LIDER Poseban prilog /// 28. svibnja 2010. GOSPODARSKI FORUM SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE strategije Županija može postati vodeća regija u Hrvatskoj Turizam Sunce i more nisu dovoljni, treba investirati u prateće usluge i sadržaje Buđenje gospodarstva Dalmacije Poseban prilog LIDER Koncentracija gospodarskih resursa oko glavnih gradova pokazala se neodrživim razvojnim konceptom Za rast je potrebna nova regionalna politika N ajbolja praksa u EU pokazuje da je regionalna razvojna politika ključna za ukupan ekonomski rast. Velike razlike u gospodarskoj razvijenosti pojedinih regija jedna su od najvećih zapreka harmoničnom i dugoročno održivom gospodarskom razvitku. Koncentracija gospodarskih resursa oko glavnih gradova pokazala se neodrživim razvojnim konceptom, pa tako i fiskalna politika EU neposredno potiče nedovoljno razvijene regije. Međutim, ne samo da je regionalna politika jedna od najvažnijih zajedničkih ekonomskih politika nego i vlade zemalja članica svojom fiskalnom i poreznom politikom posebno potiču investitore da ulažu u područja manje sposobna za stvaranje nacionalnog dohotka. Mnogo je primjera vrlo uspješnih europskih regija koje su u proteklih deset godina zabilježile impresivn ekonomski rast. Finska regija Tampere u kratkom je roku uspješno osuvremenila svoju industrijsku strukturu kao i male austrijske alpske regije Voralberg i Tirol. Iskustva EU S razvojem regija otklanjaju se zapreke ekonomskom rastu nacionalnih ekonomija iskorištavanjem lokalnih resursa uz niže ulazne troškove. Osim ekonomskih učinaka regionalni razvoj smanjuje socijalni pritisak na velike gradove koji zbog fizičkih ograničenja jednostavno ne mogu otvoriti dovoljno radnih mjesta. Socijalni su troškovi ekonomske centralizacije zbog toga iznimno veliki i u pravilu veći od koristi koje se mogu izvući koncentracijom ekonomskih potencijala. Europske se regije u svojoj razvojnoj politici koriste sofisticiranom kombinacijom instrumenata europske, nacionalne i regionalne, ekonomske politike. Razvijaju se različiti instrumenti, od strukturnih i kohezijskih fondova, fondova kapitalnih subvencija preko javno-privatnog partnerstva do regionalnih investicijskih poduzeća. Hrvatska ekonomska praksa ne poznaje, ali, nažalost, i ne razumije dovoljno dobro suvremene instrumente regionalne ekonomske politike koja je u posljednja dva desetljeća duboko transformirala gospodarske krajolike novih zemalja članica EU. Stara struktura Splitsko-dalmatinska županija najveća je hrvatska regija po broju stanovnika. Nekadašnja snažna industrijska struktura tijekom tranzicijskog je razdoblja izgubila nekadašnje značenje u kreiranju regionalnog BDP-a. Dominacija trgovine i usluga, sektora koji ne stvaraju veliku dodanu vrijednost, rezultirala je ekonomskim zaostajanjem te regije za ostalim hrvatskim regijama te visokom stopom neza- Splitsko-dalmatinske županije T&MC Group [email protected] Miodrag Šajatović Marija Čekada, Tatjana Brebrić, Jelena Gotovac UredniCa izdanja Dušanka Figenwald 6 Intervju Ante Sanader, župan Splitskodalmatinske županije: Naš je cilj ravnomjeran razvoj cijele županije 8 Regionalne razvojne strategije i projekt brendiranja Županija može postati vodeća regija ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi poslenosti. Budući da su sadašnji glavni poslodavci trgovačke kompanije, brodogradilišta i graditeljska poduzeća, zadržavanje sadašnje strukture regionalnog gospodarstva ne pruža perspektivu za održiv rast. S obzirom na raspoložive potencijale, sveučilišne kapacitete te način života splitsko-dalmatinska regija ima velike mogućnosti privlačenja direktnih stranih ulaganja u tehnološki razvijene gospodarske sektore kao pokretače dugoročno održivoga gospodarskog rasta. Za oslobađanje tih ‘prirodnih’ potencijala rasta nužne su potpuno nova regionalna politika hrvatske Vlade i nova fiskalna politika regionalne uprave i lokalne samouprave. Direktor Lider pressa Novinari Ambiciozni razvojni projekti pripremaju se upravo u krizno vrijeme piše Damir Novotny Gospodarski forum Glavni urednik 3 Gospodarski forum 11 Poticaji i mjere Mogućnosti financiranja leže u fondovima EU, državnim poticajnim mjerama, povoljnim kreditnim linijama i stranim ulaganjima 12 Razgovor Srećko Radnić, direktor Agencije za razvoj Splitsko-dalmatinske županije: Moramo stvoriti poslovno okruženje privlačno stranim investitorima 14 Županijski razvojni projekti Nove potpore poduzetnicima putem mikrokreditiranja 16 Problemi i mogućnosti brodogradnje Budućnost je jadranski i pomorski klaster 18 Turizam Treba investirati u smještaj koji prate druge usluge Distribucija Željko Vukelić Tisak d.d., Slavonska avenija 2, Zagreb Marketing Tisak Sandra Kvakan, Hrvoje Klanac, Ana Milaković‚ Ana Popović Kišur Radin i repro d.o.o., Zagrebačka cesta 194, Zagreb Izdavač Lider press d.d., Savska cesta 41, Zagreb; telefon: +385 1 63 33 500; faks: +385 1 63 33 599; www.liderpess.hr 28. svibnja 2010. Gospodarski forum U organizaciji Agencije za razvoj Splitsko-dalmatinske županije predstavljene su aktualne mjere za poticanje gospodarstva, projekti i razvojna politika regije na prvom Gospodarskom forumu Splitsko-dalmatinske županije Ambiciozni razvojni projekti pripremaju se u krizno doba pišU T. Brebrić i M. Čekada [email protected] G ospodarski forum Splitsko-dalmatinske županije održan prvi put 20. svibnja u prepunoj dvorani Ekonomskog fakulteta u Splitu okupio je vodeće gos- podarstvenike i predstavnike javnog i privatnog sektora. Skup je obradio razne teme vezane uz regionalni razvoj, a glavni ciljevi foruma bili su predstavljanje aktualnih mjera za poticanje gospodarstva, predstavljanje projekata i razvojne politike regije, ali i jačanje suradnje privatnog i javnog sektora. Organizator je skupa Agencija za razvoj Splitsko- dalmatinske županije, a uspješnost organizacije svakako potvrđuje do posljednjeg mjesta ispunjena dvorana u kojoj je forum održan. - Mi trebamo naći rješenje, a koliko će kvalitetno ono biti, toliko ćemo kvalitetno ići dalje. Naša budućnost i naša strateška odrednica jest razvoj gospodarstva temeljen na znanosti jer je u tome najbolja dobit i dobiva se najveća gospodarska vrijednost - poručio je domaćin skupa župan splitsko-dalmatinski Ante Sanader. U izlaganju je župan gospodarstvenike pozvao na zajedništvo istaknuvši kako se sve županijske snage moraju usmjeriti upravo prema razvoju. - Broj ljudi koji se ovdje okupio govori o tome koliko je aktualna tema www.liderpress.hr Poseban prilog LIDER Pozitivno poduzetničko okruženje Lokalna zajednica može još više Na okruglom stolu poduzetnici su se dotaknuli i specifičnih lokalnih tema glede dobivanja građevinske i lokacijske dozvole u poduzetničkim zonama, među ostalim i požurivanja dobivanja dozvola za zonu Kukuzovac, za koju je 11 proizvodnih tvrtki potpisalo ugovore. Neki od specifičnih problema poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji odnosili su se i na nedobivanje protupožarne suglasnosti jer je poduzetnik čekao mjesec dana da se djelatnica lokalne uprave vrati s godišnjeg odmora. Neka gospodarskog razvoja. Gledajući teme ne možemo se oteti dojmu da su pogođene one ključne za ovo područje - brodogradnja i turizam. Vlastiti programi Zgodno se poklopilo što se upravo danas otvaraju ponude za privatizaciju brodogradilišta - rekao je pozdravljajući sudionike dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu Branko Grčić. Ideja je, naravno, da forum postane tradicionalno mjesto okupljanja regionalnih snaga, na kojem će se 28. svibnja 2010. potencijalna rješenja ponudio je izvršni direktor specijalnih projekata McCann Erickson Edvin Jurin koji je poduzetnicima poručio da nikada nije bilo lako i da gledaju priliku u novim savezništvima. Okrugli stol zaključio je Srećko Radnić, direktor Agencije za razvoj Splitske županije, s napomenom da je namjera bila isprovocirati poduzetnike da naprave još veći pritisak na Županiju i Agenciju za razvoj kako bi napravili još više za stvaranje pozitivnoga poduzetničkog okruženja. uvijek iznova promišljati načini na koje se može unaprijediti stanje u županiji. Izlaganja na forumu bila su podijeljena na nekoliko modula. Prvi dio bio je posvećen regionalnoj razvojnoj politici, odnosno mjerama javnog sektora za razvoj regije. Među govornicima bili su predstavnici raznih tijela, od Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva preko Agencije za promicanje izvoza i ulaganja pa sve do Hrvatske banke za obnovu i razvoj. - Gotovo polovina svih poduzet- ničkih projekata, tvrtki i ulaganja odnosi se na Zagreb i okolicu. Međutim, Splitska županija iznimno se dobro drži, iznimno se dobro koristi poduzetničkim kapacitetom i primjenjuje nacionalne programe, ima vlastite regionalne programe. U Ministarstvu ovu regiju gledamo kao iznimnu razvojno-potencijalnu županiju. Prema TEA indeksima ona je iznad hrvatskog prosjeka, po izvoznim rezultatima također u pravilu iznad prosjeka Hrvatske, a dio je odgovora u jakoj turističkoj djelatnosti. Ima i tehnološke razvojne centre, što je iznimno važno za razvitak novih, zelenih industrija koje su utemeljene na znanju. Ima dobre softveraše, kalstere ICT-a, klaster male brodogradnje, što je veoma dobro jer su to trenutačno najkonkurentije industrije na svijetu. To su sve dobri razvojni potencijali - istaknula je voditeljica Odjela za pripremu i provedbu projekata u MINGORPu Jasminka Kerser. U drugom dijelu foruma sudionicima su predstavljeni regionalni razvojni projekti pa su gospodarstvenici mogli doznati informacije o modelima potpore malom i srednjem poduzetništvu koji se provode u županiji, od mikrokreditiranja preko Fonda za poljoprivredu pa sve do razvoja poduzetničkih zona. - Kontinuitet u poticanju malog i srednjeg poduzetništva ide u dva smjera; jedan je sufinanciranje ulaganja, a drugi izgradnja infrastrukture - objasnio je stručni savjetnik Upravnog odbora za gospodarstvo, razvitak i europske integracije Splitsko-dalmatinske županije Branko Ora. Treći dio foruma bio je posvećen razvoju brodogradnje, a izlaganja su održali Ivica Veža, profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, i Boris Vukušić, predsjednik Udruženja male brodogradnje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Oni su iznijeli dva različita pogleda na sadašnjost i budućnost brodogradnje - jedan mili razović, T Z S p l i ts k o - d a l m a t i n s k a : - Svjetska iskustva govore da se turizmom najdjelotvornije upravlja s razine regije i vrijeme je da preuzmemo tu odgovornost na županijskoj razini Gospodarski forum Okrugli stol bio je prilika da poduzetnici i predstavnici mjerodavnih institucija i tvrtki razmijene iskustva o razvoju Splitsko-dalmatinske županije. Slijeva: Damir Novotny, Božica Lapić, Jadranka Keser, Dalibor Marijanović, Ivo Žinić i Edvin Jurin iz perspektive problema velikih brodogradilišta, a drugi sa stajališta uspješnih malih brodogradilišta. Nakon njihovih izlaganja slijedio je dio posvećen drugoj iznimno važnoj gospodarskoj djelatnosti u županiji, turizmu. Planove i strategije za razvoj u županiji predstavio je direktor Turističke zajednice Splitskodalmatinske županije Mili Razović. - Županijska vlast do sada nije znatno utjecala na razvojne procese u turizmu, ni u procesu planiranja i izgradnje kapaciteta ni u privatizacijskim procesima, privlačenju kapitala, razvoju ljudskih potencijala, davanju važnih poticaja i drugim ključnim pi- tanjima o kojima ovisi opća kvaliteta turizma u županiji - rekao je Razović dodajući kako svjetska iskustva govore da se turizmom najdjelotvornije upravlja s razine regije pa je vrijeme da Splitsko-dalmatinska županija preuzme odgovornost za vlastiti turizam. jasminka keser, Minist a r st v o g o s p o d a r st v a : A n t e S a n ADER , Ž u p a n S p l i ts k o - d a l m a t i n s k i : - Imate dobre razvojne potencijale u ICT sektoru i u maloj brodogradnji. Iskoristite mogućnosti koje vam pružaju dobri softveraši, tehnološki centri i stručni klasteri - Razvoj namjeravamo temeljiti na znanosti jer se tako dobiva najveća gospodarska vrijednost. Koliko će kvalitetno biti rješenje, toliko ćemo kvalitetno ići dalje Muke s likvidnošću U pretposljednjem dijelu foruma predstavljene su tvrtke koje ujedinjuju najbolju praksu u županiji. Tako su se predstavili gospodarstvenici iz različitih sektora kao što su Banko, Adria Winch, Trenton, Sardina Postira, Pomak, Splitska banka, Cemex i Zračna luka Split. Forum je završio iznimno zani- mljivim okruglim stolom, a dojmove sudionika o tom prvom Gospodarskom forumu možda je najbolje sažeo župan jednostavnim riječima: ‘Pogodili smo u sridu.’ Ako ne možemo naplatiti robu, kako uopće možemo ulagati u nove tehnologije? - jedno je od pitanja koje je otvorilo okrugli stol na kojem su osim predstavnika nadležnih agencija, državnih i lokalnih institucija sudjelovali poduzetnici Splitskodalmatinske županije. Elena Perković Paloš, zamjenica gradonačelnika Sinja zadužena za gospodarstvo i direktorica tvrtke Dalmeso, istaknula je da se bori protiv tog problema u svakodnevnom poslovanju kao i Davor Karninčić, suvlasnik direktor tvrtke Trentnon koja proizvodi maslinovo ulje. - Sedamdeset posto trgovačkih kuća ne plaća na vrijeme, mnogima preostaje da biraju između toga da zatvore tvrtku ili da se muče kako bi netko drugi ostvarivao ekstra profit. To je čisti reket jer dobijete prihod koji ste dobili od neplaćanja dobavljačima, a ne od prodaje, pa tvrtke propadaju - poručio je Karninčić. Jasminka Keser, voditeljica Odjela za pripremu projekata, osvrnula se na primjedbe poduzetnika te napomenula da je zatvaranje tvrtki u kategoriji maloga gospodarstva vrlo problematično za gospodarstvo. Naglasila je da Ministarstvo gospodarstva upoznato s problemom nepoštovanja zakona o obveznim odnosima za koje je, kaže, nadležno Ministarstvo pravosuđa. - Smišljamo kreditne linije kako bismo pomogli, no u međuvremenu je izašao plan Vladinih mjera za gospodarsko oživljavanje, a jedna od njih jest i oživljavanje nelikvidnosti te postupno smanjivanje roka plaćanja na 60, a potom na 45 dana napomenula je Keser te dodala kako će se država u tom slučaju 'opako' naraditi. Problem je nelikvidnosti, dodao je Dalibor Marjanović, direktor Bicra, u tome što se u dobrim godinama određenim kompanijama dopustilo da temelje razvoj na proizvođačima. Danas, kaže, oni više nisu jedini krivci za nelikvidnost, nego je dodatan faktor i kriza. Ekonomski analitičar Damir Novotny istaknuo je da se ne može oče- kivati da će se propisivanjem rokova plaćanja riješiti problem opće nelikvidnosti posebice kada je riječ o nesolventnim tvrtkama. Izvorište problema nelikvidnosti vidi u tome što se tvrtke ne pridržavaju zakonske obveze da prijavljuju stečajeve Trgovačkom sudu u trenutku kada im obveze prerastu vrijednost ukupne imovine, ali napominje da to ujedno ne radi država jer je i sama u stanju nesolventnosti. Krizni uvjeti O tome je nastavio govoriti Neven Kulušić, direktor splitske tvrtke Pomak za projektiranje, proizvodnju i trgovinu u automatizaciji i kompjutorizaciji, koji je istaknuo da je problem ponajprije u državi koja ne podmiruje svoje obveze na vrijeme. - Ne mogu kompenzirati svoje obveze prema državi, ali ona ih prema meni može rješavati kako hoće i nakon godinu dana. Od poduzetnika se traži da spase državu, no onda ih se stavlja na stup srama prije nego što se utvrdi pravo stanje. Glavno je da se poduzetnike optuži za utaje poreza i slično. Za takvo što netko bi morao odgovarati. Osim toga od njih se očekuje da zapošljavaju i zadrže posao, a onda im se s druge strane nanosi velika šteta - kaže Kulušić te dodaje da njegova tvrtka dobro radi i u kriznim uvjetima te za svoja različita programska rješenja ima dogovorene poslove za sljedećih 20 godina. Stjepan Pezo, direktor omiške tvrtke Galeb, kao izvoznik osvrnuo se na tečaj kune, ali i na parafiskalne namete. - Problemi su u tečaju kune i parafiskalnim nametima; tečaj treba povećati, a parafiskalna davanja smanjiti − kazao je Pezo. Iako je na skupu istaknuto da teret krize najviše podonose mala i srednja poduzeća, Novotny je dodao da na makrorazini postoji dovoljno novca koji bi mogao pomoći u njihovoj sanaciji, ali da nije na pravome mjestu. - Ponuda je novca golema, no financijski sektor ne prosljeđuje novac realnom sektoru. Kamata od pet posto po kojoj se nude krediti velika je kada se zna da je na europskom tržištu cijena kapitala na najnižim razinama - rekao je Novotny. L www.liderpress.hr Poseban prilog LIDER Ante Sanader, župan Splitsko-dalmatinske županije kaže da treba štititi lokalno stanovništvo od ‘falših’ investitora, a i prave investitore od lokalnog stanovništva Naš je cilj ravnomjeran razvoj cijele županije razgovarala Tatjana Brebrić [email protected] G ospodarske zone, Tunel Biokovo, tehnološk park, razvoj turizma, sve su to teme iznimno važne za razvoj Splitskodalmatinske županije. U kojoj su fazi projekti i što je još u planu, otkrio nam je župan Ante Sanader. • Koji su to najvažniji projekti za regionalni razvoj na koje ste posebno ponosni? - Najveći projekti vezani su uz poticaje gospodarstvu, a to su gospodarske zone. Prolaskom autoceste prije četiri godine promijenili smo županijski prostorni plan i proširili ga za projekte 30 gospodarskih zona. Većinom su uz autocestu, dio ih je na otocima, a dio kontinentalnom dijelu, u Zagori. Neke su se tek počele graditi, kao što je slučaj s Prgometom, Primorskim Dolcem, Zadvarjem ili Šestanovcem. Neke su, kao Dicmo, u fazi završetka ili kao Dugopolje, gotovo dovršene. Na tim područjima poduzetnici nalaze riješenu infrastruktu uz male cijene. Jedan od razloga jest iseljenje nekih objekata iz Splita, a drugi je ravnomjern razvoj županije. Gotovo 28. svibnja 2010. se stanovništvo cijele županije doselilo u Split. Mi želimo potaknuti suprotno, ravnomjeran razvoj. Zone su takvo mjesto gdje županija s državom i jedinicom lokalne samouprave gradi infrastrukturu i stvara najpovoljnije uvjete za razvoj gospodarstva. • Koje su još mjere provedene za gospodarski razvoj? - Potaknili smo velik projekt sufinanciranja kamata na poduzetničke kredite u kojem dajemo do četiri posto za sufinanciranje kamate. To su poticaji da ondje gospodarstvo stvarno nikne, primarno proizvodno, ali i trgovački centri. • Osniva se i znanstveno-tehnološki park? - Da, strategija nam je stvoriti uvjete za zapošljavanje svojih ljudi jer imamo 25 tisuća studenata od kojih više od pola studira tehničkih znanosti. Ti ljudi trebaju radna mjesta, a mi bismo željeli da ih oni nađu upravo u znanstveno-tehnološkom parku. To je prostor od 50 hektara u zoni Vučevici na čvoru autoceste. Park bi trebao biti trodijelan: prvi je dio inkubator, objekti gdje mladim poduzetnicima ili znanstvenicima dajemo gotovo besplatan prostor da počnu svoju djelatnost u praksi. Us- poredno s tim pokrenuli smo akciju sufinanciranja znanstvenih projekata koji se primjenjuju u praksi. Želimo, naravno, projekte s mogućnošću znanstvene primjene. U inkubatoru se razvija projekt; kad dostigne određenu razinu, seli se u sljedeći prostor s malim poslovnim objektima s povoljnijom cijenom. U trećem području očekujemo strane investicije, i to u hi-techu, dakle u kojem planiramo zemljište besplatno iznajmiti na 50 godina. • U kojoj je fazi razvoja trenutačno taj projekt? - Urbanistički plan uređenja, kao posljednji preduvjet potreban za dobivanje građevinske i lokacijske dozvole, na javnom je uvidu i bit će gotov za otprilike mjesec dana. Usporedno s tim sastavljamo i natječaj za studiju isplativosti koja je osnovni dokument za traženje novca od europskih fondova. Naš je plan da se do kraja godine već omogući izdavanje građevinskih dozvola za zainteresirane partnere. • Znači, u roku od godinu-dvije na tom bi mjestu već moglo biti radnih mjesta? - U ovom mandatu ondje moraju niknuti objekti i taj projekt mora zaživjeti. • Što je s poljoprivredom? - Putem Fonda za razvoj poljoprivrede potičemo razvoj poljoprivrede i stočarstva. To su sredstva s kamatama od otprilike tri posto, što se ne može naći ni u jednoj komercijalnoj banci. Poček je od godinu ili dvije, čak tri ako je program vrlo zanimljiv i ne može se očekivati brz povrat novca. Tako su deseci hektara ma- Gospodarski forum ulažemo u to. Naprimjer, otok Brač već je kao Split jer ima toliko brodskih veza da mnogo ljudi iz Splita radi na Braču i vraća se kući u tri sata. Vis je s druge strane najslabiji jer je najudaljeniji, ondje je najteže zadržati život. Neizbježno je, naravno, i ljudima osigurati radna mjesta jer inače se na otocima živi samo ljeti. • Koliko u svim tim projektima ima prostora za izvlačenje novca iz fondova EU? - Povukli smo projekt od pet milijuna eura za energetiku kojim pokušavamo povećati energetsku učinkovitost na otocima. Upravo zbog takvih projekata osnovali smo Razvojnu agenciju u kojoj smo zaposlili mlade stručnjake koji sada rade na projektima da bismo što uspješnije dolazili do tog novca. U tome očekujemo znatan novac, bilo bi šteta ne iskoristiti to. • Koliko je recesija utjecala na brzinu provedbe projekata u županiji? - Kad je riječ o infrastrukturnim projektima, tek su se sada počeli osjećati učinci. Naprimjer, tunel Sveti Ilija - Biokovo jedan je od važnijih infrastrukturnih, ali i gospodarskih projekata, jer riječ je o izlazu Makarske na autocestu, širenju područja tog turističkog bisera. Taj projekt sada je usporen jer je nestalo novca u Državnoj riznici, tako da je u ovoj godini projekt trebao biti završen, ali neće biti. slina i vinograda zasađeni u našoj županiji. Mi smo turističko odredište i želimo vratiti autohtoni proizvod. Naša je županija ipak simbol Dalamacije, turizam nam je iznimno važan. Želimo da što više domaćih proizvoda dođe na stolove turista koji dolaze ovamo. Zato ulažemo mnogo u obnovu vinogradarstva i maslinarstva. Ipak je ovo Dalmacija, plodovi maslina tu su sigurno jedni od najkvalitetnijih, bar u Hrvatskoj. • Koliko je teško razvijati otoke, što je najvažnije? - Bez kvalitetnih i jeftinih brodskih veza, te brzobrodskog povezivanja nema života na otocima. Svoj novac, i to četiri milijuna kuna na godinu, • Ipak, regionalni razvoj teče mnogo brže nakon što je autocesta prošla cijelom županijom? - To je velika olakšica jer je sada najudaljeniji dio županije osim otoka na sat vožnje od Splita. To otvara mogućnost ravnomjernog razvoja jer se ljudi mogu vratiti na to područje i iskoristiti svoje nekretnine ili zemljište umjesto da budu podstanari u Splitu. Ne može svatko živjeti u Splitu, gdje su skupi stanovi i život, i u isto vrijeme imati nekretnine u manjemu mjestu. Zato ulažemo i u gospodarske zone i u infrastrukturu. Ipak, decentralizacija je bila nemoguća bez kvalitetne prometne povezanosti. Naravno, i bez školstva i zdravstva, jer nitko ne želi biti u manjemu mjestu ako mu ono ne nudi standard koji u 21. stoljeću očekuje. Zato mi ulažemo otprilike 25 posto svog proračuna u poticanje gospodarstva, od 25 do 30 posto u infrastrukturu. • Koji projekti zasad moraju pričekati bolja vremena? - Primaran je tunel Vučevica koji će biti spoj Splita s autocestom. S tim se projektom natječemo za europske fondove. Uskoro će dobiti lokacijsku dozvolom, ali novca sada nema. Iza brda iza kojeg se stanovništvo iselilo veliko je prostranstvo, u tome vidimo perspektivu razvoja i širenja grada. Most Čiovo u Trogiru također je vrlo važan projekt. • Koliko je odmaklo provođenje turističkoga 'masterplana' s obzirom na to da su bili zadani prilično ambiciozni ciljevi? - Kod nas je najveći problem imovinskopravni jer je tih turističkih zona 80-ak, što manjih, što većih, ali zemljište je preskupo. Špekulira se, pa ljudi kupuju poljoprivredna zemljišta i pašnjake i onda traže da ih prenamijenimo. Ministarstvu predlažemo da se pobrišu sve zone, odnosno da ih se oformi ondje gdje će biti interesa. Sad imate zone u kojima je cijena zemljišta preskupa i investicija nije isplativa. Bilo bi logično da interes ima zajednica, a ne oni koji kupuju zemljište za nešto sitno eura, a onda to preprodaju. Treba štititi lokalno stanovništvo od ‘falših’ investitora, a i prave investitore od lokalnog stanovništva. • Koliko je teško pregovarati s potencijalnim investitorima u turizam? - Imate investitora koji dođu i onda vrše pritisak. Kupili su nešto i onda kažu da su mislili da je sagrađenost veća. Uložili su u nešto stotinu milijuna i onda su nešto mislili. Zapravo, to je metoda pritiska. Ipak, ima i ozbiljnih investitora koji se razočaraju jer naiđu na razne muljatore. Svako slika ima naličje. Nama je cilj da se strane investicije provedu. Postigli smo da Splitsko-dalmatinska županija dobije status prijateljskog okružja za strana ulaganja, što je vrlo važno. L www.liderpress.hr Poseban prilog LIDER Dva projekta Agencije za razvoj Splitsko-dalmatinske županije: izrada županijske razvojne strategije i projekt njezina brendiranja Županija ima potencijal biti vodeća regija ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi piše Marija Čekada [email protected] N a Gospodarskom forumu Splitsko-dalmatinske županije predstavljena su dva aktualna projekta Agencije za razvoj Splitsko-dalmatinske županije koja bi trebala potaknuti gospodarski i marketinški potencijal tog područja. U pripremnoj je fazi izrada županijske razvojne strategije, a aktualni je projekt brendiranje Splitskodalmatinske županije. Da bi se što bolje izradila županijska gospodarska strategija, stanje gospodarstva analizirala je hrvatska konzultantska tvrtka ICI/TMC Group čiji je direktor Damir Novotny u Splitu iznio preporuke o tome što bi trebao donijeti toliko potreban gospodarski razvoj i rast županije. O smjernicama strategije brendiranja županije koja bi tako trebala postati prepoznatljiva i potencijalnim ulagačima i posjetiteljima govorio je Edvin Jurin, izvršni direktor za specijalne projekte McCann Ericksona. Splitsko-dalmatinska županija ne smije postati županija konobara i kuhara. Ne smije biti fokusirana samo na 'običan' turizam nego na onaj s dodanom vrijednošću. Mora zadržati industrijsko obilježje, ali ne tradicionalno, nego suvremeno. Industrije koje bi trebale donijeti novo zapošljavanje i gospodarski razvoj ne podrazumijevaju samo ICT sektor i informatiku nego agroturizam i medincinski turizam te suvremenu brodogradnju - neke su preporuke koje 28. svibnja 2010. bi trebalo uključiti u županijsku strategiju razvoja, a koje je na skupu u Splitu iznio priznati ekonomski analitičar Damir Novotny. Naime, na inicijativu agencije Rere njegova konzultantska kuća provela je stručnu analizu i sastavila preporuke za izradu razvojne strategije da bi se lokalnoj vlasti i poduzetnicima pokazala u kojem bi se smjeru gospodarstvo te županije trebalo razvijati. Prevelik udio trgovine Prema rezultatima analize jedna je od najvećih zapreka za gospodarski rast županije struktura gospodarstva u kojoj prema prihodima i broju zaposlenih dominiraju tvrtke iz građevinskog i prerađivačkog sektora koje ne mogu proizvesti stope s višom dodanom vrijednošću. Jedna od potencijalih zapreka za daljnji gospodarski rast jest i veličina sektora trgovine koji ima predimenzioniranu ulogu i čini 40 posto u ukupnoj strukturi, što je triput više od usporedivog udjela sektora trgovine u domaćem gospodarstvu. Dohodak od restorana i hotela (turističke usluge) jest 3,3 posto bruto proizvoda gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije i niži je od usporedivog udjela u hrvatskom BDP-u. - U gospodarskom smislu županija zaostaje za državnim prosjekom, no prema potencijalima koje imate trebali biste biti vodeća regija ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi. Više stope ekonomskog rasta ne mogu se temeljiti samo na turističkoj potrošnji i trgovini nego i na novim kvalitetnim industrijama koje će otvarati nova radna mjesta. Bez novog ciklusa investicija utemeljenih na novim tehnologijama neće biti razvoja - poručio je Novotny. Koliko je to važno, govori i podatak da je nezaposlenost u Splitsko-dalmatinskoj županiji znatno viša u odnosu na hrvatski prosjek. Potpuno nov, moderan koncept industrijskog razvoja nego trebalo bi donijeti novo zapošljavanje. Obuhvaćao bi suvremene industrije koje će omogućiti da se u županiji zadrže naraštaji koji tek dolaze i izbjegne njihovo iseljavanje. Profil Splitsko-dalmatinske županije Osobni podaci Površina (u km): 4.534 (14.045 uključujući morsku površinu) Broj stanovnika (2001.): 463.676 Sjedište županije: Split Broj zaposlenih (2008.): 155.277 Broj nezaposlenih (2008.): 34.944 Stopa nezaposlenosti (2008.): 16,7 posto Bruto domaći proizvod (2008.): 5.550 eura po stanovniku Broj gospodarskih subjekata (2008): 24.244 Prosječan broj zaposlenih u sektoru poduzeća (2008): 10,7 Gospodarski forum SWOT ANALIZA SplitskO-DALMATINSKE županije Damir Novotny, konzultant: - Za pokretanje gospodarskog rasta i razvoja u vašoj bi županiji bila dovoljna tri ili četiri ozbiljna ulagača koja bi otvorila tri ili četiri tisuće radnih mjesta - Nove industrije ne podrazumijevaju samo uslužne djelatnosti ili ICT sektor. Riječ je o kreativnom i inovativnom pristupu tradicionalnim industrijama, što je u turizmu agroturizam ili medicinski turizam. U brodogradnji to bi značilo razvoj suvremenih brodova u brodogradilištima u Trogiru i Splitu. Govorimo o potpuno novom, modernijem konceptu industrijskog razvoja nego što ga je ova županija dosad imala - istaknuo je Novotny. Da bi se to postiglo, smatra da politička elita ne bi smjela kalkulirati tijekom svog mandata i da mora razmišljati na dugi rok što će se događati sa županijom kad nje ne bude bilo. Pritom treba voditi računa da se pozitivni gospodarski rezultati postižu u roku od nekoliko godina. - Država, županija ili grad ne mogu Prednosti PRILIKE • geografski položaj • dobra prometna povezanost s unutrašnjošću Hrvatske i Srednjom te Istočnom Europom • globalna poznatost - svjetski poznat regionalni brend (Dalmacija) • razvijen visokoškolski sustav • ubrzan razvoj suvremene industrije utemeljene na znanju i raspoloživim kadrovima • povoljan položaj za privlačenje direktnih stranih ulagača • prilika za otvaranje ciklusa ubrzanoga gospodarskog rasta u kontekstu regionalne politike EU SLABOSTI opasnosti • prevladavaju mala poduzeća te slobodne profesije i obrtnici • nepovoljna sektorska struktura gospodarstva: brodogradnja, trgovina, radnointenzivne djelatnosti • velika nezaposlenost • heterogena i usitnjena gospodarska struktura kao zapreka za brži ekonomski rast • niska razina produktivnosti kapitala i rada • nedovoljna ponuda kvalificirane i tehnološki osposobljene radne snage biti poduzetnici, ali mogu i moraju napraviti baš sve da potaknu domaće i inozemne ulagače da otvaraju ovdje svoje pogone koji će na kraju otvoriti nova radna mjesta. U južnoj Italiji, Španjolskoj i Grčkoj vidimo loše primjere u kojima su nova radna mjesta otvorena isključivo u turizmu i u uslužnim djelatnostima, što nije održivo na dugi rok. Politička elita mora se okrenuti aktivnijoj ulozi naglasio je Novotny. Uzor - Austrija Smatra da se Splitsko-dalmatinska županija može transformirati po uzoru na tradicionalnu austrijsku regiju Korušku koja joj je slična po broju stanovnika i koja je uspjela u deset godina pretvoriti se iz dominantno turističke regiju u dominantno industrijsku. Danas u Ko- ruškoj prevladavaju strani ulagači u solarnu, bio- i nanotehnologiju i medicinski turizam. - Zašto u Splitsko-dalmatinskoj županiji umjesto hotela koji rade dva mjeseca u godini ne biste imali klinike koje bi nudile zdravstvene i turističke usluge, od klinika za estetske zahvate do ozbiljnih kardioklinika poput onih koje posluju u Koruškoj? Ili zašto ne biste postali jedan od najjačih sveučilišnih centara u Hrvatskoji ili Europi? Za pokretanje gospodarskog rasta i razvoja u vašoj bi županiji bila bi dovoljna tri ili četiri ozbiljna ulagača koja bi otvorila tri ili četiri tisuće radnih mjesta - rekao je Novotny. Budući da za donošenje odluke o osnutku poduzeća i ulaganja u nove tvornice sve važniju ulogu imaju kvaliteta života, priroda i okoliš, zdravo okruženje, mogućnosti za odmor, ali i otvoreno okruženje koje prihvaća strance te prijateljska i ljubazna administracija, Novotny smatra da je na lokalnoj samoupravi da potiče takve inicijative. Jedan je od instrumenata kojima bi se omogućio gospodarski strateško planiranje regionalne politike. Jednako tako trebalo bi, smatra Novotny, iskoristiti mogućnosti koje pružaju regionalni razvojni fondovi na razini države, ali i fondovi EU, surađivati s razvojnim bankama, iskoristiti investicijske fondove te poticati industrijske klastere, industrijske i tehnološke parkove. Jedna od mjera poticanja gospodarskog rasta županije jest prijedlog osnutka fonda za gospodarski razvitak županije vrijednog stotinu milijuna kuna koji bi pomagao tvrtkama. L www.liderpress.hr Poseban prilog LIDER Trenutačno se odabire najbolji od ukupno devet slogana i priprema izrada vizualnog identiteta radi provedbe brendiranja Strast, ‘dišpet’ i hedonizam kao regionalni brend piše Marija Čekada [email protected] K ako će se strast, ‘dišpet’ i hedonizam, koji obilježavaju prostor Splitsko-dalmatinske županije, pretvoriti u prepoznatljiv dalmatinski brend i pritom postići da proizvodi i usluge tog područja budu zapaženi u Hrvatskoj kao i među potencijalnim investitorima i posjetiteljima, na skupu je predstavio Edvin Jurin, izvršni direktor za specijalne projekte u McCann Ericksonu. Ta je tvrtka na inicijativu agencije Rere nedavno završila dokument 'Strateški plan brendiranja Splitsko-dalmatinske županije 2009. - 2013.' koji će poslužiti kao temelj brendiranja županije. Trenutačno se odabire najbolji od ukupno devet slogana i priprema izrada vizualnog identiteta. Pozitivne vrijednosti Jurin je naglasio da je tu riječ o brendiranju regije, što nije istovjetno turističkom brendiranju. Naime, u strategiji se pokušalo umjesto stvaranja edvin jurin, Mccann ericson Stanovnici Splitsko-dalmatinske županije područje na kojem žive najviše prepoznaju pojmovima kao što su 'more', 'nerazvijenost', 'Split', 'nezaposlenost'. Ostatak Hrvatske ta županija asocira na more i Hajduk 10 28. svibnja 2010. SWOT ANALIZA SplitskO-DALMATINSKE županije Snaga Mogućnosti • ekološki očuvan prostor • povijesno naslijeđe • znanstveni i obrazovni potencijal • razvoj ekopoljoprivrede • poticanje obnovljivih izvora energije • intenzivna uporaba tzv. meke moći SLABOSTI Prijetnje • nekonkurentna gospodarska struktura (zastarjela oprema, konvencionalna tehnologija, nedovoljna ulaganja u istraživanje i razvoj) • gospodarski pad zbog nesigurne budućnosti brodogradnje • obrazovni bum - moguć odlazak stručnih kadrova • nekontrolirano odlaganje smeća - mnogo odlagališta otpada • nezaposlenost • odlazak mladih u Zagreb i inozemstvo • nekontrolirana buka u ljetnim mjesecima slike o mjestu poželjnom za odmor osmisliti širi prostor sa svim pozitivnim vrijednostima. Da bi se otkrila prava percepcije prostora Splitskodalmatinske županije i jasno definirale vrijednosti od kojih se sastoji taj dalmatinski brend, plan brendiranja uključio je anketu među 1.400 ispitanika čiji su odgovori dali jasan putokaz marketingašima između sadašnjeg i željenog ugleda te regije. Zanimljivo je da prema iznesenim podacima samo 36,4 posto ispitanika stanovnika županije danas ima pozitivno ili donekle pozitivno stajalište prema prostoru na kojem živi. S druge strane ostali građani iz drugih dijelova Hrvatske, 71,3 posto, imaju djelomično pozitivno ili pozitivno mišljenje o regiji u koju najčešće navraćaju na godišnji odmor. Stil života - Stanovnici županije prostor na kojem žive najviše prepoznaju pojmovima kao što su 'more', 'Split', 'nerazvijenost' i 'nezaposlenost'. Stanovnike iz ostalih dijelova Hrvatske ta regija najčešeće asocira na more, grad Split, gradonačelnika Keruma Temelji razvitka: turizam, ekopoljoprivreda, maslinarstvo, industrija znanja i Hajduk - rekao je Jurin.Među ponuđenim odgovorima na pitanje o dominantom stanju duha u županiji među hrvatskim su građanima najviše glasova dobili živahnost, zajedništvo i štedljivost, a među domaćim je stanovnicima odabir posve suprotan: užurbanost, razjedinjenost i siromaštvo. Ne začuđuje zato da je i na sljedeće pitanje - ono o dominantnom stilu života u Dalmaciji - na kontinentu i na 'terenu' dobiven različit odgovor. Dok 'stranci' misle da je život u Splitsko-dalmatinskoj županiji zabavan, domaći će ga okarak- terizirati monotonim. Jurin je istaknuo da većina ispitanika smatra da županija u budućnosti treba biti simbol mora i turizma, s time da se pokazalo kako se gospodarstvo i njegov razvoj u idućih deset godina treba temeljiti na djelatnostima kao što su turizam, ekološka poljoprivreda, industrija znanja i kulture te maslinarstvo. Najmanje ispitanika misli da će to biti brodogradnja. Pozitivna obilježja koja definiraju to područje jesu prijateljska i gostoljubiva sredina te zdrava i kvalitetna okolina za život. L Gospodarski forum Mogućnosti financiranja leže u fondovima EU, državnim poticajnim mjerama, povoljnim kreditnim linijama i stranim ulaganjima Kvalitetne investicije mogu se privući dobrim programima piše Jelena Gotovac [email protected] N a splitskom Gospodarskom forumu stručnjaci su se jednoglasno složili da županija ima sve elemente da postane pravo znanstveno središte Hrvatske i jedna od vodećih europskih regija. No da bi srednjodalmatinska županija zauzela takvu respektabilnu poziciju, osim nužnog mijenjanja poslovnog okruženja stručnjaci su istaknuli niz mjera i poticaja nužnih za pokretanje tromoga gospodarskog aparata. Županija ponajprije ima golemu konkurenciju u regijama Srednje i Jugoistočne Europe, a bez novog ciklusa investicija utemeljenih na novim tehnologijama neće se moći regionalno razviti. Nadalje, Splitsko-dalmatinska županija mora ostvariti više stope ekonomskog rasta koji se temelji ne samo na turističkoj potrošnji i trgovini nego i na novim, kvalitetnim industrijama, zbog čega treba mijenjati i strukturu gospodarstva. Modeli potpore Tako je na Gospodarskom forumu izdvojeno nekoliko metoda od kojih je Ivo Žinić iz Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva predstavio operativni program do 2012. - Financiranjem novcem pretpristupnih fondova EU trenutačno se ne mogu koristiti profitne organizacije i institucije, nego samo neprofitne. Stoga je potreban operativni program za financiranje i jačanje gospodarskih zona usmjeren na manje razvijena područja. Niz poslovnih zona nije dovoljno iskorišteno, a u njih bi se itekako moglo uložiti rekao je Žinić. U tu je svrhu i raspisan natječaj. AN t o n k o v a č e v , HBOR: Božica lapić, APIU: D ALI B O R M a r i j a n o v i ć , BICRO: - Hrvatska banka za obnovu i razvitak trenutačno nudi 28 programa kreditiranja za male i srednje poduzetnike - Iz fondova EU na raspolaganju je 100 milijuna eura za financiranje projekata regionalnog razvoja. To svakako treba iskorisititi - Formula je jednostavna: treba investirati u znanje koje će donijeti novac, a njega ćemo uložiti u inovacije i dobiti - profit stvenicima su na raspolaganju i usluge osiguranja izvoza od političkih i komercijalnih rizika te izdavanja činidbenih jamstava. U četiri mjeseca 2010. odobreno je gotovo 3,5 milijardi kuna (70-postotno povećanje iznosa odobrenja u odnosu na isto razdoblje 2008.). U 2009. znatno se povećala potražnja za kreditima namijenjenim financiranju obrtnih sredstava, pa je HBOR uz sadašnje programe prošle godine uveo i nove namijenjene financiranju obrtnih sredstava da bi se pružila pomoć gospodarstvenicima u prevladavanju problema s nelikvidnošću. U prošloj godini 77 posto svih odobrenja odnosilo se na obrtna sredstva. Uz to uveden je i novi program IPARD s namjenom sufinanciranja sredstvima IPA-ine pete komponente instrumenata za pretpristupnu pomoć (ruralni razvoj) programa IPARD - rekao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a. koje ćemo poslije pretočiti u novac, a njega uložiti u inovacije čiji je rezultat profit - objasnio je Dalibor Marijanović, direktor Bicra. Dakle, inovacija koja nema ideju nema ni komercijalnu vrijednost. Znanstvene pak ustanove i fakulteti još stvaraju mlade obrazovane ljude čije znanje nije primjenjivo u industriji. Stoga su gospodarstvenici oni koji ulažu svoje ideje u primjenjiv projekt koji će stvoriti komercijalan i isplativ proizvod. Ako se obrazovani kadar osposobi da svoje znanje pretoči u isplativu investiciju, a regija se udruži s domaćim i inozemnim gospodarstvenicima u projekte razvoja, onda i Splitsko-dalmatinska županija ima priliku doći na željeni tron regionalnog lidera u mnogočemu. Prepoznatljive oznake naše regije moramo razvijati, a regionalni razvoj temeljiti na ujedinjenoj gospodarskoj i poduzetničkoj mašineriji jer je to jedini način da postavimo na noge svoju županiju - zaključio je Srećko Radnić, organizator Gospodarskog foruma i direktor agencije za razvoj SDŽ-a. L Fond je vrijedan 47 milijuna eura bespovratnih sredstava, što znači da se iz tih pretpristupnih fondova dodjeljuje 75 posto, a ostatak financiraju korisnici: javne ustanove, tvrtke u vlasništvu lokalne samouprave i udruge te malo i srednje poduzetništvo. Žinić je naglasio da je jednako važna mjera osnivanje različitih klastera poput IT i brodograđevnih. - Budući da će na raspolaganju biti 100 milijuna eura za financiranje projekata u svrhu regionalnog razvoja, županija se mora potruditi privući među ostalim i strane ulagače, dakle pojačati aktivnosti usredotočene na inozemne tvrtke - istaknula je Božica Lapić, ravnateljica Agencije za promicanje izvoza i ulaganja. Hrvatska banka za obnovu i razvitak trenutačno nudi 28 programa kreditiranja izravno za razvoj malog i srednjeg poduzetništva, turizma i poljoprivrede, regionalni razvitak, razvoj infrastrukture, izvoz te za ulaganje u inovacije, nove tehnologije i projekte zaštite okoliša. Osim kreditnih programa gospodar- Ulaganje u znanje - Istražujući ljudske resurse , spoznajemo kako investirati u znanje www.liderpress.hr 11 Poseban prilog LIDER Srećko Radnić, direktor Agencije za razvoj Splitsko-dalmatinske županije RERA Moramo stvoriti poslovno okruženje privlačno stranim investitorima razgovarala Jelena Gotovac [email protected] D a bi se potaknuo regionalni razvoj Splitsko-dalmatinske županije, prije godinu i pol počela je raditi županijska Agencija za razvoj (RERA), neprofitna organizacija čiji je entuzijastični i ambiciozni tim vrijedno počeo izrađivati plan i strategiju razvoja Splitskodalmatinske županije. Naime, RERA se usmjerila i na školovanje u tzv. Školi EU uz pomoć koje se provodi obrazovni program za upravljanje programima i projektima koji se financiraju bespovratnim sredstvima EU. Primarna djelatnost Agencije upravo je upravljanje projektima regionalnog razvoja i njihova provedba, izrada županijske razvojne strategije te upravljanje županijskom bazom projekata. Na čelu Agencijina deveteročlanog tima jest direktor Srećko Radnić s kojim smo razgovarali o ključnim pitanjima koji uvjetuju razvoj Splitsko-dalmatinske županije, o strategiji brendiranja županije prepoznatljivim oznakama regije te o otvaranju puta inozemnim ulagačima. • Agencija je organizirala EU 12 28. svibnja 2010. školu. O kakvu je, zapravo, konceptu riječ? - Za sada svi znamo da postoje fondovi Europske unije kojima se financiraju projekti, no još nismo shvatili da ponajprije moramo imati kadar pripremljen za pisanje i provedbu projekata. Zbog toga smo u suradnji sa splitskim Ekonomskim fakultetom pokrenuli EU školu u kojoj ga obrazujemo. Namijenjena je dužnosnicima jedinica lokalne samouprave i voditeljima institucija. Drugi program škole namijenjen je zaposlenicima jedinica lokalne samouprave i institucijama zaduženima za pripremu i provedbu razvojnih projekata. • Koliko se do sada polaznika educiralo u EU školi i koliko traje njezin program? - Zasad su školu završile 23 osobe. Cilj je bio osposobiti dvjestotinjak ljudi za pisanje projekata. Uskoro počinje novi ciklus. Naglašavam da je riječ o prvoj takvoj edukaciji u Hrvatskoj koja se provodi s hrvatskim snagama. EU škola program je koji se sastoji od pet modula i traje puna tri dana; riječ je o ukupno 120 sati edukacije. Osim uvodnog modula u politiku i programe EU, zatim modula osmišljavanja i pripreme proje- kata, izrade proračuna i financijske analize te upravljanja projektom najvažniji dio u obrazovanju smatram modul praćenja provedbe, vrjednovanja i ocjenjivanja projekata. Naime, to je ključan dio u izradi projekta. Upravo se to znanje stječe tim obrazovanjem, a brusi se provedbom projekata. • Ukupna je vrijednost projektnih aktivnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji dva i pol milijuna eura. Vaša se agencija prijavila s četiri projekta na IPA-in natječaj. O kojim je projektima riječ? - Agencija je sa Splitsko-dalmatinskom županijom na IPA prekogranične programe prijavila 10 projekata od kojih je u četiri glavna nositeljica projekta. U sklopu IPA prekograničnog programa RH - BIH projekt 'Kamen' ocijenjen je pozitivno, zato uskoro očekujemo potpisivanje ugovora za dodjelu bespovratnih sredstava EU. Taj projekt, na kojem surađujemo s Kamenoklesarskom školom u Pučišćima i Županijskom gospodarskom komorom Split, potiče razvoj kamenoklesarstva i promovira poduzetništvo u obradi kamena. Važniji projekti prijavljeni za IPA jadransku prekograničnu suradnju bave se razvojem etno- Gospodarski forum ekosela na otoku Hvaru - 'Adristorical Lands', zatim uređenjem tematskih staza duž rijeke Cetine - 'Medpaths', i socijalnom i radnom inkluzijom osoba s invalidnošću - SLID. Tri projekta ušla su u uži izbor i daljnje ocjenjivanje, a konačna odluka o europskom financiranju očekuje se u rujnu 2010. • U RERA-inu je programu i strategija privlačenja inozemnih ulaganja u domaće regije. Kako je osmišljena? - Imamo dobre kontakte s austrijskom pokrajinom Štajerskom koja ima razvijenu i provjerenu strategiju privlačenja stranog kapitala. Također je napravila razne instrumente i osnovala fondove putem kojih podupire strane ulagače. Mi smo još na početku tog puta jer ponajprije moramo stvoriti poslovno okruženje plodonosno za strane investicije. Uz to moramo promijeniti fiskalnu politiku, koja je uz dugotrajni postupak izdavanja različitih dozvola velik uteg za inozemnog ulagača. • Budući da smo regija koja se bavi turizmom, veoma je važna i strategija brendiranja koju provodi Splitsko-dalmatinska županija. U kojoj je fazi njezina izrada? - Ušli smo u drugu fazu. Naime, razvoj strategije brendiranja dugotrajni je proces na kojem surađujemo s McCann Ericksonom. Treba naglasiti da želimo brendirati prostor. Riječ je o destination brandingu' za razliku od strategije brendiranja turističkog odredišta koju je već izradio TZ SDŽ-a. • Na temelju čega se određuju znakovi prepoznatljivosti regije? - Istraživanje smo proveli na uzorku većem od 1.200 ispitanika iz regije, odnosno iz cijele Hrvatske. U anketi su naveli oznake koje ih podsjećaju na Dalmaciju: masline, plava i bijela boja, sidro, konoba, vino izdvojeni su kao prepoznatljvi dalmatinski znakovi. Naš je zadatak razviti strategiju brendiranja, ali i razvojnim programima razvijati oznake. • Mislite li da je udruživanje sedam župana jadranske Hrvatske strateški važno za općine i gradove duž obale? - Kvarner, Istra i Dalmacija imaju sličnosti i različitosti, a zajednički regionalni projekti jačaju gospodarsku konkurentnost i održiv razvoj jadranske Hrvatske. Zadovoljni smo što su župani počeli djelovati zajedno i usklađeno. • Upravo je završen prvi Gospodarski forum Splitsko-dalmatinske županije. Zbog čega ga je Agencija za razvoj odlučila organizirati i jeste li zadovoljni postignutim? - Kao što je istaknuo dekan Ekonomskog fakulteta Branko Grčić, broj okupljenih ljudi govori o tome koliko su teme Gospodarskog foruma Splitsko.-dalmatinskog ključne za ovo područje: brodogradnja i turizam, odnosno razvoj. Isto je rekao i naš župan, koji je poručio da se sve županije moraju usmjeriti na razvoj. Agencija za razvoj SDŽ-a prepoznala je potrebu za takvim skupom. Priređivanjem Foruma željeli smo pokazati da se upravljanje regionalnim razvojem mora premjestiti u regije, dakle ondje gdje se on događa. Na Forum smo pozvali predstavnike ministarstava i državnih institucija zadužene za potporu razvoja da bismo gospodarskoj javnosti predstavili konkretne mjere javnog sektora za razvoj regije, predstavnike najuspješnijih tvrtki koji djeluju u regiji, stručnjake s područja brodogradnje i turizma... Dakle, premjestili smo priču o gospodarskim zbivanjima u Split da bismo ‘doma’ razgovarali o gospodarskom trenutku i općenito temama važnima za regionalni razvoj. No, naglašavam da za novo upravljanje regionalnim razvojem treba osmisliti novu proračunsku i razvojnu politiku te instrumente za njihovu provedbu. Instrumenti bi bili fondovi za gospodarski razvoj, društva za upravljanje imovinom i sl. L www.liderpress.hr 13 Poseban prilog LIDER Modeli potpore malom gospodarstvu u županiji primjenjuju se na dva načina - sufinanciranje ulaganja i izgradnja infrastrukture Poticaji Nove potpore poduzetnicima putem mikrokreditiranja jebljavati za kupnju, gradnju ili proširenje gospodarskih objekata, nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme, modernizaciju poslovanja i očuvanje radnih mjesta ili za obrtna sredstva do 30 posto iznosa kredita. piše Tatjana Brebrić [email protected] I z problema se možete izvući na mnogo načina, a najlakši je da vam netko pruži ruku i pomogne. Upravo to je misao vodilja programa potpore malom gospodarstvu u Splitsko-dalmatinskoj županiji jer su programi koje Županija provodi njezin odgovor na recesiju. Poticanje malog i srednjeg poduzetništva ide u dva smjera; jedan je sufinanciranje ulaganja, a drugi izgradnja infrastrukture. Konkretne sastavnice pojedinih programa na Gospodarskom forumu sudionicima je predstavio stručni savjetnik za malo gospodarstvo u županiji Branko Ora. - Vrlo je zapažen program mikrokreditiranja. Taj program sastoji se od kreditiranja poduzetnika u razvoju i 'start-up' poduzetnika koji ulažu u proizvodnju kreditima od 35 do 200 tisuća kuna na rok do pet godina uz poček do godinu dana - objasnio je Ora dodajući kako se realizacija toga programa nastavlja u 2010. godini. Možda je najviše pozornosti privukao najnoviji projekt kojim Županija namjerava pomoći malom gospodarstvu, odnosno novi pro14 28. svibnja 2010. branko ora, Županija splitsko-dalmatinska Jedan od projekata koji je dao odlične rezultate i koji se nastavlja u sljedećem razdoblju jest gradnja poduzetničkih zona gram za pomoć proizvodnji. Program je namijenjen poduzetnicima i početnicima koji imaju registriran obrt, malo ili srednje trgovačko društvo ili zadrugu. Najniži iznos kredita je 200.000 kuna, a najviši pet milijuna. - Potpisali smo ugovore sa sedam banaka. Dogovorili smo da kamatna stopa bude šest posto plus EURIBOR koji je trenutačno samo 0,6 posto. Kad od toga oduzmete subvenciju MINGORP-a i SDŽ-a, što je ukupno četiri posto, to je iznimno povoljno za krajnjeg korisnika - pojasnio je Ora. Namjena je programa isključivo proizvodna, odnosno sredstva se mogu upotr- Dobri učinci Na prvoj sjednici povjerenstva održanoj potkraj ožujka ove godine odobrena su 32 zahtjeva za kredit u ukupnom iznosu od 90,5 milijuna kuna. Za drugu sjednicu pristigao je ukupno 21 zahtjev u visini od 46 milijuna kuna. U Županiji procjenjuju da će u ovoj godini biti realizirano više od 150 milijuna kuna kredita. Na osnovi takvih ulaganja u gospodarstvo, istaknuo je Ora, Županija je do sada ostvarila izravne učinke, čak četiri tisuće novih radnih mjesta i 16 tisuća zadržanih. Jedan od projekata na koji su posebno ponosni jest Fond za razvitak poljoprivrede i agroturizma. U razdoblju od 2001. do 2009. godine realizirano je 558 kredita u iznosu od gotovo 55 milijuna kuna. - Program razvitka poljoprivrede prvi smo počeli u Hrvatskoj i ostvarili smo dobre rezultate, a financiranje je bilo samo iz proračuna Splitsko-dalmatinske županije - rekao je Ora i dodao kako se iz neposrednih pokazatelja može puno iščitati. Podaci pokazuju da je zahvaljujući financiranju iz tog fonda podignuto 76 hektara vinograda, sagrađena su tri vinska podruma, a osam obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva kupilo je novu opremu za podrumarstvo. Osim toga podignuto je 55 novih hektara maslinika te 47 hektar novih voćnjaka. Sagrađeni su pogon za preradu voća s opremom, dvije hladnjače za čuvanje poljoprivrednih proizvoda i sedam skladišta. - Sagrađeno je i mrijestilište s opremom, deset ribarskih brodova nabavilo je novu opremu i alate za ribolov, 12 ih je kupilo nove pogonske motore i kupljene su tri ribarice za ulov inćuna - objasnio je Ora. Osim tih programa Županija potiče poljoprivredni razvoj i na druge načine. Tako se od 2006. godine sufinancira premija osiguranja u poljoprivredi, u čemu sudjeluje s 25 posto premije. - Još jedan program kojim smo posebno zadovoljni jest sufinanciranje nabave sadnog materijala tako da Županija financira trećinu, gradovi i općine trećinu, a krajnji korisnici trećinu cijene sadnica pojasnio je sudionicima gospodarskog foruma Ora. U razdoblju od Gospodarski forum Operativni programi Poduzetnička zona u Dugopolju prije samo nekoliko godina bila je pust komad zemlje, a danas ondje uspješno posluju brojna poduzeća Na tragu županijske razvojne strategije • projekt Lokalni projekti razvoja - mikrokreditiranje • projekt Lokalni projekti razvoja maloga gospodarstva • Fond za razvitak poljoprivrede i agroturizma • sufinanciranje premije osiguranja u poljoprivredi • sufinanciranje nabave sadnog materijala • program poticanja gradnje poduzetničkih zona • projekt Tehnološkog parka Vučevica • plinofikacija županije 2005. do 2009. godine nabavljeno je gotovo dva milijuna sadnica, u što je Županija uložila više od sedam milijuna kuna. - Mediteranska je poljoprivreda neizbježna, ali potrebno je mnogo više znanja za takve djelatnosti. Vinova se loza danas uzgaja drukčije nego što su to radili naši djedovi pa smo pokrenuli jedan od presudnih županijskih projekata. Riječ je o Tehnološkom parku Vučevica, kojim želimo promijeniti krvnu sliku županijskoga gospodarstva, za što je važna predanost Županije, gradova i općina - istaknuo je Ora. Više proizvodnje Gradnja tog parka temelji se na modelu koji podrazumijeva umrežavanje Županije, gradova i općina s jedne strane, sveučilišta s druge i, naravno, gospodarstva s treće. Ideja je izgradnja konkurentnoga gospodarstva, temeljenog na znanju i inovacijama. Projekt je tehnološkog parka na početku, a za razvoj gospodarstva vrlo važan projekt gradnje poduzetničkih zona dao je brojne rezultate u posljednje dvije godine. Tako je od 36 zona trećina u funkciji, a trećina u visokoj fazi gradnje. Zahvaljujući realizaciji programa otvorena su 174 proizvodna, skladišna, prodajna, servisna i uslužna pogona diljem županije, što je donijelo više od četiri tisuće radnih mjesta. Većina zona koje funkcioniraju trenutačno se proširuju pa se, primjerice, poduzetnička zona u Dugopolju širi za 100 hektara, zona u Dicmu za 30 hektara kao i zona u Muću. Zona u Trilju bit će veća za 20 hektara, a zona u Vrlici za 12 hektara, što svjedoči o velikom interesu investitora. Sve je više i potencijalnih zona, primjerice u Sinju (Kukuzovac), Zadvarju, Primorskom Docu i Vrgorcu - Ravči gdje su u tijeku radovi, odnosno završne pripremne za početak gradnje. U novim zonama prodano je 95 markica za gradnju novih objekata u kojima će se otvoriti nekoliko stotina novih radnih mjesta. - Nismo zadovoljni strukturom poduzetnika, među kojima prednjače trgovačke tvrtke i obrti, i tehnološkom razinom ulaganja. Županija će ubuduće više poticati proizvodne djelatnosti i tehnološki napredne tvrtke u zonama - objasnio je Ora. L Agencija za promicanje izvoza i ulaganja Spona između poduzetnika i stranih tržišta Na Gospodarskom forumu u Splitu Agenciju za promicanje izvoza i ulaganja predstavila je ravnateljica Božica Lapić na temu modela potpore stranim ulaganjima. Temeljni zadaci APIU-a promicanje su izvoza i privlačenje izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku. Uz to Agencija podupire domaće i inozemne ulagače u provedbi ulagačkih projekata, predlaže mjere za unaprjeđenje ulagačkog okruženja te promiče ukupne gospodarske, ulagačke potencijale na međunarodnim tržištima. Poslovanje i rad APIU-a organizirani su u Sektoru za strateško planiranje, Sektoru za podršku ulagačima te Sektoru za podršku izvoznicima. S regionalnim timom APIU su- Božica Lapić rađuje u realizaciji projekata, prikupljanju informacija o mogućnostima ulaganja na lokalnoj razini te pružanju brze i učinkovite usluge ulagačima koji se žele probiti na strana tržišta. Također surađuje s Klubom investitora čija je svrha prepoznati mogućnosti poboljšanja uvjeta poslovanja u Hrvatskoj, a jedna od zadaća jest i olakšavanje komunikacije između privatnog i javnog sektora. - APIU tako provodi natječaj za poslovne zone od kojih će se izabrane zone sufinancirati iz sredstava EU fondova. Prema našem ocijenjivanju, poslovna zona Vučevica je među visoko pozicionirana zonama - zaključuje Božica Lapić. www.liderpress.hr 15 Poseban prilog LIDER Inicijativa za 'lean' brodogradnju i osnutak klastera nisu alati za kratkoročno prevladavanje strukturnih nedostataka brodogradnje, nego sredstva za unaprjeđenje poslovnog procesa i dugoročnu konkurentnost Brodogradnja Budućnost je jadranski pomorski klaster piše Tatjana Brebrić [email protected] M ože se reći da su ljudima u Dalmaciji brodovi u krvi, kao i većini naroda koji su stoljećima orijentirani na more. Danas, kada domaća velika brodogradnja grca u problemima, ne samo u Dalmatinskoj županiji nego i u cijeloj Hrvatskoj, često 16 28. svibnja 2010. se promatra samo kao izvor problema, a ne i golem potencijal za razvoj. O obje strane brodogradnje - velikim brodogradilištima u problemima i maloj brodogradnji, koja čak i u kriznoj godini bilježi rast - na prvom Gospodarskom forumu pruženi su vrlo kvalitetni uvidi. - Da bi se razvila mala i srednja poduzeća, moramo imati velika. Međutim, mi ne možemo proizvoditi automobile. Predodređeni smo za more, brodovi su nam u krvi, i tko to ne iskoristi, osuđen je na propast. Trebaju nam mala poduzeća koja će biti dobavljači za veliku brodogradnju i onda ćemo ići naprijed - stajalište je to s kojim su se složili mnogi sudionici Gospodarskog foruma, a koje je iznio profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Ivica Veža. U izvrsnom izlaganju 'O stanju i perspektivi brodogradnje u Splitsko-dalmatinskoj županiji' kao jedno od ključnih pitanja naveo je promjenu stajališta. U pat-poziciji - Najteže je promijeniti ono što je u glavi, a ne tehniku. Treba promijeniti 'grintanje' i nerad u stajalište da mi to možemo - rekao je Veža dodajući da je općenit problem potaknuti na rad čovjeka koji voli šetati rivom i piti kavu. Podaci koje je iznio opisuju stanje Gospodarski forum mogućilo reprogramiranje dospjelih obveza - objasnio je Veža dodajući da je brodogradnja u pat-poziciji jer su se problemi dugo gurali pod tepih. Danas pak više nema mnogo vremena za rješavanje problema, pa se vuku možda ne najbolji potezi. Veža, koji je posjetio mnogo brodogradilišta u svijetu, kaže da je početak usporedbe s vanjskim brodogradilištima početak razočaranja. Brodogradnja vani jest 'lean', dakle uskospecijalizirana, brza i kvalitetna. S druge strane mnogo je negativnih okolnosti kao što su posljedice rata, tehnološko zaostajanje, rizici ugovaranja posla na dugi rok, promjene tržišnih cijena brodova, tečajne promjene i drugo ostavilo domaća brodogradilišta u sasvim drugom stanju. - Sva velika brodogradilišta, među kojima Brodosplit i Brodotrogir, u procesu su privatizacije a da se prije toga nisu restrukturirala. Restrukturiranje se do danas nije provelo iako je naša ideja bila da se mala poduzeća izdvoje i povežu s klasterima - rekao je Veža. Mala brodogradnja koje se što prije mora promijeniti. Naime, domaća je brodogradnja na tek 42 posto rezultata koje je postizala 2007. Budući da je ta industrija zamašnjak razvoja svih razvijenih država, potreba da se brodogradnja ponovno ojača i preuzme ulogu predvodnice razvoja nije sporna. Taj je problem važan ne samo za županiju nego i za cijelu državu. Ipak, u njegovu je rješavanju svakako velika otegotna okolnost trenutačna svjetska gospodarska kriza. - Smanjila se svjetska potražnja, a prikaz isporuka naših brodogradilišta pokazuje pad, što je one- Kao predsjednik brodograđevnog klastera u županiji Veža je govorio o nužnosti gradnje novog brodogradilišta, i to prema novom konceptu, ali i važnosti umrežavanja kao jednog od ključnih čimbenika razvoja. - Sigurno nastavljamo umrežavanje. Želimo jadranski klaster, ali ne samo brodogradnje nego pomorski klaster - istaknuo je Veža dodajući da inicijativa o 'lean' brodogradnji i osnutku klastera nisu alati za kratkoročno prevladavanje strukturnih nedostataka, nego sredstva za unaprjeđenje poslovnog procesa i postizanje dugoročne konkurentnosti. I dok se o stanju u velikim brodogradilištima posljednjih godina uvijek govori s negativnim konotacijama, situacija u maloj brodogradnji može se opisati posve drukčijim tonovima. Velika brodogradilišta imaju i velike probleme, a mala pak postižu velike rezultate. Štoviše, mala brodogradnja jedna je od najper- Ivica VeŽa, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje: - Predodređeni smo za more, brodovi su nam u krvi, i tko to ne iskoristi, osuđen je na propast spektivnijih djelatnosti u zemlji, s godišnjim rastom između 10 i 60 posto. O rezultatima koje postiže mala brodogradnja na Forumu je govorio Boris Vukušić, predsjednik Udruženja male brodogradnje u Hrvatskoj gospodarskoj komori i vlasnik zagrebačkog Bimexproma, tvrtke koja proizvodi motorne brodove do sedam metara. - Izražavam vam sućut jer je problem velikih brodogradilišta to što je uprava u Zagrebu. Zapravo, sada više nije ni ondje, nego u Bruxellesu umjesto u brodogradilištu - poručio je kolegama iz velikih brodogradilišta Vukušić. Uzori za razvoj On misli da bi Hrvati bili najveći proizvođači malih brodova na svijetu da se u malu brodogradnju ulagao onaj novac koji se godinama ulagao u veliku. Iako je prošla godina bila katastrofalna i za njih kao i za većinu drugih djelatnosti, potencijal je golem. - Početkom 2000. u maloj je brodogradnji bilo samo sedam ili osam brodogradilišta. Ali za razliku od velike brodogradnje mi danas imamo 120-ak proizvođača, bilježimo godišnji rast od 10 do 60 posto i povećanje godišnjih prihoda od osam do 10 posto objasnio je Vukušić dodajući da je uvođenje trošarina u kriznom trenutku svakako bio loš potez. Naravno, mala brodogradnja u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima posebnu perspektivu jer županija ima mnogo budućih indu- strijskih zona i mnogo nerazvijenih općina za koje bi bilo idealno pokretanje nove proizvodnje. - Kad je riječ o županiji, želim vas upozoriti na primjer jedne europske regije. Riječ je o Baskiji, s Bilbaom kao glavnim gradom. Ondje je nezaposlenost bila 17 posto, a danas je četiri - iznio je Vukušić primjer razvoja brodogradnje. Odličan uzor za razvoj brodogradilišta svakako može biti i Južna Koreja, zemlja koja mnogo ulaže u kreativnost i posljednjih nekoliko godina iznimno agresivno razvija malu brodogradnju. Oporavak je moguć U svakom slučaju, oporavak velikih brodogradilišta jedna je od najvažnijih stvari za oporavak gospodarske slike cijele županije. Razvoj malih mogao bi biti izvrstan zamašnjak rasta. U oba slučaja važno će biti umrežavanje, odnosno razvoj klastera, kao i inovativnost. Vukušić je sudionicima Foruma napomenuo i što ne bi smjeli zaboraviti: - Nemojte si dopustiti da ‘u ribe’ slučajno odete ‘ping-pong’ brodom - rekao je on. Biranje kvalitetnih domaćih brodova i poticanje hrvatske proizvodnje na taj način svakako je dužnost svakog tko razmišlja o boljoj budućnosti brodogradnje. I dok mnogo poteza koji bi trebali donijeti poboljšanje u sektoru brodogradnje ovisi o Vladinim potezima, i županijska vlast može pomoći popravljanju stanja. Tako se, naprimjer, može olakšati pristup financijskim izvorima za kreditiranje ulaganja u modernizaciju proizvodnje, pripremu proizvodnje i kreditiranje kupaca. Osim toga može se pobuditi interes školske mladeži za zanimanja u maloj brodogradnji organiziranjem posjeta i obavljanjem stručne prakse u suvremenim proizvodnim pogonima. U svakom slučaju, zaključak je jednostavan: brodogradnja će u pomorskom kraju kao što je Splitsko-dalmatinska županija uvijek biti u središtu interesa. L www.liderpress.hr 17 Poseban prilog LIDER Mili Razović: Srednja Dalmacija u idućem se desetljeću mora nametnuti kao područje s jakim kulturnim identitetom i svima poželjnim dalmatinskim načinom života. Ujedno treba ponuditi proizvode, doživljaje i gostoprimstvo s visokom kvalitetom Turizam Treba investirati u smještaj koji prate druge usluge piše Marija Čekada [email protected] S rednja Dalmacija mora uložiti sve snage u razvoj održivog turizma i u preobrazbu ovog prostora u turističko odredište koje će poslovati u većem dijelu godine i u idućih 15 godina nametnuti se kao područje s jakim kulturnim identitetom i svima poželjnim dalmatinskim načinom života. Novi sadržaji Postupnim razvojem kulturnoturističkih doživljaja, proizvoda i usluga stvorit će se uvjeti za privlačenje specijaliziranih tržišnih niša izvan glavne sezone, kaže Mili Razović, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije 18 28. svibnja 2010. Ujedno treba ponuditi proizvode, doživljaje i gostoprimstvo s visokom kvalitetom, istaknuo je prilikom predstavljanja turizma kao strateške grane gospodarstva Mili Razović, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije. Naglasio je da je riječ o maloj turističkoj županiji koja je dosadašnji razvoj turizma mogla zahvaliti sretnom spoju prirodnih ljepota i kulturom i povijesnom naslijeđu obale, zaleđa i otoka. No iako je dosadašnji razvoj županijskog turizma bio više vođen snagom prirodnih i kulturnih resursa a manje snagom inovacija, smatra da će se to uskoro promijeniti te da stratešku konkurentnu prednost i održiv rast treba osigurati jasnom strategijom. Glavne smjernice razvoja dane su u glavnom planu razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije usvojenom 2007. godine, a upotpunjuju ga strategije razvoja kulturnog i ruralnog turizma te projekt Etnoeko sela Splitsko-dalmatinske županije i projekt Tematske staze. Vizija županijskoga glavnog plana turizma jest stvaranje kvalitetnijeg turističkog odredišta koje bi postalo miljenikom europskog turističkog tržišta oslanjanjući se uglavnom na razvoj brendiranih i malih obiteljskih hotela s četiri i pet zvjezdica koji bi ‘poslovali’ cijele godine. - Nisu razvijeni proizvodi i usluge kako bi se donekle izvuklo iz dominacije sezonskog poslovanja. Premalo je kvalitetnih hotela i premalo hotela koji posluju cijelu godinu. Nema dovoljno kvalitetnih obiteljskih malih hotela koji bi potpuno iskoristili priliku rasta individualnog tržišta. Također se ne investira dovoljno u razvoj drugih sadržaja kao što su tematski parkovi, tereni za golf, sportsko-rekreacijski i zdravstveni sadržaji koji bi privukli posjetitelje u većem dijelu godine. Zato u idućih 25 do 30 godina planiramo ponuditi smještaj od 200tinjak tisuća kreveta. Najmanje dvije trećine trebalo bi biti u oblicima smještaja koji imaju i nesmještajne gostinske usluge, a da trećina može imati iznajmljivački karakter. Drugim riječima, oko 130 do 140 tisuća kreveta na dulje valja usmjeriti na hotele, resorte s hotelskim i apartmanskim smještajem te kampove, a 60-ak tisuća kreveta može ostati u iznajmljivačkom statusu s različitim poslovnim modelima naglasio je Razović. Ugled i imidž Osnovni je cilj podići ugled i imidž Splitsko-dalmatinske županije, a temelj, naglašava Razović, smanjiti sezonalnost turističkog poslovanja smanjenjem udjela tradicionalnog proizvoda 'sunca i mora' u ukupnom turističkom prometu za najmanje 35 do 40 posto. Ostali turistički proizvodi koji bi trebali biti zastupljeniji u ponudi jesu nautika, različite gastro-turističke ture, sportski i vjerski turizam, kratki odmori, wellness i spa-programi te konferencijski turizam. Županija trenutačno ugošćuje više od 1,7 milijuna gostiju uglavnom ti- Gospodarski forum pomenuo je direktor Razović. Jednako je važno upravljati turističkim marketingom da se uspostavi turistički brend Splitsko-dalmatinske županije, odnosno srednje Dalmacije unutar jedinstvene hrvatske branding-strategije. U tom je poslu, kaže, važno uspostaviti marketinški klub županijskog turizma koji će okupiti ključne subjekte privatnog i javnog sektora. Ujedno bi tomu trebao pripomoći preustroj lokalnih turističkih ureda u smjeru pružanja informacijskih i drugih usluga orijentiranih prema gostima, te poticaj razvoja proizvoda na lokalnoj razini. Marketinški klub jekom ljeta. - Namjeravamo razviti nove proizvode, usluge i cjelovit lanac vrijednosti odredišta na razini svjetskih standarda i najboljih praksi. Ujedno ćemo poduzeti sve kako bismo održali i unaprijedili kapitalne prirodne, kulturne i infrastrukturne vrijednosti Splitsko-dalmatinske županije - poručio je direktor TZ-a Splitsko-dalmatinske županije. Novo brendiranje U glavnom planu razvoja srednje Dalmacije kao turističkog odredišta predlaže se razvijanje specifičnih doživljaja putem mikroodredišta koja određuje njezin karakterističan zemljopisni položaj podijeljen na područje otoka, zaleđa te obalnog pojasa koji čine splitska i makarska rivijera. Područje Splita, Trogira i Omiša trebalo bi ponuditi doživljaj povijesti i stila življenja. Kako je napomeno Razović, kulturne manifestacije, događaji i karakteristični urbani kolorit tom prostoru daju imidž koji do sada nije bio dovoljno iskorišten. Područje Makarske sa zaleđem nastojat će se brendirati kao 'Doživljaj plaža i planine'. Dalmatinska zagora trebala bi raditi na ponudi koja bi turistima pružala doživljaj tradi- cije, kulture i neotkrivene prirode. Brač će se brendirati kao 'Otok bijelog kamena'. Područje otoka Visa brendiralo bi se kao 'Otok skrovišta', a komercijalizirali bi se izoliranost, autentičnost i imidž ribarskog kraja. Područje Hvara pozicionirat će se kao otok lavande i romantično mjesto susreta. Kvalitetni hoteli, vrhunski restorani i mjesta za zabavu nadopunjavali bi njegov romantični doživljaj. Razović naglašava da razvoj kulturnog turizma Splitskodalmatinske županije podrazumijeva investiranje u ikone kulturne baštine županije. Naime, sa Splitom i Trogirom, dva već afirmirana lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a, te s Agerom na Hvaru kao trećim UNESCO-ovim zaštićenim lokalitetom i Salonom u zaleđu, županija raspolaže koncentracijom turističkih atrakcija međunarodnoga ranga koje se mogu najbolje iskoristiti. Pritom je važno, kaže, pronaći odgovarajuću ravnotežu između rasta potražnje za županijskim kulturno-turističkim ikonama i njihovom zaštitom. - Postupnim razvojem kulturno-turističkih doživljaja, proizvoda i usluga stvorit će se uvjeti za privlačenje specijaliziranih tržišnih niša Da bi se osigurala turistička ponuda koja obuhvaća i ljubaznost i osmijeh kao jednu od karakteristika domaćih ljudi, nužno je, naglašava Razović, ulagati u razvoj kadrova i menadžmenta u turizmu te promicati turističku i hotelijersku struku kao buduće važno zanimanje i prostor razvoja karijera domaćih ljudi. izvan glavne sezone te veće moguć- - Jedna od mjera kojima ćemo potinosti kulturno-turističkog poduzet- cati turističko obrazovanje jest ulaništva za domaće stanovništvo - ganje u sustav visokoškolskoga obrarekao je direktor TZ-a Splitsko-dal- zovanja za potrebe turizma i hotelimatinske županije. jerstva. Ujedno ćemo inzistirati na Istodobno u jačanju turističke po- razvoju i podizanju standarda sredzicije, napominje, treba razvijati po- njeg obrazovanja za osoblje u hotenudu i proizvode ruralnog turizma lijerstvu i ugostiteljstvu te osigurati koje pruža Dalmatinska zagora. To stipendije za obrazovanje elitnih kauključuje spoj rekreacije u prirodi drova u svjetski znamenitim sredipoput planinarenja, penjanja, raf- štima obrazovanja u turizmu i hotetinga ili bicilijerstvu - istaklizma, gastronoknuo je Razović. mije sa specijaliDa bi se uspotetima ovog kraja stavio što bolji tute razna kulturnoristički razvoj, povijesna dogatisuća kreveta planira se potrebno je, zađanja poput Alke, ponuditi u sljedećih 25 do ključio je Rarazličitih svetko30 godina, ali najmanje dvije zović, uspostaviti vina i slavlja. trećine uz nesmještajne turizam kao ra- Tržišno poziciousluge zvojni klaster: niranje županije Klastersko orgatreba se temeljiti i niziranje turizma na dalmatinskom načinu života, čija naše županije može uspješno odgose povijest i evolucija manifestira voriti na pitanje razvoja novih tehne samo putem kulturno-povijesne nologija u razvoju proizvoda, marbaštine nego i putem kulture života ketinga i upravljanja u zajedničkom i rada, koja ju je proizvela. Stoga je interesu. Samo se klasterskim orgadobitna kombinacija turizma na niziranjem s udruženim znanjima, ovom prostoru spoj kulturno-povi- informacijama i organizacijskim najesne baštine obogaćene doživlja- porima može osigurati komercijalna, jima kompatibilnim s tradicio- ekološka, socijalna i kulturna održinalnim načinom života i rada - na- vost turizma na našem prostoru. L 200 www.liderpress.hr 19 Poseban prilog LIDER Banko Pomak Brusilica bolja od inozemnih Igrač na regionalnom i globalnom tržištu Na Gospodarskom je forumu suvlasnik splitske obiteljske tvrtke Banko predstavio pneumatsku brusilicu koju su nakon dvomjesečnog testiranja u najtežim uvjetima najbolji brusači Brodosplita ocijenili najboljom u odnosu na sve inozemne. Riječ je o brusilici koja umjesto na električnu energiju radi na komprimirani zrak. Taj projekt plod je suradnje Fakulteta brodogradnje u Splitu i tvrtke Banko koji je sufinancirao Poslovno-inovacijski centar BICRO. - Ne treba je podmazivati, znatno joj je veća učinkovitost brušenja, dulje traje, ergonomski je dizajnirana (bez naglih iskošenja i zaobljenja) i, što je najvažnije, 15 je posto jeftinija od stranih. Proizvod smo razvili zahvaljujući Poslovno-inovacijskom centru Hrvatske BICRO-u, koji je prepoznao naš inovativni projekt, i odličnoj suradnji sa znanstvenicima sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje te zagrebačkog FSB-a - rekao je Nebojša Bošković, razvojni voditelj. Tvrtka Banko već dvadeset godina uspješno plasira svoje proizvode i usluge na lokalno i globalno tržište. N a j bol j i prim j e ri i z praks e Nebojša Bošković 20 Neven Kulušić Trenton Pomak, tvrtka čija je osnovna djelatnost proizvođačko-inženjerska, već se dvadeset jednu godinu bavi projektiranjem, proizvodnjom, instaliranjem, puštanjem u rad i održavanjem objekata. Dosad je sagradila postrojenja u više od 700 objekata. Direktor tvrtke Neven Kulušić na splitskom je gospodarskom okupljanju predstavio Pomak kao etablirana igrača na regionalnom i globalnom tržištu zahvaljujući sinergiji suvremene tehnologije, vlastitog iskustva i inovativnih ideja svojih inženjera. - Temelj likvidnosti tvrtki u državi je i njezinim institucijama. Poduzetništvom se bez obzira na trenutačnu recesijsku situaciju kod nas nije lako baviti, što potvrđuje i mnogo znanstvenoga kadra koji se libi otvoriti vlastitu tvrtku zbog mnogo proceduralnih i poslovnih otegotnih okolnosti - izdvojio je Kulušić. Autohtoni dalmatinski proizvodi Adria Winch U strateški razvoj srednjodalmatinske županije uključili su se i vlasnici splitske tvrtke Trenton, supružnici Lada i Davor Karninčić proizvodnjom autohtonih dalmatinskih proizvoda utemeljenih na prepoznatljivim oznakama damlatinske regije kao što su masline, maslinovo ulje, riblje prerađevine i med. - Cilj nam je iskoristiti resurse i potencijale kojima raspolaže naša regija. Dalmatinski autohtoni proizvodi naš su kapital. Nakon Davor Karninčić izlaska iz teških ekonomskih prilika očekujemo propulzivan izvozni rast - istaknuo je Davor Karninčić na raspravi Gospodarskog foruma. Tvrtka posluje od 1994. Slijedeći orijentaciju proizvodnje autohtonih proizvoda, 2002. počinje proizvoditi dimljenu ribu želeći tako oživjeti tradicionalan način njezina čuvanja, nekad vrlo raširen u tom podneblju, a danas pomalo zaboravljen. Prošle je godine Trenton preuzeo tvrtku Dalmed uz pomoć koje planira agresivniju izvoznu politiku jer je dalmatinski med iznimno kvalitetan i cijenjen. Počet će izvoziti i autohtone jadranske inćune. 28. svibnja 2010. Tradicija i nove tehnologije Adria Winch, sa 60-godišnjom tradicijom u proizvodnji strojeva, alatnih strojeva i proizvodnji brodske opreme, preciznom strojarstvu, elektronici i hidraulici, danas zapošljava stotinjak zaposlenika i ima proizvodne hale i konvencionalne te numerički kontrolirane strojne alate, toplinsku obradu, postrojenja za zavarivanje, prostorije za bojenje i sklapanje, opremu za izvršavanje najzahtjevnijih zadataka u proizvodnji mehaničkih, hidrauličkih, elektroenergetskih i elektroničkih jedinica. U svom je predstavljanju prodajni voditelj Marijo Bućan istaknuo da se u proizvodnji Adria Winch koristi najnovijom tehnologijom CAD-CAM. - Naša tvrtka više od 50 godina opskrbljuje pomorsku i ribolovnu industriju različitom visokokvalitetnom opremom, hidrauličkim sustavima i komponentama. Razvoj na tržištu temeljit će se i dalje na suvremenoj tehnologiji i načinu proizvodnje. Vjerujemo da ćemo svojim radom dati obol razvoju Dalmacije kao regije - istaknuo je Bućan. Marijo Bućan Gospodarski forum Cemex Société Générale - Splitska banka Lider u proizvodnji građevinskog materijala Snažna potpora gospodarstvu regije Trpimir Renić Tvrtki Cemex ovog je mjeseca dodijeljena nagrada Hrvatskih izvoznika Zlatni ključ za najboljeg izvoznika u Egipat u 2009. Kao uspješni izvoznik jedan je od globalnih lidera u proizvodnji građevinskog materijala. Na hrvatskom je tržištu od 2005., kad je akvizicijom britanske grupacije RMC-a preuzeo i Dalmacijacement i Readymix Croatiju. Na Cemexov imidž nadogradio se brend Dalmacijacementa kao etablirani sinonim za kvalitetu cementa. Predsjednik Uprave Trpimir Renić tijekom izlaganja istaknuo je da su lani uložili 42 milijuna kuna u modernizaciju proizvodnje iz konsolidirane dobiti. Čak su 263 Cemexova dobavljača iz Splitsko-dalmatinske županije. Sardina Postira Najstarija hrvatska tvornica za preradu ribe Mislav Bezmalinović Société Générale - SplitRatka Celić ska banka snažna je financijska institucija u hrvatskom bankarskom sektoru koja putem poslovne mreže od 125 poslovnica pruža usluge financiranja građanima, malim poduzetnicima i obrtnicima te tvrtkama. Poduzetnici na raspolaganju imaju mogućnost upotrebe kartičnog i e-poslovanja, financiranja poslovne ideje ili projekta, dobivanja jamstava te savjeta o donošenju dobre odluke o sigurnom gospodarenju novcem građana. Jedna od usluga jest i međunarodni faktoring kojim se poboljšava likvidnost, povećavaju obrtna sredstva te povećava kreditna sposobnost. Od Hrvatske banke za obnovu i razvitk (HBOR) Splitska banka u travnju je dobila punomoć za potpisivanje odobrenih kreditnih predmeta iz modela A. U travnju je počela potpisivati prve ugovore s klijentima za kreditiranje prema tomu modelu. Ukupna vrijednost sredstava dostupnih u tom obroku putem Splitske banke i HBOR-a bila je 62,5 milijuna kuna. Taj je iznos bio raspoređen na 21 kredit, tako da je Splitska banka potpuno iskoristila taj iznos. Najveći iznos pojedinačnog kredita bio je 11 milijuna kuna, a najmanji 300 tisuća kuna. Većina iznosa namijenjena je financiranju obrtnih sredstava klijenata, a samo manji dio za podmirivanje poreznih dugovanja i refinanciranje kreditnih obveza. Zračna luka Split - Kaštela Rast broja avioprijevoza Sardina je najstarija hrvatska tvornica za preradu ribe, jedina koja je preostala na našim otocima, a specijalizirana je za proizvode od sitne i krupne plave ribe. Ta je vremešna tvrtka stara cijelo stoljeće, u stopostotnom je privatnom vlasništvu, izvozi 73 posto svoje proizvodnje i ima flotu od osam ribarskih brodova. Na tržište na godinu izbaci 20 milijuna konzervi, 200 tona ribljeg brašna i 200 tona visokokvalitetne ribe iz uzgoja. Lani je zabilježila prihod od gotovo 163 milijuna kuna. Direktor Mislav Bezmalinović predstavio je bračku Sardinu kao dio vodećih europskih ribarskih tvrtki. - Rast se mora temeljiti na primjeni nove tehnologije, visokoobrazovanome mladom kadru i u svjetski poznatoj kvaliteti jadranske ribe, najbolje srdele Sardina pilchardus. Mi imamo sve uvjete za to - rekao je Bezmalinović. Jedna od osam hrvatLukša Novak skih zračnih luka jest i 44-godišnja splitska Zračna luka Resnik koja iz godine u godinu bilježi rast broja avioprijevoza. Na izlaganju u sklopu Gospodarskog forma direktor Zračne luke Split Lukša Novak naglasio je da kompanija namjerava proširiti putnički terminal kapaciteta dva milijuna putnika; u to će se investirati 50 milijuna eura. Tako će se svakako osigurati kvalitetnije i sigurnije opsluživanje zrakoplova te poštovati vrijedeći propisi koji se odnose na parkiranje zrakoplova na sigurnoj udaljenosti od uzletno-sletne staze. Omogućit će se i prihvat više zrakoplova u vršnim opterećenjima tijekom turističke sezone. Završetak radova očekuje se uoči početka turističke sezone 2011. www.liderpress.hr 21 Poseban prilog LIDER Dalibor Marijanović, direktor Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske BICRO: 'Dosad smo pomogli da se u inovativne projekte uloži otprilike 65 milijuna kuna' Inovativni poduzetnici kotači su razvoja regije N ovo znanje ugrađeno u inovacije znanstvenicima omogućava procjenu komercijalnog potencijala njihovih otkrića i razvoj koncepcija novih proizvoda. Poduzetnicima pak novi postupci inoviranja omogućavaju pronalaženje ideja za inovacije iz postojećeg poslovanja i osmišljavanje nove ponude vrijednosti unaprjeđenjem proizvoda, usluga ili poslovnog modela. BICRO-ova je ideja stoga pomoći poduzetnicima. To mogu biti znanstvenici, ali i ljudi iz industrije koji imaju inovativna rješenja i žele napraviti nov proizvod. - Mi pružamo adekvatne izvore financiranja u obliku sjemenskog kapitala i zajmova, ali i ulažemo u razvoj tehnološke infrastrukture - istaknuo je direktor Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske BICRO Dalibor Marijanović. BICRO financira osobe koje su završile fakultet ili doktorski studij pa otišle u industriju te ondje provele od tri do pet godina, upoznale procese i došle s novom idejom ili tehnologijom te na tom temelju osnovale svoju tvrtku. - Ti su ljudi riješili konkretan problem u proizvodnji ili ponudili posve nov pogled na situaciju. Riječ je o vrsti inovatora drukčijoj od onih koji osvajaju nagrade za inovacije na raznim sajmovima, koji nisu manje važni, ali manje su komercijalni - objašnjava Marijanović. Od ideje do projekta Od 70-ak ideja BICRO je dosad financirao 13 projekata. Potrebno je od sedam do devet mjeseci od kontakta do potpisivanja ugovora. To se možda čini predugim razdobljem, ali prema riječima direktora Marijanovića, nužno je stvari posložiti na pravi način. Kad netko dođe s idejom, u pravilu nije uložio vrijeme u poslovni model ni u ozbiljnu analizu tržišta. Priprema projekta traje, a mora proći i stručnu recenziju BICRO-ovih i vanjskih recenzenata. Ako se svi uvjeti zadovolje, takvi inovativni poduzetnici mogu raspolagati s iznosom i do 12 Poslovna zona Vučevica 250 hektara za održiv razvoj Poslovna zona Vučevica jedan je od najvažnijih projekta Splitsko-dalmatinske županije. Riječ je o zoni sadržajno zamišljenoj složenije nego što je uobičajeno za takve projekte. Veličine je 250 hektara podijeljenih na tri dijela. Jedan dio bit će tehnološki park od čak 50 hektara s tri objekta. U jednom će biti inkubator, odnosno svojevrsni začeci tvrtki, u drugom će se osnovati centar znanja te u trećem laboratorij, koji će biti potpora tvrtkama u razvoju. 22 28. svibnja 2010. Dalibor Marijanović Drugi dio tehnološkog parka sastojat će se od objekata modularne gradnje, odnosno onamo će se preseliti tvrtke iz inkubatora i početi poslovati. Treći dio parka namijenjen je tvrtkama u razvoju, a preostali dio te poslovne zone od 200 hektara raznim industrijama koje će ondje kupiti ili unajmiti prostor, od održive proizvodnje do vodenih parkova i sl. Projekt Poslovne zone Vučevice kandidiran je za sredstva iz strukturnih fondova EU. milijuna kuna. Dosad je uz pomoć BICRO-a za takve projekte ugovoreno otprilike 65 milijuna kuna. Radi se prema načelu miljokaza, što znači da te tvrtke imaju svoje planove i, primjerice, nakon svaka se tri mjeseca tijekom kojih su provele aktivnosti zacrtane planom nastavlja financiranje. - Financiramo projekte sa 70 posto, a 30 posto očekuje se od onih koji su ih predložili. Oni moraju pokazati da su spremni uvjeriti i druge da je riječ o dobrom projektu ili uložiti svoj novac. Zaživi li projekt, novac nam se vrati; ne dogodi li se to, zajedno snosimo rizik loše investicije i obustavljamo projekt, s time da opremu i intelektualno vlasništvo u tom slučaju prenosimo na nekog trećeg - objasnio je Marijanović. Načini financiranja BICRO ulaže u istraživanje i razvoj. Na tom području Centar prije nije imao primjerenu potporu jer ono u što ulažu HBOR ili HAMAG usmjerava se u proizvodnju, marketing, prodaju, tj. u sve aktivnosti potrebne da tvrtka raste s prodajom. Nakon upotrebe BICRO-ova programa tvrtka može i mora koristiti se potporom drugih institucija ne pojavi li se privatni investitor. Sektor čiji prihodi ovise o uslugama, u kojemu nema veće kapitalne opreme, u bilancama ne može mnogo očekivati od takvih potpora u približavanju proizvoda ili usluge tržištu. Prikladan je izvor financiranja u tom slučaju 'venture', odnosno rizični kapital. Fondovi rizičnog kapitala tada ulažu novac u zamjenu za određeni udjel u tvrtki da bi kad tvrtka naraste prodajom svog udjela kapitalizirali ulaganje. Sljedeći je korak razvoj fondova rizičnog kapitala. - U suradnji s MINGORP-om u tom smo programu i mi investitori. Cilj je da fond bude vrijedan 15-ak milijuna eura, što je približno 10 investicija. Želimo pokrenuti industriju rizičnog kapitala. Država sada svojim primjerom pokazuje privatnom sektoru da ima tržište za takvo što. Stoga podupiremo projekt gradnje Poslovne zone Vučevice - tehnološkog parka kao izniman doprinos razvoju Splitsko-dalmatinske županije - zaključuje direktor Marijanović. L Gospodarski forum Mladen Tomašević i Damir Ćarić Damir Novotny, Joze Tomaš, Nebojša Bošković, Marijo Bućan, Miodrag Šajatović Boris Vukušić, Damir Novotny O ozbiljnim temama razgovaralo se i u stankama za kavu Prvi Gospodarski forum Splitsko-dalmatinske županije koji se održao u modernom prostoru splitskog Ekononskog fakulteta okupio je mnogo predstavnika poduzetnika i državnih institucija koji su iskoristili priliku da o aktualnim temama razvoja porazgovaraju i u neformalnom ozračju. Edvin Jurin, Srećko Radnić, Anton Kovačev Zlatko Jelić, Romana Škrabić, Stipe Rogošić Lidija Bekavac i Elena Perković Paloš Stručni tim Agencije za razvoj Splitsko-Dalmatinske županije (RERA) Marijo Bućan i Ivica Veža www.liderpress.hr 23 Poseban prilog LIDER Gospodarski forum Splitsko-dalmatinski Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije zahvaljuje: županu Anti Sanaderu, Zračnoj luci Split - Kaštela, Cemexu, Splitskoj banci, Turističkoj zajednici SDŽ-a, Ekonomskom fakultetu u Splitu 24 28. svobnja 2010.
© Copyright 2024 Paperzz
