VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Projekt: Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Komponenta 1. Razvijanje okvira interoperabilnosti za BiH Verzija 2.2 19. septembar 2012 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 2 of 40 SADRŽAJ 1 Uvod............................................................................................................................... 5 1.1 1.2 1.3 2 Okvir interoperabilnosti BiH ............................................................................................ 7 2.1 2.2 2.3 2.4 2.5 3 Koordinativnost i razmjernost .................................................................................13 Korisnik u središtu ..................................................................................................13 Uključivost i dostupnost ..........................................................................................13 Sigurnost i privatnost ..............................................................................................13 Višejezičnost i višealfabetnost ................................................................................14 Pojednostavljenje administracije.............................................................................14 Transparentnost .....................................................................................................14 Očuvanje informacija ..............................................................................................14 Otvorenost .............................................................................................................15 Višestruko (ponovno) korištenje .............................................................................15 Tehnološka neutralnost i prilagodljivost ..................................................................15 Djelotvornost i učinkovitost .....................................................................................16 Razine interoperabilnosti ...............................................................................................17 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 5 Definicija ................................................................................................................. 8 Ciljevi ...................................................................................................................... 8 Svrha....................................................................................................................... 8 Konceptualni model okvira interoperabilnosti........................................................... 9 Struktura Okvira interoperabilnosti BiH ...................................................................10 Načela interoperabilnosti ...............................................................................................13 3.1 3.2 3.3 3.4 3.5 3.6 3.7 3.8 3.9 3.10 3.11 3.12 4 Opseg dokumenta ................................................................................................... 5 Definicije i skraćenice .............................................................................................. 6 Popis slika, tablica i priloga ..................................................................................... 6 Politički kontekst .....................................................................................................17 Pravna interoperabilnost ........................................................................................18 Organizacijska interoperabilnost.............................................................................18 Semantička interoperabilnost .................................................................................19 Tehnička interoperabilnost .....................................................................................20 Primjena Okvira interoperabilnosti .................................................................................21 5.1 Primjena u javnoj upravi .........................................................................................23 Strateški nivo .................................................................................................................23 Uspostava i odrţavanje elektronskih usluga javne uprave .............................................24 Razvoj IKT-a u javnoj upravi ..........................................................................................25 5.2 Primjena u privredi i civilnom sektoru .....................................................................25 2 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 3 of 40 Privreda .........................................................................................................................25 Pruţatelji usluga ............................................................................................................25 Civilni sektor ..................................................................................................................25 5.3 6 Praćenje dobrih praksi i upravljanje znanjem..........................................................26 Upravljanje Okvirom ......................................................................................................27 6.1 6.2 Organizacija implementacije Okvira .......................................................................29 Radna grupa za interoperabilnost u BiH .................................................................30 Sastav Radne grupe......................................................................................................30 Zadaće Radne grupe .....................................................................................................30 6.3 Koordinacije za interoperabilnost............................................................................30 Sastav Koordinacije.......................................................................................................31 Zadaće Koordinacije......................................................................................................31 Zadaće organa koji sudjeluju u radu Koordinacije..........................................................31 Administrativno-tehnički poslovi Koordinacije ................................................................31 6.4 Zajednička i vlastite infrastrukture interoperabilnosti...............................................32 Zajednički rječnik i repozitorij XML shema i XML dokumenata.......................................33 Repozitorij polovnih procesa .........................................................................................33 Servisne sabirnice javne uprave (GSB) .........................................................................33 Katalozi usluga, javnih registara i baza podataka ..........................................................34 Zajednički tehnološki standardi......................................................................................35 Biblioteka dokumenata Okvira interoperabilnosti ...........................................................35 Potporni servisi i biblioteke softverskih komponenata ....................................................35 6.5 7 Postizanje i ocjenjivanje usklaĎenosti s Okvirom interoperabilnosti ........................36 Zaključak .......................................................................................................................39 3 Povijest verzija: Datum PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 4 of 40 Verzija Opis 18-01-2012 1.0 Inicijalna verzija 7-2-2012 1.1 Dopuna: poglavlje 6.2. Vijeće/Savjet za interoperabilnost, prvi odjeljak 16-6-2012 3-7-2012 1.2 2.0 4-7-2012 2.1 19-9-2012 2.2 Stilski ispravci Objedinjeni komentari svih nivoa Zamijenjena tabela Institucionalni resursi Preformulirane preporuke Preformulirana poglavlja 6 i 7 UsklaĎena terminologija s izmjenama u poglavlju 6.2. Uvršteni i adresirani komentari RS od 06.09.2012. 4 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 5 of 40 1 Uvod 1.1 Opseg dokumenta Ovaj dokument dio je pripremne dokumentacije za izradu Okvira interoperabilnosti u BiH u okviru Komponente 1. Razvijanje okvira interoperabilnosti za BiH, a koja uključuje: 1. Najbolje prakse, iskustva i trendove interoperabilnosti u BiH i drugim zemljama 2. Vodilje okvira interoperabilnosti koji sadrţe koncept, pravila i standarde 3. Nacrt Odluke o usvajanju Okvira interoperabilnosti za BiH s pratećim setom dokumenata 4. Nacrt Okvira interoperabilnosti za BiH Dokument je namijenjen Implementacijskom timu i Nadzornom timu Projekta, čiji sadrţaj sluţi kao platforma za izradu Okvira interoperabilnosti za pojedine vlade, a temelji se na Evropskom okviru interoperabilnosti i prethodno uraĎenoj analizi „Najbolje prakse, iskustva i trendovi u BiH i drugim zemljama“ i daje preporuke upravljanje Okvirom (organizacijske i infrastrukturne). Glavni cilj ovog dokumenta je predloţiti koncept, pravila i standarde koji će: 1. 2. 3. 4. Povećati učinkovitost javne uprave, Povećati kvalitetu usluga javne uprave, Smanjiti troškove javne uprave, Optimizirati IKT integraciju javne uprave. Sukladno Početnom izvještaju izlazne podatke po ostalim komponentama čini sljedeća dokumentacija: Komponenta 2. Stvaranje zajedničkih otvorenih standarda za razmjenu podataka i definicije meta-podataka 1. Lista meta-rječnika podataka, te definicija XML shema/standarda koji ih opisuju 2. Standardi, vodilje i politike za razvoj i odrţavanje rječnika podataka 3. Inicijalni rječnik podataka u formi XML shema, koji se treba objaviti kao otvoreni standard 4. Nacrt Uputstva za primjenu zajedničkih otvorenih standarda za razmjenu podataka i definicije meta-podataka Komponenta 3. Razvijanje standarda za arhitekturu sustava i razvoj aplikacija: 1. Vodilje i standardi za arhitekturu sustava i razvoj aplikacija 2. Nacrt Uputstva za primjenu standarda za arhitekturu sustava i razvoj aplikacija Komponenta 4. . Razvijanje strategije javnih registara 1. Analiza postojećih parcijalnih elektronskih registara 2. Strateški prijedlozi za optimalnu mobilizaciju i meĎusobno elektronskih registara 3. Lista prioriteta za implementaciju javnih registara 4. Nacrt Strategije javnih registara u BiH 5. Nacrt Uputstva za implementaciju Strategije javnih registara povezivanje 5 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 6 of 40 1.2 Definicije i skraćenice Pojam Opis BiH Bosna i Hercegovina VM BiH Vijeće Ministara BiH FBiH Federacija BiH RS Republika Srpska BD BiH Brčko distrikt BiH IKT Informacijsko komunikacijska tehnologija EU Europska unija EIF Europski okvir interoperabilnosti (eng. Europen Interoperability Framework) eGIF Electronic Government Interoperavbility Framework GPM Government Performance Management IDDEEA Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BPM Business Process Management XML EXtensible Markup Language IDE Integrirana razvojna okolina (eng. Integrated Development Environment) GSB upravna komunikacijska sabirnica (eng. Government Service Bus) SOA servisno orijentirana arhitektura (eng. Service Oriented Architecture) ISO MeĎunarodna organizacija za standarde (International Organization for Standardization) 1.3 Popis slika, tablica i priloga Slika 1. Generička arhitektura elektronske javne uprave u BiH .............................................10 Slika 2. Pozicioniranje Okvira interoperabilnosti u javnoj upravi ............................................12 Slika 3. Organizacijski model Okvira interoperabilnosti BiH ..................................................28 6 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 7 of 40 2 Okvir interoperabilnosti BiH Vodilje okvira interoperabilnosti sluţe kao platforma za izradu Okvira interoperabilnosti BiH, a temelje se na Evropskom okviru interoperabilnosti i prethodno uraĎenoj analizi „Najbolje prakse, iskustva i trendovi u BiH i drugim zemljama“. Okvir interoperabilnosti neće biti tehnički dokument, već podrška u odlučivanju prilikom definiranja, dizajna i implementacije usluga javne uprave. Okvir interoperabilnosti nastaje je u okviru provoĎenja Strategije reforme javne uprave pod pokroviteljstvom Ureda koordinatora za reformu javne uprave u BiH. Prihvaćanjem Okvira interoperabilnosti, javne uprave u Bosni i Hercegovini pridruţuju se zemljama koje daju najveći prioritet razvoju informacionih sistema koji podrţavaju horizontalne funkcije javne uprave, tj. funkcije koje su zajedničke za većinu institucija. Sistemska primjena Okvira interoperabilnosti dat će pravi učinak ukoliko uvoĎenje moderne tehnologije bude praćeno prilagodbom poslovnih procesa na način da oni budu usmjereni na korisnike, graĎane i privredne subjekte, kontinuiranim unapreĎenjem vještina uposlenika i sistemskog pristupa uvoĎenju elektronskih usluga. Sistemski pristup prvenstveno se odnosi na usklaĎeno djelovanje u pitanjima razmjene podataka, informacija i znanja kroz usklaĎene poslovne procese i uz podršku informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Uspostava i odrţavanje interoperabilnosti u jednoj drţavi predstavlja multidisciplinarni problem koji je neophodno rješavati primjenom multidisciplinarnih naučnih metoda i modernih tehnologija. Stoga, pitanje interoperabilnosti uključeno je i u oblast naučno-tehnološkog razvoja. Glavni cilj ovog dokumenta je predloţiti koncept, pravila i standarde koji će: 1. 2. 3. 4. Povećati učinkovitost javne uprave. Povećati kvalitetu usluga javne uprave. Smanjiti troškove javne uprave. Optimizirati IKT integraciju javne uprave. Uspostava interoperabilnosti temelji se na načelima korisnički usmjerene uprave u skladu s društvenim i korisničkim potrebama i prioritetima te u odnosu na zahtjeve interoperabilnosti EU. Uporabljivost Okvira interoperabilnost usklaĎena je i poravnata sa svim relevantnim strategijama i fokusirana je na: Elektronske servise za graĎane i privredne subjekte, Povezivanje poslovnih procesa na kojima se temelji pruţanje usluga javne uprave, Mjerenje performansi javne uprave u odnosu na komunikaciju s graĎanima. Preporuka 1. Okvir interoperabilnosti BiH prihvaćaju vlade svih upravnih nivoa i Vijeće ministara BiH za svoje ustavne nadleţnosti. Vijeće ministara BiH osigurava tehničku i administrativnu podršku 7 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 8 of 40 za rad koordinativnog tijela za interoperabilnost u koji ulaze predstavnici svih razina vlasti, a čija primarna zadaća je odrţavanje i primjena Okvira interoperabilnosti na svim upravnim nivoima. 2.1 Definicija Interoperabilnost predstavlja sposobnost različitih i raznovrsnih organizacija za interakciju u skladu s obostrano korisnim i usuglašenim ciljevima uključujući dijeljenje informacija i znanja izmeĎu organizacija kroz poslovne procese koje podrţavaju koristeći razmjenu podataka izmeĎu svojih IKT sistema1. Interoperabilnost je sposobnost zasebnih i različitih organizacija da meĎusobno djeluju u smjeru zajednički korisnih i dogovorenih ciljeva. To uključuje razmjenu podataka, informacija i znanja kroz poslovne procese koje podrţavaju i korištenje IKT sustava. Okvir interoperabilnosti predstavlja usuglašeni pristup interoperabilnosti izmeĎu institucija javne uprave, koje ţele zajednički raditi na pruţanju usluga javne uprave graĎanima i privrednim subjektima, odnosno drugim institucijama javne uprave. Okvir sadrţi specifikaciju usuglašenih elemenata interoperabilnosti poput rječnika, koncepata, principa, politika i vodilja. 2.2 Ciljevi Okvir interoperabilnosti podrţava postojeće ciljeve reforme javne uprave sa zajedničkim ciljem stvaranja: učinkovitije i efikasnije javne uprave (drţavne, entitetske, kantonalne, lokalne) odgovorne za posao koji obavljaju; javnu upravu koja sluţi graĎanima/privrednim subjektima na bolji način za manje novca, javnu upravu koja radi na osnovu transparentnih i otvorenih procedura, javnu upravu koja ispunjava uslove potrebne za europske integracije, javnu upravu koja omogućava kontinuirani i odrţivi društveno-ekonomski razvoj. 2.3 Svrha Okvir interoperabilnosti definira strateška polazišta za provedbu odluka vlada o prihvaćanju Okvira. Odluke pojedinih vlada definiraju odnos Okvira interoperabilnosti prema reformi javne uprave i prelasku na elektronsku javnu upravu, zainteresirane strane i korisnike, strukturu, odnose i obveze u primjeni i odrţavanju okvira te temeljna načela. 1 Izvor: Europen Interoperability Framework (EIF) 2.0 8 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 9 of 40 2.4 Konceptualni model okvira interoperabilnosti Ishodište konceptualnog modela Okvira interoperabilnosti jest pruţanje elektroničkih usluga javne uprave graĎanima, privrednim subjektima i institucijama javne uprave na svim nivoima čime će javna uprava : Modernizirati poslovanje Povećati efikasnost Sniziti troškove Povećati transparentnost poslovanja Povećati stupanj zaštite i povjerenja u podatke koje vodi Uspješnost prelaska na elektroničku javnu upravu temelji se na postupnom prelasku s pruţanja usluga konvencionalnim putevima (šalter, pisarnica, pošta…) na elektronsko pruţanje usluga (portali, elektronska pošta, razmjena podataka, mobilni ureĎaji…). Konceptualni model odreĎen je strategijskim okvirom, zakonodavstvom i razvojnim programima, a uspješnost njegove primjene mjeri se postignutim stanjima i rezultatima pomoću indikatora uspješnosti javne uprave. Model promovira ponovnu višestruku uporabu informacija, specifikacija, rješenja i koncepata jer pruţanje jedne sloţene/agregirane usluge javne uprave temelji se na drugim/bazičnim uslugama i informacijama iz izvornih registara kojima upravljaju druge institucije ili institucije na drugim administrativnim nivoima. Preporuka 2. Institucije javne uprave, bez obzira kojem upravnom nivou pripadaju, u najvećoj mogućoj mjeri i sukladno ustavnim ovlastima, koristiti će postojeće zajedničke informacije, specifikacije, rješenja i koncepte u skladu s konceptualnim modelom pruţanja usluga javne uprave. Model ima svojstvo modularnosti koje pojedine sustave na konceptualnoj razini promatra kao usluţne module na čijem se meĎusobnom povezivanju, preko infrastrukture interoperabilnosti, temelji pruţanje usluga javne prave. Dizajn i razvoj informacijskih sustava na kojima se temelji pruţanje usluga javne uprave često zahvaća više institucija (moguće različitih administrativnih nivoa) te je nuţno da njihove aktivnosti budu koordinirane i usmjerene zajedničkom cilju uspostave konzistentnog i odrţivog IKT ekosistema na drţavnom nivou. Infrastruktura interoperabilnosti nuţan je preduvjet uspješne implementacije interoperabilnosti institucija. Opseg infrastrukture interoperabilnosti uključuje postojanje: rječnika i repozitorija XML (eng. eXtensible Markup Language) shema i XML dokumenata u razmjeni Repozitorija poslovnih procesa Zajedničkih tehnoloških standarda 9 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 10 of 40 Svaka Vlada uspostavlja resurse svog administrativnog nivoa koji sluţe planiranju i praćenju razvoja elektronskih usluga: Katalog javnih registara i baza podataka kao podatkovne imovine koja je najvrijedniji resurs javne uprave, Katalog usluga, elektronskih i konvencionalnih, kao osnova za planiranje i praćenje napretka, Repozitorij poslovnih procesa kao osnove za organizacijsko i procesno poravnavanje institucija pruţatelja usluga, Katalog upravnih tarifa/taksi za pokretanje i provoĎenje upravnih i drugih postupaka. Postojanje centralnih infrastruktura implicira postojanje potrebe za formalno dodjeljivanje zadaća vezanih uz koordinativne i administrativno–tehničke zadaće upravljanja zajedničkim resursima, kao i postojanje organizacijskih i stručnih vještine te postojanje odgovarajuće IKT infrastrukture za obavljanje tih zadaća. STRATEGIJE ZAKONODAVSTVO RAZVOJNI PROGRAMI Konvencionalni kanali: - pisarnica - pošta - šalter - sluţbenik - dostavljač DRŢAVNA TIJELA I LOKALNA SAMOUPRAVA GRAĐANI MIN1 G2C MIN2 MIN3 KOMPANIJE KOMPANIJA 1 G2G KOMPANIJA 2 REZULTATI STANJA GPM KPI’s G2B e-Kanali: KONVENCIONALNE USLUGE usluga usluga e-USLUGE - katalog usluga - prava - e-Usluga e-Usluga - portal - e-mail - web-servis - mobilni ureĎaj - EDI FRONT OFFICE e-GOV operations BPM repozitorij WEB SERVISI GSB / SOA aplikacijska platforma Elektronski dokumenti (XML) Modeli postupaka BACK OFFICE Servisne sabirnice REGISTAR REGISTAR - podaci - pravila - IZVORNI REGISTRI Servisne sabirnice REGISTAR REGISTAR OSTALI JAVNI REGISTRI drugih upravnih nivoa drugih institucija FINANSIJE HRM ICT Slika 1. Generička arhitektura elektronske javne uprave određenog upravnog nivoa 2.5 Struktura Okvira interoperabilnosti BiH Formalno, sustav interoperabilnosti ureĎuje se pravnim aktima koje usvajaju Vijeće ministara, entitetske vlade, Vlada Brčko distrikta BiH: Vijeće ministara BiH: o Odluka o usvajanju Okvira interoperabilnosti o Okvir interoperabilnosti BiH o Uputstvo za primjenu zajedničkih otvorenih standarda za razmjenu podataka i definicije metapodataka o Uputstvo za primjenu standarda za arhitekturu sistema i razvoj aplikacija o Uputstvo za povezivanje javih registara u nadleţnosti VM BiH o Dugoročni plan uspostave interoperabilnosti u institucijama VM BiH o Odluka o upravnom organu nadleţnom za interoperabilnost 10 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 11 of 40 Federacija BiH: o Odluka o usvajanju Okvira interoperabilnosti o Dugoročni plan uspostave interoperabilnosti u FBiH o Odluka o upravnom organu nadleţnom za interoperabilnost Republika Srpska: o Odluka o usvajanju Okvira interoperabilnosti o Dugoročni plan uspostave interoperabilnosti u RS o Odluka o upravnom organu nadleţnom za interoperabilnost Brčko Distrikt BiH: o Odluka o usvajanju Okvira interoperabilnosti o Dugoročni plan uspostave interoperabilnosti u BD BiH o Odluka o upravnom organu nadleţnom za interoperabilnost Odluke o usvajanju Okvira interoperabilnosti predstavljaju političku deklaraciju pojedinog administrativnog nivoa za implementaciju interoperabilnosti u javnoj upravi, a sadrţavat će i formalnu uspostavu organa za upravljanje Okvirom2, njihovih zadaća, sastava te nadleţne institucije. Sistem interoperabilnosti zajedničkih institucija obuhvata:: Sistem interoperabilnosti na drţavnom nivou Sisteme interoperabilnosti na entitetskom nivou Sisteme interoparabilnosti na nivou kantona Integrirane sisteme pojedinih institucija Pojedinačne informacijske sisteme, aplikacije i rješenja Prateći set dokumenata, uputstava, dat će operativne upute za implementaciju interoperabilnosti. Uputstvo za primjenu zajedničkih otvorenih standarda za razmjenu podataka i definicije metapodataka fokusirano je na semantičku interoperabilnost i osiguravanje konzistentnosti značenja podataka i ponovnog korištenja istih podataka od strane različitih institucija uz pomoć rječnika, repozitorija XML shema baziranih na meĎunarodnim sandardima te upotrebom sabirnica. Uputstvo za primjenu standarda za arhitekturu sistema i razvoj aplikacija zahvaća tehničku razinu i daje operativne preporuke za izgradnju informacijskih sutava za pruţanje elektroničkih usluga, a koji u pozadini koriste postojeće podatke iz različitih registara koje mogu voditi druge institucije. Uputstvo za povezivanje javih registara pokriva kompleksno područje voĎenja registara i plana višekratnog korištenja podataka iz izvornih registara u odnosu na administrativni nivo koji ih vodi. 2 Pod pojmom organ podrazumijeva se odbor/radna skupina, vijeće, koordinacija ili slično… Pod pojmom organ ne podrazumijeva se a priori institucija. 11 STRATEGIJE ZAKONODAVSTVO RAZVOJNI PROGRAMI Konvencionalni kanali: - pisarnica - pošta - šalter - sluţbenik - dostavljač PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 12 of 40 DRŢAVNA TIJELA I LOKALNA SAMOUPRAVA GRAĐANI MIN1 G2C MIN2 MIN3 KOMPANIJE KOMPANIJA 1 G2G KOMPANIJA 2 REZULTATI STANJA GPM KPI’s G2B e-Kanali: KONVENCIONALNE USLUGE usluga usluga e-USLUGE Informacijski sistemi i e-Usluga e-Usluga aplikacije - katalog usluga - prava - - portal - e-mail - web-servis - mobilni ureĎaj - EDI FRONT OFFICE e-GOV operations BPM repozitorij Rječnici GSB / SOA aplikacijska platforma WEB SERVISI Elektronski dokumenti (XML) Modeli postupaka BACK OFFICE Servisne sabirnice REGISTAR REGISTAR - podaci Registri - pravila - IZVORNI REGISTRI Servisne sabirnice REGISTAR REGISTAR OSTALI JAVNI REGISTRI drugih upravnih nivoa drugih institucija FINANSIJE HRM ICT Slika 2. Pozicioniranje Okvira interoperabilnosti u javnoj upravi određenog upravnog nivoa 12 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 13 of 40 3 Načela interoperabilnosti 3.1 Koordinativnost i razmjernost Provedbene odluke i primjena Okvira interoperabilnosti donose se na administrativnim nivoima koji su najbliţi graĎanima i koji mogu učinkovito i djelotvorno obaviti povjerene im poslove. Viši administrativni nivoi neće nametati provedbene odluke niţim nivoima. Administrativni nivoi koji imaju ustavno ureĎena područja podijeljene nadleţnosti (primjer: Federacija BIH i kantoni) provesti će nuţne koordinativne mjere kod donošenja provedbenih odluka. 3.2 Korisnik u središtu Okvir interoperabilnosti temelji se na načelima korisnički usmjerene uprave u skladu s društvenim i korisničkim potrebama i prioritetima. Javna uprava kao pruţatelj usluga treba teţiti ispunjenju očekivanja graĎana i privrednih subjekata: • • • • • • Omogućiti pristup personaliziranim uslugama koje su jednostavne, sigurne i fleksibilne za korištenje Omogućiti dostavu konvencionalnim i elektronskim kanalima (dostava bilo kako, bilo gdje, bilo kada) Omogućiti pristup putem jedinstvenih pristupnih točaka (i u slučajevima kada više institucija sudjeluje u pruţanje usluge) Preuzimati od korisnika samo informacije nuţne za pruţanje usluge Preuzimati istu informaciju od korisnika samo jedanput Štititi privatnost korisnika 3.3 Uključivost i dostupnost Primjenom načela uključivosti i dostupnosti u procesima definicije, dizajna i implementacije pojedinih usluga, svim skupinama korisnika omogućeno je korištenje prednosti koje nudi primjena novih tehnologija s ciljem prevazilaţenja pitanja diskriminacije i isključivanja po društvenoj, ekonomskoj ili drugoj osnovi . Preporuka 3. Institucije javne uprave, bez obzira kojem upravnom nivou pripadaju, trebaju osigurati dostupnost javnih usluga svim graĎanima, na cijelom teritoriju BiH, uključujući i osobe s invaliditetom i starije osobe, u skladu sa specifikacijama za e-pristupačnost prepoznatima na europskoj ili meĎunarodnoj razini. 3.4 Sigurnost i privatnost Institucije pruţatelji usluga javne uprave osigurat će privatnost graĎana i povjerljivost informacija primljenih od privrednih subjekata sukladno pravnom okviru koji regulira privatnost zaštitu ličnih podataka graĎana, odnosno postupanja s povjerljivim informacijama privrednih subjekata. 13 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 14 of 40 Preporuka 4. Institucije javne uprave, bez obzira kojem upravnom nivou pripadaju, trebaju uzeti u obzir specifične potrebe svake usluge javne uprave, u kontekstu politike sigurnosti i zaštite privatnosti graĎana. 3.5 Višejezičnost i višealfabetnost Pri definiciji, dizajnu i implementaciji svake pojedine usluge, višejezičnost i višealfabetnost moraju biti adresirane s posebnom paţnjom. Primarno je izbalansirati očekivanja korisnika da komuniciraju s javnom upravom na svom materinjem jeziku i mogućnosti da odreĎena usluga bude pruţena na više jezika i više pisama, a imajući u vidu i sluţbene jezike pojedinih administrativnih jedinica. Prilikom implementacije elektronskih usluga u Bosni i Hercegovini, potrebno je u potpunosti poštivati ustavne odredbe o sluţbenim jezicima i pismima. U slučajevima meĎuinstitucionalne komunikacije, kad god je to moguće, informacije u razmjeni trebale bi biti razmijenjene u formatu koji nije ovisan o jeziku i pismu (primjena zajedničkih rječnika). Preporuka 5. Informacijski sustavi, na kojima se temelje usluge javne uprave, moraju biti temeljeni na arhitekturama koje podrţavaju višejezičnost i oba pisma koja se koriste u BIH. 3.6 Pojednostavljenje administracije Poslovni subjekti suočavaju se s troškovima koji proizlaze iz neefikasnosti djelovanja javne uprave u obliku sakupljanja, upravljanja i obrade informacija sukladno vaţećim pravnim obvezama a koji im ne donose dodane vrijednosti. Stoga je pojednostavljenje administracije smanjenja administrativnog opterećenja i prepreka nuţno za oslobaĎanje resursa u privredi. 3.7 Transparentnost Javna uprava je transparentna prema svojim korisnicima kada oni mogu razumjeti administrativne procese i aktivno pratiti status administrativnih procedura u kojima sudjeluju. Stoga, usluge javne uprave trebaju omogućiti transparentnost procedura koje podrţavaju te doprinos graĎana za poboljšanja postojećih i uvoĎenje novih usluga. 3.8 Očuvanje informacija Zapisi i informacije u elektronskom formatu moraju se čuvati u zakonom propisanom periodu. Specijalno, dio informacija potrebno je trajno čuvati. Za sve zapise i druge oblike informacija potrebno je u duţem periodu odrţati njihovu čitljivost, pouzdanost, integritet i dostupnost tokom vremena čuvanja, a u posebnim slučajevima i trajno. Preporuka 6. Institucije javne uprave , bez obzira kojem upravnom nivou pripadaju, trebaju za dugoročno čuvanje elektroničkih zapisa povezanih s pruţanjem usluga javne uprave primjenjivati – preporučene standarde za format datoteka elektroničkih dokumenata za dugoročnu zaštitu. 14 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 15 of 40 3.9 Otvorenost Otvorenost podrazumijeva spremnost pojedinaca, organizacija ili drugih zainteresiranih strana za razmjenu znanja i poticanje rasprave unutar interesne zajednice sa krajnjim ciljem unapreĎenja znanja i korištenja istih za rješavanje relevantnih problema. Interoperabilnost, po definiciji, uključuje dijeljenje informacija i znanja izmeĎu organizacija u interakciji, što znači da podrazumijeva otvorenost. Institucije pri uspostavi informacijskih sustava često neovisno razvijaju ista rješenja. Otvorenost institucija omogućila bi dijeljenje već prikupljenih i razvijenih znanja od strane drugih organizacija, čime se ubrzava implementacija novih sistema te smanjuju troškovi razvoja. Otvorenost organizacije ne moţe biti neograničena, već mora djelovati na način da ostane osigurana zaštita podataka, zaštita privatnosti i povjerljivost. Preporuka 7. Pri uspostavi agregiranih usluga institucija različitih administrativnih nivoa, institucije trebaju teţiti otvorenosti u okvirima svojih prioriteta i ograničenja te ustavnih ovlasti. 3.10 Višestruko (ponovno) korištenje Institucije javne uprave koje primjenjuju načelo otvorenosti, znanja, rješenja, podatke i vrijednosti nastale njihovim radom daju na raspolaganje drugim institucijama. Institucije koje koriste postojeća rješenja čine to selektivnim odabirom. Uspješnost primjene načela višestrukog korištenja istih rješenja to je veća, što je izraţenija kolaborativna sposobnost institucija. Preporuka 8. Institucije na svim administrativnim novima potiču se na višekratno korištenje podatak postojećih zbirki izvornih podataka koje vode drugi organi, bez obzira kojem upravnom nivou pripadaju, primarno podataka koje u ime izvornih organa vodi IDDEEA, kao i dijeljenje rješenja te suradnju na razvoju zajedničkih rješenja pri implementaciji usluga javne uprave. 3.11 Tehnološka neutralnost i prilagodljivost Kod izgradnje informacijskih sustava i uspostave usluga javne uprave, primarni fokus mora biti na potrebama: funkcionalnim potrebama i potrebama poslovnih procesa. Načelo orijentiranosti na korisnika nameće zahtjev da korisnik mora biti tehnološki neovisan, odnosno korisniku se ne moţe nametati koji tehnologiju će koristiti kada pristupa usluzi javne uprave. S druge strane, interoperabilnost omogućava da IKT infrastruktura bude fleksibilan omogućitelj za neovisnost elektronskih usluga javne uprave od organizacije drţavne uprave i sloţenosti procesa. Preporuka 9. Institucije javne uprave, bez obzira kojem upravnom nivou pripadaju, trebaju izbjegavati nametanje specifičnih tehnoloških rješenja na graĎane, poduzeća i druge uprave pri uspostavi usluga i izgradnji informacionih sistema. 15 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 16 of 40 3.12 Djelotvornost i učinkovitost Usluge javne uprave moraju biti uspostavljene na način da su djelotvorne i učinkovite za graĎane i privredne subjekte te da im osiguravaju najbolju vrijednost za poreze koje uplaćuju. 16 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 17 of 40 4 Razine interoperabilnosti Pri uvoĎenju novih ili nadogradnji postojećih usluga javne uprave potrebno je adresirati interoperabilnost na četiri nivoa pazeći pri tome na politički kontekst. Suradnja institucija koje imaju kompatibilne vizije, poravnate prioritete i usmjerene ciljeve Usklađivanje zakonodavstva na način da je utvrđena odgovarajuća pravna težina za razmjenu podataka Koordiniranje s ciljem poravnavanja poslovnih procesa različitih institucija s ciljem ostvarivanja zajedničkih ciljeva POLITIČKI KONTEKST PRAVNA INTEROPERABILNOST PROCESNA / ORGANIZACIJSKA INTEROPERABILNOST Definiranje preciznog značenja informacija u razmjeni koje se čuva i koje razumiju sve strane SEMANTIČKA INTEROPERABILNOST Planiranje tehničkih pitanja u vezi s povezivanjem informacijskih sustava i usluga TEHNIČKA INTEROPERABILNOST 4.1 Politički kontekst Općenito, politički kontekst podrazumijeva suradnju partnera s kompatibilnim vizijama, poravnatim prioritetima i usmjerenim ciljevima. Politički kontekst predstavlja jasno izraţenu volju i namjeru sudjelovanja u postizanju zajedničkih ciljeva. Politički kontekst u BiH pozicionira Vijeće ministara BiH, entitetske Vlade, Vladu Brčko distrikta BiH te kantonalne vlade kao partnere sa zajedničkom vizijom razvoja informacijskog društva u BiH i, za Okvir interoperabilnosti vaţno, provoĎenja reforme javne uprave iznesene u Strategiji razvoja informacionog društva BiH i Strategiji reforme javne uprave u BiH s poravnatim prioritetima i ciljevima u vezi izgradnje elektronske javne uprave i primjene IKT u procesu reforme javne uprave. Ovi dokumenti definiraju glavna strateška područja djelovanja, postavljaju ciljeve i načine njihovog ispunjavanja. To olakšava i ubrzava definiranje zainteresiranih strana, područja zajedničkog razvoja cjelovitih usluga te predstavlja bazu za dogovaranje uvjeta i financijskih sredstva za provedbu zajedničkih aktivnosti. Za usuglašavanje političkog konteksta odgovorni su čelnici organizacija koje ţele uspostaviti interoperabilnost. 17 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 18 of 40 Ukoliko pruţanje usluga prelazi okvire jednog administrativnog nivoa, nuţna je politička podrška uspostavi takvih usluga. Uspješnost horizontalnih aktivnosti, koje uključuju više administrativnih nivoa, ovisi o stupnju političke podrške svakog pojedinačnog administrativnog nivoa, prioritetu i resursima (financijskim, ljudskim, vremenskim) za postizanje usuglašenih ciljeva u dogovorenim vremenskim okvirima. 4.2 Pravna interoperabilnost U segmentu postizanja pravne interoperabilnosti potrebno je stvoriti pravni temelj za razmjenu podataka/informacija te uskladiti pravna područja sa svrhom uklanjanja zapreka za postizanje interoperabilnosti. Uzimajući u obzir široku decentraliziranost Bosne i Hercegovine pravnu interoperabilnost potrebno je razmatrati na više nivoa. Uspostava interoperabilnosti zahvaća dvije ili više institucija koje moraju uskladiti pravna područja u kojima djeluju. UsklaĎivanjem pravnih područja utvrĎuje se postoje li meĎu njima pravne zapreke za postizanje ciljeva unutar dogovorenog političkog konteksta. Usporedbom relevantnih zakonskih specifičnosti i obveza pojedine zainteresirane strane, njenih internih pravnih akata i formalnih obveza prema trećim organizacijama, te pravnih situacija koje otvara politički kontekst, nuţno je utvrditi postoje li formalno-pravne zapreke i ograničenja koja mogu utjecati na uspostavu interoperabilnog odnosa (na primjer, u političkom kontekstu moţe se kao zajednički cilj definirati interoperabilna usluga koja eliminira zakonski obvezan fizički obrazac, pa je nuţno razmotriti postoji li pravna alternativa koja to omogućava). Tamo gdje takve zapreke postoje treba uzeti u obzir njihove posljedice. Ukoliko zapreke dolaze kao posljedica primjene propisa donesenih na višim administrativnim nivoima, nuţno je usklaĎivanje pravnih područja na tim nivoima. Pri provedbi svega gore navedenoga potrebno je posvetiti duţnu pozornost poštivanju ustavnog ustrojstva BiH i ustavno definiranih nadleţnosti. Preporuka 10. Institucije javne uprave, bez obzira kojem upravnom nivou pripadaju, koje nastoje uspostaviti usluge unutar svojih ustavnih ovlasti, trebaju paţljivo razmotriti sve relevantne propise koji se odnose na razmjenu podataka, uključujući pravni okvir za zaštitu osobnih podataka. 4.3 Organizacijska interoperabilnost Organizacijska interoperabilnost, kao poslovna usklaĎenost izmeĎu institucija, odnosi se na način na koji organizacije suraĎuju s ciljem postizanja prethodno usaglašenih ciljeva. Organizacijsko-procesna interoperabilnost omogućava da zainteresirane strane efikasno poveţu svoje procese radi pruţanja agregirane usluge nekom korisniku. Tri su ključna konteksta u kojima je potrebno postići organizacijsku interoperabilnost: Poravnavanje poslovnih procesa Uspostava organizacijskih odnosa Usuglašavanje procedura za upravljanje promjenama. Poslovni procesi u institucijama javne uprave ureĎeni su pravnim okvirima koji ureĎuju odreĎeno područje. Modeliranje poslovnih procesa svake pojedine institucije preduvjet je za poravnavanje poslovnih procesa različitih institucija. Model poravnatih poslovnih procesa 18 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 19 of 40 podloga je za efikasno meĎuinstitucionalno povezivanje na procesnoj razini i uvoĎenje elektroničkih usluga javne uprave. Repozitorij poslovnih procesa definira preporuke i standarde za dokumentiranje poslovnih procesa u formi referentnih (generičkih) modela poslovnih procesa što olakšava i ubrzava usklaĎivanje modela interoperabilnih poslovnih procesa. Ti modeli predstavljaju referentne obrasce i preporuke usklaĎene s propisima, a mogu se brzo i jednostavno razraditi i prilagoditi primjeni u pojedinačnim institucijama. Preporuka 11. Institucije javne uprave, bez obzira kojem upravnom nivou pripadaju, trebaju dokumentirati svoje poslovne procese na kojima se temelji pruţanje usluge javne uprave. TakoĎer, ukoliko u isporuci usluge učestvuje više različitih institucija, one trebaju postići dogovor te dokumentirati povezivanje poslovnih procesa. Institucije orijentirane na pruţanje usluga graĎanima/privrednim subjektima duţne su jasno razgraničiti prava i obveze pojedinih strana u procesu pruţanja usluga (uvjeti korištenja). Institucije, pruţatelji usluga moraju formalizirati meĎusobna prava i obveze, zajedničke aktivnosti i poslovne procese. U tu svrhu uobičajeno je sklapanje sporazuma o interoperabilnosti i usaglašavanje sporazuma o nivou usluge. TakoĎer, institucije pruţatelji usluga duţni su jasno razgraničiti prava i obveze pruţatelja usluga od prava i obveza korisnika usluga, te ih javno objaviti. Preporuka 12. Ukoliko u isporuci usluge učestvuje više različitih institucija, institucije koje učestvuju u razmjeni trebaju s dogovoriti meĎusobne organizacijske odnose u kontekstu isporuke usluga javne uprave. Upravljanje promjenama kritična je aktivnost za osiguravanje točnosti, pouzdanosti i kontinuiteta pruţanja usluga. U slučaju kada više institucija sudjeluje u pruţanju jedne usluge, proces upravljanja promjenama nuţno je unaprijed definirati u usuglasiti. Preporuka 13. Institucije javne uprave, bez obzira kojem upravnom nivou pripadaju, trebaju propisati politiku upravljanja promjenama unutar svojih ovlasti, kako bi se osigurala kontinuirana isporuka usluga javne uprave. Ukoliko u isporuci usluge učestvuje više različitih institucija, politika upravljanja promjenama treba predvidjeti sudjelovanje svih institucija. 4.4 Semantička interoperabilnost Semantička interoperabilnost je sposobnost svih strana da na isti način tumače značenja informacija koje razmjenjuju. Semantička interoperabilnost osigurava da je točnost značenja jednog podatka razumljiva i odrţana tokom svih procesa razmjena u koje je taj podatak uključen. Semantička imovina (eng. Semantic Assets) obuhvaća sve resurse potrebne za ostvarivanje semantičke interoperabilnosti. Čine ju klasifikacijski sustavi, nomenklature, šifrarnici, pojmovnici, rječnici, XML sheme i slični popisi, te specifikacija njihovih meĎusobnih veza i pravila preslikavanja meĎu njima. 19 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 20 of 40 Strukture i značenja podataka u javnoj upravi često su već definirane odgovarajućim propisima te posljedično u uspostavljenim registrima. Ţivotni ciklus Okvira interoperabilnosti uključuje kontinuiranu ugradnju tih resursa u zajedničku semantičku imovinu u vidu rječnika podataka u formi XLM shema. Rječnik podataka i repozitorij XML shema, koji definira referentne komponente semantičke interoperabilnosti, omogućuje brzo i jednostavno korištenje postojećih komponenti u uspostavi semantičke interoperabilnosti dvaju ili više institucija. Komponente sadrţane u rječniku i repozitoriju predstavljaju referentne komponente usklaĎene s propisima, koje se brzo i jednostavno mogu razraditi i usklaĎivati radi primjene u pojedinačnim institucijama. Mehanizmi primjene i odrţavanja zajedničkih resursa definirani su poglavljima „Primjena Okvira interoperabilnosti“ i „Upravljanje Okvirom interoperabilnosti“. Preporuka 14. Zadaću horizontalne i vertikalne koordinacije s ciljem olakšavanja semantičke interoperabilnosti i poticanja institucija da dijele rezultate na istom i drugim administrativnim nivoima povjerava se: na nivou VM BIH, Generalnom sekretarijatu VM BiH na nivou FBiH, Sektoru za informatiku Sekretarijata Vlade FBiH na nivou RS, Generalnom sekretarijatu Vlade RS na nivou Brčko distrikta, Sekretarijatu Vlade BD BiH. 4.5 Tehnička interoperabilnost Tehnička interoperabilnost odnosi se na sve tehničke aspekte povezivanja dvaju ili više informacijskih sustava, a uključuje specifikacije sučelja, servisa za podatkovno povezivanje, servisa za interkonekciju, prezentaciju podataka…. U segmentu tehničke interoperabilnosti, Okvir interoperabilnosti sadrţi tehničke upute za primjenu zajedničkih standarda za arhitekturu sistema i razvoj aplikacija sa svrhom efikasnijeg i efektivnijeg upravljanja i mobilizacije IKT resursa javne uprave. Polazište za uspostavu tehničke interoperabilnosti jest uputstvo sa preporučenim standardima za arhitekture i razvoj informacijskih sustava. Za razliku od ostalih aspekata interoperabilnosti, tehnička interoperabilnost nije u svom sadrţaju ograničena isključivo na javnu upravu. U područjima u kojima nije preporučen standard, potiče se uporaba sektorskih standarda i specifikacija kad god je to moguće. Preporuka 15. Na svakom upravnom nivou, upravni organ/ustanova nadleţna za pitanja razvoja informacionog društva odnosno elektroničke uprave vodit će ekspertni tim sa svrhom usuglašavanja i odrţavanja formaliziranih specifikacija za tehničku interoperabilnost usluga javne uprave. 20 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 21 of 40 5 Primjena Okvira interoperabilnosti Ishodište svih djelovanja u primjeni Okvira interoperabilnosti usmjereno je na izgradnju elektronskih usluga javne uprave. Općenito, pruţanje usluga javne uprave usmjereno je na korisnika i njegove potrebe. U kontekstu graĎana to podrazumijeva da institucije javne uprave, uz suglasnost traţitelja usluge, prikupljaju dokumentaciju/podatke od drugih institucija javne uprave automatiziranim procedurama (razmjena podataka) i na taj način brţe razmjenjuju podatke. U slučaju postojanja obveze traţitelja usluge za plaćanjem taksi, potrebno je omogućiti plaćanja različitim kanalima plaćanja: konvencionalno, uplatnicom, mobilnim plaćanjem, internetskim plaćanjem, kartičnim plaćanjem… Preporuka 16. Javne uprave pojedinačnih administrativnih nivoa trebaju usuglasiti shemu za meĎupovezivanje pojedinačnih (slabo povezanih) informacionih sistema namijenjenih pruţanju istovrsnih usluga s ciljem njihove agregacije. Okvir interoperabilnosti uvaţava nadleţnosti pojedinih tijela javne uprave te pruţa mehanizme za suradnju i transparentnost u odabiru, predlaganju, donošenju, primjeni, objavljivanju i odrţavanju normi, postupaka, usluga i zajedničkih resursa potrebnih za provedbu zajedničkih projekata i postizanje ciljeva na drţavnom, entitetskom, nivou Brčko distrikta BiH, te kantonalnom nivou. Primjena Okvira interoperabilnosti razmatra se kroz 4 pogleda: Vlasnički pogled Dizajnerski pogled Razvojni pogled Korisnički pogled Tehnološke baze za primjenu Okvira na svim nivoima odrţavaju se kroz repozitorije i kataloge te biblioteke komponenti otvorenog koda (eng. Open source). Okvir interoperabilnosti u svojoj primjeni referencira standarde donesene u institucijama za standardizaciju (drţavne ili entitetske) ili meĎunarodne standarde donesene u meĎunarodnim standardizacijskim institucijama, ali nije povezan sa standardizacijskim procesima koje provode institucije za standardizaciju (drţavnim ili entitetskim). Preporuka 17. Institucije javne uprave, bez obzira kojem upravnom nivou pripadaju, razvit će sučelja na zbirkama izvornih podataka, uskladiti na semantičkoj i tehničkoj razini te javno objaviti razvijena sučelja. Preporuka 18. Institucije javne uprave sa različitih administrativnih nivoa trebaju koristiti zajednički usuglašenu taksonomiju osnovnih javnih usluga i usuglasiti se o minimalnim zahtjevima na usluge za sigurnu razmjenu podataka. 21 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 22 of 40 Institucionalni resursi za pripremu odrţavanje i implementaciju Okvira interoperabilnosti zadani su opsegom poslova koje pojedine institucije obavljaju i stručne spremnosti kapaciteta bitnih za interoperabilnost. Iako primjena Okvira interoperabilnosti podrazumijeva primjenu od strane svih institucija javne uprave, potrebno je uzeti u obzir stupanj spremnosti pojedine institucije za prihvaćanje novih tehnologija. Na najvišoj razini su administrativni kapaciteti za pripremu i donošenje odluka pri Vladama koje su odgovorne za poslove uspostave političko-pravnog konteksta Okvira interoperabilnosti. Stručni kapaciteti bitni za provedbu interoperabilnosti okupljaju eksperte, uposlenike, institucija više razine ICT spremnosti kao i uposlenike institucija koje u opisima poslova koje obavljaju su zaduţene za uspostavu i osiguravanje preduvjeta i podrške implementaciji interoperabilnosti. VMBiH FBiH RS BDBiH Administrativni kapaciteti za pripremu donošenja odluka o interoperabilnosti Generalni sekretarijat VMBiH Generalni sekretarijat Vlade FBiH Generalni sekretarijat Vlade RS Sekretarijat Vlade BDBiH Stručni kapaciteti bitni za provedbu interoperabilnosti (IT službe zainteresovanih strana) Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, IDDEEA, Generalni sekretarijat VMBiH, Ministarstvo pravde BiH /Ministarstvo civilnih poslova, Agencije za državnu službu BiH Generalni sekretarijat Vlade Federacije BiH, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, Federalno ministarstvo pravde, Federalno ministarstvo finansija, Federalna porezna uprava Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo Agencija za informaciono društvo RS Generalni sekretarijat Vlade RS Sekretarijat Vlade BDBiH, Direkcija za finansije BDBiH, Porezna uprava BDBiH, Odjel za javni registar BDBiH. Kapaciteti iz kategorije eksploatacije interoperabilnosti za javne registre IDDEEA, Ministarstvo pravde BiH, Agencija za državnu službu BiH, Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH Generalni sekretarijat Vlade Federacije BiH, Federalno ministarstvo pravde Federalno ministarstvo finansija, Federalna porezna uprava Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo Generalni sekretarijat Vlade RS Agencija za informaciono društvo RS, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS Ministarstvo finansija RS, Poreska uprava Republike Srpske Odjel za javni registar BDBiH, Direkcija za finansije BDBiH, Porezna uprava BDBiH Generalni sekretarijat Vlade RS Agencija za informaciono društvo RS Sekretarijat Vlade BDBiH Kapaciteti odgovorni za elemente interoperabilnosti (EIF 2.0): PKI infrastruktura Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i Generalni sekretarijat VM BiH (za institucije Vijeća ministara BiH uz saradnju sa ostalim institucijama VM BiH po odlukama Vijeća ministara BiH u svojoj nadležnosti definisanim zakonskim i podzakonskim aktima) Generalni sekretarijat Vlade Federacije BiH, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija 22 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 23 of 40 rječnik i XML sheme Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i Generalni sekretarijat VM BiH (za institucije Vijeća ministara BiH uz saradnju sa ostalim institucijama VM BiH po odlukama Vijeća ministara BiH u svojoj nadležnosti definisanim zakonskim i podzakonskim aktima) Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Agencija za informaciono društvo RS Odjel za javni registar BDBiH pojmovi Ministarstvo pravde BiH Ministarstvo pravde FBiH (Zavod za javnu upravu) Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS Odjel za javni registar BDBiH Generalni sekretarijat Vlade Federacije BiH, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Generalni sekretarijat Vlade RS Agencija za informaciono društvo RS Sekretarijat Vlade BDBiH Federalno ministarstvo prometa i komunikacija Agencija za informaciono društvo RS Sekretarijat Vlade BDBiH preporuke standardi Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i Generalni sekretarijat VM BiH (za institucije Vijeća ministara BiH uz saradnju sa ostalim institucijama VM BiH po odlukama Vijeća ministara BiH u svojoj nadležnosti definisanim zakonskim i podzakonskim aktima) Ministarstvo komunikacija i prometa BiH i Generalni sekretarijat VM BiH (za institucije Vijeća ministara BiH uz saradnju sa ostalim Institucijama VM BiH po odlukama Vijeća ministara BiH u svojoj nadležnosti definisanim zakonskim i podzakonskim aktima) specifikacije TDU BiH TDU FBiH TDU RS Odjeli i uprave BDBiH praksa Ministarstvo pravde BiH /Ministarstvo civilnih poslova Ministarstvo pravde FBiH (Zavod za javnu upravu) Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS Ured gradonačelnika Napomena: Institucionalni resursi u kantonima trebaju se odrediti sukladno ustavnom ustrojstvu i operativnoj kapacitiranosti svakog pojedinačnog kantona. 5.1 Primjena u javnoj upravi Strateški nivo Na strateškom nivou, primjena Okvira interoperabilnosti uključuje velik broj organizacija i utječe na cijelu zajednicu, a ţeljeni ishod je postizanje općih društvenih ciljeva i prioriteta na drţavnom nivou. Ţeljeni ishod ovisi o jasnoći i provedivosti vizije, podudarnosti strategije s ključnim društvenim pitanjima, širini i kvaliteti koordinacije zainteresiranih strana, jasnoći 23 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 24 of 40 komunikacije, spremnosti za promjene, efikasnosti provedbe u koracima vremenski usklaĎenima s političkim promjenama, financijskim mogućnostima i brojnim drugim čimbenicima. Uporabljivost Okvira interoperabilnost usklaĎena je i poravnata sa svim relevantnim strategijama i fokusirana je na: Elektronske servise za graĎane i privredne subjekte Povezivanje poslovnih procesa Mjerenje performansi javne uprave Kontrolabilnost primjene Okvira interoperabilnosti postiţe se rasporeĎivanjem elektronskih usluga po upravnim područjima. Financijska kontrolabilnost postiţe se uspostavom kontrolnih točaka po budţetskim pozicijama (budţetskim glavama) uključujući stvaranje novih prihoda od elektronskih servisa, prihoda od taksi, i smanjenje troškova kao posljedice efikasnijeg kancelarijskog poslovanja. Mjerenje uspješnosti realizira se kroz harmonizirane indikatore i usporedive prema drugim drţavama (EU) u skladu sa „Benchmarking Digital Europe 2011-2015 a conceptual framework“ okvirom za mjerenje informacijskog društva odobrenog od strane i2010 High level group Europske komisije u studenom 2009. godine. Ovaj dokument jest konceptualni okvir za prikupljanje statističkih podataka o informacijskom društvu, kao i popis ključnih pokazatelja koji će se koristiti za vrednovanje Europske Digitalne agende. Uspostava i održavanje elektronskih usluga javne uprave Na operativnom nivou, primjena Okvira interoperabilnosti uključuje selektivan odabir preporučenih standarda i postojećih zajedničkih resursa pri povezivanju i poboljšavanju postojećih sustava i procesa, što moţe uključivati njihovu dogradnju i prilagodbu. Primjena Okvira interoperabilnosti na operativnom nivou polazi od neposrednih interesa dvaju ili više institucija sa zajedničkim ciljem pruţanja elektronske usluge korisnicima, graĎanima i privrednim subjektima. Informacijski okvir Okvira interoperabilnosti temelji se na razvoju i standardizaciji: Procesne arhitekture Funkcionalne arhitekture Podatkovne arhitekture Tehnološke arhitekture Izvodljivost je jednostavnija, ukoliko izmeĎu neposredno zainteresiranih institucija postoje: u najvećoj mjeri usaglašen političko-pravni kontekst, jasne potreba i interesi, dostiţni efekti, ograničen broj sudionika, ostali eventualni faktori, ali koji ne predstavljaju značajnu zapreku. Primjena Okvira interoperabilnosti na operativnom nivou provodi se direktnim dogovorom zainteresiranih institucija koji u konačnici biva formaliziran meĎusobnim sporazumima. 24 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 25 of 40 Razvoj IKT-a u javnoj upravi Razvoj IKT-a u javnoj upravi temelji se na dva osnovna modela: Razvoj vlastitim resursima Razvoj nabavom usluga izgradnje informacijskih sustava i nabavom gotovih rješenja, odnosno „outsourcing-om“. U oba slučaja, potrebno je da dizajn i primijenjene metodologije budu usklaĎene s preporukama Okvira interoperabilnosti, u najvećoj mogućoj mjeri i uzimajući u obzir širu sliku okruţenja u kojem sustav djeluje. Odgovornost je institucija da razvojne aktivnosti temelje na neposrednim interesima institucije i njenih korisnika, ali usmjerene na postizanje općih društvenih ciljeva definiranih strateškim okvirom. 5.2 Primjena u privredi i civilnom sektoru Primjena Okvira interoperabilnosti u javnoj upravi doprinosi razvoju gospodarstva na način da potiče razvoj elektronskog poslovanja u privredi kroz: Osposobljavanje privrednih subjekata za elektronske javne nabavke i dodatne usluge u sistemu javnih nabavki UvoĎenje e-Računa Proširenje eUsluga za gospodarstvo Privreda Okvir interoperabilnosti, kao podrška u procesima definicije, dizajna i implementacije usluga javne uprave prema graĎanima i privrednim subjektima, ima za efekt pojednostavljenje administracije te smanjenja administrativnog opterećenja i prepreka što rezultira za oslobaĎanje resursa u privredi. IKT industrija Okvir interoperabilnosti moţe iskoristiti kroz suradnju na izgradnji zajedničke informacijske infrastrukture, tehničkoj realizaciji rješenja te savjetovanju i osposobljavanju institucija javne uprave za interoperabilnost. Pružatelji usluga Okvir interoperabilnosti pruţateljima usluga, koji kao suradne organizacije mogu sudjelovati u razvojnim i usluţnim aktivnostima prema graĎanima i privrednim subjektima, daje preporuke i komponente za izgradnju sadrţaja i stručnih elemenata usluga za korisnike javnih usluga, odnosno korištenje i distribuciju javnih informacijskih resursa i sadrţaja kroz stvaranje novih usluga dodane vrijednosti. Civilni sektor Civilni sektor je često komplementaran javnom sektoru, jer pokriva odreĎene segmente sektora radi zadovoljavanja potreba specifičnih grupa korisnika (na primjer zdravstvo, socijalna skrb, kultura, i slično), čime se otvaraju brojna područja suradnje. Poravnavanje civilnog sektora sa Okvirom interoperabilnosti, dugoročno stvara preduvjete za lakše i brţe povezivanje organizacija civilnog sektora s odgovarajućim institucijama javnog sektora. 25 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 26 of 40 5.3 Praćenje dobrih praksi i upravljanje znanjem Upravljanje informacijskim resursima jedna je od najstarijih funkcija drţave, no tek su suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije omogućile puno iskorištenje njihovih potencijala. Za razliku od materijalnih resursa te zahvaljujući suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, informacijski resursi su: djeljivi (više korisnika moţe istovremeno koristiti isti informacijski resurs), univerzalno dostupni (iz bilo kojeg dijela svijeta i u bilo koje vrijeme 7x24, neovisno o radnom vremenu nadleţnog organa) i upotrebom povećavaju kvalitetu i vrijednost. Izgradnja suvremene elektroničke javne uprave na svim razinama nuţno uključuje veliki broj sudionika. Za uspostavljanje interoperabilnosti ključno je koordinirano upravljanje programima i projektima informatizacije javne uprave. Da bi se postigao cilj povećanja efikasnosti i djelotvornosti javne uprave potrebno je prepoznati i učiniti dostupnim znanja o primjerima dobrih praksi te iskustvima planiranja i provedbe programa i projekata uspostave interoperabilnosti. Primjena znanja je svakodnevni proces iniciran internim ili eksternim dogaĎajima. Primarni fokus je upotreba postojećeg repozitorija znanja, kolaboracijskih sustava te primjene znanja u procesima. Time se moţe znatno ubrzati procese planiranja i provedbe programa i projekata te smanjiti rizike, čime se postiţu uštede, podiţe kvaliteta rezultata i skraćuje vrijeme od pokretanja projekta do uspostave servisa. Jedan od ključnih faktora uspjeha praćenja dobrih praksi i upravljanja znanjem je kreiranje i podrţavanje organizacijske kulture, uključujući uspostavu mreţe eksperata, virtualnih timova i središta izvrsnosti (eng. centre of excellence), koja podrţava ugodnu okolinu za rad i korištenje znanja eksperata korištenjem kolaboracijskih tehnologija i digitalnih arhiva u intranetu i na Internetu. Kolaboracijski alati, kao sredstvo pomoću kojeg se izvršava i upravlja grupnim radom, ekspertima omogućavaju rad na zajedničkim dokumentima u isto vrijeme (sinkroni rad) ili u različito vrijeme (asinkroni rad). Vrijednost upravljanja znanjem direktno se očituje u efikasnosti s kojom uposlenici neke institucije uz pomoć baze znanja rješavaju tekuće probleme i uspješno predviĎaju njihov razvoj u predstojećem periodu. Bez ovakve baze znanja, pojedinac ili grupa mogu se osloniti samo na svoje osobno znanje, dok uz bazu znanja mogu pristupiti rješavanju neke situacije sa svim znanjem koje su drugi eksperti u mreţi zabiljeţili. Zbog izuzetne vaţnosti za funkcioniranje drţave, u uspostavljanju i korištenju informacijskih resursa (podatkovnih, tehnoloških i organizacijskih) nuţno je primijeniti suvremene metode upravljanja informacijskim resursima te programima i projektima informatizacije, a model temeljiti na najboljoj svjetskoj, regionalnoj i nacionalnoj praksi. Stoga sustave upravljanja programima/projektima i informacijskim resursima treba upotpuniti sustavom za upravljanje znanjem koji će omogućiti brzo usvajanje i optimalnu primjenu suvremenih organizacijskih znanja i najbolje prakse. 26 PROJEKT Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka Oznaka: PARCO-IFBIH VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 27 of 40 6 Upravljanje Okvirom Okvir interoperabilnosti djeluje u kompleksnom okruţenju podloţnom čestim promjenama, te je potrebno odrţivo upravljanje samim okvirom interoperabilnosti. Upravljanje Okvirom interoperabilnosti temelj je primjene i upravljanja promjenama Okvira. Izvršavaje zadaća svakog sudionika temelj je mehanizma odrţavanja Okvira interoperabilnosti. Upravljanje okvirom interoperabilnosti uzima u obzir ustavnopravno ureĎenje Bosne i Hercegovine te nuţnost meĎuentitetske suradnje na drţavnom nivou u pitanjima od zajedničkog interesa u funkcioniranju drţave Bosne i Hercegovine. TakoĎer, u obzir je uzeta specifičnost ustavno pravnog ureĎenja Federacije BiH te nuţnost meĎukantonalne suradnje na federalnom nivou kao i specifičnost Brčko distrikt BiH kao jedinstvene administrativne jedinice lokalne samouprave pod suverenitetom BiH. Sveukupni model Okvira interoperabilnosti temelji se na nezavisnosti entiteta i njihovoj sposobnosti da napreduju vlastitom brzinom. Pri tome svaki subjekt u BiH koji ima ustav, ima predefinirani stupanj samostalnosti (da donosi strategije, propise i postavlja organizaciju), samostalno upravlja podacima i informacijama da bi mogao posluţiti svoje graĎane, privredu i lokalnu samoupravu. Preporuka 19. Preporučuje se da na svakom upravnom nivou, zadaću horizontalne i vertikalne koordinacije te praćenje primjene formaliziranih specifikacija pri sklapanju sporazuma o interoperabilnosti obavlja upravni organ/ustanova nadleţna za pitanja razvoja informacionog društva odnosno elektroničke uprave. 27 VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Oznaka: PARCO-IFBIH Version: 1.0 Page: 28 of 40 Slika 3. Organizacijski model Okvira interoperabilnosti BiH 28 VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Oznaka: PARCO-IFBIH Version: 1.0 Page: 29 of 40 6.1 Organizacija implementacije Okvira Implementaciju interoperabilnosti provode sve institucije javne uprave u BiH neovisno o administrativnom nivou kojem pripadaju. Implementacija Okvira interoperabilnosti mora biti podrţana na političkom, koordinativnom i operativnom nivou. Na političkom nivou, neovisno o administrativnom nivou kojem pripada, potrebno je osigurati jaku i aktivnu političku podršku implementaciji Okvira interoperabilnosti kroz Koordinacije koje, na prijedlog taktičke razine, predlaţu usvajanje političkih i strateških odluka vezane uz primjenu Okvira na administrativnoj razini kojoj pripadaju, ali i u odnosu prema postizanju interoperabilnosti s ostalim administrativnim razinama horizontalno i vertikalno. Preporuka 20. Institucije javne uprave, bez obzira kojem upravnom nivou pripadaju, osigurati će sve potrebne preduvjete i prihvatiti strateške dokumente vezano za pruţanje evropskih javnih usluga. Nadalje, donijeti će operativne dokumente vezano za pruţanje evropskih javnih usluga unutar opsega vlastitih nadleţnosti. Na koordinativnom nivou, neovisno o administrativnom nivou kojem pripadaju, potrebno je osigurati horizontalnu kolaboraciju organa, koji su obavezni primjenjivati Okvir interoperabilnosti, kroz Koordinaciju organa tog administrativnog nivoa. Koordinacija na taktičkom nivou provodi kolaborativne aktivnosti u svrhu u sinkronizacije i sinergije primjene Okvira interoperabilnosti na operativnoj razini, te u svrhu unaprjeĎivanja tehničkih, semantičkih, procesnih i pravnih preporuka u skladu s promjenama tehnologija i strateških/političkih odluka. Preporuka 21. Sukladno strateškom opredjeljenju Bosne i Hercegovine za pridruţivanje Europskoj Uniji, javna uprava treba uspostaviti okvir za upravljanje aktivnostima iz područja interoperabilnosti po svim administrativnim razinama, kako bi se postupak pridruţivanja mogao kvalitetno provoditi. Pri tome je potrebno uzeti u obzir i okvir Europske unije, posebno standardnu podjelu pregovaračkih područja zemalja-kandidata, te ustavne ovlasti svih razina vlasti. Na operativnom nivou, neovisno o administrativnom nivou kojem pripadaju, organi primjenjuju smjernice Okvira interoperabilnosti pri implementaciji projekata primjene informacione tehnologije u implementaciji gotovih rješenja, razvoju novih rješenja, nadogradnji postojećih rješenja, integraciji internih sistema ili integraciji s vanjskim sistemima. Organi su obvezni u najvećoj mogućoj mjeri u skladu sa vlastitim prioritetima koristiti podatke iz izvornih registara integracijom s tim registrima kada je ona omogućena. Za stručna pitanja interoperabilnosti te za stručnu potporu primjeni u organima javne uprave, vlade upravnih nivoa odredit će nadleţni upravni organ (na primjer agenciju za razvoj informacionog društva, zavod za ICT…). Preporuka 22. Institucije javne uprave, bez obzira kojem upravnom nivou pripadaju, aktivno će sudjelovati u standardizaciji rada u opsegu relevantnom za njihove potrebe. 29 VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Oznaka: PARCO-IFBIH Version: 1.0 Page: 30 of 40 6.2 Radna grupa za interoperabilnost u BiH U svrhu rješavanja zajedničkih tehničkih pitanja, predlaţe se da entitetske vlade, Vijeće ministara BiH i Vlada BDBiH imenuju eksperte kao članove stručne Radne grupe za interoperabilnost u BiH. Sastav Radne grupe Radnu grupu čine predstavnici Vijeća ministara, Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH. Svaki upravni nivo predstavljaju četiri predstavnika. Radna grupa odluke donosi isključivo konsenzusom, pri čemu će svi rezultati (rječnici, sheme, baze, registri itd.) predstavljati zajedničko intelektualno vlasništvo svih strana. Radna grupa donosi poslovnik o svom radu. Radna grupa po potrebi osniva ekspertne timove i u svoj rad uključuje predstavnike drugih zainteresiranih institucija. Predlaţe se da Radna grupa inicijalno djeluje kroz tri ekspertna tima: ekspertni tim za pravno -procesnu interoperabilnost, ekspertni tim za semantičku interoperabilnost i ekspertni tim za tehnološku interoperabilnost. Zadaće Radne grupe Politički kontekst u BiH pozicionira Vijeće ministara, entitetske Vlade i Vladu Brčko distrikta BiH kao partnere koji kroz sudjelovanje u radu Radne grupe izraţavaju volju i namjeru sudjelovanja u postizanju interoperabilnosti javne uprave na nivou BiH kroz: suradnja s nadleţnim tijelima EU vezano za razvoj okvira europskih javnih usluga, usuglašavanje aktivnosti na uspostavi i prilagodbi infrastrukture na nivou BiH s ciljem postizanja meĎu entitetske interoperabilnosti i uspostavi usluga koje prelaze entitetske okvire, odobravanje prijedloga pravnih akata koji ureĎuju interoperabilnost (usluga javne uprave) na drţavnom nivou za usvajanje na Vijeću ministara BiH, podizanje javne svijesti o interoperabilnosti i mogućnostima korištenja elektroničkih usluga javne uprave. 6.3 Koordinacije za interoperabilnost Koordinacije za interoperabilnost se organiziraju na entitetskim nivoima, nivou BD BiH te VM BiH (za organe i institucije VM BiH). Konzultacijski mehanizmi osiguravaju se kroz provedbene aktivnosti pojedinih koordinativnih jedinica3 i kroz kolaborativne aktivnosti svih zainteresiranih institucija uključenih u rad jedne Koordinacije. Posebno, uvaţavajući upravni status kantona u okviru Federacije BiH, Koordinacija za interoperabilnost pri FBiH predviĎa sudjelovanje kantonalnih predstavnika u radu Koordinacije. Preporuča se da kantonalni koordinacijski mehanizmi, iako nisu dio ovoga projekta, slijede preporuke ovih vodilja u okviru svojih nadleţnosti. 3 Potrebno naći odgovarajući generički termin za organizacijske jedinice poput: koordinacija, odbora, radnih skupna i slično. 30 VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Oznaka: PARCO-IFBIH Version: 1.0 Page: 31 of 40 Sastav Koordinacije Preporučava se da Koordinaciju čini po jedan duţnosnik/uposlenik svakog organa izvršne vlasti odgovarajućeg administrativnog nivoa. Koordinacija po potrebi osniva ekpertne timove i u svoj rad uključuje predstavnike drugih zainteresiranih institucija. Članovi Koordinacije predlaţu predstavnike Koordinacije koji sudjeluje u radu „Radne grupe za interoperabilnost u BiH“. Zadaća predstavnika entitetskih Koordinacija, Koordinacije BD BiH te Koordinacije VM BiH u „Radne grupe za interoperabilnost u BiH“ jest aktivan doprinos u rješavanju stručnih pitanja semantičke, procesne i tehničke interoperabilnosti na drţavnom nivou te zaštita interesa, ciljeva i planova nivoa kojeg predstavlja. Administrativno-tehnički poslovi Koordinacije povjeravaju se upravnom organu/ustanovi nadleţnoj za pitanja razvoja informacionog društva odnosno elektroničke uprave. Zadaće Koordinacije Pripremati i usuglasiti nacrte i prijedloge dokumenata koje usvaja Vlada / VM, Usuglasiti prijedloge planskih i provedbenih dokumenata koje usvaja Vlada / VM, Aktivno sudjelovati u praćenju provedbe planiranih aktivnosti u cilju uspostave i odrţavanja Okvira interoperabilnosti, Koordinirati primjenu i provedbu Okvira interoperabilnosti izmeĎu institucija te unutar vlastitih organizacija, Koordinirati aktivnosti i projekte institucija u području interoperabilnosti, Poticati i razvijati svijest o potrebi primjene i provedbe Okvira interoperabilnosti, Godišnje izvještavati Vladu svog upravnog nivoa / VM o svom radu uključujući i informaciju o stanju razvijenosti inreoperabilnosti organa/institucija tog upravnog nivoa, Uspostava, odrţavanje i korištenje biblioteke strateških i provedbenih dokumenata interoperabilnosti, metodoloških dokumenata, kataloga tehničkih normi i slično. Dodatno na nivou FBiH, koordinacija ima zadaću: Usmjeravati i koordinirati primjenu i provedbu Okvira interoperabilnosti na nivou kantona Zadaće organa koji sudjeluju u radu Koordinacije Aktivno sudjelovati u kolaborativnim aktivnostima institucija na svom administrativnom nivou, Koordinirati vlastite aktivnosti i projekte u području interoperabilnosti s drugim institucijama (na vlastitom i drugim administrativnim nivoima), Koristiti zajedničke resurse u najvećoj mogućoj mjeri, Predlagati nadogradnje zajedničkih resursa novim znanjima proizašlima iz provedenih projekata i aktivnosti, Aktivno sudjelovati u provedbi planiranih aktivnosti u cilju uspostave, pruţanja i odrţavanja Okvira interoperabilnosti. Administrativno-tehnički poslovi Koordinacije Administrativno-tehničke poslove vezane uz rad Koordinacije preporučavamo da obavlja upravni organ/ustanova nadleţna za obavljanje poslova interoperabilnosti. 31 Oznaka: PARCO-IFBIH Version: 1.0 VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Page: 32 of 40 6.4 Zajednička i vlastite infrastrukture interoperabilnosti Infrastrukture interoperabilnosti uključuju dva skupa sredstava: a) infrastrukture potrebne za odrţavanje i razvoj samog Okvira interoperabilnosti i pripadnih standarda b) infrastrukture potrebne za primjenu standarda i uspostavu interoperabilnosti OdreĎene infrastrukture interoperabilnosti potrebne su na pojedinom administrativnom nivou, a u odreĎenom opsegu i na drţavnom nivou. Zajednička infrastruktura interoperabilnosti bit će usmjerena u kategoriju „a“ (za odrţavanje Okvira), na kojoj će se nalaziti rezultati zajedničkog rada i standardi koji su intelektualno vlasništvo dostupno svima (javno dobro za sve subjekte u BiH). Procesi razvoja i primjene Okvira interoperabilnosti bit će podrţani informacijskokomunikacijskim tehnologijama pomoću resursa i servisa podrške. Središnji elementi opće infrastrukture interoperabilnosti prikazani su na slici: Intranet za upravljanje i izvješćivanje eGIF sustavom (Administratori i implementacijski tim) Web site za pristup eGIF sustavu (Javni pristup: TDU poslovni subjekti i građani) Servisno sučelje za pristup eGIF sustavu Open source komponente i moduli (servisni pristup) UDDI, WSDL i XML sheme (Javni pristup: TDU poslovni subjekti i građani) Centralni pristup i aplikacijska jezgra Alati za modeliranje poslovnih procesa Alati za Upravljanje šifarnicima i ontologijama Baza propisa / Sustav upravljanja znanjem o pravnim propisima Sustav upravljanja registrima / katalozima - e-Usluga - projekata - tehničkih specifikacija Alati za dizajn jezgrenih komponenti, XML shema i shema web servisa Relacijska baza podataka Repozitorij modela poslovnih procesa Repozitorij metapodataka usluga, sustava i organizacija Repozitorij XML shema i jezgrenih komponenti Repozitorij dokumenata Slika 4. Arhitektura opće infrastrukture interoperabilnosti 32 VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Oznaka: PARCO-IFBIH Version: 1.0 Page: 33 of 40 Zajednički rječnik i repozitorij XML shema i XML dokumenata Zajednički rječnik i repozitorij XML shema i XML dokumenata, koji sadrţi strukture i značenja podataka u razmjeni, neophodan je instrument postizanja semantičke interoperabilnosti. Zajednički rječnik podataka i repozitorij XML shema sadrţi referentne komponente semantičke interoperabilnosti: pojmove, definiciju pojmova, te značenje pojedinačnih pojmova u razmjeni podataka, a vodi se pomoću profesionalnih integriranih razvojnih okolina (eng. Integrated Development Environmment - IDE) za korištenje XML povezanih tehnologija (npr. XMLSpy, GEFEG.FX ili slični). Komponente sadrţane u rječniku i repozitoriju predstavljaju referentne komponente usklaĎene s propisima, koje se brzo i jednostavno mogu razraditi i usklaĎivati radi primjene u pojedinačnim institucijama, odnosno razmjeni podataka izmeĎu dvaju ili više institucija. Zajednički rječnik podataka i repozitorij XML shema osigurava da je točnost značenja jednog podatka razumljiva i odrţana tokom svih procesa razmjena u koje je uključen. Imajući u vidu da odvijanje jednog procesa moţe imati više razmjena podataka izmeĎu institucija različitih administrativnih nivoa, te da je u takvim procesima nuţno osigurati jednoznačnost značenja podataka u razmjeni, nuţno je odrţavati jedinstveni rječnik i repozitorij XML shema i XML dokumenata na nivou BiH. Repozitorij polovnih procesa Poslovni procesi u institucijama javne uprave ureĎeni su pravnim okvirima koji ureĎuju odreĎeno područje. Modeliranje poslovnih procesa svake pojedine institucije preduvjet je za poravnavanje poslovnih procesa različitih institucija. Model poravnatih poslovnih procesa podloga je za efikasno meĎuinstitucionalno povezivanje na procesnoj razini i uvoĎenje elektroničkih usluga javne uprave. Zajednički repozitorij poslovnih procesa definira referentne (generičke) modele poslovnih procesa, a vodi se pomoću profesionalnih alata za modeliranje poslovnih procesa (npr. Software AG - ARIS, Casewise ili slični). Repozitorij olakšava i ubrzava usklaĎivanje modela interoperabilnih poslovnih procesa. Ti modeli predstavljaju referentni obrazac usklaĎen s propisima, temeljem kojeg se brzo i jednostavno moţe razraditi i usklaĎivati radi primjene u pojedinačnim institucijama. Osim u kontekstu interoperabilnosti, repozitorij poslovnih procesa ključni je instrument u području unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru (eng. Public Internal Financial Control), unutarnje revizije i upravljanja financijskim kontrolama, te kao takav ima svojstvo višestrukog (ponovnog) korištenja na višem nivou. Servisne sabirnice javne uprave (GSB) Centralna upravna komunikacijska sabirnica (eng. Government Service Bus - GSB) namijenjena je standardizaciji komunikacijske infrastrukture javne uprave te sluţbenu razmjenu elektroničkih dokumenata s drugim institucijama javne uprave i ostalim subjektima. Vlada svakog upravnog nivoa treba osigurati usluge GSB-a, neovisno o načinu implementacije Povezivanje aplikacija svaka sa svakom stvara probleme u odrţavanju sustava i u konačnici rezultira stvaranjem tzv. „špageti“ infrastrukture. Budući da je kod promjene posluţitelja ili komunikacijskog sučelja bilo koje aplikacije potrebno promjene unijeti u svim aplikacijama koje s njom komuniciraju, postojanje središnje sabirnice svodi unošenje promjena na dva sustava: sustav koji se mijenja i sabirnici; jer svaka aplikacija komunicira samo sa središnjom sabirnicom, a sabirnica orkestrira komunikaciju s drugim aplikacijskim sustavima. 33 VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Oznaka: PARCO-IFBIH Version: 1.0 Page: 34 of 40 Sabirnica obavlja prijem poruka/dokumenta, kreiranje i serversko potpisivanje poruka, odreĎivanje primatelja, i dostavu poruka primatelju. Nakon slanja, sabirnica prihvaća potvrde primitka od drugih sustava i vrši osuvremenjivanje statusa slanja poruka u izvornoj aplikaciji. Na prijemnoj strani, sabirnica prihvaća dolazne poruke, radi validaciju njihovog sadrţaja, provjeru poslovnih pravila i dostavlja ih ciljanoj aplikaciji te vraća potvrdu statusa (potvrdu uspješnog prijema ili eventualne poruke o greškama) pošiljatelju. Katalozi usluga, javnih registara i baza podataka Svaka Vlada (i Vijeće ministara BiH) uspostavlja resurse svog administrativnog nivoa koji sluţe planiranju i praćenju razvoja elektronskih usluga: Katalog javnih registara i baza podataka kao podatkovne imovine koja je najvrijedniji resurs javne uprave, Katalog usluga, elektronskih i konvencionalnih, kao osnova za planiranje i praćenje napretka, Repozitorij poslovnih procesa kao osnove za organizacijsko i procesno poravnavanje institucija pruţatelja usluga, Katalog upravnih tarifa/taksi za pokretanje i provoĎenje upravnih i drugih postupaka. Izvorni registri temeljnih entiteta u sustavu drţavne uprave predstavljaju izvor podataka za izvedene registre kada postoji pravni temelj ostvarivanja prava i obveza graĎana, gospodarskih i drugih subjekata. Temeljni entiteti u sustavu drţavne uprave čine fizička osoba, poslovni subjekt i prostorna jedinica od kojih svaki daje polaznu graĎu podataka ugraĎenih u druge registre i evidencije na koje se nadograĎuju podaci utvrĎeni propisom kojim se ustrojio odreĎeni izvedeni registar ili evidencija. Institucije nadleţne za voĎenje izvornih registara javno objavljuju specifikacije sučelja za preuzimanje podataka. Preporuka 23. Zbirke izvornih podataka koje sukladno ustavnim ovlastima vode institucije javne uprave, bez obzira kojem upravnom nivou pripadaju, biti će dostupni drugim institucijama na istom ili drugim administrativnim nivoima. Istovremeno, institucije će implementirati pristupne i kontrolne mehanizme kako bi se osigurala sigurnost i privatnost u skladu sa vaţećim zakonskim propisima. U okviru infrastrukture za implementaciju Okvira interoperabilnosti potrebno je omogućiti javno objavljivanje u elektroničkom obliku kataloga usluga u okviru biblioteke dokumenta Okvira interoperabilnosti, dok je računalni pristup omogućen preko UDDI registra (eng. Universal Description, Discovery and Integration) koji sadrţi WSDL (eng. Web Service Definition Language) opise servisa. Specifikacije sučelja uključuju pravne, procesne, tehničke i semantičke specifikacije uključujući XML sheme temeljene na jezgrenim komponentama objavljenima u zajedničkom rječniku. Servisi trebaju podrţavati pristup preko servisno orijentirane arhitekture (SOA) i razmjenu podataka tehnologijama semantičkog weba (kao što su RDF, RDF/A, SKOS i OWL) kako bi se olakšalo njihovo povezivanje i generiranje dodatne vrijednosti iz podataka. 34 VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Oznaka: PARCO-IFBIH Version: 1.0 Page: 35 of 40 Zajednički tehnološki standardi Tehnički aspekti, poput specifikacija sučelja, servisa za podatkovno povezivanje, servisa za interkonekciju, prezentaciju podataka i slično, u svom sadrţaju nisu specifični isključivo za javnu upravu. Dokument „Vodilje i standardi za arhitekturu sustava i razvoj aplikacija“ sadrţi popis preporučenih tehničkih standarda. U područjima u kojima nije preporučen standard, potiče se uporaba sektorskih standarda i specifikacija kad god je to moguće. Preporuka 24. U okviru horizontalne i vertikalne koordinacije institucija javne uprave, bez obzira kojem upravnom nivou pripadaju, biti će javno objavljena metodologiju za procjena i odabir formaliziranih specifikacija na nivou BiH, a po potrebi na ostalim upravnim nivoima. Preporuka 25. Pri uspostavljanju usluga javne uprave, institucije javne uprave, bez obzira kojem upravnom nivou pripadaju, trebaju preferirati otvorene specifikacije, uzimajući u obzir pokrivenost funkcionalnih potreba, zrelost i trţišnu podršku. Biblioteka dokumenata Okvira interoperabilnosti Biblioteka sadrţi sve dokumente interoperabilnosti koji se koriste u provedbi Okvira interoperabilnosti ili su u pripremi. Cjelovita biblioteka u punom dostupna je svim zainteresiranim stranama interoperabilnosti (članovi Koordinacijâ), sluţbeno usvojeni dokumenti i dokumenti u javnoj raspravi javno se objavljuju. U svrhu korištenja biblioteke razvit će se „Katalog vaţećih dokumenata interoperabilnosti i servisa podrške“. Katalog ima oblik popisa dokumenata. Za svaki dokument, Katalog sadrţava opis, namjenu, izvor/nadleţno tijelo, status, referentni izvor, rok primjene i vaţnosti te poveznice na srodne dokumente. Za izradu i odrţavanje Kataloga nadleţni su Sekretarijati Koordinacija. Potporni servisi i biblioteke softverskih komponenata Potporni servisi, kao aktivnosti ili funkcije neophodne za uspješnu implementaciju interoperabilnosti, uključuju: kolaboracijska platforma za suradnju na razvoju dokumenata interoperabilnosti, središnji portal omogućava javno objavljivanje dokumenata Okvira interoperabilnosti, dobre prakse i znanja te pristup objedinjenim i korisnički prilagoĎenim uslugama (kontinuirani razvoj uspostavljene platforme za osiguranje podrške novim zahtjevima), sustav za autentikaciju i autorizaciju na razini sustava omogućava pristup i upravljanje uslugama i resursima Okvira interoperabilnosti sukladno pravima i ovlaštenjima biblioteke softverskih komponenata suglasno razvoju interesne zajednice otvorenog koda, organi će razvijati i dijeliti biblioteke otvorenog koda (eng. open source) za potrebe razvoja i primjene interoperabilnosti. 35 VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Oznaka: PARCO-IFBIH Version: 1.0 Page: 36 of 40 6.5 Postizanje i ocjenjivanje usklađenosti s Okvirom interoperabilnosti Ovaj odjeljak daje prijedlog procesa primjene okvira interoperabilnosti na operativnom nivou pri izgradnji elektroničkih usluga javne uprave i informacijskih sustava: 1. Priprema i usvajanje odluke o pokretanju projekta na nivou politike (primjerice: planiranje sredstava za provedbu projekta u budţetu, formalna odluka o pokretanju projekta i slično) 2. Osiguravanje resursa za pripremu projektnog zadatka (financijskih, ljudskih, tehničkih i drugih) 3. Uključivanje svih institucija za koje se očekuje sudjelovanje u implementaciji projekta (institucije vlasnici podataka koji se preuzimaju, institucije koje vode evidencije podatka koji se preuzimaju) 4. Sklapanje sporazuma o interoperabilnosti u skladu s preporukama Okvira interoperabilnosti 5. Analiza postojeće situacije, informacija i znanja danih u okviru infrastrukture i resursa interoperabilnosti u kontekstu pravne, procesne, semantičke i tehničke interoperabilnosti 6. Priprema projektnog zadatka temeljem uraĎene analize i preporuka Okvira interoperabilnosti 7. ProvoĎenje adekvatnog postupka nabave 8. Priprema projektnog plana sukladno odabranoj metodologiji prema preporukama Okvira interoperabilnosti 9. Implementacija projekta sukladno odabranoj metodologiji 10. Nominacija završenog projekta za objavu dobre prakse Kriteriji usklađenosti s Okvirom interoperabilnosti Ciljano stanje Politički kontekst 1. Postoji li formalni politički akt u okviru kojega je planirana provedba projekta? DA 2. Jesu li sredstva za provedbu projekta osigurana? DA Pravni kontekst 3. Jesu li uklonjene sve pravne barijere za provedbu projekta? DA 4. Je li pravno regulirana vjerodostojnost podataka u elektroničkom obliku? DA 5. Je li pravno regulirano pitanje plaćanja upravnih taksi elektroničkim putem? DA 6. Je li pravno reguliran opseg podataka koji se moţe razmjenjivati s drugim sustavima (npr. obrazac za izvod iz registra, obrazac potvrde o upisu u evidenciju i slično)? DA 36 VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Oznaka: PARCO-IFBIH Version: 1.0 Page: 37 of 40 Kriteriji usklađenosti s Okvirom interoperabilnosti Ciljano stanje Organizacijsko/procesni kontekst 7. Postoji li potreba za povezivanje informacijskim sustavima drugih institucija? DA 8. Je li učinjena interna analiza poslovnih procesa? DA 9. Je li učinjena analiza povezivanja poslovnih procesa s drugim institucijama? DA 10. Je li sklopljen formalni meĎuinstitucionalni sporazum o interoperabilnosti izmeĎu institucija koje sudjeluju u pruţanju usluge? DA 11. Sadrţi li sporazum sve aspekte definirane Okvirom interoperabilnosti? DA 12. Jesu li poslovni procesi povezivanja institucija uvrštenu u repozitorij poslovnih procesa? DA 37 VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Oznaka: PARCO-IFBIH Version: 1.0 Page: 38 of 40 Kriteriji usklađenosti s Okvirom interoperabilnosti Ciljano stanje Semantički kontekst 13. Ako evidencija nije izvorni registar, postoji li potreba za preuzimanjem podataka iz drugih izvora (drugih informacijskih sustava, izvorni registri, izvedeni registri…)? DA 14. Postoji li pravni temelj za preuzimanje podataka iz drugih sustava (npr. član, stav propisa koji kaţe da je korisnik duţan priloţiti eksternu informaciju npr. izvod iz knjige roĎenih)? DA 15. Jesu li razvijene sučelja za podatkovno povezivanje? DA 16. Jesu li objavljene specifikacije sučelja za podatkovno povezivanje? DA 17. Koriste li specifikacije XML shema komponente iz zajedničkog rječnika? DA 18. Je li zatraţena dopuna zajedničkog rječnika komponentama specifičnima za informacijski sustav u razvoju? DA 19. Je li značenje svakog podatka u razmjeni usklaĎeno sa značenjem u zajedničkom rječniku? DA 20. -Je li za svaki podatak jasno tko je vlasnik podatka i tko ima pravo promjene danog podatka? DA Tehnički kontekst 21. -Jesu li objavljene tehničke specifikacije sučelja za razmjenu podataka? DA 22. Je li učinjena funkcionalna dekompozicija traţenog informacijskog sustava? DA 23. Jesu li nefunkcionalne specifikacije usklaĎene sa zajedničkim tehničkim standardima? DA 24. Jesu li komunikacijski protokoli usklaĎeni sa zajedničkim tehničkim standardima? DA 25. Ima li informacijski sustav najmanje troslojnu arhitekturu? DA 26. Koristi li sustav, u bilo kojem segmentu, nestandardne specifikacije? NE 38 VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Oznaka: PARCO-IFBIH Version: 1.0 Page: 39 of 40 7 Zaključak Kao glavne vodilje/smjernice izdvajamo sljedeće (po zainteresiranim stranama): Za vlade upravnih nivoa: Promovirati i podizati svijest o značenju i efektima interoperabilnosti za sve sastavnice Bosne i Hercegovine, ne samo za upravne organe nego za graĎane i privredne subjekte. Osigurati političku volju vlada svih upravnih nivoa i VM BiH za podršku i ubrzano uvoĎenje. Vlade trebaju usvojiti Okvir interoperabilnosti temeljen na Europskom okviru interoperabilnosti (EIF 2.0). Vlade trebaju donijeti višegodišnje planove implementacije Okvira te osigurati sredstva u godišnjim budţetima (za potrebe upravnih organa iz svoje nadleţnosti). U mjeri u kojoj je to moguće, liberalizirati trţište usluga informacijskog društva baziranih na potrebnim facilitatorima. Pri svakoj vladi osigurati koordinacijski mehanizam kroz odgovarajuće koordinacijsko tijelo za interoperabilnost. Svaka Vlada treba imati organizacijski kapacitet koji će: o pripremati donošenje odluka o interoperabilnosti o provoditi/implementirati interoperabilnosti (IT sluţbe zainteresiranih strana) o osigurati stručnu podršku za pitanja interoperabilnosti o eksploatirati interoperabilnost za javne registre i za elektronske usluge, o biti odgovoran za primjenu standarda interoperabilnosti (elektronski potpis, rječnici, repozitoriji, tehnički standardi….) Za institucije javne uprave: Modernizaciju javnih registara upotrijebiti za nove modernizirane elektronske usluge javne uprave. Za izgradnju elektroničke javne uprave, u nove propise tipa pravilnici, uputstva i slično, obavezno ugraditi XML sheme za definicije elektronskih dokumenata. Interoperabilnost je najsloţenije pitanje u procesu modernizacije javne uprave i primjene IKT te je nuţno uključiti akademsku zajednicu (univerzitete). Agencije/zavodi nadleţni za interoperabilnost: Potrebno je uspostaviti ciklički mehanizam donošenja novih elemenata interoperabilnosti te proces njihovog odrţavanja kroz izmjene i dopune. U vremenskom okviru od tri godine odrţavati konferenciju o interoperabilnosti u BiH. Multidisciplinarnost i tehnološki aspekt interoperabilnosti pozicionira interoperabilnost i u oblast naučno-tehnološkog razvoja. 39 VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i standardi Oznaka: PARCO-IFBIH Version: 1.0 Page: 40 of 40 Stalno otvoreno pitanje bit će, kao i u svim standardizacijskim procesima, pitanje što će od standarda i/ili infrastruktura biti centralno, zajedničko ili vlastito? Optimalno rješenje u odreĎivanju zajedničkog pristupa postiţe se kroz kriterij minimuma.Pristup standardizaciji kroz utvrĎivanje minimalnih zajedničkih standarda poznat je i prepoznat u svijetu, posebno u kontekstu standardizacije izmeĎu različitih interesnih grupacija, kako u poslovnom svijetu (npr. industrija) tako i u javnoj upravi. Ovakav pristup osigurava svim zainteresiranim stranama efikasnost i efektivnost sa stajališta vremena i kompleksnosti postupka usklaĎivanja, sa stajališta ekonomičnosti ulaganja u infrastrukture, te sa stajališta odrţavanja središnjih elemenata. Takav pristup postiţe sljedeće učinke: 1. Odgovornost svake vlade za vlastitu spremnost za interoperabilnost. 2. Nezavisnost u odlučivanju o prioritetima i financiranju. 3. Proaktivnost organiziranja vlastitih subjekata radi promocije i korištenja elemenata interoperabilnosti kroz Koordinacije. 4. Neovisnost o stabilnosti drugih zainteresiranih strana. 5. Maksimalna efikasnost pri korištenju minimalnih zajedničkih elemenata. Minimalna zajednička infrastruktura (na raspolaganju svim upravnim nivoima) trebala bi obuhvaćati sljedeće elemente: 1. Model Okvira interoperabilnosti BiH (rezultat ovoga projekta). 2. Radna grupa za interoperabilnost (stručnjaci iz svih upravnih nivoa). 3. Repozitorij semantičke interoperabilnosti sa distribuiranim rječnicima vlada pojedinih upravnih nivoa baziranih na tehničkoj specifikaciji UN/CEFACT CCTS i meĎunarodnoj biblioteci jezgrenih komponenti (UN/CEFACT CCL). 4. Regulatorni okvir za interoperabilnost elektronskog potpisa. 5. Repozitorij generičkih poslovnih procesa javne uprave. 6. Otvoreni katalog tehničkih standarda. 7. Biblioteke SW komponenata - otvoreni kôd koji uključuje meĎunarodne komponente za specifične namjene. 8. Portal dobre prakse (analogno ePractice.eu). Minimalni zajednički mehanizmi za osiguranje odrţivosti sistema interoperabilnosti obuhvaćaju: 1. Mehanizam odrţavanja okvira interoperabilnosti. 2. Mehanizam aţuriranja zajedničkog rječnika pojmova i biblioteke jezgrenih komponenti. 3. Mehanizam odrţavanja portala dobrih praksi. 4. Mehanizam suradnje izmeĎu Koordinacija (koji dopušta i bilateralne i multilateralne odnose). 5. Upravljanje vremenskim okvirom usklaĎivanja i povezivanja javnih registara za vlade svih upravnih nivoa. Tijekom vremena, ovdje predloţeni minimalni zajednički elementi se mogu mijenjati, a po potrebi i dodavati opcionalni elementi. 40
© Copyright 2024 Paperzz