27/2014 9. srpnja 2014. Umro mons. Josip Šantiæ Umirovljeni generalni vikar Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj preminuo je nakon duge i teške bolesti u 69. godini života i 45. godini sveæeništva Sjednica biskupa Zagrebaèke crkvene pokrajine Biskupi pozivaju posebice mlade da dio svoga vremena posvete konkretnoj pomoæi poplavljenima - Izrazili su potporu biskupu Košiæu "prozivanom i izloženom neprimjerenim grubostima i nepravednim prozivanjima" Susret kardinala Bozaniæa i novog ministra Mornara Razmotrili su više pitanja vezanih uz odgoj i obrazovanje te potvrdili obostranu želju za suradnjom i dijalogom u svim podruèjima od zajednièkog interesa Biskup Škvorèeviæ posjetio Hrvate u Rumunjskoj Pohodio je župe Lupak, Karaševo i Klokotiæ, a u Temišvaru ga je ugostio biskup Martin Roos Papa Franjo pohodio Molise U Iserniji otvorio jubilarnu godinu u povodu 800. obljetnice roðenja pape Celestina V. koji je roðen u toj pokrajini na talijanskom jugu - Sveti Otac susreo se sa svijetom i industrije, zatvorenicima, u svetištu Žalosne Gospe u Castelpetrosu s mladima te slavio misu s hodoèanicima u Campobassu Domovinske vijesti Proslava 40 godina sveæenièke službe Pavla Markaèa Romska djeca boravila u Viru Susret nuncija D'Errica i predsjednika Hrvatskog sabora Promjene u službama u Dubrovaèkoj biskupiji Dan Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja Misom proslavljen roðendan najstarijega hrvatskoga kapucina Doktorirala Martina s. Ana Begiæ Sjednica Zbora savjetnika Zagrebaèke nadbiskupije Sedamnaesta obljetnica utemeljenja Požeške biskupije Šesti meðunarodni studij hagioterapije Stota obljetnica crkvice Gospe Lurdske u èabarskome kraju Biskup Štambuk uputio poruku uz godišnje odmore 40 godina sveæeništva mons. Antuna Prpiæa Sedamdeseta obljetnica sveæeništva preè. Vladislava Tomasa Slunj: Sveæenièki i biskupski jubilej biskupa Bogoviæa Volosko: Vlè. Petar Belaniæ proslavio 30. obljetnicu misništva Personalne promjene u Sisaèkoj biskupiji Crkva u Hrvata Nadbiskup Puljiæ u pohodu HKŽ Frankfurt Koncert Papinskog instituta za crkvenu glazbu u Banjoj Luci Subotica: Djeèja misa zahvalnica za žetvu Misno slavlje na poèetku 26. ljetnog susreta misionara i misionarki Inozemne vijesti Predstavljen logo i molitva Svjetskog dana mladih 2016. Završen peti sastanak Kardinalskoga vijeæa Papa slavio misu sa žrtvama seksualnog zlostavljanja Prilog dokumenti Isus sve poziva k sebi Domovinske vijesti ika Domovinske vijesti Proslava 40 godina sveæenièke službe Pavla Markaèa Gorièan, 29.6.2014. (IKA) – Vlè. Pavao Markaè proslavio je èetrdeset godina sveæenièke službe misom u nedjelju 29. lipnja u rodnoj župi sv. Leonarda u Gorièanu. Prije poèetka mise, èestitke i lijepe želje vlè. Markaèu uputili su predsjednik Cehovskog društva Sv. Leonard iz Gorièana Josip Vargec, uime vjernika župne zajednice Gorièan Josip Vugrinec, a uime župe i nazoènih sveæenika vlè. Petar Majstoroviæ. Iskrene èestitke za taj dugi pastoralni i sveæenièki rad, okupljeni na sveèanoj misi dugim i gromoglasnim pljeskom zahvalili su Pavleku, kako ga od milja zovu, njegovi "Gorèenci". Kroz èetrdeset godina Markaè je kao sveæenik služio u zagrebaèkim župama te u Karlovcu. A onda se vratio bliže domu, i to u Imbriovec, Legrad, Sveti Ðurð kod Ludbrega, Nedelišæe, a sada je u Svetoj Mariji. U svojoj službi poznat je i kao graditelj crkava (Pušèine), kapelica, križnih pilova te kao održavatelj svih crkvenih oltara i kipova po crkvama. Susret kardinala Bozaniæa i novog ministra Mornara Razmotrili su više pitanja vezanih uz odgoj i obrazovanje te potvrdili obostranu želju za suradnjom i dijalogom u svim podruèjima od zajednièkog interesa Zagreb, 1.7.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ i novoizabrani ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. Vedran Mornar susreli su se u utorak 1. srpnja u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu. U duljem i otvorenom razgovoru razmotrili su više pitanja vezanih uz odgoj i obrazovanje te potvrdili obostranu želju za suradnjom i dijalogom u svim podruèjima od zajednièkog interesa, izvijestili su iz Zagrebaèke nadbiskupije. Mladomisnici zahvalili karmeliæankama u Mariji Bistrici Marija Bistrica, 1.7.2014. (IKA) - Deset ovogodišnjih mladomisnika iz Zagrebaèke nadbiskupije te Varaždinske i Bjelovarsko-križevaèke biskupije došlo je 1. srpnja zahvaliti misom karmeliæankama u Mariji Bistrici za molitvenu podršku kroz dane teološkog studija i bogoslovskog života. Misnom se slavlju pridružio i duhovnik bogoslova vlè. Vlado Razum. Na poèetku je redovnice i svoje kolege pozdravio vlè. Josip Èulig te im je zaželio dobrodošlicu u lijepo i pitomo Zagorje, u Nacionalno svetište Majke Božje Bistrièke i u Karmel, s obzirom da dolazi iz Stubièkoga dekanata kojem pripada župa Marija Bistrica. Èitanja toga dana protumaèio je u homiliji vlè. Matej Petriæ u duhu otaèke tradicije. Naveo je tri bitne oznake molitve koje Bog po èitanjima stavlja pred vjernike, a jedna od njih je da je molitva zamka zlu, jer zlo ne oèekuje molitvu kod grešnog palog èovjeka. Obraæajuæi se redovnicama, rekao je: "Drage sestre, ova misa zahvalnica je za vašu prisutnost i blizinu jer mnogo je bilo trenutaka u našim mladim životima i na putu ka sveæeništvu kada smo osjetili vaše spasonosne zamke koje su hvatale svakakve napasti i zla koje su nas bile spremne uništiti. Hvala Vam na tome i preporuèujemo se i nadalje". Poslije mise bio je srdaèan susret na kojem su se meðusobno bolje upoznali i zaželjeli jedni drugima blagoslov za daljnji rad na njivi Gospodnjoj. 2 9. srpnja 2014. broj 27/2014 Romska djeca boravila u Viru Vir, 1.7.2014. (IKA) - Pastoralnu brigu HBK u pastoralu Roma potvrðuje projekt Romske odgojne zajednice (ROZ) u sklopu kojeg je tridesetero romske djece u dobi izmeðu osam i dvanaest godina u utorak 1. srpnja završilo sedmodnevni boravak u Viru. Djecu je predvodila s. Karolina Miljak, nacionalna ravnateljica za pastoral Roma HBK, u suradnji sa suradnicima ROZ-a, meðu kojima je i prof. dr. Neven Hrvatiæ s Pedagoškog odjela Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dr. Hrvatiæ dvadeset godina sa suprugom Melitom dobrovoljno pomaže razvoj tog projekta èiju je struènu strukturu osmislio sa s. Karolinom. Djeca su u Viru bila smještena u Djeèjem odmaralištu "Cvrèak" koje je u nadležnosti Gradskog društva Crvenog križa Pakrac. Za vrijeme susreta sudjelovali su u molitvi, misi, vjeronauku, a likovne i glazbene radionice su vodile dvije studentice s Likovne i Glazbene akademije iz Zagreba. Pod geslom "Biti zajedno", na tom susretu, kojeg svake godine provedu u drugoj biskupiji, djeca uèe i povijest, zemljopis i zdravstvenu skrb. Pohodili su i znamenitosti Zadra i katedralu Sv. Stošije gdje im je o povijesti katedrale govorio don Dario Tièiæ, a susreo ih je i blagoslovio i zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. Èestitavši s. Karolini na požrtvovnom radu, nadbiskup je rekao da HBK godinama poklanja pažnju romskoj djeci, prisjetivši se doprinosa biskupa odgovornih za pastoral Roma na èelu tog Odbora, a ostavili su veliki trag; to su zadarski nadbiskup Marijan Oblak i ðakovaèko-srijemski biskup Æiril Kos. Sadašnji predsjednik Odbora HBK za pastoral Roma je ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, za kojeg je s. Karolina rekla da izdvaja vrijeme i pažnju u podršci aktivnosti za Rome. Od 2003. g. u uporabi je i Katekizam za romsku djecu. "Drago mi je da ste kao hodoèasnici došli u Zadar, što je prilika za upoznavanje kršæanske baštine Zadra i života njegovih svetaca zaštitnika. Budite dobra djeca i dobri graðani svoje države", poruèio je biskup djeci u katedrali. Dr. Hrvatiæ istaknuo je da su prvi Romi u Hrvatsku došli baš na Jadran, u Dubrovnik, Šibenik, Zadar i Pulu, 1356. g. S djecom u Viru boravili su i povjerenik za pastoral Roma Varaždinske biskupije vlè. Damir Slamek te povjerenik za pastoral Roma Gospiæko-senjske biskupije don Josip Štefanèiæ. Svaka biskupija u Hrvatskoj u kojoj živi više od petsto Roma ima svog povjerenika. "Crkva uvijek brine za one koji su na rubu. Isus je najprije njima išao, oni su prvi. Ako se Romi smatraju takvima, neka znaju da Krist takve osobito voli. Onaj tko voli ljude, mora voljeti i Rome. Pozvani smo poštovati svaki narod", rekao je Štefanèiæ, župnik Plitvica, izražavajuæi zadovoljstvo susretom s djecom iz svoje biskupije. S. Karolina dugo godina bila je sama u pastoralu s Romima, obišla je gotovo sva romska naselja u bivšoj državi. Sada ima pomoæ u vjerouèiteljima, profesorima i volonterima koji joj rado pomažu u radu. U Viru su bili i Dušan Ignac, koji je bio èlan prve grupe ROZ-a 1994. g, a sada je romski pomagaè u školi u Macincu, Marko Ignac je završio Medicinsku školu i pomaže projekt, Slavica Medved iz zajednice Krvi Kristove iz Nove Gradiške takoðer pomaže projekt. ROZ je prije dvadeset godina u Zagrebu osmislila s. Karolina s profesorima i studentima sa zagrebaèkog Filozofskog fakulteta. Odbor HBK za pastoral Roma podržava meðunarodne, nacionalne i pokrajinske susrete Roma. S. Karolina je istaknula povezanost i uspješnu ika suradnju s biskupijskim Caritasima i državnim institucijama. "U ROZ-u njegujemo zajedništvo meðu djecom Roma. Želimo da se Romi ne srame reæi da su Romi, da im nije zbog toga žao. Njegujemo njihovu kulturu kroz povijest, zemljopis, folklor i druge društvene aktivnosti. Važna nam je i vjera. Djecu pokušavamo tako voditi da kroz odrastanje shvate da njihov život ima smisla. Gdje smo mi stavili taj narod? Osjeæam da tom narodu treba Bog, želim im nositi Boga. Vjerujem da to proizlazi iz karizme koju je Bog darovao mojoj družbi Klanjateljica Krvi Kristove, a po Družbi meni. To je Isusovo srce otkupljenja za sve ljude i potvrda poticaja pape Franje da Crkva treba iæi ususret ljudima na rubu", rekla je s. Karolina. Nedavno se vratila s meðunarodnog susreta trideset nacionalnih ravnatelja iz svijeta odgovornih za pastoral Roma. "Susreli smo se i s papom Franjom koji nas je ohrabrio i rekao da je to kompleksan pastoral, da se ne umorimo. To je svijet koji vam otkriva drugaèiju stvarnost od koje takoðer imamo nešto nauèiti, npr. kako je važno biti, a ne posjedovati", rekla je s. Karolina, istaknuvši da se sljedeæe godine u talijanskom svetištu Pomezia obilježava pedeset godina kako se Crkva i službeno izjasnila gdje su Romi u Crkvi. "Tada je papa Pavao VI. prvi put rekao da su Romi u srcu Crkve. Tim povodom sljedeæe godine organizira se hodoèašæe Roma iz zemalja svijeta u Rim", rekla je s. Karolina, u zahvalnosti HBK i Caritasima nad/biskupija koje pomažu projekte pastorala Roma u Hrvatskoj. Susret nuncija D'Errica i predsjednika Hrvatskog sabora Zagreb, 2.7.2014. (IKA) - Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko primio je 2. srpnja apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Alessandra D'Errica. Rijeè je o redovitoj razmjeni mišljenja o temama važnim za obje strane. U središtu razgovora bili su bilateralni odnosi Hrvatske i Vatikana, priopæeno je iz Sabora. Župa na Dolcu proslavila Pohod Blažene Djevice Marije Slavlje predvodio zlatomisnik mons. Alojzije Petroviæ Zagreb, 2.7.2014. (IKA) – Župa Pohoda Blažene Djevice Marije na zagrebaèkom Dolcu proslavila je u srijedu 2. srpnja svetkovinu nebeske zaštitnice. Središnje euharistijsko slavlje predvodio je zlatomisnik mons. Alojzije Petroviæ u koncelebraciji s desetoricom sveæenika meðu kojima su bili i zamjenik biskupskog vikara za Grad Zagreb mons. Zvonimir Sekelj i domaæi župnik Zlatko Golubiæ. U homiliji mons. Petroviæ je u duhu misnog evanðelja istaknuo kako je Elizabeta po Božjem nadahnuæu spoznala da je Marija svojim pohodom u njezin dom donijela Božjega Sina, Spasitelja svijeta. To je zapravo prvi pohod Isusa Ivanu, a Marija je prvi apostol koja nosi Krista Isusa svojoj roðakinji Elizabeti. "Vjerujemo kako Blažena Djevica Marija ima jedinstveno mjesto u povijesti spasenja. Njezina zadaæa je olakšati susret Boga i èovjeka. Marija je pomoænica kršæana, odvjetnica grešnoga svijeta, zaštitnica, posrednica, a u naše dane osobito ju èastimo kao Majku Crkve, te u njoj gledamo uzor pravoga bogoljublja i èovjekoljublja, poniznu službenicu Gospodnju, onu koja vjerno sluša i u svom srcu prebire Božju Rijeè. Ona je uistinu uzor i nadahnuæe i pomoæ da i mi ostvarimo naše poslanje. Ona zaslužuje najljepše pjesme i cvijeæe, ali cvijeæe vene, a pjesme zamiru, ali nikada se ne gubi i ne zamire duboka ljubav prema Mariji, a ona se najviše pokazuje kad nasljedujemo njezine kreposti. Onaj tko slijedi Mariju sigurno dolazi k Isusu", rekao je u homiliji mons. Petroviæ. Na misi je pjevao župni zbor. Domovinske vijesti Promjene u službama u Dubrovaèkoj biskupiji Dubrovnik, 2.7.2014. (IKA) - Dubrovaèki biskup Mate Uziniæ potpisao je dekrete kojima se sveæenici, redovnici i vjernici laici razrješuju pojedinih službi i/ili imenuju na druge. Tako je, uz ostalo, jedan sveæenik Dubrovaèke biskupije umirovljen, došlo je do promjena na èelu Ureda za mlade i Biskupijskog vijeæa za mlade kao i Biskupijskog sjemeništa i Sveæenièkog doma. Do promjena takoðer dolazi unutar Caritasa Dubrovaèke biskupije i Katehetskog ureda. Novi župnici dolaze na službe u župe sv. Obitelji u Novoj Mokošici, sv. Ilara u Mlinima, sv. Marije Magdalene u Putnikoviæima, sv. Jurja u Stravèi i sv. Kuzme i Damjana na Lastovu. Don Marin Luèiæ razriješen je službe proèelnika Ureda za mlade i Biskupijskog vijeæa za mlade, te upravitelja Biskupskog doma i imenovan rektorom Biskupijskog sjemeništa i župnim vikarom katedralne župe Gospe Velike. Don Marinko Šljiviæ imenovan je upraviteljem Biskupskog doma i tajnikom Katehetskog ureda. Mons. Mirko Maslaæ razriješen je službe ravnatelja Sveæenièkoga doma. Mons. Petar Paliæ, generalni vikar, imenovan je v.d. ravnateljem Sveæenièkoga doma. Don Grgo Tomiæ razriješen je službe župnika župe sv. Ilara u Mlinima i umirovljen. Don Bernardo Pleše, ravnatelj Biskupijske klasiène gimnazije, razriješen je službe rektora Biskupijskog sjemeništa i imenovan župnikom župe sv. Ilara u Mlinima. Don Mario Karatoviæ razriješen je službe upravitelja župe sv. Marije Magdalene u Putnikoviæima. Don Stipo Miloš razriješen je službe upravitelja župe sv. Kuzme i Damjana na Lastovu i imenovan župnikom župe sv. Marije Magdalene u Putnikoviæima. Željko Batiniæ imenovan je upraviteljem župe sv. Kuzme i Damjana na Lastovu. Don Mato Karamatiæ razriješen je službe upravitelja župe sv. Jurja u Stravèi. Fr. Mario Škrtiæ, OSPPE, imenovan je upraviteljem župe sv. Jurja u Stravèi. Don Ivan Bolkovac, SDB, razriješen je službe župnika župe sv. Obitelji u Novoj Mokošici. Don Ivo Zeèeviæ, SDB, razriješen je službe župnog vikara župe sv. Obitelji u Novoj Mokošici i imenovan župnikom te župe. Don Ante Guberac, SDB, imenovan je župnim vikarom župe sv. Obitelji u Novoj Mokošici. Don Hrvoje Katušiæ razriješen je službe potpredsjednika Organizacijskog odbora Susreta hrvatske katolièke mladeži i vraæa se na studij u Rim. Don Aleksandar Kovaèeviæ razriješen je službe pastoralnog suradnika župe sv. Mihovila na Lapadu u Dubrovniku i stavljen svom ordinariju na raspolaganje. Ana Marèinko imenovana je proèelnicom Ureda za mlade i Biskupijskog vijeæa za mlade. Sanja Šanje imenovana je v.d. zamjenicom ravnatelja Caritasa Dubrovaèke biskupije. Prof. Romana Ðuka-Alemani razriješena je službe tajnice Katehetskog ureda. Caritas Zagrebaèke nadbiskupije poslao pomoæ Rajevom Selu i županjskom podruèju Zagreb, 2.7.2014. (IKA) - Caritas Zagrebaèke nadbiskupije 2. srpnja uputio je šleper s 18.181 kg pomoæi poplavljenima županjske posavine i Rajevog Sela. Raznovrsnu pomoæ medicinske i higijenske artikle, vodu, odjeæu i obuæu, posteljinu, igraèke, kuæanske aparate, prehrambene artikle za ljude te hranu za životinje - potrebitima æe podijeliti Caritas Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Uz pomoæ koju je zagrebaèki Caritas do sada prikupio od graðana tijekom akcije za poplavljene, ovu donaciju jednim dijelom saèinjava i pomoæ koju su prikupili vjernici Hrvatske katolièke župe u Münchenu te vjernici okupljeni u hrvatske katolièke zajednice i hrvatske udruge u Stuttgartu. Caritasovim djelatnicima kod utovara su pomoæ pružili i beskuænici na smještaju u Caritasovom objektu u Rakitju. 9. srpnja 2014. broj 27/2014 3 Domovinske vijesti Dan Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja Visovac, 2.7.2014. (IKA) – Dan Franjevaèke provincije Presvetog Otkupitelja održan je u srijedu 2. srpnja u organizaciji Vijeæa za duhovni život na otoku Visovcu. Na slavlju je sudjelovalo 98 franjevaca meðu kojima su bili provincijal fra Joško Kodžoman, definitori fra Anðelko Domazet, fra Petar Klariæ, fra Nedjeljko Šabiæ, mladomisnik, novaci i bogoslovi, izvijestio je portal splitskih franjevaca franjevci-split.hr. Slavlje je poèelo pokornièkim bogoslužjem koje je predvodio fra Mladen Proliæ, slijedila je sveèana misa koju je predvodio provincijal Kodžoman a pjevanje su predvodili franjevaèki novaci. Govoreæi u propovijedi o vremenu i prilikama u kojima franjevci te provincije danas žive, Kodžoman je podsjetio da je "èinjenica da je danas mnoštvo ljudi stavljeno na rub društva, bez moguænosti da od svoga rada žive, bez buduænosti i prave životne perspektive". "Tko bi se nadao da æe u mladoj hrvatskoj državi ljudi ikada ponovno napuštati svoje domove i obitelji u potrazi za boljim uvjetima života. Mnogi problemi današnjeg svijeta, pa i mnogi problemi hrvatskog èovjeka, u svoj su biti strukturalne naravi i ne vjerujem da æe se moæi riješiti bez promjena na zakonodavnoj, ali jednako tako i na vrijednosnoj razini. Bez stimulativnih zakona, bez promjene svijesti i radnih navika, bez sveukupnih društvenih nastojanja da se promjeni porazna demografska statistika, kronièni proces osiromašivanja æe se i dalje nezaustavljivo nastaviti", istaknuo je propovjednik, zapitavši se što redovnici, ljudi Crkve, mogu uèiniti da bi se stanje popravilo. "Bez širokoga društvenog konsenzusa ne možemo uèiniti èuda. Ali to nas ne treba obeshrabriti da nešto uèinimo ili da na te socijalne fenomene gledamo kao na normalne pojave u tranzicijskim društvima. Od nas ljudi nešto oèekuju. Oèekuju da se za njih zauzmemo na naèin da koristimo sve raspoložive prilike i da u svojim nastupima govorimo o socijalnoj nepravdi, da prozivamo gramzljivost poslodavaca, koji se bogate na žrtvi i preko kostiju svojih zaposlenika. Od nas ljudi oèekuju da budemo njihov glas i savjest društva. Oèekuju da se s njima solidariziramo u njihovoj nevolji, pa i po cijenu da time umanjimo komfor vlastitog života. Drugim rijeèima, pozvani smo biti prijatelji u nevolji, ne samo na nekoj deklarativnoj razini, veæ zapravo i stvarno", istaknuo je franjevaèki provincijal, upozorivši da bi "neèinjenje" vodilo gubitku vjerodostojnosti. Takoðer je upozorio da siromaštvo, koje poprima razmjere obiteljske i ljudske drame, poziva na konkretno zauzimanje na karitativnom i humanitarnom podruèju. "Znam da ste na tom polju mnogi veæ i angažirani, ali dopustite da postavim pitanje i sebi i vama, je li to što smo do sada uèinili ili èinimo i najviše što možemo, ili smo zadržali rezerve za sebe u strahu da bismo i sami mogli doæi u nezavidnu situaciju. Vjerujemo li mi u Božju providnost ili je to samo jedna u nizu naših propovjednièkih kategorija i govornièkih figura, koje vješto koristimo". Provincijal Kodžoman istaknuo je da se kriza osjeæa ne samo na gospodarskim odnosima, nego i na moralno-etièkoj razini i na podruèju odnosa prema prirodi. "S druge strane, na unutrašnjem crkvenom planu uoèljiva je kriza duhovnih zvanja, kriza autentiènog življenja i svjedoèenja kršæanskih vrijednosti, kriza autoriteta, crkvenih institucija, morala…", rekao je splitski franjevaèki provincijal te istaknuo da se na krizu može gledati i kao na priliku i poziv na odluèujuæi i neizbježni zaokret u ponašanju. Podsjetio je i na poziv pape Franje na obnovu duha redovništva, te je ukazao na razlièite procese koji rastaèu franjevaèki i redovnièki život i pozvao sve okupljene franjevce da se "s obnovljenim franjevaèkim žarom" trude u obnovi bratskog zajedništva i u solidarnosti 4 9. srpnja 2014. broj 27/2014 ika sa svima koji ih okružuju. Na kraju euharistijskog slavlja predvodio je molitvu odrješenja za pokojne èlanove Provincije. Nakon molitve Šestog èasa provincijal Kodžoman podnio je izvješæe o stanju u provinciji te najavio proslavu jubileja u Sinju 2015. godine i provincijalni kapitul 2016. godine. Posebno se osvrnuo na preminule i bolesne franjevce te sve potaknuo na molitvu i djelovanje za duhovna zvanja. Održana sjednica biskupa Zagrebaèke crkvene pokrajine Biskupi pozivaju posebice mlade da dio svoga vremena posvete konkretnoj pomoæi poplavljenima - Izrazili su potporu biskupu Košiæu "prozivanom i izloženom neprimjerenim grubostima i nepravednim prozivanjima" Bjelovar, 2.7.2014. (IKA) - Sjednica biskupa Zagrebaèke crkvene pokrajine, 21. u nizu, održana je u srijedu 2. srpnja u biskupskome dvoru u Bjelovaru, pod predsjedanjem zagrebaèkoga nadbiskupa i metropolita kardinala Josipa Bozaniæa. Uz kardinala na sjednici su sudjelovali svi biskupi Metropolije: varaždinski Josip Mrzljak, sisaèki Vlado Košiæ, biskup Križevaèke eparhije Nikola Kekiæ, domaæin bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak te zagrebaèki pomoæni biskupi Valentin Pozaiæ, Ivan Šaško i Mijo Gorski, navodi se u priopæenju koje je poslao Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. Biskupi su posebno razmotrili pomoæ Crkve koja je pružena i koju Crkva i dalje pruža ljudima na nedavno poplavljenim podruèjima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. U brizi za stradale posebno je istaknuta vrijednost trajne prisutnosti biskupijskih i župnih Caritasa te Hrvatskoga Caritasa. Ta prisutnost i pomoæ neæe prestati, kako u duhovnoj skrbi za vjernike tako i u materijalnim dobrima svima kojima su ona potrebna. U narednome je razdoblju naroèito važna koordinacija djelovanja svih institucija koje mogu pomoæi, kao i organiziranje volontera, što Crkva takoðer promièe, pozivajuæi osobito mlade da u iduæim mjesecima dio svoga vremena i kršæanske ljubavi posvete konkretnoj pomoæi potrebitima. Biskupi se raduju pozitivnim znakovima koji vode prema kanonizaciji blaženoga Alojzija Stepinca. Istaknuta je èinjenica da je blaženik bio nadbiskup na cijelome podruèju sadašnje Zagrebaèke crkvene pokrajine, što upuæuje na posebnu povezanost s njime. Razmotreni su prijedlozi za intenzivnu duhovnu pripravu po biskupijama ususret tomu radosnom dogaðaju milosti. Biskupi su istaknuli privrženost vjernika bl. Alojziju i pobožnost prema njemu koja se izražava u raznim slavljima. Taj naš svjedok istine, promicatelj ljudskih prava i crkvenoga jedinstva i dalje je dragocjenost koja privlaèi svojom snagom i svježinom u sadašnjim hrvatskim i europskim okolnostima, navodi se u priopæenju. Na sjednici su razmotrena aktualna pitanja u hrvatskome društvu. Posebno su u javnosti primijeæeni uèestaliji napadi na Katolièku Crkvu, u kojima se iznose razne neistine. Biskupi su izrazili potporu sisaèkomu biskupu Vladi Košiæu, "prozivanom i izloženom neprimjerenim grubostima i nepravednim prozivanjima, koja su plod zatvorenosti prema traženju istine i pokušaja da se Crkvi oduzme glas u zalaganju za proèišæavanje spomena prošlosti koja i dalje optereæuje hrvatsku sadašnjost". . Domovinske vijesti ika Misom proslavljen roðendan najstarijega hrvatskoga kapucina Fra Zvonko Marija Pšag 90. roðendan proslavio u sklopu izbornoga kapitula hrvatskih kapucina Zagreb, 2.7.2014. (IKA) - Najstariji hrvatski kapucin fra Zvonko Marija Pšag proslavio je 2. srpnja 90. roðendan sveèanom misom u crkvi Sv. Leopolda Bogdana Mandiæa u sklopu izbornoga kapitula hrvatskih kapucina. Misu je predvodio sam slavljenik uz suslavlje braæe kapitularaca te provincijala Ante Logare i fra Štefana Kožuha, generalnog vikara Reda. Propovijedao je provincijal Logara koji je govoreæi o slavljeniku istaknuo franjevaèku radost i pristupaènost o. Pšaga te osjeæaj za potrebe bližnjih. Svjedoèeæi o osobnim susretima s fra Zvonkom, provincijal je podsjetio i da je upravo za slavljenikove službe u župi sv. Mihaela i na njegov poticaj kupljena kuæa u Gornjoj Dubravi u tadašnjoj Borskoj ulici (danas Sv. Leopolda Bogdana Mandiæa) kako djeca ne bi na vjeronauk išla u župnu crkvu preko opasne prometnice. Fra Zvonko Marija Pšag (rodom iz župe Križovljan) orguljaš je i skladatelj, uèenik glasovitoga kapucinskog skladatelja o. Anzelma Canjuge po kojemu se zovu i zborovi u zagrebaèkoj župi sv. Leopolda. Uz brojne druge skladbe, fra Zvonko je skladao i himnu u èast sv. Leopolda na tekst fra Modesta Boraka te misu u èast sv. Leopoldu. U sijeènju prošle godine skladao je i svoju 53. skladbu za dvoglasno pjevanje Himnu BDM Kraljici svijeta na rijeèi bl. Marije Propetog Petkoviæ. Više od 45 godina fra Zvonko Pšag èlan je samostanskog bratstva hrvatskih kapucina u Osijeku. 536. obljetnica štovanja Gospe od Sela Hvar, 2.7.2014. (IKA) - 536. obljetnica štovanja Gospe od Sela proslavljena je 2. srpnja u župi Dol na otoku Hvaru. Tijekom uoènice Gospina slika je postavljena u središte njene crkve gdje su joj hodoèasnici iskazivali štovanje. U veèernjim satima sveèano euharistijsko slavlje predvodio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Koncelebriralo je desetak sveæenika Hvarskoga dekanata, a Vrhbosansku nadbiskupiju predstavljao je don Mate Janjiæ, travnièki župnik i dekan i kanonik Stolnog kaptola u Sarajevu. Sve je srdaèno pozdravio župnik don Mario Zelanoviæ. Liturgijsko pjevanje predvodili su domaæi pjevaèi pod ravnanjem s. Elvire Žižiæ. Biskup Uziniæ istaknuo je potrebu sklada tradicionalnoga kršæanskog identiteta i suvremenih dogaðanja u teologiji i kršæanskom životu, navodeæi primjere Marije i Elizabete te pape Benedikta XVI. i pape Franje. Osobito je istaknuo potrebu da se kršæanstvo svjedoèi životom a ne rijeèima. Misno slavlje i procesiju uvelièala je Hrvatska starogradska glazba koja je na kraju procesije odsvirala himnu. Nakon mise ove godine u procesiji Gospinu sliku nosili su Antun i Jurica Moškatelo te Andrej Sansoviæ i Josip Jole Èuletiæ. Uvijek se radi o osobama s posebnim zavjetima. Ispred njih djevojke u bijelom nosile su stijeg Presvetog Srca Isusova u èiju se družbu upisuju pri kraju osmogodišnje škole. Predaja govori kako je pastirica u nekom grmu nedaleko od sadašnje crkve Gospe od Sela pronašla èudotvornu Gospinu sliku i predala je župniku koji ju je stavio u crkvu. Obièaj je bio da mladiæi po noæi "kradu" cvijeæe u vrtovima djevojaka da bi ga darivali Gospi ili kitili njezinu crkvu i crkveno dvorište. Starograðani su sliku tri puta pokušavali odnijeti u Stari Grad, ali svaki put sprijeèilo ih je nevrijeme. Bilo je to vrijeme teških nevolja i patnji; vrijeme traženja pomoæi i zagovora. Izabrana nova provincijalna uprava hrvatskih kapucina Za provincijala izabran je fra Jure Šarèeviæ Zagreb, 3.7.2014. (IKA) - Hrvatski kapucini provincije sv. Leopolda Bogdana Mandiæa okupljeni na 17. provincijalnom kapitulu pod predsjedanjem fra Štefana Kožuha, zamjenika Generalnog ministra Kapucinskog reda, u samostanu sv. Leopolda Bogdana Mandiæa u zagrebaèkoj Dubravi izabrali su 3. srpnja vodstvo provincije u sljedeæem trogodištu. Za provincijalnog ministra izabran je fra Jure Šarèeviæ, a za njegova zamjenika, tj. vikara izabran je fra Goran Rukavina. Savjetnici novog provincijala su: fra Željko Cestar, fra Ivica Vrbiæ te fra Ivica Petanjak. Zbor Sveuèilišta Sorbonne iz Pariza održao koncert u požeškoj katedrali Požega, 3.7.2014. (IKA) - U požeškoj katedrali Sv. Terezije Avilske održan je 3. srpnja koncert povodom 17. obljetnice utemeljenje Požeške biskupije. Mješoviti pjevaèki zbor Sveuèilišta Sorbonne iz Pariza pod ravnanjem Ariela Alonsa izveo je meðu ostalim djela skladatelja Francisa Poulenca, Claudea Debussyja, Mauricea Ravela, Ivana Lukaèiæa te mladog skladatelja Marka Gašparoviæa, studenta istog Sveuèilišta, rodom iz Nove Gradiške. Oduševeljenoj publici na kraju koncerta obratio se biskup Antun Škvorèeviæ, koji je kazao da je radost kad netko doðe u posjet s pjesmom, a da je velika radost kad netko doðe s pjesmom iz dalekog Pariza. Istaknuo je da je pjesma duhovno tkanje koje skraæuje prostorne razdaljine od Pariza do Požege, univerzalni govor koji dopire do srca te duhovno povezuje one koji je izvode i slušaju. Zahvalio je mladim pjevaèima na glazbenim djelima koja su na koncertu izveli i na onome što s time proizveli. Zahvalio je ravnatelju zbora, nazoènom dekanu muzikologije Sveuèilišta Sorbonne Fredericu Billietu kao izaslaniku rektoru Sveuèilišta Barthelemy Joberta. Na kraju je još spomenuo kako je u Slavoniji obièaj pri rastanku s gostima kazati: "Doðite nam ponovno". Nakon koncerta biskup je primio pjevaèe u Domu pape Ivana Pavla II. i zadržao se s njima u druženju. Meðu pedesetak pjevaèa bila su i trojica bogoslova Ruske pravoslavne Crkve koji su izrazili posebno zadovoljstvo što su mogli susresti biskupa i s njime razgovarati. Poèeo festival "Orgulje zagrebaèke katedrale" Zagreb, 3.7.2014. (IKA) - Festival "Orgulje zagrebaèke katedrale", koji se veæ petu godinu održava uz potporu Ministarstva kulture RH, Grada Zagreba, Turistièke zajednice Grada Zagreba, Talijanskoga kulturnog instituta te Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, sveèano je otvoren 3. srpnja u zagrebaèkoj katedrali, izvijestili su iz Tiskovnog ureda Zagrebaèke nadbiskupije. U pozdravnom govoru umjetnièki ravnatelj Festivala Edmund Andler Boriæ zahvalio je Zagrebaèkoj nadbiskupiji i rektoru zagrebaèke katedrale Josipu Kuhtiæu na podršci i gostoprimstvu. Okupljenima su se obratili i mr. Kuhtiæ, ravnateljica Talijanskog kulturnog instituta Maria Sica te zamjenica gradonaèelnika Grada Zagreba Vesna Kusin koja je i otvorila Festival. Prvu veèer nastupio je orguljaš iz Italije Luca Massaglia koji je izveo i jednu praizvedbu talijanskog skladatelja Grimoalda Macchiae. . 9. srpnja 2014. broj 27/2014 5 Domovinske vijesti Pula: Proslavljena svetkovina sv. Tome apostola Pula, 3.7.2014. (IKA) - U pulskoj katedrali Uznesenja BDM u èetvrtak 3. srpnja sveèano je proslavljena svetkovina sv. Tome apostola, zaštitnika grada Pule i Pulske biskupije. Sveèano euharistijsko slavlje predvodio je poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša u koncelebraciji s kanonicima Pulskoga katedralnog kaptola i ostalim sveæenicima. Na misi je sudjelovalo mnoštvo vjernika. Uvod u misno slavlje bila je sveèana Veèernja u èast sv. Tomi apostolu. "Kada govorimo o sv. Tomi vrlo èesto imamo osjeæaj kao da govorimo o sebi", rekao je na poèetku homilije mons. Kutleša. Ponekad "nevjerni Toma" koristimo kao naziv negativnog prizvuka, za nekoga tko traži dokaze koji nisu potrebni. No, potrebno je dublje zagledati se u njegov lik i tada vidimo da je Toma èovjek koji traži i pronalazi vjeru. Sv. Toma je tri godine proživio s Isusom, pratio ga, slušao. On je po svojoj naravi bio èovjek koji je u sve sumnjao, koji uvijek mora postavljati pitanja; u stvarima je pretežno vidio negativne aspekte, te je sukladno tome tendenciozno oèekivao i negative ishode. Taj ga je trn sumnje daleko više izjedao nego ostale apostole, tjerajuæi ga da mnogo više preispituje, dok su drugi daleko lakše prihvatili mnoge stvari, bez te njegove sumnje. Temeljem Tomine sumnje i mi se trebamo zapitati koliko mi u svome životu sumnjamo, poèevši od odnosa prema najbližima. Toma je vidio nešto u Isusu, oèekivao je nešto od njega, a kada Isus biva razapet Toma ulazi u borbu sa samim sobom. I mi se svakodnevno nalazimo u svojim sumnjama prema vjeri, "Je li sve što vjerujem upravo tako?", sumnjamo i postavljamo si pitanja, i pronalazimo odgovore sa kojima smo nekada zadovoljni a nekada ne. Èovjek u svojoj naravi uvijek postavlja pitanja. Vjernik se može zapitati: "Što ako ja vjerujem u Boga a Boga možda nema?", dok se nevjernik pita "Ja ne vjerujem, a što ako svega toga ima?", to je pitanje èovjekove naravi. Kada je Isus bio razapet, Toma je jednostavno nestao; i mi vrlo èesto u životu bježimo od svojih odgovornosti kada nismo zadovoljni svojim zanimanjem, ili obiteljskom situacijom. Bježimo, pronalazimo odgovore u drugim stvarima, ali nažalost, mi ponekad nismo kao sv. Toma koji je shvatio, pokajao se i obratio. Sveti Toma je bio iskren èovjek i kada je postavljao Isusu pitanja i kada je raspravljao o svojim sumnjama sa ostalim uèenicima èinio je to iz iskrenosti, a sve to, jer je htio doæi do one Istine koja èovjeka spašava. Mnogi od nas možda ne bi ta pitanja postavljali, ali sv. Toma je, jer je bio tražitelj Istine. Želio je pod svaku cijenu spoznati Istinu, a kada ju je spoznao, prihvatio ju je i ostao vjeran Kristu sve do smrti, naglasio je propovjednik. Što nam danas poruèuje ovaj evanðeoski ulomak o životu sv. Tome? Krist nam tim putem želi poruèiti ono što je rekao i Tomi: "Ne budi nevjeran nego vjeran", jer ne vjeruje se prstom i oèima nego srcem i voljom, istaknuo je mons. Kutleša. Ako tražimo razumske razloge neæemo ih mnogo naæi, premda èesto kada je u pitanju vjera postavljamo mnoga pitanja, dok za neke materijalne stvari, premda nema dokaza lako æemo povjerovati. Isusovu poruku trebamo prihvatiti, jer to se ne odnosi samo na sv. Tomu veæ na sve nas vjernike, zakljuèio je biskup. Na kraju misnog slavlja biskup je u prigodi proslave svetkovine sv. Tome poklonio kanonicima Pulskoga katedralnog kaptola kanonièki križ kao znak zahvalnosti za njihov požrtvovni dugogodišnji rad. Uime kanonika zahvalu je izrekao preè. Marijan Jeleniæ, istaknuvši da æe oni i dalje, prema svojim moguænostima, raditi na katehizaciji svijeta. Kanonièki križ su primili tajnik kaptola preè. Marijan Jeleniæ, kanonik pokornièar preè. Željko Staver te kanonik mons. Vjekoslav Milovan. 6 9. srpnja 2014. broj 27/2014 ika Doktorirala Martina s. Ana Begiæ Tema doktorskog rada je "Andrija Živkoviæ: moralni teolog u kontekstu svoga vremena" Zagreb, 4.7.2014. (IKA) – Doktorski rad s temom "Andrija Živkoviæ: moralni teolog u kontekstu svoga vremena" u petak 4. srpnja na Katolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu uspješno je obranila dominikanka Martina s. Ana Begiæ. Rad je izradila pod mentorstvom prof. dr. Vladimira Dugaliæa, a osim njega u komisiji su bili dekan KBF-a prof. dr. Tonèi Matuliæ, predsjednik komisije, i prof. dr. Stjepan Baloban, èlan. Obrani su nazoèile brojne dominikanke, kao i njezina obitelj. Doktorski rad opsega je 349 stranica te je podijeljen na tri poglavlja. U prvome poglavlju Begiæ je obradila život i rad dr. Andrije Živkoviæa, smjestivši ga u povijesni kontekst. Najviše pozornosti autorica je posvetila zagrebaèkome razdoblju njegova života kao najplodnijemu zbog profesorske djelatnosti na Rimokatolièkome bogoslovnom fakultetu, rektorske službe na Sveuèilištu, bogatoga znanstveno-spisateljskog rada i drugih djelatnosti kojima je ostavio znaèajan trag ne samo u vjerskom nego i u društvenom životu svoga doba. Drugo poglavlje, koje je središnji dio doktorskoga rada, donosi pregled Živkoviæeve teološke misli. Autorica je kritièki analizirala njegova objavljena djela i rukopise s podruèja moralne teologije te izložila Živkoviæevo viðenje kršæanskoga morala, moralnoga djelovanja, poimanja kršæanske savjesti, zakona i norme, grijeha, kršæanskih krijeposti i kritike etièkoga relativizma. U treæem dijelu Begiæ je pisala o Živkoviæu kao kritièaru društva ili socijalnom etièaru, prikazujuæi njegovo poimanje socijalnog nauka Crkve, poglede na odnos Crkve i svjetovnih vlasti, kritiku onodobnih ideologija, viðenje poslanja vjernika laika u hrvatskome društvu i zalaganje za æudorednu obnovu hrvatskoga društva. Pritom je osobita pozornost posveæena njegovu gledanju na Hrvatski katolièki pokret i na Katolièku akciju te govoru o važnosti socijalnih kreposti. Slijede zakljuèak i bibliografija koja prvi put na jednome mjestu donosi cjelovitu bibliografiju objavljenih samostalnih djela, èlanaka i drugih priloga dr. Andrije Živkoviæa, ali i popis dosad nepoznatih rukopisa što ih je autorica pronašla u raznim arhivima. S. Ana Begiæ roðena je 4. prosinca 1979. u Splitu. U novicijat Kongregacije Svetih anðela èuvara sestara dominikanki stupila je 2. listopada 1999, prve zavjete položila je 2. listopada 2001, a doživotne 2. listopada 2007. Filozofsko-teološki studij na Katolièkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu zapoèinje 1998., no prekida ga nakon prve godine radi redovnièke formacije. Godine 2001. nastavlja studij i uspješno ga završava, diplomiravši 2006. Nakon trogodišnjega vjerouèiteljskog rada na Korèuli (2005. – 2008.), vraæa se u Zagreb na KBF kao asistentica – znanstvena novakinja na Katedri moralne teologije, te zapoèinje poslijediplomski studij iz teologije sa specijalizacijom u moralnoj teologiji. Godine 2011. obranila je licencijatski rad pod naslovom "Andrija Živkoviæ i kršæanske kreposti", a od akademske godine 2011./2012. predaje izborni kolegij i seminar pri Katedri moralne teologije. S. Ana Begiæ takoðer obavlja dužnost voditeljice Povjerenstva za promicanje duhovnih zvanja pri Hrvatskoj konferenciji viših redovnièkih poglavara i poglavarica. S o. Antonijem Èirkom, OCD, idejni je zaèetnik dokumentarnog filma "Susret. Darivanje Boga èovjeku". ika Sjednica Zbora savjetnika Zagrebaèke nadbiskupije Razgovaralo se o duhovno-pastoralnoj pripremi za kanonizaciju bl. Stepinca – Marijan Ožegoviæ bit æe ravnatelj Ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, a Konrad Žižek nadbiskupijski ekonom Zagreb, 4.7.2014. (IKA) - Èetvrta sjednica Zbora savjetnika Zagrebaèke nadbiskupije u aktualnom sazivu održana je pod predsjedanjem zagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa u petak 4. srpnja u Konzistorijalnoj dvorani Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu. Na sjednici su sudjelovalli èlanovi Zbora: mons. Valentin Pozaiæ, mons. Ivan Šaško, mons. Mijo Gorski, mons. Stjepan Baloban, mons. Stjepan Kožul, mons. Stjepan Veèkoviæ, preè. Vlado Razum, dr. Josip Šalkoviæ i dr. Tomislav Markiæ. Prva središnja tema ove redovite sjednice bila je duhovnopastoralna priprema za kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca. Savjetnici su zakljuèili kako valja intenzivirati molitvenu i drugu pripravu na ovaj važan dogaðaj, osobito u sljedeæoj pastoralnoj godini, kada se oèekuje i poèetak zasjedanja Druge sinode Zagrebaèke nadbiskupije. U drugoj središnjoj toèki razmotrena su neka financijska pitanja Nadbiskupije te su se u skladu s kanonskim propisima, nakon što se o tome oèitovalo Ekonomsko vijeæe Zagrebaèke nadbiskupije, èlanovi Zbora savjetnika složili da dosadašnji nadbiskupijski ekonom preè. Marijan Ožegoviæ bude imenovan ravnateljem Ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, što je do sada obnašao pomoæni biskup Mijo Gorski, a da za novoga nadbiskupijskog ekonoma bude imenovan preè. Konrad Žižek, dosadašnji župnik župe Utrina i dekan Novozagrebaèkoga dekanata, priopæeno je sa sjednice. Nadbiskup Barišiæ mladomisnicima uruèio prve dekrete Split, 4.7.2014. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ primio je u petak 4. srpnja u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu novozareðene sveæenike Splitskomakarske nadbiskupije: don Ivu Bezinu iz župe sv. Ante Padovanskoga – Prugovo, don Antu Bitunjca iz župe sv. Martina – Ruda, don Ivana Ðonliæa iz župe sv. Lovre Stobreè i don Nikolu Mikaèiæa iz župe sv. Jeronima - Kaštel Gomilica. Tom prigodom nadbiskup je mladomisnicima udijelio dekrete: don Ivu Bezinu imenovao je župnim vikarom župe sv. Andrije na splitskom Suæidru, don Antu Bitunjca župnim vikarom u konkatedralnoj župi sv. Petra, don Ivana Ðonliæa župnim vikarom župe Presvetog Srca Isusova na Visokoj u Splitu, a don Nikolu Mikaèiæa nadbiskup je imenovao svojim tajnikom i bilježnikom Nadbiskupskog ordinarijata. Službe æe preuzeti 18. kolovoza 2014. Mladomisnici su uz dekrete o službama dobili i trajnu ovlast za ispovijedanje. Nadbiskup je poslušao dojmove mladomisnika o reðenju i proslavi njihovih mladih misa te planove onih koji æe svoju mladu misu tek proslaviti narednih dana. "Puno je onih koji su utkali dio sebe, svoga života i molitava u vaše zvanje, no ipak, mladi sveæenici prvo su dar od Boga. Dar koji svojom ljubavlju raða majka Crkva", kazao je nadbiskup mladomisnicima posvijestivši im kako odlaze na svoje nove župe na kojima æe ih vjernici primiti kao dar te da to trebaju opravdati svojim radom i svjedoèkim životom kako bi zajedno sa zajednicom rasli i sazrijevali. "Potrebno je da uvijek imate na umu da ste besplatno primili i da besplatno trebate davati. Dijelite neumorno sebe, svoje sposobnosti i znanje. Neka Krist raste preko vas i u vama", istaknuo je nadbiskup i nadodao kako ne smiju zaboraviti na svoje kolege, pomagati im, susretati se i moliti jedni za druge. Mladomisnicima je zaželio dobro Domovinske vijesti zdravlje i puno sreæe u novim župnim zajednicama. Podjeli dekreta nazoèili su i generalni vikar Splitskomakarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidoviæ te pastoralni vikar mons. Nediljko Ante Anèiæ. U obraæanju mladomisnicima mons. Vidoviæ je naglasio kako je Crkva zajednica te kako je iznimno važna ugraðenost sveæenika u prezbiterij mjesne crkve koja se na vidljiv naèin mora oèitovati u posebnim prigodama tokom godine kada se prezbiterij okuplja oko biskupa. S tim se složio i mons. Anèiæ koji je nadodao kako je, sada kada su službeno ukljuèeni meðu sveæenike Splitsko-makarske nadbiskupije, dobro znati koje su njihove obveze i prava. Spomenuo je važnost odnosa izmeðu župnika i kapelana koji mora biti isprepleten poštivanjem i razumijevanjem. Radni sastanak ravnatelja katolièkih škola Požeške biskupije Požega, 4.7.2014. (IKA) - Na poziv biskupa Antuna Škvorèeviæa u Biskupskom domu u Požegi održan je 4. srpnja radni sastanak ravnatelja katolièkih škola Požeške biskupije na kojem je sudjelovao Robert Mokri, ravnatelj Katolièke gimnazije u Požegi, Ivica Šoh, ravnatelj Katolièke klasiène gimnazije u Virovitici te Ivica Žuljeviæ, ravnatelj Katolièke osnovne škole u Požegi. Biskup je na poèetku zahvalio ravnateljima za trud koji su uložili da minula školska godina bude uspješno završena u školama kojima su na èelu. Potom je svaki ravnatelj izvijestio o stanju u svojoj školi na kraju školske godine te o glavnim pitanjima koja traže odreðena rješenja. Izvijestili su zatim o upisima u novu školski godinu te o personalnim pitanjima s time povezanima. Biskup je izrazio zadovoljstvo s rezultatima koje su škole postigle kao i sa stanjem upisa u sljedeæu školsku godinu. Raspravljano je o provedbi Opæih odredaba Hrvatske biskupske konferencije o osnovnim i srednjim školama, napose o djelovanju Ureda Požeške biskupije za katolièke škole koji zahtijeva novo statutarno ureðenje dosadašnjeg Odgojno-obrazovnog centra, èiji dio djelokruga preuzima Ured. Razgovarano je i o rješavanju pitanja prostora Katolièke klasiène gimnazije u Virovitici. Biskup Uziniæ èestitao novom provincijalu kapucina Zahvalio Hrvatskoj kapucinskoj provinciji za njezinu nazoènost na podruèju Dubrovaèke biskupije Dubrovnik, 4.7.2014. (IKA) - Predsjednik Vijeæa HBK za ustanove posveæenog života i družbe apostolskog života dubrovaèki biskup Mate Uziniæ èestitao je fra Juri Šarèeviæu na izboru za novog provincijalnog ministra Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandiæa. Èestitao je i cijeloj kapucinskoj provinciji kao i fra Goranu Rukavini, novoizabranom vikaru Provincije, i novoizabranim savjetnicima: fra Željku Cestaru, fra Ivici Vrbiæu i fra Ivici Petanjku. "Ovom prigodom želim preko Vas zahvaliti Hrvatskoj kapucinskoj provinciji za njezinu nazoènost na podruèju Dubrovaèke biskupije, èiju 100. obljetnicu od dolaska u Dubrovnik slavimo upravo ove godine", napisao je dubrovaèki biskup, zahvaljujuæi bivšem provincijalnom ministru fra Anti Logari na svemu što je uèinio za Hrvatsku kapucinsku provinciju. Èestitku završava blagoslovom i molbom za nebesku zaštitu "Majke Marije, koju u dubrovaèkom svetištu štujemo kao Gospu od Milosrða i sv. Leopolda Bogdana Mandiæa, zaštitnika Vaše Provincije". 9. srpnja 2014. broj 27/2014 7 Domovinske vijesti Vinkovci: Blagoslov spomen-obilježja desetorici hrvatskih branitelja Vinkovci, 5.7.2014. (IKA) - Na blagdan sv. Æirila i Metoda, u subotu 5. srpnja, istoimena vinkovaèka župa proslavila je svoje nebeske zaštitnike. Istoga dana proslavljen je i Dan Mjesnog odbora (MO) "Stjepan Radiæ" Vinkovci. Proslava crkvenog goda i Dana MO zapoèela je blagoslovom spomenobilježja desetorici hrvatskih branitelja iz "Radiæeva bloka" koji su položili život u obrani hrvatske domovine: Ivo Bajiæ, Drago Bartuloviæ, Vladimir Èordašiæ, Radovan Ivkov, Zlatko Kordiæ, Željko Kuprešakoviæ, Dalibor Lagator, Martin Martiæ, Božo Tadiæ i Zoran Zeliæ. Nakon prigodnih rijeèi domaæega župnika Tomislava Korova i polaganja cvijeæa i paljenja svijeæa, spomen-obilježje blagoslovio je vojni biskup Juraj Jezerinac. Spomen-obilježje postavljeno je u dvorištu ispred župne crkve uz suglasnost nadbiskupa Marina Srakiæa koju je dao u lipnju 2013. godine, a koje se nalazi svega nekoliko stotina metara zraène linije od nekadašnje crte bojišnice na brèanskoj pruzi. Na prijedlog MO "Stjepan Radiæ" Vinkovci i predsjednika Vijeæa Janka Fa, Grad Vinkovci je financirao postavljanje spomenobilježja. Nakon blagoslova spomen-obilježja, biskup Jezerinac je u crkvi Sv. Æirila i Metoda predvodio sveèano misno slavlje u koncelebraciji èetrnaestorice sveæenika i redovnika. Vlè. Korov je prije mise uputio pozdravnu rijeè. Biskup Jezerinac u propovijedi je podsjetio na neke podatke iz života poznatih slavenskih misionara i suzaštitnika Europe, braæe sv. Æirila (Konstantina) i Metoda koji su živjeli u 9. stoljeæu. Obojica se ubrajaju meðu najveæe misionare kršæanstva. Æiril je sastavio glagoljicu - prvo slavensko pismo, a uz pomoæ brata Metoda preveo je Sveto pismo. "Kad je Bog iskljuèen iz ljudskoga srca, onda nema više mjesta ni èovjeku. Sveta braæa Æiril i Metod bila su duboko uvjerena u to, stoga su se posvetila naviještanju Radosne vijesti pozivajuæi ljude na obraæenje. Evanðelje se teško prihvaæa jer je zahtjevno i traži potpunu promjenu èovjeka. Sv. Æiril i Metod bili su uvjereni da ih Evanðelje dovodi do vjere, do Boga Isusa Krista, do istinske sreæe koju samo Bog može dati", rekao je biskup Jezerinac. Govorio je i o tome koliku utjehu daje vjera spomenuvši Daga Hamarskjolda koji je rekao: "Kada èovjek prestaje vjerovati u (Boga) raj, Zemlja se pretvara u pakao." "Mi smo bili toga svjedoci", rekao je biskup Jezerinac i nastavio: "Nedavni rat ili toènije agresija srpsko-crnogorske vojske na Hrvatsku u želji da se stvori 'Velika Srbija' bio je, izmeðu ostaloga, i posljedica dugogodišnje ateizacije. I naši su branitelji stali na branik Domovine, spremni dati svoje živote. I mnogi su položili svoje živote da bismo živjeli u miru i slobodi. Oni su u Božjem miru i svima nama postavljaju pitanja: Što vi èinite za mir, za svoju Domovinu? Poštujete li naše žrtve i žrtve svih hrvatskih branitelja kao i njihove svetinje? Spomen na njihovu smrt i zla koja su uèinjena u vrijeme agresije na Hrvatsku, pokazuju nam gdje se nalaze sile koje nas mogu izlijeèiti da nastavimo graditi Domovinu tamo gdje su oni stali. Zato ste i podigli spomen-obilježje desetorici hrvatskih branitelja, rodom iz vašega Radiæeva bloka, kao trajni spomen kako se ljubi Bog, narod i Domovina." Pjevanje je animirao domaæi Mješoviti pjevaèki zbor uz orguljsku pratnju Zorana Gomana i Gabrijele Prepolec i dirigenticu Viktoriju Prepolec. Blagoslovu spomen-obilježja, misnom slavlju kao i sveèanoj sjednici u prostorijama župe koja je održana nakon mise nazoèili su, meðu ostalima, èlanovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja, brojni vjernici, èlanovi Udruge "Vinkovaèki šokaèki rodovi", vinkovaèki gradonaèelnik dr. Mladen Karliæ i te potpredsjednik Hrvatskoga sabora Tomislav Èuljak. 8 9. srpnja 2014. broj 27/2014 ika Logorovanje u dvorištu župe sv. Barbare Završio Oratorij "Obitelj to smo mi" Zagreb, 5.7.2014. (IKA) - Godišnji odmor u župnom dvorištu odnosno završetak Oratorija "Obitelj to smo mi" ostvaren je za vikend sa 4. na 5. srpnja. Desetak obitelj, neke u punom sastavu, a neke samo preko svojih predstavnika kampirale su na livadi dvorišta župe svete Barbare u Vrapèu. Druženje je zapoèelo misnim slavljem koje je predvodio župnik mons. Antun Sente, ml. u koncelebraciji s dr. Davorom Šimuncem. Nakon misnog slavlja sudionici kampa sudjelovali su u pobožnosti križnog puta na Vrapèanskoj kalvariji koja se u ovoj župi redovito organizira svakog prvog petka u mjesecu. Prije podizanja šatora animatori MuStBe-a predstavili su neke banseve koje su uèili polaznike Oratorija tijekom tri tjedna. Župno dvorište ponovno je bilo ispunjeno djecom i mladima te braènim parovima. Uz struèno vodstvo skauta èlanovi desetak obitelj vješto su podigli šatore te župno dvorište obogatili novim sadržajem. Slijedila je bogata veèera koju su s puno ljubavi pripremile vrapèanske bake i mame. "Obzirom da se župa svete Barbare nalazi na obroncima zagrebaèke gore Medvednice te se s podruèja župe na nekoliko mjesta ulazi u Park 'prirode Medvednica' želja mi je upravo u ovoj župi mlade upoznati s djelovanjem katolièkih skauta kako bi po naèelima skautizma župljani bolje upoznali i èuvali prekrasne prirodne ljepote ovoga kraja te ih predstavili posjetiteljima Zagreba", rekao je mons. Sente, predstavljajuæi svoje goste katolièke skaute iz Rijeèke nadbiskupije. Šestero mladih skauta predstavilo je katolièke skaute kao mlade osobe koje žele savršenije njegovati kršæanski život kroz katolièki skautizam. Nadalje to su ljudi koji izranjaju iz župnih zajednica gdje su kroz skautizam pozvani upoznati i svjedoèiti bogatstvo vjere, druženja i novih saznanja. Katolièki skauti kroz razna hodoèašæa, volontarijat, a posebice kroz svoj boravak u prirodi teže za upoznavanjem Isusa Krista kao jedinog Boga, Spasitelja i Otkupitelja èovjeka i svijeta, našeg Prijatelja. Katolièki skauti izviru iz krila Crkve, oni su uvijek u zajedništvu sa svojim nadbiskupom i Papom, objasnili su okupljenima skauti. Jedna od obilježba boravka u prirodi jest okupljanje oko logorske vatre što je i ovom prigodom ostvareno paljenjem vatre u sredini dvorišta i postavljenih šatora. Tako okupljeni oko vatre Rijeèani i Zagrepèani izmjenjivali su svoja vjernièka iskustva, zaèinjena pjesmama i molitvom. Drugi dan logorovanja zapoèeo je dizanjem hrvatske zastave pored crkve Svete Barbare te jutarnjom molitvom nakon koje je slijedila jutarnja gimnastika koju su uz plesne pokrete animirali animatori MuStBe-a. Nakon bogatog i okrepljujuæega doruèka pedesetak ljudi ušlo je u Park prirode "Medvednica" gdje su ih doèekali èlanovi lovaèke udruge Fazan za uzgoj, zaštitu i lov divljaèi Vrapèe te im predstavili svoje aktivnosti kojima brinu o životinjama u šumi. Predsjednik lovaèke udruge Zdravko Zrinjski mlade je poveo do jedne od mnogih osmatraènica koje lovcima služe za praæenje stanja šumskih životinja osobito zimi kada ponestane hrane. Nakon polusatnog hoda mladi su se napili osvježavajuæe vode s izvora koji ureðuju lovci. Na proplanku zvanom "Popova livada" lovci su gostima pripremili ukusne hrenovke te obilje izvorske vode. Neizostavno mjesto u Parku prirode "Medvednica" je slap "Sopot" pored kojeg su posjetitelji Zagrebaèke gore napravili zajednièku fotografiju. To prekrasno druženje završilo je u župnom dvorištu gdje je mons. Sente zahvalio skautima na sudjelovanju i svjedoèanstvu vjere te im uruèio narukvice s logom vrapèanske župe. ika Sedamnaesta obljetnica utemeljenja Požeške biskupije Požega, 5.7.2014. (IKA) - Na sedamnaestu obljetnicu utemeljenja Požeške biskupije, 5. srpnja, biskup Antun Škvorèeviæ u zajedništvu s èlanovima Stolnog kaptola na èelu s prepoštom i generalnim vikarom Josipom Devèiæem, sveæenicima iz središnjih biskupijskih ustanova i gradskih župa predvodio je u katedrali euharistijsko slavlje. Meðu sudionicima slavlja bila je skupina vjerouèitelja koja je završila duhovne vježbe, požeško-slavonski župan Alojz Tomaševiæ i požeški dogradonaèelnik Darko Puljašiæ. Na poèetku mise župni vikar Mario Veèeriæ proèitao je prvi dio Apostolskog pisma pape Ivana Pavla II. "Praeclarum evangelizationis opus" o utemeljenju Požeške biskupije a biskup potom pozvao nazoène da raspoloženi u duhu toga Pisma zahvale Bogu za svoju mjesnu Crkvu kao i za proglašenje svetim njezina utemeljitelja. U homiliji biskup je istaknuo kako je Požeška biskupija osnovana na blagdan sv. Æirila i Metoda, slavenskih apostola i suzaštitnika Europe, i da Papa u Apostolskom pismu kao razlog njezina osnutka navodi potrebu nastaviti novom snagom preslavno djelo evangelizacije svete braæe. Kazao je kako je stoga prikladno ukratko spomenuti njihovo djelo da bismo bolje razumjeli zadaæu koja nam je povjerena osnutkom nove Biskupije. Podsjetio je da su sveta braæa rodom Grci iz Soluna u IX. stoljeæu povezala svoju veliku naobrazbu s evanðeoskom porukom i željela približiti evanðelje slavenskim narodima, prevodeæi svete knjige na njihov jezik i navješæujuæi im Božju istinu na njima pristupaèan naèin. Smatrala su braæa, dodao je biskup, da europskim narodima, osim gospodarskog dobra, treba prenijeti dobro Isusova Evanðelja, sustav duhovnih vrijednosti po kojem se ostvaruje dublje jedinstvo Europe. Kazao je da su u tom nastojanju imala silnih problema s onodobnim germanskim i slavenskim vlastodršcima ali da su u papi Hadrijanu II. u Rimu našli snažnog zaštitnika koji je blagoslovio njihovo djelovanje i odobrio knjige na slavenskom jeziku. Biskup se osvrnuo na trenutaèno stanje Europe koja se nastoji gospodarski ujedinjavati kako bi postala jedinstveno slobodno tržište te da tome prilagoðava svoje zakone. Napomenuo je da to donosi odreðeni boljitak, ali je izrazio uvjerenje da dokle god europski politièki èelnici pitanje jedinstva našega kontinenta promatraju s uskih gospodarskih polazišta i ne daju ozbiljno znaèenje duhovnim vrijednostima, Europa ostaje bez duše. Kazao je da ona i uz najviši dosegnuti materijalni standard ostaje kontinent ljudi u èijim srcima gore neugasive èežnje za punim životom te joj je radi toga uz ekonomski napredak potreban i duhovni rast na razini osobnog, obiteljskog i društvenog života. Na temelju prvoga biblijskog èitanja u kojem sveti Pavao i Barnaba napuštaju Židove jer nisu prihvatili Božju Rijeè te odlaze propovijedati poganima, biskup je spomenuo kako se na neki naèin slièno dogaða i danas da zbog zatvorenosti politièkih i drugih javnih struktura, prezrena i odbaèena Rijeè u Europi, Božjom Providnošæu biva prihvaæana na drugim svjetskim podruèjima i donosi ploda. Potom je tumaèeæi dnevno evanðelje o Isusovu slanju 72 uèenika kazao da njegov "idite" nije izgubio ni malo na snazi te ga je potrebno na novi naèin ostvarivati i u Europi, napose u Hrvatskoj kako bi ljudi postali dionicima kraljevstva Božjega, punine života za kojom èeznu. Dodao je da se kraljevstvo Božje ostvaruje kad èovjek vjerom i obraæenjem prihvati Isusa Krista, bude zahvaæen njegovom ljubavlju kojom je na križu pobijedio smrt, uzdignut na najvišu razinu slobode, potvrðen u svom punom dostojanstvu. Istaknuo je da je papa Ivan Pavao II. imao prvenstveno to na pameti kada je prigodom osnutka Požeške biskupije ustvrdio da ona Domovinske vijesti treba nastaviti novom snagom slavno djelo evangelizacije svete braæe na našem prostoru. Biskup je istaknuo da su se u to nastojanje tijekom 17 godina Požeške biskupije odvažno i s radošæu ukljuèivali brojni pojedinci i obitelji, djeca, mladi i stariji, suraðujuæi na razlièitim razinama i na razlièite naèine sa svojim biskupom i sveæenicima, redovnicima i redovnicama u promicanju evangelizacijskih programa i na izgradnji svoje mjesne Crkve. Zahvalio je svima za doprinos u tom djelu. Zamolio je sv. Ivana Pavla II., utemeljitelja da svojim zagovorom pomogne Požeškoj biskupiji u ostvarivanju dragocjene zadaæe koju joj je povjerio a svim vjernicima neka moli snagu da što bolje razumiju svoje kršæansko poslanje, usvajaju evanðeoske vrijednosti, od njih žive i javno ih svjedoèe. Na svršetku slavlja biskup i sveæenici sišli su u kapelu Sv. Ivana Pavla II. u kripti katedrale te ondje pred njegovim moæima molili za Požešku biskupiju. Sveèanosti slavlja dao je doprinos Katedralni mješoviti pjevaèki zbor pod ravnanjem Alena Kopunoviæa Legetina, izvodeæi meðu ostalim dijelove Mozartove Credo-Messe. Šesti dan devetnice u svetištu u Blatu U svetište hodoèastili vjernici iz Novske Blato, 5.7.2014. (IKA) - Šestog dana devetnice svetište blažene Marije Propetog Isusa u Blatu na Korèuli, 5. srpnja, ispunili su hodoèasnici iz Novske. Euharistijsko slavlje predvodio je fra Diego Dekliæ, OFM, iz Franjevaèke provincije sv. Jeronima, magister novaka s Košljuna, u koncelebraciji s vlè. Milanom Vidakoviæem, žunikom župe sv. Luke iz Novske. U propovijedi fra Diego je istaknuo važnost da srca i uši budu otvoreni za Božji govor, kao što je to od djetinjstva veæ bila bl. Marija. U životu bl. Marije Propetoga veæ od njezinog djetinjstva, možemo se diviti, kako je Bog èinio svoja djela još u jednoj u maloj djevojèici. Kada se pripremala za Prvu prièest majka je zamolila svoga ispovijednika da Marija ne mora zajedno dolaziti sa ostalom djecom na vjeronauk nego da može ostati kod kuæe i uèiti iz katekizma. Marija je žarko željela slušati Rijeè Božju onako kako joj je htio prenijeti njen vjerouèitelj, njezin župnik, ali je bila vezana majèinom zapovijedi da mora uèiti katekizam. I onda kada ju majka šalje kupiti kruha slušla je na vratima sakristije kako ostala djeca odgovaraju vjeronauk i rekla, oh što nisam siromašna da mogu kao ova djeca biti u crkvi i slušati Rijeè Božju. Koja je to bila glad i žeð. A malo se mi upitajmo jesmo li mi u jednoj odrasloj dobi kada se podrazumijeva da smo shvatili koje je bogatstvo Bog, jesmo li tako žedni i željni Rijeèi Božje? A Rijeè je Božja živa i djelotvorna. Koliko smo usmjereni u svome praktiènome životu na tu Rijeè, jedinu Rijeè koja daje smisao našem životu, zapitao se propovjednik i sve potaknuo na svjedoèenje Božje rijeèi u svakodnevnom životu. Za vrijeme euharistijskog slavlja pjevao je župni zbor župe sv. Luke iz Novske koji je nakon toga izveo koncert u dvorištu samostana. Župni zbor župe sv. Luke djeluje od 1968. godine kada su sestre Kæeri Milosrða došle u Novsku. Zbor predvodi pjevanje na nedjeljnim i blagdanskim misnim slavljima. Sudjeluju na susretu crkvenih pjevaèkih zborova Požeške biskupije, Božiænim koncertima, župnim procesijama i drugim slavljima. Na završetku koncerta i zboru i nazoènim slušateljima zahvalila je s.M. Nelija Pavloviæ, provincijalna predstojnica. 9. srpnja 2014. broj 27/2014 9 Domovinske vijesti Šesti meðunarodni studij hagioterapije Zagreb, 5.7.2014. (IKA) - Šesti meðunarodni studij hagioterapije pod nazivom "Struèna podruèja hagioterapije i antropološke medicine" održan je od 30. lipnja do 5. srpnja u hotelu Westin u Zagrebu. Studij na kojem je sudjelovalo šesto sudionika iz 16 zemalja i 5 kontinenata organizirala je Matièna vrhovna uprava Zajednice Molitva i rijeè. Voditelj studija bio je prof. dr. Tomislav Ivanèiæ, utemeljitelj hagioterapije, sa svojim suradnicima. Tijekom studija polaznici su mogli èuti tko je to èovjek, kako da ponovno postane cjelovit, da shvati kako je original, da je u temelju njegova biæa ljubav, dobrota, istina, te kako da to posreduje najprije sebi, a onda i drugima. Prof. Ivanèiæ buduæe je hagioasistente, kao i one koji se veæ bave hagioterapijom, pouèio kako da pomognu èovjeku putem mikroterapije, ali i društvu kroz makroterapiju. Na studiju su svoja iskustva u formacijskom dijelu posredovale mentorice. Blagdan sv. Æirila i Metoda proslavljen u zagrebaèkoj prvostolnici Arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog po bizantskohrvatskom obredu služio biskup Nikola Kekiæ Zagreb, 5.7.2014. (IKA) – Blagdan sv. Æirila i Metoda, slavenskih apostola, zaštitnika Europe i Zagrebaèke metropolije proslavljen je u subotu, 5. srpnja u zagrebaèkoj prvostolnici. U toj prigodi križevaèki vladika Nikola Kekiæ u zajedništvu s marèanskim arhimandritom i zagrebaèkim kanonikom dr. Zvonimirom Kureèiæem, dr. Stanislavom Vitkoviæem i o. Danijelom Hraniloviæem služio je arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustog po bizantskohrvatskom obredu. U homiliji vladika je podsjetio na splet povijesnih okolnosti poèetkom druge polovice 9. st., kada u slavensku kneževinu Moravsku dolaze braæa iz Carigrada, prijestolnice bizantskoga carstva na sjeverozapadu Europe. Dolaskom Svete braæe u Moravsku zapoèelo je novo dobra prije svega za Moravljane, a kasnije i za veæinu ostalih slavenskih naroda meðu kojima i hrvatski narod, rekao je propovjednik, te naglasio, kako su Sveta braæa sa svojim vjernim uèenicima poèeli raditi na njivi Gospodnjoj u Moravskoj, no uskoro doživješe ono što je Krist rekao svojim apostolima "Podignut æe na vas ruke i progoniti vas". Sv. Æiril i Metod ne tražeæi ni vremenito ni prolazno, nego vjeèno i beskonaèno uzevši na rame križ Gospodnji "od grijeha su zemlju oèistili, uzorali i zasijali duhovnim sjemenom i Crkvi donijeli èisto žito", rekao je mons. Kekiæ, te nastavio: "Primivši od Boga bogoduhni dar rastjerali ste mrak neznanja, svima postali uzor. Bijaste rušitelji svakoga poganstva neprijatelji krivovjerja, izgonitelji ðavola, svjetlost pomraèenih, uèitelji djece, djelitelji duhovne slasti. Gladnima postadoste neiscrpna hrana, žednima izvor, golima dajuæi obilno odjeæu, sirotama bijaste pomoænici, putnicima prihvatnici, bolesnima posjetitelji, žalosnima utješitelji, napadnutima zaštitnici, udovicama i sirotama pomoænici, slijepima prosvjetitelji, brodolomcima u morima života veliko sidro, zaklon i sklonište onima koji se vama utjeèu. Bijaste svjedoci Svetog Trojstva." Nakon blagoslova vjernici su se uputili do oltara sv. Æirila i Metoda gdje je biskup Kekiæ predvodio zazive svetim zaštitnicima. Pjevao je Æirilo-Metodov kor u muškom i mješovitom sastavu. . 10 9. srpnja 2014. broj 27/2014 ika Biskup Bogoviæ na trošmarskom proštenju Trošmarija, 5.7.2014. (IKA) - Gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ 5. srpnja je tradicionalno predslavio bdjenje u svetištu Gospe od Utjehe u Trošmariji, koje se održalo po 221. puta nakon 1793. godine kada je tadašnji papa Pio VI. svetištu u Trošmariji dao bulu kojom se hodoèasnicima izrièe oprost grijeha. Proštenje je poèelo s križnim putom, nastavljeno misom bdjenja a završeno pjevanjem litanija BDM. Okupilo se gotovo tisuæu hodoèasnika iz Ogulinskog kraja, susjedne Slovenije ali i Hrvata iz dijaspore. Suslavili su upravitelj svetišta don Željko Kuten, župnik i dekan ogulinski Robert Zuboviæ i više sveæenika Ogulinskoga dekanata. Biskup Bogoviæ brojnim je hodoèasnicima govorio o kršæanskom znaèaju predanja, a u kontekstu èestih prigovora Katolièkoj Crkvi koja zagovara opraštanje. Na takve upite nije lako odgovoriti odnosno objasniti da nije vrijedna samo pobjeda, veæ i predaja u ruke èak i nevjernièke. Mi kršæani ne idemo do pobjede silom veæ se predajemo onome koji se takoðer predao, ali i pobijedio. Isusova je predaja bila u znaku pobjede, a pobjednièka je životna formula u Presvetom Trojstvu gdje se jedna osoba predaje drugoj. Upravo je Isus svojim djelovanjem na Zemlji postavio taj standard. Isus je rekao apostolima da se predaju drugima kao što se i kruh predaje drugima. Najsvjetliji trenuci u 50 godina mog sveæeništva su bili oni kada su me napadali, a ja sam se tada predao Kristu. To je bilo sudbonosno predanje jer je Bog rješavao ono što ja nemoæan nisam mogao, posvjedoèio je biskup Bogoviæ. I Hrvati su kroz povijest hodoèastili u marijanska svetišta i predavali se BDM, a ljudi su se iz njih vraæali utješeni jer su shvatili svoju ogranièenost. Zadatak je Crkve da se predaje svijetu, kao i sveæenika da se predaju svom narodu, a predanje treba ostvariti u svakoj obitelji gdje se treba predavati slabijima i nemoænijima. U tom hodu predanja neka nam utjeèe zagovor trošmarske Gospe od Utjehe, zakljuèi je biskup Bogoviæ. Na kraju mise èuvar svetišta don Željko Kuten uruèio je biskupu Bogoviæu povodom njegovih jubileja 50 godina sveæeništva i 15 godina biskupstva umjetnièku sliku trošmarske Gospe od Utjehe. Nakon mise pjevane su litanije Majci Božjoj u župnoj crkvi. Glazbom je misu animirao župni zbor. Stota obljetnica crkvice Gospe Lurdske u èabarskome kraju Èabar, 5.7.2014. (IKA) - U pitomoj dolini Èabranke u nekadašnjem naselju Potok, prigodno je u subotu 5. srpnja 2014. godine obilježena stota obljetnica izgradnje crkvice podignute u èast Blažene Djevice Marije Lurdske. Dovršena je 1914. godine a blagoslovljena 28. lipnja iste godine "kao jedina crkvica podignuta u èast Blažene Djevice Lurdske u ovom kraju". Misno slavlje uime rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa, koji je svim vjernicima uputio iskrene èestitke, predvodio je vlè. Nikola Gajiæ, župnik župa Èabar i Plešce, uz sudjelovanje mješovitoga pjevaèkog zbora kojeg su saèinjavali èlanovi župnih zborova èabarskog kraja. "Ova crkvica dokaz je opstojnosti vjere na ovim prostorima, dokaz ljubavi vjernika prema Bogu ali i oèiti primjer kako se mnogo toga može uèiniti ukoliko se vjeruje", rekao je propovjednik. . ika Biskup Štambuk uputio poruku uz godišnje odmore Smijemo li, imajuæi u vidu Uèiteljevu preporuku "Poðite po svem svijetu, propovijedajte evanðelje svakome stvorenju", smijemo li to u ljetnim danima preèuti, zanemariti, omalovažiti i nehajno odmahnuti rukom i time dati do znanja da se to nas ne tièe, da to nije reèeno nama, da se to tièe uglavnom onih koji su pošli u Afriku ili u zapuštene krajeve Azije Hvar, 6.7.2014. (IKA) – Uz poèetak godišnjih odmora hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk uputio je poruku sveæenicima i vjernicima svoje biskupije. "Naše ljeto podrazumijeva biti na sluzi drugima 'od jutra pa do sutra'. Dok druge preplane sunce jer su mu se 'izložili', a kada istodobno mnogi naši ljudi 'pocrne' od doslovnoga 'crnèenja' i danu i noæu. U to su na svoj naèin ukljuèena i djeca, a osobito mladi koji žele tijekom ljeta 'nešto zaraditi' bilo za školovanje, bilo za džeparac u neradnim danima jeseni i zime", stoji na poèetku poruke biskupa Štambuka, koji na godišnji odmor gleda kao na dane ljudskih susretanja, ali i zarade kada za vjernike i nema odmora. Posebno se osvræe na odmor sveæenika, èasnih sestara, župnih suradnika i ostalih. "Što je s onima koji redovito 'nude' svojim vjernicima 'pun duhovni pansion' u našim župskim crkvama i župskim dvorima? Što je sa sveæenikom–ispovjednikom i kako æe on postupati u vruæim ljetnim danima? Kako se 'postaviti' prema ljudima koji nam prvi put dolaze u 'pohode'? Da li mu 'dopustiti' da 'prepozna' sveæenika ili sveæenikova suradnika? Da li mu izaæi u susret u njegovim duhovnim traženjima?", pita se mons. Štambuk te istièe: "Smijemo li, imajuæi u vidu Uèiteljevu preporuku "Poðite po svem svijetu, propovijedajte evanðelje svakome stvorenju", smijemo li to u ljetnim danima preèuti, zanemariti, omalovažiti i nehajno odmahnuti rukom i time dati do znanja da se to nas ne tièe, da to nije reèeno nama, da se to tièe uglavnom onih koji su pošli u Afriku ili u zapuštene krajeve Azije." U nastavku poruke hvarski biskup istièe posebnost otoèkoga položaja u odnosu na zahtjevnost evanðelja: "Ta posebnost odnosi se na ulogu i položaj u svim veæim mjestima pri moru, a u zadnje vrijeme i u svim župama u unutrašnjosti naših otoka, pa i otoèiæa. Biti na usluzi za svetu ispovijed, za vrijeme mise barem rijeè pozdrava uputiti 'našim strancima', pristupiti im s pažnjom; ta èesto su to naša braæa u Kristu, vjernici kao i mi. I nije potrebna neka 'visoka uèenost', pa èak niti neko osobito znanje (stranih) jezika, potrebno je govoriti 'jezikom ljubavi' što ga razumije 'cijeli svijet i dva sela više'!" Na kraju biskup Štambuk poruèuje: "Dobri Bog neka blagoslovi naše ljetne dane, neka blagoslovi one koji se odmaraju i one koji im pomažu da im ti dani budu ugodni i lijepi, neka On blagoslovi našu dobru prepoznatljivost u navještanju evanðelja 'svakome stvorenju.'" Zavjetna svetkovina sv. Nedjeljice u Vrani U rukama oèeva i majki je buduænost djece i društva. Roditelji su krivi i zaslužni za ono što djeca èine u životu Vrana, 6.7.2014. (IKA) - Zavjetna svetkovina sv. Nedjeljice u Vrani, ranokršæanske muèenice iz 4. st, proslavljena je sveèanim misnim slavljem koje je u svetištu Sv. Nedjeljice u nedjelju 6. srpnja predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. Taj blagdan tradicionalno okuplja tisuæe hodoèasnika iz cijele Zadarske nadbiskupije, te je pred brojnim obiteljima nadbiskup govorio o vrijednosti obitelji. "Bog ima veliko povjerenje u èovjeka i obitelj kao osnovnu stanicu ljudskog društva. Utjelovio se u Nazaretskoj obitelji i time posvetio Domovinske vijesti svaku obitelj. Njegovo utjelovljenje u obitelji i postanak èovjekom je velika Božja smjelost. Doæi u ljudsku obitelj znaèi i posvetiti svaku ljudsku obitelj. On suraðuje s obiteljima, na njih raèuna. Zato se odvažio doæi i ponuditi oèevima i majkama da budu njegovi suradnici u spašavanju svijeta i stvaranju boljeg društva", poruèio je mons. Puljiæ, istaknuvši da je obitelj škola života i vrlina u kojoj se uèi poštovanju, ljubavi, solidarnosti, prijateljstvu i gostoljubivosti. U službi je izgradnje Božjeg kraljevstva i poslanja Crkve. „Brak je zvanje i zadatak koji mladenci preuzimaju pred Bogom i Crkvom, obeæanjem vjernosti. Od sakramenata, to je jedini sakrament u kojem muž i žena daju jedno drugome sakrament. Sveæenik je samo svjedok uime Crkve koji posveæuje i blagoslivlja taj Božji dar", rekao je nadbiskup, potaknuvši vjernike da sudjeluju u Božjem planu za obitelji. „U obitelji se raðaju heroji i ubojice, sveci i grešnici, dobri i kriminalci. Zato je u rukama oèeva i majki buduænost djece i društva. Roditelji su krivi i zaslužni za ono što djeca èine u životu. Uglavnom æe vjerovati u ono što roditelji vjeruju i smatrati vrijednim što oni smatraju vrijednim", istaknuo je mons. Puljiæ, potaknuvši roditelje kao odgojitelje buduæih naraštaja da èuvaju otajstvo koje im je Bog povjerio. „Èuvajte djecu od utjecaja Zloga. Neka se raduju životu, hrane euharistijom, uživaju u ljepoti Božje prirode. Neka se sastaju u dobrom društvu, vole domovinu i upoznaju vjeru. To je mali obiteljski katekizam koji je moguæe provesti u životu", istaknuo je nadbiskup Puljiæ, poželjevši blagoslov obiteljima da budu gorljive, postojane i postanu ono što je Božjim naumom za njih odreðeno. Kao ohrabrenje, naveo je primjer braènog para Ivane i Petra Molle, vjenèanih 1955. g. Imali su èetvero djece. Ivana Molla je proglašena blaženom 1994. g. u Meðunarodnoj godini obitelji. Sv. Ivan Pavao II. nazvao ju je majkom obitelji. Tu je plemenitu i hrabru ženu 2004. g. proglasio svetom, odredivši njen liturgijski spomendan 28. travnja. Nadbiskup je istaknuo Molline rijeèi njenom suprugu, da je ljubav najljepši osjeæaj koji je Bog položio u ljudsko srce. Željela je da njihova obitelj bude mali cenakul, dvorana Posljednje veèere, gdje æe Isus trajno biti iznad njihovih sklonosti, želja i poslova. U èetvrtoj trudnoæi Molli je otkriven tumor na maternici, no odbila je savjet lijeènika da pobaci kako bi saèuvala život, želeæi saèuvati život djeteta. Na Veliku subotu 1962. g. rodila je njihovo èetvrto dijete, Emanuelu. Tjedan dana poslije poroda, zbog sepse, Ivana je preminula, s rijeèima 'Isuse, ljubim te'. Priznata su dva èuda po njenom zagovoru, u Brazilu, kamo je kao djevojka htjela poæi u misije. Po njenom zagovoru ozdravila je majka od teške bolesti tijekom trudnoæe i kao zdravo je roðeno dijete koje je u trudnoæi imalo velike komplikacije. Privremeni zavjeti u samostanu Sv. Klare u Splitu Split, 6.7.2014. (IKA) - Sveèano euharistijsko slavlje i obred privremenih zavjeta u samostanu klarisa u Splitu 6. srpnja predvodio je župnik župe Gospe Fatimske u Splitu don Mijo Grozdaniæ. U koncelebraciji su sudjelovali fra Nediljko Jerkan, OFM, profesor na KBF-u u Splitu dr. fra Stipe Nimac, profesor na KBF-u Splitu dr. fra Marko Mrše, dominikanac iz Zagreba o. Anto Bobaš i don Luka Vrljièak. Privremene zavjete položila je s. M. Magdalena od Predragocjene Krvi (Ljubica Brkiæ) u ruke èasne majke Dolores Mandiæ, pred okupljenom zajednicom. Na misi je bila brojna obitelj, rodbina i prijatelji s. Magdalene, kao i mnogi vjernici, koji redovito dolaze u samostansku crkvu klarisa u Splitu. 9. srpnja 2014. broj 27/2014 11 Domovinske vijesti 325. zavjetno hodoèašæe vjernika grada Varaždina Majci Božjoj Bistrièkoj Varaždin/Marija Bistrica, 6.7.2014. (IKA) – Tradicionalno 325. zavjetno hodoèašæe Majci Božjoj Bistrièkoj vjernika župa grada Varaždina, kojem se pridružuju i mnoge druge župe Varaždinske biskupije, održano je 5. i 6. srpnja, a središnje sadržaje hodoèašæa vodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak. Sveèanu zavjetnu euharistiju u crkvi blaženog Alojzija Stepinca na otvorenom u nedjelju prijepodne predvodio je biskup Mrzljak u zajedništvu s brojnim sveæenicima. Misi je prethodila sveèana procesija sveæenika, bogoslova, ministranata i vjernika iz raznih župa koje su hodoèastile toga dana. U pozdravu hodoèasnicima rektor svetišta mons. Zlatko Koren poimence je pozdravio sve župne zajednice grada Varaždina i Varaždinske biskupije, sudionice ovogodišnjeg 325. zavjetnog hodoèašæa. Biskup Mrzljak u uvodu je istaknuo kako se u ovoj prigodi svake godine spominju i obljetnice osnutka Varaždinske biskupije, pa se tako dan ranije navršila 17. obljetnica otkako je bistrièki hodoèasnik sveti papa Ivan Pavao II. osnovao tu biskupiju. Istaknuvši kako hodoèasnici iz godine u godinu dolaze u ovo nacionalno svetište gdje Marija obasipa posebnim milostima i gdje nastoje obnoviti i uèvrstiti svoju vjeru, biskup je pozvao okupljene da na poseban naèin mole za cijelu biskupiju i sve obitelji. U homiliji je biskup Mrzljak napomenuo da se može reæi da je nacionalno svetište Majke Božje Bistrièke jedan važan razred u pohaðanju škole vjere. Stjecanje znanja važno je u kriznim vremenima jer se èesto izlaz iz krize traži u znanju i znanosti, a za napredak u znanju potrebni su uèitelji, rekao je biskup. No, pitamo se ima li meðu njima mjesta za Uèitelja koji je rekao: Uèite od mene jer sam krotka i ponizna srca i naæi æete spokoj dušama svojim? Živimo u vremenu u kojem vladaju silnici koji imaju zemaljsku moæ. Govori se da je važno znati steæi takvu moæ da bi se živjelo u blagostanju i sigurnosti te uživalo bez muke i napora. No, nama Uèitelj govori drugaèije, te se mi svi moramo upitati jesmo li spremni uèiti od tog Uèitelja èije rijeèi ne zvuèe nimalo privlaèno jer ne obeæava ništa ovozemaljsko osim spokoja duše. Nisu li stoga mnogo privlaèniji drugi uèitelji koji obeæavaju puno toga na zemlji u životu u kojem je èovjek sam sebi gospodar, upitao se biskup. "Takoðer, pitamo se pritom je li èovjek koji na zemlji ima svakakve uèitelje za znanje, napredovao u ljubavi, dobroti, istini ... jesmo li postali bolji ljudi? Navršava se sto godina od poèetka jednog od najstrašnijih ratova u povijesti èovjeèanstva, pitamo se je li èovjek danas bolji nego tada? Kakav svijet gradimo i koje uèitelje slušamo", upitao je biskup Mrzljak. "Svi smo ovdje u svojevrsnoj školi, svi smo ovdje uèenici u Marijinoj školi, došli smo slušati Mariju i biti poslušni i vjerni Božjem sinu poput nje. Mi veæ 325 godina ovdje dolazimo izvršiti zavjet naših predaka, ali i Bogu iznijeti svoje zahvale i molitve. Ove godine osobito smo Bogu zahvalni za proglašenje svetim bistrièkog hodoèasnika pape Ivana Pavla II. koji je ovdje blaženim proglasio Alojzija Stepinca, stavivši ga hrvatskom narodu kao orijentir – kompas, da bismo od njega uèili kako iz vjere živjeti i biti vjeran Bogu i Crkvi i ljubiti svoj narod", rekao je biskup te potaknuo okupljene na pojaèane molitve kako bi blaženi Alojzije što prije bio proglašen svetim jer je uistinu svijetli lik svetoga života koji treba svjetliti našem narodu i cijeloj Crkvi. "Zato je bitno na ovakva mjesta kao u škole vjere dovoditi našu djecu i mlade da bi vidjeli da se ovdje uèi ono važno za njihov život, a to su ljubav, dobrota i istina. Marijina hodoèasnièka mjesta na osobit naèin uèe nas kako iz vjere živjeti te nas hrabre i jaèaju za naš svakidašnji 12 9. srpnja 2014. broj 27/2014 ika kršæanski život", poruèio je biskup Mrzljak. Na kraju mise je biskup Mrzljak na sve nazoène, njihove obitelji i župne zajednice zazvao Božji blagoslov. Hodoèasnici pješaci prema svetištu krenuli su u subotu rano ujutro nakon Službe Rijeèi s Božjim blagoslovom koji im je u varaždinskoj katedrali udijelio biskup Mrzljak. Ususret Majci Božjoj Bistrièkoj uputilo se više skupina hodoèasnika iz Varaždina i okolice, koji su se u popodnevnim satima zajedno okupili na Vinskom Vrhu nadomak Marije Bistrice te su ušli zajedno u procesiji u svetište Majke Božje. Nakon odmora i prigode za ispovijed u veèernjim su satima proslavili misu u crkvi na otvorenom te sudjelovali u Putu svjetla sa svijeæama na bistrièkoj Kalvariji. U nedjelju rano ujutro u svetište je pristiglo još nekoliko tisuæa hodoèasnika iz raznih krajeva Varaždinske biskupije organiziranim autobusima, vlakom i osobnim automobilima. Hodoèasnici su zatim svi zajedno sudjelovali u pobožnosti Križnog puta postajama na Kalvariji, te zavjetnoj euharistiji. U popodnevnim satima prireðeni su u bazilici euharistijsko klanjanje i oproštajna procesija, nakon koje su se hodoèasnici uputili svojim domovima. Organizator ovogodišnjeg hodoèašæa bila je župa Uznesenja BDM iz Biškupca. 40 godina sveæeništva mons. Antuna Prpiæa Staro Petrovo Selo, 6.7.2014. (IKA) - U župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Starom Petrovom Selu domaæi župnik mons. Antun Prpiæ proslavio je u nedjelju 6. srpnja, 40. obljetnicu sveæeništva. U propovijedi mons. Prpiæ podsjetio je na svoje mladomisnièko geslo iz proroka Jeremije: "Idi k onima, kojima te šaljem i reci sve što æu ti narediti. Ne boj se, jer ja sam s tobom…!" "Mogli bismo u ovakvoj prigodi nizati brojke koliko je bilo krštenih i vjenèanih, koliko je djece bilo na vjeronauku, koliko ispovijeðenih i prièešæenih, pokopanih. Mogli bismo nabrajati koliko je toga uèinjeno na materijalnom planu, sagraðeno ili obnovljeno crkvi, župnih kuæa, kapela, netko bi mogao izricati hvale, dok bi drugi radije zbrajali negativnosti o onome što je trebalo biti uèinjeno, a promašeno je. Èini mi se važnije govoriti o sveæenièkom zvanju, sveæenièkoj službi, sveæeništvu. To znaèi vidjeti uèinjeno dobro, ali i uoèiti nedostatke, manjkavosti, propuste, slabosti i ujediniti se u molitvama za sveæenike", rekao je mons. Prpiæ Antun Prpiæ zareðen je za sveæenika 1974. g. u Zagrebu, a mladu misu slavio je iste godine u rodnoj Novoj Kapeli. Dvije godine bio je kapelan u Daruvaru, a onda 10 godina župnik u Voæinu. Dvanaest godina bio je župnik u Zagrebu, u Španskom, potom je bio kancelar Biskupskog ordinarijata u Požegi, pa župnik u Buku, a od 2004, dakle 10 godina, župnik je u Starom Petrovom Selu. Godine 2012. papa Benedikt XVI. uvrstio ga je meðu kapelane Njegove Svetosti. Na slièicu, uz 40. obljetnicu sveæeništva, zapisao je "Sve možeš izdržati i svemu odoljeti, ako uza se imaš prijatelje". Podsjetio je i na Pavlovu poslanicu Solunjanima, u kojoj sveti Pavao, meðu ostalim kaže: "Molimo vas, braæo; priznajte one koji se trude meðu vama, koji su vam predstojnici u Gospodinu i opominju vas: s ljubavlju ih nada sve cijenite poradi njihova djela!" Radost obljetnice i euharistijskog slavlja, mons. Prpiæ podijelio je sa župljanima, obitelji i rodbinom te sa sveæenicima. Na misi je pjevao župni zbor staropetrovoselske župe, a poslije mise zajedništvo je nastavljeno kod slavonskog stola. ika Sedamdeseta obljetnica sveæeništva preè. Vladislava Tomasa Da bi ublažio materijalnu bijedu bavio se zemljodjelstvom, pèelarstvom, svinjogojstvom. Otvorio je autoškolu i nabavio pilanu Sisak, 6.7.2014. (IKA) - Sedamdeset godina sveæeništva proslavio je sveèanim misnim slavljem u nedjelju 6. srpnja u sisaèkoj katedrali preè. Vladislav Tomas, zaèasni kanonik Stolnog kaptola Sv. Križa. Preè. Tomas roðen je 20. lipnja 1921. godine u Drinovcima, u Hercegovini. Školu je polazio u Klepcima, gimnaziju u Travniku, a teologiju je studirao u Sarajevu gdje je 1944. godine zareðen za sveæenika. Kratko je služio u Ðurðevcu i Kloštru Podravskom, a godine 1946. preuzima župe Hrvatsku i Bosansku Dubicu i tu ostaje 42 godine. Deset godina bio je rektor crkve Krista Kralja na Mirogoju. Zaèasnim kanonikom Stolnog kaptola Sv. Križa imenovan je 26. ožujka 2012. godine. U koncelebraciji bili su kancelar Biskupije mons. Marko Cvitkušiæ, katedralni župnik preè. Marko Karaèa i župnik u miru preè. Alojzije Petranoviæ, a slavlju je nazoèio i sisaèki biskup Vlado Košiæ. U propovijedi je mons. Cvitkušiæ istaknuo da misnim slavljem želi zahvaliti Gospodinu za dar sveæeništva koje je udijelio slavljeniku, ali i zahvaliti slavljeniku što je, suraðujuæi s Božjim planom, prihvatio taj Božji zov i kroz 70 godina vjerno i ustrajno mu služio. Potom je govorio o služenju Crkvi na sveæenièki naèin, istaknuvši da je sveæenièka zadaæa navješæivati Božju poruku, voljeti svoje vjernike, poticati ih na dobro i opominjati od kriva puta, pomirivati ih s Bogom, moliti s njima i za njih. Citiravši rijeèi blagopokojnog kardinala Franje Kuhariæa "da je sveæenik osoba u kojoj ljudi žele susresti dobrotu i ljubav Kristovu", propovjednik je istaknuo da je Vladislav Tomas bio i ostao èovjek duboke vjere. "Beskompromisno je svjedoèio svoju vjeru posebno u teškim vremenima proteklog sistema kada je ona bila zatirana i svim moguæim sredstvima gažena. Oko sebe je širio kršæanski optimizam po nadi koja je išèekivanje uskrsnuæa i vjeèni život kod nebeskog Oca. Vladislav Tomas je kao sveæenik bio èovjek kršæanske ljubavi i služenja. Nastojao je pomoæi potrebnima koliko mu je bilo moguæe i tako blažio duhovno i materijalno siromaštvo. Da bi ublažio materijalnu bijedu bavio se zemljodjelstvom, pèelarstvom, svinjogojstvom. Otvorio je autoškolu i nabavio pilanu. Volio je i cijenio svoje župljane i oni su njega voljeli. Nisu ga mimoišli ni križevi, patnje, boli i žalosti. Teško ga je zaboljelo zvjersko ubojstvo strica Ilije, župnika u Klepcima, koji mu je bio i otac i majka. Nekoliko mjeseci poslije sveæenièkog reðenja partizani su odluèili ubiti ga, ali je pravovremeno uspio pobjeæi. U Usori je preživio napad na vlak, u Zagrebu se danima skrivao kod rodbine od tzv. 'osloboditelja'. U Dubici je kao župnik doživio raznovrsna podmetanja, zastrašivanja i poniženja. Sva ta spasonosna trpljenja još su ga dublje povezala s Kristom i njegovom tajnom otkupljenja", zakljuèio je propovjednik. Nakon poprièesne molitve preè. Tomasu na ovom iznimnom jubileju èestitali su preè. Karaèa, preè. Petranoviæ i biskup Košiæ koji mu je uime Biskupije zahvalio na godinama koje je iz ljubavi darovao ovome kraju, Hrvatskoj Dubici i Domovini. Na kraju biskup je slavljeniku darovao umanjenu repliku kipa sv. Kvirna, postavljenog u atriju sisaèkog Velikog Kaptola. Poslije mise preè. Tomas je svim okupljenim vjernicima darovao drugo, prošireno izdanje svoje knjige "Život u vjeri, nadi i ljubavi", a druženje je nastavljeno u dvorištu Pastoralnog centra katedralne župe. Domovinske vijesti Kardinal Bozaniæ krstio èetvrto dijete majke s invaliditetom Bestovje, 6.7.2014. (IKA) – Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ krstio je u nedjelju 6. srpnja u župi bl. Alojzija Stepinca Bestovje-Novaki-Rakitje Mihaela, èetvrto dijete u obitelji Joze i Snježane Karaèiæ. Hrabra majka Snježana, vezana uz invalidska kolica te i sama ovisi o tuðoj pomoæi, otvorena je životu. Upravo je to prepoznao i kardinal koji je u propovijedi istaknuo kolika je vrijednost majèinstva i pohvalio hrabrost te obitelji. Svaka obitelj koja nesebièno daruje život otvorena je buduænosti, istaknuo je kardinal i protumaèio tajnu Božje ljubavi po sakramentu krštenja. Kardinalu je na kraju mise zahvalila sestra novokrštenika Kristijana koja je rekla da je sretna i ponosna njezina obitelj što im je iskazana tolika ljubav, i zamolila za blagoslov svih obitelji koje daruju život svojoj djeci. Domaæi župnik takoðer je uz rijeèi zahvale kardinalu èestitao 17. obljetnicu njegove nadbiskupske službe i 25. obljetnicu biskupstva. Nakon mise nastavljen je susret kardinala i vjernika u pastoralnom centru gdje mu je obitelj uruèila mali dar u znak zahvale u kojem valja istaknuti sliku raspetoga Krista koju je naslikala majka novokrštenika. S okupljenim mnoštvom kardinal se zadržao u druženju. Slunj: Sveæenièki i biskupski jubilej biskupa Bogoviæa Neka ovaj jubilej bude poticaj za nova duhovna zvanja u Gospiæko-senjskoj biskupiji, poželio je u èestitki nadbiskup Puljiæ Slunj, 6.7.2014. (IKA) - Gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ proslavio je u nedjelju 6. srpnja skromno u društvu svoje subraæe sveæenika, župljana i gostiju iz javnog života dva velika jubileja, 50 godina sveæeništva u koje je utkao i 15 godina biskupstva. Zlatnu misu proslavio je u rodnoj župi Slunj a sveèanost je uzvelièalo više od 20 sveæenika Gospiæko-senjske biskupije i Rijeèke nadbiskupije, te uglednici iz javnog života. U propovijedi se biskup Bogoviæ osvrnuo na svoje sveæenièko i biskupsko geslo, te istaknuo ljude koji su bili važni na njegovu putu sveæeništva. Tako je istaknuo Petra Boguta koji mu nikada nije laskao, ali je kod njega uvijek imao podršku. Od Mile Peciæa je nauèio kako se voli narod i koji je sam organizirao ovu proslavu, rekao je biskup Bogoviæ. Istaknuo je i Stanka Kumparea koji ga je poslao u sjemenište, te sestru Amaliju. Svoje obraæanje biskup je zakljuèio spajajuæi oba gesla "U tebe se Gospodine uzdam u ime Oca i Sina i Duha Svetoga". Generalni vikar mons. mr. Tomislav Šporèiæ predstavio je u kratkim crtama bogati život biskupa Bogoviæa kao sveæenika, znanstvenika i konaèno biskupa koji je svima u biskupiji predvodnik u praksi i teoriji. Nakon mise na proslavi u župnoj dvorani u kojoj se okupilo više od stotinu uzvanika a koju su organizirali sami župljani, èestitkama se biskupu Bogoviæu pridružio zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljiæ. Da nije bilo vizije i upornosti biskupa Bogoviæa ne bi se ostvarila svehrvatska ideja Crkve hrvatskih muèenika na Udbini. Neka ovaj jubilej bude poticaj za nova duhovna zvanja u tvojoj biskupiji, rekao je nadbiskup Puljiæ. Karlovaèki župan Ivan Vuèiæ izrazio sreæu je što je djelovao u vremenu biskupa Bogoviæa koji je uvijek slao poruke za izlazak na pravi put, kao i tugu što uskoro slijedi umirovljenje. Poželio mu je da do kraja ostvari i svoju drugu ideju, izgradnju svehrvatskoga groba na Krbavskom polju. 9. srpnja 2014. broj 27/2014 13 Domovinske vijesti Volosko: Vlè. Petar Belaniæ proslavio 30. obljetnicu misništva Volosko, 6.7.2014. (IKA) - Župnik Voloskog Petar Belaniæ proslavio je 6. srpnja 30. obljetnicu misništva misom zahvalnicom u crkvi Sv. Ane, a koncelebrirali su vlè. Franc Šiško i mons. prof. dr. Milan Šimunoviæ. U propovijedi mons. Šimunoviæ govorio je o osobi i sveæenika Belaniæa, koji ne svodi svoje pastoralno djelovanje samo na sakristiju i župni ured, nego ulazi u obitelji, posjeæuje i starije i bolesne, širokog je i otvorenog srca za svakog èovjeka. U èestitkama su mnogi isticali njegovu radost, vedrinu i ljubav koju nosi gdjegod bio. Na misnom slavlju sudjelovali su župljani Voloskog, župljani Kukuljanova, Krasice i Škrljeva, iz župa u kojima je vlè. Belaniæ upravljao 26 godina. Bili su prisutni brat i roðaci iz Amerike i prijatelji iz drugih mjesta. Misno slavlje pjesmom su pratili zbor župe Volosko i udruženi zbor Trisagion iz Bakarskoga dekanata . Sestre Kæeri kršæanske ljubavi, koje djeluju u župi Volosko, pripremile su sa župnim suradnicima prigodni recital i i ukrasile liturgijski prostor. Vlè. Belaniæ rodom je s otoka Ilovika. Sjemenišnu gimnaziju završio je u Zadru, a teologiju u Rijeci. Za sveæenika je zareðen 15. lipnja 1984. godine a mladu misu slavio je 8. srpnja na Iloviku. Župama Kukuljanovo, Krasica i Škrljevo upravljao je 26 godina a od 2010. godine upravlja župom Volosko. Biskup Škvorèeviæ blagoslovio novoureðenu kuæu obitelji s troje invalida Obitelji Maras kuæu je pribavio biskupijski Caritas, a pomogli urediti tamburaški sastav "Bisernica" Požega, 7.7.2014. (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorèeviæ u pratnji ravnatelja Caritasa Požeške biskupije Gorana Lukiæa i Marijana Paveliæa pohodio je u ponedjeljak, 7. srpnja peteroèlanu obitelji Maras od kojih su troje invalidi. Obitelj je ovih dana uselila u kuæu koju im je pribavio biskupijski Caritas, a pomogli urediti tamburaški sastav "Bisernica" od prihoda s prošlogodišnjega božiænog koncerta, grad Požega i župa sv. Leoploda Mandiæa u Požegi. Pored predstavnika spomenutoga tamburaškog sastava, uz biskupa i njegove suradnike obitelj su posjetili i župnik župe sv. Leopolda Mandiæa Jozo Juriæ te požeški gradonaèelnik Vedran Neferoviæ sa suradnicima. Nakon izraza dobrodošlice obitelji Maras i pozdravnih rijeèi požeškoga biskupa, Goran Lukiæ je kratko predstavio Caritasov projekt kupnje i ureðenja kuæe te njezine prilagodbe za invalidske potrebe. Istaknuo je da je na predbožiænom humanitarnom koncertu prikupljeno 55.000 kuna, da je župa sv. Leopolda Mandiæa dala 35.000 kuna, a Caritas dodao svoj dio te je kuæa mogla biti ureðena. Uslijedio je blagoslov kuæe i obitelji koji je predvodio biskup Škvorèeviæ. U homiliji, potaknut evanðeljem o gradnji kuæe na stijeni, govorio je o mudrom èovjeku koji gradi svoj život na èvrstom temelju. Meðu ostalim je rekao: "Mudrost se ne može nauèiti u školi. Ona se postiže osluškivanjem Rijeèi Božje upisane u ljudsku savjest. Ona je duhovna sastavnica ljudskoga biæa i kad joj èovjek pruža pozornost tada nepogrešivo ostvaruje svoje postojanje jer je oslonjen na Boga". Na završetku blagoslova biskup je izrazio svoje želje obitelji Maras: "Želim da u svojoj novoureðenoj kuæi izgraðujete svatko sebe osobno i svoje zajedništvo, osluškujuæi Isusa i oslanjajuæi se na Boga. Nièega se ne morate bojati ako je Bog s vama. Kad ste u Božjim rukama, ništa vas ne može razoriti ni uništiti". Nakon blagoslova nastavilo se druženje i razgovoru u radosnom raspoloženju. 14 9. srpnja 2014. broj 27/2014 ika Izvješæe Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije o prikupljenim sredstvima za pomoæ poplavljenima Osijek, 7.7.2014. (IKA/TU) - Zahvaljujuæi brojnim donatorima i volonterima u Caritasovim skladištima u Osijeku, Ðakovu, Vinkovcima, Vukovaru, Donjem Miholjcu, Podvinju i Nijemcima do 7. srpnja prikupljeno je 80 tona hrane, 50 kubika vode, 87 tona odjeæe, 28 tona higijenskih potrepština, posteljina, madraci, raznovrsni namještaj, djeèja kolica, sijeno, graðevinski materijal, alati i drugi oblici materijalne pomoæi potrebne stanovnicima s poplavljenih podruèja. Osim materijalne pomoæi, na raèunu Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije prikupljeno je i 7.566.510,08 kn za Hrvatsku i 25.700 kn za Bosnu i Hercegovinu. S obzirom da je stanovnicima tih podruèja pomoæ i dalje neophodna, a zalihe na skladištima se smanjuju, Caritas poziva sve koji su u moguænosti pomoæi da to èine i dalje u navedenim skladištima ili na broj raèuna Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije: IBAN: HR6123400091110046082; poziv na broj: 100 za Slavoniju; poziv na broj: 200 za BiH te poziv na broj: 300 za Srbiju. Za sve informacije i upite moguæe je nazvati na broj telefona 031/253-910. Personalne promjene u Sisaèkoj biskupiji Sisak, 7.7.2014. (IKA) - Odlukom sisaèkoga biskupa Vlade Košiæa došlo je do sljedeæih imenovanja, premještaja i razrješenja u Sisaèkoj biskupiji: Mons. Zdravko Novak imenovan je rektorom bazilike – crkve Sv. Kvirina u Sisku. Paško Glasnoviæ imenovan je rektorom svetišta Majke Božje Gorske – Majke naših stradanja u Gori. Fra Tomislav Božièek, OFM, razriješen je službe upravitelja župe Uznesenja BDM u Kloštru Ivaniæu i službe povjerenika za pastoral branitelja. Fra Drago Brglez, OFM, imenovan je župnikom župe Uznesenja BDM i rektorom svetišta BDM Ivaniæke u Kloštru Ivaniæu. Fra Krunoslav Kašnar, OFM, i fra Grgur Blaževiæ, OFM, imenovani su župnim vikarima u župi Uznesenja BDM u Kloštru Ivaniæu. Marijan Koren razriješen je službe župnika župe Uzvišenja sv. Križa u Križu i imenovan župnikom župe sv. Ivana Krstitelja u Gornjoj Jelenskoj. Božo Pinjuh razriješen je službe privremenog upravitelja župe sv. Katarine u Komarevu i upravitelja župe sv. Marije Magdalene u Sunji i imenovan župnikom župe Uzvišenja sv. Križa u Križu. Ivan Faletar razriješen je službe župnog vikara u katedralnoj župi Uzvišenja sv. Križa u Sisku i imenovan upraviteljem župe sv. Marije Magdalene u Sunji. Ivan Mandiæ, sveæenik Vrhbosanske nadbiskupije, imenovan je upraviteljem župe sv. Katarine u Komarevu. Mato Draganoviæ razriješen je službe privremenog upravitelja župe sv. Ivana Krstitelja u Gornjoj Jelenskoj. O. Ivan Magdiæ, SMM, razriješen je službe duhovnog pomoænika u župi sv. Ivana Krstitelja u Gornjoj Jelenskoj. Fra Nikola Jureta, OFM Conv., razriješen je službe župnika u župi sv. Josipa Radnika u Sisku-Galdovo i imenovan župnim vikarom u toj župi. Fra Roko Bedalov, OFM Conv., imenovan je upraviteljem župe sv. Josipa Radnika u Sisku-Galdovo. Fra Matija Antun Mandiæ, OFM Conv., razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Josipa Radnika u Sisku-Galdovo. Stjepan Bariæ razriješen je službe župnika župe Bl. Djevice Marije Snježne u Dubrancu i na vlastitu molbu ekskardiniran iz Sisaèke biskupije. Josip Jerkoviæ, sveæenik Banjoluèke biskupije, imenovan je upraviteljem župe Bl. Djevice Marije Snježne u Dubrancu. Stjepan Bradica razriješen je službe privremenog upravitelja ika župe sv. Martina biskupa u Pisarovinskoj Jamnici. Josip Malkoviæ inkardiniran je u Sisaèku biskupiju i imenovan župnikom župe sv. Martina biskupa u Pisarovinskoj Jamnici. Robert Jonjiæ razriješen je službe upravitelja župe Uznesenja BDM u Pokupskom. Fra Željko Jurkoviæ, OFM, razriješen službe župnika u župi sv. Bartola apostola u Hrastovici i imenovan župnikom u župi Uznesenja BDM u Pokupskom. Fra Èedomil Vešligaj, OFM, imenovan je župnikom župe sv. Bartola apostola u Hrastovici. Fra Svetislav Krnjak, OFM, razriješen je službe župnog vikara u župi sv. Nikole biskupa u Hrvatskoj Kostajnici. Fra Danijel Maljur, OFM, imenovan je župnim vikarom u župi sv. Nikole biskupa u Hrvatskoj Kostajnici. Mate Mihaljeviæ razriješen je službe župnika župe sv. Jelene Križarice u Vrtlinskoj. Fra Ivan Miškiæ, OFM Conv., imenovan je župnikom župe sv. Jelene Križarice u Vrtlinskoj. Josip Ružman, sveæenik Zagrebaèke nadbiskupije, imenovan je zaèasnim kanonikom Stolnog kaptola sv. Križa u Sisku. Ivica Šimunoviæ, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom u župi sv. Petra Apostola u Ivaniæ Gradu. Marijana Petir razriješena je službe voditeljice Ureda za socijalni nauk Crkve Sisaèke biskupije. Umro mons. Josip Šantiæ Zagreb, 8.7.2014. (IKA) – Umirovljeni generalni vikar Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj mons. Josip Šantiæ preminuo je nakon duge i teške bolesti 8. srpnja u 69. godini života i 45. godini sveæeništva, priopæio je Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj. Roðen je u Postirama na Braèu 25. ožujka 1946. godine kao deveto od desetero djece obitelji Šantiæ. Završava sjemenišnu gimnaziju u Zadru 1964., te iste godine upisuje teologiju u Splitu. Zareðen je za sveæenika 29. lipnja 1970. godine u Komiži na otoku Visu. Odmah nakon reðenja postaje kapelanom župniku don Anti Marušiæu u rodnim Postirama, a poslužuje i malu župu Splitsku, da bi godine 1971. bio imenovan župnikom Vrsnika i Pilava, te katehetom srednjoškolaca u Jelsi na otoku Hvaru. Godine 1977. imenovan je rektorom Centralnoga bogoslovnog sjemeništa u Splitu i na tom mjestu ostaje pet godina. Godine 1982., na zamolbu tadašnjega hvarskog biskupa vraæa se na Hvar, gdje je imenovan generalnim vikarom Hvarske biskupije i katedralnim župnikom. Te dvije dužnosti nastavlja obavljati i nakon 30. travnja 1989. godine, kad je mons. Slobodan Štambuk imenovan hvarskim biskupom. Tijekom 15 godina djeluje kao kateheta otoka i grada Hvara, u pastoralu obitelji i mladih, a radi i na obnovi hvarske katedrale, župne crkve u Vrsniku i Pitvi, zgrade bogoslovije u Splitu. Kao sveæenik i dragovoljac bez oružja sudjeluje u Domovinskom ratu na bojišnicama Velebita, Novigrada Zadarskog i na rtu Pelegrinu (Hvar), svjestan koliko je bilo potrebito biti blizu našem vojniku. Kad se godine 1997. osnovala Vojna biskupija u RH, biskup Josip Jezerinac poziva ga u Zagreb za generalnog vikara, na što se odluèuje šest mjeseci kasnije, na nagovor kardinala Franje Kuhariæa. Tu službu je obnašao trinaest godina. Sveti Otac imenovao ga je osobnim prelatom Njegove Svetosti. Nositelj je odlikovanja Lurdskog svetišta "poèasnog kapelana" s pravom nošenja prsnog križa. To odlikovanje ustanovio je papa Pio X. prigodom 100. obljetnice lurdskih ukazanja i, koliko je poznato, mons. Šantiæ jedini je Hrvat njime odlikovan. Mons. Josip Šantiæ zaèasni je kanonik Hvarskoga kaptola. Zrinska garda iz Èakovca proglasila ga je poèasnim èlanom. Poèasni je èlan Antropološkoga društva Hrvatske. Nositelj je odlièja sa zlatnim zmajem Braæe hrvatskoga zmaja i odlièja Domovinske vijesti Županije splitsko-dalmatinske te Grada Hvara. Od dolaska u Zagreb, njegovo geslo je: "Približiti Isusa Krista hrvatskom vojniku, hrvatskom èasniku i hrvatskom policajcu." Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipoviæ 2011. godine odlikovao ga je Redom kneza Branimira s ogrlicom za osobite zasluge steèene promicanjem meðunarodnog položaja i ugleda Republike Hrvatske. Predsjednik Josipoviæ uputio suæut u povodu smrti mons. Šantiæa Svojim promicanjem etike i principa poštivanja moralnih i zakonskih normi dao je veliki doprinos razvoju dušobrižništva u Oružanim snagama Republike Hrvatske i hrvatske policije Zagreb, 8.7.2014. (IKA) - U povodu smrti umirovljenoga generalnog vikara Vojnog ordinarijata mons. Josipa Šantiæa, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipoviæ uputio je poruku suæuti Vojnom ordinarijatu u Republici Hrvatskoj te Šantiæevoj obitelji. "Napustio nas je mons. Josip Šantiæ, èovjek široke duše i duha. Mons. Šantiæ je svojim promicanjem etike i principa poštivanja moralnih i zakonskih normi dao veliki doprinos razvoju dušobrižništva u Oružanim snagama Republike Hrvatske i hrvatske policije. Solidarnost s ljudima, suradnja s drugim vjerskim zajednicama, poštivanje ljudskih i graðanskih prava i sloboda te domoljublje iskazano angažiranjem u Domovinskom ratu, u kojem je sudjelovao kao sveæenik i dragovoljac bez oružja, vrijednosti su koje je mons. Šantiæ živio i propovijedao. Uime svih graðana Republike Hrvatske, svih negdašnjih i sadašnjih pripadnika sigurnosnih i obrambenih snaga Republike Hrvatske, i u svoje osobno ime, izražavam najdublju suæut", istièe se u poruci predsjednika Josipoviæa. Suæut ministra Kotromanoviæa u povodu smrti mons. Šantiæa Zagreb, 8.7.2014. (IKA) - Ministar obrane Ante Kotromanoviæ uputio je izraze suæuti u povodu smrti umirovljenoga generalnog vikara Vojnog ordinarijata mons. Josipa Šantiæa njegovoj obitelji. "Tužna vijest o odlasku našega dragog don Joška ražalostila je sve nas koji smo ga poznavali. Kada je otišao u zasluženu mirovinu, nedostajao nam je žar s kojim je godinama predano služio u Vojnom ordinarijatu kao generalni vikar. Nedostajat æe nam i njegova osebujna osobnost, ali nam u spomen ostaje sjeæanje na èovjeka koji je svoju snagu vjere rado širio na sve oko sebe, napose na naše vojnike, kako tijekom Domovinskog rata, tako i u bremenitom vremenu koje je uslijedilo. Posebno se s radošæu sjeæamo zajednièkih odlazaka na Meðunarodno vojno hodoèašæe u Lurd, kao i mnogih njegovih hvalevrijednih inicijativa kojima je obogatio rad i život u Vojnom ordinarijatu pa i šire, a jedna od takvih je i osnivanje Klape HRM-a "Sveti Juraj". Izražavajuæi vam uime svih djelatnika MORH-a i pripadnika OS RH te svoje osobno najdublju suæut povodom odlaska u vjeènost vašeg i našeg dragoga don Joška, želim vam poruèiti kako smo, premda tužni što smo ga trajno izgubili, ujedno ponosni što smo ga u svojim redovima imali", napisao je ministar. 9. srpnja 2014. broj 27/2014 15 Crkva u Hrvata ika Crkva u Hrvata Sveæenièko reðenje u Banjoj Luci Biskup Komarica podijelio red prezbiterata ðakonu Banjoluèke biskupije Predragu Ivandiæu Banja Luka, 29.6.2014. (IKA/TABB) - Na sveèanom pontifikalnom misnom slavlju na svetkovinu apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla, 29. lipnja, u banjoluèkoj katedrali Sv. Bonaventure banjoluèki biskup Franjo Komarica podijelio je red prezbiterata ðakonu Banjoluèke biskupije Predragu Ivandiæu iz župe Ljubija. Koncelebrirala su sedmorica sveæenika, asistirao je ðakon Ante Barišiæ, a u slavlju je sudjelovala i veæa skupina župljana iz reðenikova rodnog kraja. U pozdravu biskup je istaknuo kako je to prvo sveæenièko reðenje ove godine u Banjoluèkoj biskupiji, jer se još dvojica ðakona spremaju za reðenje. Nakon Evanðelja koje je navijestio ðakon Barišiæ, biskupijski povjerenik za duhovna zvanja vlè. Žarko Vladislav Ošap predstavio je ovogodišnjeg reðenika te zamolio biskupa Komaricu da mu podijeli red prezbiterata. U homiliji mons. Komarica govorio je o jedinstvenoj službi apostola Petra i njegovih nasljednika papa. Govoreæi o duhovnom pozivu, izmeðu ostalog je istaknuo kako su sveæenici nositelji Kristove milosti, Krista velikog Sveæenika, nositelji karizme Dobrog Pastira i to moraju u svako doba, posvuda i na sve moguæe naèine u svom životu ostvarivati i u tome se sastoji ono "umijeæe svih umijeæa na koje nas je pozvao Isus Krist". Reðeniku je biskup, citirajuæi sv. Karla Boromejskog, istaknuo: "Ti si dušobrižnik? Ne zanemari brigu o sebi samome! Ne razdaji se drugima u tolikoj mjeri da tebi samome od tebe ne ostane ništa. Jer, kao što moraš misliti na duše drugih, za koje si tu, tako ne smiješ zaboraviti ni svoju vlastitu dušu". Pozvao ga je da ne zaboravi u svom sveæenièkom životu i radu ni Bezgrešnu Majku Isusa Spasitelja. U njoj se objavilo Božje milosrðe koje je jaèe nego sva zloæa koja se dokopala povijesti èovjeka i njegova srca. Tijekom misnog slavlja liturgijsko pjevanje animirao je katedralni zbor pod ravnanjem s. Damjane Kovaèeviæ, sveèanu pontifikalnu asistenciju èinili su bogoslovi Banjoluèke biskupije, a ceremonijama je ravnao vlè. Zlatko Matiæ. Vjernièko druženje nastavljeno je u prostorijama Biskupskog ordinarijata uz prigodnu okrepu. Predrag Ivandiæ roðen je 17. listopada 1988. u Prijedoru, a osnovnu školu završio je u Ljubiji, gdje je sa svojom obitelji unatoè teškog stradanja, kada je i mnoga njegova rodbina ubijena, a još veæi broj protjeran, ostao tijekom i poslije rata. Kao sveæenièki kandidat Banjoluèke biskupije, sjemenište i srednju školuje završio je u KŠC-u "Petar Barbariæ" u Travniku, a studij teologije u Sarajevu. . 16 Nadbiskup Puljiæ u pohodu HKŽ Frankfurt Frankfurt, 29.6.2014. (IKA) - Blagdan sv. Petra i Pavla sveèano je proslavljen u nedjelju 29. lipnja u katedrali Sv. Bartolomeja u Frankfurtu gdje se inaèe na nedjeljnoj misi okupljaju vjernici iz Hrvatske katolièke župe Frankfurt am Main. Euharistijsko slavlje predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ u koncelebraciji sa župnikom frankfurtske HKŽ fra Željkom Æurkoviæem i dušobrižnikom te župe fra Markom Domazetom Lošom. Misa je slavljena kao zahvalnica za sakrament potvrde kojeg je dan prije, u subotu 28. lipnja, 108 krizmanika podijelio nadbiskup Puljiæ, te je slavlje okupilo krizmanike, njihove kumove, roditelje i brojne vjernike koji se okupljaju na bogoslužju u frankfurtskoj katedrali koja se naziva i carskom katedralom, jer su se u povijesti u njoj krunili njemaèki carevi. U homiliji je nadbiskup opisao osobnosti dva svijetla lika i velika apostola, Petra koji je meðu Židovima osnovao prvu Crkvu i Pavla koji je Isusovo ime objavio poganima postavši uèiteljem naroda. Obraæajuæi se krizmanicima i njihovim roditeljima nadbiskup je rekao: "Blago djeci koja imaju prigodu osjetiti u obitelji duhovnu dimenziju roditelja koji se trude èuvati milosni dar primljen na krštenju i vjenèanju". Za sveæenike je rekao: "Blago sveæenicima koji dragovoljno i po Božju pasu i nadgledaju povjereno stado; ne radi prljavog dobitka, nego oduševljeno, ne kao gospodari baštine, nego kao uzori stada". Potaknuo je roditelje i djecu, sveæenike, vjernike laike i sve koji se bore za opæe dobro, da ponavljaju Petrov odgovor Isusu kako Krist ima rijeèi života vjeènoga. Poželjevši da svi poput Petra i Pavla mogu s ponosom i radošæu reæi: 'Dobar smo boj bili, vjeru saèuvali', mons. Puljiæ je zamolio zagovor apostolskih prvaka "da nas èuvaju, nadahnjuju, brane i pomažu, kako bismo ostali vjerni do kraja". Na misi je pjevao Mješoviti zbor 'Mate Lešæan' pod vodstvom s. Pavlimire Šimunoviæ. HKŽ u Frankfurtu meðu najveæim je katolièkim župama u tom gradu i biskupiji Limburg. U Frankfurtu živi više od petnaest tisuæa hrvatskih vjernika kojima župa omoguæuje bogate pastoralne aktivnosti u okupljanju svih uzrasta u skupinama mladih, vjerouèenika i ministranata, FRAMA-e i FSR-a, obitelji, starijih, folklora. Osobitu povezanost sa Crkvom i domovinom vjernici osjete u mnogim aktivnostima koje župnik fra Željko sa suradnicima prireðuju u centru "Otac Ante Antiæ" u Frankfurtu u sklopu kojeg djeluju i Školske sestre franjevke Splitske provincije. Hrvati u Frankfurtu aktivni su u ispovijedanju vjere i na raznim hodoèašæima. Župnik Æurkoviæ zahvalio je nadbiskupu Puljiæu na dolasku i zajedništvu s vjernicima porijeklom iz svih krajeva Hrvatske i BiH, koji æe 2015. g. proslaviti pedeset godina djelovanja HKŽ-a Frankfurt am Main. . 9. srpnja 2014. broj 27/2014 ika Biskup Škvorèeviæ posjetio Hrvate u Rumunjskoj Požega, 2.7.2014. (IKA) - Požeški biskup Antun Škvorèeviæ u pratnji kancelara Gorana Lukiæa boravio je od 30. lipnja do 3. srpnja u posjetu Hrvatima u Rumunjskoj. Pohodio je župu Lupak, Karaševo i Klokotiæ. U crkvi Sv. Petra i Pavla u Ravniku koji je u sastavu župe Lupak predvodio je 30. lipnja euharistijsko slavlje. Koncelebriralo je desetak od trinaest sveæenika Hrvata u Temišvarskoj biskupiji, meðu kojima i Nikola Lauš, biskupijski kancelar. Pozdrav biskupu uputio je župnik Lupaka Marijan Tinjkul, izrazivši mu zahvalnost što je došao u pohod Hrvatima koji su prije više od 600 godina došli u sadašnju svoju postojbinu. Pozdravu su se pridružila i djeca, uruèivši biskupu cvijeæe. Biskup je u pozdravu kazao kako èinjenica da su Hrvati u Rumunjskoj tijekom više od šest stoljeæa saèuvali svoj identitet ima višestruko znaèenje koje ga ispunja posebnim osjeæajima i istaknuo da to dugujemo prvenstveno služenju Katolièke Crkve njihovim dušama. U propovijedi se biskup osvrnuo na hrvatsku 14-stoljetnu povijest i kazao da je ona ispunjena mnogim ljudskim naporima, planovima i strategijama, ali da je veæina hrvatskih ljudi bila vjerna Isusu Kristu u njegovoj Crkvi Katolièkoj te narod, pojedinci i obitelji nisu bili žrtve ljudske nemoæi koja se oèitovala i u tome što Hrvati devet stoljeæa nisu imali svoje države, nego su bili pobjednici s Bogom u mnogim – ljudski gledano – bezizlaznim situacijama. Istaknuo je da i opstanak karašovskih Hrvata tijekom šest stoljeæa treba èitati kao ostvarenje Božjeg nauma iznad svih ljudskih strategija i neuspjeha. Na svršetku euharistijskog slavlja biskup je zahvalio sveæenicima za žrtvu kojom služe svome hrvatskom narodu a svima nazoènima povjerio da utjeèuæi se zagovoru sv. Petra i Pavla èuvaju svoj hrvatski identitet po vjernosti Isusu Kristu u Crkvi Katolièkoj. Biskup je potom u pratnji kancelara Nikole Lauša posjetio Lupak, Klokotiæ i Karaševo, gdje su ga primili župnici Marijan Tinkjkul, Petar Dobra te Ðureð Katiæ. Uputio se zatim u Temišvar gdje ga je u svom domu primio i ugostio biskup Martin Roos te ga zajedno s kancelarom Laušom upoznao sa stanjem mjesne Crkve, znaèenjem hrvatskih vjernika i sveæenika za njezin život te prikazao situaciju Katolièke Crkve u Rumunjskoj. U pratnji kancelara Lauša biskup je 1. srpnja posjetio svetište Marija Radna nedaleko Temišvara, najpoznatije marijansko hodoèasnièko mjesto u Rumunjskoj koje ima svoje poèetke u djelovanju bosanskih franjevaca a sliku je darovao jedan bosanski vjernik, donijevši je iz sjeverne Italije. U njega rado hodoèaste i hrvatski vjernici iz karaševskog kraja. Trenutaèno se svetište i samostan temeljito obnavljaju iz fondova Europske unije. Istoga dana biskup se vratio u karaševski kraj te je u predveèerje blagdana Pohoda Blažene Djevice Marije u svetištu Marija Èiklova u èijem se svetištu èuva slika donesena iz Bosne predvodio euharistijsko slavlje za hrvatske vjernike koji su u velikom broju stigli pješice iz Lupaka, Klokotiæa i Karaševa. Koncelebriralo je desetak hrvatskih sveæenika. Biskup je u pozdravu kazao kako ga i to hodoèašæe, na koje su karašovski Hrvati u velikom broju stigli pješice, podsjeæa na povijesnu povorku hrvatskih ljudi koji vole Isusa i njegovu Majku i to na isti hodoèasnièki naèin u marijanskim svetištima svjedoèe iz naraštaja u naraštaj. U homiliji biskup Škvorèeviæ istaknuo je da je èovjek u svom srcu kodiran za cilj i smisao života koji mu može dati samo Bog, te da su se svojim hodoèašæem pridružili Marijinu hodu judejskim gorjem kako bi s roðakinjom Elizabetom promišljala i razgovarala o onom što je Bog u njima dvjema zapoèeo ostvarivati da bi èovjeka priveo konaènom cilju njegova postojanja. Istaknuo je da su u ono Crkva u Hrvata doba kralj Herod u Jeruzalemu, car August u Rimu i drugi velikaši smišljali kako æe ostvarivati svoje strategije nekog njihova uspješnog svijeta a da u to isto vrijeme Bog ostvaruje svoj naum po jednostavnim ljudima, ženama koje mu vjeruju i s njime suraðuju. Kazao je kako se slièno dogaða i danas, da Bog raèuna s jednostavnim, malim ljudima koji mu vjeruju te u njima ostvaruje svijet koji dolazi iz njegovih moguænosti. Upozorio je da je demokratsko otvaranje Rumunjske omoguæilo ulazak u tu zemlju najrazlièitijih ljudskih ideologija i strategija, otvorilo tržište na kojem se nerijetko nude brza i laka rješenja bez vrijednosti, svodi pitanje èovjeka iskljuèivo na materijalne probitke. Podsjetio je na duhovne vrijednosti o kojima govori sv. Pavao Rimljanima u èitanju, meðu kojima su ljubav, praštanje, milosrðe, plemenitost, radost, sve darovi Božji, njegova pobjeda u nama. Kazao je da na temelju tih duhovnih vrijednosti može biti uspješan brak, obitelj kao temeljna stanica života u kojoj se živi zajedništvo i istinski raste. Potaknuo je hodoèasnike da snažno mole s Isusovom Majkom da se u njima ostvari takva Božja pobjeda. Pozvao je napose na molitvu za mlade ljude da se ne izgube u suvremenom društvu, da ne budu zarobljeni alkoholom i drogom ili nekim drugim porokom, nego da žive dostojanstvo koje im je dao Bog. Neka Bog po zagovoru Isusove Majke pomogne da mu vi Hrvati u Rumunjskoj budete vjerni i da živite duhovne vrijednosti koje æe vas uzdiæi u dostojanstvu pa bili ne znam koliko materijalno siromašni, rekao je biskup. Na kraju je još istaknuo da moli za njih, da ostanu vjerni Bogu i budu dostojni njegovih darova, ispunjeni u svojim srcima, da pobijedi Bog u svakome od njih, i u njihovim obiteljima. Na svršetku slavlja biskup je sve hodoèasnike povjerio Isusovoj majci te zahvalio hrvatskim sveæenicima za požrtvovnost u služenju svome narodu a župniku Lupaka Marijanu Tinjkulu èestitao je èetrdesetu obljetnicu sveæenièkog reðenja. Na sam blagdan Pohoda Marijina, 2. srpnja, biskup je u svetištu Èiklovi predvodio misu za hodoèasnike koji su prenoæili u obližnjim obiteljima, a pridružili su im se i drugi vjernici. U homiliji biskup je progovorio o ulozi i znaèenju Marijinih svetišta u hrvatskom narodu, ukljuèujuæi i karašanske Hrvate. Istaknuo je da nas gotovo u svim našim svetištima ona doèekuje s djetetom Isusom na rukama i uvjerava kako je njemu svaki pojedini od nas dragocjen, da je on za nas umro kako bismo u njegovoj ljubavi jaèoj od smrti i mi bili pobjednici te se tako obnovili u dostojanstvu koje nam on daruje. Podsjetivši kako je Marija bila pozorna za Božju rijeè, biskup je potaknuo hodoèasnike da ne dopuste da ih netko svede ne površna biæa, nego snagom Božje rijeèi iznutra, u dubini svoje neponovljive osobe rastu, pobjeðuju nemoæ zla, te praštanjem, dobrotom i ljubavlju budu veliki hrvatski ljudi. Istaknuo je da se oko dobra treba truditi, tvrdo raditi, sebe založiti. Pozvao je hodoèasnike da se ne daju zavesti laganim, lagodnim i ugodnim životom jer se tim putem ne postiže ništa, nego da im Isusov križ koji su ponijeli na hodoèašæe iz svojih župa bude u opredjeljenjima, da ne ostanu na površini života i prazni, nego po žrtvi ljubavi budu ispunjeni u braku i obitelji. Biskup je završio rijeèima našega slavnog kipara Ivana Meštroviæa da je Marija saèuvala lozu našu te kazao: "Hoæe li ovdje loza Hrvatska ostati, ne ovisi ponajprije o školi koju æete završiti, ni o standardu kojeg æete imati, nego o vrijednostima za koje æete živjeti i umirati. Izaberite Božje vrijednosti i neæete se izgubiti." Nakon poprièesne molitve biskup je predvodio èin predanja Isusovoj Majci. 9. srpnja 2014. broj 27/2014 17 Crkva u Hrvata Koncert Papinskog instituta za crkvenu glazbu u Banjoj Luci Banja Luka, 2.7.2014. (IKA/TABB) - U Banjoluèkoj katedrali Sv. Bonaventure u Banjoj Luci u srijedu 2. srpnja održan je koncert Papinskog instituta za crkvenu glazbu iz Rima pod vodstvom dirigenta prof. dr. Franza Karla Prassla. Bilo je to prvi put da je jedna tako ugledna meðunarodna crkvena institucija uprilièila jedinstveni glazbeni dogaðaj u jednoj od crkava Banjoluèke biskupije. Za taj nezaboravni dogaðaj najzaslužniji je jedan od èlanova "zbora" fra Marko Hrgota, nekadašnji župni vikar u župi Petriæevac. Na koncertu, koji je trajao više od sat vremena, izvedene su koralne skladbe u èast Majci Božjoj. Èlanovi zbora su iz Italije, Meksika, Kostarike, Austrije i Bosne i Hercegovine. Meðu publikom je bio i veæi broj redovnika i sveæenika iz Banje Luke, a meðu njima i banjoluèki biskup Franjo Komarica te pomoæni biskup Marko Semren. Biskup Komarica je po završetku koncerta zahvalio gostima iz Rima, koji pjevaju i na papinim misama. Subotica: Djeèja misa zahvalnica za žetvu Subotica, 6.7.2014. (IKA) - U subotièkoj katedrali-bazilici Sv. Terezije djeca su 6. srpnja zahvalila Bogu za ovogodišnju žetvu sveèanom misom koju je predvodio mons. Stjepan Beretiæ, katedralni župnik, u zajedništvu s mons. Andrijom Anišiæem, predsjednikom udruge bunjevaèkih Hrvata "Dužijanca". Osim vjernika koji redovito sudjeluju na misi u toj crkvi, okupilo se i 150 djece u narodnim nošnjama iz Lemeša, Sombora, Tavankuta, Starog Žednika i Subotice te iz maðarskoga Morahaloma. I ove godine u tom slavlju sudjelovale su "kraljice" iz župe sv. Roka predvoðene s. Silvanom Milan. Djecu su predvodili mali bandaš i bandašica. Ta èast je ove godine pripala Katarini Ivankoviæ Radak i Dominiku Kujundžiæu. Meðu djecom posebno mjesto su zauzimali i mali bandaši i bandašice iz susjednih sela u kojima se svake godine slavi Dužijanca. Ovogodišnja djeèja misa zahvalnica za žetvu održana je u sklopu Djeèje smotre folklora "Dužijanca" i prvi put se održala pod tim imenom dok je to ranije bila "Dužijanca malenih". Djeèju smotru folklora organizirao je Hrvatski kulturni centar "Bunjevaèko kolo" u sklopu proslave ovogodišnje "Dužijance" koju prvi put organizira nova udruga bunjevaèkih Hrvata koja nosi ime "Dužijanca". Misa je zapoèela blagoslovom klasova žita od ovogodišnje žetve. Mali bandaš i bandašica èitali su Božu rijeè. Djeca u narodnim nošnjama predmolila su i molitve vjernika te prinijela na oltar darove. Osim redovitih darova za euharistijsku žrtvu djeca su u korpicama prinijela zemlju, zrna pšenice, klasove pšenice, brašno, tjesteninu i pecivo, kao i voæe. Na kraju prikazne procesije mali bandaš i bandašica prinijeli su kruh ispeèen od brašna ovogodišnje žetve. Na misi je pjevao djeèji katedralni zbor "Zlatni klasovi" pod ravnanjem Miroslava Stantiæa, katedralnog zborovoðe i orguljaša. U propovijedi mons. Beretiæ pozvao je djecu da od starih "risara" (kosaca) i marnih poljoprivrednika nauèe svaki svoj posao preporuèiti Bogu, a kad ga završe zahvaliti Bogu. "Današnja Dužijanca upuæena je svakome, posebno zbog onoga što smo danas èuli u homiliji, u propovijedi. Stari su ljudi posao poèinjali kratkom molitvom. Samo su rekli 'Bože pomozi' i kad su završili rekli su 'Bogu hvala'. I to je poruka za svakoga od nas – da svaki dan, svaki posao zapoènemo bar kratkom molitvom, a kad završimo da kratko kažemo Bogu hvala za ono što smo doživjeli. A ja danas moram reæi jako veliko hvala za ono što sam vidio – ovoliko mnogo 18 9. srpnja 2014. broj 27/2014 ika dobre djece, toliko raspoloženje i tako divno pjevanje našeg malog djeèjeg zbora". Propovjednik je istaknuo da "u misi dolazi Isus, naš kralj, kojega molimo da istrijebi sve sukobe, sve ratove i donese mir narodima Ukrajine i cijeloga svijeta". Misa zahvalnica završena je procesijom s Presvetim koja se kretala oko katedrale, i sveèanim blagoslovom. Poslije mise pred katedralom sudionici ovogodišnje Smotre folklora "Dužijanca" ovjekovjeèili su taj dogaðaj zajednièkom fotografijom pred katedralom a onda su zaigrali kolo u parku ispred katedrale predvoðeni malim bandašem Dominikom i malom bandašicom Katarinom. U sklopu Smotre folklora "Dužijanca" djeca su u subotu prije podne imala radionicu i druženje na salašu Bele Ivkoviæa u Maloj Bosni. U radionici djeca su uz pomoæ slamarke Katarine Skenderoviæ uèila praviti od slame narukvice i prstene. Naveèer, na glavnom gradskom trgu, djeca iz desetak Kulturno-umjetnièkih društava izvela su razne narodne igre i plesove uz oduševljenu podršku okupljene publike. U sklopu veèeri mons. Beretiæ predstavio je publici ovogodišnji "glavni par" – malog bandaša i bandašicu. U izjavi za hrvatsku redakciju radio Subotice, tajnik HKC "Bunjevaèko kolo" Dejan Kovaè istaknuo je da se tom smotrom djeca uèe voljeti svoju tradiciju. Djeèja dužijanca po svome karakteru privlaèi malu djecu ali mi se trudimo djeca sudjeluju i u drugim manifestacijama Dužijance, "da se oni osjeæaju veliki, da zavole tu našu tradiciju". Preko takve manifestacije pouèavamo djecu da zavole našu Dužijancu te jednoga dana oni preuzmu tu veliku tradicijsku manifestaciju koju baèki Hrvati Bunjevci njeguju i èuvaju veæ više od jednog stoljeæa. Duhovne vježbe mladih sveæenika Splitsko-makarske nadbiskupije Donje Žabno, 6.7.2014. (IKA) - Sveæenici Splitskomakarske nadbiskupije koji su zareðeni u proteklih deset godina, njih 22, imali su svoje godišnje duhovne vježbe od 30. lipnja do 3. srpnja u Duhovnome centru "Kuæa Djeteta Isusa" Družbe služavki Maloga Isusa u Donjem Žabljaku kod Livna. Mladim sveæenicima prikljuèili su se splitskomakarski nadbiskup Marin Barišiæ, generalni vikar mons. Miroslav Vidoviæ, pastoralni vikar mons. Nediljko Ante Anèiæ te misionar u Tanzaniji don Ante Batarelo. Duhovne vježbe predvodio je sveæenik Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije i profesor na Katolièkome bogoslovnom fakultetu u Ðakovu dr. Ivica Raguž. Misao vodilja duhovnih vježbi bila je rijeè pape Grgura Velikoga iz Komentara na Knjigu proroka Ezekiela: "Claudit oculum cordis amor privatus" (Sebièna ljubav zatvara oko srca). Služeæi se Grgurevim Komentarom, dr. Raguž je osvijetlio neke vidove sveæenièke službe koje sveæenik, uslijed sebiène zatvorenosti u sebe, može podcijeniti ili zanemariti, primjerice propovijedanje. Nadalje, istaknuo je potrebu trajnoga suoèavanja sveæenika sa samim sobom te ispitivanja gdje se udaljio od svoga poziva. U tom smislu uputio je mladim sveæenicima poziv rijeèima sv. Grgura: "Božja rijeè neka odjekuje protiv mene po meni" (Contra me sermo Dei sonet per me). Na kraju duhovnih vježbi, zahvalivši na poticajnim razmatranjima, nadbiskup Barišiæ darovao je dr. Ragužu netom objavljeni zbornik o nadbiskupu Frani Franiæu "U službi Crkve i naroda". Zahvalio je i služavkama Maloga Isusa na gostoprimstvu u prekrasnom prirodnom ambijentu Žabljaka. ika Misno slavlje na poèetku 26. ljetnog susreta misionara i misionarki Sarajevo, 7.7.2014. (IKA/KTA) - Sveèanom euharistijom u veèernjim satima 7. srpnja zapoèeo je 26. susret misionara i misionarki Crkve u Hrvata koji se održava do 10. srpnja pod geslom "Vi ste svjetlost svijeta" (Mt 5,14). Misu je predvodio nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljiæ u zajedništvu s vojnim biskupom u BiH mons. dr. Tomom Vukšiæem i uz koncelebraciju 36 sveæenika, meðu kojima 12 misionara, te nacionalnim ravnateljem i svim dijecezanskim ravnateljima u Bosni i Hercegovini i s veæinom dijecezanskih ravnatelja iz Republike Hrvatske. Na misi je, izmeðu ostalih, sudjelovalo i 12 sestara misionarki te djelatnici u misijskim središnjicama u Sarajevu i Zagrebu te veæi broj redovnica i drugih vjernika. Rijeèi pozdrava i dobrodošlice uputio je ravnatelj Vrhbosanske nadbiskupije preè. Pavo Šekerija, katedralni župnik i sarajevski dekan, istièuæi da je "Crkva na zemlji po svojoj naravi misionarska jer potjeèe iz slanja Sina i slanja Duha Svetoga po odluci Boga Oca". Srdaèno je, izmeðu ostalih, pozdravio misionare i misionarke koji djeluju u Antigvi i Barbudima, Zambiji, Tanzaniji, Kongu, Ruandi, Keniji, Peruu, Ekvadoru, Ugandi, Èileu, Brazilu, Kamerunu, Nigeriji, na Solomonskim otocima, Islandu te na Kosovu. Nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u BiH don Ivan Štironja zahvalio je misionarima i misionarkama "što nastoje biti i što jesu svjetlost svijeta". "Želimo vam da ustrajete na tom putu Kristove djelotvorne ljubavi, da ljudi prepoznaju vaša dobra djela i slave našega Oca nebeskoga", kazao je ravnatelj Štironja. U propovijedi kardinal Puljiæ podsjetio je da je Isus pripremao svoje uèenike da nastave njegove djelo te ih, ispunjene Duhom Svetim, poslao da po svem svijetu propovijedaju evanðelje. Istaknuo je da je misijsko poslanje sastavni dio i bit Crkve jer je rijeè o Isusovoj oporuci odnosno Isusovu mandatu apostolima prije njegova uzašašæa na nebo. "Vidimo da se rijeè Božja ne može zatvoriti ni u nacionalnu pripadnost niti u državne granice nego da je treba propovijedati po svem svijetu", rekao je kardinal Puljiæ te spomenuo svetog apostola Pavla koji je neumorno naviještao evanðelje. Napominjuæi da je dolazak misionara i misionarki na odmor u domovinu odreðena vrsta provjere samog sebe i razmjene iskustva, kardinal Puljiæ je kazao da su se okupili u Sarajevu iz raznih krajeva kako bi meðusobno, i uz sudjelovanje misijskih ravnatelja, doživjeli izmjenu iskustava u misijskom poslanju. Napomenuo je i da u zemljama, koje se ne nazivaju misijskim, nerijetko vlada kršæanska malokrvnost i nedostatak vitalnosti, te naglasio da i u misijskim i nemisijskim zemljama treba svjedoèiti Isusa i podijeliti Isusa drugima. "Vi idete u daleke zemlje i svjedoèite. Možda je to najjaèa evangelizacija jer svjedoèite ljubav Kristovu i donosite poruku radosne vijesti da ljudi ne umru od duhovne i materijalne gladi kako bi uskrsnuli na život koji je Krist donio – na život u izobilju. Vašim dolaskom i mi se hranimo nastojeæi da u nama oživi slabokrvno kršæanstvo i zaživi radost u našem poslanju. Zato je prevažno da po ovom susretu svi mi prepoznamo sebe u svom identitetu te da Krista nosimo. Najjaèa evangelizacija jest nositi Krista, svjedoèiti Krista i približiti ga ljudima", kazao je kardinal Puljiæ. "Došli ste u ovu zemlju Bosnu i Hercegovinu i grad Sarajevo koji se ove godine spominje one varnice koja je 28. lipnja 1914. ovdje zaiskrila te je zapoèeo ne samo krvavi prvi svjetski rat nego krvavo stoljeæe. Prošlo stoljeæe bilo je Crkva u Hrvata krvavo, a najgore je što se tome ne vidi kraj. Mržnja ostaje. Ovdje smo da pošaljemo radosnu poruku Kristova mira iz ovog grada iz ove zemlje", rekao je kardinal Puljiæ podsjeæajuæi da je sluzi Božjem Josipu Stadleru, na upit da mu dadne moæi, tadašnji papa odgovorio da æe, gdje god zakopa u toj zemlji pronaæi kosti muèenika. "Zaista je ovo zemlja muèenika. Ali, opasno je kada mi živi sebe proglasimo muèenicima. Mi živi moramo biti hrabri i dozvoliti da Krist po nama djeluje. Zato mi jedni druge trebamo: vi kao svjedoci evangelizacije, i mi koji prolazimo kušnju slabokrvnosti ne samo u ovoj zemlji nego u cijelom hrvatskom narodu", kazao je kardinal Puljiæ istièuæi da nisu imuni na sekularizaciju koja dospijeva i do misijskih zemalja. "Ta sekularizacija je otrov koji ubija nadu", rekao je kardinal Puljiæ. Naglasio je da ih Isus šalje naviještati "radosnu vijest, vijest nade, vijest života, vijest svjetla". Potaknuo je sve da se ohrabre Isusovom blizinom te da iz te blizine poðu i ponesu Krista svijetu i unesu ga u mrak, sumrak i beznaðe. "Osjeæam potrebu da vam zahvalim. Imao sam prigodu vidjeti samo djeliæ onoga što èinite. Odajem priznanje za svaku vašu žrtvu. Èitajuæi vaša pisma, objavljena i misijskom mjeseèniku Radosna vijest ili poslana izravno meni putem pošte ili elektronièkim putem, želim vam odati priznanje što ste saèuvali polet i ljubav iz koje ljudima donosite radosnu vijest. Zahvaljujem vam na tome. Zahvaljujem vam što se ne bojite žrtve. Zahvaljujem da neki naèin pronosite i naše kršæansko svjedoèenje tijekom èetrnaest stoljeæa. Uime svih biskupa iz biskupija iz kojih dolazite i u svoje ime želim da vaša prisutnost tijekom odmora i pohod župama i svojoj biskupiji vama bude osvježenje, a nama bude izazov da ne zaboravimo Isusovu oporuku: 'Poðite po svem svijetu, propovijedajte evanðelje svemu stvorenju'", kazao je kardinal Puljiæ. 9. srpnja 2014. broj 27/2014 19 Inozemne vijesti ika Inozemne vijesti Ni jedno dijete ne treba živjeti u strahu od mina Poruka pape Franje sudionicima Konferencije o zabrani uporabe protupješaèkih mina Vatikan, 26.6.2014. (IKA) - Ni jedno dijete ne treba "živjeti u strahu od mina", istaknuo je papa Franjo u poruci koju je u njegovo ime kardinal Pietro Parolin, Papin državni tajnik, uputio sudionicima Konferencije za izmjenu Konvencije o zabrani uporabe protupješaèkih mina, koja je krajem lipnja održana u Maputu, u Mozambiku. Uporaba oružja veliki je poraz za sve, poruèuje Papa i istièe da su mine "neodgovorno oružje", "divljaèko", jer produžuju rat, a nakon okonèanoga sukoba izazivaju strah. To oružje ljudskom neuspjehu, izazvanom ratom, pridružuje osjeæaj straha, jer prevladava u naèinu življenja i obeskrjepljuje izgradnju mira. Ako zaista želimo sigurnost, stabilnost i mir, umanjimo zalihe oružja, odstranimo oružje koje u ljudskom društvu nema smisla, te radije ulažimo u odgoj, zdravstvo i oèuvanje našega planeta, istaknuo je Sveti Otac, prenosi Radio Vatikan. Potaknuo je države da se u sklopu Konvencije zauzmu da više ne bude žrtava mina, te da nijedno dijete ne živi u strahu od tih naprava. Konvencije poput ove o minama nisu "hladni pravni okviri", nego su izazov za sve one koji nastoje oèuvati i graditi mir, te štititi najslabije. Papa je poželio da ova Konvencija bude "primjer za druge procese, posebice za nuklearno i drugo oružje koje ne bi smjelo ni postojati. U središte svojih napora u razoružavanju postavimo ljudsku osobu, pozvao je papa Franjo. Lombardi o ubojstvu trojice izraelskih mladiæa Papa Franjo sjedinjuje se u neizrecivoj boli s obiteljima pogoðenim tim ubilaèkim nasiljem kao i s boli svih osoba pogoðenih posljedicama mržnje, i moli se Bogu da svima nadahne misli suosjeæanja i mira Vatikan, 1.7.2014. (IKA) - Vijest o ubojstvu trojice nestalih izraelskih mladiæa je strašna i dramatièna. Ubojstvo nedužnih osoba je uvijek neprihvatljiv i oduran zloèin, istaknuo je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi 1. srpnja. Papa Franjo, dodaje se u izjavi, sjedinjuje se u neizrecivoj boli s obiteljima pogoðenim tim ubilaèkim nasiljem kao i s boli svih osoba pogoðenih posljedicama mržnje, i moli se Bogu da svima nadahne misli suæuti i mira. Rijeè je o vrlo ozbiljnoj prepreci na putu prema miru za koji se trebamo neumorno i dalje zauzimati i moliti, rekao je Lombardi. Nasilje potièe drugo nasilje i raspiruje smrtonosni krug mržnje, dodao je Lombardi. Osamnaest dana trajala je potraga za Eyalom, Giladom i Naftalijem, trojicom izraelskih mladiæa koji su nestali 12. lipnja, nakon što su otišli iz vjerske škole koju su pohaðali, i uputili se autostopom kuæi. U ponedjeljak su, meðutim, pronaðena njihova mrtva tijela. Nakon te vijesti, Izrael je potvrdio prijetnje oružanom odmazdom upuæene prošlih dana. A prema vijestima iz palestinskih izvora, Palestinske su nacionalne vlasti uputile apel Sjedinjenim Amerièkim Državama i Europskoj uniji, da se izbjegne vojna operacija odmazde od strane izraelske države. . 20 9. srpnja 2014. broj 27/2014 Biskupi upozoravaju na tragièno stanje kršæana na Bliskome istoku Predsjedništvo CCEE-a osuðuje kažnjavanje ljudi razapinjanjem Bern, 2.7.2014. (IKA) – Predsjedništvo Vijeæa europskih biskupskih konferencija (CCEE) snažno je osudilo razapinjanje ljudi u Siriji koje je poèinila teroristièka islamistièka skupina ISIS. Vijeæe je u izjavi koju je potpisao kardinal Peter Erdö izrazilo ogorèenost nad djelima u kojima se religija koristi kao opravdanje smaknuæa, istièuæi da su ta djela usmjerena protiv svakog pokušaja postizanja mira u toj zemlji. Ekstremisti su u Deir Haferu u povodu proglašenja islamskog kalifata ubili osam muškaraca i u središtu sela ih razapeli na križ gdje su ih ostavili visjeti tri dana, dok je deveti muškarac u Al-Babu preživio tu kaznu. Svoj su postupak islamisti opravdali uvoðenjem reda u zemlju, izvještava Kathpress. Pripadnici iste skupine u Iraku su, kako je priopæio kaldejski nadbiskup Mosula Šimon Emil Nona za agenciju "Asianews", zauzeli sjedište nadbiskupije, opljaèkali ga i uništili sve kršæanske simbole. Isto se dogodilo i sa sjedištem sirsko-pravoslavnog nadbiskupa crkvom Sv. Efrema u Mosulu, premda je mjesni imam tražio da se poštuju vjerske graðevine. Stoga kaldejski nadbiskup poziva sve svjetske voðe da sprijeèe novo nasilje i podjele zemlje. Buduænost kršæana u Iraku, posebno u podruèju oko Mosula, u potpunosti je neizvjesna, istaknuo je nadbiskup, a prenosi Kathpress. Apel svjetskoj javnosti uputio je i sirski nadbiskup Mosula Yohanna Petros Moshe putem agencije Fides. On je pozvao meðunarodnu zajednicu da spasi tamošnje kršæane prije nego što se dogodi tragedija stanovnika Karakoša koji su na udaru islamista. Crkva u Koreji u brojkama Vatikan, 2.7.2014. (IKA) – Ususret apostolskome putovanju pape Franje u Južnu Koreju od 13. do 18. kolovoza Tiskovni ured Svete Stolice objavio je podatke o Katolièkoj Crkvi u toj zemlji zakljuèno s prosincem 2013. godine. Od oko 50 milijuna stanovnika u Koreji je oko 10% katolika okupljenih u 16 biskupija, 1673 župa i 843 pastoralnih centara. Za vjernike skrbi 35 biskupa, 4261 sveæenik, 516 redovnika, 9016 redovnica, 123 misionara laika i 14.195 vjerouèitelja. Sjemeništaraca je 395, a bogoslova 1489. Katolièka Crkva u Koreji vodi 328 obrazovnih centara u kojima je 221.020 uèenika te 49 posebnih centara. Crkva takoðer vodi 40 bolnica, èetiri klinike, 9 ljeèilišta za gubavce, 513 domova za stare i nemoæne, 277 sirotišta te 83 centra za obiteljsko savjetovanje i zaštitu neroðenih. Novi vatikanski predstavnik pri UN-u Vatikan, 2.7.2014. (IKA) - Papa Franjo imenovao je Filipinca nadbiskupa Bernardita Cleopasa Auzu (54) stalnim promatraèem Svete Stolice u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku. Auza u službi nasljeðuje Indijca Francisa Assisa Chullikatta (61), koji ju je obnašao od ljeta 2010. Nadbiskup Auza dolazi s mjesta apostolskoga nuncija u Haitiju, gdje je doživio katastrofalan potres u sijeènju 2010. te koordinirao pomoæ Caritasa. Mons. Auza veæ je od 2006 do 2008. služio u vatikanskom predstavništvu pri UN-u, a kao diplomat djelovao je i u Madagaskaru, Bugarskoj te u sjedištu Tajništva za odnose s državama. ika Novinarstvo osim èinjenica treba i vrijednosti Insbruški biskup primio medijske djelatnike Innsbruck, 3.7.2014. (IKA) - Kvalitetno novinarstvo ne izdvaja se samo po "objektivnosti i jasnoæi", nego prije svega "pojmovima kao što su odmjerenost, pravednost, dobra prosudba, poštenje i kritiènost", istaknuo je innsbruški biskup Manfred Scheuer na tradicionalnom prijemu za predstavnike medija u toj biskupiji. Njihov rad Scheuer je ocijenio vrlo znaèajnim: "Vi prikupljate i izražavate oèekivanja i potrebe našeg vremena. Taj posao zahtijeva struènost, prouèavanje, intuiciju i iskustvo." Biskup Scheuer smatra da se mediji, kao i mnoge druge stvari u društvu, nalaze se pred izazovima. Pritisci i zahtjevi su veliki i svatko bi trebao "moæi sve". Dobro istraživanje zahtijeva vrijeme, kojega, meðutim, èesto nema. Pred izazovima je i Crkva, istaknuo je dalje biskup. Njena "okrenutost sebi" je mrlja na koju je upozorio i Papa kada je govorio o "teološkom narcizmu" i bavljenju samim sobom. Svrha Crkve je navještaj pa bi morala iæi do granica ljudskog postojanja, naglasio je Scheuer. Ne misli se tu samo na geografske granice, "nego na rubno ljudsko postojanje obilježeno otajstvom grijeha, boli, nepravde, neznanja, nedostatka vjerskog života i mišljenja te svakom bijedom", rekao je Scheuer. Predstavljen logo i molitva Svjetskog dana mladih 2016. Papa mladima poruèio: Ne odustaje od snova o pravednijem svijetu Vatikan, 3.7.2014. (IKA) - "Dragi mladi, ne odustajte od snova o pravednijem svijetu!" – poruka je pape Franje putem Twittera objavljena 3. srpnja na njegovu raèunu @Pontifex na devet jezika, koji ima više od 14 milijuna pratitelja. Istoga je dana kardinal Stanislaw Dziwisz u Krakovu predstavio logo i molitvu 31. svjetskoga dana mladih, koji æe se održati u tom poljskom gradu 2016. godine. Simbolika loga na vrlo sugestivan naèin ujedinjuje više èimbenika toga dogaðaja, èija je tema uzeta iz Matejeva Evanðelja: "Blago milosrdnima: oni æe zadobiti milosrðe!" U sredini loga je križ, odnosno Krist, koji je temelj svjetskih dana mladeži, izvještava Radio Vatikan. Od križa polaze dvije zrake, crvena i plava, koje predstavljaju Božje milosrðe, krv i vodu potekle iz Isusova probodena srca, upravo onako kako ih je naslikala sveta Faustina Kowalska. Zrake se poistovjeæuju s rukama mladoga èovjeka koji grli križ. Logo je okružen grbom u obliku Poljske, a mladiæeva glava predstavlja takoðer zemljopisni položaj Krakova, dok boje – plava, crvena i žuta, oznaèavaju službene boje toga grada. Molitva Svjetskoga dana mladeži ima tri dijela: prvi je povjeravanje svakoga ljudskog biæa, ponajviše mladih, Božjemu milosrðu. U drugom se dijelu moli Gospodina za milost milosrdnoga srca; a u treæem zagovor Djevice Marije i svetoga Ivana Pavla II., zaštitnika svjetskih dana mladeži. Logo je smislila Monika Rybczynska, 28-godišnja Poljakinja koja je na Sveuèilištu u Varšavi diplomirala komunikacijske znanosti. Nacrtala ga je u Vatikanu, odmah nakon kanonizacije Ivana Pavla II., kao zahvalu za njegov zagovor u njezinu profesionalnom životu. U usavršavanju loga sudjelovala je mlada poljska grafièarka Emilia Pyza. . Inozemne vijesti Završen peti sastanak Kardinalskoga vijeæa Uz punopravno sudjelovanje Papina državnog tajnika kardinala Pietra Parolina postalo Vijeæe devetorice Vatikan, 4.7.2014. (IKA) - U Vatikanu je 4. srpnja održan posljednji susret petoga sastanka Kardinalskoga vijeæa, koji æe se nastaviti u rujnu, a potom u prosincu i veljaèi. Spomenuto vijeæe, koje je postalo Vijeæe devetorice, uz punopravno sudjelovanje Papina državnog tajnika kardinala Pietra Parolina, ustanovio je papa Franjo, kako bi mu pomoglo u voðenju opæe Crkve, te kako bi se razmotrio nacrt revizije apostolske konstitucije Pastor bonus o Rimskoj kuriji. Novinare je, nakon prijepodnevnih radova, o sastanku izvijestio ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi. Sljedeæi æe se sastanci Kardinalskoga vijeæa održati od 15. do 17. rujna, i od 9. do 11. prosinca ove godine, te od 9. do 11. veljaèe sljedeæe godine. Rad se, dakle, nastavlja normalnim ritmom i tempom, rekao je Lombardi a prenosi Radio Vatikan. Na poèetku sastanka, prvi dan i pol, razgovaralo se o Upravi Države Grada Vatikana, o Državnom tajništvu i IOR-u, odnosno takozvanoj vatikanskoj banci. Potom se ponovno razgovaralo o dikasterijima, i posebno o laicima i obitelji. Zanimljiva je toèka u razgovorima bio prinos i uloga laika, braènih parova i žena u tom kontekstu i u tim tijelima, ili u tom tijelu, ovisno o tomu kako æe se još taj nacrt razviti, rekao je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice. U ovom trenutku nema nikakve odluke o oblicima tijela, o strukturi, jer se nastavljaju razmatranja koja æe se potom ukljuèiti u cjelokupni okvir reforme Kurije. Druge teme o kojima su ovih dana razmijenjena mišljenja jesu nuncijature i njihov rad, izbor nuncija i postupci za imenovanje biskupa. Nije bilo toèno odreðenih odluka, nego se nastavlja razmjena mišljenja. Lombardi se potom osvrnuo na raspoloženje na tim susretima, a o kojemu je razgovarao i s kardinalima. Vidi se primjetno zadovoljstvo zbog raspoloženja koje se uspostavlja. Kardinali su insistirali na tom obilježju, odnosno na slobodi izražavanja, na iskrenosti kojom se oèituju razmišljanja èlanova, ali i na srdaènosti, iskrenom uzajamnom poštovanju; stoga vlada uistinu srdaèno raspoloženje. Papa se vrlo prirodno ukljuèuje u tu dinamiku razgovora, sudjelujuæi u njemu i potièuæi slobodu izražavanja i razvoj dijaloga; i to ne utjeèuæi snažno na smjer razgovora. Jasno je, kao što znamo, da je rijeè o vijeæu koje daje prijedloge, a Papa potom ima sav autoritet i slobodu za donošenje odluke, istaknuo je Lombardi. Napomenuvši potom da se u ovom trenutku ne može govoriti o nacrtu nove konstitucije, istaknuo je da se i dalje daju djelomièni prijedlozi koje predstavlja jedan od èlanova vijeæa, zadužen za odreðenu temu, a oni se potom zajednièki razmatraju. Stoga se još ne može govoriti o nacrtu nove konstitucije, nego ima još posla koji se obavlja kroz djelomiène prijedloge i specifièna dublja prouèavanja. Prethodni sastanci Vijeæa održani su od 1. do 3. listopada i od 3. do 5. prosinca prošle godine te od 17. do 19. veljaèe i od 28. do 30. travnja ove godine. Preminuo kijevski metropolit Vladimir Kijev, 5.7.2014. (IKA) – Ukrajinski pravoslavni kijevski metropolit Vladimir (78) preminuo je 5. srpnja u kijevskoj bolnici, izvijestio je Kathpress pozivajuæi se na crkvene izvore. Pokojni metropolit bio je 22 godine poglavar pravoslavne Crkve u Ukrajini koja je u zajedništvu s Ruskom pravoslavnom Crkvom. 9. srpnja 2014. broj 27/2014 21 Inozemne vijesti Papa Franjo pohodio pokrajinu Molise Campobasso, 5.7.2014. (IKA) - Papa Franjo pohodio je u subotu 5. srpnja pokrajinu Molise na jugu Italije, drugu najmanju od svih talijanskih regija. Na poèetku posjeta susreo se sa svijetom radništva i industrije u auli Sveuèilišta Campobasso. Odgovorne u gospodarstvu i politici Papa je potaknuo da ostvare nova radna mjesta jer moguænost da èovjek sam zaraðuje za svoje potrebe spada u ljudsko dostojanstvo. Posebno je upozorio i na povezanost istraživanja, obrazovanja i odgoja u rješavanju postojeæe gospodarske krize. Papa se založio za neradnu nedjelju kako bi roditelji mogli više vremena provoditi s djecom te potaknuo na stvaranje "pakta za rad" u regiji koja pati od velike nezaposlenosti i govorio o vrijednosti rada zaposlenih majki. Sve okupljene pozvao je na preobražaj njihove stvarnosti u humaniju i usmjerenu na obitelj, te ukazao na važnost odnosa prema zemlji i svemu stvorenome, prenosi Radio Vatikan. Na dolasku Papu je pozdravio rektor Sveuèilišta, a zatim jedan zemljoradnik, jedan radnik iz tvornice Fiat te trudnica koja je na rukama nosila dijete. Sveti Otac im se svima zahvalio na dobrodošlici i što su s njime podijelili svoja oèekivanja, napore i nade. Papa je zatim u glavnom gradu regije slavio misu s više tisuæa vjernika te u propovijedi istaknuo dostojanstvo svake ljudske osobe na podruèju rada i pozvao sve èlanove Crkve da budu u službi Božjoj i u službi bližnjih. To se služenju Bogu ostvaruje kroz molitvu, razmatranje, naviještanje Evanðelja i milosrðe u obiènome svakodnevnom životu. Služenje drugima Papa je stavio u kontekst materijalnih i duhovnih potreba, posebno u suoèavanju s nezaposlenošæu, "kugom" koja zahtijeva napor i hrabrost na svim stranama. Takoðer je upozorio na odgovornost ustanova i poslovnoga i financijskoga svijeta pred izazovom rada. "Potrebno je staviti dostojanstvo ljudske osobe u središte svakoga napretka i svakoga djelovanja. Drugi interesi, èak i oni zakoniti, su sporedni", rekao je papa Franjo, poruèivši da je u središtu dostojanstvo ljudske osobe, jer je u slici Božjoj, jer je èovjek stvoren na sliku Božju. Nakon mise papa Franjo pošao je u katedralu u Campobassu gdje se, nakon klanjanja pred Presvetim, susreo s nekolicinom bolesnika i invalida, meðu kojima je bio i autistièni mladiæ. Posebno je dirljiv bio susret s uèiteljicom koja boluje od raka. Željela je darovati Svetomu Ocu raspelo napravljeno od željeza, tipièno za moliške rukotvorine, ali Papa joj je rekao: "Blagoslivljam raspelo i vraæam ti ga, a ti mi obeæaj da æeš nad tim križem moliti za mene. To je naš dogovor." Papa je potom otišao u "Dom anðela", novi biskupijski karitativni centar, organiziran u nekadašnjoj školi. Tamo je objedovao sa siromasima, štiæenicima Caritasa, te time i otvorio taj novi centar. Na susretu s oko 10 tisuæa mladih i hodoèasnika iz pokrajina Molise i Abruzzo u svetištu Castelpetroso Papa ih je pozvao da ne odustaju od velikih i trajnih stvari u životu, ne zadovoljavaju se s malim ciljevima, te ih potaknuo da žive u trajnom partnerstvu. Sveti Otac izjasnio se protiv "kulture privremenosti" koja ne vodi formiranju stabilnoga života utemeljenoga na "stijeni ljubavi i odgovornosti" nego životu izgraðenomu na "pijesku emocija". Ta kultura vodi individualizmu koji sve stavlja u pitanje i vodi površnome stavu prema preuzimanju odgovornosti. No, ljudsko srce teži veæim, važnijim vrijednostima, dubljem prijateljstvu i odnosima koji u teškoæama jaèaju a ne lome, posvjedoèio je Papa, dodajuæi da ljudi teže voljeti i biti voljeni. Potaknuo je mlade da teže sreæi i imaju hrabrosti s Kristom krenuti u buduænost. Jer Isus poziva da ga slijedimo, ne da bi nas 22 9. srpnja 2014. broj 27/2014 ika iskoristio, ne da nas porobi, nego da nas oslobodi, rekao je Sveti Otac mladima, te iznova osudio nezaposlenost koja pogaða posebice mlade. Veæ je sveti Ivan Pavao II. posjetio to marijansko svetište, 1995. godine, u prigodi svojega drugog pohoda pokrajini Molise. Tu se Djevica Marija prvi put ukazala, dvjema pastiricama – Serafini i Bibiani, 22. ožujka 1888. godine. Pred njezinim je nogama bilo mrtvo Isusovo tijelo prekriveno ranama. Nakon tog prvoga ukazanja, uslijedila su druga, a nakon službenoga priznanja Crkve, papa Pavao VI. je 1973. godine Žalosnu Gospu iz Castelpetrosa proglasio zaštitnicom pokrajine Molise. Papa Franjo zatim se u Iserniji susreo sa zatvorenicima koji služe kaznu u tamošnjemu zatvoru. U središte svoga nagovora stavio je nadu, te govorio o ponovnom ukljuèenju bivših zatvorenika u društvo, rekavši da držanje zatvorenika što duže iza rešetaka nije rješenje. Onaj tko svoje nade polaže u Gospodina, nikada se ne razoèara, rekao je Papa. Potaknuo je na obraæenje i traženje oproštenja, stavivši to u kontekst resocijalizacije i posvjedoèivši da se Gospodin nikada ne umori opraštati. Važno je ne zaustaviti se jer kada voda miruje, usmrdi se. Treba iæi naprijed, svaki dan po korak s Gospodinovom pomoæi. Bog je Otac, on je milosrdan, uvijek nas ljubi, posvjedoèio je Papa te na kraju sa zatvorenicima izmolio Zdravo Mariju. Zatvorenici su papi Franji darovali sliku koju su sami naslikali i veliku èokoladu. Na kraju posjeta pokrajini Molise papa Franjo otvorio je u Iserniji jubilarnu godinu u povodu 800. obljetnice roðenja pape Celestina V., koji je roðen u toj pokrajini. Na poèetku govora Papa je primijetio da su se susreli na mjestu koje se zove Trg pred katedralom. Trg je mjesto gdje se susreæu ljudi, a katedrala je mjesto susreta s Bogom, istaknuo je Papa, upozorivši kako u kršæanstvu nema suprotnosti izmeðu svjetovnoga i svetoga. Svoga prethodnika papu Celestina V. usporedio je sa svetim Franjom Asiškim, jer su obojica poznavali tegobe svoga vremena i imali suosjeæanja za siromašne. Obojica su vjerovala u Božje milosrðe koje mijenja svijet, a svoje suosjeæanje nisu izražavali dobrim savjetima i pobožnim rijeèima, nego svojim životom. Govoreæi o Božjem milosrðu, papa Franjo usredotoèio se na zaziv iz Oèenaša "Otpusti nam grijehe naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim", rekavši da je to plan života koji se temelji na milosrðu. Papa je svjestan da kršæanski ideali milosrða i ljubavi prema bližnjemu imaju malo mjesta u današnjem svijetu, no u ljubavi prema Bogu i bližnjemu, istièe on, leži snaga za pravedni gospodarski poredak u kojemu u središtu nisu novac i profit, nego svaki pojedini èovjek, njegov rad i obitelj. Papa ponovno svratio pozornost na problem izbjeglica Poruka Svetoga Oca u povodu obljetnice posjeta otoku Lampedusa Vatikan, 5.7.2014. (IKA) – U povodu prve obljetnice svoga pastoralnog posjeta otoku Lampedusa na koji svakodnevno pristižu ilegalne izbjeglice iz Sjeverne Afrike, papa Franjo uputio je poruku nadbiskupu Francescu Montenegru u èijoj se nadbiskupiji otok nalazi. U poruci Papa ohrabruje kršæanske zajednice i sve ljude dobre volje da nastave pomagati svima koji su u nevolji, bez straha, s nježnošæu i razumijevanjem. Istodobno poglavar Crkve oèekuje da æe nadležne ustanove posebno na europskoj razini biti odvažnije i velikodušnije u pomoæi izbjeglicama. . ika Izbjeglice i raseljene osobe nisu samo teret zajednici Nadbiskup Silvano Tomasi 60. zasjedanju Stalnog odbora Visokoga povjerenstva UN-a za izbjeglice Ženeva, 6.7.2014. (IKA) - Izbjeglice i raseljene osobe imaju prava i obveze, a nisu samo teret zajednici, istaknuo je nadbiskup Silvano Tomasi, stalni promatraè Svete Stolice pri Organizaciji ujedinjenih naroda u Ženevi, na 60. zasjedanju Stalnog odbora Visokoga povjerenstva Ujedinjenih naroda za izbjeglice. Napominjuæi da u svijetu ima više od pedeset milijuna izbjeglih osoba; i najviše nakon II. svjetskoga rata, nadbiskup je istaknuo potrebu da se zajamèi "poštovanje njihovih prava i ljudskoga dostojanstva", jer "zaštita osoba treba imati prednost u odnosu na državnu sigurnost". Stoga je upozorio da prihvat ne treba smatrati kao nešto ogranièeno na "privatnu inicijativu", nego ima biti "dijelom sustavne politike, na nacionalnoj i globalnoj razini". Problem izbjeglica valja rješavati prilagodljivijom graniènom politikom, jednostavnijom procedurom za stjecanje azila i boljim prigodama ukljuèivanja u društveno tkivo. U Europi je posebice bitna zajednièka strategija, da države prvoga prihvata ne budu ostavljene same, te da se postigne dogovor izmeðu raznih država o raspodjeli useljenika, vodeæi raèuna o gospodarskom stanju pojedinih država i gustoæi naseljenosti stanovništva, kazao je nadbiskup, prenosi Radio Vatikan. Poželjevši odgoj i senzibiliziranje javnoga mnijenja glede zajednièke odgovornosti o uzrocima sukoba i o traženju mirotvornih rješenja, nadbiskup Tomasi podsjetio je na ulogu vjerskih zajednica, njihov poziv na suosjeæanje i solidarnost, na prinos koji mogu dati, da se na prisilno seljenje gleda iz šire perspektive, imajuæi u vidiku poštovanje života i ljudskoga dostojanstva, kako bi se uzroci trpljenja uklonili. Papa slavio misu sa žrtvama seksualnog zlostavljanja Vatikan, 7.7.2014. (IKA) - Papa Franjo slavio je 7. srpnja ujutro u kapeli Doma Svete Marte u Vatikanu misu na kojoj su sudjelovale žrtve seksualnog zlostavljanja od strane klera. Pozvane su osobe stigle u Dom 6. srpnja popodne, a Sveti Otac došao ih je kratko pozdraviti tijekom veèere u blagovaonici. Rijeè je o šestoro odraslih osoba, tri muškarca i tri žene iz Njemaèke, Irske i Velike Britanije, u pratnji èlana obitelji ili drugi pratitelj. Na misnom slavlju bili su i èlanovi Papinske komisije za zaštitu maloljetnika. Molim vas za oprost i plaèem zajedno s vama, rekao je Papa u homiliji u kojoj je izrazio "bol i patnju zbog èinjenice da su neki sveæenici i biskupi, spolnim zlostavljanjem maloljetnika, obešèastili njihovu nevinost i vlastito sveæenièko zvanje". To je, istaknuo je Papa, nešto više od djela vrijedna prezira. To je nalik svetogrdnom kultu, jer su ti djeèaci i djevojèice bili povjereni sveæenièkoj karizmi kako bi bili dovedeni Bogu. A ti ljudi su ih žrtvovali idolu vlastite požude. Oni su oskvrnuli samu sliku Boga na èiju smo sliku stvoreni. Djetinjstvo, kao što svi znamo, je bogatstvo. Mlado srce, tako otvoreno i puno povjerenja, kontemplira otajstava Božje ljubavi i pokazuje se spremnim na jedinstven naèin rasti u vjeri. Danas srce Crkve gleda Isusove oèi u tim djeèacima i djevojèicama i želi plakati. Moli milost da plaèe nad odvratnim djelima zlostavljanja poèinjenih protiv maloljetnika, koja su ostavila ožiljke za èitav život, rekao je Papa. Znam da su te rane su izvor duboke i èesto nezatomljive emocionalne i duševne boli, pa èak i oèaja. Mnogi od onih koji su to pretrpjeli tražili su olakšanje u ovisnosti. Drugi su imali ozbiljnih smetnji u odnosima s roditeljima, supružnicima i djecom. Patnja obitelji je posebno teška, jer Inozemne vijesti šteta izazvana zlostavljanjem pogaða te vitalne obiteljske odnose. Neki su èak doživjeli strašnu tragediju smrti voljene osobe koja je poèinila samoubojstvo. Smrt te ljubljene djece Božje leži na mom srcu i na mojoj savjesti i na srcu i savjesti cijele Crkve. Tim obiteljima izražavam svoju iskrenu ljubav i tugu, rekao je Papa. Grijesi seksualnog zlostavljanja maloljetnika od strane pripadnika klera imaju otrovan uèinak na vjeru i nadu u Boga. Neki od vas se èvrsto drže vjere, dok je za druge doživljaj izdaje i napuštenosti doveo do slabljenja vjere u Boga. Vaša prisutnost ovdje govori o èudu nade, koja pobjeðuje najdublju tamu. Zasigurno je znak Božje milosti da danas imamo priliku susresti jedni druge, klanjati se Gospodinu, pogledati jedni drugima oèi i tražiti milost pomirenja, rekao je Papa. Pred Bogom i njegovim narodom izražavam duboko žaljenje zbog grijeha i teških zlodjela seksualnog zlostavljanja poèinjenih od strane klera nad vama i ponizno vas molim za oproštenje. Molim oprost takoðer zbog grijehe propusta crkvenih voða koji nisu odgovorili na odgovarajuæi naèin na obavijesti o zlostavljanju koje su uputili èlanova obitelji, kao i same žrtve zlostavljanja. To je nanijelo dodatnu patnju žrtvama zlostavljanja i dovelo u opasnost druge maloljetnike koji su se nalazili u riziènoj situaciji, rekao je Papa. "Nema mjesta u crkvenoj službi za one koji èine seksualne zloporabe i sa svoje strane se obvezujem da neæu tolerirati štetu nanesenu maloljetniku od bilo èije strane, bilo da je rijeè o kleriku ili ne". Svi biskupi moraju obnašati svoju pastirsku skrb s najveæom pažnjom kako bi se osiguralo zaštitu maloljetnika, rekao je Papa i dodao: "Nastavit æemo budno paziti na odgoj i izobrazbu za sveæeništvo. Raèunam na èlanove Papinske komisije za zaštitu maloljetnika. Svi maloljetnici, bez obzira na religiju kojoj pripadaju, su maleni koje Bog gleda s ljubavlju. Tražim tu pomoæ kako bi se iznjedrilo najbolje politike i pristupe u sveopæoj Crkvi za zaštitu maloljetnika i za izobrazbu crkvenog osoblja u provedbi tih crkvenih politika i procedura. Mi moramo uèiniti sve što je u našoj moæi kako bi se osiguralo da se ti grijesi više ne ponove u Crkvi." Tijekom mise Papa je održao homiliju na španjolskom jeziku, a svaki je od sudionika imao na raspolaganju tekst preveden na vlastiti jezik. Nakon doruèka Papa se susreo sa svakim od gostiju i njihovim pratiteljima te se zadržao njima u privatnom razgovoru u maloj dvorani Svete Marte. Sudionici su nakon razgovora izrazili svoju ganuæe i zadovoljstvo što su s toliko pažnje i spremnosti primljeni od Pape. Papa je pokazao da slušanje pomaže shvatiti i pripraviti put za ponovnu uspostavu povjerenja, lijeèenje rana i otvaranje moguænosti pomirenja s Bogom i Crkvom, navodi se u priopæenju Tiskovnog ureda Svete Stolice. Vatikan: Predstavljena nova mobilna aplikacija Vatikan, 7.7.2014. (IKA) – Predsjednik Papinskog vijeæa za sredstva društvenog priopæavanja nadbiskup Claudio Celli predstavio je 7. srpnja zajedno s koordinatorom projekta Thaddeusom Jonesom papi Franji novu mobilnu aplikaciju PopeApp 2.0. Aplikacija je dostupna na pet jezika i može se besplatno skinuti, a donosi najnovije vijesti o Papi i informacije vatikanskih medijskih servisa, ukljuèujuæi i Radio Vatikan. Novi dizajn olakšava pristup sadržaju i, prema rijeèima nadbiskupa Cellija, pomaže korisnicima biti u bližem kontaktu s Papom, njegovom službom i njegovom porukom o Božjoj ljubavi. Na predstavljanju Papa je, kako prenosi engleski program Radio Vatikana, pohvalio rad vatikanskih medijskih servisa i ohrabrio njihovu nazoènost i sudjelovanje u digitalnom svijetu. 9. srpnja 2014. broj 27/2014 23 Prilog dokumenti ika Prilog dokumenti Isus sve poziva k sebi Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 6. srpnja 2014. Draga braæo i sestre, dobar dan! U Evanðelju ove nedjelje nalazimo Isusov poziv koji glasi ovako: "Doðite k meni svi koji ste izmoreni i optereæeni i ja æu vas odmoriti" (Mt 11, 28). Kada Isus to kaže on ima pred oèima ljude koje susreæe svakoga dana na putovima Galileje: tolike jednostavne osobe, siromašne, bolesne, grešnike i marginalizirane... Ti su ljudi uvijek hrlili za njim da slušaju njegovu rijeè – rijeè koja je davala nadu! Isusove rijeèi uvijek daju nadu! – te kako bi se dotaknuli bar skuta njegove haljine. Sâm Isus je tražio ta mnoštva, umorna i iscrpljena poput ovaca bez pastira (usp. Mt 9, 35-36) i tražio ih je zato da im navijesti Kraljevstvo Božje i lijeèi mnoge u tijelu i u duhu. Sada ih sve poziva sebi: "Doðite k meni", i obeæava im olakšanje i okrjepu. Taj se Isusov poziv proteže sve do naših dana, da dopre do brojne naše braæe i sestara, potlaèenih neizvjesnim uvjetima života, teškim životnim prilikama, a katkada i bez èestitih uporišta. U najsiromašnijim zemljama, ali i na periferijama najbogatijih zemalja, mnogo je umornih i iscrpljenih osoba, pritisnutih nepodnošljivim teretom napuštenosti i ravnodušnosti. Ravnodušnost: koliko samo ljudska ravnodušnost boli one koji su u nevolji! A još je gora ravnodušnost kršæana! Na rubovima društva ima mnogo muškaraca i ženâ koje muèi bijeda, ali i nezadovoljstvo životom i frustracija. Mnogi su prisiljeni iseliti se iz svoje domovine, izlažuæi opasnosti vlastiti život. Još je više onih koji svakodnevno nose teret gospodarskoga sustava koji izrabljuje èovjeka, nameæe im nepodnošljivi "jaram", kojeg malobrojni povlašteni ne želi nositi. Svakome od te djece Oca koji je na nebesima, Isus ponavlja: "Doðite k meni, svi vi". Ali on to poruèuje i onima koji posjeduju sve, ali im je srce prazno i u njemu nema Boga. I njima Isus upuæuje taj poziv: "Doðite k meni". Isusov se poziv odnosi na sve ljude. Ali, na poseban naèin na one koji najviše pate. Isus obeæava dati okrjepu svima, ali nam takoðer upuæuje poziv koji je poput zapovijedi: "Uzmite jaram moj na sebe, uèite se od mene jer sam krotka i ponizna srca" (Mt 11, 29). Gospodinov se "jaram" sastoji u tomu da se teret drugih ljudi bratskom ljubavlju preuzme na sebe. Nakon što primimo od Krista okrjepu i utjehu, i mi smo pozvani postati okrjepa i utjeha za braæu, i to u blagom i poniznom ponašanju, po uzoru na Uèitelja. Blagost i poniznost srca pomažu nam ne samo preuzeti teret drugih, nego takoðer ne postati im breme svojim osobnim pogledima, sudovima, kritikama ili svojom ravnodušnošæu. Zazovimo Presvetu Mariju, koja prima pod svoj plašt sve umorne i iscrpljene, da bismo kroz prosvijetljenu vjeru, posvjedoèenu u životu, mogli biti okrjepa za one koji trebaju pomoæ, nježnost i nadu. Nakon Angelusa Draga braæo i sestre, […] Želim na osobit naèin i od srca pozdraviti sve dobre ljude iz Molise, koji su me juèer primili u svojim krajevima i u svome srcu. Bilo je to toplo gostoprimstvo: neæu ga nikada zaboraviti! Hvala od srca. Molim vas ne zaboravite moliti za mene: i ja æu moliti za vas. Svima želim ugodnu nedjelju i dobar tek. Doviðenja! 24 9. srpnja 2014. broj 27/2014
© Copyright 2024 Paperzz
