6.12.2013. II. Osoba forenzičkog eksperta Etičnost Vještaćenja 2p + 2v II. Osoba forenzičkog eksperta/Etičnost Vještaćenja  Stručnost sudskog vještaćenja: pouzdanost evidencije ili biomedicinski hazard, autentičnost, ekspertnost, razumljivost govora/sposobnost objašnjenja i razumljivosti...  Etički kodovi forenzičkih eksperata i pravila ponašanja državnih službenika (policijska etika) 1 6.12.2013. U posljednjih nekoliko godina smo zatrpani kriminalističkim serijama u kojim su obavezni učesnici forenzički naučnici, koji prošetaju mjestom zločina, mahnu čarobnim štapićem sa malo vate na vrhu i - riješe slučaj CSI- NEW York -Kosti CSI-Las Vegas -Izgubljeni slučaj CSI-Miami -Jedanaesti sat - Hawaii Five O........ Forenzika od lat.forum/trg na kojem se u antičko doba raspravljalo o svim iznesenim činjenicama vezanim uz neko kriminalno djelo. Nakon završetka rasprave iznjela bi se sudbina osumnjičenika. Forenzika je dio kriminalistike i medicine koja posebnim metodama povezuje osumnjičene sa zločinom. Forenzika u najširem smislu podrazumijeva primjenu znanja i tehnologija iz različitih nauka u rješavanju pravnih pitanja. Osoba forenzičkog eksperta Etičnost Vještaćenja • Forenzičari su osobe koje različitim znanstvenim metodama i suvremenom laboratorijskom tehnikom proučavaju, uspoređuju i interpretiraju pronađene tragove, te ih dovode u izravnu vezu s određenim djelom. Primjenom stručnog znanja iz raznih područja (kemije, biologije, fizike i medicine) oni pronalaze materijalne dokaze na mjestu zločina i pomoču njih pokušavaju shvatiti što se zapravo dogodilo i tko je počinitelj, čime pomažu pri rješavanju etičnih problema u kazneno-pravnim sudskim procesima. Svoja saznanja o mjestu događaja, o samom događaju, i o počinitelju prenose policiji, odvjetnicima, sucu i članovima porote. Aktivnosti forenzičara nisu u svim zamljama iste. U nekim zemljama forenzičari obavljaju poslove kriminalističkog tehničara, izlaze na mjesto događaja, djeluju u službi policije ili pak djeluju kao sudski vještaci. Sudski vještak je vrhunski stručnjak odabran od strane suda s liste sudskih vještaka kako bi u postupcima pred sudovima neovisnim i stručnim mišljenjem u skladu sa zadanim zadatkom vještačenja pomogao razjasniti okolnosti o kojima sud nema stručnih znanja. Rad sudskog vještaka je ključan dio sudskog ili istražnog postupka i o njegovom nalazu često ovisi daljnji tijek postupka, njegovo pokretanje, ili ukoliko se radi o mišljenju koje se traži tijekom postupka, čak i presuda. 2 6.12.2013. Temeljni dijelovi svakog vještačenja su uvodni dio, vještački nalaz i vještačko mišljenje. Vještak svoj nalaz i mišljenje izrađuje u pisanom obliku. Nalaz vještaka mora biti napisan jednostavnim rječnikom kako bi bio razumljiv sucu i strankama u postupku. On mora biti jasan, logičan i sveobuhvatan, ne smije sadržati greške, primjenjene metode i postupci moraju biti obrazloženi, a svi dokazi brižljivo i valjano proučeni. Nakon što dobije nalaz i mišljenje vještak,a sud ga je ovlašten i dužan ocijeniti kao i svaki drugi dokaz. Sva vještačenja izrađuju se u skladu s etičkim kodeksom sudskih vještaka. Rad stalnih sudskih vještaka definiran je Pravilnikom o stalnim sudskim vještacima koji je stupio na snagu po objavi u «Narodnim novinama» br. 88/08 od 28. srpnja 2008. godine. Njime se uređuje način utvrđivanja uvjeta za obavljanje poslova sudskog vještačenja, prava i dužnosti sudskih vještaka, te visina nagrade i naknade troškova za rad vještaka. Pravilnik propisuje niz uvjeta koje mora ispuniti kandidat za stalnog sudskog vještaka među kojima su najvažniji: – obrazovanje – dokazano višegodišnje iskustvo na poslovima iz područja za koje se prijavljuje – izvršena stručna obuka – stalno usavršavanje – zdravstvena sposobnost – osiguranje od profesionalne odgovornosti obavljanja posla sudskog vještaka – nekažnjavanje • • • • Rad sudskog vještaka mora biti neovisan, visoko stručan, a vrši se uvijek u skladu sa zadatkom vještačenja koji definira nadležno tijelo, najčešće sudac. Sudski vještak podložan je polaganju zakletve prije imenovanja. Sudski vještak dužan je čuvati kao tajnu sve ono što je saznao prigodom obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka. Zabranjeno mu je isticanje svojstva stalnog sudskog vještaka na javnim i privatnim površinama ili reklamiranje, osim uobičajene oznake na adresi sjedišta. Sudsko vještaćenje • Sudsko vještačenje je kazneno-procesna radnja u kojoj vještak, odnosno osoba koja raspolaže posebnim stručnim znanjima, iznosi svoj nalaz i vlastito mišljenje o pitanjima koja su važna sudu za donošenje odluke, odnosno radi utvrđivanja ili ocjenjivanja neke važne činjenice. • Vještačenje se provodi na sudu kad god postoje nejasnoće u svezi s kaznenim djelom, a potrebno je znanje stručnih osoba da bi se te nejasnoće razjasnile. - kod sumnje na neubrojivost potrebno je: psihijatrijsko vještačenje, - kod utvrđivanja težine tjelesnih ozljeda: medicinsko vještačenje, - kod sumnje na uporabu psihoaktivnih tvari: toksikološko vještačenje, - kod bioloških tragova: molekularno-genetsko vještačenje, - kod uporabe vatrenog oružja: balističko vještačenje, Važno je naglasiti da se vještačenjem razjašnjavanju isključivo činjenična, a ne pravna pitanja za koja je isključivo mjerodavan sud. Od vještaka se očekuje da na temelju pouzdane evidencije napiše ekspertizu odnosno nalaz koji će biti autentičan i razumljiv, te da može na jednostavan način objasniti sudu ono što se od njega traži. Stoga je pred vještakom jedan vrlo zahtjevan i odgovoran zadatak jer o njegovom mišljenju ovisi odluka suda, a o sudskoj odluci ovisi budućnost pojedinih osoba, kako optuženika, tako i žrtve. 3 6.12.2013. Osoba forenzičkog eksperta • Forenzički ekspert radi u najboljem interesu policije. • On savjetuje i pruža stručnu liječničku pomoć žrtvama i osumnjičenima. • Mogu biti prozvani da daju: - stručno svjedočanstvo vezano uz pojedini slučaj, – da procjenjuju: mentalno/fizičko/duševno stanje osumnjičenih ili samih žrtava, – da pruže respaktabilni profesionalni odnos i njegu/zahvat, – da pridobiju konsenzus za liječnički tretman – da policiji pruže pouzdanu evidenciju ili bio-medicinski hazard. • Uspjeh forenzičkog ispitivanja ovisi o samom forenzičaru, tehničkoj opemljenosti te pripremnim radnjama, no nadasve o dobroj etičnoj izgrađenosti!!! • Od forenzičara se traži da osim formalne kvalifikacije ima profesionalno iskustvo, te sasvim određene osobine. Neke od poželjnih vrlina osoba koje se bave forenzičkim poslom: Osobne karakteristike Profesionalne karakteristike Društvena podobnost Etička podobnost i moralna izgrađenost profesionalnost, predanost poslu, rad na unaprjeđivanju vlastite sigurnosti i sigurnosti drugih sudionika racionalnost, samopouzdanje primjena verbalne i neverbalne poruke(govor tijela) u skladu sa vješto i brzo analiziranje situacije u kojima se nalaze situacijom izvrsne komunikacijske vještine i sposobnost rada u timu nepristranost i objektivnost strpljenje u komuniciranju s ljudima i sposobnost utjecanja na sagledavanje događaja iz različitih perspektiva ljude emocionalna/psihološka stabilnost želja za napredovanjem, neprestanim učenjem, nadogradnjom znanja visoko razvijena inteligencija sklonost timskom radu prisebnost u ekstremnim i neuobičajenim situacijama sigurnost u obrazlaganju svog nalaza kontrola vlastitih pogleda i nazora na svijet dobro poznavanje zakona i propisa i raditi isključivo u skladu s njima preciznost poštenje odlučnost objektivnost hrabrost razboritost dobra pokretljivost, fizička spretnost i izdržljivost 4 6.12.2013. Pravila ponašanja državnih službenika uređuju se etičkim kodeksom Vlade Republike Hrvatske. Etički kodeks državnih službenika sadrži pravila dobrog ponašanja prema građanima kao i pravila o međusobnim odnosima državnih službenika. Kodeks profesionalnog forenzičkog ponašanja najpodudarnije odgovara kodeksima policijske etike!!! Kodeks policije predstavlja skup načela o postupanju policijskih službenika, kako onih koja se temelje na normama međunarodnog i unutarnjeg prava tako i onih koja nisu izražena pravnim propisima, a nužna su za etično postupanje policijskih službenika. Zadaća policije i pravosuđa je: štiti ustavnost i zakonitost postupanja svih službi. Policija štiteći ljudska prava mora primijeniti ovlasti koje naizgled zadiru u osnovna ustavna pitanja ljudskih sloboda. Policijsko postupanje počiva na osnovnom isključenju protupravnosti pri uporabi sredstava prisile koja policijskom službeniku dopušta legitimnu uporabu sile, ostavljajući mu tako veliko pravo ali i veliku obavezu u vidu prosudbe. Ostati u okviru onog što dužnost nalaže, ne prelazeći pritom granicu između dopuštenog i zabranjenog je imperativ policijske službe U Etičkom kodeksu državnih službenika propisano je, između ostalog, da: • u obavljanju dužnosti i ponašanju na javnom mjestu službenik je dužan paziti da ne umanji osobni ugled i povjerenje građana u državnu službu; • u obavljanju privatnih poslova ne koristi službene oznake ili autoritet radnog mjesta u državnoj službi; • u odnosu prema građanima postupa profesionalno, nepristrano i pristojno; • službenik u obavljanju dužnosti primjenjuje stručno znanje na način da građanima pomaže u ostvarivanju prava, postupajući u skladu s načelom zakonitosti i načelom zaštite javnog interesa; • međusobni odnosi službenika temelje se na poštivanju, povjerenju, suradnji, pristojnosti i strpljenju; • službenici međusobno razmjenjuju mišljenja i informacije o pojedinim stručnim pitanjima; • nadređeni potiče službenike na kvalitetno i učinkovito obavljanje službe, uvažavanje, poštivanje i suradnju, te primjeren odnos prema građanima; • u svim oblicima javnih nastupa i djelovanja u kojima predstavlja državno tijelo, službenik iznosi stavove državnog tijela, u skladu s propisima, dobivenim ovlastima, stručnim znanjem i odredbama Etičkoga kodeksa; • pri iznošenju stavova državnog tijela i osobnih stavova, službenik pazi na osobni ugled i ugled službe. 5 6.12.2013. NAČELA POLICIJSKOG POSTUPANJA Etička načela policijskog postupanja: Poštovanje zakonitosti, zalaganje za suzbijanje nezakonitosti Poštovanje i promicanje ljudskih prava Dužnost služenja građanima Obveza izvršavanja zakonskih naloga Uljudnost Povjerljivost Odanost Otpor podmićivanju Stalno učenje o ljudskim pravima i etici policijskog zvanja Vrline policijskog službenika: • Promišljenost – slušati i prihvatiti mišljenje i dobar savjet pretpostavka je kvalitete funkcioniranje sustava • Povjerenje - Koncept osmišljen na međusobnom povjerenju policajca dokazanom u praksi i na postulatima policijskog etosa, preduvjet je razvoja povjerenja na relaciji policija – ne građani. • Brisanje vlastitih interesa – biti na usluzi u svakom trenutku, zaštiti druge izlažući sebe, biti svjestan poteškoća i opasnosti za koje je nemoguće isplatiti primjerenu plaću te unatoč tomu s punom savješću i odgovornošću odlučiti se za policijsku službu, idealna s očekivanja od policije i svakog službenika • Hrabrost – je ne posustati pred obavezama i poteškoćama, sačuvati odgovornost, plemenitost i razumijevanje za druge, a hrabrost policajca dodatno obilježava spremnost da u trenucima kada prosječan čovjek bježi od opasnosti, policajac kreće prema situaciji potencijalne ugroze vodeći se načelima humane službe. • Snošljivost – izdignuti se iznad događanja pravednim postupkom utemeljenim u pravilima struke i etosa službe • Pravednost – sposobnost ispravne prosudbe pretpostavka je jednakosti u postupanju a kao osobna vrlina, pravednost je i najznačajnija komponenta u radu policajca. • Odgovornost – u trenutku postupanja odlučiti se za opciju koja ostvaruje načela policijskog postupanja Neki aspekti neetičkog ponašanja policije: • nečasnost: tendencija zlouporabe radnog vremena, laganje, krađa i sl. • brutalnost: nepotrebna uporaba sile, nasilja i drugi oblici nehumanog postupanja. • rasne predrasude: osuđivanja ljudi na osnovi postojećih stereotipa generaliziranja. • pogodnosti: primanje poklona, posebnih usluga, privilegija ili novca. • prisvajanje imovine zatvorenika: krađa ili dodavanje inkriminirajućih materijala. • lažno svjedočenje: namjensko laganje ili nepošteno svjedočenje u svrhu prikazivanja nečeg ne/točnim • kršenja zakona i propisa: tendencija zapuštanja pravila ili zakona. • kršenje građanskih prava: pogrešno uhićenje, nelegalni pretres, odstupanje od toka postupka. • neljubaznost: svjesno i voljno neljubazno ponašanje. • tendencija neefikasnosti: neuspjeh u postupanju u skladu sa standardima, ignoriranje nasilja itd. • otkrivanje povjerljivih informacija: kršenje obećanja, odavanje tajne. • zlouporaba javne imovine: nepoštivanje pravilne upotrebe vozila, opreme i sredstava. Očekivati da će policijski službenik u svakom trenutku svog postupanja odgovoriti izazovima i zahtjevima etičkog kodeksa, čini se nerealnim, osobito uzevši u obzir činjenicu da javnost posao policijskog službenika percipira kroz nepogrešivost, požrtvovnost i predanost, ne dopuštajući mogućnost pogreške te zaboravljajući da se iza uniforme i značke kriju ljudi sa formiranim karakterima za koje je nemoguće garantirati da barem jedanput u karijeri neće „pokleknuti“. 6 6.12.2013. Neki od najučestalijih aspekata strukovnom/modularnom opredjeljenju: Na osobnom području       pretjerana samouvjerenost osjećaj nezamjenjivosti nedovoljna kritičnost i samokritičnost pojava lažnog elitizma pristranost neprofesionalnost Na području ne-etičkog profesionalnom  površnost i brzina u istraživanju  prelaženje granica svoje struke  nepraćenje razvoja svoje struke  nestručna ponašanja u skladu s načelom jednakosti i pravednosti po pitanju diskriminacije i iskorištavanja,  zlouporaba svog autoriteta/položaja  (ne)etičko i (ne)profesionalno obavljanje radnih obveza,  često zanemarivanje načela objektivnosti, nepristranosti, razboritosti, ljubaznosti i tolerancije,  nepoštivanje povjerljivosti informacija  Neodgovoran i neoprofesionalan odnos prema radu,  Nečasnost: tendencija zlouporabe radnog vremena, laganje, krađa, korumpiranost  Pogodnosti: primanje poklona, posebnih usluga, privilegija ili novca  Rasne predrasude: osuđivanja ljudi na ponašanja u pojedinom Na društvenom području     sukob interesa Izražena individualnost koja umanjuje i ograničava mogućnost timskog djelovanja u zajedničkom interesu, postavljanje osobnih ciljeva i ambicija ispred općeg dobra. službenik u obavljanju dužnosti ne primjenjuje stručno znanje na način da građanima pomaže pri ostvarivanju njihovih zakonom zajamčenih prava, i na taj načine ne postupa u skladu sa načelom zakonitosti i načelom zaštite javnog interesa; • Bezuvjetno poštivanje policijskog etosa ukosnica je uspješne službe i jedan od stupova demokratskog uređenja, no pred policijskog službenika postavlja gotovo utopističku ideju besprijekornog odnosa prema počiniteljima i najgorih kaznenih djela. • Etička izobrazba budućih policijskih službenika bi zato trebala biti osnovom jer srž policijskog zvanja upravo leži u ljudskoj potrebi za empatijom, čovjekoljubljem i održavanjem osnovnih i najvrjednijih pravnih dobara. • Takav odnos policijskog službenika prema pojedincu i zajednici se očekuje tijekom čitavog radnog vijeka pa je poradi toga bitno imati konstantan podsjetnik na evaluaciju ljudskih vrijednosti u vidu stalnog doškolovanja tijekom službe. • Policija, da bi opravdala povjerenje građana, mora prikazati profesionalizam i integritet tako što će se pridržavati pravila profesionalnog ponašanja. 7 6.12.2013. • Etički kodeksi su sustav principa koji paze na moralnost i prihvatljivo ponašanje, odnosno oni su sustav pravila i metoda po kojima se pazi na osobno i profesionalno ponašanje radnika da bude u skladu sa strukom. Također propisuju sankcije ukoliko se ne poštuju, upozoravaju na odgovornost i dopuna su nedostatcima u ugovoru o zaposlenju. • Postupci koji su neprofesionalni i koji najviše od svega dovode u pitanje stručnost pojedinog vještačenja su primanje mita, podmićivanje i korupcija. • Sociolozi nepridržavanje etičkog kodeksa i profesionalne zlouporabe radnog mjesta nazivaju profesionalnom patologijom. • Uz uvjete kao što su obrazovanje, dokazano višegodišnje iskustvo na poslovima iz područja za koje se prijavljuje, izvršena stručna obuka, stalno usavršavanje, zdravstvena sposobnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti obavljanja posla sudskog vještaka te nekažnjavanje, koje ispunja stalni sudski vještak, potrebno je pridržavati se profesionalne etike koju zahtijeva ova profesija. • Dobro poznavanje svih policijskih normi, pravila i etičkog kodeksa jamstvo je da policijski službenik (i njegovo individualno i socijalno ponašanje) imaju vrline bez kojih se policijski posao ne može dobro obavljati. To su prije svega: razboritost i promišljenost, hrabrost i pravednost, snošljivost i odgovornost. • Etičko ponašanje policije je ogledalo države i njenih institucija, ogledalo društva, odnosno ogledalo ukupnog policijskog sustava, kao i građana. • The American Academy of Forensic Sciences Code of Ethics and Conduct • The American Academy of Forensic Sciences Good Forensic Practice Guidelines • The American Society of Crime Laboratory Directors Code of Ethics • The Society of Forensic Engineers & Scientists Code of Ethics • The Northwest Association of Forensic Scientists Code of Ethics • The American Board of Criminalistics Code of Ethics • The California Association of Criminalists Code of Ethics • The WVU Forensic and Investigative Science Program Code of Ethics 8 6.12.2013. Bibliografija • The American Academy of Forensic Sciences Code of Ethics and Conduct • The American Academy of Forensic Sciences Good Forensic Practice Guidelines • The American Society of Crime Laboratory Directors Code of Ethics • The Society of Forensic Engineers & Scientists Code of Ethics • The Northwest Association of Forensic Scientists Code of Ethics • The American Board of Criminalistics Code of Ethics • The California Association of Criminalists Code of Ethics • The WVU Forensic and Investigative Science Program Code of Ethics • Mc. Lay, W. D. S. (Ed.), Clinical Forensic Medicine, Cambridge University Press, Cambridge 20093, 33-44. • Jay A. Rosenbaum, «The duties of the forensic medical expert», u: Shiffman, M., Ethics in forensic science and medicine, Charles C. Thomas Publisher, Springfield-Illinois 2000, 12-18. • National Forensic Center, Code of Professional and ethical Conduct • www.uprava.hr/default.aspx?id=559 - Ministarstvo uprave Republike Hrvatske (Etički kodeks državnih službenika) • http://www.mup.hr/1681.aspx - Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske • http://www.osce.org/publications/spmu/2007/01/23086_795_sr.pdf - The Organization for Security and Co-operation in Europe (Vodič za demokratski rad policije) • Katja Čular-Adriana Jerić-Nikol Vojković, Seminarski rad. Etika policijskog zvanja. 9