13. srpnja 2011. Priopćenje s izvanrednoga plenarnog

28/2011
13. srpnja 2011.
Priopæenje s izvanrednoga plenarnog zasjedanja
HBK
Biskupi potièu vjernike i sve ljude dobre volje da èitaju
i produbljuju poruke Svetoga Oca izreèene u Hrvatskoj
kako bi one zaživjele i donijele ploda u našem narodu
Vijeæe HBK za ekumenizam i dijalog u manastiru
Lepavina
U ozraèju gostoljubivosti i uzajamnog poštovanja
razmijenjena su duhovna iskustva i aktualne teme iz
monaškog i crkvenog života
50. obljetnica Hrvatske katolièke misije Köln
Slavlje jubileja predvodio kardinal Josip Bozaniæ Oproštaj višegodišnjega voditelja misije fra Branka
Brnasa
Rama: Seminar o fenomenu nasilja
Današnji fenomen nasilja prati zabrinjavajuæa lakoæa
mirenja s nasiljem i izostanak osobne odgovornosti
pred svojim vlastitom zlom, jer zlo tretirano kao bolest
ne pokreæe èovjeka na osobni èin odgovornosti i
obraæenja
Subotica: Dužijanca malenih
U slavlju je sudjelovalo oko pet stotina djece u
narodnim nošnjama, a uz djecu iz Subotice i okolice
sudjelovala su i djeca iz Svetozara Miletiæa kao i gosti
iz Hrvatske, Ukrajine, Maðarske, Makedonije i BiH
Domovinske vijesti
70. obljetnica služavki Maloga Isusa u Kaštel Kambelovcu
Misa zadušnica za biskupa Æirila Kosa
Obiteljsko savjetovalište - struèno savjetovanje i razmjena iskustava
U Varaždinskim Toplicama zlatna misa Andrije Jageèiæa-Bolteka
Misa uz 20. obljetnicu stradanja Æelija
Poruka biskupa Štambuka na poèetku godišnjih odmora
Nastavak Godine župne kateheze u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji
Radost obiteljskog zajedništva
Imenovanja i razrješenja u Požeškoj biskupiji
Sveæenièko reðenje Šime Božiæa i Dine Rupèiæa u Ogulinu
Franjevaèko slavlje na Visovcu
Vlè. Slavko Jurèiæ proslavio 40. obljetnicu sveæeništva
"100.000 kuna za 100 obitelji"
Vlè. Borislav Romiæ proslavio 40. obljetnicu sveæeništva
Crkva u Hrvata
Blažena Marija Petkoviæ proslavljena na baèkim ravnicama
Proslava bl. Marije Petkoviæ u Hamiltonu
Inozemne vijesti
Poruka Svete Stolice za Svjetski dan turizma
Papi darovan Atlas Hierarchicus
Ratificirani ugovori izmeðu Svete Stolice i Republike Azerbajdžana
U padu zrakoplova u Kongu poginuo i katolièki biskup Camille
Lembi Zaneli
Turska: Zakazan poèetak suðenja ubojici biskupa Luigija Padovesea
Kineska policija prisilno odvela èetiri biskupa
Papina suæut obitelji Otta von Habsburga
Prilog dokumenti
Prava Božja "prispodoba" je sam Isus
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
70. obljetnica služavki Maloga Isusa u Kaštel
Kambelovcu
Kaštel Kambelovac, 3.7.2011. (IKA) - Sestre služavke
Maloga Isusa splitske Provincije sv. Josipa proslavile su u
nedjelju 3. srpnja 70. obljetnicu života i rada u Kaštel
Kambelovcu. Na slavlju su se okupili è.M. Ana-Maria
Kustura i njezina zamjenica s. Irena Olujeviæ, provincijalka
s. Sandra Midenjak, redovnice koje su radile i danas rade u
Kaštel Kambelovcu, sestre iz okolnih kuæa, gradonaèelnik
Kaštela Joška Berket s predstavnicima društvenog i
kulturnog života grada Kaštela te brojni vjernici.
Slavlje je zapoèelo u župnoj crkvi Sv. Mihovila
predstavljanjem knjige "Služavke Maloga Isusa 7 desetljeæa
u Kaštel Kambelovcu 1941- 2011.", koju je priredila s. Mirta
Mara Lišniæ, predstojnica samostana u Kaštel Kambelovcu,
vjerouèiteljica i voditeljica crkvenog pjevanja u župi. Knjigu
su predstavili dr. fra Špiro Marasoviæ, i mr. don Josip Periš,
predstojnik
Katehetskog
ureda
Splitsko-makarske
nadbiskupije i pastoralni suradnik u župi Kaštel
Kambelovac. Kroz program je vodio i prikladnim tekstovima
popratio župnik don Božo (Bobo) Deliæ. U programu je
skladnim pjevanjem nastupio mješoviti župni zbor "Karmel"
i djeèji župni zbor "Karmeliæi" pod ravnanjem s. Mirte. Sve
je pozdravila i svoju èestitku uputila vrhovna glavarica
Družbe s. Maria-Ana Kustura.
U predstavljanju knjige-monografije dr. Marasoviæ istaknuo
je kako je život i služenje Isusu i bližnjima obilježilo i
obilježava život i prisutnost redovnica u Kaštel Kambelovcu
proteklih 70 godina i što ih nosi u svjetlu buduænost. Mr.
Periš istaknuo je kako je sa služavkama Maloga Isusa
neraskidivo vezan od godine 1980., kada je došao u
sjemenište u Splitu s 14 godina. "Kroz deset godina priprave
na sveæeništvo u sjemeništu i bogosloviji one su bile naše
druge majke koje su nam kuhale, prale, peglale, èistile. One
to èine i danas, tako da gotovo nema sveæenika u našoj
nadbiskupiji koji nije doživio ljubav, žrtvu i samoprijegor
naših dragih sestara", posvjedoèio je don Josip. Kao
predstojnik Katehetskog ureda rekao je da su tolike sestre
vrijedne vjerouèiteljice u školi i tolike odgojiteljice u vjeri u
predškolskim ustanovama, te je istaknuo: "Doista mogu
posvjedoèiti da se radi o jednom velikom nizu svetih žena i
poniznih redovnica s kojima imam milost raditi i suraðivati.
Zato u ovoj sveèanoj prigodi želim biti glas svih naših
sveæenika i od srca zahvaliti sestrama služavkama Malog
Isusa za sve što su èinile i èine u našoj Splitsko-makarskoj
nadbiskupiji."
Don Josip pojasnio je da veæ sam naslov knjige sugerira da
je rijeè o spomen knjizi - monografiji koja želi biti pisano
svjedoèanstvo protiv zaborava, ali isto tako koja podsjeæa na
današnju široku djelatnost i neumorni evanðeoski angažman
služavki Maloga Isusa u Kaštel Kambelovcu. Knjiga je, uz
uvod i dodatak, podijeljena u devet manjih tematskih
naslova. U njima se isprepliæu povijest i sadašnjost
samostana služavki Maloga Isusa u Kaštel Kambelovcu,
osobe i službe, foto-zapisi i kratki životopisi, aktivnosti i
angažman redovnica, memoarski prilozi te pisana
svjedoèanstva župljana i osobito djece. Knjiga zapoèinje
kratkim povijesnim presjekom od dolaska sestara u
Kambelovac, od 30. lipnja 1941., pa sve do danas. Prve
èetiri redovnice: s. Amanda Vuèemilo, s. Mauricija Vrnoga,
s. Beata Sirišèeviæ i s. Emerita Šalkoviæ došle su na poziv
župnika don Kazimira Sinovèiæa i nastanjuju se u kuæi
obitelji Marijana Ivanèiæa te osnivaju samostan sv. Alojzija
2
13. srpnja 2011. broj 28/2011
u Kaštel Kambelovcu, dozvolom vrhovne poglavarice s.
Manete Luèiæ. U današnji samostan sv. Alojzija uselile su
godine 1967. Kroz 70 godina u samostanu sv. Alojzija
živjele su i djelovale 53 redovnice. "U prvom dijelu knjige
èitatelj æe se uvjeriti kako je bio mukotrpan poèetak njihova
života i djelovanja, kako su živjele u vrlo oskudnim
uvjetima, preseljavale kao podstanarke od nemila do
nedraga, po tuðim štalama i vlažnim potleušicama, nakon
rata proganjane, a opet uvijek od dobrih župljana i po Božjoj
providnosti zaštiæene", istaknuo je don Josip.
Slijedi popis s fotografijama i kratkim životopisom svake od
sestara koje su djelovale ili djeluju u Kaštel Kambelovcu. Tu
su navedene orguljašice i katehistice, odgojiteljice u vrtiæu,
krojaèice i kuharice. Iza svake slike i kratkog životopisa
krije se ono nevidljivo - neumorni rad, apostolat, duhovnost,
žrtva, služenje i pomaganje. Slijedi ono posebno po èemu su
sestre u Kambelovcu poznate, a to je sviranje i animiranje
liturgijskog pjevanja, katehizacija u župi i vjeronauk u školi,
te vjerski odgoj u djeèjem vrtiæu. Ono po èemu je župa sv.
Mihovila posebno poznata je župni mješoviti zbor "Karmel",
koji je meðu najkvalitetnijim crkvenim zborovima na
podruèju Splitsko-makarske nadbiskupije, koji veæ više
desetljeæa vode redovitim probama, sviranjem i dirigiranjem
upravo služavke Maloga Isusa. Prepoznatljiv je i rad s
djeèjim zborom "Karmeliæi", te angažiranost i u redovitoj
katehizaciji djece u župi, kao i u izvoðenju nastave
vjeronauka u školi.
Sestre su pouèavale i djevojke u šivanju i krojenju. Od samih
poèetaka djelovanja sestara u Kaštel Kambelovcu specifièan
je odgoj predškolske djece. Odmah po dolasku u
Kambelovac, uz nemale napore i poteškoæe, redovnice
otvaraju obdanište za tridesetak djece od treæe do šeste
godine. To nije bio samo sustav èuvanja djece nego prigoda
za odgoj i formaciju, uèenje lijepog ponašanja i priprema za
školu. U toj neprekinutoj tradiciji èuvanja siromašne djece
danas u Kaštel Kambelovcu pod vodstvom sestara djeluje
registrirani katolièki vjerski vrtiæ "Mali Isus". Današnje
odgojiteljice s. Martina Grmoja i s. Kristina Španjiæ imaju
svu potrebnu pedagošku i teološko-katehetsku spremu za
provoðenje predškolskog vjerskog odgoja. Njihov struèni
pedagoški rad i vjerski odgoj, u intenzivnoj suradnji s
roditeljima, osobito je vidljiv u prigodama blagdana sv.
Nikole, na mjesnim maškarama, lutkarskim predstavama,
zajednièkim izletima i u proslavi Majèina dana, posvjedoèio
je don Josip.
U sedmom poglavlju donesen je popis svih kambelovskih
župnika, kapelana i pastoralnih suradnika kroz sedam
desetljeæa. Tu je i popis sveæenika i redovnica rodom iz
Kambelovca koji su svatko na svoj naèin bili u kontaktu sa
služavkama Maloga Isusa. Doneseni su kraæi memoarski
prilozi samih redovnica koje su nekada djelovale u tom
samostanu i župi. Svaka je od njih utkala sebe i svoje
sposobnosti u župu i mjesto, noseæi još i danas u srcu drage
uspomene i lijepa iskustva sa svojim bivšim župljanima. Tu
su i svjedoèanstva današnjih župljana, poèevši od
razmišljanja današnjeg župnika don Bobe koji u sestrama
vidi veliku pomoæ u osobnom životu i bogate moguænosti
uzajamne suradnje u pastoralu. Na poseban se naèin èitatelja
doimlju pisani i likovni izrièaji djece, puni neposrednosti i
otvorenosti, topline i iskrene ljubavi prema èasnim sestrama.
Nakon predstavljanja euharistijsko slavlje predvodio je
generalni vikar Splitsko-makarski nadbiskupije mons. Ivan
Æubeliæ u koncelebraciji s župnikom don Božom Deliæem i
ika
don Božom Renjiæem, župnikom Kaštel Gomilice, fra
Špirom Marasoviæem, don Josipom Perišem, don Lukom
Vrljièkom i fra Rokom Bedalovim. Prenio je pozdrave i
èestitke splitsko-makarskog nadbiskupa Marina Barišiæa.
Slavlje je uvelièao župni mješoviti zbor "Karmel" pod
ravnanjem s. Mirte.
Mons. Æubeliæ u propovijedi je istaknuo važnost uloge
sestara u doba kada su došle u Kaštel Kambelovac, kao i
njihove uloge danas. Sestre su došle u Kaštel Kambelovac
tiho, nenametljivo i s evanðeoskim žarom, ostale živjeti
kršæanski prepoznatljivo, zraèeæi Kristovu ljubav, toplinu,
milosrðe, predanost i blizinu. Poniznost i blagost tkale su i
prožimale 70-godišnji život i rad tih redovnica, blagost i
ljubav je jezik koji svi razumiju, koji i gluhi èuju, i slijepi
prepoznaju, a osobito danas. Na kraju misnoga slavlja rijeèi
zahvale i èestitke uputio je župnik Deliæ.
Slavlje se nastavilo oko pripremljenog stola u Marina
Kaštela u Kaštel Gomilici. Na kraju je rijeè zahvale uputila
s. Mirta Lišniæ, a svi prisutni na spomen tog slavlja dobili su
u platnenoj torbi prigodnu knjigu-monografiju s. Mirte, flašu
kaštelanskog vina, s prigodnim privjeskom s likom
medaljice Malog Isusa i tekstom Krunice u èast Malog Isusa.
Fra Zvjezdan Liniæ gostovao u Hvaru
Hvar, 3.7.2011. (IKA) - Na svetkovinu Presvetog Srca
Isusova 1. srpnja u Hvaru je prvi put gostovao fra Zvjezdan
Liniæ, koji je u hvarskoj katedrali u veèernjim satima pred
okupljenim vjernicima predvodio molitvenu meditaciju,
krunicu, misu i euharistijsko klanjanje. U tijeku misnog
slavlja fra Zvjezdan Liniæ održao je propovijed u kojoj je
zajedno s vjernicima razmatrao temelje kršæanske vjere, koja
ima zajednièkih "toèaka" s drugim religijama, primjerice
vjeru u Boga kao vrhunaravno biæe. Meðutim, propovjednik
Liniæ želio je istaknuti po èemu se kršæanska vjera razlikuje
od drugih te istaknuo "da se naša vjera temelji na objavi".
Naime, objavom Bog je izravno èovjeku progovorio o sebi i
tako smo spoznali da je Bog naš Otac, koji nas ljubi i koji
nam je darovao Sina, koji ima srce za svakoga od nas.
Spoznali smo nebeskog Oca kao Boga blizine, što nam niti
jedna filozofska spoznaja ne bi mogla otkriti. Isus je, dok je
kao èovjek bio meðu nama, uvijek bio blizu, ljudi su hrlili k
njemu i on ih je sve primao s ljubavlju, èak i grešnike.
Pozivao je k sebi sve koji su umorni i optereæeni i govorio
im da æe ih utješiti. Što se pak dogodilo s Isusovom
stvarnom blizinom nakon njegova uskrsnuæa i uzašašæa na
nebo, je li se Isus odlazeæi k Ocu udaljio od èovjeka, zapitao
je fra Zvjezdan i odgovorio: Ne samo da se Isus nije udaljio
od èovjeka, veæ naprotiv još više mu se približio. Dok je kao
èovjek živio s apostolima i bio im blizak, kao i ostalim
ljudima koji su dolazili k njemu, Isus je bio ogranièen
vremenom i prostorom. Uzašavši na nebo, Isus više nema
tjelesnih ogranièenja, više nije ogranièen ni vremenom ni
prostorom, odmaknuo se od naših tjelesnih osjetila, ali ne i
od našeg srca, istaknuo je Liniæ. Postao je sveprisutan, što se
osobito osjeæa u euharistiji kada se u potpunosti sjedinjuje s
nama i mi s njime. Blagdan Presvetog Srca Isusova na
poseban naèin svjedoèi o Isusovoj dubokoj i osjeæajnoj vezi
s èovjekom, jer Bog je ljubav, zakljuèio je fra Zvjezdan
Liniæ.
Duhovni susreti nastavljeni su u subotu, a završeni u nedjelju
sveèanom misom koju je u katedrali predvodio fra Zvjezdan
Liniæ s kojim je koncelebrirao hvarski župnik don Mili
Plenkoviæ.
Domovinske vijesti
Razmjena iskustava na 23. ljetnom susretu hrvatskih
misionara
Varaždin, 5.7.2011. (IKA) - Nakon što je misnim slavljem u
ponedjeljak 4. srpnja u Varaždinu zapoèeo tradicionalni
godišnji veæ 23. ljetni susret hrvatskih misionara, u utorak 5.
srpnja nastavljen je cjelodnevnim radnim dijelom na kojem
su šestorica misionara sveæenika te 13 redovnica misionarki
predstavili svoj misijski rad. Na radnom dijelu, koji je
održan u Duhovnom centru "Dom sv. Anðele" uršulinskog
samostana, sudjelovali su i biskup domaæin Josip Mrzljak,
predsjednik Vijeæa za misije pri Hrvatskoj biskupskoj
konferenciji
hvarsko-braèko-viški
biskup
Slobodan
Štambuk, ove godine imenovani nacionalni ravnatelji za
Papinska misijska djela u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini
vlè. Antun Toni Štefan i vlè. Ivan Štironja te dijecezanski
povjerenici za misije u nad/biskupijama u Hrvatskoj i Bosni
i Hercegovini, kao i djelatnici misijskih središnjica u
Zagrebu i Sarajevu.
Ukupno 45 sudionika najbrojnijeg susreta do sada pozdravio
je na poèetku u ime domaæina vlè. Dominik Vukaloviæ,
povjerenik za misije u Varaždinskoj biskupiji, koji je kazao
kako æe nakon što æe tijekom dana misionari izlagati o svom
radu, naveèer svi u grupama pohoditi šest župa Varaždinske
biskupije gdje æe na misama propovijedati misionari, a
misijski rad predstavit æe i misionarke.
Novi nacionalni ravnatelj PMD u Hrvatskoj vlè. Štefan
pozdravio je sve okupljene, te zahvalio biskupu Mrzljaku na
ponovnom srdaènom domaæinstvu susreta misionara, koji je
prvi put u mladoj Varaždinskoj biskupiji održan 2000.
godine, a zahvalio je i biskupu Štambuku na zauzetosti
kojom brine o Papinskom misijskom djelu u Hrvatskoj.
Misionarima je zahvalio na djelovanju u izgradnji Božjeg
kraljevstva u raznim krajevima svijeta, kazavši kako iz
dalekih zemalja dolaze lijepe vijesti o njihovom misijskom
djelovanju koje je na ponos Crkvi u Hrvatskoj. Misionare je
nazvao zvijezdama posutima po zemlji iz male zemlje
Hrvatske koji èine velika djela za Isusa. Ujedno je naglasio
kako se na vjeri misionara nadahnjuje i naša vjera u
Hrvatskoj te Crkvu jaèa u daljnjoj zauzetosti za misijsko
djelo. Kao posebno svete dužnosti nazvao je službe misijskih
voditelja i animatora u nad/biskupijama koji pridonose da se
Radosna vijest proširi po svemu svijetu i nastavi veliko djelo
izgradnje Isusove Crkve. Naglasio je da bez podrške
hrvatskih biskupa i biskupa domaæina u misijskim zemljama,
kao nasljednika apostola, svakako ne bi bilo moguæe graditi
Crkvu i biti plodonosan u radu. Takoðer je kazao da bi
misijsko djelovanje trebalo imati prvenstvo u crkvenom
djelovanju te nikako ne bi smjelo biti manje važno od drugih
podruèja djelovanja Crkve.
Biskup Mrzljak zatim je ukratko predstavio Varaždinsku
biskupiju koja se sastoji od 105 župa te je èetvrta biskupija u
Hrvatskoj po broju stanovnika, a njezinih oko 150 sveæenika
djeluje i u ustanovama i podruèjima izvan biskupije, pa tako
i u katolièkim misijama u Europi i Kanadi.
Novi nacionalni ravnatelj Štironja prenio je pozdrave
biskupa iz Bosne i Hercegovine njihovu zajednièkom susretu
na kojem æe podijeliti svoja iskustva, podsjetivši kako bez
svjedoèanstva nema Crkve. Misionarima je kazao kako nisu
samo Isusovi svjedoci, nego i svjedoci Crkve u Hrvata.
Poruèio im je kako je ta Crkva ponosna i radosna zbog njih
te æe i dalje ustrajno moliti za njih i pomagati ih s velikim
osjeæajem za misije.
U ime Hrvatske biskupske konferencije biskup Štambuk
pozdravio je sve nazoène kazavši kako hrvatski biskupi vrlo
rado i s velikim zanimanjem prate sve što se dogaða u
misijama. Naglasio je kako je ovo s 45 sudionika najbrojniji
susret do sada, a meðu kojima je èak 19-ero misionara koji
13. srpnja 2011. broj 28/2011
3
Domovinske vijesti
zastupaju dosad najveæi broj zemalja. Ujedno su se prvi put
susretu pridružili i predstavnici Papinskog misijskog djela u
Bosni i Hercegovini, radi èega je biskup Štambuk izrazio
osobitu radost dodavši da Vijeæe za misije rado brine o
hrvatskim misionarima iz obje države.
Sa susreta su rijeèi pozdrava i zahvalnosti upuæeni
dosadašnjim nacionalnim ravnateljima vlè. dr. Milanu
Špeharu i don Tomi Kneževiæu te svim hrvatskim
misionarima koji su bili sprijeèeni sudjelovati na susretu
kojem je pozdrave i dobre želje uputio i zagrebaèki
nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Na susretu je sudjelovao i
dugogodišnji hrvatski misionar u Togu fra Bernardin Šulj, a
sjetilo se u molitvi i svih pokojnih hrvatskih misionara.
Tijekom dana hrvatski misionari izlagali su svoja iskustva i
posebnosti u misijskom radu, približili su poteškoæe s kojima
se susreæu, ali i radosti koje ih nadahnjuju da ustraju u
djelovanju i poslanju.
Sveèanost podjele svjedodžbi prvim maturantima
Katolièke klasiène gimnazije u Požegi
Požega, 5.7.2011. (IKA) - Da je ulaganje u izobrazbu i
odgoj te još više u duhovnu izgradnju mladoga èovjeka na
kršæanskim, humanistièkim vrijednostima naša hrvatska
šansa u razvoju boljeg društva, posvjedoèio je i prvi naraštaj
maturanata Katolièkih klasiènih gimnazija u Požegi i
Virovitici. Za njih šezdesetak, prije èetiri godine zapoèeo je
zahtjevan put klasiènog obrazovanja, odricanja, ali i brojnih
nagrada i priznanja za steèena znanja tijekom školovanja.
Na sveèanosti podjele maturalnih svjedodžbi, organiziranoj
na 14. obljetnicu utemeljenja Požeške biskupije, 5. srpnja, u
dvorani sv. Terezije Avilske u Požegi na to je podsjetio i
ravnatelj požeške klasiène gimnazije vlè. Pavle Filipoviæ,
zahvalivši požeškom biskupu Antunu Švorèeviæu na velikoj
osjetljivosti i osobnom angažmanu u utemeljenju i izgradnji
Odgojno-obrazovnog centra Požeške biskupije kojoj
pripadaju i ove gimnazijske ustanove. U cjelovitom odgoju
mladih veliku su ulogu imali i profesori koji su ih hrabrili i
bili im osloncem ne samo u svladavanju zahtjevnoga
školskoga gradiva, veæ i iskušenjima životne svakodnevice.
Na tome im je uime svih maturanata zahvalio Marko
Taborski, buduæi student teologije kojega je školovanje u
ovoj ustanovi na poseban naèin duhovno opredijelilo i
odredilo.
Da se kroz èetverogodišnje djelovanje i rast Katolièkih
klasiènih gimnazija zrcali prije svega duh evangelizacijskog
nastojanja u služenju èovjeku, podsjetio je biskup
Škvorèeviæ dodajuæi kako je poticanje izgradnje kulture uma
i srca, kulture cjelovitosti èovjeka i njegova dostojanstva,
kljuèno u sustavu izobrazbe i odgoja ovih ustanova. "Ono
što sam i danas zamijetio kod ovih mladih ljudi jest silna
želja do dosegnu onu razinu života, skrivenu u njihovim
èežnjama i iskrenim propinjanjima za drugaèijim, punijim
èovjekom. To smo im nastojali otkrivati u onoj ljubavi koju
je Isus Krist ostvario za nas, a jednako je snažna i živa dva
tisuæljeæa nakon njegove smrti na križu. Ugradili smo to sa
svim suradnicima u školi ne samo u njihov odgojno
obrazovni veæ i životni sustav kojemu je temelj Božji zahvat
u Isusu Kristu. Takvim pristupom postaje to sastavnicom
njihova unutarnjeg biæa kao dragocjenog jamstva buduænosti
koja nadilazi površnost proizvodnog, potrošaèkog oko nas",
kazao je biskup Škvorèeviæ, uruèivši maturantima završne
svjedodžbe. Podsjetio je kako se taj za njih važan dan veže
uz 14. obljetnicu utemeljenja Požeške biskupije. Poruèio im
je da njeguju širinu duha kao dragocjenu životnu odrednicu i
s Bogom izgraðuju meðusobne odnose i sredinu u kojoj žive.
ika
Misa zadušnica za biskupa Æirila Kosa
Ðakovaèkom biskupu je njegovo biskupsko geslo "Ljubavlju,
poniznošæu i jednostavnošæu života" bilo životni program
Ðakovo, 6.7.2011. (IKA/TU) – O osmoj obljetnici smrti
ðakovaèkog biskupa Æirila Kosa, u srijedu, 6. srpnja, u
ðakovaèkoj prvostolnici Sv. Petra misu zadušnicu predvodio
je ðakovaèko-osjeèki pomoæni biskup Ðuro Hraniæ, u
koncelebraciji više sveæenika.
Biskup Hraniæ podsjetio je u homiliji kako je biskup Æiril
uistinu bio èovjek Crkve – služio je Crkvi, ne oèekujuæi da
Crkva služi njemu. Kao njegovu veliku osobinu istaknuo je
veliku sinovsku ljubav prema Crkvi predvoðenoj rimskim
biskupom, jer je uvijek s ushiæenjem govorio o Papi i
papinstvu te je tako i odgajao naraštaje sveæenika i vjernika.
Takoðer, istaknuo je kako je pokojniku njegovo biskupsko
geslo "Ljubavlju, poniznošæu i jednostavnošæu života" bilo
životni program, rekavši: "Ljubavlju je vodio biskupijsku
zajednicu kao uèitelj, pastir i posvetitelj, suoblièen Kristu,
Velikom sveæeniku. Svoju ljubav posebno je oèitovao prema
Bogoslovnom sjemeništu i redovnièkim zajednicama, napose
Zajednici sestara sv. Križa te prema župnim zajednicama. S
puno ljudske topline, srdaènosti i otvorenosti primao je sve
ljude: bliske i daleke, vjerne i nevjerne, dobre i zle,
siromašne i bogate, radosne i tužne".
Propovjednik je posvjedoèio kako su pokojnom biskupu
Kosu težnje, tjeskobe, problemi, brige i radosti sveæenika,
redovnika, redovnica i vjernika laika koje je susretao
postajali njegovi vlastiti. "U tom upijanju svega što je
proživljavao, sve je više rastao u uvjerenju da je sluga,
pozvan na služenje zajednici kojoj je stavljen na èelo. Svoje
biskupstvo shvatio je na naèin da ga je Bog zapravo još bliže
spustio k drugima te je služio poniznošæu i jednostavnošæu
života", rekao je biskup Hraniæ, podsjetivši kako su radost i
vedrina bile jedna od pokojnikovih karizmi koju je dijelio
drugima jer je poznato kako je, gdje god se pojavio, unosio
radost, vedrinu i raspoloženje.
Prisjetivši se bivšeg režima, kada je biskupiji oduzeta
štamparija te nije bilo dopušteno da se išta tiska, pod izlikom
da nema papira, biskup Hraniæ rekao je kako je Ðakovaèka
biskupija, na èelu s pokojnim biskupom Kosom, bila poznata
po svojoj izdavaèkoj djelatnosti jer je biskup Kos, kao
duhovnik Sjemeništa, do dugo u noæ prevodio teološku i
duhovnu literaturu koju su bogoslovi umnažali. Zbog svog
rada bio je proglašen državnim i narodnim neprijateljem te je
osuðen na sedam godina robije. "Nije kukao da mu u zatvoru
što nedostaje, govorio je da mu je bilo dobro jer je po prvi
put nakon puno godina imao 8 sati za rad, 8 sati za odmor,
molitvu i èitanje i 8 sati za spavanje. Nadbiskup Marin u
arhivu èuva debeli štos toaletnog papira na kojemu je biskup
Æiril u zatvoru bilježio svoja razmatranja i razmišljanja, jer
nije mogao dobiti papir za pisanje", rekao je propovjednik.
"Biskup Kos znao je mudro voditi našu biskupijsku
zajednicu u ono teško komunistièko vrijeme, kada se
susretao s ozbiljnim izazovima. I mi danas živimo u novim
vremenima i izazovima, gdje više nema prave ljestvice
vrijednosti i gdje mi biskupi trebamo puno biskupske
mudrosti i odvažnosti za voðenje Crkve danas, pa se
preporuèamo u vaše molitve", rekao je biskup.
Predvoðeni biskupom Hraniæem i ostalim sveæenicima,
okupljeni vjernici i redovnice spustili su se po završetku
misnog slavlja u kriptu katedrale, gdje je uz prigodnu
molitvu biskup blagoslovio grob pokojnog biskupa Æirila
Kosa.
.
4
13. srpnja 2011. broj 28/2011
Domovinske vijesti
ika
Posljednji ispraæaj vlè. Nikole Kraljeviæa
Gunja, 6.7.2011. (IKA/TU) – Ispraæaj pokojnog sveæenika
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije Nikole Kraljeviæa, koji je
1. srpnja u 60. godini života preminuo u Novom Sadu,
održan je u srijedu 6. srpnja u Gunji. Tijelo pokojnika bilo je
izloženo u župnoj crkvi Svetog Jakova apostola. Uz odar
molila je rodbina, vjernici iz Gunje i župa gdje je vlè.
Kraljeviæ službovao, vjernici iz pokojnikova rodnog mjesta
Blaževac u Bosni i Hercegovini, kao i njegovi prognani
Hrtkovèani te vjernici iz brojnih drugih mjesta.
Misu zadušnicu predvodio je srijemski biskup Ðuro
Gašparoviæ, a koncelebrirali su ðakovaèko-osjeèki pomoæni
biskup Ðuro Hraniæ i 55 sveæenika koji djeluju u Ðakovaèkoosjeèkoj nadbiskupiji te Srijemskoj biskupiji. Tijekom mise
liturgijsko pjevanje animirao je crkveni zbor župe Gunja.
U homiliji mons. Gašparoviæ je rekao: "Premda je ovo
oproštaj, danas je uskrsnuæe. Dan utješne nade, vedroga
pogleda u Krista. Jer, otajstvo Krista, raspetoga i uskrsloga,
obasjava svjetlošæu smrt sveæenika Nike, koji i sada
propovijeda i obogaæuje nas. Rado je propovijedao Božju
rijeè i rado dijelio sakramente, kako u zdravlju, tako i u
bolesti. On sada zaista susreæe Krista, a mi molimo
Gospodina da mu bude milostiv i da ga primi u svoj mir".
Oproštajni govor održao je župljanin Ante Gutiæ, koji se vlè.
Kraljeviæa prisjetio kao mladomisnika, koji je mladu misu
slavio 24. rujna 1978. u staroj crkvi, rekavši: "Èesto smo
imali prigodu slušati ono što si nauèio u školi Isusa Krista, a
to si i nama prenosio. Tvoje propovijedi kod nas su rado
slušane, o njima se raspravljalo te ih se u srcu nosilo kuæi.
Prenosio si na nas svoj temperament pun bosanskog duha.
Mnogo si pridonio da duhovni život u Gunji i danas cvjeta".
Prognanik iz župe Hrtkovci, Stjepan Rolan, u oproštajnom
govoru prisjetio se dolaska vlè. Kraljeviæa u Hrtkovce 1989.
godine. "Bili ste dobar pastir stada svoga. Omiljeni sveæenik
Hrtkovaca u narodu, naš ponos, pa smo se nadali da æemo
duže biti zajedno. No, došla je 1992., kada smo morali otiæi
sa svojih stoljetnih ognjišta. Bilo je bolno i teško. Mi smo
morali u našu dragu Hrvatsku, a Vi ste ostali u Hrtkovcima,
trpjeli uvrede, maltretiranje, batinanje. Bili ste žrtva terora,
no ostali ste žrtvovati se za vjeru i dostojanstvo katolièkog
naroda. Nas, Hrtkovèane iz Kule, Vaša smrt duboko je
potresla te smo došli oprostiti se od vas", rekao je Rolan.
Naèelnik Opæine Gunja Vladimir Crnov izrazio je suæut
pokojnikovoj obitelji te istaknuo: "Vlè. Kraljeviæ bio je
osoba prijateljstva, bliskosti, a volio je i nogomet o kojemu
je rado prièao. Želio je znati o svemu što se dogaða u Gunji,
a mi smo bili s njim kada mu je bilo najteže i željeli smo mu
pomoæi na bilo koji naèin. Hvala mu za sve što je uèinio i što
se brinuo za Gunju i Gunjance". Ukopne obrede na groblju
Plitine u Gunji predvodio je preè. Marko Ðidara, dekan
Drenovaèkog dekanata, a da je pokojnik bio omiljen u Gunji,
potvrdila je i nazoènost Gunjanaca drugih konfesija.
Nikola Kraljeviæ roðen je 2. srpnja 1951. u Blaževcu kod
Gradaèca (BiH). Za sveæenika je zareðen 24. rujna 1978. u
Gunji, a nakon reðenja èetiri godine vrši službu duhovnog
pomoænika u Babinoj Gredi, Nijemcima, Velikoj Kopanici i
Drenovcima. Bio je upravitelj župe Petlovac tijekom pet
godina. Kao župnik djelovao je u Levanjskoj Varoši i
Hrtkovcima do 2002. Zbog zdravstvenih poteškoæa tijekom
šest godina pastoralno pomaže u Petrovaradinu 3, Beoèinu,
Èereviæu te u Ðakovu i Breznici Ðakovaèkoj, kao
dušobrižnik staraèkog doma. Ukopan je u obiteljskoj
grobnici u kojoj su pokopani i njegovi roditelji Kata i Ivo.
Dodjela svjedodžbi prvim maturantima Katolièke
klasiène gimnazije u Virovitici
Prvi maturanti Katolièke klasiène gimnazije opraštaju se od
svoje škole upravo o 14. obljetnici utemeljenja Požeške
biskupije te su oni njezin najljepši dar, istaknuo biskup
Škvorèeviæ
Virovitica, 6.7.2011. (IKA) - U školskoj dvorani Katolièke
klasiène gimnazije u Virovitici 6. srpnja održana je
sveèanost podjele svjedodžba prvom naraštaju maturanata te
škole. Meðu uzvanicima bio i požeški biskup Antun
Škvorèeviæ.
Program je zapoèeo pjevanjem i sviranjem u izvedbi samih
maturanata. Sve nazoène pozdravila je i program vodila
Veronika Novoselac, uèenica treæeg razreda iste Gimnazije.
Ravnatelj Ivica Šoh u svom nastupu pozdravio je biskupa i
sve nazoène, osvrnuo se na èetverogodišnje djelovanje
Gimnazije, njezine napore i uspjehe te je zahvalio Bogu,
biskupu, profesorima, roditeljima i svima koji su na bilo koji
naèin pomagali njezin rad.
Uime maturanata pozdrav je svima uputila Klaudia Nreca,
koja je na promišljen, duhovit i ujedno duhovan naèin
podsjetila na poèetke Gimnazije i zahvalila ravnatelju,
profesorima i roditeljima za njihovu potporu, posebno
biskupu Škvorèeviæu što je utemeljio Gimnaziju te svojim
zanimanjem, molitvom i blagoslovom prati njezin rad.
U video-prikazu nazoèni su se mogli upoznati s èetiri godine
školskog života sadašnjih maturanata.
Biskup Škvorèeviæ je rekao da se prvi maturanti Katolièke
klasiène gimnazije opraštaju od svoje škole upravo o 14.
obljetnici utemeljenja Požeške biskupije i da su oni njezin
najljepši dar. Spomenuo je kako Požeška biskupija
posveæuje veliku pozornost mladima te da im nastoji služiti i
po školama koje je osnovala, kako bi dobili što širu
humanistièku naobrazbu u ovom dijelu Hrvatske te bili što
snažnije ukljuèeni u evanðeoski vrijednosni sustav i dali svoj
važan doprinos izgradnji našega društva. Kazao je da im je u
školskom odgojno-obrazovnom procesu s puno ljubavi
prenašano znanje, ali da je u njih ugraðeno još više
plemenitosti i dobrote onih koji su svaki dan bili s njima i
pomagali im da budu otvoreni Isusu Kristu i ispunjeni
njegovim svjetlom, snagom i ljubavlju.
Dodao je da su se svojim školovanjem u Katolièkoj klasiènoj
gimnaziji ugradili i u veliku Isusovu obitelj, mjesnu požešku
Crkvu te da ih ona neæe zaboraviti, nego ih molitvom pratiti
na njihovu daljnjem životnom putu.
Pozvao je maturante da ostanu povezani sa svojom
Gimnazijom i Požeškom biskupijom. Èestitao im je
maturalni uspjeh i zazvao na njih Božji blagoslov.
Zatim je razrednik Hrvoje Drvenkar obznanio imena èetvero
maturanata koji su tijekom sve èetiri godine imali odlièan
uspjeh i kojima je biskup podijelio nagrade.
Za naj-maturanta proglašena je Marijana Lanšæak, kojoj je
biskup èestitao na maru i uspjehu te kazao da joj Požeška
biskupija za nagradu odobrava studentsku stipendiju, kao što
je to uèinila i za naj-maturanta požeške Katolièke klasiène
gimnazije Mihaela Jakubeka. Biskup je potom uz pomoæ
razrednika Drvenkara podijelio maturalne svjedodžbe.
Sveèanost je završila glazbom u izvedbi samih maturanata i
zajednièkim domjenkom.
.
.
13. srpnja 2011. broj 28/2011
5
Domovinske vijesti
Hrvatski misionari hodoèastili po Varaždinskoj biskupiji
Varaždin, 6.7.2011. (IKA) - Misnim slavljem u Ludbregu,
koji ove godine slavi 600. obljetnicu posebnog štovanja
Presvete Krvi i ponosi se znamenitim "ludbreškim
euharistijskim èudom", u srijedu 6. srpnja zakljuèen je
svojevrstan hodoèasnièki dan sudionika 23. susreta hrvatskih
misionara kojem je od 4. do 7. srpnja domaæin bila
Varaždinska biskupija.
Hodoèasnièki put 19-ero misionarki i misionara te 25-orica
dijecezanskih povjerenika za misije iz republika Hrvatske i
Bosne i Hercegovine zajedno s djelatnicima misijskih
središnjica u Zagrebu i Sarajevu poèeli su pohodom u
Lepoglavu. U tom je mjestu, poznatom po prvom hrvatskom
sveuèilištu i pavlinskom samostanu, ujedno muèeništvo
zapoèeo blaženi kardinal Alojzije Stepinac, koji je punih pet
godina kao zagrebaèki nadbiskup bio zatoèen u tamošnjoj
kaznionici, a nakon što su razgledali raskošnim freskama i
oltarima ukrašenu župnu crkvu Bezgrešnog zaèeæa BDM
posjetili su i jedan od najljepših dvoraca u ovom dijelu
Europe, onaj u Trakošæanu.
U drugoj polovici dana hodoèastili su u svetište
Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu, gdje su obišli
zavjetnu kapelu te se poklonili pred pokaznicom s relikvijom
euharistijskog slavlja u župnoj crkvi Presvetog Trojstva gdje
su proslavili misu. Misno slavlje predvodio je hvarskobraèko-viški biskup Slobodan Štambuk, predsjednik Vijeæa
za misije pri HBK, u zajedništvu s nacionalnim ravnateljem
Papinskih misijskih djela u Bosni i Hercegovini don Ivanom
Štironjom, povjerenikom za misije u Varaždinskoj biskupiji
vlè. Dominikom Vukaloviæem te više od dvadeset misionara
i dijecezanskih povjerenika za misije u nad/biskupijama
Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Na misi se molilo za sve
pokojne misionare, a molitve su upuæene i za ozdravljenje
vlè. Antuna Štefana, nacionalnog ravnatelja PMD u
Hrvatskoj, koji je u bolnici.
Biskup Štambuk uvodno je kazao kako bi u Ludbregu
osobito sveæenici i druge osobe duhovnog zvanja, ali i svi
vjernici trebali produbiti vjeru u Presveti Oltarski
Sakrament. U propovijedi je podsjetio da se ludbreško èudo
zbilo na oltaru kao što se svakodnevno to veliko
euharistijsko èudo dogaða na misama diljem svijeta, od
najljepših bazilika razvijenog svijeta do jednako vrijednih
skromnih crkvica i jednostavnih oltara u misijama
siromašnih zemalja. Poruèio je kako se upravo s oltara od
euharistijskog Isusa prima snaga za svakodnevne životne
borbe, kao što su to veæ posvjedoèili mnogi prethodni
naraštaji. Na kraju mise biskup Štambuk èestitao je župi
Ludbreg i mjesnoj Crkvi veliki jubilej koji proslavlja ove
godine, te svima zaželio da ih s ove zajednièke euharistije
prati Božji blagoslov. Misionare je sa svetištem upoznao
župni vikar vlè. Tihomir Kosec.
U èetvrtak 7. srpnja jutarnjom misom u kapeli uršulinskog
samostana, koji je bio domaæin susreta, zakljuèen je 23.
godišnji susret misionara nakon èega su se oni uputili svojim
rodnim župama, na zasluženi odmor, a zatim æe se vratiti u
svoje misije.
Nakon radnog dijela, kada su u utorak misionari u
prostorima duhovnog centra Dom sv. Anðele varaždinskog
uršulinskog samostana imali program s izlaganjima o svojem
misijskom životu i radu, pohodili su šest župa Varaždinske
biskupije u manjim skupinama. Misionari su posjetili župe
Prelog, Sraèinec, sv. Nikole Varaždin, Remetinec, Ivanec i
Kneginec, gdje su se susreli sa župljanima, slavili mise i
promovirali misijsko djelovanje. Ujedno su posvjedoèili o
napretku svojih mladih misijskih Crkava, kako bi kroz susret
s vjernicima proširili misijsku animaciju i zauzetost u što
više župa.
6
13. srpnja 2011. broj 28/2011
ika
Obiteljsko savjetovalište - struèno savjetovanje i
razmjena iskustava
Caritas Zagrebaèke nadbiskupije i Caritas Biskupije
Rottenburg-Stuttgart
organizirali
trodnevno
struèno
savjetovanje djelatnika u prostorijama Uprave CZN-a u
Zagrebu
Zagreb, 6.7.2011. (IKA) - Caritas Zagrebaèke nadbiskupije i
Caritas Biskupije Rottenburg-Stuttgart organizirali su
trodnevno struèno savjetovanje djelatnika ovih dvaju caritasa
na temu "Obiteljsko savjetovalište". Savjetovanje je održano
od 4. do 6. srpnja u prostorijama Uprave CZN-a u Zagrebu, a
na njemu je sudjelovalo dvanaest djelatnika.
Suradnike iz Njemaèke predvodio je Hendrik Rook,
rukovoditelj Caritasa regije Ludwigsburg-Waiblingen-Enz, a
izlaganja su održali: Ellen Eichhorn-Wenz, Claudia
Kempinski, Andrea Schrade, Johannes Gramer i Martin
Zahn, djelatnici obiteljskog savjetovališta koji rade s
razlièitim ciljnim skupinama.
Ispred zagrebaèkog Caritasa na savjetovanju su sudjelovali
voditeljica Sektora karitativnog rada Jadranka Bosnar,
voditeljica Obiteljskog savjetovališta Ana Štimac, djelatnica
OS-a Nikolina Juriæ, v.d. voditeljice Kuæe za žrtve
obiteljskog nasilja Ljiljana Karloviæ i voditeljica Kuæe
Trešnjevka Daniela Bukviæ.
Tijekom trodnevne razmjene iskustava i usporedbi obiteljske
situacije i problema u Njemaèkoj i Hrvatskoj, sudionici su se
upoznali s konceptima i metodama rada u obiteljskim
savjetovalištima.
"Ideja o ovoj izobrazbi rodila se u jesen prošle godine kad
smo prilikom posjeta zagrebaèkom Caritasu upoznali
njegovo nedavno otvoreno Obiteljsko savjetovalište.
Doznavši malo više o njegovom radu, ustanovili smo da su
problemi na koje nailazimo podjednaki te da su metode koje
oni koriste u radu jako sliène našima. S druge strane pristup
obiteljima kod nas je metodièki rascjepkan, a Obiteljsko
savjetovalište zagrebaèkog Caritasa promatra obitelj kao
cjelinu i tako pristupa rješavanju problema s kojima dolaze
njezini èlanovi", objasnio je Rook koji je koncept ovog
savjetovanja razradio sa svojim suradnicima.
"Osim što je ovakva razmjena iskustava na korist svih
sudionika, savjetovanje smo organizirali i zato jer smatramo
da partnerstvo naših dvaju caritasa ne živi samo od sastanaka
direktora i rukovoditelja nego i od susreta djelatnika koji
rade s korisnicima", kazao je rukovoditelj Caritasa regije
Ludwigsburg-Waiblingen-Enz.
"Vrlo smo zadovoljni susretom s kolegama iz Njemaèke;
obogaæeni smo njihovim iskustvom u radu s klijentima,
razmijenili smo naèine i metode rada.
Njima su se dopale neke naše ideje koje æe preuzeti i
pokušati primijeniti u svom radu", izjavila je Štimac,
voditeljica Obiteljskog savjetovališta CZN-a koje su gosti iz
Njemaèke posjetili posljednji dan savjetovanja.
.
Domovinske vijesti
ika
U Varaždinskim Toplicama zlatna misa Andrije JageèiæaBolteka
Zaèasni kanonik Zbornog kaptola èazmansko-varaždinskog
proslavio jubilej okružen èlanovima župne zajednice
Varaždinskih Toplica, u kojoj je gotovo tri desetljeæa bio
župnikom, i zajednice vjernika tamošnje Specijalne bolnice
za medicinsku rehabilitaciju, u kojoj je veæ skoro desetljeæe
dušobrižnikom
Varaždinske Toplice, 7.7.2011. (IKA) - Zaèasni kanonik
Zbornog kaptola èazmansko-varaždinskog preè. Andrija
Jageèiæ-Boltek, proslavio je u èetvrtak 7. srpnja svoj
zlatomisnièki jubilej okružen ponajviše èlanovima dvije
crkvene zajednice – župne zajednice Varaždinskih Toplica, u
kojoj je gotovo tri desetljeæa bio župnikom, i zajednice
vjernika tamošnje Specijalne bolnice za medicinsku
rehabilitaciju, u kojoj je veæ skoro desetljeæe dušobrižnikom.
Zlatomisnik je sveèanu euharistiju predvodio u prepunoj
kongresnoj dvorani hotela "Minerva" i Specijalne bolnice u
Varaždinskim Toplicama koja je jednako ispunjena za svih
veæih blagdana koje bolesnici i pacijenti rado proslavljaju sa
svojim dušobrižnikom kojeg svakodnevno susreæu po
hodnicima i sobama bolnièkih zgrada kako duhovno krijepi
mnogobrojne koji su u tjelesnoj patnji ili boli. Koncelebrirali
su kolega jubilarac mons. Lovro Cindori, župnik iz Svibovca
vlè. Juraj Kopjar, koji je u propovijedi nadahnuto oslikao
životni put zlatomisnika, domaæi župnik Stjepan Mosteèak,
desetak sveæenika Varaždinsko-toplièkog dekanata na èelu s
dekanom preè. Stjepanom Makarom, te domaæi sinovi mons.
Franjo Prstec i vlè. Nikola Bukovèan, kojeg je na duhovno
zvanje nadahnulo predano sveæenièko služenje njegova
dugogodišnjeg župnika.
Uoèi mise župna mladež svom je nekadašnjem župniku i
krstitelju uputila èestitku recitacijom "Ti si sveæenik
dovijeka", a s prigodnim rijeèima i darovima èestitali su mu
predstavnici vjernika. Èestitkama se pridružio i ravnatelj
Damir Mihaliæ uime uprave bolnice koji je kazao kako je
slavljenik još od prvih dana svog dolaska u Varaždinske
Toplice 1972. godine uz redovitu župnièku službu bio i
dušobrižnik u bolnici, te to nije prestao biti sve do današnjih
dana. To æe uskoro biti ukupno 40 godina – èitav jedan puni
radni staž, primijetio je ravnatelj, podsjetivši da se 1993.
aktivno ukljuèio u rehabilitacijski tim koji se bavio
zbrinjavanjem, lijeèenjem i skrbi za velik broj ranjenika i
izbjeglica u Domovinskom ratu. Zatim je toplièka bolnica
kao jedna od prvih u Hrvatskoj s Varaždinskom biskupijom
sklopila ugovor o dušobrižništvu, te je ureðena i bolnièka
kapela Bl. Alojzija Stepinca, kazao je ravnatelj, dodavši da
æe se ujesen proslaviti i prvo desetljeæe kako je imenovan
prvi dušobrižnik – danas svima dragi "dobri duh" bolnice –
koji je uvijek na usluzi i uz cjelokupan bolnièki tim znaèajno
pridonosi dobrobiti pacijenata, korisnika i djelatnika.
U uvodu mise zlatomisnik je kazao da su se sabrali kako bi
najuzvišenijom zahvalom Bogu zahvalio za 50 godina svog
sveæeništva. Propovjednik Kopjar, koji je sa slavljenikom
proveo najviše godina u dekanatu, osvrnuo se na plodonosan
vjernièki i sveæenièki život preè. Jageèiæa koji je vršeæi kao
dobar sveæenik i dragi prijatelj samozatajno i tiho svoju
službu dotaknuo srca mnogih vjernika. Na kraju mise,
tijekom koje su pjevanje uzvelièali župni zbor i KUD
Toplice, zlatomisniku je èestitke uputio župnik Mosteèak,
kazavši da mu èestita kao župnik iz "susjedne" župe.
Slavljenik je na kraju rekao da se kroz proteklih pola stoljeæa
èesto pitao zašto je Isus pozvao baš njega slabog i grešnog,
te èuo odgovor: "Dosta ti je moja milost". Stoga je zahvalio
Kristu na milosti kojom ga je pratio kroz život i rad, te svima
koje je kroz život susretao, osobito onima kojima je na
raspolaganju posljednjih godina – pacijentima bolnice.
Nakon mise na druženju sa slavljenikom zlatomisniku je
srdaène èestitke uputio varaždinski biskup Josip Mrzljak.
Preè. Andrija Jageèiæ-Boltek roðen je 22. studenoga 1935.
godine u Oroslavju u tadašnjoj župi Donja Stubica kao
deseto dijete u obitelji Josipa i Barbare. Za sveæenika ga je
zaredio zagrebaèki nadbiskup dr. Franjo Šeper na Petrovo
29. lipnja 1961. godine. Mladu misu proslavio je u rodnom
Oroslavju, koje je 1941. postalo samostalnom župom. Bio je
kapelan u Kutjevu, te upravitelj župe u Stražemanu od 1963.
do 1972. godine kada je imenovan župnikom u
Varaždinskim Toplicama, gdje je bio i dekanom, služeæi u
teškim prilikama za Crkvu i hrvatski narod. Godine 1990.
kardinal Franjo Kuhariæ imenovao ga je zaèasnim
kanonikom Zbornog kaptola èazmansko-varaždinskog u
zahvalnost za zauzetost u pastoralnom radu i vjeran
sveæenièki život. Po razrješenju službe župnika, službu
dušobrižnika u bolnici preuzeo je 31. listopada 2001. g.
"Unatoè svih kušnji i teškoæa moj život je ispunjen radošæu,
koja izvire iz svakodnevnog slavljenja sv. mise, molitve
Èasoslova, molitve Ružarija Bl. Djevice Marije i ostalih
duhovnih pobožnosti. Pastoralni rad s vjernicima traži od
mene kao i od svakog sveæenika da se približim svojim
vjernicima, u prvom redu u njihovim duhovnim potrebama,
ali nastojim ih što bolje i dublje upoznati i u njihovim
svakidašnjim životnim teškoæama, problemima i nevoljama.
Nastojim svakom povjerenom vjerniku biti u prvom redu
sveæenik, ali u isto vrijeme i iskreni prijatelj koji mu želi
pomoæi", kazao je prigodom jubileja zlatomisnik.
Vijeæe HBK za ekumenizam i dijalog u manastiru
Lepavina
U ozraèju gostoljubivosti i uzajamnog poštovanja
razmijenjena su duhovna iskustva i aktualne teme iz
monaškog i crkvenog života
Križevci, 7.7.2011. (IKA) - Èlanovi Vijeæa HBK za
ekumenizam i dijalog, predvoðeni predsjednikom Vijeæa
sisaèkim biskupom Vladom Košiæem i tajnikom Vijeæa prof.
dr. Jurom Zeèeviæem pohodili su manastir Lepavina u pratnji
sisaèkog paroha protojereja stavrofora o. Petra Olujiæa.
U poznatom manastirskom zdanju, podignutom u 16.
stoljeæu, koje se nalazi izmeðu Križevaca i Koprivnice i u
jurisdikcijskom
je
okviru
Zagrebaèko-ljubljanske
metropolije, živi i radi omanja zajednica monaha. Oni su, uz
blagoslov metropolita zagrebaèkog Jovana Pavloviæa,
predvoðeni nastojateljem manastira arhimandritom o.
Gavrilom Vuèkoviæem, srdaèno primili goste, proveli ih
kroz sakralne i ostale prostore manastirskih zdanja i
predstavili im povijest manastira od osnutka do današnjih
dana, osobito istaknuvši znaèaj ikone Presvete Bogorodice
Lepavinske za pravoslavne vjernike u Hrvatskoj, a i šire.
Nakon molitve u bogoslužnom prostoru s ikonom èlanovi
Vijeæa pozvani su na bratsku okrjepu u prostore za goste
gdje su se zadržali u razgovoru s o. Gavrilom i monasima. U
ozraèju gostoljubivosti i uzajamnog poštovanja razmijenjena
su duhovna iskustva i aktualne teme iz monaškog i crkvenog
života. Vijeæe HBK za ekumenizam i dijalog je u kontekstu
posjeta manastiru Lepavina i zajednièkog objeda razmatralo
i odreðena aktualna pitanja, kao što su kriteriji za suradnju
meðu Crkvama u Hrvatskoj i za javne zajednièke molitvene
susrete u tijeku Svjetske molitvene osmine za jedinstvo
kršæana.
.
13. srpnja 2011. broj 28/2011
7
Domovinske vijesti
Misa uz 20. obljetnicu stradanja Æelija
Tordinci, 7.7.2011. (IKA) - U spomen na 20. obljetnicu
prvoga spaljenog sela u agresiji na Hrvatsku, održano je 7.
srpnja spomen slavlje i otkriveno spomen-obilježje dvojici
poginulih hrvatskih branitelja u obrani Æelija Dragutinu
Bedžuli i Damiru Pavièiæu. Misno slavlje u tordinaèkoj
filijalnoj crkvi Presvetog Srca u Æelijama predvodio je
ðakovaèko-osjeèki nadbiskup i metropolit Marin Srakiæ.
Koncelebrirali su preè. Stjepan Krekman, Ivan Varošèiæ,
Petar Èorluka, Robert Jugoviæ i domaæi župnik Marko
Bubalo. Na poèetku mise nadbiskup Srakiæ istaknuo je:
"Danas kada se izgovori rijeè Æelije iz podsvijesti nam izlazi
slika dima, plamena, uništenja, zlobe, mržnje za koju smo
mislili da æe trajati dan-dva. Odužilo se to zlo koje je tinjalo
i pomalo se dolazilo do rijeèi bilo u sluèaju našega branitelja
Joviæa, bilo naših 12 redarstvenika u Borovu Selu, a onda
doðoše Æelije i tada smo poruèili svijetu: što je to, gdje
živimo, u kojem stoljeæu živimo? Brzo smo došli do
zakljuèka koje je to stoljeæe". Nadbiskup je poruèio da se
buduænost ne može izgraðivati ako se ne cijeni i razmišlja o
prošlosti. Mi smo se ovdje sabrali ne u znaku mržnje i
razmišljanja o osveti, veæ kao ljudi koji doista žele izgraditi i
sebe i svoju obitelj, svoj kraj i domovinu na principima mira,
suživota, koegzistencije. Dok sklapamo ruke za one koji su
pali, molimo i za nas da možemo humano i kršæanski brati
plodove onih žrtava što su ih oni dali, položili za ovu
domovinu i za sve nas. "Èin našega dolaska ovamo u Æelije
jest èin zahvalnosti, pijeteta i molitve za hrvatske branitelje",
istaknuo je nadbiskupu homiliji, svjedoèeæi da kršæani na
spomenike ne bi trebali pisati palima nego onima koji æe
uskrsnuti koji æe za svoj èin ljubavi prema bližnjima od
Boga dobiti plaæu, koji su prošli kroz teška iskušenja, kroz
najteže iskušenje, a to je smrt, patnja". Nadbiskup Srakiæ
rekao je da kršæani žele biti graditelji mira, ali mir se mora
temeljiti na pravdi, istini i ljubav, dok mržnja razara èovjeka
i društvo.
Na misi se molilo i za poginule Æelijance u Domovinskom
ratu: Maricu Merkaš i Dragutina Merkaš, (majka i sin),
Milana Babiæa, Stjepana Gradeèaka i Ivana Mikaca te
novinara Darija Heæimoviæa koji je prvi ušao u Æelije i
snimio snimke koje su obišle Hrvatsku i svijet objavivši ih u
Glasu Slavonije. Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor župe
Muèeništva sv. Ivana Krstitelja iz Županje s voditeljicom i
orguljašicom Anom Zlatuniæ. Prije blagoslova je
sopranistica Marijana Matijeviæ iz Osijeka uz orguljsku
pratnju Eve KiKirchmayer-Biliæ iz Zagreba otpjevala "Panis
Angelicus" C. Franka.
Nakon misnoga slavlja na putu Æelije-Tenja-Osijek
otkriveno je spomen-obilježje. Otkrila su ga djeca dvojice
poginulih hrvatskih branitelja: Iva Bedžula, Domagoj
Bedžula i Nera Pavièiæ. Potom je nadbiskup Srakiæ
predvodio molitvu. U izgradnji spomen-obilježja sudjelovao
je velik broj darovatelja, meðu kojima su i Neven Kordiæ iz
Osijeka koji je darovao zemljište, kamenu stijenu dijabaz,
težine 20 tona, darovala je tvrtka Radlovac" iz Obrovca.
Akademski kipar Marijan Sušac iz Osijeka osmislio je
spomen-obilježje na kamenu, a sam kamen je ideja
domaæega župnika Bubala. Tvrtka "Svod" iz Osijeka
darovala je projekt za spomen-obilježje, zahvaljujuæi Jozi
Striškoviæu. Novèano su pomogli: Vukovarsko-srijemska i
Osjeèko baranjska županija, Grad Vinkovci i Opæina
Jarmina.
Sjeæanje na stradanje Æelija i spomen misu organizirali su
Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata –
Temeljnog ogranka Æelije te župa Presvetog Trojstva
Tordinci.
8
13. srpnja 2011. broj 28/2011
ika
Poruka biskupa Štambuka na poèetku godišnjih odmora
Zaželjevši svima ugodan i blagoslovljen odmor u narednim
ljetnim danima, biskup izrièe nadu da æe njegovi najbliži
pastoralni suradnici iskoristiti odmor kao vrijeme smislenije
i sabranije molitve, kako bi na jesen "mogli opet 'zaorati' i
'zasukati rukave' radeæi na njivi Gospodnjoj
Hvar, 8.7.2011. (IKA) – Uz poèetak godišnjih odmora
hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk uputio je
poruku svojim sveæenicima, redovnicima i redovnicama,
katehetama i vjerouèiteljima. Na poèetku poruke istièe kako
je planiranje godišnjega odmora za neke najdraže planiranje:
"Zasiæenima gradske vreve potreban je neki seoski ugoðaj;
onima sa sela potrebno je doputovati u neku 'jaèu' sredinu;
starijima da se oslobode svih onih zanovijetanja oko sebe,
mlaðima da steknu nova poznanstva i svježije iskustvo
galame, vike, krièave pjesme". Biskup upozorava kako
planiranje uvijek treba podrazumijevati je li odmor zaslužen,
je li "zaraðen" kako bi se èovjek povukao "malo u osamu"
nakon tolikih zajednièkih radova, tolikih poslova s
mnoštvom ljudi i radnicima. Takvima je, istièe biskup,
potreban odmor, odmor srca, odmor duha, odmor tijela,
odmor fizièki i psihièki. Takvima je potrebna nova sredina,
novi ljudi, novi doživljaji, novi jelovnik, nove spoznaje. U
nastavku poruke biskup se pita je li odmor potreban i tzv.
duhovnim osobama i piše: "Je li i nama potrebno 'sjesti pod
smokvu' ili 'popeti se na smokvu' da bismo 'vidjeli Isusa koji
prolazi'? Je li potrebno malo više razmišljanja, opuštenoga
razmišljanja o sebi, o drugima, o ljudima opæenito. Èesto
nedovoljno razmišljamo. A bolje je ponekad i ne razmišljati
nego razmišljati nedovoljno! Ljetni odmor u tome nas želi
obogatiti, potaknuti, razvedriti, utkati u dobre misli".
Zaželjevši svima ugodan i blagoslovljen odmor u narednim
ljetnim danima, biskup izrièe nadu da æe njegovi najbliži
pastoralni suradnici iskoristiti odmor kao vrijeme smislenije
i sabranije molitve, kako "bi na jesen mogli opet 'zaorati' i
'zasukati rukave' radeæi na njivi Gospodnjoj".
Nastavak Godine župne kateheze u Ðakovaèko-osjeèkoj
nadbiskupiji
Ðakovo, 8.7.2011.
(IKA/TU) – Ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup Marin Srakiæ uputio je prezbiteriju, redovništvu,
katehetama i svim ostalim vjernicima okružnicu o nastavku
Godine župne kateheze u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji.
"Protekle dvije pastoralne godine u našoj su Nadbiskupiji
bile oznaèene Godinom župne kateheze. Ostvarenje ciljeva
postavljenih u našoj okružnici br. 1156/2009., od 20.
kolovoza 2009., nije teklo željenim intenzitetom. Pastoralnokatehetski rad usklaðivali smo i s nepredviðenim
okolnostima: najprije s obilježavanjem Sveæenièke godine u
sveopæoj Crkvi, a potom i s pripravom na dolazak Svetoga
Oca te s Godinom obitelji u našoj domovinskoj Crkvi. Kako
bismo u veæoj mjeri ostvarili ciljeve zadane u Izjavama i
odlukama Druge biskupijske sinode i u navedenoj okružnici,
smatramo potrebnim naše zajednièke pastoralne napore
usmjeriti i kroz sljedeæu godinu prema župnoj katehezi, i to
poglavito prema katehezi odraslih vjernika i roditelja u
pripravi", stoji u okružnici.
Stoga je donesena odluka o nastavku Godine župne kateheze
u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji i sljedeæe pastoralne
godine, tijekom koje æe se na osobit naèin poraditi na:
snaženju pastorala braka i obitelji, s posebnim naglaskom na
susretima roditelja prvoprièesnika i krizmanika i redovitosti
župne kateheze djece osnovnoškolske dobi te krizmanika – i
jednog i drugog u skladu sa sinodskim smjernicama.
ika
Kardinal Bozaniæ krstio osmo dijete obitelji Halužan
Zagreb, 8.7.2011. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ predvodio je u petak 8. srpnja u retkovaèkoj
župi sv. Pavla u Zagrebu sveèano euharistijsko slavlje u
tijeku kojega je krstio dvomjeseènoga Filipa, osmo dijete u
obitelji Tereze i Marija Halužana. Uz novokrštenika, u
dvadeset godina braka koji su proslavili ove godine na
svetkovinu sv. Petra i Pavla, supružnici Halužan imaju još
šestoricu sinova i jednu kæerkicu: Josipa (17), Mateja (15),
Ivana (14), Petra (12), Jakova (10), Mariju Magdalenu (7) i
Benedikta (5). Kao što to redovito èine, tako su i na
sveèanosti krštenja najmlaðega brata, petorica starije braæe
ministrirala i posluživala kod oltara.
Kardinal je u propovijedi govorio o sakramentu krštenja kao
slavlju života te znaèenju vidljivih znakova njegova
podjeljivanja: vode, svetoga ulja i svijeæe. Zahvalivši
roditeljima na daru djeteta "èiji život zapoèinje ovdje na
zemlji, ali je pozvan na život koji traje u vjeènosti", kardinal
je istaknuo kako je sam život misterij Boga u kojemu se
oèituje zajedništvo Boga koji daje i roditelja koji prihvaæaju
život. Krštenje otvara vrata u život koji traje kod Boga, daje
život vjeèni, krštenje je ulazak Isusa Krista u zajedništvo
života s ovim djetetom, krštenje je prihvaæanje Isusa. Voda
je znak života koja "nas pere da možemo doæi èisti k Bogu",
sveto ulje je znak "Božjega pomazanja kojim Bog miluje
ovo dijete i prima ga kao svoje dijete", a svijeæa oznaèuje
"Krista koji je naše svjetlo te poziv da poput Krista
svijetlimo u svijetu svjedoèanstvom dobrih dijela i èiste
savjesti", rekao je kardinal.
Na kraju euharistijskoga slavlja rijeèi zahvale uputio je
župnik Dragutin Ceroveèki, istaknuvši kako je kardinalu
spomenuo obitelj Halužan još kad se Filip nije ni rodio, a
kardinal je odmah spremno prihvatio doæi na slavlje. "Obitelj
Halužan je ne samo otvorena životu, nego i životu u vjeri te
ljubavi prema Crkvi", istaknuo je župnik.
Kardinal je zahvalio roditeljima na primjeru nesebiènosti i
ljubavi te istaknuo kako je Filip roðen i kršten u godini kad
nas je svojim pohodom obdario papa Benedikt XVI. Majci
Terezi stoga je predao krunicu koju mu je darovao Sveti
Otac, s pozivom da je èuva sve do dana Filipove prve
prièesti i da mu je toga dana preda na dar. Ocu Mariju
kardinal je predao Bibliju mladih te svima podijelio
blagoslov.
Suæut biskupa Škvorèeviæa u povodu smrti Otta von
Habsburga
Požega, 8.7.2011. (IKA) – U povodu smrti nadvojvode dr.
Otta von Habsburga, požeški biskup dr. Antun Škvorèeviæ
uputio je izraze suosjeæanja njegovu sinu Karlu von
Habsburgu. "Njegova veleštovana Ekscelencija, Vaš dragi
otac, dr. Otto von Habsburg prešao je s ovoga svijeta k Ocu.
Bio sam povezan s njime te sam mogao iz bližega upoznati
njegovu èasnu osobu, borbu za europske kršæanske
vrijednosti, iskusiti njegov prijateljski odnos prema
hrvatskom narodu i državi. Stoga me je njegova smrt
ispunila žalošæu. U svjetlu Isusove pobjede nad smræu želim
izraziti Bogu zahvalnost za dar bogatog života Njegove
Ekscelencije te Vama i svoj rodbini posvjedoèiti svoje
iskreno kršæansko suosjeæanje. Neka uskrsli Gospodin
privede k punini njegov život i sva dobra djela koja je
uèinio. Ostajem s dragim pokojnikom u trajnoj molitvenoj
povezanosti", istaknuo je biskup Škvorèeviæ.
.
Domovinske vijesti
Posljednji dan devetnice u svetištu blažene Marije
Petkoviæ
Blato, 8.7.2011. (IKA) - Posljednji dan devetnice, na
uoènicu blagdana blažene Marije Petkoviæ, program je u
petak 8. srpnja zapoèeo polaganjem vijenca na rodnu kuæu
blaženice. Sveæenici i redovnice u procesiji koja je krenula iz
kuæe Matice, a predvodili su je bratimi bratovština Svih
svetih i Sv. Vincence pod zaštitom Srca Isusova, prošli su
ispred župne crkve blatskim ulicama sve do svetišta.
Procesija je prošla pored rodne kuæe bl. Marije Propetog
Isusa Petkoviæ, a vijenac su nosila djeca iz vrtiæa Marija
Petkoviæ u narodnim nošnjama: Petar Šeparoviæ Buræina,
Marin Protiæ i Iva Cetiniæ, koja ga je položila na spomen
ploèu. Procesiju je pratilo pjevanje župnog zbora i sviranje
Hrvatske glazbene udruge "Sv. Vincenca".
Po dolasku u svetište predvoditelj slavlja don Josip Barišiæ,
župnik iz Æilipa, izložio je blaženièine moæi, a bratimi i
redovnice u dva kora ispjevali su Veèernju. U sveèanom
koncelebriranom misnom slavlju sudjelovali uz don Josipa,
don Frano Markiæ, župnik s Lopuda, don Stipe Miloš, župnik
župe Pridvorje, i domaæi župnik don Nikola Berišiæ.
Don Josip u propovijedi je istaknuo važnost vjere, poèevši
od Abrahama i Jakova, koji su poslušali Božji glas i bili
vjerni Bogu. I blažena Marija Petkoviæ je veæ u nježnoj dobi
pouèena od svojih pobožnih roditelja èula glas Gospodinov i
trèala mu u susret, na poklon, misu i tako rasla u vjeri. Taj
rast u vjeri ju je doveo do siromaha, do osjetljivosti za djecu
bez škole i vjeronauka u Babini, do pastoralnog angažmana
u župi. Taj rast ju je doveo dotle da je èula glas Gospodina i
odazvala se i osnovala Družbu kæeri milosrða. Mariju vjera
vodi kroz cijeli život. I mi smo danas pozvani da slušamo
Gospodinov glas, pomoæi onome tko je u potrebi, posjetiti
bolesnika, poæi u Dom za starije i bolesne, poæi u neku
bratovštinu, pjevaèki zbor, molitvenu skupinu, u sveæenièki i
redovnièki poziv. "Poðimo, svi mi, poput blaženih, Marije i
Majke Terezije, redovito i rado pred Presveti Sakrament.
Molimo ove blaženice da nam kod dragog Boga izmole da
možemo odoljeti svim strahovima, komotnostima, škrtosti,
predrasudama i odazvati se njegovu glasu", pozvao je
propovjednik.
U tijeku euharistijskog slavlja pjevao je Mješoviti župski
zbor Svih svetih pod vodstvom s.M. Danijele Škoro.
Radost obiteljskog zajedništva
Bila je tema ovogodišnjeg Sisaèkog oratorija
Sisak, 9.7.2011. (IKA) – Radost obiteljskog zajedništva bila
je tema ovogodišnjeg Sisaèkog oratorija, koji je održan od
22. lipnja do 8. srpnja u sisaèkoj župi Uzvišenja sv. Križa.
Kroz tri tjedna druženja u glazbenoj, dramskoj, likovnoj i
kreativnoj radionici mladi su spoznali i duhovnu dimenziju
obitelji. Program je zapoèinjao popodne molitvom u
katedrali Uzvišenja sv. Križa, nakon èega su mladi sa svojim
animatorima druženje nastavili u radionicama. Izraðivanje
krunica - narukvica, uvježbavanje pjesama i predstave te
oslikavanje raznih predmeta bili su im zanimacija do odlaska
na veèernju misu. Poslije mise su na središnjem sisaèkom
trgu uvježbavali plesne koreografije. Završno druženje u
subotu 9. srpnja zapoèelo je misnim slavljem koje je
predvodio katedralni župnik mr. Antun Sente zajedno s
kapelanom vlè. Matom Malekinušiæem i preè. Alojzijem
Petranoviæem, na kojem su mladi predstavili glazbenu
radionicu i sve ono što su ondje nauèili. Nakon misnog
slavlja roditeljima i ostalim vjernicima predstavili su
uvježbane plesove. Poslije plesa sudionici dramske radionice
izveli su predstavu u župnom dvorištu.
13. srpnja 2011. broj 28/2011
9
Domovinske vijesti
Imenovanja i razrješenja u Požeškoj biskupiji
Požega, 9.7.2011. (IKA) - I ove godine poèetkom srpnja
odreðeni broj sveæenika Požeške biskupije primio je dekrete
požeškog biskupa dr. Antuna Škvorèeviæa o novom
rasporedu pastoralnih službi.
Mario Rašiæ razriješen je službe predstojnika Katehetskog
ureda i imenovan voditeljem Pastoralnog centra Požeške
biskupije. Žarko Turuk razriješen je službe župnog vikara u
župi sv. Leopolda Mandiæa i imenovan predstojnikom
Katehetskog ureda Požeške biskupije. Mario Matijeviæ
razriješen je službe župnog vikara u župi Presvetog Trojstva
i župi sv. Antuna Padovanskog u Daruvaru i imenovan
prefektom Kolegija Požeške biskupije u Požegi. Robert
Mokri imenovan je ravnateljem Katolièke klasiène gimnazije
s pravom javnosti u Požegi i rektorom crkve Sv. Lovre u
Požegi. Saša Paveljak razriješen je službe ravnatelja Caritasa
Požeške biskupije. Nikola Jušiæ imenovan je ravnateljem
Caritasa Požeške biskupije.
Pavle Filipoviæ, nakon isteka èetverogodišnjeg mandata
službe ravnatelja Katolièke klasiène gimnazije u Požegi,
imenovan je upraviteljem župe sv. Terezije Avilske u
Suhopolju. Mato Rukavina razriješen je službe župnika u
župi sv. Terezije Avilske u Suhopolju i imenovan župnikom
župe sv. Mihaela Arkanðela u Staroj Gradiški. Josip
Vraèariæ razriješen je službe upravitelja župe sv. Mihaela
Arkanðela u Staroj Gradiški te imenovan za službu
pastoralnog suradnika u župi sv. Luke Evanðelista u
Novskoj. Ivan Bošnjak razriješen je službe župnika župe sv.
Franje Asiškoga u Lipiku i župe sv. Jurja u Èagliæu te
imenovan župnikom župe sv. Tome Apostola u Rajiæu. Jozo
Zoriæ razriješen je službe upravitelja župe sv. Tome
Apostola u Rajiæu i imenovan upraviteljem župe sv. Franje
Asiškoga u Lipiku i župe sv. Jurja u Èagliæu. Mirko Roginiæ
razriješen je službe župnika župe sv. Ilije Proroka u
Brodskom Stupniku te umirovljen. Josip Bogoviæ razriješen
je službe kancelara Požeške biskupije i rektora crkve Sv.
Lovre u Požegi te imenovan župnikom župe sv. Ilije Proroka
u Brodskom Stupniku. Mons. Ivan Štrbenac razriješen je
službe župnika župe Našašæa sv. Križa u Orahovici te
imenovan za službu pastoralnog suradnika u istoj župi.
Željko Strnak razriješen je službe upravitelja župe sv.
Katarine u Gaju i župe Presvetog Srca Isusova u Antunovcu
te imenovan upraviteljem župe Našašæa sv. Križa u
Orahovici. Danijel Engelman po završetku mandata u službi
prefekta u Meðubiskupijskom sjemeništu u Zagrebu
imenovan je upraviteljem župe sv. Katarine u Gaju i Župe
Presvetog Srca Isusova u Antunovcu. Milan Klobuèar
razriješen je službe župnika župe sv. Barbare u Jakšiæu te
imenovan župnikom župe sv. Alojzija Gonzage u Èaglinu,
župnikom župe Uzašašæa Gospodnjega u Ruševu, župnikom
župe Gospe Lurdske u Zdenkovcu. Josip Pendžiæ razriješen
je službe upravitelja župe sv. Alojzija Gonzage u Èaglinu,
župe Uzašašæa Gospodnjega u Ruševu i župe Gospe Lurdske
u Zdenkovcu te imenovan župnikom župe sv. Barbare u
Jakšiæu. Dragoslav Koziæ, mladomisnik, imenovan je
župnim vikarom u župi sv. Leopolda Mandiæa u Požegi.
Dražen Zrile, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u
župi Presvetog Trojstva i sv. Antuna u Daruvaru. Ivan
Mitroviæ razriješen je službe župnog suradnika u župi sv.
Nikole i Uznesenja BDM u Jasenovcu te zbog zdravstvenih
razloga smješten u Sveæenièki dom.
Fra Darko Sudariæ razriješen je službe župnog vikara u župi
sv. Petra Apostola u Cerniku. Fra Igor Andrijeviæ razriješen
je službe župnog vikara u župi sv. Antuna Padovanskog u
Našicama. Fra Goran Malenica razriješen je službe župnog
vikara u župi Duha Svetoga u Požegi. Fra Vjekoslav Laziæ
razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Roka u
10
13. srpnja 2011. broj 28/2011
ika
Virovitici. Fra Robert Perišiæ razriješen je službe župnika u
župi sv. Roka u Virovitici, bolnièkog dušobrižnika u
Virovitièkoj bolnici i službe povjerenika dijecezanskog
biskupa za sestre klarise u Požegi. Fra Anto Barišiæ
razriješen je službe župnika u župi sv. Ivana Krstitelja u
Špišiæ Bukovici. Fra Igor Barišiæ imenovan je na službu
župnog vikara u župi Duha Svetoga u Požegi. Fra Krunoslav
Kocijan imenovan je na službu župnog vikara u župi sv.
Roka u Virovitici. Fra Marino Kuzminski imenovan je na
službu župnog vikara u župi sv. Petra Apostola u Cerniku.
Fra Josip Soldo imenovan je na službu župnog vikara u župi
sv. Antuna Padovanskog u Našicama. Fra Marko Maloviæ
imenovan je na službu župnika u župi sv. Roka u Virovitici.
Fra Mijo Tikviæ imenovan je na službu župnika u župi sv.
Ivana Krstitelja u Špišiæ Bukovici.
Sveæenièko reðenje Šime Božiæa i Dine Rupèiæa u Ogulinu
Ogulin, 9.7.2011. (IKA) - Gospiæko-senjski biskup Mile
Bogoviæ u tijeku sveèane mise 9. srpnja u crkvi Sv. križa u
Ogulinu zaredio je za sveæenike ðakone Šimu Božiæa i Dinu
Rupèiæa. Na slavlju se okupilo 40 sveæenika Gospiækosenjske biskupije i Rijeèke nadbiskupije kao i dvadesetak
sjemeništaraca iz sjemeništa Zmajeviæ u Zadru te bogoslova
s Teologije u Rijeci. Župna crkva bila je prepuna i župljana
iz župa reðenika, sv. Jurja iz Korenice Šime Božiæa te Sv.
Jurja Dine Rupèiæa. Sveèanu liturgiju uvelièali su veliki
župni zbor župe sv. Križa pod vodstvom s. Pankracije i uz
orguljsku pratnju prof. Slavka Barèiæa te zbor mladih Glas
ljubavi pod vodstvom Karle Tripalo. Dino i Šimo na kraju su
dugog puta koji je poèeo kada su osjetili Božji poziv da
krenu prema sveæeništvu a što je bilo pripremano u njihovim
obiteljima i župnoj zajednici.
Danas osjeæamo zahvalnost prema svima koji su ih podržali
na tom putovanju, na kojem nisu uvijek nalazili ugažene
staze i ureðene putove. Èestitajmo im na ustrajnosti i
uspješno preðenom putu. No, i to je korisno za našu
Gospiæko-senjsku biskupiju, jer nas neprestano drži budnima
u molitvi i prošnji, istaknuo je na poèetku mise biskup
Bogoviæ. U homiliji je biskup zahvalio reðenicima što su
povjerovali da im je život na èvrstom tlu ako se oslone na
Isusa Krista. On je kamen temeljac na kojem njihova životna
graðevina èvrsto stoji, on je stijena koja odolijeva svim
olujama i svakom nevremenu, što su reðenici dobro
procijenili i što trebaju naviještati i drugima. Danas se
proklamiraju vrijednosti izvan Krista, sada su najveæe jedne
a sutra æe biti druge. Žalosno je kada vidimo visoke
dužnosnike na proslavi u jednoj šumi u kojoj nije bilo ništa
od onoga što se spominje , kada vidimo da se okupljaju na
mjestu zloèina , i kada u temelje stavljamo pijesak koji voda
nosi ili eksploziv koji stalno prijeti. Takve se graðevine dižu
po cijelom svijetu . Graditi izvan Krista znaèi graditi na
pijesku a graditi na Kristu znaèi graditi na èvrstoj stijeni,
istini. No, mi ipak živimo u svijetu koji nas zapljuskuje
svojim duhom i valovima u kome æe uvijek biti vremena za
osuðivanje nevinih i hvaljenje zloèinaca, kada æe se
osuðivati branitelje a podržavati krivce za tisuæe nevinih
života. Živimo u svijetu koji uživa u iznošenju ljudskih
slabosti a zaboravlja na žrtve i patnje koje time prouzrokuje.
Vi, koji ste se oslonili na Krista, ne smijete biti nijemi
promatraèi kada kraj vas muèe nevinoga, nemate pravo
pilatovski oprati ruke pred osudom pravednika. Poslani ste
kao ovce meðu vukove, no nikada ne smijete prihvatiti vuèju
æud i logiku, poruèio je biskup Bogoviæ. Uime reðenika
biskupu i sudionicima slavlja zahvalio je Šimo Božiæ. Bilo je
to prvo sveæenièko reðenje u Ogulinu nakon 10 godina.
Domovinske vijesti
ika
Franjevaèko slavlje na Visovcu
U sveèanom obredu u franjevaèki novicijat ušla su
osmorica, a prve zavjete položila èetvorica novaka
Visovac, 9.7.2011. (IKA) – U samostanskoj crkvi Majke od
milosti na otoèiæu Visovcu na Krki u subotu 9. srpnja u
novicijat su primljena osmorica, a prve zavjete položila su
èetvorica novaka. Obrede i euharistijsko slavlje predvodio je
dr. fra Željko Toliæ, provincijal splitske Franjevaèke
provincije Presvetog Otkupitelja, u koncelebraciji s 42
sveæenika. Uvodeæi u slavlje, domeštar novaka fra Eduard
Sokol obratio se novacima kazavši kako je tim mladim
ljudima, da bi ustrajali na putu kojim su danas krenuli i da bi
mogli ispuniti obeæanja koja æe danas i javno dati, uz njihova
nastojanja i Božju pomoæ, potreban biti i primjer
redovnièkog života braæe. Nakon što je domeštar prozvao
kandidate, slijedio je obred oblaèenja, a provincijal ih je
potaknuo da "odjeæu kušnje odjenu s radošæu, te nauèe s
ljubavlju i veselo na sebe uzeti jaram Gospodinov i tako
savršeno nasljedovati Krista - po uzoru siromašnog i
poniznog sv. Franje - ljubitelja križa".
Obred oblaèenja završio je blagoslovom sv. Franje kojim je
provincijal molio za novake da zagovorima blažene i
bezgrešne Djevice Marije i serafskog oca nauèe iskreno i
èisto ispovijedati, žarko moliti, dolièno živjeti, ponizno
slušati, èuvati èistoæu srca i tijela, revnovati za sveto
siromaštvo i èeznuti za vrhuncem svakog savršenstva. Tekst
iz životopisa sv. oca Franje Tome Èelanskoga proèitao je
Kristijan Radas, a meštar fra Jure blagoslovio je habite i
pasce koje su novaci obukli uz pomoæ starije braæe.
Habite su obukli: Ivan Ðuzel, Imotski, Ivan Grubišiæ, Trilj,
Jerko Kolovrat, Imotski, Petar Komljenoviæ, Sindelfingen,
Dejan Meðugorac, Knin, Ante Prološèiæ, Klis, Kristijan
Radas, Vodice, i Milan Sladoja, Sinj. Na poèetku
euharistijskog slavlja provincijal je napomenuo kako su tom
mjestu upravo ovih dana, trojica braæe - visovaèki gvardijan
fra Mate Gveriæ, meštar novaka fra Jure Šimunoviæ i
definitor fra Ivan Nimac prije pedeset godina obukli habite.
U homiliji provincijal je pouèio mladu braæu kako je
"zavjetovanje na Franjino Pravilo pitanje savjesti, ispit
savjesti za svakog franjevca-redovnika. To je pitanje za
savjest svakog pojedinca. Ono što smo èuli o sv. Franji, o
njegovu križu, nadahnuæu, molitvi, prianjanju uz Krista
Gospodina – to je poticaj za svakoga redovnika. Na ulazu u
godinu redovnièke kušnje, novacima je poruèio da "dok se
budu uèili hodati u fratarskom habitu, uèe se hodati i u
duhovnosti – crkvenoj i franjevaèkoj. Uèite se hodati u
predaji Crkve, Reda i naše Provincije. Tu je pohranjeno
neizmjerno blago koje nitko od nas nije dosegnuo ali stoji
pred nama kao izazov i poticaj da se vratimo na taj zdravi
izvor i da, crpeæi s tog izvora, krenemo u život." Novake je
ohrabrio: "Ne bojte se! U životu ima mnogo nepredvidivih
stvari. U životu ima mnogo kriza i iskušenja, ali onaj tko u
naruèju Božjem stoji i tko je skriven u dlanove Božje, taj æe
moæi iznaæi rješenje za krizu svake naravi. Neka baština
Franjevaèkog reda i naše Provincije bude vaše nadahnuæe i
vaš izvor s kojega æete crpsti snagu za život koji æe uvijek
svijetliti". Na kraju je mladoj braæi zaželio da saèuvaju zlatni
spomen na taj dan i ne zaborave mjesto gdje su se rodili i sve
znaèajne ljude i dogaðaje iz svoga života, te ih potaknuo da
budu hrabri u trenutku kušnje i kad im se križ uèini
preteškim, a darovi, koje im je Bog dao, da rastu iz dana u
dan jer æe osobito dobrotom, mirom, ljubavlju, solidarnošæu,
požrtvovnošæu i iskrenošæu usreæiti srca ljudi, onih s kojima
æe danas i sutra živjeti. Nakon propovijedi slijedio je obred
zavjetovanja èetvorice novaka koji su na Visovcu proveli
godinu dana kušnje. Potom su zavjetovanici - fra Ante
Batinoviæ, Plina-Stablina, fra Frano Bosniæ, Blato, fra Jure
Papiæ, Solin, i fra Dujo Jukiæ, Otok kod Sinja - položili prve
zavjete i primili Pravilo reda.
Slavlje na Visovcu pjesmom su uvelièali franjevaèki
bogoslovi iz Splita pod ravnanjem fra Kristijana Šiliæa. Na
kraju je i gvardijan fra Mate èestitao novacima i
zavjetovanicima na zapoèetom putu kao i njihovim
roditeljima i odgojiteljima, a potom je nastavljeno bratsko
druženje rodbine, prijatelja i franjevaca uz okrepu i
osvježenje koje je pripremio gvardijan.
Blagdan bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ proslavljen u
Zagrebu
Zagreb, 9.7.2011. (IKA) – Blagdan bl. Marije Propetog
Isusa Petkoviæ sveèano je proslavljen u subotu 9. svibnja u
župnoj crkvi Sv. Petra u Zagrebu. Koncelebriranu misu
predvodio je tajnik II. sinode Zagrebaèke nadbiskupije dr.
Denis Bariæ. U duhu odlomka iz Evanðelja, o mladiæu koji
se nije bio spreman odreæi svog bogatstva i tako neoptereæen
od svakidašnjega slijediti Krista, propovjednik je podsjetio,
kako smo mi zapravo sve najvažnije u životu dobili
besplatno. I život, roditelje, braæu i sestre, prijatelje, vjeru,
ljubav bližnjega, no postavlja se pitanje koliko mi to
prihvaæamo kao dar. Pitanje "Uèitelju dobri, što mi je èiniti
da baštinim život vjeèni" sigurno je postavila i bl. Marija
Propetog Isusa, te odluèila i zauvijek se posvetila duhovnom
i materijalnom dobru najpotrebnijih. Osnovala je Družbu
kojoj je osnovni cilj širenje djela milosrða. Propovjednik je
podsjetio kako kroz njezin život nisu nedostajale teškoæe i
brige, no ona je neslomljivom odluènošæu išla naprijed,
prikazujuæi svoje patnje, a svojim sestrama bila podrška
rijeèju, primjerom i molitvom.
Bl. Marija Petkoviæ govori svakome od nas, ne samo danas
kad se spominjemo njezina blagdana, veæ svakodnevno. Ona
posebno govori ženama u obitelji, društvu ili pak crkvenoj
zajednici. Ona nas danas poziva na razmišljanje o ženi bila
ona djevojka, supruga i majka, ili Bogu posveæena osoba,
rekao je dr. Bariæ. Djevojke koje se nalaze na raskršæu života
i gledaju na promjene u svijetu otvorenih oèiju, te se
suoèavaju s mnogim problemima koje proizlaze iz
školovanja, nezaposlenosti, pomanjkanja sigurnih toèaka,
ohrabrio je da se po primjeru blaženice ne obeshrabre i ne
odrièu svojih snova. Bl. Marija Propetoga krenula je puna
entuzijazma u nepoznato, ali svjesna dara koje je Bog stavio
u njezino srce, rekao je. Žene i majke pozvao je da budu
svjesne zadaæe koja im je povjerena, a koja se èesto
omalovažava, stavlja na kušnju. Istaknuo je kako je bl.
Marija isticala uzoran kršæanski odgoj koji je dobila u svojoj
obitelji. Obraæajuæi se redovnicama, posebno kæerima
milosrða, propovjednik je istaknuo kako je posveæeni život
odgovor na dar koji dolazi s neba, da se taj dar prihvati
nepodijeljena srca.
Dr. Bariæ na kraju je istaknuo da blaženica ne progovara
samo ženama, nego i svima. Kršæanska braæo, molimo bl.
Mariju da nam pomogle ne izgubiti kompas vjere u Krista,
ne zaboraviti služiti onima oko sebe, vidjeti našega bližnjega
u njegovim ne samo patnjama, nego i duhovnim potrebama,
te da nam pomogne nositi osamljenost, malodušje, trpljenje,
ili neki drugi križ. Jer, kako je rekla bl. Marija Petkoviæ - sve
dolazi od Oca i sve se vraæa Ocu za njegovu slavu.
Na kraju mise domaæi župnik Josip Golubiæ èestitao je
èlanicama Družbe blagdan njihove utemeljiteljice, a sve
pozvao na nasljedovanje te iznimne žene hrvatskog naroda.
.
13. srpnja 2011. broj 28/2011
11
Domovinske vijesti
Blagdan bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ u njezinu
svetištu u Blatu
Sveèanu procesiju s moæima blaženice i euharistijsko slavlje
predvodio biskup Mate Uziniæ
Blato, 9.7.2011. (IKA) - Na blagdan blažene Marije
Propetog Isusa Petkoviæ, 9. srpnja, u njezinu svetištu u Blatu
sveèani program zapoèeo je u veèernjim satima, na Plokati
ispred župne crkve Svih svetih izveden je "Blatski tanac" i
viteška igra "Kumpanija".
Zatim je iz svetišta krenula procesija s moæima blažene
Marije Propetog Isusa Petkoviæ koje je nosio dubrovaèki
biskup Mate Uziniæ. Procesiju su predvodili bratimi
bratovština sv. Vincence pod zaštitom Srca Isusova i Svih
svetih sa svojim procesionalnim raspelima i barjacima. U
procesiji su sudjelovale i èlanice Franjevaèkoga svjetovnog
reda, puhaèki orkestri Narodne glazbe i Hrvatske glazbene
udruge "Sv. Vincenca", djeca iz vrtiæa "Marija Petkoviæ",
djeèji župni zbor, pjevaèki zbor župe Svih svetih,
kumpanjoli i tancarice u tradicionalnim blatskim nošnjama,
dominikanke iz Korèule, sestre iz Družbe kæeri milosrða sa
svojim gošæama iz drugih redovnièkih zajednica, ministranti
i dijecezansko sveæenstvo te veliko mnoštvo. Po dolasku
procesije na trg ispred župne crkve Svih svetih, zapoèelo je
sveèano euharistijsko slavlje uz koncelebraciju velikog broja
sveæenika. Za tu prigodu u Blato su stigle i sudjelovale u
misnom slavlju i provincijalna predstojnica s.M. Nelija
Pavloviæ i è.M. dominikanki kongregacije Anðela èuvara s.
Dolores Matiæ.
Biskup Uziniæ upitao se: "Na koji naèin mi možemo biti
blaženi, biti sveti. U tome nam može pomoæi današnje
evanðelje koje smo upravo slušali: Uèitelju dobri, što mi je
èiniti da baštinim život vjeèni, pitao je netko Isusa, a Isus mu
je nabrojio zapovijedi. On ih je sve vršio i zato ga Isus
zavoli. Jer ga zavolje, odluèio mu je ponuditi više: Ostavi
sve a onda doði i idi za mnom. Isusu se sviðaju mladiæi i
djevojke i u ovoj biskupiji i zove ih, a oni imaju veliki
imetak. Nemaju snage staviti sebe i svoj život Isusu na
raspolaganje. Nemaju snage Njemu pripadati, dati mu sve.
Mnogi kršæani misle da se može iz kršæanstva uzeti ono što
im se sviða i raditi svoja pravila, ali ne može. Oni koji tako
misle i žive kršæani su samo imenom a ne životom, upozorio
je dubrovaèki biskup. Naša blažena Marija Propetog Isusa
koja, kako nam je objasnio blaženi papa Ivan Pavao II. na
misi njezine beatifikacije, svojem Gospodinu još od vremena
kao djevojka u Blatu uputila je pitanje: Uèitelju dobri što mi
je èiniti da život vjeèni baštinim, nakon èega je u njezinu
srcu odjeknu jasan i razgovjetan odgovor: Doði i idi za
mnom.
I tu prestaje svaka sliènost izmeðu blažene Marije i ovog
mladiæa iz Evanðelja. Ona se osvojena Božjom ljubavlju
odluèila zauvijek posvetiti Bogu te ostvariti težnju da se
posve preda duhovnom i materijalnom dobru najpotrebnijih.
Ostavljajuæi sve zbog Isusa ništa nije izgubila, nego unatoè
poteškoæama i patnji veæ na zemlji puno toga stekla i
osnovala Družbu kæeri milosrða Treæeg samostanskog reda
sv. Franje. Po njoj je i Blato postalo poznato, Dubrovaèka
biskupija, naš narod postao poznat. Sada ostaje pitanje što je
s nama? Vjerujem da na to pitanje u nutrini svatko može za
sebe odgovoriti. Blažena Marija pokazuje da se isplati iæi za
Isusom.
Prvo jutarnje euharistijsko slavlje u svetištu predvodio je don
Josip Barišiæ, župnik župe sv. Nikole u Èilipima, koji je bio
više godina župnik u Blatu; a sljedeæe je predvodio don
Marin Luèiæ, tajnik dubrovaèkog biskupa. U tijeku mise
pjevao je zbor mladih "Stope".
12
13. srpnja 2011. broj 28/2011
ika
Biskup Škvorèeviæ krstio peto dijete u obitelji Hajdinoviæ
Novska, 9.7.2011.
(IKA) - Požeški biskup Antun
Škvorèeviæ predvodio je 9. srpnja, na spomendan bl. Marije
Propetog Isusa Petkoviæ, euharistijsko slavlje u župnoj crkvi
Sv. Luke Evanðelista u Novskoj te krstio Mariju, peto dijete
u obitelji Marija i Snježane Hajdinoviæ. Na slavlju su uz
domaæeg župnika i dekana Milana Vidakoviæa sudjelovali
rajiæki župnik Jozo Zoriæ, tajnik Goran Lukiæ, mladomisnici
Dragoslav Koziæ i Dražen Zrile te sestre iz Družbe kæeri
milosrða treæeg reda sv. Franje koje imaju svoj samostan i
novicijat u Novskoj, a koje slave spomendan svoje blažene
utemeljiteljice. U pozdravu biskup je istaknuo kako s
vjernièkom zahvalnošæu stoje pred otajstvom Božjeg
djelovanja, koje je ljubav bl. Marije Propetog Isusa Petkoviæ
uèinilo plodnom u služenju siromašnima a ljubav roditelja
Hajdinoviæ uèinilo plodnom u petom djetetu koje su
prihvatili. Biskup je èestitao redovnicama 45. obljetnicu
prijelaza blažene Majke Marije od Propetog Isusa iz
zemaljskog života u proslavu Božje vjeènosti a roditeljima
male Marije što su svojim opredjeljenjem za peto dijete
pridonijeli pobjedi života u Hrvatskoj. U homiliji biskup se
osvrnuo na Isusovu rijeè u evanðelju o bogatašima koji æe
teško uæi u kraljevstvo Božje te je protumaèio da su oni
stavili materijalno u središte svoje pozornosti a ne osobu
Boga i èovjeka. Kazao je kako se bl. Marija Propetoga
posvema stavila u službu Boga i siromaha te ostvarila
smisao i velièinu koja se može postiæi samo putem ljubavi.
Istaknuo je kako je slièno obitelj Hajdinoviæ stavila Boga i
èovjeka u središte svoje pozornosti te se iz ljubavi
opredijelila za peto dijete, neprolaznu vrijednost kojoj je u
Isusovoj ljubavi na križu dodijeljena moguænost vjeènog
života. Potaknuo je vjernike da nasljeduju njihov primjer te
svjedoèe u hrvatskom društvu evanðeosku ljestvicu vrednota
po kojoj je èovjek nakon Boga najveæe dobro.
Po završetku euharistijskog slavlja biskup se susreo s obitelji
Hajdinoviæ, zadržao u razgovoru te uruèio darove za djecu.
Vlè. Slavko Jurèiæ proslavio 40. obljetnicu sveæeništva
Cerna, 10.7.2011. (IKA/TU) – Vlè. Slavko Jurèiæ proslavio
je 40. obljetnicu misništva u nedjelju 10. srpnja u rodnoj
župi sv. Mihaela arkanðela u Cerni. Vlè. Jurèiæ mladu misu
slavio je 11. srpnja 1971. u Cerni, a mladomisnièko geslo
bile su mu Kristove rijeèi: "Ja sam put, istina i život".
Proslavu obljetnice organizirao je domaæi župnik Ilija
Araèiæ.
Uime župe sv. Mihaela arkanðela rijeèi dobrodošlice i dar
slavljeniku uruèila je Blaženka Maslaæ, èlanica Župnog
pastoralnog vijeæa. Uime opæine Cerna umjetnièku sliku
uruèio je naèelnik Goran Begoviæ, a uime udruge graðana
"Kordun" Cerna, predsjednik Ivan Stepiæ uruèio je
slavljeniku dar, istaknuvši kako sveèar ima korijene s
Korduna. U propovijedi je vlè. Jurèiæ ukratko opisao svoj
životni put, koji nije bio nimalo lak. Uzdržavala ga je majka
radeæi najteže fizièke poslove, a zatim je i sam radio u
željezari kako bi mogao završiti studij. Rekao je da je
sveæenik èovjek s imenom i prezimenom, Božji èovjek jer ga
je Bog izabrao te samo Božjom milošæu sveæenik može
ustrajati u službi.
U molitvi vjernika sveèar se prisjetio svih svojih
dobroèinitelja te pokojnih prijatelja i školskih kolega iz
Cerne. Nakon misnog slavlja, vlè. Jurèiæ susreo se s brojnim
Cerancima, koji su strpljivo èekali kako bi izmijenili koju
rijeè s dragim gostom.
ika
Krštenje devetoga djeteta u požeškoj obitelji Mišiæ
Biskup Škvorèeviæ pozvao na molitvu za prevladavanje
negativnog odnosa prema životu
Požega, 10.7.2011. (IKA) - U župnoj crkvi Sv. Leopolda
Mandiæa u Požegi na nedjeljnom euharistijskom slavlju 10.
srpnja biskup Antun Škvorèeviæ krstio je Matiju, deveto
dijete u obitelji Nedjeljka i Mihaele Mišiæ. Pozdravljajuæi
vjernike, biskup je kazao kako se došao s njima radovati
životu, zahvaliti za dar još jednog roðenog èovjeka i èestitati
obitelji Mišiæ za ljubav i žrtvu kojom služi životu. Istaknuo
je da to èini s dubokim poštovanjem prema roditeljima koji s
primili deveto dijete i zbog razloga što nam nedavni popis
puèanstva svjedoèi da je život u Hrvatskoj na uzmaku.
Pozvao je nazoène da mole kako bi bio kod nas prevladan
negativan odnos prema životu.
Biskup je u homiliji podsjetio kako se svakodnevno bavimo
pitanjima koja nam podastiru javni mediji, od trenutaène
vruæine, preko sudskih i zatvorskih sluèajeva, do
gospodarskih i politièkih tema, u kojima svojom raspravom
možemo postiæi malo ili ništa. Istaknuo je kako u evanðelju
Isus predlaže da u svoju raspravu ukljuèimo pitanje
èovjekova rasta, kao jednu od najvažnijih tema ljudskog
postojanja i kako bi bila šteta posvetiti pozornost onome što
je ogranièeno na male ljudske moguænosti a odreæi se
Božjih. Dodao je da je Isus poznavalac ljudskog biæa te zna
da èovjek može istinski rasti na razini svoga duha i osobnosti
kad bude zahvaæen Božjom rijeèju. Biskup je protumaèio
koliko je moæna rijeè nekoga tko ima politièku, sudsku ili
gospodarsku moæ, koliko je moæna rijeè onoga koji ljubi a
što može ostvariti Božja rijeè u èovjeku. Spomenuo je da
obitelj Mišiæ nije dopustila da bude zavedena nekom
kratkovidnom i sebiènom ljudskom rijeèju, nego ostala
vjerna Božjem naumu o braku te unatoè svemu prihvatila
biti velikodušna suradnica života i tako Hrvatskoj dala
najbolji doprinos za njezinu buduænost. Pozvao je vjernike
da mole za naše obitelji kako bi živjele velikodušnost
ljubavi, da u njima Hrvatska postane velika po rastu koji u
nama može ostvariti Božja rijeè.
Nakon euharistijskog slavlja biskup je posvetio odreðeno
vrijeme razgovoru s obitelji Mišiæ, zanimajuæi se za ono što
njezini èlanovi èine u svakodnevnom životu i odgoju djece.
Na kraju je uruèio uobièajenu pomoæ koju takvim obiteljima
pruža Požeška biskupija.
Djeèje ljetovanje u organizaciji Caritasa
Baške Oštarije, 10.7.2011. (IKA) - U organizaciji Caritasa
Gospiæko-senjske biskupije dvadesetak djece boravi u
Pastoralnom centru u Baškim Oštarijama. To su djeca iz
cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine koja pod
pokroviteljstvom Euro - Childrena iz Antwerpena u Belgiji
ljetuju tjedan dana na Velebitu, u ljepoti prirode.
Svake godine naša djeca putuju u Belgiju preko ljeta u tri
turnusa, borave kod belgijskih obitelji, uèe jezik i upoznaju
kulturu i obièaje te zemlje i naroda. Ona djeca koja iz bilo
kojeg razloga ove godine nisu mogla putovati u Belgiju
svoje druženje i ljetovanje imaju u Baškim Oštarijama.
Prijepodne se organiziraju razne radionice i igre a poslije
ruèka odlaze na kupanje u Karlobag. Cijeli program vode
s.M. Mirna Matiæ sa svojim suradnicama dipl. ing. Višnjom
Matoševiæ i prof. Kristinom Buriæ iz Zagreba.
Domaæin susreta je vlè. Luka Blaževiæ, ravnatelj Caritasa
biskupije Gospiæ, s djelatnikom Caritasa Jurom Brkljaèiæem.
.
Domovinske vijesti
Biskup Jezerinac u Cerovniku
Cerovnik, 10.7.2011. (IKA) - Vojni biskup Juraj Jezerinac
predvodio je 10. srpnja niz dogaðaja kojima se obilježilo 20
godina obrane ogulinskog kraja od velikosrpske agresije. U
Zagorju Ogulinskom, gdje je prije 20 godina osnovan
bataljun Klek, predvodio je molitvu za poginule branitelje
pred postrojenim pripadnicima bataljuna Klek Zbora
narodne garde te specijalne i temeljne policije. Zatim je na
prvoj crti bojišnice ogulinskog kraja na Pitomom javoru
blagoslovio spomen kamenje bataljuna Klek i župe
Cerovnik, koji æe biti prineseni na Udbini kod Crkve
hrvatskih muèenika. Na kraju je predvodio misno slavlje u
župnoj crkvi Uzašašæa Isusova u Cerovniku. Kakvo smo mi
tlo, kamenito, pjeskovito ili plodno tlo, zapitao se biskup
Jezerinac u propovijedi. Rijeè Božja traži našu suradnju.
Osim onoga koji sije, bitno je i što se sije. Kakvo æe biti
sjeme ovisi o zakonima, a tu je žalosno da se lošim
zakonima usprotivila samo jedna žena. Sjeæajuæi se hrabrih
muževa i sinova iz bataljuna Klek javlja se pitanje sijaèa
mržnje na sve hrvatsko i katolièko. Ti ljudi nisu imali savjest
jer je zlo prisutno u ljudima bez vjere, time i odgovornosti.
Posljedica toga je 121 poginuo i oko 700 ranjenih branitelja.
Svi oni zaslužuju ljudsku zahvalnost a u spomen na njih
neka sudjeluju i škole. Za krajnju pomirbu na ovim
prostorima potrebno je donijeti obostrani zakon o pomirbi, a
sve drugo je varka, zakljuèio je biskup Jezerinac, pozivajuæi
vjernike da se duhovno izgraðuju na temeljima Božjeg
zakona. U koncelebraciji su bili mjesni župnik pop Antun
Luketiæ, ogulinski župnik i dekan mons. mr. Tomislav Rogiæ
i župnici susjednih župa. Uz mnoštvo vjernika na misi su se
okupili i karlovaèki župan Ivan Vuèiæ, ogulinski
gradonaèelnik Nikola Magdiæ sa suradnicima, naèelnik
opæine Josipdol Zlatko Mihaljeviæ te brojni predstavnici
bataljuna Klek, policije, udruga proisteklih iz Domovinskog
rata, laièkih društava, vatrogasnih, lovaèkih i sportskih
udruga te Katedre èakavskog sabora Modruše.
KBF Sveuèilišta u Splitu raspisao natjeèaj za upis
poslijediplomskih sveuèilišnih doktorskih studija
Split, 10.7.2011. (IKA) - Katolièki bogoslovni fakultet
Sveuèilišta u Splitu raspisao je natjeèaj za upis druge
generacije
polaznika
poslijediplomskih
sveuèilišnih
doktorskih studija: "Povijest teologije i kršæanskih
institucija" i "Kršæanstvo i suvremena kultura". Natjeèaj je
otvoren do 30. rujna 2011. Uvjeti za upis: završen diplomski
studij teologije, katehetike, religijskih znanosti ili drugih
humanistièkih studija na crkvenim uèilištima s najnižom
ocjenom dobar (3); završen studij koji je u preddiplomskom
i diplomskom ciklusu imao veæi broj predmeta iz teologije i
filozofije, a koji nije dovoljan za teološki poslijediplomski
studij, uz položen razlikovni dio; završen èetverogodišnji
katehetski studij po studijskim programima KBF-a do ak.
god. 2005./2006., uz položen razlikovni dio; sposobnost
služenja latinskim jezikom i vladanje jednim od pet jezika
(engleski, njemaèki, francuski, talijanski, španjolski). O
moguænosti polaganja razlikovnog dijela vidjeti na:
http://www.kbf-st.hr/dok/poslijediplomski/PDS-razlikovniispit-literatura.pdf. Akademski stupanj koji se stjeèe
završetkom studija: Doktor znanosti (dr. sc.). Tijekom
studija stjeèe se i stupanj licencijata u skladu s crkvenim
propisima. Trajanje studija: 6 semestara. ECTS: 180. Cijena
studija: 8000 kn po godini studija. Moguænost plaæanja u
dvije rate. Pojedinosti o programima i uvjetima upisa na:
www.kbf-st.hr. Sve dodatne informacije na tel. 021/ 308
300. Sva pitanja na e-mail: [email protected].
13. srpnja 2011. broj 28/2011
13
Domovinske vijesti
14
ika
"100.000 kuna za 100 obitelji"
Hrvatski Caritas i Tisak media pokrenuli akciju za obitelji sa
školskom djecom u potrebi
Zagreb, 11.7.2011. (IKA) - Hrvatski Caritas i Tisak media
pokrenuli su akciju prikupljanja novèane pomoæi za obitelji
sa školskom djecom u potrebi „100.000 kuna za 100
obitelji". Iz svakoga kupljena paketa udžbenika Tisak media
izdvojit æe dio sredstava za prikupljanje pomoæi od 100.000
kuna za 100 obitelji diljem Hrvatske. Cilj je akcije, koju je
inicirao Tisak media centar prikupiti po 1000 kuna za
obitelji sa školskim djetetom ili djecom, kako bi opremanje
školar(a)ca za poèetak školske godine bilo lakše, priopæeno
je iz Hrvatskog Caritasa. Prednost æe imati obitelji s više
djece, obitelji kojima dijete/djeca kreæu u prvi razred
osnovne škole, odnosno obitelji teškoga socijalnog statusa.
Hrvatski Caritas i u ovoj æe akciji nastojati - kao i u drugim
nacionalnim akcijama prikupljanja pomoæi, bilo u robi ili
novcu - da kao korisnici budu zastupljene obitelji u potrebi
iz svih hrvatskih biskupija. Obitelji koje æe biti obuhvaæene
ovom akcijom odredit æe biskupijski caritasi. U Tisak media
centrima veæ su zapoèele predbilježbe za kupnju udžbenika
za školsku godinu 2011./2012., gdje se uz udžbenike i radne
bilježnice na jednom mjestu može pronaæi cjelokupan izbor
školskog pribora, pernica, torbi i ostale školske opreme.
Kupnjom u Tisak media centrima kupci solidarno pomažu
onim hrvatskim obiteljima koje se najteže suoèavaju s
oskudicom i neimaštinom.
Recite Papi hvala!
Akcija Veritasa – Glasnika sv. Antuna Padovanskoga
Zagreb, 12.7.2011. (IKA) - Veritas – Glasnik sv. Antuna
Padovanskog u povodu pedesete obljetnice izlaženja, koja se
obilježava u travnju 2012. godine, pokreæe prikupljanje
svjedoèanstava sudionika susreta sa Svetim Ocem u
Hrvatskoj 4. i 5. lipnja 2011. Svi oni koji su doživjeli nešto
posebno, te zabilježili to u foto ili video obliku, svoja
iskustva i pisana svjedoèanstva mogu podijeliti sa svim
èitateljima Veritasa putem tiskanog izdanja svakoga
mjeseca, kao i na Facebook profilu Glasnika.
U akciji i nagradnoj igri može se sudjelovati poštom - pisane
materijale slati na adresu: Veritas - Glasnik sv. Antuna
Padovanskoga, Sveti Duh 33, HR-10000 Zagreb, a najbolji
dojmovi bit æe objavljeni u tiskanom izdanju Veritasa.
Sudjelovati se može i uèlanjenjem u Facebook grupu
"Glasnik sv. Antuna Padovanskog" i slati pisana
svjedoèanstva i fotografije sa susreta s Papom. Motivi
fotografija nisu usko ogranièeni, važno je samo da na njima
bude poveznica na Papin pastoralni pohod Hrvatskoj ili da
su snjimljeni u nekoj ranijoj prigodi na susretu s Benediktom
XVI. Može se slati i video-materijale.
Materijali koji pristignu na e-mail adresu [email protected]
takoðer æe biti objavljeni na Facebooku.
Sva svjedoèanstva i fotografije Veritas æe darovat Papi
osobno sljedeæe godine, o 50. obljetnici izlaženja Veritasa i
za njegov 85. roðendan, a najbolji æe prilozi biti nagraðeni.
U Senju predstavljena knjiga don Anðelka Kaæunka
Senj, 11.7.2011. (IKA) - U organizaciji Matice hrvatske
ogranka Senj u dvorani Puèkog otvorenog uèilišta Milutin
Cihlar Nehajev u Senju održano je 11. srpnja predstavljanje
posljednje knjige don Anðelka Kaæunka "Raspuæa blogovske
neozbiljnosti". Predstavljanje je moderirao predsjednik
senjske matice Mislav Biloviæ, o knjizi je osim autora
govorio katolièki novinar Zvonko Ranogajec a u glazbenom
dijelu nastupila je klapa Senjkinje.
Predstavljaè Zvonko Ranogajec na poèetku je pojasnio
pojam i formu bloga kao novog oblika komunikacije preko
weba u koji je don Anðelko uspješno "zagazio" kao jedan od
rijetkih meðu sveæenstvom. On ustvari pokazuje kako se
Crkva danas treba nositi u džungli njenih neprijatelja u inaèe
veæinskoj katolièkoj Hrvatskoj. Kaæunko danas s brojnim
èitateljima, meðu kojima ima katolika ali i njenih protivnika
korespondira i blogom, èime uspješno promovira kršæanske
vrijednosti. Èesto time i onima koji su protivnici Crkve
zahvaljujuæi dominaciji lijevo-liberalnih medija, uspijeva
pokazati meritum stvari i razotkriti brojne zavjere. Kaæunko
je primjer i drugima u crkvenoj hijerarhiji kako treba
koristiti medije za širenje evanðelja te stvaranja virtualnih
župa. Svoje blogove Kaæunko je svrstao u knjizi u pet tema:
Aktualnosti u društvenim deformacijama i politièkim
manipulacijama, Crkva i vjera, Kultura života i kultura
smrti, Mediji i moænici i Vrijednosti i odgoj.
Don Anðelko je pojasnio svoju povijest pisanja bloga kao
posljedicu namjerne medijske šutnje, nakon koje se odluèio
pisati i iznositi svoje stavove preko novog medija.
Posljednjih godina on piše za blog u Veèernjem listu a broj
posjeta prelazi veæ pola milijuna. Na kraju su akteri
predstavljanja odgovorili na nekoliko pitanja nazoènih
gostiju a predsjednik Biloviæ Kaæunku je uruèio izdanja
Senjske matice. Predstavljanju knjige nazoèili su i senjski
župnik dr. Richard Pavliæ i ravnateljica Gradskog muzeja
Senj Blaženka Ljuboviæ. U glazbenom dijelu nastupa klape
Senjkinja Marijana Šimac premijerno je izvela skladbu
maestra Frana Šojata uz tekst Mladena Prpiæa.
Vlè. Borislav Romiæ proslavio 40. obljetnicu sveæeništva
Lovas, 12.7.2011. (IKA/TU) - Vlè. Borislav Romiæ
proslavio je u nedjelju 10. svibnja èetrdesetu obljetnicu
sveæenstva, predvodeæi misno slavlje u župnoj crkvi u
Lovasu. Uz slavljenika bio je trajni ðakon Ivan Tutiš, a
okupili su se brojni vjernici. U uvodnom govoru, duboko
ganut, slavljenik je s ponosom istaknuo kako je za njegove
župnièke službe u raznim mjestima sedam mladiæa osjetilo
sveæenièki poziv te je i zareðeno. Stoga je i tom prilikom sve
vjernike pozvao da i dalje mole za sveæenièka zvanja,
poruèivši im da u molitvi budu ustrajni jer "kad je Bog u
pitanju ništa nije previše".
Na kraju misnog slavlja vjernici su župniku Romiæu
zahvalili prigodnim programom s porukom "Neka mu
Gospodin bude nagrada", dok su ga èlanovi Župnog
ekonomskog i Župnog pastoralnog vijeæa te djeèjeg
pjevaèkog zbora "Kapljice ljubavi" darivali.
Vlè. Romiæ roðen je u brojnoj hercegovaèkoj obitelji, a vrlo
rano primio je Božji poziv i odluèio svoj život darovati
Kristu i Crkvi. "Daj Gospodine da Te ljubim ljubeæi ljude i
da Ti služim služeæi ljudima" sveæenièko je geslo koje je vlè.
Romiæ izabrao za prezbitersko reðenje, a mladu misu slavio
je 18. srpnja 1971. godine u Antinu. U svom dugom vijeku
službovao je u mnogim mjestima te je sedam godina proveo
u progonstvu okupljajuæi i bodreæi vjernike. Nakon
liturgijskog slavlja Lovašèani su se svom župniku pridružili
na prigodnom domjenku.
13. srpnja 2011. broj 28/2011
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Seminar o fenomenu nasilja
Rama, 8.7.2011. (IKA) - Franjevaèki institut za kulturu mira
Split organizirali su od 4. do 8. srpnja u Kuæi mira u Rami
seminar o fenomenu nasilja. Taj seminar je poèetak niza
obrazovnih i znanstvenih skupova u sklopu Franjevaèke
ljetne škole kulture mira.
Program je zapoèeo u ponedjeljak 4. srpnja rijeèima
dobrodošlice organizatora seminara ravnatelja Instituta fra
Mije Džolana, koji je izrazio j nadu da æe multidisciplinarni
pristup fenomenu nasilja ponuditi neke nove instrumente za
razoblièavanje nasilja, ne iscrpljujuæi se u kritici, pogotovo
ne u obrani "svete" tradicije, veæ se usredotoèujuæi na
suvremene moæne manipulatore i suptilne promicatelje
nasilja, koji raèunaju s pomakom problematike nasilja s
etièko-moralnog na terapeutsko polje. Taj pomak je nasilje
pogurao u podruèje bolesti i iskljuèio ga kao grijeh. Tako
današnji fenomen nasilja prati zabrinjavajuæa lakoæa mirenja
s nasiljem i izostanak osobne odgovornosti pred svojim
vlastitom zlom, jer zlo tretirano kao bolest ne pokreæe
èovjeka na osobni èin odgovornosti i obraæenja. Prvoga dana
predavanja su održali sociolog prof. dr. Renato Matiæ na
temu "Društveni aspekti nasilja" i teolog Ljubo Ladan o temi
"Govor o nasilju u teološkim èasopisima". Dr. Matiæ
pokušao je uskladiti individualna i prije steèena polazišta o
nasilju s obuhvatnom, ali preciznom definicijom o nasilju
kao obliku društvenog djelovanja i društvenog odnosa koji
rezultiraju ogranièenjem, trpljenjem, patnjom ili smrtnom
posljedicom.
Drugoga dana, u utorak 5. srpnja, o psihološkopsihijatrijskom aspektu nasilja govorio je prof. dr. Vlado
Jukiæ, a dr. Katica Nikoliæ o nasilju nad i meðu djecom i
adolescentima. Program drugoga dana završio je primjerima
iz prakse izgradnje mira u BiH koje je iznijela Edita Èolo.
Treæi dan, u srijedu 6. srpnja, zapoèeo je izlaganjem prof. dr.
fra Ante Vuèkoviæa na temu "Kršæanski odgovor nasilju".
Na temelju biblijskih tekstova pokazao je nastanak i razvoj
nenasilnih odgovora na nasilje i izvora kojima vjernici
duboko utkani u život i strukture svijeta crpe snagu za
drukèiji odgovor poslušni Kristovu pozivu da oponašaju Oca
nebeskoga. Euharistija je tako najvažniji izvor kojim kršæani
hrane svoj trud oko unošenja dobrote u svijet nasilja. U
popodnevnom dijelu programa trojica predstavnika
udruženja žrtava rata u BiH iznijela su svoja iskustva nasilja,
patnje i pomirenja.
Tema èetvrtoga dana seminara, u èetvrtak 7. srpnja, bila je
"Uloga medija u generiranju kulture nasilja". Nakon jutarnje
mise koju je predvodio fra Ante Vuèkoviæ, o temi je govorio
mr. Ivica Šola. U prvom dijelu govorio je o nastanku
vodeæih medija u RH kao proizvodu fizièkog, moralnog i
zakonskog nasilja. Na konkretnim je primjerima pokazao da
su oni temeljni kreatori javnoga mnijenja, koje se vodi
publicitetom zla kao temeljnim kriterijem te propagandom
nasilja kao najkurentnije tržišne robe. U drugom dijelu
izlaganja govorio je o zakonskim i etièkim vidovima
suzbijanja kulture nasilja u medijima. Na primjeru
konkretnoga etièkog kodeksa jedne medijske kuæe pokazao
je da su etièki kodeksi "smokvin list" koji treba zamagliti
ideološki i tržišni fundamentalizam. Osvrnuo se i na spregu
politike i medija zbog èega je i moguæe takvo ponašanje. To
je sve zajedno dovelo do toga da je nasilje postalo normalno,
o èemu je govorio u treæem dijelu predavanja. Mr. Šola je u
radionicama koje su uslijedile u poslijepodnevnom programu
ohrabrio sudionike seminara da prepoznaju svoju ulogu i
odgovornost u sprjeèavanju nasilja jer geneza kulture nasilja
nije moguæa bez njegove navezanosti na neke antropološke
datosti.
Tema posljednjega dana programa u petak 8. srpnja bila je
obiteljsko nasilje o èemu su govorili dr. s. Rebeka Aniæ i dr.
fra Šimun Bilokapiæ. Razlièita uvjerenja, usvojene postavke,
tvrdnje ili uèenja o obiteljskom nasilju koja se ne temelje na
provjerenim
èinjenicama,
ali
pružaju
prikladna,
pojednostavljena objašnjenja, u literaturi se nazivaju mitovi
o obiteljskom nasilju. Dr. Aniæ predstavila je ishode
istraživanja najèešæih mitova o obiteljskom nasilju. Posebnu
pozornost posvetila je pitanju ljubavi u nasilnom braènom
odnosu i posljedicama koje za žrtvu može imati teološko
opravdanje povezanosti ljubavi i nasilja.
Za mnoge je ideja obitelji usko povezana s iskustvom ljubavi
i vrednotama poštovanja, istinoljubivosti, nenasilja,
solidarnosti, besplatnosti. Ona je sveta stvarnost, kuæna
crkva, uèiteljica života, tvrðava moralnosti. Ona je zajednica
ljudi koji se, više nego u bilo kojoj drugoj ustanovi,
meðusobno vole i skrbe jedni za druge. Meðutim, istaknuo je
dr. Bilokapiæ, istraživanja i analize suvremenih obitelji
upuæuju na èinjenicu da je odnos ljubavi i obitelji vrlo
kompleksan odnos te da u njemu postoji stanoviti obiteljski
paradoks: veliki rizik od nasilja postoji upravo ondje gdje su
ljudi snažno usmjereni jedni na druge i gdje se meðusobno
vole. Upravo ta blizina i uzajamna oèekivanja mogu na
zastrašujuæi naèin rezultirati ranjavanjem obitelji,
ponižavanjem, ošteæivanjem i uništenjem njezinih èlanova.
Obitelj može biti i jest okvir najrazlièitijih oblika nasilja, što
pokazuje i svakidašnje iskustvo. Predavaè je htio osvijetliti
taj okvir tame, tu mraènu stranu obiteljskog života
obilježenog nasiljem. On radije upotrebljava izrièaj "kuæno
nasilje" negoli "obiteljsko nasilje" kako bi obuhvatio sve
oblike obiteljskoga života koji se svojim vrednotama i
naèinom svoga strukturiranja udaljuju od tradicionalne
obitelji utemeljene na heteroseksualnom braku. Razlog tomu
je što mnoge statistike i javno mnijenje nekada ne vode
dovoljno raèuna o promijenjenoj situaciji obiteljske
ustanove, pripisujuæi tako klasiènoj obitelji kolièinu nasilja
koja se nje izravno ne tièe.
Nakon što je u bitnim crtama odredio fenomen kuænoga
nasilja, predavaè je pristupio njegovoj klasifikaciji
temeljenoj na odnosu poèinitelj – žrtva i kratkoj analizi
njegovih pojedinaènih pojavnih oblika. Buduæi da kuæno
nasilje snažno propituje, a nekada i optužuje Crkvu zbog
njezina navještaja i djelovanja, u završnom dijelu izlaganja
dr. Bilokapiæ skicirao je nekoliko moguæih usmjerenja za
rješenje ili barem smanjenje toga obiteljskog zla. Prijedlozi
se odnose na crkveni govor o braku i obitelji, iznalaženja
prikladnoga etièkog modela za obiteljski život, uloge
sakramenata u prevenciji kuænoga nasilja, uloge crkvenih
institucija, djelatnika i organiziranih grupa u zaštiti od
nasilja i pomoæi žrtvama/poèiniteljima. Crkva nije samo
mjesto lijeèenja, podrške i osnaženja nego je voða i graditelj
zajednice. Zato mora èuti, razumjeti i djelovati, zakljuèio je
dr. Bilokapiæ.
Predavanja su pratile tematske radionice, a na kraju
dnevnoga programa slijedila je tematska veèer koja je
svojevrsna evaluacija seminara. Sudionici seminara su u
slobodnom vremenu razgledali lijepu Ramu, njezine
prirodne ljepote i Ramsko jezero te muzej franjevaèkog
samostana Rama-Šæit.
13. srpnja 2011. broj 28/2011
15
Crkva u Hrvata
Blažena Marija Petkoviæ proslavljena na baèkim
ravnicama
Subotica, 9.7.2011. (IKA) - U subotièkoj župi sv. Roka
slavljena je devetnica u èast bl. Marije Propetoga Isusa
Petkoviæ. Svake veèeri nakon pobožnosti kržnoga puta,
krunice i klanjanja misu uz meditaciju nadahnutu
blaženièinim mislima predvodio je župnik mons. Andrija
Anišiæ. Na svakoj misi u sklopu molitve vjernika èitale su i
molitvene nakane i zahvale sudionika devetnice koje Bogu
upuæuju po zagovoru bl. Marije Petkoviæ. Sudionici
devetnice svaki dan su molili zajednièki i na neku odreðenu
nakanu: za život, za trudnice koje su u riziènoj trudnoæi, za
neplodne braène parove, za spas neroðenih, za one koji su u
materijalnoj oskudici ili traže posao. Jedan dan je bio
posveæen bolesnicima, starima i nemoænima. Toga dana je
pedesetak bolesnih i nemoænih osoba primilo sakrament
bolesnièkog pomazanja. Buduæi da je bl. Marija Petkoviæ
posebno svojim sestrama preporuèivala molitve za duše u
èistilištu, jedan dan je bio posveæen tim dušama. U èetvrtak
je bilo klanjanje za duhovna zvanja u Družbi sestara kæeri
milosrða od 8 do 24 sata. I misa je toga dana prikazana na tu
nakanu. U petak je bio dan djelotvorne ljubavi, dan Caritasa.
Sudionici su toga dana skupljali darove za braæu i sestre u
potrebi, osobito za bolesnu i siromašnu djecu, koji su bl.
Mariji Petkoviæ bili osobito na srcu. Sve te molitve i dani
nadahnuti su životom i djelovanjem bl. Marije Petkoviæ i
njezinih sestara i potkrijepljeni njezinim mislima iz bogate
pisane baštine.
Buduæi da je bl. Marija Petkoviæ dovela svoje kæeri milosrða
u Suboticu gotovo odmah nakon osnutka Družbe, u djeèji
dom "Kolevka" u kojem su se brinule za stotinu napuštene
djece, bl. Mariju Petkoviæ u župi sv. Roka osobito štuju
djeca i obitelji. Nedjelja je u devetnici uvijek posveæena
djeci i obiteljima. Njoj u zagovor se utjeèu braèni parovi koji
ne mogu imati djece a neki su po njezinu zagovoru veæ
postali sretni roditelji. Utjeèu joj se u zagovor i trudnice s
riziènom trudnoæom, kao i roditelji bolesne djece. Zato su
nedjeljne mise u 9 i 17 sati bile prikazane za obitelji i djecu.
Na kraju mise župnik je blagoslovio obitelji s djecom, a
potom su djeca u kapelici Bl. Marije Petkoviæ iskazivala èast
njezinim moæima. Na popodnevnoj misi župnik je, držeæi u
naruèju malu Anu, isprièao potresno svjedoèenje obitelji
Vukov, ali i cijele župne zajednice. Naime, dijete se rodilo s
Downovim sindromom i s drugim, neizljeèivim manama,
kako su rekli roditeljima te su ih upozorili da im ne mogu
obeæati da æe preživjeti. Tada su se roditelji, župnik i cijela
župna zajednica utekli u zagovor bl. Marije Petkoviæ i Ana
je preživjela i postala je miljenica župne zajednice jer je
nakon izlaska iz bolnice svake nedjelje s roditeljima bila na
misi. Meðutim, tu kušnji nije bio kraj. Nakon dvije godine
maloj Ani su utvrdili da boluje od težeg oblika leukemije.
Zapoèela je lijeènièka ali i duhovna borba za njezin život.
Ustrajne molitve po zagovoru bl. Marije Petkoviæ i ovog
puta su uslišane. Nakon nekog vremena prekinuto je nužno
lijeèenje citostaticima, buduæi da se njezino zdravlje toliko
poboljšalo da su utvrdili da joj je koštana srž èista. Mala Ana
je svu vrlo tešku terapiju podnosila vrlo hrabro i nije ni u
jednom trenutku prestala zraèiti radošæu. Tako da su u
klinièkom centru u Novom Sadu svi znali za nju a osobito za
njezin "Hosana" i "Aleluja" koje èesto glasno pjevušila.
Mala Ana je na kraju sa župnikom blagoslovila okupljenu
djecu i obitelji. Svakom djetetu na kraju mise s. Bogdana je
u ime sestara darovale slikovnicu "Božji smiješak" koja je
posveæena bl. Mariji Petkoviæ, autorice s. M. Jasne Crnkoviæ
uz ilustracije Cilike Duliæ Kasisbe.
Na sam blagdan bl. Marije Petkoviæ, 9. srpnja, u kratkom
programu prije sveèane mise djeca iz vrtiæa bl. Marije
16
13. srpnja 2011. broj 28/2011
ika
Petkoviæ predvoðene odgojiteljicom Eminom Kujundžiæ
poèastila su svoju zaštitnicu i pozdravila sudionike slavlja. S
mnoštvom vjernika sveèanu euharistiju predvodio je mons.
Anišiæ u koncelebraciji s Željkom Augustinovim i Josefom
Vogrincem. Na poèetku mise župnik je istaknuo da blagdan
bl. Marije Petkoviæ sveèano slave kæeri milosrða kao svoju
Majku utemeljiteljicu, zatim djeca iz vrtiæa kao svoju
zaštitnicu, ali i svi župljani župe sv. Roka, jer su je izabrali
za svoju suzaštitnicu. Na misi su se okupili i subotièki
dogradonaèelnik Pero Horvacki, Dujo Runje uime ustanove
"Naša radost" koja je veliki podupiratelj i dobroèinitelj vrtiæa
"Marija Petkoviæ", kao i brojni dobroèinitelji sestara i vrtiæa.
U propovijedi župnik je podsjetio na sadržaj devetnice,
istièuæi kako su mnogi veæ doživjeli mnoga uslišanja svojih
molitava po zagovoru bl. Marije Petkoviæ, o èemu svjedoèe i
brojne zahvale koje je proèitao na kraju mise u njezinoj
kapelici. Iz bogate duhovne riznice župnik je ove godine
govorio posebno o pouzdanju u Boga, služeæi se rijeèima
govora bl. Marije Petkoviæ koji je održala na Kapitulu
Družbe godine 1931. Pozvao je okupljene da poput
blaženice èvrsto vjeruju sve ono što ispovijeda Katolièka
Crkva u svom vjerovanju i potaknuo ih da se snažnom
vjerom utjeèu u zagovor bl. Mariji Petkoviæ pa æe iskusiti
ono što je ona svjedoèila svojim životom i pouèavajuæi
sestre i druge: "O kako æe nam biti sladak život kad
proniknemo u tu vjeru. Ako se osnažimo u vjeri da je Bog
Otac, o kako æemo slatko pjevati rijeèi ljubavi i pouzdanja.
On æe nam, kao i pticama, dati sve što nam treba".
Na misi je pjevanje predvodio VIS "Ritam vjere" koji
saèinjavaju mladi raznih župa iz Subotice i okolice. Poslije
prigodnih zahvala i molitava pred kapelicom Bl. Marije
Petkoviæ, s. Bogdana je pružala blaženièine moæi kojima su
sudionici slavlje poljupcem iskazivali štovanje.
Proslava bl. Marije Petkoviæ u Hamiltonu
Proslavu je organizirao župni ogranak Kolumbovih vitezova.
Misu je predvodio župnik Marijan Mihokoviæ, a nazoènima
se pridružio novi biskup St. Catharinesa mons. Gerard
Bergie
Hamilton, 10.7.2011.
(IKA) - Spomendan hrvatske
blaženice Marije od Propetog Isusa Petkoviæ proslavljen je
šesti puta u nedjelju 10. srpnja u Smithvillu nedaleko
Niagare, u izletištu Hrvatske župe sv. Križa iz Hamiltona.
Proslavu je organizirao ogranak "Mons. Stjepan Šprajc"
Kolumbovih vitezova Hrvatske župe sv. Križa pod vodstvom
glavnog viteza Mirka Sigetija i njegova zamjenika Stipe
Æuriæa uz suradnju župne ženske udruge Hrvatska katolièka
žena pod vodstvom bivše predsjednice Mary Rataiæ. Slavlje
je poèelo sveèanom procesijom iz paviljona prema vanjskom
oltaru Gospe od drveta križa. Odred poèasne garde
Kolumbovih vitezova domaæeg župnog ogranka i njihovih
gostiju pratili su sliku bl. Marije Petkoviæ koju je nosila
Mary Rataiæ, èlanica Hrvatske katolièke žene. Misu je
predvodio domaæi župnik Marijan Mihokoviæ, na misi su
svirali Zlatni pajdaši, tamburaški glazbeni sastav u hrvatskim
narodnim nošnjama, pod vodstvom maestra Michaela
Šavora, a liturgijski je prostor uredila pastoralna suradnica
Ana Juraj. Župnik je u propovijedi rekao kako je Božja
providnost, koja ravna svim stvorenim, i prirodom, èovjeku
dala posebnu misiju. Shvativši tu misiju, neki od ljudi
zadivljujuæe slijede svoga Stvoritelja i Otkupitelja. Jedan je
od tih primjera i bl. Marija. Tijekom mise proslavi se
pridružio i novi biskup St. Catharinesa, donedavni
hamiltonski pomoæni biskup Gerard Bergie. Na kraju mise
zahvalio je na pozivu na proslavu i obeæao drugi puta je i
predvoditi. Pohvalio je vjeru i živost hrvatske zajednice koju
ika
poznaje još iz Hamiltona kao župnik, dekan i pomoæni
biskup, prije nego je prošle jeseni postao biskupom u St.
Catharinesu, u biskupiji na èijem se podruèju nalaze
Niagarini slapovi i župni park Hamiltonske župe. Potaknuo
je na ovakva druženja po kojima se zajednica drži skupa.
Poslije završnoga blagoslova svi su se okupili ispred
paviljona gdje je biskup posadio dva spomen drvca. Prvo
kao spomen na svoga prethodnika na biskupskoj stolici,
prvog biskupa koji je posjetio taj park. Mons. Thomas
Fulton, tadašnji novi biskup St. Catharinesa, u nedjelju 24.
lipnja 1979. blagoslovio je park i u njemu tek sagraðeni
paviljon. Drugo drvce posadio je kao spomen na svoj prvi
posjet. Prvo spomen drvce posadio je 2006. godine amerièki
biskup hrvatskih korijena Blaise Cupich. U parku je
nastavljen piknik, a biskup je poslije objeda razgledao park,
meðu ostalim i malu "farmu" domaæih životinja, mali
"ZOO", koji oduševljeno obilaze djeca kad s roditeljima
doðu na piknik – i zanimao se koje sve moguænosti park
pruža.
Završna proslava 50. obljetnice Hrvatske katolièke
misije Köln
Slavlje jubileja predvodio kardinal Josip Bozaniæ - Oproštaj
višegodišnjega voditelja misije fra Branka Brnasa
Köln, 10.7.2011. (IKA) – Završna proslava 50. obljetnice
Hrvatske katolièke misije Köln održana je 9. i 10. srpnja,
kada se ujedno oprostio višegodišnji voditelj misije fra
Branko Brnas, èlan Franjevaèke provincije Presvetoga
Otkupitelja sa sjedištem u Splitu. Sveèano misno slavlje u
punoj Minoritenkirche u središtu Kölna, u kojoj se Hrvati iz
te misije okupljaju na nedjeljno misno slavlje, u nedjelju 10.
srpnja predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ u koncelebraciji s ravnateljem dušobrižništva za
Hrvate u inozemstvu fra Josipom Bebiæem, voditeljem
misije Brnasom, vicepostulatorom kauze za proglašenje
blaženim sluge Božjega oca Ante Antiæa u Zagrebu, a koji je
posljednjih mjeseci pomagao u misiji fra Antom Babiæem,
dušobrižnikom u misiji koji uskoro odlazi na mjesto
dušobrižnika u Frankfurt na Majni fra Markom Domazetom
Lošom, kardinalovim tajnikom vlè. Željkom Faltakom i fra
Josipom Suèiæem iz Zagreba. Na slavlju u crkvi u kojoj su
grobovi bl. Ivana Duns Scota i bl. Adolpha Kolpinga te reljef
hrvatskoga blaženika Alojzija Stepinca okupilo se mnoštvo
vjernika, meðu njima veæi broj djece, mladih i odraslih u
hrvatskih narodnim nošnjama, a nazoèni su bili i
veleposlanik RH iz Berlina dr. Miro Kovaè i generalni
konzul Generalnog konzulata RH iz Düsseldorfa Vjekoslav
Križanec.
Nakon pozdrava voditelja misije, kardinal Bozaniæ èestitao
je 50. obljetnicu misije. Èestitku u tom povodu uputio je i
voditelju Brnasu, a s njim, kako je kazao, i svim
misionarima sveæenicima franjevcima koji su djelovali u toj
misiji. Danas slavimo pedeset godina našeg okupljanja na
euharistiji na hrvatskom jeziku ovdje u Kölnu. Misija se
okuplja na misi, ona se jaèa i raste po misi i po ostalim
sakramentima, istaknuo je kardinal u propovijedi te je
zahvalio i èestitao svima koji su se okupljali i okupljaju se
na misi u toj misiji. "To je ono što danas želimo prihvatiti
kao sveti zavjet za našu buduænost. Pedeset godina od 1960.
na ovamo što se sve dogodilo u Europi, u hrvatskom narodu,
u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini. Kakve su bile prilike
onda? Što je to što je natjeralo tolike da potraže kruh i posao
izvan svoje domovine? Koji su bili planovi tada, na poèetku?
Što se je željelo? Kako smo se susretali s dogaðajima i
izazovima? Što smo to mi predviðali, a što se je dogodilo.
Crkva u Hrvata
Sve te misli i njima sliène nekako se miješaju u našoj glavi i
danas dok smo ovdje okupljeni u ovoj lijepoj crkvi u ovom
drevnom gradu". Šezdesetih, sedamdesetih godina bilo je
teško zamišljati pad komunistièkog totalitarizma. To je
barem na politièkom planu prošlost. Ima još puno ostataka.
Doèekali smo i stvaranje hrvatske države. Znano mi je što
ste sve vi u tim teškim godinama rata ovdje èinili. Možemo
reæi da su i oni u domovini i Hrvati u inozemstvu ugradili
sebe na ovaj ili onaj naèin upravo u to novo što se tada
gradilo, u svoju domovinu koju su sanjali i raznim
pomoæima i inicijativama i interventima. Sve je to na neki
naèin sada iza nas. Sve je to ugraðeno i u život ove hrvatske
katolièke misije. Kao zagrebaèki nadbiskup i kardinal želim
vam zahvaliti i odati vam priznanje za sve ono što ste vi
ugradili u državu Hrvatsku i hrvatsku slobodu. Jesmo li
prebrzo nešto zaboravili? Prihvaæamo li olako nešto što nije
naše i što nam se nudi kao nova prilika za našu buduænost?
Sve nam to dolazi na pamet, a s druge strane postavlja se
pitanje, jesmo li postali i malodušni, nismo li poèeli u nešto i
sumnjati? Nismo li pritisnutiji raznim prozivanjima izvana,
raznim optužbama i pritužbama. Ne nalazimo li se koji put u
situaciji da nas netko želi uvjeriti u nešto što duboko
osjeæamo da to nije naše i da ne pripada našem biæu, upitao
je kardinal, podsjetivši na nedavni pohod pape Benedikta
XVI. Hrvatskoj, na taj, kako je kazao, svijetli dogaðaj, koji
je ponovno zasjao na hrvatskom nebu. "Papa je došao da
zajedno s nama moli i zajedno sluša Božju rijeè i da nas
ohrabri i da nam ukaže na ono dobro što kao svoju baštinu
nosi hrvatski narod i Katolièka Crkva u tom narodu".
"Ako netko želi osjetiti kako kuca hrvatsko katolièko srce,
mora doæi na misu i slavlje meðu iseljene Hrvate gdje u
tuðem svijetu na svom hrvatskom jeziku još gorljivije
svjedoèe svoju vjeru u Krista Raspetoga i Uskrsloga.
Hrvatske katolièke misije i zajednice u inozemstvu spadaju u
najveæe hrvatske dragocjenosti. Nije tajna da je rijeè Božja
stoljeæima oblikovala cijeli naš narod u jednu veliku
zajednicu, a u inozemnim misijama saèuvala je hrvatski
jezik, hrvatsku baštinu i kulturu i izgraðivala posebno
katolièku vjeru", kazao je na kraju misnog slavlja ravnatelj
Bebiæ, potaknuvši okupljene neka i dalje to njeguju i
razvijaju. Ujedno je zahvalio i njemaèkim crkvenim i
državnim vlastima na gostoprimstvu. "Zahvalnost upuæujem
i voditelju misije Brnasu koji se oprašta od ove zajednice, ali
i pastoralnog djelovanja u Njemaèkoj. Fra Branko je
djelovao u više hrvatskih zajednica u Njemaèkoj: u
Münchenu, Mettmannu, Düsseldorfu i sada i Kölnu.
Zahvalio je i o. Domazetu Loši, kao i svim redovnicama i
pastoralnim suradnicama i suradnicima.
Uime Franjevaèke provincije Presvetoga Otkupitelja, koje
sveæenici skrbe u toj misiji, kao i u brojnim drugim misijama
i zajednicama u Njemaèkoj i u svijetu, te uime provincijala
dr. fra Željka Toliæa prigodnu rijeè uputio je vicepostulator
Babiæ. "Osobito mi je drago što su veliku ulogu u ovoj misiji
odigrali franjevci moje provincije. Duboko sam uvjeren da
æe vodstvo naše provincije i dalje iskazivati tu ljubav i prema
vama, vjernicima ove misije, i da vas neæe ostaviti bez
duhovnih pastira.
Kardinal Bozaniæ na kraju je zahvalio franjevcima provincije
iz Splita koji su djelovali i djeluju u toj misiji, kao i drugim
misijama i zajednicama u Njemaèkoj i u svijetu, a mladima
je poruèio neka budu ponosni na zemlju u kojoj žive, ali i na
onu iz koju potjeèu. Na kraju misnog slavlja pjevana je
zahvalna pjesma "Te Deum" te himna "Lijepa naša". Misno
slavlje uvelièala je klapa "Croatia" HKM München, koju je
Brnas osnovao 12. rujna 1989., a danas je vodi Andrija
Brkiæ, te misijski mješoviti zbor uz orguljsku pratnju Marka
Boèeka.
13. srpnja 2011. broj 28/2011
17
Crkva u Hrvata
U veèernjim satima kardinal Bozaniæ je s pratnjom posjetio
samostan Steyler misionara u Sankt Augustinu kod Bonna, u
kojem veæ 45 godina djeluju hrvatske milosrdnice na èelu sa
s. Radoslavom Kevo.
Veèer ranije, 9. srpnja, u dvorani župe sv. Mauricija, u kojoj
su blizini i misijske prostorije, koje su u završnoj fazi
obnove, za kardinala Bozaniæa i goste prireðena je sveèana
veèera. Kardinal je blagoslovio misijske prostorije koje æe
biti sveèano otvorene 30. kolovoza ove godine. Prostorije i
kapelicu, u kojoj æe slaviti misu, blagoslovit æe i otvoriti
kelnski pomoæni biskup Heiner Koch, koji je na èelu
Meðunacionalnog katolièkog dušobrižništva u toj
nadbiskupiji. U asistenciji æe biti i referent ðakon Hans Gerd
Grevelding.
HKM Köln okuplja oko 14.000 Hrvata katolika. Misija uz
podruèje grada Kölna obuhvaæa još i podruèje Leverkusena i
Bonna te podruèje grada Bergheima, koje je ranije pripadalo
HKM Neuss. Pastoralno-duhovna skrb na podruèju misije
povjerena je Franjevaèkoj provinciji Presevetoga Otkupitelja
u Splitu. Prvi voditelj bio je fra Krsto Šušnjara, a misija je
tada obuhvaæala cijelo podruèje Kölnske nadbiskupije, od
koje on dobiva dozvolu dušobrižništva za Hrvate u jesen
1960. godine. Tako je bilo sve do 1970. godine, kad je u
Düsseldorfu osnovana Hrvatska katolièka misija, veæ 1972.
u Wuppertalu, a samo nakon dvije godine 1974. u Bonnu,
zatim 1975. u Neussu, a potom 1977. u Mettmannu i 1988. u
Wiehlu koja je 2002. dokinuta i dodijeljena dijelom Bonnu,
a dijelom Leverkusenu. Nakon fra Krste Šušnjare (1960.1978.) misiju je vodio fra Božo Anèiæ (1978.-1981.), potom
fra Ante Aniæ (1981.-1986.), zatim fra Josip Bebiæ (1986.1994.), fra Josip Luciæ (1994.-2006.,) a fra Branko Brnas od
1. rujna 2006. do danas. U misiji kao dušobrižnik djeluje fra
Marko Domazet Lošo, a kao pastoralna suradnica s.
Dubravka Žuro.
Subotica: Dužijanca malenih
U slavlju je sudjelovalo oko pet stotina djece u narodnim
nošnjama, a uz djecu iz Subotice i okolice sudjelovala su i
djeca iz Svetozara Miletiæa kao i gosti iz Hrvatske, Ukrajine,
Maðarske, Makedonije i Bosne i Hercegovine
Subotica, 10.7.2011. (IKA) – U sklopu 100. obljetnice
Dužijance, sveèanom misom zahvalnicom u katedrali –
bazilici Sv. Terezije u Subotici u nedjelju 10. srpnja
proslavljena je "Dužijanca malenih". U tom slavlju
sudjelovalo je oko pet stotina djece u narodnim nošnjama uz
brojne druge vjernike koji su ispunili katedralu. Uz djecu iz
Subotice i okolice sudjelovala su i djeca iz Svetozara
Miletiæa kao i gosti iz Hrvatske, Ukrajine, Maðarske,
Makedonije i Bosne i Hercegovine. Euharistijsko slavlje
predvodio je mons. Andrija Anišiæ, župnik župe sv. Roka u
kojoj je prije stotinu godina održana prva Dužijanca u crkvi.
On je na poèetku pozdravio bandaša i bandašicu Dužijance
malenih. To su bili ovogodišnji prvoprièesnici Luka
Skenderoviæ i Katarina Piukoviæ kao i "starješine" Josipa
Jaramazoviæa i Nikolu Mukiæa. Na misi su bili i
dogradonaèelnik Subotice Pero Horvacki i konzul-savjetnik
Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici Anto
Franjiæ. U misi su djeca èitala Božju rijeè, predmolila
molitve vjernika i prinijela na oltar darove za misu kao i
darove plodne baèke ravnice od same zemlje, preko zrnja i
klasova do brašna, peciva i kruha koji je bio u središtu toga
slavlja. Pjevanje na misi predvodili su mladi iz VIS-a
"Proroci".
Propovijed mons. Anišæa bila je neobièna jer je kroz
razgovor s djecom protumaèio znaèaj obièaja Dužijance koji
samo u crkvi živi veæ sto godina, a u obiteljima Hrvata
18
13. srpnja 2011. broj 28/2011
ika
Bunjevaca prije toga slavio se stoljeæima. Na vrlo zoran
naèin protumaèio je i poruku Božje rijeèi te 15. nedjelje kroz
godinu. On je prošao katedralom pokazujuæi kako se nekad
sijalo žito bacajuæi po prisutnima zrna pšenice na veliko
oduševljenje djece. Svako dijete je uhvatilo i pokupilo barem
jedno zrno. A onda ih, je pokazujuæi zlatne klasove pšenice,
upitao što im se više sviða zrno ili klas. Svi su oduševljeno
odgovorili: klas. Poruka je bila: "Tako se i mi moramo
truditi da budemo plodno tlo na koje æe pasti sjeme Božje
rijeèi i koje æe po našoj dobroti i poslušnosti Božjoj volji
rasti i donijeti slatke plodove našega ljudskog dostojanstva i
kršæanskoga življenja". Odrasle je pak pozvao da èuvaju
djecu i primjerom svoga života oèituju što znaèi biti dobar
èovjek i dobar kršæanin, te dodao: "Kao što je nekoæ mons.
Blaško Rajiæ, obièaj obiteljske Dužijance uzdigao i zaštitio
tako da ga je prenio u Crkvu te se on održao veæ punih sto
godina, tako su organizatori Dužijance prije èetiri godine,
voðeni Duhom Svetim, odluèili uvesti u okviru slavlja
Dužijance i Dužijancu malenih, koja je najbolji zalog i
jamstvo da æe se Dužijanca slaviti i u drugom stoljeæu
njenog organiziranog postojanja kako u Crkvi tako i u
narodu Hrvata Bunjevaca na plodnoj baèkoj ravnici". Na
kraju propovijedi zahvalio je osobito djeci drugih naroda i
drugih Crkava što su došli zajedno slaviti s Hrvatima
Bunjevcima.
Slavlje Dužijance malenih nastavljeno je sveèanom
povorkom ulicama grada, a završilo je u velikoj vijeænici
Gradske kuæe gdje je svaka od petnaest folklornih skupina
nastupila pred upravom grada na èelu s gradonaèelnikom
Sašom Vuèiniæem i u nazoènosti predstavnika Crkve, mons.
Andrije Anišiæa. Program je završio sveèanim i radosnim
èinom predaje blagoslovljenoga kruha koji su bandaš i
bandašica ponijeli iz katedrale i predali gradonaèelniku.
Program Dužijance malenih inaèe je zapoèeo u petak
naveèer nastupom svih folklornih skupina na Gradskom trgu,
nastavio se u subotu sudjelovanjem u manifestaciji
"Natjecanje risara" na Ðurðinu na kojem je ove godine u
nenatjecateljskom, revijalnom košenju sudjelovalo 110
"risarskih parova" meðu kojima je bilo i dvadeset i pet
djeèjih parova. Dužijanca malenih završila je na Paliæu, na
ljetnoj pozornici gdje su djeca još jednom svojim nastupom
oduševila brojnu publiku, a Ljubica Kiselièki, pomoænica
gradonaèelnika za razvoj kulturno-prosvjetne djelatnosti i
racionalizaciju školske nastave u ime Organizacijskog
odbora predstavnicima svih folklornih skupina uruèila je
zahvalnice za sudjelovanje na Dužijanci malenih u okviru
proslave 100. obljetnice Dužijance.
Slavlje Dužijance nastavit æe se ovoga mjeseca
euharistijskim zahvalnim slavljima Dužijance u Subotici
okolnim naseljima. Zatim promocijom knjige "Obiteljska
dužijanca", XXVI. Sazivom Prve kolonije naive u tehnici
slame" u Tavankutu, a najznaèajniji dogaðaj osim
euharistijskih slavlja u naseljima bit æe otkrivanje spomenika
"Risaru" na glavnom Gradskom trgu u znak sjeæanja na
proteklih stotinu godina Dužijance. Ove godine inaèe slavlje
Dužijance kao obièaja Hrvata Bunjevaca dobilo je posebnu
podršku pokrajinskih i republièkih vlasti kao jedina
manifestacija u Srbiji koja se kontinuirano održavala cijeli
jedan vijek, stoga se predsjednik Republike Srbije Boris
Tadiæ primio pokroviteljstva ovogodišnje Dužijance, a Bojan
Pajtiæ, predsjednik Izvršnog vijeæa Vojvodine je predsjednik
poèasnog Organizacijskog odbora Dužijance 2011. Na
slavlje stote obljetnice Dužijance, koje æe biti 14. kolovoza
dolazi kardinal Josip Bozaniæ, a oèekuje se i dolazak
predsjednika Hrvatske i Srbije Ive Josipoviæa i Borisa Tadiæa.
ika
Crkva u Hrvata
Biskup Košiæ na Danima sv. Nikole Taveliæa u
Tomislavgradu
Tomislavgrad, 10.7.2011. (IKA) – U sklopu obilježavanja
Dana sv. Nikole Taveliæa sveèanu misu u nedjelju 10. srpnja
u Tomislavgradu predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ.
Sveèanost je zapoèela procesijom gradskim ulicama s kipom
svetog Nikole Taveliæa, te se nastavila misnim slavljem koje
je predvodio biskup Košiæ, nakon èega je uslijedilo narodno
veselje i kulturno - zabavni program. U procesiji i misnom
slavlju na kojem su sudjelovali èlanovi hajduèkih družina, i
KUD-ova u narodnim nošnjama, te nekoliko tisuæa vjernika
koncelebriralo je dvadesetak sveæenika meðu kojima su bili i
provincijal Hercegovaèke franjevaèke provincije Uznesenja
BDM fra Ivan Sesar te gvardijan franjevaèkog samostana
Tomislavgrad fra Ante Pranjiæ.
U homiliji biskup Košiæ je kazao kako su se okupili na
zakljuèni dan proslave Dana svetog Nikole Taveliæa, koji se
ovdje zajedno sa svetim Mihovilom slavi kao zaštitnik župe
Tomislavgrad. Rijeè je o proslavi koja ujedinjuje i svetog
Nikolu Taveliæa, ali i blagoslov i posvetu temelja i gradnje
velebne bazilike u Tomislavgradu – jer je 8. srpnja 1924.
godine mostarsko-duvanjski biskup fra Alojzije Mišiæ
sveèano blagoslovio poèetak gradnje duvanjske bazilike, èija
je izgradnja uprilièena u prigodi proslave 1000. obljetnice
krunidbe prvoga hrvatskog kralja Tomislava na Duvanjskom
polju. Uz biskupa Mišiæa biskup se spomenuo i fra Mije
Èuiæa, pokretaèa i izvoditelja velièanstvene gradnje te
spomen bazilike. Od 1995. uz proslavu sv. Nikole Taveliæa
slavi se u Tomislavgradu i Prvi hrvatski sabor koji je 753.
godine održan na Duvanjskom polju – gdje su narod, vladar i
sveæenstvo, pokazali svoje jedinstvo i zajedništvo. „To su
velike i važne poruke koje i nas danas obvezuju: svetost,
slavna povijest i jedinstvo naroda, Crkve i vlasti", istaknuo
je sisaèki biskup. „Nije li naš današnji svetac, dapaèe prvi
hrvatski svetac i zaštitnik ne samo Tomislavgrada nego i
èitavog hrvatskog naroda upravo predstavnik svega našeg
naroda koji je oduvijek imao muèenièku povijest? Pa i mi sa
sv. Nikolom izgaramo ali i bivamo muèeni i ubijani jer se i
danas, nakon više od šesto godina od pogibije sv. Nikole za
Krista gine i trpi progonstvo, dapaèe i muèeništvo u svim
hrvatskim krajevima – i ovdje u slavnoj kolijevci hrvatske
državnosti! Sjetimo se samo bl. Alojzija Stepinca, sjetimo se
tolikih poginulih i stradalih u Domovinskom ratu! Ali rijeè
je ne samo o politièkim progonima, o diskriminaciji i
minorizaciji hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, koja
je oduvijek bila i hrvatska zemlja, nego je rijeè i o
trpljenjima i odolijevanjima progonima zbog vjere u našim
obiteljima koje duh ovoga svijeta želi uništiti, o oèuvanju
naših korijena, o našem odnosu prema istini, pravdi i ljubavi,
o odnosu prema životu i našoj buduænosti, što se sve napada
i stavlja danas na kušnju", istaknuo je biskup, pozvavši
okupljene na molitvu: "Molimo zagovor svetaca, naših
muèenika, napose sv. Nikole Taveliæa, da štujemo svoju
povijest, istinu o njoj pronosimo i hrabro odolijevamo
pokušajima koji ju žele iskriviti i mijenjati, te da osobito
jaèamo naše obitelji i obiteljski život, da èuvamo jedinstvo
naroda i Crkve, te širimo horizonte odgovornosti svakog
pojedinca za zajednicu, da oni koji su na èelu naroda ne
slušaju želje stranaca, veæ najprije slušaju, brane i zastupaju
ono što je za dobro našega naroda, a svi mi branimo pa i po
cijenu muèeništva istinu, pravdu i ljubav te tako izgraðujemo
i crkveno i narodno jedinstvo".
13. srpnja 2011. broj 28/2011
19
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Benedikt XVI. posjetio sjedište dnevnika Osservatore
Romano
Rim, 5.7.2011. (IKA) - Papa Benedikt XVI. posjetio je 5.
srpnja sjedište poluslužbenoga vatikanskog dnevnika
Osservatore Romano. Nakon pozdrava djelatnicima i
glavnome uredniku prof. Gianmariji Vianu, Papa se osvrnuo
na obilježavanje 150. obljetnice toga dnevnika. Zahvalio je
svima koji ljudskom i kršæanskom ljubavlju zgotovljuju
dnevnik. Svojim svagdanjim djelovanjem, nevidljivim i
napornim, dajete život ovom posebnom sredstvu
komunikacije koje je u službi Petrova nasljednika i daje
poseban prinos širenju evanðelja i svjedoèenju istine. Zaista,
šireæi Papino uèiteljstvo, izvješæujuæi o njegovoj djelatnosti i
Rimske kurije, i bivajuæi odjek kršæanskog života u svijetu,
Osservatore Romano pomaže vjernicima da se suèeljavaju sa
svakodnevnim problemima u svjetlu Kristove rijeèi i
crkvenoga uèiteljstva i u trajnoj pozornosti na znakove
vremena. U tome smislu, dnevnik Svete Stolice dragocjen je
izvor, dostojan sve boljeg poznavanja i vrjednovanja,
primijetio je Sveti Otac.
Nesumnjivo je da je meðu ciljevima nekog dnevnika i
pisanje o društvenim problemima, stoga opisuje èinjenice,
takoðer i negativne vidike, koji su ponajviše posljedica
udaljavanja od kršæanskih i ljudskih vrijednosti. Ipak, unatoè
poštivanju obveze informiranja, Osservatore Romano –
gotovo unikat u svekolikom svjetskom tisku – èitateljima
pruža brojne pozitivne i ohrabrujuæe vijesti kojih ima u
našem svijetu, ali koje najèešæe ne nailaze na prikladan
novinarski prostor, podsjetio je Papa.
Dragi prijatelji, radosno djelujte u velikome areopagu
moderne komunikacije, smatrajuæi bogatstvom dugu povijest
ovoga dnevnika. Sjeæanje je na prošlost plodonosno ako je
prigoda da se crpi iz èvrstih korijena i s nadom gleda u
buduænost. Ne zaboravite da je potrebna za uspješnost
povjerenog vam poslanja prikladna tehnièka i profesionalna
izobrazba, ali je potrebno da trajno gajite duh molitve,
služenja i vjernog prihvaæanja Kristova nauka i njegove
Crkve. Neka vam pomogne i neka vas štiti Djevica Marija,
Zvijezda nove evangelizacije. Ponovno zahvaljujem svima i
od srca vam udjeljujem svoj blagoslov, šireæi ga rado na
vaše obitelji i drage, rekao je Sveti Otac.
Papa posjetio izložbu o bl. Ivanu Pavlu II.
Vatikan, 6.7.2011. (IKA) - Papa Benedikt XVI., posjetio je
6. srpnja izložbu posveæenu Ivanu Pavlu II., postavljenu u
Vatikanu u prigodi njegove beatifikacije. Sveti Otac, kojega
je doèekao kardinal Giovanni Lajolo, predsjednik Uprave
Države Grada Vatikana, pozorno je pogledao sve dijelove
izložbe koja prikazuje život i papinstvo Karola Wojtyle.
Meðu brojnim predmetima, izložene su i njegove skije,
bicikl, jedno rudarsko radno odijelo, njegov crni sveæenièki
habit, ljubièasto biskupsko, i crveno kardinalsko ruho. Sveti
Otac, osim toga, mogao vidjeti i nekoliko rukopisa, kao i
predmeta iz djetinjstva i mladenaštva koji dolaze iz
Wadowica, rodnoga grada Ivana Pavla II. Izložbu su
zajednièki pripremili Uprava Države Grada Vatikana i
Poljsko veleposlanstvo pri Svetoj Stolici, a moguæe ju je
pogledati do 24. srpnja. Ulaz je slobodan.
.
20
13. srpnja 2011. broj 28/2011
Poruka Svete Stolice za Svjetski dan turizma
Vatikan, 6.7.2011. (IKA) - Sveta Stolica istaknula je
potrebu usvajanja niza pastoralnih pothvata radi poticanja
dijaloga na turistièkim putovanjima i da kulturna baština
posluži evangelizaciji. Preporuka je to Papinskog vijeæa za
putnike i selioce u poruci za Svjetski dan turizma koja je 6.
srpnja objavljena u Tiskovnome uredu Svete Stolice, a koju
je potpisao proèelnik vijeæa nadbiskup Antonio Veglio i
tajnik vijeæa biskup Joseph Kalathiparambil. U poruci za
Svjetski dan turizma, koji se ove godine 27. rujna obilježava
pod geslom "Turizam i približavanje kultura", Papinsko
vijeæe potièe da se sve pastoralne inicijative za turizam
ukljuèe u "širi program tumaèenja", tako da se zajedno s
povijesno-kulturnom informacijom jasno iznosi izvorno i
duboko vjersko znaèenje kulturnih spomenika.
Sveta Stolica poziva da u tu svrhu imaju poslužiti "moderni i
privlaèivi izvori, te ljudske i tehnološke moguænosti".
Papinsko vijeæe potièe "osmišljavanje turistièkih posjeta
najvažnijim
mjestima
kulturno-vjerske
baštine
u
biskupijama" te da se velika važnost posveti kulturnoj i
duhovnoj izobrazbi turistièkih vodièa, a može se i promisliti
o osnivanju organizacije katolièkih vodièa.
Osim toga, prikladno je "izraditi lokalne publikacije o
kulturnoj baštini u obliku turistièkih informativnih listiæa,
web-stranica i struènih èasopisa, s pedagoškom namjerom
isticanja duha, nadahnuæa i poruke umjetnièkih djela i da se
kroz struèno tumaèenje može bolje shvatiti umjetnièko djelo.
Ne možemo se zadovoljiti da se turistièki posjet shvati kao
uvod u evangelizaciju, nego ga imamo rabiti kao podlogu za
jasan i izrièit navještaj Isusa Krista", istaknuto je u poruci.
Svjetska organizacija za turizam ustanovila je obilježavanje
Svjetskog dana turizma godine 1980., a Sveta Stolica je
odmah prihvatila i poduprla inicijativu. Ovogodišnja tema
"Turizam i približavanje kultura" kani istaknuti važnost
putovanja u susretu izmeðu raznih svjetskih kultura, naroèito
u ovim vremenima kada više od 200 milijuna osoba ide na
meðunarodna putovanja, potaknute modernim sredstvima
komunikacija i manjim troškovima – primijeæeno je u poruci
Papinskog vijeæa, a prenosi Radio Vatikan.
U dokumentu se takoðer istièe potreba ljudi da prihvate
postojanje drugih kultura i njima se bogate, prihvaæajuæi ono
što je u njima dobro, istinito i lijepo. Turizam omoguæuje da
se to ostvari, stoga je vrlo važno umijeæe prihvata i
putovanja. Dokument podsjeæa na važnost "umijeæa slušanja,
susretljivosti prema drugima, želje da se otkrije poruka
umjetnièkog djela, kulturnih priredbi, da im se pristupi s
poštovanjem, bez predrasuda i iskljuèivosti, izbjegavajuæi
površne ili djelomiène ocjene".
Papinsko vijeæa smatra da turistièke djelatnosti valja
organizirati imajuæi u vidiku posebnosti, zakone i obièaje
država prihvata, stoga je uputno da turisti prije poèetka
putovanja prikupe informacije o znamenitostima mjesta koja
žele pohoditi. Jedan od ciljeva pastorala turizma zacijelo je
odgojiti i pripremiti kršæane da susret kultura na putovanjima
ne bude izgubljena prilika, nego da bude prigoda za osobni
rast, za upoznavanje drugoga i samoga sebe, piše u
dokumentu.
Umjetnièka djela i povijesni spomenici imaju golemu
moguænost evangeliziranja, jer su sastavnica ljepote,
povlaštena i zadivljujuæeg puta prema Božjem otajstvu. Kao
prvotni cilj pastorala turizma dokument istièe "osvjetljavanje
znaèenja cjelokupnog kulturnoga bogatstva, nastalog u
toplini vjere i na slavu Božju. Stoga je vrlo važno da se
ika
kulturno blago predstavi u cjelovitoj istinitosti, tumaèeæi ga
kroz njegovu vjersku narav, ukljuèujuæi ga u njegov
onodobni liturgijski kontekst", istaknuto je u dokumentu.
Dokument takoðer potièe na trajno promišljanje o tome kako
u svetim mjestima prihvatiti osobe da im prihvat tako
pomogne spoznati i više ljubiti Gospodina. Kako olakšati
susret izmeðu Boga i svake osobe koja posjeæuje sveto
mjesto? Dokument stoga istièe važnost gostoljubivosti
prema turistima. U zakljuèku poruke nadbiskup Veglio
najavljuje održavanje VII. svjetskog kongresa za pastoral
turizma od 23. do 27. travnja 2012. godine u Cancunu u
Meksiku, u organizaciji Papinskoga vijeæa i Meksièke
biskupske konferencije s prelaturom Cancun-Chetumal.
Papi darovan Atlas Hierarchicus
Vatikan, 6.7.2011. (IKA) - Papa Benedikt XVI. je 6. srpnja
primio
nadbiskupa
Fernanda
Filonija,
proèelnika
Kongregacije za evangelizaciju naroda, koji je Svetom Ocu
predstavio šesto izdanje Atlasa Hierarchicusa. Rijeè je, kako
prenosi Radio Vatikan, o djelu vrlo velike nakladnièke
vrijednosti, koje kroz brižno pripremljene tabele u boji i
iscrpne statistièke podatke prikazuje sadašnju prisutnost
Crkve na razlièitim kontinentima, dajuæi opæu sliku o
katolicima u svijetu. Posebno su istaknute nove partikularne
Crkve koje su ustanovljene u posljednjih nekoliko godina, te
popis crkvenih pokrajina. Ostvarivanje je ovoga novog
izdanja, èija su prva èetiri primjerka darovana Papi,
potaknula je i financirala Kongregacija za evangelizaciju
naroda, tiskala ga je nakladnièka kuæa Papinskoga
sveuèilišta Urbaniana, a predgovor pape Benedikta XVI.
istièe njegovu važnost.
Prethodno izdanje tiskano je godine 1992., stoga je
Apostolska Stolica više puta potaknula na preinake i
upotpunjivanje. U meðuvremenu je, naime, došlo do brojnih
promjena, i na mjesnoj i na svjetskoj razini: nastale su nove
zajednice, broj se krštenih poveæao, a poveæala se i crkvena
jurisdikcija, meðu kojima ponajviše biskupije i nadbiskupije.
Stoga je bio potreban novi Atlas, kojemu svrha nije samo
pružiti iscrpnu statistiku o pojedinaènim zemljama, nego
takoðer dati opæi, "aktualni" i "zemljopisni", pregled
katolièkoga puèanstva. U atlasu se rabe talijanski, engleski,
francuski i španjolski jezik. Novi atlas je na talijanskome,
engleskom, francuskom i španjolskom jeziku, a pripreman je
èetiri godine.
Ratificirani ugovori izmeðu Svete Stolice i Republike
Azerbajdžana
Vatikan, 6.7.2011.
(IKA) - Nadbiskup Dominique
Mamberti, tajnik Svete Stolice za odnose s državama, i
ministar
vanjskih
poslova
Azerbajdžana
Emar
Mammadyarov razmijenili ratificirane Ugovore izmeðu
Svete Stolice i Republike Azerbajdžana, kojima se ureðuje
pravno stanje Katolièke Crkve u toj državi, izvijestio je
Radio Vatikan.
Nadbiskup Mamberti govorio je o "povijesnom ugovoru" za
primjenu
naèela
vjerske
slobode,
zajamèene
azerbajdžanskim ustavom. Ugovor Katolièkoj Crkvi u toj
zemlji jamèi miran i siguran život, kako bi mogla bolje
pridonositi opæem dobru u državi s muslimanskom veæinom.
Ovo je važan dogaðaj jer je dokaz poštovanja jedne država s
veæinskim muslimanskim stanovništvom prema manjinskoj
kršæanskoj zajednici. Ugovor potvrðuje da kršæani i
muslimani mogu zajedno živjeti i uzajamno se poštivati,
istaknuo je nadbiskup u nazoènosti kardinala Tarcisija
Bertonea, Papina državnoga tajnika.
Inozemne vijesti
Egipatski kršæani registrirani kao muslimani mogu
promijeniti svoj status
Kairo, 8.7.2011. (IKA) – Kršæani u Egiptu koji su sluèajno
ili pod prisilom registrirani kao muslimani mogu promijeniti
svoj status i registrirati se kao kršæani, bez napomene
"nekadašnji musliman". Kako je 8. srpnja izvijestila rimska
agencija "AsiaNews", odluku je donio egipatski Vrhovni
sud. Do sada su, naime, vlasti mnoge - novoroðene i osobe
koje su htjele unijeti promjene u svoje dokumente automatski bilježile kao "muslimane". Na pritužbe
dužnosnici su èesto odbijali popraviti pogrešku ili su
ukazivali na to da je u Egiptu prednost biti registriran kao
musliman.
Glasnogovornik egipatskih katolika Rafic Greiche nazvao je
odluku suda "pozitivnim znakom" za promjene u zemlji.
Ranije
pokušaje
Vrhovnog
suda
da
promijeni
diskriminirajuæe pravilo, nekadašnji je ministar unutarnjih
poslova Habib Adli odbijao, rekao je Greiche.
Papa zapoèeo odmor u Castel Gandolfu
Castel Gandolfo, 8.7.2011. (IKA) – Odmah po dolasku u
Castel Candolfo, 7. srpnja poslijepodne, papa Benedikt XVI.
pojavio se na balkonu palaèe te pozdravio vjernike okupljene
u dvorištu ljetnikovca. Meðu njima su bili i biskup Albana
Marcello Semeraro te predsjednik Uprave Države Grada
Vatikana kardinal Giovanni Lajolo, nadglednik Papinskih
vila Saverio Petrillo, župnik lokalne župe Pietro Diletti i
gradonaèelnik Castel Gandolfa Maurizio Colacchi. Hvala
vam, dragi prijatelji, i želim vam ugodnu veèer. Stigao sam
ovaj trenutak i zapoèinjem svoj odmor a ovdje nalazim sve:
planine, jezero, more, crkvu s slijepim obnovljenim
proèeljem i dobre ljude. Stoga sam sretan što sam ovdje.
Nadamo se da æe nam Gospodin udijeliti dobar odmor.
Svima vama od srca udjeljujem svoj apostolski blagoslov,
kazao je Sveti Otac. Papa æe u ljetnikovcu udaljenom 25 km
od Rima boraviti do rujna, s prekidom sredinom kolovoza
kada æe sudjelovati na Svjetskom danu mladih u Madridu. U
tijeku srpnja neæe biti opæih audijencija srijedom, koje æe se
ponovno poèeti održavati 3. kolovoza. Nedjeljni Angelus s
hodoèasnicima Sveti Otac redovno æe predvoditi iz
Apostolske palaèe u Castel Gandolfu.
Vatikanski tajni arhiv objavit æe dokumente o genocidu
Aremenaca u Turskoj
Vatikan, 9.7.2011. (IKA) - Vatikanski tajni arhiv objavit æe
dokumente o genocidu Aremenaca u Turskoj 1915. godine,
najavio je proèelnik te ustanove biskup Sergio Pagano,
izvijestio je Radio Vatikan pojasnivši da se dokumenti ne
objavljuju radi polemike nego se želi utvrditi povijesna istina
o genocidu. Vladinom naredbom da se smakne 600 uglednih
Armenaca, u Istanbulu je 24. travnja 1915. godine zapoèeo
genocid. Turske vlasti govorile su o "pokolju". Bl. Ivan
Pavao II. za posjeta Erevanu godine 2001. bio je precizniji.
Nakon molitve pred žrtvenikom Sveti Otac rekao je da su
"istrebljenja milijun i pol armenskih kršæana, što se opæenito
smatra prvim genocidom XX. stoljeæa, i potonje smaknuæe
tisuæa osoba pod totalitaristièkim režimom, još uvijek žive
tragedije u pamæenju sadašnjih naraštaja". U ono je doba
papa Benedikt XV. pisao sultanu moleæi njegovu blagost. U
tijeku posjeta Istanbulu 2006. godine, papa je Benedikt XVI.
zahvalio Bogu "radi kršæanske vjere i svjedoèanstva
armenskog naroda, prenošenih iz naraštaja u naraštaj, èesto u
tragiènim okolnostima poput proživljenih u prošlom
stoljeæu".
13. srpnja 2011. broj 28/2011
21
Inozemne vijesti
Gruzija: Novim zakonom pravni status omoguæen i
nepravoslavnim Crkvama
Tiflis, 9.7.2011. (IKA) – Zakonom o vjerskim zajednicama
od sada æe se u Gruziji štititi prava i nepravoslavnih Crkvi,
izvješæuje Kathpress. Unatoè prosvjedima iz Pravoslavne
Crkve, gruzijski predsjednik Mikhail Saakashvili potpisao je
Zakon o vjerskim zajednicama koji je time stupio na snagu.
Status pravnog subjekta u Gruziji mogu sada, na svoj
zahtjev, dobiti sve vjerske zajednice koje imaju povijesni
odnos s Gruzijom ili imaju takav status i u drugim državama
èlanicama Vijeæa Europe. Prema tome, zakonom æe biti
priznate: Armenska apostolska Crkva - Katolièka Crkva
istoènog obreda, Katolièka Crkva, Baptistièka Crkva kao i
Islamska te Židovska zajednica.
Prema mišljenju Patrijaršije Gruzijske Pravoslavne Crkve,
kojoj pripada gotovo tri èetvrtine stanovništva, novi zakon se
protivi "interesima Crkve i države". To æe donijeti negativne
posljedice, za koje æe biti odgovorna vlast, navodi se u
službenom priopæenju Patrijaršije.
Znaèajan porast donacija katolièkoj organizaciji "Crkva
u nevolji"
Beè, 9.7.2011. (IKA) – Katolièka organizacija za pomoæ
"Crkva u nevolji" (Kirche in Not) zabilježila je protekle
godine znaèajno poveæanje donacija. Prema godišnjem
izvješæu objavljenom u Beèu, ta je organizacija u 2010.
godini od 600.000 podupiratelja iz 17 zemalja dobila oko 87
milijuna eura. To je oko 10 milijuna eura više nego u 2009.
godini. Iz raspoloživog novca za pomoæ "Crkva u nevolji"
uložila je oko 66 milijuna eura izravno u pastoralne projekte
u 153 zemlje diljem svijeta. Od toga je najveæi dio, gotovo
26,9 posto, utrošen na više graðevinskih projekata u
crkvama, samostanima i društvenim domovima. Na pomoæ
sveæenicima i redovnicima utrošeno je 18,9 posto sredstava.
U padu zrakoplova u Kongu poginuo i katolièki biskup
Camille Lembi Zaneli
Kinshasa, 10.7.2011. (IKA) – U zrakoplovnoj nesreæi u
Kongu, u kojoj je 8. srpnja poginulo 74 osoba, smrtno je
stradao i biskup Camille Lembi Zaneli iz biskupije Isangi.
Prema podacima koje je 10. srpnja prenio "Radio Vatikan", u
46 godina starom Boeingu 727 zrakoplovne tvrtke "Hewa
Bora Airways", bilo je 112 putnika i šest èlanova posade.
Zrakoplov koji je poletio iz Kinshase u petak poslijepodne,
srušio se prilikom pokušaja slijetanja u zraènu luku u
Kisangani, u èemu ga je omelo jako nevrijeme. Zbog nesreæe
kongoanska vlada proglasila je tri dana žalosti.
Turska: Zakazan poèetak suðenja ubojici biskupa
Luigija Padovesea
Ankara, 10.7.2011.
(IKA) – Suðenje optuženome za
ubojstvo apostolskog vikara Anatolije biskupa Luigija
Padovesea zapoèet æe 5. listopada, javio je Kathpress,
prenoseæi odluku suda u Iskenderunu, gradu na jugu Turske.
Za optuženog Murata Altuna državno tužiteljstvo zahtijeva
doživotnu zatvorsku kaznu. Altun, koji je radio kao biskupov
vozaè, osumnjièen je da ga je 3. lipnja 2010. u vrtu ispred
njegove kuæe izbo nožem do smrti. Po uhiæenju ubojstvo je
priznao. Tadašnji predsjednik Turske biskupske konferencije
i biskup Iskenderuna Luigi Padovese, skrbio je za oko èetiri i
pol tisuæe katolika, te je mnogo uèinio za katolièku manjinu
u veæinski islamskoj Turskoj.
22
13. srpnja 2011. broj 28/2011
ika
Malezija: 50.000 ljudi tražilo poštene izbore
Kuala Lumpur, 10.7.2011. (IKA)- U Maleziji je više
desetaka tisuæa ljudi preko vikenda izašlo na ulice tražeæi
poštene izbore. Oko 1600 prosvjednika, nakon prosvjeda u
glavnom gradu Kuala Lumpuru, u subotu je privedeno u
policijske pritvore. U sukobima sa snagama sigurnosti,
prema medijskim izvješæima, navodno je ozlijeðen i bivši
zamjenik premijera Anwar Ibrahim. Taj poznati oporbeni
politièar zbog suzavca je morao provesti noæ u bolnici.
Organizatori "Bersih" pokreta govore o velikom uspjehu. Na
prosvjedima je sudjelovalo više od 50.000 ljudi. "Mi smo ne
samo izoštrili svijest javnosti za izborne reforme, nego i za
zloupotrebu moæi vladajuæih", rekla je Ambiga Sreenivasan,
aktivistica za ljudska prava i bivša predsjednica malezijske
Odvjetnièke komore.
Vlada premijera Najiba Razaka u jednoj od džamija u
glavnom gradu pristaše Bersiha proglasila je "izdajnicima
vjere, rase i zemlje". Vlastima bliski mediji ponovno su
optužili kršæane, komuniste i strance da potajno vuku konce
inicijative protivljenja vlasti. Katolièka Crkva ove
jugoistoènoazijske zemlje prije skupa pozvala je sve na
molitve da prosvjed protekne bez nasilja.
Kineska policija prisilno odvela èetiri biskupa
Rim, Peking, 11.7.2011. (IKA) - Èetiri katolièka biskupa
južnokineske provincije Guangdong kineska policija ovih je
dana prisilno odvela kako bi ih prisilila sudjelovati na
biskupskom reðenju Huang Bingzhanga, koji nema
odobrenje Svete Stolice, izvijestila je 10. srpnja, pozivajuæi
se na lokalne izvore, rimska tiskovna agencija "AsiaNews".
Reðenje bi se trebalo održati 14. srpnja u Shantou. U
nedjelju 10. srpnja odvedeni su biskupi Jiangmena,
Zhanjianga i Meizhoua, a prije nekoliko dana nestao je i
biskup Guangzhoua. Njegovi vjernici, prenosi agencija,
neprekidno mole da on i neki njegovi sveæenici ostanu vjerni
naèelima Crkve u ovom teškom trenutku.
Istodobno, biskupa u Shenyangu mons. Paul Pei Junmina,
koji je predviðen kao glavni posvetitelj neodobrenoga
biskupskog reðenja, u katedrali Shenyanga èuvaju njegovi
sveæenici kako i njega policija ne bi odvela.
Kineske vlasti i u prošlosti su èesto otimale katolièke
biskupe odane Svetoj Stolici i prisiljavale ih na nezakonita
reðenja. Sveta Stolica osudila je poèetkom srpnja nezakonito
biskupsko reðenje biskupa u Leshanu 29. lipnja. Istaknuto je
da se kod nezakonitog reðenja i reðenik i zareditelj po
crkvenom zakonu automatski ekskomuniciraju, ali reðenja
pod prijetnjama i prisilom su olakotne okolnosti.
Papina suæut obitelji Otta von Habsburga
Rim, 12.7.2011. (IKA) - Papa Benedikt XVI. osobno je
izrazio suæut obitelji Otta von Habsburga, istièe se u
priopæenju njegove obitelji, prenosi Radio Vatikan. Papa je
protekle subote poslao brzojav starijem sinu Karlu, u kojem
izražava svoju blizinu obitelji "u èasu žalosti zbog bolnoga
gubitka". Papa je želio istaknuti baštinu koju pokojnik
ostavlja Europi. U svojem dugom i zauzetom životu,
nadvojvoda Otto bio je svjedok promjenjive europske
stvarnosti, istaknuo je Sveti Otac. Uzdajuæi se u Boga i
buduæi da je bio svjestan njezine važne baštine, bio je zauzet
Europljanin i neumorno radio za slobodu, jedinstvo naroda i
pravednost na ovome kontinentu. Neka ga Gospodin nagradi
za njegova razna djela i podari mu puninu života u svome
nebeskom kraljevstvu, poželio je Sveti Otac, uz apostolski
blagoslov obitelji.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Prava Božja "prispodoba" je sam Isus
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 10.
srpnja 2011.
Draga braæo i sestre!
Zahvaljujem vam što ste došli na susret uz molitvu Angelusa
u Castel Gandolfu, gdje sam stigao prije nekoliko dana.
Koristim rado prigodu uputiti svoj srdaèan pozdrav takoðer
svim stanovnicima ovoga dragog grada, te im ujedno uputiti
želje za dobrim ljetom.
U Evanðelju današnje nedjelje (Mt 13, 1-23), Isus se obraæa
mnoštvu s poznatom prispodobom o sijaèu. To je stranica na
neki naèin "autobiobgrafska", jer odražava samo Isusovo
iskustvo, iskustvo koje je stekao u svojem propovijedanju:
on se poistovjeæuje sa sijaèem, koji sije dobro sjeme Božje
rijeèi i zapaža razlièite uèinke koje ono postiže, veæ prema
vrsti prihvaæanja navještaja. Ima onih kojih Rijeè slušaju
površno, ali je ne prihvaæaju; ima nadalje onih koji je
trenutaèno prihvaæaju, ali nemaju ustrajnosti te gube sve;
ima onih koji su zagušeni svjetovnim brigama i
zavodljivostima svijeta; a ima i onih koji slušaju na
receptivan naèin kao dobro tlo: tu rijeè donosi obilat plod.
Ali, ovo evanðelje ustraje takoðer na "metodi" Isusova
propovijedanja, to jest, upravo, korištenju prispodoba:
"Zašto im zboriš u prispodobama?" pitaju uèenici (Mt 13,
10). Isus u svom odgovoru skreæe pozornost na razliku
izmeðu njih i mnoštva: uèenicima, to jest onima koji su se
opredijelili za njega, on može otvoreno govoriti o Božjem
kraljevstvu, dok drugima mora naviještati u prispodobama,
da potakne odluku, obraæenje srca; prispodobe, naime, po
svojoj naravi iziskuju napor tumaèenja, interpeliraju razum
ali jednako tako i slobodu. Sveti Ivan Zlatousti to ovako
tumaèi: "Isus je izgovorio te rijeèi s namjerom da privuèe k
sebi slušatelje i da u njima pobudi žar jamèeæi im da æe ih,
ako mu se obrate, ozdraviti" (Komentar na Matejevo
Evanðelje, 45, 1-2). Prava Božja "prispodoba" je, u
konaènici, sam Isus, njegova osoba koja, u znaku èovještva,
skriva i istodobno otkriva božanstvo. Na taj naèin Bog nas
ne prisiljava vjerovati u Nj, veæ nas privlaèi k Sebi istinom i
dobrotom svoga utjelovljenog Sina: ljubav, naime, uvijek
poštuje slobodu.
Dragi prijatelji, sutra æemo slaviti blagdan svetog Benedikta,
opata i zaštitnika Europe. U svjetlu toga Evanðelja, u njemu
vidimo uèitelja slušanja Božje rijeèi: to je duboko i ustrajno
slušanje. Moramo se uvijek uèiti od velikog oca dubokom i
ustrajnom slušanju. Moramo uvijek uèiti od velikog oca
zapadnog monaštva davati Bogu mjesto koje mu pripada,
prvo mjesto, prinoseæi mu, jutarnjom i veèernjom molitvom,
svoje svakodnevne poslove. Neka nam Djevica Marija
pomogne da, po njezinu uzoru, budemo "dobro tlo" gdje
sjeme Rijeèi može donijeti mnogo ploda.
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre, danas se obilježava takozvana
"Nedjelja mora", to jest Dan apostolata mora. Upuæujem
posebnu misao kapelanima i dragovoljcima koji pastoralnu
skrbe za ljude koji žive uz more, ribare i njihove obitelji.
Jamèim svoju molitvu takoðer za ljude s mora koji se,
nažalost, nalaze u zatoèeništvu zbog piratstva. Želim da se s
njima postupa s poštovanjem i èovjekoljubljem. Molim
takoðer za njihove obitelji, da budu snažne u vjeri i ne gube
nadu da æe se uskoro pridružiti svojim najdražima.
Priopæenje s izvanrednoga plenarnog zasjedanja
Hrvatske biskupske konferencije
Zagreb, 12. srpnja 2011.
Izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske
konferencije, pod predsjedanjem mons. Marina Srakiæa,
ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa i predsjednika HBK,
održano je 12. srpnja u zgradi Hrvatske biskupske
konferencije, Ksaverska cesta 12, u Zagrebu. Na zasjedanju
je prisustvovao i apostolski nuncij u RH mons. Mario
Roberto Cassari.
Osvrt i analiza apostolskog pohoda pape Benedikta XVI.
Hrvatskoj 4. i 5. lipnja bila je glavna tema zasjedanja. Papin
pohod bio je veliki dogaðaj za našu Crkvu i narod koji je
imao velikoga odjeka kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu
istaknuo je u pozdravnom govoru mons. Srakiæ te je proèitao
pismo zahvale što ga je Papa uputio predsjedniku HBK. U
njemu Papa izražava duboku zahvalnost na srdaènom
doèeku kao i na zauzetosti oko priprave posjeta uz pozorno i
pobožno sudjelovanje velikoga mnoštva. Papa istièe da nosi
u srcu jake dojmove koje su pobudili susreti s razlièitim
slojevima hrvatskoga naroda podsjeæajuæi na susrete s
mladima na Trgu bana Josipa Jelaèiæa, obiteljima na
Hipodromu te na molitvu Veèernje s biskupima,
sveæenicima, redovnicima, redovnicama, bogoslovima,
sjemeništarcima, novacima i novakinjama u zagrebaèkoj
prvostolnici.
U svojem osvrtu na Papin pohod biskupi su posebno
istaknuli velièanstveni skup na glavnom zagrebaèkom trgu s
kojega je snažno odjeknuo govor tišine hrvatske katolièke
mladeži koja je molitvom, pjesmom i šutnjom posvjedoèila
svoju vjeru i oduševila mnoge. Biskupi su pohvalili bogat i
sadržajan predprogram na hipodromu te naglasili važnost
poruka koje je Papa uputio u svojoj propovijedi hrvatskim
katolièkim obiteljima. Istaknut je i znaèaj susreta u
Hrvatskom narodnom kazalištu gdje je na osobit naèin došla
do izražaja Papina otvorenost za dijalog sa svim strukturama
društva.
Biskupi su zahvalili svima koji su na bilo koji naèin
sudjelovali u organizaciji Papina pohoda kako u Crkvi tako i
na državnoj razini. Mnogi su pojedinci i skupine uložili sebe,
ne žaleæi truda i vremena, kako bi se Hrvatska na najbolji
naèin pripremila za susret sa Svetim Ocem. Meðu mnogim
zaslužnima istaknuta je iznimna požrtvovnost te ljudski i
profesionalni doprinos policijskih službenika i medicinskog
osoblja.
Biskupi potièu vjernike i sve ljude dobre volje da èitaju i
produbljuju poruke Svetoga Oca izreèene u Hrvatskoj kako
bi one zaživjele i donijele ploda u našem narodu.
U nastavku zasjedanja biskupi su informirani o dovršetku
izgradnje Crkve hrvatskih muèenika na Udbini koja æe biti
posveæena 10. rujna. Od iduæe godine Dan hrvatskih
muèenika slavit æe se, kako je ranije odluèeno, u zadnju
subotu u kolovozu. Biskupi su upoznati sa statusom kauze
sluge Božjega sveæenika Miroslava Bulešiæa koga su
komunisti ubili 24. kolovoza 1947. godine u župnoj kuæi u
Lanišæu.
13. srpnja 2011. broj 28/2011
23
Prilog prikazi
ika
Prilog prikazi
Dugopoljski žrtvoslov
Autori knjige su Blanka Matkoviæ i dr. Josip Dukiæ
Nedavno je objavljena i predstavljena knjiga "Dugopoljski
žrtvoslov (1941.-1948.)". Autori knjige su diplomirana
povjesnièarka Blanka Matkoviæ i dr. don Josip Dukiæ,
profesor crkvene povijesti na Katolièkome bogoslovnom
fakultetu Sveuèilišta u Splitu. Knjiga je podijeljena na pet
cjelina, a nastala je na temelju brojnih izvora koji se èuvaju
ponajviše u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu i
Državnom arhivu u Splitu. U radu je korištena i brojna
literatura. Nakon uvodnih podataka o mjestu i opæini
Dugopolje, slijedi u drugom dijelu sumarni prikaz ratnog
stanja u Dugopolju, popraæen ratnom kronologijom.
Središnji dio knjige obuhvaæa popis svih ratnih žrtava
Dugopolja i njegova analiza. Na popisu se, uz stradale civile
i pripadnike raznih postrojbi, nalaze i osobe koje su stradale
od bolesti, gladi, pronaðenih mina i bombardiranja. Radi se o
445 stradalih. Za svaku osobu navedeno je prezime, ime,
nadimak, datum roðenja, ime roditelja, narodnost, vjera,
braèno stanje, zanimanje, je li civil ili vojnik, zatim
okolnosti stradanja, datum i mjesto stradanja i na kraju
mjesto ukopa. Nakon popisa po abecednom redoslijedu,
popraæenog obilnim bilješkama, donesen je i popis po godini
stradanja. Nakon popisâ slijedi njegova analiza, tj. podjela
stradalih po kategorijama. Tako su najprije navedene osobe
stradale pod nerazjašnjenim okolnostima, zatim stradale od
bolesti, gladi, mina i drugih nedaæa, stradale od
bombardiranja, stradale od talijanskih postrojbi, od èetnika i
talijanskih postrojbi, od ustaških, domobranskih i njemaèkih
postrojbi, stradale od njemaèkih postrojbi, te na kraju
stradale od partizanskih postrojbi do 7. svibnja 1945., kada
su partizanske postrojbe zauzele Zagreb, i stradale od
partizanskih postrojbi nakon 7. svibnja 1945. godine. Od
sveukupnog broja stradalih stanovnika Dugopolja, 13 su
ubili pripadnici talijanskih postrojbi samostalno, a 34 u
suradnji s èetnicima. Ustaše i domobrani samostalno su
pobili 23 osobe, a 37 zajedno s pripadnicima njemaèkih
postrojbi. Iskljuèivo od njemaèkih postrojbi stradalo je 57
stanovnika Dugopolja. Od bolesti je stradalo 9, od mina 10,
od gladi 17, a od bombardiranja 19 osoba. Pod
nerazjašnjenim okolnostima je stradalo 69 osoba. Najveæi
broj Dugopoljaca stradao je u likvidacijama od partizanskih
postrojbi, ukupno 131 osoba. Možda i najbestijalnije
iživljavanje nad žrtvama poèinili su u zajednièkom pohodu
Talijani i èetnici u listopadu 1942., kada su èetiri stanovnika
bacili u vatru, gdje su skonèali u najveæim mukama, a na
tijelo jednoga zaklanog Dugopoljca stavili su glavu svinje.
Najveæi masovni pokolj izvršili su Nijemci, pripadnici 7. SS
divizije Prinz Eugen, koji su 28. i 29. rujna 1943. strijeljali,
zaklali i zapalili 40 ljudi, pretežito djece i staraca. Najviše
Dugopoljaca partizani su ubili posljednje godine rata, èak
njih 56, a likvidacija je bilo i nakon prestanka rata. Nakon
popisa žrtava, u èetvrtom dijelu knjige opisana su dva
dugopoljska spomen-obilježja iz 1971. i 2010. godine, kao i
okolnosti oko podizanja drugoga, u što su se žustro ukljuèili
bivši i sadašnji predsjednik Stipe Mesiæ i dr. Ivo Josipoviæ,
usprotivivši se stavljanju na isti popis svih žrtava,
obrazloživši to umanjivanjem zasluga dugopoljskim
antifašistima. Knjiga završava sa 15 izabranih priloga.
Važno je napomenuti, da je Dugopoljski žrtvoslov prva
knjiga u nizu Samostalnog istraživaèkog projekta Hrvatska
povijest 1941.-1948. (ika-sb/kj)
24
13. srpnja 2011. broj 28/2011
"Predanje Bogu. Tajna istinske slobode"
Objavljena knjiga Victora Siona
Nakladna kuæa Verbum objavila je knjigu Victora Siona
"Predanje Bogu. Tajna istinske slobode" koja je
predstavljena 7. srpnja na konferenciji za medije u Splitu.
Knjigu su predstavili glavni urednik i direktor nakladne kuæe
Verbum mr. Petar Balta i Miro Radalj.
Nakon što je u knjizi Živjeti sadašnji trenutak èitateljima
otkrio tajnu svakodnevne radosti, poznati duhovni pisac
Victor Sion u novoj knjizi nudi daljnji poticaj i pomoæ na
putu kršæanskoga i ljudskoga ostvarenja.
Progovarajuæi o tome na koji naèin pomiriti vlastitu slobodu
i vlastite težnje s onim što nam se dogaða, Sion na suvremen
naèin obrazlaže i tumaèi ulogu božanske providnosti. Na
tomu temelju, gradeæi i istodobno spajajuæi drevne duhovne
uvide s novim psihološkim spoznajama, autor èitatelja
upuæuje na to kako ostvariti istinsku slobodu i kako svaki
trenutak živjeti u miru i radosti.
Knjiga pripada nizu od èetiri knjige pod naslovom Za
duhovni realizam. Rijeè je o želji autora da u èetiri opsegom
nevelike knjige na pristupaèan i utemeljen naèin pruži prikaz
temelja duhovnoga života, daleko od svih fundamentalizama
i pojednostavljenosti kojima danas obiluju knjige sliène
tematike.
Victor Sion, karmeliæanski redovnik i autor brojnih knjiga
duhovne tematike, desetljeæima je bio duhovni uèitelj
novaka, a sav je njegov život bio obilježen životom i
duhovnošæu sv. Terezije iz Lisieuxa. Nakon što je proèitala
njegovu knjigu Duhovni realizam Terezije iz Lisieuxa, s.
Genevieve (svetièina sestra) rekla je ocu Sionu: "Vi ste
istinski uèenik moje male sestre." Kao izvrstan poznavatelj
Terezijine poruke, naraštaje je karmeliæana uèio što u
njezinoj školi znaèi živjeti sinovsko predanje Ocu. Umro je
1990. godine. U izdanju Verbuma do sada je objavljena
njegova knjiga Živjeti sadašnji trenutak. (ika-jh/kj)
Marco Ce: Tvoje lice, Gospodine, ja tražim
Novo izdanje Kršæanske sadašnjosti
Kršæanska sadašnjost objavila je knjigu nekadašnjega
venecijanskoga patrijarha "Tvoje lice, Gospodine, ja tražim".
Vodeæi se reèenicom sv. Augustina "Ništa se ne nauèi ako ne
prijateljstvom", kardinal Marco Ce u osam svojih pouka o
kršæanskoj molitvi iznio je osobni, vrlo dojmljiv i pouèan
primjer kršæanskoga moljenja i, posebice, molitvenoga stava.
Prikazivanje i pokazivanje molitve kao prijateljevanja s
Bogom posebice je došlo do izražaja u posljednjoj pouci
"Naraštaj naraštaju kazuje", u kojoj patrijarh èitateljima nudi
vlastito svjedoèanstvo u osobnom i izravnom obliku.
Potpuno svjestan da ne èini ništa drugo nego da iznova
predlaže upravo Isusovu metodu: "Vas sam nazvao
prijateljima jer vam priopæih sve što sam èuo od Oca svoga"
(Iv 15,15), autor niže pouku za poukom iznoseæi pritom
drevno iskustvo Crkve i osobne koliko i suvremene pristupe
molitvi. Na taj naèin, korak po korak, s dubokom odgojnom
mudrošæu, kardinal Ce uvodi èitatelje u iskustvo molitve, a
da nikada ne gubi iz vida kristocentrièni i crkveni vidik. (ikamb/sd)