Bosnia andhHerzegovina’s C oice Green Garden • broj 96 • veljača 2015. • godina XVI - Sadnja ruža - Gnojidba krumpira - Sorte krumpira - Mineralna gnojidba duhana - Otrovanje pčela [email protected] www.sjemenarna.com BRZO, JEDNOSTAVNO I BESPLATNO DO POGODNOSTI! 1. KORAK 2. KORAK 3. KORAK Ispunite bodovnu pristupnicu vjerodostojnim podacima Preuzmite Vašu privremenu bodovnu karticu Prikupljajte bodove i koristite raspoloživi iznos u KM Ako već imate magnetnu karticu Kluba Green Garden, odmah možete početi s prikupljanjem bodova! TABLICA BODOVANJA *tablica boniteta može biti varijabilna kroz bonitetna razdoblja *proizvodi označeni kao akcijski/ sniženi ili pojedini posebno označeni proizvodi ne podliježu obračunu bodova POTROŠENIH 5 KM = PRIKUPLJEN 1 BOD Vrijeme trajanja bonitetnih razdoblja: od 01. 10. do 31. 03. od 01. 04. do 30. 09. Riječ urednika Editor’s word Prvi broj glasila Green Garden u 2015. godini na svojim stranicama donosi veliki broj zanimljivih priloga iz različitih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Najveći broj priloga vezan je za cvjećarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo te vinovu lozu. Početne stranice glasila namijenjene su ljubiteljima cvijeća, a od priloga izdvajamo onaj o ružama i nekim lukovičastim biljnim vrstama. Početkom veljače u južnim područjima Hercegovine započinje sadnja krumpira. Kako bi proizvođačima olakšali izbor sorti, pripremili smo poseban prilog o novim sortama krumpira. Ovih dana, na području Hercegovine, u tijeku je rezidba voćaka i vinove loze, iza koje slijedi zimska zaštita. Za ljubitelje voćaka i vinove loze pripremili smo prilog vezan za tu tematiku. Za vinogradare smo pripremili i prilog o bolestima vinove loze čije simptome vinogradari mogu uočiti prilikom rezidbe vinove loze. Ljubitelji voćaka mogu pročitati nekoliko zanimljivih priloga o japansko-kineskim sortama šljiva, nashi kruškama i oskoruši. Ovo je samo dio sadržaja prvog broja glasila Green Garden u ovoj godini. Vjerujemo da će i ostali prilozi u ovom broju pronaći svoje čitatelje. Uredništvo Sadržaj Proljetna sadnja ruža......................................... 4 Gladiole i ljiljani - omiljene lukovice ................... za proljetnu sadnju ............................................ 6 Visibaba - vjesnik proljeća.................................8 Problemi s travnjacima nakon zime ...............10 Rikula - zeleno blago naših predaka ..............12 Mineralna gnojidba krumpira ..........................15 Naklijavanje i rezidba gomolja krumpira........16 The first issue of Green Garden in 2015. brings you many interesting articles from different fields of agricultural production. The largest number of articles is related to the field of floriculture, vegetable growing, fruit growing and vine. First pages are dedicated to the lovers of flowers, and among all articles we recommend to read an article about roses and flower bulbs. The beginning of February in south Herzegovina is time when many producers start with planting of seed potatoes. To make it easier for them to choose what varieties will they plant – we have prepared special article about new seed potato varieties. These days, in Herzegovina, it’s time for pruning fruit trees and grape wine, and after that will follow winter protection. Fruit growers and winegrowers can find special article about pruning. For winegrowers we also prepared article about grape wine diseases which symptoms can be seen during the pruning. On the pages dedicated to the fruit lovers you can read a couple of interesting articles about japanese-chinese varieties of plums, nashi pears and service tree. This is only a part of everything that you can find in the first issue of Green Garden this year. We believe that other articles will also find their readers. Editor’s office Pet najznačajnijih „žutih“ sorti krumpira u BiH 18 Povrtnjak zimi...................................................20 Zimske salate ................................................... 22 Novi materijali za vezanje voćaka i vinove loze ...................................................... 24 Oprez pri zimskoj rezidbi vinove loze ............26 Biolivo - najbolje organsko gnojivo za masline .........................................................28 Kinesko-japanske sorte šljive .........................29 Kako riješiti crnu pjegavost u vinogradima?...30 Novosti, obavijesti, najave!!! U ovom broju između ostalog donosimo Vam i želimo predstaviti novosti u našoj ponudi: I u ovom broju Vam donosimo obavijesti o novim artiklima koje imamo u ponudi i koje možete pronaći u svim našim Agrocentrima (Široki, Brijeg, Mostar, Čitluk, Grude, Ljubuški). O svemu detaljnije pročitajte u nastavku. Uživajte u bogatom sadržaju našeg glasila i svim ostalim pogodnostima koje imate kao član kluba Green Garden. Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/ dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici. Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected] Radovi u voćnjaku tijekom zime .................... 32 “Nashi” kruške - nešto posve novo ...............34 Voćarski alat koji se koristi u rezidbi voćaka ... 35 Oviphyt – parafinsko ulje za zaštitu voćaka i vinove loze tijekom zime..................36 Pitanja i odgovori .............................................38 Cardinal crveni - najpoznatija stolna sorta vinove loze ..............................................39 Mineralna gnojiva za gnojidbu duhana .........40 Otrovanje pčela.................................................46 Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected] [email protected] www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec. Andrea Šaravanja, mr. oec. Lektor: Blanka Kraljević, prof. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet. 4 Proljetna sadnja ruža Ivana Markota, dipl. ing. R uže vole mjesto na kojem ima dostatno svjetlosti, ali to ne znači da biljka mora cijeli dan biti izložena suncu, pogotovo novije sorte koje vole polusjenu. Ali, važno je naglasiti da ne postoji ruža koja bi lijepo rasla i obilno cvala u sjeni, a pogotovo ne ispod krošnji drveća ili borova! Moramo obratiti pažnju da na mjestu na kojem ćemo saditi ruže ima protoka zraka, ali ne i da je vjetrometina. Poželjno je da se jame za sadnju iskopaju 15-20 dana prije sadnje. Dubina jame je 30-40 cm, a isto toliko i širina. Zemlja mora biti usitnjena i oplemenjena sa 50% odstajaloga stajskog gnoja ili humusa-komposta. Danas se u prodaji uglavnom nalaze sadnice čiji je korijen „obložen“ tresetom a nadzemni dio parafiniran. Prije sadnje, skine se folija kojom je omotan korijen, te se sadnica ruže postavlja u pripremljenu rupu. Oko sadnice se nagrće pripremljena zemlja Zemlju oko biljke potisnemo rukama i pazimo da nam biljka stoji uspravno, kao i da je cijepljeno mjesto obvezno na dubini 2-3 cm ispod razine zemlje. Tlo oko sadnice se lagano sabije. Kad se jama ispuni otprilike na 2/3 zemljom, lagano počnemo zalijevati vodom, pazeći pritom da nam ruža ne ode preduboko u jamu, pa ju stoga podržimo dok voda lagano ne popuni sve praznine oko korijena. Nakon ovoga ružu nagrnemo ostatkom pripremljene zemlje, napravimo oko ruže vijenčić od zemlje radi lakšeg otjecanja vode pod sam korijen i ponovno zalijemo. Napominjemo da bi kod sadnje svaka biljka trebala dobiti oko 5 l vode. Razmaci sadnje: Ako smo planirali napraviti ružičnjak, što znači da ćemo posaditi više grmova ruža u gredice, moramo znati koji su preporučljivi razmaci da bi naša gredica izgledala baš kao kod profesionalaca ili u parkovima... stoga navodimo minimalne raz- make za pojedine sorte ruža. Naravno, ako želite pojedinačnu sadnju, a to znači da svaki grm stoji odvojen za sebe, razmaci mogu biti puno veći, ali na taj način nećete dobiti zatvorenu gredicu niti otočiće ruža. Penjačice se sade na razmak od 120 cm. Grmolike ruže u gredici sade se na razmak od 50 cm (ako su u pitanju manji grmovi) pa sve do 200 cm (ako govorimo o robusnijim ružama). Dakle, razmak ovisi o sorti grmolike ruže i na- činu njezina rasta. Čajevke se sade na minimalni razmak od 40 cm. Ako ruže sadimo u više redova, primjenjuje se cik-cak sadnja gdje se opet pridržavamo razmaka od 40 cm između svake ruže. Floribunde (park ruže) u gredici se sade na razmak od 30-35 cm, tj. 3 kom. na 1 dužni metar. Isto tako, ako ih sadimo u nekoliko redova, koristimo cik-cak način sadnje. Mini ruže sadimo na razmak od 25 cm dok se ruže pokrivačice tla sade sa na razmak ne manji od 80 cm. BROJ 96 • VELJAČA 2015. Bosnia andhHerzegovina’s C oice Velik izbor sadnica: ruža čajevki ruža puzavica ruža mjesečarki ruža stablašica ruža mini 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 6 GLADIOLE I LJILJANI omiljene lukovice za proljetnu sadnju Lukovice za ljetnju cvatnju mogu se saditi od ožujka do svibnja. Na našem području najčešće se sade koncem ožujka ili početkom travnja. Među njima dominiraju gladiole i ljiljani. Stipe Glavina, master struke U krasne lukovice ne podnose teška zbijena tla, dobro uspijevaju u pjeskovitom ilovastom tlu. Prigodom sadnje lukovicu čvrsto utisnite u tlo, tako da baza bude u dodiru sa zemljom. Ako je samo spustite u rupu, ispod lukovice se stvori zračni džep, pa se ne može ukorijeniti. Dubina sadnje: općenito je pravilo da je dubina sadnje 2 do 3 puta veća od veličine (promjera) lukovice. Najčešći razmak sadnje je 8 do 10cm za sitne lukovice, a 10 do 20cm za krupnije. Lukovice uvijek sadite u skupinama, i to od 10 naviše iste vrste. Tako ćete dobiti mnogo ljepšu sliku. Gladiolus sp. (gladiola) Dostojanstvenost njezinih cvjetnih stapki unosi u vrt jednu novu notu. Temeljna značajka ove biljke jest: uspravna stabljika, macoliki listovi i šesterolatični cvjetovi, koji svi gledaju u istom smjeru. Cvjetovi dolaze u svim ni- jansama duginih boja, a njihov promjer varira od 5cm u minijaturnih sorti do 15cm u divovskih. Sade se na sunčano mjesto, zaštićeno od vjetra, u svako dobro drenirano tlo. Dubina sadnje 1013cm, razmak sadnje 10-15cm. Najbolje ih je saditi u skupinama 5-7 biljaka iste boje zajedno. Da bi gladiole neprestano cvale tijekom cijelog ljeta, sadimo ih od sredine travnja do sredine lipnja u razmacima od 14 dana (jer cvatnja jednogacvjetnog klasa ne traje duže od dva tjedna). Ako se biljke sade u skupini dovoljno blizu jedna druge, međusobno se podupiru i nije potreban (dodatni) potporanj. Osim kao vrtno cvijeće izvrsne su i za rez. Ime roda dolazi iz latinskog jezika, u značenju «mali mač», kao aluzija na oblik listova. Lilium sp.(ljiljani, krin) Reputacija «teško uzgojivih» biljaka, danas nije utemeljena. U posljednjih 30-ak godina hibridi ljiljana imaju nove standarde u veličini cvijeta, snazi i otpornosti. Postoje ljiljani za gotovo svaki vrt. Veličina cvijeta varira u promjeru od 2,5 do 30cm, raspon boja obuhvaća cijeli cvjetni spektar, s iznimkom plave. Veliko variranje u visini biljke čine ljiljane pogodnim vrstama za mnoge dijelove vrta. Za sadnju ljiljana izaberite sunčano mjesto u vrtu. Ako biljke ne posadimo na dovoljno sunčano mjesto, stabljike će se iskriviti u potrazi za suncem i dobit ćete nepravilne biljke. Za razliku od cvijeta, stabljika podnosi sjenu, zato ljiljane valja saditi u travnjak ili među niske pokrivače tla. Lukovice nemaju zaštitni omotač pa se lako osuše, o čemu moramo voditi računa. Lukovice svih sorti ljiljana sade se tako da vršak lukovice bude pokriven slojem zemlje debelim 10-ak cm. Zalijevanje redovito i temeljito, tako da ne dopustimo da ljiljan ostane bez vlage. Ljiljani ne podnose presađivanje i najbolje uspijevaju na mjestu na kojem su jednom posađeni. Postojeća paleta hibridnih ljiljana zadovoljava i najzahtjevnije ukuse. Ljiljani su simbol čistoće i nevinosti. To je cvijet svečanih trenutaka. Žuti ljiljan znak je brige i boli. BROJ 96 • VELJAČA 2015. 8 Visibaba - vjesnik proljeća Martina Škegro, master struke V isibaba je višegodišnja proljetna biljka velike rasprostranjenosti, od parkova, šuma, livada, te okućnica. Raste obično samoniklo u prirodi. Kako je veoma omiljena biljka, jedan od ranih vjesnika proljeća, koju nerijetko nalazimo kako se probija ispod zaostalog snijega u dvorištima okućnica gdje se često sadi i kao kultivirana biljka. Cvijet biljke je bijele boje prepoznatljivoga zvonastog oblika koji čine šest latica raspoređenih u dva kruga. Razmnožava se sjemenom ili lukovicom. Visibaba cvate od siječnja do travnja. Visibaba je prepoznatljiva po svojim delikatnim, visećim bijelim cvjetovima koji se pojavljuju već u veljači prije nego snijeg okopni. Iako je oprašuju pčele, proizvodnja sjemena je slaba te se visibabe većinom razmnožavaju dijeljenjem lukovica. Sjemenke visibaba sadrže i posebne masne tvorevine, tzv. elaiosome, kojima se hrane mravi. Mravi sjemenke s elaiosomima odvlače u mravinjake, te na taj način omogućuju njihovo rasprostranjivanje Iz lukovice se u rano proljeće razvija okrugla zeljasta biljka s duguljastim kopljastim listovima i jednim cvijetom. Zvonast vjenčić tvori 6 latica raspoređenih u dva kruga. Izvanjske su latice bijele, duguljaste, a unutrašnje su kraće, sa zelenom pjegom na vrhu. Mliječnobijeli cvjetovi pognuti su na stabljici. Miris joj je slab, a u mnogim državama je to zaštićena cvjetna vrsta. Jeste li znali... Visibaba je jedna od najranijih proljetnica, te često cvjeta dok snijeg još nije okopnio. Narodni naziv je vjerojatno dobila zbog cvijeta pognuta poput stare bake (babe), a stručni naziv potječe od grčkih riječi gala i anthos – mlijeko i cvijet (mliječno cvijeće) i pridjeva nivalis – snježni. Visibaba je i važna medonosna biljka jer je važan izvor nektara u najranije proljeće, te su njezini cvjetovi prilagođeni oprašivanju pčelama. Pčele privučene nektarom, prvo dotaknu njušku tučka i oplode je s pomoću peluda koji su donijele s druge biljke, a zatim u potrazi za nektarom unutar tog cvijeta pokupe pelud koji onda prenose dalje. BROJ 96 • VELJAČA 2015. NOVO 70%061*+"+6& ,6(-*$&6#0+* [BDWKFUOFBSBONBOFJEFLPSBDJKF Vodoupijajuće kuglice su jednostavan, efektan i koristan dodatak sa velikom moći upijanja i zadržavanja vode. Koriste se u cvjećarstvu i povrtlarstvu, te posebno kao dekoracije i u cvjetnim aranžmanima zbog svog zanimljivog izgleda i rezervne opskrbe vodom. Kuglice možete kombinirati u većim ili manjim posudama, raznim vazama, sa cvijećem, svijećicama, lučicama itd. Mogućnosti sa kuglicama su mnogobrojne, vrijeme je da Vaša mašta i kreativnost dođu do izražaja. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 10 Problemi s travnjacima nakon zime Ivan Perić, dipl. ing. M nogi ljubitelji travnjaka ostali su iznenađeni izgledom svojih travnjaka nakon otapanja snijega. Naime, mnogi od njih žalili su se na problem mjestimičnog propadanja travnjaka koji se očituje velikim brojem „ćelavih mjesta“ promjera desetak centimetara. Pojavu snježnu plijesni prouzročuju Microdochium nivale (Pink snow mold syn. Fusariun nivale), Typhula incarnata (Gray snow mold), Typhula ishikariens (Speckled snow mold), Sclerotinia borealis (Sclerotinia snow mold). Ovi uzročnici bolesti mogu se pojaviti pojedinačno ili kao kompleks, što dodatno otežava njihovo suzbijanje. Među navedenim uzročnicima snježne plijesni najčešće se javlja Microdochium nivale. Ovo je vjerojatno najraširenija gljivična bolest u Europi, najčešće napadane su trave finih i širokih listova kao Agrostis, Lolium, Poa. Simptomi napada su najvidljiviji poslije zime iako je gljivica prisutna cijele godine. Neke trave po- put Festuca rubra pokazuju izrazitu otpornost prema ovoj bolesti. Snježna plijesan napada oslabljene i prerasle biljke ,najčešće se pojavljuje na vlažnim i suviše zbijenim tlima,kao i nakon razdoblja dugotrajnog zadržavanja snježnog pokrivača, izrazito se dobro razvija u uvjetima visoke vlažnosti i sniženih temperatura koje su ispod snježnog pokrivača Simptomi na travnjacima Ako na travnjaku, nakon topljenja snijega primijetite u rano proljeće svijetlosmeđe površine promjera oko 5 cm,sigurno je u tijeku napad snježne plijesni. Pod povoljnim uvjetima ove se površine mogu povećati i do 30 cm u promjeru, te daljim širenjem bolesti zaraženi dijelovi mogu zauzeti cijelu površinu travnjaka. Prvi znaci ove bolesti mogu se primijetiti već u jesen u obliku svijetložutih mrlja. Napad snježne plijesni utječe na slabljenje biljaka koje nakon toga, uz neke sekundarne infekcije, potpuno odumiru. Loše i kišovito vrijeme tijekom proljeća utječe na širenje micelija po cijeloj površini. Mjere zaštite Aerifikacija - prozračivanje jedna od mjera koja može bitno pridonijeti nadzoru ove bolesti, zatim uklanjanje snijega s travnjaka, zadnju košnju treba obaviti što niže da bi smanjili lisnu površinu prije zime. Travnjak treba prihraniti prije zime nešto većim postotkom kalija dok dušika treba dodati u vrlo maloj količini ili ništa, ovisno od analize tla. Previsoke pH vrijednosti također utječu na pojavu i razvoj bolesti. Osim toga gnojiva na osnovi željeza (željezni helati) kojima se travnjaci prskaju koncem jeseni pomažu i smanjuju napad uzročnika bolesti U slučaju da sve ove navedene mjere nisu dostatne treba pristupiti u rano proljeće uporabi sistematičnih fungicida. BROJ 96 • VELJAČA 2015. GRANULIRANA MINERALNA GNOJIVA KAN N 27 jednostavno NPK 15:15:15 složeno NPK 8:16:24 složeno anorgansko dušično gnojivo sa sekundarnim hranjivom. Pakiranje: 5 kg granulirano mineralno gnojivo NPK 15:15:15. Pakiranje: 5 kg granulirano mineralno gnojivo NPK 8:16:24. Pakiranje: 5 kg FERRO PLUS gnojivo na bazi GNOJIVO ZA TRAVNJAK UREA N 46 mikroelemenata, granulirano gnojivo sa željeznim sulfatom. Pakiranje: 5 kg složeno granulirano mineralno gnojivo za travnjake. Pakiranje: 5 kg jednostavno granulirano mineralno dušično gnojivo. Pakiranje: 5 kg Bosnia andhHerzegovina’s C oice NPK 7:20:30 složeno granulirano mineralno gnojivo za voćke. Pakiranje: 5 kg NPK 10:10:20 složeno granulirano mineralno gnojivo za krumpir i korjenasto povrće. Pakiranje: 5 kg 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 12 RIKULA - zeleno blago naših predaka Rikula, rukola, rikola ili riga je zapravo brzorastuća salata koja je često znala krasiti vrtove naših baka. Iako je njezin uzgoj vrlo cijenjen u Dalmaciji i Primorju, sve češće se može naći i na našem jelovniku. To je i razumljivo ukoliko je poznato kako se radi o vrlo ljekovitoj biljnoj vrsti. Ivica Doko, dipl. ing. P ovjesničari kažu kako je rukola u prehrambenom smislu rođena Rimljanka. Stari Rimljani su je voljeli ne samo zbog gastronomskih, nego i zbog ljekovitih svojstava. Uostalom, bila je najvažniji sastojak sirupa protiv kašlja i lijeka protiv skorbuta. Čak su joj pripisivali i afrodizijačka svojstva. Stoga, više nego raduje, činjenica da njezino sjeme danas možemo bez većih poteškoća nabaviti u bolje opskrbljenim poljoljekarnama. Samo trebamo znati kako obično nalazimo dvije varijante, ranije navedenu brzorastuću salatu latinskog naziva Eruca sativa i divlju salatu latinskog naziva Diplotaxis tenuifolia. Da ne bi bilo zablude, riječ je o dvije varijante rikule i to divlje i kultivirane (stoga na Franchi vrećicama i stoji natpis coltivata). Kod “divlje” rikule listovi su samo malo više nazubljeni a ukus je jačeg inteziteta i malo više ljutkast. Inače, obje biljke dobro uspijevaju u vrtovima, te se mogu uzgajati na gredici uporedo sa salatom ili špinatom. čupaju i peru te po potrebi prodaju u vezicama. Pored toga, listove možemo rezati i prodavati slično kao što radimo i s matovilcem. Obično se po četvornom metru postiže prinos od oko 2 kg. Treba znati i da rikolu, osim uzgoja u vrtu, možemo za potrebe domaćinstva proizvesti u posudicama na balkonu ili terasi. Način pripreme prebrzo procvjeta i formira žilave i gorke listove. Za 40 do 60 dana rukola se može brati i to tako što se lisne rozete Rukola je idealna kao promjena ili dodatak standardnim, redovitim salatama. Međutim, kad smo se malo potrudili i već je uzgojili, ne trebamo stati samo na salatama. Stoga je možete svježu pomiješati s kuhanim krumpirom i maslinovim uljem. Rukola se može pripremati i na lešo, poput blitve ili špinata, s maslinovim uljem, češnjakom i peršinom kao prilog uz ribu pa i mesne obroke. Osim toga, mladi i sitno nasjeckani listovi rikule služe i kao delikatesni ukras za jela od riže, tjestenine i krumpira. I što je najvažnije, ne zaboravite da je kao i ostalo lisnato povrće bogata vitaminom C, a u 100 grama rukole ima svega desetak kalorija. Tehnologija uzgoja Rikula se može sijati od veljače do rujna u više navrata uz razmak redova 15 do 35 cm. Pošto se može uzgajati gotovo na svakom tlu pogodna je i za krajnje, neiskorištene dijelove vrta. Međutim, najbolje je uzgajati na sunčanim mjestima i poluhladu s tim da samo vodimo računa da biljka ne oskudijeva u vlažnosti. U protivnom, uslijed velikih vrućina i suhog tla biljka BROJ 96 • VELJAČA 2015. Bosnia andhHerzegovina’s C oice SJEMENA ZAČINA Začini nisu zahtjevni za uzgoj. Neka Vam je začin pri ruci. Biljka koju ste sami uzgojili svježa je, ukusnija i zdravija. Asortiman Green Garden sjemena začina od ove godine proširen i obbogaćen sa novim vrstama začina i začinskog bilja. U širokoj ponudi Green Garden začina pronađite kadulju, kamilicu, komorač. kapare, kopar, mažuran i mnoge druge. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL /07" 4035" ,36.1*3" ."/*506 0TOPWOFLBSBLUFSJTUJLF 1SJQBEBTSFEOKFSBOPKEPTSFEOKFLBTOPKTPSUJLSVNQJSB,BSBLUFSJTUJLBTPSUFKFLSVQOJ HPNPMK1PLPJDBHPNPMKBKFDSWFOFCPKFBNFTPVUFCPKF*[V[FUOPSPEOBTPSUB%PCSP QPEOPTJTVVJWJTPLFUFNQFSBUVSFUFKF[CPHUPHBQPHPEOB[BV[HPKV)FSDFHPWJOJyUP TFUJFLVMJOBSTLJIPTPCJOBEPCSBKF[BLVIBOKFQFFOKFUF[BQPNGSJU 15 Mineralna gnojidba krumpira Luka Bošnjak, master struke B itan čimbenik u tehnologiji proizvodnje krumpira za postizanje optimalnih prinosa i kvalitete gomolja jest gnojidba krumpira. Iako izuzetno dobro reagira na primjenu stajskog gnoja, zbog nedovoljne količine stajnjaka u našim se uvjetima uglavnom u praksi primjenjuje kombinirana gnojidba stajnjakom i mineralnim gnojivima ili samo gnojidba mineralnim gnojivima. Pravilna gnojidba dušikom za krumpir je od iznimne važnosti jer visoke doze dušika stimuliraju rast cime i odgađaju cvatnju i začinjanje gomolja. Nedostatak dušika znatno smanjuje prinos, uzrokuje žućenje lišća i kržljanje biljaka. Fosfor pridonosi ranom razvoju krumpira i ranom zametanju većeg broja gomolja. Treba naročito paziti na gnojidbu fosforom u kiselih tala, kojima je pH 5 i niži, gdje dolazi do fiksacije fosfora i on postaje manje pristupačan biljkama. Kalij utječe na prinos i kvalitetu krumpira, uključujući specifičnu masu, osjetljivost na modrice, tamnjenje poslije kuhanja, sadržaj reducirajućeg šećera i kvalitetu čuvanja. U Hercegovini, gnojidba putem tla je glavna i neizbježna kod svakog hobista ili proizvođača. Pored standardnih organskih gnojiva, uz kompleksna mineralna gnojiva urod krumpira je znatno veći. Osnovna gnojidba krumpira Osnovna gnojidba se obavlja zajedno s predsjetvenom pripremom tla. Glavni cilj ove gnojidbe je pružiti biljci dovoljno hranjiva (dušika, fosfora i kalija) u početku razvoja. Sjemenarna nudi široku paletu kompleksno mineralnih gnojiva namijenjenih za osnovnu gnojidbu krumpira, kao što je Nutri Veg, NPK 15-15-15, NPK 8-16-24, Amon Sulfan i Urea. BROJ 96 • VELJAČA 2015. Nutri Veg je kompleksno mineralno gnojivo s formulacijom NPK 10-10-20, uz dodatak magnezija, bora, sumpora i cinka. Dopunska gnojidba krumpira Vrijeme dopunske gnojidbe je 30 dana nakon nicanja krumpira. To je period kad je biljci i novim gomoljima potreban dušik. Sjemenarna preporučuje visoko topivo dušično gnojivo Amon Sulfan koje krumpiru omogućuje optimalan rast i razvoj te u konačnici, kvalitetu gomolja. 16 Naklijavanje i rezidba gomolja krumpira Da bi se krenulo u proces naklijavanja i rezidbe krumpira moraju se osigurati kvalitetni skladišni uvjeti a to su: čisto, sterilizirano, prozračno skladište i sve to da ne bi došlo do oboljenja gomolja. Ivica Ćutuk, dipl. ing. N aklijavanje gomolja krumpira je proces kojim se skraćuje duljina vegetacije u polju, a samim tim irazdoblje od sadnje do nicanja usjeva. Sadnjom gomolja koji su naklijali dobiva se ujednačno nicanje i ujednačen usjev u polju te ranije formiranje gomolja. Gomolje iz vreća slažemo u drvene ili plastične gajbe koje trebaju biti čiste i sterilizirane . Naklijavanje gomolja krumpira Prva faza je prednaklijavanje koja se treba odvijati u mraku na temperaturi od oko 15-20oC zbog čega je potrebno grijati prostorije u kojima se nalaze gomolji. U takvim uvjetima klice kroz nekoliko dana izrastu od 1-1,5 cm. Nakon što je prošla faza prednaklijavanja potrebno je sniziti temperaturu prostorije na oko 10oC što se postiže premještanjem gomolja u osvijetljene dijelove prostorije ili se pale fluoroscentne lampe ukoliko nedostaje prirodnog svijetla. Ta druga faza očvršćivanja klice gomolja na svjetlu i temperaturi od oko 10oC traje i do nekoliko tjedana. Na kraju procesa naklijavanja klice trebaju biti dugačke 1-2 cm, tamnozelene boje s čvrstim skeletom. Da bismo zaustavili proces naklijavanja gomolja, potrebno je sniziti temperature na oko 5 oC čime se usporavaju fiziološki procesi unutar gomolja. Samim time sjeme gomolja je u stadiju mirovanja i ako je potrebno može čekati dok ne nastupe optimalni uvjeti za sadnju u polju. Rezidba gomolja krumpira U Hercegovini se tradicionalno prije sadnje krumpira radi i rezidba gomolja. Rezidba se primjenjuje kod sorti krupnije kalibraže koje se sade na ovom području primjerice Arnove, Artemis, Faluke, Carrere itd. Rezidba je postupak (koji se tradicionalno provodi u Hercegovini, Dalmaciji i otocima) i rezati se smije samo zdravo i fiziološki mlado sjeme. Rezidba se obavlja posebnim noževima koji se nakon svakog reza trebaju utopiti u formalin da bi na taj način spriječili širenje određenih bolesti i virusa koji se prenose rezanjem. Veličina gomoljne jedinice ne bi trebala biti manja od 40 g zbog ranih proljetnih mrazeva koji znaju, što kažu proizvođači, odnijeti mlade krumpire i onda novi izdanak u gredici nema dostatno primarnoga hranidbenog medija i ne može se ponovno regenerirati. Rezanjem nastaje velika povrjeda gomolja i rez je idealno mjesto za napad bakterija i gljiva koji u lošim uvjetima sadnje mogu prouzročiti propadanje gomolja. Zato se sjeme krumpira reže do 15 dana prije sadnje da bi se u tom vremenskom razdoblju mogao stvoriti kalus koji štiti sami gomolj od ulaska bolesti. Izrezani gomolji krumpira ne smiju dugo stajati zato što dijelovi gomolja, odnosno „pilja“ gubi vodu i dolazi do dehidracije pilje zbog nedostatka vode i kao takva brzo propada. Druga važna stavka su gljivice koje znaju napasti izrezanu „pilju“ ukoliko ekološki uvjeti ne dopuštaju sadnju koja može potrajati i dulje razdoblje, pa je potrebno saditi deklarirano sjeme. Najveći propusti koji se mogu javiti prigodom naklijavanja su pretjerano držanje gomolja u tami na kojima zbog nedostatka svjetla u klijalištu brzo izrasta duga klica (4-5 cm) koja se prigodom rezidbe, sadnje lomi i cijeli proces ne daje zadovoljavajući učinak. BROJ 96 • VELJAČA 2015. /07" 4035" ,36.1*3" ,630%" 0TOPWOFLBSBLUFSJTUJLF 1SJQBEBTSFEOKFSBOJNEPTSFEOKFLBTOJNTUPMOJNTPSUBNB,BSBLUFSJTUJLBTPSUFKF LSVQOJHPNPMKJPWBMOPHPCMJLB1PLPJDBHPNPMKBKFDSWFOFBNFTPCMJKFEPVUFCPKF 0LDB TV TSFEOKF EVCPLB0EMJOB DJNB EPCSB QPLSJWFOPTU J NBOKJ CSPK [BNFUOVUJI HPNPMKBTVHBSBODJKBEPCJWBOKBWJTPLJIJTUBCJMOJIVSPEB7FPNBQPTUPKBOBTPSUB 18 Pet najznačajnijih „žutih“ sorti krumpira u BiH Sustavno ispitivanje, praćenje i uvođenje novih sorti krumpira selekcioniranih u svijetu, uz prethodnu provjeru u praksi u proizvodnim hercegovačkim područjima, najsigurniji je način da se iz bogate ponude kvalitetnih sorti odaberu one koje su za naše uvjete najpogodnije. Ivica Doko, dipl. ing. K ad govorimo o sjemenskom krumpiru, sa žaljenjem ćemo ustvrditi kako je kod nas domaći sortiment prilično oskudan. Osim toga, dosadašnja iskustva svjedoče da su najbolji proizvodni rezultati postignuti korištenjem proizvodnog i genetskog potencijala inozemnih sorti, nerijetko i onih koje u uvjetima gdje su selekcionirane nisu imale veću perspektivu. A upravo zahvaljujući otvaranju tržišta, posljednjih 15-tak godina naši proizvođači imaju mogućnost sadnje i uzgoja najkvalitetnijih europskih i svjetskih sorata. Tako su u Hercegovini za kratko vrijeme, zbog svoje velike kvalitete „udomaćene“ strane sorte kao što su Romano,Liseta, Adora, Carera... Međutim, svake se godine na tržištu pojavljuju nove, još produktivnije sorte izvrsnih kulinarskih osobina. U tom pogledu posebno izdvajamo ove sorte: Arnova, Faluka, Artemis, Arizona i Markies. Arnova je svakako najzanimljivija iz palete novih, ranih sorata žućkasto- bijele boje pokožice. Zbog dobrih proizvodnih osobina stručnjaci predviđaju kako su napokon pronašli sortu koja će zamijeniti dobro poznatu Jaerlu. Arnova upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispjeva u potpuno isto vrijeme kada i Jaerla, s tim da je za 30-50 % rodni- ja od nje. Stoga vjerujemo kako će za 2-3 godine Arnova potpuno zamijeniti Jaerlu za koju je već utvrđena brza degeneracija-izrođavanje, što dovodi do poteškoća u proizvodnji njezinasjemena. Arnova je vrlo rana sorta krumpira, iz skupine visokorodnih sorti, s krupnim gomoljima. Gomolji su svijetložute boje pokožice i svijetložute boje mesa. Što se tiče agrotehnike Arnova zahtijeva naklijavanje prije sadnje i dobro ogrtanje zbog većeg broja krupnih gomolja. Faluka je perspektivna srednje rana čija dužina vegetacije iznosi nešto više od sto dana. Gomolji imaju bijelu me- kanu pokožicu, s mesom krem bijele boje. Osnovna prednost Faluke je u tomu što predstavlja jednu od najrodnijih sorti krumpira Gomolji su krupni i ujednačeni, duguljasto-ovalni s plitkim okcima. Osim iznimno velike rodnosti Faluka je tolerantna na visoke temperaBROJ 96 • VELJAČA 2015. 19 ture i nedostatak vlage, te je otporna na biljne bolesti (viruse, krastavost i trulež gomolja, bakterijsku bolest crna noga i dr.), a što je osobito važno većim proizvođačima krumpira. Osim toga, Faluka je dobra sorta B kulinarskog tipa što znači da je prikladna za različite namjene (kuhanje, pečenje i prženje). Drugim riječima, zbog toga što se gomolji ne raskuhavaju, pogodna je za pripravljanje različitih složenaca, krumpir juha i paprikaša premda zbog relativno malog sadržaja suhe tvari njezini gomolji mogu jednako dobro poslužiti i za prženje pomfrita. Artemis je vrlo rana sorta krumpira, iznimno atraktivnih gomolja. Gomolji su krupni, izduženo-ovalnog oblika, žute boje pokožice i svijetložutog mesa. Artemis je sorta visokog uroda. Sorta traži dobro naklijavanje prije sadnje i BROJ 96 • VELJAČA 2015. „pojačanu“ gnojidbu s dušikom. Dobro podnosi različite tipove tala. Posebno je zanimljiva za proizvodnju mladog krumpira. Arizona je nova srednje rana sorta krumpira, žute boje pokožice i svijetlo žute boje mesa pogodna za svježu potrošnju. Urod je iznimno visok s ujedna- čenim, atraktivnim i krupnim ovalnim gomoljima. Arizona je jedna od najnagrađivanijih sorti krumpira u Nizozemskoj i jedna od najzastupljenijih sorti u proizvodnju u našem okruženju. Sorta je pogodna i za kuhanje i pečenje. Izrazito lijepi, krupni, glatki i ovalni gomolji žute boje pokožice i svijetlo žute boje mesa su glavna značajka ove sorte. Ono što izdvaja ovu sortu od ostalih sorti krumpira su ujednačeni ,lijepi, atraktivni gomolji srednje krupnoće. Sorta je posebno pogodna za proizvodnju merkantilnog krumpira za tržište jer ostvaruje iznimno visoke urode. Markies je kasna sorta krumpira s velikim gomoljima, ovalno-izduženog oblika. Gomolji su svjetložute boje pokožice a meso je krem boje. Markies je vrlo zahvalna sorta za transport zbog velike otpornosti na oštećenja i ozljede. Pogodna je za uzgoj na svim tlima. Dobro podnosi sušu zbog jakog i dobro razgranatog korjenovog sustava. Što se tiče agrotehnike, dobro reagira na naklijavanje i ne traži puno dušika. Gomolji ove sorte u idealni za kuhanje i pečenje. I na koncu, dobro zapamtite nazive ranije opisanih sorti jer bliži se vrijeme nabave sjemenskog krumpira koji je za potpun uspjeh proizvodnje nužno pravodobno i na pravilan način naklijati. 20 Povrtnjak zimi Dado Marić, dipl. ing. Osim proizvodnje prijesadnica, tijekom veljače obavlja se i sadnja krumpira, proljetnog češnjaka, luka (arpadžik), artičoke, šparoga i rabarbare. U Hercegovini je posebno aktualna sadnja ranog krumpira koji se već početkom svibnja nalazi na policama trgovina. Dakle, dok se u Hercegovini mladi krumpir vadi, u sjevernijim dijelovima zemlje u tijeku je sadnja i to pretežno kasnijih sorti krumpira. Međutim, prije sadnje krumpira poželjno je u tlo unijeti i neki od zemljišnih insekticida koji imaju dozvolu u krumpiru. P ribližavanjem toplijeg vremena u povrtnjaku se lagano intenziviraju radovi. To se posebice odnosi na sjetvu u zaštićeni prostor s ciljem proizvodnje prijesadnica koje se nakon potpunog razvitka sade na otvorenim ili zaštićenim prostorima. Međutim, kako se najviše sije hibridno sjeme, a ono nije jeftino, savjetujemo svim uzgajivačima da strogo vode računa o gustoći i dubini sjetve, ali i o pravilnom izboru hibrida povrća. U odnosu na prethodni mjesec sjetva i sadnja povrća dobiva veće značenje, što se podjednako odnosi na otvoreni i zaštićeni prostor. Osim toga, približavanjem proljeća potrebno je izvršiti i pripreme oko izbora povrtnih kultura, nabavke sjemena i gnojiva Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima VRSTA POVRĆA GRAŠAK MRKVA PERŠIN ROTKVICA ŠPINAT CIKLA KOLIČINA SJEMENA g/m2 VRIJEME SJETVE 25 4 3 3 3 3 01.-20.02. 10.-28.02. 10.-28.02. 10.-28.02. 01.-28.02. 20.-28.02. Dakle, bliži se vrijeme kad će u povrtnjaku biti veoma živo i vrijeme kada uzgoj povrća (prijesadnica i konzumnog povrća) biva vrlo profitabilan. S druge strane, ljubitelje neobičnog i rijetkog povrća obavještavamo da je u Sjemenarnine agrocentre u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama, Čitluku i Ljubuškom, pristigla veća količina ovog sjemena. To znači da i ove godine možete posijati sjemena iz neobičnog svijeta tikava, tikvica, paprika, rajčica, krastavaca, kineskog kupusa i ostalog povrća koje inače nemate prigodu kupiti na policama trgovina ili na tržnicama. BROJ 96 • VELJAČA 2015. POVRĆE U VRTU Bosnia andhHerzegovina’s C oice SJEMENA U proljeće su najintenzivniji radovi u vrtu. Imati vlastito povrće, začine, voće i drugo bilje u svom vrtu vrijedno je svakog truda, zato je tu veliki izbor raznih vrsta sjemena Green Garden za sjetvu. 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 22 Zimske salate Salata je jedna od najzastupljenijih povrtnih kultura koja se na području Hercegovine uzgaja u dva ili tri turnusa. U proizvodnji su najčešće zastupljene puterice ali u zadnje vrijeme i kristalke sve više pronalaze put do kupaca. Martina Škegro, master struke S alata je jednogodišnja povrtna kultura iz porodice glavočika. Bogata je vitaminima i mineralima, primjerice folnom kiselinom. Konzumira se svježa, sirova (bez termičke obrade) kao prilog s različitim začinima ili preljevima. Salata je povrtnica kratke vegetacije, što ovisi od tipa, sortimenta, sezone i uvjeta uzgajanja. Forme salate čiji su listovi cjelovitog ruba, glatke površine i nježnog tkiva poznate su pod nazivom maslenke ili puterice, a one s listovima nazubljenog ruba, nabrane površine, i hrskave strukture s izraženim lisnim žilama kristalke. druge porodice. Zbog kratke vegetacije, salatu je moguće uzgojiti dva do tri puta godišnje, a često se salata uzgaja i kao međukultura. Za sjetvu na otvorenom bitno je da površinski sloj bude mrvičaste strukture. Na težim tlima te na izrazito pjeskovitim tlima preporučuje se u površinski sloj unijeti treset ili organska gnojiva tipa Biorex ili PIC Italpolina zbog poboljšanja strukture, te boljeg očuvanja vlage. Na malim površinama se uglavnom sije ručno na blago uzdignute gredice. Nakon sjetve potrebno je prskanjem navlažiti tlo. Također, kako bi tlo duže zadržalo vlagu te kako bi sjeme prije niknulo potrebno je tlo prekriti agrotekstilom. Salatu je najbolje sijati u nekoliko navrata radi berbe uvijek svježih glavica. Salata se prorjeđuje u više navrata, tako da se postigne konačni razmak između biljaka 25-30 cm, a razmak redova 30 cm. Sorte koje se uzgajaju tijekom zime Nansen - rana sorta, otporna na niske temperature. Glavica okrugla, umjereno zatvorena, optimalne veličine. Listovi široki, okrugli i mekani, svijetlozelene boje. Dužina vegetacije je 65 dana. Atrakcija- srednje rana sorta. Glavica je optimalne veličine, dobro zatvorena, listovi okrugli, svijetlozelene boje, debeli i mekani. Dužina vegetacije je 70 dana. Zimska rjavka-srednje rana sorta. Listovi okrugli srednje veličine, mekani i hrskavi. U proljeće stvara velike glavice zelenohrđavocrvene boje. Sjetva ovih navedenih sorti „zimskih salata“ obavlja se početkom veljače, a za berbu dospijevaju u rano proljeće. Agrotehničke mjere Salata je povrtna kultura osjetljiva na kiselost i zaslanjenost tla tako da bi tla za njezin uzgoj morala biti što bliža neutralnoj pH reakciji. Može podnijeti dugotrajni uzgoj na istoj površini, no ipak je poželjna barem jedna pretkultura iz BROJ 96 • VELJAČA 2015. ORGANSKA GNOJIVA Fruttorto univerzalno gnojivo za sve poljoprivredne kulture Phenix namjensko gnojivo za voćke i vinovu lozu Biorex organsko gnojivo za povrtne kulture PIC organsko gnojivo za lisnato povrće Biolivo namjensko gnojivo za masline 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 24 Novi materijali za vezanje voćaka i vinove loze Kod vinove loze razlikujemo vezivanje mlade loze, vezanje jednogodišnjih rodnih lastara (lukova) pri dugoj rezidbi i vezivanje zelenih lastara. Ali, trebate znati da kod mukotrpnog vezanja loze posao može biti znatnije olakšan primjenom profesionalnih traka Mladen Karačić, dipl.ing. U nasadu vinograda često svaki trs ima svoj vlastiti kolac. Uz kolac se veže stablo trsa, a krakovi se vežu uz glavnu žicu. Cilj samog vezanja je da se dobije uspravno stablo i pravilni krakovi na kordunicama. Stablo se vezuje špagom ili odgovarajućim plastičnim materijalima. Međutim, općenito gledano, za vezivanje stabla, krakova i lucnjeva upotrebljavaju se veziva od različitih materijala kao što su: kudeljni konopac (špaga), rafija, plastični lik, plastični lančići ili posebna gumena veziva. Profesionalne trake za vezanje voćaka i vinove loze Iako se u Hercegovini, u svrhu vezanja, ponajviše koristi lik posljednjih se godina uočila i prednost ednost profesionalne trake ke za vezanje vinove ve loze. Naime, po-jedini vinogradarii su zamijetili da uslijed stalnog debljanja i jačanja stabla vez kontinuirano tre-- ba i popuštati, odnosno, obnavljati jer se vezivo lako usijeca u stablo. Na taj način dolazi do poremećaja u kolanju sokova, što pak može imati nesagledive posljedice po cijeli trs s obzirom na činjenicu da se vezanje loze vrši na nekoliko mjesta. Kako bi udovoljili potrebama vinogradara, a u svrhu vezanja vinove loze, nabavljene su ranije spomenute profesionalne trake koje su načinjene od plastično-gumiranog materijala s praznom sredinom. Zahvaljujući tomu, navedene trake se lako rastežu te se zbog toga i ne usijecaju u dijelove trsa. Kako svoju funkcionalnost profesionalne trake zadržavaju nekoliko godina, tako se i samo mukotrpno vezanje smanjuje čime je i cijeli posao učvršćivanja loze bitno olakšan. Iste te trake mogu se, osim u vinogradima, koristiti i u voćnjacima. Š Škare za vezanje vinove v loze Unatrag nekoliko godina na tržištu su se pojavile na- mjenske „škare“ za vezanje vinove loze koje su se pokazale iznimno praktičnim alatom koji omogućava brzo vezanje vinove loze. Za vezanje vinove loze, pomoću škara, potreban je samo jedan radnik. Navedene škare moguće je kupiti u svim bolje opskrbljenima poljoprivrednim ljekarnama. Sjemenarnini agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama, Čitluku i Ljubuškom u ponudi imaju gumene trake za vezenje vinove loze i voćaka (različite debljine), te ostali materijal koji se koristi za vezanje u voćnjacima i vinogradima BROJ 96 • VELJAČA 2015. (6.&/07&;*70;" 7&;*7"/+&70"," *7*/07&-0;& Gumeno vezivo za vezivanje voćaka, vinove loze i ostalih drvenastih kultura. Vezivo je idealno za vezivanje navedenih kultura jer ne dolazi do urezivanja u biljno tkivo (koru). 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 26 Oprez pri zimskoj rezidbi vinove loze Prigodom rezidbe mogu se na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova vinove loze uočiti promjene koje u nekim slučajevima mogu upućivati na razvoj opasnih bolesti, odnosno zarazu s nekim uzročnicima biljnih bolesti. Koje bolesti se mogu uočiti prigodom rezidbe na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova? Luka Bošnjak, master struke T o su najčešće crna pjegavost ili (fomopsis), esca ili apopleksija i eutipoza ili sušenje krakova vinove loze. Uočavanje simptoma bolesti važno je da bi se prigodom rezidbe poduzele neke preventivne mjere zaštite, a to je, prije svega, kompletno uklanjanje takvih zaraženih dijelova vinove loze iz vinograda, čime se smanjuje izvor zaraze i širenja bolesti, te spašava ostatak zdravog dijela trsa od daljnjeg propadanja. javljaju u vidu crvenkastožute boje, koja daljnjim razvojem bolesti prelazi u smeđu boju, zbog nekroze i sušenja zahvaćenih dijelova lista. Vrhovi mladica također venu, a može doći i do venuća i sušenja grozdova. Simptomi mogu zahvatiti cijeli trs (pogotovo u slučaju mlađih trsova, koji venu i mogu se vrlo brzo potpuno osušiti) ili samo dijela trsa (u slučaju starijih trsova). Razvoj ovakvih simptoma ipak ne mora nužno dovesti do potpunog sušenja trsova vinove loze. Uzrok ovakvih simptoma na lišću i drugim organima vinove loze su patološke promjene u unutarnjem staničju loze, koje se na presjeku trsa zahvaćenog bolešću ogledaju u vidu razorenog staničja žutobijele boje, koje nastaje zbog djelovanja fitotoksina i enzima gljiva uzročnika. Ovakve promjene se upravo dobro uoče prigodom rezidbe. Kao uzročnici Esca ili apopleksija Posljednjih godina veliku pažnju vinogradara širom svijeta, pa i kod nas, zaokuplja pojava bolesti zvane eska ili apopleksija ili apoplektično venuće ili sušenje vinove loze, o kojoj se još ne zna dostatno, pa se svake godine uvelike mijenjaju pogledi na ovu bolest i njezine uzročnike. Iako eska nije u biti nikakva nova ili nepoznata bolest vinove loze, ipak je ona danas još prilično nejasna, unatoč brojnim istraživanjima u svijetu i unatoč tome što je po simptomima poznata još iz drevnih antičkih vremena. Simptomi eske Tipični simptomi eske u vegetaciji javljaju se na lišću vinove loze u vidu nekroza ili paleži između lisnih žila, koje se ponekad mogu pojaviti iznenada u vrlo kratkom roku. U početku razvoja bolesti ovi se simptomi na lišću BROJ 96 • VELJAČA 2015. 27 ove bolesti danas se, prema najnovijim saznanjima, uglavnom navode vrste gljiva iz roda Fomitiporia (sinonim Phellinus), i to vrste Fomitiporia mediterranea i Fomitiporia punctata. Često se uz ove vrste kao gljive uzročnici eske navode i gljive iz rodova Phaeoacremonium (P. aleophilum) i Phaeomoniella (P. chlamydospora), a prema najnovijim podatcima, vrste gljiva iz rodova Phaeoacremonium i Phaeomoniella više su karakteristične za jednu drugu bolest koja je po simptomima jako slična eski, a zove se petrijeva bolest vinove loze. Suzbijanje Glavne mjere zaštite od ove bolesti su isključivo preventivne, kao što su: korištenje zdravoga sadnog materijala, premazivanje rana od rezidbe zaštitnim voćarskim voskom kako bi se spriječio ulaz spora gljive u biljku, te u slučaju pojave bolesti uklanjanje zaraženih trsova iz vinograda. Da se bolest ne bi prenosila, škarama za vrijeme rezidbe treba provoditi i dezinfekciju škarama. Od izravnih ili kemijskih mjera zaštite fungicidima za sada, na žalost, ne postoje fungicidni pripravci kojima bi se uspješno mogla spriječiti pojava ili širenje ove bolesti. Postoje podatci o različitoj osjetljivosti/ otpornosti nekih kultivara vinove loze, pa se tako kao izrazito osjetljivi kultivari navode Sauvignon, Cabernet Sauvignon i dr. Eutipoza ili sušenje krakova vinove loze Ova se bolest po simptomima često može zamijeniti s eskom, ali i s nekim simptomima crne pjegavosti ili tzv. fomopsisa. Tipični simptomi ove bolesti su skraćeni internodiji mladica i njihov kržljav ili žbunast rast. Lišće je obično klorotično i žuto. Zbog takvih simptoma u rano proljeće može se zamijeniti s napadom grinja. Tijekom zime, odnosno prigodom rezidbe na presjeku rozgve ili dijelova trsa mogu se uočiti nekroze ili promjene boje staničja, najčešće u vidu slova V, koje se šire od središnjeg dijela prema izvanjskom. Bolest obično zahvaća jedan dio trsa, a s vremenom se širi na cijeli trs. Uzročnik je gljiva Eutypa lata. Suzbijanje bolesti je preventivno, i to odstranjivanjem zaraženih dijelova trsa prigodom rezidbe i njihovo spaljivanje, te premazivanje rana fungicidima na bazi benzimidazola. BROJ 96 • VELJAČA 2015. 28 Biolivo - najbolje organsko gnojivo za masline Biolivo je namjensko organsko gnojivo za jesensku i proljetnu gnojidbu maslina, koje osim osnovnih NPK hranjiva sadrži i Bor koji je vrlo bitan za maslinu jer pomaže pri oplodnji Mario Ćubela, dipl. ing. P oznato je da maslina može uspijevati na plitkim, skeletoidnim tlima koja su siromašna humusom i mineralnim tvarima gdje mogu doživjeti preko dvjesto godina. To joj omogućuje njezina otpornost prema suši koja je rezultat dobre razgranatosti korijenove mreže. No, takva stabla su slabe bujnosti, nemaju redovite prirode, a rodnost im je niža nego na stablima uzgojenim na plodnim i prikladnim tlima. Ukoliko se maslina uzgaja na skeletnim tlima slabo opskrbljenim hranjivima, ona ne postiže dovoljan ukupni prirast jednogodišnjih izboja koji su osnova za rodnost. Dužina jednogodišnjih izboja je mala, pa nema obilne cvatnje, zametanja plodova i rodnosti. S druge strane maslina je vrlo osjetljiva prema slaboj prozračnosti i suvišku vode u tlu. Stoga su tla glinene ili ilo- vasto-glinene teksture koja su slabo propusna za vodu, neprikladna za uzgoj maslina ako se prethodno ne popravi njihova dreniranost agromeliorativnim zahvatima. Prikladna tla za uzgoj maslina su pjeskovito-ilovasta i ilovasta, duboka, drenirana, dovoljno opskrbljena humusom i mineralnim hranjivima, te neutralne reakcije. Mogu biti slabo kisele ili slabo alkalične reakcije, ali ako su kisela i ne sadrže dovoljno kalcija, tada se preporuča kalcifikacija. Redovita gnojidba organskim gnojivima je vrlo važna u popravljanju svojstava loših tala (skeletnih i glinenih) jer osim hranjivih elemenata, gnojivom se unosi organska tvar koja povećava sadržaj humusa, popravlja strukturu tla i povoljno utječe na mikrobiološku aktivnost.Kod težih glinenih tala popravlja prozračnost i toplinu, a kod laganih skeletnih tala organska tvar zadržava vlagu i ublažava sušu. Za gnojidbu maslina posebno su prikladna organska gnojiva na koje maslina pozitivno reagira. Jedno takvo gnojivo je Biolivo. Biolivo je 100% organsko gnojivo s poboljšanim načinom otpuštanja dušika. Naime, osnovna značajka ovog gnojiva je da postupno otpušta dušik kojeg biljka postupno usvaja. Dakle, nema ispiranja dušika bez obzira na kiše tijekom zime. Osim fosfora (3%) i kalija (3%), ovo gnojivo je osobito bogato organskim ugljikom (42%). Organsko gnojivo Biolivo je optimalno za gnojidbu maslina zahvaljujući i dodatku bora. Bor je mikroelement neophodan za vegetativni razvoj, koji potiče sintezu nukleinskih kiselina i klorofila. Glavna funkcija bora vezana je za oplodnju, jer bor pomaže pri oplodnji i primjenom bora povećava se postotak oplođenih cvjetova. Razdoblje uporabe gnojiva je jako dugo, od zime do proljeća. Preporuča se ovo gnojivo primijeniti najkasnije do dva tjedna prije kretanja vegetacije. Količina gnojiva iznosi 70-80 kg/ dulumu. BROJ 96 • VELJAČA 2015. 29 Mladen Karačić, dipl. ing. B osna je oduvijek bila poznata po proizvodnji šljive kojoj itekako godi njezina umjereno kontinentalna klima. Tako su glavna proizvodna područja šljive u našoj zemlji na području sjeveroistočne Bosne, te u sjeverozapadnoj Bosni, iako je njezin uzgoj zastupljen i u slijevu rijeke Bosne, te istočnim područjima. S druge strane, u Hercegovini se šljiva proizvodi više za osobne potrebe premda postoje i malo veća proizvodna područja, poput istočne Hercegovine (Nevesinje) i područje Rame, odnosno Prozora. Na području Hercegovine zadnjih dvadesetak godina bilježi se porast sadnje ljetnih i ranih jesenskih sorti. Osim njih sve češće se traže i kineskojapanske sorte. Razlog tomu je blizina jadranske obale gdje najčešće i završavaju plodovi ove cijenjene voćne vrste. Sorte koje se najčešće uzgajaju Bleck Amber Američka sorta koja ojaa sazrijeva oko 20. srpnja. Plodovi suu krupni, k skoro crne boje, svjetložutog og i čvrstog mesa. Meso je protrottkano crvenim šarama ma i odlične je kakvoće. e. Sorta je srednje buj-nog rasta, visoke rod-nosti. Bleck ambert je samoneoplodna sorta, rta, te se preporuča sadnja adnja oprašivača (Friar, Santa ntaa Rosa Rosa, Golden Plum). Bleck Beaut Sorta je podrijetlom iz Amerike (Kalifornija). Dozrijeva početkom srpnja. Plodovi su osrednje krupni. Pokožica ploda je tamne ljubičastocrne boje, a meso ploda je žutocrveno, čvrsto i odlične kakvoće. Sorta je bujnog rasta, ne baš obilne rodnosti i samoneopodna. Kao dobri oprašivači za ovu sortu preporučuju se: July Sun, Santa Rosa. Queen Rose Queen Rose je američka sorta koja dozrijeva oko 20. srpnja. Odlika sorte BROJ 96 • VELJAČA 2015. Kinesko-japanske sorte šljive Šljiva je vodeća voćna vrsta u BiH. Sve do 80-tih godina prošlog stoljeća doslovce se uzgajala samo sorta Požegača. Ipak, posljednjih godina se sortiment šljive bitno promijenio tako da danas postoji veliki brojj sorti sorti. ortii. plodovi crvecrvve vesu krupni (oko 150 gr) plodovi, noljubičaste boje pokožice te žutogg i ć srednje čvrstog mesa, odlične kakvoće. Sorta je bujnog rasta, ali u punu rodnost dospijeva vrlo sporo. Rađa redoviti i obilno. Sorta je samoneoplodna, a kao dobri oprašivači preporučuju se: Friar, Midnight Sun i Green Sun. Friar Friar je američka sorta koja dozrijeva oko 10 kolovoza. Plodovi su krupni, tamnoljubičaste boje pokožice s tamnim lenticelama, te s mnogo maška u vrijeme berbe. Meso ploda je svjetlo žuto i vrlo čvrsto. Sorta rano prorodi, a redovito rađa. Samoneoplodna je, te su joj potrebni oprašivači (Santa Rosa, Morettini 355, Bleck Amber) Freedom Sorta je podrijetlom iz Amerike (Kalifornija) koja dozrijevo oko 10. rujna. Plodovi su izrazito krupni, plavoljubičaste boje pokožice s naglašenim lenticelama. Meso ploda je čvrsto i žuto obojeno. Sorta rano prorodi, a karakteizira je srdnje bujan rast. Samoneoplodna je, te se sadi uz oprašivače (Friar, Black Amber, Santa Rosa). 30 Kako riješiti crnu pjegavost u vinogradima? Pojava ove opasne bolesti može postati jedan od glavnih problema u uzgoju vinove loze, pogotovo kod osjetljivih kultivara (plavac mali, žilavka, kardinal, debit, škrlet, vranac, i dr.) Uzročnik bolesti je gljiva Phomopsis viticola. Ivica Doko, dipl. ing. B olest se nekad nazivala eskorioza, iako se pod tim nazivom podrazumijevaju i neke druge bolesti vinove loze. Fomopsis je kao bolest postao problem nakon smanjene uporabe fungicida na bazi bakra, koji su se prije više koristili, a imali su fungicidno djelovanje i na ovu bolest. Simptomi bolesti Simptomi se tijekom vegetacije najbolje uočavaju na mladicama, i to na bazalnim internodijima (najčešće drugi i treći internodij), u obliku izduženih i ulegnutih tamnih lezija, koje zbog razvoja bolesti pucaju i poprimaju izgled rak ranica. U zimsko vrijeme simptomi se na odrvenjenoj rozgvi očituju izbjeljivanjem izvanjskog dijela ili kore rozgve, iako to ne mora uvijek biti slučaj kod zaražene rozgve, jer simptome izbjeljivanja rozgve mogu prouzročiti i druge fitopatogene gljive kao npr. Botrytis, Botryosphaeria i dr. Također se na rozgvi dobro uočavaju tamne lezije ili ranice koje su se javile još na mladicama tijekom vegetacije. Iz takve rozgve u rano proljeće izbijaju crna plodna tijela ili piknidi, u kojima nastaju piknospore, koje onda šire zarazu. Također pupovi na zaraženoj rozgvi zaostaju u razvoju i kasnije se otvaraju ili nikako ne polaze. Mladice koje izbiju iz takvih pupova često su zakržljale i zaostale u razvoju. Ako za rezidbu ostavimo zaraženu rozgvu, pupovi ili ne potjeraju ili potjerale mladice budu jako zakržljale, pa iduće godine ne mogu poslužiti za daljnu rezidbu. Bolest, stoga, iz godine u godinu iscr- pljuje biljku, stalno smanjujući urod, a može doći i do sušenja zaraženog dijela čokota. Zaraza piknosporama događa se već rano u proljeće (tijekom travnja), na početku vegetacije, pa je to idealno vrijeme za zaštitu od ove bolesti, iako prvo tretiranje treba provesti još u razdoblju zimskog mirovanja i početkom vegetacije. Suzbijanje Od agrotehničkih preventivnih mjera suzbijanja najbitnije je pripaziti na rezidbu i kompletno iznošenje zaražene rozgve iz vinograda, kao i njezino spaljivanje, jer je takva rozgva stalan izvor zaraze. Pri rezidbi uvijek moramo ostavljati isključivo zdravu rozgvu. Druga mjera koju treba napraviti u razdoblju mirovanja prije kretanja vegetacije već je spomenuto prskanje fungicidima, i to u koncentracijama koje su do tri puta veće od onih u vegetaciji. To su uglavnom fungicidi na bazi bakra kao npr.: Nordox 75 WG, Cuprablau Z, Champion 50 WP i dr. Na početku vegetacije (počevši od faze 9-11 po BBCH skali) treba nastaviti s prskanjem, i to barem dva puta sljedećim fungicidima: Star 80 WP, Delan 700 WDG, Polyram DF, Quadris KS, Globaztar SC, Daconil 720 SC. BROJ 96 • VELJAČA 2015. /0706 10/6%* XXL Za suzbijanje štetnika i uzročnika biljnih bolesti na voćkama i vinovoj lozi tijekom mirovanja vegetacije 1 lit. T I H OVIP + 0g 0 1 Z LAU B A R CUP = XXL K A P KI ZIMS 30 litara za 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 32 Nee nije Ne, nije vrijeme za odmaranje jer i za hladnih i snježnih zimskih dana u voćnjaku voćnj uvijek ima posla. Prije svega, treba ga zaštititi od voluharica i divljači (zečeva, srna i divljih svinja). U tu svrhu dobro dođu zaštitne mreže koje se jednostavno i s lakoćom stavljaju na voćke. Postavljene plastične mreže ne treba vezati jer se one proširuju kako i sama voćka raste. Dakle, dovoljno je mreže postaviti i biljke su nam zaštićene od štetnih glodavaca a što je posebice važno za netom posađene jednogodišnje voćne sadnice. Ivan Perić, dipl. ing. Bijeljenje voćaka Pored toga, početkom zime je dobro obijeliti i debla voćaka kako bi ih zaštitili od pucanja kore. Za bijeljenje se rabi suspenzija dobre mazivosti, a koja se dobije na sljedeći način: u 5 litara vode dodaje se 5 kg gašenog vapna, 0,3 kg kuhinjske soli i 0,5 kg močivog sumpora (Chromosul 80 ili Thiovit jet). Premazivanje se obavlja četkom, a premazuje se deblo i račvište grana. Cilj bijeljenja debla voćaka je zaštita od pucanja kore. Kako se trenutno voćke nalaze u stanju mirovanja tako mogu izdržati dosta niske temperature. Međutim, za vedrijih i sunčanijih dana kora voćaka se lagano zagrijava čime one ponovno počinju i «raditi». Uslijed kolanja sokova pokrenutih tijekom sunčanih dana, dolaskom noći voćke ostaju nezaštićene što dovodi do opasnog pucanja njihove kore. S druge strane, bijeljenjem debla odbijamo sunčeve zrake, te se kora ne zagrijava a time ne dolazi do njezina pucanja. Navedeno bijeljenje voćaka pomaže i uklanjanju mahovine s debla i donjih dijelova krošnje. Pored navedenih mjera u voćnjaku ne smijemo zanemariti i još jednu. dvije godine, zbog jače i hladnije zime te mraza, u južnoj Hercegovini nastradao veliki broj stabala agruma, upravo zbog njihovoga neadekvatnog ili nikakvog zaštićivanja. Stoga, to ove godine nipošto nemojte zaboraviti! Prstenasto zarezivanje kore Na vrlo bujnim jabukama i kruškama (ne i na koštunjičavim voćkama) koje na zadovoljavaju urodom, prstenasto zarezivanje kore može se primijeniti kao krajnje sredstvo za obuzdavanje vegetativnog rasta i poticanja većeg stvaranja cvjetova. Potkraj proljeća oko debla uklonite usku traku kore i kambijskog sloja, na visini od oko 1 m. Ta mjera umanjuje dotok hranjiva i hormona u korijenje, pa se oni nakupljaju u gornjem dijelu stabla. Prstenasto se zarezivanje mora provesti vrlo pažljivo jer stablo može usahnuti. Najprije izmjerite širinu trake koja na malom stablu mora biti samo 3 mm; širina se postupno povećava do 1 cm na vrlo velikim stablima. Cijelom širinom debla nožem izrežite traku kroz koru i kambijski sloj do tvrdog drveta i uklonite je. Ranu zatvorite s nekoliko slojeva ljepljive vodootporne vrpce, koja mora prekrivati ranu bez dodirivanja kambijskog sloja. Rana bi tijekom jeseni trebala zacijeliti i tada možete ukloniti ljepljivu traku. Sljedeće godine stablo bi trebalo proizvesti mnogo više cvjetova, a time i plodova-jer svaka biljka na ozljeđivanje reagira obnavljanjem 1. zalijepite ljepljivu vrpcu oko debla, što će vam pomoći da načinite dva usporedna reza. Prsten bi trebao biti širok 3 mm-1 cm, ovisno o starosti i veličini stabla 2. Usporedne rezove trebali biste načiniti kroz koru i kambijski sloj. Tupom stranom oštrice noža oprezno uklonite prsten kore. 3. omotajte vodootprnu ljepljivu traku oko prstena, tako da prekriva ranu, ili da ne dodiruje kambijski sloj. Traku uklonite kada rana zacijeli. Zaštita od mraza Naime, ukoliko to još nismo uradili, nužna je zaštita i agruma od mraza i jakih sjevernih vjetrova. U tu svrhu, prije početka zime, stabla agruma se omotavaju namjenskim mrežama. A svi se dobro sjećamo kako je posljednje BROJ 96 • VELJAČA 2015. KALEMARSKI 92¥$56.,926$. Bosnia andhHerzegovina’s C oice Voćarski vosak se koristi prilikom svih oblika kalemljenja. Voskom se premazuju presjeci grana za vrijeme zimske rezidbe, u vrijeme mirovanja vegetacije, kao i za vrijeme proljetne (zelene) rezidbe. Voćarskim voskom se premazuju rane na stablima nastale od mraza ili drugih klimatskih nepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem grana. Voćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterija i gljivica u biljku. Može se koristiti na svim vrstama stabala (voćke, vinova loza, ukrasno grmlje…). 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL 34 “NASHI” KRUŠKE nešto posve novo U potrazi za neobičnim i nesvakidašnjim voćnim vrstama, “Nashi” kruške su pravi izbor. Domovina “Nashi” krušaka su Kina i Japan, odakle se polako šire u ostala područja. U Kini su poznate kao “Li” ili “Cha-li” sorte, a zapadna literature ih zajedničkim imenom naziva “Nashi”. Na području BiH uzgoj “Nashi“ krušaka moguć je samo u njezinim južnim područjima (južna Hercegovina) zbog posebnih klimatskih zahtjeva. Budući da su po izgledu i okusu ploda”nešto posve drugo” od nama bliskih europskih krušaka-proizvođači su za njih posebno zainteresirani. krušaka je vrlo osjetljiva, vrlo lako se oštećuje, stoga teško podnose transport. Plodovi Nashi krušaka po okusu se ne mogu uspoređivati s europskim sortama, koje su mnogo plemenitijih organoleptičkih svojstava. Ovisno o uvjetima skladištenja plodovi se mogu čuvati 2-6 mjeseci. SORTIMENT Kosui (Blagotvorna voda) Mladen Karačić, dipl. ing. E uropa je za njima pokazala zanimanje tek zadnjih dvadesetak godina, prije svega zbog neobičnog, za većinu naših potrošača nedojmljivog okusa. Za razliku od europskih sorata kruške drukčijeg su oblika ploda zbog kojega se uvriježilo mišljenje da su nastale križanjem jabuke i kruške. U nastanku nashi krušaka, korištene su autohtone vrste i podvrste roda Pyrus. Najcjenjenije sorte su nastale od Pyrus serotine i Pyrus bretschneideri, kineskih autohtonih sorata.Kao podloge za cjepljenje koriste se sjemenjaci navedenih autohtonih sorata. na dvogodišnjem drvetu, no ima i onih koje rode na jednogodišnjem odnosno trogodišnjem. Sorte koje rađaju na starijem drvetu traže nešto oštriju rezidbu. Nashi kruške cvatu dosta rano. Skoro sve sorte cvatu prije Viljemovke. Većinom su samooplodne no ima i onih koje trebaju drugu sortu za oplodnju, pri čemu treba voditi računa kod nabavke sadnog materijala. Većina sorata iznimno dobro rađa, a karakteristično je da lipanjskog opadanja plodova gotovo da i nema, te je stoga potrebno provoditi prorijeđivanje plodova. Dozrijevanje plodova je sukcesivno i u pravilu traje do 14 dana. Pokožica plodova Nashi Nalazi se među pet vodećih sorata u Japanu. Stablo je dosta bujno. Plod je velik (150-200 grama), spljoštenookruglastog oblika. Meso ploda je žućkasto, dosta žitno. Sorta dozrijeva deset dana prije Viljemovke. Shinseiki (Novo stoljeće) Japanska sorta koja je u Italiji i Francuskoj preporučena za komercijalni uzgoj. Stablo je srednje bujno, razgranate krošnje. Najviše rađa na dvogodišnjem drvetu. Plod je srednje velik do velik (150-250 grama), spljoštenookruglastog oblika, žutozelene boje. Meso je tvrdo i sočno. Dozrijeva pet dana poslije Viljemovke. Uvjeti uzgoja Nashi kruškama pogoduju područja s dovoljno toplim ljetima, ujednačenim rasporedom oborina tijekom godine i nešto većom relativnom vlagom zraka. Što se tiče tla nemaju posebnih zahtjeva. Pogoduju im tla koja se koriste i za uzgoj europske kruške. Stabla Nashi krušaka su nešto bujnija od europskih. Većina sorata rađa BROJ 96 • VELJAČA 2015. 35 Voćarski alat koji se koristi u rezidbi voćaka Stipe Glavina, master struke V oćarskim škarama (nožicama) – režemo tanje grane (promjera do 25 mm). Upotrebljavaju se kad nije neophodno potrebna velika kvaliteta prereza, jer se njima ne mogu izvesti precizni presjeci bez nagnječenja kore i drveta, a svako takvo nagnječenje nepovoljno utječe na zacjeljivanje rana. Škare moraju biti propisno stegnute, tako da ne pružaju veliki otpor rezaču, a isto tako poželjno je da nisu previše labave, jer time drobe i nagnječuju staničje kore i drveta oko presjeka. Najprikladnije su voćarske škare koje imaju dvije susretne oštrice. Za rezidbu debljih grana koriste se posebne škare koje su konstrukcijski prilagođene za te zahvate. Tim škarama se režu grane debljine 30-50 mm. Isto tako postoje škare sa tzv. telepatskim drškama za rezidbu grana koje su u višim dijelovima krošnje i koje rezač s tla ne može dohvatiti običnim škarama za deblje grane. Voćarski nož (hipa) - služi nam kad želimo postići precizan i ravan presjek, stoga, najčešćee ga koristimo kod rezidbe mla-dih voćaka, kad odstranjujemoo štrljak ili prikraćujemo podlogu iznad mjesta cijepljenja. Njime možemo i zagladiti rane na debljim granama, nakon reza pilom, jer pilom se staničje kore i drveta jače oštećuje. Nož s obje strane nije isti, s jedne strane je ravan, a s druge je uzdignut od oštrice prema gore. Oštrimo ga brusom, ali nikad onu ravnu stranu, i kod reza ravna strana uvijek je okrenuta prema dijelu koji ostaje na voćki. Njime uvijek režemo na potez, a ne na pritisak. Najčešće ga koristimo u manjim voćnjacima, jer rad s njim je sporiji, pa time i skuplji. BROJ 96 • VELJAČA 2015. Za kvalitetnu, lakšu i bržu rezidbu potrebno je odabrati odgovarajući i za rad pripremljen alat, koji treba biti oštar, čist, prikladne konstrukcije i izrađen od kvalitetnog materijala. Za rezidbu se upotrebljavaju voćarske škare, voćarski noževi, pile i pribor za oštrenje (turpije i razne vrste bruseva). Pile – koristimo ih kod prikraćivanja ili odstranjivanja debljih grana. Imamo dva tipa pila koje koristimo pri rezidbi: list i luk pile. Luk pile mogu biti izrađene s pomičnim i nepomičnim listom. Najviše se koristi sklopiva voćarska pila. Listovi pile urađeni su tako da se na njima nalaze zupci koji su postavljeni tako da je svaki drugi zubac blago izvijen u drugom smjeru. Listovi se izrađuju s veličinom zubaca od 3 do 5 mm. Najprikladnije su pile sa srednje velikim zupcima. One s malim zupcima nisu prikladne jer se pri rezidbi nabija piljevina između zubaca, pa nisu učinkovite. Dok one s velikim zupcima jače oštećuju staničje kore i drveta, čime je kasnije otežano zarastanje tih rana. Pile se oštre turpijicama, i to svaki drugi zubac u suprotnom smjeru. 36 Oviphyt – parafinsko ulje za zaštitu voćaka i vinove loze tijekom zime Velimir Lasić, dipl. ing. T ijekom zime na mnogim voćnim vrstama i vinovoj lozi prisutni su razni štetni organizmi. Iako ti štetni organizmi u zimskom razdoblju u pravilu ne čine štete, ipak se suzbijaju jer ako ih se ne suzbije tijekom zime oni tijekom vegetacije mogu pričiniti ozbiljne štete. Zaštita tijekom zime kod većine voćnih vrsta s razlogom se smatra osnovnom zaštitom, jer u voćnjacima u kojima je pravodobno provedena kvalitetna zaštita tijekom zime, tad tijekom vegetacije ima daleko manje problema s mnogim štetnim organizmima. Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi. Oviphyt je insekto-akaricid koji se koristi za suzbijanje štetnih vrsta kukaca koji prezimljavaju u različitim stadijima na voćkama i vinovoj lozi, Oviphyt možete koristiti i za zaštitu agruma (mandarina, limun, naranča, grejpfrut i dr.) od štitastih uši koje na ovim voćnim vrstama pričinjavaju velike probleme. te za suzbijanje jaja crvenoga voćnog pauka. Koristi se tijekom mirovanja vegetacije pa sve do pred cvatnju, u dozi od 6-7 l/ha i uz utrošak minimalno 1000 l vode po hektaru. Za razliku od mineralnih ulja (bijelo ulje) čija je primjena dopuštena samo na voćkama, vinovoj lozi i drugim drvenastim biljkama tijekom mirovanja vegetacije, parafinska ulja se mogu koristiti i u vegetaciji. Parafinska ulja djeluju gušenjem jaja i jedinki (lisne uši, štitaste uši, grinje, lisne buhe...) koje prezimljuju na voćkama i lozi. Mogu biti fitotoksična pa se trebaju primjenjivati uz oprez (paziti na koncentraciju). Bolje ih je koristiti pri nižim temperaturama i suhom vremenu. Problem pri visokim temperaturama je vodeni stres, pa dolazi do venuća lista, a kod vlažnog vremena ulje isparava sporije pa može doći do paleži. Ne smiju se koristiti u smjesi sa sumporom i barem 2 tjedna od tretiranja sumporom. Parafinska ulja su malo toksična za sisavce, a zbog načina primjene nisu štetna za korisne organizme. BROJ 96 • VELJAČA 2015. Potražite u: Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg Agrocentar SJEMENARNA Mostar Agrocentar SJEMENARNA Čitluk Agrocentar SJEMENARNA Grude Agrocentar SJEMENARNA Ljubuški 039 700 000 036 352 700 036 641 700 039 661 255 039 833 700 38 PITANJA I ODGOVORI Sadnice cijepljenog oraha Možete li mi objasniti zašto je u voćnim rasadnicima teško pronaći cijepljene, odnosno, kalemljene sadnice oraha i koliko je vremena potrebno da sadnica-sijanac uopće dođe na rod? Unaprijed zahvalan! Istina je da u voćnim rasadnicima uglavnom nemamo zastupljenu sadnicu kalemljenog oraha i da je u ponudi najčešće njegova sadnica-sijanac. Razlog leži u složenosti i poteškoćama kod samih tehnika cijepljenja oraha zbog čega na tržištu imamo i njihovu stalnu nestašicu. Jer, orah je za razliku od drugih voćnih vrsta, koje se same ukorjenjuju (primjerice lijeska) ili imaju na raspolaganju veliki broj tipova vegetativnih i generativnih podloga (primjerice jabuka), ograničen zapravo na samo jednu podlogu. Riječ je o podlozi uzgojenoj iz sjemena čime se razumljivo i produžava nerodno razdoblje sorte uzgojene na takvoj podlozi. Jednostavno rečeno sadnica-sijanac će rod donijeti puno kasnije u odnosu na cijepljeni orah. Po riječima voćara rasadničara to će biti već za 4-5 godina a po praktičnim iskustvima tek za 9-10 godina. Ako vas to pak može utješiti, sadnica-sijanac je nekoliko puta jeftinija od kalemljenih sadnica oraha. Ivan Perić, dipl. ing. Zaštita ruža od niskih temperatura Posjedujem ozbiljniji nasad ruža koje uzgajam na malo višoj nadmorskoj visini i u uvjetima kontinentalne klime. Stoga me i zanima, trebam li svoje ruže tijekom zime štititi od niskih temperatura, odnosno, trebam li provoditi njihovo zimsko zagrtanje? Vrijedi pravilo kako će ruže dobro prezimiti samo ukoliko ih u jesen pravodobno i kvalitetno zagrnemo. Jer, u vašim uvjetima uzgoja prvi jesenski mrazevi obično dolaze kada su ruže još nepokrivene. Zeleni listovi tada već za nekoliko dana požute i otpadnu što je znak da vegetacija potpuno prestaje. To je ujedno i znak da tek tada treba obaviti spomenuti posao zagrtanja. A zagrće se motikom i prave se humke, tako da sloj zemlje visine od 20-tak cm prekrije spojno mjesto (kalem) i izbojke. Postavlja se pitanje-što će biti s dijelovima biljke iznad humke. Oni će, naime biti izloženi mrazevima i hladnoći, ali će isto tako tijekom orezivanja u proljeće biti uklonjeni, pa ih i ne treba štititi od niskih temperatura. Spomenimo i kako zemlja korištena prigodom zagrtanja mora biti fino usitnjena a sve kako bi što bolje nalegla tj. kako bi sama humka bila kompaktnija. I na kraju, recimo da je zagrtanje obvezna mjera koja se provodi kod ruža čajevki i mjesečarki što znači da ruže puzavice i penjačice u pravilu ne traže posebnu njegu tijekom zime. Mario Ćubela, dipl. ing. Sylvana – nova sorta sjemenskog krumpira Obzirom da namjeravam ove godine posaditi malo više krumpira, posebno ranih sorti, u Sjemenarninom agrocentru u Mostaru su mi preporučili da osim Arnove i Faluke, kupim i novu sortu Sylvanu. Možete li ukratko opisati o kakvoj sorti krumpira se radi. Sylvana je nova rana sorta krumpira namijenjena za proizvodnju mladog krumpira. Pokožica gomolja je žute boje a meso je također žuto. Gomolji su dosta krupni, vrlo ujednačeni,ovalnog oblika. Po sadnom mjestu sorta daje 6-8 gomolja. Sorta je karakteristična po visokom urodu. Iako sorta ima dugu dormantnost i nije nužno potrebno naklijavanje prije sadnje, ali naklijavanje će svakako dati pozitivne efekte. U startu ne traži previše dušika, ali zato traži nešto više kalija zbog osjetljivosti na modrice. Sorta je prikladna za uzgoj na različitim tipovima tala, ali se ne preporuča sadnja u hladno tlo jer može doći do pojave babičavosti. Sorta nešto sporije niče, ali iza nicanja slijedi vrlo brzi porast cime i lišća. Gomolji se lako odvajaju od cime. Gomolji se dobro čuvaju, ali treba izbjegavati skladištenje gomolja na temperaturi ispod 5oC jer gomolji brzo „ostare“. Sorta je umjereno osjetljiva na najvažnije gljivične bolesti. Luka Bošnjak, master struke Rezidba trešnje Kad i u koje vrijeme se obavlja rezidba trešnje? Trešnja, kao ni druge koštunjičave voćke, ne podnosi dobro rezidbu u mirovanju pa se ona odgađa do fenofaze bubrenja pupova ili do pred cvatnju. Tako da se rezidba većim dijelom obavlja u vegetaciji kad se početkom rasta nepoželjne mladice pinciraju ili potpuno uklanjaju. To se posebno odnosi na one koje rastu okomito duž osnovnih grana i one koje rastu prema unutrašnjosti krošnje jer je jako zasjenjuju. Nakon što trešnja postigne svoju punu rodnost, njezina će se vegetativna aktivnost smanjiti, te je tada potrebna slabija rezidba. Svibanjske kitice traju i do dvanaest godina i same se obnavljaju. Zato je rezidba trešnje u punoj rodnosti vrlo jednostavna i obuhvaća izolaciju vrhova, te odstranjivanje grana koje zasjenjuju krošnju. Mladen Karačić, dipl. ing. Sorta trešnje Regina Od poznanika sam dobio tri sadnice trešnje sorte Regina. Obzirom da se prvi put susrećem sa tom sortom, molim vas da mi date nekoliko osnovnih karakteristika te sorte trešnje. Nova sorta, podrijetlom iz Njemačke koja je tržišno sve zastupljenija među komercijalnim sortama tamnocrvene trešnje. Stablo je bujna rasta sa širokim i dobro razgranatim krošnjama. Plod je krupan, čvrst, srcolika oblika, izrazito tamnocrvene boje, otporan na pucanje. Meso ploda je ugodnog okusa. Regina dobro podnosi zimske mrazeve i tolerantna je prema hladnijim vremenskim uvjetima s većom količinom padalina. Sorta kasnog vremena cvatnje i sazrijevanja (dozrijeva koncem lipnja). Potreban joj je oprašivač. Dado Marić, dipl. ing. Tangerina – mandarina ili nova vrsta agruma! Dobila sam nekoliko plodova agruma koji me podsjećaju na mandarine. Prijateljica koja mi ih je donijela kaže da je to tangerina. Plodovi su isti kao i plodovi mandarine samo imaju izraženiju narančastu boju. O čemu se radi? Tangerina je, zapravo, mandarina s nešto izraženijom narančastom bojom. Ova varijanta mandarine dobila je naziv po luci Tangier u Maroku, odakle je bila po prvi put izvezena u Europu 1841. godine. U početku se voće zvalo ‘tangerine orange’ (kao i ‘mandarin orange’), ali se zatim skratilo do tangerine. Tangerina je zapravo ista mandarina, samo ona koja raste u Maroku. Ivana Markota, dipl. ing. BROJ 96 • VELJAČA 2015. 39 Martina Škegro, master struke S tolne sorte vinove loze koriste se za konzumiranje u svježem stanju ili prerađene sušenjem, konzerviranjem, kandiranjem i sl. Neke od sorti mogu se koristiti i za pravljenje vina, ali za većinu to ne dolazi u obzir prvenstveno zbog svoje primarne namjene. Stolne sorte imaju puno manje šećera nego vinske, krupnije su bobice i imaju više mesa. Također zahtijevaju i drukčiju tehnologiju uzgoja i njege i više ručnog rada. Kod stolnih sorata danas se isključivo koriste visoki uzgojni oblici, najčešće oblici pergola ili tendona, povezani jakom armaturnom mrežom. Sve to čini tehnologiju proizvodnje stolnoga grožđa potpuno nespojivom s uzgojem vinskih sorata, zato je i proizvodnja stolnoga grožđa danas postala strogo specijalizirana djelatnost s visokim početnim ulaganjima. Uzgoj stolnih kultivara gospodarski je vrlo unosan, ali i odgovoran posao. Stoga pri izboru sortimenta treba voditi računa o mnogim čimbenicima koji određuju smjer proizvodnje. Općenito možemo reći kako su jedino neka područja južne Hercegovine prikladna za robnu proizvodnju stolnoga grožđa, a takvu proizvodnju u ostalim područjima možemo organizirati samo za lokalnu potrošnju ili za potrebe kućanstva. CARDINAL CRVENI - vrlo gospodarski važna sorta, uzgaja se u svim dijelovima svijeta. Selekcionirana je u Kaliforniji (SAD). Ima srednje zbijen veliki grozd, velike okrugle bobice. Bobice su krupne, tamno crveno ljubičaste boje, nježnoga muškatnog okusa i mirisa. BROJ 96 • VELJAČA 2015. CARDINAL CRVENI najpoznatija stolna sorta vinove loze Posljednjih nekoliko godina na području Hercegovine sve više se sade stolne sorte vinove loze. Između desetak sorti koje se uglavnom sade, sorta Cardinal je među vodećim. Grozd je velik ili vrlo velik, težine 300600 grama, nekad i više. Cardinal je vrlo rodna sorta. Pogodan je za prijevoz, a užitan je od početka šare do tehnološke zrelosti što mu daje mogućnost berbe tijekom tridesetak dana. Cardinal dozri- jeva vrlo rano, na području Hercegovine koncm srpnja odnosno početkom kolovoza. Sok sadrži 14-18 % šećera i 4-5 g/l ukupnih kiselina. Cardinal je vrlo zanimljiva sorta za potrošnju u svježem stanju. 40 Mineralna gnojiva za gnojidbu duhana Stipe Glavina, dipl. ing. D uhan je kao kultura othranio mnoge hercegovačke obitelji u prošlosti i iako je jedno vrijeme bio gotovo zaboravljen, u novije vrijeme njegov uzgoj postaje sve zastupljeniji na hercegovačkim oranicama. Kako bi imali zadovoljavajući prinos i kvalitetu lista duhana, potrebno je kvalitetno odraditi pripremu tla i gnojidbu. Kako odraditi gnojidbu, kojim gnojivom i u koje vrijeme uvelike ovisi o prethodnom korištenju zemljišta. Duhan bi trebalo obvezno uzgajati u plodoredu što i nije toliko čest slučaj zbog ograničenih obradivih površina, međutim važno je koliko toliko odmoriti zemljište nekom pretkulturom. Dobre pretkulture za duhan su strne žitarice, a loše pretkulture su one koje su iz iste porodice kao i duhan (krumpir, rajčica…). Priprema tla Kod pripreme tla najvažnije je kasno jesensko oranje koje se izvodi na dubinu od 30-35cm. Koncem zime obavlja se drljanje uzorane površine kako bi se zatvorila zimska brazda jer se na taj način čuva vlaga u tlu. Do sadnje duhana rotokultivatorom se obrađuje zemljište kako bi se uništili korovi koji su izrasli, te takvo zemljište treba pustiti da se slegne. Prije sadnje se razbija pokorica i rahli se tlo ponovno rotokultivatorom (frezom). Dobro prorahljeno i pripremljeno tlo spremno je za sadnju presadnica duhana. Gnojidba duhana Gnojidba duhana se odvija usporedno s obradom tla. Idealno bi bilo u kasnome jesenskom oranju dodati 2/3 planiranoga mineralnog gnojiva. A ostatak u proljetnoj pripremi pred sadnju. Ovakav način gnojidbe je dosta rijedak i većinom se sva količina mineralnog gnojiva unosi pred sadnju. Gnojidba je puno učinkovitija ako se koristi u trake nego širom. Također je ustaljena praksa da se mineralno gnojivo stavlja na ‘’križ’’ tik prije sadnje. Izbor gnojiva Duhan kao kultura ima različite zahtjeve za hranjivom od mnogih drugih kultura. Tako su najčešće formulacije koje se koriste za gnojidbu duhana one u NPK formulaciji gdje je udio dušika najmanji kao kod NPK 0-20-30, 7-1421, 8-16-24, te 7-20-30. Ovisno o tlu bitno je unijeti 30-80 kg dušika, 80160 kg fosfora te 210-240 kg kalija po hektaru površine. Što bi bilo prosječno 60 kg po dulumu jedne od prethodno navedenih formulacija. Kao što je već navedeno ove formulacije je najbolje dodati u kasnu jesen ili rano proljeće a pred sadnju se dodaje dušično mineralno gnojivo gdje je dušik u amonijačnom obliku. Bitno je naglasiti ulogu sumpora kod gnojidbe duhana. Sumpor ima pozitivno djelovanje na kvalitativna svojstva kod duhana. On oslobađa blokirani fosfor i mikroelemente u tlu koje biljka lakše usvaja. Također sumpor je bitan jer pomaže izgradnji suhe tvari što pridonosi boljoj kvaliteti i boji lista duhana a može imati i sporedno fungicidno djelovanje i tako smanjiti zarazne bolesti duhana. Svakako preporučamo prigodom izbora mineralnog gnojiva koristiti one formulacije NPK gnojiva obogaćene sumporom kao što su 7-2030+3%S, 8-16-24 +4%S te za gnojidbu pred sadnju i prehranu gnojivo Amosulfan koje sadrži 20% dušika i 24% sumpora. BROJ 96 • VELJAČA 2015. ZA PSA ZA PSA JUNIORA FRIEND ANTIPARAZITNE OVRATNICE omogućuju sigurnu i potpunu zaštitu vašeg ljubimca od muha, buha, krpelja i komaraca. Napravljene su na bazi prirodnih sastojaka biljnih vrsta koje iskazuju posebno repelentno djelovanje na insekte te su jednostavne za korištenje, ugodne i bezopasne za vašeg ljubimca. U normalnim uvjetima ovratnicu zamijenite svakih 60 dana, a u slučaju povećane inficiranosti ovratnicu češće zamijenite. ZA MAČKU 461&313&.*6.)3"/";"14& 35(9(1&,-$35(+5$120 %5,7MHUD]YLRVXSHUSUHPLXPKUDQX]D NXQHOMXELPFHNRMDXVSMHQRWLWLRUJD QL]DPRGQHJDWLYQLKXWMHFDMDRNROLD %ULW &DUH MH SURL]YHGHQ X FLMHORVWL RG DQWLDOHUJLMVNLKLYLVRNRSUREDYOMLYLKVD VWRMDNDNDRWRVXMDQMHWLQDORVRVULDL NUXPSLU3DOMLYRGDELUVDVWRMDNDJDUDQ WLUDYLVRNXWROHUDQFLMXQDKUDQXLVSUMH DYDDOHUJLMVNHUHDNFLMH%ULW&DUHVDGUL IXQNFLRQDOQH VDVWRMNH NRML SRGUDYDMX LPXQLWHW SREROMDYDMX VWDQMH RUJDQL] PDLSRPDXVPDQMLWLUL]LNRGR]ELOMQLK EROHVWL ANTI-AGING COMPLEX URAVNOTEŽEN OMJER AMINOKISELINA Ključne prednosti Brit Care: 1. 100% ANTI-ALERGIJSKI SASTOJCI – JANJETINA I RIŽA / LOSOS I KRUMPIR 2. URAVNOTEŽEN PROFIL AMINOKISELINA 3. SADRŽI POSEBNE SASTOJKE KOJI POZITIVNO UTJEČU NA NUTRITIVNA SVOJSTVA HRANE 4. SADRŽI ULJE LOSOSA 5. SADRŽI JEDINSTVENE HRANJIVE TVARI 6. NE SADRŽI: Soju, govedinu, svinjetinu, pšenicu, kukuruz, GMO i druge negativne tvari. OMEGA MASNE KISELINE MIŠIĆI ANTIALERGIJSKI SASTOJCI #3*513&.*6.)3"/";"14& =$='5$9/-(,9,7$/12679${(*36$ %ULW3UHPLXPKUDQD]DSVHVDGULELOMQHLYRQHHNVWUDNWH]DSREROMDQRNXVLSUREDYOMLYRVW+UDQD MHERJDWDYLWDPLQLPDPLQHUDOLPDLRUJDQVNLPHOHPHQWLPDXWUDJRYLPD 6DGULSUHELRWLNH]DSRGUNXLPXQLWHWXLPHWDEROL]PX 1HVDGULVRMXNHPLNDOLMHQLNRQ]HUYDQVH %,/-1,,92 1,(.675$.7,UXPDULQDJUR¢DNXUNXPHDJUXPDLNOLQLD {WLWHVWDQLFHRGRWHHQMD {WLWHRUJDQL]DPRGVORERGQLKUDGLNDOD 3UXDMXEROMX]DWLWXVWDQLFDPHPEUDQH 3REROMDYDMXXQRVKUDQH 3REROMDYDMX]GUDYVWYHQR VWDQMHNRHGODNHL]JORERYD ODLIČNA PROBAVA ZDRAV KOSTUR ZDRAVA KOŽA I DLAKA 9(/,,1$ 2=1$.$ 7(,1$ RGGR 60$//%5(('6 0$/(3$60,1( 6 NJ 0(',80%5(('6 65('1-(3$60,1( 0 NJ /$5*(%5(('6 9(/,.(3$60,1( / NJ (;75$ /$5*(%5(('6 -$.29(/,.( 3$60,1( ;/ NJ $'8/7 6(1,25 -81,25 $'8/7 6(1,25 -81,25 $'8/7 6(1,25 -81,25 $'8/7 6(1,25 -81,25 ZDRAVO SRCE ANTI-AGING COMPLEX 63257 /$0%5,&( VITALNOST ,9271$)$=$ ANTIALERGIJSKI SASTOJCI /,*+7 3833,(6 JAK IMUNITET %ULW3UHPLXPKUDQD]D SVHMHMHGLQDSUHPLXP KUDQD]DSVHUD]YLMHQD SRVHEQR]DVYHYHOLLQH SDVDLVYHID]HLYRWD 46 Otrovanje pčela Iako je jesensko i zimsko razdoblje doba kad na podnici ili ispred košnica pronalazimo više uginulih pčela nego u toplom dijelu godine, ne mora uvijek značiti da se radi o redovitim zimskim gubitcima. Kruno Lažec, dr. vet. med. K ad se temperatura zraka prvi put spusti na niže od 5 0C, pčele se jače stisnu u klupko i započinju pravo zimovanje. Hladnoća većinu slabijih i starijih pčela usmrti i one padaju na podnicu ili još žive otpužu na leto gdje ugibaju. Kad razdoblje hladnoće potraje nekoliko dana, preostale pčele ne izlijeću i ne iznose uginule koje tada vidimo ispred košnica i na podnici. Ako smo neuspješno ili nismo na vrijeme tretirali protiv varoe, može biti mnogo oslabljenih pčela koje ugibaju unatoč jakoj zajednici, što također vidimo kao pojačana uginuća na početku zimovanja. Uglavnom, su to sve redoviti i očekivani gubitci. Pri obilasku pčelinjaka tijekom zime leto uvijek očistimo od snijega i leda, a također i od mrtvih pčela, pri čemu procjenjujemo njihov broj. Ponekad se kasnije tijekom zimovanja može dogoditi da pronađemo povećana uginuća pčela odjednom, ili propadanje cijele zajednice iako je u košnici bilo dovoljno hrane. Kad isključimo sve moguće uzroke uginuća (varou, bolesti ili slično), možemo posumnjati da je klupko stiglo do lošijeg ili štetnog meda (medljikovca), ili peluda čijom se potrošnjom u organizmu pčela gomilaju štetne tvari i dovode do pojačanog uginuća. Ako se nađe takvo stanje, treba se prisjetiti odakle potječe med, a pogotovo pelud koji smo pčelama ostavili za zimovanje. Kako za razliku od meda pčele pelud ne prerađuju nego samo dorađuju i skladište, u njemu se mogu pronaći i neželjene tvari u količinama koje mogu naštetiti pčelama tijekom zimovanja. Uzrok iznenadnog i povećanog uginuća pčela u aktivnom razdoblju, ali i tijekom zimovanja mogu biti i različita otrovanja. Zbog toga ovdje podsjećamo na otrovanja različitim tvarima koje se koriste u zaštiti bilja, tvorničkim pogonima ili se slučajno mogu pronaći u pčelinjoj hrani. Najčešće se radi o trovanju pesticidima, ali i dimom tvornica, te medljikom, nektarom, peludom pa i kuhinjskom soli. Otrovanja prouzročena pesticidima Pesticidi su sintetičke, rjeđe prirodne, selektivno toksične tvari, namijenjene uništavanju štetnih biljnih i životinjskih organizama. Njihova primjena najveća je u proljeće kad započinje sezona radova i takozvane kemijske zaštite u vrtovima, poljima, voćnjacima i vinogradima. Tad postoji i najveća opasnost za otrovanje pčela. Za pčele su najtoksičniji insekticidi, ali i neki herbicidi. Ako i sami upotrebljavamo navedena sredstva, trebamo pozorno proučiti upute proizvođača o koncentracijama i načinima primjene. Na taj način zaštit ćemo u prvom redu sebe, zatim pčele i ostale korisne kukce, a i što manje onečistiti okoliš. Insekticide dijelimo na kontaktne (djelovanje kontaktom-dodirom) i na crijevne otrove (djeluju putem probavnog trakta). Od otrovanja u prvom redu ugibaju pčele sabiračice. Ovisno o vrsti i koncentraciji otrova, do uginuća može doći na mjestu tretiranja otrovom, na putu prema košBROJ 96 • VELJAČA 2015. 47 Otrovanja prouzročena tvorničkim dimom Dim pojedinih tvornica sadrži otrovne tvari (olovni, fluorovi spojevi) koje se nakupljaju na bilju u okolici, koje onda postaje otrovno za pčele, ali i druge vrste životinja, u prvom redu biljojede. Tvornički dim prouzročuje štetu u promjeru od 5 do 6 km. Ponekad se može dogoditi da vjetar odnese otrovne tvari i na veće udaljenosti (do 20 km). Danas ipak većina tvornica ima specijalne uređaje koji sprječavaju izlazak otrovnih tvari, tako da bi ove vrste trovanja bile moguće tek u iznimnim slučajevima. Otrovanje medljikom nici ili u samoj košnici. Kod jačih otrovanja pčelinja zajednica izgubi naglo veliki broj sabiračica, oslabi, a može i u potpunosti propasti. Ako se radi o kontaktnom otrovu, pčele sabiračice mogu ga unijeti u košnicu i prenijeti na kućne pčele. Isto tako, ako u košnicu unesu pelud onečišćen sredstvom koje djeluje putem crijeva dolazi do otrovanja i ugibanja kućnih pčela i ličinaka. Kako bi se otrovanja spriječila, ne smiju se upotrebljavati kemijska sredstva koja su otrovna za pčele u vrijeme cvatnje biljaka, kao ni u šumama tijekom medljikove paše. Ako je tretiranje nužno, treba na vrijeme obavijestiti pčelare određenog područja. Tad pčelar poduzima potrebne mjere. Ujutro, prije izlijetanja pčela treba zatvoriti košnice s pčelama i otvoriti uređaje za ventilaciju. Kad su pčele zatvorene dulje vrijeme, treba im davati vodu-u hranilicu ili prazno saće. U razdoblju dok su košnice zatvorene pčele ne smijemo bez velike potrebe uznemiravati, pa ni prihranjivati. Koliko dugo ćemo pčele držati zatvorene, ovisi o vrsti upotrijebljenog otrova i načinu na koji se primjenjuje (prskanje sa zemlje ili iz zrakoplova). Opasno razdoblje se skraćuje u slučajevima jake kiše nakon tretiranja kemijskim sredstvom, jakog vjetra ili vrućina s temperaturama od 30 0C u hladu. BROJ 96 • VELJAČA 2015. Medljika ili medna rosa javlja se na šumama bjelogorice, crnogorice, rjeđe travama i žitaricama. Najčešće je proizvode štitaste i lisne uši. Od nje pčele rade med medljikovac. Sadrži teško probavljiv šećer melecitozu i veći postotak mineralnih tvari u prvom redu kalijevih i natrijevih soli. Za zimovanje pčela med medljikovac ne smije se koristiti zbog teške probavljivosti. Ponekad u medljici i medu medljikovcu možemo naći i organske otrove koji nastaju kao produkt nekih vrsta pljesni. Kod otrovanja medljikom dolazi do degeneracije i obamiranja stanica srednjeg crijeva, a pčele posljedično dobiju proljev i ugibaju. To se događa osobito zimi, jer med sadrži veliku količinu teško probavljivih tvari, a pčele ne mogu redovito izlijetati na pročisne letove. Ponekad kod pčele uočavamo gubitak dlačica i crni izgled. Otrovanje nektarom Nektar je slatki sok koji u cvjetovima luče žlijezde nektarije, a sastoji se od vode i šećera. Uloga mu je privlačenje kukaca radi oplodnje cvijeta. Nema mnogo dokazanih slučajeva trovanja nektarom. Da bi došlo do ovog trovanja, mora cvasti puno otrovnih biljaka na jednom mjestu. Dokazano je trovanje nektarom biljke mrazovac, jer on sadrži alkaloid kolhicin. Otrovanje peludom Pelud je muško sjeme biljke čija je zadaća oplodnja ženskih stanica. Sadrži veću količinu bjelančevina i različite vitamine. Pelud je zato pčelama izvor bjelančevina, vitamina i minerala, ali pelud nekih vrsta biljaka (luk, duhan) sadrži otrove za pčele, prvenstveno alkaloide. Do trovanja može doći i zbog smrznutog ili pljesnivog peluda u saću tijekom zimovanja. Otrovanje kuhinjskom soli Do ovog trovanja dolazi ako zimskoj hrani dodajemo kuhinjsku sol. Od 0,2 do 0,5 % kuhinjske soli u hrani skraćuje život zatvorenih pčela, a od 1 do 5 % je vrlo otrovno. Otrovno djelovanje očituje se u propadanju crijevnih stanica. Zato pčelinjoj hrani koju sami pripravljamo moramo posvetiti posebnu pozornost. Članak preuzet iz Gospodarskog lista LOGOTIP d.o.o. za izdavaštvo i grafičku djelatnost Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiH Tel.: 00 387 39 703-841 Fax: 00 387 39 700-130 e-mail: [email protected] www.tiskara-logotip.com AKTIVPLUS Polica AKTIV PLUS pruža sigurnu zaštitu od posljedica nesretnog slučaja uz iznimno povoljnu godišnju premiju! Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM: — za slučaj smrti uslijed nezgode 5.000,00 KM — za slučaj trajnog invaliditeta 10.000,00 KM — za slučaj 100% trajnog invaliditeta 15.000,00 KM — dnevna naknada za bolničko liječenje 10,00 KM www.croatiaosiguranje.ba Odabirom uplate većeg iznosa godišnje premije i svote pokrića po polici AKTIV PLUS bit će veće. Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posjetite Vama najbliže prodajno mjesto Croatia osiguranja d.d. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno i korisno osiguranje. WEB SHOP SJEMENARNA artnera nas p ih n v lo s o p i ca a p u k smo Zadovoljstvo naših to a z , ja n a v lo s o p g e š a na pcima vodi na svim područjim u k o k ta i p o h s b we odlučili otvoriti vlastiti gućiti ugodnost kupovine omo na teritoriju cijele BiH ma. o d g to ti s la v ti s o n b o d naših proizvoda iz u Sjemenarna web shop Vam nudi: Ţ1SFHMFEOVTUSVLUVSVQPOVEFJQSPJ[WPEB Web Shop Ţ+FEOPTUBWOPOBSVÌJWBOKF Ţ4JHVSOPQMBÆBOKF (plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe), Ţ#FTQMBUOBJCS[BEPTUBWBVÌJUBWPK#*) (minimalna narudžba 60 KM) opa h s b e w o k re p ti a v o p u ok Sve detalje o tome kak i - shop.sjemenarna.com nic potražite na našoj stra Želimo Vam ugodnu kupovinu!!! [email protected] www.sjemenarna.com 50 ZANIMLJIVOSTI Banana – važna biljka u prehrani Banana je četvrta biljka u svijetu prema uporabi za prehranu (nakon riže, pšenice ce i kukuruza). Banane su se u Jugoistočnoj Aziji koristile još u prapovijesti. Prvi Europljani koji su ih sreli bili su vojnici Aleksandra Makedonskog u Indiji. U Africi su ih proširili Arapi, te europski kolonisti (Španjolci, Portugalci i Englezi) koji su ju donijeli u Južnu Ameriku. Najveći današnji proizvođači su Indija, Brazil i Kina. U Ekvadoru i Kostarici banane čine glavninu izvoza. Vanilija – vrlo skupi začin Prava vanilija je poslije klinčića drugi najskuplji začin na svijetu. To ne čudi kada se zna koliki je trošak potreban za njezinu proizvodnju. Izvan domovine domov svaki se cvijet mora ručno oprašivati jer nedostaju d j specijalno prilagođene pčele za tu namjenu. Potrebno je 5-8 mjeseci da bi se mogli brati poluzreli plodovi a svaki nalet hladnoće tijekom tog razdoblja uništi berbu. Nakon toga plodovi se kratko zagrijavaju i potom fermentiraju 3-6 mjeseci i to prvo svakodnevno na suncu, a potom umotani u vunene deke. Preko noći čuvaju se u zrakonepropusnim spremnicima kako bi se sačuvala aroma. Danas se mahune vanilije prodaju na komad, pakirane u posebna pakiranja. Evina jabuka Eva je pojela jabuku i dala je Adamu što je dovelo do konca zemaljskog raja... Dobro poznata zgoda koja dokazuje da su jabuke jedne od najstarijih voćnih vrsta. Uostalom, to potvrđuju i arheološke iskopine u kojima su pronađeni poluugljeni ostatci jabuka za koje se smatra da potječu iz željeznog doba. Dakle, čovjek ih je skupljao prije 5000 godina, a vjeruje se da su podrijetlom iz jugozapadne Azije, negdje s obronaka Himalaja. Rimsko carstvo je poznavalo svega 36 sorti jabuka dok ih je danas između 7000 i 8000 sorata. Nije poznato koliku je veličinu imala Evina, ali se zna da je najteža jabuka uzgojena u Michiganu i težila je rekordnih 1416 grama, što je bilo posve dostatno da uđe u Guinessovu knjigu rekorda. Noćurak cvate u poslijepodnevnim satima Noćurak je višegodišnja biljka, no i kod nas se može uzgajati kao jednogodišnja zeljanica. Svoj naziv zahvaljuje mnoštvu boja svojih cvjetova. Većina naziva u drugim jezicima povezana je, međutim, s činjenicom da se cvjetovi otvaraju tek kasno poslijepodne, a pred jutro se ponovno zatvaraju. Njegova navodna čaška je zapravo ovoj pricvjetnih listova. Korijen daje izrazito jako laksativno sredstvo, a cvjetovi u Aziji služe za bojenje živežnih namirnica. KLUB [email protected] www.sjemenarna.com CUPRABLU-Z NORDOX 75 WG CHAMPION 50 WP 3RWUDæLWHX $JURFHQWDU6-(0(1$51$ãLURNL%ULMHJ $JURFHQWDU6-(0(1$51$0RVWDU $JURFHQWDU6-(0(1$51$þLWOXN $JURFHQWDU6-(0(1$51$*UXGH $JURFHQWDU6-(0(1$51$/MXEXäNL
© Copyright 2024 Paperzz
