31/2014 6. kolovoza 2014. Slavlje u Kninu Danas postoji neka opasna praksa da se o Domovinskom ratu govori i piše kao o nekakvom graðanskom ratu u kojem su svi jednako krivi, upozorio biskup Ante Ivas u misnom slavlju u crkvi Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja U Hrvatskoj održan godišnji sastanak Europske meðuprovincijske konferencije franjevaca treæoredaca U radnom dijelu koji je održan u sjedištu hrvatske provincije u Zagrebu provincijali su iznijeli razmišljanja, iskustva i prijedloge u vezi s pastoralom zvanja, postulatom, bratskim životom i oblicima nove evangelizacije 400. obljetnica posvete motovunske župne crkve Jubilej crkve Sv. Stjepana prvomuèenika proslavljen euharistijskim slavljem koje je predvodio biskup Dražen Kutleša Kažotiæevo kod dominikanaca na zagrebaèkoj Pešæenici Crkva živi u kušnji da se naveže na materijalno, ali i u kušnji da brigu za ovaj svijet prepusti drugima, da ju se ona ne tièe i bude u rukama onih kojima je stalo da Crkva nema svoj glas u javnosti, da bude beznaèajna, da ostane na marginama društva, dok sebiènost pustoši dušu naroda, upozorio biskup Ivan Šaško Domovinske vijesti "Dani otvorenih vrata samostana" na Košljunu Vinkovci: Pogreb o. Alfonsa Franje Janeša Nadbiskup Barišiæ s ministrantima u Vepricu Biskup Škvorèeviæ primio pleternièku gradonaèelnicu Završen susret mladih o bratu Bonifaciju Opatija: Proslava 200. obljetnice ponovne uspostave Družbe Isusove i 70. obljetnice redovništva dr. o. Ivana Fuèeka Brodosplit darovao križ za zvonik nove crkve u Kninu Odbojkašice posjetile poreèkog i pulskog biskupa 10. obljetnica posvete aljmaške crkve 6. festival "Klape Gospi Sinjskoj" Tisuæe hodoèasnika u Èakovcu na Porcijunkulskom proštenju Posveta novog oltara i ambona u Donjoj Vruæici Èestitka vojnog biskupa za blagdan Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta Tri stoljeæa štovanja Snježne Gospe u Osijeku Crkva u Hrvata Sedamnaesti susret duhovnih zvanja posuškoga kraja Hod Franjevaèke mladeži Bosne Srebrene U Sarajevu premijerno izveden mjuzikl "Streetlight" Foto-izložba "Papa Franjo" u Buenos Airesu Inozemne vijesti Stanje vjerskih sloboda u 2013. Sirija: Novi apeli za oslobaðanje otetih sveæenika Papa posjetio upravu Isusovaèkog reda Objavljen program Papina putovanja u Albaniju Pohod solidarnosti Iraku Prilog dokumenti Isusova samilost prema ljudima Domovinske vijesti ika Domovinske vijesti Ljetni kamp za djevojke u Tuèepima U organizaciji školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije i pod geslom "Izvezi na puèinu" sudjelovale djevojke iz Brestovskog, Fojnice, Potoèana, Mostara i Tolise Tuèepi, 26.7.2014. (IKA) - Pod geslom "Izvezi na puèinu" (Lk 5,4) u Tuèepima je od 19. do 26. srpnja održan ljetni kamp za djevojke u organizaciji školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije. Sudjelovale su djevojke iz Brestovskog, Fojnice, Potoèana, Mostara i Tolise. Voditeljica programa bila je s. Ana Oršoliæ. Program je obuhvaæao svakodnevno sudjelovanje djevojaka u molitvenom zajedništvu, tematskim radionicama, odreðenim zaduženjima i rekreativnom programu. Èitanje Svetoga pisma, klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu, molitva krunice, misa u župnoj crkvi na kojoj su pjevanje animirale djevojke, bili su neizostavni dio jednotjednog programa. Program je sadržavao i rad po skupinama, kako bi se uvidjela važnost zajedništva, slušanja, uvažavanja te samokritiènosti i savjeta. Svaka od djevojaka je na svoj naèin pridonijela da susret proðe u duhu radosti i veselja, kreativnosti, molitve i pjesme. U završnom osvrtu djevojke su izrazile zahvalnost franjevkama za organizaciju ljetnog kampa, za sestrinsko gostoprimstvo te kazale da su doživjele svoj najljepši dosadašnji odmor. "Dani otvorenih vrata samostana" na Košljunu Košljun, 27.7.2014. (IKA) - Od srijede 23. srpnja do nedjelje 27. srpnja u samostanu Navještenja Marijina na Košljunu održani su treæi "Dani otvorenih vrata samostana" Franjevaèke provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru. Susret, namijenjen svim mladiæima koji razmišljaju o duhovnom pozivu, okupio je šestoricu mladiæa i petoricu franjevaca animatora: fra Božidar Šustiæ, fra Diego Dekliæ, fra Gabrijel Škibola, fra Leopold Mièiæ i fra Tomislav Šanko. Tako je to bila i prilika za okupljanje mlaðe braæe Franjevaèke provincije svetog Jeronima. Jutarnji program od èetvrtka do nedjelje sastojao se od zajednièke molitve, predavanja i rada. Dani su zapoèinjali jutarnjom molitvom u 7.30 sati. Fra Diego je u nagovoru o Samuelu govorio o pozivu, njegovim karakteristikama i obilježjima te je potaknuo raspravu na tu temu. Poslijepodnevni sati bili su prigoda za meðusobno druženje, kupanje, molitvu, èitanje i susrete te osobne razgovore s franjevcima. U èetvrtak naveèer okupili su se na klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu uz molitvu veèernje. Uslijedila je veèera i druženje te molitva krunice oko otoèiæa. U petak naveèer, nakon molitve križnog puta i veèere, bilo je pokornièko bogoslužje i prilika za ispovijed. Subota je bila rezervirana za izlet. Nakon redovitoga jutarnjeg duhovnog programa sudionici su krenuli prema gradu Krku. Uslijedila je šetnja gradom, posjet gradskim zidinama i katedrali s riznicom. Nakon sladoleda i kave put je vodio do svetišta Majke Božje Gorièke u blizini Baške. Vrhunac posjeta bilo je slavlje mise koju je predvodio fra Božidar. Nedjelja, kao posljednji dan Otvorenih vrata, poèela je uobièajenom molitvom, a nakon doruèka slijedilo je slavlje nedjeljne mise zajedno s pukom. Prije ruèka sudionici su zajednièki vrednovali dane provedene na otoku, te je svatko dobio priliku iznijeti svoje dojmove. Redovni dio susreta završen je molitvom srednjeg èasa. 2 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 Vlè. Alojz Kovaèek proslavio srebrni sveæenièki jubilej Beketinci, 27.7.2014. (IKA/TU) - Misnim slavljem u filijalnoj crkvi Sv. Florijana u Beketincima, vlè. Alojz Kovaèek, domaæi sin i kapelan Vojne kapelanije Vinkovci, proslavio je 27. srpnja srebrni jubilej sveæenièke službe - 25 godina sveæeništva. Crkva je bila premalena da bi primila sve koji su stigli na to slavlje te su brojni uzvanici ostali u crkvenom dvorištu. Uz slavljenika, oko oltara bili su generalni vikar Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije mons. Ivan Æuriæ, ravnatelj Hrvatskog Caritasa mons. Fabijan Svalina, novoimenovani ravnatelj UZUK-a i dosadašnji župnik osjeèke župe sv. Æirila i Metoda preè. Mato Gašparoviæ, koji je i propovijedao, vojni kapelan u Osijeku Ante Mihaljeviæ, župnik u Ivankovu i dekan Vinkovaèkoga dekanata preè. Stjepan Krekman te punitovaèki župnik mr. Ðurica Pardon. Pozdravljajuæi okupljene, meðu kojima braæu i sestre s obiteljima, vlè. Kovaèek istaknuo je radost zbog proslave svoga srebrnoga sveæenièkog jubileja. "Ovo nije samo moja proslava, veæ proslava sveæeništva kao takvog, i svi mi, svatko na svoj naèin, svojim poslanjem sudjelujemo u toj sveæenièkoj službi", rekao je vlè. Alojz, te prikazao misno slavlje za svoju pokojnu majku Katicu, napomenuvši da misu slavi na oltarniku koji mu je ona izradila. Pozdravio je oca Ivana koji uskoro slavi 85 godina života. Misu je prikazao i za sve one koji su u njegovo sveæenièko zvanje unijeli svoj duh i svoje sveæeništvo, prisjetivši se pokojnog mons. Ivana Šeše, koji mu je propovijedao na mladoj misi. U propovijedi preè. Gašparoviæ osvrnuo se na proèitan odlomak Evanðelja, na prispodobe u kojima je naglašeno kako Kraljevstvo nebesko pronalaze oni koji ga traže. "Mnogi traže u drugima nešto što èesto leži u njima samima. Tražimo blago u drugom èovjeku, a nismo ga pronašli u svom životu. Kršæanin je tražitelj; kao vjernici tražimo i tragamo za susretom s Bogom, za smislom svoga života. Èovjek tražitelj i èovjek vjernik mora si u životu postaviti ciljeve, zacrtati što traži, želi i oèekuje. Zacrtavši cilj, život postaje zanimljiv, a s druge strane, itekako zahtjevan", rekao je propovjednik, istaknuvši kako je pri potrazi važno imati orijentir, uoèiti ono što koristi, ali i ono što šteti. Obraæajuæi se sveèaru, preè. Gašparoviæ rekao je: "Ovih 25 godina sveæeništva ne pripadaju samo tebi, veæ su dio povijesti naše nadbiskupije, Vojne biskupije, domovinske i sveopæe Crkve. Postao si sveæenik pred ratna dogaðanja u Domovini, u vremenu traženja slobode i pravednosti za sve njezine graðane, u nastojanju da kao sveæenik Crkve u sebi i drugima otkriješ blago pronicava srca koje razlikuje dobro i zlo. Slobodno možemo reæi da si u tome dao svoj doprinos, u skladu sa svojim mladomisnièkim geslom: 'Braæi æu svojoj naviještati Ime tvoje!' (Ps 22,23)." Pred kraj misnog slavlja župna zajednica predala je sveèaru prigodne darove koji simboliziraju sveæenièku službu, uz poziv da doðe meðu svoje mještane kada god to bude moguæe. Vlè. Kovaèek, pozdravljajuæi sve okupljene na misnom slavlju, meðu kojima vjernike iz Bizovca, Strošinaca, Levanjske Varoši, Ðakova, prijatelje iz HV-a, mladiæe i djevojke u narodnom ruhu, domaæi zbor i zbor osjeèke župe sv. Æirila i Metoda, u kojoj 20. kolovoza preuzima službu župnika, potom redovnice, kao i sve èlanove Nadbiskupijskog povjerenstva za osobe s invaliditetom i njihove obitelji kojemu je na èelu, te sve ostale vjernike, zaželio je da taj dan bude poticaj za nova duhovna zvanja. ika Mladi o Bonifaciju s biskupom Košiæem Kutina, 29.7.2014. (IKA) - Drugi meðunarodni susret mladih "Tragom jednog evanðeoskog sna" u povodu 150. obljetnice roðenja brata Ivana Bonifacija Pavletiæa iz Družbe Sinova Bezgrešne održava se od 26. do 31. srpnja u Kutini i Ilovi. Program pod vodstvom o. Marjana Passerinija, predstavnika Družbe u Kutini, i uz pomoæ s. Mirjam Kuštrebe ponudio je sudionicima brojne, pa i terenski zahtjevne, sadržaje. U ponedjeljak i utorak bili su na podruèju Bonifacijeve rodne Zbjegovaèe, te Ilove gdje je Ivan pohaðao puèku školu. U skupinama hodoèastili su šumovitim dijelovima kojima je koraèao kao djeèak i postolarski šegrt. U dodiru s biljnim svijetom protumaèene su pojedinosti biblijskih motiva te suglasje èovjeka i Božje prirode. U ponedjeljak domaæin je bila je župa Ilova, a misu je predvodio domaæi župnik don Dražen Lauc. Goste je s Ilovom i povijesti škole u koju je upisan i Ivan Pavletiæ upoznao Ivan Masnec, i sam niz godina promicatelj plemenitih vrijednosti brata Bonifacija. Sveèano misno slavlje za sve sudionike susreta predvodio je u utorak 29. srpnja u kapeli Sv. Duha na Gojlu sisaèki biskup Vlado Košiæ. Biskupa je pozdravio župnik Lauc. Misno slavlje uz biskupa Košiæa za oltarom okupilo je redovnike Bonifacijeve Družbe. U koncelebraciji sudjelovalo je i sveæenstvo Kutinskoga dekanata, meðu kojima i Dragutin Papiæ, župnik kutinske župe u kojoj je 25. lipnja 1864. godine Ivan Pavletiæ kršten. U propovijedi biskup je istaknuo: "Vjera se prije svega dogaða u nama samima, a brat Bonifacije potvrda je toga i u svom životnom i vjerskom, pa èak i simboliènom hodu. Eto prve poruke s oltara doživljavao je tu u najbližem mu ovom svetištu Sv. Duha kao znatiželjno dijete. A onda kratkim, ali potpuno odanim životom za druge ostvarivao ga služeæi potrebitima u najtežim prilikama u rimskoj Bolnici Sv. Duha. Osobito me èini ponosnim što se ovdje na više jezika uz domaæe vjernike te vas mlade iz Italije, Albanije, Poljske, Indije, Kameruna, Koreje, Ekvatorijalne Gvineje slavi njegovu oèinsku brižnost za mlade u èemu se isticao kao odgajatelj mladeži. Lijepo je osjetiti zajedništvo kojemu razlièiti jezici nisu prepreka. Govor ljubavi, a takav je jedinstven do savršenosti znao i Bonifacije i neka nas u njemu zagovara, a na nama je da molimo za njegovu svetost." Pri kraju misnog slavlja uime Grada Kutine mlade je pozdravio zamjenik gradonaèelnika Damir Petraviæ, zahvalivši im što promièu ime brata Ivana Bonifacija. Nakon mise slijedili su slobodni trenuci u Ivanovoj rodnoj Zbjegovaèi, a poslijepodnevni program obilježila je tema o ulozi oca i majke u odrastanju njihove djece. U Bijaæima proslavljen blagdan sv. Marte Trogir, 29.7.2014. (IKA) - U župi Gospe od anðela u Trogiru, na predjelu Stombrate - Bijaæi u Planome, na temeljima starokršæanske crkve Sv. Marte, 29. srpnja proslavljen je blagdan sv. Marte. Sveèano misno slavlje predvodio je dr. don Mladen Parlov uz koncelebraciju župnika don Stipana Bodrožiæa, trogirskog dekana don Pavla Piplicu, omiškog dekana don Ljubu Bodrožiæa, don Josipa Dukiæa te niz sveæenika iz Trogirskoga dekanata i Nadbiskupije uz pratnju župnog zbora i sudjelovanje vjernika s podruèja Trogira i Kaštela, meðu kojima su bili trogirski gradonaèelnik Ante Stipèiæ, dogradonaèelnik Radovan Slade Šiloviæ, gradonaèelnik Kaštela Ivan Udovièiæ te brojni drugi dužnosnici lokane i regionalne vlasti. Lokalna vlast pronašla je sredstva pa je asfaltiran put do svetišta. Domovinske vijesti Vinkovci: Pogreb o. Alfonsa Franje Janeša Vinkovci, 29.7.2014. (IKA) - Sprovodni obredi za o. Alfonsa Franju Janeša, franjevca konventualca, sužupnika župe Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima, sveæenika Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, koji je 26. srpnja preminuo u Cresu, u 81. godini života, 57. godini redovništva i 51. godini sveæeništva, zapoèeli su 29. srpnja misom zadušnicom koju je u crkvi Bezgrešnog Srca Marijina predvodio umirovljeni ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ u koncelebraciji 55 redovnika i sveæenika, meðu kojima je bio pokojnikov brat – umirovljeni sveæenik Ivan Janeš. Na misnome slavlju, meðu ostalima, okupili su se i pokojnikova sestra Katica i rodbina, brojne redovnice, domaæi vjernici, ali i vjernici iz više župa i prijatelji. Mons. Srakiæ izrazio je suæut uime nadbiskupa Ðure Hraniæa, u svoje, uime svih sveæenika, redovnika, redovnica, Božjega naroda Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, provincijalnom ministru Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Josipu Blaževiæu, svim èlanovima reda franjevaca konventualaca, posebice onima koji djeluju u Vinkovcima, subratu vlè. Janešu, sestri Katici i ostaloj ožalošæenoj rodbini. Prisjetio se kako je zajedno s nadbiskupom Hraniæem upravo toga 26. srpnja potpisao èestitku o. Alfonsu za njegov imendan. "Namjesto da mu ovih dana doðemo èestitati imendan, sabrali smo se da se od njega oprostimo i da za njega molimo. Suoèeni sa smræu brata Alfonsa osjeæamo da u nama nešto vrije, da se nešto lomi. Iz našega srca, iz naše tugujuæe dubine, izlaze isti osjeæaji što ih je Isus doživio pred bolešæu i smræu svoga prijatelja Lazara. Kao kršæani, sveæenici, redovnici i redovnice, pozitivno gledamo na smrt jer oèekujemo bolji život. Evanðelje nas podsjeæa na Isusovo obeæanje da tko bude jeo od ovoga kruha, živjet æe u vijeke jer Kruh je zalog spasenja i sigurnost vjeènoga života. A o. Alfons godinama se hranio tim Kruhom. Štoviše po svom sveæeništvu na poseban naèin prvih 50 godina sudjelovao je na Kristovoj žrtvi. Njegovo redovnièko posveæenje bilo je znak tog vjeènog života što mu ga je Isus obeæao. Zato oproštaj od o. Alfonsa mora biti za nas trenutak milosti vedrine jer smo svjesni da je naš život pa i naša smrt znak nade za Crkvu i za svijet", rekao je u homiliji mons. Srakiæ. "Ovaj trenutak oproštaja neka bude doista trenutak zahvale Gospodinu što nam je dao moguænost razmišljati o redovnièkom posveæenju, o redovnièkom životu, o trenutku prijelaza oca Alfonsa u život s Bogom. Neka je hvala Gospodinu za njegov život i požrtvovni rad u provinciji i biskupijama kroz dugi niz godina njegova sveæenièkoga i redovnièkoga života. Svima nama je poznata njegova revnost i spremnost pomagati u dijelu pastorala na svim podruèjima od Petrovaradina, Cresa, Splita, Šibenika, Molva do Rokovaca i Vinkovaca", zakljuèio je mons. Srakiæ. Oproštajne rijeèi uputili su provincijal Blaževiæ, gvardijan samostana sv. Antuna Padovanskog u Vinkovcima o. Martin Dretviæ, uime župnog Pastoralnog i Ekonomskog vijeæa Zlatko Mihin i provincijal slovenske Provincije franjevaca konventualaca o. Milan Kos. Fra Josip predstavio je životopis o. Alfonsa. Roðen je 6. listopada 1933. godine u Retkovcima, primljen je u sjemenište franjevaca konventualaca 20. sijeènja 1956. godine. Novicijat je zapoèeo u Cresu 25. listopada 1957., sveèane zavjete dao je u Zagrebu, na svetkovinu Bezgrešnog Zaèeæa BDM, 8. prosinca 1961. godine. Za sveæenika ga je zaredio 21. lipnja 1964. godine u samostanskoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Vinkovcima hvarski biskup Celestin Bezmalinoviæ. Vjeran Bogu, Crkvi i franjevaèkom redu, fra Alfons Franjo Janeš djelovao je u mnogim samostanima Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca. Djeca su ga jako voljela, 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 3 Domovinske vijesti a njegov zvonki glas, propovijedi s primjerima, privlaèile su sve generacije vjernika. Provincijalnim dekretom od 11. sijeènja 1965. godine fra Alfons je kao mladomisnik nakratko dodijeljen de familia samostanu Svetoga Duha u Zagrebu, sa službom pomaganja o. Vinku Vinceku u odgoju i nadzoru sjemeništaraca. Iste godine u veljaèi imenovan je arhivistom i bibliotekarom srednje škole franjevaca konventualaca u Zagrebu. Iste godine u rujnu veæ je bio dodijeljen samostanskom bratstvu u Splitu. Od 26. rujna 1966. godine èlan je de familia redovnièke zajednice u Šibeniku. Od 27. kolovoza 1968. godine dodijeljen je za kapelana župi Molve, a dekretom provincijala fra Marijana Žugaja od 22. rujna 1969. godine imenovan je i gvardijanom samostana Uznesenja Marijina u Molvama. Od 9. prosinca 1970. godine dodijeljen je samostanu sv. Antuna Padovanskog u Vinkovcima. Od 26. sijeènja 1971. godine do 1. srpnja 1975. godine zbog nedostatka dijecezanskog klera, imenovan je župnikom župe Rokovci-Andrijaševci. Dekretom fra Nikole Mate Rošèiæa od 16. srpnja 1975. godine imenovan je gvardijanom samostana sv. Frane u Cresu. Na preporuku provincijalnog ministra dekretom biskupa Æirila Kosa od 1. rujna 1977. godine imenovan je kapelanom župe Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima. Iste godine u prosincu premješten je u samostan sv. Franje u Šibeniku. Od 1. rujna 1980. godine ponovno je imenovan kapelanom župe Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima gdje æe se zadržati do 30. lipnja 1983. godine. Od 5. srpnja 1983. godine premješten je ponovno u samostan sv. Antuna Padovanskog u Vinkovcima. Od 24. lipnja 1989. godine ponovno je imenovan kapelanom župe Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima. Dekretom provincijala fra Ljudevita Maraèiæa od 3. lipnja 1992. godine, imenovan je gvardijanom samostana Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima. Od kraja lipnja 2002. godine Dekretom provincijala fra Ilije Miškiæa dodijeljen je za èlana creskog samostana sv. Frane. Od 2006. godine dodijeljen je samostanu Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima, a od 1. srpnja iste godine imenovan je i sužupnikom u istoimenoj župi. Spomenute službe razriješio ga je ordinarij Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije 10. srpnja ove godine. U posljednjem fra Alfonsovu dekretu stoji da od 1. kolovoza 2014. godine treba preseliti u samostan sv. Antuna Padovanskog u Vinkovcima, samostan u kojem ga je prije punih 50 godina zaredio biskup Bezmalinoviæ, poradi èega je taj samostan u njemu budio posebne mladomisnièke uspomene. U meðuvremenu je otišao na Cres na tjedan dana odmora, s kojeg se nije vratio. Njegovo pedesetogodišnje sveæenièko seljenje i služenje zakljuèeno je na mjestu s kojeg je prije više od pola stoljeæa i zapoèeo svoje prve redovnièke korake. O. Martin Dretviæ opraštajuæi se rekao je: "Nikada nisi bio velikih prohtjeva, nego dapaèe, zadivljujuæe skroman i siromašan. Tvoja mala 'tašnica' bila je sinonim kako nam tako malo treba u životu. I upravo taj tvoj stil otkrivao nam je duhovni profil kojim si zraèio meðu nama sveæenicima i vjernim narodom Božjim. Uvijek susretljiv i nasmijan, spreman ohrabriti, utješiti i podržati u dobru. Upravo to je stvorilo od tebe ikonu i legendu nadaleko poznatu kao dobroga i strpljivoga ispovjednika i jasnoga propovjednika nadahnute Rijeèi Božje s primjerima iz svakidašnjeg života. Neumorni ispovjednik ovdje u župi i drugim župama biskupije bio je tvoj zaštitni znak". Pjevanje na misi predvodio je domaæi Mješoviti zbor uz orguljsku pratnju s. Dragice Luèiæ. Pjevala je i skupina franjevaca konventualaca. Nakon mise tijelo pokojnika ispraæeno je na Gradsko groblje u Vinkovcima gdje je sprovodne obrede predvodio provincijal Blaževiæ. 4 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 ika 80. obljetnica smrti don Frane Buliæa Solin, 29.7.2014. (IKA) – Osamdeseta obljetnica smrti splitsko-makarskoga sveæenika i hrvatskoga arheologa don Frane Buliæa obilježena je 29. srpnja na povijesnom lokalitetu Manastirine u Solinu. Don Frane Buliæ pokopan je naime u sarkofagu na tome starokršæanskom groblju uz baziliku Sv. Dujma. Na spomen-èinu s polaganjem vijenca i Službi rijeèi bili su splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, ravnatelj Arheološkoga muzeja u Splitu mr. Damir Kliškiæ, solinski župnik don Vinko Sanader i vranjièki župnik don Ivan Matkoviæ, koji su došli zajedno s vjernicima iz svojih župa te predstavnici gradskih vlasti i kulturnih ustanova iz Solina i Splita. Ravnatelj mr. Kliškiæ istaknuo je kljuènu ulogu don Frane Buliæa u kršæanskoj arheologiji opæenito, a osobito njegov neizmjerni doprinos u istraživanju Salone te u pronalasku spomenika iz vremena hrvatskih narodnih vladara. Službu rijeèi za pokojnoga don Franu Buliæa predvodio je nadbiskup Barišiæ. U propovijedi se osvrnuo na natpis koji se nalazi na don Franinu sarkofagu, a nadahnut je natpisom sa sarkofaga prvoga splitskog nadbiskupa Ivana Ravenjanina: "Hic iacet Franciscus Bulic, peccator et indignus presbyter" (Ovdje leži Frane Buliæ, grešnik i nedostojni sveæenik). Tim rijeèima don Frane pokazuje svoju skromnost, a ponajprije iskazuje poštovanje i povezuje se s mnoštvom vjernika iz stare Salone koji su pokopani na tome najveæem starokršæanskim groblju na otvorenom. Nadbiskup Barišiæ prisjetio se takoðer nedavnoga nadbiskupijskog hodoèašæa braènih parova u Rim i posjeta Kalistovim katakombama: "Došli smo sa 75 braènih parova na ulaz katakombi i tamo smo zatekli ravnatelja Katakombi sa svim vodièima. Upitah jesu li èuli za hrvatskoga sveæenika arheologa don Franu Buliæa. Odgovoriše da nisu. Iskoristio sam priliku te sam im ukratko protumaèio znaèenje don Frane Buliæa, osobito kako je don Frane suraðivao s velikim talijanskim arheologom Giovannijem Battistom de Rossijem, istraživaèem rimskih katakombi. Naime, godine 1894. njih dvojica zajedno su organizirali prvi svjetski kongres starokršæanske arheologije, i to upravo u Solinu. A nakon sto godina, 1994, XIII. kongres ponovno je dijelom održan u Solinu. Nadam se da æete ovu vezu katakombi i Salone spomenuti hrvatskim hodoèasnicima te drugim zainteresiranim posjetiteljima", rekao je nadbiskup te u zakljuèku poruèio: "Mi danas oživljavamo ovu povijest i ispovijedamo svoju vjeru u uskrsloga Isusa Krista koji je životvorni arheolog". Spomenèin i molitvu pratili su pjesmom Puèki pivaèi iz Vranjica, rodnoga mjesta don Frane Buliæa. Nadbiskup Barišiæ s ministrantima u Vepricu Vepric, 29.7.2014. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ susreo se na blagdan svete Marte, 29. srpnja, u Nadbiskupijskom svetištu i duhovnom centru Vepric kod Makarske s ministrantima koji sudjeluju na Ministrantskom ljetu od 27. do 30. srpnja. Zajednièku fotografiju pod mozaikom o. Marka Ivana Rupnika, nadbiskup je iskoristio za kratku katehezu. Nakon zajednièke veèere, nadbiskup je ministrante poèastio sladoledom te svakome darovao medaljicu svetoga Benedikta. Nadbiskupijski ured za duhovna zvanja na èelu s predstojnikom don Jurom Vrdoljakom svake godine organizira Ministrantsko ljeto u Vepricu kao prigodu za molitvu, prijateljstvo, igru, planinarenje i kupanje. Svrha susreta je da se ministranti dublje povezuju s Bogom i meðusobno. U pripremi i izvedbi ministrantskoga ljeta pomažu vjerouèitelj Mario Raduniæ te ekipa bogoslova, sjemeništaraca i animatora. ika U Èakovcu poèela proslava blagdana Gospe od Anðela Èakovec, 30.7.2014. (IKA) - Sveèanost otvorenja proslave blagdana Porcijunkule – Gospe od Anðela u organizaciji èakoveèkoga Franjevaèkog samostana održana je u srijedu 30. srpnja, nakon veèernje mise koju je prvog dana trodnevnice predvodio fra Ivan Matiæ, voditelj kuæe susreta Tabor u Samoboru. Zbog olujnog nevremena, koje je tog poslijepodneva zadesilo Èakovec i èitavo Meðimurje, umjesto na Franjevaèkom trgu sveèanost je u nešto manjem i uvjetima prilagoðenom obliku održana u župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa. Nastupili su župni i djeèji zbor, èlanovi Zrinske garde Èakovec koji su unijeli i kasnije na jarbole ispred samostana postavili Porcijunkulske zastave, te mladi iz FRAMA-e koji su izveli prigodan igrokaz o životu svetog Franje. Proèitana je i isprava biskupa Teobalda o dobivanju Porcijunkulskog oprosta. Dan ranije, u utorak 29. srpnja, održan je i koncert duhovnih pjesama u èast Gospi od Anðela. U župnoj crkvi Sv. Nikole biskupa u prvom dijelu koncerta izvedeni su gregorijanski korali u kojima je središnja tema bila Kristova majka Marija. Kao solisti nastupili su sopranistice Janja Vukina Fuèko i Klasja Modrušan te bas-bariton Henrik Šimunkoviæ, te na orguljama Filip Horvat koji je uz Jelenu Horvat bio i orguljaška pratnja u pojedinim pjesmama. Na koncertu su uglavnom izvedena djela stranih autora, ali i domaæih skladatelja, a sve je završilo zajednièkim izvoðenjem skladbe "K suncu prosi saka roža". Prigodne rijeèi zahvale izvoðaèima te voditeljici ženskog župnog zbora Dragici Karolini Šimunkoviæ koja je osmislila program, na kraju koncerta uputio je gvardijan fra Stanko Belobrajdiæ. Biskup Škvorèeviæ primio pleternièku gradonaèelnicu Razgovarali su o pitanjima obnove župne crkve u Pleternici i ureðenja svetišta Gospe od suza, te stanju poplavljenih obitelji u Gradcu i Kuzmici Požega, 31.7.2014. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegi biskup Antun Škvorèeviæ primio je 31. srpnja pleternièku gradonaèelnicu Antoniju Joziæ i pleternièkog župnika Antuna Æorkoviæa. Razgovarali su o pitanjima obnove župne crkve u Pleternici i ureðenja svetišta Gospe od suza. Župnik je izvijestio o višegodišnjim nastojanjima da se legaliziraju dosadašnje gradnje, izradi projekt ureðenja crkve i svetišta te dobije graðevinska dozvola za izvedbu radova. Gradonaèelnica je predstavila moguænosti koje ima Grad u potpori da se navedeni projekt ostvari te je dogovorena suradnja u tom pogledu, u nadi da æe se još ove godine uspjeti zapoèeti s radovima. Potom je u prisutnosti ravnatelja Caritasa Požeške biskupije Gorana Lukiæa razmotreno stanje poplavljenih obitelji u Gradcu i Kuzmici koji pripadaju pod upravu grada Pleternice. Utvrðeno je kako su Caritas i Grad u suradnji uèinili mnogo na pomoæi poplavljenima u skladu s postavljenim prioritetima te je dogovoren daljnji zajednièki rad na otklanjanju posljedica poplave. Ovih dana sve æe poplavljene obitelji primiti kuæanske aparate. Dogovoreno je da se razvide moguænosti pružanja pomoæi i u drugom namještaju. O tome æe donijeti odluku Upravno vijeæe Biskupijskog Caritasa na svojoj sjednici iduæih dana u skladu sa sredstvima koja ima na raspolaganju. Gradonaèelnica Joziæ zahvalila je biskupu Škvorèeviæu i ravnatelju Caritasa Lukiæu na svemu što su uèinili za poplavljene obitelji s podruèja grada Pleternice. Domovinske vijesti Završen susret mladih o bratu Bonifaciju Iduæe godine domaæin je Tirana Kutinska Slatina, 31.7.2014. (IKA) - U župnoj crkvi Bl. Alojzija Stepinca u Kutinskoj Slatini, gdje je od 2009. godine vitraj s likom brata Ivana Bonifacija Pavletiæa (Zbjegovaèa 1864. – Rim 1897.), dar njegove Družbe sinova Bezgrešne iz Rima, održan je 31. srpnja završni, šesti dan Drugoga meðunarodnog susreta mladih. Uz sudionike iz Hrvatske sudjelovalo je 40-tak mladih iz Italije (gdje je i poèeo prošle godine), Albanije, Poljske, Indije, Kameruna, Koreje, Ekvatorijalne Gvineje i Filipina. Skup mladih u služenju mise na hrvatskom, talijanskom, engleskom i poljskom jeziku bio je u 11 godina od blagoslova crkve za okupljene i župnika Dragutina Papiæa izniman dogaðaj. Mladima na temeljito ispunjenom i zahtjevnom programu, a koji su pratili i ne laki terenski oblici rada zahvalio je o. Mariano Passerini, predstavnik Bonifacijeve Družbe sinova Bezgrešne u Kutini. Istaknuta je veza titulara crkve blaženika Alojzija Stepinca i brata Bonifacija. Citirane su rijeèi sisaèkog biskupa Vlade Košiæa izgovorene prigodom blagoslova vitraja: "Obojica su prije duhovnih zvanja bili radnici – Bonifacije postolar, a Alojzije zemljoradnik. Nauèili su poštovati rad i radnike, cijeneæi svako djelo i sami do žrtve radili prije svega za dobro drugih". Iskazana je želja da se što prije ostvari proglašenje svetim Alojzija Stepinca i blaženim Bonifacija Pavletiæa. Radost okupljanja mladih u Hrvatskoj, najavivši susret iduæe godine u Albaniji, naglasio je i glavni poglavar Družbe iz Rima Ruggero Valentini. Podsjetio je da je zadovoljstvo tim veæe jer tu je Družba posebnom požrtvovnošæu upravo o. Passerinija utemeljila i Katolièko sveuèilište. Za uspomenu svakom od sudionika uruèio je znamen "Bonifacijevu cipelicu", rad obitelji Pavletiæ, èiji èlanovi djeluju u Udruzi Arteco selo Malino, nedaleko Lužana u Slavoniji. Svetkovina sv. Ignacija Lojolskog u Dubrovniku Biskup Uziniæ potaknuo na molitvu za pokretanje postupka beatifikacije Petra Perice Dubrovnik, 31.7.2014. (IKA) - Svetkovina sv. Ignacija Lojolskog, utemeljitelja Družbe Isusove, sveèano je proslavljena u crkvi Sv. Ignacija u Dubrovniku u èetvrtak 31. srpnja euharistijskim slavljem koje je, u koncelebraciji s velikim brojem sveæenika, predvodio dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Osim svetkovine svog utemeljitelja, isusovci su proslavili i 200 godina od obnove svoga reda. U propovijedi biskup Uziniæ podsjetio je na životni put sv. Ignacija koji je upravo u životnom vihoru, kad je ranjen, susreo Boga i približio mu se. Biskup je potaknuo vjernike da znaju, poput sv. Ignacija, i u teškim životnim prilikama prepoznati Boga, te da budu otvoreni susretu s njim. Osim toga, upoznao je vjernike ukratko s poviješæu Družbe Isusove, pokazujuæi Božje djelovanje, ali i otvorenost sv. Ignacija, kao i njegove braæe, djelovanju Božje milosti. Vjernike je potaknuo i na molitvu za pokretanje postupka beatifikacije poznatog isusovca Petra Perice, koji je svoje posljednju službu imao upravo u Dubrovniku, a umro je muèenièkom smræu kada su ga partizani strijeljali zajedno s mnogim drugim uglednim Dubrovèanima na otoèiæu Daksi 25. listopada 1944. godine. Sv. Ignacije Lojolski (1491. - 1556.) poznati svetac iz Španjolske, utemeljio je u 16. stoljeæu Družbu Isusovu, danas najbrojniju mušku redovnièku zajednicu u svijetu, koja trenutaèno ima oko 18.000 èlanova (redovnika), a jedan od njih je i Jorge Mario Bergoglio, tj. papa Franjo, prvi papa redovnik nakon 182 godine, te jedini papa isusovac ikada u povijesti Crkve. 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 5 Domovinske vijesti 6 ika Opatija: Proslava 200. obljetnice ponovne uspostave Družbe Isusove i 70. obljetnice redovništva dr. o. Ivana Fuèeka Sveèano misno slavlje predvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ Opatija, 31.7.2014. (IKA) - Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ u zajedništvu s rijeèkim nadbiskupom Ivanom Devèiæem i gospiækosenjskim biskupom Milom Bogoviæem, provincijalom hrvatskih isusovaca o. Antom Tustonjiæem i brojnim sveæenicima predvodio je sveèano misno slavlje na svetkovinu sv. Ignacija Loyole, utemeljitelja Družbe Isusove, u èetvrtak 31. srpnja u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije u Opatiji. Tim povodom proslavljeni su 200. obljetnica ponovne uspostave te Družbe te 70. obljetnica redovništva o. Ivana Fuèeka. Okupljene je na poèetku pozdravio superior isusovaèkog samostana u Opatiji o. Zvonko Vlah dok je propovijed uputio o. Vatroslav Halambek. Istaknuo je da Bog svoje izabranike vodi razlièito, a slièno: kroz pustinju, kroz uvid u sebe, kroz gubljenje sebe, s usredotoèenjem na jedinu, valjanu, trajnu i sigurnu uporišnu toèku sve stvarnosti i duhovne i materijalne, na Krista. "Tko to, poput Ignacija otkrije, ne može biti indiferentan pred nevoljom i izgubljenošæu mnogih. Taj od Boga dobiva povlasticu da s Njim izgara za spasenje svijeta i tim žarom æe biti privlaèan i drugima da dospiju do iste radosti suživota s Kristom", pojasnio je Halambek te govorio o Družbi Isusovoj koja je više od 450 godina svoje povijesti prošla razlièite uspone i padove, a najpoznatije je njezino ukinuæe 1773. godine. da bi ponovo bila uspostavljena 1814. "U dvjestotu obljetnicu ponovne uspostave Družbe Isusove po cijelome svijetu utkao je svojih 70 godina i o. Fuèek svojim redovnièkim životom i svojom djelatnošæu kao dušobrižnik, posebice studenata i klera, kao poglavar u Provinciji, kao sveuèilišni profesor i bliski suradnik Svetoga Oca. Važno je spomenuti njegovo zauzimanje za to da na molbu biskupa Viktora Buriæa isusovci preuzmu i ovu kuæu i crkvu u Opatiji nakon što su benediktinci otišli u Tkon", rekao je o. Halambek, èestitajuæi o. Fuèeku visoki jubilej njegova redovništva u Družbi Isusovoj. "Gospodinu dugujem zahvalnost što me je vodio na neobiènim putovima", rekao je o. Fuèek, zahvalivši svima na èestitkama. Otkrio je i kako njegov put nije bio lak. S ulaskom u novicijat obolio je od tuberkuloze i bolovao šest godina prije nego se bolest poèela povlaèiti. "Gospodin me je uèio da ljubavi nema bez križa i žrtve. Uvijek je bilo po Božjoj želji. On me uvijek vodio premda me nije štedio, ali shvatio sam da tako mora biti. Gospodin me uèio da mu se dam i još uvijek me tome uèi", rekao je. Neobiènim, ali znakovitim smatra dolazak trojice biskupa na ovo misno slavlje, izrazivši zahvalnost svima, a osobiti Družbi Isusovoj èiji je èlan i za koju se još uvijek daje radeæi kao duhovnik u Biskupijskom misijskom sjemeništu Redemptoris Mater u Puli. "Ne želim još u mirovinu, želim raditi za Gospodina. Poèeo sam s mladima, a tako izgleda i završavam. Nemojte vikati na mlade, oni moraju sazreti. U tom sazrijevanju ne mogu sami i kad vas ne slušaju, znajte da vas èuju. Oni te rijeèi pamte i ako su reèene u Gospodinu, jednog dana æe Gospodin na njima s njima graditi", zakljuèio je o. Fuèek. Proslava svetkovine sv. Ignacija Lojolskog kod isusovaca na splitskom Manušu Nameæu nam se lažni heroji i ideali, no mi smo i dalje prazni, bez nade i životne radosti. Zašto? Jer od te buke ne vidimo i ne èujemo ni sebe ni Boga, upozorio nadbiskup Barišiæ Split, 31.7.2014. (IKA) - Na svetkovinu sv. Ignacija Lojolskoga, osnivaèa Družbe Isusove, i u prigodi 200. obljetnice obnove Družbe Isusove (1814. – 2014.), u èetvrtak 31. srpnja u crkvi Presvetog Srca Isusova isusovaèke rezidencije s novicijatom "Stanislav Koska" na splitskom Manušu, sveèano euharistijsko slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Pozdravivši okupljeni vjernièki puk, sveæenike, posebno domaæine isusovce i isusovaèke novake kojima je èestitao spomendan njihova utemeljitelja i 200. obljetnicu obnove Družbe Isusove, nadbiskup Barišiæ u homiliji ukratko je prikazao život sv. Ignacija Lojolskoga. Posebno je istaknuo vrijeme kada je svetac, koji je svoj životni put poèeo graditi kroz vojnu karijeru, ranjen te je za vrijeme oporavka èitao romane o vitezovima i raznim herojima koje ga nisu ispunjavale. Tada se susreo i sa životopisima svetaca te knjigama o životu Isusa Krista, što ga mijenja i preusmjerava njegov život. "Puno je sliènosti nas danas i sv. Ignacija tada. I mi smo svakodnevno zatrpani mnoštvom informacija koje nas ne ispunjavaju. Nameæu nam se lažni heroji i ideali, no mi smo i dalje prazni, bez nade i životne radosti. Zašto? Jer od te buke ne vidimo i ne èujemo ni sebe ni Boga", rekao je nadbiskup i dodao da "nas danas sv. Ignacije poziva da se oslobodimo traganja za svjetovnim ispunjenjima, izdvojimo vrijeme za Gospodinovo štivo i za molitvu, te tako pronaðemo životno uporište u Gospodinu". Potom je istaknuo svetkovinu Velike Gospe 1534. godine, kada je sv. Ignacije sa skupinom svojih istomišljenika u Kapeli muèenika u Parizu položio zavjete da æe služiti Bogu i pomagati dušama u savršenom siromaštvu i èistoæi te poæi u Jeruzalem, no spletom okolnosti završili su u Rimu gdje je 1540. godine papa Pavao III. potvrdio osnivanje nove redovnièke zajednice - Družbe Isusove. Kazao je da su isusovci tada, kao i danas od iznimne važnosti za Crkvu. Otvarali su škole i sveuèilišta diljem Europe, išli su i u misije širom svijeta, posebno u žarišna podruèja i zbog toga su upadali u mnoge probleme, što je zbog raznih politièkih strujanja, rezultiralo ukidanjem reda 1773. godine, no papa Pio VII. ga ponovno uspostavlja 1814. godine. "Sv. Ignacije našao je svoje uporište u Gospodinu i znao je da ga ne treba tražiti u vatri ili potresu veæ je on šapat laganog i blagog lahora. Taj lahor dolazi k nama, želi dodirnuti naše srce i poziva nas da budemo njegovi uèenici u zvanju koje smo odabrali, da ne ostanemo u htijenju da budemo uèitelji, veæ da ga prihvatimo kao Gospodina", zakljuèio je nadbiskup i zaželio "da nas zagovor i primjer sv. Ignacija ohrabri da u Gospodinu naðemo životno uporište kako bismo mogli biti poticaj drugima u našoj sredini i kako bismo unijeli više radosti i svjetla u naš osobni život, odnose, obiteljski i društveni život te cijelu Crkvu". Na kraju slavlja okupljenima se obratio superior rezidencije Družbe Isusove u Splitu i magistar novaka o. Stipo Balatinac, koji je nadbiskupu Barišiæu zahvalio za pohod i pastirsku rijeè. U zahvalama je spomenuo i sve prijatelje isusovaca koji svojom molitvom i novèanim prilozima podupiru njihov rad i školovanje isusovaèkih novaka. . . 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 ika Sv. Ignacije proslavljen kod isusovaca u Zagrebu O. Vladimir Horvat proslavio 50 godina sveæeništva, a o. Stanislav Kos 70 godina u Družbi Isusovoj Zagreb, 31.7.2014. (IKA) – Središnjom veèernjom koncelebracijom koju je s dvadesetak sveæenika u bazilici – svetištu Presvetog Srca Isusova uz rezidenciju isusovaca u Palmotiæevoj u Zagrebu predvodio superior o. Mirko Nikoliæ, a propovijedao o. Mijo Nikiæ, u èetvrtak 31. srpnja sveèano je proslavljen blagdan sv. Ignacija Lojole, osnivaèa Družbe Isusove (1540.). U propovijedi pred punom bazilikom, osobito štovatelja sveca rodom iz Loyole (Baskija), koji se od plemiæa – vojnika, dovinuo do èasti oltara, misao vodilja o. Mije bile su Ignacijeve rijeèi "Idite i zapalite svijet", uklesane uz sveèev kip u Rimu. Posebnu pozornost posvetio je Ignacijevoj metodi razlikovanja duhova (glasovite ignacijevske duhovne vježbe), istaknuvši kako nam je ona danas, u vremenima u kojima živimo, posebno potrebna kako bismo mogli raspoznavati što je Božja volja za naš život, a što je djelovanje Zloga u našem osobnom životu. Pojasnio je njegovu misao da se "treba truditi od dobra na bolje. Iako znamo da su nemir i nevolja od Zloga, Bog dopušta da èovjek ide u krivom smjeru kako bi se vratio na pravi put", kazao je. U sveèanom misnom slavlju svoje jubileje proslavili su isusovci - o. Vladimir Horvat, "zlatni jubilej", 50. obljetnicu sveæeništva, i o. Stanislav Kos, koji je proslavio 70 godina redovništva u Družbi Isusovoj. Proslavi je prethodila trodnevnica s veèernjom propovijedanom misom, a nakon mise bila je molitva sv. Ignaciju na pokrajnjem sveèevu oltaru. Na uoènicu blagdana, 30. srpnja, u veèernjoj misi bio je blagoslov vode sv. Ignacija. Veæ tradicionalno uoèi svetkovine sv. Ignacija, hrvatski isusovci okupili su se u srijedu 30. srpnja u kapelici Kraljice Hrvata na Medvednici, kako bi zajedno proslavili svetkovinu svog svetog utemeljitelja. Susret je okupio sedamdesetak isusovaca, veæim djelom iz zagrebaèkih kuæa. Sveèanu misu predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Valentin Pozaiæ, takoðer isusovac, a propovijedao o. Ignacije Belak. Provincijal Ante Tustonjiæ uputio je svima rijeèi dobrodošlice, podsjetivši da je osim proslave svetkovine sv. Ignacija razlog toga okupljanja i zahvalnost Bogu za subraæu koja ove godine slave svoje redovnièke ili sveæenièke jubileje. To su: o. Ljudevit Pichler, koji slavi osamdeset, o. Ivan Fuèek i o. Stanislav Kos sedamdeset, br. Ivan Domazet, br. Stanko Šagi i o. Božidar Ipša šezdeset, te o. Igancije Belak i br. Mato Vlahoviæ pedeset godina redovnièkog života u Družbi Isusovoj. Pedeset godina sveæeništva slavi o. Vladimir Horvat, sažeo je, kazavši da su se ovom misom prisjetili i dvjestote obljetnice ponovne uspostave Druže Isusove (1814. – 2014.), koja pada na dan 7. kolovoza. Nakon mise susret je nastavljen bratskim druženjem ispred župne kuæe. Proslavi na Sljemenu prethodile su provincijske osmodnevne duhovne vježbe, koje je vodio o. Anto Lozuk, rektor Papinskog zavoda Russicum u Rimu. Brodosplit darovao križ za zvonik nove crkve u Kninu Split, 31.7.2014. (IKA) - Radnici Brodosplita izradili su križ od specijalnoga dugovjeènog nehrðajuæeg èelika visine šest metara, koji je DIV povodom Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti odluèio darovati crkvi Gospe Velikoga hrvatskog zavjeta u Kninu. Križ je dvosmjeran, projektirao ga je Jerko Rošin. U buduæu crkvu ugraðen je kamen temeljac koji je blagoslovio papa Ivan Pavao II. Graðevina je visoka gotovo 30 metara i duga 80 m, zvonik na kojem æe biti postavljen križ visok je 38 metara, a crkva æe imati 1100 sjedeæih mjesta. Domovinske vijesti Slavlje u svetištu Gospe na Hladi Kaštel Suæurac, 1.8.2014. (IKA) - U spomen na èudesne Božje zahvate kroz 1180 godina povijesti Kaštel Suæurca i župe sv. Jurja muèenika, po zagovoru "èudotvorne Gospe na Hladi", suæuraèka župa proslavila je i ove godine 1. kolovoza, u noæi s èetvrtka na petak, blagdan Gospina Proslavljenja, a što je uvod u proslavu svetkovine Velike Gospe i blagdana sv. Roka. Sveèanu misu predvodio je don Hrvoje Dragun, vikar župe Srca Isusova na Visokoj u Splitu. Brojni vjernici i hodoèasnici su i ove godine, baš kao i svih ranijih godina u obnovljeno svetište podno Kozjaka pristigli s istinskim molbama i željama i s nakanom da se poklone pred "èudotvornom slikom Gospe na Hladi" kako bi Bogorodicu zazvali za pomoæ i milost. "Gospa je znaèajna u povijesti našega mjesta i naše župe i upravo zato smo veèeras došli k njoj kako bismo se njoj molili za našu župu, naše mjesto, naše obitelji, naše domove, naš narod i Crkvu Božju", rekao je suæuraèki župnik dr. don Emanuel Petrov na poèetku slavlja, toèno u ponoæ, zaželjevši dobrodošlicu predvoditelju misnog slavlja i vjernom puku. Don Hrvoje u propovijedi potaknuo je vjernike na štovanje Gospe, baš kao što su to naši preði stoljeæima èinili. "Nema straha za narod koji se moli Rajskoj Djevi - Kraljici Hrvata, jer nas je ona èuvala i u Domovinskom ratu, kada su se naši sinovi, baš kao David protiv Golijata, borili s mnogo nadmoænijim neprijateljem, s krunicom oko vrata i s molitvom našoj Gospi na usnama, istaknuo je. "Ovim smo se slavljem poèeli pripravljati za cijeli Gospin mjesec. Kroz sve ove dane molit æemo se Gospi na Hladi za sve nas, za naš narod i za cijelu zajednicu", rekao je na kraju slavlja don Emanuel. Duhovna veèer u drevnom svetištu završila je pjesmom u èast Èudotvornoj Suæuraèkoj Gospi na Hladi. Odbojkašice posjetile poreèkog i pulskog biskupa Poreè, 1.8.2014. (IKA) - Hrvatska ženska odbojkaška reprezentacija posjetila je u petak 1. kolovoza poreèkog i pulskog biskupa Dražena Kutlešu. Odbojkašice su ovih dana u Poreèu, gdje 1., 2. i 3. kolovoza nastupaju na drugom turniru skupine S FIVB World Grand Prixa. Biskupa su pozdravili predstavnici stožera i jedna odbojkašica, a onda im se obratio i biskup prigodnim kraæim govorom. Istaknuo je kako je važno imati vjeru u Boga i povjerenje u ljude. Kod igraèica je to vrlo važno da imaju povjerenje jedna u drugu, da raèunaju jedna na drugu, jer se samo zajednièkom igrom može doæi do uspjeha. Tako je i u životu. Samo vjerom u Boga, povjerenjem u ljude i zajednièkim zalaganjem može se postiæi radost i sreæa. Uz Božji blagoslov biskup im je zaželio mnogo uspjeha u igri, ali i u životu. Darovao im je krunice s likom blaženog Miroslava Bulešiæa i dvije monografije. U Imotskom sveèano otvoren Porcijunkulski oprost Imotski, 1.8.2014. (IKA) - Na uoènicu svetkovine Gospe od Anðela, u petak 1. kolovoza, u samostanskoj i župnoj crkvi Sv. Franje u Imotskom po franjevaèkoj tradiciji koja potjeèe još od sv. Franje, toèno u podne sveèano je otvoren Porcijunkulski oprost. Pred slikom Gospe od Anðela otvorio ga je imotski dekan, župnik i gvardijan fra Kristian Stipanoviæ, a otvorenju su uz mnogobrojni imotski puk nazoèili franjevci iz imotskog samostana i župa imotskog samostanskog okružja. Nakon sveèanog otvorenja oprosta vjernici su imali priliku za sakrament pomirenja. 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 7 Domovinske vijesti U Hrvatskoj održan godišnji sastanak Europske meðuprovincijske konferencije franjevaca treæoredaca Zagreb, 1.8.2014. (IKA) - U Hrvatskoj je od 27. srpnja do 1. kolovoza pod predsjedanjem fra Nike Baruna, provincijala hrvatskih franjevaca treæoredaca, održan 31. sastanak Europske meðuprovincijske konferencije. Sudjelovali su, uz fra Niku Baruna, predsjednika Konferencije, provincijali fra Alessio Maglione (Provincija sv. Franje, Asiz), fra Massimo Cucinotta (Provincija sv. Joakima i sv. Ane, Sicilija) i fra Jaime Puigserver Capella (Provincija Bezgrešnog zaèeæa, Španjolska) te, kao gost, fra Bartomeu Pastor Oliver, generalni vijeænik i generalni ravnatelj odgoja. U radu su sudjelovali i pomagali fra Nicolas Sastre Palmer, provincijski tajnik iz Španjolske, kao prevoditelj, te fra Zvonimir Brusaè, kao tajnik Konferencije i prevoditelj. U radnom dijelu koji je održan 28. i 29. srpnja u Zagrebu, u sjedištu hrvatske provincije, provincijali su govoreæi o svojim provincijama iznijeli razmišljanja, iskustva i prijedloge u vezi s pastoralom zvanja, postulatom (prvim odgojnim razdobljem), bratskim životom i oblicima nove evangelizacije. Fra Alesssio Maglione istaknuo je važnost kvalitetnog rada i praæenja u razdoblju predpostulata, posebno s obzirom na razluèivanje zvanja za redovnièki život po karizmi Treæega samostanskog reda sv. Franje. To razdoblje predpostulata treba biti dovoljno dugo, ovisno takoðer o situaciji osobe koja se zanima za redovnièki život. Pouèljivost je važna osobina pri razluèivanju zvanja tijekom postulata. U tom je razdoblju takoðer važno provjeriti afektivnu zrelost kandidata, zrelost njegova iskustva vjere te njegovu sposobnost za aktivno sudjelovanje u bratskom, zajednièkom životu. S obzirom na novu evangelizaciju, španjolska provincija æe sljedeæih godina još više razviti duhovnopastoralni rad s djelatnicima škola koje vodi te u radu u školama, samostanima i župama širiti i aktualizirati bitne vrijednosti karizme Reda. Franjevci treæoredci asiške provincije nastoje u novu evangelizaciju ukljuèiti što više vjernika laika s kojima su povezani i posebno se posveæuju pastoralnom radu s braènim parovima. Na drugom dijelu sastanka, koji je održan u samostanu sv. Pavla Opata na otoèiæu Školjiæu (kraj Preka na Ugljanu) sudjelovao je i generalni ministar fra Nicholas Polichnowski, izabran na generalnom kapitulu 2013. Predstavljen mu je i predan "Statut Europske meðuprovincijske konferencije", usvojen prošle godine, s molbom da ga potvrdi uprava Reda a zatim su mu predstavljeni zakljuèci s prvog dijela sastanka. Generalni ministar najavio je održavanje Plenarnog vijeæa Reda (sastanak svih provincijala) u sijeènju 2016. Prije plenarnog vijeæa održat æe se susret svih odgojitelja Reda. Potaknuo je provincijale na inicijative prigodom Godine posveæenog života koju æe Papa otvoriti 30. studenoga, posebno na podruèju pastorala zvanja. Fra Bartomeu Pastor Oliver, generalni ravnatelj odgoja, izvijestio je o susretu novaka i odgojitelja novaka iz europskih provincija koji je održan u lipnju u Italiji i obrazložio zakljuèke sa susreta odgojitelja. Istaknuo je aktualnost bitnih obilježja karizme Treæega samostanskog reda sv. Franje – kontemplativne molitve i eremitskog naèina života te novih naèina milosrdnog djelovanja. Na kraju sastanka potvrðeno je nekoliko zakljuèaka. Do lipnja 2015. izradit æe se prvi nacrt Europskog odgojnog plana Treæega samostanskog reda sv. Franje; europski provincijali izvidjet æe moguænost zajednièkog europskog novicijata kojemu bi prethodilo jedno razdoblje zajednièkog života postulanata; razmotrit æe se moguænost ostvarenja jednog zajednièkog razdoblja specifiène formacije o teologiji redovnièkog života i o vrijednostima karizme Reda u 8 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 ika razdoblju prije sveèanog zavjetovanja; u lipnju 2015. održat æe se susret europskih provincijala franjevaca treæoredaca na kojem æe sudjelovati provincijski koordinatori za redovni odgoj. Središnje teme bit æe zajednièki rad europskih provincija na podruèju odgoja za redovnièki život i prvi nacrt Odgojnog plana Treæega samostanskog reda sv. Franje u Europi. O tim æe se temama najprije razgovarati u radu provincijskih uprava i u suradnji provincijala s odgojiteljima. Dvotjedni formativni susret odgajanika iz Europe, iz svih odgojnih razdoblja, održat æe se u srpnju i kolovozu 2015. u Španjolskoj. Na njemu æe aktivno sudjelovati i svi odgojitelji iz europskih provincija. Sudionici sastanka posjetili su, u prigodi sastanka, i samostane franjevaca treæoredaca u Kotarima (Samobor), Odri, Zadru i Splitu. 10. obljetnica posvete aljmaške crkve Misno slavlje predvodio biskup Jezerinac - Kod spomenika na obali Dunava održan komemoracijski skup za stradale mještane Aljmaša Aljmaš, 1.8.2014. (IKA) - Tradicionalno obilježavanje Dana progonstva 1991. godine i Dana povratka stanovnika 1998. godine u Aljmaš 1. kolovoza ove je godine proteklo u euharistijskoj proslavi 10. obljetnice posvete novosagraðene crkve u svetištu Gospe od Utoèišta u Aljmašu. Veèernju misu u župnoj aljmaškoj crkvi Pohoðenja BDM u zajedništvu s upraviteljem aljmaškog svetišta preè. Antom Markiæem predvodio je i propovijedao vojni biskup Juraj Jezerinac, istaknuvši važnost okupljanja žive Crkve, naroda koji je živa kuæa Božja, oko Isusa Krista i njegove Majke Marije, Gospe Aljmaške. Podsjetivši kako je i papa Franjo, nedavno tijekom audijencije, rekao da govoriti o Crkvi znaèi govoriti o majci te je Crkva naša majka u kojoj smo roðeni za duhovni život, biskup Jezerinac je zabrinjavajuæe ukazao na važnost opstojnosti obitelji jer je današnja obitelj u Hrvatskoj "uzdrmana u temeljima i zbog velikog broja mladih koji svakodnevno odlaze u strani svijet". "I papa Ratzinger poruèuje: 'Svi znamo koliko su brak i obitelj ugroženi: s jedne strane lišavanje njihove nerazrješivosti sve lakšim oblicima rastave, a s druge novim, sve raširenijim ponašanjem – zajednièkim životom muškarca i žene bez pravnog oblika braka. K tome valja dodati i zahtjev homoseksualaca za zajedništvom života koji sada, na opæe èuðenje, traže pravni oblik koji bi više ili manje bio izjednaèen s brakom. Tim se zahtjevom napušta cjelokupna povijest èovjeèanstva'. U dnu svega je kriza vjere nastala kao posljedica nasilne propagande promovirane i kod nas u cilju uništenja vrijednosti svega što je hrvatsko i katolièko. A to su prije svega vjera i tradicija koja je obilježila dušu hrvatskoga èovjeka", istaknuo je u homiliji biskup Jezerinac, zakljuèujuæi kako je hrvatski pjesnik Antun Gustav Matoš, èija se stota obljetnica smrti obilježava ove godine, poznat po religioznim i domoljubnim pjesmama, ali i po poborništvu za obitelj, a njegove pjesme slave trojstvenu ljubav prema Majci Božjoj, vlastitoj majci i majci Domovini. U Aljmašu je 1. kolovoza naveèer kod spomenika na obali Dunava održan komemoracijski skup za stradale mještane Aljmaša uz sudjelovanje župljana, predstavnika Osjeèkobaranjske županije, Opæine Erdut, MO Aljmaš i DVD-a Aljmaš te je uz polaganje vijenaca, molitvu zahvale Bogu za povratak na ognjišta i za pokojne, prireðen nastup KUD-a "Aljmaš" s prigodnim pjesmama. Tužnog 1. kolovoza prije 23 godine šestotinjak Aljmašana je protjerano na šlepovima u progonstvo u Osijek, a prošteništna crkva je tijekom okupacije razorena. Domovinske vijesti ika Susret metropolita SPC Porfirija i nuncija D'Errica Zagreb, 1.8.2014. (IKA) - Metropolit Srpske pravoslavne Crkve Porfirije primio je 1. kolovoza u Duhovnom centru Metropolije zagrebaèko-ljubljanske u Zagrebu apostolskoga nuncija nadbiskupa Alessandra D'Errica. Kako je priopæeno iz Metropolije, u razgovoru voðenom "u ozraèju kršæanske ljubavi i meðusobnog poštovanja, razmijenjena su mišljenja o nizu problema s kojima se Pravoslavna i Katolièka Crkva suoèavaju diljem svijeta, u Europi, a posebno na prostoru Hrvatske i Srbije". Zakljuèili su, izmeðu ostaloga, "da i u svijetu kojim dominiraju razlièiti oblici egoizma, sukoba meðu pojedincima, skupinama, narodima i državama, pravoslavni i katolici moraju imperativno doživljavati Kristove rijeèi: 'Da svi budu jedno...', i dosljedno, usprkos svijesti da je put k jedinstvu dug i mukotrpan, izvršavati tu Gospodnju zapovijed". Meðusobna ljubav jedina je prava pretpostavka buduæem jedinstvu, a da bi do ljubavi došlo potrebno je upoznati se, nužan je dijalog. U cilju što boljeg upoznavanja metropolit Porfirije i nadbiskup D'Errico, dogovorili su se "da æe zajedno organizirati niz projekata i razlièitih aktivnosti na korist svim ljudima, nezavisno od toga kojem narodu i vjeri pripadaju", istièe se u priopæenju sa susreta. Zadušnica uz sjeæanje na žrtvu daljskih muèenika 1991. Dalj, 1.8.2014. (IKA/TU) – Obilježavanje 23. obljetnice pogibije 39 branitelja u Dalju tijekom napada na Policijsku postaju Dalj 1. kolovoza i okupaciju 1991. godine zapoèelo je u središtu Dalja 1. kolovoza mimohodom mnoštva sa zastavama ratnih postrojba i udruga proizašlih iz Domovinskoga rata, nastavljeno je zaustavljanjem kod spomen-obilježja daljskim ratnim zatoèenicima i središnjom komemoracijom uz spomenik poginulima ispred zgrade PP Dalj. Više stotina osoba odalo je poèast poginulima polaganjem vijenaca, paljenjem svijeæa i molitvom uz vodstvo vojnoga biskupa u RH Jurja Jezerinca, koji je i propovijedao na zadušnici u daljskoj župnoj crkvi Sv. Josipa, zaruènika BDM. Okupljenima ispred policijske zgrade mons. Jezerinac istaknuo je kako obilježavanje u Dalju i dostojanstven pijetet spram poginulih mora biti trajno prisutan jer je to vidljivi znak ljubavi. Podsjetio je na nužnu gradnju mira i povjerenja kojih nema bez priznavanja oslobaðajuæe istine, zakljuèujuæi: "Žrtva daljskih muèenika neka bude zalog svijetle buduænosti, a njima pokoj vjeèni!" U homiliji biskup se osvrnuo na komunistièko vrijeme tijekom kojeg su "vjernici smatrani državnim neprijateljem i zbog vjere su stradavali i umirali, nalik prorocima, dok je odbijanje Boga i prijezir božanskog zakona imalo povlašten status", kazavši: "I danas još uvijek postoji otpor protiv Boga i Crkve, doduše ne na izravni, veæ drukèiji, sofisticiraniji naèin. Danas se èovjek neminovno pita: Zašto su ubijeni ovi nevini ljudi? Odgovor je jasan. U dnu ratnih zbivanja bila je odsutnost odgovorne savjesti, savjesti koja ne poznaje i ne želi èuti za Boga. Što nam je drugo preostalo nego braniti slobodu i svoju domovinu? Ni jedan hrvatski policajac nije prešao državnu granicu. Meðu prvim su se žrtvama našli naši redarstvenici, naši "daljski muèenici". Uz daljskoga župnika Josipa Kolesariæa, koji je svima izrazio dobrodošlicu, misu su suslavili župnici u Vinkovcima i Ivankovu mons. Tadija Pranjiæ i preè. Stjepan Krekman te policijski i vojni kapelani u Osijeku o. Željko Rakošec i Ante Mihaljeviæ. Program obilježavanja stradanja na daljsko-erdutskom podruèju obilježen je 1. kolovoza i u Erdutu gdje je odana poèast poginulima uz spomenik poginulim hrvatskim braniteljima, a biskup Jezerinac predvodio je molitvu za pokojnike. 6. festival "Klape Gospi Sinjskoj" Sinj, 2.8.2014. (IKA) – U organizaciji Udruge "Klape Gospi Sinjskoj", Odbora za proslavu 300. obljetnice èudesne obrane Sinja i Franjevaèkog samostana Èudotvorne Gospe Sinjske, a pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i supokrovitelja Ministarstva kulture RH, Županije splitskodalmatinske te Grada Sinja, u svetištu Èudotvorne Gospe Sinjske u Sinju u petak 1. kolovoza održan je 6. festival duhovno-marijanske pjesme. Nastupilo je jedanaest klapa: Podvorje, Æuvite, Mriža, Luna, Praska, Štorija, Skradinke, Munita, Oštro, Neverin i Versi. Pod umjetnièkim ravnateljem Festivala Mojimira Èaèije, program je vodila Lejdi Oreb. Festival su snimali Hrvatski radio i HR Split koji æe snimku naknadno objaviti. Festival "Klape Gospi Sinjskoj" održava se u povodu 300. obljetnice èudesne obrane Sinja od nadmoæne turske vojske koja je opsjedala grad. U spomen na tu sedmodnevnu opsadu u kojoj je "šaèica" kršæanskih vojnika natjerala u bijeg golemu tursku vojsku u noæi svetkovine Velike Gospe, s 14. na 15. kolovoza, godine 2009. osmišljen je Festival marijansko-duhovne klapske pjesme, novoskladane, kao i veæ poznatih ili tradicionalnih marijanskih pjesama na klapski naèin. Festival je humanitarne naravi, a sav prihod od dobrovoljnih priloga i prodaje nosaèa zvuka (CD) namijenjen je za Fond "Gospe Sinjske" iz kojeg se pomažu studenti slabijega materijalnog stanja. Na poèetku Festivala gvardijana, franjevce te brojno slušateljstvo pozdravio je sinjski dogradonaèelnik Zlatko Ugrin, kazavši kako tim festivalom, koji je i oèuvanje kulturne baštine naših predaka, otimamo od zaborava i njegujemo jedan od najprepoznatljivijih autohtonih hrvatskih glazbenih izrièaja, dalmatinsku klapsku pjesmu. Fra Petar Klapež, sinjski gvardijan i upravitelj Svetišta, svima je izrazio dobrodošlicu, istaknuvši: "Veæ tri stoljeæa meðu cetinskim pukom osjeæa se duhovna prisutnost i majèinski zagovor Èudotvorne Gospe Sinjske. To je neumorna i bliska majèinska prisutnost kroz svu tristoljetnu povijest ovdje u Njezinu i našem Svetištu. Majèinsku blizinu i ljubav èudotvorne Gospe Sinjske osjetit æemo i ovih dana svi zajedno s tisuæama hodoèasnika koji iz godine u godinu, iz dana u dan za blagdan njezina Uznesenja na Nebo hodoèaste na ovo sveto mjesto". Zahvalio je svima koji su na bilo koji naèin pomogli u tom duhovnom projektu koji je ušao u mozaik priprema za veliku tristotu obljetnicu Gospina ukazanja u Sinju koju æe se proslaviti na nacionalnoj razini iduæe godine. Klapa Slaviæ studenata Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu, nakon službenoga dijela izvela je nekoliko klapskih pjesama dok je ocjenjivaèki sud donosio odluke o dodjeli nagrada. U meðuvremenu je i prof. Jakov Dukiæ izveo kratki recital. Nagrada Festivala je Statua Gospe Sinjske (bronèana, srebrena i zlatna) – djelo akademskog kipara Josipa Marinoviæa koju je darovala obitelj Nikole Golomejiæa iz Kistanja. Nagrade Struènoga ocjenjivaèkog suda – bronèanu statuu dodijelio je Nikola Golomejiæ klapi Neverin, srebrnu statuu uruèio je predsjednik Struènog ocjenjivaèkog suda Bojan Pogrmiloviæ klapi Munita, a zlatnu župan Zlatko Ževrnja klapi Versi. Za najbolju obradu nagradu je Krešimiru Magdiæu uruèio ravnatelj Èaèija. Nagradu publike klapi Luna za pjesmu "Èuj nas Majko" uruèio je sinjski gvardijan fra Petar Klapež, prenosi mrežna stranica www.franjevci-split. . 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 9 Domovinske vijesti Gospa od Anðela proslavljena u Trogiru Trogir, 2.8.2014. (IKA) - U župi Gospe od Anðela u Trogiru 2. kolovoza proslavljena je svetkovina Gospe od Anðela – zaštitnice župe. Procesiju i sveèano misno slavlje predvodio je dekan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu prof. dr. don Ante Mateljan uz koncelebraciju župnika don Stipana Bodrožiæa, don Josipa Dukiæa, trogirskoga dekana don Pavla Piplice, don Ante Èuliæa i don Marina Barišiæa uz pratnju župnog zbora, dok je na klavijaturi svirala Sara Zeko, a violinu Anðela Lioviæ pod dirigentskom palicom maestrice Ivane Milin. Gospin kip u procesiji su nosile èetiri trogirske obitelji s brojnom djecom, tako da je bilo 16 djece – anðela. Muževi su bili uz žene i nosili djecu te èitali misna èitanja, neki prvi put. U propovijedi don Ante Mateljan rekao je da Gospa od Anðela nije tek neka èudna, zanimljiva žena iz davnog vremena, koja nema veze s nama. To je istinska žena i majka sa svim ljudskim trudima i svim nevoljama, s trpljenjem, ljudskim radostima, s Bogu upravljenom vjerom, nadom i ljubavlju. Svatko od nas ima svoga anðela – anðela èuvara, pratitelja, koji mu potièe savjest, èuva ga i upravlja na put dobra. Osobiti anðeo je majka. Mariju nam je Isus predao za majku. Ona je zagovornica pred nebeskim anðelima za nas. Ona s njima suraðuje. Ta suradnja ima uèinka, ali pod jednim uvjetom, da vjerujemo u Boga, da vjerujemo u njezin zagovor i pomoæ, da vjerujemo u anðele, rekao je. Tisuæe hodoèasnika u Èakovcu na Porcijunkulskom proštenju Èakovec, 2.8.2014. (IKA) - Više tisuæa hodoèasnika iz svih krajeva Meðimurja i šire okolice, pa tako i iz raznih dijelova Hrvatske te susjedne Slovenije i Maðarske pohodilo je Èakovec u subotu 2. kolovoza na blagdan Gospe od Anðela, poznatiji kao Porcijunkulovo. U gotovo nepreglednoj procesiji središtem grada nošen je kip Majke Božje sve do mjesta euharistijskog slavlja koje je na otvorenom kod franjevaèke i župne crkve Sv. Nikole predvodio fra Ivan Matiæ, voditelj kuæe susreta Tabor u Samoboru. Uz sveæenike i vjernike, u procesiji su sudjelovali Zrinska garda Èakovec, hrvatski branitelji, policija, vatrogasci, èlanovi nekoliko KUD-ova iz Meðimurja i Slovenije, kao i meðimurski župan Matija Posavec i èakoveèki gradonaèelnik Stjepan Kovaè. Uz èakoveèke franjevce koncelebrirali su sveæenici iz Meðimurja i okolice, dok su u prinosu darova sudjelovale razne crkvene i civilne udruge. Svim sudionicima i hodoèasnicima zahvalio je dosadašnji gvardijan i župnik fra Stanko Belobrajdiæ, kojeg æe uskoro na službi naslijediti fra Željko Železnjak, donedavni provincijal. U homiliji je o. Matiæ govorio o trajnoj i neprekinutoj vezi vjernika i Marije, kojoj se Božja djeca utjeèu po zagovor i zaštitu. Istaknuo je kako kroz blagdan Porcijunkulova Bog poruèuje da je njegovo milosrðe neizmjerno i vjeèno, da njegovo praštanje nema mjere, odnosno da ne postoji grijeh kojeg ne može oprostiti kao dobri Otac svojoj djeci koju ljubi ljubavlju koja ne osuðuje i koja je puna razumijevanja. Ovaj blagdan poziva nas da pogled upremo u vjeènost u kojoj smo svi pozvani živjeti nakon ovozemaljskog putovanja te da ovim prolaznim svijetom proðemo ljubeæi Boga i bližnje. Da bismo se našli na tom putu naš milosrdni Bog svaki dan nam u svojoj neizrecivoj ljubavi daje novu priliku koju smo pozvani prihvatiti, obratiti se od grijeha i napasti te živjeti u meðusobnoj ljubavi kao braæa i sestre, kao Božja djeca koja u sebi nose mir u srcu i dobro u djelima, rekao je o. Matiæ u homiliji. Tijekom dana proslavljeno je nekoliko misa na hrvatskom 10 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 ika jeziku, kao i misno slavlje na slovenskom i maðarskom za hodoèasnike iz susjednih zemalja. U sklopu trodnevne priprave, kao i na sam blagdan Gospe od Anðela, brojni su se hodoèasnici ispovijedili te ispunili druge uvjete kako bi zadobili potpuni Porcijunkulski oprost od grijeha. Trodnevnicu je u prepunoj crkvi vodio o. Matiæ iz Samobora. Kroz dane Porcijunkulova, koje u Èakovcu s vjernicima proslavljaju franjevci od svog dolaska u grad Zrinskih 1659. godine, Turistièka zajednica grada Èakovca zajedno s raznim udrugama priredila je brojne svjetovne sadržaje, ove godine jubilarni 50. put. Proslava Gospe od Anðela u Sumartinu na otoku Braèu Nekada su djeca uvijek trebala dati prednost odraslima, pa i onda kada odrasli nisu bili u pravu. Danas se djeci daje prvenstvo i onda kada djeca nisu u pravu, primijetio je mons. Jerèiæ, ustvrdivši kako se radi o dvjema krajnostima Sumartin, 2.8.2014. (IKA) – Blagdan Gospe od Anðela sveèano je proslavljen 2. kolovoza u Sumartinu na otoku Braèu, u župi koja je povjerena na upravljanje franjevcima splitske provincije Presvetoga Otkupitelja. Središnje misno slavlje u ispunjenoj župnoj crkvi Sv. Martina predvodio je generalni vikar Hvarske biskupije mons. Stanko Jerèiæ u koncelebraciji s tamošnjim župnikom i gvardijanom franjevaèkoga samostana fra Dušanom Džimbegom i desetak pristiglih sveæenika. Na misi je pjevao župni zbor pod ravnanjem dugogodišnje orguljašice Sofije Borojeviæ. Predvodeæi liturgijsko slavlje na koje su pristigli i vjernici iz okolnih braèkih župa, mons. Jerèiæ potaknuo ih je na razmišljanje o povezanosti anðela s djecom, usredotoèivši homiliju na položaj djece u društvu i odgovorno ponašanje prema njima. "Isus je davao prednost onima koji su bili gurnuti na rub društva ili preko toga društva, prezrenima i odbaèenima, pa i djeci koja u to vrijeme nisu bila ravnopravna. No, što li se sve èini danas s djecom? Nikada nije bilo tako delikatno, ali i tako teško biti dijete kao što je to danas. Nekada su djeca uvijek trebala dati prednost odraslima, pa i onda kada odrasli nisu bili u pravu. Danas se djeci daje prvenstvo i onda kada djeca nisu u pravu", primijetio je mons. Jerèiæ, ustvrdivši kako se radi o dvjema krajnostima. Podsjetio je, pritom, na odgoj koji nudi zdravstveni odgoj prema kojemu muškarac i žena mogu biti po vlastitome izboru, ili u kojemu roditelji mogu umjesto oca i majke biti oznaèeni kao "roditelj A" i "roditelj B". "Gospe od Anðela, pomozi nam da preuzmemo odgovornost za one najvažnije. Pomozi nam da ispravno odgajamo djecu. Pomozi nam da shvatimo da patnja ima svoj smisao, jer se ne može niti uspravno stajati bez patnje", poruèio je generalni vikar. Pred kraj misnoga slavlja mjesni župnik èestitao je župljanima svetkovinu Gospe od Anðela, posebno pozdravivši vjernike iz okolnih župa, i to Selaca, Novoga Sela i Povalja koji su sudjelovali u proslavi zajedno s naèelnikom Ivanom Marijanèeviæem. Uputio je, zatim, èestitku i koncelebrantu fra Sreæku Vekiæu koji slavi 50. obljetnicu sveæeništva, a koji je od 1982. do 1994. godine službovao u Sumartinu. Nakon mise uslijedila je sveèana procesija ulicama mjesta sa slikom Gospe od Anðela koju su nosili èuvari Isusova groba iz Sumartina, tzv. žudije. U ophodu su sudjelovali i èlanovi KUD-a "Jedinstvo" iz Splita u narodnim nošnjama, koji su na poziv kulturne udruge "Fra Andrija Dorotiæ" uvelièali proslavu svetkovine. Svi sudionici slavlja koji su se ispovjedili na sam dan svetkovine ili sljedeæi dan uz prièest te molitvu Oèe naš i Vjerovanje na nakanu Svetoga Oca mogli su zadobiti tzv. porcijunkulski oprost. Domovinske vijesti ika Proslava Gospe od Anðela u Zaostrogu Zaostrog, 2.8.2014. (IKA) - U Zaostrogu je 2. kolovoza proslavljena Gospa od Anðela èijoj je svetkovini prethodila trodnevnica u samostanskoj crkvi. Sva tri dana pobožnost BDM predvodio je sveæenik iz Zaostroga fra Sreæko Vekiæ. Prvog dana trodnevnice euharistijsko slavlje predvodio je i propovijedao profesor na Katolièkom bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Splitu dr. fra Željko Toliæ, drugog dana voditelj Hrvatske katolièke misije u Bielfeldu u Njemaèkoj Slavko Roko, a treæeg dana sveæenik iz Zaostroga fra Mario Jurišiæ. Potom je u samostanskom dvorištu održana Veèer klapske pjesme. Na svetkovinu Gospe od Anðela, u subotu 2. kolovoza, tradicionalnu procesiju s Gospinom slikom kroz Zaostrog i koncelebrirano euharistijsko slavlje u prepunoj samostanskoj crkvi predvodio je makarski župnik i dekan don Pavao Baniæ. Koncelebriralo je petnaestak sveæenika, meðu kojima je bio zaostroški župnik i gvardijan fra Branko Brnas. U misnom slavlju sudjelovali su naèelnik opæine Gradac Ivo Kosoviæ, predsjednik Opæinskog vijeæa Branko Kosoviæ te predstojnica Državnog ureda RH za Hrvate izvan RH Daria Krstièeviæ. Liturgijsko pjevanje, uz harmonijsku pratnju mladiæa Ivana Kosoviæa, predvodili su zaostroški pjevaèi predvoðeni župnikom Brnasom. Župnik i dekan Baniæ u propovijedi je istaknuo kako je kod crkve Sv. Marije Anðeoske u Asizu bila prva nastamba franjevaèkog reda. Tu je sv. Franjo u noæi 1216. godine u žaru molitve i potpomognut molitvom Presvete Djevice izmolio glasoviti Porcijunkulski oprost kojeg mu je potvrdio papa Hadrijan III. Franjo je okupio zajednicu redovnika koji se meðusobno nazivaju braæom. Uèinio je da braæa budu u zajednici, kao obitelj koja je najvrjednija ustanova koju je dragi Bog ustanovio. Ondje gdje obitelj funkcionira, tu je blagostanje, bilo da se radi o duhovnoj – redovnièkoj obitelji, bilo o onoj izvornoj. Obitelj je temelj svetosti ili zloæe. Nažalost, posljednjih sedamdesetak godina selo i obitelj su sustavno uništavani. Djeca su na razne naèine udaljavana od roditelja, a djedove i bake se smještalo u domove da imaju što manji utjecaj na odgoj unuèadi. U novije doba u uništavanju obitelji mraène sile htjele su i zakonski potpuno uništiti i ono što je pozitivno ostalo. Bogu hvala da se naš narod tome uspješno odupire. Naša hrvatska obitelj nauèila je od Marije i Isusa da je ljubav žrtva, tj. spremnost odreæi se svoga prava iz ljubavi za drugoga. Naši roditelji su to èinili tražeæi Marijinu pomoæ. Ovo je mjesto gdje to trebamo i danas uèiti, kao što su mnogi naši preci nauèili i bili spremni dati svoje živote za svoju vjeru, svoje obitelji i svoj narod. Stoga su svi programirani napadi za uništenje vjere i obitelji ostali uzaludni. To dokazujemo i mi danas ovdje okupljeni oko naše nebeske Majke. To dokazuje i Vijeæe za ljudska prava UN-a koje je, unatoè silnim pritiscima, usvojilo 26. lipnja ove godine "Rezoluciju o zaštiti obitelji", rekao je župnik i dekan Baniæ i pozvao nazoène na ustrajnost, budnost i molitvu. U veèernjim satima euharistijsko slavlje predvodio je i propovijedao fra Mario Jurišiæ. Potom je održana Ribarska veèer koja je završena vatrometom. Svake godine proslavu Gospe od Anðela u Zaostrogu zajednièki organiziraju Franjevaèki samostan, Turistièka zajednica i Mjesni odbor. Spomendan Blažene Djevice Marije od Anðela u Mariji Bistrici Slavlje u nacionalnom svetištu Majke Božje Bistrièke predvodio biskup Ivan Šaško Marija Bistrica, 2.8.2014. (IKA) - Na spomendan Blažene Djevice Marije od Anðela (Porcijunkula), u subotu 2. kolovoza, u nacionalnom svetištu Majke Božje Bistrièke zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško predvodio je euharistijsko slavlje u koncelebraciji s brojnim župnicima i župnim vikarima koji su prateæi mnoštvo svojih župljana pristigli u Mariju Bistricu iz mnogih krajeva sjeverozapadne Hrvatske i Slovenije. U homiliji mons. Šaško podsjetio je na znaèenje rijeèi "porcijunkula" koja doslovno znaèi: "komadiæ", "djeliæ", "èestica". Prije osamsto godina benediktinci su sv. Franji i njegovoj braæi darovali jedan komadiæ, jednu èesticu zemlje u podnožju mjesta Asiza, oko crkve "Bogorodice od anðela". Franjo je obnovio tu crkvicu, uz koju se vežu sami poèeci franjevaèkoga reda, i taj komadiæ zemlje njegovom ljubavlju prema Isusu Kristu i njegovoj Radosnoj vijesti postao je sve veæim prostorom neba. Uz crkvu Gospe anðeoske i uz zagovor nebeske Majke, sveti Franjo je izmolio oprost koji je dobio ime po toj crkvi 'porcijunkulski oprost', oprost od vremenitih kazni. Taj je oprost prije svega hodoèasnièki i ranije se odnosio na pohod Svetoj zemlji, istaknuo je biskup Šaško, dodavši da je Crkva kasnije proširila taj oprost i vezala ga uz razne prigode i mjesta, kako bi danas bio blizak svakomu vjerniku; kako ne bi postojao èovjek koji ne bi mogao osjetiti blizinu Božje ljubavi i praštanja. Nije potrebno više putovati daleko. Dostatan je svaki komadiæ, porcijunkula ljudskoga života i srce koje je spremno tražiti oproštenje, pomiriti se s Bogom i s ljudima, svoj život živjeti u svjetlu Radosne vijesti koja je zaživjela u susretu Blažene Djevice i anðela. I mi smo danas došli na proštenje, na proslavu koje su naši stari nazvali upravo po oproštenju, pomirenju s Bogom u sakramentima ispovijedi i prièesti. Jer ovo Marijino svetište èuva šapat i suze nas ljudi koji ispovijedamo grijehe i molimo oproštenje, da bismo bili dionici radosti euharistije, da bismo bili dionici nebeske radosti, primili komadiæ, primili èesticu, primili prièest nebeske ljepote, rekao je biskup. Potom je govorio o važnosti oprosta i oproštenja koji je èudesni dar koji svatko može živjeti; od kojega su graðena prijateljstva, suradništva i zajedništva; dar po kojemu se obnavlja ljubav i povjerenje; dar koji uspijeva uèvrstiti obitelji. Zato smo tu, na proštenju. I ovaj nas bistrièki prostor, na maloj èestici zemlje, pouèava kakav je životni put: od susreta s Marijom put nas vodi preko ispovjedaonica do ove doline euharistije, susreta s novim životom s bližnjima. Nakon njega, teškoæe ne nestaju; euharistija ne zavarava i ne otklanja križ, ali uspon životnim putovima nije više gorèina, nego je hod s Kristom i s bližnjima; hod koji daje novu snagu i otkriva novi smisao, da bi se s vrha, iz otajstva smrti i uskrsnuæa Kristova, iz boli i vjere Blažene Djevice Marije, vidjelo novo obzorje zemlje i neba. Bog je svoju neizrecivu ljubav oèitovao svojim utjelovljenjem, opraštajuæi i tražeæi našu spremnost za opraštanje, za nenavezanost, za istinsku slobodu. Marija je posrednica te ljubavi koju slavimo u ovoj misi kao dar uskrsnuæa. Uskrsnuæe nam govori da smrt nema posljednju rijeè u ljudskome postojanju, a oproštenje govori da grijeh nije posljednja istina o èovjeku. Posljednja rijeè u životu èovjeka i posljednja istina uvijek je Božja ljubav, poruèio je mons. Šaško. . . 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 11 Domovinske vijesti Pazin: Proslavljen blagdan Gospe od Anðela Pazin, 2.8.2014. (IKA) – Na blagdan Gospe od Anðela, u subotu 2. kolovoza, u pazinskom franjevaèkom samostanu Pohoðenja BDM, hodoèasnièku misu, popularno poznatu kao "Rim", predvodio je poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša. Toga se dana uobièajeno održava procesija po perivoju samostana i misa na otvorenom, no zbog obilnih kiša koje su prethodnih dana oštetile dijelove šetnica ove je godine cjelokupni program održan u samostanskoj crkvi Pohoðenja BDM. Uz biskupa su koncelebrirali pazinski dekan preè. Mladen Matika, gvardijan samostana o. Alfonz Orliæ te petnaestak sveæenika iz župa širega pazinskog podruèja. Veæ od ranog jutra više je sveæenika bilo na raspolaganju za ispovijed, koja je jedan od uvjeta za porcijunkulski oprost. Uvodni pozdrav hodoèasnicima izrekao je o. Orliæ koji je prije mise predvodio litanije i molitve pored kipa Gospe od Anðela. Nakon uvodne napomene o jedinstvenoj ulozi majke u životu svakoga èovjeka, te o radikalnom obraæenju sv. Franje kojeg se spominje na ovaj blagdan, biskup je u homiliji stavio naglasak na pitanje: "Što bi Blažena Djevica Marija, Gospa od Anðela poruèila nama danas?" "U prvom redu, èovjeku danas nedostaje radosti. Pod utjecajem politièke i ekonomske situacije te slijedom neprestane brige za materijalno èovjek zaboravlja da su najveæe vrijednosti u onom nematerijalnom, one vjeène, neprolazne vrednote. Dobrota, poštenje, ljubav, vjernost, sve su to neprolazne vrednote koje se ne mogu kupiti i toga moramo ponovno postati svjesni danas kada se sve nekako nastoji staviti u kalup cijene i materijalne vrijednosti", istaknuo je biskup. Poziv Blažene Djevice Marije upuæen je svim ljudima da nije dovoljno samo èuvati se grijeha i obdržavati zapovjedi vjerske prakse, veæ je nadasve potrebno vjeru potkrijepiti djelotvornim ufanjem, a ljubav izraziti na djelu. Mi slavimo svece upravo zato što su imali snage postupiti upravo suprotno od onoga kako mi èinimo. Mi nemamo moæ utjecati ni na svoj dolazak na svijet, ni na smrt, ali zato smo odgovorni za svoje svakodnevne postupke i izbore koje èinimo, pa i materijalna dobra su nam povjerena kako bismo mogli pomagati bližnjemu. Upravo tu trebamo pokazati da se znamo i hoæemo opredijeliti za te neprolazne vrednote, jer po tome æe nam biti suðeno, zakljuèio je biskup. Posveta novog oltara i ambona u Donjoj Vruæici Donja Vruæica, 3.8.2014. (IKA) - Novi oltar i ambon u župnoj crkvi Sv. Kuzme i Damjana u Donjoj Vruæici posvetio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ u nedjelju 3. kolovoza tijekom euharistijskog slavlja u kojem su osim mještana sudjelovali i brojni iseljenici iz ovoga malog pelješkog mjesta koji su osobno, ili njihovi preci emigrirali u Sjedinjene Amerièke Države, a sada su donirali novi oltar i ambon, te i na taj naèin pokazali da nisu zaboravi svoj kraj. U propovijedi biskup je govorio o èudima u evanðelju, istièuuæi da Isus nikad ne èini èuda zbog senzacije, veæ zbog suosjeæanja prema èovjeku. Izvlaèeæi poruku iz evanðeoskog opisa èuda, biskup je poruèio da kad Isus hrani 5000 ljudi sa samo pet kruhova i dvije ribe, on uèenicima kaže: "Podajte im vi jesti", a to je poruka i današnjim kršæanima: suosjeæajnost prema èovjeku pored sebe koji je danas zbog ekonomske krize i ratova gladan kruha i mira, a vrlo èesto i gladan smisla, te smo pozvani nahraniti ga. Na kraju je župnik don Stipo Zadro svima zahvalio, a posebno donatorima, te biskupu Uziniæu. Župna crkva sagraðena je godine 1548. a posveæena je svetim muèenicima Kuzmi i Damjanu. Crkva je 1873. g. proširena, te je dobila oblik latinskog križa s kupolom. 12 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 ika 400. obljetnica posvete motovunske župne crkve Motovun, 3.8.2014. (IKA) – Jubilarna 400. obljetnica posvete župne crkve Sv. Stjepana prvomuèenika u Motovunu proslavljena je u nedjelju 3. kolovoza. Sveèano koncelebrirano misno slavlje predvodio je poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša u koncelebraciji s domaæim župnikom Gracijanom Živoliæem te Dragutinom Petroviæem i Vladimirom Briziæem. Župnik je nakon uvodnih pozdrava izrekao kratku povijest Crkve na motovunskom podruèju. Prvi tragovi kršæanstva ondje potjeèu iz 3. stoljeæa. U 9. stoljeæu prvi se put spominje Motovunski kaptol, a u 11. stoljeæu župa. Godine 1580. poèela je izgradnja crkve, u prigodi posjete veronskog biskupa Agostina Valerija, po nacrtu poznatoga venecijanskog arhitekta Andrea Palladija. Nakon 34 godine crkvu je 3. kolovoza 1614. godine posvetio biskup Leonardo Tritoni. O naseljenosti motovunskog kraja govori podatak da je u 16. stoljeæu ondje živjelo 8000 stanovnika. Danas župa ima oko 1000 duša. Povijest i nasljeðe nas obvezuju da èuvamo uspomenu na one koji su živjeli na ovim prostorima prije nas, pa je stoga današnje misno slavlje molitva za sve koji su ovdje živjeli i djelovali, rekao je biskup u uvodnom pozdravu. Govoreæi o dnevnom evanðelju, o prispodobi umnažanja kruha i riba, biskup je istaknuo kako "svatko od nas upravo poput apostola ponekad nastoji odgovornost i obvezu pomaganja bližnjemu prebaciti na nekog drugog; apostoli su sugerirali da narod ode potražiti okrepu po obližnjim selima, mi vrlo èesto prebacujemo odgovornost pomaganja na institucije ili društvo, no, Isus prepoznaje potrebu i pomaže bližnjemu u potrebi; svatko od nas ima nekog bližnjeg, potrebitog u svojoj okolini, i trebamo postupati po uzoru na Isusa". Biskup je pojasnio da se èesto i ne radi o materijalnoj potrebi, veæ je potrebno imati otvorene oèi i prepoznati u bližnjemu duhovnu potrebu, patnju, samoæu, pa i kada ne možemo ništa konkretno uèiniti, možemo jednostavno saslušati i iskazati blizinu što osobi puno znaèi. Biskup je zatim skrenuo pozornost na jednu jednostavnu, a temeljnu Isusovu gestu, kod umnažanja kruha - pomolio se. "I mi bi se tako trebali èešæe podsjetiti da sve što imamo dar nam je od Boga, i da odlaskom s ovoga svijeta ništa neæemo ponijeti sa sobom. Materijalno je važno, ali navezanost srca na materijalno velika je tragedija današnjeg èovjeka, koji se zbog te navezanosti ne može razviti duhovno. Isus je nakon umnažanja predao kruh uèenicima, znak je to da Isus raèuna na uèenike i na Crkvu, i upravo preko njih, preko nas, djeluje", rekao je biskup. Ova crkva, izgraðena prije 400 godina, dokaz je vjere prethodnih naraštaja ovoga kraja. Ovu je crkvu sagradila vjera. Sagradila ju je vjera onih generacija koje su znale dati Bogu Božje, a caru carevo, znali su poštovati i pravilno vrednovati one neprolazne vrednote, znali su da je vrednota biti dobar èovjek, znali su da za neke vrednote treba dati i život, èemu u prilog govori i izbor sv. Stjepana za zaštitnika ove župe, sveca muèenika koji je muèenièkom smræu položio svoj život za vjeru, istaknuo je biskup. Tijekom mise župnik je krstio malog Flavija Koracu. U zakljuènim zahvalama župnik je zahvalio svima koji su dali doprinos u pripremi slavlja, te izložio tijek radova obnove župne crkve, koja se obnavlja sredstvima Ministarstva kulture RH, Poreèke i Pulske biskupije te Istarske županije. Devedesetih godina popravljen je krov, a posljednjih desetak godina, sustavno se, ovisno o raspoloživim sredstvima, obnavlja unutrašnjost: stropovi središnje i boènih laða, prezbiterij, instalacije i drugo. U narednim fazama uslijedit æe ureðenje pjevališta, zidova, poda te sakristije. ika Biskup Škvorèeviæ krstio peto dijete u èaðavièkoj obitelji Džepina Èaðavica, 3.8.2014. (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je u nedjelju 3. kolovoza euharistijsko slavlje u župnoj crkvi Sv. Petra Apostola u Èaðavici, tijekom kojega je krstio Roka, peto dijete u obitelji Siniše i Sanje Džepina. Dobrodošlicu i zahvalnost za pohod župi izrazio mu je župnik Valent Haliæ. Biskup je u pozdravu istaknuo kako nastoji iskazati poštovanje i zahvalnost obiteljima koje imaju peto i daljnje dijete te predvodi slavlja njihova krštenja te je radostan što zbog tog razloga prvi puta dolazi u Èaðavicu. Ustvrdio je kako se roðenjem novoga èovjeka dogaða najveæa novost u našoj domovini jer je sve drugo prolazno, a jedino èovjek, Božji dar, odreðen je za vjeènost. Rekao je kako svojim dolaskom u Èaðavicu želi biti dionikom radosti obitelji Džepina koja je, primivši peto dijete, postala posebno graditeljicom hrvatske buduænosti. Izrazio je zahvalu i poštovanje roditeljima što su hrabrim opredjeljenjem primili dar života te je pozvao vjernike da svojim molitvama podrže sve takve obitelji. U homiliji biskup je na temelju naviještene Božje rijeèi ustvrdio kako postoji tjelesna glad za koju je Bog dao èovjeku moguænost da je utaži kruhom koji æe si sam priskrbiti te ostvariti dostojne uvjete života. Dodao je kako je potresno što i danas u svijetu mnogi gladuju i podsjetio da bi zemlja iz svojih moguænosti mogla prehraniti sve ljudi, ali zbog onih koji su sebi prisvojili ono što je Bog namijenio svima i od toga žele ostvariti vlastiti sebièni profit, mnogi ljudi nemaju moguænosti pribaviti si osnovno za život te gladuju. Istaknuo je da je to jedna od najtežih ljaga suvremenog èovjeèanstva koja se može izlijeèiti samo promjenom èovjekova srca, od sebiènosti k ljubavi. Tumaèeæi evanðeoski ulomak iz Matejeva evanðelja, rekao je kako Isus umnaža kruh i ribice te hrani pet tisuæa ljudi da bi upozorio kako se moramo pobrinuti da nitko ne bude gladan na zemlji, ali još više da bi podsjetio kako je èovjek više od jela i tjelesnosti, duhovno biæe, gladno smisla, punine života koja se može postiæi jedino onom mjerom ljubavi koju je on za nas posvjedoèio svojom smræu na križu. Istaknuo je biskup da samo èovjek nahranjen tom Božjom ljubavlju postaje sposoban dijeliti kruh s drugima. Dodao je kako smo krštenjem postali dionicima te Isusove ljubavi i zapitao se koliko smo toga svjesni i nastojimo li od te stvarnosti istinski živjeti i svjedoèiti je. Istaknuo je da je krštenje maloga Roka dragocjena prigoda da se u tom obnovimo, da se ne odreknemo velikih Božjih moguænosti te budemo ljudi ispunjeni njegovim smislom i sreæom, po kojima je vidljivo ono što se ima ostvariti kao na konaèni smisao i sreæa u vjeènosti. Pri kraju misnoga slavlja biskup je èestitao roditeljima maloga Roka njegovo krštenje, a svi su se nazoèni pridružili pljeskom, zahvalio im je za žrtvu koju prihvaæaju u nastojanju oko njegova odgoja i odgoja druge svoje djece, podsjetivši da ih ništa ne može tako ispuniti smislom i radošæu kao žrtva ljubavi. Zahvalio je župniku Haliæu i svim njegovim suradnicima za ono što èine u izgradnji župne zajednice te je vjernike pozvao da osobito iduæe nedjelje, na blagdan sv. Lovre, zaštitnika Požeške biskupije, mole za svoju mjesnu Crkvu. Nakon slavlja u crkvi biskup se u župnom domu susreo s obitelji Džepina te se upoznao s njihovim životom, radostima i nadama, podijelio im darove i uruèio novèani prilog Požeške biskupije. . Domovinske vijesti Èestitka vojnog biskupa za blagdan Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta Zagreb, 3.8.2014. (IKA) - Vojni biskup Juraj Jezerinac uputio je èestitku vjernicima u povodu blagdana Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta, zaštitnice Vojnog ordinarijata, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. "Svake godine taj dan poziva na iskrenu zahvalnost Bogu i dobrim ljudima što su nam darovali moguænost da živimo u slobodnoj domovini, svoji na svome te da stvaramo životne okolnosti prema vlastitim vrijednostima i izborima. Istina, ima dosta toga na èemu valja još strpljivo i ustrajno raditi kako bismo ostvarili društvo sretnih ljudi. Stoga blagdan koji æemo i ove godine slaviti u Kninu 5. kolovoza služi i tome da nas osnaži u odluci da ne odustanemo pred bilo kojim izazovom", istièe biskup. Posebno spominje oproštaj od mons. Josipa Šantiæa, prvoga generalnog vikara Vojnog ordinarijata, "èovjeka koji je marljivim radom zadužio sve koji djeluju u Vojnom ordinarijatu kao i one zbog kojih je ta biskupija i ustanovljena". Biskup istièe da mons. Šantiæ nije žalio nikakva truda kada bi naslutio bilo kakvu moguænost za uèiniti dobro èovjeku. "Zaslužio je don Joško iskrenu zahvalnost svih zbog kojih je naša biskupija i utemeljena. U lijepom vjernièkom ozraèju, okupilo se veliko mnoštvo na ispraæaju don Joška u rodnim Postirama na otoku Braèu. Radujemo se što su u zaèetku postojanja naše biskupije bili ljudi iskrene i jake vjere. Osnivaè Vojnog ordinarijata, Ivan Pavao II., ove je godine u osmini svetkovine Uskrsa, na Bijelu nedjelju proglašen svetim. Opraštajuæi se od don Joška, ne mogu nego misliti, željeti i moliti da se i on pridruži Crkvi proslavljenoj kojoj veæ pripada naš utemeljitelj", istièe vojni biskup. Spomendan bl. Augustina Kažotiæa proslavljen u zagrebaèkoj prvostolnici Zagreb, 3.8.2014. (IKA) – Na spomendan bl. Augustina Kažotiæa, 3. kolovoza, veèernje misno slavlje u zagrebaèkoj prvostolnici predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško, a meðu koncelebrantima je bio i dr. Marijan Biškup, profesor teologije, Kažotiæev dominikanski subrat i promicatelj kauze za proglašenje svetim kao i pobožnosti prema blaženomu Augustinu. Govoreæi o vremenu u kojemu je živio i djelovao bl. Augustin, biskup Šaško primijetio je da je zemaljska zbilja prije sedamsto godina slièna današnjoj. I mi se nalazimo pred jednakim pitanjima: o zajedništvu i slozi meðu ljudima i u društvu; o odgoju i obrazovanju; o odnosu prema materijalnim dobrima i o sablazni siromaštva i bijede; o idolopoklonstvu; o odnosu Crkve i politièke vlasti; o susretu pripadnika raznih religija. "No, nismo samo pred pitanjima. Blaženi je Augustin za nas, za našu hrvatsku domovinu ostao putokaz i ostavio zacrtane putove, slijedeæi evanðeosku mudrost. A ona ove nedjelje govori: svaki ljudski napor, kada je voðen sebiènošæu, nosi plodove razoèaranja i nezadovoljstva. Blaženi Augustin ima itekako što reæi i današnjoj Europi, jer se neprestano udaranje u zidove sebiènosti, oslonjenost na ljudsku oholost koja stvara zakonsku i politièku podlogu, nužno raspliæe u uvijek složenijim krizama sa sve težim posljedicama. S druge strane, s pouzdanjem u Gospodina, prihvaæajuæi njegovu rijeè, stavljajuæi svoje živote u njegove ruke i primajuæi od njega blagoslov, ulazimo u savez koji nadilazi naše strahove i nemoæ", rekao je biskup. 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 13 Domovinske vijesti Kažotiæevo kod dominikanaca na zagrebaèkoj Pešæenici Crkva živi u kušnji da se naveže na materijalno, ali i u kušnji da brigu za ovaj svijet prepusti drugima, da ju se ona ne tièe i bude u rukama onih kojima je stalo da Crkva nema svoj glas u javnosti, da bude beznaèajna, da ostane na marginama društva, dok sebiènost pustoši dušu naroda, upozorio biskup Šaško Zagreb, 3.8.2014. (IKA) – Zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško predvodio je na blagdan prvoga hrvatskog blaženika Augustina Kažotiæa, u nedjelju 3. kolovoza, sveèano dopodnevno euharistijsko slavlje u prepunoj istoimenoj župnoj i samostanskoj crkvi redovnika dominikanaca na zagrebaèkoj Pešæenici, kojima je pripadao i bl. zagrebaèki i lucerski biskup rodom iz Trogira. Uz biskupa je koncelebriralo desetak sveæenika, a uvodeæi u euharistijsko slavlje, biskupa je uime župne i samostanske zajednice pozdravio župni upravitelj fr. Marko Bijeliæ, OP. U propovijedi biskup je svratio pozornost na život blaženika, rekavši kako je za njega uslijedilo školovanje i to na onim uèilištima koje je podizala Crkva, svjedoèeæi kroz sva stoljeæa brižnost za obrazovanje i odgoj. Ma koliko se trudili neprijatelji Crkve pokazivati nazadnost Crkve, njezinih stavova, povijest æe uvijek ponavljati isto: suvremene bolnice, škole, uèilišta, kulturalne institucije, razni domovi i ustanove socijalne skrbi za potrebite izrasle su na temelju kršæanske ljubavi i imaju korijen u zauzetosti Crkve. To vidimo diljem Europe i svijeta; to nam pokazuje i Zagreb i svaki hrvatski grad. On nije u ljudskoj sebiènosti i promociji, nego u darovanosti, u osjetljivosti za bližnje. Premda postoje i tragovi zla i ljudi koji su pristali biti nositelji zla, sve što je veliko i uistinu vrijedno ostalo je živjeti u ljepoti dara i nesebiènosti, rekao je biskup. Istaknuo je da do nas iz blaženikova života dopire nekoliko žarišta njegova posebnog zanimanja. Bio je posrednik u sukobima meðu raznim skupinama, želeæi graditi zajedništvo; brinuo se za odgoj i školovanje djece i mladih, ne samo svojim osobnim pouèavanjem, nego i osnivanjem i organiziranjem školstva, poèevši od katedralne škole; nastojao je da školovanje ima i svoju materijalnu potporu, pritom ne gubeæi iz vidika onu istu snagu darovanosti koja mora biti trajno prisutna želi li se dobro, tako da je i sam predavao besplatno, ali i gradio sustav koji daje mjesta siromašnoj djeci. Dobro je znao da za to Crkva ne može bez materijalnih dobara. Za njega siromaštvo nije bio cilj pretvoren u ideologiju. Zato je suzbijao siromaštvo, i duhovno i materijalno, a promicao ne navezanost na zemaljsko. To je nutarnja snaga kršæanstva koje pred sobom ima stvarnost neba i osjetljivost za patnju na zemlji. Èuvajuæi to ravnovjesje ukljuèio se u gorljivu teološku raspravu koja je poèetkom 14. stoljeæa potresala Crkvu o odnosu prema materijalnim dobrima. I ta je tema uvijek aktualna, naša, jer Crkva živi u kušnji da se naveže na materijalno, ali i u kušnji da brigu za ovaj svijet prepusti drugima, da ju se ona ne tièe i bude u rukama onih kojima je stalo da Crkva nema svoj glas u javnosti, da bude beznaèajna, da ostane na marginama društva, dok sebiènost pustoši dušu naroda. Blaženomu Augustinu bilo je važno bogoslužje. Zato ga je obnavljao, tražio najprikladnije izražaje vjere u slavljenju Crkve, jer u liturgiji se odražava ne samo cjelokupan život vjernika, nego i kršæanska kultura. U toj kulturi nema mjesta praznovjerju. Zato je važno poznavati svoju vjeru i rasti u njoj, hraneæi se molitvom, rekao je biskup, kako prenose dominikanci na svojim mrežnim stranicama. Misno slavlje glazbeno je animirao mješoviti zbor. Proslavi blagdana prethodila je devetodnevna priprava u sklopu koje je bila i trodnevnica. 14 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 ika Trogir: Proslavljen bl. Augustin Kažotiæ Sveèanu misu predvodio postulator svih kauza Zagrebaèke nadbiskupije mons. dr. Juraj Batelja Trogir, 3.8.2014. (IKA) - Na blagdan najstarijega hrvatskoga blaženika Augustina Kažotiæa u nedjelju 3. kolovoza u njegovu je rodnom Trogiru održano sveèano euharistijsko slavlje koje je u Kažotiæevu nacionalnom svetištu u trogirskoj crkvi Sv. Dominika predvodio postulator svih kauza Zagrebaèke nadbiskupije mons. dr. Juraj Batelja. Koncelebrirali su provincijal Hrvatske dominikanske provincije dr. Anto Gavriæ, koji je i predvodio trodnevnu pripravu za blagdan, upravitelj svetišta fr. Veselko Begiæ, župnik trogirske katedralne župe sv. Lovre i dekan trogirskoga dekanata don Pavao Piplica te voditelj HKM u Hamburgu koja je posveæena bl. Kažotiæu fr. Mirko Jagnjiæ. Uime domaæina upravitelja svetišta i Hrvatske dominikanske provincije brojne je okupljene vjernike koji su pristigli iz Dalmacije, ali i s hrvatskoga sjevera te inozemstva, pozdravio provincijal Gavriæ koji je, kako izvještava portal Glasa Koncila, uoèi mise predvodio i molitvu za proglašenje svetim bl. Kažotiæa. U propovijedi je dr. Batelja prikazao kljuène trenutke Kažotiæeva života od njegovih prvih koraka u Trogiru do završetka njegova ovozemaljskog hoda u Luceri, a kao postulator kauze bl. Alojzija Stepinca govorio je i o zajednièkim osobinama dvojice zagrebaèkih biskupa, hrvatskih blaženika. Govorio je o Kažotiæevu redovnièkom i biskupskom služenju, o njegovoj bliskosti prema malom èovjeku, ali i o njegovoj odvažnosti kada je trebalo prigovoriti onima koji su bili na vlasti. "Kao iskren, nježan, ponizan i vjeran èovjek blage naravi i èestit u savjesti prijateljevao je s knjigom, znanost mu je bila izazov, a pobožnost životno ozraèje", kazao je propovjednik, naglašavajuæi da je bl. Kažotiæ nauèio da istina bez ljubavi ubija i vodi u pogrešne smjerove. Govorio je i o narodnom neznanju, o praznovjerju, moralnim pokvarenostima, socijalnim teškoæama u Kažotiæevu vremenu koje je omiljeni biskup prevladavao uvjeravanjima i blagošæu, a ne kaznama i zabranama. Dr. Batelja podsjetio je i na Kažotiæevu skrb o sveæenstvu sa željom da sveæenici žive besprijekornim životom. "Poznato je da Hrvati u ropstvu èeznu za slobodom, a kada je dohvate, rado robuju novim gospodarima. Kažotiæ se nije ustruèavao gospodarima ukazivati na sve loše što su èinili, zato ga nisu voljeli. Tu dimenziju duhovnoga pastira naslijedio je i bl. Stepinac. Kažotiæu i Stepincu zajednièko je to što su branili Božji narod pred moænicima", naglasio je dr. Batelja, istièuæi da je Isus progovarao kroz život obojice zagrebaèkih blaženih biskupa. Misno slavlje glazbeno je obogatio mješoviti katedralni zbor sv. Lovre iz Trogira. Sudjelovao je i trogirski gradonaèelnik Ante Stipèiæ sa suradnicima. Nakon sveèanoga euharistijskoga slavlja otvorena je u Muzeju grada Trogira izložba akademskoga grafièara Matka Antolèiæa "Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu". Na predstavljanju su, uz autora, govorili trogirski gradonaèelnik Ante Stipèiæ i ravnateljica Muzeja grada Trogira dr. Fani Celio-Cega, izložbu su predstavili vlasnica Galerije hrvatske sakralne umjetnosti "Laudato" Ksenija Abramoviæ koja je i organizirala izložbu, i likovni kritièar prof. Stanko Špoljariæ, dok je izložbu otvorio provincijal Hrvatske dominikanske provincije dr. Anto Gavriæ. Glazbeni obol sveèanosti dao je bariton Vlatko Belas uz korepeticiju Vinka Buble, stihove posveæene hrvatskim svecima i blaženicima interpretirali su Ana Baran i Tomislav Baran, a kroz program je vodila predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevèana "Dr. Stjepan Kranjèiæ" dr. Tanja Baran. ika Caritas Požeške biskupije darovao kuæanske aparate poplavljenima Požega, 3.8.2014. (IKA) - Nakon pomoæi u isušivanju zidova i podova poplavljenih kuæa, te ureðenja keramièkim ploèicama i laminatom koju je Caritas Požeške biskupije darovao poplavljenima u pleternièkom Gradcu, Lipiku, Kuzmici i Jakšiæu, nastavio je s daljnjim pomaganjem obiteljima po ranije utvrðenim prioritetima: samci, starci, bolesni, obitelji s brojnom djecom, obitelji u kojima nitko nije zaposlen. Tako je Caritas minulih dana poplavljenim obiteljima podijelio kuæanske aparate: štednjake, zamrzivaèe, hladnjake i perilice rublja koje su po kuæama raznosili volonteri i bogoslovi. U 102 obitelji u Gradcu podijeljena su 132 kuæanska aparata, 16 lipièkih obitelji primilo je 16 kuæanskih aparata, 6 jakšiækih obitelji dobilo je 7 kuæanskih aparata, u 2 kuzmièke obitelji doniran je po jedan aparat. Pored toga ovih dana dodatno su pojedinim obiteljima dodijeljene podne ploèice i laminat, a nekima i graðevinski materijal potreban za njihovo postavljanje. Ovom akcijom Caritas Požeške biskupije darovao je ukupno 156 kuæanskih aparata u 127 nastradalih obitelji. Spomenute kuæanske aparate kao i veæ ranije podijeljene ploèice i laminate Caritas je nabavio sredstvima primljenim donacijama hrvatskih biskupija, župa, tvrtki i pojedinaca. Prigodom podjele kuæanskih aparata u pleternièkom Gradcu, 2. kolovoza požeški biskup Antun Škvorèeviæ pohodio je to mjesto zajedno s ravnateljem Caritasa Goranom Lukiæem te se u pojedinim obiteljima zanimao za trenutaèno stanje obnove njihovih kuæa nakon poplave. Utvrdili su da je najteže stradale obitelji potrebno dalje iz bližega pratiti u njihovoj nevolji te je napravljen okvirni program potpore Caritasa Požeške biskupije. Stanovnici Gradca popratili su biskupov pohod i akciju Caritasa velikom zahvalnošæu. Misa u zagrebaèkoj prvostolnici na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja Dobro se pitati što je to i za koga u 'Oluji' sporno; ima li nešto što je sporno u oslobaðanju od zla, od nasilja i mržnje, da bismo se trebali sramiti u govoru o cjelokupnosti hrvatskoga društva, istaknuo biskup Šaško Zagreb, 5.8.2014. (IKA) – Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, misno slavlje u zagrebaèkoj prvostolnici predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško. Uvodeæi u misu, biskup je rekao: "Došli smo vjernièki, s pouzdanjem, obnoviti spomen na dogaðaje u kojima se Bog oèitovao po hrabrosti i nesebiènosti ljudi, osobito hrvatskih branitelja. Došli smo moliti za blagoslov i snagu svima koji meðu nama trpe te najviše osjeæaju teret života i tragove ratnoga nasilja nad hrvatskim biæem. Došli smo zahvaliti za slobodu koja je roðena iz višestruke žrtve poginulih i ranjenih, prognanih i proganjanih, ponižavanih i izlaganih ruglu. Zato s posebnom osjetljivošæu meðu nama cijenimo majke i oèeve, udovice i djecu poginulih branitelja. I ta se osjetljivost za nas kršæane ne smije svesti na spomen u govorima, nego na zalaganje da im mi u vjernièkim zajednicama, u državi i društvu budemo istinska potpora; da ih ne prepustimo dvoliènosti i cinizmu". Današnji je dan u svome imenu spojio tri nosive stvarnosti spomena: pobjedu, zahvalnost i branitelje. Neka odjekuju u našemu srcu, dok molimo za svoju domovinu, potaknuo je biskup. "Dok danas slavimo Gospodina u zahvalnosti za dar slobode svoje domovine, pred nama su ljudi koji su imali puno vjere. Koliko puta smo mogli èuti i koliko su nam puta branitelji Domovinske vijesti ponovili: 'Bog mi je pomogao; da nije bilo vjere, ne bismo izdržali'. A razvalina, znakova smrti i straha nije nedostajalo", rekao je biskup u homiliji na misi na kojoj su bili èasnici Hrvatske vojske, hrvatski branitelji i brojni vjernici. Biskup je primijetio da se o današnjemu danu obièava govoriti kao o spomenu na završno oslobaðanje ljudi i prostora njihova življenja s pomoæu oružane operacije pod vojnim imenom 'Oluja' èime se ujedno ulazi u opasnost da se previdi sve ono što je prethodilo toj slobodi. "Napominjem to u ovoj prvostolnici, ispod njenih tornjeva koji su srpskomu osvajaèu poslužili za govorljivu sliku koju dobro pamtimo. Sjeæamo se kako su govorili da æe Hrvatska biti prostorno onolika koliko se vidi s tornjeva ove katedrale. I to zacijelo ne misleæi na sunèani ljetni dan i vjerojatno priželjkujuæi da i ovi tornjevi padnu kao toliki drugi koji su gaðani, paljeni i srušeni. Ali ne samo tornjevi crkava. Gaðan je hrvatski život u širokome rasponu svega dohvatljivoga granatama, mecima, slovima i glasom", rekao je biskup. Prema njegovim rijeèima, "Oluji" je prethodilo zlo koje je ostavilo duboke, teško ljeèive rane. One su dio nesigurnoga podnožja kojega smo uvijek svjesni, ali ne smijemo gledati u njega, bez prepoznavanja Kristove prisutnosti, primijetio je biskup Šaško. "Govoriti danas o hrvatskim vojnim oslobodilaèkim akcijama, o stradalima u njima, ne spominjuæi prethodne godine najdubljih poniženja, nepravda, straha, odvodi u neistinu iz koje se ne može granati dobro", rekao je biskup, istaknuvši da radost kakvu hrvatski narod ne pamti, radost nakon vraæanja slobode nije progovorila takvom snagom bez razloga. Zar se ne sjeæamo malovjernosti; kada se èinilo da æemo biti satrveni, prepušteni igrama visoke politike i oružanoj snazi neprijatelja, zapitao je biskup. "Na današnji se spomen niti jedan hrvatski èovjek ne smije veseliti zbog toga što je tutnjalo oružje, što su se srca stezala, što su ljudi ubijeni; danas se treba veseliti radosti koja je roðena u pobjedi nad zlom. Ali, za to je potrebno vidjeti cijeli luk koji obuhvaæa život tih ratnih godina. Važno je to da bi se vidjelo da su žrtve, svi poginuli posljedica zla, onoga zla koje su pristali nositi napadaèi na Hrvatsku. Jer danas se pokušava vagati, govoriti o poštivanju èovjeka i žrtava, nabrajati pogreške hrvatske obrane, gurajuæi u stranu istinu s poèetka da Hrvati i ljudi koji Hrvatsku osjeæaju dijelom svoga biæa nisu smjeli imati pravo na radost", istaknuo je biskup, upozorivši da se to gušenje hrvatske radosti nastavlja promicati istim žarom. "A mi smo tu, ustrajni, još uvijek lijeèeæi rane s pouzdanjem u Gospodina, posebno pozorni na suzne oèi onih koji veæ dvadeset i tri godine ne uspijevaju rijeè 'radost' izgovoriti tako da to èuje i njihovo srce. Pa ipak, danas se radujemo, jer je naša radost, prokušana patnjom jamstvo da æemo biti osjetljiviji na rane svakoga èovjeka. Zato danas treba slaviti, jer ako se umorimo slaviti dobro, ako pomislimo da je to nevažno, poèet æe nam nareðivati što smijemo slaviti, a što ne smijemo; èemu se smijemo radovati, a èemu ne; što smijemo osjeæati, govoriti, prema èemu težiti", rekao je biskup, poruèivši da je današnji dan prije svega spomen radosti koji je potrebno èuvati i prenositi naraštajima. 'Oluja' nije prijetnja nikomu tko poštuje tuðu slobodu niti je takva da bismo ju stidljivo trebali izgovarati. Ona u hrvatskoj duši povezuje trpljenje i slobodu, ali živi kao radost svima koji se raduju dobru. Ta je radost ujedno mjera za dobro Hrvatske, jer je niknula iz korijena Kristove Radosne vijesti. Oni pak koji donose odluke ili postupaju tako da narušavaju tu hrvatsku radost svjesno se postavljaju protiv istine, upozorio je biskup. "Kada je ne tako davno bilo reèeno da nam je potrebna nova 'Oluja', osjetili smo kako nekima 'Oluja' nije draga. Èini se 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 15 Domovinske vijesti da se taj pojam može spomenuti tek u okviru gospodarstva, kao da bi bez pridjeva 'gospodarska' 'Oluja' po neèemu bila upitna. Zato se dobro pitati što je to i za koga u 'Oluji' sporno; ima li nešto što je sporno u oslobaðanju od zla, od nasilja i mržnje, da bismo se trebali sramiti u govoru o cjelokupnosti hrvatskoga društva? Ili je ipak sporno to što je donijela radost hrvatskomu narodu i svim ljudima koji su s njime stradavali? Isus uèenicima izgovara tri kratke uskliène reèenice: Hrabro samo! Ja sam! Ne bojte se! U toj sigurnosti leži cijeli naš život, sve naše životne oluje kojima je gospodar Bog. Branitelji su imali pogled uprt u Gospodina, u dobro, i nisu skrenuli pogled u prijetnju vihora zla", rekao je biskup. Misa za Domovinu u požeškoj katedrali Branitelji su na agresiju odgovorili ljubavlju prema domovini, branili slobodu, svoje obitelji i imovinu, polagali svoje živote te bili pobjednici. To djelo veæine hrvatskih branitelja ne mogu potamniti zloèini onih koji nisu djelovali u skladu s time Požega, 5.8.2014. (IKA) - Na Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, požeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je euharistijsko slavlje u požeškoj katedrali na kojemu su uz petnaestak sveæenika iz središnjih ustanova i gradskih župa sudjelovali i èlanovi braniteljskih udruga, rodbina poginulih branitelja, predstavnici hrvatske vojske i policije, županijskih i gradskih vlasti na èelu s gradonaèelnikom Vedranom Neferoviæem te drugi vjernici. Biskup je u pozdravu rekao da su tri naslova s kojih žele Bogu uputiti zahvalnu molitvu: za pobjedu u domovinskom ratu, za domovinu i za poginule branitelje. Podsjetio je da su se mnoge kršæanske pobjede, meðu kojima je spomenuo lepantsku, sinjsku i petrovaradinsku protiv Osmanlija, a tako i naša u Domovinskom ratu ostvarivale po moænom zagovoru Isusove Majke. Spomenuo je da Crkva danas slavi Godišnjicu posvete Bazilike svete Marije Velike u Rimu, izgraðene nakon proglašenja dogme o Marijinu Bogomaterinstvu na saboru u Efezu 431. te je pozvao nazoène da sjedinjeni s njome povjere Isusovoj pobjednièkoj ljubavi na križu ljubav naših branitelja za domovinu i žrtvu za njezinu slobodu, napose onih koji su za nju dali svoje živote te potaknuo da mole za domovinu kako bi uvijek bila zemlja u kojoj se poštuje svaki èovjek i djeluje za njegovo dostojanstvo na temelju neprolaznih vrijednosti. U homiliji biskup je podsjetio na trenutaèna teška ratna zbivanja u Gazi, Ukrajini i drugdje te rekao kako je izazovna i na neki naèin porazna èinjenica da èovjeèanstvo ni danas u rješavanju meðuljudskih i meðunarodnih pitanja ne uspijeva iskljuèiti rat. Tumaèeæi naviještenu rijeè iz Knjige Jeremije proroka, rekao je kako je i danas u èovjeku prisutna „neiscjeljiva rana i neprebolan polom" po njegovoj duhovnoj ranjenosti zlom i grijehom iz kojeg uvijek iznova progovara nasilje, rat i ubijanje. Podsjetio je na neprihvatljivost naèela da cilj opravdava sredstvo, te bi po njem bilo opravdano pokretati ratove i istaknuo da je moralno dopušteno samo braniti sebe, slobodu i imanje, ali uvijek na ogranièen naèin koji mora poštivati èovjeka. Ustvrdio je da je takav bio Domovinski rat. Osvræuæi se na èitanje iz Knjige Jeremije proroka, biskup je spomenuo kako samo èovjek koji svoju ranjenost grijehom stavi u odnos s Bogom, može djelovati izlijeèeno, ne nanoseæi drugome zlo. Podsjetio je da su u vrijeme Domovinskog rata mnoštva u Hrvatskoj molila, a velik broj branitelja nosio krunice o vratu u znak povezanosti s Bogom, da su na agresiju odgovorili ljubavlju prema domovini, branili slobodu, svoje obitelji i imovinu, polagali svoje živote te bili pobjednici. Rekao je da to djelo 16 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 ika veæine hrvatskih branitelja ne mogu potamniti zloèini onih koji nisu djelovali u skladu s time i da radi toga naši branitelji zaslužuju posebno poštovanje i zahvalnost. Spomenuo je kako ranjenost ljudskog biæa zlom i grijehom i danas na svoj naèin progovara u hrvatskoj politici, društvu i gospodarstvu te je ustvrdio da bez promjene u srcima i savjestima ljudi, sama promjena stranke na vlasti neæe donijeti istinski boljitak. Istaknuo je kako trajan izazov za Hrvatsku predstavlja pitanje koliko smo povezani s Bogom, spremni kajati se za grijehe, biti lijeèeni njegovim milosrðem i ljubavlju te tako postati ljudi èista srca i savjesti, bistra pogleda i èestita djelovanja. Rekao je kako mu se trenutaèno stanje u Hrvatskoj èini poput laðe u današnjem evanðelju koju je šibao protivan vjetar i na kojoj su uèenici bili u strahu od potonuæa. No, nastupa Isus hodajuæi po uzburkanom moru te im progovara: "Hrabro samo! Ja sam! Ne bojte se!" Petar je na Isusovu rijeè krenuo hodati po vodi, ali je ubrzo poèeo tonuti, te je èuo njegov prijekor: "Malovjerni, zašto si posumnjao?" Biskup je zapitao, jesmo li iz vodstva broda koji se zove Hrvatska izbacili Isusa Krista te ostali sami u svojim strahovima i dodao da nam u našem teškom stanju nema tko drugi - osim njega - uputiti rijeè "Ne bojte se", jer on je pobijedio smrt, zavrjeðuje naš poklon i povjerenje, bez kojeg nam prijeti potonuæe na uzburkanom moru svijeta. Pozvao je nazoène da se obnove u tom povjerenju, pridruže se tako našim braniteljima koji su tim putem bili pobjednici. Pri koncu misnoga slavlja biskup je uime nazoènih uputio molitvu Isusovoj Majci za domovinu te je zahvalio svima za sudjelovanje na slavlju u spomen hrvatske pobjede i poginulih branitelja. Jelenje: Misa za Domovinu i poginule branitelje Jelenje, 5.8.2014. (IKA) - U povodu obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja župnik župe sv. Mihovila u Jelenju Ivan Milardoviæ predvodio je u utorak 5. kolovoza na jelenjskom groblju misu za Domovinu i poginule hrvatske branitelje. U propovijedi vlè. Milardoviæ istaknuo je važnost obitelji kao temelja društva i Crkve. Roditeljima je poruèio da djeci usaðuju pripadnost i ljubav prema Domovini i narodu. "Ta ljubav prenosila se u našim krajevima s koljena na koljeno i onda kada je to bilo zabranjeno. Ta duboka usaðena ljubav naših predaka ne može se pobijediti jer je utemeljena u velikom Božjem daru - ljubavi i slobodi", rekao je. Podsjetio je na vrijeme komunizma kada se ta ljubav prema svom narodu branila i htjela iskorijeniti iz hrvatske tradicije, no biti na strani istine i ljubavi znaèi biti na strani Isusa Krista. "Danas se spominjemo svih onih koji su tiho i ustrajno stvarali Republiku Hrvatsku, svih branitelja koji su bili spremni žrtvovati sve za obitelj i Domovinu. U tome se oèituje Božja ljubav", rekao je. Govoreæi o aktualnom trenutku ekonomske krize, istaknuo je da je njoj uzroènik èovjek i ideje koje se protive Božjim zakonima i koje razaraju obitelji. Poruèio je da drugog puta nema od onoga kojim vodi Isus, a to je ljubav prema Domovini i Bogu. Tu ljubav potrebno je prenositi na buduæe naraštaje, a na današnji praznik trebamo biti ponosni, zakljuèio je vlè. Milardoviæ. Program obilježavanja koji je poèeo polaganjem cvijeæa i svijeæa na Mostu hrvatskih branitelja u Rijeci organizirala je Zajednica Udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije te udruga èlanica kao nositelj programa (UHDDR Grobinštine). ika Knin: Misa na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti Danas postoji neka opasna praksa da se o Domovinskom ratu govori i piše kao o nekakvom graðanskom ratu u kojem su svi jednako krivi, upozorio biskup Ivas Knin, 5.8.2014. (IKA) - Misno slavlje na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja u utorak 5. kolovoza u crkvi Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta u Kninu predvodio je šibenski biskup Ante Ivas. Uz brojne sveæenike koncelebrirali su provincijal Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman i vojni biskup u Republici Hrvatskoj Juraj Jezerinac. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan branitelja prigoda je da Bogu zahvalimo za slobodu, da odamo poèast žrtvama Domovinskom rata i predsjedniku dr. Franji Tuðmanu. Prigoda je i da zahvalimo živim braniteljima koji su izložili svoje živote za slobodu i krst èasni, poruèio je u uvodu u misno slavlje župnik Knina fra Marko Duran. Pobijeðen je okupator i omoguæeno je funkcioniranje suverene i slobodne hrvatske države. Naša je sveta dužnost èuvati i izgraðivati vrijednosti steèene krvlju i raditi na tome da meðu ljudima vlada pravda, bratstvo i ljubav. Istinsko domoljublje i rodoljublje su duhovne vrijednosti i moralna dužnost svih nas, rekao je fra Marko. Biskup Ivas u homiliji je istaknuo kako Knjiga izlaska nosi poruku i nama danas. "Biblija nam potvrðuje kako je put u slobodu zahtjevan, kako za slobodu treba podnijeti mnoge napore i žrtve, kako treba prijeæi preko mnogih zapreka i kako put u slobodu traži hrabrost i zajedništvo naroda i njegovih voða. Put u slobodu traži èvrstu vjeru u slobodu kao dragocjeni dar. Biblija nas upozorava kako put u slobodu i sloboda nose opasnosti napasti da kada na putu slobode doðu teškoæe i neugodnosti, naroèito kad nestane kruha i vode, tada neki poènu misliti da je ono prije bilo bolje vrijeme, premda su to bili dani ropstva. Uvijek se tada naðe onih koji su spremni pobuniti i zaluditi narod. Uvijek se naðe onih koji su u danima iskušenja narodu spremni ponuditi lažne nade i bogove, opasne idole i zlatnu telad, pod prividom novih sloboda i nove pravednosti, poredaka, mudrosti i blagostanja. Uvijek se naðe onih kojih se dade zavesti", upozorio je biskup Ivas. "Mi se danas s ponosom sjeæamo kako je sav hrvatski narod osjetio da treba odluèno ustati u obranu doma i roda. Trebalo je uæi u teške borbe, micati balvane s cesta, ali još više one mnogo teže, one glavne krivce za sve što æe se dogaðati, one balvane u glavama ljudi koji su dugo živjeli u sistemu koji je kao crvena zmija dugo trovao dušu hrvatskog naroda najkrvavijom ideologijom civilizacije, komunistièkom i partijskom. Ona je pod plaštem antifašizma nemilosrdno satirala izvornu kulturu, kršæansku vjeru i Crkvu, kršæanske vrednote i institucije, kulturni i duhovni identitet i ime hrvatsko. Sve što je bilo hrvatsko bilo je pod etiketom 'nacionalistièko', 'ustaško', 'fašistièko'. Svi smo biskupi i sveæenici i dosljedni vjernici bili klerofašisti. Hrvatskom se narodu i Katolièkoj crkvi uporno i ustrajno, na svim razinama prizivao kompleks ustaštva. I danas u slobodnoj državi hrvatskoj kao da se ponovno javlja slièna retorika, pa i slièna taktika. Zataškati istinu, ne dati joj da progovori, omalovažiti je èak onda i kad progovore iskopane kosti brojnih žrtava", rekao je biskup. Poruèio je da se dana danas treba sjeæati ne iz mržnje prema ikome, nego da se ne zaboravi istina, "a istina je da smo morali prolaziti kroz dim i vatru, kroz stravièni zvuk sirena, projektila i granata". Bio bi grijeh bešæutnosti i nezahvalnosti sve to zaboraviti i zanijekati ili iskrivljavati. Danas postoji neka opasna praksa da se o Domovinskom ratu govori i piše kao o nekakvom graðanskom ratu u kojem su svi jednako krivi. Kao da smo bili slijepi i gluhi i nismo Domovinske vijesti vidjeli odakle dolaze topovi i rušitelji i što su nam poruèivali, pisali i pjevali. Vidljivo je da i danas neki u svojim planovima o regiji i regionu èasnu Oluju drže zloèinaèkom akcijom, a sve sudionike zloèincima, istaknuo je biskup Ivas. Sve je pozvao na hrabrost i odgovornost koja nam u svakidašnjici nadasve treba. Tri stoljeæa štovanja Snježne Gospe u Osijeku Osijek, 5.8.2014. (IKA/TU) – Osjeèki su vjernici najsveèanije proslavili blagdan Snježne Gospe, 5. kolovoza, u župi Preslavnog Imena Marijina, pohodeæi donjogradsku kapelicu sveèaricu, podignutu na mjestu gdje je zabilježeno trostoljetno štovanje Marije Snježne. U kapelici su slavljene tri mise, a veèernju pjevanu je u zajedništvu s mnoštvom vjernika slavio Ivan Juriæ, župnik župe Preslavnog Imena Marijina, pojasnivši kako je rijeè o jubileju svetoga mjesta jer najstariju bilješku o štovanju Gospe Snježne u Osijeku donosi povjesnièar Josip Bösendorfer, zapažajuæi da je 1704. carska vojska ispred Gospe Snježne u Donjem gradu podigla svoj šator. "Ova je crkva otvorena tijekom dana, u njoj uvijek netko moli i izlijeva svoje srce ili zahvaljuje, a brojni svjedoèe kako im je Gospa bila pomoænica. Molimo i mi na ovom milosnom mjestu: vi žalosni znajte da je i Majka Marija prošla put poput vašega držeæi sina na rukama; i siromašni, takoðer, i sve što nam se dogaða naša Majka razumije", kazao je Juriæ te je, osvræuæi se na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, rekao: "Baš na današnji blagdan Snježne Gospe za Hrvatsku se dogodilo uzvišeno i veliko, Knin je osloboðen nakon svih ratnih tegoba. Naša je vojska isticala Gospu u ratu i skoro svi branitelji su imali krunicu oko vrata! Jako me boli što se u javnosti, dok slavimo, to prešuæuje. Koliko sam krunica blagoslovio! Branitelji su tražili snagu, silu Božju i zagovor odozgo. Da smo svima u Saboru i Vladi te i drugima u politici dali krunicu, možda, bilo bi nam danas ljepše, bolje. Gospa je uz hrvatski narod izvojevala i ovu zadnju pobjedu, ali ne zato što je vjernica, nego što voli svoj vjerni puk, èestitost i plemenitost. Molimo za nas i naš napaæeni narod. Neka nas Bog blagoslovi i Gospa zagovara, a domovinu èuva." Uz trostoljetni jubilej saèuvanoga zapisa o povijesnom dogaðaju sa spomenom na kapelu Sv. Marije od snijega vezana je zanimljiva povijest. Naime, povijesna vrela ukazuju da je prvotna kapelica bila blizu ondašnjeg groblja i tržnice, a iz prvih zapisa u matiènoj knjizi umrlih za Osijek iz 1701. može se zakljuèiti kako je kapelica sagraðena uoèi osnutka groblja u Donjem gradu 1699. godine. Premještanjem groblja na novu lokaciju kapelica ostaje na istom mjestu na Trgu bana Jelaèiæa gdje je danas. Prva ili druga kapelica od drveta sagraðena je 1752., no još ranije je zabilježeno oko 1731. kako je u vrtu udovice de Neufille sagraðena kapelica Snježne Gospe, a zemljište je s kapelicom kasnije oporuèno ostavljeno isusovcima. Kapelica je srušena je 1895. godine i na istomu mjestu podignuta nova u razdoblju od 1895. do 1898. godine i ona je i danas hodoèasnièko mjesto koje Osjeèani nazivaju "Tihim svetištem Osijeka" jer su ovdje brojni iskusili Gospin zagovor. Kapelica, zaštiæeni spomenik kulture, u drugom svjetskom ratu teško je ošteæena bombardiranjem (oltar je netaknut), a 1949. obnovljena je u izvornom obliku (iz 1898.) te 2008. godine. 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 17 Crkva u Hrvata ika Crkva u Hrvata Sedamnaesti susret duhovnih zvanja posuškoga kraja Posušje, 30.7.2014. (IKA) - Sedamnaesti susret duhovnih zvanja posuškoga kraja poèeo je u srijedu 30. srpnja misnim slavljem koje je u kripti posuške crkve predvodio fra Petar Grubišiæ, a propovijedao je fra Jerko Penava. Na susretu se okupilo 65 osoba koji su se odazvale duhovnome pozivu: 20 sveæenika i redovnika, 33 redovnice, trojica bogoslova, šestorica sjemeništaraca i tri kandidatice za èasne sestre. Na misi je bilo i oko 300 vjernika, a pjevala je FRAMA iz Posušja. Sve je pozdravio posuški župnik fra Mladen Vukšiæ, a uime organizatora informacije iz protekle godine i planove iznio je fra Mario Knezoviæ. Nakon misnoga slavlja bilo je zajednièko druženje s vjernicima uz èašæenje. U drugom dijelu programa prikazan je dokumentarni film o fra Ljubi Èuturi koji je vodio sve dosadašnje susrete. Film je priredio fra Mario Knezoviæ, a tekst je èitao Dragan Soldo s Radiopostaje Mir Meðugorje. Popodnevni dio programa bio je u Tribistovu gdje se blagovalo i pjevalo te èestitalo slavljenicima koji obilježavaju neke sveæenièke ili redovnièke obljetnice. Pokušaj provale u župni ured u Sanskom Mostu Sanski Most, 31.7.2014. (IKA/TABB) - Župnik u Sanskom Mostu fra Ivica Matiæ poslao je Biskupskom ordinarijatu u Banjoj Luci obavijest o provali u župnu kuæu koja se dogodila oko pola noæi izmeðu srijede 30. srpnja i èetvrtka 31. srpnja. Nepoznata osoba razbila je prozor na podrumu župne kuæe, a onda je razbila i staklo na prozoru koji je vodio do vjeronauène dvorane u prizemlju župne kuæe. Nakon što je župnik èuvši lupu upalio svjetlo u vjeronauènoj dvorani, napadaè je pobjegao istim putem kako je došao. Župnik je odmah pozvao policiju koja je brzo došla i osiguravala župsku kuæu do jutra kada je krim. policija napravila detaljan uviðaj. O incidentu je osim javnosti obaviješteno i Meðureligijsko vijeæe. Hod Franjevaèke mladeži Bosne Srebrene Sarajevo, 1.8.2014. (IKA/KTA) - Ovogodišnji hod Franjevaèke mladeži Bosne Srebrene pod geslom "Gospodine što hoæeš da uèinim?" zapoèeo je 25. srpnja na kupreškoj visoravni u župi Suho Polje. Pedesetak sudionika na èelu s podruènim duhovnim asistentom fra Danijelom Rajiæem propješaèilo je oko 100 kilometara kroz župe Šuica, Livno, Bila, Ljubunèiæ, a dio programa bio je organiziran i u samostanu sv. Petra i Pavla na Gorici. Mladi su svaki dan poèinjali ranom jutarnjom molitvom Èasoslova. Hod je bio praæen molitvom krunice, pjesmom i smijehom; za svaki dan bila je predviðena odreðena tema, o kojoj su framaši razmatrali, prvo kroz meditacije i ulomke iz Biblije, života sv. Franje i dokumenta "Radost evanðelja", a potom i kroz trenutke zajednièke tišine. Mladi su svakodnevno molili za Crkvu, svoje obitelji, prijatelje, domovinu, nova duhovna zvanja i sve koji su se preporuèili u molitve. Nakon završene dionice puta, redovito je slavljena veèernja misa a radilo se i po skupinama, prema knjižici koja je posebno pripremljena za taj hod. Mladi su se i družili kroz igre i pjesmu te dan završavali veèernjom molitvom. U utorak 29. srpnja bio je pripremljen i obred obnove obeæanja framaša iz župe Ljubunèiæ. U franjevaèkom 18 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 samostanu na Gorici bilo je organizirano razgledavanje, samostana, muzeja i galerije. Naveèer je zajedno s novacima i drugim mladima bilo klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. U èetvrtak 31. srpnja bilo je pokornièko bogoslužje, ispit savjesti te ispovijedanje u župnoj crkvi u Livnu kako bi se svi sudionici pripremili za potpuni oprost grijeha u Porcijunkuli na blagdan Gospe od anðela. Raspjevana družina sv. Franje krenula je u Asiz 1. kolovoza, u ranim jutarnjim satima. Na putu su se zaustavili u Padovi, uz posjet svetištu Sv. Leopolda, sv. Justine i bazilike Sv. Ante gdje slave misu na hrvatskom jeziku. U Sarajevu premijerno izveden mjuzikl "Streetlight" U sklopu meðunarodnog projekta "go4peace" nastupilo 180 mladih iz 17 europskih zemalja, kao i mladi iz SAD-a i Brazila Sarajevo, 1.8.2014. (IKA/KTA) - U sportskoj dvorani Nadbiskupijskog centra za pastoral mladih "Ivan Pavao II." u sarajevskom naselju Otoka, pred gostima iz javnog, politièkog i kulturnog života Europe i Bosne i Hercegovine, a u sklopu meðunarodnog projekta "go4peace", 180 mladih iz 17 europskih zemalja, kao i mladi iz SAD-a i Brazila, premijerno su 31. srpnja izveli glazbeni performans "Streetlight" (Ulièno svjetlo). Mlade sudionike pozdravio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ, zahvalivši im što su se odazvali pozivu da svojom prisutnošæu izraze opredjeljenje za mir. Istièuæi da su prošlo stoljeæe na tim prostorima obilježila tri rata, zbog èega su "rane i na tijelu i na duši èovjeka, meðuljudskim odnosima i razvoju gospodarstva", naglasio je da ne smiju niti mogu biti ravnodušni kada se danas "toliko širi miris baruta, toliko krvi lije, tolike izbjeglice bježe, tolika djeca ostaju siroèad, toliki ostaju bez dijelova tijela". Pozdravio je i nazoène visoke goste, meðu kojima osobito apostolskog nuncija u BiH nadbiskupa Luigija Pezzuta, bivšu predsjedateljicu Odbora za kulturu i obrazovanje i èlanicu izaslanstva za odnose s Albanijom, BiH, Srbijom, Crnom Gorom i Kosovom Doris Pack, generalnog tajnika Vijeæa europskih biskupskih konferencija mons. Duareta Da Cunhu, predstavnike humanitarnih i dobrotvornih organizacija na èelu s predstavnikom Renovabisa Gerhardom Albertom; državnike i politièare meðu kojima i predsjednika Federacije BiH Živka Budimira, predstavnike medija, te èlanove Meðunarodne glazbeno-scenske skupine GenRosso iz Italije, koji su mlade prethodnih dana pripremali za izvedbu. Zahvalio je na kraju i svim nazoènima, donatorima i organizatorima, uz poticaj da "budemo istinski graditelji mira". Nuncij Pezzuto izrazio je radost što u zajedništvu sa ostalima može "uživati u glazbenom trenutku" za koji je istaknuo da ima za cilj dodatno otvoriti misli i srca kako bi shvatili vrijednost mira. Èovjeèanstvo, bez obzira na iskustva nasilja i rata koja su bila u bližoj i daljoj prošlosti, još nije uspjelo pronaæi naèin da riješi državne i meðunarodne sukobe. "Veèeras se ne želim prisjeæati samo velikih ratova i velikih državnih i meðunarodnih primjera nasilja", kazao je nuncij Pezzuto te naglasio da su svi pojedinaèno ukljuèeni u malene ratove ili nasilje, nekada u obitelji, meðusobnim odnosima, u raznim javnim i privatnim institucijama, ali i u zajednicama vjere bilo koje religijske organizacije. "Ove veèeri, mi smo ovdje da preispitamo sebe kako bismo mogli vidjeti – iznad naše savjesti, iznad svega, iznad naše braæe i sestara – jesmo ika li mi zaista ljudi mira, ljudi koji su ukljuèeni u održavanje i izgradnju mira, da vidimo jesmo li mi zaista 'umjetnici mira', kao što je govorio papa Ivan Pavao II." rekao je nuncij. Nakon pozdravnih govora uslijedio je mjuzikl koji su mladi pripremali proteklih dana u razlièitim radionicama, a svoje dojmove s veèeri nazoèni su imali priliku zabilježiti u "knjigu dojmova" koju su oslikali mladi. Mjuzikl kroz prièu o prijateljstvu Charlesa i Jordana u zloglasnoj èetvrti Chicaga šezdesetih godina proteklog stoljeæa, u kojoj vladaju ratovi bandi, nasilje i beznaðe, pokazuje da je moguæe jedinstvo meðu ljudima. GenRosso International Performing Arts Group utemeljena je godine 1966. u Loppianu kraj Firence. Na Božiæ te godine Chiara Lubich, utemeljiteljica Pokreta fokolara, daruje mladima gradiæa Loppiana crvene bubnjeve da kroz glazbu promièu poruke mira i sveopæeg bratstva te tako pridonose ostvarenju ujedinjenog svijeta. Izvorna aktivnost skupine GenRosso od samih poèetaka proizlazi iz njihove kulturno-umjetnièke zanimljivosti, iz internacionalnosti èlanova i osobnog zalaganja da u svakodnevnom životu ostvaruju vrednote koje promoviraju. Kroz GenRosso je prošlo više stotina umjetnika i tehnièara iz raznih država i s razlièitih kontinenata. Putuju i susreæu raznovrsne kulture i tradicije a snimili su više stotina pjesama na razlièitim jezicima. Promièu razne projekte u cilju prevencije nasilnièkog ponašanja mladih i mladenaèkih tegoba, a u izravnom susretu s disciplinama: ples, pjesma, teatar, scenografija, svjetla, zvukovi, glazba. Kardinal Puljiæ blagoslovio Gospin kip u Gornjoj Tramošnici Vrhbosanski nadbiskup istaknuo važnost zahvalnosti vjernika na primljenoj pomoæi tijekom poplava Gornja Tramošnica, 1.8.2014. (IKA) - Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ predvodio je u petak 1. kolovoza misu i blagoslovio novi Gospin kip u dvorištu župne crkve Gospe od anðela u Gornjoj Tramošnici. Kip je djelo akademskog kipara Slavena Milièeviæa, rodom iz Gornje Tramošnice. Na misi i blagoslovu kipa sudjelovali su brojni hodoèasnici i drugi vjernici, njih oko 2500. U propovijedi kardinal Puljiæ je pojasnio nastanak blagdana Gospe od anðela: "Neka trojica hodoèasnika iz Svete zemlje, nakon što su stigli u Asiz, napraviše kapelu u koju postaviše Gospu okruženu anðelima. Ta kapelica s vremenom je ostarjela i poèeo ju je izgrizati zub vremena. Kada je sveti Franjo pozvan od Boga da promijeni svoj život i da krene putem evanðelja, on je najprije popravio spomenutu kapelicu. Onda je shvatio da ne treba popravljati tu kamenu crkvu, nego Crkvu iznutra. Zato æe cijeli njegov život biti vezan uz tu kapelicu Gospe od anðela. Kasnije æe Papa dati posebni blagoslov i privilegij da se u toj kapelici može steæi potpuni oprost. Nakon toga Sveti Otac je proširio moguænost dobivanja potpunoga oprosta u svim crkvama koje vode franjevci, a potom na sve crkve u koje dolaze hodoèasnici na blagdan Gospe od anðela. Iznad te kapelice, franjevci su nešto kasnije napravili divnu baziliku. Tako je zaživio ovaj blagdan Gospe od anðela". Govoreæi o postavljenom kipu, kardinal je rekao: "Danas smo ovdje pred crkvom blagoslovili kip Gospe od anðela. Kada sam prvi put vidio ovaj kip, rekao sam župniku: 'Pred ovim kipom se može Bogu moliti'. Mnogi umjetnici pri pravljenju kipa ili slike utkaju umjetnost, ali potrebno je utkati i vjeru. Zato mi je drago što ovaj kip zraèi pobožnošæu. Zašto mi uopæe pravimo kipove, kada znamo da to uopæe nije tijelo Gospino? Svaki skromni vjernik želi dodirnuti Gospin kip ili kip nekoga sveca. Zašto? Pa to je Crkva u Hrvata psihologija, jer èovjek zapravo želi cijelim svojim biæem dodirnuti taj lik". U propovijedi kardinal Puljiæ osvrnuo se i na potrebu zahvalnosti vjernika na primljenoj pomoæi tijekom nepogode poplava. Rekao je da je svaka pomoæ neèija žrtva. Osobito je istaknuo da ga žalosti èinjenica da su se ljudi spremni posvaðati za sitnicu prilikom raspodjele pomoæi. Na kraju je ohrabrio vjernike da budu pravi kršæani, te da ne padaju zbog raznih napasti i kušnja. Susret duhovnih zvanja Derventskoga dekanata Derventa, 2.8.2014. (IKA) - Susret duhovnih zvanja Derventskoga dekanata, koji ima 160 sveæenièkih i redovnièkih zvanja, održan je u subotu 2. kolovoza u župi Preèistog Srca Marijina u Foèi kod Doboja. Bio je to jedanaesti po redu susret, koji se svake godine održava u drugoj župi. Na poèetku je dvadesetak sudionika pozdravio domaæi župnik fra Jozo Gogiæ. Organizator svih dosadašnjih susreta Ivan Ravliæ, župnik u Posavskoj Mahali, iskazao je svoju radost što se i ove kao i prethodnih godina okupio tako lijep broj Bogu posveæenih osoba, koji su roðeni u tom kraju, a za tu su prigodu došli iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine, Hrvatske i drugih država gdje su na službi. Prigodno predavanje na temu "Psihološki vid sedam glavnih grijeha" održao je fra Blažan Lipovac, župni vikar u župi Gornja Dubica. On je ukazao na posljedice koje iza sebe ostavljaju duhovni i tjelesni grijesi. Kako je toga dana bio je i blagdan Gospe od Anðela - Porcijunkula, u propovijedi je govorio o životu i djelu sv. Franje koji se nakon radikalnog obraæenja odrekao svega materijalnog i potpuno svoj život posvetio Bogu. Foto-izložba "Papa Franjo" u Buenos Airesu Izložba u Hrvatskom vjerskom središtu sv. Nikole Taveliæa Buenos Aires, 3.8.2014. (IKA) – U Hrvatskom vjerskom središtu sv. Nikole Taveliæa u Buenos Airesu u nedjelju 3. kolovoza nakon mise koju je predvodio fra Josip Peraniæ otvorena je izložba fotografija "Papa Franjo". Rijeè je o fotografijama koje je u Rimu snimila Marija Beloševiæ, katolièka novinarka, suradnica Informativne katolièke agencije. Fotografijama se podsjeæa na poèetak pontifikata pape Franje: izbor, audijenciju za novinare, prvi Angelus, sveèanu misu poèetka pontifikata, prvu generalnu audijenciju, Veliki tjedan i Uskrs. Slijede fotografije vezane uz dogaðanja u Godini vjere: susret sa èlanovima udruga i pokreta o Duhovima, Marijanski dan i kraj Godine vjere, a izložba završava kanonizacijom papa Ivana XXIII. i Ivana Pavla II, te posljednjom generalnom audijencijom u travnju ove godine. Nakon Hrvatskog vjerskog središta sv. Nikole Taveliæa, izložba æe biti postavljena na još nekoliko mjesta, meðu kojima i u Caserosu gdje je djelovala bl. Marija Propetog Isusa Petkoviæ. Autorica fotografija u Argentini boravi u prigodi 99. svjetskog esperantskog kongresa koji je u Buenos Airesu održan od 26. srpnja do 2. kolovoza, a na kojem je sudjelovalo sedamstotinjak esperantista iz pedesetak zemalja iz cijeloga svijeta. Tijekom kongresa Marija Beloševiæ je predstavila djelatnost Meðunarodne udruge katolika esperantista èija je potpredsjednica. U sklopu tog predstavljanja i esperantisti su imali priliku vidjeti fotografije o papi Franji. Priredila je i tekstove za ekumensku molitvu, a dala je doprinos i u dijelu programa kongresa vezanog uz obrazovanje te informiranje. 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 19 Inozemne vijesti ika Inozemne vijesti Stanje vjerskih sloboda u 2013. Rim, 28.7.2014. (IKA) - Što se tièe vjerske slobode u svijetu, 2013. je bila crna godina, s rekordnim prisilnim iseljavanjem manjina, žrtava nasilja i progona, istaknuto je u godišnjem izvještaju Ministarstva vanjskih poslova SAD-a, objavljenom 28. srpnja u Washingtonu, prenosi Radio Vatikan Gotovo na svim krajevima planeta milijuni kršæana, muslimana i vjernika drugih religija primorani su napustiti vlastite domove zbog svoje vjere, istièe se u dokumentu, u kojemu takoðer stoji da se, unatoè pokojem pozitivnom primjeru solidarnosti i meðureligijske suradnje, na tom podruèju još ima proæi dug put. Što se tièe državne prisile, negativni rekord još uvijek ima Sjeverna Koreja, u kojoj režim zabranjuje bilo kakvu vjersku aktivnost. Velika ogranièenja za zajednice koje nisu pridružene državnoj religiji, još uvijek se bilježe u Saudijskoj Arabiji, Iranu i Sudanu, dok su u Kini, na Kubi i u kavkaskim zemljama vjerske aktivnosti strogo pod nadzorom države. U Eritreji bi pak èlanovi vjerskih skupina koje režim ne priznaje, mogli biti podvrgnuti teškim kaznama. U godini 2013., naime, najmanje je 1200 osoba uhiæeno zbog svoje pripadnosti vjeri. I u Mianmaru, unatoè demokratskom otvaranju vlasti, nasilje je nad muslimanskom manjinom prošle godine prouzroèilo stotine mrtvih te na bijeg iz grada Meikttila prisililo 12.000 ljudi. U zabrinjavajuæem porastu je nesnošljivost i nasilje koje provode ekstremistièki pokreti kao što je Boko Haram u Nigeriji. A posebno je dramatièno stanje na podruèjima sukoba u Srednjoj Africi, gdje je samo u prosincu prošle godine, u sukobima izmeðu militanata Seleke i protivnika Balaka, ubijeno 700 kršæana i muslimana; ili pak u Siriji i na cijelom Bliskom istoku, gdje je kršæanska nazoènost sve manja. Ne smanjuje se ni nasilje budistièkih nacionalista nad vjerskim manjinama u Šri Lanki, dok su u Bangladešu sve èešæi napadi muslimanskih fundamentalista na bogoštovna mjesta, posebno ona hinduska. I u Indiji su tijekom prošle godine nastavljeni sektaški sukobi izmeðu muslimana i hindusa. Napada na vjersku slobodu ima i u Europi. Sluèaj je to, primjerice, u Rusiji, koja zakone protiv ekstremizama rabi kako bi manjinama ogranièila vjersku slobodu, dok se u više zemalja Europske unije, meðu kojima u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Njemaèkoj i Italiji, ponovno primjeæuje antisemitizam, kako pokazuju razlièiti forumi na internetu i verbalno nasilje na nogometnim igralištima. Crkveni poglavari u Jeruzalemu osudili progone kršæana u Siriji i Iraku Jeruzalem, 29.7.2014. (IKA) - U zajednièkom priopæenju patrijarsi i poglavari Crkvi u Jeruzalemu oštro su osudili progone kršæana koje u Siriji i Iraku provode džihadistièke militantne skupine ISIS-a, odnosno Islamske države. Kako prenosi Radio Vatikan, crkveni poglavari u Jeruzalemu izražavaju užas i šok, posebno zbog sudbine koja je zadesila kršæane u Mosulu, a koji su primorani birati izmeðu odricanja zakletvom, smrti, i bijega. Tragièna zbivanja ovih dana znaèe da æe prvi put u povijesti Iraka Mosul biti grad bez kršæana. U priopæenju se zatim upuæuje snažan apel vladama i narodima toga podruèja da prijave te zloèine protiv èovjeèanstva te da zaustave svaki èin fanatizma, koji ne predstavlja nijednu religiju ili ljudsku uljudbu. 20 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 Sirija: Novi apeli za oslobaðanje otetih sveæenika Navršila se godina dana otkako nema vijesti o isusovcu o. Paolu Dall'Ogliu, koji je nestao u Siriji. O potrazi za o. Paolom i pokušajima uspostavljanja kontakta s otmièarima za Radio Vatikan govorio je nuncij Mario Zenari Vatikan, 29.7.2014. (IKA) - U utorak 29. srpnja navršila se godina dana otkako nema vijesti o o. Paolu Dall'Ogliu, isusovcu iz Rima, koji je nestao u Siriji. Pretpostavlja se da su ga oteli islamski ekstremisti bliski Al Qaedi. Predugo je to èak i za mjesto rata i beskonaènoga trpljenja kao što je Sirija, istaknuli su èlanovi obitelji o. Paola u video poruci koju su objavili na internetu. Molimo odgovorne za nestanak toga dobrog èovjeka, èovjeka vjere i mira, da imaju dostojanstvo i kažu nam gdje je. Želimo ga ponovno zagrliti, ali smo spremni i žalovati za njim, istaknuli su u apelu. Kao aktivist dijaloga izmeðu kršæana i muslimana, 59godišnji Dall'Oglio utemeljio je u Siriji, u kojoj živi veæ 30 godina, ekumensku monašku zajednicu "Mar Musa", i èesto je bio ukljuèen u mirovne misije. Prolaskom vremena sve se više strahuje za njegovu sudbinu. Govoreæi za Radio Vatikan o potrazi za o. Paolom i pokušajima uspostavljanja kontakta s otmièarima, nadbiskup Mario Zenari, apostolski nuncij u Siriji, prije svega je istaknuo osjeæaje žalosti, ali i nade koji prevladavaju otkako je nestao o. Paolo. Uvijek je potrebno nadati se, sve nadležne instance se trude i ispituju sve moguæe smjerove. Informacije su èesto suprotne, stoga mislim da su otvorene sve moguænosti, rekao je nuncij te uputio snažan apel odgovornima za otmicu, pozivajuæi ih na opæe osjeæaje ljudske samilosti. Imajte samilosti prema dubokoj boli njegove obitelji, i svih koji su ga upoznali i cijenili; dajte vijesti o njemu. Taj moj apel vrijedi i za ostalu èetvoricu sveæenika – dva pravoslavna biskupa i dva sveæenika, jedan pravoslavni i jedan katolièki, koji su takoðer još uvijek negdje zatoèeni. A to vrijedi i za sve otete osobe, kojih je mnogo, a meðu njima ima i Sirijaca, i stranaca, napomenuo je nuncij. Osvrnuvši se potom na opæe stanje u Siriji, nuncij je kazao da, nažalost, još uvijek ima podruèja na kojima se vode oštri sukobi, te spomenuo da su u njima pogoðene i neke crkve. U takvom stanju nesigurnosti, ono što najviše zabrinjava jest humanitarni vidik. Sve je više izbjeglih, i sve je veæe siromaštvo. Prema statistièkim podatcima Organizacije ujedinjenih naroda, više je od 10 milijuna sirijskih stanovnika, od njih 23 milijuna, kojima je potrebna humanitarna pomoæ. U to je ubrojeno i 240.000 opkoljenih ljudi. Sukob je u Siriji, primjerice, veæ odavno prešao i granice Libanona, stvarajuæi probleme velikim mnoštvom izbjeglica, koje takvo stanje može prouzroèiti u toj maloj zemlji. A sirijska je kriza u posljednje vrijeme prešla i u Irak. I druge obližnje zemlje trpe zbog posljedica sirijskoga sukoba, o kojemu se, nažalost, sve manje govori, istaknuo je nadbiskup Zenari te dodao da sukob u Siriji postaje zaboravljeni sukob; još se jedna nesreæa nadovezuje na tragediju velikoga trpljenja ljudi. . ika Sveta Stolica s velikom zabrinutošæu prati stanje kršæanskih zajednica na Bliskom istoku Državno tajništvo veleposlanstvima pri Svetoj Stolici uputilo je "verbalnu notu", upozoravajuæi na Papine nedavne apele za Bliski istok Vatikan, 31.7.2014. (IKA) - Sveta Stolica upozorila je vlade na zabrinutost pape Franje za mir. Državno tajništvo veleposlanstvima pri Svetoj Stolici uputilo je "verbalnu notu", upozoravajuæi na Papine nedavne apele za Bliski istok, upuæene nakon nedjeljnih molitava Anðeo Gospodnji. U razgovoru za Radio Vatikan nadbiskup Dominque Mamberti, tajnik za odnose s državama, rekao je da Sveta Stolica s velikom zabrinutošæu prati stanje kršæanskih zajednica na Bliskom istoku. Teroristi su u Mosulu zauzeli ili oštetili oko trideset crkvi i samostana, a sva su raspela uklonili. Kršæani su oduvijek u Mosulu, a prošle nedjelje u tom gradu nije slavljena misa. Treba imati na umu da su kršæani u Iraku, kao i u drugim krajevima Bliskoga istoka, prisutni od samoga poèetka Crkve te da su imali znaèajnu ulogu u razvoju društva, da na Bliskom istoku žele ostati kao èimbenici mira i pomirbe, istaknuo je nadbiskup Mamberti. Na upit o tomu što Sveta Stolica èini da olakša patnje kršæana, rekao je da je prisutna na raznim razinama. Prije svega, Papa je u raznim prigodama i na vrlo ganutljiv naèin oèitovao blizinu kršæanskim zajednicama, posebice obiteljima iz Mosula, pozvavši sve vjernike da mole za njih. Preko njihovih vjerskih voða, meðu njima i kaldejski babilonski patrijarh te sirijski antiohijski patrijarh, Sveti Otac kršæanima je izrazio blizinu, hrabreæi pastire i vjernike da budu postojani u nadi. On je preko Papinskoga vijeæa "Cor unum" izbjeglim obiteljima poslao novèanu pomoæ, da olakša njihove tegobe, istaknuo je nadbiskup. Dodao je kako Državno tajništvo vlastitim diplomatskim kanalima neprestano upozorava meðunarodnu zajednicu i državne vlade na sudbinu tih ljudi. Svim veleposlanstvima pri Svetoj Stolici poslan je 29. srpnja dokument s posljednjim apelima Svetoga Oca koji se odnose na stanje na Bliskom istoku, s molbom da poruku prenesu svojim vladama. Od svega srca želimo da meðunarodna zajednica ozbiljno promisli o kritiènom stanju kršæana na Bliskom istoku, jer su u pitanju temeljna naèela o ljudskom dostojanstvu, o potrebi poštovanja ljudskih prava svake osobe za miroljubiv i skladan suživot osoba i naroda. Irak kao i druge države Bliskog istoka pozvan je da bude uzor suživota izmeðu raznih zajednica, inaèe æe to biti veliki gubitak i vrlo loša poruka cijelom svijetu, ustvrdio je nadbiskup. O sukobima na Bliskom istoku i o porastu nasilja u Pojasu Gaze, rekao je da je stanje vrlo tragièno i žalosno, da postoji opasnost navikavanja na nasilje, te slijedom toga da ga se prihvaæa kao neizbježno, što ne bi bilo pravedno. Sveti Otac èesto je pozivao na molitvu za mir; zazivajuæi dar mira i prihvaæajuæi Božji poziv da se prekine uvojnica mržnje i nasilja, podsjetio je nadbiskup. Ovdje bih želio ponoviti Papin poziv svim odgovornima na lokalnoj i meðunarodnoj razini da ne štede napore kako bi se poradi dobra svih prekinulo neprijateljstvo i postigao željeni mir. Kako istièe upravo papa Franjo, potrebno je više hrabrosti za mir nego za rat; osim toga, svaka bi se odluka trebala temeljiti na opæem dobru a ne na posebnim interesima zakljuèio je nadbiskup Mamberti. . Inozemne vijesti Uz Papin posjet: Povijest Crkve u Južnoj Koreji Vatikan, 31.7.2014. (IKA) - Crkva u Južnoj Koreji, koju æe papa Franjo pohoditi od 13. do 18. kolovoza, dosta je mlada, istièe se u prilogu Radio Vatikana. Njezina povijest zapoèinje prije 200 godina, kada se skupina mladih znanstvenika susrela s kršæanstvom. Studirajuæi zapadnu književnost, mladi su željeli osmisliti nešto što bi moglo promijeniti ondašnje korejsko društvo. Njihovo uèenje u poèetku je bilo puko traženje nove teorije, po milosti se Božjoj pomalo pretoèilo u vjeru. Èitajuæi knjige, upoznali su veæinu katolièkoga nauka. Nakon što su shvatili važnost krštenja, Yi Seung-hun, jedan iz skupine, otišao je u Kinu, primiti sakrament krštenja. Živio je od 1756. do 1801. godine, a prvi je kršteni Korejac te i jedan od utemeljitelja Crkve u Koreji. Godine 1783. s ocem je otišao u Peking, gdje su ga isusovaèki misionari pouèili u katolièkoj vjeri, a potom ga je o. Jean-Joseph Grammont krstio. Godinu dana poslije u Koreju se vratio sa sobom noseæi mnogo katolièkih knjiga. Bio je uèitelj i sam krstio nekoliko Korejaca, kao i poznatoga sljedbenika škole "praktiènoga uèenja" (sirhak) Junga Yak-yonga. Neki su njegovi prijatelji godine 1794. bili osuðeni na smrt jer su organizirali dolazak u Koreju kineskoga sveæenika Jua Moon-moa, a on je zbog toga prognan u neko selo, a potom osuðen na smrt i pogubljen u seulskom zatvoru godine 1801. Crkva u Koreji u poèetku je bila žestoko progonjena, jer je konfucijanizam u ono vrijeme bio državna religija. Progoni su trajali oko 100 godina, a muèenièkom je smræu umrlo više od deset tisuæa kršæana. U ono doba nije bilo vjerske slobode, ozakonjena je tek godine 1886. ugovorom izmeðu Koreje i Francuske. No, nije dugo potrajala, jer je Japan 1910. zauzeo Koreju i njome vladao trideset godina. Japanska vlada u to je vrijeme strogo nadzirala Crkvu. Svršetkom II. svjetskoga rata Koreja postaje neovisna. No, steèena sloboda neslavno završava. Odlukom Sjedinjenih Amerièkih Država i Sovjetskoga Saveza, Koreja je podijeljena na Sjevernu i Južnu. Bol zbog podjele naroda koji je uvijek bio jedinstven snažno se odrazila na Katolièku Crkvu u Koreji. Kad je Koreja podijeljena, u južnom dijelu bilo je oko 100 tisuæa katolika u stotinjak župa, na sjeveru pak bilo je oko pedeset pet tisuæa, u 50 župa, dakle jedna treæina korejskih katolika. Komunistièki režim u Sjevernoj Koreji snažno se suprotstavio Crkvi. O sudbini 166 sveæenika i redovnika, koji su tada bili u Sjevernoj Koreji, ni danas se ništa ne zna. U Sjevernoj Koreji više nema ni jedne župe, ni jednog sveæenika ni redovnice. Ne zna se koliko ima katolika, procjenjuje se da ih ima od tisuæu do tri tisuæe. U Sjevernoj Koreji, može se reæi, živi "Crkva šutnje". U Južnoj Koreji Crkva pak cvjeta, po broju katolika je na treæem mjestu u državama jugoistoène Azije, nakon Filipina i Vijetnama. Papa posjetio upravu Isusovaèkog reda Rim, 31.7.2014. (IKA) - Papa Franjo posjetio je u èetvrtak 31. srpnja sjedište Družbe Isusove u Borgo Santo Spirito u Rimu. Kako je javio Radio Vatikan, Papa koji je i sam isusovac, ruèao je u tamošnjoj kantini sa svojom subraæom. Osim toga, sastao se s mladim isusovcima koji se trenutaèno nalaze na školovanju u Rimu. Otkad je zapoèeo papinsku službu to je prvi službeni posjet pape Franje sjedištu vlastitog reda, koje se nalazi u blizini Trga Svetog Petra. Povod je bio blagdan utemeljitelja Družbe sv. Ignacija Lojole. Prošle godine Papa je na taj blagdan slavio misu zajedno sa svim isusovcima grada Rima. 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 21 Inozemne vijesti Objavljen program Papina putovanja u Albaniju Vatikan, 31.7.2014. (IKA) - Tiskovni ured Svete Stolice objavio je 31. srpnja program apostolskoga putovanja pape Franje u Albaniju 21 rujna. Papa u 7.30 sati polijeæe iz rimske zraène luke Fiumicino, a nakon dva sata Papin bi zrakoplov trebao sletjeti u meðunarodnu zraènu luku u Tirani. Na trgu ispred predsjednièke palaèe u 9.30 sati obavit æe se obred dobrodošlice, a potom æe Papa posjetiti albanskoga predsjednika Bujaru Nishaniju. U dvorani predsjednièke palaèe predviðen je susret s albanskim vlastima, a u 11 sati Papa æe predvoditi misu i molitvu Anðeo Gospodnji na Trgu Majke Terezije. Objed i susret s biskupima bit æe u Apostolskoj nuncijaturi u 13.30 sati. Papa æe se na katolièkom sveuèilištu Naše Gospe dobroga savjeta u 16 sati susresti s èelnicima drugih religija i kršæanskih vjerskih zajednica. Potom æe u katedrali predvoditi Veèernju na kojoj æe sudjelovati sveæenici, redovnice i redovnici, te sjemeništarci i predstavnici crkvenih pokreta, a u Centru Betanija Papa æe se u 18.30 sati sresti s djecom za koju se skrbe neke albanske karitativne ustanove. U 19.45 sati u programu je oproštajni obred u tiranskoj zraènoj luci, a potom polijetanje prema Italiji. Papin bi zrakoplov trebao sletjeti u rimsku zraènu luku Ciampino u 21.30 sati. Osvrnuvši se na Papin posjet Tirani u razgovoru za Radio Vatikan, tiranski nadbiskup Rrok Mirdita rekao je da Albanci za zahvalnošæu oèekuju Papin posjet. Naša je Crkva duboko ukorijenjena i vrlo dobro povezana s narodom, a tijekom povijesti, buduæi da je mala Crkva, uvijek je s ljubavlju gledala Rim, snažno živeæi svoj katolièki poziv, ustvrdio je nadbiskup i dodao: Preko zajedništva s Petrovim nasljednikom i vjernosti njemu, naš je narod živio svoju pripadnost opæoj Crkvi, èak i onda kad su Petrov nasljednik i opæa Crkva smatrani državnim neprijateljima. Mislim na dugo razdoblje proganjanja kršæana pod komunistièkim režimom, takoðer i na druge teške povijesne trenutke. Petrov nam nasljednik sada dolazi da nas potvrdi u vjeri i da oda priznanje muèeništvu i patnji katolika i drugih. Crkva u Albaniji èeka ga s radošæu, takoðer i druge religije i nevjernici blagonaklono i s poštovanjem prihvaæaju Papu." Na primjedbu da su progoni vjernika uèvrstili jedinstvo meðu religijama, rekao je da je zaista tako. Nakon pada komunizma, netko je proricao da æe s vjerskom slobodom doæi do meðuvjerskih napetosti, ali to se nije ostvarilo. Albanija je uzor vjerskoga suživota. Taj se sklad nije postigao bez žrtava, višestoljetne su žrtve donijele plod mira u kojem danas uživaju svi albanski graðani. Albanci su tijekom povijesti nauèili kako se može biti vjeran svojoj religiji sasvim poštujuæi druge. Gazeæi prava braæe ne može se ugoditi Bogu, može se štovati Boga i bez sužavanja tuðeg prostora. Papa Franjo æe, dakle, u Albaniji naæi istinski uzor miroljubiva meðureligijskoga suživota, istaknuo je nadbiskup. Na upit o Crkvi u Albaniji, rekao je da je posjet pape Ivana Pavla II., prije dvadeset i jednu godinu, bio melem na rane ispaæenoga, muèenièkog crkvenoga tijela. Bio je to svijetli dan za albanski narod. On je obnovio crkvenu hijerarhiju i posvetio prve biskupe. Po zazivu Duha za posvetu novih biskupa, meðu njima sam bio i ja, oživljeno je cijelo crkveno tijelo. Crkva se u protekla dva desetljeæa veoma promijenila. Imamo domaæi kler, albanske redovnike i redovnice koji su velikodušno radili uz misionare, koji pak malo pomalo albanskom naraštaju predaju Crkvu. U Crkvi i društvu imamo zauzetih laika, kao Crkva prisutni smo u brojnim društvenim podruèjima, ali to ne znaèi da nam ne prijeti opasnost da postanemo sjedilaèka Crkva, primijetio je nadbiskup. Papin posjet donosi novu svježinu, on æe nas 22 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 ika trgnuti iz pospanosti i u nama æe obnoviti vjeènu novost Evanðelja. I društvo se mnogo promijenilo, premda su uvijek isti neki izazovi, primjerice korupcija, siromaštvo, nezaposlenost, organizirani kriminal i nepravda, ustvrdio je nadbiskup Mirdita. Na primjedbu da Papa apostolska putovanja po Europi zapoèinje od periferije, rekao je da se Albanija glede siromaštva može smatrati periferijom Europe, "ali obzirom na vrijednosti mi vrlo smo bogati". Imamo najmlaðe stanovništvo u Europi; unatoè seljenjima, obitelj je još uvijek èvrsta, u njoj se poštuje, sluša i cijeni starije osobe. Imamo dragocjeni suživot meðu religijama; unatoè dugoj diktaturi i velikim patnjama u nedavnoj prošlosti, oèuvali smo mir u društvu. Može se reæi da papa Franjo stupa na europski kontinent preko susreta sa siromašnom nacijom, koja je puno trpjela, ali koja Europi može puno dati, istaknuo je nadbiskup. Osvrnuvši se na skori Papin posjet Albaniji, don Gjergj Meta, odgovoran za obavijesna sredstva prigodom posjeta, rekao je da su biskupi odluèili Papu primiti s geslom "Zajedno s Bogom, prema nadi koja ne vara", uzimajuæi nešto od svetoga Pavla iz petoga poglavlja Poslanice Rimljanima, gdje Pavao govori o nadi koja ne vara, jer je Duh Sveti izliven u naša srca, ali i ideju o zajednièkom hodu s drugima, s razlièitima, i s Bogom, jer vjera u Boga ima temeljnu važnost u izgradnji društva i u rastu cjelovitoga èovjeka, istaknuo je vlè. Meta. Naš je narod osjetio posljedice borbenoga ateizma, društva bez Boga, a sada moramo zajedno s drugima i s Bogom graditi društvo. Za ovaj smo posjet pripravili mrežnu stranicu s adresom nade www.spes.al, jer nada nadahnjuje Papino putovanje i oèekivanja albanskoga naroda. Na toj se mrežnoj stranici nalaze informacije o Crkvi u Albaniji, o raznim biskupijama, o vjerskom životu, o mladima, karitativnim centrima i drugo. Stanica æe posebno koristiti novinarima koji žele akreditaciju da na ovom putovanju mogu pratiti Svetoga Oca, zakljuèio je Gjergj Meta. Ugrožen mirovni proces u Kolumbiji: Crkva uputila hitan apel Bogota, 31.7.2014. (IKA) - Nakon napada pobunjenièke organizacije FARC, sadašnji mirovni napori u Kolumbiji dovedeni su u pitanje. Novi predsjednik Kolumbijske biskupske konferencije nadbiskup Luis Augusto Castro Quiroga pozvao je vladu i pobunjenike da riješe najnoviju eskalaciju bez ugrožavanja mirovnog procesa koji je u tijeku. Na gerilce FARC-a i "Narodnooslobodilaèku vojsku" (ELN), apelirao je da se suzdrže od nasilja. Kolumbija sada treba mir temeljen na dijalogu, rekao je nadbiskup na konferenciji za novinare u srijedu 30. srpnja. Nakon bombaškog napada na jedan visokonaponski vod koji opskrbljuje elektriènom energijom najvažniju kolumbijsku luku na Pacifiku u Buenaventuri, te napada na glavnu vodovodnu cijev u pokrajini Meta, predsjednik Juan Manuel Santos Calderon u srijedu je doveo u pitanje mirovni proces. Santos je osudio "teroristièki napad" i sazvao Vijeæe za nacionalnu sigurnost. Do eskalacije je došlo nedugo prije planirane nove runde pregovora u mirovnom procesu. Naime, 16. kolovoza trebali su se za pregovaraèkim stolom u kubanskome glavnom gradu uz ljevièarsku gerilsku organizaciju FARC i predstavnike vlade prvi puta naæi i predstavnici žrtava. Katolièka Crkva ima u razgovorima znaèajnu ulogu. Vlada i FARC tražili su od Crkve da sudjeluju u odabiru žrtava teškog kršenja ljudskih prava. Kolumbijska biskupska konferencija treba odabrati predstavnike žrtava prema kriterijima koje su postavile obje strane. ika Kijev: Grkokatolici pozdravljaju europske sankcije Kijev, 1.8.2014. (IKA) - Grkokatolièka Crkva u Ukrajini pozdravila je sankcije Europske unije Rusiji, koje su stupile na snagu 1. kolovoza. Taj je korak nužan da bi se zaustavilo Kremlj i sprijeèilo krvoproliæe u istoènoj Ukrajini, istaknuo je u razgovoru za njemaèku agenciju KNA generalni tajnik Ukrajinske biskupske sinode biskup Bohdan Dzyurakh, ocjenjujuæi da je Zapadu "oèito sve jasnije da ruska 'agresija' protiv Ukrajine ugrožava cijeli svijet". Gospodarske sankcije protiv Rusije ukljuèuju pristup europskom financijskom tržištu, embargo na oružje, zabranu izvoza proizvoda dvostruke namjene, osjetljive tehnologije i naftni sektor. Patrijarh Sako poziva meðunarodnu zajednicu da pomogne kršæanima ostati u Iraku Bagdad, 2.8.2014. (IKA) - Iraèki kaldejski katolièki patrijarh Louis Raphael Sako ponovno je istaknuo potrebu za politièkim rješenjem, koje bi kršæanima dopustilo da ostanu u Iraku, i da žive u sigurnosti i s jednakim dostojanstvom kao i svi drugi, a ne da ih se prima u inozemstvu. Prošlih su dana Francuska i još neke zemlje izrazile raspoloživost za prihvat kršæana iz Mosula, olakšavajuæi tako izdavanje viza. Patrijarh Sako stoga, u poruci koju je prenijela agencija AsiaNews, zahvaljuje za taj prijedlog, ali istièe takoðer da "napustiti našu domovinu znaèi uništiti sjeæanje na našu dugu povijest. Ako Francuska i druge zemlje uistinu žele pomoæi to trebaju uèiniti hrabreæi ove obitelji da ostanu, i šaljuæi im žurnu pomoæ kako bi ublažili njihovu patnju, i pridonijeli izgradnji stanova u gradovima u kojima mogu živjeti u sigurnosti". Pohod solidarnosti Iraku Rim, 2.8.2014. (IKA) - Završio je pohod solidarnosti Iraku, u sklopu kojega je izaslanstvo francuskih biskupa posjetilo kršæanske zajednice u toj zemlji. Posebno je dirljiv bio susret s kršæanima protjeranima iz Mosula. U njima smo vidjeli snagu vjere, istaknuo je u razgovoru za Radio Vatikan kardinal Philippe Barbarin, lionski nadbiskup, koji je sudjelovao u toj misiji. Vidjeli smo njihove suze, poslušali smo njihove prièe, i vidjeli njihova obeshrabrena lica, dodao je kardinal. A onda smo pjevali u katedrali u Kirkuku, zajedno s malim zborom mladih, svi smo bili sretni zbog tog susreta. I oni su bili zadovoljni, vladala je velika radost, jer je to bio istinski susret. Kada je biskup Kirkuka u svojoj katedrali rekao: "Prije smo bili bez glasa, sada je naš glas poslušan", za mene je to bila najveæa radost, napomenuo je kardinal. Na novinarov upit uoèava li se meðu vjernicima u Lyonu svijest i volja za pokretanjem lanca solidarnosti i bratstva kako bi se pomoglo iraèkim kršæanima, kardinal je kazao da su mu, otkada je najavio svoje putovanje u Irak, stigli brojni darovi koje su ljudi donosili napominjuæi da su za kršæane u Iraku. I siguran sam da se još uvijek prikuplja novac, koji je namijenjen izbjeglicama iz Mosula. Mosulskom je biskupu zabranjeno ostati u gradu, te je on stoga prognani biskup, zajedno sa svojim kršæanima. Iz Mosula istjerano je izmeðu osam i deset tisuæa kršæana; sada su oni raštrkani na mnogo mjesta, 30-ak obitelji ovdje, 25 tamo, a biskup ih odlazi posjetiti, rekao je kardinal Barbarin. Inozemne vijesti Gaza: Meðunarodni Caritas zahtijeva trajni prekid vatre Vatikan, 2.8.2014. (IKA) - Trajni prekid vatre neka bude prvi korak na putu pravedna mira, poželio je kardinal Oscar Andres Rodriguez Maradiaga, predsjednik Meðunarodnoga Caritasa u objavljenom dokumentu o stanju u Gazi. Kardinal u svom promišljanju polazi od "razornoga" rata koji u pepeo pretvara nadu u mirnu buduænost. Meðunarodni Caritas zahtijeva trajni prekid vatre, usmjeren na postizanje pravedna mira, utemeljena na pregovorima o cijeloj regiji. Put pomirbe je dug, ali zapoèinje od nas, istièe kardinal, pitajuæi sukobljene strane: "Zašto gledate trun u oku svoga brata, a ne vidite gredu u svojem?" Trebali biste odložiti oružje i uzeti dalekozor da vidite "kako je golema veæina žrtava nevina". Podsjeæajuæi na druga ratovanja u Pojasu Gaze, na zauzimanje Caritasa i na životne uvjete Palestinaca, kardinal Maradiaga zahtijeva da se prekine blokada Gaze kako bi njezini stanovnici mogli dostojno živjeti; podsjeæa i na Papin susret s izraelskim i palestinskim predsjednicima, te na rijeèi pape Benedikta XV. tijekom Prvoga svjetskoga rata da sila može uništiti tijela, ali ne i ljudske duše. Kardinal moli da duše Palestinaca i Izraelaca uzmognu slobodno vjerovati u buduænost pravde i mira, prenosi Radio Vatikan. Latinski patrijarh upozorava na teško stanje u Gazi Jeruzalem, 3.8.2014. (IKA/CNS) - Prema latinskom patrijarhu Jeruzalema Fouadu Twalu, pojasu Gaze prijeti da postane "tvornica oèajnih". Ljudi bi ondje mogli lako postati ekstremisti spremni na sve, izjavio je u petak taj crkveni velikodostojnik u razgovoru za vatikansku novinsku agenciju Fides. Primirje bi za pojas Gaze bilo doduše dobra stvar, no ono ne donosi ništa ako æe to i dalje ostati "oèajna zemlja pod okupacijom". Patrijarh Twal istièe da 70 posto poginulih èine žena i djeca. Uvjeti bi se morali iz temelja promijeniti, jer je embargo "pojaèao slijepu mržnju". Konaèno, i tuneli oko Gaze proizvod su embarga. "Završetkom opsade otvorile bi se ulice i bio omoguæen promet ljudi i roba, kad bi ljudima bio dopušten slobodan ribolov u moru uz Gazu, tada bi se sve riješilo i ne bi se trebalo kopati tunele", dodao je jeruzalemski patrijarh. Istodobno je izrazio i negodovanje što Hamas osim na tunele, nije mislio i na izgradnju podzemnih skloništa za zaštitu ljudi. Iz inozemstva dolazi premalo konkretne i uèinkovite pomoæi stanovništvu, pa jeruzalemski patrijarh kaže da nije dovoljno staviti vijesti i izjave dužnosnika na internetske stranice i reæi "mi smo na vašoj strani". . 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 23 Prilog dokumenti ika Prilog dokumenti Isusova samilost prema ljudima Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 3. kolovoza 2014. Draga braæo i sestre, dobar dan! Na ovu nedjelju, Evanðelje nam stavlja pred oèi èudo umnoženja kruhova i riba (Mt 14, 13-21). Isus je to èudo uèinio uz obalu Galilejskog jezera, na samotnom mjestu gdje se bio povukao sa svojim uèenicima nakon što je doznao za smrt Ivana Krstitelja. No mnogi su ih pratili i došli Isusu, a on, vidjevši ih, osjetio je samilost prema njima i ozdravljao bolesnike sve do naveèer. Tada uèenici, zabrinuti jer je bilo veæ kasno, predložili su mu da otpusti mnoštvo da mogu poæi u sela kupiti si za jesti. Ali im Isus mirno odgovori: "Dajte im vi jesti" (Mt 14,16), i pošto mu doniješe pet kruhova i dvije ribe, blagoslovi ih, i poèe ih lomiti i davati uèenicima, koji su ih dijelili narodu. Svi se dosita najedoše i èak je preteklo! U ovom dogaðaju možemo dokuèiti tri poruke. Prva je samilost, suosjeæanje. Isus ne reagira razdražljivo što narod hrli za njim, što ga – tako reæi – "ne pušta na miru", ne kaže: "Ovi mi dosaðuju". Ne, ne. On se sažalio nad narodom, jer zna da ga ne traži iz znatiželje, veæ zato jer ga treba. Ali pazimo: suosjeæanje koje osjeæa Isus nije jednostavno samilost, veæ je tu posrijedi nešto više! To je con-patire, to jest poistovjetiti se toliko s trpljenjem drugoga da se preuzima na sebe njegovu patnju. Takav je Isus: trpi zajedno s nama, pati s nama, pati za nas. A znak te samilosti su brojna ozdravljenja koja je uèinio. Isus nas uèi da potrebe siromašnih stavimo ispred svojih. Naše potrebe, premda opravdane, nikada neæe biti tako urgentne kao potrebe siromašnih, koji nemaju ni ono nužno za život. Mi èesto govorimo o siromašnima. Ali kada govorimo o siromašnima, jesmo li svjesni toga da taj èovjek, ta žena, ta djeca nemaju nužno za život? Nemaju za jesti, nemaju odjeæe, nemaju moguænost lijeèenja... A djeca nemaju moguænost iæi u školu. I zbog toga naše potrebe, iako opravdane, neæe nikada biti tako urgentne kao potrebe siromašnih koji nemaju nužno za život. Druga je poruka dijeljenje. Prva je suosjeæanje, ono što je osjeæao Isus, a druga dijeljenje. Korisno je usporediti reakciju uèenikâ na umorni i gladni narod s Isusovom reakcijom. Te su reakcije razlièite. Uèenici smatraju da je bolje otpustiti narod da može otiæi nabaviti si hranu. Isus naprotiv kaže: "Dajte im vi jesti". To su dvije potpuno opreène reakcije, koje odražavaju dvije suprotne logike: uèenici razmišljaju po svjetovnom, po kojoj se svatko treba brinuti za sebe; svojom reakcijom kao da kažu: "Snaðite se sami". Isus naprotiv razmišlja po Božjoj logici, a to je logika dijeljenja. Koliko put mi okreæemo pogled na drugu stranu da ne vidimo braæu u potrebi! A to okretanje na drugu stranu znaèi reæi na lijep naèin, u bijelim rukavicama, "snaðite se sami". A to nije od Isusa: to je egoizam. Da je otpustio mnoštvo, tolike osobe, mnogi bi ostali gladni. Naprotiv, ono malo kruhova i riba, koje je Bog blagoslovio i podijelio, dostajalo je svima. Ali pažnja! To nije magija, to je "znak": znak koji poziva imati vjere u Boga, brižnog Oca, koji neæe dopustiti da nam uzmanjka "kruh naš svagdašnji", ako ga budemo znali dijeliti kao braæa. 24 6. kolovoza 2014. broj 31/2014 Samilost, dijeljenje. A tu je i treæa poruka: èudo umnažanja kruhova predznak je Euharistije. To se vidi u gesti Isusa koji, prije nego æe razlomiti kruhove i podijeliti ih narodu, "izreèe blagoslov" (r. 19). To æe isto Isus uèiniti na Posljednjoj veèeri, kada æe ustanoviti trajni spomen svoje otkupiteljske žrtve. U Euharistiji Isus ne daje kruh, veæ kruh vjeènoga života, daje samoga sebe, prikazujuæi se Ocu iz ljubavi prema nama. Ali mi moramo pristupati Euharistiji s tim Isusovim osjeæajima, to jest suosjeæanjem i onom željom za dijeljenjem. Onaj tko pristupa Euharistiji a nema samilosti prema potrebitima i nije spreman na dijeljenje s drugima, nije na "istoj valnoj duljini" s Isusom. Samilost, dijeljene, Euharistija, to je put koji nam Isus pokazuje u današnjem Evanðelju. Taj nas put navodi da potrebitima u svijetu pristupam bratski, ali nas vodi i dalje od ovoga svijeta, jer polazi od Boga i vraæa njemu. Neka nas Djevica Marija, Majka Božje providnosti, prati na tom putu.
© Copyright 2024 Paperzz