Radionica: Što je skriveno u hrvatskom zdravstvu? -menadžment, podaci i informatizacija zdravstva u Hrvatskoj(26. do 28. lipnja 2011., Motovun) Iako gradom Motovunom dominira romaničko gotički zvonik iz 13. stoljeća smješten do Župne crkve Sv. Stjepana iz 17. stoljeća - teme koje su dominirale Motovunom krajem lipnja ove godine bile su u cijelosti povezane s realitetom 21. stoljeća informatizacija i problemi upravljanja zdravstvenim sustavom u Hrvatskoj. Po drugi put je od 26.06. do 28.06. 2012. organizirana stručna radionica posvećena menadžmentu, podacima i informatizaciji zdravstva u Hrvatskoj. Na radionici se raspravljalo o aktualnim događanjima u zdravstvu i informatizaciji koja se provodi kao ključna aktivnost promjena. U posebnom dijelu programa predstavljena je strategija informatizacije zdravstva u Hrvatskoj. Premda se već godinama provode, projekti informatizacije zdravstvenog sustava uvijek iznova iskazuju nove dileme na čije rješavanje kao da se zaboravilo. Profesionalce koji trebaju informacije frustrira činjenica da se do informacija - iako postoje - teško ili nikako ne dolazi. Profesionalce koji podatke trebaju zabilježiti nesretnima čini „taj cijeli besmisleni sustav bilježenja“, a profesionalce koji trebaju organizirati efikasan informatički sustav – sve skupa „dovodi do ludila“! Potaknuti ovim spoznajama organizatori iz nekoliko institucija i stručnih društava po drugi put su u Motovunu od 26.06. do 28.06. 2012. organizirali stručnu radionicu pod intrigantnim nazivom „Što je skriveno u hrvatskom zdravstvu? /menadžment, podaci i informatizacija zdravstva u Hrvatskoj„ . Unutar samog programa bili su kombinirani plenarni rad svih sudionika s tematskim radionicama, a izvan redovitog programa odvijali su se radni sastanci, satelitski sponzorski programi i konzultacije s ekspertima. Na skupu je tijekom tri dana trajanja sudjelovalo više od 90 sudionika, predstavnika zdravstvenih ustanova, poslodavaca, lokalne i državne uprave, komora u zdravstvu, poslovnog sektora koji djeluje u zdravstvu te udruga pacijenata. Radionice u programu „Zdravstveni sustav i zdravstvena politika“ razvijene su na podlozi Motovunske ljetne škole unapređenja zdravlje koja se od sredine 1990-tih održava u Motovunu. Osobitost je ove radionice da se već šestu godinu zaredom održava s aktualnim temama u zdravstvu, da se program razvija u suradnji sa sudionicima, te da se odvija specifičnim organizacijskim pristupom. Naime, broj sudionika je ograničen, a sudionici vrlo aktivno surađuju i komuniciraju tijekom cijelog trajanja programa, pa čak i kod predlaganja i pripreme sadržaja koji će se obrađivati. Osim toga, u programu se kombiniraju različite metode rada, tako da se izmjenjuju izlaganja, seminari, okrugli stolovi, prezentacije projekata i iskustava s radnim objedima ili pauzama za neformalne konzultacije. Cilj je ovakvog načina rada vrijeme provedeno u Motovunu maksimalno iskoristi. Potiče se povezivanje stručnjaka i razmjena informacija kroz neposrednu komunikaciju. Radni prostori i sam Motovun pružaju za to idealno okružje, a iskustvo koordinatora programa tome samo doprinose. Promjene i upravljanje zdravstvenim sustavom Program radionice otvorili su mr.sc. Marijan Cesarik zamjenik Ministra zdravlja, prim. Siniša Varga ravnatelj HZZO, prim. Katarina Sekelj Kauzlarić predsjednica Povjerenstva za ostale liječničke djelatnosti u Hrvatskoj liječničkoj komori te prof. Sonja Grozić Živolić pročelnica odjela za zdravstvo Županije Istarske. U svojem uvodnom izlaganju zamjenik ministra mr.sc. Marijan Cesarik iskazao je važnost teme ovogodišnje radionice te njenu aktualnost i punu povezanost s promjenama koje se provode u zdravstvu. Također je izrazio zadovoljstvo da se na jedno mjestu okupljaju i intenzivno rade predstavnici svih zainteresiranih strana, te kroz trodnevnu diskusiju i rad otvaraju nove dionice u razvoju zdravstva. O stanju informatizacije zdravstvenih sustava u Europi govorio je doc. dr. Miroslav Končar. Prikazao je različita iskustva i projekte koji se provode u europskim zdravstvenim sustavima. Upozorio je na važnost koordiniranog djelovanja svih dijelova sustav kao najvažnijeg strateškog određenja na kojem su zapeli mnogi projekti u drugim državama. Govoreći o mogućnostima financiranja projekta informatizacije prikazao je pregled programa koje Europska unija razvija i nudi u području informatizacije zdravstvenih sustava ili njihovih dijelova. Dokumentacija i informatizacija u zdravstvu Tematsku cjelinu pod nazivom „Medicinska dokumentacija, e-karton“ otvorila je Nikolina Budić, dipl. iur, tajnica Hrvatske liječničke komore. Navodeći temeljne propise Zakona o zdravstvenoj zaštiti pokušala je definirati što je to medicinska dokumentacija. Govorila je o slijedu značajnih izmjena Zakona od 1990 g. do danas te pokušala dati odgovore na pitanja zaštite osobnih podataka i prava na pristup podacima. Zaključila je da postoje mnoga otvorena pitanja no i dalje nejasno definirana pravna regulativa. Maja Lacković, dipl. iur. iz Hrvatske liječničke komore govorila je o medicinskoj kroz Zakon o zaštiti prava pacijenata. Istaknula je da prema tom zakonu koji je na snazi od 11. prosinca 2004.g. pacijent ima pravo na pristup medicinskoj dokumentaciji te pravo na povjerljivost podataka. Pokušala je izdvojiti tko sve ima pravo pristupa medicinskoj dokumentaciji te u kojim slučajevima liječnik smije ograničiti pacijentu pristup medicinskoj dokumentaciji. Osvrnula se na teme liječničke tajne te kazne za odavanje liječničke tajne. Gospodin Darko Gvozdanović m.sc.e.e. manager Ericsson Nikola Tesla d.d. održao je izlaganje o elektroničkim zdravstvenim zapisima. Smatra kako postojeći EZZ treba unaprijediti dodavanjem novih poslovnih procesa (npr. propisivanje i izdavanje pomagala), povezivanjem novih djelatnosti (npr. medicina rada, patronažna služba, služba hitne pomoći…) i integracijom različitih zdravstvenih djelatnika kroz EZZ. Budući da su korisnici EZZ liječnici u PZZ, liječnici u bolnici, liječnici u službi hitne pomoći i autorizirani djelatnici u ljekarnama neminovno se mogu javiti i problemi vezani za povjerljivost podataka. Način rješavanja problema povjerljivosti podataka gosp. Gvozdanović vidi tako da se u središnji EZZ ne transferiraju svi podaci koji se spremaju u lokalne aplikacije te da uvid u EZZ imaju samo autorizirani korisnici čije se ponašanje prati i zapisuje. Pacijenti bi trebali dati suglasnost za uvid i korištenje njihovih medicinskih podataka u EZZ (tzv. opt-in mehanizam), te će tako moći dobiti podatke o pristupanju njihovom EZZ (tko i kada). Nove mogućnosti u tehnologiji sustava umreženja patronažnih sestara s ostatkom zdravstvenog predstavili su stručnjaci iz Vip-a. Koristeći mobilnu tehnologiju i odgovarajuću radnu aplikaciju omogućuju patronažnim sestrama dostupnost medicinskih informacija, bilježenje informacija u dokumentaciju na terenu, efikasniji rad, te integraciju sa centralnim zdravstvenim sustavom. Informatizacija u svakodnevnoj zdravstvenoj praksi O nacionalnim preventivnim programima ili prevenciji okrenutoj pojedincu predavanje je održala Mr.sc. Danijela Lazarić-Zec, dr.med iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije. Prema magistri Lazarić izazovi u provedbi Nacionalnih programa su dostupnost podataka pozivatelja, izrada strateškog plana s ciljem povećanja broja pozvanih osoba, kao i daljnja obrada osoba s pozitivnim nalazom. Također, navodi ključne intervencije za povećanje odaziva prema preporukama Community Preventive Services Task Force (2012) kao što su: jedan-na-jedan edukacija, podsjetnici za korisnike, mali mediji, procjenjivanje pružatelja usluga, podsjetnici za pružatelje i drugo. Zaključno, dr. Lazarić smatra da ŽZJZ i screening programi moraju biti sastavni dio CEZIH-a, da u program trebaju biti uključene sve relevantne djelatnosti (dijagnostičari, kliničari, javno zdravstvo, primarna zdravstvena zaštita i patronažne sestre). Doc. dr. sc. Ljiljana Perić dr. med., Predsjednica povjerenstva za bolničku djelatnost Hrvatske Liječničke komore je održala predavanje o e-naručivanju, koristeći primjere iz prakse. Istaknula je da su dugačke liste čekanja za pojedine zdravstvene usluge u nekim bolnicama dovele do loše percepcije zdravstvenog sustava u Hrvatskoj što je ponajviše uzrokovano neadekvatnom evidencijom i nadzorom, loše korištenim postojećim kapacitetima, neusklađenošću i zanemarivanjem u pravilima i proceduri kao i mnogim drugim čimbenicima. Također je navela da se liste čekanja mogu poboljšati usklađivanjem i suradnjom između ustanova i koordinatora koji rješavaju probleme lista čekanja. Kao najvažnije navela je : dostupnost na internetskim stranicama, ukidanje naručivanje putem telefona, edukacija osoblja koje radi na listama čekanja, bolja komunikacija sa pacijentima, kvalitetnija suradnja unutar bolnice među odjelima i djelovanje na projektima za liste čekanja. U svom izlaganju zaključila je da osnovni cilj treba biti uvođenje kvalitetne procedure i pravila kojih će se pridržavati svi akteri koji djeluju na liste čekanja i da svi podaci pacijenta trebaju biti objedinjeni u jedinstveni zapis u cilju povezivanja svih događaja važnih za pacijenta. Novi projekti – eListe čekanja i eNaručivanje Tatjana Prenđa Trupec mag.ing.el, pomoćnica ravnatelja HZZO-a za informatičku tehnologiju, je održala predavanje na temu eLista čekanja i eNaručivanje. U sklopu predavanja istaknuti su ciljevi eListe čekanja i eNaručivanja. Posebno je istaknuto kako je nužna izrada novog šifrarnika za naručivanje, definicija i ujednačavanje osnovnog seta podataka, optimizacija poslovnog procesa naručivanja u bolnicama i osiguravanje financijskih sredstava za uspostavu centraliziranog servisa i sve potrebne tehničke preduvjete. Postupci s kojima se započinje eLista čekanja su: pregledi za bolesti koljena, kuka, katarakte, MR kralježnice, CT glave, prvi pregled i kontrolni pregled. Zaključno predstavljen je akcijski plan uvođenja E-lista čekanja odnosno E-naručivanja po regijama Republike Hrvatske što bi predstavljalo određeno testiranje sustava. Dok se puna produkcija sustava planira za 01.12.2012. za E-listu čekanja, odnosno 01.01.2013. za E-naručivanje. Profesorica Karmen Lončarek zaključila je tematsku cjelinu „Bolnički sustav – upravljanje, kvaliteta i e-liste“ općenito se osvrnuvši na problematiku e-naručivanja. Prikazala je popis aktualnih problema koji je skupila kroz razgovor s različitim sudionicima zdravstvenog sustava. Također, kroz par ciljanih pitanja za kolegu Branka Popovića, liječnika obiteljske medicine dr. Branka Popovića iz Opatije pokušala je prikazati stav liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prema uvođenju enaručivanja, njihovoj ulozi u tom procesu te prijedlozima za efikasnije rješenje za sve sudionika zdravstvenog sustava. Perspektive i planovi za informatizaciju zdravstva U završnom dijelu stručnog programa organiziran je „DrHorvat – health forum“ u kojem su predstavnici HZZO-a iznijeli svoje viđenje prezentiranih tema te predstavili program rada za naredni period. Ravnatelj HZZO-a prim. Siniša Varga govorio je o upravljanju znanjem. Upravo je upravljanje znanjem najzapostavljeniji dio zdravstvenog sustava. Danas kada imamo previše informacija potrebno je razviti kulturu, vještinu i racionalno upravljanje tim informacijama. Navodi da je uz jasne standarde i pouzdanu zdravstvenu zaštitu potrebno uvesti monitorirane standarde liječenja te „benchmarking". Takvim pristupom doći ćemo do boljih financijskih rezultata, većeg zadovoljstva pacijenata, postavljanja i mjerenja ciljeva te usporedbe među procesima. Prim. Varga izdvojio je primjer novog model plaćanja zdravstvene zaštite koji osim glavarine, cijena puta usluga uključuje i hladni pogon, ključne indikatore uspješnosti te indeks kvalitete. Na pitanje koliko je znanja dovoljno, ističe da je zdravstvenom sustavu potrebno imati visok stupanj znanja i vještina, naročito u liderskom managementu, znanja o procesnom upravljanju, te znanja o upravljanu resursima. Pomoćnica ravnatelja Tatjana Prenđa Trupec,mag.ing.el., s funkcije koju obavlja u HZZO-u predstavila je strategiju informatizacije zdravstvenog sustava Republike Hrvatske. U prvom dijelu govorila je postojećem stanju primarnog, bolničkog, javnozdravstvenog informacijskog sustava te sustava hitne medicine i telemedicine. Među problemima izdvaja se nepostojanje informacijskog sustava u svim bolnicama i nepovezanost s centralnim sustavom. Postoji više od 60 registara u zdravstvenom sustavu no mali dio je integriran. Spomenula je i arhivsko te registraturno gradivo koje je zaboravljeno, zapušteno i ugroženo, te neupitno propada. Ključ promjena za sadašnje stanje predstavila je kroz 22 jasna koraka. Među njima se izdvaja standardizacija modela podatka, načina prijenosa podataka i međusobne komunikacije među sustavima, harmonizacija s EU standardima i regulativama. Posebno se ističe funkcionalno unapređenje postojećih informacijskih sustava i povezivanje svih registara u zdravstvu i objedinjavanje podataka. Planira se integracija bolničkih i SKZZ sustava te razmjena informacija kako međusobno tako i s centralnim informacijskim sustavom. Među koracima nalazi se i provođenje strategije razvoja informatizacije telemedicine u RH te izgradnja informacijskog sustava za županijske centre hitne medicinske pomoći. Misija onih koji vode sustav je racionalno ulagati financijska sredstva osiguranika u kvalitetne i efikasne zdravstvene usluge i programa u zdravstvu. Doc. dr. sc. Jasna Mesarić kao predsjednica Hrvatskog društva za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite i pomoćnica ravnatelja nacionalne Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu održala je zanimljivo predavanje o osnovama kulture kvalitete u sustavu zdravstva, o uspješnom PATH programu u kome dragovoljno sudjeluje veliki broj bolnica svih razina u Hrvatskoj, te o iznimno razgranatim međunarodnim aktivnostima ovog hvaljenog stručnog društva HLZ-a. U zaključku, istaknimo da je ovogodišnja radionica organizirana kao partnerski projekt u kojem su sudjelovali Hrvatsko društvo za javno zdravstvo HLZ-a, Hrvatsko društvo za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite HLZ-a, Motovunska ljetna škola unapređenja zdravlja Hrvatska liječnička komora (kroz redovitu aktivnost Povjerenstva za ostale liječničke djelatnosti), Županija Istarska te PIN za zdravlje. Koordinatori i moderatori ovogodišnje radionice bili su: Aleksandar Džakula, Katarina Sekelj Kauzlarić, Tatjana Prenđa Trupec, Ivan Pristaš, Karmen Lončarek i Sonja Grozić Živolić. Autori: Dr.sc. Aleksandar Džakula, dr. med. Prim.Katarina Sekelj-Kauzlarić, dr. med. Nikolina Domokuš, dr.med. Sven Županić, dr.med.
© Copyright 2024 Paperzz
