Radionica: Što je skriveno u hrvatskom zdravstvu?

Radionica: Što je skriveno u hrvatskom zdravstvu?
-menadžment, podaci i informatizacija zdravstva u Hrvatskoj(26. do 28. lipnja 2011., Motovun)
Iako gradom Motovunom dominira romaničko gotički zvonik iz 13. stoljeća smješten
do Župne crkve Sv. Stjepana iz 17. stoljeća - teme koje su dominirale Motovunom
krajem lipnja ove godine bile su u cijelosti povezane s realitetom 21. stoljeća informatizacija i problemi upravljanja zdravstvenim sustavom u Hrvatskoj. Po drugi
put je od 26.06. do 28.06. 2012. organizirana stručna radionica posvećena
menadžmentu, podacima i informatizaciji zdravstva u Hrvatskoj. Na radionici se
raspravljalo o aktualnim događanjima u zdravstvu i informatizaciji koja se provodi kao
ključna aktivnost promjena. U posebnom dijelu programa predstavljena je strategija
informatizacije zdravstva u Hrvatskoj.
Premda se već godinama provode, projekti informatizacije zdravstvenog sustava
uvijek iznova iskazuju nove dileme na čije rješavanje kao da se zaboravilo.
Profesionalce koji trebaju informacije frustrira činjenica da se do informacija - iako
postoje - teško ili nikako ne dolazi. Profesionalce koji podatke trebaju zabilježiti
nesretnima čini „taj cijeli besmisleni sustav bilježenja“, a profesionalce koji trebaju
organizirati efikasan informatički sustav – sve skupa „dovodi do ludila“! Potaknuti
ovim spoznajama organizatori iz nekoliko institucija i stručnih društava po drugi put
su u Motovunu od 26.06. do 28.06. 2012. organizirali stručnu radionicu pod
intrigantnim nazivom „Što je skriveno u hrvatskom zdravstvu? /menadžment, podaci i
informatizacija zdravstva u Hrvatskoj„ . Unutar samog programa bili su kombinirani
plenarni rad svih sudionika s tematskim radionicama, a izvan redovitog programa
odvijali su se radni sastanci, satelitski sponzorski programi i konzultacije s
ekspertima. Na skupu je tijekom tri dana trajanja sudjelovalo više od 90 sudionika,
predstavnika zdravstvenih ustanova, poslodavaca, lokalne i državne uprave, komora
u zdravstvu, poslovnog sektora koji djeluje u zdravstvu te udruga pacijenata.
Radionice u programu „Zdravstveni sustav i zdravstvena politika“ razvijene su na
podlozi Motovunske ljetne škole unapređenja zdravlje koja se od sredine 1990-tih
održava u Motovunu. Osobitost je ove radionice da se već šestu godinu zaredom
održava s aktualnim temama u zdravstvu, da se program razvija u suradnji sa
sudionicima, te da se odvija specifičnim organizacijskim pristupom. Naime, broj
sudionika je ograničen, a sudionici vrlo aktivno surađuju i komuniciraju tijekom cijelog
trajanja programa, pa čak i kod predlaganja i pripreme sadržaja koji će se obrađivati.
Osim toga, u programu se kombiniraju različite metode rada, tako da se izmjenjuju
izlaganja, seminari, okrugli stolovi, prezentacije projekata i iskustava s radnim
objedima ili pauzama za neformalne konzultacije. Cilj je ovakvog načina rada vrijeme
provedeno u Motovunu maksimalno iskoristi. Potiče se povezivanje stručnjaka i
razmjena informacija kroz neposrednu komunikaciju. Radni prostori i sam Motovun
pružaju za to idealno okružje, a iskustvo koordinatora programa tome samo
doprinose.
Promjene i upravljanje zdravstvenim sustavom
Program radionice otvorili su mr.sc. Marijan Cesarik zamjenik Ministra zdravlja, prim.
Siniša Varga ravnatelj HZZO, prim. Katarina Sekelj Kauzlarić predsjednica
Povjerenstva za ostale liječničke djelatnosti u Hrvatskoj liječničkoj komori te prof.
Sonja Grozić Živolić pročelnica odjela za zdravstvo Županije Istarske. U svojem
uvodnom izlaganju zamjenik ministra mr.sc. Marijan Cesarik iskazao je važnost teme
ovogodišnje radionice te njenu aktualnost i punu povezanost s promjenama koje se
provode u zdravstvu. Također je izrazio zadovoljstvo da se na jedno mjestu okupljaju
i intenzivno rade predstavnici svih zainteresiranih strana, te kroz trodnevnu diskusiju i
rad otvaraju nove dionice u razvoju zdravstva.
O stanju informatizacije zdravstvenih sustava u Europi govorio je doc. dr. Miroslav
Končar. Prikazao je različita iskustva i projekte koji se provode u europskim
zdravstvenim sustavima. Upozorio je na važnost koordiniranog djelovanja svih
dijelova sustav kao najvažnijeg strateškog određenja na kojem su zapeli mnogi
projekti u drugim državama. Govoreći o mogućnostima financiranja projekta
informatizacije prikazao je pregled programa koje Europska unija razvija i nudi u
području informatizacije zdravstvenih sustava ili njihovih dijelova.
Dokumentacija i informatizacija u zdravstvu
Tematsku cjelinu pod nazivom „Medicinska dokumentacija, e-karton“ otvorila je
Nikolina Budić, dipl. iur, tajnica Hrvatske liječničke komore. Navodeći temeljne
propise Zakona o zdravstvenoj zaštiti pokušala je definirati što je to medicinska
dokumentacija. Govorila je o slijedu značajnih izmjena Zakona od 1990 g. do danas
te pokušala dati odgovore na pitanja zaštite osobnih podataka i prava na pristup
podacima. Zaključila je da postoje mnoga otvorena pitanja no i dalje nejasno
definirana pravna regulativa. Maja Lacković, dipl. iur. iz Hrvatske liječničke komore
govorila je o medicinskoj kroz Zakon o zaštiti prava pacijenata. Istaknula je da
prema tom zakonu koji je na snazi od 11. prosinca 2004.g. pacijent ima pravo na
pristup medicinskoj dokumentaciji te pravo na povjerljivost podataka. Pokušala je
izdvojiti tko sve ima pravo pristupa medicinskoj dokumentaciji te u kojim slučajevima
liječnik smije ograničiti pacijentu pristup medicinskoj dokumentaciji. Osvrnula se na
teme liječničke tajne te kazne za odavanje liječničke tajne.
Gospodin Darko Gvozdanović m.sc.e.e. manager Ericsson Nikola Tesla d.d. održao
je izlaganje o elektroničkim zdravstvenim zapisima. Smatra kako postojeći EZZ treba
unaprijediti dodavanjem novih poslovnih procesa (npr. propisivanje i izdavanje
pomagala), povezivanjem novih djelatnosti (npr. medicina rada, patronažna služba,
služba hitne pomoći…) i integracijom različitih zdravstvenih djelatnika kroz EZZ.
Budući da su korisnici EZZ liječnici u PZZ, liječnici u bolnici, liječnici u službi hitne
pomoći i autorizirani djelatnici u ljekarnama neminovno se mogu javiti i problemi
vezani za povjerljivost podataka. Način rješavanja problema povjerljivosti podataka
gosp. Gvozdanović vidi tako da se u središnji EZZ ne transferiraju svi podaci koji se
spremaju u lokalne aplikacije te da uvid u EZZ imaju samo autorizirani korisnici čije
se ponašanje prati i zapisuje. Pacijenti bi trebali dati suglasnost za uvid i korištenje
njihovih medicinskih podataka u EZZ (tzv. opt-in mehanizam), te će tako moći dobiti
podatke o pristupanju njihovom EZZ (tko i kada).
Nove mogućnosti u tehnologiji sustava umreženja patronažnih sestara s ostatkom
zdravstvenog predstavili su stručnjaci iz Vip-a. Koristeći mobilnu tehnologiju i
odgovarajuću radnu aplikaciju omogućuju patronažnim sestrama dostupnost
medicinskih informacija, bilježenje informacija u dokumentaciju na terenu, efikasniji
rad, te integraciju sa centralnim zdravstvenim sustavom.
Informatizacija u svakodnevnoj zdravstvenoj praksi
O nacionalnim preventivnim programima ili prevenciji okrenutoj pojedincu predavanje
je održala Mr.sc. Danijela Lazarić-Zec, dr.med iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske
županije. Prema magistri Lazarić izazovi u provedbi Nacionalnih programa su
dostupnost podataka pozivatelja, izrada strateškog plana s ciljem povećanja broja
pozvanih osoba, kao i daljnja obrada osoba s pozitivnim nalazom. Također, navodi
ključne intervencije za povećanje odaziva prema preporukama Community
Preventive Services Task Force (2012) kao što su: jedan-na-jedan edukacija,
podsjetnici za korisnike, mali mediji, procjenjivanje pružatelja usluga, podsjetnici za
pružatelje i drugo. Zaključno, dr. Lazarić smatra da ŽZJZ i screening programi
moraju biti sastavni dio CEZIH-a, da u program trebaju biti uključene sve relevantne
djelatnosti (dijagnostičari, kliničari, javno zdravstvo, primarna zdravstvena zaštita i
patronažne sestre).
Doc. dr. sc. Ljiljana Perić dr. med., Predsjednica povjerenstva za bolničku djelatnost
Hrvatske Liječničke komore je održala predavanje o e-naručivanju, koristeći primjere
iz prakse. Istaknula je da su dugačke liste čekanja za pojedine zdravstvene usluge u
nekim bolnicama dovele do loše percepcije zdravstvenog sustava u Hrvatskoj što je
ponajviše uzrokovano neadekvatnom evidencijom i nadzorom, loše korištenim
postojećim kapacitetima, neusklađenošću i zanemarivanjem u pravilima i proceduri
kao i mnogim drugim čimbenicima. Također je navela da se liste čekanja mogu
poboljšati usklađivanjem i suradnjom između ustanova i koordinatora koji rješavaju
probleme lista čekanja. Kao najvažnije navela je : dostupnost na internetskim
stranicama, ukidanje naručivanje putem telefona, edukacija osoblja koje radi na
listama čekanja, bolja komunikacija sa pacijentima, kvalitetnija suradnja unutar
bolnice među odjelima i djelovanje na projektima za liste čekanja. U svom izlaganju
zaključila je da osnovni cilj treba biti uvođenje kvalitetne procedure i pravila kojih će
se pridržavati svi akteri koji djeluju na liste čekanja i da svi podaci pacijenta trebaju
biti objedinjeni u jedinstveni zapis u cilju povezivanja svih događaja važnih za
pacijenta.
Novi projekti – eListe čekanja i eNaručivanje
Tatjana Prenđa Trupec mag.ing.el, pomoćnica ravnatelja HZZO-a za informatičku
tehnologiju, je održala predavanje na temu eLista čekanja i eNaručivanje. U sklopu
predavanja istaknuti su ciljevi eListe čekanja i eNaručivanja. Posebno je istaknuto
kako je nužna izrada novog šifrarnika za naručivanje, definicija i ujednačavanje
osnovnog seta podataka, optimizacija poslovnog procesa naručivanja u bolnicama i
osiguravanje financijskih sredstava za uspostavu centraliziranog servisa i sve
potrebne tehničke preduvjete. Postupci s kojima se započinje eLista čekanja su:
pregledi za bolesti koljena, kuka, katarakte, MR kralježnice, CT glave, prvi pregled i
kontrolni pregled. Zaključno predstavljen je akcijski plan uvođenja E-lista čekanja
odnosno E-naručivanja po regijama Republike Hrvatske što bi predstavljalo određeno
testiranje sustava. Dok se puna produkcija sustava planira za 01.12.2012. za E-listu
čekanja, odnosno 01.01.2013. za E-naručivanje.
Profesorica Karmen Lončarek zaključila je tematsku cjelinu „Bolnički sustav –
upravljanje, kvaliteta i e-liste“ općenito se osvrnuvši na problematiku e-naručivanja.
Prikazala je popis aktualnih problema koji je skupila kroz razgovor s različitim
sudionicima zdravstvenog sustava. Također, kroz par ciljanih pitanja za kolegu
Branka Popovića, liječnika obiteljske medicine dr. Branka Popovića iz Opatije
pokušala je prikazati stav liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti prema uvođenju enaručivanja, njihovoj ulozi u tom procesu te prijedlozima za efikasnije rješenje za sve
sudionika zdravstvenog sustava.
Perspektive i planovi za informatizaciju zdravstva
U završnom dijelu stručnog programa organiziran je „DrHorvat – health forum“ u
kojem su predstavnici HZZO-a iznijeli svoje viđenje prezentiranih tema te predstavili
program rada za naredni period. Ravnatelj HZZO-a prim. Siniša Varga govorio je o
upravljanju znanjem. Upravo je upravljanje znanjem najzapostavljeniji dio
zdravstvenog sustava. Danas kada imamo previše informacija potrebno je razviti
kulturu, vještinu i racionalno upravljanje tim informacijama. Navodi da je uz jasne
standarde i pouzdanu zdravstvenu zaštitu potrebno uvesti monitorirane standarde
liječenja te „benchmarking". Takvim pristupom doći ćemo do boljih financijskih
rezultata, većeg zadovoljstva pacijenata, postavljanja i mjerenja ciljeva te usporedbe
među procesima. Prim. Varga izdvojio je primjer novog model plaćanja zdravstvene
zaštite koji osim glavarine, cijena puta usluga uključuje i hladni pogon, ključne
indikatore uspješnosti te indeks kvalitete. Na pitanje koliko je znanja dovoljno, ističe
da je zdravstvenom sustavu potrebno imati visok stupanj znanja i vještina, naročito u
liderskom managementu, znanja o procesnom upravljanju, te znanja o upravljanu
resursima.
Pomoćnica ravnatelja Tatjana Prenđa Trupec,mag.ing.el., s funkcije koju obavlja u
HZZO-u predstavila je strategiju informatizacije zdravstvenog sustava Republike
Hrvatske. U prvom dijelu govorila je postojećem stanju primarnog, bolničkog,
javnozdravstvenog informacijskog sustava te sustava hitne medicine i telemedicine.
Među problemima izdvaja se nepostojanje informacijskog sustava u svim bolnicama
i nepovezanost s centralnim sustavom. Postoji više od 60 registara u zdravstvenom
sustavu no mali dio je integriran. Spomenula je i arhivsko te registraturno gradivo
koje je zaboravljeno, zapušteno i ugroženo, te neupitno propada. Ključ promjena za
sadašnje stanje predstavila je kroz 22 jasna koraka. Među njima se izdvaja
standardizacija modela podatka, načina prijenosa podataka i međusobne
komunikacije među sustavima, harmonizacija s EU standardima i regulativama.
Posebno se ističe funkcionalno unapređenje postojećih informacijskih sustava i
povezivanje svih registara u zdravstvu i objedinjavanje podataka. Planira se
integracija bolničkih i SKZZ sustava te razmjena informacija kako međusobno tako i s
centralnim informacijskim sustavom. Među koracima nalazi se i provođenje strategije
razvoja informatizacije telemedicine u RH te izgradnja informacijskog sustava za
županijske centre hitne medicinske pomoći. Misija onih koji vode sustav je racionalno
ulagati financijska sredstva osiguranika u kvalitetne i efikasne zdravstvene usluge i
programa u zdravstvu.
Doc. dr. sc. Jasna Mesarić kao predsjednica Hrvatskog društva za poboljšanje
kvalitete zdravstvene zaštite i pomoćnica ravnatelja nacionalne Agencije za kvalitetu i
akreditaciju u zdravstvu održala je zanimljivo predavanje o osnovama kulture
kvalitete u sustavu zdravstva, o uspješnom PATH programu u kome dragovoljno
sudjeluje veliki broj bolnica svih razina u Hrvatskoj, te o iznimno razgranatim
međunarodnim aktivnostima ovog hvaljenog stručnog društva HLZ-a.
U zaključku, istaknimo da je ovogodišnja radionica organizirana kao partnerski
projekt u kojem su sudjelovali Hrvatsko društvo za javno zdravstvo HLZ-a, Hrvatsko
društvo za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite HLZ-a, Motovunska ljetna škola
unapređenja zdravlja Hrvatska liječnička komora (kroz redovitu aktivnost
Povjerenstva za ostale liječničke djelatnosti), Županija Istarska te PIN za zdravlje.
Koordinatori i moderatori ovogodišnje radionice bili su: Aleksandar Džakula, Katarina
Sekelj Kauzlarić, Tatjana Prenđa Trupec, Ivan Pristaš, Karmen Lončarek i Sonja
Grozić Živolić.
Autori:
Dr.sc. Aleksandar Džakula, dr. med.
Prim.Katarina Sekelj-Kauzlarić, dr. med.
Nikolina Domokuš, dr.med.
Sven Županić, dr.med.