Najbolje prakse,
iskustva i trendovi
interoperabilnosti u BiH i
drugim zemljama
Projekt:
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Komponenta 1.
Razvijanje okvira interoperabilnosti za BiH
Verzija 2.2
19. septembar 2012.
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 2 of 47
Sadržaj
1
Opseg dokumenta .......................................................................................................... 4
2
Uvod ............................................................................................................................... 5
3
Interoperabilnost u EU .................................................................................................... 9
3.1 Inicijative u EU ........................................................................................................... 9
3.1.1 Europska strategija interoperabilnosti (European Interoperability Strategy – EIS) . 9
3.1.2 Europski okvir interoperabilnosti (European Interoperability Framework – EIF) ....10
3.1.3 ISA .......................................................................................................................15
3.1.4 CIP ICT ................................................................................................................16
3.1.5 Mjerenje razvoja ...................................................................................................16
3.2 Nadnacionalni projekti u EU ......................................................................................16
3.2.1 Joinup.eu..............................................................................................................17
3.2.2 ePractice portal (epractice.eu) ..............................................................................17
3.2.3 Secure idenTity acrOss boRders linked (STORK) ................................................18
3.2.4 the Pan-European Public Procurement OnLine project (PEPPOL) .......................18
3.2.5 Simple Procedures Online for Crossborder Services (SPOCS) ............................19
3.3 Dobre prakse u EU ...................................................................................................20
3.3.1 Austrija .................................................................................................................21
3.3.2 Danska .................................................................................................................24
3.3.3 Njemačka .............................................................................................................25
3.3.4 Francuska ............................................................................................................27
3.3.5 Grčka....................................................................................................................27
3.3.6 Estonija ................................................................................................................28
4
Interoperabilnost u BiH ..................................................................................................30
4.1 Drţavna razina ..........................................................................................................32
4.1.1 Centrale evidencije pri IDDEEA ............................................................................33
4.1.2 e- Vlada u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine .................................................36
4.1.3 Izrada digitalne orto foto mape .............................................................................37
4.1.4 Pojednostavljivanje aktivnosti izdavanja dozvola i reţima inspekcije (SPIRA) ......37
4.1.5 GoProcure – Uspostava informacijskog sustava elektronske javne nabavke ........37
4.1.6 Informacijski sustav za upravljanje ljudskim potencijalima (HR/MIS) ....................37
4.2 Federacija BiH ..........................................................................................................38
4.3 Republika Srpska ......................................................................................................39
4.4 Brčko distrikt .............................................................................................................42
5
Zaključak .......................................................................................................................44
2
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 3 of 47
Povijest verzija:
Datum
Verzija
Opis
14-10-2011
1.0
Inicijalna verzija
17-10-2011
1.1
Dodano poglavlje 3.1.5. Mjerenje razvoja
28-11-2011
1.2
Dodano poglavlje 4. Zaključak
16-6-2012
1.3
Zamijenjena poglavlja Osor.eu i Semic.eu sa Joinup.eu
3-7-2012
2.0.
Objedinjeni komentari eksperata
Proširenja poglavlja: 3 (3.1.1, 3.2, 3.3, 4.), 4 (dodano poglavlje
4.1.7), 5.
Aţurirana poglavlja: 4.2, 4.3 i 4.4.
4-7-2012
2.1
Stilske izmjene
19-9-2012
2.2
Izmjene prema komentarima RS sa 4. radionice IT
3
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 4 of 47
1 Opseg dokumenta
Ovaj dokument dio je pripremne dokumentacije za izradu Okvira interoperabilnosti u BiH u
okviru Komponente 1. Razvijanje okvira interoperabilnosti za BiH, a koja uključuje:
1.
Najbolje prakse, iskustva i trendovi interoperabilnosti u BiH i drugim zemljama.
2.
Vodilje okvira interoperabilnosti koji sadrţi koncept, pravila i standarde.
3.
Nacrt Odluke o usvajanju Okvira interoperabilnosti za BiH s pratećim setom
dokumenata
4.
Nacrt Okvira interoperabilnosti za BiH
Dokument je namijenjen Implementacijskom i Nadzornom timu projekta, čiji sadrţaj daje
pregled inicijativa Europske komisije, pregled postojećeg stanja u BiH te primjere dobrih
praksi u području regulacije i primjene okvira interoperabilnosti u EU.
Sukladno Početnom izvještaju izlazne podatke po ostalim komponentama čini sljedeća
dokumentacija:
Komponenta 2. Stvaranje zajedničkih otvorenih standarda za razmjenu podataka i definicije
meta-podataka
1.
Lista meta-rječnika podataka, te definicija XML šema/standarda koji ih opisuju
2.
Standardi, vodilje i politike za razvoj i odrţavanje rječnika podataka
3.
Inicijalni rječnik podataka u formi XML shema, koji se treba objaviti kao otvoreni
standard
4.
Nacrt Uputstva za primjenu zajedničkih otvorenih standarda za razmjenu
podataka i definicije meta-podataka
Komponenta 3. Razvijanje standarda za arhitekturu sustava i razvoj aplikacija
1.
Vodilje i standardi za arhitekturu sustava i razvoj aplikacija
2.
Nacrt Uputstva za primjenu standarda za arhitekturu sustava i razvoj aplikacija
Komponenta 4. . Razvijanje strategije javnih registara
1.
Analiza postojećih parcijalnih elektronskih registara
2.
Strateški prijedlozi za optimalnu mobilizaciju i meĎusobno
elektronskih registara
3.
Lista prioriteta za implementaciju javnih registara
4.
Nacrt Strategije javnih registara u BiH
5.
Nacrt Uputstva za implementaciju Strategije javnih registara
povezivanje
4
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 5 of 47
2 Uvod
Svjetski gospodarski forum na godišnjoj razini provodi istraţivanje „„Network readiness
index―1. Istraţivanje se provodi u suradnji s relevantnim institucijama u pojedinim drţavama,
a za Bosnu i Hercegovinu to je Ekonomski fakultet u Sarajevu. Prema posljednjem
istraţivanju za 2010-2011. godinu Bosna i Hercegovina pozicionirana je na 110 mjestu od
138 drţava koje su sudjelovale u istraţivanju (slika 1.). Usporedbe radi, pozicija drţava
okruţenja je sljedeća: Slovenija (34), Crna gora (44), MaĎarska(49), Hrvatska (54), Poljska
(62), Grčka (64), Makedonija (72), Albanija (87), Srbija (93).
Metodologija izračuna indeksa dostupna je u izvještaju Svjetskog gospodarskog foruma, a
temelji se na mjerenjima sljedećih skupina podindeksa:
 ICT okruţenje: trţišno okruţenje, političko okruţenje, pravno okruţenje,
infrastrukturno okruţenje
 Spremnost za korištenje ICT-a: pojedinaca (graĎana), gospodarstva, javne uprave
 Korištenje ICT-a od strane pojedinaca (graĎana), gospodarstva, javne uprave
U segmentu infrastrukturne spremnosti na korištenje ICT, Bosna i Hercegovina pozicionirana
je na 77. mjesto na ljestvici (slika 2). Unatoč tome, po spremnosti javne uprave za korištenje
ICT-a BiH je na 134 mjestu (slika 3), a po korištenju ICT-a u javnoj upravi na 133 mjestu
(slika 4.). Ovi podaci ukazuju na potrebu za pojačanim aktivnostima i inicijativama za
povećanje primjene IT-a u javnoj upravi u Bosni i Hercegovini s ciljem osposobljavanja
postojeće infrastrukture za uvoĎenje elektroničkih javnih usluga i u konačnici pruţanje takvih
usluga.
Prema „Polugodišnjem izvještaju o napretku (praćenje provoĎenja Akcionog plana 1
Strategije reforme javne uprave u BiH)― Ureda koordinatora za reformu javne uprave za
period od 01. januara do 30. juna 2011. (radna verzija), institucije javne uprave u Bosni
Hercegovini ne prepoznaju potrebu za uvezivanjem i razmjenom podataka sa IKT sistemima
drugih institucija, te potrebu za korištenjem već postojećih podataka ukoliko isti već postoje u
IKT sistemima drugih institucija. Stoga pojedinačni projekti u oblasti e-Uprave u BiH ne
doprinose gradnji fleksibilnih i višestruko upotrebljivih rješenja koja bi osigurala esencijalne
blokove za pruţanje usluga za graĎane.
Stoga je potrebno u Bosni i Hercegovini stvoriti i usvojiti okvir interoperabilnosti za javnu
upravu koji bi se primjenjivao na svim administrativnim razinama. Okvir interoperabilnosti koji
će osigurati da aktivnosti u području interoperabilnosti javne uprave na niţim
administrativnim razinama budu komplementarne i povezane te dati vodilje i olakšati
institucijama uvoĎenje elektronskih javnih usluga graĎanima i privrednim subjektima da u bilo
kojem trenutku s bilo koje lokacije dobiju bilo koju uslugu javne uprave (pomoću
automatiziranih elektronskih usluga).
U konačnici na strateškoj razini okvir interoperabilnosti je sredstvo podrške radu javne
uprave koje joj omogućava:
1
The Global Information Technology Report 2010–2011 © 2011 World Economic Forum
5
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 6 of 47
1. brţe i efikasnije posluţivanje graĎana i gospodarstva korištenjem elektroničkih
usluga,
2. preciznije i brţe odlučivanje u kompleksnoj okolini praćenjem ključnih pokazatelja
uspješnosti,
3. povezivanje i manje troškove institucija javne uprave,
4. bolje upravljanje i iskorištenje podatkovne imovine.
5.
6.
7.
8.
9.
niţi oportunitetni trošak graĎana i privrede.
harmonična i sinkronizirana primjena ICT u institucijama javne uprave,
priliku za razvoj domaće ICT industrije,
poticanje i pruţanje primjera za djelovanje i razvoj ICT kod gospodarskih subjekata,
sudjelovanje u strateškom razvoju BiH kroz poticanje elektroničkog poslovanja.
Potreba za uspostavljanjem, usvajanjem i odrţavanjem okvira interoperabilnosti proizlazi iz
potrebe javne uprave da pruţa kvalitetne usluge graĎanima i gospodarstvu (kroz one-stopshop pruţanje usluga) te potrebe za smanjenjem troškova kako na strani institucija javne
uprave kod pruţanja usluga, tako i na strani graĎana i gospodarstva - konzumenata tih
usluga.
Slika 1. Network readiness index (Izvor: http://www.weforum.org)
6
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 7 of 47
Slika 2. Spremnost infrastrukture (Izvor: http://www.weforum.org)
Slika 3. Indeks spremnosti javne uprave (Izvor: http://www.weforum.org)
7
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 8 of 47
Slika 4. Indeks korištenja ICT-a od strane javne uprave (Izvor: http://www.weforum.org)
8
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 9 of 47
3 Interoperabilnost u EU
Interoperabilnost na razini Europske unije prepoznata je kao izuzetno vaţna inicijativa u
postizanju jedinstvenosti EU trţišta (kako trţišta roba i usluga, tako i trţišta radne snage).
Stoga su očekivano dva ključna područja za postizanje interoperabilnosti u javnoj nabavi i
jedinstvenog identiteta fizičkih osoba.
Europska komisija je, u okviru svoje Strategije Europa 2020, dana 19. svibnja 2010. objavila
priopćenje koje sadrţi inicijativu pod nazivom Digitalna agenda za Europu. Digitalna agenda
prepoznaje sedam prioritetnih područja djelovanja na razini Europske unije:
1. stvaranje jedinstvenoga digitalnog trţišta,
2. poboljšanje interoperabilnosti informacijskih i komunikacijskih proizvoda i usluga,
3. poticanje povjerenja i sigurnosti na internetu,
4. osiguranje pruţanja znatno brţeg pristupa internetu,
5. poticanje ulaganja u istraţivanje i razvoj,
6. poboljšanje digitalne pismenosti, znanja i e-uključivosti,
7. primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u rješavanju ključnih izazova
društva, kao što su klimatske promjene, povećanje troškova zdravstvene skrbi i
starenje stanovništva.
Dakle, Digitalna agenda, na najvišoj razini, interoperabilnost pozicionira kao jednu od ovih
sedam ključnih inicijativa za podršku jedinstvenom trţištu. Dva su ključna elementa provedbe
Digitalne agende za Europu: Europska strategija interoperabilnosti (eng. the European
Interoperability Strategy - EIS) i Europski okvir interoperabilnosti (eng. the European
Interoperability Framework - EIF).
3.1 Inicijative u EU2
3.1.1
Europska strategija interoperabilnosti (European Interoperability Strategy – EIS)
Europska strategija interoperabilnosti (eng. the European Interoperability Strategy - EIS) je
krovni strateški plan u području prekogranične interoperabilnosti, koji daje smjernice u vezi
interakcije, razmjene i suradnje izmeĎu europskih javnih uprava za isporuku europskih javnih
usluga preko nacionalnih granica. Imajući u vidu da se pruţanje usluga javne uprave odvija u
sloţenim i promjenjivim uvjetima osiguravanje interoperabilnosti na svim razinama je
kontinuiran zadatak.
EIS definira dva pristupa pitanju interoperabilnosti:
 globalni (eng. Top-down) pristup koji podrazumijeva implementaciju inicijativa
počevši od uspostavljanja političkog konteksta i pravnog okvira do preporuka za
implementaciju interoperabilnosti
 sektorski (eng. Bottom-up) pristup koji podrazumijeva provedbu ciljanih projekata čiji
rezultati s jedne strane dotiču stvarna otvorena pitanja u implementaciji
interoperabilnosti, a s druge testiraju pravni okvir u odnosu na stvarne potrebe.
„Top-down― pristup podrazumijeva definiranje općeprihvaćene, globalne, vizije ili ţeljenog
stanja, u odreĎenom političko pravnom kontekstu. U pravilu ţeljeno stanje iskazuje se
2
Izvor: ISA – Interoperability Solutions for European Public Administrations (www.isa.eu)
9
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 10 of 47
pravnim aktom (strategija, zakon, propis…) i predstavlja iskaz političke volje sa stvaranjem
pravnih preduvjeta za provoĎenje adekvatno aktivnosti. U Bosni i Hercegovini, usluge koje
pruţa IDDEEA primjer su ovog pristupa. Potreba za sreĎivanjem evidencija o, primjerice,
prebivalištu od strane nadleţnih institucija (u ovom slučaju nadleţni MUP-ovi), formalizirana
je kroz Zakon o IDDEEA-i koji uspostavlja politički kontekst i pravni okvir za implementaciju,
te time omogućuje implementaciju.
„Bottom-up― provedba ciljanih projekata polazi od potrebe za institucija za implementacijom
interoperabilnosti u konkretnom području (na primjer. parcijalni registri poslovnih subjekata).
Inicijativa u ovakvom pristupu kreće od zainteresiranih institucija (u ovom primjeru: nadleţnih
za voĎenje registara poslovnih subjekata). Proces suradnje nadleţnih institucija rezultira
prilagodbom pravnog okvira (na primjer: donošenje Okvirnog zakona), te dotiču stvarna
pitanja u implementaciji (na primjer: postojanje/ne postojanje odgovarajućih semantičkih
komponenti u zajedničkom rječniku, odabir tehnologije, nivo sigurnosnih zahtjeva….).
EIS interoperabilnost promatra kroz sljedećih pet klastera i na njih primjenjuje oba ranije
navedena pristupa:
 Pouzdana razmjena informacija
 Arhitektura interoperabilnosti
 Procjena utjecaja primjene ICT-a na novu EU legislativu
 Podizanje svijesti o interoperabilnosti
 Dijeljenje informacija o dobrim praksama
3.1.2
Europski okvir interoperabilnosti (European Interoperability Framework – EIF)
Europski okvir interoperabilnosti (EIF) nastavlja na Europsku strategiju interoperabilnosti
(EIS), a prethodi izgradnji sustava preporuka i standarda na različitim razinama
interoperabilnosti s ciljem omogućavanja pruţanja usluga i servisa javne uprave prema
graĎanima i gospodarstvu na EU razini.
Svrha Europskog okvira za interoperabilnost (EIF) je:
• promicanje i potpora pruţanju usluga javne uprave na EU razini poticanjem
prekogranične i meĎu-sektorske interoperabilnosti,
• podrška radu javnih uprava zemalja članica kako bi se osiguralo pruţanje europskih
javnih usluga graĎanima i gospodarstvu;
• nadopuniti i povezati na Europskoj razini različite okvire interoperabilnosti zemalja
članica.
10
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 11 of 47
Strategija
Vladanje
Opseg okvira interoperabilnosti
Okvir
Dizajn
Vodilje i preporuke
Implementacija
Usluge i alati
Operacije
Slika 5. Pozicioniranje EIF 2.0 u političkom kontekstu
Ključne dimenzije kroz koje EIF2.0 razmatra pitanja interoperabilnosti čine:
 Lista e-usluga
 Scenariji pruţanja e-usluga
 Temeljni principi za pruţanje e-usluga
 Konceptualni model pruţanja usluga
 Razine interoperabilnosti
 Sporazumi o interoperabilnosti
 Upravljanje interoperabilnošću (eng. interoperability governance)
EIF, kao dokument moţemo shvatiti kao alat pomoću kojega Europska komisija usmjerava
aktivnosti zemalja članica ka ţeljenom stanju iz perspektive Europske unije. Ovaj dokument
sudjeluje u „top-down― pristupu koji u Europska komisija provodi u domeni dizajna
interoperabilnosti. Stoga, EIF 2.0. gore navede dimenzije „top-down― pristupom promovira
kao ključne u postizanju interoperabilnosti.
EIF2.0 prepoznaje sljedeće ključne usluge elektroničke javne uprave:
Poslovanje
1 Registracija poduzeda
2 Javna nabava
3 Prijava patenata i žigova
4 Zaštita potrošača, označavanje, pakiranje
Dozvole i potvrde
5 Izvodi iz matica rođenih i vjenčanih
6 Vozačke dozvole
7 Pasoši i vize
8 Radne dozvole, dozvole boravka
9 Registracija vozila
11
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 12 of 47
Obrazovanje
10 Osnivanje škola i fakulteta
11 Stipendije
Porezi za građane
12 On-line prijava poreza
Socijalno osiguranje
13 Informacije o uslugama u sustavu socijalnih osiguranja
14 Olakšice za nezaposlene
15 Dječji doplatak
16 Mirovine
17 Zdravstveno osiguranje
Prikupljanje statističkih podataka
18 Porezi za poslovne subjekte
19 Povrat PDV-a
20 Informacije o poreznim poticajima
21 Deklaracija trošarina roba
Rad
22 Priznavanje kvalifikacija i diploma
23 Traženje posla
Potrošači
24 Informacije o carinskim obvezama
25 Carinske deklaracije
EIF2.0 prepoznaje tri scenarija pružanja usluga:
A. direktna komunikacija izmeĎu graĎana/gospodarskih subjekata jedne drţave s
administracijom druge drţave
B. razmjena
informacija
izmeĎu
administracija
dviju
drţava
na
zahtjev
graĎana/gospodarskog subjekta
C. razmjena informacija izmeĎu administracija dvaju drţava i/ili EU administracije
12
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 13 of 47
Slika 6. Scenarij A
Slika 7. Scenarij B
Slika 8. Scenarij C
EIF2.0 definira temeljne principe pružanja usluga javne uprave. Prvu grupu principa čine
supsidijarnost i proporcionalnost koji postavljaju okvir za djelovanje na EU razini u području
europskih javnih usluga.
13
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 14 of 47
Sljedeća skupina principa u fokusu ima generičke potrebe korisnika i očekivanja: „korisnik u
središtu―, uključivost i dostupnost, sigurnost i privatnost, višejezičnost, pojednostavljenje
administrativnih postupaka, transparentnost, očuvanje informacija.
Posljednja skupina pruţa temelj za suradnju izmeĎu javnih uprava: otvorenost, ponovno
korištenje, tehnološka neutralnost i prilagodljivost, djelotvornost i učinkovitost.
Konceptualni model pružanja usluga javne uprave ilustrira na koji način korisnici usluga
(graĎani, gospodarstvo, javna uprava) dobivaju isporuku ţeljenih (agregiranih) elektroničkih
usluga javne uprave na pouzdan način orkestracijom osnovnih usluga javne uprave koje se
temelje na izvornim registrima, vanjskim uslugama i facilitatorima interoperabilnosti.
Korisnici
(građani, poslovni subjekti, javna uprava)
Agregirane usluge javne uprave
Orkestracija
(intermedijarni portali / tokovi poslova)
Upravljanje sigurnim
komunikacijama
Sigurna razmjena podataka
putem interneta ili privarnih mreža
(potpisivanje, certifikcija, enkripcija, logiranje)
Bazične usluge javne uprave
Facilitatori
interoperabilnosti
Bazni
registri
Vanjske
usluge
Slika 9. Konceptualni model pruţanja usluga javne uprave
Interoperabilnost uspostave novih usluga javne uprave promatra se pravnoj,
organizacijskoj/procesnoj, semantičkoj/podatkovnoj i tehničkoj razini. Ove četiri razine
interoperabilnosti povezuje politički kontekst nastanka i ţivotnog ciklusa pojedine usluge.
Politički kontekst odnosi se na političko okruţenje, podršku na najvišoj razini, te suradnju
različitih administrativnih nivoa, administracija i/ili institucija koje su uključene u pruţanje
pojedine usluge javne uprave. Nuţno je da akteri uključeni u pruţanje usluga imaju
kompatibilne vizije, poravnate prioritete i usmjerene ciljeve.
Pravna interoperabilnost odnosi se na usklaĎivanje zakonodavstva na način da ono utvrĎuje
odgovarajuću pravnu teţinu i pravna pravila pod kojima se razmjenjuju podaci.
Organizacijska/procesna interoperabilnost odnosi se na način kako institucije različitih javnih
uprava meĎusobno suraĎuju s ciljem ostvarenja zajedničkog cilja: uspostave zajedničke
usluge. Da bi različite javne uprave /institucije javne uprave djelovale u suglasju, vaţan
14
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 15 of 47
aspekt je poravnavanje poslovnih procesa obiju organizacija. Poravnavanje procesa obično
proširuje proces i eksterno povezuje interne procese pojedinih organizacija. Orijentiranost na
korisnika (eng. user centricity) dovodi do toga da dio procesa u kojemu je sudjelovao sam
korisnik (komunikacija s različitim institucijama) preuzimaju institucije komunicirajući izmeĎu
sebe. Na taj način uspostavljaju se novi organizacijski odnosi i obveze izmeĎu institucija koje
je nuţno formalizirati (sporazumi). Pri tome je nuţno predvidjeti i upravljanje promjenama s
ciljem osiguranja kontinuiranog i pouzdanog pruţanja usluga.
Semantička interoperabilnost odnosi se na semantičko usklaĎivanje i preciziranje značenja
informacija u razmjeni. Značenje informacija mora biti precizno u mjeri da ga sve strane u
razmjeni jednoznačno razumiju te očuvano na odgovarajući način (rječnici i katalozi podatka,
XML sheme i repozitoriji XML shema…) u svrhu očuvanja dostupnosti svim stranama u
razmjeni.
Tehnička interoperabilnost odnosi se na tehničke uvjete pod kojima se odvijaju interakcija i
prijenos podataka, a podrazumijeva planiranje tehničkih pitanja povezanih s povezivanjem
računalnih sustava i usluga.
Iako pisani sporazumi o interoperabilnosti proizlaze iz potrebe za formalizacijom odnosa i
obveza institucija uključenih u pruţanje jedne usluge graĎanima/gospodarstvu, oni
specificiraju suradnju na svim razinama interoperabilnosti temeljeći se na postojećim
specifikacijama i preporukama u području koje reguliraju, a istovremeno pridonoseći
standardizacijskom procesu.
Imajući u vidu da se pruţanje usluga odvija u kompleksnom i promjenjivom okruţenju nuţno
je uspostaviti odrţivi način upravljanja interoperabilnošću. Nuţno je uspostaviti okvir koji
obuhvaća različite administrativne razine i koji opisuje obveze, odgovornosti i odnose
pojedinih administrativnih razina prema drugima.
3.1.3
ISA
Odlukom Europskog parlamenta3 uspostavljen je program za
interoperabilnost rješenja javnih uprava zemalja članica EU po nazivom
„The Interoperability Solutions for European Public Administrations― (ISA)
kao ključni element provedbe EIF-a. ISA program nasljednik je završenog
IDABC4 programa. Jedan od zaključaka završne evaluacije IDABC
programa bio je da koordinirani pristup doprinosi brţoj isporuci usluga javne uprave veće
kvalitete korištenjem zajedničkih rješenja i njihovim dijeljenjem. Nastavno na taj zaključak, cilj
ISA-e je poticati interoperabilnost izmeĎu javnih uprava na način da potpomaţe uspostaviti
zajedničke pristupe koji će olakšati suradnju. Dijeljenje i ponovno korištenje alata kao što su
generičke platforme i generičke komponente, uz korištenje usluga zajedničkih infrastruktura,
ima za cilj smanjiti troškove i vrijeme potrebne za uspostavu usluga. Kolaboracija i suradnja
zainteresiranih dionika e-javne uprave odvija se putem kolaboracijskih platformi:
3
Decision No 922/2009/EC of the European Parliament and of the Council of 16 September 2009 on
establishing a programme on interoperability solutions for European public administrations (ISA) — OJ
L 260, 03.10.2009, p. 11.
4
Interoperable Delivery of European eGovernment Services to public Administrations, Businesses and
Citizens
15



3.1.4
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 16 of 47
Open Source Observatory and Repository for European public administrations
(OSOR.EU)5
The Semantic Interoperability Centre Europe (SEMIC.EU)
ePractice portal (epractice.eu).
CIP ICT
Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija
predstavlja program koji je Europska komisija pokrenula u okviru Okvirnog programa za
konkurentnost i inovativnost (CIP), osnovanog Odlukom Europskog parlamenta i Vijeća br.
1639/2006/EC u listopadu 2006. godine. Svojevrsni je nastavak e-TEN, Modinis i e-Content
programa te obuhvaća projekte koji omogućavaju jednak pristup informacijskom prostoru u
smislu sigurnosti, većeg kapaciteta i infrastrukturne podrške, s ciljem prevladavanja prepreka
u razvoju informacijskog društva. Program je otvoren za sve zemlje članice EU te pridruţene
članice (temeljem sporazuma o pridruţivanju ili posebnim dogovorom s trećim zemljama).
Financiraju se različiti tipovi projekata ovisno o tematici, opsegu i trajanju.6
Projekti CIP ICT PSP (poput STORK7, PEPPOL8, SPOCS9) pruţaju podršku za uspostavu i
korištenje ICT-a te doprinose stvaranju boljih javnih usluga. Javne i privatne organizacije iz
EU sudjeluju u pilot-projektima te na taj način testiraju i validiraju interoperabilnost izmeĎu
nacionalnih sustava i sam europski okvir interoperabilnosti.
3.1.5
Mjerenje razvoja
Praćenje razvoja elektroničke javne uprave u drţavama članicama EU na temelju odreĎenih
pokazatelja, kao i najbolje prakse je vaţan dio procjene napretka razvoja. Na razini EU takva
mjerenja provode se u obliku jednogodišnjih studija The eGovernment Benchmark Report.
Mjerenje se provodi po unaprijed utvrĎenoj metodologiji temeljenoj na indikatorima mjerenja
razine informatiziranosti prema Bangemannovom izvještaju. Metodologija mjerenja koje se
provodi već 10 godina mijenja se ovisno o ciljevima zacrtanima strateškim okvirom na razini
Europske unije, ali i napretku informacijske tehnologije i njezine primjene. Indikatori su
dizajnirani na način da su usporedivi kroz vrijeme, ali i da osiguravaju usporedivost zemalja u
danom trenutku.
3.2 Nadnacionalni projekti u EU10
Nadnacionalni projekti u EU predstavljaju „botom-up― pristup izgradnji interoperabilnosg
okruţenja u EU. Nadnacionalni projekti okupljaju zainteresirane strane u odreĎenom
području, a rezultat procesa suradnje varira od prilagodbe pravnog okvira (na primjer:
inicijative za izmjene direktiva), do rješenja u spornim pitanjima u implementaciji (na primjer:
definiranje odgovarajućih semantičkih komponenti u zajedničkom rječniku….).
5
Sredinom listopada 2011. godine, ISA će platforme OSOR.EU i SEMIC.EU ujedniti u jedinstvenu
kolaborativnu platformu joinup (www.joinup.eu)s proširenim opsegom usluga.
6
Više informacija na http://ec.europa.eu/information_society/activities/ict_psp/index_en.htm
7
Vidi poglavlje 3.2.3 Secure idenTity acrOss boRders linked (STORK)
8
Vidi poglavlje 3.2.4 the Pan-European Public Procurement OnLine project (PEPPOL)
9
Vidi poglavlje 3.2.5 Simple Procedures Online for Crossborder Services (SPOCS
10
Izvori: www.osor.eu; www.semic.eu; www.epractice.eu; www.eid-stork.eu; www.peppol.eu;
www.eu-spocs.eu
16
3.2.1
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 17 of 47
Joinup.eu
„Joinup― je platforma izraĎena od strane Europske komisije i
financiran od strane Europske unije putem ISA programa. Inicijalno
platforma je nastala u prosincu 2011. godine objedinjavanjem dvaju
postojećih portala Semic.eu i Osor.eu. Ona nudi novi set usluga za
sve (direktno ili indirektno) rade za javnu upravu, a sluţi kao alat pomoću kojega svi
zainteresirani mogu podijeliti svoje iskustvo u izradi i korištenju rješenja u području
interoperabilnosti. Cilj ovog portala je omogućiti razmjenu rješenja za interoperabilnost
rješenja u javnoj upravi, kolaborativni razvoj, dijeljenje i ponovno korištenje „open-source―
softvera i semantičkih komponenti za potrebe javne uprave.
„Joinup― platforma nudi sadrţaje i uvid u različita područja interesa poput:







Prekogranične i meĎuresorne interakcije izmeĎu javnih uprava
Paneuropske elektroničke usluge javne uprave
Pravne informacije o korištenju i razvoju „open-source― softvera u javnoj upravi
Utjecaj interoperabilnosti na EU regulativu i aktivnosti
Pristup repozitoriju semantičke imovine za višestruku uporabu
Pomoć u metodologijama i praksama u razvoju semantičke imovine
Paneuropski projekti elektroničke javne uprave.
U dijelu razmjene „open-source― rješenja, temelji se na tome da ukoliko se softver se ne dijeli
nego se iste komponente razvijaju iznova diljem Europe, to rezultira tehničkim rješenjima
koja rade isto i podrţavaju iste funkcije, ali nisu interoperabilna.
U dijelu razmjene semantičke imovine, platforma jest servis za suradnju i repozitorij imovine
koja čini semantičku interoperabilnost.
Pojam "imovina koja čini semantičku interoperabilnost" opisuje resurs koji podrţava razmjenu
podataka u distribuiranim informacijskim sustavima, ugrubo "imovina koja čini semantičku
interoperabilnost" moţe se shvatiti kao skup modela podataka koji pomaţu u prevladavanju
razlika izmeĎu sustava koji su uključeni u razmjenu odreĎenih podataka. Platforma
pozicionira harmonizaciju iznad standardizacije, te slijedeći ovaj princip, promiče ponovnu
upotrebu sintaktičke (npr. XML shema) i semantičke imovine (npr.
ontologija) koji su potrebni za ostvarenje semantičke
interoperabilnosti.
3.2.2
ePractice portal (epractice.eu)
ePractice.eu treća je kolaborativna platforma financirana od strane Europske komisije
najprije kroz
. ePractice.eu pruţa uslugu profesionalnim zajednicama vezanim uz
eGovernment , eInclusion i eHealth. To je interaktivna inicijativa koja omogućuje svojim
korisnicima da raspravljaju i utječu na politike i način na koji javne uprave rade i pruţaju
usluge. ePractice.eu za kolaboraciju koriste profesionalci iz zemalja članica, zemalja
kandidata i zemalja EFTA-e. Platforma je otvorena te joj se pridruţuju i stručnjaci izvan EU i
EU povezane mreţe zemalja.
Portal omogućava korisnicima da:
1. Dijele svoje stvarne slučajevima i objavljuju ih na web-mjestu.
17
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 18 of 47
2. Upoznaju osobe sa sličnim interesima iz cijele Europe i prošire svoje profesionalne
mreţe.
3. Uče iz iskustva drugih, ocjenjuju i komentiraju objavljene slučajeve
ePractice.eu portal kombinira online aktivnosti s čestim offline dogaĎajima poput: radionica,
okruglih stolova i drugih vrsta javnih prezentacija. ePractice okuplja niz stvarnih studija
slučajeva, dostavljenih od strane članova ePractice zajednice, u
veliki bazu znanja koja sluţi kao referentna točka za sve korisnike.
Članovi ePractice zajednice ne ograničavaju se isključivo na
razmjenu studija slučajeva nego i razmjenjuju savjete, iskustva,
informacije o dogaĎajima i sl.
3.2.3 Secure idenTity acrOss boRders linked (STORK)
Cilj projekta STORK je uspostaviti platformu interoperabilnost elektroničkih identiteta na EU
razini koja će omogućiti graĎanima identifikaciju uz predočenje svoje nacionalne elektroničke
osobne iskaznice bez obzira u kojoj zemlji članici se fizički nalaze.
Projekt će testirati prekograničnu autentikaciju korisnika putem pet pilot projekata koji će
koristiti postojeće usluge javnih uprava zemalja članica EU. Očekivano je da se platformi s
vremenom pridruţe ostali pruţatelji usluga čime bi se povećao broj prekograničnih usluga za
europske korisnike.
GraĎani bi u budućnosti trebali moći u bilo kojoj zemlji članici EU osnovati tvrtku, dobiti
povrat poreza ili prijaviti se na fakultet bez fizičke nazočnosti, a za pristup tim uslugama
trebao bi biti dovoljan unos osobnih podataka uz pomoć nacionalne elektroničke osobne
iskaznice, a STORK platforma će pribaviti potrebna jamstva i dokaze (provjeru autentičnosti)
od javne uprave koja je izdala nacionalnu elektroničku osobnu iskaznicu.
Uloga STORK platforme je identificirati korisnika koji je zatraţio uslugu, i poslati njegove
podatke sučelju traţene usluge. Poštujući princip zaštite privatnosti, korisnik u svakom
trenutku kontrolira podatke koji će biti poslani. Eksplicitni pristanak vlasnika podataka, a
korisnik je isključivi vlasnik svojih osobnih podataka, neophodan je za svako slanje podataka.
Projekt STORK testira prekogranične usluge u pet područja:
Pilot 1:
Demonstracijska platforma koja pokazuje da prekogranična elektroničkih usluga
moţe raditi u nekoliko drţava članica. Pilot uključuje uključuju nacionalne portale
Austrije (help.gv.at), Estonije (eesti.ee), Njemačke (Mein-service-BW), Portugala
(portaldocidadao.pt), Velike Britanije, regionalni portal Katalonije u Španjolskoj i
portal namijenjen specifičnoj usluzi vezanoj uz prijavu posla u Belgiji (limosa.be).
Pilot 2:
Portal „Safer Chat― za promicanje sigurnog korištenja interneta od strane djece i
mladih.
Pilot 3:
Portal „Student Mobility― za pomoć ljudima koji ţele studirati u različitim drţavama
članicama.
Pilot 4:
Platforma „Electronic Delivery― koja će biti omogućavati sigurnu prekograničnu
online isporuku dokumenata.
Pilot 5:
Portal „Change of Address― za pomoć ljudima koji prelaze granice EU.
3.2.4
the Pan-European Public Procurement OnLine project (PEPPOL)
18
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 19 of 47
Projekt PEPPOL ima za cilj širenje trţišta, povezanost i interoperabilnost dionika u javnoj
nabavi. PEPPOL omogućuje pristup standardiziranoj transportnoj
IT platformi putem pristupnih točaka, i pruţa usluge za
elektroničke javne nabave primjenjujući standardizirane oblike
elektroničke dokumenata (na temelju UBL i CEN / BII).
PEPPOL se ne natječe na trţištu IT usluga i rješenja, nego omogućuje IT kompanija nuĎenje
novih vrijednosti njihovim klijentima povezivanjem na PEPOLL platformu.
PEPOLL infrastruktura dizajnirana je kao otvorena standardizirana platforma koja povezuje
postojeće mreţe i povezuje pojedinačne otoke ePoslovanja u EU s ciljem povećavanja
mogućnosti u poslovanju i podrške prekogranične interoperabilnosti.
Elektronička PEPOLL transportna infrastruktura omogućuje javnim upravama i tvrtkama
povezivanje njihovih IT sustava i pouzdanu razmjenu podataka i poslovnih dokumenata. Ovo
je moguće uz opći sporazum o procesima prekogranične javne nabave implementacijom
otvorenih standarda.
PEPPOL podrţava korištenje UBL 2,0 dokumenata i CEN / BII profila. CEN / BII (Business
interoperabilnosti Interface) je specifikacija načina izvršavanja jednog ili više poslovnih
procesa, kao što su naručivanje ili fakturiranje. PEPPOL implementira CEN / BII profile pri
definiranju specifičnih poslovnih scenarija. Tako su stvoren specifikacije kao CEN BII profil s
dodatnim pravnim, organizacijskim i tehničkim uvjetima specifičnima za pan-europske
potrebe.
PEPOLL transportna infrastrukturakoristi skup tehničkih specifikacija poznatih pod nazivom
BusDox (Business ) kako bi se organizacijama omogućila sigurna i pouzdana razmjena
elektroničkih dokumenata. BusDox omogućuje da korisnici mogu prenijeti bilo koju vrstu XML
dokumenta izmeĎu bilo koje dvije mreţe.
standardizirani procesi javne nabave štede vrijeme, poboljšavaju transparentnost i
povećavaju konkurenciju.
3.2.5
Simple Procedures Online for Crossborder Services (SPOCS)
Cilj projekta SPOCS je omogućiti neprekinute elektroničke postupke
za pruţanje prekograničnih usluga temeljen na postojećim
nacionalnim sustavima. Na primjer: talijanski agent za nekretnine
ţeli proširiti svoje poslovanje u Bremenu, u Njemačkoj. Informacije
koje je dobio od jedinstvene točke pristupa Bremenu ne specificiraju koji talijanski dokumenti
su potrebni. SPOCS platforma treba omogućiti talijanskom agentu odraĎivanje svih
administrativnih postupaka online i preko granica putem jedinstvene točke pristupa (eng. the
Single Point of Contact – PSC).
Provedba Direktive o uslugama11 poziva na uspostavu jedinstvene točke pristupa (PSC).
Jedinstvene točke pristupa djeluju kao posrednici izmeĎu davatelja usluga i nacionalnih
11
The Services Directive (Directive 2006/123/EC of the European Parliament and of the Council of 12
December 2006 on services in the internal market)
19
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 20 of 47
javnih uprava. Cilj ovih "one-stop-shop" je ispuniti sljedeće dvije funkcije: širenje informacija i
upravljanje/obrada predmeta.
Stoga, SPOCS piloti koriste SPOCS gradivne blokove za distribuciju, elektroničke
dokumente, elektroničku isporuku, elektroničku sigurnost i elektroničke usluge u nacionalna
okruţenja putem jedinstvenih točaka pristupa zemalja članica EU. Cilj pilot projekata je
pokazati da gradivni blokovi razvijenu u okviru SPOCS-a čine interoperabilan sloj koji
funkcionira u stvarnom okruţenju.
3.3 Dobre prakse u EU12
U ovom dokumentu prikazane su dobre prakse u zemljama članicama EU u kontekstu:
 upravljanja interoperabilnosti (organizacijski odnosi)
 arhitekturi interoperabilnosti (arhitekturalni pristup na drţavnoj razini).
Austrija je dugo godina u vrhu svih EU mjerenja razvoja elektroničke javne uprave, te kao
takva ima razvijen i stabilan sustav upravljanja i razvijenu infrastrukturu. Austrijska
infrastruktura osigurava potpuno integrirani proces pruţanja usluga elektroničke javne
uprave koji počinje zahtjevom graĎana putem web forme i završava elektroničkom dostavom
odgovora. Obzirom da je uspostava ovakvog sustava daleko lakša u centraliziranim
zemljama kakva je Austrija, cijena jednog ovakvog sustava izuzetno je visoka (do 2009
godine okvirna cijena ELAK sustava iznosila je 40 milijuna EUR).
Danska s druge strane ne primjenjuje „top-down― sustav već djeluje po principu "uskladi ili
objasni" kroz niz dobrovoljnih standardizacijskih odbora. Danski pristup zanimljiv je iz BiH
perspektive s obzirom da se BiH sastoji od upravnih nivoa visokog stupnja neovisnosti.
Njemačka, kao savez drţava, relevantna je kao primjer dobre prakse u kontekstu
harmonizacije saveznih drţava s visokim stupnjem samostalnosti. Visoki stupanj
samostalnosti saveznih drţava, s jedne strane radi nadleţnosti, predstavlja prepreku za
postizanje idealnog sustava interoperabilnosti. No s druge strane, dobro pozicionira minimum
zajedničkih standarda i infrastrukture potrebne za implementaciju interoperabilnosti u
decentraliziranoj drţavi, posebno na nivou tehničke interoperabilnosti (SAGA).
Francuska, kao primjer dobre prakse u području semantičke interoperabilnosti, koristi UN/
UN/CEFACT jezgrene komponente i odrţava uspješan organizacijski model za aţuriranje
semantičkih standarda,
Grčka je takoĎer primjer dobre prakse u području semantičke interoperabilnosti, detalji o
grčkom pristupu semantici dani su u dokumentu „Lista metarječnika―. U ovom dokumentu
Grčka dano je pozicioniranje ove dobre prakse u Okviru interoperabilnosti te arhitektura i
organizacija infrastrukture interoperabilnosti. Slična arhitektura bit će predloţena i za BiH.
Estonija je jedan od novijih primjera dobre prakse, koja je uspostavom apsolutno
centralizirane infrastrukture u kratkom roku postigla visok stupanj informatizacije u javnoj
upravi. Primjer je uspješnog upravljanja implementacijom interoperabilnosti kroz
prioritetizaciju te kratkoročne i srednjoročne aktivnosti.
12
Izvor: www.epractice.eu
20
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 21 of 47
Pristup u BiH temeljit će se na:
 tehničkoj interoperabilnosti po modelu koji primjenjuje njemačka SAGA
 semantičkoj interoperabilnosti po modelu koji primjenjuje Francuska
 arhitekturi/infrastrukturi interabilnosti po modelu koji primjenjuje Grčka
 organizacijski na danskom „bottom-up―principu „uskladi ili objasni―.
Estonski centralizirani model, iako nije primjenjiv u BiH, pogodan je za manje administrativne
jedinice s visokim stupnjem samostalnosti (na primjer: BD BiH, kantoni…).
3.3.1
Austrija
Prve aktivnosti na uspostavi elektroničke uprave u Austriji započele su 1995. godine
formiranjem radne skupine za informacijsko društvo od strane savezne Vlade. Zadaća radne
skupine bilo je utvrĎivanje prilika i prijetnji u razvoju informacijskog društva. Od tog početka,
javne uprava i eGovernment projektni timovi kontinuirano rade na proširivanju i poboljšavanju
usluga javne uprave i poslovnih procese na kojima usluge počivaju.
Godine 1998 dogovoren je Sporazum o suradnji u području ICT izmeĎu savezne drţave i
različitih regija. U svibnju 2003, austrijska savezna vlada je pokrenula inicijativu eUprava pod
nazivom „Ofenziva za e-Upravu― s ciljem koordinacije aktivnosti u svim područjima
elektroničke uprave na svim administrativnim razinama u zemlji. 2007. godine, Austrija je
postala prva zemlja članica EU koja je postigla online dostupnost svih usluga za graĎane.
Temeljni okvir za eUpravu u Austriji čine Zakon o elektroničkoj upravi, Opći zakon o
administrativnim procesima i Zakon o elektroničkom potpisu. Ovaj okvir (revidiran 2007.
godine) postavlja osnovne strateške principe za razvoj elektroničke uprave:
 Blizina graĎanima
 Praktičnost kroz učinkovitost
 Povjerenje i sigurnost
 Transparentnost
 Pristupačnost
 Upotrebljivosti
 Sigurnost podataka
 Suradnja
 Odrţivost
 Interoperabilnost
 Tehnološka neutralnost
Ključni elementi razvoja elektroničke uprave u Austriji jesu primjena elektroničkog potpisa,
uvoĎenje informacijskih sustava za elektroničku obradu podataka sa kartica graĎana.
Informacijski posrednici iz javnog i privatnog sektora pruţaju usluge koje koriste kartice
graĎana za autentikaciju (pojam „kartice― ne podrazumijeva isključivo osobne iskaznice
graĎana već i druge pametne kartice koje graĎani koriste, poput kreditnih kartica koje
omogućavaju autentikaciju sukladno pravnom okviru za elektronički potpis).
Središnji element elektroničke javne uprave u Austriji jest platforma „Digital Austria― koja je
pod nadzorom ureda glavnog saveznog sluţbenika za informiranje (eng. Federal Chief
Information Officer) koji je pruţa konzultantske usluge saveznoj vladi u vezi politike,
strategije i pitanja implementacije.
21
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 22 of 47
Jedan od većih sustava izgraĎenih u okviru platforme Digital Austria je sustav za razmjenu
dokumenta izmeĎu tijela drţavne uprave poznat pod nazivom ELAK. Sustav za razmjenu je
jedan na razini drţave, a temelji se na specifikacijama EDIAKT i EDIAKT II. EDIAKT su, u
osnovi, specifikacije zahtjeva koje sustavi koji se priključuju na ELAK moraju zadovoljavati
uključujući i XML sheme za razmjenu dokumenta. EDIAKT je namijenjen razmjeni informacija
izmeĎu tijela drţavne uprave, a EDIAKT II je svojevrsna nadogradnja za potrebe tijela
lokalne samouprave koje se priključuju na sam ELAK.
Slika 10. Razmjena dokumenata putem ELAK-a
Prema „Austria: e-Government Factsheet― okvirna cijena sustava 40 milijuna EUR, što ELAK
čini najvećim pojedinačnim e-GOV projektom u Austriji.
EDIAKT II razlikuje pet razina integracije sustava pojedinih tijela u ELAK:
Razina 0.
Primatelj samo zaprima elektroničke akte i pregledava ih pomoću EDIAKT
preglednika (javno dostupna aplikacija poput Acrobat reader-a).
Razina 1.
Primatelj evidentira zaprimljene akte (urudţbira ih) i pohranjuje u svoj sustav.
Razina 2.
Primatelj raspakirava zaprimljeni dokument i obraĎuje zaprimljene podatke iz
dokumenta (ne same dokumente, već podatke iz pojedinih polja).
Razina 3.
Primatelj raspakirava zaprimljeni dokument i obraĎuje zaprimljene podatke i
metapodatke iz dokumenta (ne same dokumente, već podatke iz pojedinih
polja). Za razliku od razine 2. na razini tri primatelj koristi i metapodatke
primljenog dokumenta koji sadrţe inicijalnu informaciju o procesu u kojem
dokument sudjeluje.
Razina 4.
Primatelj raspakirava zaprimljeni dokument te podatke i metapodatke
dokumenta koristi u daljnjoj obradi podataka (pripremi novih podataka,
evidencijama i sl. ) i prepakirava ih u skladu s vlastitim potrebama.
22
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 23 of 47
Slika 11. Struktura EDIAKT II.
Funkcionalna implementacija podijeljena u dva koraka:
1. EDIAKT light – preuzimanje dokumenta i povlačenje dokumenta u poslovni proces
tijela)
2. EDIAKT complete – preuzimanje dokumenta, povlačenje dokumenta u poslovni
proces tijela, korištenje dokumenta i interpretiranje podataka iz dokumenta u obradi
konkretnog predmeta
.
Slika 12. Shematski prikaz EDIAKT light i EDIAKT complete
Program odraĎuje austrijski federalni računalni centar BRZ Das Bundesrechenzentrum sa
partnerima: IBM - hardver i Febasoft – softver.
U upravljanju cijelim sustavom sudjeluju predstavnici tijela koja jesu ili se ţele uključiti u
ELAK.
23
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 24 of 47
ELAK ima oko 8,500 korisnika, a njegova specifičnost je u tome da podupire potpuno
integrirani proces elektroničke javne uprave koji počinje zahtjevom graĎana putem web
forme, a nastavlja se automatskom registracijom zaprimanja, elektroničkim tijekom rada,
digitalnim potpisom, i završava automatiziranom otpremom i elektroničkom dostavom.
3.3.2 Danska
U Danskoj, glavna pokretačka sila iza standarda interoperabilnost, i šire usvajanje otvorenih
standarda od strane Vlade u cjelini, jest parlamentarna rezolucija iz 2006. godine kojom se
danska Vlada poziva na pridrţavanje otvorenih standarda za ICT. To je potaklo Vladu da
obveţe javnu upravu da definira sedam kompleta otvorenih standarda za nova ulaganja u IT
u javnoj upravi. Od 1.1.2008. godine javna uprava obvezno se pridrţava propisanih:
 standarda za razmjenu dokumenata (ODF / OOXML)
 standarda za razmjenu podataka izmeĎu tijela javne vlasti (OIOXML)
 standarda za elektroničke datoteke i upravljanje dokumentima (FESD)
 standarda za elektronske nabave u javnom (OIOUBL)
 standarda za digitalni potpis (OCES)
 standarda za javne web stranice
 standarda za IT sigurnost
Reţim usklaĎivanja temelji se na "uskladi ili objasni" načelu. Iako je obvezna primjena
standarda, nema nametanja primjene i nema prateće legislative. U standardizacijskim
odborima zastupljene su sve tri administrativne razine u Danskoj (drţava, regije i općine), svi
su zastupljeni u standardima odborima. Odrţavaju se jednogodišnji sastanci povezani s
izradom proračuna. Na zajedničkom sastanku svih administrativnih razina dogovara se
opseg primjene standarda za sljedeće proračunsko razdoblje, a ostatak godine
administrativne razine nezavisno rade.
Iz perspektive nacionalnog okvira interoperabilnosti, najrelevantniji su OIOXML standardi.
Danska je odlučila primijeniti „bottom-up― pristup, omogućujući "organski" rast niza
semantičkih poruke standarda i jezgrenih komponente voĎen od strane stručnjaka. Iako su
rad i prateći alati i procesi financirani od danske Vlada, OIO odbor (s predstavnicima svih
zainteresiranih strana, a ne samo središnje drţave) odlučuje o usvajanju standarda i ţivotnim
ciklusima. Osim semantičkog sloja, u primjeni je 181 de facto tehnička norma koje prethode
inicijativi otvorenih standarda.
24
3.3.3
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 25 of 47
Njemačka
Do 2010. godine u Saveznoj Republici Njemačkoj elektronička uprava razvijala sa
individualno sukladno nadleţnostima pojedinih institucija i s obzirom na administrativnu
razinu kojoj pripadaju. Stoga, Savezna Republika Njemačka nema formalno usvojen okvir
interoperabilnosti na saveznoj razini, ali objavljuje niz preporuka za uspostavu
interoperabilnosti izmeĎu administracija saveznih drţava. Nepostojanje formalnog okvira
interoperabilnosti, usporilo je, ali nije zaustavilo razvoj elektroničke uprave.
Kada se promatra politički kontekst Savezne Republike Njemačke, on je uvelike odreĎen
činjenicom da se radi o federaciji 16 drţava s vrlo visokim stupnjem samostalnosti pri čemu
se posebna paţnja posvećuje podjeli nadleţnosti i poštivanju načela nemiješanja u
nadleţnosti drugih administrativnih razina pa čak ni nadleţnosti institucija. To znači da su
unutar ministarske zadaće pod velikim utjecajem horizontalnih granica i zahtijevaju
konsenzus. Kultura konsenzusa je karakteristični element suradnje izmeĎu federalnih
ministarstava u svim horizontalnim pitanjima, pa tako i razvoju elektroničke javne uprave.
Ipak, protekom vremena jačala je potreba za sustavnim, pravno-reguliranim upravljanjem
pitanjima u području razvoja elektroničke uprave i općenito informacijskog društva te je 2010.
godine usvojena pravna osnova za suradnju u području IT-a izmeĎu federalne drţave i
saveznih drţava koja definira upravljačku strukturu. S druge strane, Nacionalnom strategijom
elektroničke uprave (Deutchland Online – DOL) nadopunjuje upravljačke strukture u području
sadrţaja. Ona definira misiju, područje djelovanja i ciljeve za njemačku elektroničku javnu
upravu do 2015. godine.
Pravno gledano, područje interoperabilnosti, razmjene informacija i razvoja elektroničke
uprave, od 2010. godine pozicionirano je u Temeljnom zakonu Savezne Republike Njemačke
čime je dan ustavni mandat za poticanje koordinacije meĎu svim drţavnim razinama, i to
izmeĎu federalne vlade, saveznih drţava i lokalnih vlasti u području informacijske
tehnologije.
Temeljem članka 91c Temeljnog zakona, sklopljen je meĎudrţavni ugovor o uspostavljanju
Vijeća za IT planiranje i suradnju u korištenju IT u javnoj upravi. Ovaj Ugovor, koji su
supotpisale sve drţave i Savezna Drţava Njemačka, na saveznoj razini uspostavlja stalno
radno tijelo „Vijeće za IT planiranje―, zadaće, sastav, način rada i odlučivanja Vijeća. Vijeće
je sastavljeno od kompetentnih IT predstavnika drţava i povjerenika za IT federalne Vlade.
Bez prava glasa u radu Vijeća sudjeluju predstavnici tri udruţenja općina i federalni
povjerenik za zaštitu podataka i slobodu informacija. Povjerenstvo o svom radu izvještava
Konferenciju premijera federalne i drţavnih vlada.
Osnovne zadaće povjerenstva jesu:
 Koordinacija i kooperacija izmeĎu federalne Vlade i vlada saveznih drţava u
pitanjima informacijske tehnologije,
 Rješavanje u pitanjima vezanima uz neovisnost ili multidisplinarnost u području
interoperabilnosti i sigurnosnim standardima
 Nadzor nad projektima u području elektronske javne uprave,
 Planiranje i razvoj mreţnih kapaciteta
Poveznicu i pozicioniranje potrebe za postizanje interoperabilnosti izmeĎu drţavnih uprava
federalnih drţava predstavlja Deutchland Online (DOL) strategija. Temeljne inicijative za
postizanje interoperabilnosti u Njemačkoj jesu:
25



PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 26 of 47
Standardi i arhitekture za razvoj aplikacija (SAGA)
„XÖV-Standardisierung― koja obuhvaća standardizaciju XML poruka
„XÖV-Koordination― koja definira upravljanje standardizacijskim procesom.
Standardi se prepoznaju kao neophodni kako bi se uspostavila i odrţala interoperabilnost
različitih aplikacija u budućnosti. Standardi i arhitekture za eGovernment aplikacije (SAGA)
propisuju ove standarde i njihove odnose i ovisnosti u kontekstu arhitekturalnih okvira.
Standardi i smjernice opisane u SAGA primjenjuju se na sve eGovernment inicijative za
osiguravanje učinkovite razmjene informacija izmeĎu federalne vlade, graĎani, tvrtki i
partnera na federalnoj razini. Prva verzija SAGA je objavljena kao dio BundOnline inicijative
u 2002.
Iako se SAGA odnosi isključivo na saveznu vladu, ona je u vlasništvu i njome upravlja
savezni sluţbenik za informiranje (Bund CIO), a u nadleţnosti je Ministarstva unutarnjih
poslova. Usvajanje i mandatornost standarda i smjernica razlikuje se od ministarstva do
ministarstva. Većina ministarstava odabire skup standarda koje će primijeniti. Stoga
primjena, primjerice tehničkih standarda moţe imati znatne devijacije (u slučaju kada
platforma preporučena SAGA-om, Java 2 Enterprise Edition, nije u skladu s postojećim
ulaganjima u nekom području).
Upravljanje je centralno dodijeljeno saveznom sluţbeniku za informiranje (Bund CIO). Djeluju
i horizontalne stručne radne skupine (Expertenkreis), koje daju doprinos i mišljenja o
standardima, no konačnu riječ (kroz objavljivanje bijele, sive i crne liste standarda) ima Bund
CIO.
Iz perspektive sporazuma o interoperabilnosti, SAGA ima jak fokus na tehnički sloj. Tehnički
standardi opisani su iz nekoliko gledišta. S računalnog gledište fokus je na arhitektonskim
stilovima i smjernicama, inţenjerski pogled usmjeren na postupke za uspostavljanje
infrastrukture, a tehnološkog stajališta usredotočuje se na tehničke norme koje podupiru
različite arhitektonske komponente.
Na višoj razini apstrakcije, SAGA spominje pravne i organizacijske aspekte interoperabilnosti
kada govori o drugim inicijativama koje omogućuju eUpravu. Nekoliko organizacijskih
smjernica i razmatranja odnose se uglavnom na specifičnu decentraliziranu prirodu sustava
njemačke Vlade. MeĎutim, SAGA ne sadrţi organizacijske preporuke.
Semantički sloj je izvan opsega SAGA-e i pokriven je posebnom inicijativom „Deutschland
Online (DOL)―. DOL ima veći politički krug jer uključuje i savezne drţave i općine temeljem
dopuna Temeljnog zakona. Jedna od DOL inicijativa uspostavljena odlukom Vijeća za IT
planiranje, je „XÖV-Standardisierung― u čijem fokusu je standardizacija XML poruka. XÖV
Koordinacijski tim („XÖV-Koordination―), takoĎer uspostavljen odlukom Vijeća za IT
planiranje, upravlja standardizacijskim procesom i osigurava ponovnu uporabu standardnih
XÖV (XML) komponenti i usklaĎivanje s meĎunarodnim standardima, kao što su
UN/CEFACT i „the Dublic Core Metadata Initiative―. Standardizacijske aktivnosti temelje se
na zahtjevima, a pokretanje standardizacijskog procesa odvija se kroz DOL projekte.
Jezgrene komponente objavljuje središnji XÖV Koordinacijski tim u X-Repozitoriju („XRepository―).
26
3.3.4
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 27 of 47
Francuska
U Fransuckoj je interoperabilnost u nadleţnosti Uprave za modernizaciju drţave (Direction
générale de la modernisation de l'état – DGME). Uprava provodi dvije glavne inicijative: okvir
interoperabilnosti (RGI) i zajednički model podataka. Francuski okvir interoperabilnosti
(Référentiel Général d’Interopérabilité - RGI) se sastoji od skupa normi i standarda po
razinama interoperabilnosti za informacijske sustave u javnoj upravi (izmeĎu vlada, uprava i
poduzeća, drţavnih i osobnih).
Na organizacijskoj razini RGI preporuke imaju za cilj za promicanje interoperabilnosti izmeĎu
različitih aktera. One dopuštaju dionicima koji traţe interakciju čime promoviraju
interoperabilnosti svojih informacijskih sustava na razini višoj od jednostavne bilateralne
suradnje.
Na semantičkom sloju, zajednički model podataka temelji se na UN/CEFACT jezgrenim
komponentama, a u izradu su uključena ministarstva i druga tijela javne vlasti. Model
obuhvaća pregled dostupnih semantičkih standarda i formata podijeljenih u dva područja:
osnovni formati za: audio, semantičke fotografije, pokretne slike i kodiranje znakova; te
sloţene formate za agregiranje različitih sadrţaja na primjer, uredske dokumente i formate
za saţimanje datoteka. Ovaj zajednički model podataka redovito se aţurira.
RGI postavlja tehnička pravila bi se osigurala interoperabilnost informacijskih sustava,
uključujući repozitorije standarda podataka i ostalih standarda koji će koristiti institucije javne
uprave. Tehnička pravila donose se za četiri područja: prezentacija (npr. navigacijske
tehnologije), multimedija (npr. poruka, telefonija), tehnologija web servisa i infrastruktura
(npr. mreţni protokoli).
3.3.5
Grčka
Grčki okvir interoperabilnosti (eGIF), trenutno u verziji 3.0, sastoji se od sljedećih osnovnih
čimbenika:
 certifikacijski okvir za web stranice i portale u javnoj upravi koji specificira upute i
standarda navedenih koji se moraju primijeniti tijekom razvoja javnih web stranica za
institucije javne uprave;
 Okvir interoperabilnosti izmeĎu informacijskih sustava i transakcijskih usluga javne
uprave, koji uključuje tehničke specifikacije i standard koji trebaju biti korišteni tijekom
razvoja informacijskih sustava u javnoj upravi;
 Autentikacijski okvir koji postavlja standarde, postupke i tehnologije potrebne za
registraciju, identifikaciju i autentikaciju korisnika (graĎana/poduzeća);
 Dokumentacijski model koji obuhvaća razvoj standarda za metapodatake i XML
sheme;
 Predloţene definicije XML sheme za nekoliko dokumenata, jezgrene komponente i
kodne liste.
Grčki okvir interoperabilnosti reguliran je zakonom, koji se odnosi i na okvir, i na odrţavanje
procesa koji ga okruţuju. Ipak, primjena okvira nije obvezujuća. U praksi zakon se provodi u
okviru operativnog programa „―Digital Convergence‖.
Ovaj program specificira strategiju i aktivnosti s ciljem učinkovitog korištenja ICT-a, u
razdoblju 2007-2013. IT projekti iz programa obvezni su primjenjivati grčki okvir
interoperabilnosti kako bi se skratilo vrijeme uspostave usluga te kako bi se povećala
27
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 28 of 47
kvaliteta usluga. Izvan programa primjenom okvira interoperabilnosti ne upravlja se
centralno. MeĎutim, u praksi, svi relevantni projekti iz područja elektroničke uprave razvijaju
se u skladu s grčkim okvirom interoperabilnosti. Upravljanje ţivotnim ciklusom standarda
odvija se na transparentan način objavom lista standarda i to liste vaţećih standarda, liste
kandidata za standarde i liste zastarjelih standarda.
3.3.6
Estonija
Temelj interoperabilnosti u Estoniji jest opseţna Strategija informacijskog društva. Plan
provedbe estonske Strategije informacijskog društva fokusiran je na kratkoročne i
srednjoročne aktivnosti koje naglašavaju poticanje informatičkog znanja u cijeloj zemlji i s
indikatorima i SMART13 ciljevima na godišnjoj razini.
Izrada i odrţavanje estonskog Nacionalnog okvira za interoperabilnost u nadleţnosti je
Drţavnog ureda za informacijske sustave (RiSO) dijela Ministarstva ekonomskih poslova i
komunikacija. Najnovije verzije se javno objavljuju u wiki obliku.
Okvir interoperabilnosti temelji se na X-Road infrastrukturi i razvojem usluga javne uprave na
X-Road-u. Okvir je generalizacija standarda uvedenih X-Road infrastrukturom i portalom za
graĎane KIT. Semantički standardi i tehnički standardi objavljuju se neovisno od okvira
interoperabilnosti.
Jedan od ciljeva arhitekturalnog okvira jest i postizanje interoperabilnosti korištenjem:
 Otvorenih standarda
 PKI infrastrukture
 Pametne ID kartice
 X-Road infrastrukture srednjeg sloja za povezivanje baza podataka
 Središnjih portala za: graĎane (KIT), tvrtke (EIT) i drţavne sluţbenike (AIT)
13
Ciljevi su specifični, mjerljivi, dostiţni, vaţni, vremenski ograničeni (SMART = Specific; Measurable;
Attainable; Relevant; Time-Bound
28
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 29 of 47
Slika 13. Arhitektura elektroničke uprave u Estoniji
Pri implementaciji novih usluga u fokusu je X-Road infrastruktura koja brine o sigurnoj
razmjeni informacija, autentikaciji i autorizaciji graĎana i drţavnih sluţbenika, a pristup svim
uslugama mora biti jednoobrazan. S obzirom da je korištenje objavljenih standarda
mandatorno, nove usluge koje se priključuju na X-Road ocjenjuje, verificira i ovjerava
Drţavni ured za informacijske sustave (RiSO).
Okvir i prateće objavljene specifikacije aţuriraju se po potrebi. Iako je Drţavni ured za
informacijske sustave odgovoran za izradu, aţuriranje i objavu okvira i pratećih specifikacija
proces je otvoren te svoj doprinos mogu dati sve zainteresirane strane (uključujući širu
javnost, graĎane i gospodarstvo).
29
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 30 of 47
4 Interoperabilnost u BiH
U području interoperabilnosti Bosna i Hercegovina već je na različitim administrativnim
razinama započela „top-down― aktivnosti u uspostavi interoperabilnosti. Na drţavnoj razini
Vijeće ministara BiH usvojilo je strateški i pravni okvir razvoja informacijskog društva a čine
ga:
 Politika razvoja informacijskog društva BiH, 2004. godina
 Strategija razvoja informacionog društva BiH, 2004. godina
 Akcioni plan razvoja informacionog društva BiH, 2004. godina
 Odluka o usvajanju politike softvera u institucijama Bosne i Hercegovine („Sluţbeni
glasnik BiH― br. 88/07)
 Odluka o osnovama upotrebe elektronskog potpisa i pruţanja usluga ovjeravanja
(„Sluţbeni glasnik BiH― br. 21/09)
 Odluka o odreĎivanju drţavnih organa za informatičku sigurnost sistema za obradu,
prenos i pohranu tajnih podataka („Sluţbeni glasnik BiH― br. 31/10)
 Uputstvo o izradi i odrţavanju sluţbenih internet stranica institucija Bosne i
Hercegovine („Sluţbeni glasnik BiH― br. 21/09)
 Odluka o elektronskom poslovanju i "e-vladi" u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine
(„Sluţbeni glasnik BiH―, br. 07/10)
S druge strane, postoje i primjeri „bottom-up― pristupa implementaciji sistema
interoperabilnosti na sektorskim nivo (na primjer Inspektorat Republike Srpske predloţio
projekat uspostavlјanja Informacionog sistema elektronskih registara i identifikacije poslovnih
subjekata i objekata (e-Registry) i projekat uspostavlјanja Informacionog sistema za
interoperabilnost (Interoperability Information System – IIS), Vlada Brčko distrikta BiH
predloţila je projekat uspostavljanja interoperabilnosti javnih registara BD BiH)
Većina navedenih dokumenata odnosi na period 2004-2010 i njihova validnost je istekla,
stoga je potrebno pripremiti i usvojiti revidirane strateške dokumente koji bi dali nove
smjernice i ciljeve razvoja informacijskog društva u narednom periodu i akceptirali aktualnu
situaciju i usuglašeno adresirali formalnu podjelu nadleţnosti u daljem razvoju informacijskog
društva u BiH.
Osim ovih dokumenata Ured koordinatora reforme javne uprave je 2006. godine inicirao
usvajanje Strategije reforme javne uprave i pratećeg Akcijskog plana 1 za provedbu
Strategije. Strategiju RJU su usvojile vlade entiteta, Brčko distrikta BiH te Vijeće ministara
2006. godine i ona predstavlja ključni dokument za uspostavljanje prioriteta i definiranje
ciljeva i pristupa u okviru cjelokupnih napora u RJU pa tako i u oblasti primjene informacionih
tehnologija u javnoj upravi. Strategija RJU definira oblast IT-a kao „ključni instrument
reforme javne uprave: za povećanje efikasnosti (raditi više sa manje) i poboljšanje pružanja
usluga od strane vlada“. Akcijski plan 1 revidiran je tokom 2011. godine te je Revidirani
akcijski plan 1 usvojen na 153. sjednici VM BiH 14.6.2011. godine.
Većina strateških dokumenata, ICT prepoznaje kao alat za napredak i razvoj područja koje
ureĎuje. Osim „Strategije reforme javne uprave―, na nivou BiH to čini i revidirana
―Srednjoročna razvojna strategija BiH 2004-2007― (kao i prijedlog nove strategije za razdoblje
2010. – 2014.) s pratećim akcijskim planom koja ICT vidi prioritetnu podršku ostvarenju
30
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 31 of 47
ciljeva strategije koji uključuju: ostvarivanje pretpostavki za samoodrţiv i ujednačen
ekonomski razvoj, smanjenje siromaštva i ubrzanje integracije u Evropsku uniju (EU), pri
čemu Strategija ICT prepoznaje kao pokretača povećanja konkurentnosti zemalja
zahvaljujući svojoj modernizirajućoj snazi kao suštinskog omogućivača rasta i razvitka.
Bosna i Hercegovina potpisnica je i eSEE Agenda plus za razvoj informacijskog društva u
Jugoistočnoj Evropi SEE 2007-2011 koja definira listu prioriteta kao razvojni okvir za razvoj
informacionog društva. U prioritetnoj oblasti „Uključivo informacijsko društvo― jedan od
prioriteta jesu javne usluge koje osigurava IKT i e-Vlada. Ciljevi vezani uz navedeni prioritet
uključuju uvoĎenje skupa osnovnih usluga elektroničke javne uprave, te uvoĎenje središnjih
informacijskih sustava elektroničke javne uprave te središnjih portala, kao i poticanje razvoja
elektroničkog poslovanja.
Iako usvojen 2006. godine puna provedba Zakona o elektronskom potpisu u potpunosti nije
zaţivjela niti na jednom administrativnom nivou što usporava uvoĎenje elektronskih usluga u
BiH. Sve administrativne razine provode aktivnosti vezane uz uspostavu PKI infrastrukture.
Na drţavnoj razini meĎutim nije postignuto suglasje o modelu interoperabilnosti PKI
infrastruktura koje su u implementaciji.
Uslijed nedostatka specifikacija, preporuka i standarda, institucije provode projekte primjene
IKT s fokusom na vlastite specifičnosti i specifične procese, istovremeno ne prepoznajući šire
okruţenje u kojemu informacijski sustavi koje uvode djeluju te ignorirajući mogućnost da
informacije koje prikupljaju od graĎana/gospodarstva već postoje u informacijskim sustavima
drugih institucija te stoga i neprepoznajući potrebu za uvezivanjem i razmjenom podataka s
drugim institucijama. Ova situacija rezultira uvoĎenjem informacijskih sustava upitne
interoperabilnosti čime je oteţano uspostavljanje kvalitetnih elektroničkih usluga za
graĎane/gospodarstvo.
Projekti predstavljeni u ovom dokumentu izbor su iz liste projekata informatizacije
prikupljenih putem javno dostupnih podataka, prikupljenih kroz intervjue sa ekspertima
(članovima Implementacijskog tima i zainteresiranih strana) na terenu. Temeljna pravila i
kriteriji u odabiru projekata koji su predstavljeni u ovom dokumentu jesu:
 projekti iz oblasti graĎani, privredni subjekti, prostorni podaci
 projekti čiji rezultat jesu informacijski sistemi koji imaju sposobnost automatske
komunikacije s drugima sistemima
 projekti čiji rezultat je informacijski sistem kojeg koristi više institucija istog ili različitih
upravnih nivoa,
 projekti čiji rezultat je informacijski sistem kojeg krajnji korisnici (graĎani i
gospodarstvo) sa cijelog teritorija BiH bez obzira na prebivalište ili sjedište
 projekti čiji rezultat jesu informacijski sistemi koji su spremni za komunikaciju s drugim
sistemima
 projekti koji su usmjereni na pruţanje elektronskih usluga.
U ovom dokumentu, projekti su predstavljeni po pojedinim upravnim nivoima i bez ulaţenja u
ocjenu zrelosti pojedinih projekata u odnosu na zahtjeve za interoperabilnost, te analizu
potreba za razmjenom podataka izmeĎu pojedinih informacijskih sistema. Potreba za
uvezivanjem usluga, poslovnih procesa i razmjenom podataka različitih institucija s istog ili
različitih upravnih nivoa jest evidentna i kao takva će bit adresirana u odgovarajućim
kontekstima: razmjena podataka u inicijalnom rječniku podataka, uvezivanje usluga u listi
31
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 32 of 47
prioriteta za informatizaciju registara, uvezivanje poslovnih procesa u procesnom pogledu na
arhitekture sistema i razvoj aplikacija.
4.1 Državna razina
Na razini Vijeća ministara BiH, informacijsko društvo u nadleţnosti je Ministarstva
komunikacija i transporta BiH.
Nastavno na ranije opisani strateški okvir, Vijeće ministara usvojilo je sljedeći pravni okvir:
 Zakon o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka (Sl. gl. BiH 32/01)
 Zakon o zaštiti ličnih podataka (―Sluţbeni glasnik BIH‖ br. 49/06)
 Zakon o elektronskom potpisu (Sl.glasnik BiH broj 91/06);
 Odluka o osnovama upotrebe elektronskog potpisa i pruţanja usluga ovjeravanja
(Sl.glasnik BiH broj 21/09)
 Zakon o elektroničkom pravnom i poslovnom prometu ( Sl.Gl.BiH 88/2007)
Iako je Zakon o elektronskom potpisu BiH na snazi već od 2006.godine, pojavila su se
mnoga neriješena institucionalna i politička pitanja koja onemogućavaju ili usporavaju proces
implementacije Zakona, a samim tim i razvoj područja primjene elektronskog potpisa u BiH,
meĎu kojima su najvaţniji:
 Nerazumijevanje nadleţnosti u oblasti elektronskog potpisa i elektronskog
poslovanja;
 Institucije u BiH nisu u dovoljnoj mjeri bile posvećene implementaciji Zakona o
elektronskom potpisu BiH;
 Spori napredak reforme javne uprave i loše poslovno okruţenje u društvu umanjuje
značaj primjene elektronskog potpisa i sve prednosti koji se time postiţu;
 Nepostojanje Ureda za akreditaciju i nadzor CA u okviru Ministarstva prometa i
komunikacija BiH.
Osnovnu tehničku komponentu čine jedna ili više infrastruktura javnih ključeva (PKI). To
moţe biti ili centralna infrastruktura sa jednim organom za izdavanje potvrda i podreĎenim
organima koji izdaju potvrde za elektronske potpise ili nezavisnije infrastrukture na nekom
stepenu interoperabilnosti. U Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji PKI infrastruktura za
pravna i fizička lica na nivou drţave. MeĎutim, postoji niz nezavisnih PKI infrastruktura, prije
svega elektronsko bankarstvo i djelomično u sektoru elektronske vlade koji djeluju u
zatvorenim sistemima. Stoga tehnički problem nije u tolikoj mjeri zasnovan na nepostojanju
PKI infrastrukture na nivou drţave. Prije se moţe reći da je problem u okupljanju i spajanju
različitih postojećih PKI infrastruktura i informatičkih sistema.
Da bi se ovaj Zakon mogao implementirati u otvorenim sistemima neophodno je formiranje
nadzornog tijela u sklopu Ministarstva komunikacija i prometa BiH (Ured za nadzor i
akreditiranje ovjerilaca). Prijedlog za formiranje ovog Ureda je u više navrata iniciran prema
Vijeću ministara, meĎutim do danas nije usvojen. Nadleţno Ministarstvo komunikacija i
transporta BiH izradilo je RIA dokument „Analiza učinka propisa na pravni i institucionalni
okvir za elektronski potpis―, gdje se kroz analizu načina implementacije e-Potpisa i opcija za
njegovu primjenu, te cost-benefit analize i preporuka za prihvatanje najpovoljnije opcija,
definira moguće rješenje prihvatljivo za sve zainteresirane strane. Ovaj dokument je upućen
na Vijeće ministara, te nakon što Vijeće ministara prihvati zaključke koji proizlaze iz najbolje
opcije obraĎene u dokumentu, Ministarstvo će poduzeti aktivnosti oko formiranja Ureda i
zapošljavanja u Uredu, te time omogućiti implementaciju Zakona u otvorenim sistemima.
32
4.1.1
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 33 of 47
Centrale evidencije pri IDDEEA
Agencija za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine
(IDDEEA) je utemeljena Zakonom o Agenciji za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu
podataka Bosne i Hercegovine („Sluţbeni glasnik BiH― broj: 56/08). Osnivanjem ove agencije
na razinu BiH je formirana institucija koja prati, koordinira i institucionalno regulira oblast
razvoja identifikacijskih dokumenata, prati relevantne standarde i regulative Europske unije i
razvoj u skladu sa tim standardima. Time je oblast identifikacijskih dokumenata i centralnih
evidencija u BiH riješena u skladu sa evropskim regulativama, te je sustavno i dugoročno
regulirana ova oblast vezana za evropske integracije.
IDDEEA vodi sljedeće evidencije:
a) jedinstvenih matičnih brojeva (JMB);
b) prebivališta i boravišta drţavljana Bosne i Hercegovine;
c) ličnih karata drţavljana Bosne i Hercegovine;
d) graĎanskih, sluţbenih i diplomatskih pasoša;
e) vozačkih dozvola;
f) registracije motornih vozila i dokumenata za registraciju;
g) ličnih karata za strane drţavljane;
h) novčanih kazni i prekršajnu evidenciju;
i) i druge evidencije za koje postoji suglasnost izvornih tijela, a uz posebnu odluku
Vijeća ministara.
IzmeĎu ostalih poslova popisanih Zakonom o Agenciji, Agencija obavlja poslove:
• odrţava i upravlja bazama podataka u koje se pohranjuju podaci iz evidencija koje su
definirane zakonom i informacionih sistema putem kojih se pristupa navedenim
evidencijama;
• osigurava adekvatnu infrastrukturu, posebne uslove za rad i zaštitu podataka, te
druge tehničke preduvjete za nesmetano funkcioniranje baza podataka koje su u
njenoj nadleţnosti i baza podataka koje su u nadleţnosti drugih ministarstava,
institucija i organa na njihov zahtjev i u skladu sa zakonom;
• izdaje podatke o evidencijama i iz evidencija ovlaštenim institucijama i pravnim
licima;
• projektira, razvija i odrţava softverska rješenja potrebna za voĎenje evidencija u
nadleţnosti Agencije, bilo internim resursima, suradnjom sa izvornim organima ili
angaţmanom kompanija;
• razvija, odrţava i unaprjeĎuje telekomunikacijske mreţe za prijenos podataka za
potrebe Agencije, te drugih organa javne sigurnosti u skladu sa Zakonom o
telekomunikacijama, a kako bi se omogućila efikasna razmjena podataka iz registara
definiranih ovim zakonom;
• definira standarde za opremu koju će nadleţni, prijemni i izvorni organi nabavljati i
koristiti u procesu obrade i razmjene podataka u skladu s ovim zakonom;
• definira standarde što je neophodno na lokacijama s kojih se vrši pristup sistemu
centralne evidencije i razmjene podataka kako bi se postigla sigurnost i zaštita
podataka i sistema,
• provodi upravne postupke koji se tiču djelokruga Agencije u skladu s vaţećim
zakonskim propisima.
33
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 34 of 47
Osim toga, Agencija je isključivo nadleţna za tehničko odrţavanje i elektronsko arhiviranje
podataka i informacija koje se vode u evidencijama, kao javnog dobra u Bosni i Hercegovini.
Agencija je nadleţna za digitalno potpisivanje u oblasti identifikacijskih dokumenata,
odnosno zaduţena je za elektronske certifikate i elektronske potpise vezano za
identifikacijske dokumente, u skladu sa zakonom kojim se regulira elektronski potpis.
Sukladno gore navedenim nadleţnostima, Agencija je donijela:
 Pravilnik o sadrţaju i načinu voĎenja evidencija
 Pravilnik o načinu pristupa evidencijama i razmjeni podataka
 Odluka o visini naknade za pristup podacima iz evidencija koje vodi IDDEEA
 Instrukcija za uplatu administrativne takse za pristup podacima
 Standardi zaštite na lokacijama i preporuke za rad djelatnika nadleţnih tijela – verzija
2
 Standardi za opremu i softver – verzija 3
Pravilnik o načinu pristupa evidencijama i razmjeni podataka na visokoj razini opisuje
tehnička i operativna pravila pristupa podacima i detaljnije definira prijenos i načine razmjene
podataka. Standardi za opremu i softver propisuju minimalne standarde koje oprema i softver
moraju da zadovolje, a da bi im povezivanje bilo dozvoljeno. Iako postoji, repozitorij XML
shema nije javno objavljen, te se opseg ulaznih i izlaznih podatka dogovara na pojedinačnoj
bazi i formalizira bilateralnim sporazumom koji dodatno ureĎuje sva pitanja vezana za
tehnički pristup i obavezno sadrţava spisak lokacija sa svim tehničkim podacima za svaku
pojedinačnu lokaciju.
Agencija osigurava pristup registrima koji su u njenoj nadleţnosti kroz uporabu infrastrukture
za razmjenu podataka. Ova infrastruktura je softverska aplikacija bazirana na Oracle
Enterprise Service Bus-u. Korisnici pristupaju podacima kroz uporabu bogatog skupa servisa
instaliranih u okviru infrastrukture. Sva komunikacija se odvija kroz uporabu ulaznih i izlaznih
XML poruka.
Infrastruktura podrţava različite protokole uključujući HTTP/SOA, JMS, JCA, WSIF, što
garantira prijam i isporuku poruka koristeći sinhrone ili asinhrone zahtjeve i odgovore ili
modele tipa objavi/pretplati. Korisnici su duţni da u svakom upitu osiguraju podatak o
korisniku koji postavlja upit i razlogu postavljanja upita. Ovi podaci se upisuju u ţurnale i
koriste se u slučajevima istraga o zlouporabi podataka.
Uporaba ovakve otvorene infrastrukture ne ograničava korisnike u izboru razvojnih alata,
jezika, operativnih sustava itd. Korisničke aplikacije mogu biti pisane u bilo kojem jeziku koji
podrţava uporabu ―Web servisa‖ tj. HML Ii HTTP (PHP, VB6, Delphi, NET jezici, Java,…).
TakoĎer ni arhitektura korisničkih aplikacija nije ničim uvjetovana tako da podacima mogu
pristupati i Web aplikacije, klijent/server aplikacije i/ili SOA orijentirane aplikacije.
Ukoliko do sada razvijeni skup servisa ne zadovoljava potrebe korisničke aplikacije, Agencija
će u dogovoru sa korisnikom razviti nove ili prilagoditi postojeće servise. Zahtjev za uporabu
servisa mora jasno precizirati na temelju kojih ulaznih podataka korisnik ţeli da dobije skup
izlaznih podataka. Prilikom definicije ulaznih podataka moraju biti ispoštovane odredbe
Zakona o Agenciji, članak 9. stavak (3). Izlazni podaci su definirani Pravilnikom o sadrţaju i
načinu voĎenja evidencija koji je usvojen od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i
objavljen u „Sluţbenom glasniku BiH" br. 35/09.
34
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 35 of 47
Evidencijama, koje vodi IDDEEA, institucije mogu elektronički pristupiti putem web servisa u
svojstvu izvornih tijela, prijamnih tijela ili ostale pravne osobe koje dobiju odobrenje za
pristup:
Drţavni nivo
• Ministarstvo civilnih poslova
• Ministarstvo vanjskih poslova
• Ministarstvo sigurnosti
• Ministarstvo komunikacija i prometa
• Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice
• Agencija za zaštitu osobnih podataka
• Granična policija
• Drţavna agencija za istrage i zaštitu (SIPA)
• Sluţba za poslove sa strancima
• Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA)
• Središnje izborno povjerenstvo
• Visoko sudsko i tuţilačko vijeće (VSTV)
• Uprava za neizravno oporezivanje (UNO)
• Agencija za drţavnu sluţbu
Tijela na razini entiteta, Brčko distrikta i ţupanija
• MUP RS
• FMUP
• MUP Unsko-sanskog kantona
• MUP Posavskog kantona
• MUP Tuzlanskog kantona
• MUP Zeničko-dobojskog kantona
• MUP Bosansko-podrinjskog kantona
• MUP Srednjobosanskog kantona
• MUP Hercegovačko-neretvanskog kantona
• MUP Zapadnohercegovačkog kantona
• MUP Kantona Sarajevo
• MUP Kantona 10
• Policijski organi
• Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS
• Ministarstvo pravde FBiH
• Ţupanijski/okruţni sudovi
• Inspekcije u FBiH i ţupanijama
• Inspektorat RS
• Porezna uprava FBiH
• Poreska uprava RS
• Javni registar Brčko distrikta
• Policija Brčko distrikta
• Pravosudni organi Brčko distrikta
• Inspektorat Brčko distrikta
• Poreska uprava Brčko distrikta
Tijela na razini općina
• Matični uredi
• Općinska izborna povjerenstva
35
•
•
•
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 36 of 47
Općinski/osnovni sudovi
Komunalne policije
Inspekcije na općinskoj razini
IDDEEA planira uspostaviti elektroničke usluge za graĎane povezane s evidencijama koje
vodi, a prvi korak u tome je provedba projekta „e-portal―. Projekt „e-Portal― financiran od
strane Delegacije Europske unije sa ciljem da razvoja internog portala IDDEEA-e koji je
preduvjet za pruţanje eksternih web usluga i uspostavu web portala koji će osigurati web
usluge namijenjene vladinim institucijama (G2G), graĎanima (G2C) i poslovnoj zajednici
(G2B) u BiH.
Sukladno Strategiji razvoja IDDEEA-e, od 12+8+3 e-usluga iz e-SEE Agenda plus, IDDEEA
će uskoro biti spremna pruţiti njih tri:
o osobni dokumenti (LK, vozačke dozvole i putne isprave),
o registracija vozila i
o prijava promjene prebivališta,
Puštanje ovih usluga u produkciju uvelike ovisi o implementaciji zakona o elektronskom
potpisu.
4.1.2
e- Vlada u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine
Faza I projekta e- Vlade u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine implementirana je od strane
Ministarstva komunikacija i transporta BiH i UNDP, a financirana od EK/UNDP, s općim
ciljem doprinosa razvoju i unapreĎenju servisa eVlade koji će povećati efikasnost, efektivnost
i integriranje procesa unutar vladinih institucija. Uspostavljanjem informacijskog sustava
putem kojeg bi se omogućilo pruţanje boljih javnih usluga, poboljšao bi se i odnos izmeĎu
graĎana i poslovnih zajednica i njihovih vlada.
Ovaj projekt trebao je biti prva faza šireg, sveobuhvatnog programa putem kojeg se pokušalo
unaprijediti efikasnost Vijeća ministara BiH uvoĎenjem i korištenjem sveobuhvatnog seta IKT
alata i rješenja, primjenjivih u svim sektorima, kao i neophodnim redizajniranjem poslovnih
procesa Vijeća ministara BiH. U prvoj fazi programa, projekt e- Vlade u Vijeću ministara
Bosne i Hercegovine bio je fokusiran na veću efikasnost Vijeća ministara BiH kroz uvoĎenje
mreţnog sistema i usluga osnovne komunikacije i suradnje, a koji povezuje sva ministarstva i
institucije unutar Vijeća ministara BiH.Povezivanje drţavnih institucija u jedinstveni
informacijski sustav vlasti preduvjet je za uspostavu ujedinjenog portala BH vlasti i uspostavu
sustava upravljanja grant sredstava, čime se poboljšalo praćenje, upravljanje i izvještavanje
o vanjskoj financijskog pomoći. Ova prva faza je završena i Generalni sekretarijat VM
trenutno opsluţuje 1100 svojih korisnika (12 institucija) sa servisima koji su implementirani u
ovoj fazi. Prvom fazom uspostavljena je zajednička infrastruktura i servisi koji uključuju:
 aplikaciju elektronskih sjednica,







implementaciju sigurnosnih standarda informacionih sustava, web hosting,
hosting domena,
Jedinstven web portal Vijeća ministara i CMS,
Centraliziranu antivirusnu zaštitu,
autentifikaciju i autorizacija korisnika,
intranet portal,
mogućnost korištenja storage prostora za zajedničke i personalne direktorije,
36

PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 37 of 47
centralizirani sustav kontrole upravljanja printerima institucija,
. Po završetku prve faze projekta, započeta je, i naknadno prekinuta, druga faza projekta
fokusirana na uvoĎenje sustava za upravljanje dokumentima (DMS). Osnivanjem Odsjeka za
odrţavanje i razvoj sustava elektroničkog poslovanja i „e-vlade― pri Generalnom tajništvu
Vijeća ministara, -nastavljen je rad i implementacija novih projekata i servisa u sustav „evlade― u koje je uključeno i uvoĎenje sustava za upravljanje dokumentima (planirana su
sredstva u budţetu za 2013. godinu) za institucije koje se nalaze na sustavu „e-vlade―, te se
radi na kontinuiranom unaprijeĎeniju postojećih servisa . Odsjek za odrţavanje i razvoj
sustava elektroničkog poslovanja i „e-vlade― kontinuirano radi na uključivanju novih institucija
u sustav „e-vlade―.
4.1.3
Izrada digitalne orto foto mape
U okviru reforme zemljišne uprave Delegacija Europske unije financira ovaj projekt sa
svrhom kreiranja orto foto mape i slike iz zraka koje će omogućiti potpun i funkcionalan način
pregleda cijele teritorije BiH. Imajući u vidu da su institucije nadleţne za zemljišne knjige i/ili
katastar na svim administrativnim razina BiH ili provele ili provode projekte uspostave GIS
sustava, ovaj projekt daje standardiziranu i harmoniziranu osnovu za GIS sustave u BiH.
Sam projekt nema IT komponentu, ali su njegovi ciljevi relevantni u području standardizacije i
primjene standardnih tehnika i metoda koji mogu doprinijeti uspostavi interoperabilnosti GIS
sustava na različitim administrativnim nivoima, ali preko granica BiH.
4.1.4
Pojednostavljivanje aktivnosti izdavanja dozvola i režima inspekcije (SPIRA)
U svrhu reforme i pojednostavljenja procedura koje se odnose na dozvole i inspekciju pri
pokretanju poduzeća jedan od ciljeva projekta bio je i poboljšanje komunikacija izmeĎu
predstavnika vlasti i sektora malih poduzeća, veće i efikasnije sudjelovanje malih poduzeća
na svim razinama uz pomoć boljeg on-line pristupa informacijama bitnim za proces
poslovanja i izdavanja graĎevinskih dozvola.
4.1.5
GoProcure – Uspostava informacijskog sustava elektronske javne nabavke
Opći cilj projekta bio je razviti profesionalnu sposobnost za upravljanje i razvoj javne
nabavke, profesionalnu praksu i standarde u skladu sa najboljom praksom EU-normi. Dva su
rezultata projekta. Prvi rezultat projekta je razvijen, implementiran, testiran, debagiran,
dokumentiran informacijski sustav za obavijesti o javnoj nabavki (GO-PROCURE), a drugi je
pripremljen dokument Specifikacija zahtjeva za informacijski sustav e-Javne nabavke
(BeHaPPy). Oba ova sustava imaju snaţne zahtjeve na interoperabilnost s aspekta
razmjene podataka s registrima poput registra pravnih osoba (dobavljači) te razmjene
podataka s drugim sustavima za praćenje i provedbu javne nabave.
4.1.6
Informacijski sustav za upravljanje ljudskim potencijalima (HR/MIS)
HRMIS je koncipiran kao sveobuhvatni informacijski sustav za upravljanje ljudskim resursima
(HRMIS - Human Resources Management Information System) kojeg će koristiti institucije
BiH, a bit će dostupan i institucijama na razinu entiteta i Brčko Distrikta. Cilj je bio ojačati
ulogu kadrovskih sluţbi u pojedinačnim institucijama Bosne i Hercegovine, tako što će uvijek
37
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 38 of 47
imati točne i svrsishodne informacije o svim aspektima upravljanja ljudskim resursima, te
omogućiti institucijama da lakše planiraju zapošljavanje i vrše procjenu potreba za obukom,
efikasno izvršavaju interne transfere, poboljšaju razmjenu informacija izmeĎu različitih
institucija, ali i izmeĎu kadrovskih sluţbi pojedinačnih institucija.
Iako implementiran, sustav trenutno nije u uporabi. UvoĎenje informacijskih sustava koji
podrţavaju upravne procese propisane odreĎenim pravnim okvirom, u većini slučajeva
potrebno je implementirati uz istovremenu implementaciju prilagodbe pravnog okvira.
Postojeći pravni okviri, u većini slučajeva temelje se na pisanoj, papirnatoj, komunikaciji
fizičkih dokumenta, što moţe ograničiti primjenu ICT-a u tako definiranim procesima. Stoga,
prilagodba pravnog okvira i uvoĎenje novih informacijskih sustava, a posebno e-Usluga
moraju biti harmonizirani i sinkronizirani.
4.2 Federacija BiH
Na razini Federacije BiH nadleţnost za upravno područje informacijsko društvo u nadleţnosti
je Federalnog ministarstva komunikacija i transporta. Operativno, institucije Federacije BiH u
području informacijskog društva preuzimaju pravni i operativni okvir od Vijeća ministara. U
tijeku je inicijativa za izradu snimke i praćenja stanja informacijskog društva na razini
Federacije BiH. Nepostojanje PKI infrastrukture umnogome onemogućava značajnije
korištenje IKT tehnologije u institucijama Federacije. U tijeku je inicijativa za uspostavu NCA
za Federaciju. Prema Odluci Vlade FBiH od 24.8.2011. kao registracioni autoritet na
upravnim nivou FBiH odreĎena je JP Pošta BiH. Pri čemu još uvijek postoji potreba za
reguliranjem pitanja krovnog registracionog autoriteta u BiH (eng. root CA).
Institucije Federacije BiH aktivno sudjeluju u projektima primjene IKT na drţavnoj razini, ali i
samostalno uvode informacijske sustave u pojedinim upravnim područjima. U tijeku je izrada
informacijskih sustava koji u potpunosti integriraju podatke na području Federacije BiH za:
• sudski registar
• registar malih i srednjih poduzeća u Federaciji BiH (ISR MSP)
• obrtni registar - ISOR
• jedinstveni registar udruga
• registar vanbudţetskih naknada
• sistem kontrole prometa naftnih derivata
• evidencija akata Vlade FBiH
U području digitalizacije zemljišnih knjiga, uspostavljen je sustav „LaRIS―, a u području
katastarskih knjiga, uspostavljen je sustav „CadIS―. Model podataka katastra (CadIS)
definiran je sukladno relevantnim IT/GIS standardima i javno je dostupan. Model podataka za
zemljišnu knjigu (LaRIS) nije dokumentiran na način koji zahtijevaju IT/GIS standardi, i nije
dostupan u UML notaciji. To praktično znači da je prije integracije ovih modela neophodno
formalno specificirati LaRIS model podataka, kao preduvjet za integraciju s CadIS modelom
podataka.14 U tijeku je usklaĎivanje zemljišnih knjiga i katastra, te formiranje zajedničkog
sistema za geo pozicioniranje.
14
II. Kongres o katastru: Infrastruktura prostornih podataka u Federaciji BiH, Obradović, Ţeljko
Federalna
uprava
za
geodetske
i
imovinsko-pravne
poslove
http://www.gdhb.ba/Radovi_II_Kongres_o_katastru/03NACIONALNA_INFRASTRUKTURA_PROSTORNIH_PODATAKAIZAZOV_ZA_BUDUCNOST/Obradovic/IPP_u_FBIH_tekst.pdf
38
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 39 of 47
U kontekstu evidencija koje u ime nadleţnih organa vodi IDDEEA, svi nadleţni organi
uvezani su s odgovarajućim IDDEEA registrima. Sloţena struktura Federacije BiH
omogućava kantonima, koji u dijelu imaju vlastitu suverenost i vlastite Vlade, samostalne
aktivnosti u području informatizacije i uspostave interoperabilnosti.
4.3 Republika Srpska
Strateški i pravni okvir informacionog društva u Republici Srpskoj definiran je sljedećim
aktima Vlade Republike Srpske:
 Strategija razvoja elektronske vlade,
 Zakon o elektronskom dokumentu RS
 Zakon o elektronskom poslovanju RS
 Zakon o informacionoj bezbjednosti RS
 Zakon o elektronskom potpisu RS
o Uredba o nositelju poslova elektroničke certifikacije republičkih organa uprave
o Pravilnik o evidenciji certifikacionih tijela
o Pravilnik o sadrţaju i načinu voĎenja registra certifikacionih tijela za izdavanje
kvalificiranih elektronskih certifikata
o Pravilnik o mjerama zaštite elektroničkog potpisa i naprednog elektronskog
potpisa, najniţem iznosu obveznog osiguranja i primjeni organizacijskih i
tehničkih mjera zaštite certifikata
o Pravilnik o tehničkim pravilima za osiguranje povezanosti evidencija izdanih i
opozvanih certifikata certifikacionih tijela u Republici Srpska
Na osnovu odredaba Zakona o Vladi Republike Srpske i Zakona o sistemu javnih sluţbi ,
Vlada Republike Srpske na sjednici odrţanoj 26.12.2007.godine donijela je Odluku o
osnivanju Javne Ustanove „Agencija za informaciono društvo Republike Srpske―. Ovim
aktom Republika Srpska dobila je instituciju zaduţenu za praćenje razvoja informacionog
društva te promociju upotrebe informaciono-komunikacionih tehnologija. Nadzor nad radom
Agencije, u ime Vlade RS, obavlja Ministarstvo nauke i tehnologije.
Agencija je ovlaštena i zaduţena da obavlja sljedeće poslove:
• koordinacija razvoja informatike i Interneta u saradnji sa drugim nadleţnim organima
u javnoj upravi, školstvu i zdravstvu;
• predlaţe i sprovodi mjere izgradnje informacionih sistema organa lokalne
samouprave (skupštine gradova i opština) koje obezbjeĎuju komunikaciju sa
republičkim organima i primjenu unificiranih programskih rješenja u što većoj mjeri;
• Licenciranje sertifikacionih tijela u infrastrukturi javnih ključeva;
• Izdavanje licenci i sertifikata, konsalting i obuka kadrova drţavne uprave i davanje
stručne ocjene informatičke osposobljenosti istih;
• koordinira rad na formiranju jedinstvene baze podataka drţavnih organa i organa
lokalne uprave u Republici Srpskoj;
• definiše koncept interkonekcijskih pravila za informatičku meĎuoperativnost;
• stručnu verfikaciju projekata iz oblasti IKT u javnom sektoru, prvenstveno u upravi;
• razvoj zakonodavstva i priprema nacrte propisa i opštih akata u oblasti primjene
informatike i Interneta u javnoj upravi, poslovnom okruţenju i školstvu, i preduzima
mjere za njihovo sprovoĎenje (eLegaslativa);
• utvrĎivanje tehnoloških standarda i standarda procesa rada u oblasti primjene
informatike i Interneta i preduzima mjere za njihovo sprovoĎenje;
39
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 40 of 47
promociju primjene novih tehnologija i kreiranje novih poslova u informacionom
sektoru;
monitoring propisivanja akata i implementaciju regulative u području infrastrukture i
ePoslovanja;
prati i savjetuje u vezi meĎunarodnih ugovora koji se odnose na IKT, strana ulaganja
u oblasti IKT i sl.;
pruţa savjetodavnu podršku u oblastima borbe protiv "Cyber" kriminala;
inicira i koordinira stvaranje razvojnih centara, tehno-parkova i klastereske
povezanosti proizvodnje u oblasti IKT;
promociju informacionog društva u okviru reforme obrazovnog sistema i koordinaciju
implementacije drţavnih projekata vezanih za učešće IKT u obrazovnom procesu;
akreditovanje edukacijskih i ispitnih centara, u saradnji sa Ministarstvom prosvete i
kulture, koji omogućuju sertifikovanje graĎana u IKT oblasti kroz formu
postobrazovanja i doţivotnog učenja;
utvrĎivanje standarda i procedura i davanja saglasnosti za nabavku opreme i
programskih rješenja, izvoĎenje radova i pruţanje usluga iz oblasti informatike i
Interneta za potrebe javne uprave i javnog sektora;
razvoj zajedničke računarsko-telekomunikacione mreţe drţavnih organa i drugih
informatičkih i Internet resursa u vlasništvu Republike;
praćenje razvoja Interneta u svijetu, usaglašavanje naših potreba kao i svakodnevna
primjena Interneta u drţavnoj upravi, javnom sektoru i poslovanju;
razvijanje metodologije, tehnologije i organizacije razvoja informacionih sistema
republičkih organa;
utvrĎivanje standarda i procedura i preduzimanje mjera za obezbjeĎenje i zaštitu
podataka informacionih sistema;
unapreĎenje dugoročnog planiranja i upravljanja informatičko-telekomunikacionom i
Internet infrastrukturom;
implementaciju i koordinaciju projekata usmjerenih na umanjenje "tehnološkog
raskoraka" izmeĎu BiH i razvijenog svijeta, unutar BiH po entitetima i regionima, kao i
izmeĎu različitih socijalnih grupa u RS
praćenje dostignuća u drugim zemljama ili asocijacijama zemalja iz svog delokruga i
vršenje odgovarajuće harmonizacije
praćenje i podsticanje razvoja industrije informacionih i komunikacionih tehnologija
(softver, inţinjering, hardver, konsalting), specijalno malih i srednjih preduzeća,
promovisanje ravnomjernog razvoja informacionog društva, uključujući udaljena
(ruralna) područja,
pomaganje dostizanja uslova za evropske i regionalne integracije u području IKT i
izgradnje informacionog društva.
Sve IT aktivnosti i projekti u RS praćeni su od strane Agencije. Agencija vodi Registar IKT
projekata u RS. Registar je jedan od ključnih alata kojim se mjeri stupanj razvoja,
identificiraju potrebe i koordiniraju aktivnosti na polju razvoja IKT u tijelima javne uprave i
drugim institucijama RS. Ovim alatom se na jednom mjestu objedinjuju se i sistematiziraju
podaci o ostvarenim, tekućim i planiranim aktivnostima na polju informacijskih tehnologija.
Pristup registru je ograničen na ovlaštene predstavnike tijela i ustanova, dok su izvještaji iz
registra javno dostupni.
Portal eSrpska je središnji portal javne uprave Republike Srpske za komunikaciju s
graĎanima i gospodarstvom. U prvoj fazi, portalu daje informacije o servisima drţavne i javne
40
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 41 of 47
uprave Republike srpske organiziran u odnosu na ţivotne situacije graĎana i tvrtki. U
sljedećim fazama predviĎeno je da na portalu eSrpska budu dostupne elektroničke usluge.
Preduvjet za drugu fazu uvoĎenja eUsluga, Agencija provodi projekt uspostave PKI
infrastrukture Uspostava PKI infrastrukture uspostavlja mehanizam elektroničke razmjene
dokumenata koji garantira vjerodostojnost elektronskih dokumenata (u papirnatom svijetu to
čine potpis I pečat, a u digitalnom elektronički potpis i vremenska oznaka – eng.time-stamp).
Agencija za informatičko društvo RS je uredbom Vlade RS odreĎena za nosioca poslova
elektronske certifikacije za organe drţavne uprave i realizirala je projekat izrade PKI za
organe javne uprave RS. Nadalje, u skladu sa Strategijom e-Vlade 2009. - 2012. godine,
Vlada RS je takoĎer usvojila svoj Zakon o elektronskom potpisu, elektronskom dokumentu i
elektronskom poslovanju sa adekvatnim pratećim podzakonskim aktima. Uredbom Vlade RS
nadleţnost za obavljanje poslova elektronske certifikacije u republičkim organima uprave
data je Agenciji za informaciono društvo RS. Registar certifikacijskih tijela vodi Ministarstvo
nauke i tehnologije RS. Organ za certifikaciju Spske pošte (poštanska kompanija) je u
procesu jačanja svojih tehničkih i organizacijskih kapaciteta i oprema se kako bi mogao
početi obavljanje duţnosti davatelja usluga certificiranja za osiguranje kvalificiranih
elektronskih certifikata.
U svrhu elektronsko voĎenja matičnih knjiga završen je projekt Servis elektronskih matičnih
knjiga čime je uspostavljen je centralni sistem za elektronsku obradu podatka i čuvanje
drugog primjerka matičnih knjiga. Implementacija projekta i izrada tehničkog rješenja
provedena je pod monitoringom Agencije za informaciono društvo RS.
Infrastrukturu geoprostornih podataka Republike Srpske čine Geoportal, e-Katastar, Srpos,
Katalog objekata, katalog meta podataka.
Geoportal predstavlja ciljno mjesto za prikaz geoprostornih podatka, njihov pregled, izmjenu i
pretragu. Geoportal aplikacija Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove
je izraĎen na način da sa jedne strane, kroz servise i aplikacije omogućava prezentaciju,
distribuciju i naplatu distribuiranih podataka iz nadleţnosti Uprave, a sa druge strane da
obezbijedi interoperabilnost sa podacima drugih institucija Republike Srpske koji zajedno sa
podacima Uprave čine IGPRS, a sve u skladu sa INSPIRE direktivom i drugim
meĎunarodnim standardima u ovoj oblasti. Katalog objekata sluzi kao sadrţaj za tipove
objekata ili klasa koji se mogu pronaći na Geoportalu. Katalog Metapodataka je web
aplikacija ciji glavni cilj je pregled i kreiranje metapodataka u skladu sa INSPIRE direktivom
(2007/2/EC)1 i INSPIRE Metadata Regulation (1205/2008)2. Katalog Metapodataka
omogucava opis skupa prostornih podataka ili prostronih servisa u skladu sa standardima
ISO 19115:2003 i ISO 19119:2005iii.
e- KATASTAR je aplikacija za pregled katastarskih podataka. Srpos je mreţa permanentnih
GPS/GNSS stanica Republike Srpske je satelitski pozicioni servis u nadleţnosti Republičke
uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske.
Sektor za informacione tehnologije kao organizaciona jedinica unutar Generalnog
sekretarijata Vlade Republike Srpske ima sledeće nadleţnosti:
Sеktоr zа infоrmаciоnе tеhnоlоgiје оbаvlја pоslоvе rаzvоја, uspоstаvlјаnjа i usklаĎivаnjа
infоrmаciоnоg sistеmа Vlаde kојimа sе prеuzimа vоdеćа ulоgа u rаciоnаlizаciјi i
stаndаrdizаciјi pоstојеćih i plаnirаnju i uvоĎеnju nоvih infоrmаciоnih sistеmа Vlаde i
Gеnеrаlnоg sеkrеtаriјаta Vlаdе.
41
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 42 of 47
U оkviru Sеktоrа iz stаvа 1. оvоg člаnа: dеfinišе sе, rаzviја i sprоvоdi Strаtеgiја rаzvоја
infоrmаciоnih tеhnоlоgiја u Vlаdi (u dаlјеm tеkstu: IТ); prеdlаţе, usklаĎuје i sprоvоdi
strаtеgiја еlеktrоnskе Vlаdе (u dаlјеm tеkstu: е-Vlаdа); prоcјеnjuјu i dеfinišu priоritеti rаzvоја
IТ u Vlаdi i njеnim tiјеlimа, dеfinišu stаndаrdi i usklаĎuјu sа mеĎunаrоdnim prоpisimа iz
оblаsti IТ; štiti intеgritеt i bеzbјеdnоst IТ rеsursа Vlаdе; rаzviја i оdrţаvа cеntrаlnа IТ mrеţа i
uslugе zаsnоvаnе nа cеntrаlizоvаnim sеrvisimа i bаzаmа pоdаtаkа i оdrţаvа cеntrаlni
rеgistаr IТ оprеmе i sоftvеrа Vlаdе; priprеmајu nаcrti prоpisа, učеstvuје u izrаdi оpštih аkаtа
u оblаsti IТ, Intеrnеtа i Intrаnеtа u Vlаdi i prеduzimајu mјеrе zа njihоvо sprоvоĎеnjе, dоnоsе
prаvilа zа kоrišćеnjе IТ rеsursа Vlаdе, rukоvоdi i učеstvuје u izrаdi prојеkаtа i prоgrаmskih
аkаtа IТ kојi ćе sе kоristiti u Vlаdi i njеnim tiјеlimа: еlеktrоnskо zdrаvstvо, uprаvа,
оbrаzоvаnjе i zаkоnоdаvstvо (u dаlјеm tеkstu: е-zdrаvstvо, е-uprаvа, е-оbrаzоvаnjе i еzаkоnоdаvstvо); оbјеdinjаvајu infоrmаtičkе pоtrеbе Vlаdе i rеpubličkih оrgаnа uprаvе,
cеntrаlizuјu i usklаĎuјu еlеktrоnski sеrvisi, intеrnеt kоmunikаciја, еlеktrоnskа pоštа i mrеţni
rеsursi; kооrdinirа plаnirаnjе, rаzvој i pоvеzivаnjе infоrmаciоnih sistеmа rеpubličkе uprаvе;
kооrdinirа nаbаvkа vаţniје IТ оprеmе i uslugа, uklјučuјući sоftvеr i ugоvоrе о оdrţаvаnju i
brinе о rеаlizаciјi ugоvоrа о kоrišćеnju licеncirаnоg sоftvеrа; dеfinišu sе i usklаĎuјu stаndаrdi
sа mеĎunаrоdnim prоpisimа iz оblаsti IТ; prоcјеnjuјu i dеfinišu priоritеti u rаzvојu е-Vlаdе;
rukоvоdi prојеktimа i prоgrаmskim аktimа zа rаzvој infоrmаciоnоg sistеmа, sistеmа zа
еlеktrоnskе sјеdnicе Vlаdе i Sistеmа zа uprаvlјаnjе dоkumеntimа (Document System
Mаnagement); stаndаrdizuјu i unаprеĎuјu prоtоkоli zа rаzmјеnu uprаvnih dоkumеnаtа i
infоrmаciја; učеstvuје u izrаdi, rаzvојu i sprоvоĎеnju (implеmеntаciјi) prојеkаtа iz оblаsti
еlеktrоnskе uprаvе; prеdlаţu rјеšеnjа zа uјеdinjеnu kоmunikаciјu i krеirајu rјеšеnjа zа
stаndаrdnо prikuplјаnjе, uprаvlјаnjе i pоhrаnjivаnjе pоdаtаkа, rаdnо оkruţеnjе uzајаmnоg
pоvеzivаnjа i pоlitikе i dоzvоlе zа pristup IТ rеsursimа; аdministrirа mrеţnu i kоmunikаciоnu
оprеmu; usklаĎuјu аplikаtivnа rјеšеnjа sа sеrvisnо оriјеntisаnim аrhitеkturоm (SOA) sа
pоslоvnim prоcеsimа; unаprеĎuје еfikаsnоst rаdа u Vlаdi i njеnim tiјеlimа pоdizаnjеm
kvаlitеtа sistеmа kоntrоlе krоz intеgrаciјu еlеktrоnskih sеrvisа; nаdzirе krеtаnjе infоrmаciја i
pоslоvnih prоcеsа u оblаsti еlеktrоnskе uprаvе; kооrdinirа plаnirаnjе, rаzvој i оdrţаvаnjе
Web pоrtаlа Vlаdе i intеrnеt prеzеntаciја nа nivоu Vlаdе i rеpubličkih оrgаnа uprаvе;
prојеktuје, rаzviја i tеhnički pоdrţаvа sistеm zа оdrţаvаnjе еlеktrоnskih sјеdnicа Vlаdе;
plаnirа, usklаĎuје i rаzviја infоrmаciоni sistеm zа Gеnеrаlni sеkrеtаriјаt Vlаdе i uspоstаvlјајu
еlеktrоnski sеrvisi Gеnеrаlnоg sеkrеtаriјаtа Vlаdе, uklјučuјući plаnirаnjе, uvоĎеnjе i rаzvој
Sistеmа zа uprаvlјаnjе dоkumеntimа; plаnirа, kооrdinirа i sprоvоdi IТ оbukа i škоlоvаnjе
zаpоslеnih u Gеnеrаlnоm sеkrеtаriјаtu Vlаdе, IТ sluţbеnikа u Vlаdi, svim njеnim tiјеlimа i
učеsnikа еlеktrоnskе sјеdnicе Vlаdе (е-Board); pruţа nеоphоdnа tеhničkа pоmоć
kоrisnicimа еlеktrоnskih sеrvisа u Vlаdi i оbаvlјајu drugi pоslоvi kојimа sе utvrĎuје i
unаprеĎuје Strаtеgiја rаzvоја infоrmаciоnih tеhnоlоgiја u Vlаdi i еlеktrоnskе Vlаdе.
4.4 Brčko distrikt
Brčko distrikt Bosne i Hercegovine je jedinstvena administrativna jedinica lokalne
samouprave koja je pod suverenitetom Bosne i Hercegovine. Postizanje interoperabilnosti na
razini Brčko distrikta olakšano relativnom jednostavnom administrativnom strukturom Brčko
distrikta. BD BiH je razvio Strategiju razvoja informacijskoga društva Brčko Distrikta, te
pripadajući Akcioni plan za period 2008-2010, a Zakon o elektronskom potpisu i elektronskoj
ispravi BD BiH je takoĎer donesen i trebao bi stupiti na snagu 1.7.2012. godine. U tijeku je
uvoĎenje PKI infrastrukture, tj. infrastrukture javnih ključeva, koja je najčešće korištena
tehnologija za implementaciju elektronskih potpisa. Cilj projekta je osigurati zaštitu on-line
servisa, individualne autentifikacije i elektroničke transakcije primjenom PKI-a bazirane na
digitalnom certifikatu i elektroničkom potpisu.
42
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 43 of 47
Odjel za javni registar Brčko distrikta implementirao je više projekata u području
informacijskog društva te su u produkciji informacijski sustavi za temeljne registre:
• graĎana,
• katastar zemljišta i nekretnina.
Osim registara Odjela za javni registar u produkciji su i registri:
 pravnih subjekata (Osnovni sud BDBiH)
 nezaposlenih osoba (Zavod za zapošljavanje BDBiH)
 uposlenih osoba (entitetski PIO/MIO)
 zdravstvenih osiguranika (Fond zdravstvenog osiguranja BDBiH)
 nositelji stanarskog prava (Kancelarija za upravljanje javnom imovinom BDBiH)
pri nadleţnim odjelima i institucijama.
Matične knjige vode se elektroničkim putem no decentralizirano uz replikaciju podataka.
Nuţno je razviti potpunu spremnost elektronskih matičnih knjiga za razmjenu podataka s
drugim sistemima na način da one budu vjerodostojan izvor podataka. Stoga je nuţno
provesti sravnjivanje i verifikaciju podataka s ciljem stvaranja podatkovno vjerodostojne
evidencije spremne za razmjenu s drugim sistemima .
Brčko distrikt ima uspostavljen GIS sustav koji obuhvaća katastar zemljišta/nekretnina,
izlaganje podataka o nekretninama, Katastar ulica i kućnih brojeva, Sistem za integraciju
Grunta i Katastra, Katastar komunalnih ureĎaja. U tijeku je dogradnja i integracija GIS
sustava koja obuhvaća detaljnu snimka stanja, podatkovne osnovice, tehnologija i rješenja,
koja su do sada uvedena. Na osnovu izvršene analize donijet će se odluke koji sustavi će se
zamjenjivati, a koji uvezivati.
Sustav e-Poslovanja Vlade BD, koji se sastoji od podsustava za poslovnu korespondenciju I
podsustava elektronske arhive s modulima za upravljanje sistemom skeniranja i modulom
upravljanje elektronskom dokumentacijom, nadograĎuje se stvarnim poslovnim procesima i
aktivnostima koji su posljedica upravljanja dokumentima, a u svrhu brţeg i efikasnijeg
voĎenja uredskog poslovanja, uštede u vremenu i materijalu, te povećanja tačnosti i
aţurnosti cjelokupne dokumentacije. Po završetku nadogradnje sustav će integrirati
upravljanje sluţbenom dokumentacijom i aktima, elektroničkim dokumentima, poslovnim
procesima te procesom timskog rada i kolaboracije. Sistem će omogućiti voĎenja sluţbenih
dokumenata i poslovnih procesa u potpuno elektroničkom obliku.
43
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 44 of 47
5 Zaključak
U svrhu pozicioniranja BiH u kontekstu primjene informacijskih tehnologija, konzultantski tim
je analizirao „Network readiness index―. Istraţivanje koje provodi Svjetski gospodarski forum,
na godišnjoj razini, u suradnji s relevantnim institucijama u pojedinim drţavama, a za Bosnu i
Hercegovinu to je Ekonomski fakultet u Sarajevu. Ovo istraţivanje odabrano je radi
metodologije koja obuhvaća mjerenja na razinama:
• ICT okruţenje: trţišno okruţenje, političko okruţenje, pravno okruţenje,
infrastrukturno okruţenje
• Spremnost za korištenje ICT-a: pojedinaca (graĎana), gospodarstva, javne uprave
• Korištenje ICT-a od strane pojedinaca (graĎana), gospodarstva, javne uprave
Indeksi za BiH pokazuju dobro infrastrukturno okruţenje za primjenu ICT tehnologija, ali
nisku spremnost i korištenje ICT-a od strane javne uprave. TakoĎer, vidljivo je i značajno
odstupanje poslovnog sektora od javne uprave u spremnosti, a posebno u korištenju ICT-a.
Potencijalna posljedica nastavka ovakvog trenda jest da javna uprava negativno utječe na
primjenu elektroničkog poslovanja u gospodarstvu te konkurentnost. Analiza inicijativa i
nadnacionalnih projekata na razini Evropske unije, koji su podrška postizanju prekogranične
interoperabilnosti, daje pregled ključnih inicijativa, relevantnih i za BiH s obzirom da je načelo
zajedničkog trţišta i jednake prilike za sve zajedničko i Europskoj uniji i BiH. U tom smislu,
konceptualni modeli i fokusirane inicijative primjenjivi su i u BiH. Analiza organizacijskih
praksi dala je primjere zemalja u kojima je razvijena infrastruktura javne uprave, a modeli
kojih su relevantni za predlaganje modela za BiH. Stoga su primjeri odabrani na način da
reprezentiraju:
• Model temeljen na „top-down― pristupu u kojem se standardi izraĎuju i odrţavaju na
drţavnoj razini, a sama primjena je nametnuta niţim administrativnim razinama –
Austrija
• Model temeljen na „bottom-up― pristupu u kojem inicijativa za standardizacijom dolazi
od niţih administrativnih razina prema višima po načelu "uskladi ili objasni" - Danska
• Model nuţnih zajedničkih standarda na primjeru saveza drţava s jakim suverenitetom
– Njemačka, Francuska
• Model zajedničke infrastrukture za podršku primjeni interoperabilnosti – Grčka,
Estonija.
„Top-down― model centralnog upravljanja interoperabilnosti, njenim elementima i resursima,
primjeren je za jaka centralizirana politička okruţenja s jasno razgraničenim nadleţnostima
te osigurava da se zajedničkim informacijskim resursima upravlja s jednog mjesta. S druge
strane, u decentraliziranim okruţenjima primjereniji je „bottom-up― model koji omogućuje
niţim administrativnim nivoima da sami upravljaju interoperabilnosti usklaĎujući se s
drugima.
Nuţno je da ukupni organizacijski odnosi u BiH kombiniraju ova dva modela. Pri čemu je
potrebno ustrojiti minimalni skup standarda i minimalni koordinacijski mehanizam na razini
BiH u svrhu lakšeg postizanja interoperabilnosti izmeĎu različitih administrativnih nivoa...
Kada je riječ o entitetskom nivou, Republika Srpska ima jasan centralizirani model
upravljanja interoperabilnosti putem Agencije za informaciono društvo RS. Model upravljanja
interoperabilnosti u BiH mora predvidjeti centralizirano upravljanje u Republici Srpskoj i
44
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 45 of 47
Distriktu Brčko BiH, ali i decentralizirani model u Federaciji BiH u kojemu Koordinacija za
interoperabilnost na nivou FBiH uključuje i koordinaciju izmeĎu kantonalnih Vlada.
Interoperabilnost omogućava javne podatke razmjenjivati izmeĎu različitih propisanih izvora,
te automatski omogućiti takve podatke ugraditi u usluge izvedene pomoću ICT-a (e-Usluge).
Interoperabilnost omogućit će da svi javni podaci, budu javno dobro (podatkovna imovina)
dostupno po principu „sve svima, suglasno propisima―,.
Svaki entitet/sastavnica BiH, koji ima ustavnu samostalnost, mora za podatke iz svojih
izvornih javnih registara organizirati javnu upotrebu temeljenu na zakonima i drugim
propisima. Ta odgovornost ima svoju obavezu, ali i pravo, da vlade i njihovi organi dobiju
ostale javne podatke od drugih institucija u Bosni i Hercegovini.
Svakoj instituciji ili jedinici lokalne samouprave, za posluţivanje „njihovih― graĎana, privrednih
subjekata i ostalih sastavnica društva, potrebni su podaci koji su za te iste graĎane i subjekte
nastali izvan njegovog područja nadleţnosti. Stoga je razmjena sluţbenih podataka i
dokumenata središnje pitanje interoperabilnosti.
Interoperabilnost je zajedničko pitanje u Bosni i Hercegovini te infrastrukturno dobro koje će
omogućiti da se na temelju znanstveno tehnološkog razvoja upotrijebe, na efektivan način,
najnovije metode i modeli poslovanja bazirani na modernim ICT tehnologijama. Posebno
vaţni su instrumenti za implementaciju interoperabilnosti i elektroničko poslovanje kao što su
elektronički potpis, elektronički identitet, elektronički dokument…, a ureĎeni su posebnim
propisima.
Interoperabilnost je infrastruktura koja se organizirano izgraĎuje da bi se omogućilo „strujanje
podataka― bez ograničenja, ali suglasno propisima. Zato su vlade odgovorne učiniti vlastite
napore (kroz institucije iz svoje nadleţnosti) te učiniti zajedničke napore za izgradnju i
korištenje ove infrastrukture za dobrobit svima.
Pitanje interoperabilnosti nije političko pitanje, već pitanje svrhovitosti i korištenja potencijala
modernog znanstveno tehnološkog razvoja, no sadrţava političku volju vlada da
sinkronizirano, u dogovorenim rokovima, organiziraju, financiraju i provedu projekte kojima
će se modernizirati javni registri i omogućiti elektroničke usluge. Taj, zajednički dogovoren,
„ritam― modernizacije javnih registara i izgradnje elektroničkih servisa predstavlja ključni
faktor uspjeha uspostave interoperabilnosti u Bosni i Hercegovini (eGIF Bosne i
Hercegovine, temeljen na preporukama EIF-a Europske unije).
Zakonima i drugim propisima utvrĎeno je da su podaci iz registara i evidencija sluţbeni i kao
takvi trebaju biti stavljeni u sluţbu za usluge prema graĎanima, privredi i društvu općenito.
Vlade su odgovorne da za institucije iz svoje nadleţnosti postave pravne nadleţnosti za
javne registre i druge evidencije te osiguraju organizacijske, financijske, tehničke i druge
preduvjete za obavljanje ove javne funkcije.
Da bi javni registri (javne knjige), suglasno zakonima, bile dostupne na različite načine za
javnu upotrebu i za opću korist svima, potrebno je propisati i omogućiti razmjenu podataka
izmeĎu različitih institucija i registara jer se u baš svakom registru nalaze i podaci iz drugih
registara bez obzira je li nadleţnost na istom ili različitm upravnim nivoima.
U prvom redu elektroničku dostupnost treba omogućiti izvornim registrima, tako da graĎani i
drugi subjekti ne moraju, suprotno zahtjevima iz zakona koji reguliraju sustave uprava,
45
PROJEKT
Izrada i uspostavljanje okvira interoperabilnosti i
standarda za razmjenu podataka
Oznaka:
PARCO-IFBIH
NAJBOLJE PRAKSE, ISKUSTVA I TRENDOVI
INTEROPERABILNOSTI U BIH I DRUGIM ZEMLJAMA
Page: 46 of 47
prikupljati potvrde o činjenicama koje se već vode u evidencijama drugih institucija. Vlasnici
podataka o graĎanima su sami graĎani, a ne institucije nivoa vlasti u BiH, tako da je
poštovanje zakona o zaštiti osobnih podataka jedan od vrlo vaţnih zahtjeva. Veliki zahtjevi
za javnost podataka istovremeno imaju i visoku razinu zahtjeva za informacijsku sigurnost i
zaštitu podataka i dokumenata, tako da se podatke smije koristiti isključivo za namjene
propisane zakonom.
Instutucije nivoa vlasti u BiH koji vode javne registre trebaju se pripremiti i izgraditi sisteme
za elektroničke usluge te omogućiti interoperabilnost prema drugim javnim registrima
potrebnim za te usluge, ali vlade i parlamenti trebaju osigurati planove i financijska sredstva
za te namjene.
Pored toga što vlade moraju organizirati i propisati rad institucija iz svoje nadleţnosti,
istovremeno je bitno, a one su i odgovorne, kroz planove i financijska sredstva, omogućiti
sinkronicitet spremnosti tako da sve institucije nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini na svim
administrativnim razinama omoguće razmjenu sluţbenih podataka na pravno prihvatljiv
način.
Stoga, u Okviru interoperabilnosti i pripadnim planovima upravnih nivoa mora biti jasno
definirana provedba: organizacijske nadleţnosti, sinkronizaciju planova, budţetiranje
projekata kao i postavljanje koordinacijskih mehanizama sa koordinacijskim tijelima (u kojima
će biti duţnosnici koji su imenovani od tih vlada).
46
PRILOG: Prijedlog sadržaja Okvira interoperabilnosti
1 Uvod
2 Okvir interoperabilnosti BiH
2.1 Definicija i cilj
2.2 Svrha
2.3 Konceptualni model okvira interoperabilnosti
2.4 Struktura Okvira interoperabilnosti BiH
3 Načela interoperabilnosti
4 Razine interoperabilnosti
4.1 Politički kontekst
4.2 Pravna interoperabilnost
4.3 Organizacijska interoperabilnost
4.4 Semantička interoperabilnost
4.5 Tehnička interoperabilnost
5 Upravljanje Okvirom
5.1 Organizacija implementacije Okvira
5.2 Inicijalni planovi i budţetske projekcije
5.3 Izmjena / Odrţavanje Okvira
5.4 Praćenje dobrih praksi i upravljanje znanjem
5.5 Praćenje implementacije i izvještavanje
6 Primjena u javnoj upravi
6.1 Uspostava i odrţavanje elektronskih usluga javne uprave
6.2 Katalozi usluga, javnih registara i baza podataka
6.3 Nadleţnost za javne registre
6.4 Zajednički rječnik i repozitorij XML shema i XML dokumenata
6.5 Zajednički repozitorij polovnih procesa
6.6 Zajedničke sabirnice
6.7 Infrastruktura javnog ključa (PKI, elektronski potpis) i facilitatori za interoperabilnost
6.8 Zajednički tehnološki standardi
6.9 Biblioteka dokumenata Okvira interoperabilnosti BiH
6.10 Potporni servisi
7 Primjena u privredi i civilnom sektoru
7.1 Privreda
7.2 Pruţatelji usluga
7.3 Civilni sektor

Okvir interoperabilnosti BiH

VODILJE OKVIRA INTEROPERABILNOSTI Koncept, pravila i

PROGRAMI ZA KOMPJUTERE TEČAJEVI ZA POČETNIKE

UPUTA ZA SISTEMATSKI PREGLED

transformacija marketinga i kanala prodaje u osiguranju

(PPP) u žena oboljelih od raka: preliminarni rezultati

Upute za uporabu vrcaljke za med

Detaljan program radionice - Split 17.10.2014

(36 - Općina Mihovljan

NATJEČAJ PROGRAMA MEĐUNARODNE RAZMJENE MLADIH.pdf

Mjesta u BiH koja su vrijedna za vidjeti – turističke atrakcije

pdf dokument - Bosanska Biblija