G r e e n G a r d e n • b r o j 3 8 • s v i b a n j / l i p a n j 2 0 0 5 . • g o d i n a V I • c i j e n a 3 K M
-55 Surfinije i pelargonije
-55 Sušenje ljekovitog bilja
-55 Vađenje i skladištenje krumpira
-55 Sorte masline
-55 Žilogriz –opasan štetnik koštičavih voćaka
Surfinije i pelargonije
Sušenje ljekovitog bilja
Vađenje i skladištenje krumpira
Sorte masline
Žilogriz • opasan štetnik koštičavih voćaka
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 SADRŽAJ
Riječ urednika
Poštovani čitatelji!
Ljetni broj Grin Gardena na svojim stranicama donosi nekoliko uistinu zanimljivih naslova kako iz cvjećarstva, povrćarstva, voćarstva i vinogradarstva tako i aktualnosti iz zaštite
bilja.
Ljubitelji balkonskih cvjetnih vrsta mogu pročitati zanimljiv članak o surfinijama i pelargonijama-vodećim balkonskim cvjetnim vrstama.
Povrćari mogu pročitati aktualnosti iz ove oblasti, a posebno ističemo prilog o jarom grahu te uzgoju povrća na mreži.
Koje sorte salate sijati tijekom ljeta, te kako pravilno skladištiti
krumpir, također možete pronaći na stranicama posvećenim
povrću.
Za voćare i vinogradare je namijenjeno nekoliko zanimljivih članaka vezanih za agrotehniku koja se provodi tijekom
ljeta. Kako pravilno zaštititi vinovu lozu nakon cvatnje te koje
pripravke koristiti u tom periodu, vinogradari će pronaći u
članku o zaštiti vinove loze.
Pamukova ili žuta kukuruzna sovica zadnjih nekoliko godina radi štete na povrtnim kulturama. Kako zaštititi povrtnice
od ovog štetnika, možete pročitati u članku kojeg potpisuje
prof. dr. Ante Beš. Voćare će sigurno zanimati i članak o žilogriuz –štetniku koji radi velike štete koštičavim voćkama na
području Hercegovine.
Vjerujemo da smo odabirom tema uspjeli i ovaj broj Grin
Gardena učiniti zanimljivim većem broju čitatelja, a ako smo
nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.
Uredništvo
SURFINIJA - LJEPOTICA BALKONA 4
MAJČINA DUŠICA ::: KADULJA 5
LJEKOVITOST BAZGE 6
SUŠENJE LJEKOVITOG BILJA 7
JARIM GRAHOM PROTIV DIJABETISA 8
KAD KUPUS POCRVENI 8
UZGOJ POVRĆA NA MREŽI ::: ALAMBRA 9
STAKLENIČKA MUŠICA10
DOBROSUSJEDSKI ODNOSI U POVRTNJAKU11
PREPORUKA GNOJIDBE VODOTOPIVIM FLORTI
PROD GNOJIVIMA 12
CIFO - NOVA VODOTOPIVA GNOJIVA U BiH13
VAĐENJE I SKLADIŠTENJE KRUMPIRA14
ŽUTA KUKURUZNA /PAMUKOVA/ SOVICA15
VETERINA /MOSPILAN/16
LJETNI UZGOJ SALATE18
SPECIFIČNOSTI GNOJIDBE VOĆAKA19
PITANJA I ODGOVORI
20
VOĆNA PIPA UMANJUJE UROD VOĆAKA
21
ZAVRŠETAK CVATNJE VINOVE LOZE - KRITIČAN
MOMENT ZAŠTITE
22
PRORJEĐIVANJE PLODOVA BRESAKA ::: ZELENA
REZIDBA TIJEKOM SRPNJA ::: PUCANJE PLODOVA ŠIPKA24
ŽILOGRIZ
25
SORTE MASLINA
26
CRVLJIVOST PLODOVA TREŠNJE
27
FRISKIES
28
COSMIC - HERBICID ZA NASADE BEZ KOROVA
29
ZANIMLJIVOSTI
30
Glasilo GREEN GARDEN
Nakladnik:
SJEMENARNA,
Široki Brijeg, Knešpolje b.b.
88220 Široki Brijeg,
Tel.: ++ 387 (39) 703 572,
Fax: ++ 387 (39) 705 572
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostojić
Redakcijski kolegij:
Josip Brkljača, Nino Rotim, Katica Arar,
Ante Beš, Danko Tolić, Mario Ćubela
Marketing:
Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec.
Grafičko oblikovanje:
Damir Šanje, Marin Musa
Tisak:
LOGOTIP, Široki Brijeg
Fotografija na naslovnici:
Ivan Ostojić
Mišljenjem Federalnog ministarstva
obrazovanja, nauke, kulture i športa broj:
05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine
časopis Green Garden oslobođen je
plaćanja poreza na promet.
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 Surfinije
SURFINIJA - ljepotica balkona
Posljednjih nekoliko godina i na području BiH vlada veliko interesovanje za ovom
cvjetnom vrstom. S obzirom da je surfinija relativno nova cvjetna vrsta, postoje velike nejasnoće kod njenog uzgoja.
Piše: Josip Brkljača ,ing.
S
urfinija je dosta zahtijevna
cvjetna vrsta, te je preporučujemo onim ljubiteljima cvijeća koji će joj posvetiti
potrebnu pažnju. Mnogi cvjećari su ostali razočarani surfinijom,
jer nisu poštovali osnovna pravila vezana za uzgoj ove cvjetne
vrste.
Nekoliko osnovnih
pravila uzgoja
Surfinije uspješno uspijevaju
na polusjenovitom i sunčanom
mjestu zaštićenom od vjetra.
Potrebno ih je saditi u specijalne supstrate za surfinije koji
im osiguravaju idealne uvjete
za uspješan rast i razvoj. Saditi
odgovarajući broj sadnica u saksije (za saksiju duljine 60 cm
dovoljne su 3 sadnice). Poželjna
širina saksije je 20 cm, dubina 18
cm a duljina po vašem izboru.
Kada se sade u kombinaciji s drugim balkonskim cvijećem, potrebno je voditi računa
o tome da imaju iste zahtjeve
prema staništu, zalijevanju, gnojenju itd. Nakon sadnje biljku
je potrebno obilno zaliti. U početku, dok surfinija ne naraste,
nije preporučljivo obilno i često
zalijevanje, jer su mlade biljke
podložne truleži. Kasnije, kad
biljke narastu, a posebno tijekom ljetnih mjeseci, zalijevanje
mora biti svakodnevno.
Nakon sadnje biljaka potrebno je početi s gnojidbom
specijalnim gnojivima za surfinije u početku jednom tjedno,
a u periodu obilne cvatnje i dva
puta, za tu svrhu. Surfinijama je
potrebno željezo. Za tu namjenu preporučamo pripravak pod
trgovačkim nazivom Florgen 6.
Primjenom ovog pripravka sprečavamo klorozu koja se može javiti kod surfinija a posebno onih
koje su razmnožene od balkonskih reznica koje su prošle svoj
vegetativni razvoj-stare biljke.
Zaštita od
štetnika i bolesti
Surfinije su podložne napadu raznih
kukaca i bolesti. Kako
bismo spriječili štete
na surfiniji od štetnika
i bolesti, potrebno ih
je preventivno štititi.
Za tu namjenu preporučamo uporabu
ZETASPRAY i FUNGISET- protiv bolesti, te VITALCAP INSEKTICID
i DIAZISPRAY – protiv
Tekuće
gnojivo za
surfinije
štetnika.
Surfinije često obolijevaju
od virusa, koji se prenose vegetativnim razmnožavanjem, preko reznica. Trenutno je poznato
14 virusa koji napadaju surfinije.
Kako biste izbjegli zaraženi sadni materijal, sadnice kupujte
samo kod provjerenih proizvo-
đača koji koriste meristem tehnologiju.
Vjerujemo da će ovi savjeti koristiti svim uzgajivačima i
ljubiteljima surfinija u njihovu
uspješnom uzgoju, kako bi tijekom ljetnih mjeseci obilno cvale i ukrašavale balkone i terase
mnogih kuća.
PELARGONIJA
Cvjetna vrsta koja se često susreće na balkonima. Karakteristična je po uspravnim
mesnatim izbojima s tamnozelenim listovima koji na rubu imaju tamnozeleni prsten. Boja cvijeta je bijela, žuta, ružičasta,
ljubičasta, narančasta i nijanse crvene.
Cvate cijelo ljeto, a ocvali cvjetovi se obvezno moraju uklanjati kao i požutjeli listovi.
Pelargonija zahtijeva sunčano stanište, ali
zaštićeno od izravnog podnevnog sunca, i
propustan supstrat bogat hranjivima. Mora
se redovito zalijevati, ali je potrebno supstrat ostaviti da se osuši između dva zalijevanja.
Gnojivo za
pelargonije
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 MAJČINA DUŠICA
izvor zdravlja
Ljekovita biljka latinskog naziva Thymus serpyllum
rasprostranjena je u velikom dijelu Europe i Azije, od
Sredozemnog područja do Indije, sjeverno od Grenlanda i Sibira. Zahtijeva suha, sunčana tla. Dobro
uspijeva na kiselim i alkalnim tlima.
Piše: Mladen Karačić, dipl. ing.
G
rcima je majčina dušica bila
simbol hrabrosti, Rimljanima sredstvo protiv melankonije,
a svi su je cijenili zbog njezina
mirisa. U staroj Grčkoj bila je
pohvala kada se nekome reklo
da miriše na majčinu dušicu. Miris majčine dušice neodoljiv je
za pčele, pa je najukusniji med
upravo onaj od njezina nektara.
Dijelovi koje se koriste od
majčine dušice su:
• listovi-svježi ili osušeni za kuhanje;
• cvatući vrhovi-svježi ili osušeni
za oparke ili druge pripravke;
• eterično ulje dobiveno destilacijom listova i cvatućih vrhova.
Majčina dušica se koristi u
liječenju mnogih bolesti, ali i u
kulinarstvu. Oparak od majčine
dušice uzima se protiv kašlja,
prehlade, upale dišnih putova i
probavnih smetnji. Sirup se uzima protiv kašlja i za ispiranje grla
od grlobolje. Eterično ulje se razrjeđuje s biljnim uljem (primjerice, suncokretovim) pa se utrlja
u prsa kod upale pluća ili se njime masiraju reumatični dijelovi i
zglobovi.
U prehrani se koristi zbog
okusa u marinadama, mesu, juhama i varivima.
I samo značenje latinskog naziva koje potječe od
riječi salver-spasiti ili izliječiti, dovoljno govori o
ljekovitosti ove biljke. Kadulja se uvijek povezivala s dobrim zdravljem i dugim životom pa čak i s
besmrtnošću. «Kako može umrijeti čovjek koji u
svom vrtu ima kadulju» - kaže stara arapska izreka.
Piše: Mladen Karačić, dipl. ing.
K
Istraživanja koja su obavljena
devedesetih godina prošlog
stoljeća, otkrila su da laboratorijske životinje koje su hranjene
majčinom dušicom sporije stare od drugih životinja. Očito je
ulje majčine dušice usporilo pojavu simptoma starosti, poput
oštećenja mrežnice, gubitka
moždanih funkcija i mlohavosti
mišića. Ključni je faktor visoka
razina antioksidansa prisutnih u ulju majčine dušice, koji
sprječavaju propadanje nezasićenih masnih kiselina koje su
važan kemijski spoj svake žive
stanice, jer održavaju staničnu
opnu tekućom i snažnom.
Majčina dušica
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 KADULJA
biljka besmrtnosti
adulja je zimzelena, aromatična, grmolika trajnica koja naraste do 60 cm.
Listovi su baršunasti, sivozelene boje, ovalnog oblika.
Cvjetovi su ljubičastoplave
boje i cvatu u rano ljeto.
Kadulja potječe iz južne
Europe, gdje se nalazi na suhim i sunčanim padinama.
Raste u laganoj i propusnoj
zemljina punom suncu. Iako
je dobro otporna, ne podnosi dulja razdoblja s temperaturom ispod –10°C osobito
ako je kišovito vrijeme.
Gdje se sve koristi?
U medicini oparak od
listova kadulje koriste se u
liječenju grlobolje-ispiranje
usta, za liječenje čireva u
ustima, bolesti desni, laringitisa i tonzilitisa.
U prehrani listovi kadulje
se upotrebljavaju radi okusa
u mediteranskim jelima, sirevima, kobasicama, guščetini,
svinjetini i ostalim vrstama
masnog mesa. Primjerice, u
Italiji se listovi kadulje stavljaju u jela s jetrom.
U kozmetici oparak od
listova koristi se za ispiranje
tamne kose i protiv peruti.
Eterično ulje se upotrebljava
u proizvodnji parfema .
• Kadulja, osobito eterično ulje, otrovna je u velikim
količinama i ne smije se u
ljekovite svrhe uzimati dulje
vrijeme, niti je smiju uzimati
trudnice i epileptičari (tujon
koji sadrži može izazvati napadaj). Potpuno je bezopasna kada se uzima u malim
količinama u jelima.
Kadulja
Kako napraviti dobar
sok od bazge
«….Baka se smjesti
ispod brsne zove,
pa izmišlja priče
sve nove i nove.
Miriše zova
od sunčeva zraka,
Uživaju djeca,
uživa i baka
LJEKOVITOST BAZGE
Bazga ili zova raste posvuda kao samonikla ili divlja biljka, najčešće uz vodene
tokove. Tako je susrećemo u strogom centru grada kao i na selu, uz prometnice
i puteve, po vrtovima gdje nas dočekuje u vidu rascvjetalih grmova iz kojih se
širi opijajući miris
Piše: Mladen Karačić, dipl. ing.
B
azga se, nažalost, kod nas
još uvijek susreće u širokoj
prirodnoj populaciji, gdje
uglavnom služi kao hrana za ptice. S druge strane u Austriji, Njemačkoj i Danskoj selekcijskim
radom su stvorene sorte bazge
koje se već uzgajaju u manjim i
većim intenzivnim nasadima za
proizvodnju plodova u cilju njihove prerade u sok. On je tamne,
gotovo crne boje i koristi se za
bojenje prvenstveno voćnih ali
i drugih prerađevina. Međutim,
vratimo se mi našem domaćem
soku od zove koji ima finu zlatnožutu boju i koji se dobiva starinskim načinom. Ta svima nam
je poznato kako je sok od zove
lijek, okrepa i pravo osvježenje
u vrućim ljetnim danima. Inače,
ljekoviti napitci od zove mogu se
koristiti za ubrzavanje izlučivanja mokraće, a pomažu i u liječenju šećerne bolesti te potiču rad
znojnih žlijezda. Pored toga, čaj
od zove brzo zamiruje prehlade
praćene kašljem, ali pomaže i u
saniranju bronhitisa, upale pluća, astme i reumatskih bolesti.
pune rodnosti na stablu se ostavlja 15 šiba koje se prikraćuju na
oko dva metra dužine. Na taj način, uz adekvatno gnojenje (100120 kg čistog dušika po hektaru), može se po hektaru ostvariti
i do 100 tona prinosa plodova
koji postižu tržnu vrijednost od
1 KM po kilogramu. Procjenjuje
se kako bi za podizanje jedne
plantaže bazge po hektaru trebali investirati oko 7000 KM plus
dodatnih 2000 KM za podizanje
žičane ograde. Razumljivo je da
na Zapadu ovakvih plantaža ima
puno jer se sve proizvedene količine unaprijed otkupe za potrebe prerade.
Otkup plodova
bazge zagarantiran!
Iako je to za naše pojmove
gotovo nestvarno, na Zapadu
nije tako. U tim zemljama bazga
se sadi na razmak od 5 x 5 metara
s tim da u tom slučaju visina debla iznosi oko 1 metar. U vrijeme
Cvijetovi bazge
Sastojci: 50 cvjetova zove, 5
litara vode, 5 kg šećera i 100
grama limunske kiseline
Daleko od prometnica i prašine ubrati 50 neprezrelih
cvjetova zove. Cvjetovi se
beru s kratko odrezanom peteljkom i potom se stavljaju u
prikladnu posudu. U posudu
se stavljaju sastojci-šećer i limunska kiselina te se potom
dodaje i voda. Vodu s cvjetovima i dodanim sastojcima
trebamo ostaviti 24 sata uz
povremeno miješanje. Nakon
što je smjesa odstajala, vrši se
njeno procjeđivanje a potom i
punjenje u zagrijane staklene
boce. Staklene boce treba dobro zatvoriti te potom staviti
na prikladno hladno i tamno
mjesto. Pripravljeni sok se pije
razrijeđen vodom.
Osvježivač za kožu
Oparak od cvjetova bazge
djeluje ublažujuće i osvježavajuće na osjetljivu ili suncem
opečenu kožu.
Ulijte 600 ml uzavrele destilirane vode preko 25 grama
osušenih cvjetova bazge. Pustite da se ohladi, procijedite i
nanesite na kožu komadićem
vate.
Losion držite u hladnjaku i
upotrijebite za 2-3 dana
Oprez
Listovi sadrže otrovne cijanogenetske glikozide, pa se
ne smiju jesti. Sirovi plodovi
mogu naškoditi ako se jedu.
Oprez- Abdovina
Crnoj bazgi srodna vrsta je
Sambucus ebulus. To je grm s
jednogodišnjom šupljom stabljikom, koja naraste do 2 metra visine. Iz crnih boba koje
su otrovne i neugodne mirisa,
u nekim područjima se peče
rakija koju upotrebljavaju kao
lijek u narodnoj medicini. Isto
tako, u narodnoj medicini koriste listove i korijen abdovine.
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 SUŠENJE LJEKOVITOG BILJA
Početkom ljeta veliki broj ljekovitih biljaka počinje cvasti, a i trenutak kada veliki broj ljubitelja ljekovitih
biljaka, bilo da su amateri ili profesionalci, kreću u sakupljanje. Ubrano ljekovito bilje moramo pravilno
osušiti ako želimo zadržati ljekovite sastojke.
ali veliki listovi se suše pojedinačno.
Sušenje se najčešće obavlja
na razapetoj mreži između okvira, da zrak može cirkulirati i ispod,
na koju se rašire listovi. Mreže se
drže na toplom, tamnom i zračnom mjestu. Lišće se suši sve
dok ne postane pucketavo na
dodir. Vrijeme sušenja ovisi o
debljini listova i o količini vlage,
o stupnju topline i o vlazi u zraku. Sušenje najčešće traje od 3-4
dana do najviše jednog tjedna.
Kad su listovi suhi, skidaju se s
stabljike, a ako su listovi veliki
smrve se i spremaju.
Ljekovito bilje se može sušiti
i tako da se zaveže u svežnjeve i
objesi na čisto i zračno mjesto.
Kod velikog broja ljekovitog
bilja suše se cvjetovi. Cvjetove
nevena lakše je sušiti cijele, pa
se poslije, prema potrebi mogu
skidati latice.
Piše: Josip Brkljača, ing.
U
spješnim se smatra ono
sušenje kojim se iz svježih biljaka ukloni vlaga
a ostanu eterična ulja. Sam postupak sušenja mora se obaviti
što prije, kako eterična ulja ne bi
nestala prilikom prirodnog procesa raspadanja. Ključ pravilnog
sušenja su ispravna temperatura
i niska vlažnost.
Temperatura za sušenje
Prosječna temperatura za
komercijalno sušeno bilje iznosi
38°C, što se teško može ostvariti
kod kuće bez specijalnih uređaja. Temperatura zraka između 20
i 32°C, koja vlada u zračnim vitri-
nama ili u vitrinama blizu grijača,
sasvim će odgovarati. Za sušenje
ljekovitog bilja dobro će poslužiti i neka soba s električnom grijalicom koja nije izravno uperena
u bilje.
Sušenje na suncu provodi se
u krajevima gdje su visoke temperature i gdje ima malo vlage,
ali se na taj način gubi boja, a bilje je izloženo većoj mogućnosti
zagađenja.
Mjesto za sušenje mora biti
suho i prozračno, te mračno da
bi se bolje očuvala boja. Za ovu
namjenu garaže nisu prikladne.
Sušenje u pećnici nije prikladno posebno za cvjetove i listove, čak i na najnižoj temperaturi,
ali je prikladno za sušenje korijenja. Isto tako, sušenje ljekovitog
bilja u mikrovalnoj pećnici nije
prikladno, jer se zbog sprječavanja svjetlosnog luka stavlja mala
posuda s vodom čime se dobiva
suprotni učinak.
Sušenje listova
Posude za čuvanje
Zeleno bilje sitnih listova
može se sušiti na stabljikama,
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 Kako se suše
pojedine vrste?
Lavandu je najbolje objesiti
u svežnjevima svezane rafijom.
Cvjetni klasovi prekriju se papirnatom vrećicom da po njima ne
pada prašina. Osim toga, papirnate vrećica sakupljaju otpale
latice.
Cvjetovi luka vlasca i ružini
pupoljci koji se upotrebljavaju
u dekorativne svrhe, zadržat će
lijep oblik ako se suše u uspravnom položaju tako da se stapke
provuku kroz žičane rešetke za
kolače.
• Ako prilikom sušenja cvjetova želite zadržati savršen oblik
i boju, stavite cvijet na tanak sloj
sitnog specijalno obrađenog pijeska i njime prekrijte cvijet. Tako
pripremljen cvijet suši se 2-3 tjedna.
Sjeme se bere zajedno sa
sjemenim glavama koje se nalaze na stapkama. Zavežite ih u
svežnjeve, a preko glavica stavite papirnate vrećice i objesite
na toplo i zračno mjesto. Sjeme
se ne smije spremati u plastične
vrećice jer one potiču stvaranje
vlage.
Sušenje korijenja
Korijenju za uspješno sušenje treba temperatura 50-60°C.
Za sušenje je prikladna pećnica
podešena na najnižu temperaturu s otvorenim vratima. Prije
sušenja korijenje dobro oribajte, narežite ga na komadiće i
raširite po limu za pečenje. Komadiće stavite u hladnu pećnicu i povremeno okrećite zbog
ravnomjernog sušenja. Vrijeme
sušenja ovisi o vlazi i veličini.
Spremanje osušenog bilja
Osušeni listovi i cvjetovi brzo
će propasti i izgubiti aromu i
boju. Uvijek ih spremite na suho
i mračno mjesto. Cvjetove i listove od kojih ćete napraviti potpuri možete spremiti u papirnate
vrećice i hermetički zatvorene
limenke ili staklenke.
Sušenje prirodnim putem
JARIM GRAHOM PROTIV DIJABETESA
Posljednjih mjeseci jari grah ili sikirica postao je najtraženije povrće na ovim prostorima. Osim njegove ljekovitosti tomu je pridonijela i prava medijska pompa koja je
podigla potražnju za ovim više nego zanimljivim povrćem
Piše: Nino Rotim, dipl. ing.
tkom roku dosegnula 50 kuna.
Danas se pak jari grah prodaje
po fantastičnih 200 kuna (50 KM)
za kilogram.
N
O KAKVOJ JE
VRSTI GRAHA RIJEČ?
eupućenima smo dužni i
malo objašnjenje. Naime, na
hrvatskoj televiziji, preciznije u
emisiji «Globalno sijelo» koja je
emitirana koncem 2004 godine
jari grah ili sikirica predstavljen je
kao lijek za dijabetis. Nakon ove
emisije, sredinom siječnja ove
godine u novoj TV emisiji pojavio se i pacijent koji je predočio
kako mu je šećer u vrlo kratkom
vremenskom roku učinkovito
smanjen upravo zahvaljujući
konzumiranju određenih količina jarog graha. Nakon tog priloga na TV-u vlada velika potražnja
za ovim više nego zanimljivim
povrćem. Kako potražnja diktira
cijene tako su i cijene jarog graha vrlo brzo krenule «nebu pod
oblake». Primjerice, sikirica se
desetljećima prodavala po cijeni
od 12-15 kuna da bi u vrlo kra-
Sikirica ili jari grah potječe
iz južne Europe i zapadne Azije.
Najviše se uzgaja u Indiji i nekim sušnim područjima Afrike.
U Hrvatskoj se uzgaja na manjim
površinama u okolici Zadra. Nije
poznato uzgaja li se i u ostalim
priobalnim područjima, jer je riječ o grahu koji se «prilagodio»
zadarskom zemljišnom i klimatskom podneblju. Dakle, radi se
o vrsti povrća čije sjeme (barem
za sada) ne možemo nabaviti u
poljoljekarnama (slično raštici).
Ukoliko ga i nabavimo od proizvođača iz okolice Zadra, ne
znači da ćemo ga uspjeti uzgojiti u Hercegovini. Barem mi nije
poznato da je to netko i probao.
Ali, možda poslije ovih zbivanja
netko i pokuša.
KAKO SE
UZGAJA JARI GRAH?
Naime, sikirica je jednogodišnja biljka dobro razvijenog
dubokog korijena koja se sije
koncem ožujka. Zanimljivo je
da se tlo priprema već u veljači
s tim da se pri tome ne razbacuje i ne zaorava uopće nikakvo
gnojivo. Dakle, riječ je o čistoj,
toliko traženoj eko proizvodnji.
Sikirica raste na gotovo svakom
tlu, pa i na teškom, glinovitom i
malo zaslanjenom tlu, siromašnom hranivima. To je ustvari najotpornija mahunarka na sušu,
premda podnosi i stagnirajuću
vodu nastalu nakon jačih i duljih
oborina. Međutim, zadarski proizvođači navode kako «jari», kako
ga zovu od milja, ne podnosi
kišu te tvrde kako kilogram sjemena može dati i do 50 kg ploda. Zanimljiv je i podatak da ga
vršaju na taj način što po njemu
vozaju traktor na tvrdoj podlozi.
Domišljato, nema što! Inače, sjetva jarog graha obavlja se na ra-
zmak redova od 40 do 60 cm te 3
do 5 cm sjemenka do sjemenke.
Dužina vegetacije iznosi 120150 dana, što znači da dozrijeva
sredinom ljeta. U pravilu, sikirica
je biljka blage klime i u tom pogledu je dosta slična grašku. Uostalom, njeno zrelo sjeme koristi
se kuhano i to obično u smjesi s
bobom, graškom, grahom ili slanutkom.
Zanimljiv je i podatak kako
trenutno u Hrvatskoj ne možete
doslovce pronaći ni zrno graha iz
domaće proizvodnje. Razlog je
njegova velika popularnost zbog
koje se «jari» uvozi čak iz Italije.
Međutim, kako naši izvori tvrde,
«uvozni jari» se treba pet puta
dulje kuhati od domaćeg a sigurno nije ni iz eko proizvodnje.
Uostalom, kako bi domaćeg i
bilo kada su ga nakon medijske
pompe prvi pokupovali nakupci
poznatih farmaceutskih kuća. Na
kraju bi sve sveli na onu poznatu- za dobrim konjem prašina se
diže…
KAD KUPUS POCRVENI…
Za crveni kupus vrijedi uzrečica kako je riječ o malim glavicama velikog bogatstva.
Uostalom, u antičko vrijeme cijenio se prvenstveno kao ljekovita biljka
I
ako se ovo lisnato povrće smatra tipičnim zimskim povrćem
zahvaljujući proljetnim, ljetnim i
jesenskim kultivarima na našem
stolu može se naći tijekom čitave godine. To je čak i poželjno jer
visok sadržaj C vitamina i ostalih
mineralnih tvari kupus čini vrijednim i korisnim povrćem koje
jača imunološki sustav te pomaže organizmu da se riješi različi-
tih toksina. Nutricionisti tvrde da
je crveni kupus po sadržaju C vitamina usporediv s citrusima, a u
100 grama ima ga nevjerojatnih
50 miligrama.
Međutim, pošto je crveni
kupus nešto teže probavljiv od
bijelog, kod njegovog spravljanja treba koristiti začinsko bilje
poput lovorovog lista, komorača
i anisa. Čak su i korijander, kim i
timjan izvrsni u jelima priređenim od crvenog kupusa. Inače,
crveni kupus najčešće kuhamo
s lukom, jabukama i kruškama
a ukoliko ga želimo zaliti, učinimo to sokom od jabuka ili jakim
crvenim vinom. Osim za različita
variva i salate, prikladan je i kao
prilog uz razna jela, osobito uz
ribu.
Paprike punjene
crvenim kupusom
Osrednja glavica crvenog
kupusa izreže se na sitno, pospe
solju, kuminom i crvenom paprikom te ostavi da tako odstoji
nekoliko sati. Zatim se iscijedi i
njime napuni desetak paprika,
prethodno pripremljenih babura iz kojih je odstranjena sjemena loža. Paprike se poslažu
u staklenku i preliju ohlađenim,
slanim prokuhanim naljevom od
7,5 dl octa i isto toliko vode. U
staklenku se uz punjene paprike doda po koji češanj češnjaka,
malo izrezanog hrena i nekoli-
ko zrnaca gorušice, a potom se
prelije s malo ulja. Poslužuje se
izrezano na kolutiće uz nareske
ili druga topla mesna jela.
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 UZGOJ POVRĆA NA MREŽI
Poput krastavaca i mnoge druge vrste povrća mogu rasti u špaliru ili oko kolca ili
ih jednostavno možete podići u vis. Ovakav način uzgoja povrća omogućit će vam
prijeko potrebnu uštedu na prostoru
Krastavac traži oslonac
Piše: Mr. Aida Kohnić
K
rastavac je tipični predstavnik povrća kojem
doslovce «godi» uzgoj na
mreži. To je i razumljivo ukoliko
je poznato da se na njegovoj
stabljici nalaze vitice, koje kad se
dohvate nekog predmeta, brzo
ga obuhvate i obavijaju. Zato se
krastavac može uzgajati i okomito uz naslon od žice, konopaca,
letvica i sl. Međutim, spomenimo kako se na ovaj način ne proizvode krastavci kornišoni namijenjeni kiseljenju nego isključivo
salatni krastavci. Međutim, osim
krastavaca u povrtnjaku često
možemo vidjeti i viseće mahune,
rajčice, grašak pa čak i lubenice
koje se mogu penjati u vis.
Prednosti uzgoja na mreži
Prije svega, velika prednost
uzgoja na mreži je ogromna
ušteda na prostoru. To je posebno naglašeno u manjim obiteljskim povrtnjacima u kojima se
vodi borba za svaki centimetar
slobodnog prostora. Osim toga,
zbog bolje prozračnosti nasada
kod povrća uzgojenog na mreži
primjetna je i nešto manja pojava
bolesti, poput plamenjače. Veliki
proizvođači krastavaca zamijetili
su i da kod uzgoja na mreži imaju
i manju pojavu gorčine plodova
koja ovim sočnim plodovima itekako umanjuje tržnu vrijednost.
To je lako objašnjivo ukoliko se
zna da krastavci brzo reagiraju
na razne poremećaje nastale u
tijeku razvitka plodova. Znači da
gorčina nije nikakva bolest nego
brza reakcija biljke na bilo kakav
zastoj ili nedostatak nastao u tijeku vegetacije. Tako je utvrđeno
da gaženje po vriježama u vrijeme radova tijekom vegetacije
bitnije utječe na pojavu gorčine
plodova. Kod uzgoja na mreži
gorčina izostaje premda na njenu pojavu mogu utjecati i niske,
odnosno, visoke temperature,
zalijevanje hladnom vodom u
doba sunčane žege i sl.
Mrežejednostavnost uzgoja
Iako bismo na prvi pogled
pomislili kako je postavljanje
samih mreža kompliciran posao,
nismo u pravu. Namjenske mreže se brzo i učinkovito postavljaju na nosivu konstrukciju. Dovoljno je da mreža bude visoka
80-120 cm, a krastavce možemo
zasaditi s obje strane na razmaku
od 50-60 cm. Nužno je izdanke
krastavca privezati, jer jednom
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 Mreža za uzgoj krastavaca
kada se nađu na špaliru, njegove
će se nježne vitice same ispreplitati po postavljenoj mreži. U vrlo
kratkom razdoblju biljka će se
cijelom svojom težinom osloniti
na mrežu čime će se stvoriti brojni preduvjeti za visoke urode.
U odnosu na klasičan način
uzgoja, zahvaljujući mrežama
postiže se veći urod za čak 60
posto, plodovi rastu bez napada gljivičnih bolesti, sigurnije je
oprašivanje cvjetova a pojačana
je i asimilacija (fotosinteza) zbog
jačeg utjecaja sunčeve energije.
Osim toga, plodovi se ne prljaju a cijela berba je brža i lakše
izvediva. Zar je potrebno nešto
nadodati?
Uzgoj na mreži
ALAMBRA
RAJČICA KOJA OBEĆAVA!
Piše : Tonći Polić, dipl. ing.
ALAMBRA
je rani hibrid
rajčice koji je prilagođen za
proizvodnju u plastenicima
i ispod mreža za sjenčenje.
Biljka je dobre bujnosti s
izvanrednom raspoređenošću
plodova. Daje dobre prinose s
čvrstim, okruglim plodovima
intenzivno crvene boje u fazi
zriobe. Plodovi su ujednačeni
od prvog do zadnjeg grozda.
Prosječna težina ploda je
160-180 grama s čuvanjem do
tri tjedna poslije berbe.
Sorta je otporna na pucanje
plodova. Visoka otpornost na
Verticilium, Fusariium 0 i 1 i Nematode
Jure Vego, proizvođač iz
Gnjilišta, nam se pohvalio s svojim nasadom i rekao nam da je
ALAMBRA podesna i za drugu
jesenju proizvodnju.
Nadamo se da će i ovaj hibrid
pomoći našim proizvođačima da
s dobrim i kvalitetnim prinosima
uspiju izaći na tržište i postignu
što bolju cijenu. 10
STAKLENIČKA MUŠICA
OZBILJAN PROBLEM KOD UZGOJA POVRĆA U ZAŠTIĆENOM PROSTORU
Za stakleničku mušicu je karakteristično da se veoma brzo razmnožava, pa poljodjelci često ostanu iznenađeni naglom masovnom pojavom mušice u plasteniku ili stakleniku. Zbog toga se često zakasni s pravovremenom zaštitom, što ima za posljedicu ozbiljne štete.
Piše: prof. dr. Ante Beš
S
taklenička mušica, bijela mušica, štitasti moljac
ili leptirasta uš, kako sve
poljoprivredni proizvođači nazivaju tog opasnog štetnika iz
godine u godinu sve više ugrožava povrtlarsku proizvodnju u
zaštićenom prostoru. Štetnik se
često javlja u povećanoj brojnosti i proizvođačima povrća, posebno krastavaca, rajčice, paprike,
tikvice i patlidžana zadaje dosta
glavobolje. Naime, za stakleničku je mušicu karakteristično
da se veoma brzo razmnožava, pa poljodjelci često ostanu
iznenađeni naglom masovnom
pojavom mušice u plasteniku ili
stakleniku. Zbog toga se često
zakasni s pravovremenom zaštitom, što ima za posljedicu da na-
stupe ozbiljne štete. Pored toga,
kada se dozvoli da se štetnik
namnoži i uzme maha, tada će
biti potrebno uložiti dosta truda
da se objekt u kojem je došlo do
namnožavanja mušice oslobodi
tog opasnog štetnika.
Opis štetnika
Staklenička mušica ja mali
nježni vrlo živahan kukac koji veoma sliči malom leptiriću, zbog
čega ga mnogi poljodjelci nazivaju leptirasta uš. Malih je dimenzija, naime duljina tijela mušice iznosi oko 2 mm. Za štetnika
je karakteristično da mu tijelo i
krila pokriva poput pudera fini
bijeli voštani prah, zbog čega je
štetnik dobio i naziv bijela mušica. Upravo po ovoj karakteristici
štetnika je lako prepoznati. Ličinke, pa u velikoj mjeri i kukuljice, su veoma slične odraslom
kukcu, s tom razlikom što one
ne posjeduju noge i krila, pa su
nepokretne.
Stvaranjem povoljnih uvjeta
u zaštićenom prostoru za gajenje povrća stvoreni su uvjeti koji
su gotovo optimalni za razvitak
stakleničke mušice. U takvom
uvjetima pri temperaturi od 2225 stupnjeva C, razvitak štetnika
traje samo dvadesetak dana, a
nekada i manje ovisno o biljci
domaćinu. Zbog toga štetnik na
godinu može razviti 10-12 generacija. Generacije nisu vremenski
ograničene pa se na listovima
nalaze svi razvojni stadiji. Tijekom zime, ako temperature nisu
niske, razvitak štetnika je moguć, ali je nešto usporen i traje
znatno dulje.
U ljetnim mjesecima, kada su
temperature visoke, staklenička
mušica izlijeće vani te živi i razmnožava se na raznim korovskim
biljkama u okolini tih objekata.
Tako je mušicu na pojedinim
poljoprivrednim kulturama koje
se gaje na otvorenom moguće
naći sve do kasne jeseni. Od plodovitog povrća najčešće napada
rajčicu kod koje urod može biti
smanjen i do 40 %.
Ličinke su posebno štetne
Primarne štete izazivaju ličinke sisanjem sokova iz napadnutih biljaka, zbog čega napadnute
biljke zaostaju u porastu. Plodovi na takvim biljkama su sitniji,
pa je i urod niži. Sekundarne
štete nastaju od ličinki i odraslih jedinki zbog toga što oni
luče mednu rosu, koja je posebno obilna na donjim listovima
i predstavlja izvrsnu podlogu na
kojoj se razvija gljivica čađavica.
Gljivica prekriva veliki dio lisne
mase i plodova, te se zbog toga
smanjuje asimilacijska sposobnost napadnute biljke. Pored
toga plodovi koji su prekriveni
čađavicom imaju loš izgled zbog
čega im je znatno umanjena komercijalna vrijednost.
Imaga se hvataju na žute ploče
listovi i pregleda njihova donja
strana, odnosno da se biljke lagano protresu. Kako su odrasli
oblici jako živahni, to na dodir
biljaka reagiraju kratkim letom.
Danas za otkrivanje napada stakleničke mušice postoje daleko
suvremenije metode. Jedna od
njih je svakako postavljanje žutih
ljepljivih ploča, budući žuta boja
privlači odrasle jedinke stakleničke mušice. Ploče se u staklenik
ili plastenik objese u visini biljaka
na više mjesta. Privučeni žutom
bojom odrasle jedinke mušice
dolijeću na žute ljepljive ploče i
na njih se lijepe, pa se ovim načinom kontrole može na vrijeme
utvrditi početak napada.
Zaštita poljoprivrednih kultura od stakleničke mušice nije
laka ni jednostavna. Za uspješno
suzbijanje štetnika potrebno je
uključiti više različitih mjera. Za
suzbijanje štetnika insekticidima
može se koristiti veći broj pripravaka. Međutim, zbog voštane
prevlake u vidu finog bijelog praha kojim je prekriveno tijelo štetnika, većina njih je nedovoljno
djelotvorna ili uopće ne djeluje
SUZBIJANJE
Za uspješno provođenje
mjera zaštite od velikog je značenja da se na vrijeme utvrdi
početak napada štetnika. Jedan
stari prokušani metod, ali ne i
najbolji, sastoji se u redovitom
kontroliranju zasađenih biljaka
na taj način da se zavrnu donji
Štitasti moljac na listu
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 11 Piše: Silvio Škrokov, dipl. ing.
DOBROSUSJEDSKI ODNOSI U POVRTNJAKU
Sjetva većine povrća je završena i
uživamo u plodovima svog rada.
Rezultati bi mogli biti bolji
ako posvetimo pažnju i na odnos
samog bilja. Pogledajte vaš vrt i
na pojedine razvojne stadije
štetnika. Budući da se u isto
vrijeme nalaze svi razvojni
stadiji, to neprekidni razvitak
štetnika nameće potrebu da
se napadnute biljke češće tretiraju. Zapravo, tretiranja se
trebaju ponavljati u kratkim
vremenskim razmacima. U ljetnim mjesecima između tretiranja prođe samo 2-3 dana,
najviše pet dana, što zavisi od
visine temperature, relativne
vlage zraka i jačine napada.
Međutim, kada se biljke često
tretiraju istim pripravcima,
štetnik veoma brzo postaje
otporan ne samo na pripravak kojim se vrši tretiranje već
i prema čitavoj grupi srodnih
insekticida. Zbog toga kod
suzbijanja stakleničke mušice
insekticide treba češće mijenjati.
Zaštitu početi
na vrijeme
Zbog svega navedenog
stakleničku mušicu treba početi suzbijati u samom početku
njene pojave. Koliko je taj štetnik opasan pokazuje i činjenica da je kritični broj, tj. broj
jedinki kada se treba početi s
tretiranjem, samo jedna jedinka odrasle stakleničke mušice
na 100 biljaka. Zakasnjelim
tretiranjem, dakle kada je došlo do brojnije pojave štetnika,
samo je za kratko vrijeme moguće smanjiti jačinu napada,
budući da se već za nekoliko
dana štetnik ponovno javlja
u povećanoj brojnosti, jer je u
međuvremenu došlo do razvitka novih jedinki iz stadija jaja,
odnosno ličinke i lutke na koje
primijenjeni pripravak nije ili
nije u dovoljnoj mjeri djelovao. Za suzbijanje stakleničke
mušice najčešće se koriste
sljedeći pripravci: Fastac 10 SC,
Direkt 10 SC, Meothrin 10 FL,
Karate 2,5 EC, Confidor SL 200
i Boxer 200 SL.
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 provjerite na kojem mjestu vaše
povrće najbolje, a na kojem lošije raste i uz kojeg susjeda.
Kao sto čovjek s dobrim
susjedom bolje surađuje i više
postiže, tako je i u svijetu povća.
Pa, razmislite o svom rasporedu
sjetve za iduću godinu i pružite
biljkama dobre susjede, a one će
vam odgovoriti većim urodom.
12
PREPORUKA GNOJIDBE VODOTOPIVIM
FLORTI PROD GNOJIVIMA
U intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji, kada se sve više koriste sustavi za natapanje, postoji i stalna potreba za
kvalitetnim vodotopivim gnojivima. Dakle, radi se o gnojivima potpuno topivim u vodi, što omogućuje njihovu
primjenu preko sustava za natapanje
Piše: Nino Rotim, dipl. ing.
N
a taj način, uz natapanje
odmah vršimo i opskrbu
biljaka hranjivim elementima, čime u znatnijoj mjeri
ostvarujemo uštedu na vremenu
i radnoj snazi. Osim toga, navedena gnojiva, pored osnovnih
elemenata (dušika, fosfora i kalija) sadržavaju i magnezij kao i
sve ostale važnije mikroelemente nužne za normalan razvoj biljaka. Na tržištu su se u vrlo kratkom vremenskom roku svojom
kakvoćom nametnula FLORTI
PROD gnojiva koja ne sadržavaju
kloride i druge štetne tvari koje
uzrokuju zaslanjivanje tala. Pošto navedena gnojiva mogu biti
različitih formulacija i namjena,
dat ćemo preporuke za pojedine
kulture.
Gnojidba plodovitog
povrća (paprike, rajčice,
krastavaca i dr.)
Kod plodovitog povrća u
prve dvije prihrane preporuča se
korištenje gnojiva s visokim postotkom fosfora i to formulacija
13:40:13 kako bi biljka što bolje
razvila korijenov sustav te se na
taj način pripremila za pravilno
zametanje cvjetova.
U drugoj (vegatativnoj) fazi
preporuča se korištenje formulacija s jednakim omjerom dušika
(N) i kalija (K) kako bi omogućili
pravilan razvoj lišća i stabljike.
Nedostatak ovih hranjiva dovodi do usporenog i ograničenog
razvoja biljke koja formira sitnije
lišće. U kasnijim fazama razvoja
takvi listovi žute i opadaju, što
izravno utječe na smanjenje priroda. Kako bismo to izbjegli, potrebno je nakon ukorjenjivanja
koristiti FLORTI PROD 19:5:19 i to
u 2-3 navrata. Navedena formulacija se koristi sve do zametanja
cvjetova.
S prelaskom u treću (generativnu) fazu razvoja potrebno
je obaviti prijelaz na gnojiva s
naglašenim sadržajem kalija
kako bi biljci omogućili pravilan
razvoj cvjetova i plodova. Stoga
se nakon njihovog formiranja
koristi FLORTI PROD 15:5:30 ili
7:12:38 a navedenim formulacijama preporuča se gnojidba sve
do kraja vegetacije.
Međutim, pošto je plodovito
povrće osjetljivo na nedostatak
kalcija (Ca) nužno ga je biljkama
osigurati u dovoljnim količinama
i to u vidu kalcijevog nitrata već
od početka zametanja plodova
pa sve do kraja berbe. Kalcij je
nužno dodavati u više navrata
Paprika voli gnojiva
jer je on neophodan za pravilan
razvoj plodova, njihovu čvrstoću
i bolje skladištenje.
Bitno je napomenuti kako se
vodotopivi kalcijev nitrat nikada
ne smije miješati zajedno s vodotopivim FLORTI PROD gnojivima jer može doći do grudanja
proizvoda te time i do začeplje-
Specifičnosti gnojidbe rajčice
nja sustava kap po kap. Stoga
je najpoželjnije kalcijevim nitratom prihraniti biljke između dvije primjene vodotopivih FLORTI
PROD gnojiva.
Gnojidba lisnatog
i zeljastog povrća
U ovu skupinu spada povrće
poput salate, blitve i kupusnjača. Dakle, radi se o povrću koje
stvara puno zelene mase za čiju
je izgradnju nužno osigurati velike količine hranjiva od kojih
je najvažniji dušik (N). Stoga je
u prvom dijelu vegetacije a što
se odnosi od perioda sadnje pa
sve do početka savijanja glavica
potrebno koristiti FLORTI PROD
gnojiva 20:20:20 i to u 2-3 navrata.
U drugoj polovici vegetacije, a što se odnosi na period savijanja, glavica pa sve do berbe
nužno je u više navrata koristiti
FLORTI PROD gnojiva s jednakim
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 13 omjerom dušika (N) i kalija (K) za
što je najpodesnija formulacija
20:8:20. U protivnom, u nedostatku kalija neće doći do formiranja lijepih i čvrstih glavica
već će one biti bez ikakve tržne
vrijednosti tj. rahle i mekane s
izraženim neprijatnim mirisom i
okusom.
Gnojidba lubenica
Osim što tijekom razvoja zahtijeva obilno zalijevanje, lubenica posebno ostvaruje visoke
prirode ukoliko kroz sustav za
natapanje obavljamo i gnojidbu
FLORTI PROD vodotopivim gnojivima. Na taj način biljci osiguravamo stalnu opskrbu pristupačnim biljnim hranjivima, što
se u velikoj mjeri odražava na
povećanje uroda.
Stoga se nakon sadnje preporuča formulacija s većim sadržajem fosfora (P) kao što je
13:40:13 i to u 2-3 navrata kako
bi biljka dobro razvila korijen i
adekvatno zamela cvjetove. Od
zametanja cvjetova pa sve do
kraja vegetacije za što bolje for-
miranje plodova preporuča se
korištenje gnojiva s naglašenim
sadržajem kalija (K) a za što su
najpodesnije FLORTI PROD formulacije 14:14:28 ili 7:12:38.
Nakon zametanja plodova
nužno je dodavati i kalcij (Ca) u
vidu kalcijevog nitrata i to u svakoj trećoj prihrani s ciljem poboljšanja tvrdoće plodova i njihovog kasnijeg skladištenja ali i
općenitog povećanja otpornosti
biljaka.
Gnojidba jagoda
Jagoda je s gospodarskog
gledišta, najprofitabilnijih kultura. Stoga i njenoj proizvodnji
treba prići s dosta ozbiljnosti a
što se prije svega ogleda na moment provedbe gnojidbe. Gnojidba jagoda je specifična jer je
treba prilagoditi potrebama ove
kulture u kratkom vremenskom
roku tvorbe korijena, cvjetova i
vegetativnog razvoja.
Kada nasad jagode iziđe iz
zimskog mirovanja u vrlo kratkom roku biljkama moramo osigurati dovoljno hranjiva u lako
pristupačnom obliku. Za tu svrhu najpodesnija su vodotopiva
gnojiva FLORTI PROD 20:20:20
koja se primjenjuju u 2-3 navrata. Kako jagoda vrlo brzo počinje
zametanje cvjetova, stoga trebamo promijeniti i formulaciju
gnojiva. Tako se od zametanja
cvjetova koristi FLORTI PROD
15:15:30 i to 1-2 puta dok se od
zametanja prvih plodova pa sve
do kraja vegetacije koristi formulacija FLORTI PROD gnojiva
7:12:38.
NAPOMENA:
• preporučene količine vodotopivih FLORTI PROD gnojiva i
kalcijevog nitrata iznose 3- 6
kg na 1000 m2.
• gnojiva se daju u vremenskim
razmacima od 7-10 dana
• kada su biljke u ranijim fazama razvoja (manjeg rasta)
daju se i manje količine vodotopivih gnojiva i obratno
• kod plasteničke proizvodnje
i visokih uroda količine gnojiva na 1000 m2 iznose maksimalnih 6 kg, ovisno o stanju
zemljišta i prinosa kojih očekujemo
• koncentracija kojom zalijevamo biljku iznosi od 0,5 do 2
grama po litri vode
• gnojiva se primjenjuju isključivo otopljena u vodi a nikako
rasipanjem pa naknadnim zalijevanjem vodom
• vodotopiva FLORTI PROD
gnojiva se ne smiju miješati u
istoj posudi s kalcijevim nitratom
• kod poštivanja navedenih
načela gnojidbe nije potrebno
vršiti dodatnu folijarnu prihranu izuzev u slučajevima pojave poremećaja na biljkama
Jagoda traži posebne kombinacije
CIFO -NOVA VODOTOPIVA GNOJIVA U BiH
AC Sjemenarna Mostar u suradnji s tvrtkom CIFO Italija poljo-
privrednim proizvođačima ponudila je nova vodotopiva gnojiva različitih formulacija. Pored standardnih vodotopivih gnojiva u obliku
mikrogranula različitih NPK kombinacija, u ponudi se nalaze i tekuće
formulacije.
Novina u ovoj ponudi su gnojiva na osnovi mikroelemenata (bor,
željeza, kalcij, zink, molibden i dr) koja su do sada nedostajala na
našem tržištu, ali i fitostimulatori, hormoni i drugi pripravci.
Novina su i pakiranja (tekuće formulacije pakirane su po 1 litra, a
gnojiva u obliku mikrogranula u vrećice od 1 kg, 2,5 kg i 10 kg).
Dio palete CIFO-vih vodotopivih gnojiva
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 14
Smatra se da u našoj
zemlji prosječan prirod
krumpira iznosi oko 7
tona po hektaru, dok u
europskim zemljama
premašuje čak i 40 tona.
Stoga, moramo voditi računa da krumpir pravilno
vadimo i skladištimo kako
bi nam i to malo proizvedenog moglo ostati za
cijelu zimu
VAĐENJE I
SKLADIŠTENJE KRUMPIRA
Piše: Elvedin Čolaković, ing.
Č
ini se da svi mi znamo
tehnologiju proizvodnje
krumpira. Ma pusti, krumpir proizvodim cijeli svoj životšablonski bi rekli nešto stariji poljoprivrednici na svaki pokušaj
osuvremenjivanja njegove proizvodnje. Pa, postavlja se onda
pitanje zašto je Danska tako
daleke 1900. godine imala proizvodnju od 7 tona po hektaru,
koliku sada trenutačno ima BiH.
Svakako i u BiH ima proizvođača
koji uz primjenu potrebne agrotehnike imaju urode krumpira
na razini europskih. Nažalost,
najveći broj proizvođača ostvaruje urode krumpira ispod 10
tona po hektaru. Razumljivo je
da kod nas ima toliko poteškoća
a koje se prije svega ogledaju u
nedostatku vode tijekom vrućih
ljetnih mjeseca a da ne govorimo o nepogodnim fizikalnim
i kemijskim svojstvima tla. No,
svakako da osnovni razlog malog prinosa krumpira leži ipak u
čovjeku-proizvođaču. Ali, inozemna iskustva govore kako se prinosi itekako mogu povećati i to
korištenjem kvalitetnog sjemenskog materijala uz poštivanje
gnojidbe, navodnjavanja, njege
i zaštite krumpira. Međutim, bitan čimbenik u cijeloj toj priči je i
određivanje pravog trenutka vađenja i prikladnog skladištenja
gomolja. Uostalom, tu se i najčešće pojavljuju veliki propusti.
Određivanje vremena
vađenja krumpira
U pravilu, krumpir trebamo
vaditi kada su gomolji završili svoj fiziološki razvoj, a što se
ogleda kroz odumiranje nadzemnog dijela biljke, odnosno,
cime. To znači da se krumpir počinje vaditi kada je lišće odumrlo,
što je ujedno znak da su propale
i stabljike (polegla cima). Osim
toga, zbog propadanja stabljika slabi i veza između stolona i
gomolja koji se zbog toga lako
i odvajaju. U toj fazi su i gomolji dostigli maksimalnu veličinu
Nasad krumpira u Hercegovini
te se može pristupiti njihovom
vađenju iz zemlje. Pokožica je u
tom slučaju sasvim očvrsla te se
ne može skidati pri jačem pritisku prstom a što joj omogućava
bolje čuvanje tijekom zime.
Načini vađenja
Na manjim površinama u
Hercegovini krumpir se još uvijek vadi ručno tj. motikom, što
predstavlja najstariji i najteži
način. Na nešto većim površinama to se radi plugom a za što
se može upotrijebiti obični plug
ogrtač, koji je posebno efikasan
na našem suhom i rastresitom
zemljištu. Iza pluga gomolji ostaju na površini zemlje nakon čega
se sakupljaju ručno. Međutim,
danas postoje i specijalni plugovi za vađenje krumpira koji su
se pokazali posebno efikasnim
i rentabilnim na većim proizvodnim površinama. Ali, kod iskopa trebamo voditi računa da što
manje oštećujemo gomolje kako
bi ih kasnije mogli što dugotrajnije uskladištiti. Poseban se pro-
Trapovi za skladištenje krumpira
blem pojavljuje kod vađenja sorti krumpira kod kojih se gomolji
nalazi nešto udaljenije od cime.
Praksa je pokazala da kod takvih
sorti pri iskopu imamo oko 30
posto oštećenih gomolja.
Što učiniti s oštećenim
gomoljima?
Kod ručnog vađenja krumpira mala je vjerojatnoća da će doći
do oštećenja pokožice gomolja.
Ako do toga i dođe, njihovim naknadnim probiranjem i odvajanjem se i taj mali broj oštećenih
gomolja izdvoji. Međutim, veliki
proizvođači koji krumpir iskapaju vadilicama obično ne vode
računa o tome, pa sve izvađene
gomolje pakiraju u vreće i nose
na tržnicu. Ukoliko budete neoprezni i kupite takav krumpir za
zimnicu, on će vam brzo početi
propadati. To je i razumljivo jer
oštećeni gomolj brzo gubi hranjive vrijednosti a na njegovim
oštećenim mjestima se razvijaju
mikroorganizmi koji kasnije dovode do pojave plijesni i truleži.
Inače, razvoju plijesni i ubrzanom truljenju gomolja pomaže i
nezreo krumpir, vlažnost gomolja te ostaci zemlje u kojoj mogu
biti razni uzročnici bolesti. Stoga vodite računa da krumpir za
jelo nabavljate na provjerenim
mjestima nakon čega ga trebate
uskladištiti u uvjetima temperature od 4 do 5 stupnjeva C. Uz
povremeno prozračivanje i relativnu vlagu zraka od 95 posto krumpir se u takvim prostorijama može čuvati i u razdoblju od
10 mjeseci.
PVC mreže za pakiranje krumpira
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 15 ŽUTA KUKURUZNA
/PAMUKOVA/ SOVICA
SVE VEĆA PRIJETNJA ZA
PROIZVOĐAČE POVRĆA
U svijetu se žuta kukuruzna ili pamukova sovica svrstava među najopasnije štetnike pamuka i kukuruza.
Značajne štete sovica pravi i na duhanu, ali i na povrća,
posebno rajčici i paprici. Na tim kulturama izuzetno velike
štete nastaju na generativnim organima, dakle na cvjetovima i plodovima, premda su oštećenja prisutna i na vegetativnim organima.
Piše: prof. dr. Ante Beš
S
ve jače zagrijavanje zemljine površine, postupno
utječe na promjenu klime.
Jedan od pokazatelja klimatskih
promjena je i pojava nekih vrsta
kukaca, koji su nekad isključivo živjeli u toplijim krajevima, a
danas se nalaze i u područjima
gdje se te vrste zbog hladnije klime ranije nisu sretale. Žuta kukuruzna ili pamukova sovica je
upravo jedna od takvih vrsta. Ta
je sovica od davnina naseljavala
topla područja gdje je izuzetno
velike štete radi na pamuku,
odnosno na kukuruzu. Međutim,
kako je dolazilo do povećanja
temperature zraka tijekom vegetacije, naročito u ljetnim mjesecima i u krajevima gdje je ranije u
tom razdoblju temperatura bila
niža, vrsta se iz toplih područja
postupno širila i u područja gdje
je ranije nije bilo.
Opis štetnika
Kukuruzna žuta ili pamukova sovica je leptir koji u rasponu
krila ima oko 4 cm. Za vrstu je
karakteristično da joj boja krila
varira od prljavo žute do mrke,
s tim da je drugi par krila svjetlije obojen. Slično leptiru boja
varira i kod gusjenice, na što
utječe i biljka domaćin na kojoj
se gusjenice hrane. Gusjenice
mogu biti svijetlozelene, žute,
ali i crvenkasto-mrke boje. Kad
odraste duljina gusjenice iznosi
3,5-4 cm. Sovica tijekom godine
ima 2-3 generacije. Prva generacija se razvija krajem svibnja
i tijekom lipnja, druga tijekom
srpnja, a treća tijekom kolovoza
i početkom rujna. Razvoj jedne
generacije tijekom ljeta se završi
za oko mjesec dana.
Gusjenice žute kukuruzne ili
pamukove sovice su veoma polifagne. Naime, gusjenice sovice
se hrane na oko 250 biljnih vrsta,
od kojih su mnoge poljoprivredne kulture. Na nekim poljoprivrednim kulturama gusjenice
prave veoma velike štete.
Štete na kukuruzu,
rajčici i paprici
Žuta kukuruzna ili pamukova
sovica kod nas najveće štete pravi na klipu kukuruza. Naime, sovica najčešće jaja odlaže na svilu
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 klipa. Gusjenice prvog stupnja
hrane se svilom, a drugog stupnja se zavlače ispod omotača
klipa i prave hodnike na površini
klipa. Kada se formiraju zrna, gusjenice se hrane njima. Na nastala oštećenja na klipu obično se,
posebno u vlažnim godinama,
naseljavaju patogeni (najčešće
gljivice), zbog čega dolazi do još
većih šteta.
Zadnjih godina, posebno
u južnim krajevima iz godine u
godinu gusjenice sovice su sve
prisutnije u plodovima rajčice i
paprike. Kako u plodovima spomenutih povrtnica mogu biti
prisutne i gusjenice kukuruznog
plamenca, to neupućeni poljodjelci ne znaju od kojeg je štetnika pričinjena šteta. Međutim,
o kojem štetniku se radi,
nije teško ustanoviti.
Naime, gusjenice
sovice su svijetlo
zelene, žute ili
crvenkasto
mrke
boje
dok su gusjenice plamenca najčešće
prljavo sive
Ličinka sovice u plodu rajčice
boje. Osim toga, tijelo gusjenica
sovice je u pravilu golo ili s veoma rijetkim dlačicama, dok se
na tijelu plamenca, odnosno na
hrptu svakog segmenta nalaze
četiri okruglaste bradavice koje
su najčešće sive boje, a iza svake
bradavice izbija po jedna dlačica.
Gusjenice izgrizaju unutrašnjost
napadnutih plodova. Takvi plodovi trunu, a ako i ne dođe do
truljenja, plodove napadnute
gusjenicama teško je prodati.
SUZBIJANJE
Žutu kukuruznu ili pamukovu sovicu moguće je suzbijati
primjenom organofosfornih insekticida i sintetičkih piretroida.
Inače u svijetu se za suzbijanje
sovica dosta koriste biološke
mjere suzbijanja, bilo primjenom
bioloških insekticida, bilo pomoću parazitskih osica, koje parazitiraju jaja sovice. Smanjenju
šteta od sovica dosta pridonose
i pojedine agrotehničke mjere,
prije svih uništavanje korova i
obrada tla.
18
LJETNI UZGOJ
SALATE
Piše: Silvio Škrokov, dipl. ing.
S
alata (Latuca sativa) se može uzgajati gotovo kroz
cijelu godinu uz adekvatan
izbor sorti i uvjeta uzgoja.
Pojačana konzumacija svježe
salate tijekom ljeta je i razlog da
se ide u intenzivniju proizvodnju u ljetnim mjesecima.
Tijekom ljeta salate se sije u
kontejnere ili na male dobro pripremljene gredice. Preporučljiva
je sukcesivna sjetva, čime se postiže kontinuirano dozrijevanje.
Ukoliko se sije na gredice,
zemljište mora biti rahlo, ne preteško i bogato organskim tvarima. U tlo teže strukture umiješati treset i potpuno zreli stajski
gnoj.
Prihraniti mineralnim kompleksnim gnojivom NPK 7-14-21 70 g/m2, a u tijeku rasta KAN-om
20 g/ m2.
Sijati se može omaškom, ali
je bolje u redove zbog lakšeg
plijevljenja i okopavanja. Sjeme
salate je sitno pa je preporučljivo da ga se pomiješa s pijeskom
ili piljevinom.
salate tipa kristalki jer klijaju i pri temperaturi do 30 stupnjeva,
dok salate tipa maslenki nisu pogodne za ljetni uzgoj jer visoke
temperature im umanjuju klijavost, a u uzgoju potiču fruktifikaciju i stvaranje stapke.
Ukoliko su temperature preko 20 stupnjeva u vrijeme sjetve,
tada posijano sjeme prekriti pločama stiropora.
Redovito zalijevati nakon
sjetve, a iznikle biljke treba često orošavati (optimalana vlaga
70-75%), a po potrebi štititi od
bolesti i štetnika.
Najkvalitetnije presadnice se
dobiju kontejnerskim uzgojem
koji omogućuje presađivanje
s grudom supstrata na korijenu. Kontejnerske presadnice se
mogu kupiti već gotove (štedite
na vremenu uzgoja, 3-4 tjedana)
pa se biljka brže i jednakomjerno
razvija, a treba i manje sjemena.
Pri uzgoju iz presadnica treba otprilike 15-25 presadnica,
za direktnu sjetvu treba 0,5-1 g
sjemena na 1 m2. Temperatura klijanja
Presađivanje
Optimalne temperature za
klijanje sjemena kreću se 1820 stupnjeva, prilikom ljetnog
uzgoja treba obratiti pažnju na
sorte koje će se sijati. Za sjetvu
u ljetnom periodu su pogodne
Salata se presađuje na razmake 30 cm red od reda, 25
cm unutar reda. Presađivanje
se obavlja na dobro navlaženo
tlo, najbolje pred večer. Biljke se
sade na istu dubinu kao što su
Salata na otvorenom
rasle. Presađene biljke neposredno nakon presađivanja nužno
je dobro zalijevati.
Optimalne temperature za
rast salate kreću se od 15-20 stupnjeva, temperature preko 20
stupnjeva uz suho tlo i nisku zračnu vlagu umanjuju prinos.
Preporučljivo je u ljetnom
uzgoju salata presadnice saditi
na bijelu foliji uz navodnjavanje
kap po kap što će osigurati optimalno gospodarenje vodom. U
slučaju previsokih temperatura
nasad prekriti lutrasil folijom
koja je prozračna, osigurava dovoljno svjetla, a opet umanje direktnu izloženost biljaka a time i nešto niže temperature.
Za salatu je također bitna i
zračna vlaga, optimalni postotak vlage je 70-75% , za ljetnih vrućina obvezno orošavati nasad.
Preduvjet za uspješnu proizvodnju ljetne salate je imati
kvalitetno riješeno navodnjavanje ili orošavanje.
Salatu brati za suha i topla
vremena jer ukoliko je vlažna kad
se bere, tad se u transportu rado
“upali”. Prilikom branja salate za
tržište, otrgnuti vanjsko prljavo i
oštećeno lišće, ukoliko treba salatu oprati, poslije pranja je ostaviti da se ocijedi u natkrivenom,
sjenovitom i zračnom prostoru.
Pakira se u letvarice od 8- 10 kg.
Pakira se tako da se kocem okrene prema gore, a tjeme glavica
prema dolje.
Najraširenije ljetne sorte
Kristal ljetna zagrebačkaljetni tip kristalke srednje bujne
rozete. Glavica je srednje veličine, dobre čvrstoće, blijedožute
boje.Listovi svjetlozeleni do žuti,
valovita ruba, slabije naborani po cijeloj površini. Relativno
sporo tjera cvjetnu stapku.
Great lakes - tip kristalke tamnozelenih čvrstih glavica, vrlo
otporna na visoke temperature.
Unicum - sorta s velikom i
tvrdom glavicom, krhkih listova
svjetlozelene do žute boje koja
je primjerena za uzgoj u ljetnim
mjesecima.
Sorte salate Ljubljanska ledenka, Atarkcija, Batavia, Brazilijanska, Cazard pogodne su za
uzgoj u ljetnom periodu.
Salata “glavičarka”
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 19 SPECIFIČNOSTI
GNOJIDBE VOĆAKA
Svaka voćna vrsta ima specifične potrebe za vrstom i
količinom potrebnih biljnih hranjiva. To prije svega
ovisi o sorti, tipu tla, klimatskim prilikama te o količini
i kvaliteti.
Piše: Mladen Karačić, dipl. ing.
U
koliko upitate bilo kojeg
voćara da vam pomogne
objasniti na koji način
prihraniti i pognojiti pojedine
voćne vrste, smatrat će vas i više
nego laikom u ovoj grani poljoprivredne proizvodnje. Međutim, tko se imalo bolje razumije
u navedenu tematiku, znat će da
je riječ o vrlo specifičnoj oblasti
koja ovisi o velikom broju čimbenika. Osim toga, potrebni odnos
biljnih hranjiva i njihova količina ovise o samoj plodnosti tla,
podneblju, voćnim vrstama pa i
sortama kao i o mnogim drugim
čimbenicima. Ipak, najveći problem predstavlja neznanje koje
se najbolje očituje na konkretnim primjerima na terenu. Čak i
sami djelatnici u poljoljekarnama
često ne prepoznaju simptome
neadekvatno izbalansirane gnojidbe voćaka pa navedene nedostatke nastoje «zaliječiti» nekim
od fungicida. Ono što hoću reći
jest činjenica da veliki broj nave-
Simptomi nedostatka magnezija
Lijevo-kloroza, desno-zdravo lišće
denih simptoma često mijenjamo s biljnim bolestima. Ruku na
srce, to je ipak iz neznanja.
Najčešći simptomi
nedostatka pojedinih
hranjiva
Za našu hercegovačku zemlju slobodno možemo reći
da je «osuđena» na nedostatak
željeza čije simptome redovito
susrećemo na biljnim vrstama,
počev od aktinidije pa sve do vinove loze. Ali, za nedostatak željeza ćemo relativno lako, jer već
i najveći laici na listovima raspoznaju klorozu ili gubitak zelene
boje, o čemu smo u više navrata
iscrpno i pisali. Međutim, što ako
listovi poprime blijedožutu boju
a lisni nervi ostanu i dalje zelene
boje. Tada je riječ o nedostatku
magnezija a što se najbolje uočava na listovima vinove loze.
Napomenimo kako se navedena
pojava uglavnom i zamjenjuje
s nedostatkom željeza. S druge
strane, nedostatak kalija se uočava po karakterističnom sušenju rubnog dijela lista. Tako je list
po svome obodu potpuno osušen (nekrotičan) dok je njegova
unutrašnjost i dalje zelene boje.
Spomenuta nekroza se najčešće
može uočiti na stablima jabuka i
krušaka kao i u nasadima jagoda.
Pored toga, na plodovima jabuka
i to prvenstveno sorte Zlatni delišes često možemo uočiti gorke
pjege koje se javljaju kao posljedica nedostataka kalcija. Na
plodovima jabuka se pojavljuju
i slične plutaste pjege, ali sada
«zahvaljujući» nedostatku bora.
U praksi se dešavaju još i mnoge
druge, rekli bismo neuobičajene pojave a koje su posljedica
nedostatka nekih drugih biljnih
hranjiva. Takva je i pojava tzv. sitnolisnosti kod jabuka a koja se
javlja u slučajevima nedostatka
cinka. Ono što želim naglasiti
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 jest činjenica da je pravilno izbalansirana gnojidba temelj uspješnog uzgoja voćnih vrsta.
Kovrčavost lista breskve
Još jedan primjer je i opasna
kovrčavost lista bresaka koja je
doslovce poharala Hercegovinu.
Bolest se redovito javlja u godinama kada imamo vlažno vrijeme u početku listanja bresaka.
Ali, kod voćara koji su uz adekvatnu zaštitu bresaka obavili i
pravilnu gnojidbu, posebice dušičnim gnojivima ona je izostala.
Barem su tako pokazale prve
informacije s terena i naši pokusi s područja Stoca. Iz toga se
može lako zaključiti kako je pravilna gnojidba itekako važna jer
podiže obrambenu moć biljnog
organizma i na taj način utječe
na saniranje šteta koje se javljaju
kao posljedica suše, bolesti i drugih negativnih čimbenika.
Rješenje je u
folijarnoj prihrani?
U sušnoj nam Hercegovini
folijarna gnojiva puno znače iz
razloga što se mineralna gnojiva
dodana još u proljeće ne mogu
bez dovoljne količine padalina
otopiti te se stoga u vidu granu-
Pripravak
protiv
kloroze
la još mogu uočiti u tlu. Hranjiva
iz tih gnojiva korijen ne može
usvojiti pa biljke osim zbog suše
pate i zbog njihovog nedostatka. Rješenje je dakle u folijarnoj
prihrani ili prihrani preko lišća.
Folijarnom prihranom dana
hranjiva voćka brže i potpunije
usvaja jer se i nanose neposredno na list. Osim toga, dio koji
padne na tlo biljka usvoji putem
korijena. Na ovaj način hranjivo
možemo dati u pravom trenutku
uz puno veću učinkovitost. Tako
1 kg dušika folijarno primijenjen
odgovara 4 kg dušika dodanog u
tlo, a kod bora je taj odnos 1:5,
dok kod magnezija 1 kg folijarno primijenjen odgovara čak 75
kg dodanih putem tla. Dakle,
na navedeni način voćna stabla
možemo vrlo brzo i učinkovito opskrbiti potrebnim mikro i
makroelementima, samo vodeći
računa da prihranu preko lista
obavljamo u ranim jutarnjim ili
kasnim večernjim satima.
Tekuće magnezijevo gnojivo
20
PITANJA I ODGOVORI
Oblikovanje živice
U svom vrtu imam posađenu
živu ogradu. Pošto je riječ o
vikendici gdje boravim samo
tijekom ljetnog odmora, zanima me mogu li je i oblikovati
u tom razdoblju. Inače, stručni
naziv živice mi nije poznat a
jedino što znam jest da se radi
o listopadnoj biljci. Unaprijed
zahvalan!
Najbolje vrijeme za oblikovanje,
odnosno, šišanje listopadne žive
ograde je upravo početak mjeseca srpnja. Naime, u drugom dijelu
godine živica više ne raste mnogo, pa ukoliko je ošišate u navedenom razdoblju zadržat će oblik
sve do proljeća. Bujnije živice formirane od bukve, graba ili klena
se pak prikraćuju još jednom i to
u mjesecu rujnu.
Josip Brkljača, ing.
Kovrčavost lista breskve
Na breskvi mi se pojavila kovrčavost lista a što je također bio
slučaj i prošle godine. Može li se
navedena bolest uopće spriječiti? Napominjem da sam obavio
zimsku zaštitu.
Ove godine veliki broj voćara
uočio je na svojim breskvama i
nektarinama opasnu bolest stručnog naziva Taphrina deformans.
Riječ je o kovrčavosti lista koja se
ne može spriječiti samo zimskim
prskanjem. Pošto se bolest javlja
svake godine, a posebno kada u
vrijeme otvaranja pupova vlada
kišno vrijeme zaštitu breskve moramo višekratno provoditi. Osim
bitne zimske zaštite nužno je vršiti i tretiranje breskve u proljeće
kada se pupovi otvore i to s fungicidima: Chromodin S-65, Delan
500, Dodin s-65 i sl. Prednost ipak
treba dati Chromodinu S-65 jer
on ima svojstvo prodiranja u tkivo
biljke te osim preventivnog ima i
dubinsko djelovanje, što znači da
može spriječiti dalji razvoj bolesti,
ako je došlo do infekcije pupa.
Mr. Aida Kohnić
Bolest na lubenici
Prošle godine lubenicu mi je napala bolest koja se manifestira
pojavom tamnih izduženih pjega na vriježama, koje su se zbog
toga brzo i posušile. Ali, slične
tamne pjege su se pojavile i na
plodovima. Pjege su se brzo
proširile, nakon čega su poprimile crnu boju da bi na koncu
raspuknule. Zbog toga bi i sami
plodovi u kratkom vremenskom
roku istrunuli. Kako adekvatno
zaštititi lubenicu?
Radi se o opasnoj bolesti lubenice, stručnog naziva antraknoza.
Bolest je posebno prošle godine
došla do izražaja kada je i uništila veliki broj nasada lubenice i to
prvenstveno zbog velikog broja
kišnih dana koji pogoduju njenom razvoju. Lubenicu možete
adekvatno zaštititi preparatima:
Dithan M-45, Antracol WP 70 ili
Saprol N prskanjem uoči cvatnje,
u vrijeme pune cvatnje i kada
plodovi narastu veličine jabuke.
To su osnovna tri prskanja, premda u slučajevima jačih padavina
ona mogu biti i češća. Važno je
napomenuti da prskanja treba
provoditi pred kišu.
Nino Rotim, dipl.ing.
Duljina vegetacije
hibrida kukuruza
Zanima me duljina vegetacije
hibrida kukuruza BC 191 i BC
318. Osim toga, kada se provodi
prihrana kukuruza KAN-om?
Duljina vegetacije hibrida BC 191 iznosi 90-100 dana a BC 318 110120 dana, dok se prihrana kukuruza KAN-om obavlja u dva navrata. Prva prihrana se vrši u fazi
3-4 lista a druga nešto kasnije u
fazi 7-9 listova. Količina dušičnog
gnojiva KAN iznosi svega 15-20
kg na 1000 četvornih metara, uz
napomenu da se preostala količina dušika unosi u tlo pred samu
sjetvu kukuruza.
Mario Ćubela, dipl.ing.
Sorte crvene maline
Planiram zasaditi jedan manji
komercijalni zasad crvene maline. Kako ne poznajem sortiment ove voćne vrste, ne znam
koje sorte posaditi. Budući malinjak je na nadmorskoj visini oko
700 metara.
U proizvodnji crvene maline tranutno su zastupljene dvije sorte:
Vilamet (Willamette) i Miker (Meeker) koje čine oko 95 % površina
pod malinom.
Sorta Vilamet je vodeća u proizvodnji crvene maline. Sorta je
bujna i stvara veći broj uspravnih
izdanaka koji nose rodne grančice. Plod je krupan (oko 4 grama),
čvrst, tamnocrven, statkastokiselog okusa i vrlo aromatičan. Plod
se koristi za svježu uporabu, za
smrzavanje i preradu. Zrioba počinje sredinom lipnja i traje nešto
dulje od mjesec dana. Dobre je
otpornosti prema najvažnijim virusnim oboljenjima, ali umjerene
otpornosti prema uzročniku venuća pupoljaka i rodnih grančica
(Didymella applanata).
Sorta Miker polagano potiskuje sortu Vilamet. Sorta je bujna i
daje manji broj izdanaka. Plod je
krupan i ujednačen, jarkocrvene
boje, slatkog do kiselkastog okusa i vrlo aromatičan. Sorta Miker
dozrijeva krajem lipnja. Samooplodna je.
Sorta je osjetljiva na uzročnika
venuća pupoljaka i rodnih grančica (Didymlla applanata).
Mladen Karačić,dipl.ing.
Smeđe pjege
na plodu paprike
U sklopu obiteljskog povrtnjaka imam i manji plastenik u
kojem svake godine uzgajam
paprike. Međutim, redovito se
na vrhovima plodova pojavljuju
svijetlo smeđe pjege koje značajnije umanjuju prinose i tržnu
vrijednost plodova. Na koji način spriječiti pojavu navedene
bolesti?
Prije svega, treba napomenuti
kako se ovdje ne radi o bolesti
već su navedeni simptomi prouzrokovani nedostatkom kalcija
tijekom razvoja ploda. Dakle,
navedena neparazitarna trulež
plodova posljedica je neadekvatne gnojidbe u vašem plasteniku.
Kako se vršna trulež ne bi redovito pojavljivala u vašem povrtnjaku trebate osim klasičnih gnojiva
koristiti i CIFO Calcium gnojiva
koja se primjenjuju folijarno tj.
nanošenjem preko lista. Međutim, navedena gnojiva se trebaju
dodavati isključivo preventivno
a ne kada se trulež već pojavila,
kako to inače često u praksi biva.
Stoga kod paprike prvo prskanje
navedenim gnojivom trebamo
obaviti kada su se na prvoj etaži
već formirali plodići, odnosno,
u vrijeme cvatnje druge etaže.
Gnojivo se primjenjuje višekratno
u intervalima od 10-14 dana. Sa
uzgojem paprike u vašem plasteniku slobodno nastavite jer se vršna trulež može vrlo jednostavno
i učinkovito eliminirati pravilnom
primjenom ranije spomenutih
CIFO gnojiva.
Mr.sc. Aida Kohnić
Zaštita grožđa od truleži
U okolici Čitluka posjedujem
veliki vinograd koji redovito zaštićujem kemijskim pripravcima
u cilju suzbijanja plamenjače
i pepelnice. Međutim, zanima
me trebaju li se u Hercegovini
koristiti i pripravci za suzbijanje
sive plijesni, odnosno, truleži
grožđa. Ukoliko su nužni, kada
se oni trebaju koristiti i smiju li
se miješati s Metaxylom, Rubiganom i sličnim tvorničkim preparatima?
Zaštita od truleži grožđa ili sive
plijesni (Botrytis cinerea) dosta je
različita u ovisnosti o klimatskim
prilikama pojedinog područja
uzgoja vinove loze. Najbolje je
tretiranje fungicidima provoditi
po fenološkim fazama razvoja vinove loze. U našim južnim
područjima, gdje su ipak realno
govoreći, slabiji uvjeti za razvoj
navedene bolesti dovoljna su
dva tretiranja i to u početku šaranja bobica i tri tjedna pred
berbu. Međutim, ozbiljniji vinogradari s primjenom fungicida
protiv truleži grožđa počinju već
nakon cvatnje, posebice ukoliko
je tijekom same cvatnje vladalo
kišno vrijeme. Od velikog broja
fungicida uglavnom se koriste:
Ronilan i Switch te Kidan, Teldor
i Mythos. U zadnjem tretiranju
pred berbu kod izbora pripravaka, treba paziti i na karencu,
jer neki od njih imaju negativno
djelovanje na vrenje mošta. Spomenuti fungicidi nemaju neka
posebna ograničenja, što znači
da se mogu miješati s najčešće
korištenim sistemicima poput
Metaxyla i Rubigana. Ipak, vrijedi preporuka da se o miješanju
pripravaka detaljnije informirate
kod agronoma u poljoljekarni
gdje pripravke već i nabavljate.
Mr.sc. Aida Kohnić
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 21 VOĆNA PIPA
UMANJUJE
UROD VOĆAKA
Među štetnicima plodova mnogih voćnih
vrsta voćna pipa zauzima značajno mjesto.
Pipa neposredno ili posredno svake godine
uništi veliki broj plodova. Pojedinih godina
zbog napada tog štetnika štete mogu biti
katastrofalne, jer urod može biti gotovo potpuno uništen
Piše: prof. dr. Ante Beš
V
oćna pipa je štetnik koja je
u mnogim voćnjacima često prisutna, posebno u južnim
područjima. Međutim, mnogi je
voćari obično kasno primjete,
što ima za posljedicu nastanak
ozbiljnih šteta. Zbog toga, među
štetnicima plodova mnogih voćnih vrsta, voćna pipa zauzima
značajno mjesto. Pipa neposredno ili posredno svake godine
uništi veliki broj plodova.
Opis štetnika
Odrasla pipa je kornjaš purpurno ljubičaste ili zlatno crvene
boje metalnog sjaja. Duljina tijela pipe iznosi 5 do 10 mm. Glava
joj je izdužena u jasno izraženu
surlicu ili rilo. Ličinke su bjelkaste boje a tamnom glavom, bez
nogu, a narastu do 5 mm.
Pipa prezimi kao odrastao
kornjaš ili kao ličinka na različitim mjestima, prije svega u tlu, u
otpalom suhom lišću ili ispod na-
ljuštene stare kore voćnih i drugih stabala. Štetnik se aktivira dosta rano u proljeće. Nakon pojave
hrani se pupovima, pa i korom
mladih grančica, a po pojavi plodova pipa se uglavnom hrani njima. Poslije određenog vremena
hranjenja ženka počinje s odlaganjem jaja. Razdoblje odlaganja
jaja je razvučeno i obično traje
oko tri mjeseca za koje vrijeme
jedna ženka može da odloži i do
400 jaja. Jaja odlaže u mlade plodove, a u jedan plod može odložiti veći broj jaja (preko 40). Ženka
pomoću surlice u plodu napravi
komoricu nakon toga odloži nekoliko jaja, a zatim otvor zatvori.
Vrlo brzo dolazi do pojave ličinki
koje se razvijaju u plodu. Premda
se razvijaju u plodu ličinke ne dovode do propadanja ploda.
Štete se lako uočavaju
Šteta zapravo nastaje zbog
toga što ženka prilikom pravlje-
Štete na plodu nektarine
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 Štete od pipe na plodu jabuke
nja komorice u nju unosi spore
monilije koja uništi plod. Ličinke
koje se razvijaju iz ranije odloženih jaja završavaju razvoj već krajem srpnja i u kolovozu, napuštaju
monilijom uništene plodove koji
su u međuvremenu pali na tlo i
odlaze u površinski sloj tla. Zatim
dolazi do kukuljenja i preobrazbe
u odraslog kornjaša. Međutim,
kako pipa jaja odlaže kroz dulje
razdoblje to je i pojava ličinki i njihov razvoj dosta razvučen. Zbog
toga ličinke koje su nastale iz jaja
koja su kasnije odložena završe
razvoj u plodu, a zatim odlaze u
tlo gdje prezime i kukolje se tek
slijedećeg ljeta. Ličinke nastale
iz najkasnije odloženih jaja ne
završavaju razvoj iste godine već
prezime u mumificiranim, dakle
monilijom uništenim plodovima
i tek sljedeće godine prelaze u
kukuljicu.
Iako voćna pipa pojedinih
godina može napraviti velike štete, pojedini voćari pipi ne pridaju
dovoljno pozornosti sve dok ne
primijete štete. Jedan od razloga
za takvo ponašanje je moguće i
to što je pipu zbog njene male
veličine teško zapaziti, a čemu
doprinosi njeno ponašanje. Pipa
se naime veoma vješto skriva, jer
čim se čovjek približi stablu ili
grani na kojoj se pipa nalazi ona
se zaklanja za list, plod ili grane
ili se strmoglavo baca na tlo gdje
se umrtvi dok opasnost prođe.
Koliko god je pipu teško zapaziti na voćnom stablu njena
oštećenja na plodovima je lako
uočiti, posebno kada su u pitanju plodovi nektarina, breskve
i šljive. Naime, na mjestu na kojem je pipa napravila rupicu pojavljuje se kapljica smole koja se
bljeska na suncu.
ZAŠTITA
Suzbijanje pipe provodi se
primjenom insekticida koji ispoljavaju kontaktno i želučano djelovanje. Međutim, za uspješnu
zaštitu je važno da se suzbijanju pipe pristupi na vrijeme, tj.
u vrijeme njene pojave, dakle u
vrijeme dok se hrani pupovima,
odnosno dok pipa nije još počela odlagati jaja. Pored suzbijanja
pipe koja pravi primarne štete
na plodovima, od izuzetnog je
značenja i suzbijanje monilije,
kao sekudarnog uzročnika propadanja plodova. U praksi su,
zapravo, veće štete zbog napada
monilije od oštećenja koje pravi
pipa. Naime, mnogi plodovi koji
su oštećeni od voćne pipe ne bi
propali kada ih ne bi napala mo-
22
ZAVRŠETAK CVATNJE VINOVE LOZE
KRITIČAN MOMENT ZAŠTITE
Početkom cvatnje smatra se trenutak kada je otvoreno 5-10% cvjetova. Ovisno o vremenskim
uvjetima cvatnja traje 10-20 dana. Nakon završetka cvatnje i oplodnje bobice ubrzano rastu i
povećavaju se nekoliko puta uz najpovoljniju temperaturu od 25-30oC.
Piše: Renato Vilenica, dipl. ing
P
očetak cvatnje je važan
moment u zaštiti od peronospore, pepelnice, a kod
nekih sorti (sorte zbijenog grozda) i sive plijesni.
Pravilan pristup u zaštiti pred
cvatnju i nakon cvatnje zahtijeva
sljedeće:
1. pred cvatnju treba primijeniti fungicide sistemično-kontaktnog učinka (protiv peronospore i
pepelnice);
2. nakon cvatnje također treba
koristiti fungicide sistemično-kon-
taktnog učinka (protiv peronospore i pepelnice),
3. nakon cvatnje primijenite
botriticid kontaktnog učinka (protiv sive plijesni).
Sistemično-kontaktni fungicidi pružaju kvalitetniju zaštitu
u ovoj fazi razvoja vinove loze u
odnosu na kontaktne fungicide:
• bolje se rasporede u listićima
i mladicama
• djeluju preventivno i kurativno (terapeutski)
• teže se ispire sistemična komponenta
• djelomično zaštićuju i novo
izrasle listiće
• kreću se do svih organa vinove loze koji transpiriraju
Za prskanje neposredno
pred cvatnju u praksi preporučamo sljedeće fungicide:
a) protiv peronospore
RIVAL u koncentraciji 0,30,4 % (300-400 g u 100 l vode)
ili
FORUM STAR u koncentraciji 0,2% (200 g u 100 l vode)
ili
CABRIO TOP u koncentraciji
0,15% (150 g u 100 l vode)
RIVAL je fungicid kombini-
ranog, sistemično-kontaktnog
djelovanja koji se vrlo brzo premješta u sve biljne dijelove i štiti
lozu od napada peronospore, a
ujedno odlično stopira crnu pjegavost, pepelnicu i botritis.
RIVAL je složen od dvije aktivne tvari: Al-fosetila i folpeta.
FORUM STAR je fungicid
sistemično-kontaktnog, izvanredno jakog djelovanja na peronosporu, crnu pjegavost, botritis i
crvenu palež.
Aktivne tvari su dimetomorf
i folpet što mu osigurava važno
mjesto među fungicidima koji
suzbijaju rani napad sive plijesni
i crnu pjegavost.
Pripravci protiv plamenjače vinove loze
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 23 CABRIO TOP je novi fungicid iz grupe strobilurina. Suzbija
dvije najvažnije bolesti vinove
loze –pepelnicu i peronosporu
– čime mu je osigurano atraktivno mjesto u programima zaštite vinove loze.
Aktivne tvari su piraklostrobin i metiram koji dubinski i
antisporulantno suzbijaju gljive
uzročnike pepelnice i peronospore.
Djelovanje ovih fungicida
traje 10-12
dana u najgorim uvjetima za zarazu (obilne kiše, vlaga, vjetar)
pa zbog smanjenog broja prskanja i učinkovitosti ekonomski su
vrlo isplativi.
traciji 0,2% (200 g u 100 l vode,
tj. 20 g u 10 l vode)
b) protiv pepelnice
Dodavanje CHROMOSULA
sistemiku protiv pepelnice preporučamo u uvjetima jače opasnosti od pojave pepelnice (radi
ubrzanja djelovanja).
1. STROBY WG u koncentraciji 0,02% (20 g u 100 l vode)
ili
2. RUBIGAN EC u koncentraciji 0,02% (20 ml u 100 l vode, tj.
2 ml u 10 l vode)
+
CHROMOSUL 80 u koncen-
Dakle, prskanje neposredno
pred cvatnju zahtijeva istovremenu primjenu tri pripravka, i
to:
• sistemično-kontaktni protiv
peronospore
• sistemično-kontaktni protiv
pepelnice
Sljedeću zaštitu vinove loze
treba provesti pri kraju cvatnje
(u vrijeme čišćenja bobica). Pre-
Pripravci protiv pepelnice vinove loze
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 poručamo upotrebu istih fungicida protiv peronospore (RIVAL,
FORUM STAR, CABRIO TOP) i pepelnice (STROBY WG, RUBIGAN
EC, CHROMOSUL) uz obvezatni
dodatak fungicida protiv sive
plijesni.
Za suzbijanje sive
plijesni (botritisa)
preporučamo:
RONILAN DF u koncentraciji
0,1% (100 g u 100 l vode)
ili
CANTUS u koncentraciji 0,10,12 % (100-120 g u 100 l vode)
Vrlo je bitno aplicirati fungicid protiv sive plijesni odmah
nakon cvatnje (u vrijeme “čišćenja grozdića) jer uslijed rose ili
kiše nastupa primarna infekcija
botritisom.
RONILAN DF preporučamo u
fazi “čišćenja grozdića”.
CANTUS preporučamo u fazi
pred zatvaranje grozda i u poče-
24
Piše: Nino Rotim, dipl. ing.
PRORJEĐIVANJE PLODOVA BRESAKA
P
rofesionalni voćari itekako
znaju koliki je značaj prorjeđivanje plodova u nasadima bresaka. Naime, ukoliko se plodovi
ne prorjeđuju zbog preobilna
uroda ostaju sitni. Takva se stabla
dosta iscrpljuju i sljedeće godine
slabije rode. Uz to na prerodnim
stablima dolazi do loma brojnih
grana kao posljedica preobilnog
uroda. Stoga se u godinama dobre rodnosti moraju prorjeđivati
plodovi a što je u suvremenim
nasadima bresaka postala redovita agrotehnička mjera. Osim
toga, breskva i sama prorijedi dio
zametnutih plodova ali u pravilu
nikada dovoljno. Prorjeđivanjem
se dakle dobiju znatno krupniji
i ljepši plodovi, s ukupno većim
prinosom po stablu. Jače prorjeđivanje se obavlja na starijim
i iscrpljenim stablima a slabije
na mlađim i razvijenim stablima
koja su u dobroj kondiciji. Ako
je godina sušna, prorjeđuje se
jače. Samo prorjeđivanje se vrši
mehanički tresenjem prerodnih
stabala polovicom svibnja ili pak
ručno, vršcima prstiju. Plodovi
se na grančicama prorjeđuju lagano s razmakom 7-10 cm. Time
se na dugim rodnim grančicama
ostavlja 5-6 plodova, na srednjim
3-4 a na kratkim 1-2 ploda. U razvijenim europskim zemljama se
prorjeđivanje obavlja prskanjem
kemijskim preparatima u cvatnji
ili nakon cvatnje a što je jedino i
moguće praktično rješenje u velikim nasadima bresaka.
ZELENA REZIDBA TIJEKOM SRPNJA
R
adi oblikovanja i održavanja
željena uzgojna oblika u voćnjacima tijekom srpnja obavljamo zelenu rezidbu. Osim toga,
beru se ljetne sorte voća, a tlo
se po potrebi obrađuje kultivatorom ili se malčira. Međutim, u
Hercegovini se često postavlja
pitanje treba li obaviti zelenu
rezidbu marelice nakon berbe. Svakako da je to nužno jer
je nakon berbe marelice pravo
vrijeme za zelenu rezidbu. Naime, u tom periodu rane brzo
zarastaju i manja je mogućnost
infekcije gljivicama jer su voćke
još u aktivnoj vegetaciji. Krošnju
prorjeđujemo uklanjanjem svih grančica koje se isprepliću, rastu upravno
ili prema sredini.
Režemo i sve ozlijeđene grančice i
one s listovima nenormalne boje i
veličine. Osim toga,
uklanjamo sve grane koje konkuriraju produljnicama primarnih i sekundarnih
grana. Ako su stabla starija pa im
se vrhovi grana suše, pomlađujemo ih prikraćivanjem grana za
jednu trećinu. To možemo učiniti
Obvezna ljetna rezidba u jabuci
odjednom ili postupno tijekom
dvije do tri godine. Na taj način
će se krošnja potpuno obnoviti
za četiri do pet godina. Ako navedenom rezidbom nastaju veće
rane, trebamo ih premazati zašti-
tnim voćarskim voskom Nakon
pomlađivanja i zelene rezidbe
marelica preporuča se gnojidba
stajskim gnojem uz dodatak mineralnih gnojiva koja ne sadrže
dušik.
PUCANJE PLODOVA ŠIPKA
K
ako u Hercegovini, redovito
svake godine, na stablima šipaka dolazi do pucanja plodova
postavlja se pitanje što je i uzrok
toj neželjenoj pojavi. Možemo
slobodno reći kako je pucanje
plodova šipaka posljedica višemjesečnih jakih ljetnih suša i nedostatne količine vode za natapanje. Plodovi obično pucaju na
stablima koja zbog nedostatka
vlage u tlu i zraku prekinu na dulje vrijeme rast plodova. U tom
razdoblju, kad plodovi prekinu
rast, jako očvrsnu i njihova kora
doslovce odrveni. Potkraj ljeta i
na početku jeseni, nakon dugog
sušnog razdoblja kada su pale
prve kiše, plodovi su dobili višak
vode i zrna započinju ponovan
rast. Kako odrvenjela kora tada
više ne može povećavati svoju
rastezljivost, a plodovi svoj obujam i izdržati pritisak, plodovi
pucaju i rascjepe se. To se u pojedinim godinama zna dogoditi na
čak 80 posto plodova. U pravilu
krupniji su plodovi podložniji
pucanju nego sitniji. Raspukli
plodovi još ne budu posve zreli
te se brzo suše a u njih prodiru i
različiti uzročnici bolesti te stoga
više nisu ni prikladni za konzumaciju. Jedino je rješenje ranije
branje plodova ali što opet nije
adekvatno zbog toga što zrna
još ne dobiju odgovarajuću boju
a sok još sadržava veliki postotak
kiselina dok se kora brzo suši.
Pucanje plodova šipka - česta pojava u Hercegovini
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 ŽILOGRIZ
OPASNI ŠTETNIK
KOŠTUNIČAVIH
VOĆAKA
Piše: prof. dr. Ante Beš
Z
ahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima, Hercegovina je veoma pogodna
za gajenje mnogih poljoprivrednih kultura. Pored obilne proizvodnje povrća, mnoga područja Hercegovine su prekrivena
voćnjacima i vinovom lozom.
Kod voćarske proizvodnje Hercegovina posebno pruža dobre
uvjete za uzgoj koštičavih voćaka. Međutim, upravo na tim
područjima na kojima postoje
dobri uvjeti za proizvodnju koštićavog voća, postoje i veoma
dobri uvjeti za razvitak žilogriza,
tog opasnog štetnika trešnje,
breskve, nektarine, šljive i marelice. To je razlog što se na pojedinim područjima Hercegovine
mnogi voćari ne usuđuju podići
veći komercijalni zasad koštičavih voćaka, posebno trešnje.
Plaše se da će žilogriz za kratko
vrijeme uništiti veći broj zasađenih voćaka, pa od takvog zasada
neće imati komercijalnu korist. Opis štetnika
Žilogriz kao odrastao kornjaš
je dug 2-3 cm. Tijelo je crne boje
bez sjaja. Dio iza glave je hrapav
i prekriven bjeličastom prevlakom koja se vremenom skida,
zbog čega kod starijih kornjaša
nedostaje. Ličinka je bijele boje
bez nogu, topuzastog izgleda, tj.
najšira je u području prvog grudnog segmenta a onda se naglo
sužava prema kraju tijela. Kada
odraste, može biti dugačka oko
7 cm.
Štetnik prezimi kao odrastao
kornjaš ili kao ličinka. Obično se
početkom ožujka imago aktivira
i odlazi na biljke okolne makije,
gdje se zadržava dok ne prolistaju koštičave voćke. Nakon
toga napušta makiju i prelazi na
voćke. Jedno vrijeme hrani se
peteljkom lišća koštićavih voćaka, a onda dolazi do kopuliranja,
nakon čega ženka odlaže jaja.
Ženka jaja odlaže na koru donjeg dijela stabla ili plitko u tlo
do 35 cm udaljenosti od debla,
gdje odloži oko 95 % jaja, a ostala jaja odloži u tlo na udaljenost
do 1 m.
Mjesto na koje ženka odlaže jaja potrebno je poznavati
zbog provođenja djelotvorne, a
ujedno i ekonomične zaštite. Iz
odloženih jaja tijekom ljeta dolazi do izlaska ličinki koje se kreću
prema korijenu gdje se ubušuju
ispod kore.
Znaci napada uočavaju se
tek pošto ličinke pričine određenu štetu. Napadnuta stabla
Otkinuti listovi
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 25 Na pojedinim područjima Hercegovine mnogi voćari se ne usuđuju
podići veći komercijalni
zasad koštičavih voćaka
posebno trešnje. Plaše
se da će žilogriz za kratko vrijeme uništiti veći
broj zasađenih voćaka
pa od takvog zasada
neće imati komercijalnu
korist
se postupno suše i na kraju propadaju. Što je napadnuto stablo
mlađe, to prije dolazi do njegovog propadanja.
Imago žilogriza
SUZBIJANJE
Žilogriz se može suzbijati
primjenom različitih mjera: mehaničkih, agrotehničkih i kemijskih.
Sve navedene mjere imaju
preventivni karakter. Mehaničko suzbijanje se sastoji u skupljanju odraslih kornjaša ili u
sprečavanju ženki da jaja odloži
u neposrednu blizinu voćaka
odnosno na prizemni dio stabla. U tu svrhu donji dio stabla i
tlo oko njega prekriva se crnom
PVC folijom koja se prekrije tlom
ili se preko nje stavi PVC mreža
s okcima promjera do 2 mm. Od
agrotehničkih mjera češća površinska obrada, a posebno navodnjavanje doprinose smanjenju
napada žilogriza.
Kemijske mjere suzbijanja
koriste se za suzbijanje odraslih
kornjaša u vrijeme njihove ishrane s peteljkom listova, primjenom pripravaka: Perfekthion,
Confidor, Boxer, Chromorel D,
Rotor, Mospilan, ili nekog drugog koji ima slično djelovanje.
Štete od imaga
Vanjski izgled napadnute trešnje
Ličinke se suzbijaju primjenom zemljišnih insekticida
(Dursban G-7,5, Volaton, Geocid – samo za stabla koja nisu u
rodu) rasipanjem oko voćaka u
promjeru do 1m oko debla s tim
da se insekticid unese plitko u
tlo.
Ličinka u korijenu
SORTE MASLINA
26
Piše: Mladen Karačić,dipl.ing.
Iako u BiH nema
komercijalnih nasada
masline, ova vrsta je
itekako zastupljena na
području Hercegovine.
Teško je zamisliti okućnicu ili vrt bez masline. Ima i onih proizvođača s ovih područja
koji su proizveli i ulje, o
čemu smo već pisali.
M
ali broj proizvođača
poznaje sortiment masline. Većina njih zna
za Oblicu dok su druge sorte
nepoznanica. Kako bismo bar
malo ljubiteljima masline približili njen sortiment, navest ćemo
nekoliko najčešćih sorti:
Oblica
Ime je dobila po okruglastom, oblom, obliku ploda. Od
davnina se uzgaja u svim maslenicima na području Dalmacije,
a na posebno otocima. Pripada
skupini uljarica, u sorte mješovitih svojstava (plod se koristi za
ulje i konzerviranje). Otporna je
na neprikladne ekološke uvjete
uzgoja.
Razvija srednje bujna stabla, okruglaste krošnje u obliku
otvorenog kišobrana s tamnozelenom bojom lišća.
Plod je okruglast, simetričan,
u prosjeku dužine 25mm, a širine 20 mm. Srednje je krupan,
u prosjeku težak oko 5 grama.
Radman mesa je oko 85 %. Boja
ploda prije zriobe je svjetlozelena, a u zrenju ružičasta do tamno
ljubičasta i ujednačena.
Količina ulja u plodu kreće
se od 17,8 do 22,1 %, ovisno o
položaju, klimatskim i drugim
uvjetima.
Oblica je rana sorta, sa 160
dana od cvatnje do zriobe. Slabo
je samooplodna. Primjerice, od
100 cvjetova razvije se do zriobe
0,27-1,0 ploda. Opadanje zametnutih plodova jako je izraženo.
Otporna na sušu, vjetrove i hladnoću. Zadovoljava se plitkim i
skeletnim tlima.
Oblica
Drobnica
Drobnica
Smatra se najstarijom autohtonom sortom masline otoka
Korčule. Sorta se ističe bujnim
porastom i visokom otpornošću
na vjetrove, zimu i sušu. Redovito i obilno rađa, ali se koristi kao
oprašivač za sortu Oblicu. Plod
se isključivo koristi za dobivanje
ulja.
Plod je okruglasto izdužen u
prosjeku 18 mm i širok 16 mm.
Plod teži oko 2,5 grama. Radman
mesa iznosi 77,5 %. Boja ploda
prije zriobe je svjetlozelenkasta,
a u zriobi svijetlo do tamno ljubičasta.
Količina ulja u plodu koncem
studenog dostiže 16,5 do 23,1 %,
ovisno o položaju, klimatskim i
drugim uvjetima.
Drobnica je srednje rana sorta, jer treba oko 180 dana od cva-
tnje do zriobe. Od 100 cvjetova u
prosjeku se razvije 0,8 plodova.
Opadanje tek zametnutih plodova nije izraženo.
Leccino
Leccino je talijanska sorta.
Zastupljena je u istarskim maslenicima s oko 80 %. Sorta daje redovite i dobre prirode. Stablo je
srednje bujnosti, dok je krošnja
široka i gusta.
List je s gornje strane svjetlozelene boje a s donje strane sivosrebrenast, duguljasto-okruglog
oblika.
Plod je elipsoidnog (jajastog)
oblika, srednje veličine. Plod teži
2-2,5 grama. Tijekom zriobe plodovi dobiju crnu boju.
Lećino je autosterilna sorta,
pa je uz nju potrebno saditi i sortu Pendolino kao oprašivač.
Leccino
Sorta daje zadovoljavajuće
prirode. Rano dozrijeva. Postotak ulja u plodu iznosi oko 20 %.
Ulje je visoke kakvoće. Osim ulja
plod se koristi i za proizvodnju
crnih maslina za jelo.
Lastovka
Sorta masline koja se najviše
uzgaja na otoku Lastovo. Ističe
se izrazitom otpornošću na jaku
i dugotrajnu sušu. Osjetljiva na
hladnoću, osobito u jesen dok
je još plod na stablu. Redovito i
obilato rađa svake godine. Plod
se koristi isključivo za proizvodnju ulja.
Plod je duguljast, bačvast,
prosječno dug 21mm, a širok 14
mm. Plod teži oko 2,7 grama. Radman mesa iznosi 82,1 %. Boja
ploda prije zriobe je zelenkasta,
a u zriobu tamnoljubičasta do
crna. Meso je tamnocrveno, srednje čvrsto.
Lastovka je najuljevitija sorta
masline na otoku Korčuli. Sadržaj
ulja ovisno o položaju, klimatskim i drugim uvjetima iznosi
16,5-24 % početkom prosinca.
Lastovka se ubraja u srednje rane sortesa 190 dana od
cvatnje do zriobe. Dostatno je
samooplodna. Od 100 cvjetova
dobije se 0,88 plodova.
Lastovka
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 27 CRVLJIVOST
PLODOVA
TREŠNJE
Hercegovina je područje koje ima dugotrajnu tradiciju
proizvodnje kvalitetnih trešanja. Prema tim okusom
slatkim, bojom atraktivnim plodovima ljubitelji voća
rijetko ostaju ravnodušni. Međutim, često se dogodi da
im uživanje u konzumiranju plodova trešnje pokvari neprijatni okus koji nije karakterističan za slasne
plodove trešnje.
Piše: prof. dr. Ante Beš
R
azlog izostanka uživanja u
prelijepim plodovima trešnje je ‘’crvljivost’’ plodova, izazvana ličinkama trešnjine
muhe. Ta crvljivost ne samo što
kvari užitak ljubitelja tih prvih
proljetnih voćnih plodova kod
naših građana već je to prepreka da se plodovi trešnje napadnuti ličinkama trešnjine muhe,
dakle ‘’crvljivi’’ plodovi ne mogu
izvoziti na inozemno tržište.
Međutim, kako se zbog zapo-
Trešnjina muha
stavljanja starijih zasada trešnje
i neadekvatnog podizanja novih trešanja došlo u situaciju da
plodova trešnje nema dovoljno
ni za domaće tržište to se na našem tržištu uopće ne pita jesu li
plodovi trešnje ‘’crvljivi’’ ili nisu,
jer se zbog deficitarnosti na tržištu mogu veoma lako i dobro
prodati. To je razlog da se danas
daleko manje vodi računa o napadu trešnjine muhe nego ranije
kada se s područja Hercegovine
trešnja izvozila.
Trešnjina muha stalan problem
Trešnjina je muha s većom
brojnošću gotovo stalno prisutna u zasadima trešnje u Hercegovini. Pored trešnje ličinke
trešnjine muhe napadaju plodove višnje, divlje trešnje, lonicere i nekih drugih srodnih biljaka. Muha kao odrastao kukac
(imago) je sjajno crvene boje s
prozirnim krilima na kojima se
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 nalaze četiri poprečne, široke,
sivo crvene pruge. Tijelo muhe
je dugo oko 4 mm, a raspon krila
joj iznosi oko 10 mm. Ličinka trešnjine muhe, odnosno ‘’crv’’ kako
narod naziva ličinku trešnjine, a
i ostalih muha, je bijele boje, cilindričnog oblika sužena prema
naprijed i kao odrasla je duga
oko 6 mm.
Trešnjina muha prezimi u
obliku kukuljice u tlu na dubini
od 3-5 cm, a ponekad gotovo na
samoj površini tla ispod stabala
trešnje. Pojava odraslih jedinki
je dosta razvučena i može trajati preko dva mjeseca. Nakon
desetak dana dopunske ishrane
sokovima raznih biljaka muha
kopulira i počinje ulagati jaja u
plodove trešnje birajući plodove
kod kojih je došlo do promjene
boje, tj. kada plodovi počinju
žutiti, odnosno kada iz žute počinju prelaziti u crvenu boju.
Nakon izlaska ličinke se hrane
sadržajem ploda i prodiru sve
do koštice. Oštećeni plod trune,
a ispunjen je i fekalnim zrncima
ličinke, pa nije jestiv. Do većeg
broja ‘’crvljivih’’ plodova, odnosno do većih šteta dolazi kod
srednje kasnih i kasnih sorata
trešnje. Naime, zbog podudaranja ritma zrenja tih sorata trešanja s ritmom razvoja muhe, te
su sorte obično, gotovo svake
godine, jako napadnute ličinkama trešnjine muhe. U pojedinim
godinama na području Hercegovine može biti 90-100 % napadnutih plodova, dok su štete
na području Bosne daleko niže i
najčešće iznose oko 40 %.
ZAŠTITA
Zaštitu trešanja ploda od
napada ličinki trešnjine muhe
moguće je postići na različite
načine. Najbolje je primijeniti
kombinaciju više mjera i na taj
način populacije štetnika smanjiti na što je moguće najmanju
mjeru i na taj način osigurati
proizvodnju zdravih, ličinkama
muhe nenapadnutih plodova.
U tu svrhu treba redovito vršiti obradu tla ispod trešanja. Ta
mjera može doprinijeti sniženju
brojnosti muhe ukoliko se ona
provodi u svim zasadima trešnje
na određenom području, budući da trešnjina muha kao dobar
letač može veoma lako iz nasada
trešnje koji se neobrađuje doletjeti u one zasade koji se redovito obrađuju.
U vrijeme pojave muhe,
odnosno u vrijeme odlaganja
jaja, muha se suzbija izlovljavanjem pomoću ljepljivih žutih
ploča, posebno tamo gdje nema
mnogo stabala, pa nije potrebno stavljati veliki broj ploča.
Pored toga žute ploče se koriste
i za određivanje pravovremenog
roka tretiranja. Naime, za postizanje dobre zaštite, odnosno
osiguravanja kvalitetne i kvantitetne proizvodnje, kada je u pitanju zaštita od napada trešnjine
muhe, od presudnog je značenja
vrijeme intervencije. Za određivanje pravovremene intervencije
može se koristiti stupanj zrelosti
ploda, odnosno njegova obojenost. Kako najveći broj ženki ulaže jaja u plodove kod kojih žuta
boja prelazi u crvenkastu, to je to
vrijeme najbolje koristiti za izvođenje tretiranja.
Za tretiranje se može koristiti veći broj pripravaka. Koji će
se od njih odabrati, zavisit će od
stupnja zrelosti ploda, odnosno
duljine karence pripravka. U novije se vrijeme trešnjina muha
sve više suzbija ekološki prihvatljivim metodama. Ta metoda se
sastoji u tome da se muha suzbije prije nego što u plod uloži
jaje. U tom slučaju odabranom
insekticidu, koji može imati i nešto dulju karencu, jer se obično
koristi nešto ranije nego inače,
treba dodati neko sredstvo čiji
miris privlači trešnjinu muhu,
primjerice pripravak Buminal.
S tim se oprska samo nekoliko
manjih grana i to s južne strane
stabla. Treba oprskati i deblo te
tlo ispod stabla. Kada se pojave
muhe, bivaju privučene mirisom
Buminala, koncentriraju se na
mjesta koja su oprskana kombinacijom insekticida i Buminala i
ugibaju.
LIčinka mihe u plodu
29 Djelovanje Cosmica nakon 7 dana
Djelovanje Cosmica nakon 14 dana
COSMIC - herbicid za nasade bez korova
Piše: Mr. Aida Kohnić
Na tržištu pesticida u BiH ima desetak pripravaka
iz skupine herbicida koji su rađeni na osnovi djelatne tvari glifosat. Najveći broj tih pripravak dolazi
iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore, a manji dio iz drugih
evropskih zemalja. Od ove godine tržište je bogatije za novi totalni herbicid pod imenom Cosmic
čija je djelatna tvar glifosat.
I
straživanja koja su rađena tijekom proljeća i početkom ljeta
pokazuju odlične rezultate
djelotvornosti Cosmica na korove. Istraživanja su rađena najviše
u vinogradima i voćnjacima ali i
na drugim površinama gdje jednogodišnji, ali i višegodišnji korovi predstavljaju veliki problem.
Osim toga obavljena su i ispitivanja djelotvornosti ovog herbicida na različite višegodišnje
korove s dubokim korijenjem ili
rizomima (zubača, slak, kupina,
drača, različito šiblje i dr.).
Za suzbijanje jednogodišnjih
travnih i širokolisnih korova u vinogradima i voćnjacima koristi
se u dozi 2-4 l/ha, kada su korovi visine 10-15 cm. Površine na
kojima je korišteno sredstvo ne
smiju se obrađivati najmanje 7
dana nakon primjene.
Za suzbijanje višegodišnjih
korova te višegodišnjih korova
s izrazito dubokim korijenom ili
rizomima, koristi se u dozi 4-12
l/ha. Cosmic se kod ovih korova primjenjuje pred cvatnju ili
u doba cvatnje korova kada je
silazno kolanje asimilata najintenzivnije. Kod ovih korova mora
proći najmanje 2-3 tjedna od prskanja, da bi se površine mogle
obrađivati.
Za predžetveno suzbijanje
korova u žitaricama koji omataju normalnu vršidbu, Cosmic se
koristi 14 dana prije žetve u dozi
2-4 l/ha. Slama koja ostaje nakon
vršidbe ne smije se koristiti za
pripremanje komposta namije-
Suzbijanje korova oko plastenika
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 njenog proizvodnji povrća.
Osim ovoga Cosmic se koristi
i na neobrađenim (nepoljoprivrednim) površinama u
vrijeme pune vegetacije korova u dozi 5-12 l/
ha uz utrošak 600 litara
vode po hektaru.
S druge strane, primjena Cosmica u šumarstvu je višestruka.
Prije svega koristi se u
šumskim rasadnicima
primjenom
između
redova (uz korištenje
štitnika) u dozi 4-5 l/ha.
Cosmic se koristi i u
nasadima smreke i bora, primjenom po cijeloj površini u proljeće (ožujak ili travanj), ili u jesen
(rujan –listopad), u vrijeme mirovanja četinjača a rasta korova.
Cosmic se koristi i poslije čiste
sječe šuma u pripremi površine
za sadnju, tretiranjem izdanaka i
izbojaka u razdoblju intenzivnog
rasta u koncentraciji 1%. Za tretiranje svježe posječenih panjeva
u periodu kolovoz-listopad koristi se u koncentraciji 2%.
Uništavanje korova uz vinograd
30
MANIOKA jedna od šest najvažnijih biljaka na svijetu
Manioka biljka latinskog naziva Manihot esculenta koja se uzgaja u
tropskim područjima jedna je od šest najvažnijih biljaka na svijetu
koje se trenutno uzgajaju. Manioka je osnova prehrane za više do
500 milijuna ljudi. Njeni podzemni gomolji dugački 30-90 cm i debeli 5-10 cm, sadrže mnogo škroba, ali i mnogo tvari koje stvaraju
cijanovodičnu kiselinu koja se mora ukloniti ispiranjem ili uništiti zagrijavanjem. Bez brašna manioke ne može se zamisliti niti brazilska
«Farinha» niti zapadnoafrička «Gari» kuhinja.
PLAVA VANDA
STRELICIJA
biljka zbog koje se ide u zatvor
biljka koju
vanda neobična biljka iz porodice Orchidaceae˝, raste na naoprašuju ptice Plava
dmorskim visinama iznad 1000 metara (1000 – 1700). Autohtona je
Narodni naziv ove biljke jest
rajska ptica. Naziv se prije svega odnosi na snažne boje, ali
uistinu biljku oprašuju ptice.
Ptice slijeću na duge ljubičaste prašnike koji se tako razdvajaju da prašnici i njuška
tučka dodiruju noge i ili prsno
perje ptica.
vrsta na južnim obroncima Himalaje od sjeveroistočne Indije pa do
južne Kine kao i jugoistočne Azije.
Plava vanda je u prirodi postala toliko rijetka da u međunarodnom Sporazumu o zaštiti vrsta (CITES) potpada pod najstrožije
uvjete. Njeno je posjedovanje kažnjivo ako se ne može dokazati da
zakonski potječe iz uzgojenih nasada. Većinom se uzgaja zbog svojih plavih cvjetova izrazito neuobičajenih za orhideje, no postoje i
druge boje, od ružičaste do sive boje škriljavca.
Naj, naj,
naj …..
prenosimo iz Guinness-ove
knjige rekorda
Najduža životinja
Meduza (Praya dubia)
smatra se najdužim organizmom zbog svoje dužine od
30 do 50 metara. Na glavi
ima velike prozirne parove
mjehura koji joj služe za plivanje, a dugi krakovi lelujaju
za njom. Njih provlači kroz
vodu, a pri dodiru uzrokuju
snažno žarenje. Za usporedbu, plavetni kit je dug 2527 metara.
•••
Najteža zmija
Najteža zmija na svijetu
je anakonda (Eunectes murinus) koja se može pronaći
u Južnoj Americi i na Trinidadu. Jedna ženka te vrste
koja je 1960. ustreljena u
Brazilu, bila je duga nevjerovatnih 8,45 metara, te
opsega zapanjujućih 1,11 m. Procjenjuje se da je težila
227 kg.
•••
DIVOVSKA LULA - “miris” poput lešine
Najsmrtonosnije
jezero
Biljka s vrlo velikim cvjetovima koji ne samo da izgledaju poput lešine već tako i «mirišu». Tim mirisom
mame muhe koje pužu u cijevi gdje ih dlačicama nalik vršama tako dugo zadržavaju dok nisu naprašene
polenom. I druge biljke iz ove porodice postavljaju
takve mamce, no obično imaju manje cvijetova, kao
primjerice domaće vučja stopa (A: clematitis). Velecvjetna lula (A: grandiflora) često se zamjenjuje s golemom lulom, no ona ima na donjem kraju cvjetnog
ruba nastavak poput repa duljine od12 cm pa sve do
preko 4 m.
Više od 1600 ljudi i
mnoštvo životinja poginulo
je jedne kolovoške noći 1986
godine, kada je jezero Nyos,
koje se nalazi u Kamerunu u
zapadnoj Africi, ispustilo velike količine ugljičnog dioksida. Izvor tih smrtonosnih
plinova nije poznat.
B R O J 3 8 • S V I B A N J / L I PA N J 2 0 0 5 

UZGOJ SMOKAVA

Bioplex(PDF) - AM AGRO doo

ovdje - Sjemenarna

prezentacija - HOYA-VS

UMOSTART GNOJIVO

Njega sobnih biljaka Batat na hercegovački način

Kliknite za pregled glasnika

ovdje - Sjemenarna

ovdje - Sjemenarna

Katalog 3.cdr

ovdje - Sjemenarna

pdf radnje