31/2014
6. kolovoza 2014.
Slavlje u Kninu
Danas postoji neka opasna praksa da se o
Domovinskom ratu govori i piše kao o nekakvom
graðanskom ratu u kojem su svi jednako krivi, upozorio
biskup Ante Ivas u misnom slavlju u crkvi Gospe
Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta na Dan pobjede i
domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
U Hrvatskoj održan godišnji sastanak Europske
meðuprovincijske konferencije franjevaca
treæoredaca
U radnom dijelu koji je održan u sjedištu hrvatske
provincije u Zagrebu provincijali su iznijeli
razmišljanja, iskustva i prijedloge u vezi s pastoralom
zvanja, postulatom, bratskim životom i oblicima nove
evangelizacije
400. obljetnica posvete motovunske župne crkve
Jubilej crkve Sv. Stjepana prvomuèenika proslavljen
euharistijskim slavljem koje je predvodio biskup
Dražen Kutleša
Kažotiæevo kod dominikanaca na zagrebaèkoj
Pešæenici
Crkva živi u kušnji da se naveže na materijalno, ali i u
kušnji da brigu za ovaj svijet prepusti drugima, da ju se
ona ne tièe i bude u rukama onih kojima je stalo da
Crkva nema svoj glas u javnosti, da bude beznaèajna,
da ostane na marginama društva, dok sebiènost pustoši
dušu naroda, upozorio biskup Ivan Šaško
Domovinske vijesti
"Dani otvorenih vrata samostana" na Košljunu
Vinkovci: Pogreb o. Alfonsa Franje Janeša
Nadbiskup Barišiæ s ministrantima u Vepricu
Biskup Škvorèeviæ primio pleternièku gradonaèelnicu
Završen susret mladih o bratu Bonifaciju
Opatija: Proslava 200. obljetnice ponovne uspostave Družbe Isusove i
70. obljetnice redovništva dr. o. Ivana Fuèeka
Brodosplit darovao križ za zvonik nove crkve u Kninu
Odbojkašice posjetile poreèkog i pulskog biskupa
10. obljetnica posvete aljmaške crkve
6. festival "Klape Gospi Sinjskoj"
Tisuæe hodoèasnika u Èakovcu na Porcijunkulskom proštenju
Posveta novog oltara i ambona u Donjoj Vruæici
Èestitka vojnog biskupa za blagdan Gospe Velikoga hrvatskog
krsnog zavjeta
Tri stoljeæa štovanja Snježne Gospe u Osijeku
Crkva u Hrvata
Sedamnaesti susret duhovnih zvanja posuškoga kraja
Hod Franjevaèke mladeži Bosne Srebrene
U Sarajevu premijerno izveden mjuzikl "Streetlight"
Foto-izložba "Papa Franjo" u Buenos Airesu
Inozemne vijesti
Stanje vjerskih sloboda u 2013.
Sirija: Novi apeli za oslobaðanje otetih sveæenika
Papa posjetio upravu Isusovaèkog reda
Objavljen program Papina putovanja u Albaniju
Pohod solidarnosti Iraku
Prilog dokumenti
Isusova samilost prema ljudima
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Ljetni kamp za djevojke u Tuèepima
U organizaciji školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske
provincije i pod geslom "Izvezi na puèinu" sudjelovale
djevojke iz Brestovskog, Fojnice, Potoèana, Mostara i Tolise
Tuèepi, 26.7.2014. (IKA) - Pod geslom "Izvezi na puèinu"
(Lk 5,4) u Tuèepima je od 19. do 26. srpnja održan ljetni
kamp za djevojke u organizaciji školskih sestara franjevki
Bosansko-hrvatske provincije. Sudjelovale su djevojke iz
Brestovskog, Fojnice, Potoèana, Mostara i Tolise.
Voditeljica programa bila je s. Ana Oršoliæ. Program je
obuhvaæao svakodnevno sudjelovanje djevojaka u
molitvenom zajedništvu, tematskim radionicama, odreðenim
zaduženjima i rekreativnom programu. Èitanje Svetoga
pisma, klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu, molitva
krunice, misa u župnoj crkvi na kojoj su pjevanje animirale
djevojke, bili su neizostavni dio jednotjednog programa.
Program je sadržavao i rad po skupinama, kako bi se
uvidjela važnost zajedništva, slušanja, uvažavanja te
samokritiènosti i savjeta. Svaka od djevojaka je na svoj
naèin pridonijela da susret proðe u duhu radosti i veselja,
kreativnosti, molitve i pjesme.
U završnom osvrtu djevojke su izrazile zahvalnost
franjevkama za organizaciju ljetnog kampa, za sestrinsko
gostoprimstvo te kazale da su doživjele svoj najljepši
dosadašnji odmor.
"Dani otvorenih vrata samostana" na Košljunu
Košljun, 27.7.2014. (IKA) - Od srijede 23. srpnja do
nedjelje 27. srpnja u samostanu Navještenja Marijina na
Košljunu održani su treæi "Dani otvorenih vrata samostana"
Franjevaèke provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru.
Susret, namijenjen svim mladiæima koji razmišljaju o
duhovnom pozivu, okupio je šestoricu mladiæa i petoricu
franjevaca animatora: fra Božidar Šustiæ, fra Diego Dekliæ,
fra Gabrijel Škibola, fra Leopold Mièiæ i fra Tomislav
Šanko. Tako je to bila i prilika za okupljanje mlaðe braæe
Franjevaèke provincije svetog Jeronima.
Jutarnji program od èetvrtka do nedjelje sastojao se od
zajednièke molitve, predavanja i rada. Dani su zapoèinjali
jutarnjom molitvom u 7.30 sati. Fra Diego je u nagovoru o
Samuelu govorio o pozivu, njegovim karakteristikama i
obilježjima te je potaknuo raspravu na tu temu.
Poslijepodnevni sati bili su prigoda za meðusobno druženje,
kupanje, molitvu, èitanje i susrete te osobne razgovore s
franjevcima. U èetvrtak naveèer okupili su se na klanjanje
Presvetom Oltarskom Sakramentu uz molitvu veèernje.
Uslijedila je veèera i druženje te molitva krunice oko
otoèiæa. U petak naveèer, nakon molitve križnog puta i
veèere, bilo je pokornièko bogoslužje i prilika za ispovijed.
Subota je bila rezervirana za izlet. Nakon redovitoga
jutarnjeg duhovnog programa sudionici su krenuli prema
gradu Krku. Uslijedila je šetnja gradom, posjet gradskim
zidinama i katedrali s riznicom. Nakon sladoleda i kave put
je vodio do svetišta Majke Božje Gorièke u blizini Baške.
Vrhunac posjeta bilo je slavlje mise koju je predvodio fra
Božidar.
Nedjelja, kao posljednji dan Otvorenih vrata, poèela je
uobièajenom molitvom, a nakon doruèka slijedilo je slavlje
nedjeljne mise zajedno s pukom. Prije ruèka sudionici su
zajednièki vrednovali dane provedene na otoku, te je svatko
dobio priliku iznijeti svoje dojmove. Redovni dio susreta
završen je molitvom srednjeg èasa.
2
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
Vlè. Alojz Kovaèek proslavio srebrni sveæenièki jubilej
Beketinci, 27.7.2014. (IKA/TU) - Misnim slavljem u
filijalnoj crkvi Sv. Florijana u Beketincima, vlè. Alojz
Kovaèek, domaæi sin i kapelan Vojne kapelanije Vinkovci,
proslavio je 27. srpnja srebrni jubilej sveæenièke službe - 25
godina sveæeništva. Crkva je bila premalena da bi primila
sve koji su stigli na to slavlje te su brojni uzvanici ostali u
crkvenom dvorištu. Uz slavljenika, oko oltara bili su
generalni vikar Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije mons. Ivan
Æuriæ, ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina,
novoimenovani ravnatelj UZUK-a i dosadašnji župnik
osjeèke župe sv. Æirila i Metoda preè. Mato Gašparoviæ, koji
je i propovijedao, vojni kapelan u Osijeku Ante Mihaljeviæ,
župnik u Ivankovu i dekan Vinkovaèkoga dekanata preè.
Stjepan Krekman te punitovaèki župnik mr. Ðurica Pardon.
Pozdravljajuæi okupljene, meðu kojima braæu i sestre s
obiteljima, vlè. Kovaèek istaknuo je radost zbog proslave
svoga srebrnoga sveæenièkog jubileja. "Ovo nije samo moja
proslava, veæ proslava sveæeništva kao takvog, i svi mi,
svatko na svoj naèin, svojim poslanjem sudjelujemo u toj
sveæenièkoj službi", rekao je vlè. Alojz, te prikazao misno
slavlje za svoju pokojnu majku Katicu, napomenuvši da
misu slavi na oltarniku koji mu je ona izradila. Pozdravio je
oca Ivana koji uskoro slavi 85 godina života. Misu je
prikazao i za sve one koji su u njegovo sveæenièko zvanje
unijeli svoj duh i svoje sveæeništvo, prisjetivši se pokojnog
mons. Ivana Šeše, koji mu je propovijedao na mladoj misi.
U propovijedi preè. Gašparoviæ osvrnuo se na proèitan
odlomak Evanðelja, na prispodobe u kojima je naglašeno
kako Kraljevstvo nebesko pronalaze oni koji ga traže.
"Mnogi traže u drugima nešto što èesto leži u njima samima.
Tražimo blago u drugom èovjeku, a nismo ga pronašli u
svom životu. Kršæanin je tražitelj; kao vjernici tražimo i
tragamo za susretom s Bogom, za smislom svoga života.
Èovjek tražitelj i èovjek vjernik mora si u životu postaviti
ciljeve, zacrtati što traži, želi i oèekuje. Zacrtavši cilj, život
postaje zanimljiv, a s druge strane, itekako zahtjevan", rekao
je propovjednik, istaknuvši kako je pri potrazi važno imati
orijentir, uoèiti ono što koristi, ali i ono što šteti.
Obraæajuæi se sveèaru, preè. Gašparoviæ rekao je: "Ovih 25
godina sveæeništva ne pripadaju samo tebi, veæ su dio
povijesti naše nadbiskupije, Vojne biskupije, domovinske i
sveopæe Crkve. Postao si sveæenik pred ratna dogaðanja u
Domovini, u vremenu traženja slobode i pravednosti za sve
njezine graðane, u nastojanju da kao sveæenik Crkve u sebi i
drugima otkriješ blago pronicava srca koje razlikuje dobro i
zlo. Slobodno možemo reæi da si u tome dao svoj doprinos, u
skladu sa svojim mladomisnièkim geslom: 'Braæi æu svojoj
naviještati Ime tvoje!' (Ps 22,23)."
Pred kraj misnog slavlja župna zajednica predala je sveèaru
prigodne darove koji simboliziraju sveæenièku službu, uz
poziv da doðe meðu svoje mještane kada god to bude
moguæe. Vlè. Kovaèek, pozdravljajuæi sve okupljene na
misnom slavlju, meðu kojima vjernike iz Bizovca,
Strošinaca, Levanjske Varoši, Ðakova, prijatelje iz HV-a,
mladiæe i djevojke u narodnom ruhu, domaæi zbor i zbor
osjeèke župe sv. Æirila i Metoda, u kojoj 20. kolovoza
preuzima službu župnika, potom redovnice, kao i sve
èlanove Nadbiskupijskog povjerenstva za osobe s
invaliditetom i njihove obitelji kojemu je na èelu, te sve
ostale vjernike, zaželio je da taj dan bude poticaj za nova
duhovna zvanja.
ika
Mladi o Bonifaciju s biskupom Košiæem
Kutina, 29.7.2014. (IKA) - Drugi meðunarodni susret
mladih "Tragom jednog evanðeoskog sna" u povodu 150.
obljetnice roðenja brata Ivana Bonifacija Pavletiæa iz Družbe
Sinova Bezgrešne održava se od 26. do 31. srpnja u Kutini i
Ilovi. Program pod vodstvom o. Marjana Passerinija,
predstavnika Družbe u Kutini, i uz pomoæ s. Mirjam
Kuštrebe ponudio je sudionicima brojne, pa i terenski
zahtjevne, sadržaje. U ponedjeljak i utorak bili su na
podruèju Bonifacijeve rodne Zbjegovaèe, te Ilove gdje je
Ivan pohaðao puèku školu. U skupinama hodoèastili su
šumovitim dijelovima kojima je koraèao kao djeèak i
postolarski šegrt. U dodiru s biljnim svijetom protumaèene
su pojedinosti biblijskih motiva te suglasje èovjeka i Božje
prirode. U ponedjeljak domaæin je bila je župa Ilova, a misu
je predvodio domaæi župnik don Dražen Lauc. Goste je s
Ilovom i povijesti škole u koju je upisan i Ivan Pavletiæ
upoznao Ivan Masnec, i sam niz godina promicatelj
plemenitih vrijednosti brata Bonifacija.
Sveèano misno slavlje za sve sudionike susreta predvodio je
u utorak 29. srpnja u kapeli Sv. Duha na Gojlu sisaèki
biskup Vlado Košiæ. Biskupa je pozdravio župnik Lauc.
Misno slavlje uz biskupa Košiæa za oltarom okupilo je
redovnike
Bonifacijeve
Družbe.
U
koncelebraciji
sudjelovalo je i sveæenstvo Kutinskoga dekanata, meðu
kojima i Dragutin Papiæ, župnik kutinske župe u kojoj je 25.
lipnja 1864. godine Ivan Pavletiæ kršten.
U propovijedi biskup je istaknuo: "Vjera se prije svega
dogaða u nama samima, a brat Bonifacije potvrda je toga i u
svom životnom i vjerskom, pa èak i simboliènom hodu. Eto
prve poruke s oltara doživljavao je tu u najbližem mu ovom
svetištu Sv. Duha kao znatiželjno dijete. A onda kratkim, ali
potpuno odanim životom za druge ostvarivao ga služeæi
potrebitima u najtežim prilikama u rimskoj Bolnici Sv.
Duha. Osobito me èini ponosnim što se ovdje na više jezika
uz domaæe vjernike te vas mlade iz Italije, Albanije, Poljske,
Indije, Kameruna, Koreje, Ekvatorijalne Gvineje slavi
njegovu oèinsku brižnost za mlade u èemu se isticao kao
odgajatelj mladeži. Lijepo je osjetiti zajedništvo kojemu
razlièiti jezici nisu prepreka. Govor ljubavi, a takav je
jedinstven do savršenosti znao i Bonifacije i neka nas u
njemu zagovara, a na nama je da molimo za njegovu svetost."
Pri kraju misnog slavlja uime Grada Kutine mlade je
pozdravio zamjenik gradonaèelnika Damir Petraviæ,
zahvalivši im što promièu ime brata Ivana Bonifacija.
Nakon mise slijedili su slobodni trenuci u Ivanovoj rodnoj
Zbjegovaèi, a poslijepodnevni program obilježila je tema o
ulozi oca i majke u odrastanju njihove djece.
U Bijaæima proslavljen blagdan sv. Marte
Trogir, 29.7.2014. (IKA) - U župi Gospe od anðela u
Trogiru, na predjelu Stombrate - Bijaæi u Planome, na
temeljima starokršæanske crkve Sv. Marte, 29. srpnja
proslavljen je blagdan sv. Marte. Sveèano misno slavlje
predvodio je dr. don Mladen Parlov uz koncelebraciju
župnika don Stipana Bodrožiæa, trogirskog dekana don Pavla
Piplicu, omiškog dekana don Ljubu Bodrožiæa, don Josipa
Dukiæa te niz sveæenika iz Trogirskoga dekanata i
Nadbiskupije uz pratnju župnog zbora i sudjelovanje
vjernika s podruèja Trogira i Kaštela, meðu kojima su bili
trogirski gradonaèelnik Ante Stipèiæ, dogradonaèelnik
Radovan Slade Šiloviæ, gradonaèelnik Kaštela Ivan Udovièiæ
te brojni drugi dužnosnici lokane i regionalne vlasti. Lokalna
vlast pronašla je sredstva pa je asfaltiran put do svetišta.
Domovinske vijesti
Vinkovci: Pogreb o. Alfonsa Franje Janeša
Vinkovci, 29.7.2014. (IKA) - Sprovodni obredi za o.
Alfonsa Franju Janeša, franjevca konventualca, sužupnika
župe Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima, sveæenika
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, koji je 26. srpnja
preminuo u Cresu, u 81. godini života, 57. godini
redovništva i 51. godini sveæeništva, zapoèeli su 29. srpnja
misom zadušnicom koju je u crkvi Bezgrešnog Srca Marijina
predvodio umirovljeni ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin
Srakiæ u koncelebraciji 55 redovnika i sveæenika, meðu
kojima je bio pokojnikov brat – umirovljeni sveæenik Ivan
Janeš. Na misnome slavlju, meðu ostalima, okupili su se i
pokojnikova sestra Katica i rodbina, brojne redovnice,
domaæi vjernici, ali i vjernici iz više župa i prijatelji.
Mons. Srakiæ izrazio je suæut uime nadbiskupa Ðure
Hraniæa, u svoje, uime svih sveæenika, redovnika, redovnica,
Božjega
naroda
Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije,
provincijalnom ministru Hrvatske provincije sv. Jeronima
franjevaca konventualaca fra Josipu Blaževiæu, svim
èlanovima reda franjevaca konventualaca, posebice onima
koji djeluju u Vinkovcima, subratu vlè. Janešu, sestri Katici i
ostaloj ožalošæenoj rodbini. Prisjetio se kako je zajedno s
nadbiskupom Hraniæem upravo toga 26. srpnja potpisao
èestitku o. Alfonsu za njegov imendan. "Namjesto da mu
ovih dana doðemo èestitati imendan, sabrali smo se da se od
njega oprostimo i da za njega molimo. Suoèeni sa smræu
brata Alfonsa osjeæamo da u nama nešto vrije, da se nešto
lomi. Iz našega srca, iz naše tugujuæe dubine, izlaze isti
osjeæaji što ih je Isus doživio pred bolešæu i smræu svoga
prijatelja Lazara. Kao kršæani, sveæenici, redovnici i
redovnice, pozitivno gledamo na smrt jer oèekujemo bolji
život. Evanðelje nas podsjeæa na Isusovo obeæanje da tko
bude jeo od ovoga kruha, živjet æe u vijeke jer Kruh je zalog
spasenja i sigurnost vjeènoga života. A o. Alfons godinama
se hranio tim Kruhom. Štoviše po svom sveæeništvu na
poseban naèin prvih 50 godina sudjelovao je na Kristovoj
žrtvi. Njegovo redovnièko posveæenje bilo je znak tog
vjeènog života što mu ga je Isus obeæao. Zato oproštaj od o.
Alfonsa mora biti za nas trenutak milosti vedrine jer smo
svjesni da je naš život pa i naša smrt znak nade za Crkvu i za
svijet", rekao je u homiliji mons. Srakiæ. "Ovaj trenutak
oproštaja neka bude doista trenutak zahvale Gospodinu što
nam je dao moguænost razmišljati o redovnièkom
posveæenju, o redovnièkom životu, o trenutku prijelaza oca
Alfonsa u život s Bogom. Neka je hvala Gospodinu za
njegov život i požrtvovni rad u provinciji i biskupijama kroz
dugi niz godina njegova sveæenièkoga i redovnièkoga života.
Svima nama je poznata njegova revnost i spremnost
pomagati u dijelu pastorala na svim podruèjima od
Petrovaradina, Cresa, Splita, Šibenika, Molva do Rokovaca i
Vinkovaca", zakljuèio je mons. Srakiæ.
Oproštajne rijeèi uputili su provincijal Blaževiæ, gvardijan
samostana sv. Antuna Padovanskog u Vinkovcima o. Martin
Dretviæ, uime župnog Pastoralnog i Ekonomskog vijeæa
Zlatko Mihin i provincijal slovenske Provincije franjevaca
konventualaca o. Milan Kos. Fra Josip predstavio je
životopis o. Alfonsa. Roðen je 6. listopada 1933. godine u
Retkovcima, primljen je u sjemenište franjevaca
konventualaca 20. sijeènja 1956. godine. Novicijat je
zapoèeo u Cresu 25. listopada 1957., sveèane zavjete dao je
u Zagrebu, na svetkovinu Bezgrešnog Zaèeæa BDM, 8.
prosinca 1961. godine. Za sveæenika ga je zaredio 21. lipnja
1964. godine u samostanskoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog
u Vinkovcima hvarski biskup Celestin Bezmalinoviæ. Vjeran
Bogu, Crkvi i franjevaèkom redu, fra Alfons Franjo Janeš
djelovao je u mnogim samostanima Hrvatske provincije sv.
Jeronima franjevaca konventualaca. Djeca su ga jako voljela,
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
3
Domovinske vijesti
a njegov zvonki glas, propovijedi s primjerima, privlaèile su
sve generacije vjernika. Provincijalnim dekretom od 11.
sijeènja 1965. godine fra Alfons je kao mladomisnik
nakratko dodijeljen de familia samostanu Svetoga Duha u
Zagrebu, sa službom pomaganja o. Vinku Vinceku u odgoju
i nadzoru sjemeništaraca. Iste godine u veljaèi imenovan je
arhivistom i bibliotekarom srednje škole franjevaca
konventualaca u Zagrebu. Iste godine u rujnu veæ je bio
dodijeljen samostanskom bratstvu u Splitu. Od 26. rujna
1966. godine èlan je de familia redovnièke zajednice u
Šibeniku. Od 27. kolovoza 1968. godine dodijeljen je za
kapelana župi Molve, a dekretom provincijala fra Marijana
Žugaja od 22. rujna 1969. godine imenovan je i gvardijanom
samostana Uznesenja Marijina u Molvama. Od 9. prosinca
1970. godine dodijeljen je samostanu sv. Antuna
Padovanskog u Vinkovcima. Od 26. sijeènja 1971. godine
do 1. srpnja 1975. godine zbog nedostatka dijecezanskog
klera, imenovan je župnikom župe Rokovci-Andrijaševci.
Dekretom fra Nikole Mate Rošèiæa od 16. srpnja 1975.
godine imenovan je gvardijanom samostana sv. Frane u
Cresu. Na preporuku provincijalnog ministra dekretom
biskupa Æirila Kosa od 1. rujna 1977. godine imenovan je
kapelanom župe Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima.
Iste godine u prosincu premješten je u samostan sv. Franje u
Šibeniku. Od 1. rujna 1980. godine ponovno je imenovan
kapelanom župe Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima
gdje æe se zadržati do 30. lipnja 1983. godine. Od 5. srpnja
1983. godine premješten je ponovno u samostan sv. Antuna
Padovanskog u Vinkovcima. Od 24. lipnja 1989. godine
ponovno je imenovan kapelanom župe Bezgrešnog Srca
Marijina u Vinkovcima. Dekretom provincijala fra Ljudevita
Maraèiæa od 3. lipnja 1992. godine, imenovan je
gvardijanom samostana Bezgrešnog Srca Marijina u
Vinkovcima. Od kraja lipnja 2002. godine Dekretom
provincijala fra Ilije Miškiæa dodijeljen je za èlana creskog
samostana sv. Frane. Od 2006. godine dodijeljen je
samostanu Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima, a od 1.
srpnja iste godine imenovan je i sužupnikom u istoimenoj
župi. Spomenute službe razriješio ga je ordinarij Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije 10. srpnja ove godine. U posljednjem
fra Alfonsovu dekretu stoji da od 1. kolovoza 2014. godine
treba preseliti u samostan sv. Antuna Padovanskog u
Vinkovcima, samostan u kojem ga je prije punih 50 godina
zaredio biskup Bezmalinoviæ, poradi èega je taj samostan u
njemu budio posebne mladomisnièke uspomene.
U meðuvremenu je otišao na Cres na tjedan dana odmora, s
kojeg se nije vratio. Njegovo pedesetogodišnje sveæenièko
seljenje i služenje zakljuèeno je na mjestu s kojeg je prije
više od pola stoljeæa i zapoèeo svoje prve redovnièke korake.
O. Martin Dretviæ opraštajuæi se rekao je: "Nikada nisi bio
velikih prohtjeva, nego dapaèe, zadivljujuæe skroman i
siromašan. Tvoja mala 'tašnica' bila je sinonim kako nam
tako malo treba u životu. I upravo taj tvoj stil otkrivao nam
je duhovni profil kojim si zraèio meðu nama sveæenicima i
vjernim narodom Božjim. Uvijek susretljiv i nasmijan,
spreman ohrabriti, utješiti i podržati u dobru. Upravo to je
stvorilo od tebe ikonu i legendu nadaleko poznatu kao
dobroga i strpljivoga ispovjednika i jasnoga propovjednika
nadahnute Rijeèi Božje s primjerima iz svakidašnjeg života.
Neumorni ispovjednik ovdje u župi i drugim župama
biskupije bio je tvoj zaštitni znak".
Pjevanje na misi predvodio je domaæi Mješoviti zbor uz
orguljsku pratnju s. Dragice Luèiæ. Pjevala je i skupina
franjevaca konventualaca. Nakon mise tijelo pokojnika
ispraæeno je na Gradsko groblje u Vinkovcima gdje je
sprovodne obrede predvodio provincijal Blaževiæ.
4
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
ika
80. obljetnica smrti don Frane Buliæa
Solin, 29.7.2014. (IKA) – Osamdeseta obljetnica smrti
splitsko-makarskoga sveæenika i hrvatskoga arheologa don
Frane Buliæa obilježena je 29. srpnja na povijesnom
lokalitetu Manastirine u Solinu. Don Frane Buliæ pokopan je
naime u sarkofagu na tome starokršæanskom groblju uz
baziliku Sv. Dujma. Na spomen-èinu s polaganjem vijenca i
Službi rijeèi bili su splitsko-makarski nadbiskup Marin
Barišiæ, ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu mr. Damir
Kliškiæ, solinski župnik don Vinko Sanader i vranjièki
župnik don Ivan Matkoviæ, koji su došli zajedno s vjernicima
iz svojih župa te predstavnici gradskih vlasti i kulturnih
ustanova iz Solina i Splita.
Ravnatelj mr. Kliškiæ istaknuo je kljuènu ulogu don Frane
Buliæa u kršæanskoj arheologiji opæenito, a osobito njegov
neizmjerni doprinos u istraživanju Salone te u pronalasku
spomenika iz vremena hrvatskih narodnih vladara. Službu
rijeèi za pokojnoga don Franu Buliæa predvodio je nadbiskup
Barišiæ. U propovijedi se osvrnuo na natpis koji se nalazi na
don Franinu sarkofagu, a nadahnut je natpisom sa sarkofaga
prvoga splitskog nadbiskupa Ivana Ravenjanina: "Hic iacet
Franciscus Bulic, peccator et indignus presbyter" (Ovdje leži
Frane Buliæ, grešnik i nedostojni sveæenik). Tim rijeèima
don Frane pokazuje svoju skromnost, a ponajprije iskazuje
poštovanje i povezuje se s mnoštvom vjernika iz stare
Salone koji su pokopani na tome najveæem starokršæanskim
groblju na otvorenom. Nadbiskup Barišiæ prisjetio se takoðer
nedavnoga nadbiskupijskog hodoèašæa braènih parova u Rim
i posjeta Kalistovim katakombama: "Došli smo sa 75
braènih parova na ulaz katakombi i tamo smo zatekli
ravnatelja Katakombi sa svim vodièima. Upitah jesu li èuli
za hrvatskoga sveæenika arheologa don Franu Buliæa.
Odgovoriše da nisu. Iskoristio sam priliku te sam im ukratko
protumaèio znaèenje don Frane Buliæa, osobito kako je don
Frane suraðivao s velikim talijanskim arheologom
Giovannijem Battistom de Rossijem, istraživaèem rimskih
katakombi. Naime, godine 1894. njih dvojica zajedno su
organizirali prvi svjetski kongres starokršæanske arheologije,
i to upravo u Solinu. A nakon sto godina, 1994, XIII.
kongres ponovno je dijelom održan u Solinu. Nadam se da
æete ovu vezu katakombi i Salone spomenuti hrvatskim
hodoèasnicima te drugim zainteresiranim posjetiteljima",
rekao je nadbiskup te u zakljuèku poruèio: "Mi danas
oživljavamo ovu povijest i ispovijedamo svoju vjeru u
uskrsloga Isusa Krista koji je životvorni arheolog". Spomenèin i molitvu pratili su pjesmom Puèki pivaèi iz Vranjica,
rodnoga mjesta don Frane Buliæa.
Nadbiskup Barišiæ s ministrantima u Vepricu
Vepric, 29.7.2014. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ susreo se na blagdan svete Marte, 29. srpnja, u
Nadbiskupijskom svetištu i duhovnom centru Vepric kod
Makarske s ministrantima koji sudjeluju na Ministrantskom
ljetu od 27. do 30. srpnja.
Zajednièku fotografiju pod mozaikom o. Marka Ivana
Rupnika, nadbiskup je iskoristio za kratku katehezu. Nakon
zajednièke veèere, nadbiskup je ministrante poèastio
sladoledom te svakome darovao medaljicu svetoga
Benedikta. Nadbiskupijski ured za duhovna zvanja na èelu s
predstojnikom don Jurom Vrdoljakom svake godine
organizira Ministrantsko ljeto u Vepricu kao prigodu za
molitvu, prijateljstvo, igru, planinarenje i kupanje. Svrha
susreta je da se ministranti dublje povezuju s Bogom i
meðusobno. U pripremi i izvedbi ministrantskoga ljeta
pomažu vjerouèitelj Mario Raduniæ te ekipa bogoslova,
sjemeništaraca i animatora.
ika
U Èakovcu poèela proslava blagdana Gospe od Anðela
Èakovec, 30.7.2014. (IKA) - Sveèanost otvorenja proslave
blagdana Porcijunkule – Gospe od Anðela u organizaciji
èakoveèkoga Franjevaèkog samostana održana je u srijedu
30. srpnja, nakon veèernje mise koju je prvog dana
trodnevnice predvodio fra Ivan Matiæ, voditelj kuæe susreta
Tabor u Samoboru.
Zbog olujnog nevremena, koje je tog poslijepodneva
zadesilo Èakovec i èitavo Meðimurje, umjesto na
Franjevaèkom trgu sveèanost je u nešto manjem i uvjetima
prilagoðenom obliku održana u župnoj crkvi Sv. Nikole
biskupa. Nastupili su župni i djeèji zbor, èlanovi Zrinske
garde Èakovec koji su unijeli i kasnije na jarbole ispred
samostana postavili Porcijunkulske zastave, te mladi iz
FRAMA-e koji su izveli prigodan igrokaz o životu svetog
Franje. Proèitana je i isprava biskupa Teobalda o dobivanju
Porcijunkulskog oprosta.
Dan ranije, u utorak 29. srpnja, održan je i koncert duhovnih
pjesama u èast Gospi od Anðela. U župnoj crkvi Sv. Nikole
biskupa u prvom dijelu koncerta izvedeni su gregorijanski
korali u kojima je središnja tema bila Kristova majka Marija.
Kao solisti nastupili su sopranistice Janja Vukina Fuèko i
Klasja Modrušan te bas-bariton Henrik Šimunkoviæ, te na
orguljama Filip Horvat koji je uz Jelenu Horvat bio i
orguljaška pratnja u pojedinim pjesmama. Na koncertu su
uglavnom izvedena djela stranih autora, ali i domaæih
skladatelja, a sve je završilo zajednièkim izvoðenjem
skladbe "K suncu prosi saka roža". Prigodne rijeèi zahvale
izvoðaèima te voditeljici ženskog župnog zbora Dragici
Karolini Šimunkoviæ koja je osmislila program, na kraju
koncerta uputio je gvardijan fra Stanko Belobrajdiæ.
Biskup Škvorèeviæ primio pleternièku gradonaèelnicu
Razgovarali su o pitanjima obnove župne crkve u Pleternici i
ureðenja svetišta Gospe od suza, te stanju poplavljenih
obitelji u Gradcu i Kuzmici
Požega, 31.7.2014. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi
biskup Antun Škvorèeviæ primio je 31. srpnja pleternièku
gradonaèelnicu Antoniju Joziæ i pleternièkog župnika
Antuna Æorkoviæa. Razgovarali su o pitanjima obnove župne
crkve u Pleternici i ureðenja svetišta Gospe od suza. Župnik
je izvijestio o višegodišnjim nastojanjima da se legaliziraju
dosadašnje gradnje, izradi projekt ureðenja crkve i svetišta te
dobije graðevinska dozvola za izvedbu radova.
Gradonaèelnica je predstavila moguænosti koje ima Grad u
potpori da se navedeni projekt ostvari te je dogovorena
suradnja u tom pogledu, u nadi da æe se još ove godine
uspjeti zapoèeti s radovima.
Potom je u prisutnosti ravnatelja Caritasa Požeške biskupije
Gorana Lukiæa razmotreno stanje poplavljenih obitelji u
Gradcu i Kuzmici koji pripadaju pod upravu grada
Pleternice. Utvrðeno je kako su Caritas i Grad u suradnji
uèinili mnogo na pomoæi poplavljenima u skladu s
postavljenim prioritetima te je dogovoren daljnji zajednièki
rad na otklanjanju posljedica poplave. Ovih dana sve æe
poplavljene obitelji primiti kuæanske aparate. Dogovoreno je
da se razvide moguænosti pružanja pomoæi i u drugom
namještaju. O tome æe donijeti odluku Upravno vijeæe
Biskupijskog Caritasa na svojoj sjednici iduæih dana u
skladu sa sredstvima koja ima na raspolaganju.
Gradonaèelnica Joziæ zahvalila je biskupu Škvorèeviæu i
ravnatelju Caritasa Lukiæu na svemu što su uèinili za
poplavljene obitelji s podruèja grada Pleternice.
Domovinske vijesti
Završen susret mladih o bratu Bonifaciju
Iduæe godine domaæin je Tirana
Kutinska Slatina, 31.7.2014. (IKA) - U župnoj crkvi Bl.
Alojzija Stepinca u Kutinskoj Slatini, gdje je od 2009.
godine vitraj s likom brata Ivana Bonifacija Pavletiæa
(Zbjegovaèa 1864. – Rim 1897.), dar njegove Družbe sinova
Bezgrešne iz Rima, održan je 31. srpnja završni, šesti dan
Drugoga meðunarodnog susreta mladih. Uz sudionike iz
Hrvatske sudjelovalo je 40-tak mladih iz Italije (gdje je i
poèeo prošle godine), Albanije, Poljske, Indije, Kameruna,
Koreje, Ekvatorijalne Gvineje i Filipina. Skup mladih u
služenju mise na hrvatskom, talijanskom, engleskom i
poljskom jeziku bio je u 11 godina od blagoslova crkve za
okupljene i župnika Dragutina Papiæa izniman dogaðaj.
Mladima na temeljito ispunjenom i zahtjevnom programu, a
koji su pratili i ne laki terenski oblici rada zahvalio je o.
Mariano Passerini, predstavnik Bonifacijeve Družbe sinova
Bezgrešne u Kutini. Istaknuta je veza titulara crkve
blaženika Alojzija Stepinca i brata Bonifacija. Citirane su
rijeèi sisaèkog biskupa Vlade Košiæa izgovorene prigodom
blagoslova vitraja: "Obojica su prije duhovnih zvanja bili
radnici – Bonifacije postolar, a Alojzije zemljoradnik.
Nauèili su poštovati rad i radnike, cijeneæi svako djelo i sami
do žrtve radili prije svega za dobro drugih". Iskazana je želja
da se što prije ostvari proglašenje svetim Alojzija Stepinca i
blaženim Bonifacija Pavletiæa.
Radost okupljanja mladih u Hrvatskoj, najavivši susret iduæe
godine u Albaniji, naglasio je i glavni poglavar Družbe iz
Rima Ruggero Valentini. Podsjetio je da je zadovoljstvo tim
veæe jer tu je Družba posebnom požrtvovnošæu upravo o.
Passerinija utemeljila i Katolièko sveuèilište. Za uspomenu
svakom od sudionika uruèio je znamen "Bonifacijevu
cipelicu", rad obitelji Pavletiæ, èiji èlanovi djeluju u Udruzi
Arteco selo Malino, nedaleko Lužana u Slavoniji.
Svetkovina sv. Ignacija Lojolskog u Dubrovniku
Biskup Uziniæ potaknuo na molitvu za pokretanje postupka
beatifikacije Petra Perice
Dubrovnik, 31.7.2014. (IKA) - Svetkovina sv. Ignacija
Lojolskog, utemeljitelja Družbe Isusove, sveèano je
proslavljena u crkvi Sv. Ignacija u Dubrovniku u èetvrtak
31. srpnja euharistijskim slavljem koje je, u koncelebraciji s
velikim brojem sveæenika, predvodio dubrovaèki biskup
Mate Uziniæ. Osim svetkovine svog utemeljitelja, isusovci
su proslavili i 200 godina od obnove svoga reda.
U propovijedi biskup Uziniæ podsjetio je na životni put sv.
Ignacija koji je upravo u životnom vihoru, kad je ranjen,
susreo Boga i približio mu se. Biskup je potaknuo vjernike
da znaju, poput sv. Ignacija, i u teškim životnim prilikama
prepoznati Boga, te da budu otvoreni susretu s njim. Osim
toga, upoznao je vjernike ukratko s poviješæu Družbe
Isusove, pokazujuæi Božje djelovanje, ali i otvorenost sv.
Ignacija, kao i njegove braæe, djelovanju Božje milosti.
Vjernike je potaknuo i na molitvu za pokretanje postupka
beatifikacije poznatog isusovca Petra Perice, koji je svoje
posljednju službu imao upravo u Dubrovniku, a umro je
muèenièkom smræu kada su ga partizani strijeljali zajedno s
mnogim drugim uglednim Dubrovèanima na otoèiæu Daksi
25. listopada 1944. godine.
Sv. Ignacije Lojolski (1491. - 1556.) poznati svetac iz
Španjolske, utemeljio je u 16. stoljeæu Družbu Isusovu,
danas najbrojniju mušku redovnièku zajednicu u svijetu,
koja trenutaèno ima oko 18.000 èlanova (redovnika), a jedan
od njih je i Jorge Mario Bergoglio, tj. papa Franjo, prvi papa
redovnik nakon 182 godine, te jedini papa isusovac ikada u
povijesti Crkve.
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
5
Domovinske vijesti
6
ika
Opatija: Proslava 200. obljetnice ponovne uspostave
Družbe Isusove i 70. obljetnice redovništva dr. o. Ivana
Fuèeka
Sveèano misno slavlje predvodio predsjednik Hrvatske
biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ
Opatija, 31.7.2014. (IKA) - Predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ u zajedništvu
s rijeèkim nadbiskupom Ivanom Devèiæem i gospiækosenjskim biskupom Milom Bogoviæem, provincijalom
hrvatskih isusovaca o. Antom Tustonjiæem i brojnim
sveæenicima predvodio je sveèano misno slavlje na
svetkovinu sv. Ignacija Loyole, utemeljitelja Družbe
Isusove, u èetvrtak 31. srpnja u crkvi Navještenja Blažene
Djevice Marije u Opatiji.
Tim povodom proslavljeni su 200. obljetnica ponovne
uspostave te Družbe te 70. obljetnica redovništva o. Ivana
Fuèeka. Okupljene je na poèetku pozdravio superior
isusovaèkog samostana u Opatiji o. Zvonko Vlah dok je
propovijed uputio o. Vatroslav Halambek.
Istaknuo je da Bog svoje izabranike vodi razlièito, a slièno:
kroz pustinju, kroz uvid u sebe, kroz gubljenje sebe, s
usredotoèenjem na jedinu, valjanu, trajnu i sigurnu uporišnu
toèku sve stvarnosti i duhovne i materijalne, na Krista.
"Tko to, poput Ignacija otkrije, ne može biti indiferentan
pred nevoljom i izgubljenošæu mnogih. Taj od Boga dobiva
povlasticu da s Njim izgara za spasenje svijeta i tim žarom
æe biti privlaèan i drugima da dospiju do iste radosti suživota
s Kristom", pojasnio je Halambek te govorio o Družbi
Isusovoj koja je više od 450 godina svoje povijesti prošla
razlièite uspone i padove, a najpoznatije je njezino ukinuæe
1773. godine. da bi ponovo bila uspostavljena 1814.
"U dvjestotu obljetnicu ponovne uspostave Družbe Isusove
po cijelome svijetu utkao je svojih 70 godina i o. Fuèek
svojim redovnièkim životom i svojom djelatnošæu kao
dušobrižnik, posebice studenata i klera, kao poglavar u
Provinciji, kao sveuèilišni profesor i bliski suradnik Svetoga
Oca. Važno je spomenuti njegovo zauzimanje za to da na
molbu biskupa Viktora Buriæa isusovci preuzmu i ovu kuæu i
crkvu u Opatiji nakon što su benediktinci otišli u Tkon",
rekao je o. Halambek, èestitajuæi o. Fuèeku visoki jubilej
njegova redovništva u Družbi Isusovoj.
"Gospodinu dugujem zahvalnost što me je vodio na
neobiènim putovima", rekao je o. Fuèek, zahvalivši svima na
èestitkama. Otkrio je i kako njegov put nije bio lak. S
ulaskom u novicijat obolio je od tuberkuloze i bolovao šest
godina prije nego se bolest poèela povlaèiti.
"Gospodin me je uèio da ljubavi nema bez križa i žrtve.
Uvijek je bilo po Božjoj želji. On me uvijek vodio premda
me nije štedio, ali shvatio sam da tako mora biti. Gospodin
me uèio da mu se dam i još uvijek me tome uèi", rekao je.
Neobiènim, ali znakovitim smatra dolazak trojice biskupa na
ovo misno slavlje, izrazivši zahvalnost svima, a osobiti
Družbi Isusovoj èiji je èlan i za koju se još uvijek daje radeæi
kao duhovnik u Biskupijskom misijskom sjemeništu
Redemptoris Mater u Puli.
"Ne želim još u mirovinu, želim raditi za Gospodina. Poèeo
sam s mladima, a tako izgleda i završavam. Nemojte vikati
na mlade, oni moraju sazreti. U tom sazrijevanju ne mogu
sami i kad vas ne slušaju, znajte da vas èuju. Oni te rijeèi
pamte i ako su reèene u Gospodinu, jednog dana æe
Gospodin na njima s njima graditi", zakljuèio je o. Fuèek.
Proslava svetkovine sv. Ignacija Lojolskog kod isusovaca
na splitskom Manušu
Nameæu nam se lažni heroji i ideali, no mi smo i dalje
prazni, bez nade i životne radosti. Zašto? Jer od te buke ne
vidimo i ne èujemo ni sebe ni Boga, upozorio nadbiskup
Barišiæ
Split, 31.7.2014. (IKA) - Na svetkovinu sv. Ignacija
Lojolskoga, osnivaèa Družbe Isusove, i u prigodi 200.
obljetnice obnove Družbe Isusove (1814. – 2014.), u
èetvrtak 31. srpnja u crkvi Presvetog Srca Isusova
isusovaèke rezidencije s novicijatom "Stanislav Koska" na
splitskom Manušu, sveèano euharistijsko slavlje predvodio
je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ.
Pozdravivši okupljeni vjernièki puk, sveæenike, posebno
domaæine isusovce i isusovaèke novake kojima je èestitao
spomendan njihova utemeljitelja i 200. obljetnicu obnove
Družbe Isusove, nadbiskup Barišiæ u homiliji ukratko je
prikazao život sv. Ignacija Lojolskoga. Posebno je istaknuo
vrijeme kada je svetac, koji je svoj životni put poèeo graditi
kroz vojnu karijeru, ranjen te je za vrijeme oporavka èitao
romane o vitezovima i raznim herojima koje ga nisu
ispunjavale. Tada se susreo i sa životopisima svetaca te
knjigama o životu Isusa Krista, što ga mijenja i preusmjerava
njegov život. "Puno je sliènosti nas danas i sv. Ignacija tada.
I mi smo svakodnevno zatrpani mnoštvom informacija koje
nas ne ispunjavaju. Nameæu nam se lažni heroji i ideali, no
mi smo i dalje prazni, bez nade i životne radosti. Zašto? Jer
od te buke ne vidimo i ne èujemo ni sebe ni Boga", rekao je
nadbiskup i dodao da "nas danas sv. Ignacije poziva da se
oslobodimo traganja za svjetovnim ispunjenjima, izdvojimo
vrijeme za Gospodinovo štivo i za molitvu, te tako
pronaðemo životno uporište u Gospodinu". Potom je
istaknuo svetkovinu Velike Gospe 1534. godine, kada je sv.
Ignacije sa skupinom svojih istomišljenika u Kapeli
muèenika u Parizu položio zavjete da æe služiti Bogu i
pomagati dušama u savršenom siromaštvu i èistoæi te poæi u
Jeruzalem, no spletom okolnosti završili su u Rimu gdje je
1540. godine papa Pavao III. potvrdio osnivanje nove
redovnièke zajednice - Družbe Isusove. Kazao je da su
isusovci tada, kao i danas od iznimne važnosti za Crkvu.
Otvarali su škole i sveuèilišta diljem Europe, išli su i u
misije širom svijeta, posebno u žarišna podruèja i zbog toga
su upadali u mnoge probleme, što je zbog raznih politièkih
strujanja, rezultiralo ukidanjem reda 1773. godine, no papa
Pio VII. ga ponovno uspostavlja 1814. godine.
"Sv. Ignacije našao je svoje uporište u Gospodinu i znao je
da ga ne treba tražiti u vatri ili potresu veæ je on šapat
laganog i blagog lahora. Taj lahor dolazi k nama, želi
dodirnuti naše srce i poziva nas da budemo njegovi uèenici u
zvanju koje smo odabrali, da ne ostanemo u htijenju da
budemo uèitelji, veæ da ga prihvatimo kao Gospodina",
zakljuèio je nadbiskup i zaželio "da nas zagovor i primjer sv.
Ignacija ohrabri da u Gospodinu naðemo životno uporište
kako bismo mogli biti poticaj drugima u našoj sredini i kako
bismo unijeli više radosti i svjetla u naš osobni život,
odnose, obiteljski i društveni život te cijelu Crkvu".
Na kraju slavlja okupljenima se obratio superior rezidencije
Družbe Isusove u Splitu i magistar novaka o. Stipo
Balatinac, koji je nadbiskupu Barišiæu zahvalio za pohod i
pastirsku rijeè. U zahvalama je spomenuo i sve prijatelje
isusovaca koji svojom molitvom i novèanim prilozima
podupiru njihov rad i školovanje isusovaèkih novaka.
.
.
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
ika
Sv. Ignacije proslavljen kod isusovaca u Zagrebu
O. Vladimir Horvat proslavio 50 godina sveæeništva, a o.
Stanislav Kos 70 godina u Družbi Isusovoj
Zagreb, 31.7.2014.
(IKA) – Središnjom veèernjom
koncelebracijom koju je s dvadesetak sveæenika u bazilici –
svetištu Presvetog Srca Isusova uz rezidenciju isusovaca u
Palmotiæevoj u Zagrebu predvodio superior o. Mirko
Nikoliæ, a propovijedao o. Mijo Nikiæ, u èetvrtak 31. srpnja
sveèano je proslavljen blagdan sv. Ignacija Lojole, osnivaèa
Družbe Isusove (1540.). U propovijedi pred punom
bazilikom, osobito štovatelja sveca rodom iz Loyole
(Baskija), koji se od plemiæa – vojnika, dovinuo do èasti
oltara, misao vodilja o. Mije bile su Ignacijeve rijeèi "Idite i
zapalite svijet", uklesane uz sveèev kip u Rimu. Posebnu
pozornost posvetio je Ignacijevoj metodi razlikovanja
duhova (glasovite ignacijevske duhovne vježbe), istaknuvši
kako nam je ona danas, u vremenima u kojima živimo,
posebno potrebna kako bismo mogli raspoznavati što je
Božja volja za naš život, a što je djelovanje Zloga u našem
osobnom životu. Pojasnio je njegovu misao da se "treba
truditi od dobra na bolje. Iako znamo da su nemir i nevolja
od Zloga, Bog dopušta da èovjek ide u krivom smjeru kako
bi se vratio na pravi put", kazao je.
U sveèanom misnom slavlju svoje jubileje proslavili su
isusovci - o. Vladimir Horvat, "zlatni jubilej", 50. obljetnicu
sveæeništva, i o. Stanislav Kos, koji je proslavio 70 godina
redovništva u Družbi Isusovoj. Proslavi je prethodila
trodnevnica s veèernjom propovijedanom misom, a nakon
mise bila je molitva sv. Ignaciju na pokrajnjem sveèevu
oltaru. Na uoènicu blagdana, 30. srpnja, u veèernjoj misi bio
je blagoslov vode sv. Ignacija.
Veæ tradicionalno uoèi svetkovine sv. Ignacija, hrvatski
isusovci okupili su se u srijedu 30. srpnja u kapelici Kraljice
Hrvata na Medvednici, kako bi zajedno proslavili svetkovinu
svog svetog utemeljitelja. Susret je okupio sedamdesetak
isusovaca, veæim djelom iz zagrebaèkih kuæa. Sveèanu misu
predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Valentin Pozaiæ,
takoðer isusovac, a propovijedao o. Ignacije Belak.
Provincijal Ante Tustonjiæ uputio je svima rijeèi
dobrodošlice, podsjetivši da je osim proslave svetkovine sv.
Ignacija razlog toga okupljanja i zahvalnost Bogu za subraæu
koja ove godine slave svoje redovnièke ili sveæenièke
jubileje. To su: o. Ljudevit Pichler, koji slavi osamdeset, o.
Ivan Fuèek i o. Stanislav Kos sedamdeset, br. Ivan Domazet,
br. Stanko Šagi i o. Božidar Ipša šezdeset, te o. Igancije
Belak i br. Mato Vlahoviæ pedeset godina redovnièkog
života u Družbi Isusovoj. Pedeset godina sveæeništva slavi o.
Vladimir Horvat, sažeo je, kazavši da su se ovom misom
prisjetili i dvjestote obljetnice ponovne uspostave Druže
Isusove (1814. – 2014.), koja pada na dan 7. kolovoza.
Nakon mise susret je nastavljen bratskim druženjem ispred
župne kuæe. Proslavi na Sljemenu prethodile su provincijske
osmodnevne duhovne vježbe, koje je vodio o. Anto Lozuk,
rektor Papinskog zavoda Russicum u Rimu.
Brodosplit darovao križ za zvonik nove crkve u Kninu
Split, 31.7.2014. (IKA) - Radnici Brodosplita izradili su križ
od specijalnoga dugovjeènog nehrðajuæeg èelika visine šest
metara, koji je DIV povodom Dana pobjede i Domovinske
zahvalnosti odluèio darovati crkvi Gospe Velikoga
hrvatskog zavjeta u Kninu. Križ je dvosmjeran, projektirao
ga je Jerko Rošin. U buduæu crkvu ugraðen je kamen
temeljac koji je blagoslovio papa Ivan Pavao II. Graðevina je
visoka gotovo 30 metara i duga 80 m, zvonik na kojem æe
biti postavljen križ visok je 38 metara, a crkva æe imati 1100
sjedeæih mjesta.
Domovinske vijesti
Slavlje u svetištu Gospe na Hladi
Kaštel Suæurac, 1.8.2014. (IKA) - U spomen na èudesne
Božje zahvate kroz 1180 godina povijesti Kaštel Suæurca i
župe sv. Jurja muèenika, po zagovoru "èudotvorne Gospe na
Hladi", suæuraèka župa proslavila je i ove godine 1.
kolovoza, u noæi s èetvrtka na petak, blagdan Gospina
Proslavljenja, a što je uvod u proslavu svetkovine Velike
Gospe i blagdana sv. Roka. Sveèanu misu predvodio je don
Hrvoje Dragun, vikar župe Srca Isusova na Visokoj u Splitu.
Brojni vjernici i hodoèasnici su i ove godine, baš kao i svih
ranijih godina u obnovljeno svetište podno Kozjaka pristigli
s istinskim molbama i željama i s nakanom da se poklone
pred "èudotvornom slikom Gospe na Hladi" kako bi
Bogorodicu zazvali za pomoæ i milost. "Gospa je znaèajna u
povijesti našega mjesta i naše župe i upravo zato smo
veèeras došli k njoj kako bismo se njoj molili za našu župu,
naše mjesto, naše obitelji, naše domove, naš narod i Crkvu
Božju", rekao je suæuraèki župnik dr. don Emanuel Petrov na
poèetku slavlja, toèno u ponoæ, zaželjevši dobrodošlicu
predvoditelju misnog slavlja i vjernom puku. Don Hrvoje u
propovijedi potaknuo je vjernike na štovanje Gospe, baš kao
što su to naši preði stoljeæima èinili. "Nema straha za narod
koji se moli Rajskoj Djevi - Kraljici Hrvata, jer nas je ona
èuvala i u Domovinskom ratu, kada su se naši sinovi, baš
kao David protiv Golijata, borili s mnogo nadmoænijim
neprijateljem, s krunicom oko vrata i s molitvom našoj
Gospi na usnama, istaknuo je. "Ovim smo se slavljem poèeli
pripravljati za cijeli Gospin mjesec. Kroz sve ove dane molit
æemo se Gospi na Hladi za sve nas, za naš narod i za cijelu
zajednicu", rekao je na kraju slavlja don Emanuel.
Duhovna veèer u drevnom svetištu završila je pjesmom u
èast Èudotvornoj Suæuraèkoj Gospi na Hladi.
Odbojkašice posjetile poreèkog i pulskog biskupa
Poreè, 1.8.2014. (IKA) - Hrvatska ženska odbojkaška
reprezentacija posjetila je u petak 1. kolovoza poreèkog i
pulskog biskupa Dražena Kutlešu. Odbojkašice su ovih dana
u Poreèu, gdje 1., 2. i 3. kolovoza nastupaju na drugom
turniru skupine S FIVB World Grand Prixa.
Biskupa su pozdravili predstavnici stožera i jedna
odbojkašica, a onda im se obratio i biskup prigodnim kraæim
govorom. Istaknuo je kako je važno imati vjeru u Boga i
povjerenje u ljude. Kod igraèica je to vrlo važno da imaju
povjerenje jedna u drugu, da raèunaju jedna na drugu, jer se
samo zajednièkom igrom može doæi do uspjeha. Tako je i u
životu. Samo vjerom u Boga, povjerenjem u ljude i
zajednièkim zalaganjem može se postiæi radost i sreæa. Uz
Božji blagoslov biskup im je zaželio mnogo uspjeha u igri,
ali i u životu. Darovao im je krunice s likom blaženog
Miroslava Bulešiæa i dvije monografije.
U Imotskom sveèano otvoren Porcijunkulski oprost
Imotski, 1.8.2014. (IKA) - Na uoènicu svetkovine Gospe od
Anðela, u petak 1. kolovoza, u samostanskoj i župnoj crkvi
Sv. Franje u Imotskom po franjevaèkoj tradiciji koja potjeèe
još od sv. Franje, toèno u podne sveèano je otvoren
Porcijunkulski oprost. Pred slikom Gospe od Anðela otvorio
ga je imotski dekan, župnik i gvardijan fra Kristian
Stipanoviæ, a otvorenju su uz mnogobrojni imotski puk
nazoèili franjevci iz imotskog samostana i župa imotskog
samostanskog okružja. Nakon sveèanog otvorenja oprosta
vjernici su imali priliku za sakrament pomirenja.
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
7
Domovinske vijesti
U Hrvatskoj održan godišnji sastanak Europske
meðuprovincijske konferencije franjevaca treæoredaca
Zagreb, 1.8.2014. (IKA) - U Hrvatskoj je od 27. srpnja do 1.
kolovoza pod predsjedanjem fra Nike Baruna, provincijala
hrvatskih franjevaca treæoredaca, održan 31. sastanak
Europske meðuprovincijske konferencije. Sudjelovali su, uz
fra Niku Baruna, predsjednika Konferencije, provincijali fra
Alessio Maglione (Provincija sv. Franje, Asiz), fra Massimo
Cucinotta (Provincija sv. Joakima i sv. Ane, Sicilija) i fra
Jaime Puigserver Capella (Provincija Bezgrešnog zaèeæa,
Španjolska) te, kao gost, fra Bartomeu Pastor Oliver,
generalni vijeænik i generalni ravnatelj odgoja. U radu su
sudjelovali i pomagali fra Nicolas Sastre Palmer,
provincijski tajnik iz Španjolske, kao prevoditelj, te fra
Zvonimir Brusaè, kao tajnik Konferencije i prevoditelj.
U radnom dijelu koji je održan 28. i 29. srpnja u Zagrebu, u
sjedištu hrvatske provincije, provincijali su govoreæi o
svojim provincijama iznijeli razmišljanja, iskustva i
prijedloge u vezi s pastoralom zvanja, postulatom (prvim
odgojnim razdobljem), bratskim životom i oblicima nove
evangelizacije.
Fra Alesssio Maglione istaknuo je važnost kvalitetnog rada i
praæenja u razdoblju predpostulata, posebno s obzirom na
razluèivanje zvanja za redovnièki život po karizmi Treæega
samostanskog reda sv. Franje. To razdoblje predpostulata
treba biti dovoljno dugo, ovisno takoðer o situaciji osobe
koja se zanima za redovnièki život. Pouèljivost je važna
osobina pri razluèivanju zvanja tijekom postulata. U tom je
razdoblju takoðer važno provjeriti afektivnu zrelost
kandidata, zrelost njegova iskustva vjere te njegovu
sposobnost za aktivno sudjelovanje u bratskom, zajednièkom
životu. S obzirom na novu evangelizaciju, španjolska
provincija æe sljedeæih godina još više razviti duhovnopastoralni rad s djelatnicima škola koje vodi te u radu u
školama, samostanima i župama širiti i aktualizirati bitne
vrijednosti karizme Reda. Franjevci treæoredci asiške
provincije nastoje u novu evangelizaciju ukljuèiti što više
vjernika laika s kojima su povezani i posebno se posveæuju
pastoralnom radu s braènim parovima.
Na drugom dijelu sastanka, koji je održan u samostanu sv.
Pavla Opata na otoèiæu Školjiæu (kraj Preka na Ugljanu)
sudjelovao je i generalni ministar fra Nicholas Polichnowski,
izabran na generalnom kapitulu 2013. Predstavljen mu je i
predan "Statut Europske meðuprovincijske konferencije",
usvojen prošle godine, s molbom da ga potvrdi uprava Reda
a zatim su mu predstavljeni zakljuèci s prvog dijela sastanka.
Generalni ministar najavio je održavanje Plenarnog vijeæa
Reda (sastanak svih provincijala) u sijeènju 2016. Prije
plenarnog vijeæa održat æe se susret svih odgojitelja Reda.
Potaknuo je provincijale na inicijative prigodom Godine
posveæenog života koju æe Papa otvoriti 30. studenoga,
posebno na podruèju pastorala zvanja.
Fra Bartomeu Pastor Oliver, generalni ravnatelj odgoja,
izvijestio je o susretu novaka i odgojitelja novaka iz
europskih provincija koji je održan u lipnju u Italiji i
obrazložio zakljuèke sa susreta odgojitelja. Istaknuo je
aktualnost bitnih obilježja karizme Treæega samostanskog
reda sv. Franje – kontemplativne molitve i eremitskog
naèina života te novih naèina milosrdnog djelovanja.
Na kraju sastanka potvrðeno je nekoliko zakljuèaka. Do
lipnja 2015. izradit æe se prvi nacrt Europskog odgojnog
plana Treæega samostanskog reda sv. Franje; europski
provincijali izvidjet æe moguænost zajednièkog europskog
novicijata kojemu bi prethodilo jedno razdoblje zajednièkog
života postulanata; razmotrit æe se moguænost ostvarenja
jednog zajednièkog razdoblja specifiène formacije o teologiji
redovnièkog života i o vrijednostima karizme Reda u
8
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
ika
razdoblju prije sveèanog zavjetovanja; u lipnju 2015. održat
æe se susret europskih provincijala franjevaca treæoredaca na
kojem æe sudjelovati provincijski koordinatori za redovni
odgoj. Središnje teme bit æe zajednièki rad europskih
provincija na podruèju odgoja za redovnièki život i prvi
nacrt Odgojnog plana Treæega samostanskog reda sv. Franje
u Europi. O tim æe se temama najprije razgovarati u radu
provincijskih uprava i u suradnji provincijala s odgojiteljima.
Dvotjedni formativni susret odgajanika iz Europe, iz svih
odgojnih razdoblja, održat æe se u srpnju i kolovozu 2015. u
Španjolskoj. Na njemu æe aktivno sudjelovati i svi odgojitelji
iz europskih provincija.
Sudionici sastanka posjetili su, u prigodi sastanka, i
samostane franjevaca treæoredaca u Kotarima (Samobor),
Odri, Zadru i Splitu.
10. obljetnica posvete aljmaške crkve
Misno slavlje predvodio biskup Jezerinac - Kod spomenika
na obali Dunava održan komemoracijski skup za stradale
mještane Aljmaša
Aljmaš, 1.8.2014. (IKA) - Tradicionalno obilježavanje Dana
progonstva 1991. godine i Dana povratka stanovnika 1998.
godine u Aljmaš 1. kolovoza ove je godine proteklo u
euharistijskoj proslavi 10. obljetnice posvete novosagraðene
crkve u svetištu Gospe od Utoèišta u Aljmašu. Veèernju
misu u župnoj aljmaškoj crkvi Pohoðenja BDM u
zajedništvu s upraviteljem aljmaškog svetišta preè. Antom
Markiæem predvodio je i propovijedao vojni biskup Juraj
Jezerinac, istaknuvši važnost okupljanja žive Crkve, naroda
koji je živa kuæa Božja, oko Isusa Krista i njegove Majke
Marije, Gospe Aljmaške.
Podsjetivši kako je i papa Franjo, nedavno tijekom
audijencije, rekao da govoriti o Crkvi znaèi govoriti o majci
te je Crkva naša majka u kojoj smo roðeni za duhovni život,
biskup Jezerinac je zabrinjavajuæe ukazao na važnost
opstojnosti obitelji jer je današnja obitelj u Hrvatskoj
"uzdrmana u temeljima i zbog velikog broja mladih koji
svakodnevno odlaze u strani svijet". "I papa Ratzinger
poruèuje: 'Svi znamo koliko su brak i obitelj ugroženi: s
jedne strane lišavanje njihove nerazrješivosti sve lakšim
oblicima rastave, a s druge novim, sve raširenijim
ponašanjem – zajednièkim životom muškarca i žene bez
pravnog oblika braka. K tome valja dodati i zahtjev
homoseksualaca za zajedništvom života koji sada, na opæe
èuðenje, traže pravni oblik koji bi više ili manje bio
izjednaèen s brakom. Tim se zahtjevom napušta cjelokupna
povijest èovjeèanstva'. U dnu svega je kriza vjere nastala kao
posljedica nasilne propagande promovirane i kod nas u cilju
uništenja vrijednosti svega što je hrvatsko i katolièko. A to
su prije svega vjera i tradicija koja je obilježila dušu
hrvatskoga èovjeka", istaknuo je u homiliji biskup Jezerinac,
zakljuèujuæi kako je hrvatski pjesnik Antun Gustav Matoš,
èija se stota obljetnica smrti obilježava ove godine, poznat
po religioznim i domoljubnim pjesmama, ali i po
poborništvu za obitelj, a njegove pjesme slave trojstvenu
ljubav prema Majci Božjoj, vlastitoj majci i majci Domovini.
U Aljmašu je 1. kolovoza naveèer kod spomenika na obali
Dunava održan komemoracijski skup za stradale mještane
Aljmaša uz sudjelovanje župljana, predstavnika Osjeèkobaranjske županije, Opæine Erdut, MO Aljmaš i DVD-a
Aljmaš te je uz polaganje vijenaca, molitvu zahvale Bogu za
povratak na ognjišta i za pokojne, prireðen nastup KUD-a
"Aljmaš" s prigodnim pjesmama. Tužnog 1. kolovoza prije
23 godine šestotinjak Aljmašana je protjerano na šlepovima
u progonstvo u Osijek, a prošteništna crkva je tijekom
okupacije razorena.
Domovinske vijesti
ika
Susret metropolita SPC Porfirija i nuncija D'Errica
Zagreb, 1.8.2014. (IKA) - Metropolit Srpske pravoslavne
Crkve Porfirije primio je 1. kolovoza u Duhovnom centru
Metropolije zagrebaèko-ljubljanske u Zagrebu apostolskoga
nuncija nadbiskupa Alessandra D'Errica.
Kako je priopæeno iz Metropolije, u razgovoru voðenom "u
ozraèju kršæanske ljubavi i meðusobnog poštovanja,
razmijenjena su mišljenja o nizu problema s kojima se
Pravoslavna i Katolièka Crkva suoèavaju diljem svijeta, u
Europi, a posebno na prostoru Hrvatske i Srbije". Zakljuèili
su, izmeðu ostaloga, "da i u svijetu kojim dominiraju razlièiti
oblici egoizma, sukoba meðu pojedincima, skupinama,
narodima i državama, pravoslavni i katolici moraju
imperativno doživljavati Kristove rijeèi: 'Da svi budu
jedno...', i dosljedno, usprkos svijesti da je put k jedinstvu
dug i mukotrpan, izvršavati tu Gospodnju zapovijed".
Meðusobna ljubav jedina je prava pretpostavka buduæem
jedinstvu, a da bi do ljubavi došlo potrebno je upoznati se,
nužan je dijalog. U cilju što boljeg upoznavanja metropolit
Porfirije i nadbiskup D'Errico, dogovorili su se "da æe
zajedno organizirati niz projekata i razlièitih aktivnosti na
korist svim ljudima, nezavisno od toga kojem narodu i vjeri
pripadaju", istièe se u priopæenju sa susreta.
Zadušnica uz sjeæanje na žrtvu daljskih muèenika 1991.
Dalj, 1.8.2014. (IKA/TU) – Obilježavanje 23. obljetnice
pogibije 39 branitelja u Dalju tijekom napada na Policijsku
postaju Dalj 1. kolovoza i okupaciju 1991. godine zapoèelo
je u središtu Dalja 1. kolovoza mimohodom mnoštva sa
zastavama ratnih postrojba i udruga proizašlih iz
Domovinskoga rata, nastavljeno je zaustavljanjem kod
spomen-obilježja daljskim ratnim zatoèenicima i središnjom
komemoracijom uz spomenik poginulima ispred zgrade PP
Dalj. Više stotina osoba odalo je poèast poginulima
polaganjem vijenaca, paljenjem svijeæa i molitvom uz
vodstvo vojnoga biskupa u RH Jurja Jezerinca, koji je i
propovijedao na zadušnici u daljskoj župnoj crkvi Sv. Josipa,
zaruènika BDM. Okupljenima ispred policijske zgrade
mons. Jezerinac istaknuo je kako obilježavanje u Dalju i
dostojanstven pijetet spram poginulih mora biti trajno
prisutan jer je to vidljivi znak ljubavi. Podsjetio je na nužnu
gradnju mira i povjerenja kojih nema bez priznavanja
oslobaðajuæe istine, zakljuèujuæi: "Žrtva daljskih muèenika
neka bude zalog svijetle buduænosti, a njima pokoj vjeèni!"
U homiliji biskup se osvrnuo na komunistièko vrijeme
tijekom kojeg su "vjernici smatrani državnim neprijateljem i
zbog vjere su stradavali i umirali, nalik prorocima, dok je
odbijanje Boga i prijezir božanskog zakona imalo povlašten
status", kazavši: "I danas još uvijek postoji otpor protiv Boga
i Crkve, doduše ne na izravni, veæ drukèiji, sofisticiraniji
naèin. Danas se èovjek neminovno pita: Zašto su ubijeni ovi
nevini ljudi? Odgovor je jasan. U dnu ratnih zbivanja bila je
odsutnost odgovorne savjesti, savjesti koja ne poznaje i ne
želi èuti za Boga. Što nam je drugo preostalo nego braniti
slobodu i svoju domovinu? Ni jedan hrvatski policajac nije
prešao državnu granicu. Meðu prvim su se žrtvama našli naši
redarstvenici, naši "daljski muèenici". Uz daljskoga župnika
Josipa Kolesariæa, koji je svima izrazio dobrodošlicu, misu
su suslavili župnici u Vinkovcima i Ivankovu mons. Tadija
Pranjiæ i preè. Stjepan Krekman te policijski i vojni kapelani
u Osijeku o. Željko Rakošec i Ante Mihaljeviæ.
Program obilježavanja stradanja na daljsko-erdutskom
podruèju obilježen je 1. kolovoza i u Erdutu gdje je odana
poèast poginulima uz spomenik poginulim hrvatskim
braniteljima, a biskup Jezerinac predvodio je molitvu za
pokojnike.
6. festival "Klape Gospi Sinjskoj"
Sinj, 2.8.2014. (IKA) – U organizaciji Udruge "Klape Gospi
Sinjskoj", Odbora za proslavu 300. obljetnice èudesne
obrane Sinja i Franjevaèkog samostana Èudotvorne Gospe
Sinjske, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i
supokrovitelja Ministarstva kulture RH, Županije splitskodalmatinske te Grada Sinja, u svetištu Èudotvorne Gospe
Sinjske u Sinju u petak 1. kolovoza održan je 6. festival
duhovno-marijanske pjesme. Nastupilo je jedanaest klapa:
Podvorje, Æuvite, Mriža, Luna, Praska, Štorija, Skradinke,
Munita, Oštro, Neverin i Versi. Pod umjetnièkim
ravnateljem Festivala Mojimira Èaèije, program je vodila
Lejdi Oreb. Festival su snimali Hrvatski radio i HR Split koji
æe snimku naknadno objaviti.
Festival "Klape Gospi Sinjskoj" održava se u povodu 300.
obljetnice èudesne obrane Sinja od nadmoæne turske vojske
koja je opsjedala grad. U spomen na tu sedmodnevnu opsadu
u kojoj je "šaèica" kršæanskih vojnika natjerala u bijeg
golemu tursku vojsku u noæi svetkovine Velike Gospe, s 14.
na 15. kolovoza, godine 2009. osmišljen je Festival
marijansko-duhovne klapske pjesme, novoskladane, kao i
veæ poznatih ili tradicionalnih marijanskih pjesama na
klapski naèin. Festival je humanitarne naravi, a sav prihod
od dobrovoljnih priloga i prodaje nosaèa zvuka (CD)
namijenjen je za Fond "Gospe Sinjske" iz kojeg se pomažu
studenti slabijega materijalnog stanja.
Na poèetku Festivala gvardijana, franjevce te brojno
slušateljstvo pozdravio je sinjski dogradonaèelnik Zlatko
Ugrin, kazavši kako tim festivalom, koji je i oèuvanje
kulturne baštine naših predaka, otimamo od zaborava i
njegujemo jedan od najprepoznatljivijih autohtonih hrvatskih
glazbenih izrièaja, dalmatinsku klapsku pjesmu.
Fra Petar Klapež, sinjski gvardijan i upravitelj Svetišta,
svima je izrazio dobrodošlicu, istaknuvši: "Veæ tri stoljeæa
meðu cetinskim pukom osjeæa se duhovna prisutnost i
majèinski zagovor Èudotvorne Gospe Sinjske. To je
neumorna i bliska majèinska prisutnost kroz svu tristoljetnu
povijest ovdje u Njezinu i našem Svetištu. Majèinsku blizinu
i ljubav èudotvorne Gospe Sinjske osjetit æemo i ovih dana
svi zajedno s tisuæama hodoèasnika koji iz godine u godinu,
iz dana u dan za blagdan njezina Uznesenja na Nebo
hodoèaste na ovo sveto mjesto". Zahvalio je svima koji su na
bilo koji naèin pomogli u tom duhovnom projektu koji je
ušao u mozaik priprema za veliku tristotu obljetnicu Gospina
ukazanja u Sinju koju æe se proslaviti na nacionalnoj razini
iduæe godine.
Klapa Slaviæ studenata Katolièkoga bogoslovnog fakulteta
Sveuèilišta u Zagrebu, nakon službenoga dijela izvela je
nekoliko klapskih pjesama dok je ocjenjivaèki sud donosio
odluke o dodjeli nagrada. U meðuvremenu je i prof. Jakov
Dukiæ izveo kratki recital.
Nagrada Festivala je Statua Gospe Sinjske (bronèana,
srebrena i zlatna) – djelo akademskog kipara Josipa
Marinoviæa koju je darovala obitelj Nikole Golomejiæa iz
Kistanja. Nagrade Struènoga ocjenjivaèkog suda – bronèanu
statuu dodijelio je Nikola Golomejiæ klapi Neverin, srebrnu
statuu uruèio je predsjednik Struènog ocjenjivaèkog suda
Bojan Pogrmiloviæ klapi Munita, a zlatnu župan Zlatko
Ževrnja klapi Versi. Za najbolju obradu nagradu je
Krešimiru Magdiæu uruèio ravnatelj Èaèija. Nagradu publike
klapi Luna za pjesmu "Èuj nas Majko" uruèio je sinjski
gvardijan fra Petar Klapež, prenosi mrežna stranica
www.franjevci-split.
.
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
9
Domovinske vijesti
Gospa od Anðela proslavljena u Trogiru
Trogir, 2.8.2014. (IKA) - U župi Gospe od Anðela u
Trogiru 2. kolovoza proslavljena je svetkovina Gospe od
Anðela – zaštitnice župe. Procesiju i sveèano misno slavlje
predvodio je dekan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u
Splitu prof. dr. don Ante Mateljan uz koncelebraciju župnika
don Stipana Bodrožiæa, don Josipa Dukiæa, trogirskoga
dekana don Pavla Piplice, don Ante Èuliæa i don Marina
Barišiæa uz pratnju župnog zbora, dok je na klavijaturi
svirala Sara Zeko, a violinu Anðela Lioviæ pod dirigentskom
palicom maestrice Ivane Milin. Gospin kip u procesiji su
nosile èetiri trogirske obitelji s brojnom djecom, tako da je
bilo 16 djece – anðela. Muževi su bili uz žene i nosili djecu
te èitali misna èitanja, neki prvi put. U propovijedi don Ante
Mateljan rekao je da Gospa od Anðela nije tek neka èudna,
zanimljiva žena iz davnog vremena, koja nema veze s nama.
To je istinska žena i majka sa svim ljudskim trudima i svim
nevoljama, s trpljenjem, ljudskim radostima, s Bogu
upravljenom vjerom, nadom i ljubavlju. Svatko od nas ima
svoga anðela – anðela èuvara, pratitelja, koji mu potièe
savjest, èuva ga i upravlja na put dobra. Osobiti anðeo je
majka. Mariju nam je Isus predao za majku. Ona je
zagovornica pred nebeskim anðelima za nas. Ona s njima
suraðuje. Ta suradnja ima uèinka, ali pod jednim uvjetom, da
vjerujemo u Boga, da vjerujemo u njezin zagovor i pomoæ,
da vjerujemo u anðele, rekao je.
Tisuæe hodoèasnika u Èakovcu na Porcijunkulskom
proštenju
Èakovec, 2.8.2014. (IKA) - Više tisuæa hodoèasnika iz svih
krajeva Meðimurja i šire okolice, pa tako i iz raznih dijelova
Hrvatske te susjedne Slovenije i Maðarske pohodilo je
Èakovec u subotu 2. kolovoza na blagdan Gospe od Anðela,
poznatiji kao Porcijunkulovo.
U gotovo nepreglednoj procesiji središtem grada nošen je
kip Majke Božje sve do mjesta euharistijskog slavlja koje je
na otvorenom kod franjevaèke i župne crkve Sv. Nikole
predvodio fra Ivan Matiæ, voditelj kuæe susreta Tabor u
Samoboru. Uz sveæenike i vjernike, u procesiji su sudjelovali
Zrinska garda Èakovec, hrvatski branitelji, policija,
vatrogasci, èlanovi nekoliko KUD-ova iz Meðimurja i
Slovenije, kao i meðimurski župan Matija Posavec i
èakoveèki gradonaèelnik Stjepan Kovaè. Uz èakoveèke
franjevce koncelebrirali su sveæenici iz Meðimurja i okolice,
dok su u prinosu darova sudjelovale razne crkvene i civilne
udruge. Svim sudionicima i hodoèasnicima zahvalio je
dosadašnji gvardijan i župnik fra Stanko Belobrajdiæ, kojeg
æe uskoro na službi naslijediti fra Željko Železnjak,
donedavni provincijal.
U homiliji je o. Matiæ govorio o trajnoj i neprekinutoj vezi
vjernika i Marije, kojoj se Božja djeca utjeèu po zagovor i
zaštitu. Istaknuo je kako kroz blagdan Porcijunkulova Bog
poruèuje da je njegovo milosrðe neizmjerno i vjeèno, da
njegovo praštanje nema mjere, odnosno da ne postoji grijeh
kojeg ne može oprostiti kao dobri Otac svojoj djeci koju
ljubi ljubavlju koja ne osuðuje i koja je puna razumijevanja.
Ovaj blagdan poziva nas da pogled upremo u vjeènost u
kojoj smo svi pozvani živjeti nakon ovozemaljskog
putovanja te da ovim prolaznim svijetom proðemo ljubeæi
Boga i bližnje. Da bismo se našli na tom putu naš milosrdni
Bog svaki dan nam u svojoj neizrecivoj ljubavi daje novu
priliku koju smo pozvani prihvatiti, obratiti se od grijeha i
napasti te živjeti u meðusobnoj ljubavi kao braæa i sestre,
kao Božja djeca koja u sebi nose mir u srcu i dobro u
djelima, rekao je o. Matiæ u homiliji.
Tijekom dana proslavljeno je nekoliko misa na hrvatskom
10
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
ika
jeziku, kao i misno slavlje na slovenskom i maðarskom za
hodoèasnike iz susjednih zemalja. U sklopu trodnevne
priprave, kao i na sam blagdan Gospe od Anðela, brojni su
se hodoèasnici ispovijedili te ispunili druge uvjete kako bi
zadobili potpuni Porcijunkulski oprost od grijeha.
Trodnevnicu je u prepunoj crkvi vodio o. Matiæ iz
Samobora.
Kroz dane Porcijunkulova, koje u Èakovcu s vjernicima
proslavljaju franjevci od svog dolaska u grad Zrinskih 1659.
godine, Turistièka zajednica grada Èakovca zajedno s
raznim udrugama priredila je brojne svjetovne sadržaje, ove
godine jubilarni 50. put.
Proslava Gospe od Anðela u Sumartinu na otoku Braèu
Nekada su djeca uvijek trebala dati prednost odraslima, pa i
onda kada odrasli nisu bili u pravu. Danas se djeci daje
prvenstvo i onda kada djeca nisu u pravu, primijetio je
mons. Jerèiæ, ustvrdivši kako se radi o dvjema krajnostima
Sumartin, 2.8.2014. (IKA) – Blagdan Gospe od Anðela
sveèano je proslavljen 2. kolovoza u Sumartinu na otoku
Braèu, u župi koja je povjerena na upravljanje franjevcima
splitske provincije Presvetoga Otkupitelja. Središnje misno
slavlje u ispunjenoj župnoj crkvi Sv. Martina predvodio je
generalni vikar Hvarske biskupije mons. Stanko Jerèiæ u
koncelebraciji s tamošnjim župnikom i gvardijanom
franjevaèkoga samostana fra Dušanom Džimbegom i desetak
pristiglih sveæenika. Na misi je pjevao župni zbor pod
ravnanjem dugogodišnje orguljašice Sofije Borojeviæ.
Predvodeæi liturgijsko slavlje na koje su pristigli i vjernici iz
okolnih braèkih župa, mons. Jerèiæ potaknuo ih je na
razmišljanje o povezanosti anðela s djecom, usredotoèivši
homiliju na položaj djece u društvu i odgovorno ponašanje
prema njima. "Isus je davao prednost onima koji su bili
gurnuti na rub društva ili preko toga društva, prezrenima i
odbaèenima, pa i djeci koja u to vrijeme nisu bila
ravnopravna. No, što li se sve èini danas s djecom? Nikada
nije bilo tako delikatno, ali i tako teško biti dijete kao što je
to danas. Nekada su djeca uvijek trebala dati prednost
odraslima, pa i onda kada odrasli nisu bili u pravu. Danas se
djeci daje prvenstvo i onda kada djeca nisu u pravu",
primijetio je mons. Jerèiæ, ustvrdivši kako se radi o dvjema
krajnostima. Podsjetio je, pritom, na odgoj koji nudi
zdravstveni odgoj prema kojemu muškarac i žena mogu biti
po vlastitome izboru, ili u kojemu roditelji mogu umjesto
oca i majke biti oznaèeni kao "roditelj A" i "roditelj B".
"Gospe od Anðela, pomozi nam da preuzmemo odgovornost
za one najvažnije. Pomozi nam da ispravno odgajamo djecu.
Pomozi nam da shvatimo da patnja ima svoj smisao, jer se
ne može niti uspravno stajati bez patnje", poruèio je
generalni vikar. Pred kraj misnoga slavlja mjesni župnik
èestitao je župljanima svetkovinu Gospe od Anðela, posebno
pozdravivši vjernike iz okolnih župa, i to Selaca, Novoga
Sela i Povalja koji su sudjelovali u proslavi zajedno s
naèelnikom Ivanom Marijanèeviæem. Uputio je, zatim,
èestitku i koncelebrantu fra Sreæku Vekiæu koji slavi 50.
obljetnicu sveæeništva, a koji je od 1982. do 1994. godine
službovao u Sumartinu. Nakon mise uslijedila je sveèana
procesija ulicama mjesta sa slikom Gospe od Anðela koju su
nosili èuvari Isusova groba iz Sumartina, tzv. žudije. U
ophodu su sudjelovali i èlanovi KUD-a "Jedinstvo" iz Splita
u narodnim nošnjama, koji su na poziv kulturne udruge "Fra
Andrija Dorotiæ" uvelièali proslavu svetkovine. Svi sudionici
slavlja koji su se ispovjedili na sam dan svetkovine ili
sljedeæi dan uz prièest te molitvu Oèe naš i Vjerovanje na
nakanu Svetoga Oca mogli su zadobiti tzv. porcijunkulski
oprost.
Domovinske vijesti
ika
Proslava Gospe od Anðela u Zaostrogu
Zaostrog, 2.8.2014. (IKA) - U Zaostrogu je 2. kolovoza
proslavljena Gospa od Anðela èijoj je svetkovini prethodila
trodnevnica u samostanskoj crkvi. Sva tri dana pobožnost
BDM predvodio je sveæenik iz Zaostroga fra Sreæko Vekiæ.
Prvog dana trodnevnice euharistijsko slavlje predvodio je i
propovijedao profesor na Katolièkom bogoslovnom
fakultetu Sveuèilišta u Splitu dr. fra Željko Toliæ, drugog
dana voditelj Hrvatske katolièke misije u Bielfeldu u
Njemaèkoj Slavko Roko, a treæeg dana sveæenik iz
Zaostroga fra Mario Jurišiæ. Potom je u samostanskom
dvorištu održana Veèer klapske pjesme.
Na svetkovinu Gospe od Anðela, u subotu 2. kolovoza,
tradicionalnu procesiju s Gospinom slikom kroz Zaostrog i
koncelebrirano euharistijsko slavlje u prepunoj samostanskoj
crkvi predvodio je makarski župnik i dekan don Pavao
Baniæ. Koncelebriralo je petnaestak sveæenika, meðu kojima
je bio zaostroški župnik i gvardijan fra Branko Brnas.
U misnom slavlju sudjelovali su naèelnik opæine Gradac Ivo
Kosoviæ, predsjednik Opæinskog vijeæa Branko Kosoviæ te
predstojnica Državnog ureda RH za Hrvate izvan RH Daria
Krstièeviæ. Liturgijsko pjevanje, uz harmonijsku pratnju
mladiæa Ivana Kosoviæa, predvodili su zaostroški pjevaèi
predvoðeni župnikom Brnasom.
Župnik i dekan Baniæ u propovijedi je istaknuo kako je kod
crkve Sv. Marije Anðeoske u Asizu bila prva nastamba
franjevaèkog reda. Tu je sv. Franjo u noæi 1216. godine u
žaru molitve i potpomognut molitvom Presvete Djevice
izmolio glasoviti Porcijunkulski oprost kojeg mu je potvrdio
papa Hadrijan III. Franjo je okupio zajednicu redovnika koji
se meðusobno nazivaju braæom.
Uèinio je da braæa budu u zajednici, kao obitelj koja je
najvrjednija ustanova koju je dragi Bog ustanovio. Ondje
gdje obitelj funkcionira, tu je blagostanje, bilo da se radi o
duhovnoj – redovnièkoj obitelji, bilo o onoj izvornoj. Obitelj
je temelj svetosti ili zloæe. Nažalost, posljednjih
sedamdesetak godina selo i obitelj su sustavno uništavani.
Djeca su na razne naèine udaljavana od roditelja, a djedove i
bake se smještalo u domove da imaju što manji utjecaj na
odgoj unuèadi. U novije doba u uništavanju obitelji mraène
sile htjele su i zakonski potpuno uništiti i ono što je
pozitivno ostalo. Bogu hvala da se naš narod tome uspješno
odupire.
Naša hrvatska obitelj nauèila je od Marije i Isusa da je ljubav
žrtva, tj. spremnost odreæi se svoga prava iz ljubavi za
drugoga. Naši roditelji su to èinili tražeæi Marijinu pomoæ.
Ovo je mjesto gdje to trebamo i danas uèiti, kao što su
mnogi naši preci nauèili i bili spremni dati svoje živote za
svoju vjeru, svoje obitelji i svoj narod. Stoga su svi
programirani napadi za uništenje vjere i obitelji ostali
uzaludni. To dokazujemo i mi danas ovdje okupljeni oko
naše nebeske Majke. To dokazuje i Vijeæe za ljudska prava
UN-a koje je, unatoè silnim pritiscima, usvojilo 26. lipnja
ove godine "Rezoluciju o zaštiti obitelji", rekao je župnik i
dekan Baniæ i pozvao nazoène na ustrajnost, budnost i
molitvu.
U veèernjim satima euharistijsko slavlje predvodio je i
propovijedao fra Mario Jurišiæ.
Potom je održana Ribarska veèer koja je završena
vatrometom. Svake godine proslavu Gospe od Anðela u
Zaostrogu zajednièki organiziraju Franjevaèki samostan,
Turistièka zajednica i Mjesni odbor.
Spomendan Blažene Djevice Marije od Anðela u Mariji
Bistrici
Slavlje u nacionalnom svetištu Majke Božje Bistrièke
predvodio biskup Ivan Šaško
Marija Bistrica, 2.8.2014. (IKA) - Na spomendan Blažene
Djevice Marije od Anðela (Porcijunkula), u subotu 2.
kolovoza, u nacionalnom svetištu Majke Božje Bistrièke
zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško predvodio je
euharistijsko slavlje u koncelebraciji s brojnim župnicima i
župnim vikarima koji su prateæi mnoštvo svojih župljana
pristigli u Mariju Bistricu iz mnogih krajeva sjeverozapadne
Hrvatske i Slovenije.
U homiliji mons. Šaško podsjetio je na znaèenje rijeèi
"porcijunkula" koja doslovno znaèi: "komadiæ", "djeliæ",
"èestica". Prije osamsto godina benediktinci su sv. Franji i
njegovoj braæi darovali jedan komadiæ, jednu èesticu zemlje
u podnožju mjesta Asiza, oko crkve "Bogorodice od anðela".
Franjo je obnovio tu crkvicu, uz koju se vežu sami poèeci
franjevaèkoga reda, i taj komadiæ zemlje njegovom ljubavlju
prema Isusu Kristu i njegovoj Radosnoj vijesti postao je sve
veæim prostorom neba. Uz crkvu Gospe anðeoske i uz
zagovor nebeske Majke, sveti Franjo je izmolio oprost koji
je dobio ime po toj crkvi 'porcijunkulski oprost', oprost od
vremenitih kazni. Taj je oprost prije svega hodoèasnièki i
ranije se odnosio na pohod Svetoj zemlji, istaknuo je biskup
Šaško, dodavši da je Crkva kasnije proširila taj oprost i
vezala ga uz razne prigode i mjesta, kako bi danas bio blizak
svakomu vjerniku; kako ne bi postojao èovjek koji ne bi
mogao osjetiti blizinu Božje ljubavi i praštanja. Nije
potrebno više putovati daleko. Dostatan je svaki komadiæ,
porcijunkula ljudskoga života i srce koje je spremno tražiti
oproštenje, pomiriti se s Bogom i s ljudima, svoj život živjeti
u svjetlu Radosne vijesti koja je zaživjela u susretu Blažene
Djevice i anðela. I mi smo danas došli na proštenje, na
proslavu koje su naši stari nazvali upravo po oproštenju,
pomirenju s Bogom u sakramentima ispovijedi i prièesti. Jer
ovo Marijino svetište èuva šapat i suze nas ljudi koji
ispovijedamo grijehe i molimo oproštenje, da bismo bili
dionici radosti euharistije, da bismo bili dionici nebeske
radosti, primili komadiæ, primili èesticu, primili prièest
nebeske ljepote, rekao je biskup. Potom je govorio o
važnosti oprosta i oproštenja koji je èudesni dar koji svatko
može živjeti; od kojega su graðena prijateljstva, suradništva i
zajedništva; dar po kojemu se obnavlja ljubav i povjerenje;
dar koji uspijeva uèvrstiti obitelji. Zato smo tu, na proštenju.
I ovaj nas bistrièki prostor, na maloj èestici zemlje, pouèava
kakav je životni put: od susreta s Marijom put nas vodi
preko ispovjedaonica do ove doline euharistije, susreta s
novim životom s bližnjima. Nakon njega, teškoæe ne nestaju;
euharistija ne zavarava i ne otklanja križ, ali uspon životnim
putovima nije više gorèina, nego je hod s Kristom i s
bližnjima; hod koji daje novu snagu i otkriva novi smisao, da
bi se s vrha, iz otajstva smrti i uskrsnuæa Kristova, iz boli i
vjere Blažene Djevice Marije, vidjelo novo obzorje zemlje i
neba. Bog je svoju neizrecivu ljubav oèitovao svojim
utjelovljenjem, opraštajuæi i tražeæi našu spremnost za
opraštanje, za nenavezanost, za istinsku slobodu. Marija je
posrednica te ljubavi koju slavimo u ovoj misi kao dar
uskrsnuæa. Uskrsnuæe nam govori da smrt nema posljednju
rijeè u ljudskome postojanju, a oproštenje govori da grijeh
nije posljednja istina o èovjeku. Posljednja rijeè u životu
èovjeka i posljednja istina uvijek je Božja ljubav, poruèio je
mons. Šaško.
.
.
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
11
Domovinske vijesti
Pazin: Proslavljen blagdan Gospe od Anðela
Pazin, 2.8.2014. (IKA) – Na blagdan Gospe od Anðela, u
subotu 2. kolovoza, u pazinskom franjevaèkom samostanu
Pohoðenja BDM, hodoèasnièku misu, popularno poznatu
kao "Rim", predvodio je poreèki i pulski biskup Dražen
Kutleša. Toga se dana uobièajeno održava procesija po
perivoju samostana i misa na otvorenom, no zbog obilnih
kiša koje su prethodnih dana oštetile dijelove šetnica ove je
godine cjelokupni program održan u samostanskoj crkvi
Pohoðenja BDM. Uz biskupa su koncelebrirali pazinski
dekan preè. Mladen Matika, gvardijan samostana o. Alfonz
Orliæ te petnaestak sveæenika iz župa širega pazinskog
podruèja. Veæ od ranog jutra više je sveæenika bilo na
raspolaganju za ispovijed, koja je jedan od uvjeta za
porcijunkulski oprost. Uvodni pozdrav hodoèasnicima
izrekao je o. Orliæ koji je prije mise predvodio litanije i
molitve pored kipa Gospe od Anðela.
Nakon uvodne napomene o jedinstvenoj ulozi majke u
životu svakoga èovjeka, te o radikalnom obraæenju sv.
Franje kojeg se spominje na ovaj blagdan, biskup je u
homiliji stavio naglasak na pitanje: "Što bi Blažena Djevica
Marija, Gospa od Anðela poruèila nama danas?" "U prvom
redu, èovjeku danas nedostaje radosti. Pod utjecajem
politièke i ekonomske situacije te slijedom neprestane brige
za materijalno èovjek zaboravlja da su najveæe vrijednosti u
onom nematerijalnom, one vjeène, neprolazne vrednote.
Dobrota, poštenje, ljubav, vjernost, sve su to neprolazne
vrednote koje se ne mogu kupiti i toga moramo ponovno
postati svjesni danas kada se sve nekako nastoji staviti u
kalup cijene i materijalne vrijednosti", istaknuo je biskup.
Poziv Blažene Djevice Marije upuæen je svim ljudima da
nije dovoljno samo èuvati se grijeha i obdržavati zapovjedi
vjerske prakse, veæ je nadasve potrebno vjeru potkrijepiti
djelotvornim ufanjem, a ljubav izraziti na djelu. Mi slavimo
svece upravo zato što su imali snage postupiti upravo
suprotno od onoga kako mi èinimo. Mi nemamo moæ utjecati
ni na svoj dolazak na svijet, ni na smrt, ali zato smo
odgovorni za svoje svakodnevne postupke i izbore koje
èinimo, pa i materijalna dobra su nam povjerena kako bismo
mogli pomagati bližnjemu. Upravo tu trebamo pokazati da
se znamo i hoæemo opredijeliti za te neprolazne vrednote, jer
po tome æe nam biti suðeno, zakljuèio je biskup.
Posveta novog oltara i ambona u Donjoj Vruæici
Donja Vruæica, 3.8.2014. (IKA) - Novi oltar i ambon u
župnoj crkvi Sv. Kuzme i Damjana u Donjoj Vruæici
posvetio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ u nedjelju 3.
kolovoza tijekom euharistijskog slavlja u kojem su osim
mještana sudjelovali i brojni iseljenici iz ovoga malog
pelješkog mjesta koji su osobno, ili njihovi preci emigrirali u
Sjedinjene Amerièke Države, a sada su donirali novi oltar i
ambon, te i na taj naèin pokazali da nisu zaboravi svoj kraj.
U propovijedi biskup je govorio o èudima u evanðelju,
istièuuæi da Isus nikad ne èini èuda zbog senzacije, veæ zbog
suosjeæanja prema èovjeku. Izvlaèeæi poruku iz evanðeoskog
opisa èuda, biskup je poruèio da kad Isus hrani 5000 ljudi sa
samo pet kruhova i dvije ribe, on uèenicima kaže: "Podajte
im vi jesti", a to je poruka i današnjim kršæanima:
suosjeæajnost prema èovjeku pored sebe koji je danas zbog
ekonomske krize i ratova gladan kruha i mira, a vrlo èesto i
gladan smisla, te smo pozvani nahraniti ga.
Na kraju je župnik don Stipo Zadro svima zahvalio, a
posebno donatorima, te biskupu Uziniæu.
Župna crkva sagraðena je godine 1548. a posveæena je
svetim muèenicima Kuzmi i Damjanu. Crkva je 1873. g.
proširena, te je dobila oblik latinskog križa s kupolom.
12
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
ika
400. obljetnica posvete motovunske župne crkve
Motovun, 3.8.2014. (IKA) – Jubilarna 400. obljetnica
posvete župne crkve Sv. Stjepana prvomuèenika u
Motovunu proslavljena je u nedjelju 3. kolovoza. Sveèano
koncelebrirano misno slavlje predvodio je poreèki i pulski
biskup Dražen Kutleša u koncelebraciji s domaæim
župnikom Gracijanom Živoliæem te Dragutinom Petroviæem
i Vladimirom Briziæem.
Župnik je nakon uvodnih pozdrava izrekao kratku povijest
Crkve na motovunskom podruèju. Prvi tragovi kršæanstva
ondje potjeèu iz 3. stoljeæa. U 9. stoljeæu prvi se put
spominje Motovunski kaptol, a u 11. stoljeæu župa. Godine
1580. poèela je izgradnja crkve, u prigodi posjete veronskog
biskupa Agostina Valerija, po nacrtu poznatoga
venecijanskog arhitekta Andrea Palladija. Nakon 34 godine
crkvu je 3. kolovoza 1614. godine posvetio biskup Leonardo
Tritoni. O naseljenosti motovunskog kraja govori podatak da
je u 16. stoljeæu ondje živjelo 8000 stanovnika. Danas župa
ima oko 1000 duša.
Povijest i nasljeðe nas obvezuju da èuvamo uspomenu na
one koji su živjeli na ovim prostorima prije nas, pa je stoga
današnje misno slavlje molitva za sve koji su ovdje živjeli i
djelovali, rekao je biskup u uvodnom pozdravu.
Govoreæi o dnevnom evanðelju, o prispodobi umnažanja
kruha i riba, biskup je istaknuo kako "svatko od nas upravo
poput apostola ponekad nastoji odgovornost i obvezu
pomaganja bližnjemu prebaciti na nekog drugog; apostoli su
sugerirali da narod ode potražiti okrepu po obližnjim selima,
mi vrlo èesto prebacujemo odgovornost pomaganja na
institucije ili društvo, no, Isus prepoznaje potrebu i pomaže
bližnjemu u potrebi; svatko od nas ima nekog bližnjeg,
potrebitog u svojoj okolini, i trebamo postupati po uzoru na
Isusa". Biskup je pojasnio da se èesto i ne radi o materijalnoj
potrebi, veæ je potrebno imati otvorene oèi i prepoznati u
bližnjemu duhovnu potrebu, patnju, samoæu, pa i kada ne
možemo ništa konkretno uèiniti, možemo jednostavno
saslušati i iskazati blizinu što osobi puno znaèi.
Biskup je zatim skrenuo pozornost na jednu jednostavnu, a
temeljnu Isusovu gestu, kod umnažanja kruha - pomolio se.
"I mi bi se tako trebali èešæe podsjetiti da sve što imamo dar
nam je od Boga, i da odlaskom s ovoga svijeta ništa neæemo
ponijeti sa sobom. Materijalno je važno, ali navezanost srca
na materijalno velika je tragedija današnjeg èovjeka, koji se
zbog te navezanosti ne može razviti duhovno. Isus je nakon
umnažanja predao kruh uèenicima, znak je to da Isus raèuna
na uèenike i na Crkvu, i upravo preko njih, preko nas,
djeluje", rekao je biskup.
Ova crkva, izgraðena prije 400 godina, dokaz je vjere
prethodnih naraštaja ovoga kraja. Ovu je crkvu sagradila
vjera. Sagradila ju je vjera onih generacija koje su znale dati
Bogu Božje, a caru carevo, znali su poštovati i pravilno
vrednovati one neprolazne vrednote, znali su da je vrednota
biti dobar èovjek, znali su da za neke vrednote treba dati i
život, èemu u prilog govori i izbor sv. Stjepana za zaštitnika
ove župe, sveca muèenika koji je muèenièkom smræu
položio svoj život za vjeru, istaknuo je biskup.
Tijekom mise župnik je krstio malog Flavija Koracu. U
zakljuènim zahvalama župnik je zahvalio svima koji su dali
doprinos u pripremi slavlja, te izložio tijek radova obnove
župne crkve, koja se obnavlja sredstvima Ministarstva
kulture RH, Poreèke i Pulske biskupije te Istarske županije.
Devedesetih godina popravljen je krov, a posljednjih desetak
godina, sustavno se, ovisno o raspoloživim sredstvima,
obnavlja unutrašnjost: stropovi središnje i boènih laða,
prezbiterij, instalacije i drugo. U narednim fazama uslijedit
æe ureðenje pjevališta, zidova, poda te sakristije.
ika
Biskup Škvorèeviæ krstio peto dijete u èaðavièkoj obitelji
Džepina
Èaðavica, 3.8.2014.
(IKA) - Požeški biskup Antun
Škvorèeviæ predvodio je u nedjelju 3. kolovoza euharistijsko
slavlje u župnoj crkvi Sv. Petra Apostola u Èaðavici, tijekom
kojega je krstio Roka, peto dijete u obitelji Siniše i Sanje
Džepina. Dobrodošlicu i zahvalnost za pohod župi izrazio
mu je župnik Valent Haliæ.
Biskup je u pozdravu istaknuo kako nastoji iskazati
poštovanje i zahvalnost obiteljima koje imaju peto i daljnje
dijete te predvodi slavlja njihova krštenja te je radostan što
zbog tog razloga prvi puta dolazi u Èaðavicu. Ustvrdio je
kako se roðenjem novoga èovjeka dogaða najveæa novost u
našoj domovini jer je sve drugo prolazno, a jedino èovjek,
Božji dar, odreðen je za vjeènost.
Rekao je kako svojim dolaskom u Èaðavicu želi biti
dionikom radosti obitelji Džepina koja je, primivši peto
dijete, postala posebno graditeljicom hrvatske buduænosti.
Izrazio je zahvalu i poštovanje roditeljima što su hrabrim
opredjeljenjem primili dar života te je pozvao vjernike da
svojim molitvama podrže sve takve obitelji.
U homiliji biskup je na temelju naviještene Božje rijeèi
ustvrdio kako postoji tjelesna glad za koju je Bog dao
èovjeku moguænost da je utaži kruhom koji æe si sam
priskrbiti te ostvariti dostojne uvjete života. Dodao je kako je
potresno što i danas u svijetu mnogi gladuju i podsjetio da bi
zemlja iz svojih moguænosti mogla prehraniti sve ljudi, ali
zbog onih koji su sebi prisvojili ono što je Bog namijenio
svima i od toga žele ostvariti vlastiti sebièni profit, mnogi
ljudi nemaju moguænosti pribaviti si osnovno za život te
gladuju. Istaknuo je da je to jedna od najtežih ljaga
suvremenog èovjeèanstva koja se može izlijeèiti samo
promjenom èovjekova srca, od sebiènosti k ljubavi.
Tumaèeæi evanðeoski ulomak iz Matejeva evanðelja, rekao
je kako Isus umnaža kruh i ribice te hrani pet tisuæa ljudi da
bi upozorio kako se moramo pobrinuti da nitko ne bude
gladan na zemlji, ali još više da bi podsjetio kako je èovjek
više od jela i tjelesnosti, duhovno biæe, gladno smisla,
punine života koja se može postiæi jedino onom mjerom
ljubavi koju je on za nas posvjedoèio svojom smræu na križu.
Istaknuo je biskup da samo èovjek nahranjen tom Božjom
ljubavlju postaje sposoban dijeliti kruh s drugima.
Dodao je kako smo krštenjem postali dionicima te Isusove
ljubavi i zapitao se koliko smo toga svjesni i nastojimo li od
te stvarnosti istinski živjeti i svjedoèiti je. Istaknuo je da je
krštenje maloga Roka dragocjena prigoda da se u tom
obnovimo, da se ne odreknemo velikih Božjih moguænosti te
budemo ljudi ispunjeni njegovim smislom i sreæom, po
kojima je vidljivo ono što se ima ostvariti kao na konaèni
smisao i sreæa u vjeènosti.
Pri kraju misnoga slavlja biskup je èestitao roditeljima
maloga Roka njegovo krštenje, a svi su se nazoèni pridružili
pljeskom, zahvalio im je za žrtvu koju prihvaæaju u
nastojanju oko njegova odgoja i odgoja druge svoje djece,
podsjetivši da ih ništa ne može tako ispuniti smislom i
radošæu kao žrtva ljubavi. Zahvalio je župniku Haliæu i svim
njegovim suradnicima za ono što èine u izgradnji župne
zajednice te je vjernike pozvao da osobito iduæe nedjelje, na
blagdan sv. Lovre, zaštitnika Požeške biskupije, mole za
svoju mjesnu Crkvu. Nakon slavlja u crkvi biskup se u
župnom domu susreo s obitelji Džepina te se upoznao s
njihovim životom, radostima i nadama, podijelio im darove i
uruèio novèani prilog Požeške biskupije.
.
Domovinske vijesti
Èestitka vojnog biskupa za blagdan Gospe Velikoga
hrvatskog krsnog zavjeta
Zagreb, 3.8.2014. (IKA) - Vojni biskup Juraj Jezerinac
uputio je èestitku vjernicima u povodu blagdana Gospe
Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, zaštitnice Vojnog
ordinarijata, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana
hrvatskih branitelja. "Svake godine taj dan poziva na iskrenu
zahvalnost Bogu i dobrim ljudima što su nam darovali
moguænost da živimo u slobodnoj domovini, svoji na svome
te da stvaramo životne okolnosti prema vlastitim
vrijednostima i izborima. Istina, ima dosta toga na èemu
valja još strpljivo i ustrajno raditi kako bismo ostvarili
društvo sretnih ljudi. Stoga blagdan koji æemo i ove godine
slaviti u Kninu 5. kolovoza služi i tome da nas osnaži u
odluci da ne odustanemo pred bilo kojim izazovom", istièe
biskup.
Posebno spominje oproštaj od mons. Josipa Šantiæa, prvoga
generalnog vikara Vojnog ordinarijata, "èovjeka koji je
marljivim radom zadužio sve koji djeluju u Vojnom
ordinarijatu kao i one zbog kojih je ta biskupija i
ustanovljena". Biskup istièe da mons. Šantiæ nije žalio
nikakva truda kada bi naslutio bilo kakvu moguænost za
uèiniti dobro èovjeku. "Zaslužio je don Joško iskrenu
zahvalnost svih zbog kojih je naša biskupija i utemeljena. U
lijepom vjernièkom ozraèju, okupilo se veliko mnoštvo na
ispraæaju don Joška u rodnim Postirama na otoku Braèu.
Radujemo se što su u zaèetku postojanja naše biskupije bili
ljudi iskrene i jake vjere. Osnivaè Vojnog ordinarijata, Ivan
Pavao II., ove je godine u osmini svetkovine Uskrsa, na
Bijelu nedjelju proglašen svetim. Opraštajuæi se od don
Joška, ne mogu nego misliti, željeti i moliti da se i on
pridruži Crkvi proslavljenoj kojoj veæ pripada naš
utemeljitelj", istièe vojni biskup.
Spomendan bl. Augustina Kažotiæa proslavljen u
zagrebaèkoj prvostolnici
Zagreb, 3.8.2014. (IKA) – Na spomendan bl. Augustina
Kažotiæa, 3. kolovoza, veèernje misno slavlje u zagrebaèkoj
prvostolnici predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Ivan
Šaško, a meðu koncelebrantima je bio i dr. Marijan Biškup,
profesor teologije, Kažotiæev dominikanski subrat i
promicatelj kauze za proglašenje svetim kao i pobožnosti
prema blaženomu Augustinu.
Govoreæi o vremenu u kojemu je živio i djelovao bl.
Augustin, biskup Šaško primijetio je da je zemaljska zbilja
prije sedamsto godina slièna današnjoj. I mi se nalazimo
pred jednakim pitanjima: o zajedništvu i slozi meðu ljudima
i u društvu; o odgoju i obrazovanju; o odnosu prema
materijalnim dobrima i o sablazni siromaštva i bijede; o
idolopoklonstvu; o odnosu Crkve i politièke vlasti; o susretu
pripadnika raznih religija.
"No, nismo samo pred pitanjima. Blaženi je Augustin za nas,
za našu hrvatsku domovinu ostao putokaz i ostavio zacrtane
putove, slijedeæi evanðeosku mudrost. A ona ove nedjelje
govori: svaki ljudski napor, kada je voðen sebiènošæu, nosi
plodove razoèaranja i nezadovoljstva. Blaženi Augustin ima
itekako što reæi i današnjoj Europi, jer se neprestano
udaranje u zidove sebiènosti, oslonjenost na ljudsku oholost
koja stvara zakonsku i politièku podlogu, nužno raspliæe u
uvijek složenijim krizama sa sve težim posljedicama. S
druge strane, s pouzdanjem u Gospodina, prihvaæajuæi
njegovu rijeè, stavljajuæi svoje živote u njegove ruke i
primajuæi od njega blagoslov, ulazimo u savez koji nadilazi
naše strahove i nemoæ", rekao je biskup.
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
13
Domovinske vijesti
Kažotiæevo kod dominikanaca na zagrebaèkoj Pešæenici
Crkva živi u kušnji da se naveže na materijalno, ali i u kušnji
da brigu za ovaj svijet prepusti drugima, da ju se ona ne tièe
i bude u rukama onih kojima je stalo da Crkva nema svoj
glas u javnosti, da bude beznaèajna, da ostane na
marginama društva, dok sebiènost pustoši dušu naroda,
upozorio biskup Šaško
Zagreb, 3.8.2014. (IKA) – Zagrebaèki pomoæni biskup Ivan
Šaško predvodio je na blagdan prvoga hrvatskog blaženika
Augustina Kažotiæa, u nedjelju 3. kolovoza, sveèano
dopodnevno euharistijsko slavlje u prepunoj istoimenoj
župnoj i samostanskoj crkvi redovnika dominikanaca na
zagrebaèkoj Pešæenici, kojima je pripadao i bl. zagrebaèki i
lucerski biskup rodom iz Trogira. Uz biskupa je
koncelebriralo desetak sveæenika, a uvodeæi u euharistijsko
slavlje, biskupa je uime župne i samostanske zajednice
pozdravio župni upravitelj fr. Marko Bijeliæ, OP.
U propovijedi biskup je svratio pozornost na život blaženika,
rekavši kako je za njega uslijedilo školovanje i to na onim
uèilištima koje je podizala Crkva, svjedoèeæi kroz sva
stoljeæa brižnost za obrazovanje i odgoj. Ma koliko se trudili
neprijatelji Crkve pokazivati nazadnost Crkve, njezinih
stavova, povijest æe uvijek ponavljati isto: suvremene
bolnice, škole, uèilišta, kulturalne institucije, razni domovi i
ustanove socijalne skrbi za potrebite izrasle su na temelju
kršæanske ljubavi i imaju korijen u zauzetosti Crkve. To
vidimo diljem Europe i svijeta; to nam pokazuje i Zagreb i
svaki hrvatski grad. On nije u ljudskoj sebiènosti i promociji,
nego u darovanosti, u osjetljivosti za bližnje. Premda postoje
i tragovi zla i ljudi koji su pristali biti nositelji zla, sve što je
veliko i uistinu vrijedno ostalo je živjeti u ljepoti dara i
nesebiènosti, rekao je biskup.
Istaknuo je da do nas iz blaženikova života dopire nekoliko
žarišta njegova posebnog zanimanja. Bio je posrednik u
sukobima meðu raznim skupinama, želeæi graditi
zajedništvo; brinuo se za odgoj i školovanje djece i mladih,
ne samo svojim osobnim pouèavanjem, nego i osnivanjem i
organiziranjem školstva, poèevši od katedralne škole;
nastojao je da školovanje ima i svoju materijalnu potporu,
pritom ne gubeæi iz vidika onu istu snagu darovanosti koja
mora biti trajno prisutna želi li se dobro, tako da je i sam
predavao besplatno, ali i gradio sustav koji daje mjesta
siromašnoj djeci. Dobro je znao da za to Crkva ne može bez
materijalnih dobara. Za njega siromaštvo nije bio cilj
pretvoren u ideologiju. Zato je suzbijao siromaštvo, i
duhovno i materijalno, a promicao ne navezanost na
zemaljsko. To je nutarnja snaga kršæanstva koje pred sobom
ima stvarnost neba i osjetljivost za patnju na zemlji.
Èuvajuæi to ravnovjesje ukljuèio se u gorljivu teološku
raspravu koja je poèetkom 14. stoljeæa potresala Crkvu o
odnosu prema materijalnim dobrima. I ta je tema uvijek
aktualna, naša, jer Crkva živi u kušnji da se naveže na
materijalno, ali i u kušnji da brigu za ovaj svijet prepusti
drugima, da ju se ona ne tièe i bude u rukama onih kojima je
stalo da Crkva nema svoj glas u javnosti, da bude
beznaèajna, da ostane na marginama društva, dok sebiènost
pustoši dušu naroda. Blaženomu Augustinu bilo je važno
bogoslužje. Zato ga je obnavljao, tražio najprikladnije
izražaje vjere u slavljenju Crkve, jer u liturgiji se odražava
ne samo cjelokupan život vjernika, nego i kršæanska kultura.
U toj kulturi nema mjesta praznovjerju. Zato je važno
poznavati svoju vjeru i rasti u njoj, hraneæi se molitvom,
rekao je biskup, kako prenose dominikanci na svojim
mrežnim stranicama. Misno slavlje glazbeno je animirao
mješoviti zbor. Proslavi blagdana prethodila je devetodnevna
priprava u sklopu koje je bila i trodnevnica.
14
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
ika
Trogir: Proslavljen bl. Augustin Kažotiæ
Sveèanu misu predvodio postulator svih kauza Zagrebaèke
nadbiskupije mons. dr. Juraj Batelja
Trogir, 3.8.2014.
(IKA) - Na blagdan najstarijega
hrvatskoga blaženika Augustina Kažotiæa u nedjelju 3.
kolovoza u njegovu je rodnom Trogiru održano sveèano
euharistijsko slavlje koje je u Kažotiæevu nacionalnom
svetištu u trogirskoj crkvi Sv. Dominika predvodio
postulator svih kauza Zagrebaèke nadbiskupije mons. dr.
Juraj Batelja. Koncelebrirali su provincijal Hrvatske
dominikanske provincije dr. Anto Gavriæ, koji je i predvodio
trodnevnu pripravu za blagdan, upravitelj svetišta fr.
Veselko Begiæ, župnik trogirske katedralne župe sv. Lovre i
dekan trogirskoga dekanata don Pavao Piplica te voditelj
HKM u Hamburgu koja je posveæena bl. Kažotiæu fr. Mirko
Jagnjiæ.
Uime domaæina upravitelja svetišta i Hrvatske dominikanske
provincije brojne je okupljene vjernike koji su pristigli iz
Dalmacije, ali i s hrvatskoga sjevera te inozemstva,
pozdravio provincijal Gavriæ koji je, kako izvještava portal
Glasa Koncila, uoèi mise predvodio i molitvu za proglašenje
svetim bl. Kažotiæa.
U propovijedi je dr. Batelja prikazao kljuène trenutke
Kažotiæeva života od njegovih prvih koraka u Trogiru do
završetka njegova ovozemaljskog hoda u Luceri, a kao
postulator kauze bl. Alojzija Stepinca govorio je i o
zajednièkim osobinama dvojice zagrebaèkih biskupa,
hrvatskih blaženika.
Govorio je o Kažotiæevu redovnièkom i biskupskom
služenju, o njegovoj bliskosti prema malom èovjeku, ali i o
njegovoj odvažnosti kada je trebalo prigovoriti onima koji su
bili na vlasti. "Kao iskren, nježan, ponizan i vjeran èovjek
blage naravi i èestit u savjesti prijateljevao je s knjigom,
znanost mu je bila izazov, a pobožnost životno ozraèje",
kazao je propovjednik, naglašavajuæi da je bl. Kažotiæ
nauèio da istina bez ljubavi ubija i vodi u pogrešne
smjerove. Govorio je i o narodnom neznanju, o praznovjerju,
moralnim pokvarenostima, socijalnim teškoæama u
Kažotiæevu vremenu koje je omiljeni biskup prevladavao
uvjeravanjima i blagošæu, a ne kaznama i zabranama. Dr.
Batelja podsjetio je i na Kažotiæevu skrb o sveæenstvu sa
željom da sveæenici žive besprijekornim životom. "Poznato
je da Hrvati u ropstvu èeznu za slobodom, a kada je dohvate,
rado robuju novim gospodarima. Kažotiæ se nije ustruèavao
gospodarima ukazivati na sve loše što su èinili, zato ga nisu
voljeli. Tu dimenziju duhovnoga pastira naslijedio je i bl.
Stepinac. Kažotiæu i Stepincu zajednièko je to što su branili
Božji narod pred moænicima", naglasio je dr. Batelja, istièuæi
da je Isus progovarao kroz život obojice zagrebaèkih
blaženih biskupa. Misno slavlje glazbeno je obogatio
mješoviti katedralni zbor sv. Lovre iz Trogira. Sudjelovao je
i trogirski gradonaèelnik Ante Stipèiæ sa suradnicima.
Nakon sveèanoga euharistijskoga slavlja otvorena je u
Muzeju grada Trogira izložba akademskoga grafièara Matka
Antolèiæa "Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu". Na
predstavljanju su, uz autora, govorili trogirski gradonaèelnik
Ante Stipèiæ i ravnateljica Muzeja grada Trogira dr. Fani
Celio-Cega, izložbu su predstavili vlasnica Galerije hrvatske
sakralne umjetnosti "Laudato" Ksenija Abramoviæ koja je i
organizirala izložbu, i likovni kritièar prof. Stanko Špoljariæ,
dok je izložbu otvorio provincijal Hrvatske dominikanske
provincije dr. Anto Gavriæ. Glazbeni obol sveèanosti dao je
bariton Vlatko Belas uz korepeticiju Vinka Buble, stihove
posveæene hrvatskim svecima i blaženicima interpretirali su
Ana Baran i Tomislav Baran, a kroz program je vodila
predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevèana
"Dr. Stjepan Kranjèiæ" dr. Tanja Baran.
ika
Caritas Požeške biskupije darovao kuæanske aparate
poplavljenima
Požega, 3.8.2014. (IKA) - Nakon pomoæi u isušivanju
zidova i podova poplavljenih kuæa, te ureðenja keramièkim
ploèicama i laminatom koju je Caritas Požeške biskupije
darovao poplavljenima u pleternièkom Gradcu, Lipiku,
Kuzmici i Jakšiæu, nastavio je s daljnjim pomaganjem
obiteljima po ranije utvrðenim prioritetima: samci, starci,
bolesni, obitelji s brojnom djecom, obitelji u kojima nitko
nije zaposlen.
Tako je Caritas minulih dana poplavljenim obiteljima
podijelio kuæanske aparate: štednjake, zamrzivaèe, hladnjake
i perilice rublja koje su po kuæama raznosili volonteri i
bogoslovi. U 102 obitelji u Gradcu podijeljena su 132
kuæanska aparata, 16 lipièkih obitelji primilo je 16 kuæanskih
aparata, 6 jakšiækih obitelji dobilo je 7 kuæanskih aparata, u
2 kuzmièke obitelji doniran je po jedan aparat. Pored toga
ovih dana dodatno su pojedinim obiteljima dodijeljene
podne ploèice i laminat, a nekima i graðevinski materijal
potreban za njihovo postavljanje. Ovom akcijom Caritas
Požeške biskupije darovao je ukupno 156 kuæanskih aparata
u 127 nastradalih obitelji. Spomenute kuæanske aparate kao i
veæ ranije podijeljene ploèice i laminate Caritas je nabavio
sredstvima primljenim donacijama hrvatskih biskupija, župa,
tvrtki i pojedinaca.
Prigodom podjele kuæanskih aparata u pleternièkom Gradcu,
2. kolovoza požeški biskup Antun Škvorèeviæ pohodio je to
mjesto zajedno s ravnateljem Caritasa Goranom Lukiæem te
se u pojedinim obiteljima zanimao za trenutaèno stanje
obnove njihovih kuæa nakon poplave. Utvrdili su da je
najteže stradale obitelji potrebno dalje iz bližega pratiti u
njihovoj nevolji te je napravljen okvirni program potpore
Caritasa Požeške biskupije. Stanovnici Gradca popratili su
biskupov pohod i akciju Caritasa velikom zahvalnošæu.
Misa u zagrebaèkoj prvostolnici na Dan pobjede i
domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
Dobro se pitati što je to i za koga u 'Oluji' sporno; ima li
nešto što je sporno u oslobaðanju od zla, od nasilja i mržnje,
da bismo se trebali sramiti u govoru o cjelokupnosti
hrvatskoga društva, istaknuo biskup Šaško
Zagreb, 5.8.2014. (IKA) – Na Dan pobjede i domovinske
zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, misno
slavlje u zagrebaèkoj prvostolnici predvodio je zagrebaèki
pomoæni biskup Ivan Šaško.
Uvodeæi u misu, biskup je rekao: "Došli smo vjernièki, s
pouzdanjem, obnoviti spomen na dogaðaje u kojima se Bog
oèitovao po hrabrosti i nesebiènosti ljudi, osobito hrvatskih
branitelja. Došli smo moliti za blagoslov i snagu svima koji
meðu nama trpe te najviše osjeæaju teret života i tragove
ratnoga nasilja nad hrvatskim biæem. Došli smo zahvaliti za
slobodu koja je roðena iz višestruke žrtve poginulih i
ranjenih, prognanih i proganjanih, ponižavanih i izlaganih
ruglu. Zato s posebnom osjetljivošæu meðu nama cijenimo
majke i oèeve, udovice i djecu poginulih branitelja. I ta se
osjetljivost za nas kršæane ne smije svesti na spomen u
govorima, nego na zalaganje da im mi u vjernièkim
zajednicama, u državi i društvu budemo istinska potpora; da
ih ne prepustimo dvoliènosti i cinizmu". Današnji je dan u
svome imenu spojio tri nosive stvarnosti spomena: pobjedu,
zahvalnost i branitelje. Neka odjekuju u našemu srcu, dok
molimo za svoju domovinu, potaknuo je biskup.
"Dok danas slavimo Gospodina u zahvalnosti za dar slobode
svoje domovine, pred nama su ljudi koji su imali puno vjere.
Koliko puta smo mogli èuti i koliko su nam puta branitelji
Domovinske vijesti
ponovili: 'Bog mi je pomogao; da nije bilo vjere, ne bismo
izdržali'. A razvalina, znakova smrti i straha nije
nedostajalo", rekao je biskup u homiliji na misi na kojoj su
bili èasnici Hrvatske vojske, hrvatski branitelji i brojni
vjernici. Biskup je primijetio da se o današnjemu danu
obièava govoriti kao o spomenu na završno oslobaðanje ljudi
i prostora njihova življenja s pomoæu oružane operacije pod
vojnim imenom 'Oluja' èime se ujedno ulazi u opasnost da se
previdi sve ono što je prethodilo toj slobodi.
"Napominjem to u ovoj prvostolnici, ispod njenih tornjeva
koji su srpskomu osvajaèu poslužili za govorljivu sliku koju
dobro pamtimo. Sjeæamo se kako su govorili da æe Hrvatska
biti prostorno onolika koliko se vidi s tornjeva ove katedrale.
I to zacijelo ne misleæi na sunèani ljetni dan i vjerojatno
priželjkujuæi da i ovi tornjevi padnu kao toliki drugi koji su
gaðani, paljeni i srušeni. Ali ne samo tornjevi crkava. Gaðan
je hrvatski život u širokome rasponu svega dohvatljivoga
granatama, mecima, slovima i glasom", rekao je biskup.
Prema njegovim rijeèima, "Oluji" je prethodilo zlo koje je
ostavilo duboke, teško ljeèive rane. One su dio nesigurnoga
podnožja kojega smo uvijek svjesni, ali ne smijemo gledati u
njega, bez prepoznavanja Kristove prisutnosti, primijetio je
biskup Šaško.
"Govoriti danas o hrvatskim vojnim oslobodilaèkim
akcijama, o stradalima u njima, ne spominjuæi prethodne
godine najdubljih poniženja, nepravda, straha, odvodi u
neistinu iz koje se ne može granati dobro", rekao je biskup,
istaknuvši da radost kakvu hrvatski narod ne pamti, radost
nakon vraæanja slobode nije progovorila takvom snagom bez
razloga. Zar se ne sjeæamo malovjernosti; kada se èinilo da
æemo biti satrveni, prepušteni igrama visoke politike i
oružanoj snazi neprijatelja, zapitao je biskup.
"Na današnji se spomen niti jedan hrvatski èovjek ne smije
veseliti zbog toga što je tutnjalo oružje, što su se srca stezala,
što su ljudi ubijeni; danas se treba veseliti radosti koja je
roðena u pobjedi nad zlom. Ali, za to je potrebno vidjeti
cijeli luk koji obuhvaæa život tih ratnih godina. Važno je to
da bi se vidjelo da su žrtve, svi poginuli posljedica zla,
onoga zla koje su pristali nositi napadaèi na Hrvatsku. Jer
danas se pokušava vagati, govoriti o poštivanju èovjeka i
žrtava, nabrajati pogreške hrvatske obrane, gurajuæi u stranu
istinu s poèetka da Hrvati i ljudi koji Hrvatsku osjeæaju
dijelom svoga biæa nisu smjeli imati pravo na radost",
istaknuo je biskup, upozorivši da se to gušenje hrvatske
radosti nastavlja promicati istim žarom. "A mi smo tu,
ustrajni, još uvijek lijeèeæi rane s pouzdanjem u Gospodina,
posebno pozorni na suzne oèi onih koji veæ dvadeset i tri
godine ne uspijevaju rijeè 'radost' izgovoriti tako da to èuje i
njihovo srce. Pa ipak, danas se radujemo, jer je naša radost,
prokušana patnjom jamstvo da æemo biti osjetljiviji na rane
svakoga èovjeka. Zato danas treba slaviti, jer ako se
umorimo slaviti dobro, ako pomislimo da je to nevažno,
poèet æe nam nareðivati što smijemo slaviti, a što ne
smijemo; èemu se smijemo radovati, a èemu ne; što smijemo
osjeæati, govoriti, prema èemu težiti", rekao je biskup,
poruèivši da je današnji dan prije svega spomen radosti koji
je potrebno èuvati i prenositi naraštajima. 'Oluja' nije
prijetnja nikomu tko poštuje tuðu slobodu niti je takva da
bismo ju stidljivo trebali izgovarati. Ona u hrvatskoj duši
povezuje trpljenje i slobodu, ali živi kao radost svima koji se
raduju dobru. Ta je radost ujedno mjera za dobro Hrvatske,
jer je niknula iz korijena Kristove Radosne vijesti. Oni pak
koji donose odluke ili postupaju tako da narušavaju tu
hrvatsku radost svjesno se postavljaju protiv istine, upozorio
je biskup.
"Kada je ne tako davno bilo reèeno da nam je potrebna nova
'Oluja', osjetili smo kako nekima 'Oluja' nije draga. Èini se
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
15
Domovinske vijesti
da se taj pojam može spomenuti tek u okviru gospodarstva,
kao da bi bez pridjeva 'gospodarska' 'Oluja' po neèemu bila
upitna. Zato se dobro pitati što je to i za koga u 'Oluji'
sporno; ima li nešto što je sporno u oslobaðanju od zla, od
nasilja i mržnje, da bismo se trebali sramiti u govoru o
cjelokupnosti hrvatskoga društva? Ili je ipak sporno to što je
donijela radost hrvatskomu narodu i svim ljudima koji su s
njime stradavali? Isus uèenicima izgovara tri kratke uskliène
reèenice: Hrabro samo! Ja sam! Ne bojte se! U toj sigurnosti
leži cijeli naš život, sve naše životne oluje kojima je
gospodar Bog. Branitelji su imali pogled uprt u Gospodina, u
dobro, i nisu skrenuli pogled u prijetnju vihora zla", rekao je
biskup.
Misa za Domovinu u požeškoj katedrali
Branitelji su na agresiju odgovorili ljubavlju prema
domovini, branili slobodu, svoje obitelji i imovinu, polagali
svoje živote te bili pobjednici. To djelo veæine hrvatskih
branitelja ne mogu potamniti zloèini onih koji nisu djelovali
u skladu s time
Požega, 5.8.2014. (IKA) - Na Dan pobjede, domovinske
zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, požeški
biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je euharistijsko slavlje u
požeškoj katedrali na kojemu su uz petnaestak sveæenika iz
središnjih ustanova i gradskih župa sudjelovali i èlanovi
braniteljskih udruga, rodbina poginulih branitelja,
predstavnici hrvatske vojske i policije, županijskih i gradskih
vlasti na èelu s gradonaèelnikom Vedranom Neferoviæem te
drugi vjernici. Biskup je u pozdravu rekao da su tri naslova s
kojih žele Bogu uputiti zahvalnu molitvu: za pobjedu u
domovinskom ratu, za domovinu i za poginule branitelje.
Podsjetio je da su se mnoge kršæanske pobjede, meðu kojima
je spomenuo lepantsku, sinjsku i petrovaradinsku protiv
Osmanlija, a tako i naša u Domovinskom ratu ostvarivale po
moænom zagovoru Isusove Majke. Spomenuo je da Crkva
danas slavi Godišnjicu posvete Bazilike svete Marije Velike
u Rimu, izgraðene nakon proglašenja dogme o Marijinu
Bogomaterinstvu na saboru u Efezu 431. te je pozvao
nazoène da sjedinjeni s njome povjere Isusovoj pobjednièkoj
ljubavi na križu ljubav naših branitelja za domovinu i žrtvu
za njezinu slobodu, napose onih koji su za nju dali svoje
živote te potaknuo da mole za domovinu kako bi uvijek bila
zemlja u kojoj se poštuje svaki èovjek i djeluje za njegovo
dostojanstvo na temelju neprolaznih vrijednosti.
U homiliji biskup je podsjetio na trenutaèna teška ratna
zbivanja u Gazi, Ukrajini i drugdje te rekao kako je izazovna
i na neki naèin porazna èinjenica da èovjeèanstvo ni danas u
rješavanju meðuljudskih i meðunarodnih pitanja ne uspijeva
iskljuèiti rat. Tumaèeæi naviještenu rijeè iz Knjige Jeremije
proroka, rekao je kako je i danas u èovjeku prisutna
„neiscjeljiva rana i neprebolan polom" po njegovoj duhovnoj
ranjenosti zlom i grijehom iz kojeg uvijek iznova progovara
nasilje, rat i ubijanje. Podsjetio je na neprihvatljivost naèela
da cilj opravdava sredstvo, te bi po njem bilo opravdano
pokretati ratove i istaknuo da je moralno dopušteno samo
braniti sebe, slobodu i imanje, ali uvijek na ogranièen naèin
koji mora poštivati èovjeka. Ustvrdio je da je takav bio
Domovinski rat. Osvræuæi se na èitanje iz Knjige Jeremije
proroka, biskup je spomenuo kako samo èovjek koji svoju
ranjenost grijehom stavi u odnos s Bogom, može djelovati
izlijeèeno, ne nanoseæi drugome zlo. Podsjetio je da su u
vrijeme Domovinskog rata mnoštva u Hrvatskoj molila, a
velik broj branitelja nosio krunice o vratu u znak
povezanosti s Bogom, da su na agresiju odgovorili ljubavlju
prema domovini, branili slobodu, svoje obitelji i imovinu,
polagali svoje živote te bili pobjednici. Rekao je da to djelo
16
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
ika
veæine hrvatskih branitelja ne mogu potamniti zloèini onih
koji nisu djelovali u skladu s time i da radi toga naši
branitelji zaslužuju posebno poštovanje i zahvalnost.
Spomenuo je kako ranjenost ljudskog biæa zlom i grijehom i
danas na svoj naèin progovara u hrvatskoj politici, društvu i
gospodarstvu te je ustvrdio da bez promjene u srcima i
savjestima ljudi, sama promjena stranke na vlasti neæe
donijeti istinski boljitak. Istaknuo je kako trajan izazov za
Hrvatsku predstavlja pitanje koliko smo povezani s Bogom,
spremni kajati se za grijehe, biti lijeèeni njegovim
milosrðem i ljubavlju te tako postati ljudi èista srca i
savjesti, bistra pogleda i èestita djelovanja. Rekao je kako
mu se trenutaèno stanje u Hrvatskoj èini poput laðe u
današnjem evanðelju koju je šibao protivan vjetar i na kojoj
su uèenici bili u strahu od potonuæa. No, nastupa Isus
hodajuæi po uzburkanom moru te im progovara: "Hrabro
samo! Ja sam! Ne bojte se!" Petar je na Isusovu rijeè krenuo
hodati po vodi, ali je ubrzo poèeo tonuti, te je èuo njegov
prijekor: "Malovjerni, zašto si posumnjao?" Biskup je
zapitao, jesmo li iz vodstva broda koji se zove Hrvatska
izbacili Isusa Krista te ostali sami u svojim strahovima i
dodao da nam u našem teškom stanju nema tko drugi - osim
njega - uputiti rijeè "Ne bojte se", jer on je pobijedio smrt,
zavrjeðuje naš poklon i povjerenje, bez kojeg nam prijeti
potonuæe na uzburkanom moru svijeta. Pozvao je nazoène da
se obnove u tom povjerenju, pridruže se tako našim
braniteljima koji su tim putem bili pobjednici.
Pri koncu misnoga slavlja biskup je uime nazoènih uputio
molitvu Isusovoj Majci za domovinu te je zahvalio svima za
sudjelovanje na slavlju u spomen hrvatske pobjede i
poginulih branitelja.
Jelenje: Misa za Domovinu i poginule branitelje
Jelenje, 5.8.2014. (IKA) - U povodu obilježavanja Dana
pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih
branitelja župnik župe sv. Mihovila u Jelenju Ivan
Milardoviæ predvodio je u utorak 5. kolovoza na jelenjskom
groblju misu za Domovinu i poginule hrvatske branitelje.
U propovijedi vlè. Milardoviæ istaknuo je važnost obitelji
kao temelja društva i Crkve. Roditeljima je poruèio da djeci
usaðuju pripadnost i ljubav prema Domovini i narodu. "Ta
ljubav prenosila se u našim krajevima s koljena na koljeno i
onda kada je to bilo zabranjeno. Ta duboka usaðena ljubav
naših predaka ne može se pobijediti jer je utemeljena u
velikom Božjem daru - ljubavi i slobodi", rekao je.
Podsjetio je na vrijeme komunizma kada se ta ljubav prema
svom narodu branila i htjela iskorijeniti iz hrvatske tradicije,
no biti na strani istine i ljubavi znaèi biti na strani Isusa
Krista. "Danas se spominjemo svih onih koji su tiho i
ustrajno stvarali Republiku Hrvatsku, svih branitelja koji su
bili spremni žrtvovati sve za obitelj i Domovinu. U tome se
oèituje Božja ljubav", rekao je.
Govoreæi o aktualnom trenutku ekonomske krize, istaknuo je
da je njoj uzroènik èovjek i ideje koje se protive Božjim
zakonima i koje razaraju obitelji. Poruèio je da drugog puta
nema od onoga kojim vodi Isus, a to je ljubav prema
Domovini i Bogu. Tu ljubav potrebno je prenositi na buduæe
naraštaje, a na današnji praznik trebamo biti ponosni,
zakljuèio je vlè. Milardoviæ.
Program obilježavanja koji je poèeo polaganjem cvijeæa i
svijeæa na Mostu hrvatskih branitelja u Rijeci organizirala je
Zajednica Udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske
županije te udruga èlanica kao nositelj programa (UHDDR Grobinštine).
ika
Knin: Misa na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
Danas postoji neka opasna praksa da se o Domovinskom
ratu govori i piše kao o nekakvom graðanskom ratu u kojem
su svi jednako krivi, upozorio biskup Ivas
Knin, 5.8.2014. (IKA) - Misno slavlje na Dan pobjede i
domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja u utorak
5. kolovoza u crkvi Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta
u Kninu predvodio je šibenski biskup Ante Ivas. Uz brojne
sveæenike koncelebrirali su provincijal Franjevaèke
provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman i vojni
biskup u Republici Hrvatskoj Juraj Jezerinac.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan branitelja
prigoda je da Bogu zahvalimo za slobodu, da odamo poèast
žrtvama Domovinskom rata i predsjedniku dr. Franji
Tuðmanu. Prigoda je i da zahvalimo živim braniteljima koji
su izložili svoje živote za slobodu i krst èasni, poruèio je u
uvodu u misno slavlje župnik Knina fra Marko Duran.
Pobijeðen je okupator i omoguæeno je funkcioniranje
suverene i slobodne hrvatske države. Naša je sveta dužnost
èuvati i izgraðivati vrijednosti steèene krvlju i raditi na tome
da meðu ljudima vlada pravda, bratstvo i ljubav. Istinsko
domoljublje i rodoljublje su duhovne vrijednosti i moralna
dužnost svih nas, rekao je fra Marko.
Biskup Ivas u homiliji je istaknuo kako Knjiga izlaska nosi
poruku i nama danas. "Biblija nam potvrðuje kako je put u
slobodu zahtjevan, kako za slobodu treba podnijeti mnoge
napore i žrtve, kako treba prijeæi preko mnogih zapreka i
kako put u slobodu traži hrabrost i zajedništvo naroda i
njegovih voða. Put u slobodu traži èvrstu vjeru u slobodu
kao dragocjeni dar. Biblija nas upozorava kako put u
slobodu i sloboda nose opasnosti napasti da kada na putu
slobode doðu teškoæe i neugodnosti, naroèito kad nestane
kruha i vode, tada neki poènu misliti da je ono prije bilo
bolje vrijeme, premda su to bili dani ropstva. Uvijek se tada
naðe onih koji su spremni pobuniti i zaluditi narod. Uvijek
se naðe onih koji su u danima iskušenja narodu spremni
ponuditi lažne nade i bogove, opasne idole i zlatnu telad, pod
prividom novih sloboda i nove pravednosti, poredaka,
mudrosti i blagostanja. Uvijek se naðe onih kojih se dade
zavesti", upozorio je biskup Ivas.
"Mi se danas s ponosom sjeæamo kako je sav hrvatski narod
osjetio da treba odluèno ustati u obranu doma i roda. Trebalo
je uæi u teške borbe, micati balvane s cesta, ali još više one
mnogo teže, one glavne krivce za sve što æe se dogaðati, one
balvane u glavama ljudi koji su dugo živjeli u sistemu koji je
kao crvena zmija dugo trovao dušu hrvatskog naroda
najkrvavijom ideologijom civilizacije, komunistièkom i
partijskom. Ona je pod plaštem antifašizma nemilosrdno
satirala izvornu kulturu, kršæansku vjeru i Crkvu, kršæanske
vrednote i institucije, kulturni i duhovni identitet i ime
hrvatsko. Sve što je bilo hrvatsko bilo je pod etiketom
'nacionalistièko', 'ustaško', 'fašistièko'. Svi smo biskupi i
sveæenici i dosljedni vjernici bili klerofašisti. Hrvatskom se
narodu i Katolièkoj crkvi uporno i ustrajno, na svim
razinama prizivao kompleks ustaštva. I danas u slobodnoj
državi hrvatskoj kao da se ponovno javlja slièna retorika, pa
i slièna taktika. Zataškati istinu, ne dati joj da progovori,
omalovažiti je èak onda i kad progovore iskopane kosti
brojnih žrtava", rekao je biskup.
Poruèio je da se dana danas treba sjeæati ne iz mržnje prema
ikome, nego da se ne zaboravi istina, "a istina je da smo
morali prolaziti kroz dim i vatru, kroz stravièni zvuk sirena,
projektila i granata". Bio bi grijeh bešæutnosti i
nezahvalnosti sve to zaboraviti i zanijekati ili iskrivljavati.
Danas postoji neka opasna praksa da se o Domovinskom
ratu govori i piše kao o nekakvom graðanskom ratu u kojem
su svi jednako krivi. Kao da smo bili slijepi i gluhi i nismo
Domovinske vijesti
vidjeli odakle dolaze topovi i rušitelji i što su nam
poruèivali, pisali i pjevali. Vidljivo je da i danas neki u
svojim planovima o regiji i regionu èasnu Oluju drže
zloèinaèkom akcijom, a sve sudionike zloèincima, istaknuo
je biskup Ivas. Sve je pozvao na hrabrost i odgovornost koja
nam u svakidašnjici nadasve treba.
Tri stoljeæa štovanja Snježne Gospe u Osijeku
Osijek, 5.8.2014.
(IKA/TU) – Osjeèki su vjernici
najsveèanije proslavili blagdan Snježne Gospe, 5. kolovoza,
u župi Preslavnog Imena Marijina, pohodeæi donjogradsku
kapelicu sveèaricu, podignutu na mjestu gdje je zabilježeno
trostoljetno štovanje Marije Snježne. U kapelici su slavljene
tri mise, a veèernju pjevanu je u zajedništvu s mnoštvom
vjernika slavio Ivan Juriæ, župnik župe Preslavnog Imena
Marijina, pojasnivši kako je rijeè o jubileju svetoga mjesta
jer najstariju bilješku o štovanju Gospe Snježne u Osijeku
donosi povjesnièar Josip Bösendorfer, zapažajuæi da je 1704.
carska vojska ispred Gospe Snježne u Donjem gradu podigla
svoj šator.
"Ova je crkva otvorena tijekom dana, u njoj uvijek netko
moli i izlijeva svoje srce ili zahvaljuje, a brojni svjedoèe
kako im je Gospa bila pomoænica. Molimo i mi na ovom
milosnom mjestu: vi žalosni znajte da je i Majka Marija
prošla put poput vašega držeæi sina na rukama; i siromašni,
takoðer, i sve što nam se dogaða naša Majka razumije",
kazao je Juriæ te je, osvræuæi se na Dan pobjede i
domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, rekao:
"Baš na današnji blagdan Snježne Gospe za Hrvatsku se
dogodilo uzvišeno i veliko, Knin je osloboðen nakon svih
ratnih tegoba. Naša je vojska isticala Gospu u ratu i skoro svi
branitelji su imali krunicu oko vrata! Jako me boli što se u
javnosti, dok slavimo, to prešuæuje. Koliko sam krunica
blagoslovio! Branitelji su tražili snagu, silu Božju i zagovor
odozgo. Da smo svima u Saboru i Vladi te i drugima u
politici dali krunicu, možda, bilo bi nam danas ljepše, bolje.
Gospa je uz hrvatski narod izvojevala i ovu zadnju pobjedu,
ali ne zato što je vjernica, nego što voli svoj vjerni puk,
èestitost i plemenitost. Molimo za nas i naš napaæeni narod.
Neka nas Bog blagoslovi i Gospa zagovara, a domovinu
èuva."
Uz trostoljetni jubilej saèuvanoga zapisa o povijesnom
dogaðaju sa spomenom na kapelu Sv. Marije od snijega
vezana je zanimljiva povijest. Naime, povijesna vrela
ukazuju da je prvotna kapelica bila blizu ondašnjeg groblja i
tržnice, a iz prvih zapisa u matiènoj knjizi umrlih za Osijek
iz 1701. može se zakljuèiti kako je kapelica sagraðena uoèi
osnutka groblja u Donjem gradu 1699. godine.
Premještanjem groblja na novu lokaciju kapelica ostaje na
istom mjestu na Trgu bana Jelaèiæa gdje je danas. Prva ili
druga kapelica od drveta sagraðena je 1752., no još ranije je
zabilježeno oko 1731. kako je u vrtu udovice de Neufille
sagraðena kapelica Snježne Gospe, a zemljište je s
kapelicom kasnije oporuèno ostavljeno isusovcima. Kapelica
je srušena je 1895. godine i na istomu mjestu podignuta nova
u razdoblju od 1895. do 1898. godine i ona je i danas
hodoèasnièko mjesto koje Osjeèani nazivaju "Tihim
svetištem Osijeka" jer su ovdje brojni iskusili Gospin
zagovor. Kapelica, zaštiæeni spomenik kulture, u drugom
svjetskom ratu teško je ošteæena bombardiranjem (oltar je
netaknut), a 1949. obnovljena je u izvornom obliku (iz
1898.) te 2008. godine.
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
17
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Sedamnaesti susret duhovnih zvanja posuškoga kraja
Posušje, 30.7.2014. (IKA) - Sedamnaesti susret duhovnih
zvanja posuškoga kraja poèeo je u srijedu 30. srpnja misnim
slavljem koje je u kripti posuške crkve predvodio fra Petar
Grubišiæ, a propovijedao je fra Jerko Penava. Na susretu se
okupilo 65 osoba koji su se odazvale duhovnome pozivu: 20
sveæenika i redovnika, 33 redovnice, trojica bogoslova,
šestorica sjemeništaraca i tri kandidatice za èasne sestre. Na
misi je bilo i oko 300 vjernika, a pjevala je FRAMA iz
Posušja. Sve je pozdravio posuški župnik fra Mladen
Vukšiæ, a uime organizatora informacije iz protekle godine i
planove iznio je fra Mario Knezoviæ.
Nakon misnoga slavlja bilo je zajednièko druženje s
vjernicima uz èašæenje. U drugom dijelu programa prikazan
je dokumentarni film o fra Ljubi Èuturi koji je vodio sve
dosadašnje susrete. Film je priredio fra Mario Knezoviæ, a
tekst je èitao Dragan Soldo s Radiopostaje Mir Meðugorje.
Popodnevni dio programa bio je u Tribistovu gdje se
blagovalo i pjevalo te èestitalo slavljenicima koji
obilježavaju neke sveæenièke ili redovnièke obljetnice.
Pokušaj provale u župni ured u Sanskom Mostu
Sanski Most, 31.7.2014. (IKA/TABB) - Župnik u Sanskom
Mostu fra Ivica Matiæ poslao je Biskupskom ordinarijatu u
Banjoj Luci obavijest o provali u župnu kuæu koja se
dogodila oko pola noæi izmeðu srijede 30. srpnja i èetvrtka
31. srpnja.
Nepoznata osoba razbila je prozor na podrumu župne kuæe, a
onda je razbila i staklo na prozoru koji je vodio do
vjeronauène dvorane u prizemlju župne kuæe. Nakon što je
župnik èuvši lupu upalio svjetlo u vjeronauènoj dvorani,
napadaè je pobjegao istim putem kako je došao. Župnik je
odmah pozvao policiju koja je brzo došla i osiguravala
župsku kuæu do jutra kada je krim. policija napravila detaljan
uviðaj. O incidentu je osim javnosti obaviješteno i
Meðureligijsko vijeæe.
Hod Franjevaèke mladeži Bosne Srebrene
Sarajevo, 1.8.2014.
(IKA/KTA) - Ovogodišnji hod
Franjevaèke mladeži Bosne Srebrene pod geslom
"Gospodine što hoæeš da uèinim?" zapoèeo je 25. srpnja na
kupreškoj visoravni u župi Suho Polje. Pedesetak sudionika
na èelu s podruènim duhovnim asistentom fra Danijelom
Rajiæem propješaèilo je oko 100 kilometara kroz župe Šuica,
Livno, Bila, Ljubunèiæ, a dio programa bio je organiziran i u
samostanu sv. Petra i Pavla na Gorici. Mladi su svaki dan
poèinjali ranom jutarnjom molitvom Èasoslova. Hod je bio
praæen molitvom krunice, pjesmom i smijehom; za svaki dan
bila je predviðena odreðena tema, o kojoj su framaši
razmatrali, prvo kroz meditacije i ulomke iz Biblije, života
sv. Franje i dokumenta "Radost evanðelja", a potom i kroz
trenutke zajednièke tišine.
Mladi su svakodnevno molili za Crkvu, svoje obitelji,
prijatelje, domovinu, nova duhovna zvanja i sve koji su se
preporuèili u molitve. Nakon završene dionice puta, redovito
je slavljena veèernja misa a radilo se i po skupinama, prema
knjižici koja je posebno pripremljena za taj hod. Mladi su se
i družili kroz igre i pjesmu te dan završavali veèernjom
molitvom.
U utorak 29. srpnja bio je pripremljen i obred obnove
obeæanja framaša iz župe Ljubunèiæ. U franjevaèkom
18
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
samostanu na Gorici bilo je organizirano razgledavanje,
samostana, muzeja i galerije. Naveèer je zajedno s novacima
i drugim mladima bilo klanjanje pred Presvetim Oltarskim
Sakramentom. U èetvrtak 31. srpnja bilo je pokornièko
bogoslužje, ispit savjesti te ispovijedanje u župnoj crkvi u
Livnu kako bi se svi sudionici pripremili za potpuni oprost
grijeha u Porcijunkuli na blagdan Gospe od anðela.
Raspjevana družina sv. Franje krenula je u Asiz 1. kolovoza,
u ranim jutarnjim satima. Na putu su se zaustavili u Padovi,
uz posjet svetištu Sv. Leopolda, sv. Justine i bazilike Sv.
Ante gdje slave misu na hrvatskom jeziku.
U Sarajevu premijerno izveden mjuzikl "Streetlight"
U sklopu meðunarodnog projekta "go4peace" nastupilo 180
mladih iz 17 europskih zemalja, kao i mladi iz SAD-a i
Brazila
Sarajevo, 1.8.2014. (IKA/KTA) - U sportskoj dvorani
Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih "Ivan Pavao II." u
sarajevskom naselju Otoka, pred gostima iz javnog,
politièkog i kulturnog života Europe i Bosne i Hercegovine,
a u sklopu meðunarodnog projekta "go4peace", 180 mladih
iz 17 europskih zemalja, kao i mladi iz SAD-a i Brazila,
premijerno su 31. srpnja izveli glazbeni performans
"Streetlight" (Ulièno svjetlo).
Mlade sudionike pozdravio je vrhbosanski nadbiskup
kardinal Vinko Puljiæ, zahvalivši im što su se odazvali
pozivu da svojom prisutnošæu izraze opredjeljenje za mir.
Istièuæi da su prošlo stoljeæe na tim prostorima obilježila tri
rata, zbog èega su "rane i na tijelu i na duši èovjeka,
meðuljudskim odnosima i razvoju gospodarstva", naglasio je
da ne smiju niti mogu biti ravnodušni kada se danas "toliko
širi miris baruta, toliko krvi lije, tolike izbjeglice bježe,
tolika djeca ostaju siroèad, toliki ostaju bez dijelova tijela".
Pozdravio je i nazoène visoke goste, meðu kojima osobito
apostolskog nuncija u BiH nadbiskupa Luigija Pezzuta,
bivšu predsjedateljicu Odbora za kulturu i obrazovanje i
èlanicu izaslanstva za odnose s Albanijom, BiH, Srbijom,
Crnom Gorom i Kosovom Doris Pack, generalnog tajnika
Vijeæa europskih biskupskih konferencija mons. Duareta Da
Cunhu, predstavnike humanitarnih i dobrotvornih
organizacija na èelu s predstavnikom Renovabisa
Gerhardom Albertom; državnike i politièare meðu kojima i
predsjednika Federacije BiH Živka Budimira, predstavnike
medija, te èlanove Meðunarodne glazbeno-scenske skupine
GenRosso iz Italije, koji su mlade prethodnih dana
pripremali za izvedbu. Zahvalio je na kraju i svim
nazoènima, donatorima i organizatorima, uz poticaj da
"budemo istinski graditelji mira".
Nuncij Pezzuto izrazio je radost što u zajedništvu sa ostalima
može "uživati u glazbenom trenutku" za koji je istaknuo da
ima za cilj dodatno otvoriti misli i srca kako bi shvatili
vrijednost mira. Èovjeèanstvo, bez obzira na iskustva nasilja
i rata koja su bila u bližoj i daljoj prošlosti, još nije uspjelo
pronaæi naèin da riješi državne i meðunarodne sukobe.
"Veèeras se ne želim prisjeæati samo velikih ratova i velikih
državnih i meðunarodnih primjera nasilja", kazao je nuncij
Pezzuto te naglasio da su svi pojedinaèno ukljuèeni u malene
ratove ili nasilje, nekada u obitelji, meðusobnim odnosima, u
raznim javnim i privatnim institucijama, ali i u zajednicama
vjere bilo koje religijske organizacije. "Ove veèeri, mi smo
ovdje da preispitamo sebe kako bismo mogli vidjeti – iznad
naše savjesti, iznad svega, iznad naše braæe i sestara – jesmo
ika
li mi zaista ljudi mira, ljudi koji su ukljuèeni u održavanje i
izgradnju mira, da vidimo jesmo li mi zaista 'umjetnici mira',
kao što je govorio papa Ivan Pavao II." rekao je nuncij.
Nakon pozdravnih govora uslijedio je mjuzikl koji su mladi
pripremali proteklih dana u razlièitim radionicama, a svoje
dojmove s veèeri nazoèni su imali priliku zabilježiti u
"knjigu dojmova" koju su oslikali mladi. Mjuzikl kroz prièu
o prijateljstvu Charlesa i Jordana u zloglasnoj èetvrti
Chicaga šezdesetih godina proteklog stoljeæa, u kojoj vladaju
ratovi bandi, nasilje i beznaðe, pokazuje da je moguæe
jedinstvo meðu ljudima.
GenRosso International Performing Arts Group utemeljena
je godine 1966. u Loppianu kraj Firence. Na Božiæ te godine
Chiara Lubich, utemeljiteljica Pokreta fokolara, daruje
mladima gradiæa Loppiana crvene bubnjeve da kroz glazbu
promièu poruke mira i sveopæeg bratstva te tako pridonose
ostvarenju ujedinjenog svijeta.
Izvorna aktivnost skupine GenRosso od samih poèetaka
proizlazi iz njihove kulturno-umjetnièke zanimljivosti, iz
internacionalnosti èlanova i osobnog zalaganja da u
svakodnevnom životu ostvaruju vrednote koje promoviraju.
Kroz GenRosso je prošlo više stotina umjetnika i tehnièara
iz raznih država i s razlièitih kontinenata. Putuju i susreæu
raznovrsne kulture i tradicije a snimili su više stotina
pjesama na razlièitim jezicima. Promièu razne projekte u
cilju prevencije nasilnièkog ponašanja mladih i mladenaèkih
tegoba, a u izravnom susretu s disciplinama: ples, pjesma,
teatar, scenografija, svjetla, zvukovi, glazba.
Kardinal Puljiæ blagoslovio Gospin kip u Gornjoj
Tramošnici
Vrhbosanski nadbiskup istaknuo važnost zahvalnosti
vjernika na primljenoj pomoæi tijekom poplava
Gornja Tramošnica, 1.8.2014.
(IKA) - Vrhbosanski
nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ predvodio je u petak 1.
kolovoza misu i blagoslovio novi Gospin kip u dvorištu
župne crkve Gospe od anðela u Gornjoj Tramošnici. Kip je
djelo akademskog kipara Slavena Milièeviæa, rodom iz
Gornje Tramošnice. Na misi i blagoslovu kipa sudjelovali su
brojni hodoèasnici i drugi vjernici, njih oko 2500.
U propovijedi kardinal Puljiæ je pojasnio nastanak blagdana
Gospe od anðela: "Neka trojica hodoèasnika iz Svete zemlje,
nakon što su stigli u Asiz, napraviše kapelu u koju postaviše
Gospu okruženu anðelima. Ta kapelica s vremenom je
ostarjela i poèeo ju je izgrizati zub vremena. Kada je sveti
Franjo pozvan od Boga da promijeni svoj život i da krene
putem evanðelja, on je najprije popravio spomenutu
kapelicu. Onda je shvatio da ne treba popravljati tu kamenu
crkvu, nego Crkvu iznutra. Zato æe cijeli njegov život biti
vezan uz tu kapelicu Gospe od anðela. Kasnije æe Papa dati
posebni blagoslov i privilegij da se u toj kapelici može steæi
potpuni oprost. Nakon toga Sveti Otac je proširio moguænost
dobivanja potpunoga oprosta u svim crkvama koje vode
franjevci, a potom na sve crkve u koje dolaze hodoèasnici na
blagdan Gospe od anðela. Iznad te kapelice, franjevci su
nešto kasnije napravili divnu baziliku. Tako je zaživio ovaj
blagdan Gospe od anðela".
Govoreæi o postavljenom kipu, kardinal je rekao: "Danas
smo ovdje pred crkvom blagoslovili kip Gospe od anðela.
Kada sam prvi put vidio ovaj kip, rekao sam župniku: 'Pred
ovim kipom se može Bogu moliti'. Mnogi umjetnici pri
pravljenju kipa ili slike utkaju umjetnost, ali potrebno je
utkati i vjeru. Zato mi je drago što ovaj kip zraèi
pobožnošæu. Zašto mi uopæe pravimo kipove, kada znamo da
to uopæe nije tijelo Gospino? Svaki skromni vjernik želi
dodirnuti Gospin kip ili kip nekoga sveca. Zašto? Pa to je
Crkva u Hrvata
psihologija, jer èovjek zapravo želi cijelim svojim biæem
dodirnuti taj lik". U propovijedi kardinal Puljiæ osvrnuo se i
na potrebu zahvalnosti vjernika na primljenoj pomoæi
tijekom nepogode poplava. Rekao je da je svaka pomoæ
neèija žrtva. Osobito je istaknuo da ga žalosti èinjenica da su
se ljudi spremni posvaðati za sitnicu prilikom raspodjele
pomoæi. Na kraju je ohrabrio vjernike da budu pravi kršæani,
te da ne padaju zbog raznih napasti i kušnja.
Susret duhovnih zvanja Derventskoga dekanata
Derventa, 2.8.2014.
(IKA) - Susret duhovnih zvanja
Derventskoga dekanata, koji ima 160 sveæenièkih i
redovnièkih zvanja, održan je u subotu 2. kolovoza u župi
Preèistog Srca Marijina u Foèi kod Doboja. Bio je to
jedanaesti po redu susret, koji se svake godine održava u
drugoj župi. Na poèetku je dvadesetak sudionika pozdravio
domaæi župnik fra Jozo Gogiæ. Organizator svih dosadašnjih
susreta Ivan Ravliæ, župnik u Posavskoj Mahali, iskazao je
svoju radost što se i ove kao i prethodnih godina okupio tako
lijep broj Bogu posveæenih osoba, koji su roðeni u tom kraju,
a za tu su prigodu došli iz raznih krajeva Bosne i
Hercegovine, Hrvatske i drugih država gdje su na službi.
Prigodno predavanje na temu "Psihološki vid sedam glavnih
grijeha" održao je fra Blažan Lipovac, župni vikar u župi
Gornja Dubica. On je ukazao na posljedice koje iza sebe
ostavljaju duhovni i tjelesni grijesi. Kako je toga dana bio je
i blagdan Gospe od Anðela - Porcijunkula, u propovijedi je
govorio o životu i djelu sv. Franje koji se nakon radikalnog
obraæenja odrekao svega materijalnog i potpuno svoj život
posvetio Bogu.
Foto-izložba "Papa Franjo" u Buenos Airesu
Izložba u Hrvatskom vjerskom središtu sv. Nikole Taveliæa
Buenos Aires, 3.8.2014. (IKA) – U Hrvatskom vjerskom
središtu sv. Nikole Taveliæa u Buenos Airesu u nedjelju 3.
kolovoza nakon mise koju je predvodio fra Josip Peraniæ
otvorena je izložba fotografija "Papa Franjo". Rijeè je o
fotografijama koje je u Rimu snimila Marija Beloševiæ,
katolièka novinarka, suradnica Informativne katolièke
agencije. Fotografijama se podsjeæa na poèetak pontifikata
pape Franje: izbor, audijenciju za novinare, prvi Angelus,
sveèanu misu poèetka pontifikata, prvu generalnu
audijenciju, Veliki tjedan i Uskrs. Slijede fotografije vezane
uz dogaðanja u Godini vjere: susret sa èlanovima udruga i
pokreta o Duhovima, Marijanski dan i kraj Godine vjere, a
izložba završava kanonizacijom papa Ivana XXIII. i Ivana
Pavla II, te posljednjom generalnom audijencijom u travnju
ove godine.
Nakon Hrvatskog vjerskog središta sv. Nikole Taveliæa,
izložba æe biti postavljena na još nekoliko mjesta, meðu
kojima i u Caserosu gdje je djelovala bl. Marija Propetog
Isusa Petkoviæ.
Autorica fotografija u Argentini boravi u prigodi 99.
svjetskog esperantskog kongresa koji je u Buenos Airesu
održan od 26. srpnja do 2. kolovoza, a na kojem je
sudjelovalo sedamstotinjak esperantista iz pedesetak zemalja
iz cijeloga svijeta. Tijekom kongresa Marija Beloševiæ je
predstavila djelatnost Meðunarodne udruge katolika
esperantista èija je potpredsjednica. U sklopu tog
predstavljanja i esperantisti su imali priliku vidjeti
fotografije o papi Franji. Priredila je i tekstove za
ekumensku molitvu, a dala je doprinos i u dijelu programa
kongresa vezanog uz obrazovanje te informiranje.
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
19
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Stanje vjerskih sloboda u 2013.
Rim, 28.7.2014. (IKA) - Što se tièe vjerske slobode u
svijetu, 2013. je bila crna godina, s rekordnim prisilnim
iseljavanjem manjina, žrtava nasilja i progona, istaknuto je u
godišnjem izvještaju Ministarstva vanjskih poslova SAD-a,
objavljenom 28. srpnja u Washingtonu, prenosi Radio
Vatikan
Gotovo na svim krajevima planeta milijuni kršæana,
muslimana i vjernika drugih religija primorani su napustiti
vlastite domove zbog svoje vjere, istièe se u dokumentu, u
kojemu takoðer stoji da se, unatoè pokojem pozitivnom
primjeru solidarnosti i meðureligijske suradnje, na tom
podruèju još ima proæi dug put.
Što se tièe državne prisile, negativni rekord još uvijek ima
Sjeverna Koreja, u kojoj režim zabranjuje bilo kakvu vjersku
aktivnost. Velika ogranièenja za zajednice koje nisu
pridružene državnoj religiji, još uvijek se bilježe u
Saudijskoj Arabiji, Iranu i Sudanu, dok su u Kini, na Kubi i
u kavkaskim zemljama vjerske aktivnosti strogo pod
nadzorom države. U Eritreji bi pak èlanovi vjerskih skupina
koje režim ne priznaje, mogli biti podvrgnuti teškim
kaznama. U godini 2013., naime, najmanje je 1200 osoba
uhiæeno zbog svoje pripadnosti vjeri. I u Mianmaru, unatoè
demokratskom
otvaranju
vlasti,
nasilje
je
nad
muslimanskom manjinom prošle godine prouzroèilo stotine
mrtvih te na bijeg iz grada Meikttila prisililo 12.000 ljudi.
U zabrinjavajuæem porastu je nesnošljivost i nasilje koje
provode ekstremistièki pokreti kao što je Boko Haram u
Nigeriji. A posebno je dramatièno stanje na podruèjima
sukoba u Srednjoj Africi, gdje je samo u prosincu prošle
godine, u sukobima izmeðu militanata Seleke i protivnika
Balaka, ubijeno 700 kršæana i muslimana; ili pak u Siriji i na
cijelom Bliskom istoku, gdje je kršæanska nazoènost sve
manja. Ne smanjuje se ni nasilje budistièkih nacionalista nad
vjerskim manjinama u Šri Lanki, dok su u Bangladešu sve
èešæi napadi muslimanskih fundamentalista na bogoštovna
mjesta, posebno ona hinduska. I u Indiji su tijekom prošle
godine nastavljeni sektaški sukobi izmeðu muslimana i
hindusa.
Napada na vjersku slobodu ima i u Europi. Sluèaj je to,
primjerice, u Rusiji, koja zakone protiv ekstremizama rabi
kako bi manjinama ogranièila vjersku slobodu, dok se u više
zemalja Europske unije, meðu kojima u Ujedinjenom
Kraljevstvu, Francuskoj, Njemaèkoj i Italiji, ponovno
primjeæuje antisemitizam, kako pokazuju razlièiti forumi na
internetu i verbalno nasilje na nogometnim igralištima.
Crkveni poglavari u Jeruzalemu osudili progone kršæana
u Siriji i Iraku
Jeruzalem, 29.7.2014. (IKA) - U zajednièkom priopæenju
patrijarsi i poglavari Crkvi u Jeruzalemu oštro su osudili
progone kršæana koje u Siriji i Iraku provode džihadistièke
militantne skupine ISIS-a, odnosno Islamske države.
Kako prenosi Radio Vatikan, crkveni poglavari u Jeruzalemu
izražavaju užas i šok, posebno zbog sudbine koja je zadesila
kršæane u Mosulu, a koji su primorani birati izmeðu
odricanja zakletvom, smrti, i bijega. Tragièna zbivanja ovih
dana znaèe da æe prvi put u povijesti Iraka Mosul biti grad
bez kršæana. U priopæenju se zatim upuæuje snažan apel
vladama i narodima toga podruèja da prijave te zloèine
protiv èovjeèanstva te da zaustave svaki èin fanatizma, koji
ne predstavlja nijednu religiju ili ljudsku uljudbu.
20
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
Sirija: Novi apeli za oslobaðanje otetih sveæenika
Navršila se godina dana otkako nema vijesti o isusovcu o.
Paolu Dall'Ogliu, koji je nestao u Siriji. O potrazi za o.
Paolom i pokušajima uspostavljanja kontakta s otmièarima
za Radio Vatikan govorio je nuncij Mario Zenari
Vatikan, 29.7.2014. (IKA) - U utorak 29. srpnja navršila se
godina dana otkako nema vijesti o o. Paolu Dall'Ogliu,
isusovcu iz Rima, koji je nestao u Siriji. Pretpostavlja se da
su ga oteli islamski ekstremisti bliski Al Qaedi. Predugo je
to èak i za mjesto rata i beskonaènoga trpljenja kao što je
Sirija, istaknuli su èlanovi obitelji o. Paola u video poruci
koju su objavili na internetu.
Molimo odgovorne za nestanak toga dobrog èovjeka,
èovjeka vjere i mira, da imaju dostojanstvo i kažu nam gdje
je. Želimo ga ponovno zagrliti, ali smo spremni i žalovati za
njim, istaknuli su u apelu.
Kao aktivist dijaloga izmeðu kršæana i muslimana, 59godišnji Dall'Oglio utemeljio je u Siriji, u kojoj živi veæ 30
godina, ekumensku monašku zajednicu "Mar Musa", i èesto
je bio ukljuèen u mirovne misije. Prolaskom vremena sve se
više strahuje za njegovu sudbinu.
Govoreæi za Radio Vatikan o potrazi za o. Paolom i
pokušajima uspostavljanja kontakta s otmièarima, nadbiskup
Mario Zenari, apostolski nuncij u Siriji, prije svega je
istaknuo osjeæaje žalosti, ali i nade koji prevladavaju otkako
je nestao o. Paolo. Uvijek je potrebno nadati se, sve nadležne
instance se trude i ispituju sve moguæe smjerove.
Informacije su èesto suprotne, stoga mislim da su otvorene
sve moguænosti, rekao je nuncij te uputio snažan apel
odgovornima za otmicu, pozivajuæi ih na opæe osjeæaje
ljudske samilosti. Imajte samilosti prema dubokoj boli
njegove obitelji, i svih koji su ga upoznali i cijenili; dajte
vijesti o njemu. Taj moj apel vrijedi i za ostalu èetvoricu
sveæenika – dva pravoslavna biskupa i dva sveæenika, jedan
pravoslavni i jedan katolièki, koji su takoðer još uvijek
negdje zatoèeni. A to vrijedi i za sve otete osobe, kojih je
mnogo, a meðu njima ima i Sirijaca, i stranaca, napomenuo
je nuncij.
Osvrnuvši se potom na opæe stanje u Siriji, nuncij je kazao
da, nažalost, još uvijek ima podruèja na kojima se vode oštri
sukobi, te spomenuo da su u njima pogoðene i neke crkve. U
takvom stanju nesigurnosti, ono što najviše zabrinjava jest
humanitarni vidik. Sve je više izbjeglih, i sve je veæe
siromaštvo.
Prema statistièkim podatcima Organizacije ujedinjenih
naroda, više je od 10 milijuna sirijskih stanovnika, od njih 23
milijuna, kojima je potrebna humanitarna pomoæ. U to je
ubrojeno i 240.000 opkoljenih ljudi. Sukob je u Siriji,
primjerice, veæ odavno prešao i granice Libanona, stvarajuæi
probleme velikim mnoštvom izbjeglica, koje takvo stanje
može prouzroèiti u toj maloj zemlji. A sirijska je kriza u
posljednje vrijeme prešla i u Irak.
I druge obližnje zemlje trpe zbog posljedica sirijskoga
sukoba, o kojemu se, nažalost, sve manje govori, istaknuo je
nadbiskup Zenari te dodao da sukob u Siriji postaje
zaboravljeni sukob; još se jedna nesreæa nadovezuje na
tragediju velikoga trpljenja ljudi.
.
ika
Sveta Stolica s velikom zabrinutošæu prati stanje
kršæanskih zajednica na Bliskom istoku
Državno tajništvo veleposlanstvima pri Svetoj Stolici uputilo
je "verbalnu notu", upozoravajuæi na Papine nedavne apele
za Bliski istok
Vatikan, 31.7.2014. (IKA) - Sveta Stolica upozorila je vlade
na zabrinutost pape Franje za mir. Državno tajništvo
veleposlanstvima pri Svetoj Stolici uputilo je "verbalnu
notu", upozoravajuæi na Papine nedavne apele za Bliski
istok, upuæene nakon nedjeljnih molitava Anðeo Gospodnji.
U razgovoru za Radio Vatikan nadbiskup Dominque
Mamberti, tajnik za odnose s državama, rekao je da Sveta
Stolica s velikom zabrinutošæu prati stanje kršæanskih
zajednica na Bliskom istoku.
Teroristi su u Mosulu zauzeli ili oštetili oko trideset crkvi i
samostana, a sva su raspela uklonili. Kršæani su oduvijek u
Mosulu, a prošle nedjelje u tom gradu nije slavljena misa.
Treba imati na umu da su kršæani u Iraku, kao i u drugim
krajevima Bliskoga istoka, prisutni od samoga poèetka
Crkve te da su imali znaèajnu ulogu u razvoju društva, da na
Bliskom istoku žele ostati kao èimbenici mira i pomirbe,
istaknuo je nadbiskup Mamberti.
Na upit o tomu što Sveta Stolica èini da olakša patnje
kršæana, rekao je da je prisutna na raznim razinama. Prije
svega, Papa je u raznim prigodama i na vrlo ganutljiv naèin
oèitovao blizinu kršæanskim zajednicama, posebice
obiteljima iz Mosula, pozvavši sve vjernike da mole za njih.
Preko njihovih vjerskih voða, meðu njima i kaldejski
babilonski patrijarh te sirijski antiohijski patrijarh, Sveti
Otac kršæanima je izrazio blizinu, hrabreæi pastire i vjernike
da budu postojani u nadi. On je preko Papinskoga vijeæa
"Cor unum" izbjeglim obiteljima poslao novèanu pomoæ, da
olakša njihove tegobe, istaknuo je nadbiskup. Dodao je kako
Državno tajništvo vlastitim diplomatskim kanalima
neprestano upozorava meðunarodnu zajednicu i državne
vlade na sudbinu tih ljudi.
Svim veleposlanstvima pri Svetoj Stolici poslan je 29. srpnja
dokument s posljednjim apelima Svetoga Oca koji se odnose
na stanje na Bliskom istoku, s molbom da poruku prenesu
svojim vladama. Od svega srca želimo da meðunarodna
zajednica ozbiljno promisli o kritiènom stanju kršæana na
Bliskom istoku, jer su u pitanju temeljna naèela o ljudskom
dostojanstvu, o potrebi poštovanja ljudskih prava svake
osobe za miroljubiv i skladan suživot osoba i naroda.
Irak kao i druge države Bliskog istoka pozvan je da bude
uzor suživota izmeðu raznih zajednica, inaèe æe to biti veliki
gubitak i vrlo loša poruka cijelom svijetu, ustvrdio je
nadbiskup.
O sukobima na Bliskom istoku i o porastu nasilja u Pojasu
Gaze, rekao je da je stanje vrlo tragièno i žalosno, da postoji
opasnost navikavanja na nasilje, te slijedom toga da ga se
prihvaæa kao neizbježno, što ne bi bilo pravedno. Sveti Otac
èesto je pozivao na molitvu za mir; zazivajuæi dar mira i
prihvaæajuæi Božji poziv da se prekine uvojnica mržnje i
nasilja, podsjetio je nadbiskup.
Ovdje bih želio ponoviti Papin poziv svim odgovornima na
lokalnoj i meðunarodnoj razini da ne štede napore kako bi se
poradi dobra svih prekinulo neprijateljstvo i postigao željeni
mir. Kako istièe upravo papa Franjo, potrebno je više
hrabrosti za mir nego za rat; osim toga, svaka bi se odluka
trebala temeljiti na opæem dobru a ne na posebnim
interesima zakljuèio je nadbiskup Mamberti.
.
Inozemne vijesti
Uz Papin posjet: Povijest Crkve u Južnoj Koreji
Vatikan, 31.7.2014. (IKA) - Crkva u Južnoj Koreji, koju æe
papa Franjo pohoditi od 13. do 18. kolovoza, dosta je mlada,
istièe se u prilogu Radio Vatikana. Njezina povijest
zapoèinje prije 200 godina, kada se skupina mladih
znanstvenika susrela s kršæanstvom. Studirajuæi zapadnu
književnost, mladi su željeli osmisliti nešto što bi moglo
promijeniti ondašnje korejsko društvo. Njihovo uèenje u
poèetku je bilo puko traženje nove teorije, po milosti se
Božjoj pomalo pretoèilo u vjeru. Èitajuæi knjige, upoznali su
veæinu katolièkoga nauka. Nakon što su shvatili važnost
krštenja, Yi Seung-hun, jedan iz skupine, otišao je u Kinu,
primiti sakrament krštenja. Živio je od 1756. do 1801.
godine, a prvi je kršteni Korejac te i jedan od utemeljitelja
Crkve u Koreji.
Godine 1783. s ocem je otišao u Peking, gdje su ga
isusovaèki misionari pouèili u katolièkoj vjeri, a potom ga je
o. Jean-Joseph Grammont krstio. Godinu dana poslije u
Koreju se vratio sa sobom noseæi mnogo katolièkih knjiga.
Bio je uèitelj i sam krstio nekoliko Korejaca, kao i
poznatoga sljedbenika škole "praktiènoga uèenja" (sirhak)
Junga Yak-yonga.
Neki su njegovi prijatelji godine 1794. bili osuðeni na smrt
jer su organizirali dolazak u Koreju kineskoga sveæenika Jua
Moon-moa, a on je zbog toga prognan u neko selo, a potom
osuðen na smrt i pogubljen u seulskom zatvoru godine 1801.
Crkva u Koreji u poèetku je bila žestoko progonjena, jer je
konfucijanizam u ono vrijeme bio državna religija. Progoni
su trajali oko 100 godina, a muèenièkom je smræu umrlo više
od deset tisuæa kršæana.
U ono doba nije bilo vjerske slobode, ozakonjena je tek
godine 1886. ugovorom izmeðu Koreje i Francuske. No, nije
dugo potrajala, jer je Japan 1910. zauzeo Koreju i njome
vladao trideset godina. Japanska vlada u to je vrijeme strogo
nadzirala Crkvu. Svršetkom II. svjetskoga rata Koreja
postaje neovisna. No, steèena sloboda neslavno završava.
Odlukom Sjedinjenih Amerièkih Država i Sovjetskoga
Saveza, Koreja je podijeljena na Sjevernu i Južnu. Bol zbog
podjele naroda koji je uvijek bio jedinstven snažno se
odrazila na Katolièku Crkvu u Koreji.
Kad je Koreja podijeljena, u južnom dijelu bilo je oko 100
tisuæa katolika u stotinjak župa, na sjeveru pak bilo je oko
pedeset pet tisuæa, u 50 župa, dakle jedna treæina korejskih
katolika. Komunistièki režim u Sjevernoj Koreji snažno se
suprotstavio Crkvi. O sudbini 166 sveæenika i redovnika,
koji su tada bili u Sjevernoj Koreji, ni danas se ništa ne zna.
U Sjevernoj Koreji više nema ni jedne župe, ni jednog
sveæenika ni redovnice. Ne zna se koliko ima katolika,
procjenjuje se da ih ima od tisuæu do tri tisuæe. U Sjevernoj
Koreji, može se reæi, živi "Crkva šutnje". U Južnoj Koreji
Crkva pak cvjeta, po broju katolika je na treæem mjestu u
državama jugoistoène Azije, nakon Filipina i Vijetnama.
Papa posjetio upravu Isusovaèkog reda
Rim, 31.7.2014. (IKA) - Papa Franjo posjetio je u èetvrtak
31. srpnja sjedište Družbe Isusove u Borgo Santo Spirito u
Rimu. Kako je javio Radio Vatikan, Papa koji je i sam
isusovac, ruèao je u tamošnjoj kantini sa svojom subraæom.
Osim toga, sastao se s mladim isusovcima koji se trenutaèno
nalaze na školovanju u Rimu. Otkad je zapoèeo papinsku
službu to je prvi službeni posjet pape Franje sjedištu
vlastitog reda, koje se nalazi u blizini Trga Svetog Petra.
Povod je bio blagdan utemeljitelja Družbe sv. Ignacija
Lojole. Prošle godine Papa je na taj blagdan slavio misu
zajedno sa svim isusovcima grada Rima.
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
21
Inozemne vijesti
Objavljen program Papina putovanja u Albaniju
Vatikan, 31.7.2014. (IKA) - Tiskovni ured Svete Stolice
objavio je 31. srpnja program apostolskoga putovanja pape
Franje u Albaniju 21 rujna. Papa u 7.30 sati polijeæe iz
rimske zraène luke Fiumicino, a nakon dva sata Papin bi
zrakoplov trebao sletjeti u meðunarodnu zraènu luku u
Tirani. Na trgu ispred predsjednièke palaèe u 9.30 sati obavit
æe se obred dobrodošlice, a potom æe Papa posjetiti
albanskoga predsjednika Bujaru Nishaniju. U dvorani
predsjednièke palaèe predviðen je susret s albanskim
vlastima, a u 11 sati Papa æe predvoditi misu i molitvu
Anðeo Gospodnji na Trgu Majke Terezije.
Objed i susret s biskupima bit æe u Apostolskoj nuncijaturi u
13.30 sati. Papa æe se na katolièkom sveuèilištu Naše Gospe
dobroga savjeta u 16 sati susresti s èelnicima drugih religija i
kršæanskih vjerskih zajednica. Potom æe u katedrali
predvoditi Veèernju na kojoj æe sudjelovati sveæenici,
redovnice i redovnici, te sjemeništarci i predstavnici
crkvenih pokreta, a u Centru Betanija Papa æe se u 18.30 sati
sresti s djecom za koju se skrbe neke albanske karitativne
ustanove. U 19.45 sati u programu je oproštajni obred u
tiranskoj zraènoj luci, a potom polijetanje prema Italiji.
Papin bi zrakoplov trebao sletjeti u rimsku zraènu luku
Ciampino u 21.30 sati.
Osvrnuvši se na Papin posjet Tirani u razgovoru za Radio
Vatikan, tiranski nadbiskup Rrok Mirdita rekao je da
Albanci za zahvalnošæu oèekuju Papin posjet. Naša je Crkva
duboko ukorijenjena i vrlo dobro povezana s narodom, a
tijekom povijesti, buduæi da je mala Crkva, uvijek je s
ljubavlju gledala Rim, snažno živeæi svoj katolièki poziv,
ustvrdio je nadbiskup i dodao: Preko zajedništva s Petrovim
nasljednikom i vjernosti njemu, naš je narod živio svoju
pripadnost opæoj Crkvi, èak i onda kad su Petrov nasljednik i
opæa Crkva smatrani državnim neprijateljima. Mislim na
dugo razdoblje proganjanja kršæana pod komunistièkim
režimom, takoðer i na druge teške povijesne trenutke. Petrov
nam nasljednik sada dolazi da nas potvrdi u vjeri i da oda
priznanje muèeništvu i patnji katolika i drugih. Crkva u
Albaniji èeka ga s radošæu, takoðer i druge religije i
nevjernici blagonaklono i s poštovanjem prihvaæaju Papu."
Na primjedbu da su progoni vjernika uèvrstili jedinstvo
meðu religijama, rekao je da je zaista tako. Nakon pada
komunizma, netko je proricao da æe s vjerskom slobodom
doæi do meðuvjerskih napetosti, ali to se nije ostvarilo.
Albanija je uzor vjerskoga suživota. Taj se sklad nije
postigao bez žrtava, višestoljetne su žrtve donijele plod mira
u kojem danas uživaju svi albanski graðani. Albanci su
tijekom povijesti nauèili kako se može biti vjeran svojoj
religiji sasvim poštujuæi druge. Gazeæi prava braæe ne može
se ugoditi Bogu, može se štovati Boga i bez sužavanja tuðeg
prostora. Papa Franjo æe, dakle, u Albaniji naæi istinski uzor
miroljubiva meðureligijskoga suživota, istaknuo je
nadbiskup.
Na upit o Crkvi u Albaniji, rekao je da je posjet pape Ivana
Pavla II., prije dvadeset i jednu godinu, bio melem na rane
ispaæenoga, muèenièkog crkvenoga tijela. Bio je to svijetli
dan za albanski narod. On je obnovio crkvenu hijerarhiju i
posvetio prve biskupe. Po zazivu Duha za posvetu novih
biskupa, meðu njima sam bio i ja, oživljeno je cijelo crkveno
tijelo. Crkva se u protekla dva desetljeæa veoma promijenila.
Imamo domaæi kler, albanske redovnike i redovnice koji su
velikodušno radili uz misionare, koji pak malo pomalo
albanskom naraštaju predaju Crkvu. U Crkvi i društvu
imamo zauzetih laika, kao Crkva prisutni smo u brojnim
društvenim podruèjima, ali to ne znaèi da nam ne prijeti
opasnost da postanemo sjedilaèka Crkva, primijetio je
nadbiskup. Papin posjet donosi novu svježinu, on æe nas
22
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
ika
trgnuti iz pospanosti i u nama æe obnoviti vjeènu novost
Evanðelja. I društvo se mnogo promijenilo, premda su uvijek
isti neki izazovi, primjerice korupcija, siromaštvo,
nezaposlenost, organizirani kriminal i nepravda, ustvrdio je
nadbiskup Mirdita. Na primjedbu da Papa apostolska
putovanja po Europi zapoèinje od periferije, rekao je da se
Albanija glede siromaštva može smatrati periferijom Europe,
"ali obzirom na vrijednosti mi vrlo smo bogati". Imamo
najmlaðe stanovništvo u Europi; unatoè seljenjima, obitelj je
još uvijek èvrsta, u njoj se poštuje, sluša i cijeni starije
osobe. Imamo dragocjeni suživot meðu religijama; unatoè
dugoj diktaturi i velikim patnjama u nedavnoj prošlosti,
oèuvali smo mir u društvu. Može se reæi da papa Franjo
stupa na europski kontinent preko susreta sa siromašnom
nacijom, koja je puno trpjela, ali koja Europi može puno
dati, istaknuo je nadbiskup.
Osvrnuvši se na skori Papin posjet Albaniji, don Gjergj
Meta, odgovoran za obavijesna sredstva prigodom posjeta,
rekao je da su biskupi odluèili Papu primiti s geslom
"Zajedno s Bogom, prema nadi koja ne vara", uzimajuæi
nešto od svetoga Pavla iz petoga poglavlja Poslanice
Rimljanima, gdje Pavao govori o nadi koja ne vara, jer je
Duh Sveti izliven u naša srca, ali i ideju o zajednièkom hodu
s drugima, s razlièitima, i s Bogom, jer vjera u Boga ima
temeljnu važnost u izgradnji društva i u rastu cjelovitoga
èovjeka, istaknuo je vlè. Meta. Naš je narod osjetio
posljedice borbenoga ateizma, društva bez Boga, a sada
moramo zajedno s drugima i s Bogom graditi društvo. Za
ovaj smo posjet pripravili mrežnu stranicu s adresom nade
www.spes.al, jer nada nadahnjuje Papino putovanje i
oèekivanja albanskoga naroda. Na toj se mrežnoj stranici
nalaze informacije o Crkvi u Albaniji, o raznim biskupijama,
o vjerskom životu, o mladima, karitativnim centrima i drugo.
Stanica æe posebno koristiti novinarima koji žele akreditaciju
da na ovom putovanju mogu pratiti Svetoga Oca, zakljuèio
je Gjergj Meta.
Ugrožen mirovni proces u Kolumbiji: Crkva uputila
hitan apel
Bogota, 31.7.2014. (IKA) - Nakon napada pobunjenièke
organizacije FARC, sadašnji mirovni napori u Kolumbiji
dovedeni su u pitanje. Novi predsjednik Kolumbijske
biskupske konferencije nadbiskup Luis Augusto Castro
Quiroga pozvao je vladu i pobunjenike da riješe najnoviju
eskalaciju bez ugrožavanja mirovnog procesa koji je u
tijeku. Na gerilce FARC-a i "Narodnooslobodilaèku vojsku"
(ELN), apelirao je da se suzdrže od nasilja. Kolumbija sada
treba mir temeljen na dijalogu, rekao je nadbiskup na
konferenciji za novinare u srijedu 30. srpnja.
Nakon bombaškog napada na jedan visokonaponski vod koji
opskrbljuje elektriènom energijom najvažniju kolumbijsku
luku na Pacifiku u Buenaventuri, te napada na glavnu
vodovodnu cijev u pokrajini Meta, predsjednik Juan Manuel
Santos Calderon u srijedu je doveo u pitanje mirovni proces.
Santos je osudio "teroristièki napad" i sazvao Vijeæe za
nacionalnu sigurnost.
Do eskalacije je došlo nedugo prije planirane nove runde
pregovora u mirovnom procesu. Naime, 16. kolovoza trebali
su se za pregovaraèkim stolom u kubanskome glavnom
gradu uz ljevièarsku gerilsku organizaciju FARC i
predstavnike vlade prvi puta naæi i predstavnici žrtava.
Katolièka Crkva ima u razgovorima znaèajnu ulogu. Vlada i
FARC tražili su od Crkve da sudjeluju u odabiru žrtava
teškog kršenja ljudskih prava. Kolumbijska biskupska
konferencija treba odabrati predstavnike žrtava prema
kriterijima koje su postavile obje strane.
ika
Kijev: Grkokatolici pozdravljaju europske sankcije
Kijev, 1.8.2014. (IKA) - Grkokatolièka Crkva u Ukrajini
pozdravila je sankcije Europske unije Rusiji, koje su stupile
na snagu 1. kolovoza. Taj je korak nužan da bi se zaustavilo
Kremlj i sprijeèilo krvoproliæe u istoènoj Ukrajini, istaknuo
je u razgovoru za njemaèku agenciju KNA generalni tajnik
Ukrajinske biskupske sinode biskup Bohdan Dzyurakh,
ocjenjujuæi da je Zapadu "oèito sve jasnije da ruska 'agresija'
protiv Ukrajine ugrožava cijeli svijet".
Gospodarske sankcije protiv Rusije ukljuèuju pristup
europskom financijskom tržištu, embargo na oružje, zabranu
izvoza proizvoda dvostruke namjene, osjetljive tehnologije i
naftni sektor.
Patrijarh Sako poziva meðunarodnu zajednicu da
pomogne kršæanima ostati u Iraku
Bagdad, 2.8.2014.
(IKA) - Iraèki kaldejski katolièki
patrijarh Louis Raphael Sako ponovno je istaknuo potrebu za
politièkim rješenjem, koje bi kršæanima dopustilo da ostanu
u Iraku, i da žive u sigurnosti i s jednakim dostojanstvom
kao i svi drugi, a ne da ih se prima u inozemstvu. Prošlih su
dana Francuska i još neke zemlje izrazile raspoloživost za
prihvat kršæana iz Mosula, olakšavajuæi tako izdavanje viza.
Patrijarh Sako stoga, u poruci koju je prenijela agencija
AsiaNews, zahvaljuje za taj prijedlog, ali istièe takoðer da
"napustiti našu domovinu znaèi uništiti sjeæanje na našu
dugu povijest. Ako Francuska i druge zemlje uistinu žele
pomoæi to trebaju uèiniti hrabreæi ove obitelji da ostanu, i
šaljuæi im žurnu pomoæ kako bi ublažili njihovu patnju, i
pridonijeli izgradnji stanova u gradovima u kojima mogu
živjeti u sigurnosti".
Pohod solidarnosti Iraku
Rim, 2.8.2014. (IKA) - Završio je pohod solidarnosti Iraku,
u sklopu kojega je izaslanstvo francuskih biskupa posjetilo
kršæanske zajednice u toj zemlji. Posebno je dirljiv bio susret
s kršæanima protjeranima iz Mosula. U njima smo vidjeli
snagu vjere, istaknuo je u razgovoru za Radio Vatikan
kardinal Philippe Barbarin, lionski nadbiskup, koji je
sudjelovao u toj misiji. Vidjeli smo njihove suze, poslušali
smo njihove prièe, i vidjeli njihova obeshrabrena lica, dodao
je kardinal. A onda smo pjevali u katedrali u Kirkuku,
zajedno s malim zborom mladih, svi smo bili sretni zbog tog
susreta. I oni su bili zadovoljni, vladala je velika radost, jer
je to bio istinski susret. Kada je biskup Kirkuka u svojoj
katedrali rekao: "Prije smo bili bez glasa, sada je naš glas
poslušan", za mene je to bila najveæa radost, napomenuo je
kardinal.
Na novinarov upit uoèava li se meðu vjernicima u Lyonu
svijest i volja za pokretanjem lanca solidarnosti i bratstva
kako bi se pomoglo iraèkim kršæanima, kardinal je kazao da
su mu, otkada je najavio svoje putovanje u Irak, stigli brojni
darovi koje su ljudi donosili napominjuæi da su za kršæane u
Iraku. I siguran sam da se još uvijek prikuplja novac, koji je
namijenjen izbjeglicama iz Mosula. Mosulskom je biskupu
zabranjeno ostati u gradu, te je on stoga prognani biskup,
zajedno sa svojim kršæanima. Iz Mosula istjerano je izmeðu
osam i deset tisuæa kršæana; sada su oni raštrkani na mnogo
mjesta, 30-ak obitelji ovdje, 25 tamo, a biskup ih odlazi
posjetiti, rekao je kardinal Barbarin.
Inozemne vijesti
Gaza: Meðunarodni Caritas zahtijeva trajni prekid vatre
Vatikan, 2.8.2014. (IKA) - Trajni prekid vatre neka bude
prvi korak na putu pravedna mira, poželio je kardinal Oscar
Andres Rodriguez Maradiaga, predsjednik Meðunarodnoga
Caritasa u objavljenom dokumentu o stanju u Gazi. Kardinal
u svom promišljanju polazi od "razornoga" rata koji u pepeo
pretvara nadu u mirnu buduænost. Meðunarodni Caritas
zahtijeva trajni prekid vatre, usmjeren na postizanje
pravedna mira, utemeljena na pregovorima o cijeloj regiji.
Put pomirbe je dug, ali zapoèinje od nas, istièe kardinal,
pitajuæi sukobljene strane: "Zašto gledate trun u oku svoga
brata, a ne vidite gredu u svojem?" Trebali biste odložiti
oružje i uzeti dalekozor da vidite "kako je golema veæina
žrtava nevina".
Podsjeæajuæi na druga ratovanja u Pojasu Gaze, na
zauzimanje Caritasa i na životne uvjete Palestinaca, kardinal
Maradiaga zahtijeva da se prekine blokada Gaze kako bi
njezini stanovnici mogli dostojno živjeti; podsjeæa i na Papin
susret s izraelskim i palestinskim predsjednicima, te na rijeèi
pape Benedikta XV. tijekom Prvoga svjetskoga rata da sila
može uništiti tijela, ali ne i ljudske duše. Kardinal moli da
duše Palestinaca i Izraelaca uzmognu slobodno vjerovati u
buduænost pravde i mira, prenosi Radio Vatikan.
Latinski patrijarh upozorava na teško stanje u Gazi
Jeruzalem, 3.8.2014.
(IKA/CNS) - Prema latinskom
patrijarhu Jeruzalema Fouadu Twalu, pojasu Gaze prijeti da
postane "tvornica oèajnih".
Ljudi bi ondje mogli lako postati ekstremisti spremni na sve,
izjavio je u petak taj crkveni velikodostojnik u razgovoru za
vatikansku novinsku agenciju Fides. Primirje bi za pojas
Gaze bilo doduše dobra stvar, no ono ne donosi ništa ako æe
to i dalje ostati "oèajna zemlja pod okupacijom".
Patrijarh Twal istièe da 70 posto poginulih èine žena i djeca.
Uvjeti bi se morali iz temelja promijeniti, jer je embargo
"pojaèao slijepu mržnju". Konaèno, i tuneli oko Gaze
proizvod su embarga. "Završetkom opsade otvorile bi se
ulice i bio omoguæen promet ljudi i roba, kad bi ljudima bio
dopušten slobodan ribolov u moru uz Gazu, tada bi se sve
riješilo i ne bi se trebalo kopati tunele", dodao je
jeruzalemski patrijarh.
Istodobno je izrazio i negodovanje što Hamas osim na
tunele, nije mislio i na izgradnju podzemnih skloništa za
zaštitu ljudi.
Iz inozemstva dolazi premalo konkretne i uèinkovite pomoæi
stanovništvu, pa jeruzalemski patrijarh kaže da nije dovoljno
staviti vijesti i izjave dužnosnika na internetske stranice i
reæi "mi smo na vašoj strani".
.
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
23
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Isusova samilost prema ljudima
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 3.
kolovoza 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Na ovu nedjelju, Evanðelje nam stavlja pred oèi èudo
umnoženja kruhova i riba (Mt 14, 13-21). Isus je to èudo
uèinio uz obalu Galilejskog jezera, na samotnom mjestu gdje
se bio povukao sa svojim uèenicima nakon što je doznao za
smrt Ivana Krstitelja. No mnogi su ih pratili i došli Isusu, a
on, vidjevši ih, osjetio je samilost prema njima i ozdravljao
bolesnike sve do naveèer. Tada uèenici, zabrinuti jer je bilo
veæ kasno, predložili su mu da otpusti mnoštvo da mogu
poæi u sela kupiti si za jesti. Ali im Isus mirno odgovori:
"Dajte im vi jesti" (Mt 14,16), i pošto mu doniješe pet
kruhova i dvije ribe, blagoslovi ih, i poèe ih lomiti i davati
uèenicima, koji su ih dijelili narodu. Svi se dosita najedoše i
èak je preteklo!
U ovom dogaðaju možemo dokuèiti tri poruke. Prva je
samilost, suosjeæanje. Isus ne reagira razdražljivo što narod
hrli za njim, što ga – tako reæi – "ne pušta na miru", ne kaže:
"Ovi mi dosaðuju". Ne, ne. On se sažalio nad narodom, jer
zna da ga ne traži iz znatiželje, veæ zato jer ga treba. Ali
pazimo: suosjeæanje koje osjeæa Isus nije jednostavno
samilost, veæ je tu posrijedi nešto više! To je con-patire, to
jest poistovjetiti se toliko s trpljenjem drugoga da se
preuzima na sebe njegovu patnju. Takav je Isus: trpi zajedno
s nama, pati s nama, pati za nas. A znak te samilosti su
brojna ozdravljenja koja je uèinio. Isus nas uèi da potrebe
siromašnih stavimo ispred svojih. Naše potrebe, premda
opravdane, nikada neæe biti tako urgentne kao potrebe
siromašnih, koji nemaju ni ono nužno za život. Mi èesto
govorimo o siromašnima. Ali kada govorimo o siromašnima,
jesmo li svjesni toga da taj èovjek, ta žena, ta djeca nemaju
nužno za život? Nemaju za jesti, nemaju odjeæe, nemaju
moguænost lijeèenja... A djeca nemaju moguænost iæi u
školu. I zbog toga naše potrebe, iako opravdane, neæe nikada
biti tako urgentne kao potrebe siromašnih koji nemaju nužno
za život.
Druga je poruka dijeljenje. Prva je suosjeæanje, ono što je
osjeæao Isus, a druga dijeljenje. Korisno je usporediti
reakciju uèenikâ na umorni i gladni narod s Isusovom
reakcijom. Te su reakcije razlièite. Uèenici smatraju da je
bolje otpustiti narod da može otiæi nabaviti si hranu. Isus
naprotiv kaže: "Dajte im vi jesti". To su dvije potpuno
opreène reakcije, koje odražavaju dvije suprotne logike:
uèenici razmišljaju po svjetovnom, po kojoj se svatko treba
brinuti za sebe; svojom reakcijom kao da kažu: "Snaðite se
sami". Isus naprotiv razmišlja po Božjoj logici, a to je logika
dijeljenja. Koliko put mi okreæemo pogled na drugu stranu
da ne vidimo braæu u potrebi! A to okretanje na drugu stranu
znaèi reæi na lijep naèin, u bijelim rukavicama, "snaðite se
sami". A to nije od Isusa: to je egoizam. Da je otpustio
mnoštvo, tolike osobe, mnogi bi ostali gladni. Naprotiv, ono
malo kruhova i riba, koje je Bog blagoslovio i podijelio,
dostajalo je svima. Ali pažnja! To nije magija, to je "znak":
znak koji poziva imati vjere u Boga, brižnog Oca, koji neæe
dopustiti da nam uzmanjka "kruh naš svagdašnji", ako ga
budemo znali dijeliti kao braæa.
24
6. kolovoza 2014. broj 31/2014
Samilost, dijeljenje. A tu je i treæa poruka: èudo umnažanja
kruhova predznak je Euharistije. To se vidi u gesti Isusa koji,
prije nego æe razlomiti kruhove i podijeliti ih narodu, "izreèe
blagoslov" (r. 19). To æe isto Isus uèiniti na Posljednjoj
veèeri, kada æe ustanoviti trajni spomen svoje otkupiteljske
žrtve. U Euharistiji Isus ne daje kruh, veæ kruh vjeènoga
života, daje samoga sebe, prikazujuæi se Ocu iz ljubavi
prema nama. Ali mi moramo pristupati Euharistiji s tim
Isusovim osjeæajima, to jest suosjeæanjem i onom željom za
dijeljenjem. Onaj tko pristupa Euharistiji a nema samilosti
prema potrebitima i nije spreman na dijeljenje s drugima,
nije na "istoj valnoj duljini" s Isusom.
Samilost, dijeljene, Euharistija, to je put koji nam Isus
pokazuje u današnjem Evanðelju. Taj nas put navodi da
potrebitima u svijetu pristupam bratski, ali nas vodi i dalje
od ovoga svijeta, jer polazi od Boga i vraæa njemu. Neka nas
Djevica Marija, Majka Božje providnosti, prati na tom putu.

Opširnije! - "ŠIROKI BRIJEG"

9. sjednica misijskog vijeća, 25. 01. 2012.

8 - 25.02.2015

4. lipnja 2014. Održano izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske

Legende o svetom Nikoli

4 - 28.01.2015

13. srpnja 2011. Priopćenje s izvanrednoga plenarnog

24. lipnja 2014. Slavlje u zagrebačkoj katedrali Zagrebački

8. siječnja 2014. Papa hodočasti u Svetu zemlju Papa će od 24. do

8. kolovoza 2012. Održane mise za domovinu Oslobađajući

5 - 04.02.2015

6 - 11.02.2015

20. kolovoza 2014. Susret kardinala Bozanića s pravoslavnim

2. srpnja 2014. Novi svećenici Crkve u Hrvata Donosimo izvještaje