Etika u forenzičnoj znanosti

6.12.2013.
Doc. dr.sc. Suzana Vuletić
Etika u forenzičnoj znanosti
I.
Temeljna Načela Profesionalne Etike
2p + 2v
•
1.1
Moral (moralna norma, moralni sud, moralna sankcija) - Etika (etički pluralizam) – Bioetika,
Medicinska Deontologija (liječnička etika, načela)
•
1.2
Promicanje dostojanstva osobe (i njenog biološkog materijala, podvrgnuta forenzičkoj istrazi) Konkordacija temeljnih dokumenata, Konvencija, deklaracija i protokola zaštite ljudskih prava
•
1.3 Osnovni Bio/etički principi u biomedicinskoj /istraživalačkoj praksi
1.3.1 Beauchampov i Childressov principalizam - načela poštivanja autonomije, princip
dobročinstva, princip neškodljivosti, princip pravdnosti;
1.3.2 Kliničko-bioetički principi - neraspoloživost ljudskim životom, terapeutski totalitet, sloboda i
odgovornost, socijalna supsidijarnost;
•
1.4 Povjerljivost, profesionalna tajnost podataka i pravo na privatnost
1
6.12.2013.
II. Osoba forenzičkog eksperta/Etičnost Vještaćenja 2p + 2v
2.1 Povijesni tijek forenzičke znanosti
2.2 Kompetencijska pomoć žrtvama i osumnjičenima
2.3 Stručnost sudskog vještaćenja: pouzdanost evidencije ili bio-medicinski hazard,
autentičnost, ekspertnost, razumljivost govora/sposobnost objašnjenja i
razumljivosti...
2.4 Etički kod forenzičkog eksperta (National Forensic Center) i pravila ponašanja
državnih službenika (policijska etika)
III. Moralno-Etička Prosudba Pojedinih Sektora Forenzičke Biomedicine
2p + 2v
3.1 Znanstvena etika i zlouporaba znanstvenih podataka
3.2 Bio/Etički izazovi biomolekularne medicine (kontaminacija dokaza, manipulacije
biološkog materijala, forenzička genetika: DNA fingerprinting, svrhovitosti
genetskog screening-a...)
3.3 Legalna, pravna i etička pitanja utvrđivanja smrti, transplantacije organa i
sudsko-medicinske autopsije
IV. Etička Evaluacija Pojedinih Pitanja na Području Kriminalistike 2 p + 2v
4.1 Pitanje politički prisilnog zatvaranja, izrabljivanja i izgladnjivanja
4.2 Zatvorske bolnice i “uvjetovani pristanak“ na biomedicinska istraživačka pokusiranja
4.3 Nametnuta sterilizacija/kastracija/genska mutilacija određenih zločinaca
4.4 Domene i ograničenja estetsko-kirurških zahvata u kriminalne svrhe (facijalna transplatacija, značajne
izmjene neprepoznatljivosti fizičkih osobina, korekcija otiska...)
4.5 Etičke dileme liječnika prilikom preuzimanja skrbi o zatvorenicima koji štrajkaju glađu
4.6 Odnos prema autodestruktivnim ponašanjima: agresivnost, samoubojstvo i ubojstvo (uzroci, težina, načini i
moralna odgovornost subjekta i zajednice)
4.7 Teorije “pravednog rata“ i legitimne obrane
4.8 Smrtna kazna i pokušaj racionalnog opravdanja
2
6.12.2013.
V. Moralno-Etička Odgovornost Psihopatoloških Osoba i Obrane Neuračunljivošću / Neka
Pitanja Interdisciplinarne Upučenosti Forenzičke Etike i Psihijatrije/Područje rada
kliničkih psihologa unutar pravnog sustava 2p + 1v
•
5.1 Forenzička psihologija – Etika stručnog psihološkog vještaćenja – Izrada profila zločinaca
•
5.2 Kazneno-pravna sposobnost, Sposobnost odlučivanja i Moralno/etička odgovornost
•
5.2 Politička uporaba psihijatrije (tehnike psihološke manipulacije)
•
5.3 Poremećaji s nasilničkim ponašanjem, psihotični poremećaji, poremećaji raspoloženja
prouzročeni psihoaktivnim tvarima, poremećaji kontrole (kleptomanija, piromanija, patološki
eksplozivni poremećaji), poremećaji ličnosti i mentalne retardacije
•
5.4 Nametnuti porivi/voljni čini-pojmovi neodoljivog impulsa (Mc Naughtonovo pravilo;
Durhamovo praviloAli-Brawnerovo pravilo)
•
5.5 Um serijskih ubojica
VI. Profesionalno Sagorjevanje Medicinski Djelatnika i Sudskih Vještaka
Izloženih Opscenim Scenama Zločina 1 p
6.1 Psihološki moderatori profesionalnog stresa i Sindrom sekundarnog traumatičnog
stresa i “Burnout-a“
6.2 Obrambeni mehanizmi i prijedlozi duhovno/duševne asistencije i jačanja stabilnosti
forenzičkog equipa
6.3 Autonomija istraživača i mogućnosti priziva/objekcije savjesti
VII. Uloga, Smisao i Funkcija Etičkih Odbora u Zavodima za Forenziku
2p + 2v
7.1 Moralno-etička podobnost članova porote
7.2 Sposobnost svjedočenja - Moralni principi i krepost istinitosti pri zaklinjanju na
sudskom svjedočenju (pseudoznanstvene tehnologije utvrđivanja istinitosti-Poligraf/detektor laži)
7.3 Pristupi donošenju odluke o krivičnosti
3
6.12.2013.
BIBLIOGRAFIJA
I. Temeljna Načela Profesionalne Etike
•
Beauchamp, T.L., «Načela u Bioetici», u: Društvena istraživanja 5 (1996) ¾, str. 533-544.
•
Bošković, Z., Medicina i pravo, Pergamena, Zagreb 2007.
•
Comporti, M. – Lorè, C., «Decisione medica e diritti del malato: l’informazione e il consenso», u: FedMed 37 (1984), str. 606-613.
•
Curran, W. J., Ethical standards. Modern Legal Medicine, psychiatry and Forensic Science, F. A. Davis Co., Philadelphia 1980; str. 29-48.
•
Čizmić, J., «Pravo pacijenata na obaviještenost, s posebnim osvrtom na zaštitu tajnosti podataka o zdravstvenom stanju pacijenta», u: Zb. Prav.
fak. Sveuč. Rij. (2008.), 1-50.
•
Id., «Bioetika i medicinsko pravo», u: Medicina 44 (2008.)2, 171-185.
•
Dunstan, G. R. -E. A. Shinebourne, Doctors’ Decisions: ethical conflicts in medical practice, Oxford 1989.
•
Folnegović-Šmalc, V., «Moralnost, poštenje, pravednost ili primum non nocere», u: Nova prisutnost V72 (2007.), 245-256.
•
Frankel, M. S., «Ethics and Forensic Science: Professional autonomy in the criminal justice», u: Journal of Forensic Science 34 (1989) 3, str. 763771.
•
Frković, A., Informirani pristanak u teoriji i praksi kliničke bioetike, Doktorska disertacija, Rijeka 2004.
•
Frković, A., Medicina i bioetika, Pergamena, Zagreb 2010.
•
George, M., «Bioetika i sukobljeni etički kriteriji», u: Filozofska istraživanja 22 (2002) 2/3, str. 531-539.
•
Hrvatska Liječnička Komora, «Kodeks medicinske etike i deontologije», u: Liječničke Novine 11 (2002).
•
Jonsen, «Casuistry and Clinical Ethics», u: Theoretical Medicine (1986), str.54-65.
•
Lukas, D. M., «The ethical responsibilities of the forensic scientist: Exploring the limits», u: Journal of Forensic Science 34 (1989) 3, str. 719729.
•
Marasović, I., «Znanstvena etika i zlouporaba znanstvenih podataka», u: Odgovornost za život, Franjevački Institut za kulturu mira, Split 2000.,
143-145.
•
Matulić, T., «Problem pluralizma i moralna autonomija: izazovi religijske i filozofske fondacije etike u bioetici », Filozofska istraživanja 24
(2004) 94/95; str. 977-1000.
•
Mc. Lay, W. D. S. (Ed.), Clinical Forensic Medicine, Cambridge University Press, Cambridge 20093.
•
Mužić, J., «Etika-umijeće življenja», u: Metodički Ogledi 10 (2003.)1, 49-60.
•
Peterson, J. L., «Teaching ethics in Forensic Science Curriculum», u: Journal of Forensic Science 33 (1988) 4, str. 1081-1085.
•
Plueckhahn, V. D., Ethics, Legal Medicine and Forensic Pathology, Melbourne University Press, Melbourne 1983.
•
Proso, M., «Neka pravna pitanja informiranog pristanka u Hrvatskoj legislativi i praksi», u: Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu 2
(2006.)43, 103-114.
•
Rich, B. A., How Medical Jurisprudence Has Influenced Medical Ethics and Medical Practice, Kluwer Academic-plenum publishers, New-YorkBoston-Dodrecht-london-Moscow 2001.
•
Robinson, S. P., Principles of Forensic Medicine, Cambridge University Press, Cambridge1996.
•
Romanucci, L. – Tancredi R. and L., When Law and Medicine Meet: A Cultural View, Springer, U.S.A. 2007.
•
Saks, M. J., «Prevalence and impact of ethical problems in Forensic Science» Journal of
Forensic Science 34 (1989) 43 str. 772-793.
•
Santosuosso A. - Tamburini M., «Dire la verità al paziente. Alcuni motivi psicologici e giuridici», u FedMed 43 (1990), str. 503-507.
•
Shiffman, M., Ethics in forensic science and medicine, Charles C. Thomas Publisher, Springfield-Illinois 2000.
•
Šegota, I., «Informed consent», u: Bioetički svesci 20 (1999).
•
Veatch, R. M., Case Studies in Medical Ethics, Cambridge-London 1977.
•
Žitinski, M., «Izazovi moralnoj prosudbi u medicinskoj etici», u: Obnovljeni Život 3 (2008.) 63, 324-334.
II. Osoba forenzičkog eksperta/Vještaka
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
The American Academy of Forensic Sciences Code of Ethics and Conduct
The American Academy of Forensic Sciences Good Forensic Practice Guidelines
The American Society of Crime Laboratory Directors Code of Ethics
The Society of Forensic Engineers & Scientists Code of Ethics
The Northwest Association of Forensic Scientists Code of Ethics
The American Board of Criminalistics Code of Ethics
The California Association of Criminalists Code of Ethics
The WVU Forensic and Investigative Science Program Code of Ethics
Mc. Lay, W. D. S. (Ed.), Clinical Forensic Medicine, Cambridge University Press, Cambridge 20093, 33-44.
Jay A. Rosenbaum, «The duties of the forensic medical expert», u: Shiffman, M., Ethics in forensic science and
medicine, Charles C. Thomas Publisher, Springfield-Illinois 2000, 12-18.
National Forensic Center, Code of Professional and ethical Conduct
www.uprava.hr/default.aspx?id=559 - Ministarstvo uprave Republike Hrvatske (Etički kodeks državnih
službenika)
http://www.mup.hr/1681.aspx - Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
http://www.osce.org/publications/spmu/2007/01/23086_795_sr.pdf - The Organization for Security and Cooperation in Europe (Vodič za demokratski rad policije)
III. Moralno-Etička Prosudba Pojedinih Sektora Forenzičke Biomedicine
•
•
Peterson, J. L., Ethical issues in the collection, examination and use od physical evidencein forensic science, G.
Devis Ed., American Chemical Society, Washington DC 1986, str. 35-48.
Vijeće Europe, Preporuka br. 1046. Vijeća Europe, 1986 god.
4
6.12.2013.
IV. Etička Evaluacija Pojedinih Pitanja na Području Kriminalistike
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Battin M. P., Ethical Issues in Suicide, Englewood Cliffs 1995, 180-195.
Biškup, M., «Samoubojstvo u prosudbi kršćanske etike», u: BS 71 (2001.) 4, 529-552.
Brandt R. B., «The Morality and Rationality of Suicide», u: Schneideman (ed.), Suicidology. Contemporary
Issues, Orlando 1976.
Fuchs, W., Le immagini della morte nella società moderna, Einaudi, Torino 1973.
HERRGOTT, G., Samoubojstvo, u: a. Grabner- Haider (ur.), Praktični biblijski leksikon, KS, Zagreb,
1997., str. 360.
Hrvatski Sabor, Zakon o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, u: Narodne
Novine br. 117/04; ID., Zakon o uvjetima za uzimanje i presađivanje dijelova ljudskog tijela, u: Narodne
Novine br. 53/91.
Kass, L. R., «Is There a Right to Die?», u: Hastings Center Report 23 (1993), str. 34-43.
Kowalski, E., «La morte proibita. Il morire nella prospettiva filosofica, antropologica ed etica», u: Studia
Moralia 39 (2001), str. 461-481.
Lucas Lucas R., «Il soggettivismo e l’individualismo della libertà radice della violenza contro la vita
umana», u: Sgreccia E. - Luca Luca R. (ur.), Commento interdisciplinare alla “Evangelium Vitae”,
Vaticano 1997, str. 245-262.
Nikić, M., «Samoubojstvo-psihodinamika, prevencija imoralno vrednovanje», u: Obnovljeni Život 50
(1995.)2, 185-200.
Regina U., «Nietzsche: morire al momento giusto», u: Biolo S. (ur.), Nascita e morte dell’uomo. Problemi
filosofici e scientifici della bioetica, Genova 1993, str. 239-254.
Shueklenk, U., «Pitanja etike i politike u međunarodnim kliničkim istraživanjima», u: Vladavina prava 4
(2000) 5, str. 159-172.
Srakić, M., «Samoubojstvo. Psihološko-socijalni i teološko-moralni vid», u: BS, 1983., str. 279.- 297.
Stone, A. A., «Forensic ethics and capital punishment: is there a special problem?», u: The Journal of
Forensic Psychiatry 13 (2002) 3; str. 487-493.
Šeparović, Z., «Bioetika, pravo na život i medicina», u: Socijalna ekologija 6 (1997) 4, str. 439-445.
Šubić, B., «Samoubojstvo-odraz međuljudskih odnosa»
Tomašević, L., «Ne ubij: sveti zakon Božji», u: Služba Božja 37 (1997)1 , str. 37-68.
Id., «Crkva i smrtna kazna», u: Crkva u svijetu, 37 (2002) 3, str. 280-295.
V. Moralno-Etička Odgovornost Psihopatoloških Osoba i Obrane Neuračunljivošću / Neka Pitanja
Interdisciplinarne Upučenosti Forenzičke Etike i Psihijatrije
-
G. C. Davison – J. M. Neale, Psihologija abnormalnog dozivljavanja I ponašanja, Naklada Slap,
Jastrebarsko 19996, str. 393-395; 719-731.
VI. Profesionalno Sagorjevanje Medicinski Djelatnika i Sudskih Vještaka Izloženih Opscenim Scenama
Zločina
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Mc. Lay, W. D. S. (Ed.), «Occupational health of police officers», u: Clinical Forensic Medicine,
Cambridge University Press, Cambridge 20093.
Zbryrad, T., «Stress and professional burn-out in selected groups of workers», u: Informatologia 42 (2009.)
3, 186-191.
Uvod u opću psihologiju, fra Ilija Živković, Zagreb 2008.
Furst, M. (1994). Psihologija. Zagreb: Školska knjiga.
Šverko, B. (1995). Psihologija (Udžbenik za gimnaziju). Zagreb: Školska knjiga.
Fulgosi, A. (1990). Psihologije ličnosti – Teorije i istraživanja. Zagreb: Školska knjiga.
Krech, D., Crutchfield, R. S. (1980). Elementi psihologije. Beograd: Naučna knjiga.
Spencer, R.A. (2000). Temelji psihologije. Jastrebarsko: Naklada slap.
Klain, E. (1999). Psihološka medicina. Zagreb: Golden Marketing
VII. Uloga, Smisao i Funkcija Etičkih Komiteta u Zavodima za Forenziku
•
•
•
•
Baloban, S., «Kriza zakonitosti i potrebe za etikom u Hrvatskoj», u: Spe et labore, Đakovo, 402-422.
Frković, A., «Etička povjerenstva u Hrvatskoj: prva praktična iskustva», u: Bioetički svesci 48 (2003).
Šegota, I., «Etički komiteti i bioetika», u: Socijalna ekologija 7, br. ½ (1998), str. 55-78.
Tomašević, L., «Nastanak i uloga bioetičkih povjerenstava», u: Služba Božja, god. XLVIII (2008) 2, str.
119-141.
5