Josip Dundović, voditelj grupacije za biomasu ZOIE

HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO
Zbor novinara za zaštitu okoliša
OKRUGLI STOL:
Kako ostvariti projekte OIE u RH
“ŠUMSKA BIOMASA ZA PROIZVODNJU TOPLINSKE I
ELEKTRIČNE ENERGIJE U RH”
Moto: Energija iz regije – za regiju!
Mr. sc. Josip Dundović, dipl. ing. šum.,
predsjednik Hrvatske udruge za biomasu, sekcija HŠD
i voditelj Grupacije za biomasu ZOIE HGK
Zagreb, 2. veljače 2011. godine
SADRŽAJ PREZENTACIJE
1.
UVOD
2.
ZAŠTO BIOMASA KAO ENERGENT
2.1. EKOLOŠKE PREDNOSTI
2.2. GOSPODARSKE PREDNOSTI
2.3. SOCIJALNE PREDNOSTI
1.
ULOGA I UDIO ŠUMSKE BIOMASE U UKUPNOJ POTROŠNJI ENERGIJE U HRVATSKOJ
2.
POTICAJNI INSTRUMENTI (državni, ekonomski, predpristupni fondovi EU)
3.
PROBLEMI, ISKUSTVO PRI ENERGETSKOM KORIŠTENJU DRVA
4.
POSTROJENJA NA BIOMASU (instalirani kapaciteti za proizvodnju toplinske, električne
energije i krutih biogoriva i kapaciteta u fazi pripreme)
5.
POTENCIJALI I PERSPEKTIVE ENERGIJE DRVA
6.
ZAKLJUČCI
ŠUMSKA BIOMASA ZA MEHANIČKU PRERADU
I TERMIČKU UPORABU IZ DOVRŠNOG SIJEKA
PREDNOSTI:
Biomasa
… čuva klimu
… se stalno obnavlja i raste
… rješava energetske probleme
… otvara šanse izvozu
… jača regije
… stvara radna mjesta
CO2 emisija obiteljske kuće za 20 000 kWh godišnje
5 800 kg
fosilni CO2
Ekstralako
loživo ulje
3 800 kg
fosilni CO2
Prirodni plin
100 kg
fosilni CO2
Drvo
Godišnja potrošnja goriva:
2 000 litara
2 000 m3
11 prm OTB
Izvor: GUNTAMATIC
Usporedba emisije CO2 različitih sustava grijanja
uključujući ranije sustave načina grijanja
Peleti
KRC
Loživo ulje Prir.plin Elektr.energ.
Izvor: Öko-Institut; Gemis 4.0
Broj osiguranih
radnih mjesta
3. ULOGA I UDIO ŠUMSKE BIOMASE U UKUPNOJ POTROŠNJI
ENERGIJE U HRVATSKOJ
Iskorištavanje energije šumske biomase kao OIE, ima dugu
tradiciju u RH, naročito u ruralnim dijelovima, pa je 1965.
godine sudjelovala sa gotovo četvrtinu ukupne potrošnje
energije, a danas sa 1,2 mil. m³ ogrjevno drvo pokriva svega
jednu dvadesetpetinu (4,0 %), i to na tradicionalan energetski
neučinkovit način!
4.POTICAJNI INSTRUMENTI (državni, ekonomski, predpristupni
fondovi EU)
Važnost energetskog korištenja biomase kao OIE prepoznala je Vlada RH
donošenjem zakonskih i podzakonskih akata kojim potiče proizvodnju i korištenje
bioenergije:
• Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potiče energetsko korištenje
biomase (od 2004. godine),
• MPŠVG RH, Operativni program razvoja industrije prerade drva RH (2006. – 2010.)
• Novodonešenim tarifnim sustavima potiče proizvodnju “eko-struje” (od
1.07.2007.)
• Darovnicom Zaklade Globalnog fonda zaštite okoliša (GEF) priprema projekata
korištenja OIE (za projekte biomase i malih hidroelektrana) Republici Hrvatskoj
• Predpristupni fondovi IPARD (2010. – 2012.) poticat će projekte Energija iz
biomase
•Strukturni i kohezijski fondovi EU kao motor OIE (2007.-2013.) preko 9 milijardi
€ odnosi se na područje OIE i energetske učinkovitosti (1,8 milijardi € za biomasu)
5. PROBLEMI, ISKUSTVO PRI ENERGETSKOM KORIŠTENJU DRVA
Iako se RH po šumovitosti nalazi u samom Europskom vrhu, tj. odmah iza skandinavskih zemalja i Austrije,
uglavnom zbog slabih saznanja o modernom načinu korištenja biomase kao energenta zaostaje u
proizvodnji bioenergije: krute biomase, biogoriva i bioplina za EU!
Zbog toga HŠ d.o.o. već od 2002. godine imaju međunarodnu suradnju o uporabi drva kao energenta sa
Bavarskom i Austrijom. Rezultat međunarodne suradnje je:
•
osnivanje Hrvatske udruge za biomasu sekcija HŠD-a u lipnju 2005. godine,
organizacija 1., 2., 3., 4. i 5-ih Hrvatskih dana o biomasi 2006., 2007., 2008., 2009. i 2010. u suradnji s
Europskom udrugom za biomasu
•
organizacija stručnih i znanstvenih skupova, HAZU Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo,
Zagreb, 15. studeni 2006. i HGK, Zajednica obnovljivih izvora energije, Osijek, 27. – 29. svibnja 2007.
•
sudjelovanje na 1. Srednjoeuropskoj konferenciji za biomasu, Graz, siječanj 2005. (oko 1000 sudionika iz
27 zemalja), 2. Srednjoeuropskoj konferenciji za biomasu, Graz, siječanj 2008. (oko 1000 sudionika iz 50-ak
zemalja Europe i svijeta), kao i na 3. Srednjoeuropskoj konferenciji za biomasu, Graz, siječanj 2011. (preko
1200 sudionika iz 33 zemlje Europe i svijeta
•
•
Gradečka deklaracija 2005. dostavljena predsjedniku RH, predsjedniku Sabora RH i premijeru Vlade RH
•
Gradečka deklaracija 2008. je dostavljena premijeru Vlade RH
•
Ugovor o suradnji između gradova Güssing i Našice (19.06.2009.)
•
Gradečka deklaracija 2011. bit će dostavljena predsjednici Vlade RH
Razvoj Hrvatskih šuma prema podacima Šumskogospodarskih
osnova područja 2006. – 2015. u usporedbi s 1996. – 2005.
• u RH prirašćuje svake 3 sekunde 1m³ drva a HŠ d.o.o. imaju FSC certifikat
6. POSTROJENJA NA BIOMASU (instalirani kapaciteti za proizvodnju
toplinske, električne energije i krutih biogoriva i kapaciteti u fazi pripreme)
6.1 Instalirani kapaciteti:
• Industrijske kotlovnice za proizvodnju toplinske i električne energije iz
biomase iznose 512 MWt i 2 MWel, u 2006. godini proizveli su 6 GWh
električne energije i 14 767 TJ toplinske energije iz ogrjevnog drva za grijanje i
pripremu tople vode u domaćinstvima (Izvor: Energija u Hrvatskoj 2006.)
• Toplane na biomasu HŠ d.o.o. kao demo projekti:
- u primjeni: CTS Ogulin (1995.) i CTS Gospić (2005.),
Postrojenja za proizvodnju peleta: "Adria drvo" Gradec, "Drvenjača"
d.d. u Mrkoplju, "Finvest" d.d. u Gerovu, "Viševica comp. d.o.o." u
Perušiću, "Spačva" d.d. Vinkovci, “Energy pellets” d.o.o. Delnice,
“Šišarka” d.o.o. Županja i “Gamauf” d.o.o. Poljana (Lipik)
6.2 Kapaciteti u fazi pripreme:
• Toplane na biomasu na lokacijama u HŠ d.o.o: Vinkovci, Našice, Đurđevac,
Delnice i Krasno
• Termoelektrane na biomasu (kogeneracijska postrojenja):
- Šumska biomasa d.o.o. (kćerka HŠ d.o.o.) i OIE d.o.o. (kćerka HEP
d.d.) na lokacijama: Vukovar, Županja, Osijek, Belišće, Sl. Brod,
Glina, Zagreb, Karlovac, Udbina i Plomin,
- drvnoindustrijski kompleks: Strizivojna hrast d.o.o., "Spin Valis"
Požega, "Spačva" d.o.o. Vinkovci, DI "Novoselac" i DI "Slavonija"
Sl. Brod i NEXE Grupa u "Bilokalnik" Koprivnica
7. POTENCIJALI I PERSPEKTIVE ENERGIJE DRVA U HRVATSKOJ
Veliki potencijali šumske biomase u 2010. za energetsku uporabu 3,0 mil. m3
godišnje, (mogu poslužiti kao energent za proizvodnju toplinske i/ili električne energije) ili
čak dva puta više u odnosu na 2006. godinu, kada je proizvodnja bila 1,55 mil. m3!
Prema Sporazumu o suradnji na području obnovljivih izvora energije između HEP
d.d. i HŠ d.o.o., Našice, 7. rujna 2007. u idućih 5 godina uz partnerski odnos HŠ d.o.o.
izgradilo bi se 50 MWel elektrana na biomasu, za što je potrebno 450.000 tona šumske
biomase na deset lokacija.
Inače od 1,2 mil. m3 drva (1,0 mil. tona pri 30 % vlage) uz stupanj djelovanja 0,8 i uz
godišnje uporabno vrijeme od 7500 h/god. može se izgraditi električne snage od 95
MWel i toplinske od 285 MWt ili proizvesti 0,7 mil. MWh električne energije, što iznosi
4,2 % od ukupne potrošnje električne energije 17 mil. MWh u 2005. godini.
ZAHVATI NJEGE I OBNOVA KAO NAČIN PRIDOBIVANJA DRVA ZA ENERGIJU I
POVEĆANJA KVALITETE ŠUMA U HRVATSKOJ (Slavko Matić, HAZU, 15.11.2006.)
Prvi scenarij
(2006.-2015.) 6.5 mil. m³ propisanog godišnjeg etata
20% ogrjevno drvo
1.3 mil. m³
40% otpad
2.6 mil. m³
Drugi scenarij
(2006.-2015.) 6.5 mil. m³ propisanog godišnjeg etata
45% drvo za energiju
3.0 mil. m³
15% otpad
0.9 mil. m³
Treći scenarij
(2006.-2015.) 7.3 mil. m³ mogućeg godišnjeg etata
45% drvo za energiju
3.3 mil. m³
15% otpad
1.1 mil. m³
Četvrti scenarij
(2006.-2015.) 7.3 mil. m³ mogućeg godišnjeg etata
• drvo za energiju u uvjetima povećanog etata
3.3 mil. m³
• drvo za energiju iz njege čišćenjem – izvan etata
0.2 mil. m³
• drvo za energiju iz šikara i makija – izvan etata
0.7 mil. m³
• sveukupno drvo za energiju
4.2 mil. m³
Za podizanje energetskih šuma kratke ophodnje na raspolaganju je oko 181 tisuća hektara neobraslog
šumskog zemljišta s prosječnom produkcijom od 15 t/ha suhe tvari godišnje što za 12 godina iznosi 180
t/ha. Na ukupnoj površini od 181.000 ha to godišnje iznosi 2,715 mil. tona (3,4 mil m3)
Klonovi stablastih vrba (Salix spp.)
Salix matsudana, kineska vrba
Salix alba, bijela vrba
S. matsudana × S. alba
25 klonova
1,3 × 0,8 m, 9615 kom/ha
Starost 2/3 i 2/5 godina Najveća
produkcija klonova:
'V 580' – 23,2 t/ha
'V 573' – 22,3 t/ha
'V 575' – 22,0 t/ha
Prosječno preživljavanje 86 %
Prosječna produkcija
od 11,8 t/ha
Testovi osnovani na marginalnim tlima, bez
prihrane i zaštite od korova i štetočinja
POTENCIJALI
PRIMARNE ENERGIJE OIE
I KORIŠTENJE U 2006.
Red.
Vrsta OIE
broj
Potencijal
Korištenje u 2006.
PJ
%
PJ
%
1.
Šumska biomasa
58
15
18
4
2.
Poljoprivredna biomasa i
biogoriva
43
10
0
0
3.
Solarna energija
43
10
0
0
4.
Vjetar
32
8
0
0
5.
Geotermalna energija
25
6
0
0
6.
Vodene snage
61
15
57
14
262
64
75
18
Ukupno OIE
7.
Nafta
40
10
40
10
8.
Plin
90
22
90
22
9.
Uvoz
18
4
205
50
410
100
410
100
UKUPNA PRIMARNA ENERGIJA
2006.
Našice, 4. 09. 2009.
Mr.sc. Josip Dundović
ZAKLJUČCI
KORISTI OD KORIŠTENJA BIOMASE KAO ENERGENTA:
1. poboljšanje učinkovitosti korištenja energije,
2. povećanje vlastite proizvodnje energije uz smanjenje uvoza,
3. postizanje pozitivnih učinaka na okoliš jer je okoliš neprocjenjiv hrvatski
resurs,
4. stvaranje novih tvrtki i radnih mjesta – prije svega izravno u regiji,
5. otvaranje novih tržišta za domaće gospodarstvo i
6. stvaranje novog tržišta u šumarstvu (posebice tržišta ogrjevnog drva iz
proreda čija proizvodnja ostvaruje samo trošak, a drvo ostaje u šumi i time
izostaju šumskouzgojne mjere), ali i proizvodnje toplinske i/ili električne
energije,
7. šansa zemljama koje zaostaju u razvoju da si pomognu same u neovisnosti
od fosilnih goriva.
ZAKLJUČCI 2
1. Vlada RH spoznala je važnost OIE i 2007. uredila Tarifni sustav poticanja
proizvodnje el. energije iz OIE,
2. Nadam se da će Vlada RH (MINGORP) do 30. lipnja 2011. donijeti:
a) donijeti sustav poticaja za proizvodnju toplinske i rashladne energije iz
biomase, sunčeve i geotermalne energije (25-35 % od ukupne
investicije),
b) da bi raspoloživi hrvatski potencijali OIE, a posebno šumske i
poljoprivredne biomase predloženi u Energetskoj strategiji Hrvatske do
2020., koje navodi ‘’Zelena knjiga’’ u točki 9. OIE, umjesto 36 PJ (45% od
ukupno procjenjene biomase od 80,6 PJ) trebali biti 100 PJ ili gotovo 3 puta
više, što je ekvivalent energije sadržanoj u 2,4 mil. tona nafte.
3. Hrvatska treba energetski preokret, tj. treba dati prednost OIE ispred
dviju termoelektrana na uvozni ugljen i nuklearke
1. 500.000 ha poljoprivredne korisne površine pri potrajnom (održivom)
korištenju može zamijeniti nuklearku sa 1100 Mwel i dodatno proizvesti
1100 MWt
To će biti hrvatski odgovor na pitanje energije i klime u 21 stoljeću!
Hvala na pažnji!
KONTAKT
HRVATSKA UDRUGA ZA BIOMASU sekcija HŠD
Trg Mažuranića 11, 10000 Zagreb
Tel. 01 4804 220; Fax. 01 4828 477
Mob. 098 90 29 088
E-mail: [email protected]
www.sumari.hr/biomasa
Značaj fosilnih goriva s povijesnog gledišta
Bioenergija
za vrijeme
nakon nafte
5000 g. p.n.e.
3000 g. p.n.e
1000 g. p.n.e.
n.e.
1000 g. n.e.
Sadašnjost
Budućnost
Izvor: GUNTAMATIC
• FOSILNA GORIVA osigurala su gospodarski razvitak, ali i klimatske promjene = PLANET ZEMLJA SE ZAGRIJAVA
• BIOGORIVA su premošćenje do novog goriva VODIKA u budućnosti
• 21. stoljeće sve se više naziva STOLJEĆEM OBNOVLJIVE ENERGIJE
Utrošena energija (1000 kWh)
Emisija CO2 (t)
Prijevoz
Materijal
Drvo
Čelik
Beton
Vrsta konstrukcije
Nosiva konstrukcija za standardnu halu od 20 m raspona
Izvor: Bauer 1982, citirano po Halasz i Scheeru 1986
Ukupna potrošnja energije 2006. u Hrvatskoj
Ukupno 2006. godina
*
410,56 PJ
Uvozna bilanca:
80% nafta
100% ugljen
39% prirodni plin
46% električna energija
* 83% kućanstva, a 17% industrijske toplane i kotlovnice
Oko 49% ukupna uvozna
energetska ovisnost
Hrvatske
Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
Opskrba kućanstva toplinskom energijom iz CTS
•
Danas u RH usluge toplinarstva koristi oko 10% kućanstva u 14 većih gradova
(više od 140.000 kućanstava, koji čine 1/3 stanovništva RH), a kao energent
uglavnom se koristi prirodni plin, mazut i loživo ulje
•
Ta su toplinarska postrojenja (veća od 5MW) i oprema zbog prosječne starosti
od 20 do 25 godina na granici životnog vijeka i u iste treba investirati
izgradnjom novih kogeneracijskih postrojenja, koja bi osim fosilnih goriva
koristila i biomasu
Ukupna instalirana toplinska snaga CTS iznosi oko 2,4 GWt, a u 2006. isporučila su
2,6 TWh toplinske energije.
•
SREDNJOEUROPSKA KONFERENCIJA O BIOMASI 2008.
GRADEČKA DEKLARACIJA
Organizatori Srednjoeuropske koneferencije o biomasi 2008. zaključili su
sljedeću deklaraciju za razvoj bioenergije u Srednjoj Europi
Energija je u Europi značajniji dio našeg svakodnevnog života i za nas je postala razumljivo samo po sebi
naoko neograničena mogućnost raspoloživosti. Ipak su dani sigurne i jeftine energije iza nas. Vidi se da je Europa
sve više konfrontirana sa posljedicama promjene klime, sa rastućom ovisnosti o uvozu fosilnih goriva i
sve višim cijenama energije. Da bi mogli jamčiti potrajnu, sigurnu i konkurentnu opskrbu energijom potrebno je
europsku energetsku politiku planirati ambiciozno, efikasno i dugoročno te istu ustrojiti na obnovljive
resurse.
Nova industrijska revolucija
U svijetu centralnog doprinosa potrajne energetske politike za dostignuće klimatskih ciljeva i kao važan miljokaz
na putu prema jednoj europskoj energetskoj politici, Europsko vijeće sredinom ožujka 2007. donijelo je
”Europski energetski akcijski plan”, koji ima tri cilja:
• sigurnost opskrbe
• ekonomičnosti i
• podnošljivosti za okoliš.
Nova europska energetska politika može se usporediti sa novom industrijskom revolucijom. Europska unija sada
mora u temeljnoj preorijentaciji energetske politike preuzeti u cijelom svijetu ulogu predvodnika. To može uspjeti
samo ako 27 članica, koordinirani kroz EU – komisiju, izgrade energetski efikasnu energetiku te energetiku koja
se orijentira na niskoj CO2 razini.
ZADACI HRVATSKE UDRUGE ZA BIOMASU:
1. Organizacija savjetovanja, stručnih skupova, seminara i dr.
2. Izdavanje publikacija i promidžbenih materijala
3. Priprema podloga za toplinsku energetsku politiku putem HKG i Radne skupine
za međuresorsku suradnju
4. Predavanja i kooperacija sa drugim organizacijama koje imaju slične ciljeve iz
tuzemstva i inozemstva
5. Lobiranje na nacionalnim i međunarodnim procesima u pripremi Zakona i
podzakonskih alata iz energetske i okolišne politike
6. Informacija nositelja odlučivanja u politici i gospodarstvu o dodatnim
mogućnostima i koristima bioenergije
7. Potpora praktičarima u uporabi bioenergije
8. Organizacija i potpora marketingu (TV, novine) i oglašavanje (plakate, letke i sl.)
za bioenergiju
9. Suradnja sa korisnicima, proizvođačima, znanosti i istraživanju u toku daljnjeg
razvitka sustava bioenergije
USPOREDBA EKONOMIČNOSTI GRIJANJA NA DRVENE PELETE UMJESTO
NA LOŽIVO ULJE U GOLUBINJAKU LOKVE (za 150 m2 grijane površine)
Rd.
broj
Vrsta goriva / Opis stavke
Loživo ulje
Drveni peleti
1.
Potrebna iskorištena energija
23.832 kWh
23.832 kWh
2.
Stupanj korisnosti kotla
90 %
90 %
3.
Utrošena energija
26.480 kWh
26.480 kWh
4.
Ogrjevna vrijednost goriva
10,0 kWh/l
4,9 kWh/kg
5.
Potrošnja goriva
2.648 l
5,4 tona
6.
Cijena goriva *
4,98 kn/l
1,34 kn/kg
7.
GODIŠNJI TROŠKOVI GORIVA
13.187 kn
7.236 kn
8.
Godišnji pogonski troškovi **
2.312 kn
2.386 kn
9.
INVESTICIJSKI TROŠKOVI
10.860 kn
16.695 kn
10.
Godišnji troškovi investicije ***
1.115 kn
1.714 kn
11.
UKUPNI GOD. TROŠKOVI (7 + 8 + 10)
16.614 kn
11.336 kn
12.
Rizik troškova proizvodnje energije
visok
mali
13.
Cijena grijanja (11 : 1) po kWh
0,70 kn
0,48 kn
14.
Emisija fosilnog CO2 /god. (1l lož ulja /
2.9 kg CO2)
7.680 kg
0
15.
Riziko energetskih troškova
Visok
Neznatan
* Cijena loživog ulja iz siječnja, 2008. godine Šum. Lokve, a drvenih peleta listopad, 2007. godine Drvenjača d.d. Pogon Mrkopalj (150 EUR/toni + PDV)
** Godišnji pogonski troškovi 315 EUR-a za kotao na loživo ulje, a 325 EUR-a za kotao na drvene pelete u Njemačkoj
*** 6 % kamata uz 15-godišnji otpis investicije
EU Energetski akcijski plan – založiti se za forsiranje obnovljivih izvora energije
Sržišna točka ovog akcijskog plana je obveza, da se udio obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije u EU
do 2020. godine povisi na 20%. Paralelno s tim treba do 2020. godine efikasnim mjerama snizit za 20% prognoziranu
potrošnju energije. Povezivanje uštede energije sa jasnim očitovanjem na podupiranje obnovljivih izvora energije predstavlja
za tržište energentima značajan signal da ulaže u potrajnu i inovativnu energiju.
Za viši rast i radna mjesta
Sve veća ovisnost Europe o uvoznim fosilnim nositeljima energije nafti i plinu ne ugrožava samo sigurnost opskrbe, nego
donosi i također i rast cijena energije. Na drugu stranu stimuliranje investicija u energetsku efikasnost i obnovljive izvore
energije – kao biomasa, vjetar, vodena snaga, sunčeva toplina ili fotovoltaža – spojeno sa dalekosežnim prednostima jamči
važan doprinos strategiji EU za viši rast i povećanje radnih mjesta. Takva inicijativa reducira troškove za uvoz i daje
europskom gospodarstvu ukupan zamah za jačanje svoje konkurentnosti.
Suprotstaviti se promjeni klime
Uporaba fosilnih goriva je za oko 80 % odgovorna za emisije stakleničnih plinova Europe te je to glavni uzrok
promjene klime. Bez osjetnog reduciranja ovih emisija doći će do vrlo brzog globalnog rasta temperature – sa drastičnim
posljedicama za naš planet i naš uobičajeni način življenja. Europsko vijeće zaključilo je stoga samoobvezu na redukciju
stakleničnih plinova za 30 %, ako se i druge industrijske države ujedine na usporedne ciljeve. Ali neovisno o međunarodnim
dogovorima Europsko vijeće definiralo je autonomni redukcijski cilj da EU smanji emisiju stakleničnih plinova za 20 %
do 2020. godine.
Poziv Vladama:
1.
2.
3.
4.
Organizatori Srednjoevropske konferencije o biomasi 2008. upućuju stoga sljedeći poziv
Vladama zemalja, koje su sudjelovale na konferenciji
Reduciranje potrošnje energije, efikasna uporaba energije, kao i kontinuirana i sistematska
izgradnja obnovljive energije do 2020. godine trebaju biti sa strana Vlada usidrene u nacionalnoj
energetskoj politici kroz jasno propisane ciljeve.
Pritom je potrebno izraditi detaljne nacionalne akcijske planove u skladu sa novom EU
smjernicom za obnovljive izvore energije te korak po korak ove ciljeve tako implementirati,
da se pridržava vremenski plan povećanja udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji energije
i poboljšanju energetske efikasnosti.
Kod pripreme biomase i njezinog stavljanja na raspolaganje te pri njenoj pretvorbi u toplinu,
struju ili pogonsko gorivo treba pokloniti izrazitu pažnju kriterijima potrajnosti, pridržavanja
minimalnih socijalnih standarda i najveće moguće efikasnosti. Osobito težište treba se staviti
na dodatnu mobilizaciju biomase iz poljoprivrede i šumarstva i to kroz aktivnosti na
informacijama i školovanju, mjerama poticaja i kroz forsiranje podizanja novih
višegodišnjih energetskih kultura. U uporabi biomase daje se osobiti prioritet opskrbi
toplinom kao i kombiniranoj proizvodnji struje i topline (kogeneracija).
Pozivaju se Vlade na donošenje daljnjih i ambicioznih mjera na području energetske
efikasnosti i na izgradnji proizvodnje topline, struje i pogonskih goriva na bazi
obnovljivih izvora energenata i pritom da koriste iskustva uspješnih primjera pojedinih
evropskih zemalja. Ove mjere osobito obuhvaćaju poreznu politiku, poticajnu politiku, ostale
druge zakonske regulative za forsiranje obnovljive energije, intenziviranje istraživanja i razvoja
zajedno sa pojačanom međunarodnom kooperacijom kao i aktivnosti na području informacija i
savjetovanja.
Organizatori Srednjoevropske konferencije o biomasi 2008. uvjereni su, da osim rasta
energetske efikasnosti jedna jasna i konzekventna politika forsiranja obnovljive energije
u srednjoj Evropi za njezino stanovništvo i sveukupno za njezine države donosi niz
prednosti na području zaposlenosti, sigurnosti opskrbom i zaštiti klime.
Graz, siječanj 2008. godine

Download Report