Plan upravljanja okolišem za Edukacijsko-prezentacijski

Projekt integracije u EU Natura 2000
EU Natura 2000 Integration Project
(NIP)
Plan upravljanja okolišem
za
Edukacijsko-prezentacijski centar Brijuni-ČAMČARNICA
Sadržaj
I. DETALJI PROJEKTA
II. OPIS PODRUČJA ZAHVATA
III. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA
IV. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA
V. PROGRAM NADZIRANJA PROVEDBE MJERA I PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA
VI PRILOZI
Pripremili: Jedinica za provedbu projekta
Datum: 14.10.2011.
1
I. DETALJI PROJEKTA
Naziv projekta
Lokacija projekta
Zaštideno
područje
Lokacija zahvata
Svrha projekta
Edukacijsko-prezentacijski centar Brijuni-ČAMČARNICA
Nacionalni park "Brijuni" - otok Veli Brijun, Istarska županija
Nacionalni park
Objekt „Čamčarnica“, Veliki Brijun
Čamčarnica je zaštideno kulturno dobro u sklopu Spomeničkog kompleksa
Brijuni koji je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (br.
registra 433, rješenjem br. 203/2-83 od 30.03.1983.)
Prostornim planom Nacionalnog parka Brijuni iz 200 1. godine čamčarnica je
kao jedina u cijelosti sačuvana secesijska građevina na Brijunima, zbog svoje
jedinstvenosti u koncepciji j smještaju valorizirana kao građevina od izuzetnog
značenja.
Svrha projekta je adaptacija postojedeg kulturno-povijesnog objekta, tzv.
Čamčarnica, u cilju uspostave edukacijsko-informativnog sadržaja za
posjetitelje. Objekt se nalazi u samom centru otoka kraj hotela Neptun-Istra.
Adekvatnim uređenjem Čamčarnice dobio bi se prostor za posjetiteljski centar
u kojem bi se prezentiralo na moderan i suvremen način more i podmorje
Brijuna te ostale prirodne i kulturne vrijednosti. S obzirom da je Čamčarnica
dijelom pozicionirana iznad morske površine, u dijelu objekta u kojem su se
nekada privezivali čamci planira se akvariji u prirodnom okolišu i bez velikih
zahvata i intervencija u prostoru a u svrhu prezentacije ekosustava brijunskog
podmorja.
U samom objektu de se urediti izložbeni prostori, multimedijalna dvorana,
sanitarni čvor, suvenirnica i sl. Prostor de biti opremljen s interaktivnim
sadržajima koji de promovirati potrebu i važnost zaštite prirode i očuvanju
bioraznolikosti te opisivati jedinstvenost arhipelaga.
2
Aktivnosti
zahvata
1. Sanacija podvodnih temelja radi osiguravanja statike objekta
2. Izmjena korodiranih stropnih podupirača u prizemlju (morski dio bivšeg
vezišta brodova)
3. Popravak zidova, stropova, podova u svim prostorijama i sanacija vanjske
terase (izmjena i popravak drvenih podnica, parketa, podne keramike, te
zidarsko-soboslikarski radovi)
4. Popravak fasade (montaža i demontaža skele i radovi na fasadi)
5. Stolarski popravci vrata, prozora i grilja te bojanje istih
6. Popravak krova (izmjena krovnih dasaka i pokrova, stavljanje izolacije,
stolarski i limarski radovi)
7. Rasvjeta – vanjska dekorativna i unutarnja
8. Radovi na dovodu i odvodnji vode, struje i telekomunikacije, klimatizacije i
grijanja te postavljanja opreme.
Zakonodavstvo
1. Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)
2. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 57/11)
3. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03,
87/09, 88/10, 61/11)
4. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09), Zakon o
izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN
55/11, 90/11)
5. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09)
6. Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11)
7. Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04, 110/07, 60/08)
8. Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 110/07, 60/08, 87/09)
9. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i
listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09)
10. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09)
11. Uredba o proglašenju ekološke mreže Republike Hrvatske (NN 109/07)
12. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku
mrežu (NN 118/09)
13. Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima (NN 21/09, 57/10,
126/10, 48/11)
14. Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)
15. Pravilniku o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest
(NN 42/07)
16. Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 36/10)
17. Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u
zgradama (Narodne novine 110/08 i 89/09)
18. Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za
obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 74/03, NN
44/10)
19. Pravilnik o postupku i načinu izdavanja dopuštenja za obavljanje podvodnih
aktivnosti u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike
Hrvatske koji su zaštideni kao kulturno dobro (NN 22/09, NN 36/11 )
20. Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 102/10)
3
Projektna dokumentacija i dozvole
Tip dokumenta – dozvole
Status
Prostorni plan NP Brijuni
donesen Odlukom o donošenju
Prostornog plana Nacionalnog
parka Brijuni (NN 45/01)
Ima
Konzervatorska podloga za
Ima
rekonstrukciju i sanaciju
građevine čamčarnice na otoku
Veliki Brijun
Izvedbeni projekt adaptacije
Ima
postojede građevine Čamčarnica
Rješenja MK (dopuštenje za
Ima
izvođenje radova Uprave za
zaštitu prirode; prethodno
odobrenje za adaptaciju
Konzervatorskog odjela u Puli
Uprave za zaštitu kulturne
baštine)
Konzervatorsko – restauratorski Nema
elaborat
Troškovnik
Ima
Ako nema,
očekivani datum
ishodovanja
04.05.2001.
Komentari
(trajanje dozvola; preduvjeti ispunjenja i sl.)
Na snazi od 2001.godine
Zakon o prostornom uređenju i gradnji opisan
je proces Javne rasprave i Javnog uvida koji se
primjenjuju u postupku donošenja prostornog
plana.
Veljača 2011.
Svibanj 2011.
21.09.2010. –
izdano Rješenje
Uprave za zaštitu
prirode;
03.10.2011. –
izdano Rješenje
Uprave za zaštitu
kulturne baštine
Ishodit de se prije
početka radova
Idejni projekt napravljen prema strateškim
dokumentima
Elaborat je zatražen u konzervatorskom
Rješenju od 03.10.2011. Cilj elaborata je
utvrđivanje prvotne boje (oslika) zidova i
bravarije i ne utječe na troškovnik.
Vrijednost radova cca 450 000 Eura
4
II. OPIS PODRUČJA ZAHVATA
OPĆE ZNAČAJKE PODRUČJA ZAHVATA
Prirodne karakteristike šireg područja
Sadašnje granice Nacionalnog parka utvrđene 1999. godine obuhvadaju kopno i okolno more s podmorjem te je
ukupna površina oko 33,9 km2. Veliki Brijun kao najvedi otok brijunskog arhipelaga koji je dijelom kultiviran u
skladni krajolik travnjaka i pejzažnih parkova bogatih četinjačama, palmama i drugim egzotičnim biljem, a sadrži
i očuvane vegetacijske sustave zapadno-istarskog klimatskog tipa. Biljni pokrov čini sredozemna zajednica
hrasta crnike i makije. Ptičji svijet razmjerno je dobro zastupljen - Brijuni su veoma važno sezonsko boravište
sjevernih ptičjih populacija. Obale su niske i kamenite ali lako pristupačne, u nekim uvalama mjestimično ima
pijeska i šljunka. More predstavlja gotovo 80% zaštidenog prostora Nacionalnog parka u kojem su sadržani
gotovo svi izvorni elementi morskih eko sustava Jadrana.
Ekološka mreža RH (EMRH): Ciljne vrste i staništa za područje Nacionalnog parka Brijuni.
Kvalifikacijske vrste ptica
(SPA HR 1000032)
Ostale vrste
Špillje
(pSCI_point HR 3000224)
Staništa
(pSCI HR 2000604)
Crvenogrli plijenor (Gavia stellata)
Crnogrli plijenor (Gavia arctica)
Morski vranac (Phalacrocorax aristotelis desmarestii)
Dugokljuna čigra (Sterna sandvicensis)
Vodomar (Alcedo atthis)
Crvenokljuna čigra (Sterna hirundo)
Špilja u uvali Trstika
Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)
Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex)
Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama
Limonium spp.
Naselja posidonije (Posidonion oceanicae)
Prirodne karakteristike užeg područja zahvata
Područje zahvata smješteno je na sjeverozapadnom dijelu otoka Brijuni unutar Nacionalnog parka Brijuni.
Objekt se nalazi u samom centru otoka kraj hotela Neptun-Istra. U blizini objekta se ne nalaze vrsta i staništa iz
gore navedene tablice EMRH.
5
ZNAČAJKE OKOLIŠA
Voda
Brijuni nemaju površinskih vodenih tokova, voda se doprema sa kopna.
Vodoopskrbni sustav NP »Brijuni« utemeljen je na planiranom broju svih vrsta bududih korisnika prostora,
vršnim opteredenjima i propisanim obilježjima pitkih voda, a priključen je na postojedi vodoopskrbni sustav
Vodnjan-Fažana. Planom razvoja istarskih vodovoda predviđena je opskrba NP »Brijuni« iz dva vodoopskrbna
sustava: (1) sustav Rakonek i (2) sustav Gradole.
Optimalna planirana stanja u vodoopskrbnoj mreži, za uvjete maksimalne potrošnje, postižu se istovremenom
opskrbom i s kopna i iz vodospremnika na Tegetu.
Infrastruktura
Sanitarne otpadne vode se iz objekata prema postojedem stanju deponiraju u septičku jamu te se planira
ugradnja biološkog pročišdivača zapremine 1.600 litara (kapacitet 5 ES) koji de prepuštati obrađenu otpadnu
vodu u zajednički sustav odvodnje koji ima ispust u more.
Otpad
Osnovno plansko opredjeljenje u NP Brijuni je odlaganje otpada na istarskom kopnu.
Tijekom procesa gospodarenja otpadom, sve nastale vrste i količine otpada odvoze na zbrinjavanje s gradilišta
trajektom na obalu (na gradski deponij na recikliranje, obradu i/ili trajno odlaganje). Organski otpad od
održavanja parkova i travnjaka (grane, lišde, iglice, trava) prikuplja se i usitnjuje na privremenom sabiralištu u
nacionalnom parku, te kontinuirano odvozi na obalu u kompostane.
Promet
Kopneni prostor NP Brijuni je u pravilu pješačka zona i na toj je osnovi organiziran i cijeli prometni sustav na
otočju. Pored linija brijunskog izletničko panoramskog »vlaka« i drugih vrsta vozila za manje posjetiteljske
skupine, iznimno je dozvoljen i promet vozila za posebne namjene (opskrbu, vatrogasnim, zdravstvenim, i
komunalno-servisnim vozilima i slično).
Buka i zrak
Na širem području zahvata nema značajnih izvora buke ili zagađenja zraka.
SOCIOKULTURALNE ZNAČAJKE
Stanovništvo
Na Brijunima nema stalnog stanovništva. Osobe koje stalno borave su djelatnici NP, vojska, policija, djelatnici
ljetne rezidencije predsjednika RH.
Kulturna baština
Brijunsko otočje izuzetan je spoj prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesne baštine. Blaga klima i pogodni
zemljopisni uvjeti, duboko u kopno uvučeni zaljevi te dobro branjeni visinski položaji, osigurali su kontinuitet
djelovanja čovjeka na otoku od prapovijesti do najnovijeg doba. Na relativno malom otočju, površine nešto
vede od 7 km2, evidentirano je stotinjak lokaliteta i objekata arheoloških i kulturno-povijesnih vrijednosti koji
obuhvadaju razdoblje od prvog neolitskog naselja poluzemunica u zaljevu Soline do stvaranja mondenog
ljetovališta i lječilišta početkom proteklog stoljeda te predsjedničke rezidencije.
Arheološki lokaliteti su:
 Gradina - Utvrđeno brončanodobno naselje na uzvisini s očuvanim bedemima, ulazom i nekropolom,
smješteno je na istoimenom brežuljku, sjeverno od uvale Verige.
 Rimska vila u uvali Verige
 Kastrum - najslojevitiji brijunski lokalitet koji se prostire na površini nešto vedoj od 1 ha sa nalazima iz
razdoblja Rimske republike i carstva, kasne antike, Istočnih Gota, Bizanta, karolinškog razdoblja i
Venecije
 Crkva sv. Marije
6
III. OPIS MOGUĆIH UTJECAJA ZAHVATA
Mogudi utjecaji zahvata na značajke okoliša i prirode
Planirana aktivnost
Prije izgradnje
Arhitektonsko
projektiranje
rekonstrukcije zgrade.
Mogudi utjecaji na okoliš
Obzirom da je objekt zaštideno dobro, kulturno-povijesne vrijednosti
objekata moraju biti zaštidene u skladu sa zahtjevima struke - zaštite
kulturne baštine. Rekonstrukcija objekta mora biti odobrena od strane
nadležnog tijela – lokalnog konzervatorskog odjela koje djeluje u
okviru Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine.
Trajni negativni utjecaji:
- mogude oštedivanje morskog dna zbog podvodnih radova na
temeljima
- mogude oštedivanje ili promjene u obilježjima morskog dna zbog
odrona, slučajnog upada ili erozije građevinskog materijala
Tijekom izgradnje
Rekonstrukcija zgrade
uključuje:
- građevinske radove
- zemljane radove
- transport građevinskog
materijala, građevinskog
i drugog otpada.
Mogudi utjecaji na cjelovitost i
ciljeve očuvanje EMRH
Privremeni negativni utjecaji:
- zbijanje tla i oštedivanje okolne vegetacije upotrebom mehanizacije
- emisija buke i prašine
- stvaranje i manipuliranje otpadom
- mogude promjene uvjeta okoliša zbog postavljanja skele
- mogude onečišdenje mora zbog nepažljivog betoniranja
- mogude onečišdenje mora uljima, masnodama i gorivima uslijed
korištenja neispravnih strojeva i/ili neadekvatnog postupanja s njima
- mogude onečišdenje zraka, tla i mora zbog neuređenog gradilišta
- mogude oštedivanje pristupnih puteva uslijed kretanja mehanizacije i
transportnih vozila (nastanak rupa, vododerina i sl.)
S obzirom na karakteristike zahvata i zonu
utjecaja koja je relativno mala u odnosu na
prostornu distribuciju ciljnih vrsta i staništa
ekološke mreže, smatra se da aktivnosti obnove
zgrade nede imati značajan negativni utjecaj na
ekološku mrežu.
Do značajnog negativnog utjecaja može dodi
jedino uslijed akcidentnih situacija, poput
požara, onečišdenja mora i tla vedim količinama
onečišdujudih tvari ili značajnog upada/ erozije
građevinskog materijala koji bi uzrokovali
promjenu u građi i strukturi morskog dna.
Dosljednim provođenjem mjera zaštite
navedenih u NIP dokumentaciji (i.e. Okvirni plan
upravljanja okolišem) i uvjeta Ministarstva
kulture vjerojatnost nastanka akcidenta svedena
je na najmanju mogudu mjeru i može se smatrati
prihvatljivom.
7
Planirana aktivnost
Tijekom korištenja
Rad informativno
edukativnog centra
Mogudi utjecaji na cjelovitost i
ciljeve očuvanje EMRH
Mogudi utjecaji na okoliš
Negativni trajni utjecaji:
- povedane količine sanitarnih otpadnih voda
- pojačani intenzitet prometa / vedi broja vozila za prijevoz posjetitelja
- pojačana buka tokom dana (vozila i ljudi)
- povedane količine komunalnog otpada
- povedana potrošnja energije
- povedana emisija svjetla u okoliš (i.e. onečišdenje svjetlom)
Dosljednim provođenjem mjera
zaštite koje su propisane ovim
planom pridonijet de zaštiti ciljnih vrsta i staništa
EMRH i predloženih Natura
2000 područja.
Pozitivni trajni utjecaji:
- adekvatno zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda izgradnjom
biološkog pročišdivača odgovarajudeg kapaciteta
Mogudi utjecaji zahvata na sociokulturalne značajke
Planirana aktivnost
Prije izgradnje
Tijekom izgradnje
Mogudi utjecaji na sociokulturalne značajke
Arhitektonsko projektiranje
rekonstrukcije zgrade.
-
Rekonstrukcija zgrade uključuje:
- građevinske radove
- zemljane radove
- transport građevinskog
materijala, građevinskog i drugog otpada
Pozitivni privremeni utjecaji:
- mogude zaposlenje lokalne građevinske firme i obrtnika.
- obnova objekta koji je dio arhitektonske baštine
8
Pozitivni utjecaj:
Obnova zgrade projektirana prema pravilima struke omogudava kvalitetnu sanaciju zaštidenog
objekta i stavljanja u funkciju koja istovremeno generira prihod i promovira vrijednosti EMRH i
NATURA 2000.
Tijekom korištenja
Rad informativno
Trajni pozitivni utjecaji:
- obogadivanje ponude novim sadržajima kvalitetne interpretacije biološke raznolikosti te promocija
ciljeva, EMRH i NATURA 2000.
- dodatno zapošljavanje ljudi u centru,
- plasman lokalno proizvedenih i autohtonih suvenira.
edukativnog centra
IV. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA
Prije gradnje
Planirana aktivnost
Mogudi utjecaji
Izrada projektne dokumentacije
i ishođenje potrebnih dozvola
Ukoliko planirana rekonstrukcija ne bude
provedena u skladu sa zahtjevima struke
zaštite kulturne baštine, kulturnopovijesne vrijednosti zgrade, koja je
evidentirano kulturno dobro, mogle bi biti
umanjene.
Bududi da se lokacija zahvata nalazi u
zaštidenom obalnom području mora i u
području zaštidenom temeljem Zakona o
zaštiti prirode, može dodi do umanjivanja
prirodnih vrijednosti područja ukoliko se
radovi ne budu izvodili u skladu sa
standardima zaštite prirodne, odnosno u
Predložene mjere zaštite
U postupku izdavanja lokacijske
dozvole Ishoditi posebne uvjete
zaštite prirode od Ministarstva
kulture.
Prije početka radova potrebno je
izvršiti pokusno sondiranje zidova,
stolarije i bravarije
na pročeljima i u unutrašnjosti
zgrade radi utvrđivanja izvornog
oslika i o tome sačiniti
konzervatorsko-restauratorski
elaborat. Ovisno o vrsti i količini
nalaza rezultati pokusnog
Institucije zadužena za
provedbu mjera
JU NP Brijuni / Ovlašteni
projektant – ishođenje uvjeta
Ovlašteni projektant – izrada
adekvatne projektne
dokumentacije
Trošak
Trošak izrade projektne
dokumentacije snosi javna
ustanova nacionalnog
parka
Konzervatorski ured u Puli
9
skladu s uvjetima gradnje.
sondiranja mogu utjecati na
projektno rješenje. Radove treba
povjeriti tvrtci s iskustvom i
ovlaštenjem za takvu vrstu radova.
Projektnu dokumentaciju izraditi
uvažavajudi uvjete gradnje te
konzervatorske uvjete.
Stručni nadzor treba uzeti u obzir
navedeno. Osigurati nadzor
nadležnog konzervatora.
Radove treba povjeriti ovlaštenom
izvođaču s referencama i
dopuštenjem za izvođenje
radova na nepokretnom
kulturnom dobru u skladu s
člankom 100. Zakona o zaštiti i
očuvanju kulturnih dobara (,
odnosno
Pravilnikom o uvjetima za fizičke i
pravne osobe radi dobivanja
dopuštenja za obavljanje
poslova na zaštiti i očuvanju
kulturnih dobara
10
Faza izgradnje
Institucije zadužena za
provedbu mjera
Planirana aktivnost
Mogudi utjecaji
Predložene mjere zaštite
Trošak
Rekonstrukcija zgrade uključuje:
- građevinske radove
- zemljane radove
- transport građevinskog
materijala, građevinskog i drugog
otpada.
Mogude umanjivanje prirodnih i
kulturnih vrijednosti područja
ukoliko se radovi ne izvode u
skladu sa standardima zaštite
prirode i konzervatorskim
uvjetima.
Mogude oštedivanje morskog dna
i/ili promjene uvjeta okoliša zbog
sanacije temelja i postavljanja
skele
Mogude oštedivanje ili promjene u
obilježjima morskog dna zbog
odrona, slučajnog upada ili erozije
građevinskog materijala
Radove izvoditi u skladu s propisanim
uvjetima Ministarstva kulture (Uprava
za zaštitu prirode i Uprava za zaštitu
kulturne baštine – konzervatorski odjel)
– vidi prilog (1 i 2).
Izvođač građevinskih radova
Uključeno u trošak
projekta
Skelu postaviti na nužno potrebnoj
površini dna i na način da se u što
manjoj mjeri ošteduje dno.
Izvođač građevinskih radova
Uključeno u trošak
projekta
Građevinski materijal (pijesak, šljunak)
držati na unaprijed određenim
mjestima daleko od obala, kako bi se
spriječilo da erozijom dospije u vodu.
Izvođač građevinskih radova
Uključeno u trošak
projekta
Izvođač građevinskih radova
Uključeno u trošak
projekta
Izvođač građevinskih radova
Uključeno u trošak
projekta
Radove na obalama izvoditi s posebnim
oprezom da ne bi došlo do odrona ili
slučajnog upada dijelova konstrukcije u
vodu.
Zbijanje tla i oštedivanje okolne
vegetacije upotrebom
mehanizacije
Emisija buke i prašine
Sav građevinski otpad redovito uklanjati
s lokacije zahvata i predavati
ovlaštenom sakupljaču.
Za manevar mehanizacije i parkiranje
vozila koristiti postojede pristupne
puteve i parkirne površine.
Zbog emisije buke, ograničiti radove na
dnevne sate.
Emisiju prašine smanjiti povremenim
prskanjem gradilišta i pristupnih puteva
11
vodom gdje je potrebno.
Planirana aktivnost
Rekonstrukcija zgrade uključuje:
- građevinske radove
- zemljane radove
- transport građevinskog
materijala, građevinskog i drugog
otpada.
Mogudi utjecaji
Stvaranje otpada
Predložene mjere zaštite
Otpad razvrstati na mjestu nastanka i
odvojeno skupljati po vrstama.
Institucije zadužena za
provedbu mjera
Trošak
Izvođač građevinskih radova
Uključeno u
trošak projekta
Izvođač građevinskih radova
Uključeno u
trošak projekta
Izvođač građevinskih radova
Uključeno u
trošak projekta
Izvođač građevinskih radova
Uključeno u
trošak projekta
Na gradilištu odrediti mjesta za
privremeno skladištenje prethodno
odvojenih vrsta otpada.
Sav nastali otpad predati ovlaštenom
sakupljaču.
Po završetku radova sav suvišni
građevinski materijal i otpad odvesti
izvan parka
Mogude onečišdenje mora zbog
nepažljivog betoniranja u moru ili
neposrednoj blizini mora
Mogude onečišdenje mora i tla
uljima, masnodama i gorivima uslijed
korištenja neispravnih strojeva i/ili
neadekvatnog postupanja s njima
Mogude onečišdenje zraka, tla i mora
zbog neuređenog gradilišta
Voditi posebnog računa o građevinskoj
šuti prema Pravilniku Pravilnik o
gospodarenju građevnim otpadom (NN
38/08)
Prilikom betoniranja pažljivo postaviti
oplate kako bi se spriječilo curenje
betona u more.
Prije početka radova provjeriti ispravnost
strojeva.
Pretakanje goriva i servisiranje strojeva
izvoditi izvan lokacije zahvata, na za to
predviđenom mjestu.
Osigurati na gradilištu dovoljne količine
piljevine za slučaj izlijevanja ulja
Tijekom gradnje zabraniti spaljivanje
otpada na gradilištu.
Građevinsku šutu držati samo na
predviđenom mjestu.
12
Mogude oštedivanje pristupnih
puteva uslijed kretanja mehanizacije i
transportnih vozila (nastanak rupa,
vododerina i sl.)
Planirana aktivnost
Rad informativnog edukativnog
centra
Mogudi utjecaji
Funkcioniranje centra
podrazumijeva povremeno i
sezonsko povedanje broja
posjetitelja uslijed turističkih
posjeta, održavanja edukacijskih
programa.
Na gradilištu osigurati dovoljan broj:
- koševa za komunalni otpad
- kemijskih wc-a sa spremnikom za
sanitarne otpadne vode koji de se
prazniti putem ovlaštene pravne osobe
Po završetku građevinskih radova
provjeriti stanje pristupnih puteva te po
potrebi izvršiti popravke.
Izvođač građevinskih radova /
JU NP Brijuni
Predložene mjere zaštite
Izraditi egzaktnu kvantifikaciju opteredenja /
Procjena:
- maksimalnog broja posjetitelja u objektu,
- vremena njihovog zadržavanja,
- maksimalni broj grupa/izmjena posjetitelja u
jednom danu
- radne dane centra kroz godinu.
Institucije zadužena za
provedbu mjera
JU NP Brijuni
Uključiti u trošak
projekta ili
financirati iz
budžeta parka
npr. za redovno
održavanja
Trošak
Uključeno u
trošak projekta
Napraviti vremensku i prostornu disperziju
posjetitelja da se smanje vršna opteredenja
posjetitelja.
Povedane količine
sanitarnih otpadnih voda.
Periodički kontrolirati promjene biljnog pokrova
oko puteva i šetnica
Projektnom dokumentacijom predviđena je
izgradnja biološkog pročišdivača i spajanje na
zajednički ispust NP Brijuni.
JU NP Brijuni i izvođač
građevinskih radova na
pročistaču.
Operativni
troškovi i
održavanje
Nakon izgradnje, osigurati redovito održavanje i
pravilno rukovanje pročišdivačem
13
Povedana potrošnja vode
Ugraditi perlatore za smanjenu potrošnju vode u
sanitarijama te ugraditi vodokotlide sa manjom
potrošnjom vode
Izvođač građevinskih
radova
Uključeno u
trošak projekta
Povedana potrošnja električne
energije
Prilikom nabave tražiti uređaje energetske klase A.
Izvođač građevinskih
radova
Uključeno u
trošak projekta
Izvođač građevinskih
radova
Uključeno u
trošak projekta
JU NP Brijuni
JU NP Brijuni
Svjetlosno onečišdenje
Povedane količine
komunalnog otpada.
Izolacija prozora, brtvi i zidova trebaju biti
ispravno urađeni
Dekorativne rasvjeta zgrade, vanjska rasvjeta
zgrade, i rasvjeta putova mora biti svedena na
minimum, usmjerena tako da osvjetljava samo
nužno (npr. put, prolaz, vrata, i sl.).
Postaviti dovoljan broj jasno označenih koševa za
organski otpad te plastičnu, papirnatu i staklenu
ambalažu.
U kafidu Centra nuditi pida sa povratnom
ambalažom i ne koristiti plastične čaše.
Omoguditi posjetiteljima pitku vodu iz cjevovoda i
pozvati ih da ponovo napune ambalažu koju su
donijeli sa sobom.
Posjetitelje zamoliti i upozoriti da odlažu otpad na
prikladnim mjestima.
Osigurati da se redoviti
odvoz otpada uključi u postojedi sustav odvoza
otpada.
14
V. PROGRAM NADZIRANJA PROVEDBE MJERA I PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA
Stručni nadzor nad izvođenjem radova treba povjeriti ovlaštenom inženjeru statičaru s referencama i dopuštenjem za obavljanje poslova na nepokretnom
kulturnom dobru u skladu s člankom 100. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno Pravilnikom o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi
dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Konzervatorski nadzor nad radovima vršit de Konzervatorski odjel u Puli,
stoga je isti potrebno pravovremeno obavijestiti o datumu početka radova. Konzervatorski odjel u Puli može tijekom radova zatražiti dopunsku
dokumentaciju ili tumačenje u sklopu nadzora radova.
9. Investitor je dužan osigurati izvođenje arheološkog nadzora nad svim zemljanim radovima i iskopima. Radove arheološkog nadzora treba ugovoriti sa za to
osposobljenom i ovlaštenom ustanovom ili pojedincem, a ugovor o vršenju arheološkog nadzora dostaviti Odjelu na uvid prije početka radova.
Prije izgradnje
Tijekom
izgradnje
Mogući utjecaji
zahvata
Što će se nadzirati?
Umanjivanje
prirodnih i kulturnih
vrijednosti
zaštidenog područja
Da li su ishođeni posebni
uvjeti zaštite prirode, zaštite
kulturne baštine i da li je
projektna dokumentacija
izrađena u skladu s uvjetima
gradnje navedenim u
prostornom planu.
Umanjivanje
prirodnih i kulturnih
vrijednosti
zaštidenog područja
Da li se radovi izvode u
skladu s propisanim
uvjetima iz rješenja
Ministarstva kulture, Uprave
za zaštitu prirode i rješenja
Uprave za zaštitu kulturne
baštine, Konzervatorskog
odjela u Puli. (vidi prilog 1 i
2)
Gdje će se
nadzirati?
U županijskom
uredu nadležnom za
izdavanje lokacijskih
dozvola
Na lokaciji zahvata
Kako će se nadzirati?
Pregledom priložene
dokumentacije
Obilaskom terena i
vođenjem pisane
evidencije
Tko / Kada će
nadzirati?
Službenik zadužen za
izdavanje lokacijske
dozvole / u postupku
izdavanja lokacijske
dozvole
Stručni nadzor,
konzervatorski nadzor
Nadzorni inženjer
(prema čl. 184.
ZOPUG)/ u sklopu
redovnog obilaska
Stručni nadzor,
konzervatorski nadzor
Nadzornici
nacionalnog parka / u
sklopu redovnog
obilaska
Troškovi
Trošak izdavanja
lokacijske dozvole
snosi javna ustanova
nacionalnog parka
NIP
Nadzornik obavlja
nadzor u sklopu svog
redovnog posla
15
Građevinski inženjer
NIP-a
Mogući utjecaji
zahvata
Oštedivanje morskog
dna i/ili promjene
uvjeta okoliša zbog
postavljanja skele te
sanacija temelja
Što će se nadzirati?
Da li je skela adekvatno
postavljena.
Način provedbe sanacije
temelja
Gdje će se
nadzirati?
Na lokaciji
zahvata
Kako će se
nadzirati?
Obilaskom
terena i
vođenjem pisane
evidencije
Tijekom
izgradnje
Oštedivanje ili
promjene u obilježjima
morskog dna zbog
odrona, slučajnog
upada ili erozije
građevinskog
materijala
Da li se građevinski materijal te
komunalni i građevinski otpad
drže na adekvatnim mjestima.
Da li su prilikom izvođenja
radova na obalama poduzete
sve mjere opreza kako ne bi
došlo do odrona ili upada
dijelova konstrukcije u more.
Na lokaciji
zahvata
Obilaskom
terena i
vođenjem pisane
evidencije
NIP
Tko / Kada će
nadzirati?
Troškovi
Nadzorni inženjer / u
sklopu redovnog
obilaska
NIP
Nadzornici nacionalnog
parka / u sklopu
redovnog obilaska
Nadzornik obavlja nadzor
u sklopu svog redovnog
posla
Građevinski inženjer
NIP-a
NIP
Nadzorni inženjer / u
sklopu redovnog
obilaska
NIP
Nadzornici nacionalnog
parka / u sklopu
redovnog obilaska
Nadzornik obavlja nadzor
u sklopu svog redovnog
posla
Građevinski inženjer
NIP-a
NIP
16
Mogući utjecaji
zahvata
Mogude oštedivanje
okolne vegetacije, kao
i mogude onečišdenje
zraka, tla i mora zbog
neuređenog gradilišta
Što će se nadzirati?
Da li je gradilište opremljeno i
organizirano prema mjerama
propisanim ovim planom:
- koriste li se postojedi putovi i
parkirališne površine za
manevar mehanizacije i
parkiranje vozila
- da li je na gradilištu osiguran
dovoljan broj koševa za
komunalni otpad i kemijskih
wc-a
Gdje će se
nadzirati?
Na lokaciji
zahvata
Kako će se
nadzirati?
Obilaskom
terena i
vođenjem pisane
evidencije
Tijekom
izgradnje
Emisija buke i prašine
Da li se eventualna emisija
prašine (koja ovisi o stanju na
terenu, vremenskim prilikama)
smanjuje prskanjem vode.
Na lokaciji
zahvata
Obilaskom
terena i
vođenjem pisane
evidencije
Tko / Kada će
nadzirati?
Troškovi
Nadzorni inženjer / u
sklopu redovnog
obilaska
NIP
Nadzornici nacionalnog
parka / u sklopu
redovnog obilaska
Nadzornik obavlja nadzor
u sklopu svog redovnog
posla
Građevinski inženjer
NIP-a
NIP
Inspektor zaštite okoliša
/ prema planu
inspekcijskog nadzora ili
po pozivu na
intervenciju
Troškove rada inspekcije
snosi Ministarstvo zaštite
okoliša, prostornog
uređenja i gradnje
Nadzorni inženjer / u
sklopu redovnog
obilaska
NIP
Nadzornici nacionalnog
parka / u sklopu
redovnog obilaska
Nadzornik obavlja nadzor
u sklopu svog redovnog
posla
Građevinski inženjer
NIP-a
NIP
Inspektor zaštite okoliša
/ prema planu
inspekcijskog nadzora ili
po pozivu na
intervenciju
Troškove rada inspekcije
snosi MZOPUG
17
Mogući utjecaji
zahvata
Stvaranje otpada
Što će se nadzirati?
Da li se sve vrste otpada
adekvatno razvrstavaju,
skladište i zbrinjavaju.
Gdje će se
nadzirati?
Na lokaciji
zahvata
Kako će se
nadzirati?
Obilaskom
terena i
vođenjem pisane
evidencije
Tijekom
izgradnje
Mogude onečišdenje
mora zbog nepažljivog
betoniranja u moru ili
neposrednoj blizini
mora
Da li su poduzete sve potrebne
mjere opreza prilikom
betoniranja.
Na lokaciji
zahvata
Obilaskom
terena i
vođenjem pisane
evidencije
Tko / Kada će
nadzirati?
Troškovi
Nadzorni inženjer / u
sklopu redovnog
obilaska
NIP
Nadzornici nacionalnog
parka / u sklopu
redovnog obilaska
Nadzornik obavlja nadzor
u sklopu svog redovnog
posla
Građevinski inženjer
NIP-a
NIP
Inspektor zaštite okoliša
/ prema planu
inspekcijskog nadzora ili
po pozivu na
intervenciju
Troškove rada inspekcije
snosi MZOPUG
Nadzorni inženjer / u
sklopu redovnog
obilaska
NIP
Nadzornici nacionalnog
parka / u sklopu
redovnog obilaska
Nadzornik obavlja nadzor
u sklopu svog redovnog
posla
Građevinski inženjer
NIP-a
NIP
Inspektor zaštite okoliša
/ prema planu
inspekcijskog nadzora ili
po pozivu na
intervenciju
Troškove rada inspekcije
snosi MZOPUG
18
Mogući utjecaji
zahvata
Tijekom
izgradnje
Onečišdenje mora
uljima, masnodama i
gorivima uslijed
korištenja neispravnih
strojeva i/ili
neadekvatnog
postupanja s njima
Oštedivanje pristupnih
puteva uslijed kretanja
mehanizacije i
transportnih vozila
Što će se nadzirati?
Da li izvođač radova
posjeduje dokumentaciju o
tehničkoj ispravnosti strojeva.
Da li se pretakanje goriva i
servisiranje strojeva izvoditi
izvan lokacije zahvata, na za
to predviđenom mjestu.
Da li je izvođač radova/JU NP
Brijuni sanirao eventualna
oštedenja nastala na
Gušidevom šetalištu i ostalim
pristupnim putevima unutar
parka.
Gdje će se
nadzirati?
Na lokaciji zahvata i
lokaciji predviđenoj
za servisiranje
strojeva
Na lokaciji
pristupnih puteva
Kako će se
nadzirati?
Obilaskom
terena i
vođenjem pisane
evidencije
Obilaskom
terena i
vođenjem pisane
evidencije
Tko / Kada će
nadzirati?
Troškovi
Nadzorni inženjer / u
sklopu redovnog
obilaska
NIP
Nadzornici nacionalnog
parka / u sklopu
redovnog obilaska
Nadzornik obavlja
nadzor u sklopu svog
redovnog posla
Građevinski inženjer
NIP-a
NIP
Inspektor zaštite okoliša
/ prema planu
inspekcijskog nadzora ili
po pozivu na
intervenciju
Troškove rada inspekcije
snosi MZOPUG
Građevinski inženjer
NIP-a
NIP
Izvještavanje
Zadatak neovisnog nadzornog inženjera dodatno kontrolirati provođenje mjera zaštite i monitoringa od strane onih koji su ih obavezni provoditi te u formi
odgovarajudih izvještaja i informirati Jedinicu za provedbu projekta koja de u svojim redovitim izvještajima informirati Svjetsku banku i opisivati stanje
provođenja Planova upravljanja okolišem.
Komunikacija sa javnošdu
Informiranje javnosti i njezino aktivno uključivanje u procese odlučivanja prilikom planiranja izgradnje različitih objekata važan je preduvjet za kvalitetnu
zaštitu okoliša te zaštitu interesa lokalnog stanovništva. Iako investitori, projektanti i izrađivači studija o utjecaju na okoliš u svom radu nastoje uvažiti sve
okolišne i sociokulturalne značajke, često se zbog prostorne udaljenosti i nedostatnog poznavanja lokalnih prilika može dogoditi da se određeni aspekti
19
previde i ne uključe u završne dokumente. Stoga je i u NIP projektu predviđeno prije finalne realizacije projekata na terenu, Plan upravljanja okolišem
predstaviti nadležnim tijelima, nevladinim organizacijama, interesnim skupinama pojedinih struka i lokalnim zajednicama. Cjelokupni NIP potpuno je
usklađen s nacionalnim i europskim ciljevima očuvanja prirode i okoliša RH. Okvirnim planom upravljanja okolišem (OPUO) zaključeno je da NIP nede stvoriti
nikakve potencijalne značajne i/ili nepovratne učinke.
Plan upravljanja okolišem za Edukacijsko-prezentacijski centar Brijuni-Čamčarnica objaviti de se na web stranicama Ministarstva i JU NP Brijuni. Jedan
primjerak kompletne dokumentacije nalazi se u prostorijama Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, Jedinice za provedbu projekta, Savska 41/20,
10000 Zagreb, u papirnatoj formi za slučaj da je nekome onemoguden pristup Internetu, te u Javnoj ustanovi Nacionalni park Brijuni, Brijunska 10, 52212
Fažana. Institucije i javnost su pozvane da u roku od 2 tjedna od objave iznesu svoje mišljenje na Plan upravljanja okolišem pisanim putem Jedinici za
provedbu projekta. Sva pitanja i problemi koji se identificiraju uključuju se u Plan upravljanja okolišem, na način da se sporni dijelovi isprave, a svi
identificirani problemi navedu u prilogu dokumentu.
20
VI. PRILOZI
Prilog 1. Rješenje (dopuštenje) Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode, od 21. rujna 2010.
Prilog 2. Rješenje (prethodno odobrenje) Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine,
Konzervatorskog odjela u Puli, od 3. listopada 2011.
Prilog 3. Komentari na Plan upravljanja okolišem – ako ih bude
21
22
23
24
25
26

Download Report