2011/12 Bosnia andhHerzegovina’s C oice Green Garden • broj 89 • studeni / prosinac 2013. • godina XIII -5Božićna drvca -5Čuvanje plodova jabuke -5Kalifornijska štitasta uš -5Zimski pak -5Pčele kroz zimu [email protected] www.sjemenarna.com NOVO!!! Bodovna Green Garden kartica BRZO, JEDNOSTAVNO I BESPLATNO DO POGODNOSTI! 1. KORAK Ispunite bodovnu pristupnicu vjerodostojnim podacima 2. KORAK Preuzmite Vašu privremenu bodovnu karticu 3. KORAK Prikupljajte bodove i koristite raspoloživi iznos u KM Ako već imate magnetnu karticu Kluba Green Garden, odmah možete početi s prikupljanjem bodova! TABLICA BODOVANJA *tablica boniteta može biti varijabilna kroz bonitetna razdoblja *proizvodi označeni kao akcijski/ sniženi ili pojedini posebno označeni proizvodi ne podliježu obračunu bodova POTROŠENIH 5 KM = PRIKUPLJEN 1 BOD Vrijeme trajanja bonitetnih razdoblja: od 01. 10. do 31. 03. od 01. 04. do 30. 09. Riječ urednika Editor’s word Pred Vama je zadnji broj stručnog glasila Green Garden u ovoj godini, koji na svojim stranicama, kao i u prethodnim brojevima, donosi niz zanimljivih priloga iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. Ovaj broj stručnog glasila Green Garden obiluje člancima iz voćarstva koji obrađuju različite aspekte u ovoj grani poljoprivrede. Svakako treba istaknuti članak o naranči, kumkvatu, jabuci, te članak o skladištenju jabuka. Tu je i prilog o sortama šipka koje se mogu uzgajati na području Hercegovine. Ni ovaj put nismo izostavili ljubitelje cvijeća kojima preporučamo priloge o božićnoj zvijezdi i božićnoj pšenici koji uz adventske vjenčiće obilježavaju mjesec prosinac, te vrlo interesantan članak o božićnim drvcima. Ovo je samo dio, vrlo interesantnog sadržaja, posljednjeg broja Green Gardena u ovoj godini te vam toplo preporučamo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate. In front of you is the last edition of Green Garden in this year, where you, as well as in the previous editions, may find number of interesting articles in the field of fruit growing, viticulture, vegetable growing, floriculture and plant protection. This issue of Green Garden is rich with articles covering various aspects in field of fruit growing. Articles about orange, kumquat, apple, and article about storing apples, needs to be pointed out. There is also article about different pomegranate varieties that can be grown in Herzegovina. For florists we recommend articles about Christmas Star and Christmas Wheat that marks December together with Christmas Wreath, and extremely interesting article about Christmas Trees. And this is only a part of interesting content, in this final number of Green Garden in this year, so we strongly recommend that you read it carefully. Uredništvo Editor’s office Sadržaj Adventski vjenčići................................................ 4 Božić u znaku crvene boje.................................. 6 Odabir božićnog drvca.........................................7 Povrtnjak tijekom zime.....................................10 Crna rotkva za duge zimske dane.....................11 Povratak boba u povrtnjake.............................12 Poriluk - povrće nježnog okusa........................13 Zimski pak odlično rješenje za zimsku zaštitu voćaka i vinove loze................14 Primjena agrila u proizvodnji povrća...............16 Zaštita voćaka od zečeva..................................18 Kumkvat - ukras u vrtu, poželjen na trpezi....20 Zimska zaštita voćaka.......................................21 Jabuka - voće kroz cijelu godinu...................... 22 Defolijacija s ureom u voćnjacima................... 23 Kalifornijska štitasta uš - sve veći problem u voćnjacima...................................... 24 Naranča - zimski čuvar zdravlja.......................28 Čuvanje plodove jabuka u kućnim uvjetima....29 Novosti, obavijesti, najave!!! U tijelu zdravlje, u duši mir, u mislima radost, u srcu mladost, a u radu uspjeh….puno sreće i lijepih snova neka Vam donese godina Nova! I u 2014. godini uživajte u pogodnostima koje imate kao član kluba Green Garden. Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmite pristupnicu, ispunite i pošaljite/ dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici. Godišnja članarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a članstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected] Sretne Blagdane, dobro zdravlje, mir i blagostanje neka Vas prate u 2014. Curafora segentrange - izrazito otporan hibrid iz skupine Citrusa................................... 32 Najpoznatije hercegovačke sorte šipka.......... 33 Jesensko-zimska sadnja voćaka i vinove loze.......................................................34 Pitanja i odgovori..............................................36 Ne upotrebljavajte pljesnivi kukuruz..............38 Žitarice u zimskom razdoblju..........................39 Čašicom do zdravlja..........................................42 Med – izvor životne energije...........................43 Pčele kroz zimu.................................................44 Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected] [email protected] www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec. Andrea Šaravanja, mr. oec. Lektor: Blanka Kraljević, prof. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet. 4 Adventski vjenčići Matea Pehar, dipl. ing. S ama tradicija adventskog vjenčića seže u daleku prošlost kada su germanski narodi koristili vjenčić ukrašen svijećama, koje bi palili za hladnih i tamnih prosinačkih noći kao znak nade u nadolazeću sunčevu svjetlost i toplinu proljeća. U srednjem vijeku su pak kršćani preuzeli tu tradiciju, te su vjenčić sa svijećama počeli koristiti kao dio svoje duhovne pripreme za najdraži nam blagdan, Božić. Inače, prema predaji izrađen od zimzelenih grančica adventski vjenčić simbolizira neprekidan, neprolazan život. Pored toga, u njemu se kao dekorativna biljka često nađe i lovor koji predstavlja pobjedu nad mučenjem i patnjom te božikovina i tisa koji su pak simbol besmrtnosti. S druge strane, prisutnost cedra u vjenčiću označava snagu i izlječenje dok je sami kružni oblik vijenca, koji nema ni kraj ni početak, simbol vječnosti Božje te besmrtnosti duše. A sami češeri i razni plodovi kojima vjenčić često bude pomno okićen predstavljaju naš budući život, odnosno uskrsnuće dok četiri svijeće označavaju četiri tjedna adventa ili došašća, vrijeme pripreme za veliki blagdan kršćana. Stoga ni ove godine nemojte zaboraviti ukrasiti ulazna vrata i stolove adventskim vjenčićem jer on prije dolaska samog Božića stvara poseban ugođaj u našim domovima, te na poseban način i u našim srcima. prosinca. Sjetva se obavlja u posebne posude koje su nešto šire od standardnih ali i dublje. Prije same sjetve pšenica se najčešće namače u mlakoj vodi (desetak sati). Nakon toga pšenica se vadi iz vode i ravnomjerno raspoređuje u posudu u sloj debljine 2-3 cm. Zalijevanje se obavlja svaki dan raspršivanjem vode po pšenici. Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati jer može doći do propadanja pšenice. Božićna zvijezda Božićna pšenica Božićna pšenica se uobičajeno sije od svete Barbare do svete Lucije-13. Prema vjerovanju prastanovnika Meksika odakle biljka potječe, svoj izgled zahvaljuje asteškoj boginji kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi puknulo srce i iz kapljica njezine krvi izrastao je «vatreni» cvijet. Oplemenjivači su se malo «poigrali» pa danas imamo bijele, krem i ružičaste primjerke. Najtraženije su jarkocrvene. Botanička znanost nam otkriva da Božićna zvijezda zapravo ima sićušne, prilično neugledne žute cvjetiće, a ono što nazivamo cvijetom, obojeni su pricvjetni listovi (brakteje). Legenda o nastanku Božićne zvijezde Prema staroj meksičkoj legendi, prva Božićna zvijezda nastala je iz molitve dvoje seoske djece, djevojčice Marije i njezina brata Pabla. Bili su toliko siromašni da nisu mogli kupiti dar malom Isusu. Na Badnjak, na putu u crkvu, ubrali su buket poljskog bilja umjesto dara. Kad su ubrane biljke stavljali oko jaslica, nekim čudom njihovi zeleni listovi pretvorili su se u sjajnocrvene latice. BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. 2011/12 Bosnia andhHerzegovina’s C oice Božićna pšenica se uobičajeno sije 13 dana prije Božića. Sjetva se obavlja u posebne posude koje su nešto šire od standardnih ali i dublje. Prije same sjetve pšenica se najčešće namače u mlakoj vodi (desetak sati). Nakon toga pšenica se vadi iz vode i ravnomjerno raspoređuje u posudu u sloj debljine 2 do 3 cm. Zalijevanje se obavlja svaki dan raspršivanjem vode po pšenici. Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati jer može doći do propadanja pšenice. Potražite u: Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg Agrocentar SJEMENARNA Mostar Agrocentar SJEMENARNA Čitluk Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 700 000 036 352 700 036 641 700 039 661 255 6 Božić u znaku crvene boje Dolaze nam božićni i novogodišnji blagdani, vrijeme pomirenja i darivanja. Ali, iako smo zaokupljeni svojom svakodnevnicom nipošto ne smijemo zaboraviti iznenaditi svoje najmilije. Stoga u tu svrhu možete odabrati jednu od atraktivnih božićnih lončanica jednostavnim cvjetovima bijele, crvene boje ili u nijansama ružičaste. Međutim, treba znati kako ova cvjetna vrsta zimi zahtijeva puno svijetla i nešto nižu sobnu temperaturu, od 10 do 15 stupnjeva C. Na takvom, pomno odabranom mjestu azaleja će dugo cvjetati. Ali, treba znati kako ova prekrasna biljka ne podnosi tvrdu vodu koja odlikuje većinu naših vodovodnih mreža. Zato bi, u skladu s mogućnostima, azaleje poželjno bilo zalijevati kišnicom ili prokuhanom vodom. Nadalje, u vrijeme aktivnog rasta i cvjetanja biljku ne zaboravite prihraniti tekućim gnojivom za cvjetnice. CIKLAMA Matea Pehar, dipl. ing. I dok se veliki broj sobnog i vrtnog cvijeća nabavlja, prodaje i sadi tijekom proljeća, dolaskom zime kao da je u tom pogledu vrijeme stalo. Međutim, pogrešno je mišljenje kako se izbor cvijeća pred božićno-novogodišnje blagdane svodi samo na božićnu zvijezdu. A objasnit ćemo i zašto! Naime, ukoliko se uputite u malo veće prodajne centre lako ćete uočiti kako, osim božićne zvijezde, svojom cvatnjom također dominiraju azaleje, ciklame i drugo cvijeće. AZALEJA Puna cvjetnih pupova azaleja može cvjetati nekoliko tjedana dvostrukim ili Poput zimzelena, bršljana, tratinčica i ciklama će u vašem vrtu uspješno pokriti golu zemlju i, ako joj položaj odgovara, cvjetati lijepim ružičastim krunicama iznad bršljanova lišća. Međutim, ciklama je i jedna od najtraženijih zimsko cvjetajućih lončanica koja se redovito i uzgaja u unutarnjim ambijentima. Dovoljno je smjestiti na prozorsku dasku, odnosno na svijetlo mjesto na koje ne dopire izravna sunčeva svjetlost. Ipak, oprez! Cvatuće ciklame nikako ne podnose topli i suhi zrak u prostorijama s centralnim grijanjem i klima uređajima. Osim toga, treba znati kako optimalna temperatura za njenu dugotrajnu cvatnju iznosi od 10 do 16 stupnjeva C. I još nešto-dok su biljke aktivne i dok su u cvatu ne zaboravite im svaka dva tjedna dodavati namjensko tekuće gnojivo. Ciklame vole dnevne temperature između 13 i 15C dok noćne moraju biti između 5 i 8C. Vole direktno svjetlo i obilno zalijevanje svaki dan tokom cvatnje. Ciklame se uvijek zalijevaju preko podloška. Tokom cvjetanja potrebno ih je prihraniti, ako joj listovi venu, treba zalijevanje. Ako listovi žute,biljka je na premračnom mjestu a ako se na listovima pojave smeđe žute mrlje, moguća je siva plijesan. BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. Odabir božićnog drvca Matea Ćorić, master struke S vi mi znamo kako pravog Božića nema bez pomno odabranoga božićnog drvca. Zapravo, sama gužva i žurba oko kupnje darova te ponovno okupljanje svih članova obitelji na blagdanskoj večeri posebno nas veseli i pruža osjećaj unutarnjeg zadovoljstva. Iako je sama bit Božića posve nešto drugo mi ga ipak ne možemo ni zamisliti bez posebno ukrašenoga božićnog drvca. A najmlađe, opet najviše i veseli njegova kupnja, te ukrašavanje kao i darovi koji ih očekuju ispod okićenog bora. Ali, ta ista kupnja one nešto starije nerijetko zna dovesti do ruba živaca. Međutim, sukladno s blagdanskim ozračjem nužno je biti strpljiv jer je potrebno dosta vremena za odabir pravog drvca čiju veličinu trebamo prilagoditi ambijentu svoga doma. Srećom, posljednjih godina na našem tržištu možemo nabaviti i Nordijske jele koje su se pokazale idealnim za ukrašavanje domova tijekom božićnih blagdana. Spomenute jele svojim pravilnim rasporedom grana s bogato popunjenim iglicama i najzagriženije protivnike ukrašavanja drvca ne ostavljaju ravnodušnim. Osim toga, Nordijske jele možemo nabaviti u različitim veličinama od 1,5 do 5 metara što, osim ukrašavanja domova, ostavlja mogućnost i za uljepšavanje poslovnih prostora kao i vrtova. Što napraviti s osušenim drvcem ? Zanimljiv je i podatak kako se svake godine u svijetu posiječe na milijune božićnih drvaca koja, nakon što posluže svrsi, završavaju na odlagalištima otpada ili se, u najboljem slučaju pretvore u kompost. Istina, ta ista drvca se proizvode namjenski, odnosno, time se bitnije ne utječe na prirodne čimbenike, gledano s ekološke strane. Ipak, ukoliko imamo vrt i mogućnost pravljenja komposta osušeno drvce nakon Božića nipošto ne bacajte na smetlište. Dovoljno je odrezati grane i staviti ih na dno kompostirane hrpe. Odrezanim BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. Na vratima su nam božićni i novogodišnji blagdani, vrijeme pomirenja i darivanja. Izlozi i ulice bljesnut će blagdanskim sjajem, a najmlađi će iščekivati pahulje snijega i darove. Ipak, da je u naše domove stigao najdraži blagdan, redovito nas podsjeća i ukrašeno božićno drvce graničicama također možemo prekriti zasađene maćuhice ili tratinčice, a sljedeće sezone pak umetnite grančice oko posijanog graška. Viticama će se privezati uz njih čime će vam znatnije olakšati samu berbu. Do sljedećeg ljeta drvce možete ostaviti po strani nakon čega se može iskoristiti kao potporanj uz koji će se penjati krastavci. Jer lijep i dekorativan detalj u svakom vrtu predstavlja osušeno božićno drvce (s blago skresanim granama i dakako bez otpalih iglica) koje služi kao izvrstan potporanj u povrtnjaku za sve vrste penjačica. U velikim pak europskim gradovima, osušenim drvcima se najviše raduju stanovnici ZOO-a, i to ponajviše slonovi, kojima su božićne jele i smreke prava poslastica. Bilo kako bilo, drvce koje je uzgojeno u vrtnim centrima za božićne blagdane bolje je rješenje od kupnje umjetnog. Netko će reći da je šteta rezati biljku radi nekoliko blagdanskih dana. I to je istina, ali rijetko tko će se zbog ekoloških razloga odreći običaja kićenja drvca. Osim toga, plastična drvca puno više zagađuju atmosferu jer se za njihovu proizvodnju troši energija utroškom koje se stvaraju iznimno štetne emisije plinova. A da bi se plastično drvce prirodnim putem razgradilo potrebno je skoro tisućljeće. Izbor je ipak na vama! Samo nemojte da trpe oni najmlađi koji s nestrpljenjem očekuju Badnjak, dan koji im trajno ostaje urezan u sjećanje i to prvenstveno zbog kićenja božićnog drvca. 7 ONUDA AKCIJSKA P RNE PILE STIHL MOTO OD VEĆ 359,00 KM Dvostruko veselje! Poklon uz kupljenu STIHL pilu! Novogodišnja prodajna akcija od 20.11. do 31.12.2013. Ekskluzivni uvoznik i distributer firme STIHL Mostar, Bišće polje bb.Tel.: 036 352 560 www. unikomerc.ba, E-mail: [email protected] Odabir idealnih voćarskih škara za Vas Orezivanje je ključan zadatak za održavanje zdravlja Vaših biljaka, kontroliranje ili upravljanje rasta. Također je bitno i za berbu i povećanje rodnosti te kvalitete cvijeća i voćaka. Obzirom da su voćarske škare vjerojatno najvažniji alat u Vašem vrtu, tako se za njihov izbor morate koristiti svim raspoloživim informacijama. Ono što morate znati – bypass ili anvil? Postoje dvije vrste voćarskih škara: bypass i anvil. Najpopularnije su bypass škare, kod kojih se oštrice mimoilaze kao kod običnih škara, s tim da jedna oštrica grančicu hvata, a druga sječe. Bypass voćarske škare omogućavaju čist rez i posebno su podobne za svježe drvo. Bypass voćarske škare režu te pri tome ne sabijaju granu koja se orezuje, zbog čega su izuzetno podobne za radove na održavanju i oblikovanju. Anvil voćarske škare imaju jednu reznu oštricu i jednu u obliku nakovnja, pri čemu rezna oštrica vrši pritisak na anvil oštricu, baš kao na nakovanj. Anvil voćarske škare su dizajnirane za robusnije zadatke pri orezivanju, kao što je rezanje gušće vegetacije, te suhog i mrtvog drveta. Odabir idealnog alata za Vašu ruku Nakon što ste odlučili koji tip voćarskih škara odgovara Vašim zadacima, najvažnija stvar je odabrati one voćarske škare koje su ugodne u ruci. Trebali biste testirati što je moguće više škara prije nego što se odlučite za kupnju. Fiskars izrađuje široki asortiman voćarskih škara kako bi odgovarao različitim rukama i financijskim mogućnostima. Povećana snaga rezanja Ako imate mnogo biljaka za orezivanje, onda Vam se isplati odabrati voćarske škare sa nekim oblikom dodatnog mehanizma, posebno ako je snaga u Vašoj ruci iz nekog razloga umanjena. Fiskars PowerGear™, PowerLever ™ ili PowerStep™ voćarske škare, sve pružaju dodatnu snagu rezanja. Fiskars PowerGear™ serija uključuje tri modela voćarskih škara, dvoje sa baypass te jedne sa anvil oštricama. Ovi alati su jedinstveni na tržištu, obzirom da rotacija donje ručke omogućava oko 25% više rezne snage u usporedbi sa voćarskim škarama sa običnim reznim mehanizmom (pivot). Rotirajuća ručka također omogućava i manje napora u ruci prilikom otvaranja i zatvaranja oštrica, što minimalizira rizik ozljeda uzrokovanih opetovanim pokretima, te umanjuje utrnulost ruku. Fiskars SingleStep™ asortiman je prikladan i za ljevoruke korisnike te hobi vrtlare. Njihove lagane ručke velike snage i premaz protiv lomljenja na oštricama od karbon-čelika, čine ga prikladnim i za najotpornije grane i izdanke. Nagrađeni asortiman također uključuje i dvije različite oštrice koje su dizajnirane za različite zadatke rezanja, kao što su plastične plate, mreže, plastične cijevi, konop i crijevo. Alternativno za one koji vole voćarske škare klasičnog dizajna Fiskars Garden Pro voćarske škare P90™ sa prepoznatljivom oprugom i dugom drškom za dodatnu snagu rezanja i smanjenim opterećenjem ruke, su idealan izbor. Fiskars PowerStep™ anvil voćarske škare P83 su odličan izbor za rezanje čak i debljih grana. Radi svoje, sredstvom protiv pucanja premazane, oštrice, anvil načina rezanja i pametnog mehanizma koji prepoznaje debljinu grane, te rezanja u jedan, dva ili tri koraka, deblji izdanci će pružati vrlo malo otpora. Izvor: Fiskars 10 Povrtnjak tijekom zime Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Zapravo, tijekom studenog i prosinca sjetva, odnosno, sadnja povrća potpuno izostaje. Izuzetak predstavljaju toplija, južna područja u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrtlarskih kultura Mario Ćubela, dipl. ing. prostorima. Ipak, uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera pojedine vrste povrća možemo sijati i na otvorenom, s tim da moramo računati na nešto niže proizvodne rezultate. Jer iz godine u godinu zbog promjene klime i naglih temperaturnih razlika, opasnost od šteta izazvanih mrazom sve je veća. A s druge strane, u ovo vrijeme snijeg nam ne bi trebao biti posebno iznenađenje. Ipak, za tek zasijane i posađene povrtlarske kulture koje se još nisu privikle na nešto oštriju klimu, nagli pad temperature svakako može biti priličan šok. I dok je snježni pokrivač još i koristan, jer predstavlja svojevrstan izolator, mraz je puno opasniji jer izaziva probleme za sve U laskom u hladniji dio godine, sjetvu i sadnju povrtlarskih kultura značajnije ograničavaju klimatski čimbenici. Međutim, kako bi se održao kontinuitet proizvodnje, povrtlari zbog hladnog, kišnog i snježnog vremena prelaze s otvorenih površina na uzgoj povrća u zaštićenim VRSTA POVRĆA KOLIČINA SJEMENA (m2) VRIJEME SJETVE MRKVA 4g 01.11.-20.11. PERŠIN 3g 01.11.-20.11. ŠPINAT 3g 01.11.-31.12. GRAŠAK 20 g 15.11.-31.12. BOB-MAHUNAR 40 g 15.11.-31.12. vrste povrtnih kultura. Dobro nam je poznato kako mraz nerijetko izaziva pucanje biljnog tkiva, pucanje tla i izbacivanje korijena na površinu te čak dovodi do potpunog ugibanja biljaka. Ali, hladnije razdoblje godine svakako možemo iskoristiti i za jesensku obradu tla u povrtnjaku, ukoliko to već nismo i učinili. Na taj način tlo ostaje grubo obrađeno tijekom zime, te se pod utjecajem smrzavanja bolje mrvi i time dobiva bolju strukturu. Dakle, u proljeće se takvo tlo prije i lakše obradi, čime se povrtnjak adekvatno i pripremi za sjetvu tj. sadnju povrća. Organsko i mineralno gnojivo Međutim, uz duboku obradu u tlo ne smijemo zaboraviti unijeti organsko gnojivo. Od organskog gnojiva, obično u tlo unosimo peletirana gnojiva i to: Biorex i Fruttorto, neposredno pred sadnju povrtnih kultura - rajčice, paprike, patlidžana, krumpira, kupusa kelja, cvjetače, lubenice, dinje, tikve, krastavca, celera i poriluka. S druge strane, mrkva, peršin, pastrnjak, češnjak, luk, špinat i salata uzgajaju se druge godine nakon unošenja organskog gnoja, dok se tek treće godine na tim površinama mogu uzgajati grah, mahune i grašak. Zbog svega navedenog, prije same gnojidbe organskim peletiranim gnojem važno je znati na kojim je površinama gnojeno prošle, a na kojima pretprošle godine. BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. Crna rotkva za duge zimske dane Ivica Doko, dipl. ing. I nače, rotkva predstavlja dobar izvor vitamina C, posebice ako se konzumira u svježem stanju. Pored toga, obiluje i nizom važnih minerala kao što su kalij, kalcij, željezo, fosfor i mangan dok specifičan miris i okus rotkve potječe od eteričnih ulja. Ipak, zanimljivo je da i pored izvrsnog okusa i hranjive vrijednosti rotkvu gotovo nikako i ne koristimo u prehrani. Uzrok tomu svakako možemo tražiti u ustaljenim prehrambenim navikama i nedovoljnoj informiranosti jer crna rotkva predstavlja dragocjen izvor C vitamina, toliko potrebnog u zimskim mjesecima. Način proizvodnje Kako bi tijekom zime uistinu mogli i uživati u pikantnom okusu crne rotkve, uzgojene u vlastitom povrtnjaku, sjetvu je potrebno obaviti izravno na gredicu koncem srpnja tj. početkom kolovoza. A o rokovima sjetve moramo strogo voditi računa jer ukoliko zimsku crnu rotkvu posijemo prerano može doći do formiranja grubog i neukusnog korijena. Sjetva se obavlja na dubinu od 1-1,5 cm, uz utrošak sjemena od 4 grama po četvornom metru. Zimske se sorte siju na razmak redova od 30-40 cm i to u prethodno pripremljenu i pognojenu zemlju (stajski gnoj nije potreban pa se dodaje samo NPK 15-15-15 u količini od 50 grama po četvornom metru). Vrijeme je za berbu crne rotkve Zimsku rotkvu beremo prije jačih mrazeva i s četvornog metra možemo ostvariti prinos od 2-2,5 kg. Za razliku od rotkvice, rotkva može dugo ostati na gredici, a da ne izgubi na svojoj svježini. Na taj način, korijenje možemo vaditi postupno, po potrebi i to neposredno prije korištenja, čime zadržavamo njezina ljekovita svojstva. Pošto dobro BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. podnosi niske zimske temperature (i do minus 6 stupnjeva C) na ovaj način je možemo, bez promjene njezine kakvoće koristiti tijekom cijele zime. 11 Domaći sirup protiv kašlja od crne rotkve Kupite svježu zdravu crnu rotkvu. Dobro je operite četkicom, ne mora se guliti. Izdubite rotkvu tako da dobijete veliku rupu u njoj, neka stijenke rotkve budu oko 1 – 1, 5 cm debele Čačkalicom ili štapićem za ražnjiće načinite rupicu na samome dnu rotkve. U sredinu nalijte bagremov ili bilo koji med koji imate. Ako nemate meda, ili ste na njega alergični, može i šećer, bijeli ili smeđi. Ostavite preko noći na toplome, da se cijedi u čašu Ovaj domaći pripravak koji se iscijedio, uzimajte jednu veliku žlicu ujutro i navečer. Kod težih napada kašlja uzimamo svako malo žlicu ovog soka. Na kraju dana bi mogli pojesti i rotkvu. Svaki put napravite novi sirup, ne može se čuvati dugo. 12 Povratak boba u povrtnjake Ivan Perić, dipl. ing. B ob je jednogodišnja biljka koja potječe s Kaspijskog mora, iz Perzije i Tibeta. Obrazuje mahunu koja se koristi u prehrani a koja obiluje ugljikohidratima i vitaminima (B1 i B2), a uz mineralne tvari visokog sadržaja kalcija i fosfora čini više nego zdravu hranu. U prehrani se mahuna upotrebljava kao mlada (nezrela), zelena i mesnata, te krhka u stadiju kad je tek počela stvarati sjemenke različite veličine, boje i oblika. Sve to nas navodi na zaključak kako se kod boba razlikuju četiri varijeteta od kojih su na našim terenima obično prisutna dva: mali bob ili bovac s oblim mahunama i debelim okruglastim sjemenkama (a koji se koristi za hranidbu stoke) i krupni bob sa širokim mahunama i spljoštenim bubrežastim sjemenkama koji se uzgaja kao klasično povrće. Zimska sjetva boba Malo je poznata činjenica kako se bob odlikuje velikom otpornošću prema niskim temperaturama pa se stoga može gajiti čak i u brdsko-planinskom području. Biljka bez problema izdrži temperature od minus 5 stupnjeva C dok sjeme počinje klijati na 5-6 stupnjeva C. Spomenimo, ipak, kako je optimalna temperatura za rast i razvoj boba 22 stupnja C. Dakle, pogrešno je mišljenje kako je bob isključivo biljka toplijih krajeva i da samo uspijeva na području susjedne nam Dalmacije. Međutim, uzgoj boba u takvoj klimi uvjetovan je i njegovim redovitim zalijevanjem jer se radi o povrću vlažnog klimata. A sjetva boba mahunara u našim toplijim područjima obavlja se u kasnu jesen, odnosno, od listopada pa sve do ožujka. U hladnijim područjima bob se pak sije u razdoblju od veljače pa sve do početka travnja. Praksa je pokazala kako kasnija sjetva daje slabije razvijene stabljike pa time i nešto manji urod mahuna. Sjetva se provodi u redove ili kućice na rastojanje 45-65 x 20 cm (u kućice se sije 3-5 sjemenki) i na dubinu od 6-7 cm uz utrošak sjemena od 150-300 grama na 10 četvornih metara. Daljnje mjere njege su istovjetne kao i za grašak. Berba boba Berba boba obavlja se tijekom dva tjedna, svakih 3-5 dana i to čim mahune dostignu veličinu ¾ svoje dužine.Uostalom, tada su mahune i najkvalitetnije. Prinos mahuna iznosi 5 kg, a zrna 3 kg po četvornom metru. U pravilu, bob treba obrati prije nego što otvrdne. Najbolje je ako poberemo mahune prije, dok je sjeme još mekano. A u mahuni se nalazi puno sjemenki koje možemo jesti cijele godine. Svježe zrno koristimo odmah, a suho poslije. Također, svježe zrnje možemo pripremiti u ukusnim i jakim salatama, juhama ili prilozima. Nadalje, bob u kombinaciji s mesom, domaćim čvarcima ili slaninom predstavlja pravu poslasticu, koju bez oklijevanja možemo nazvati domaćim specijalitetom. BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. PORILUK - povrće nježnog okusa 13 Rijetki su oni koji će na listu omiljenog povrća staviti poriluk. Naime, jela od tog bliskog rođaka luka izazvala su nemali broj svađa za obiteljskim stolom još od vremena drevnih civilizacija. A uz malo strpljenja poriluk gotovo cijele godine može biti na našem jelovniku Mario Ćubela, dipl. ing. P oriluk ili kako ga skraćeno nazivaju prasa, dugogodišnja je povrtlarska vrsta pordrijetlom iz Sredozemlja. To je jedna od najstarijih povrtlarskih kultura. U prehrani ga koristimo u svježem stanju, tijekom cijele godine, pa i u razdoblju kada ostaloga svježeg povrća imamo vrlo malo (tijekom zime i ranog proljeća). Međutim, njegovi malobrojni ljubitelji reći će da se poriluk mora znati i pripremiti, premda nema sumnje da osvježava siromašan jelovnik u nadolazećim hladnim danima. Uvjeti uzgoja Poriluk raste na gotovo svim vrstama tala. Ali, vodite računa da na tom istom mjestu ranije niste imali zasađen luk, češnjak ili možda neki od ukrasnih lukova jer pojedine vrste gljivica koje prežive u tlu mogu uništiti kulturu koja slijedi tj. poriluk. Stoga na takvim tlima treba napraviti četverogodišnju pauzu. Nadalje, dobro je znati kako suho i pjeskovito tlo nije dobro za uzgoj poriluka jer će on ostvariti dobre prinose samo na plodnim tlima s dovoljnom količinom vlage. Način proizvodnje Poriluk se najčešće proizvodi iz uzgojenih presadnica, a manje izravnom sjetvom sjemena. Presadnice se uzgajaju na dobro pripremljenim gredicama čije razdoblje od sjetve do sadnje traje 70-80 dana. Sadnja se obavlja čim presadnice imaju razvijena 3-4 prava lista ili visinu od 15-20 cm. Prije same BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. sadnje poželjno je presadnicama, radi što boljeg primitka, prikratiti korijen na duljinu od 2,5 cm dok se listovi skraćuju nožem na ¼ dužine. Sadi se na međuredno rastojanje 25-50 cm i rastojanje u redu 10-15 cm. Kod izravne sjetve, sjeme se sije na dubinu od 2 cm, a utroši se 5-10 grama sjemena na 10 četvornih metara. Potom se u fazi 1-2 lista biljke prorjeđuju na željeno rastojanje. Njega samog usjeva sastoji se u zaštiti od korova i redovitom navodnjavanju, s tim da je biljke potrebno i ogrnuti nekoliko puta (1-3), a sve kako bi lažno stablo ostalo bijelo. Berba poriluka Berba se vrši ručno i to čupanjem cijele biljke. A u uvjetima južne Hercegovine poriluk se može brati tijekom cijele zime. Najčešće se beru pojedini listovi, a ako se bere za tržište onda se desetak ili više biljaka čupa i slaže u buntove. Berba se provodi kada biljke dosegnu veličinu 1-3 cm u promjeru i kada lišće naraste 20-40 cm visoko. Poriluk se inače vadi za suha vremena stoga što se vlažan teško čuva. Ubrane biljke potom treba očistiti od starih listova a korijen prikratiti na 2-3 cm. Nakon berbe biljke se pripreme za tržište ili se obavlja njihovo trapljenje u podrume, pri čemu se biljke slažu jedna do druge u redove i to najčešće u vlažan pijesak. I na kraju, da se lako zaključiti kako je poriluk svojevrsna igra za strpljive, pri čemu se ima u vidu način njegove proizvodnje. Ipak, uz malo strpljenja poriluk se može naći na našem jelovniku tijekom cijele godine. 14 ZIMSKI PAK odlično rješenje za zimsku zaštitu voćaka i vinove loze Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi. Čak štoviše pojavu nekih gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, primjerice kovrčavost lista na breskvi i nektarini, jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijeme njihova zimskog mirovanja. Velimir Lasić, dipl. ing. Z aštita tijekom zime kod većine voćnih vrsta se s razlogom smatra vrlo bitnom zaštitnom mjerom, jer u voćnjacima u kojim se pravodobno provede kvalitetna zaštita tijekom zime, tada tijekom vegetacije ima daleko manje problema s mnogim štetnim organizmima. Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi. Što više, pojavu nekih gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, primjerice kovrčavost lista na breskvi i nektarini jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijeme njihova zimskog mirovanja. Zimskom zaštitom protiv većine bolesti Na trešnji se zimsko tretiranje sredstvima na osnovi bakra pridonijeti ma- njoj pojavi šupljikavosti ili rešetavosti lista, a time spriječiti i njegovo prijedobno opadanje. Isto tako to tretiranje će spriječiti sušenje listova i pojavu gorke truleži plodova. Na višnji će zimsko plavo tretiranje smanjiti pojavu kozičavosti lista i šupljikavosti lista. Primijenjeno na šljivi zimsko plavo tretiranje će također doprinijeti manjoj pojavi šupljikavosti lista i rogača ploda šljive, te smanjiti pojavu monilije i bakterioza. Isto tako ako se zimsko plavo tretiranje obavi na šipku, tada će tijekom vegetacije na stablima manje biti šupljikavosti lista, te neće doći do prijedobnog opadanja lišća. Osim zimskog tretiranja pripravcima na osnovi bakra ona se mogu provoditi i s pripravcima koji pored bakra sadrže i mineralna ulja u kom slučaju se pored spomenutih bolesti suzbijaju i neki štetnici kao što su lisne i štitaste uši, te grinje. Zimsko tretiranje voćaka izvodi se i u cilju sprečavanja ili smanjenja pojave štetnika, prije svih štitastih ušiju i grinja. Međutim, za razliku od veoma uspješnog djelovanja bakarnih fungicida na razne uzročnike gljivičnih bolesti koje se tijekom zime nalaze na voćkama, za suzbijanje štetnika tijekom zime na našem tržištu nema tako djelotvornih insekticida. Kupanje voćaka Da bi zimska tretiranja bila učinkovita, trebaju se kvalitetno obaviti. Ne treba štedjeti na pesticidnoj tekućini. Pored dobro natopljenih pupova, trebaju biti dobro oprskane sve rodne grančice, tanje i deblje grane, kao i debla jer se na svim tim dijelovima stabla nalazi mnoštvo spora otkuda ih vjetar ili kapljice kiše odnose na pupove. Stoga stabla treba doslovce okupati, što većina voćara uglavnom i radi, zbog čega se zimsko tretiranje obično naziva zimsko kupanje voćaka. • Najčešća kombinacija koja se koristi u zimskoj zaštiti voćaka i vinove loze je preparat „Zimski pak“ (kombinacija mineralnog ulja i bakra). Preparat se prodaje u pakiranju koje je dostatno za 10-15 lit. vode. • Tijekom zimskih mjeseci na čokotima vinove loze prezimljava veći broj štitastih ušiju (primjerice breskvina i šljivina štitasta uš) ali i grinje šiškarice koje u pojedinim godinama mogu pričiniti ozbiljne štete. BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. 16 Primjena agrila u proizvodnji povrća Agrotekstilna folija ima presudan značaj u proizvodnji povrća tijekom hladnih zimskih dana. Naime, navedena folija više nego učinkovito štiti tek posijane i posađene biljčice od štetnih zimskih temperatura, te je od velike pomoći poljoprivrednim proizvođačima. Ivica Doko, dipl. ing. U koliko vas tijekom hladnijeg dijela godine put nanese kroz južnu Hercegovinu nemojte misliti kako se parcele bijele od velikih nanosa snijega, premda više ni ta mogućnost nije isključena. Naprotiv, radi se o agrotekstilnoj foliji ili agrilu koju zbog fine strukture vlakana poljoprivredni proizvođači od milja nazivaju i „paučinom“. Zapravo, radi se o agrotekstilu čiji je propilenski sintetički materijal nastao od kontinuiranih polipropilenskih vlakana bijele boje koja se tkaju, prešaju ili izvlače a sve u cilju zaštite, prije svega povrća, od štetnog djelovanja niskih temperatura. Način postavljanja agrotekstila Iako se na većim površinama agrotekstilna folija obično postavlja posebnim strojevima na manjim površinama se to uglavnom radi ručno. Postupak je vrlo jednostavan jer je dovoljno agrilom prekriti biljke nakon čega se, zbog mogućeg jačeg vjetra, njegovi krajevi dobro i učvrste. Tako se obično u praksi, agrotekstil učvrsti na taj način što se po njegovim rubnim dijelovima motokultivatorom tj. frezom nanese malo veći sloj zemlje, a što se pokazalo više nego učinkovitim. Međutim, način postavljanja i napinjana folije ovisit će i od same vrste uzgajane biljke te od faze razvoja u kojoj se uzgajana biljka nalazi. Zato se, razumljivo, rubovi folije jače i napinju uz tlo kada će agril biti prisutan samo za vrijeme klijanja i nicanja, dok se obično u Hercegovini tijekom uzgoja salate folija uopće ne skida nego je prisutna gotovo cijelo vrijeme uzgoja. U tom slučaju rubovi agrotekstila se malo popuštaju a sve kako bi uzgajana biljka, u ovom slučaju salata, imala prostora za normalan rast u visinu. Može li se povrće nesmetano uzgajati ispod agrila? Praksa je pokazala kako se povrće bez većih poteškoća može uzgajati ispod agrotekstilne folije jer je ona propusna za zrak, sunčevu svjetlost i kišu. Dakle, ipak treba biti svjestan činjenice kako navedenu foliju nije potrebno uklanjati sve do berbe iz razloga što pri kišenju ili zalijevanju kapi vode preko mikropora na tkanini polako prolaze i ravnomjerno zalijevaju biljke i zemljište. Čak se nakon toga zemljište postupno suši pa se ne stvara uvijek nepoželjna pokorica. Osim toga, zbog postupnog isparavanja vode kroz mikropore na tkanini se ne stvara ni kondenzat. Treba znati i da se zadržavanjem vode u mikroporama agrila, pri padu temperature stvara tanak sloj (skrama) koja sprječava da se ispod paučinaste tkanine temperatura dalje snižava. Nadalje, zanimljiv je podatak kako se ispod bijelog agrotekstila zemljište danju manje zagrijava a noću sporije hladi, čime su u znatnijoj mjeri umanjena štetna djelovanja koja prouzrokuju temperaturna kolebanja. I na kraju, ne smijemo zanemariti i činjenicu kako agril štiti biljke od udaraca jače kiše premda umanjuje i udarce od eventualnih naleta krupe i tuče. BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. NAMJENSKgOrade o gnojivo za vin 18 Zaštita voćaka od zečeva Ivan Perić, dipl. ing. Š tete od zečeva u voćnjacima se javljaju tijekom kasne jeseni pa sve do ranog proljeća. U tom je razdoblju ovoj životinji dostupno malo hrane, a površina tla s vegetativnim pokrovom obično je smrznuta ili je pokrivena snijegom. Zečevi glođu koru na bazi stabla, oko korijenova vrata te uzduž glavnog korijenja. Ovako izglodane površine mogu oslabjeti voćke, a ujedno su pogodno mjesto za prodor uzročnika bolesti. Mlađa stabla sa sočnijom, mekšom i tanjom korom privlačnija su od starijih stabala s debelom i čvrstom korom, koja unatoč tome svejedno mogu trpjeti oštećenja. Glodavci, a posebno zečevi preferiraju koru stabala jabuke, dok su stabla kruške manje primamljiva, a tek potom slijede koštičave vrste. Breskve, a ponekada višnje i trešnje mogu biti napadnute, dok su marelice i šljive rijetko mete ovih životinja. Zaštita od zečeva Zaštita se svodi pretežno na mehaničku zaštitu. Trebalo bi svakako na mladim voćkama, ako su na otvorenom (polja) ili nisu ograđene, prije zime zaštititi deblo. Bitno je deblo ili omotati nekim materijalom, ili premazati ili poprskati s preparatom koji odbija zečeve. Materijali za omatanje su većinom ili perforirane folije, jutene vreće, rešetkaste mreže oko debla bilo od plastike ili žice. Također se može postaviti zaštitna ograda ukopana u tlo, da se zec ne može podvući ispod nje, te primjerene visine koju zec ne može preskočiti ni kad padne snijeg. Unazad nekoliko godina na tržištu su postojali pripravci kojima su se prskala stabla koncem jeseni a koji su djelovali odbijajuće na zečeve. Danas na tržištu nema tih kemijskih pripravaka, ali se mogu koristiti neki drugi pripravci koji se spravljaju u vlastitoj režiji. Zečevi baš ne vole strane mirise, osobito organskog podrijetla. Postoji i nekoliko recepata na bazi organskih tvari životinjskog podrijetla (npr. masti i loja) koji odbijaju zečeve. Ali, najsigurnija je ipak mehanička zaštita, osobito ako je zima jaka i ako ima dosta snježnih padalina. Što učiniti s oštećenim stablima? Ako se radi o višegodišnjim voćkama kojima su jače stradale grane, one se mogu rezidbom ukloniti. Ako su manja oštećenja na granama treba ih što prije premazati kalemarskim voskom. Velik problem su mlade sadnice koje su pretrpjele velika oštećenja oko i iznad korijenova vrata. BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. KALEMARSKI VOĆARSKI VOSAK 2011/12 Bosnia andhHerzegovina’s C oice Voćarski vosak se koristi prilikom svih oblika kalemljenja. Voskom se premazuju presjeci grana za vrijeme zimske rezidbe, u vrijeme mirovanja vegetacije, kao i za vrijeme proljetne (zelene) rezidbe. Voćarskim voskom se premazuju rane na stablima nastale od mraza ili drugih klimatskih nepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem grana. Voćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterija i gljivica u biljku. Može se koristiti na svim vrstama stabala (voćke, vinova loza, ukrasno grmlje…). Potražite u: Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg Agrocentar SJEMENARNA Mostar Agrocentar SJEMENARNA Čitluk Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 700 000 036 352 700 036 641 700 039 661 255 20 KUMKVAT – ukras u vrtu, poželjen na trpezi Mladen Karačić, dipl. ing. S ve ljubitelje citrusa u koje ubrajamo mandarinu, limun, naranču i grejp zasigurno je obradovala vijest da u vrtnim centrima možete nabaviti, za naše krajeve još uvijek neobičnu voćnu vrstu-kumkvat ili fortunelu. Riječ je novoj ukrasnoj i jestivoj vrsti agruma koja se može uzgajati na otvorenim i zatvorenim prostorima južne Hercegovine. U susjednoj nam Dalmaciji kumkvat se uzgaja, istina sporadično, već 20-tak godina. Navedena voćka je dobila naziv po engleskom istraživaču Robertu Fortuneu koji je kumkvat prenio iz Kine u kraljevski vrt u Londonu davne 1846. godine. U matičnoj zemlji kumkvat nosi naziv zlatna mandarina ili po kineski ki-kan. Međutim, pošto se svi mi danas ravnamo po SAD-u gdje ova voćka slovi kao kumquat tako je i kod nas pravilan i udomaćen naziv KUMKVAT. Otporniji na hladnoću! I doista riječ je o vrsti agruma koja može izdržati i nešto niže temperature, čak i do – 100 C. U Dalmaciji je kumkvat čuvene i hladne 1985. godine izdržao i – 150 C zbog čega mu na otvorenom treba dati prednost u odnosu na ostale vrste agruma. U pravilu se kumkvat može uzgajati u svim našim krajevima gdje uspijevaju i mandarinke. Kumkvat se ističe svojim sitnim, žućkastonarančastim plodovima glatke kore. Meso ploda je također žućkastonarančaste boje, jaka mirisa i blago gorkog okusa. Ali, zbog svog specifično-ugodnog okusa plod je vrlo cijenjen i jede se zajedno s korom. Inače, plod je kao i cijelo stablo vrlo ukrasno zbog čega se njegov uzgoj preporučuje i u izrazito dekorativnim varijantama vrtova. Međutim, zbog niskoga ukrasnog stabla čini vrlo lijep ures i svih vrsta kućnih prostora. Pošto posljednjih godina fortunela pobuđuje sve veće zanimanje kod ljubitelja egzotičnog voća, ove godine u Sjemenarninim agrocentrima pored “standardnih” vrsta citrusa nalaze se i dovoljne količine sadnica kumkvata. * Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru i Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi voćnih sadnica nude i sve vrste kontejniranih sadnica agruma (limun, naranča, mandarina, kumkvat, grejp, limeta). Osim standardnih sadnica u ponudi se nalaze i «veće sadnice « agruma s plodovima. BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. 21 Pravovremenim izvođenjem kvalitetnoga zimskog tretiranja voćaka, mnogi uzročnici bolesti ali i štetnici mogu se suzbiti, a ujedno je zaštita voćaka tijekom vegetacije olakšana. Velimir Lasić, dipl. ing. imsko tretiranje voćaka je mjera zaštite koje se provodi nakon prestanka vegetacije, tj. za vrijeme zimskog mirovanja voćaka. Ovisno o tome protiv kojeg se štetnog organizma provodi, može se obavljati od otpadanja lišća u jesen pa do početka kretanja vegetacije u proljeće. vođenja zimskog tretiranja fungicidima na osnovi bakra nemoguća proizvodnja tih voćnih vrsta. Međutim, zimsko tretiranje fungicidima na osnovi bakra od iznimne je koristi kada se provodi i na nekim drugim voćnim vrstama, primjerice na šljivi, jabuci i kruški, u zadnje vrijeme plavo zimsko tretiranje je isto tako od velike koristi kada se provodi na vinovoj lozi. Zaštita se provodi tijekom mirovanja vegetacije Najviše se koriste bakreni pripravci Z Zimsko tretiranje voćaka uglavnom se provodi protiv uzročnika bolesti, prije svih protiv Taphrina deformans, uzročnika kovrčavosti lista breskve i nektarine. Zimsko tretiranje se izvodi i protiv pojave nekih drugih uzročnika gljivičnih bolesti, ali se isto tako zimsko tretiranje provodi i protiv štetnika koji se tijekom zime nalaze na voćnim stablima, primjerice protiv raznih vrsta štitastih ušiju. Zapravo, kod većine voćnih vrsta zimsko tretiranje se smatra osnovnim tretiranjem. To nije bez razloga jer u voćnjacima u kojima se pravodobno provodi temeljito zimsko prskanje, tijekom vegetacije obično ima daleko manje problema nego u voćnjacima u kojima nije obavljeno. Naime, provođenjem kvalitetnoga zimskog tretiranja svaki će voćar sebi olakšati zaštitu voćaka tijekom vegetacije. Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj je obavljeno zimsko tretiranje protiv štetnih organizama, posebno protiv uzročnika gljivičnih bolesti, koje neće biti od koristi. To je posebno značajno kada se radi o koštičavim voćkama, prije svih na breskvi i nektarina, budući je bez pro- BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. Koliki broj tretiranja s fungicidima na osnovi bakra treba tijekom zime obaviti na breskvi i nektarini pa da se te voćne vrste dobro zaštite od napada kovrčavosti lista, nema određenog pravila. To ovisi od više čimbenika, primjerice od intenziteta napada uzročnika kovrčavosti lista u prethodnoj vegetaciji, učestalosti i obima padalina koncem zime i početkom proljeća, zatim od kvaliteta obavljenog tretiranja i pravodobne intervencije. Obično se izvodi 1 – 2 tretiranja. U slučaju da se izvode dva tretiranja obično se jedno obavi oko sredine siječnja, a drugo početkom druge polovice veljače ili u času bubrenja pupova, što je puno bolje. Plavo kupanje voćaka Zimsko plavo tretiranje mora biti kvalitetno izvedeno. Ne treba štedjeti na količini škropiva. Pored dobro «natopljenih» pupova treba dobro poprskati sve rodne grančice, tanje i deblje grane kao i debla jer se na svim tim dijelovima stabla nalazi mnoštvo spora ili konidija otkuda ih vjetar ili kapljice kiše odnose na pupove. Stoga stablo treba doslovce okupati, što voćari uglavnom i rade, zbog čega se zimsko tretiranje fungicidima na osnovi bakra naziva plavo kupanje. 22 JABUKA - voće kroz cijelu godinu Mladen Karačić, dipl. ing. U našim voćnim rasadnicima sortiment jabuke uglavnom se svodi na nekoliko starih, dobro poznatih provjerenih sorti koje su se više nego udomaćile na području cijele Hercegovine. Ali, pored toga sve više se uočava kako se ukus hercegovačkih potrošača laganim korakom približava svjetskom trendovskom ukusu. Nove perspektivne sorte jabuka Pink Lady je dakle, kasna sorta za čiji je uzgoj potrebno odabrati idealne jabučarske položaje s dugim i toplim jesenima, sa sunčanim ali ne i vrućim danima, kao i s prohladnim i rosnim noćima. Voćarski znalci tvrde da takvu vrstu jabuke, odnosno, cijelu paletu jabuka izražene slatkoće, mirisa i boje preferiraju istočnjačke zemlje te mediteranska područja u našem širem okružju. Uz to, zamjetno je kako više odgovara ukusu starijih potrošača, za razliku od dosadašnje miljenice Granny Smith, koju zelenu, kiselkastu, čvrstu i osvježavajućeg mesa i nenametljiva mirisa-osobito vole mlađi naraštaji. I dok se svake godine voćari doslovce bombardiraju sa stotinama novih sorti jabuka tek se svakih 15-tak godina pojavi neka velika sorta (poput Zlatnog delišesa) koja ostavi svjetski trag. Po svim dosadašnjim parametrima Pink Lady će postati jedna od njih. Fuji (Fudži) je sorta stvorena u Japanu, kao i većina njezinih mutanata, i to križanjem Crvenog delišesa i sorte Ralls Janet. U svijetu je najviše proizvode Kinezi premda je rasprostranjena i u Čileu, Francuskoj i Italiji, a laganim tempom dolazi i u naše krajeve. Radi se o visokoproduktivnoj plantažnoj sorti jabuka koja zrije u drugih desetak dana listopada. Plodovi su joj srednje krupnoće, obojeni žutonarančastom i prošaranom crvenom bojom, fine teksture i slatkog, ali nedovoljno kisela okusa. Plodovi se mogu dosta dugo čuvati zbog čega Fuji postaje sve češća sorta jabuke na našem tržištu. U svijetu njezine plodove najviše konzumiraju Amerikanci i istočne zemlje dok je u našim krajevima češća u južnim nego u kontinentalnim područjima. Osim toga, navedena sorta je i pogodnija za uzgoj u toplijim područjima stoga što ima veoma dugo vegetacijsko razdoblje. Oprašuju je sorte Zlatni delišes, Granny Smith i Royal Gala. Jabuka je oduvijek plijenila pozornost, kako uzgajivača tako i potrošača voća. Ipak, posljednjih desetljeća na našem tržištu obično se nalazilo samo nekoliko provjerenih, starih sorata dok su brojne druge bile nepravedno zapostavljene. Ali, u novije vrijeme tržište sve više osvajaju neke nove, puno kvalitetnije sorte… Stablo Breaeburna je srednje bujnog rasta i srednje obrasle krošnje. Cvate srednje rano i dobro je oprašuje Zlatni delišes, Idared, Elstar, Gala i druge sorte. Rodnost ove sorte je dobra i dosta ujednačena. Plodovi su joj krupni, manje od polovice površine prugasto obojani mutnim crvenilom, tvrdog mesa i slatkokiselog okusa. Dozrijevaju koncem listopada tj. tri tjedna poslije Z. delišesa ili tjedan prije Granny Smitha, što je svrstava među najkasnije zimske sorte koje imaju vrlo dugačko razdoblje vegetacije. Stoga za dobru kvalitetu plodova zahtijeva duge tople jeseni i brdovite položaje, s manjim rizikom pojave mraza. Plodovi se u hladnjačama čuvaju do konca travnja a u posebnim komorama i do konca lipnja. Braeburn novija sorta pronađena 1950. godine kao slučajni sjemenjak, vjerojatno sorte Lady Hamilton u Novom Zelandu. BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. Defolijacija s ureom u voćnjacima 23 Jesensko prskanje voćaka s povišenim koncetracijama UREE prvenstveno služi za kemijsko odstranjivanje lišća, ali i dodatnu opskrbu dušikom koji će se pohraniti u pričuvnome proteinskom obliku. Nakupljeni i uskladišteni oblici dušika oslobađaju se u sljedećoj vegetacijskoj godini i omogućuju strukturne i energetske potrebe za novi rani rast. V oćka s većom količinom pričuvnog dušika u proljeće ima snažniji porast novih, ali i odrvenjelih izboja odnosno debla, sekundarnih te tercijarnih grana. Poznati je utjecaj rokova i visine davanja dušika na porast i razvitak pojedinih organa. Tako proljetno davanje dušika pospješuje rast izdanaka i listova na štetu rasta korijena. Ljetno davanje povisuje suhu tvar osnovnog dijela podloge i lišća u jesen i proljeće. Odstranjenje lišća Najjednostavnija primjena odstranjenja lišća (defolijacija) je putem otopine UREE. UREA N 46 ili karbamid je visoko koncentrirano dušično gnojivo. Sadrži 46% dušika u amidnom obliku. Otopina UREE u vodi služi za prihranu biljaka dušikom preko lista. Pri tome treba voditi računa o primijenjenoj koncentraciji. Kada je riječ o kemijskom odstranjivanju lišća UREOM, ona se primjenjuje u višim koncentracijama u odnosu na prihranu tijekom aktivnog BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. rasta i razvoja voćaka i plodova.U većini slučajeva UREA se primjenjuje u koncentraciji između 5-7 % otopine, što bi značilo otopiti 5-7 kg uree u 100 litara vode. Navedene koncentracije mogu se primijeniti za jabuke, kruške, višnje, orahe, lijeske, bademe, šljive, breskve, smokvu i dr. Ranijim istraživanjima u nas (Petrokemija) vođena su tretiranja do 15 % otopine UREE na jabuci, kruški i vinovoj lozi, s tim da nije bilo vidljivog oštećenja izboja i pupova. Nakon prskanja s povišenom koncentracijom UREE, dušik se usvaja u list i premješta u drvenaste dijelove i korijen te povećava pričuvni dušik u navedenim dijelovima voćke. Na taj način voćka koja raspolaže višom koncentracijom dušika omogućit će intenzivniji start u proljeće (bubrenje pupova, snažniji porast mladica i cvjetova). Prskanja UREOM u listopadu dala su najviši prinos šljive u usporedbi s proljetnom primjenom u tlu. Prema istraživanjima izostanak duši- ka tijekom ljeta na jabuci Golden Delicious/Merton 793, rezultirao je ubrzanom opadanju lista, nižem ukupnom i topljivom dušiku, nižem proteinskom dušiku, fosforu i kalciju te većem udjelu škroba, ukupnog šećera te kalija u latentnim vršnim mladicama u usporedbi s punom primjenom ljetne dušične primjene. Uslijed izostavljene jesenske primjene dušika smanjen je broj cvjetnih pupova po stablu kao i zametanje plodova. Zametanje plodova strogo ovisi o vremenu cvatnje. Isto tako istraživanja ukazuju na rezidualan učinak na rast i hranidbeni status lista u sljedećem vegetativnom razdoblju. Jesenske primjene 5 % i 10 %-tnom otopinom Uree pokazuju da se trajnost (vijek) jajnih stanica i zametanje plodova povećava. Primjenom 5 % UREE u ljetu, smanjuje se proizvodnja askospora gljivičnih bolesti čak do 97%. Preporučljivo je tretirati i otpalo lišće na tlu UREOM, radi brže razgradnje te povećanja humusa u tlu. Lišće na tlu prska se nakon opadanja u jesen ili rano u proljeće. Prema američkim izvorima raspadanje lišća u studenom ili travnju smanjuje rizik od pojave krastavosti za 80-90%. Prskanje voćaka s 5 – 7 % otopinom UREE preporučuje se obaviti prije promjene boje lišća ili tek nakon promjene zelene boje u svijetlozelenu ili žutu, ili pak u žutocrvenu, ali svakako prije prvih mrazeva.Osim zasebne primjene UREE, za opadanje lišća (defolijacija), ona se može koristiti u kombinaciji s 1% bakrenim kelatom (Cu EDTA) ili 1,5% cink sulfatom. U tom slučaju UREA se primjenjuje kao 3 %-tna otopina. Mr. sc. Sanja Biškup Petrokemija d.d. 24 KALIFORNIJSKA ŠTITASTA UŠ sve veći problem u voćnjacima prof. dr. Ivan Ostojić U š siše na deblu, granama, lišću i plodovima mladih i starijih stabala, i izaziva njihovo postupno propadanje. Napadnuta voćka se slabije razvija, listovi su sitniji-žuti, a plodovi gube tržišnu vrijednost. Poseban problem predstavlja u rasadnicima, jer ako se namnoži i raznese sadnicama, teško se može suzbiti. Simptomi oštećenja U slučaju jačeg napada kora debla, grana i grančica prekrivena je naslagama starih i novih štitova. Najčešće ju nalazimo na jabuci i krušci, ali i na koštičavom i bobičastom voću (posebno ribizla). Sišući, uš oslabi voćku tako Pripada skupini ekonomski vrlo važnih štetnika voćaka. Najradije napada jabuku i krušku, ali štete čini i na koštičavim i bobičavim voćnim vrstama. Rasprostranjena je u svim područjima uzgoja voća. da vrhovi grana zbog nedostatka hrane počinju sa sušenjem. Na jednogodišnjim sadnicama štitovi su na deblu iznad spojnog mjesta, a na dvogodišnjim na vrhu grana. Mlada stabla za kratko vrijeme propadaju. Plodovi su sitni, neuglednog izgleda i lošeg okusa. Kao reakcija na ubod štetnika, plodovi reagiraju pojačanim stvaranjem antocijana, tako da je kora ispod i oko štitova crvena. Na plodovima se jasno vide štitovi i crveni prsten oko njih, kao znak prisutnosti kalifornijske štitaste uši.. Ovo je osobito izraženo oko čašičnih listića i peteljke. Morfološke odlike vrste Odrasla ženka je spljoštenog izgleda, limunžute do narančaste boje. Štit ženke je okruglog oblika, tamnosive boje, veličine 1,7 do 2,1 mm s koncentričnim krugovima i žućkastim pucem u sredini. Štit mužjaka je nešto manji, tamnosive boje ali izduženoovalnog oblika. Biologija Kalifornijska štitasta uš ima dva naraštaja godišnje, a često se javlja i treća. Prezime ličinke prvog i drugog stadija razvoja ispod štita crne boje. Odrasle ženke formiraju se krajem travnja ili početkom svibnja. Razvoj mužjaka traje nešto brže od ženki, tako da se već od polovine pa do kraja travnja javljaju krilati mužjaci. Let mužjaka pada u vrijeme cvatnje. Vrlo su aktivni, jer žive samo 1-2 dana, a u tom razdoblju moraju oploditi ženku nakon čega ugibaju. Od oplodnje pa do «rađanja» živih ličinki prođe 2035 dana. Ličinke se izvlače ispod majčina štita i kreću se po kori 7-8 sati. Kad pronađu pogodno mjesto fiksiraju se i počinju s prehranom. Vrlo brzo ličinke formiraju štit. Ličinke prvoga generacije ostaju na granama i deblu, a druge generacije odlaze na mlade pupove. Razvoj prve (proljetnog) naraštaja traju 5-6 tjedana, slično kao i drugog (ljetnog). U godinama kada je jesen izrazito topla u rujnu i listopadu može se javiti i treći naraštaj. Suzbijanje Tijekom mirovanja vegetacije koriste se mineralna ulja. Tijekom vegetacije, u vrijeme pojave ličinki prvog stadija razvoja, koriste se insekticidi na osnovi dimetoata (Chromogor 40 ili Perfekthion). BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. Arnova Arnova, rana, izuzetno rodna sorta Faluka Faluka, najrodnija sorta, odlična za kuhanje i pečenje Pekaro Pekaro, crvena kasna sorta, izuzetno rodna, zamjena za Kondor Roko Roko, nova kvalitetna sorta za zimnicu, zamjena za Romano Romano Romano, najkvalitetnija sorta za jelo i zimnicu Monaco Monako, izuzetno kvalitetna rana sorta, odlična kao pekarski krumpir, zamjena za Lisetu Stirling Stirling, odlična sorta za kuhanje, zamjena za Kennebec 28 NARANČA - zimski čuvar zdravlja Dado Marić, dipl. ing. A ko niste znali, naranča je nekada predstavljala “luksuzno” voće koje se darivalo samo u posebnim prigodama. Zbog toga je laganim korakom ušla i u narodne običaje pa se od davnina darivala za Božić i Novu godinu. Osim toga, darivanje naranče bio je najljepši izraz ljubavi i poštovanja. Međutim, narančino stablo imalo je i ukrasnu vrijednost, posebice za Božić, kada bi njegove zimzelene grančice prepune plodova dočaravale sliku božićnog drvca. Ali, ukoliko izuzmemo dekorativnu vrijednost u predstojećim zimskim danima naranča čini bitan čimbenik u borbi protiv prehlada i viroza. Čak je i liječnici preporučuju što češće na jelovniku, posebice zbog toga što je naranča jedan od zapovjednika prehrambene vojske koja se bori protiv zimskih viroza. Svježi sok za top-formu Iako je najpoželjnije jesti svježe naranče ništa manje nije djelotvoran ni sok. Uostalom, čaša svježe iscijeđena soka sadržava 88 mg C vitamina koji poboljšava i apsorpciju željeza. Međutim, treba napomenuti kako iscijeđeni sok trebamo popiti što prije jer je vitamin C vrlo osjetljiv, te brzo propada na zraku i svjetlu. Preporučena količini soka iznosi dvije čaše dnevno i posebice je korisna osobama koje inače loše probavljaju voće. Pošto potiče probavu može pomoći i kod otežane stolice. Narančin sok sadržava najmanje 20 aminokiselina a bogat je i kalijem te siromašan natrijem što je pak značajno za osobe koje provode neslane dijete kod srčanih i bubrežnih bole- sti te povišenog tlaka. Pored toga, kalcij se iz narančina soka izvrsno apsorbira te ga organizam iskoristi čak 37 posto. Stoga, ukoliko ste jedan od sretnika koji posjeduju vrt, osim mandarina i limuna svakako planirajte i barem jedno stablo naranče. Utoliko više jer znanstvenici tvrde da je i kora naranče bogata vitaminom C, betakarotenom i bioflavonidima zbog čega se prethodno naribana može koristiti kao dodatak kolačima i raznim salatama. Tada će osim arome doslovce dati i zdravlje jer sadržava monoterpene, potencijalne tvari u borbi protiv raka. Ali, oprez! Korištenje narančine kore ili pak njezino žvakanje preporuča se samo za neprskane naranče ili naranče iz vlastita vrta, kod kojih znamo podrijetlo. BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. Čuvanje plodova jabuka u kućnim uvjetima 29 Veliki se broj voćara amatera svake godine susreće s problemom čuvanja plodova jabuka. Često se događa da pospremljeni plodovi prebrzo propadnu i tako se izgubi sav trud uložen u njihov uzgoj. Da se to ne bi događalo, potrebno je poznavati najvažnije čimbenike koji određuju skladišnu sposobnost plodova. N ajčešći razlog propadanja plodova poslije berbe je neodgovarajuća zrelost plodova u vrijeme berbe i držanje plodova u neodgovarajućim uvjetima. Osim ovih dvaju osnovnih uvjeta, na duljinu čuvanja plodova utječu i sorta, način berbe i kakvoća plodova. Način berbe Želimo li očuvati plodove jabuka, moramo ih brati isključivo ručno, i to pažljivo. Plod treba lagano uhvatiti rukom za donji dio (čašku), a vrh kažiprsta postaviti na spoj peteljke i rodnog izbojka. Tada polako zakrenemo plod u smjeru kazaljke na satu, istodobno pritiskujući vrhom kažiprsta spoj peteljke i rodnog izbojka. Na taj način ćemo naj- lakše ubrati plod i istodobno ga najmanje oštetiti. Plodove kojima je peteljka otrgnuta treba odvojiti i potrošiti što prije jer se čuvaju slabije od plodova koji imaju peteljku. Odabir plodova za čuvanje i slaganje Za čuvanje treba odabrati samo zdrave plodove, bez vidljivih znakova truleži ili napada štetočina. Plodove koji nemaju peteljku također treba odvojiti i potrošiti što prije jer će oni prije biti napadnuti uzročnicima truleži. Plodovi se mogu čuvati u plitkim letvaricama pažljivo poslagani jedni na druge u nekoliko redova. Također se mogu složiti na police u plitkom sloju. Imamo li manju količinu plodova, dobro ih je posložiti u samo jednom sloju, odvojene jedne od drugih kako bi se izbjeglo širenje truleži s jednog ploda na drugi. Prostorije za čuvanje Jabuke se najbolje čuvaju u hladnjačama koje imaju reguliranu temperaturu zraka, vlažnost zraka i sastav atmosfere (pravilan odnos ugljičnog dioksida i kisika). To su suvremene hladnjače s BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. kontroliranom atmosferom namijenjene za čuvanje velikih količina plodova iz komercijalnih voćnjaka. U kućnim uvjetima prisiljeni smo koristiti različite prostorije, a najčešće su to podrumi. No, nije svaki podrum pogodan za čuvanje jabuka. Idealno je da prostorija u kojoj ćemo čuvati plodove ne bude namijenjena ni za koju drugu svrhu. Čuvaju li se jabuke s drugim voćem i povrćem, lako mogu upiti strane mirise, a također može doći i do bržeg kvarenja i propadanja. Nemamo li drugog izbora, jabuke treba posložiti tako da su, što je moguće više, udaljene od drugog voća i povrća. Čistoća prostorije je iznimno važna. Zidove treba premazati vapnom ili ih prebojiti bojom koja ne sadrži jake mirise i organska otapala. Također je potrebno osigurati što bolju ventilaciju i temperaturu zraka, što je moguće bliže rasponu od 0 do 2°C. Ako je temperatura zraka veća od navedene, čuvanje plodova je znatno kraće. Tako je duljina čuvanja plodova na 10°C oko četiri puta kraća nego na 0°C. Važna je i odgovarajuća vlaga zraka. Ona bi se trebala kretati u rasponu od 85-95°C. Prof.dr.sc. Tomislav Jemrić Zavod za voćarstvo Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu KAMINI I PEĆI NA ČVRSTA GORIVA Veliki izbor kamina i peći na čvrsta goriva DIAVOLINA prah za dimnjake Jednostavno i bez prljanja Vaš dimnjak će opet prodisati Kemijski uništava čađ, čisti peći na ugljen i drva. Tajna praha Diavolina Spazzacamino je u kemijskoj reakciji koja se aktivira kada proizvod dođe u dodir sa toplotom ugljena razvijajući tako paru koja odmah oslobađa dimnjak te nema potrebe za fizičkim ručnim uklanjanjem čađe. Za peći, peći na drva ili kamine. 32 CURAFORA SEGENTRANGE izrazito otporan hibrid iz skupine Citrusa Ivan Čuljak, dipl. ing. O d prastarih vremena, želja mnogih ljudi bila je pomaknuti uzgoj biljaka iz roda ”Citrus” (mandarina,naranča limun…) što dalje na sjever. Na tom pitanju radili su mnogi svjetski znanstvenici. Rađena su mnogobrojna križanja (hibridizacije) raznih vrsta roda ”Citrus” s vrstom ”Poncirus trifoliata” u nadi da će uspjeti svojstvo otpornosti na niske temperature koje nosi ”Poncirus trifoliata” prenijeti na novonastali hibrid a istodobno zadržati svojstva ishodišne vrste. Tako su nastajali mnogi hibridi: ”Citradarin”,”Citrange”, ”Citrangequat” itd. Međutim, novonastali hibridi nisu opravdali očekivanja, naime nije postignuta željena otpornost na niske temperature a izgubila su se i organoleptička svojstva koja su inače bila karakteristična za ishodišnu vrstu. Neki od njih, zbog dominantnog utjecaj “Poncirusa” uopće nisu jestivi ali su poslužili kao vrlo kvalitetne podloge za cijepljenje (kalemljenje) mnogih vrsta iz roda “Citrus”. Međutim, gore navedena želja kako običnih ljudi tako i znanstvenika nije dopustila da se odustane. Ponovno se krenulo s križanjem (hibridizacijom). Ovaj put križani su hibridi takozvanoga prvog naraštaja s raznim vrstama roda Hibrid Curafora ali i ostale vrste agruma, možete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku. “Citrus” i tako su dobiveni takozvani hibridi drugog naraštaja koji su napravili veliki pomak kako u otpornosti na niske temperature tako i u prenošenju organoleptičkih svojstava karakterističnih za ishodišne vrste a pritom je gorak okus “Poncirusa” sveden na minimum. Jedan od tih hibrida drugog naraštaja koji je opravdao očekivanja je “CURAFORA SEGENTRANGE”. Curafora segentrange Radi se o hibridu drugog naraštaja (Citroncirus F2 x [(x Poncirus C. sinensis trifoliata) x C. reticulata?]. Curafora razvija srednje bujno stablo , lišće je tamno zelene boje i monofoliat. Izboji su dugački i vitki s bodljama. Plodovi su veličine Clementine i oblika naranče, uglavnom bez sjemenki. Kod određenog postotka plodova na dnu ploda može se primijetiti ‘’pupak’’ što je inače značajka naranči iz grupe ‘’Pupčarke’’(Naveline Orange). Kora je tanka i lako se odvaja od pulpe, koja je umjereno sočna s okusom koji je zapravo mješavina okusa vrsta od kojih je nastala .Ubraja se u skupinu srednje kasnih sorti tako da su plodovi spremni za branje u drugoj polovici studenog. Odlično podnosi niske temperature. Mi smo je provjerili na -15 °C, Međutim, postoje podaci da je sa vrlo malim oštećenjima preživjela -24°C ,naravno riječ je o odrasloj biljci. BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. 33 Najpoznatije hercegovačke sorte šipka Ivana Markota, dipl. ing. Š ipak (Punica granatum L.) je voćna vrsta čiji je uzgoj tradicionalno vezan za područje Hercegovine. Današnja proizvodnja je mala, a zbog svoje nutritivne vrijednosti zaslužuje veću pažnju. Šipak je skromnih zahtjeva u uzgoju i daje visoke prirode. Zadnjih nekoliko godina povećano je zanimanje za uzgoj šipka zbog njegova dijetoterapeutske vrijednost na ljudsko zdravlje. Na uzgojnom području Hercegovine prisutan je veliki broj autohtonih i introduciranih sorata koje nisu evaluirane u odnosu na hladnoću, sušu i bolesti. Pored toga ne postoje sustavna istraživanja kakvoće ploda, sadržaja šećera, kiselina, flavonoida, vitamina C itd. Stoga izbor odgovarajućeg sortimenta predstavlja problem. Današnja globalizacija dobra je za tržište kao i za razmjenu sorata, ali isto tako i opasna zbog moguće eliminacije lokalnog sortimenta. Introducirane sorte nisu uvijek prikladne za nove agroekološke uvjete. Glavaš Sorta Glavaš je najzastupljenija sorta šipka u Hercegovini, kako u amaterskim BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. voćnjacima tako i u novim intenzivnim nasadima šipka. Glavaš je sorta šipka velike rodnosti i bujnosti. Unatoč sve većem trendu preferiranja slatkih sorata, ova sorta i dalje zadržava prvo mjesto pri podizanju novih nasada. Plodovi Glavaša počinju dozrijevati početkom i u prvoj polovici listopada ovisno od lokaliteta i klimatskih uvjeta. Oblik ploda je okruglast, a rjeđe je spljošten. Na polovima je zaobljen dok su rebra slabo izražena. Plod je velik do vrlo velik, prosječne težine oko 500g, mada težina dosta varira uslijed različitog vremena zametanja. U uvjetima intenzivne obrade tla, navodnjavanja i gnojenja su zabilježeni plodovi težine od preko 1kg. Boja kore varira od žuto-zelene preko žute do intenzivne crvene ili ružičaste boje. Ipak najčešći su plodovi sa temeljnom žutom bojom, dok su sa sunčane strane crveni ili ružičasti. Kora je prilično debela, tako da nisu rijetki plodovi sa debljinom kore na ekvatoru od 5 mm i na polovima od 10mm. Ispunjenost ploda zrnjem je osrednja. Zrna su velika lijepe svijetlocrvene boje koja u punoj zrelosti prelazi u intenzivnu crvenu boju, dosta su sočna. Sok je osvježavajućeg slatko-kiselog okusa, harmonične, ugodne te Glavašu svojstvene arome. Po kemijskom sastavu pripada skupini kiselih sorata. Sadržaj ukupnog šećera kretao se do 9,52 % . Konjski zub Ova sorta je u novije vrijeme introducirana na ova područja i uglavnom se uzgaja na okućnicama, prvenstveno zbog veličine plodova. Sorta je dosta bujna, a osrednje je rodnosti. Konjski zub, u našim uvjetima, dozrijeva sredinom listopada. Plod je okruglast, a na polovima lagano spljošten. Rebra duž ploda su slabo izražena. Plodovi su vrlo veliki i po tome je ova sorta najpoznatija. Prosječna težina je oko 560 g premda ima plodova, u intenzivnom uzgoju, koji dostižu težinu i do 1000 grama. Temeljna boja kore je ružičasto-crvena, rjeđe žuta, a na osunčanoj strani prelazi u intenzivnu crvenu boju. Debljina kore je od 3 do 5mm. Ispunjenost ploda zrnjem je dobra, randman soka je vrlo velik i po tome seova sorta ubraja u najproduktivnije. Zrna su velika,ružičaste, a u punoj zrelosti crvene boje. Jako su sočna. Sok je umjereno sladak. Ugodne je arome. Randman soka je vrlo velik. 34 Jesensko-zimska sadnja voćaka i vinove loze U toplijim južnim krajevima sadnja voćaka i vinove loze može već početi u jesen i zimu. Prednost te sadnje treba iskoristiti, upravo zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Zbog toga posađene sadnice bolje se primaju i ujedno bolje rastu tijekom prve vegetacijske godine. Mladen Karačić, dipl. ing. Sadnja voćaka i vinove loze Proteklih nekoliko godina kasna jesen i početak zime su relativno topli i bez veće količine padalina. Upravo takvo vrijeme je idealno za sadnju voćaka i vinove loze. Već na početku sadnje treba obratiti pozornost na činjenicu, a koja se najčešće zanemaruje da se sadnice nabavljaju samo od povjerljivih dobavljača. Znači, sadni materijal mora imati deklaraciju o vrsti i podrijetlu sadnog materijala. Sadnice voćaka treba nabaviti što ranije, odnosno u jesen ili zimu jer je u jesen najbolja ponuda različitih sorata. U rasadnicima se obično nalaze jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice, a prednost se daje jednogodišnjim. Sadnica voćke mora ispunjavati sljedeće uvjete: spoj podloge i plemke mora biti čvrst i bez napuknuća, stablo mora biti ravno, koje mora imati 2 – 4 pravilno raspoređene primarne grane, korijen mora biti dobro razvijen i nijedan pup na grani ne smije biti otvoren. Prije neposredne sadnje predstoji priprema tla, koja se odnosi na duboko oranje tla u ljeto ili početkom jeseni. Uz to se u tlo unose neophodna gnojiva, tj. obavlja se meliorativna gnojidba s ciljem poboljšanja plodnosti tla. U praksi se obično gnojidba obavlja s 300 – 600 dt/ha stajskog gnojiva, 2200 kg/ha fosfornih gnojiva, te 1200 kg/ha kalijevih gnojiva. Prednosti sadnje u jesen i zimu Sadnja voćaka i vinove loze se obavlja u jesen-zimu i na proljeće, dakle u mirovanju vegetacije. Prednosti sadnje voćaka i vinove loze u jesen i zimu leži u više čimbenika. Veoma je važno da tlo nije smrznuto i da je temperatura iznad nule, što je u južnom dijelu zemlje veća vjerojatnost. Naime u tom razdoblju je tlo još toplo i vlažno, pa tako posađene sadnice imaju povoljne uvjete za ukorijenjavanje u tlu, a s tim i mogućnost obnove korjenove mreže. Oštećena mjesta na korjenu lakše zacijele i omogućuje se rast obrastajućeg korijenja. Pored toga tlo se slegne pa se uspostavi bolji kontakt između tla i korijena. U proljeće, dakle, prije početka vegetacije korijenje nastavlja intenzivan rast i sadnica s tim postane sposobnija da nadzemni dio bude opskrbljen potrebnim hranjivima i vodom za daljnji rast. Sve je to razlog više da se posađene sadnice bolje prime, a s tim brže i bolje nastave svoj razvoj u proljeće. BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. 36 PITANJA I ODGOVORI Aprijum-križanac marelice i šljive U pretprošlom broju objavili ste zanimljivu reportažu u kojoj je spomenuta tzv. brazilska marelica, čiji je plod tri puta veći a stablo otpornije u odnosu na klasične sorte marelice. Ali, ima li ta vrsta svoj stručni naziv ili je isključivo riječ o nama nepoznatoj sorti marelice izrazito krupnih plodova? Prilgodom posjete navedenog rasadnika odmah sam uočio spomenutu „marelicu“ (matično stablo) koju do sada nisam imao prilike zamijetiti na našim terenima. Isto tako, dosadašnjim obilaskom pojedinih velikih registriranih voćnih rasadnika na području BiH, Hrvatske i Srbije «brazilsku marelicu» nisam mogao uočiti. Jednim dijelom to je i razumljivo stoga što se ova sorta/vrsta ne nalazi na sortnoj listi pa se stoga i ne smije proizvoditi u voćnim rasadnicima. Međutim, plodove spomenute marelice jasno sam vidio i konzumirao, te vam iz prve ruke mogu reći kako se radi o uistinu neobičnoj voćnoj vrsti. Ali, u brojnoj stručnoj literaturi koju posjedujem o voćnim vrstama, o ovoj vrsti nema niti spomena. Ipak, prateći i proučavajući inozemnu literaturu da se uočiti sličnost navedene voćke s križancem marelice i šljive, koja nosi stručni naziv Aprijum. Dakle Aprijum je svojevrstan hibrid nastao križanjima i po ukusu podsjeća na obogaćenu mješavinu marelice i šljive. Radi se o voću velike slasti koje sadržava više šećera nego marelica i šljiva. Navedeni Aprijum se proizvodi u okviru tvrtke «Zaiger’s Genetic’s» te se plantažno uzgaja na području Kalifornije, zbog čega je jasno kako mu hercegovačka klima više nego odgovara. Jednu sadnicu imam posađenu u vlastitom voćnjaku ali za prave podatke o njezinoj rodnosti i adaptabilnosti našim krajevima morat ćemo, nažalost, pričekati nekoliko godina. Ivan Perić,dipl.ing. Sadnice žižule? Zanima me je li moguće u našim vrtnim centrima pronaći vrlo rijetku voćnu vrstu zvanu žižula. Osim toga, nije mi poznato može li se ova voćka uzgajati na području Čitluka te kako podnosi sušnija i oskudnija tla. S obzirom da planiram posaditi više sadnica žižule zanima me i razmak sadnje, vrijeme rezidbe te način pripreme sadnica za sadnju. Žižula je doista rijetka ali ništa manje vrijedna voćna vrsta. Vrlo dobro podnosi uzgoj na sušnim tlima koja su siromašna hranjivim tvarima. Razumljivo, ukoliko pla- nirate podignuti nasad žižule trebate voditi računa da je tlo bogato organskom tvari,te da je potrebno osigurati i navodnjavanje, posebno u kritičnim fazama razvoja žižule. Međuredni razmak sadnje treba iznositi 5 m, koliko iznosi i razmak u samom redu. Ipak, u novije vrijeme prakticira se i nešto gušća sadnja, i to na razmak 3 x 3 metra. Što se tiče samih termina rezidbe, prakticiraju se ljetna i zimska, ali je važno napomenuti da sa zimskom rezidbom nije potrebno žuriti jer postoji opasnost od šteta koje mogu izazvati niske temperature na samom početku vegetacije. Što se tiče same pripreme sadnica za sadnju, ona je ista kao i za ostale voćne vrste s tim da ne smijemo zaboraviti prikratiti sadnicu na visinu od 30 cm. Spomenuto prikraćivanje je posebno važno provoditi na našim terenima jer na taj način povećavamo otpornost posađenih sadnica na sušu i vjetrove čime izravno povećavamo postotak primljenih biljaka. Spomenimo još da je žižula prilično tolerantna voćka koja uspijeva i na terenima nepodobnim za većinu ostalih voćnih vrsta te je stoga bez ikakvih poteškoća možete uzgajati i na području Čitluka. U Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama i Čitluku možete nabaviti sadnice žižule. Dado Marić,dipl.ing. Rezidba ruža U svom vrtu, pored različitog ukrasnog grmlja, imam i nekoliko ruža. Zanima me smiju li se ruže orezivati tijekom kasne jeseni, odnosno, početkom zime? Glavna rezidba ruža se ne obavlja tijekom jeseni, odnosno, početkom zime nego rano u proljeće, što znači početkom ožujka ili travnja prije nego što izbiju same mladice. Iznimku pak čini rezidba prigodom jesenske sadnje. Inače se na jesen ne provode druge mjere rezidbe osim prijeko potrebnih korektura, bez kojih ne bi bilo moguće osjetljive sorte zaštititi od mraza. Bilo kako bilo, grane i grančice ne smijemo skraćivati drastično jer time riskiramo da se nakon zimskih mjeseci, tijekom kojih se na jakom mrazu neke grane mogu smrznuti, krošnja drastično reducira i ruža sljedećeg ljeta mnogo slabije cvate. S druge strane, divlje izdanke trebamo uklanjati čim se pojave, a riječ je o izdancima koji izbijaju izravno iz podloge ispod mjesta kalemljenja. Lako ih možete raspoznati jer imaju drugi oblik lista i boju kore a moraju se uklanjati jer ruži nepotrebno oduzimaju hranu. Dakle, sada tijekom jeseni ruža se orezuje samo u nuždi! Mladen Karačić,dipl.ing. Zapretci na granama jabuke U svom vrtu imam nekoliko stabala jabuke. Tijekom ljeta primijetio sam na stablima neobične pređaste zapretke unutar kojih su bile gusjenice. Sada kada je lišće otpalo na stablima se uočavaju ti isti zapretci. Što da radim? Vaš vjerni čitatelj iz Rame. Ove godine na području općine Rama zabilježena je veća pojava zlatokraja (Euproctis chrysorrhoea). Radi se o štetniku šuma koji u godinama kada se javi u većoj brojnosti može pričiniti i štete na voćnim vrstama. Najčešće stradaju voćnjaci jabuka koji se nalaze u blizini šuma. Ono što vi treba da uradite jest da škarama odsiječete grane na kojima se nalaze zapretci i da ih spalite. Velimir Lasić,dipl.ing. Suzbijanje vrbotoča Ove godine, u voćnjaku sam primjetio veliki broj bušotina na deblima jabuka i trešanja. Istina, riječ je o manjem broju stabala s tim da sam slične simptome uočio i na lipi posađenoj nedaleko od voćnjaka. Je li riječ o istom štetniku i na koji način se on suzbija? Najvjerojatnije se radi o vrbotoču koji najčešće napada stabla jabuke, kruške i trešnje. Međutim, ne ostaju pošteđena ni ukrasna drveća-lipe, vrbe, javori, platani i sl. S druge strane, uništavanje navedenog štetnika dosta je problematičnostoga što vrbotoč buši hodnike prema sredini debla. Metode suzbijanja se uglavnom svode na mehaničko uništavanje ličinki unutar debla i grana. U tu svrhu najčešće se koristi svinuta žica. Vrh žice se savije u vidu kuke i ugura u bušotinu te se gusjenica vrbotoča nastoji izvući van debla i uništiti. Ukoliko vam to ne polazi za rukom, u bušotinu možete ugurati vatu prethodno natopljenu u eter ili kloroform. Ipak, poželjnije je u otvor na deblu uštrcati insekticid u većoj koncentraciji od normalne. Nakon toga, bušotine se obavezno trebaju zatvoriti kalemarskim voćkom. Osim vrbotoča slične štete na granama pravi granotoč koji se suzbija na isti način. Ali, za razliku od vrbotoča, kod napada granotoča imate malu prednost jer pojedine, napadnute grane možete otpiliti i spaliti. Ivica Doko,dipl.ing. BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. 2011/12 Bosnia andhHerzegovina’s C oice MIŠOMOR Gotovi mamci za efikasno suzbijanje miševa i štakora. Za unutarnju i vanjsku upotrebu. Dostupno u pakiranjima: 100g, 150g; 250g i 500g. 38 Ne upotrebljavajte pljesnivi kukuruz Kukuruz se kod nas koristi za prehranu ljudi i domaćih životinja. Na zrnu kukuruza u polju tijekom vegetacije, pogotovo kasnije tijekom skladištenja, javlja se veći broj fitopatogenih gljivica, koje značajno mogu utjecati na urod a osobito na kakvoću ploda. Prof. dr. sc. Tihomir Miličević N ajvažniji je problem koji se veže uz te parazitske gljivice stvaranje određenih spojeva, s izrazito štetnim djelovanjem na ljude i životinje, ako koriste takav zaraženi kukuruz u prehrani. Gljivice koje stvaraju takve štetne spojeve uglavnom dolaze iz rodova Fusarium, Aspergillus i Penicillium. Spojevi koji nastaju kao produkt njihova metabolizma nazivaju se mikotoksini, i oni mogu prouzročiti vrlo opasne bolesti zvane mikotoksikoze, i na čovjeku, ali i na životinjama hranjenima zaraženim kukuruzom. Mikotoksini su izrazito mutageni, genotoksični i kancerogeni spojevi, i stoga je vrlo važno uočiti prisutnost tih gljivica i takav kukuruz u potpunosti izbaciti iz prerade za hranu ljudi i domaćih životinja. Kod nas se čini velika pogreška, jer se vrlo često baš takav zaraženi kukuruz koristi za hranidbu domaćih životinja, prije svega svinja, a onda preko mesa koje jedemo od životinja hranjenih takvim kukuruzom, mikotoksini koji se tada već nalaze u mesu, prouzročuju mikotoksikoze i na ljudima. Najčešći mikotoksini koje stvaraju ove gljivice na kukuruzu su iz skupine fumonizina, ohratoksina, zearalenona, trihotecena i dr. Što je pljesnivost kukuruza? Pljesnivost kukuruza je zajednički naziv za bolest na zrnu kukuruza, koje prouzročuje više vrsta patogenih gljivica i ova bolest je najštetnija i najopasnija na kukuruzu u našim uvjetima, ali i u cijelom svijetu. Bolest se javlja potkraj vegetacije još u polju, na klipu kukuruza, ali i poslije u tijeku skladištenja u silosima. Najvažniji uzročnici su gljivice iz roda Fusarium. Jedna od njih je vrsta Fusarium graminearum, koja prouzročuje tzv. ruzičastu pljesnivost kukuruza. Obično se simptomi javljaju ili na dnu ili na vrhu klipa kukuruza, a između redova zrna pojavljuje se karakteristični svjetloružičasti micelij, po kojem se bolest i naziva ruzičastom pljesnivošću i vrlo lako raspoznaje. Druge vrste parazitskih gljivica iz roda Fusarium, koje također uzrokuju pljesnivost su Fusarium moniliforme i Fusarium subglutinans. Obično se bolest koju prouzročuju ove dvije gljivice još naziva i fuzarijska pljesnivost. Simptomi se javljaju obično na pojedinačnim zrnima ili skupini zrna, a preko njih se oblikuje karakteristična brašnasta bijela prevlaka. Time se ovi simptomi razlikuju od simptoma ružičaste fuzarijske pljesnivosti, koja se kako smo rekli javlja na dijelovima klipa (vrhu ili dnu), ili čak na cijelom klipu i stvara ružičasti micelij. Mikotoksini koje stvaraju gljivice iz ovog roda najčešće su iz skupine fumonizina. Uz gljivice iz roda Fusarium pljesnivost na kukuruzu mogu izazvati i duge gljivice iz rodova Aspergillus, Penicillium. Obično naseljavaju mehanički oštećena zrna kukuruza, stvarajući karakteristične prevlake. Ako je riječ o gljivicama iz roda Aspergillus, onda su to crne ili zelenožute prevlake, a ako je riječ o rodu Penicillium, onda su to prevlake plavozelene boje. Aspergillus vrste uglavnom stvaraju mikotoksine iz skupine ohratoksina, aflatoksina, patulina i dr. Pencillium vrste uz ove stvaraju i mikotoksine grizeofulvin, pencilinsku kiselinu i dr. Sve spomenute gljivice uvijek su prisutne u prirodi na poljima kukuruza, a intenzivnije se javljaju u uvjetima vlažnog vremena, s tim da je vlažno i toplo vrijeme pogodnije za širenje bolesti koje uzrokuju gljivice iz roda Fusarium, a vlažno i hladno vrijeme za druge spomenute gljivice. Iz polja ove gljivice nastavljaju razvoj na zrnu kukuruza i tijekom skladištenja, pogotovo ako im uvjeti u skladištima odgovaraju, a to se obično događa ako se skladišti još vlažan kukuruz. Zaštita Zaštita od pojave ovih izrazito štetnih i po zdravlje ljudi i životinja opasnih gljivica, provodi se uzgojem otpornijih kultivara, a najbitnije je da kukuruz prije prevoženja u skladišta bude s malim postotkom vlage i da skladišta imaju mogućnost prozračivanja, čime se smanjuje mogućnost razvoja ovih gljivica, a time i pojave mikotoksina. BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. 39 Žitarice u zimskom razdoblju Mario Ćubela, dipl. ing. Z ima je karakteristično razdoblje mirovanja većeg dijela vegetacije. Jedine zelene oaze na pustim poljima su najčešće usjevi ozimih žitarica. Pošto se one najviše siju u područjima s oštrijom kontinentalnom klimom, gdje se temperature često spuštaju ispod 00C, bitno je obaviti sve aktivnosti da se usjev što bolje zaštiti tijekom zime. Najveće gubitke u proizvodnji ozimih žitarica izazivaju niske zimske temperature. Utjecaj niskih temperatura na usjeve Žitarice se razlikuju po svom genetičkom potencijalu, pa je tako i otpornost prema niskim temperaturama, različita za pojedine vrste. Najotpornija je raž koja izdrži temperature i do – 330C, zatim pšenica do – 250C, dok ječam i zob izdrže temperature do – 170C. Međutim, i unutar pojedinih vrsta, otpornost se može razlikovati od sorte do sorte. BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. Najčešće izmrzavaju stariji listovi, što i nije prevelika šteta ako mladi bočni listići ostanu zdravi. Ozimi usjevi su najosjetljiviji na niske temperature u samom periodu nicanja, i kasnije na proljeće u razdoblju busanja. Osobito je štetan utjecaj niskih temperatura na biljku kad dođe do naglog snižavanja temperature ispod 00C. Zato je za ozime usjeve žitarica bitan proces tzv. kaljenja koji se odvija kontinuirano i spontano u prirodi. Nakon ove faze žitarice su pripremljene za niske zimske temperature. Snježni pokrivač tijekom zime jedan od najboljih načina zaštite od niskih temperatura. Preventivne mjere zaštite usjeva od izmrzavanja Prigodom odabira sjemena za sjetvu potrebno je voditi računa o genetskoj otpornosti sorte prema niskim zimskim temperaturama, uzevši u obzir klimat područja na kojem se vrši sjetva. Termin sjetve je također bitan, da se biljka može na vrijeme pripremiti za na- dolazeće nepovoljne uvjete. Optimalan termin sjetve za pšenicu je 15-25 listopada, ovisno od podneblja i vremenskih uvjeta koji vladaju u vrijeme sjetve. Osnovno je da žitarica uspije razviti prva 3-4 lista, tj. dostigne fazu busanja i završi početnu etapu rasta (prvu etapu organogeneze), prije nadolaska nepovoljnih vremenskih uvjeta. Opskrba biljke dostatnom količinom hranjiva, također je jedan od preduvjeta normalnoga početnog rasta i razvoja. Zato je bitna osnovna gnojidba žitarica koja se obavlja prije sjetve. Ostale aktivnosti na ozimim usjevima tijekom zime Zaštitu usjeva od poljskih miševavoluharica je također bitno provoditi Ona se sastoji od uporabe odgovarajućih mamaka. Ako je jesen obilovala oborinama u obliku kiše, moguće je da se na nepropusnim tlima formiraju barice ležeće vode. U takvim slučajevima je vodu potrebno ispustiti otklanjanjem neravnina na tlu. Također, na tako neravnom tlu, pri niskim temperaturama, može doći do stvaranja ledene pokorice od zaostale vode ili otopljenog snijega koju treba odmah razbiti. Ako su česte pojave naizmjeničnog smrzavanja i otapanja, posebno u krajevima bez snijega, može doći do isplivavanja mladih biljčica s korijenom iznad tla, tj. da izgube kontakt sa tlom. Ako je to masovnija pojava, potrebno je obaviti lagano valjanje tla pod usjevom uporabom glatkih valjaka. Time će mlade biljčice uspostaviti ponovni kontakt sa tlom. Suha i mokra hrana za pse Suha hrana za pse: Friend Everyday 3kg Friend Mix 3kg Friend Junior 3kg Friend Everyday 1kg Friend Mix 1kg Friend Junior 1kg Friend Everyday 10kg Friend Mix 10kg Mokra hrana za pse: Friend 415g govedina Friend 415g piletina Friend 1240g govedina Friend 1240g piletina Friend 1250g divljač Suha i mokra hrana za mačke Suha hrana za mačke: Friend 300g govedina Friend 300g mix Friend 300g losos Mokra hrana za mačke: Friend 415g govedina Friend 415g piletina Friend 415g riba Friend 800g govedina Friend 800g mix Friend 800g losos 42 ČAŠICOM DO ZDRAVLJA Vjerojatno niti jedno piće nije pobudilo toliko zanimanje moderne medicine kao vino. Tako mu se pripisuje zaštitna uloga kod nekih bolesti srca, demencije i drugih bolesti starenja. Upitno je samo, koliko u svemu tomu ima istine, a koliko želje da se u to vjeruje dok je za žene i mlađe ljude dovoljno svega 0,2 litre. Učimo od Francuza! Mr. sc. Nino Rotim Č ovjekova ljubav prema grožđu, ne samo zbog pretakanja u plemenitu kapljicu, traje više od 8000 godina. O tome govori više od 60 vrsta i 8000 sorti vinove loze. Vinogradi se pak protežu na svim kontinentima pokrivajući površinu od oko 101.200 četvornih kilometara. Godišnje se u njima ubere cca 72 milijuna tona grožđa, i to za vino, te razne sokove i jelo. Inače, grožđe se preporuča za konzumaciju jer je bogato lako probavljivim šećerom (16 posto), vitaminima A i C, vitaminima B skupine, a sadržava i značajne količine kalija i željeza. Bez obzira na to, je li bijelo ili crno, u 100 grama sočnih bobica nalaze se oko 62 kalorije. Osim toga, grožđe je poznat čistač organizma jer pomaže u uklanjanju štetnih tvari, a pošto sadržava znatne količine željeza pomaže i u suzbijanju anemije. Vino i zdravlje Posljednjih godina puno se priča o tome kako ljudi koji umjereno konzumiraju vino imaju manju učestalost srčanih udara, te žive dulje u odnosu na potpune apstinente. Tako, najnovija istraživanja pokazuju da ljudi koji piju od 1,5 do tri decilitra vina dnevno imaju najniži rizik obolijevanja. Pored toga, postoji nepisano pravilo koliko čovjek može popiti vina bez štetnijih posljedica za organizam, a da to bude i korisno. Naime, bez posljedica za zdravlje, čovjek može konzumirati 1 gram alkohola po svakom kilogramu težine tijekom 24 sata. Drugim riječima, čovjek prosječne težine od 80 kg koji je uz to izložen tjelesnim naporima, može dnevno uz objed i večeru popiti jednu butelju vina (0,75 l), jačine između 10 i 12 vol % alkohola. Za onoga tko se ne izlaže tjelesnim naporima bit će dovoljno 0,3 l vina Iako se u idiličnom nam imenu Hercegovina, krije pojam vino, njegova konzumacija i potrošnja ne zauzima ni deseti dio francuske potrošnje. Zbog svega toga, znanstvenici su desetljećima upravo i istraživali navike Francuza te su time došli i do zanimljive teorije. Dakle, istraživači su godinama pokušali odgonetnuti kako je moguće da Francuzi jedu toliko masnoća, a opet nemaju srčanih problema. Pokazalo se da je samo mali i pomalo upitan dio odgovora na pitanje toga «francuskog paradoksa» resveratrol pronađen u crnom vinu. Naime, prehrana u Francuskoj bogata je mastima i po svojim značajkama rizična za pojavu kardiovaskularnih bolesti. No, pažljivim proučavanjem značajki i razlika francuske i američke prehrane, znanstvenici su zaključili da je osnovna razlika umjereni dnevni unos crnog vina. Tako statistički podaci navode kako prosječan Francuz popije oko 60 litara vina, i to većinom crnog, a za usporedbu prosječni Amerikanac samo 15 litara vina godišnje. Zato se jednostavno nametnuo odgovor kako crno vino «štiti Francuze». Zanimljiv je i podatak kako vino sadrži oko 400 sastojaka no njihova je hranjiva vrijednost od 600-700 kalorija po litri, zbog čega se u nekim zemljama ono ubraja u prehrambene artikle. Bilo kako bilo, činjenica je da su sastojci vina preporučljivi za ljudski organizam, jer upravo neki od njih umanjuju toksičnost alkohola. To je ujedno i razlog zašto lakše podnosimo alkohol vina u odnosu na ostala žestoka alkoholna pića. Ali oprez. Ipak treba znati kako je u umjerenosti spas- barem što se vina tiče! BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. MED – izvor životne energije 43 Nekoć se med koristio za pripravljanje različitih lijekova, kao energetski pripravak koji je omogućavao preživljavanje. Danas se med koristi u medicinske i kozmetičke svrhe, ali i kao neizostavna cijenjena namirnica… Mladen Karačić, dipl. ing. P rvi zimski dani sa sobom donose i opasnosti od prehlada, viroza i gripe. Stoga, kako bi ojačali organizam i time spriječili nastanak i pojavu bolesti, ljudi sve češće posežu u bogatu riznicu prirodnih lijekova. A jedan od najstarijih, spominjan i u drevnoj medicini upravo je med. Tako je još od najstarijih vremena med služio kao jelo i piće za jačanje organizma i kao lijek za mnoge bolesti. Među istočnim narodima se čak smatralo da je med rajski poklon i svemogući lijek. Rekli bismo da su ti drevni narodi bili u pravu jer med i medni pripravci pokazali su se više nego izvrsnima u liječenju bronhalne astme, kroničnog laringitisa, dišnih infekcija, upornog kašlja, raznih vrsta alergija, ulceroznog kolitisa, kroničnih probavnih smetnji i drugih bolesti. A kao ni jedan drugi proizvod, med je sam po sebi odličan prirodni konzervans, što znači da mu nije potrebno dodavati aditive koji bi ga čuvali od kvarenja. Dokaz za to je upotrebljiv med stariji od 2000 godina pronađen u antičkim ruševinama u blizini Napulja. Zablude o kristaliziranom medu! Iako je to neupućenim ljubiteljima meda teško dokazati, kristalizacija tj. zgrušavanje meda potpuno je prirodna pojava. Svjesni da potrošači u većini slučajeva žele kupiti samo tekući med, pčelari na etiketama staklenki često BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. navode istinitu rečenicuprirodno svojstvo meda je da kristalizira. Čak štoviše, kristalizacija je upravo znak da se radi o pravome kvalitetnom pčelinjem produktu. Činjenica je i da pojedine vrste meda brže (repičin i vrbin) a pojedine sporije (bagremov, vrijeskov i kaduljin) kristaliziraju. Međutim, to je zato što svaki med ima svoje specifičnosti. S druge strane, žitki ili tekući med je najčešće manje ljekovit jer ga obično proizvode nesavjesni pčelari koji ga uglavnom dobivaju zagrijavanjem na visokim temperaturama, u odnosu na onu koja vlada u košnici. Na taj način, uslijed visoke temperature, med brzo gubi na kakvoći zbog čega ga uostalom nije uputno ni stavljati u tople napitke poput čaja. Spomenimo kako stručnjaci tvrde da se najviše korisnih sastojaka iz meda iskoristi njegovim smještanjem u usnu šupljinu (ispod jezika) uz njegovo lagano otapanje (sisanje). Time je ljekovitost meda barem za 10 puta uvećana u od- nosu na njegovo stavljanje u tople napitke. Koji je med najbolji? Možemo slobodno ustvrditi kako je svaki med dobar, samo je stvar ukusa kojem će se dati prednost. Ali, tu je veoma bitna i navika pojedinih krajeva. Tako, dok se u Bosni cijeni bagremov med, u Hercegovini kažu da nema ništa bez kadulje i vrijeska. Pošto sam osobno i kušao različite vrste pčelinjih proizvoda prednost svakako dajem hercegovačkim vrstama meda koji su protkani tilovinom, biljkom koja daje poseban «šmek» svim autohtonim hercegovačkim proizvodima, počevši od meda pa sve do janjetine. Možda sam i više nego subjektivan ali bosanske vrste meda su nekako previše blage za moj istančani ukus koji itekako zna prepoznati kvalitetu. Međutim, kako kažu, vrsni hercegovački pčelari: «med s hercegovačkih prostora je jedinstven zbog kakvoće trava koje možemo pronaći jedino na ovim krševitim područjima. Stoga je naš med prava riznica ljekovitih tvari.» Bilo kako bilo, jedno je sigurno- niz je razloga za korištenje meda u prehrani. Lako se i gotovo potpuno probavlja te je jedna od rijetkih namirnica koja ima potpunu iskoristivost u organizmu. Jednostavno rečeno, med je najbolji od svih ugljikohidrata, toliko je probavljiv da ga naši organi gotovo bez ikakvog opterećenja odmah prenose izravno u krv. Zato je tijekom hladnih zimskih dana med s pravom hit namirnica mjeseca! 44 Pčele kroz zimu Tijekom zimskog razdoblja pčele na pojačanu hladnoću odgovaraju pojačanom proizvodnjom topline i održavanjem temperature svojeg tijela i unutar košnice. Kruno Lažec, dr. vet. med. P rodori toplog vjetra i iznadprosječne temperature tijekom studenog s jedne strane su dobrodošli pčelama za pročisne izlete, a s druge strane, gotovo svakodnevno raspuštanje i ponovno oblikovanje zimskog klupka prouzročilo je povećanu potrošnju meda i stvaranje većih količina vlage. Ta je prekomjerna vlaga u krajevima s dugotrajnom maglom teže izlazila iz košnica. Zbog toga je i ove zime potrebno češće pratiti zalihe meda i provjeravati košnice. Nakon tretiranja protiv varoe pčelama moramo osigurati što veći mir u pčelinjaku tijekom zimskih mjeseci. Iako ova zima nije započela uobičajenim hladnoćama unutar košnice se svejedno odvijaju procesi zagrijavanja. Tijekom zimskog razdoblja pčele na pojačanu hladnoću odgovaraju pojačanom proizvodnjom topline i održavanjem određene temperature svojeg tijela i unutar košnice. Proizvodnja topline sagorjevanjem meda ima i određene popratne produkte, kao što su u ovom slučaju vodena para i ugljikov dioksid. Pčele snižavanje temperature okoline, pa tako i vlastitog tijela mogu podnijeti samo do određene granice. Kao samostalne jedinke ograničene su i u proizvodnji i održavanju topline. Na niskim temperaturama moraju se međusobno BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. 45 udružiti kako bi mogle preživjeti, a početkom kalendarske godine i produženjem svjetlosnog dana početi njegovati leglo. Upravljanje toplinom tijela kod pčela nije u potpunosti razjašnjeno. One nemaju veliku mišićnu masu niti obilno krzno koje bi proizvodilo i sačuvalo toplinu. Također razdoblje zime ne provode u stanju sna, nego samo prividno miruju. Jedna od teorija je postojanje neke vrste kemijske proizvodnje topline. Sigurno se zna da ugljikohidrati koji su uskladišteni u tkivu i hemolinfi u kemijskoj reakciji s kisikom, koji se unosi preko spleta dušnika predstavlja visokoenergetsko gorivo za aktivnost mišića. Uslijed te aktivnosti stvara se toplina koju pčele kao zasebne jedinke nisu u stanju zadržati nego veći dio nekontrolirano odlazi u okolinu. Stvaranje topline Jedna pčela samostalno proizvodi toplinu podrhtavanjem tijela, odnosno stezanjem i otpuštanjem mišića, najviše letnih. Kada se oni u potpunosti stežu i otpuštaju, podižu krila i omogućavaju pčeli letenje. U hladno doba godine pčela te mišiće može brzo i kratko naprezati bez pomicanja krila. To dovodi do vidljive trešnje pčele koja se naziva podrhtavanje, a posljedica toga je potrošnja ugljikohidrata i kisika, te stvaranje topline pčele kao jedinke uz otpuštanje ugljikova dioksida. „Upravljanje“ toplinom Aktivnost pčela izravno ovisi o temperaturnim uvjetima okoline. Pri temperaturi zraka od 8 °C pčele ne komuniciraju s prirodom, ne izlaze na leto niti iz košnice. Kod viših temperatura, od 9 do 16 °C kretanje je povremeno, a optimalna je temperatura između 16 i 32 °C. Kod snižavanja temperature i dolaskom hladnoća pčele se posebno organiziraju unutar same košnice i stišću u kuglasti oblik koji se naziva zimsko klupko. Kada temperatura okoline padne ispod 14 do 15 °C počinje okupljanje pčela na jednom mjestu. To mjesto je u početku hladnijega zimskog razdoblja smješteno u sredini košnice, na dijelu saća iz kojeg je izašlo posljednje leglo. Sa strana je okruženo peludom, a iznad se nalazi poklopljeni med. Oblikuje se u BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. prostoru praznog saća, rubovima dodiruje stanice s medom, a nikada se ne nalazi na stanicama s medom. Klupko najčešće ima oblik nepravilne kugle pa podsjeća na izduženu loptu. Takav je okruglasti oblik najekonomičniji za održavanje topline zbog toga što kugla ima najmanju površinu u odnosu na masu, a svi dijelovi su podjednako udaljeni od sredine pa se jednako hlade, odnosno griju. Smatra se da pčele iz vanjskih dijelova klupka polagano kreću prema sredini, a one iz sredine ih zamjenjuju. To kretanje je slabo i jedva primjetno. U početku je klupko rastresito, a svaka pčela podrhtavanjem mišića krila stvara toplinu. Kod oblikovanja klupka pčele se slažu u određeni raspored i ostavljaju prolaze za zrak, takozvane ventilacijske kanale. Pri nižim temp. klupko se stišće i na taj način smanjuje svoju površinu u odnosu na okolinu. Tako se i zatvara velik broj ventilacijskih kanala kojima struji hladan zrak. Na rubovima klupka pčele su najgušće stisnute i čine izolacijski sloj ili koru klupka. Debljina tog sloja se mijenja od 25 do 75 mm, što ovisi o temperaturi okoliša. Na rubovima klupka, neovisno o okolišu, temperatura je prilično stalna i iznosi oko 6 do 9 °C. Temperatura u sredini klupka, dok nema legla iznosi prosječno 21 °C, a moguć je raspon od 14 do 29 °C, mjereno izvana prema sredini. U sredini klupka nalazi se matica, ali i pčele koje aktivno proizvode toplinu. Stvorena toplina prenosi se prema rubovima na pčele koje ju ne mogu dovoljno i samostalno proizvesti. Uz to, oko dvije trećine pčela iz klupka prekriju prazne stanice saća i stvore tisuće prostora nepomičnog zraka koji je vrhunski termoizolator. Na taj način štede dragocjenu toplinu. „Tijekom zimovanja pčele mogu napustiti klupko i zbog uznemiravanja. Tako udarci u postolje, košnicu ili krov uzrokuju naglo pokretanje pčela, komešanje i klupko gubi svoj oblik. Pčele otpuštene iz klupka lutaju košnicom koja je mnogo hladnija od topline koju pruža klupko. U tom lutanju neke se previše udalje od klupka, podhlade te takve promrzle nemaju dovoljno snage za povratak i ugibaju. Zbog toga se stalno naglašava potreba za zimskim mirom u pčelinjaku, jer svako uznemiravanje prilikom zimovanja dovodi do nepotrebnog kretanja unutar košnice i mogućeg ugibanja pčela zbog hladnoće“. Na rubovima klupka pčele su glavama okrenute prema sredini, a tijela su im tijesno priljubljena jedno uz drugo. Tako su dlačice na tijelu međusobno isprepletene i stvaraju finu prepreku strujanju zraka i dodatno gubljnje topline. Na temperaturama okoliša od 6 do 8 °C sve su pčele stisnute u kompaktno klupko. To je i preporučljiva temperatura za zimsko tretiranje protiv varoe oksalnom kiselinom. Kada temperatura raste pčele se u klupku ponašaju obrnuto. Promjenom rasporeda pčela, klupko se raspušta, otvaraju se ventilacijski kanali i prestaje podrhtavanje kao pojedinačno stvaranje topline. Pri još višim temperaturama pčele počinju napuštati oblik kugle i kreću po košnici. Preneseno iz Gospodarskog lista 70% sjeme konoplje • hrana za papige tigrice • hrana za kanarince • hrana za ptice - konoplja • mješavina za ptice • crno sjeme za ptice Gotovin kredit dski 60 000 o BEZ ŽIR KM. AKTIVPLUS ANATA Stiglo je vrijeme pospremanja. Polica AKTIV PLUS pruža sigurnu zaštitu od posljedica nesretnog slučaja uz iznimno povoljnu godišnju premiju! Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM: — za slučaj smrti uslijed nezgode 5.000,00 KM — za slučaj trajnog invaliditeta 10.000,00 KM — za slučaj 100% trajnog invaliditeta 15.000,00 KM — dnevna naknada za bolničko liječenje 10,00 KM Odabirom uplate većeg iznosa godišnje premije i svote pokrića po polici AKTIV PLUS bit će veće. Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posjetite Vama najbliže prodajno mjesto Croatia osiguranja d.d. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno i korisno osiguranje. www.croatiaosiguranje.ba LOGOTIP d.o.o. za izdavaštvo i grafičku djelatnost Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiH Tel.: 00 387 39 703-841 Fax: 00 387 39 700-130 e-mail: [email protected] www.tiskara-logotip.com Vrijeme je da pospremite i Vaše kredite. Akcija kredita od 01.09. do 31.12.2013.godine. KLUB WEB SHOP SJEMENARNA nas vodi ra e n rt a p ih n v lo s o p i aca Zadovoljstvo naših kup poslovanja, zato smo odlučili šeg na svim područjima na titi web shop i tako vlas od ove godine otvoriti ti ugodnost ći u g o m o iH B le je ci ju doma. kupcima na teritori g to ti s la v ti s o n b o d u da iz kupovine naših proizvo Sjemenarna web shop Vam nudi: • Preglednu strukturu ponude i proizvoda, NOVO! Web Shop • Jednostavno naručivanje, • Sigurno plaćanje (plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe), • Besplatna i brza dostava u čitavoj BIH (minimalna narudžba 60 KM) opa h s b e w o k re p ti a v o p u ok Sve detalje o tome kak i - shop.sjemenarna.com nic potražite na našoj stra Želimo Vam ugodnu kupovinu!!! [email protected] www.sjemenarna.com 50 ZANIMLJIVOSTI Indijska ruža – cijenjeno i omiljeno drvo Indijska ruža je drvo visine do 20 m, s glatkom korom. Uzgaja se obično kao grm, s ljepljivom smolom na svim dijelovima. Vrlo često ima zračno korijenje. Indijska ruža nije samo omiljena ukrasna biljka, nego je i vrlo traženo njezino crvenkasto drvo. Budući da je vrlo trajno, čak i u tropskoj klimi, često se koristi i za željezničke pragove i za gradnju kuća i čamaca. Karambola za ugasiti žeđ Karambola je nisko drvo ili visoki grm s perasto razdijeljenim listovima. Cvjetovi su ružičaste do ljubičaste boje u crvenim kitičastim metlicama. Plodovi su žute boje. U Europi se karambola poznaje kao dekorativni prilog voćnim salatama ili hladnim predjelima, narezan na ploške. U Aziji se koristi na puno više načina. Blago posoljena smatra se izvanrednim sredstvom za gašenje žeđi, no konzumira se i sirova, kuhana, kandirana ili pripremljena kao žele. Njezin sok daje koktelima kiselkastu notu. Svoju primjenu nalaze i cvjetovi u salatama. Rjeđe se uzgaja njezin bliski srodnik bilimbi (Averrhoa bilimbi). Njegovi listovi narastu do 60 cm, s proporcionalno većim brojem liski. Topovsko zrno-hrana za divlje svinje Topovsko zrno je drvo visine do 35 m s okruglom krošnjom. Krošnja je s mnogo kratkih bočnih grana bez listova na kojima su veliki ružičasti cvjetovi i plodovi koji podsjećaju na topovska zrna. Biljka cvate skoro cijele godine, gotovo isključivo na golim granama ispod krošnje. Cvjetovi su veliki 6-10 cm, sa 6 tamnocrvenih do ružičastih i žućkastih latica. Cvjetovi topovskog zrna noću šire intenzivan slatkast miris koji privlači šišmiše koji ih oprašuju. U južnoj Americi drvo skoro uvijek donosi cvjetove i plodove, a u Aziji rijetko donosi plodovemožda zato jer nedostaju oprašivači. Tvrdu koru plodova razbijaju divlje svinje koje se hrane mesom plodova. Kristov trn Kristov trn (Euphorbia milli) je dobila naziv zbog asocijacije na strašnu Isusovu krunu od trnja. Ova vrsta to, međutim, nije mogla biti jer je u Kristovo doba još bila nepoznata u sredozemnom području. Pravi Kristov trn bila je vjerojatno Paliurus spina-christi koja nosi isti njemački naziv, no izgleda posve drukčije. Od ovdje spomenute vrste u međuvremenu su uzgojeni mnogi oblici, među njima i oni patuljasta rasta kao i jedan sa žutim laticama. Usprkos sličnosti, pricvjetni listovi na uzgojenim vrstama ne odgovaraju organima sjajne mlječike, već se radi o pet žutih žlijezda. Kristov trn prvobitno potječe iz tropskih područja, kao i većina vrsta roda Euphorbia. U suhim područjima Starog svijeta mnoge vrste rastu poput kaktusa te ih se često tako i naziva. Pravi kaktusi, međutim, imaju veće cvjetove s mnogo latica i nikada nemaju mliječni sok. Kako papigu naučiti govoriti Ptica ne zna što govori nego samo oponaša čovjekov način komuniciranja. I to baš u istim prigodama kad i čovjek. Najveća brbljivica najobičnija je australska tigrica, no brzo uči i crvena amazona, tamnocrvena ara, nimfa, žako. Brbljava papiga Winstona Churchilla tek je 4o godina nakon njegove smrti zaboravila psovati. Papige koje se drže u paru radije se druže nego što uče pričati, a «samicama» morate posvetiti mnogo vremena i iz dana u dan ponavljati im što ih želite naučiti. Mrkvom protiv moždanih udara Svima nam je poznato da se mrkva uzgaja zbog svog zadebljalog korijena. Ali, ono što se manje zna obznanili su znanstvenici sa Sveučilišta Harvard. U njihovim istraživanjima sudjelovalo je čak 87.245 medicinskih sestara uz pomoć kojih je dokazano da konzumiranje mrkve značajnije umanjuje rizik od moždanog udara. Tako su žene koje su uzimale pet obroka mrkve tjedno imale čak 68 posto manje moždanih udara u odnosu na one koje su mrkvu jele manje od dva puta mjesečno. Pa sad recite da zeko ne zna što valja! BROJ 89 • STUDENI / PROSINAC 2013. KLUB [email protected] www.sjemenarna.com
© Copyright 2024 Paperzz