MARKETINŠKA STRATEGIJA PRIVLAČENJA ULAGANJA SISAČKOMOSLAVAČKE ŽUPANIJE Zagreb, kolovoz 2013. Ovaj dokument izrađen je u sklopu projekta "Dovršetak izgradnje infrastrukture i modernizacija pristupne ceste za otvaranje novih radnih mjesta u Jasenovcu", sufinanciranog kroz program IPA IIIC – BRI Bespovratna sredstva za poslovnu infrastrukturu. This document has been produced within the project „Completion of infrastructure and modernization of access road for new jobs in Jasenovac“, co-financed within the IPA IIIC – BusinessRelated Infrastructure Grant scheme. Projekt provode: Općina Jasenovac Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije SI-MO-RA d.o.o. Project is implemented by: Municipality of Jasenovac Regional development agency of Sisak-Moslavina County SI-MO-RA Ltd Projekt sufinancira EU Project is co-funded by EU Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost Općine Jasenovac i ni na koji se način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije. The contents of this document are responsibility of Municipality of Jasenovac and can in no way be taken to reflect the views of the European Union. Sadržaj 1. 2. 3. 4. UPRAVLJAČKI SAŽETAK ................................................................................................................... 1 UVOD ........................................................................................................................................... 5 METODOLOGIJA ............................................................................................................................. 7 PROFIL ŽUPANIJE ............................................................................................................................ 9 4.1. OSNOVNE INFORMACIJE O ŽUPANIJI........................................................................................... 9 4.2. GEOGRAFSKA POZICIJA ................................................................................................................ 9 4.3. STRANA DIREKTNA ULAGANJA U ŽUPANIJI ............................................................................... 10 4.4. VANJSKA TRGOVINA .................................................................................................................. 11 4.5. ŠKOLOVANJE I EDUKACIJA ......................................................................................................... 12 4.6. RADNA SNAGA........................................................................................................................... 12 4.7. POSTOJEĆI STRANI ULAGAČI U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI ........................................... 14 4.8. VAŽNI SEKTORI ZA RAZVOJ ŽUPANIJE ........................................................................................ 15 5. PREGLED DVA ODABRANA SEKTORA IZ PERSPEKTIVE STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA ............... 16 5.1. KRATAK PREGLED SEKTORA ELEKTRONIKE U ŽUPANIJI.............................................................. 16 5.2. KRATAK PREGLED SEKTORA METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U ŽUPANIJI.......................... 18 6. ANALIZA POTENCIJALA ZA PRIVLAČENJE ULAGANJA U ODABRANE SEKTORE .............................. 20 6.1. SEKTOR ELEKTRONIKE................................................................................................................ 20 6.1.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U SEKTOR ELEKTRONIKE U EUROPU ................ 20 6.1.2. USPOREDNA ANALIZA PODSEKTORA UNUTAR SEKTORA ELEKTRONIKE NA RAZINI EUROPE ..................................................................................................................................................... 24 6.1.3. USPOREDNA ANALIZA CILJANIH PODSEKTORA PO AKTIVNOSTIMA.................................... 30 6.2. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE............................................................................ 50 6.2.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U EUROPI ...................................................................................................................................... 50 6.2.2. USPOREDNA ANALIZA PODSEKTORA UNUTAR SEKTORA METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE NA RAZINI EUROPE.................................................................................................... 53 6.2.3. USPOREDNA ANALIZA CILJANIH PODSEKTORA PO AKTIVNOSTIMA.................................... 57 6.3. SINERGIJA S DRUGIM PODSEKTORIMA ...................................................................................... 64 6.3.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U EUROPI PO ODABRANIM AKTIVNOSTIMA .... 64 6.3.2. ANALIZA U ODABRANIM PODSEKTORIMA .......................................................................... 65 6.4. PREPORUKA FOKUSIRANJA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI .......................................................... 74 7. ANALIZA KONKURENCIJE .............................................................................................................. 75 7.1. SEKTOR ELEKTRONIKE – POSLOVNA AKTIVNOST PROIZVODNJE ............................................... 75 7.2. SEKTOR ELEKTRONIKE – POSLOVNA AKTIVNOST USLUGA DODANE VRIJEDNOSTI .................... 79 7.3. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE – POSLOVNA AKTIVNOST PROIZVODNJE............ 83 7.4. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE – POSLOVNA AKTIVNOST USLUGA DODANE VRIJEDNOSTI..................................................................................................................................... 86 8. 9. SWOT ANALIZA IZ PERSPEKTIVE STRANIH ULAGANJA .................................................................. 89 CILJEVI PRIVLAČENJA STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U ŽUPANIJU ............................................ 96 9.1. GOSPODARSKI CILJEVI ............................................................................................................... 96 9.2. MARKETINŠKI CILJEVI – FOKUS PROMOTIVNIH AKTIVNOSTI ..................................................... 97 10. EMITIVNE REGIJE ZA CILJANO PRIVLAČENJE STRANIH ULAGANJA.................................................. 98 10.1. EMITIVNE REGIJE – KRATKOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014.) ........................................... 99 10.2. EMITIVNE REGIJE – SREDNJOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014. – 2017.) ........................... 102 10.3. EMITIVNE REGIJE – DUGOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014. – 2020.) ............................... 104 10.4. EMITIVNE REGIJE – PREPORUKA ZA NAJBOLJI MARKETINŠKI MIKS PO REGIJAMA ................ 106 11. AKCIJSKI PLAN ZA IMPLEMENTACIJU STRATEGIJE 2014. – 2016. .................................................. 109 12. PRORAČUN ZA PROVEDBU ........................................................................................................... 114 PRILOG 1: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE JASENOVAC ........................................................................ 121 PRILOG 2 : PROFIL PODUZETNIČKE ZONE NOVSKA............................................................................. 125 PRILOG 3: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE LIPOVLJANI ......................................................................... 128 PRILOG 4: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE HRVATSKA DUBICA............................................................. 131 PRILOG 5 : POPIS TABELA, SLIKA I GRAFIKONA ................................................................................... 133 POPIS TABELA ................................................................................................................................. 133 POPIS GRAFIKONA .......................................................................................................................... 137 POPIS SLIKA .................................................................................................................................... 138 Popis skraćenica ABS Acciearie Bertoli Safau AIK Agencija za konkurentnost i investicije CD Compact Disk CIFR Croatian Investor Friendly Region CMC Commercial Metals Company DZS Državni zavod za statistiku EU Europska unija FDI Foreign direct investment (strana direktna ulaganja) ICPR Program certificiranja regija za ulaganja PAIiIZ Polska Agencja Informacji i Inwestycji Zagranicznych SARIO Slovak Investment and Trade Development Agency (Slovenská agentúra pre rozvoj investícií a obchodu in Slovak) SIMORA Razvojna agencija Sisačko-moslavačke županije SMZ Sisačko-moslavačka županija USB Univerzalna serijska sabirnica 1. UPRAVLJAČKI SAŽETAK Metodologija koja je bila primijenjena u izradi ovog dokumenta bila je definirana na način da se kroz pripremljenu marketinšku strategiju napravi i strateški plan koji će omogućiti Sisačko-moslavačkoj županiji da uz najmanja moguća ulaganja osigura nove ulagače u projekte u ciljanim sektorima, s fokusom na greenfield ulaganja. Pitanje na koje želimo odgovoriti: Kako što bolje uskladiti potencijale i resurse Sisačko-moslavačke županije s globalnim potrebama potencijalnih ulagača i kako tim ulagačima približiti mogućnosti Sisačko-moslavačke županije da zadovolji te potrebe? Statistički podaci koji se koriste za usporednu analizu nisu dostupni na razini usporedivosti kako od strane nacionalnih zavoda za praćenje statistike, tako i od strane centralnih banaka. Iz tog razloga za pripremu ove strategije korištene su posebne baze podataka koje su isključivo fokusirane na praćenje stranih direktnih ulaganja, a kako bi se dobili usporedni podaci i kako bi se moglo lakše doći do ključnih zaključaka. Studije koje su do sada bile napravljene na razini Republike Hrvatske u vezi sa stranim direktnim ulaganjima većinom su bile fokusirane na poboljšanja u poduzetničkom okruženju koja treba napraviti kako bi se privukli novi strani ulagači. Iako su poboljšanja na razini poduzetničkog okruženja često preduvjet za privlačenje ulaganja, samo te aktivnosti nisu dovoljne da se privuku ulagači kakve bi županija željela. Iz tog razloga ovaj dokument ima izrazito fokusiran pristup koji daje prijedlog za usmjeravanje marketinških aktivnosti na razini županije sukladno sektorima koji se ciljaju privlačenjem ulaganja. SEKTOR ELEKTRONIKE Predstavnici Sisačko-moslavačke županije su aktivno sudjelovali u implementaciji projekta „Razvoj investicijske klime u RH“, financiranog iz pretpristupnih fondova EU. Sudjelovanjem u tom projektu predstavnici županije su prošli program certificiranja regija (ICPR) te je sama županija certificirana kao područje koje je prijateljsko za potencijalne ulagače – CIFR (Croatian Investor Friendly Region). U sklopu implementacije ICPR projekta, Sisačko-moslavačka županija je identificirala dva sektora koja bi mogla predstavljati potencijal u privlačenju stranih direktnih ulaganja. Radi se o sektoru metaloprerađivačke industrije i sektoru elektronike. Na razini svakog sektora identificirani su podsektori koji bi trebali biti atraktivni za privlačenje ulaganja, a radi se o sljedećim podsektorima: PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKE OPREME PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH UREĐAJA PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE 1 SEKTOR METALOPRERA ĐIVAČKE INDUSTRIJE PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA, OPREME I ALATA PODSEKTOR PROIZVODNJE AUTOMOBILSKIH DIJELOVA PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA ZA POLUVODIČKU INDUSTRIJU Uzimajući u obzir da će se kroz promotivne aktivnosti ciljati navedeni podsektori, kreiran je strateški pristup privlačenju ulaganja tako da je uzet u obzir kratkoročan, srednjoročan i dugoročan pristup. Na taj način je kreirana preporuka za privlačenje ulaganja u dvije ključne poslovne aktivnosti, poslovne aktivnosti proizvodnje i usluga dodane vrijednosti. a. POSLOVNA AKTIVNOST – PROIZVODNJA SEKTOR KRATKOROČNI FOKUS (2014.) SEKTOR ELEKTRONIKE PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI PROIZVODNJA AUTODIJELOVA – ELEKTRONIKA SEKTOR ELEKTRONIKE SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA, OPREME I ALATA SREDNJOROČNI FOKUS (2014. – 2017.) PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH UREĐAJA DUGOROČNI FOKUS (2014. – 2020.) PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE PROIZVODNJA STROJEVA ZA POLUVODIČKU INDUSTRIJU PROIZVODNJA AUTODIJELOVA – METAL b. POSLOVNA AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI SEKTOR KRATKOROČNI FOKUS (2014.) SEKTOR METALOPRERAĐIV AČKE INDUSTRIJE PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA, OPREME I ALATA SEKTOR ELEKTRONIKE SREDNJOROČNI FOKUS (2014. – 2017.) DUGOROČNI FOKUS (2014. – 2020.) PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE 2 SEKTOR ELEKTRONIKE Tabela 1. PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH UREĐAJA Specifični ciljevi strategije Broj novih greenfield ulagača – proizvodnja Broj novih greenfield ulagača – usluge dodane vrijednosti Vrijednost ulaganja Broj otvorenih radnih mjesta kroz ulaganja KRATKOROČNI CILJEVI (2014.) SREDNJOROČNI CILJEVI (2014. – 2017.) DUGOROČNI CILJEVI (2014. – 2020.) 2 6 14 0 2 6 60 milijuna EUR 300 milijuna EUR 800 milijuna EUR 500 2000 4000 Fokus marketinških aktivnosti predstavnika Sisačko-moslavačke županije bi trebao dovesti do konkretnih rezultata, koji će generirati nova radna mjesta i podići razinu gospodarske konkurentnosti županije kroz proces transfera tehnologije koji se često događa kao indirektan efekt privlačenja ulaganja. Ciljevi su opet podijeljeni na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne, kako bi se jasno mogli pratiti kroz identificirani vremenski period. Osim specifičnih ciljeva strategije, kreirani su marketinški ciljevi koji bi se trebali ostvariti kroz implementaciju marketinških aktivnosti, kao preduvjet za realizaciju ulagačkih projekata. Marketinški rezultati su vezani uz trogodišnji akcijski plan s pripadajućim budžetom. Tabela 2. Marketinški ciljevi Ciljati investitore Ostvariti komunikaciju s investitorima Dogovoriti sastanke s ulagačima Organizirati outreach kampanju Organizirati posjet lokaciji (eng. site visit) 2014. 375 2015. 350 2016. 350 105 100 100 38 36 36 3 4 4 4 6 6 Promotivne aktivnosti fokusirane su na četiri ključne aktivnosti i njima pripadajuće podaktivnosti. Konkretno, radi se o sljedećim aktivnostima: a. Ciljanje i kontaktiranje investitora u ciljanim sektorima b. Organiziranje outreach kampanja c. Međunarodne marketinške aktivnosti i priprema potrebnih marketinških materijala Trogodišnji akcijski plan predvidio je aktivnosti koje su vezane uz podizanje svijesti o Republici Hrvatskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji kao ulagačkim destinacijama na jedan vrlo fokusiran način. Identificirane su regije u Europi, Sjevernoj Americi i azijsko-pacifičkoj regiji koje su emitivne kada su u pitanju ciljani sektori i ciljane poslovne aktivnosti. Planom je određeno da se pokuša realizirati 12 3 outreach kampanja, od kojih je 5 u Europi (fokus na Njemačku, Nizozemsku i Švicarsku), 3 u Sjevernoj Americi i tri u azijsko-pacifičkoj regiji. Osim toga, predviđene su ciljane marketinške aktivnosti u sklopu međunarodnih sajmova u Europi. Tabela 3. Proračun potreban za implementaciju strategije 2014. 2015. 2016. UKUPNO a. 2.000 EUR 2.000 EUR 2.000 EUR 6.000 EUR b. 27.040 EUR 47.760 EUR 36.650 EUR 111.450 EUR c. 50.620 EUR 41.620 EUR 63.270 EUR 155.510 EUR c1 4.000 EUR 5.500 EUR 5.500 EUR 15.000 EUR c2 4.300 EUR 3.300 EUR 2.300 EUR 9.900 EUR c3 7.000 EUR 7.000 EUR 7.000 EUR 21.000 EUR c4 35.320 EUR 25.820 EUR 48.470 EUR 109.610 EUR 79.660 EUR 91.380 EUR 101.920 EUR 272.960 EUR UKUPNO Navedene aktivnosti bi trebale biti realizirane u sklopu proračuna koji je predviđen za provođenje akcijskog plana za period od tri godine, a ukupan iznos marketinškog proračuna je oko 273.000 EUR. S obzirom na ograničene mogućnosti županije da osigura samostalno financiranje predviđenih marketinških aktivnosti, preporučljivo bi bilo da se maksimalno iskoristi potencijal financiranja aktivnosti kroz fondove EU-a te eventualno ostale mogućnosti financiranja iz dostupnih nacionalnih programa financiranja. 4 2. UVOD Strana direktna ulaganja u Europi su porasla u 2012. godini bez obzira na krizu koja je pratila države članice Eurozone. Bez obzira na recesiju koja je bila prisutna u EU-u, broj projekata realiziranih u Europi se smanjio tek za oko 3% (2,8% u odnosu na 2011. godinu). S druge strane, manji broj realiziranih projekata u Europi je kreirao 8% više novih radnih mjesta u odnosu na 2011. godinu1. Ujedinjeno Kraljevstvo je i dalje na prvom mjestu po broju realiziranih projekata, a slijedi Njemačka. Njemačka je uspjela u 2011. godini prestići Ujedinjeno Kraljevstvo po broju realiziranih projekata u poslovnoj aktivnosti proizvodnje, a sada se sve više fokusira na ulaganja koja su okrenuta uslugama visoke dodane vrijednosti. Francuska, Španjolska i Belgija su završile na trećem, četvrtom i petom mjestu. Države koje su u Zapadnoj Europi postigle značajniji skok po broju realiziranih projekata kroz strana direktna ulaganja u odnosu na 2011. su Španjolska, Irska, Belgija i Finska. Poslovne usluge su ostale vodeća poslovna aktivnost u privlačenju ulaganja u Europi. Ulaganja u poslovnu aktivnost proizvodnje u Europi su činila svega 25% projekata, ali su oni kreirali 60% novih poslova. Rusija, Turska i Srbija su postale jedne od vodećih receptivnih država za projekte koji su vezani uz poslovnu aktivnost proizvodnje. Sektor automobilske industrije je postigao iznenađujuće dobre rezultate s obzirom da je 28% novih poslova kreirano kroz strana direktna ulaganja koja dolaze iz ovog sektora. Većinom se radi o proizvođačima autodijelova. Najveće emitivne zemlje, kada govorimo o stranim direktnim ulaganjima u Europi, po broju projekata predstavljaju Sjedinjene Američke Države s 28% ukupno realiziranih projekata u 2012. Slijede europske zemlje poput Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Švicarske. Centralna i Istočna Europa kao regija unutar Europe uspjela je, s druge strane, kreirati najveći broj novih radnih mjesta kroz realizaciju projekata stranih direktnih ulaganja. Države koje su bile najuspješnije su Poljska, Slovačka Republika, Češka i Mađarska. Najuspješniji države u privlačenju stranih direktnih investicija u regiji Jugo-Istočne Europe po broju novih projekata i broju radnih mjesta su dvije države koje su u EU-u (Rumunjska i Bugarska) i dvije države koje su izvan EU-a (Srbija i Makedonija). Prema podacima Hrvatske narodne banke, Republika Hrvatska u 2012. godini nije uspjela u potpunosti iskoristiti priliku u privlačenju ulaganja, s obzirom na to da je realizirano projekata u manjoj vrijednosti od 1,067 mlrd. EUR. U 2012. realizirana su svega 22 projekta, putem kojih je kreirano oko 2000 novih radnih mjesta2. Iz tog razloga Republika Hrvatska je osnovala Agenciju za investicije i konkurentnost (AIK) i reorganizirala Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG INVEST), sve kako bi potaknula proaktivan pristup u privlačenju ulaganja. Iz istog razloga krenulo se u izradu nacionalne strategije za privlačenje ulaganja, no ona još nije dovršena. Tijekom izrade marketinške strategije analizirani su važni strateški dokumenti na nacionalnoj razini kako bi se osigurala usklađenost i harmoniziran pristup, a oni su sljedeći: Strateški plan Ministarstva gospodarstva za razdoblje od 2013. do 2015.; 1 Izvor: http://www.ey.com/GL/en/Issues/Business-environment/2013-European-attractiveness-survey. 2 Izvor: FDI Market Monitor, 2013. 5 Nacionalna strategija inovacija Republike Hrvatske 2013. – 2020.; Strategija razvoja poduzetništva 2013. – 2020.; Strateški plan Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a 2012. – 2014.; Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011. – 2013.; Operativni program za regionalnu konkurentnost 2007. – 2013. Osim samih nacionalnih strateških dokumenata, u procesu pripreme dokumenta uzete su u obzir smjernice AIK-a u odabiru sektora za privlačenje ulaganja, kako bi se osigurala usklađenost u provođenju fokusiranih promotivnih aktivnosti. U 2012. godini niti jedan greenfield projekt nije realiziran u Sisačko-moslavačkoj županiji. Iz tog razloga jačanje marketinških aktivnosti na području privlačenja stranih ulaganja u Sisačko-moslavačku županiju je jedan od ključnih preduvjeta za postizanje boljih rezultata. U Sisačko-moslavačkoj županiji je od 2003. godine realizirano svega desetak projekata koji su primarno bili vezani uz poslovnu aktivnost proizvodnje, u sektoru prehrambene industrije, sektoru drvnoprerađivačke industrije, sektoru proizvodnje materijala od nemetala, sektoru elektronike i sektoru metaloprerađivačke industrije. Uzimajući u obzir globalne trendove u privlačenju ulaganja odabrani su sektori i podsektori koji su atraktivni za privlačenje ulaganja uzimajući u obzir interes ulagača i broj generiranih radnih mjesta. Tako da sektori elektronike i metaloprerađivačke industrije, zajedno s identificiranim podsektorima (nišama), predstavljaju veliki potencijal u privlačenju ulaganja. Tabela 4. Pregled sektora i podsektora iz perspektive stranih direktnih ulaganja Ime sektora Ime podsektora Metaloprerađivačka industrija Metaloprerađivačka industrija i elektronika Elektronika Proizvodnja strojeva, opreme i alata Proizvodnja automobilskih dijelova Prehrambena industrija Proizvodnja proizvoda od nemetala Drvno-prerađivački Proizvodnja elektroničkih komponenti Proizvodnja hrane Udio po broju realiziranih projekata (2012.) 7,6% Udio po broju novostvorenih radnih mjesta (2012.) 8,6% 7,0% 28,4% 4,4% 4,3% 3,9% 3,8% Proizvodnja 1,5% građevinskog materijala i ostalih materijala od nemetala Nije na listi TOP 15 sektora i podsektora 1,0% Izvor:Ernst & Young European Investment Monitor,2013. 6 3. METODOLOGIJA U sklopu pripreme ovog dokumenta održano je deset sastanaka s predstavnicima lokalne i regionalne samouprave kako bi se dobio detaljan uvid u ciljeve Sisačko-moslavačke županije u privlačenju ulaganja te kako bi se zajednički identificirali ciljani sektori za privlačenje ulaganja. Informacije vezane uz poduzetničke zone prikupljene su od strane samih jedinica lokalne samouprave koje su dostavile potrebne podatke kako bi se mogli napraviti profili poduzetničkih zona koji se nalaze u prilogu ovog dokumenta. Također su uzeti u obzir svi materijali koji su pripremljeni u sklopu ICPR programa u svim elementima pripreme strategije. Ciljevi koji su vezani uz privlačenje ulaganja povezani su s ciljevima na razini županijske razvojne strategije Sisačko-moslavačkežupanije 2011. – 2014., kako bi se osigurala usklađenost ciljeva više razine s ciljevima niže razine. Prilikom obrade podataka koji su korišteni u svrhu opisa ciljanih sektora u Sisačko-moslavačkoj županiji i opisa profila županije, korišteni su najnoviji podaci koji su bili dostavljeni od strane regionalne razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije SIMORA. Pri analizi identificiranih sektora i podsektora korišteni su podaci iz baza podataka koje su fokusirane ne prikupljanje informacija vezanih uz strana direktna ulaganja. Primarno je korištena baza podataka FDI Markets (http://www.fdimarkets.com/) od Financial Times Ltd-a. Ova baza podataka je jedna od vodećih baza podataka koje se fokusiraju na prikupljanje podataka vezanih uz realizaciju projekata stranih direktnih ulaganja. Također su u analizi korišteni ostali sekundarni izvori podataka koji su dostupni putem interneta, poput Ernst & Young European Investment Monitora i web stranica vodećih agencija za privlačenje ulaganja (Czech Invest – Češka Republika, PAIiIZ – Poljska, SARIO – Slovačka republika...). U analizi koja je vezana uz strana direktna ulaganja sektori nisu definirani po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti koja služi za analitičke i statističke potrebe službene statistike Republike Hrvatske i ostalih zemalja uključenih u analizu, jer putem službene statistike nisu dostupni podaci koji bi bili dostatni da se napravi kvalitetna analiza. Iz tog razloga autor je koristio podjelu koju koristi FDI Markets te koja dopušta fleksibilnost kako u identifikaciji sektora i podsektora, tako i u analizi međusobno usporedivih podataka. Na taj način se moglo doći do kvalitetnih zaključaka koji čine ovu strategiju učinkovitim i efikasnim alatom za privlačenje ulaganja. Pri izradi akcijskog plana uzeti su u obzir primjeri dobre prakse iz zemalja članica EU-a koje su uspješne u privlačenju ulaganja. U pripremi akcijskog plana nisu uzeta u obzir ograničenja na razini financijskih sredstava iz proračuna što ih Sisačko-moslavačka županija može izdvojiti za promotivne aktivnosti, već je napravljen prijedlog na temelju jednog optimističnog scenarija provođenja promotivnih aktivnosti na razini županije. Pri izradi proračuna za provedbu korištene su jednim dijelom informacije od strane regionalne razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije SIMORA te primarni i sekundarni izvori podataka. Prvenstveno su sekundarni izvori podataka korišteni pri određivanju proračuna za pripremu outreach kampanja i prezentaciju na sajmovima. Na taj se način došlo do podataka o troškovima prijevoza avionom i troškovima smještaja. 7 Troškovi koji su vezani uz organizaciju outreach kampanja uključuju trošak dnevnice, prijevoza, smještaja i prijevoza unutar države gdje će se održavati sastanci. Proračun za outreach kampanju je rađen na bazi putovanja tri osobe. Troškovi prezentacije na sajmovima uključuju budžet za prezentaciju na sajmu, budžet za marketing na sajmu, prijevoz, dnevnice i smještaj. Proračun za prezentaciju na sajmovima je rađen na bazi putovanja dviju osoba. U pripremi cijelog dokumenta korišteni su primjeri dobre prakse i metodologija koju koristi Svjetska banka za pripremu marketinške strategije za privlačenje ulaganja. 3 3 https://www.wbginvestmentclimate.org/toolkits/investment-generation-toolkit/module3_strategy.cfm. 8 4. PROFIL ŽUPANIJE 4.1. OSNOVNE INFORMACIJE O ŽUPANIJI Tabela 5. Osnovne informacije o županiji POVRŠINA ADMINISTRATIVNO SREDIŠTE BROJ GRADOVA I OPĆINA BROJ STANOVNIKA PROSJEČNA GUSTOĆA NASeLJENOSTI PO km2 KLIMA BDP PO STANOVNIKU (EUR) STOPA NEZAPOSLENOSTI BROJ ZAPOSLENIH PROSJEČNA BRUTO CIJENA RADNE SNAGE (EUR/mjesec) SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA 4.463 km2 SISAK 7 gradova 12 općina 172.439 38 KONTINENTALNA 8.432 32,1 39.621 949 € Izvor: Sisačko-moslavačka županija, Državni zavod za statistiku i Hrvatski zavod za zapošljavanje, 2012. 4.2. GEOGRAFSKA POZICIJA Slika 1. Karta Sisačko-moslavačke županije Sisačko-moslavačka županija pokriva površinu od 4.467,55 km2, što čini ukupno 7,89% površine cijele Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti u županiji je 38 stanovnika na km2. Grad Sisak predstavlja 9 administrativni centar županije te je udaljen 50 km od glavnog grada Republike Hrvatske, 35 km od najveće zračne luke i 25 km od najbližeg izlaza na autoput. Sisačko-moslavačka županija graniči s 5 županija (Karlovačka županija, Zagrebačka županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Požeškoslavonska županija i Brodsko-posavska županija). S južne strane županija je dio državne granice s Bosnom i Hercegovinom. Tabela 6. Udaljenost Sisak – glavni gradovi Udaljenost od administrativnog središta županije Zagreb Osijek Rijeka Split Beč Budimpešta Munich Cestovnim putem i željeznicom 55 km 244 km 208 km 379 km 450 km 420 km 500 km Županija ima odličan geostrateški položaj jer kroz županiju prolazi paneuropski cestovni i željeznički X koridor, tako da županija ima jako dobru povezanost s tržištima unutar EU-a i s državama na jugoistoku Europe koje su izvan EU-a. Također, administrativno središte Sisak je svega 55 km udaljeno od glavnog grada Zagreba i svega 35 km udaljeno od najvećeg međunarodnog aerodroma u Hrvatskoj. S obzirom na vrlo dobru cestovnu infrastrukturu u Republici Hrvatskoj, Sisačko-moslavačka županija ima također vrlo dobru cestovnu povezanost s lukom Rijeka, koja je svega 208 km udaljena od administrativnog sjedišta županije. Administrativno središte se nalazi unutar kruga od 500 km udaljenosti cestovnim putem do većih gradova u EU-u, poput Beča, Munchena i Budimpešte. 4.3. STRANA DIREKTNA ULAGANJA U ŽUPANIJI Strana direktna ulaganja u Sisačko-moslavačkoj županiji nisu bila značajnija u zadnjih sedam godina. Čak se u 2011. godini dogodio značajniji odljev kapitala, koji je vjerojatno bio povezan s činjenicom da je američki investitor CMC odlučio prekinuti proizvodnju i potencijalnom zainteresiranom kupcu prodati proizvodne pogone koji su vezani uz željezaru Sisak. Prodaja se jednim dijelom realizirala tek u 2013. godini. Očito je da prema podacima koji prikazuju kretanje stranih direktnih ulaganja u županiji interes ulagača nije bio prevelik, no slična situacija po pitanju interesa za ulaganje je bila prisutna na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Tabela 7. GODINA 2005. 2006. GODINA 2007. Kretanje stranih direktnih ulaganja po godinama IZNOS U MILIJUNIMA EUR 2,92 2,43 IZNOS U MILIJUNIMA EUR 6,20 10 2008. 2009. 2010. 2011. I. – IX. 2012. -3,55 -1,62 8,92 -73,6 20,2 Izvor: Sisačko-moslavačka županija, Županijska gospodarska komora. 4.4. VANJSKA TRGOVINA Gospodarska struktura županije je takva da unutar županije posluje značajan broj izvozno orijentiranih poduzeća, vanjskotrgovinska bilanca je u promatranom razdoblju od 2005. imala suficit. Suficit je također vidljiv i u 2012. godini, s obzirom da je ukupna vrijednost izvoza bila 626,2 milijuna EUR, a vrijednost uvoza 362,9 milijuna EUR. Treba napomenuti da je u tom razdoblju željezara Sisak praktično bila u fazi mirovanja jer novi američki investitor nije našao novog kupca do početka 2013. godine. Iz toga razloga ako pogledamo strukturu izvoza u 2012., najveći udio čine kemikalije i kemijski proizvodi s 53%, računala i elektroničke komponente s 20% te drvo i drvni proizvodi s 8%, a sektor metaloprerađivačke industrije uopće nije zastupljen. Najznačajnija izvozna tržišta u 2012. godini su bile sljedeće države: Austrija, Italija, Srbija, Slovenija, SAD, BiH i Njemačka. Grafikon 1. Robna razmjena u županiji od 2005. do 2012. mln $ 800 700 600 500 izvoz 400 uvoz 300 200 100 0 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Izvor: Hrvatski zavod za statistiku, Hrvatska gospodarska komora, Sisak. 11 4.5. ŠKOLOVANJE I EDUKACIJA U SisačkoMoslavačkoj županiji trenutno postoji 15 srednjih škola i 4 fakulteta, koji predstavljaju okosnicu obrazovnih ustanova za kreiranje kvalificirane radne snage koja potrebna za razvoj njezinog gospodarstva. Potencijalni ulagači se jednim dijelom mogu osloniti na postojeću obrazovnu infrastrukturu koja stoji na raspolaganju u županiji, a također mogu računati na blizinu grada Zagreba kad je u pitanju obrazovanje kvalificiranih kadrova. Visokoškolsko obrazovanje koncentrirano je u Sisku (Metalurški fakultet, Fakultet organizacije i informatike Varaždin – Centar Sisak), Petrinji (Visoka učiteljska škola) i Kutini (Visoka poslovna škola Libertas). Također, u županiji postoji 15 srednjih škola koje čine kombinaciju strukovnih škola i gimnazija, a u 2013. imaju 5.635 upisanih učenika. Tabela 8. Pregled obrazovnih ustanova po vrsti naobrazbe Vrsta obrazovne ustanove Srednje škole Fakulteti Broj obrazovnih ustanova 15 4 Broj upisanih studenata 5.635 3.870 Izvor: Sisačko-moslavačka županija, 2012. 4.6. RADNA SNAGA Najveći udio u broju zaposlenih u županiji čini prerađivačka industrija koja predstavlja okosnicu gospodarskog razvoja županije. Uvidom u strukturu poduzeća koja posluju unutar županije u prerađivačkoj industriji vidljivo je da se radi o izvozno orijentiranim poduzećima koja su jednim velikim dijelom zaslužna za stvaranje vanjskotrgovinskog suficta. Dio te izvozno orijentirane prerađivačke industrije predstavljaju i poduzeća koja su u većinskom ili manjinskom stranom vlasništvu, poput Applied Ceramicsa, EPCOS-TDK-a i od nedavno ABS-a Sisak. Nakon prerađivačke industrije slijede poslovi u javnom sektoru povezani s djelatnošću javne uprave i obrane, obveznim socijalnim osiguranjem, obrazovanjem te djelatnošću zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Djelatnosti trgovine na malo i građevinarstva također predstavljaju značajan udio u broju zaposlenih (8 – 10% po djelatnosti), no ne stvaraju takvu dodanu vrijednost za gospodarstvo županije kakvu stvara djelatnost prerađivačke industrije. Sektor usluga privatnog sektora predstavlja manjinski udio u broju zaposlenih u županiji. Tabela 9. Pregled zaposlenih po djelatnostima (A) POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO (B) RUDARSTVO I VAĐENJE RUDA (C) PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA (D) OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA (E) OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIŠA (F) GRAĐEVINARSTVO Broj zaposlenih 1378 214 10232 724 % 3,47% 0,54% 25,75% 1,82% 1777 4,47% 3324 8,37% 12 (G) TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA (H) PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE (I) DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE (J) INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE (K) FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA (L) POSLOVANJE NEKRETNINAMA (M) STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI (N) ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI (O) JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE (P) OBRAZOVANJE (Q) DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI (R) UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA (S) OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI (T) DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KAO POSLODAVACA; DJELATNOSTI KUĆANSTAVA KOJA PROIZVODE RAZLIČITU ROBU I OBAVLJAJU RAZLIČITE USLUGE ZA VLASTITE POTREBE (U) DJELATNOSTI IZVANTERITORIJALNIH ORGANIZACIJA I TIJELA 3830 9,64% 2504 471 6,30% 1,19% 272 571 472 860 797 4298 3768 3020 737 487 0 0,68% 1,44% 1,19% 2,16% 2,01% 10,82% 9,48% 7,60% 1,85% 1,23% 0,00% 0 0,00% Izvor: Godišnjak SMZ 2012. Grafikon 2. Obrazovna struktura nezaposlenih u županiji Obrazovna struktura nezaposlenih u županiji S.Š. u trajanju od 4 i više godina 22% S.Š. do 3 godine te za KV i VKV radnike 34% Prvi stupanj Gimnazija fakulteta, struĉni 2% studij i viša 3% Fakultet, akademija,magisterij,doktor at 3% Bez škole i nezavršena osnovna škola 8% Završena osnovna škola 28% Izvor: Godišnjak SMZ, 2012. U strukturi nezaposlenih najveći udio imaju nezaposleni sa završenom srednjom strukovnom školom do 3 godine školovanje, a slijede nezaposleni sa završenom osnovnom školom. Nakon toga slijede nezaposleni sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem u trajanju od 4 i više godina. Jednim velikim dijelom nezaposleni sa završenom srednjom školom predstavljaju bazu za razvoj prerađivačke industrije u kombinaciji s nezaposlenima koji su završili prvi stupanj fakulteta ili fakultet. Nezaposleni 13 sa završenom osnovnom školom, kojih ima oko 28%, predstavljaju također potencijal, ali uz primjenu određenih programa doškolovanja prilagođenih potrebama gospodarstva županije. 4.7. POSTOJEĆI STRANI ULAGAČI U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI Tabela 10. Popis stranih ulagača u Sisačko-moslavačkoj županiji Ime poduzeća Aktivnost Pharmas d.o.o. Vivera d.o.o. APPLIED CERAMICS d.o.o. Farmaceutska industrija Prehrambena industrija Industrija elektronike Oberndorfe r d.o.o. SELK/TDK EPC SANO d.o.o. SWISSLION d.o.o. SCHWARZL d.o.o. SLAVONSKA DRVNA INDUSTRIJA ABS Sisak Proizvodnja betonskih proizvoda Industrija elektronike Proizvodnja hrane za stoku Prehrambena industrija Proizvodnja građevinskih materijala Drvno-prerađivačka industrija Metaloprerađivačk a industrija Broj zaposleni h Godina osnivanj a Zemlja podrijetla 75 2008. Švicarska 172 1997. Švicarska 45 2006. SAD 8 2007. Austrija 1078 1976. Japan/Njemačka 49 1997. Njemačka 62 2000. Srbija 21 1998. Austrija 113 2005. Italija/Francuska/Njemačka/Austrij a 200/250 2013. Italija Izvor: Sisačko-moslavačka županija, 2012. Najveći broj zaposlenih kroz strana ulaganja je generiran kroz ulaganja u sektor elektronike (SELK/TDK-EPC i APPLIED CERAMICS) i sektor metaloprerađivačke industrije (ABS Sisak). Sektor prehrambene industrije je također kreirao značajan broj poslova kroz tri investicije koje su realizirane u županiji (Vivera d.o.o., Swisslion d.o.o. i Sano d.o.o.). Potencijal za ulaganje također predstavlja farmaceutska industrija, no trenutno je realizirano tek jedno strano ulaganje u taj sektor. 14 4.8. VAŽNI SEKTORI ZA RAZVOJ ŽUPANIJE - SEKTOR ELEKTRONIKE METALOPRERAĐIVAČKI SEKTOR SEKTOR KEMIJSKE INDUSTRIJE SEKTOR PREHRAMBENE INDUSTRIJE SEKTOR TURIZMA Analizom stanja u županiji, Sisačko-moslavačka županija je identificirala pet sektora u kojima leže prilike za gospodarski razvoj županije s obzirom na trenutnu strukturu gospodarstva. Uzimajući u obzir postojeća strana ulaganja u županiji i interes ulagača, kroz analizu emitivnih regija Sisačko-moslavačka županija je stavila fokus u privlačenju ulaganja na dva sektora, sektor elektronike i metaloprerađivački sektor. Prilikom odabira ciljanih sektora za privlačenje ulaganja uzeta je u obzir usklađenost u ciljanom privlačenju ulaganja s nacionalnom agencijom za privlačenje ulaganja (AIK). AIK je također identificirao sektor metaloprerađivačke industrije i IKT sektor kao veliki potencijal za privlačenje ulaganja u Hrvatsku. 15 5. PREGLED DVA ODABRANA SEKTORA IZ PERSPEKTIVE STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA 5.1. KRATAK PREGLED SEKTORA ELEKTRONIKE U ŽUPANIJI U Sisačko-moslavačkoj županiji postoji šest poduzeća koja su aktivna na području proizvodnje kompjutorske i elektroničke opreme te optičkih komponenti. U ovoj županiji taj sektor zapošljava 1.268 osoba, što čini ukupno oko 20% zaposlenih u ovom sektoru na razini Republike Hrvatske. Jedan od najvećih proizvođača elektroničke opreme nalazi se u Kutini (poduzeće SELK/TDK-EPC) i predstavlja velikog izvoznika i velikog generatora zapošljavanja. Ovo poduzeće se bavi proizvodnjom elektroničke opreme već zadnjih dvadesetak godina. Ukupan prihod koji generira ovaj sektor u županiji predstavlja udio od 2%. Ovaj sektor predstavlja jednu od najvećih izvoznih grana u županiji jer generira 17% ukupnog izvoza županije. Proizvodi se izvoze najviše u Austriju, Njemačku, SAD i Italiju. Nakon dolaska poduzeća Applied Ceramics u Sisak otvorila se mogućnost za širenje poslovanja na području proizvodnje materijala koji se koriste za proizvodnju finalnih proizvoda unutar sektora elektronike (fokus na podsektor poluvodičke industrije). Identificirane su i tri niše unutar sektora elektronike. Konkretno, radi se o podsektoru poluvodičke industrije, podsektoru proizvodnje elektroničke opreme i podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti za automobilsku industriju. Također, potencijal može biti i podsektor proizvodnje uredskih uređaja koji se naslanja na proizvodnju komponenti unutar tri navedena podsektora. Grafikon 3. Udio ukupnog prihoda elektroničkog sektora u ukupnom prihodu županije u 2012. godini 2% Elektronički sektor Ostale djelatnosti 98% Izvor: FINA, obrada HGK Sisak, 2012. 16 Grafikon 4. Udio izvoza elektroničkog sektora u izvozu Sisačko-moslavačke županije I. – XII. 17% Elektronički sektor Ostale djelatnosti 83% 2012. Izvor: DZS, obrada HGK Sisak. SEKTOR ELEKTRONIKE Tabela 11. Podsektori unutar sektora elektronike koji predstavljaju potencijal za privlačenje ulaganja PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKE OPREME PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH UREĐAJA PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE PODSEKTOR KUPOVNE (KONZUMNE) ELEKTRONIKE 17 5.2. KRATAK PREGLED SEKTORA METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U ŽUPANIJI Sektor metaloprerađivačka industrije u Sisačko-moslavačkoj županiji ima veliku tradiciju te iz tog razloga može predstavljati bazu za privlačenje stranih direktnih ulaganja. Ovaj sektor je vrlo značajan za gospodarski razvoj županije jer generira oko 13% ukupnog prihoda na razini županije. Također, ovaj sektor je visoko izvozno orijentiran, tako da zauzima treće mjesto po vrijednosti robe koja je završila izvan granica Republike Hrvatske. Oko 1000 zaposlenih osoba je aktivno u sektoru metaloprerađivačke industrije u Sisačko-moslavačkoj županiji. Postoji velik broj poduzeća koja su aktivna na području Sisačko-moslavačke županije u ovom sektoru, a djeluju unutar dva područja aktivnosti. Prvo područje aktivnosti je proizvodnja metala (FELIS PRODUKTI d.o.o., ALMOS d.o.o. BENSEM d.o.o.), a drugo područje je proizvodnja finalnih metalnih proizvoda i opreme (LIPOVAC METAL d.o.o., Lipovica d.o.o., MEGAFLEX d.o.o., DALEKOVOD d.d. i METALING d.o.o.). U gradu Sisku je u prostorima bivše željezare nedavno pokrenut rad čeličane u sastavu ABS-a Sisak, koja je odnedavno dio Danieli grupacije. Ciljevi investitora za idućih 15 mjeseci su doseći proizvodnju od 27.000 tona mjesečno i povećati broj zaposlenih na brojku između 200 i 250. Radi se o izvozno orijentiranoj proizvodnji, a proizvodi se izvoze u Italiju, Njemačku i Španjolsku. Ova investicija će dodatno doprinijeti većem izvozu proizvoda ovog sektora i većem zapošljavanju. S obzirom da postoji potreba za proizvodnjom proizvoda više dodane vrijednosti, fokus stranih direktnih ulaganja bi trebao biti na podsektorima unutar metaloprerađivačke industrije koji proizvode finalni proizvod, tako da bi fokus na podsektor proizvodnje strojeva, opreme i alata i podsektor proizvodnje autodijelova predstavljao najbolju opciju za županiju. Na taj način postojeća poduzeća unutar podsektora proizvodnje metala i metalnih proizvoda mogu biti uključena kroz sustav lanca dobavljača proizvodeći inpute za predložene podsektore. Grafikon 5. Udio ukupnog prihoda proizvodnje metala i proizvoda od metala u ukupnom prihodu županije u 2012. godini 12% 1% Proizvodnja metala Proizv. got. metalnih proizv. Ostale djelatnosti 87% Izvor: FINA, obrada HGK Sisak, 2012. 18 Grafikon 6. Udio izvoza proizvodnje metala i proizvoda od metala u izvozu Sisačko-moslavačke županije I. – XII. 2012. 3% 1% Proizvodnja metala Proizv. got. metalnih proizv. Ostale djelatnosti 96% Izvor: DZS, obrada HGK Sisak. Podsektori unutar sektora metaloprerađivačke industrije koji predstavljaju potencijal za privlačenje ulaganja SEKTOR METALOPRERAĐIVA ČKE INDUSTRIJE Tabela 12. PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA, OPREME I ALATA PODSEKTOR PROIZVODNJE AUTOMOBILSKIH DIJELOVA PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA ZA POLUVODIČKU INDUSTRIJU PODSEKTOR PROIZVODNJE METALA I PROIZVODA OD METALA 19 6. ANALIZA POTENCIJALA ZA PRIVLAČENJE ULAGANJA U ODABRANE SEKTORE 6.1. SEKTOR ELEKTRONIKE 6.1.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U SEKTOR ELEKTRONIKE U EUROPI Sektor elektronike po broju greenfield projekata koji su realizirani u Europi čini veliki udio u ukupnom broju realiziranih greenfield projekata na globalnoj razini. Kroz ulaganja u ovaj sektor od 2003. godine stvoreno je gotovo 500.000 novih radnih mjesta u Europi i investirano je oko 80 milijardi EUR. U istom periodu u Hrvatskoj su u sektoru elektronike u Hrvatskoj investirana izrazito mala financijska sredstva, u visini od 56 milijuna EUR, te je stvoreno svega oko 650 novih radnih mjesta. Treba također napomenuti da niti jedno greenfield ulaganje u sektor elektronike nije bilo povezano s poslovnom aktivnošću vezanom uz proizvodnu djelatnost. Najviše ulaganja je realizirano u vezi s poslovnim aktivnostima prodaje i marketinga. U Sisačko-moslavačkoj županiji su realizirana dva strana ulaganja koja se vrlo lako mogu povezati sa sektorom elektronike. Radi se konkretno o ulaganjima poduzeća Applied Ceramics iz SAD-a i ulaganju poduzeća TDK-EPC (EPCOS), koja su realizirana u 2005. i 2006. godini. Tabela 13. Skupni pregled greenfield stranih direktnih ulaganja u sektoru elektronike 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) Udio u ukupnom broju projekata na globalnoj razini (od 2003.) Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta 3,058 2,53 % 454,075 148 EUR 79,09 milijarda EUR 25.83 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Tabela 14. Skupni pregled greenfield stranih direktnih ulaganja u sektoru elektronike u Hrvatskoj 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja u Hrvatskoj (od 2003.) 11 Udio u ukupnom broju projekata realiziranih u Europi (od 2003.) Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po novostvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta 0,36 % 648 58 EUR 56,40 milijuna EUR 5.12 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Sektor elektronike, gledajući od 2003. godine po broju kreiranih novih radnih mjesta i po broju novih projekata realiziranih kroz strana direktna ulaganja, bio je na vrhuncu u 2006. godini. Značajniji pad 20 dogodio se u periodu između 2007. i 2008. godine, kada se već počeo osjećati utjecaj globalne gospodarske krize, no nakon toga u periodu od 2009. do 2011. situacija se stabilizirala i broj realiziranih projekata, kao i ukupna vrijednost ulaganja, su ponovno počeli rasti. Sljedeći veliki pad se dogodio u 2012. godini i bio je uvjetovan nestabilnom situacijom unutar EU-a, posebno nekih članica EU-a koje su bili interesantne kao ulagačke destinacije za sektor elektronike, poput Španjolske, Italije i Mađarske. Tabela 15. Kretanje stranih direktnih ulaganja 2003. – 2013. Godina Broj projekata Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja Ukupno Prosječno po projektu Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR m.) 2013. 2012. 2011. 67 242 327 5,557 19,268 35,889 82 79 109 664.68 2,946.38 6,246.87 9.93 12.15 19.10 2010. 2009. 2008. 351 263 338 343 353 315 230 229 38,492 42,705 44,460 58,096 74,075 56,755 43,878 34,900 109 162 131 169 209 180 190 152 6,145.01 5,423.39 8,589.93 11,323.40 13,229.65 8,587.25 7,880.77 8,051.87 17.50 20.63 25.45 33.01 37.44 27.28 34.24 35.15 3,058 454,075 148 79,089.14 25.83 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. Ukupno Izvor: fDi Intelligence, 2013. Ulagači u sektor elektronike navode da im je izrazito bitno pri odlučivanju o realizaciji nekog ulaganja biti blizu svojeg ciljanog tržišta, odnosno krajnjeg kupca. Republika Hrvatska i Sisačko-moslavačka županija nakon ulaska u EU zadovoljavaju taj kriterij jer strani ulagači, posebno iz Sjedinjenih Američkih Država, Japana, Kine, Južne Koreje i Tajvana, iz Sisačko-moslavačke županije mogu opsluživati tržište EU-a, ali treba uzeti u obzir gdje se nalaze kupci poduzeća iz tih zemalja. Potencijal domaćeg tržišta je također bitan, ali samim ulaskom u EU Republika Hrvatska je postala dio jedinstvenog tržišta, čime također i ta prepreka više nije ključna za područje privlačenja ulaganja, posebno iz država koje se nalaze izvan EU-a. Treći vrlo bitan faktor je kvalificirana radna snaga. Uzimajući u obzir podsektore unutar sektora elektronike, kvalificirana radna snaga nije uvijek presudna pri donošenju odluke o realizaciji ulagačkog greenfield projekta, tako da se uz pametnu politiku prekvalifikacije taj problem na razini Sisačko-moslavačke županije može riješiti. Blizina grada Zagreba i Zagrebačke županije omogućava dostupnost radne snage traženih profila. Sisačko-moslavačka županija je izrazito dobro prometno povezana s ostatkom Republike Hrvatske s obzirom da se nalazi na čvorištu važnih cestovnih i željezničkih prometnih koridora. Cestovna infrastruktura u županiji kao i u cijeloj Hrvatskoj je definitivno na višoj razini razvijenosti od željezničke infrastrukture. Također, blizina aerodroma u Zagrebu je jedna od značajnijih prednosti Sisačko-moslavačke županije, što je posebno bitno za neke podsektore unutar sektora elektronike koji nemaju potrebu za transportom roba cestovnim putem ili željeznicom. Niski troškovi rada, koji čini jednu od komponenti konkurentnosti sektora, nisu ključni u odluci za ulaganje u sektor elektronike, posebno kad se radi o podsektorima kao što su proizvodnja elektroničkih komponenti i poluvodička industrija. Klasteri i kritična masa postojećih poduzeća mogu biti velika prednost u privlačenju ulaganja u ovaj sektor, iako ne mora biti presudan faktor. Sisačko21 moslavačka županija, s obzirom na svoj položaj i blizinu grada Zagreba i Zagrebačke županije, koja čini bazu sektora elektronike u Hrvatskoj, i s obzirom da je uspjela privući nekoliko ulaganja koja se mogu vezati u lancu vrijednosti uz sektor elektronike, predstavlja jednu od najboljih lokacija u Republici Hrvatskoj za privlačenje ulaganja u ovaj sektor. Grafikon 7. Motivi za ulaganje u sektoru elektronike 36,3 28,5 23,6 17,2 13,2 13 12,8 8,2 7,6 5,6 5 Izvor: fDi Intelligence, 2013., Izrađeno na uzorku od 501 projekt, izraženo u %. Tabela 16. Najveći ulagači u sektoru elektronike 2003. – 2013. Ime kompanije Samsung Hewlett-Packard (HP) LG Royal Philips Electronics Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) Sony Siemens 19,039 13,522 19,390 11,008 8,345 9,437 352 275 497 289 225 285 1,890.81 1,383.17 1,927.11 2,178.83 657.35 687.61 35.00 28.20 49.44 57.31 17.73 20.86 Panasonic (Matsushita) Electrolux Dell Computer Intel 5,291 10,289 9,703 2,591 165 331 346 95 426.41 969.90 867.04 3,216.59 13.30 31.26 30.95 119.14 Izvor: fDi Intelligence, 2013. TOP 10 poduzeća ulagača u sektoru elektronike su većinom velike globalne korporacije koje su nositelji inovacija u tom segmentu. Također postoji veliki broj manjih poduzeća u podsektorima, koja bi se mogla ciljati i ciljano privlačiti ulaganja tih poduzeća u županiju. 22 Tabela 17. Pregled ulaganja po aktivnosti 2003. – 2013. Poslovna aktivnosti Broj projekata Prodaja, marketing & podrška Proizvodnja Dizajn, razvoj & testiranje Regionalno sjedište Logistika, distribucija & transport Istraživanje & razvoj Održavanje & Servisiranje Centar podrške kupcima Edukacija & trening Recikliranje Ostale poslovne aktivnosti Ukupno Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 1,187 994 232 193 23,477 338,057 21,034 16,283 19 340 90 84 6,766.80 55,637.60 5,011.10 3,049.20 5.70 55.90 21.60 15.80 142 79 15,730 10,755 110 136 1,586.00 3,039.80 11.20 38.50 50 36 3,461 6,658 69 184 349.10 259.70 7.00 7.20 35 28 1,347 2,253 38 80 257.80 566.00 7.30 20.20 82 15,020 183 2,566.00 31.30 3,058 454,075 148 79,089.10 25.80 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Ključno je da je u ovom sektoru najviše radnih mjesta po pojedinačnom projektu prosječno generirano u poslovnoj aktivnosti proizvodnje. Slijede globalni centri za podršku kupcima, logistika, istraživanje i razvoj te dizajn, razvoj i testiranje kao ključne uslužne aktivnosti koje pružaju podršku proizvodnoj aktivnosti. Sve navedene aktivnosti mogu imati značajnu izvoznu komponentu, tako da na taj način generiraju najveću dodanu vrijednost za destinaciju gdje je ulaganje realizirano. Tabela 18. Pregled emitivnih tržišta 2003. – 2013. Zemlje iz kojih dolaze ulaganja Broj projekata Broj poduzeća Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) Sjedinjene Američke Države 788 402 103,740 131 27,869.60 35.40 Njemačka Japan Kina Južna Koreja Velika Britanija Švicarska Švedska Tajvan 409 315 170 143 129 103 101 218 157 113 67 82 60 46 53,754 44,121 15,993 49,823 11,792 10,907 16,112 131 140 94 348 91 105 159 8,819.60 5,760.10 3,422.20 4,523.80 1,871.30 5,785.20 2,030.70 21.50 18.30 20.10 31.60 14.50 56.20 20.10 98 53 34,998 357 3,011.60 30.70 Italija 97 57 22,234 229 2,056.30 21.20 23 Ostale države Ukupno 705 469 90,601 128 13,938.70 19.80 3,058 1,718 454,075 148 79,089.10 25.80 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Države koje čine glavna emitivna tržišta za sektor elektronike ne iznenađuju, s obzirom da se većinom radi o tehnološki najnaprednijim gospodarstvima. Kina se vrlo brzo transformira iz izrazito atraktivne ulagačke destinacije u emitivnu regiju za strana direktna ulaganja, što je vidljivo iz prezentiranih i analiziranih brojki. Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Poljska predstavljaju najznačajnija receptivna tržišta u Europi po broju realiziranih projekata i visini kapitalnih ulaganja. Tabela 19. Pregled receptivnih tržišta 2003. – 2013. Zemlje u koje dolaze ulaganja Njemačka Velika Britanija Francuska Broj projekata Broj poduzeća Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) Poljska Španjolska 455 417 269 193 180 403 345 227 137 141 23,213 28,032 12,293 76,694 15,761 51 67 45 397 87 13,251.60 5,472.50 5,831.90 7,421.50 4,182.10 29.10 13.10 21.70 38.40 23.20 Rusija Mađarska Češka Republika Rumunjska Italija Ostale države 166 128 121 114 102 913 123 88 88 91 94 766 45,096 28,639 36,434 37,789 11,637 138,487 271 223 301 331 114 151 4,307.50 2,157.70 2,334.80 2,064.40 7,723.60 24,341.30 26.00 16.90 19.30 18.10 75.70 26.70 3,058 1,718 454,075 148 79,089.10 25.80 Ukupno Izvor: fDi Intelligence, 2013. 6.1.2. USPOREDNA ANALIZA PODSEKTORA UNUTAR SEKTORA ELEKTRONIKE NA RAZINI EUROPE Sektor elektronike, iz perspektive stranih ulaganja, veže se uz nekoliko podsektora od kojih svaki ima neke svoje karakteristike i specifičnosti koje treba uzeti u obzir prilikom ciljanja tržišta za privlačenje stranih direktnih ulaganja. Po broju projekata najatraktivniji podsektor čini proizvodnja elektroničkih komponenti, slijede proizvodnja konzumne elektronike i proizvodnja uredskih uređaja, a posljednja je poluvodička industrija. Najveća potražnja se nalazi unutar podsektora proizvodnje elektroničkih komponenti. Projekti koji su realizirani u tom podsektoru su s jedne strane balansirano kapitalno intenzivni, a s druge strane doprinose značajnije i zapošljavanju. Proizvodnja konzumne elektronike čini radno najintenzivniji sektor unutar sektora elektronike i kao takav, s obzirom na visinu troška radne snage, možda i najmanje perspektivan. Podsektor poluvodičke industrije je kapitalno najintenzivniji, a samim time radi se o tehnološki najsofisticiranijim ulagačkim projektima. Takvi projekti ne doprinose 24 značajnije zapošljavanju direktno, već indirektno služe kao magnet za privlačenje ulaganja u ostale podsektore sektora elektronike (posebno proizvodnja elektroničkih komponenti i proizvodnja uredskih uređaja). Tabela 20. Pregled ulaganja po podsektoru 2003. – 2013. Podsektor Broj projekata Proizvodnja elektroničkih komponenti Proizvodnja konzumne elektronike Proizvodnja uredskih uređaja Poluvodička industrija Ukupno Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 1,497 652 547 205,130 133,286 77,476 137 204 141 32,837.90 13,014.20 7,317.40 21.90 19.90 13.40 362 38,183 105 25,919.60 71.60 3,058 454,075 148 79,089.10 25.80 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Prema prosječnoj vrijednosti kapitalnih ulaganja po projektu, podsektor poluvodičke industrije je daleko ispred svih, a slijede ga proizvodnja elektroničkih komponenti, proizvodnja konzumne elektronike i proizvodnja uredskih uređaja. Kada usporedimo projekte po prosječnom broju zaposlenih po projektu, na prvom mjestu se nalazi podsektor konzumne elektrenike, a slijede ga proizvodnja uredskih uređaja, proizvodnja elektroničkih komponenti te poluvodička industrija. Grafikon 8. Prosječna vrijednost kapitalnih ulaganja po projektu po podsektoru 71,6 21,9 19,9 13,4 Proizvodnja elektroničkih komponenti Proizvodnja konzumne elektronike Proizvodnja uredskih uređaja Poluvodička industrija Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor 25 Grafikon 9. Prosječna vrijednost broja stvorenih novih radnih mjesta po projektu po podsektoru 204 141 137 105 Proizvodnja elektroničkih komponenti Proizvodnja konzumne elektronike Proizvodnja uredskih uređaja Poluvodička industrija Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor. Po visini kapitalnih ulaganja najveći postotak ostvarenih ulaganja u Europi čine kapitalna ulaganja u podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti (41,52%) i poluvodičkoj industriji (32,77%). Proizvodnja uredskih uređaja je na začelju, ali u 2013. značajan broj stranih direktnih ulaganja je ostvaren baš u tom segmentu. Najviše novih radnih mjesta putem projekata stranih direktnih ulaganja u sektor elektronike je generirano putem ulaganja u podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti (45,18%). Zatim slijede podsektor proizvodnje konzumne elektronike (29,35%), proizvodnja uredskih uređaja (17.06%) i poluvodička industrija (8,41%). Analizom pripremljenih podataka dolazimo do zaključka da bi za Sisačko-moslavačku županiju i Republiku Hrvatsku bilo dobro da se u privlačenju ulaganja fokusiraju primarno na podsektore proizvodnje elektroničkih komponenti, proizvodnje uredskih uređaja i poluvodičke industrije. Privlačenje ulaganja u poluvodičku industrije se jako dobro nadopunjava s privlačenjem ulaganja u sektor elektroničkih komponenti i proizvodnju uredskih uređaja. Najteži izazov će sigurno biti privlačenje ulaganja u podsektor poluvodičke industrije, te bi stoga trebalo početi s aktivnostima koje se fokusiraju na proizvodnju elektroničkih komponenti i proizvodnju uredskih uređaja. 26 Grafikon 10. Udio ulaganja po podsektoru po ukupnoj vrijednosti kapitalnih ulaganja 9,25% 16,46% 41,52% 32,77% Proizvodnja elektroničkih komponenti Poluvodička industrija Proizvodnja konzumne elektronike Proizvodnja uredskih uređaja Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor. Grafikon 11. Udio ulaganja po podsektoru po ukupnom broju novostvorenih radnih mjesta 8,41% 17,06% 45,18% 29,35% Proizvodnja elektroničkih komponenti Proizvodnja konzumne elektronike Proizvodnja uredskih uređaja Poluvodička industrija Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor. Analizom motiva za ulaganje došlo se do sličnog zaključka kao i u prethodnoj analizi jer kod projekata koji su vezani uz podsektor konzumne elektronike izrazito je bitan faktor trošak poslovanja koji, s obzirom da se kod konzumne elektronike radi o radno najintenzivnijem podsektoru, ovisi značajno o trošku radne snage. Republika Hrvatska, kao i Sisačko-moslavačka županija, ne mogu se u tom području mjeriti s konkurencijom iz Poljske, Bugarske, Ukrajine i Slovačke. Također, visok udio kod ovog podsektora čini motiv koji je vezan uz potencijal domaćeg tržišta, što ulaskom u EU više ne bi trebala biti takva prepreka, ali poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor očito vode računa o potražnji populacije zemlje u kojoj se realizira investicijski projekt. Infrastruktura i logistika su jako bitni za razvoj ovog sektora, no s obzirom na logističku praksu u transportu finalnog proizvoda, nerazvijenost željezničke infrastrukture bi sigurno mogla predstavljati prepreku za ulagačke projekte ovog tipa. 27 Grafikon 12. Motivi za ulaganje u podsektoru konzumne elektronike 26,7 25,3 25,3 25,3 21,3 10,7 9,3 10,7 8 4 4 Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 75 projekata, izraženo u %. Najveći fokus u privlačenju stranih direktnih ulaganja bi trebalo na početku marketinških aktivnosti staviti na projekte vezane uz podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti. Glavni razlog za to je što nizak trošak poslovanja nije presudan pri odluci o realizaciji investicijskog projekta. Također, naglasak nije stavljen u tolikoj mjeri kao kod drugih podsektora na kvalificiranu radnu snagu, s obzirom da je svega 16,5% ispitanika to istaknulo kao ključni faktor. S obzirom da Sisačko-moslavačka županija nema tradiciju proizvodnje u ovom podsektoru, to ne bi predstavljalo prepreku kao kod drugih podsektora. Motivi vezani uz blizinu tržišta i potencijal domaćeg tržišta su ostvareni ulaskom u EU. Također, sustav poticaja je adekvatan u Republici Hrvatskoj za privlačenje ovog tipa ulagačkih projekata. Kvalitetna cestovna infrastruktura zadovoljava logističke zahtjeve ovog podsektora. Grafikon 13. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti 39,8 31,4 16,9 16,5 13 12,3 11,5 7,7 6,9 5,7 4,6 Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 261 projekt, izraženo u %. 28 Kako bi se stvorio kvalitetan sinergijski efekt s podsektorom proizvodnje elektroničkih komponenti i povećao potencijal blizine tržišta i krajnjeg kupca, dio fokusa marketinških aktivnosti treba biti stavljen na proizvodnju uredskih uređaja (ICT sektor). Nizak trošak rada nije toliko presudan u privlačenju ovog tipa ulaganja, ali je jako bitna dostupnost kvalificirane radne snage te znanje stranih jezika. Blizina grada Zagreba i Zagrebačke županije predstavlja faktor koji može biti jako bitan zbog dostupnosti kvalificirane radne snage te mogućnosti suradnje sa Sveučilištem. Grafikon 14. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja 36,5 32,3 29,2 19,8 16,7 16,7 11,4 10,4 7,3 5,2 5,2 Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 96 projekata, izraženo u %. Grafikon 15. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje poluvodičke industrije 40,6 34,8 14,5 14,5 13 10,1 10,1 11,6 7,2 5,8 4,3 Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 69 projekata, izraženo u %. 29 Podsektor gdje nizak trošak uopće ne igra važnu ulogu, nego je izrazito bitna obrazovna i znanstvena infrastruktura koja čini poslovno okruženje, je podsektor poluvodičke industrije. Privlačenje ulaganja u taj segment bi trebao predstavljati dugoročnu viziju županije, s obzirom da koristi od jednog takvog ulaganja kreiraju multiplikacijski efekt s ostalim podsektorima unutar sektora elektronike. Sisačkomoslavačka županija uz grad Zagreb i Zagrebačku županiju možda ima najveću mogućnost u Republici Hrvatskoj zainteresirati ulagače za ovakav tip ulaganja, s obzirom na jedno realizirano ulaganje koje se veže uz ovaj podsektor, osnivanje SEMICRO klastera i blizinu grada Zagreba. Dugoročno, kroz razvoj obrazovne i znanstvene infrastrukture trebali bi se dodatno stvarati preduvjeti za privlačenje ovog tipa ulaganja. 6.1.3. USPOREDNA ANALIZA CILJANIH PODSEKTORA PO AKTIVNOSTIMA Analizom je utvrđeno da bi ciljani podsektori unutar sektora elektronike trebali biti: KRATKOROČNO (2014.) PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI SREDNJOROČNO (2014. – 2017.) PODSEKTOR UREDSKIH UREĐAJA DUGOROČNO (2014. – 2020.) PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE 1. PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI Tabela 21. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) Udio u ukupnom broju projekata na globalnoj razini (od 2003.) Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta 1,497 1,24% 205,130 137 EUR 32,837.91 m EUR 21.93 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti je izrazito atraktivan iz perspektive stranih direktnih ulaganja jer čini ukupno 1,24% ukupnog broja realiziranih greenfield projekata stranih direktnih ulaganja. Ovaj podsektor je vrlo atraktivno područje za privlačenje stranih ulaganja jer strani ulagači još uvijek pokazuju interes za ulaganja u Europu, posebno na području poslovnih aktivnosti proizvodnje i usluga dodane vrijednosti. Kod ovog podsektora značajnije su zastupljena ulaganja u nove proizvodne kapacitete, što se vidi po ukupnom broju generiranih novih radnih mjesta te po ukupnoj vrijednosti ulaganja. Fokus u privlačenju ulaganja kod ovog podsektora bi primarno morao biti na privlačenju ulaganja u poslovnu aktivnost proizvodnje te sekundarno na usluge visoke dodane vrijednosti (dizajn, razvoj & testiranje, regionalna sjedišta, istraživanje & razvoj i centri za podršku kupcima). 30 Tabela 22. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti po poslovnim aktivnostima 2003. – 2013. Poslovna aktivnosti Broj projekata Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) Prodaja, marketing & podrška Proizvodnja Dizajn, razvoj & testiranje Regionalno sjedište Logistika, distribucija & transport Istraživanje & razvoj 620 578 82 69 66 26 5,613 178,358 5,523 3,524 4,594 2,616 9 308 67 51 69 100 5,412.50 22,718.30 524.00 1,294.10 747.90 671.60 8.70 39.30 6.40 18.70 11.30 25.80 Održavanje & servisiranje 15 10 9 767 578 1,039 51 57 115 956.50 219.40 152.50 63.70 21.90 17.00 6 16 1,110 1,408 185 88 48.50 92.80 8.10 5.80 1,497 205,130 137 32,837.90 21.90 Centar podrške kupcima Edukacija & trening Recikliranje Ostale poslovne aktivnosti Ukupno Izvor: fDi Intelligence, 2013. a. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – PROIZVODNJA Tabela 23. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti – proizvodnja 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta 578 178,358 308 EUR 22,718.23 m EUR 39.28 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Ulagački projekti s fokusom na područje proizvodnje unutar podsektora elektroničkih komponenti predstavlja veliki potencijal jer takvi projekti generiraju radna mjesta na kojima je potrebna kvalificirana radna snaga sa srednjom stručnom spremom, koja čini veliku većinu nezaposlenih u Sisačko-moslavačkoj županiji. Iako je županija u području sektora elektronike deficitarna po pitanju kvalificirane radne snage, uz kvalitetne programe prekvalifikacije i dostupnost radne snage iz susjednih županija i glavnog grada Zagreba, potrebe potencijalnih ulagača bi se mogle zadovoljiti. Kao što je vidljivo iz tabele dolje, u periodu nakon financijske krize Europa je još uvijek ostala interesantna za ulaganja investitora koji su aktivni u ovom podsektoru, tako da su vrijednosti kapitalnih ulaganja projekta u proizvodnu aktivnost u 2012. bili na samo malo nižim razinama nego u 2010. i 2011. To predstavlja dodatni razlog zašto bi fokus Sisačko-moslavačke županije trebao biti na privlačenje ulaganja iz ovog podsektora, s obzirom na to da interes ulagača postoji. 31 Tabela 24. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektor elektroničkih komponenti – proizvodnja po godinama 2003. – 2013. Godina Broj projekata Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja Ukupno Prosječno po projektu Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 9 27 53 66 2,130 5,563 12,362 14,911 236 206 233 225 208.47 1,107.22 1,462.64 1,621.13 23.15 41.04 27.59 24.53 56 77 74 74 21,691 21,274 32,026 30,211 387 276 432 408 2,703.37 3,008.05 4,049.32 3,217.20 48.30 39.05 54.72 43.48 2005. 2004. 2003. 63 42 37 22,451 8,485 7,254 356 202 196 3,274.36 1,192.81 873.69 51.96 28.43 23.61 Total 578 178,358 308 22,718.26 39.28 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Investicijski projekti u poslovnoj aktivnosti proizvodnje u podsektoru elektroničkih komponenti imaju izrazito veliku mogućnost replikacije projekata kroz ekspanziju. Ulagači iz ovog podsektora, ako se osjećaju dobro u određenom poslovnom okruženju, često realiziraju projekte ekspanzije na lokacijama na kojima su započeli svoju proizvodnu aktivnost. Skoro 36% projekata realiziranih u ovom segmentu čine projekti proširivanja postojećih kapaciteta. Tim je više privlačenje ovakve vrste ulagačkih projekata interesantno za Sisačko-moslavačku županiju, zbog potencijalno visoke mogućnosti ostvarenja efekta multiplikatora kroz projekte ekspanzije. Grafikon 16. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja Projekti po tipu ulaganja 207 23 Novi projekti Ekpanzija Kolokacija 348 Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor. 32 Motivi koji su izrazito bitni za investitora koji ulaže u izvozno orijentiranu proizvodnu aktivnost su uvijek vezani uz blizinu ciljanog tržišta, s obzirom da ulagač želi što je moguće više smanjiti logističke troškove kako bi ostao konkurentan. Tu se pojavljuje velika mogućnost za privlačenje ulaganje iz zemalja koje se nalaze izvan EU-a, poput zemalja u Sjevernoj Americi i azijsko-pacifičkoj regiji. Nizak trošak, kvalificirana radna snaga te razvijenost infrastrukture čine sljedeća tri bitna motiva za ulaganje u proizvodne kapacitete ovog podsektora. Sisačko-moslavačka županija posjeduje sve elemente koji su bitni za privlačenje ulaganja iz ovog podsektora, posebno ako se uzme u obzir u kojem se okruženju nalazi županija, pa dostupnost radne snage za ulagača ne bi trebao biti problem. Također, uzimajući u obzir konkurenciju u državama poput Češke, Slovačke i Madžarske, trošak radne snage za obavljanje proizvodne aktivnosti je na sličnim razinama kao u zemljama koje predstavljaju konkurenciju. Infrastruktura i logistika u nekim segmentima, poput cestovne infrastrukture, blizine zračne luke i dobre povezanosi s pomorskom lukom, predstavljaju prednost Sisačko-moslavačke županije u odnosu na konkurenciju. U ovom podsektoru, u proizvodnu aktivnost 15% projekata je realizirano od strane TOP 10 ulagača, tako da bi marketinške aktivnosti u početku jednim velikim dijelom trebalo fokusirati na ovih deset potencijalnih ulagača. Grafikon 17. Motivi za ulaganje u podsektoru elektroničkih komponenti – poslovna aktivnost proizvodnje 38,9 26,7 25,6 18,9 15,6 11,1 11,1 11,1 10 5,5 5,5 Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 90 projekata, izraženo u %. 33 Tabela 25. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja Ime kompanije Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) Royal Philips Electronics Siemens Hon Hai Precision Industry Flextronics Jabil Circuit Samsung LEONI 8,844 3,925 8,209 2,847 2,643 5,111 1,747 552 280 912 355 377 730 249 1,741.11 283.97 307.12 212.67 169.27 669.42 127.16 108.82 20.25 34.16 26.59 24.15 95.60 18.19 Sanyo 1,180 8,827 4,908 196 1,471 818 73.21 986.18 229.10 12.23 164.38 38.21 LG Celestica Izvor: fDi Intelligence, 2013. b. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI Tabela 26. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta 194 13,907 71 EUR 2,594.96 m EUR 13.37 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Odabrane usluge visoke dodane vrijednosti čine veliki potencijal za privlačenje stranih direktnih ulaganja. Često ulagači ovaj tip projekata nastoje realizirati na lokaciji na kojoj se nalazi i njihov proizvodni pogon, ako nađu kvalificiranu radnu snagu i kompetencije koje su im potrebne. Ovakvi projekti možda nisu toliko kapitalno intenzivni, ali mogu biti generator zapošljavanja, posebno visokokvalificirane radne snage, ako se radi o projektima poput centara za dizajn, centara za razvoj i testiranje, regionalnih središta ili centara za istraživanje i razvoj. Ulagački projekti usluga visoke dodane vrijednosti koji su vezani uz razne tipove izvozno orijentiranih poslovnih usluga, a nisu toliko atraktivni za privlačenje ulaganja u ovom podsektoru su: centri za tehničku podršku, poslovnu podršku, podršku kupcima i poslovne usluge. Iz tog razloga fokus iz segmenta usluga visoke dodane vrijednosti trebao bi biti na projektima koji imaju komponentu istraživanja i razvoja. U srednjoročnom planu bi se fokus unutar ovog podsektora trebao staviti na privlačenje ulaganja iz ovog područja. 34 Tabela 27. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti – usluge visoke dodane vrijednosti po tipu usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. Poslovna aktivnosti Broj projekata Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) Regionalno sjedište Dizajn, razvoj & testiranje Istraživanje & razvoj Centar za tehničku podršku Centar poslovnu podrške Centar podrške kupcima Poslovne usluge 82 69 26 6 5 4 2 5,523 3,524 2,616 1,110 600 495 39 67 51 100 185 120 123 19 524.00 1,294.10 671.60 48.50 28.30 15.00 13.50 6.40 18.70 25.80 8.10 5.70 3.70 6.70 Total 194 13,907 71 2,594.90 13.40 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Tabela 28. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti – usluge visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013. Godina Broj projekata Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja Ukupno Prosječno po projektu Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 2013. 2012. 2011. 2010. 3 27 29 26 298 887 1,330 4,563 99 32 45 175 21.70 163.23 222.76 567.25 7.26 6.04 7.72 21.78 2009. 2008. 31 16 22 11 9 11 906 931 978 1,233 1,431 767 29 58 44 112 159 69 279.38 176.60 258.98 133.04 354.27 112.79 9.02 11.00 11.77 12.07 39.36 10.24 9 583 64 304.98 33.85 194 13,907 71 2,594.93 13.37 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. Total Izvor: fDi Intelligence, 2013. Većina ulagačkih projekata ovog tipa realizira se kroz ulaganja u nove projekte, a jednim manjim dijelom kroz projekte ekspanzije. Projekti ekspanzije jedino mogu egzistirati ukoliko se radi o poslovnom okruženju koje je podređeno potrebama za obavljanje poslovne aktivnosti investitora. Jako su bitni tehnologija i inovacije, blizina Sveučilišta i istraživača, kao i kritična masa poduzeća aktivnih u segmentu proizvodnje elektroničkih komponenti. Iz te perspektive blizina grada Zagreba i postojeći ulagač TDK – EPCOS bi trebali predstavljati prednost za Sisačko-moslavačku županiju u privlačenju ovog tipa ulaganja. 35 20,6% projekata koji su realizirani na području ovih poslovnih aktivnosti dolazi iz poduzeća koja se nalaze u TOP 10 ulagača na ovoj listi, tako da bi jedan dio fokusa promotivnih aktivnosti trebao biti i na ovim poduzećima. Tri poduzeća koja su aktivna u ulaganjima u proizvodne pogone su također aktivna i na području ulaganja u ovakve tipove projekta (Siemens, Royal Philips Electronics i Samsung). Grafikon 18. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja Projekti po tipu ulaganja 39 Novi projekti 7 Ekpanzija Kolokacija 148 Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor. Grafikon 19. Motivi za ulaganja u podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti – usluge dodane vrijednosti 44,7 26,3 23,7 15,8 15,8 13,2 13,2 13,2 10,5 10,5 5,3 Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 38 projekata. 36 Tabela 29. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja Ime kompanije Siemens Plexus Corp General Electric (GE) Royal Philips Electronics Schneider Electric Samsung Measurement Specialities Panasonic (Matsushita) Yingli Green Energy Holding Company Limited (Yingli) Silicon Image Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 4,720 151 259 337 356 112 49 524 25 64 84 89 37 16 324.17 42.87 68.70 256.92 58.69 25.14 11.69 35.99 7.11 17.19 64.19 14.67 8.41 3.90 49 33 16 16 30.95 17.27 10.32 8.64 34 17 20.33 10.16 Izvor: fDi Intelligence, 2013. 2. PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH UREĐAJA Tabela 30. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta 547 77,476 141 EUR 7,317.45 m EUR 13.37 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Podsektor proizvodnje uredskih uređaja predstavlja nadogradnju na proizvodnju elektroničkih komponenti te bi iz tog razloga srednjoročan plan u privlačenju stranih direktnih ulaganja trebao biti fokusiran na ulagače koji će proizvoditi finalni proizvod koristeći komponente dobavljača iz podsektora proizvodnje elektroničkih komponenti. Ovaj podsektor je značajno manje zastupljen u odnosu na druge podsektore gledajući visinu kapitalnih ulaganja, ali može biti značajan generator zapošljavanja. Projekti su manje kapitalno intenzivni nego projekti koji su vezani uz ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti, prvenstveno iz razloga što je fokus ulagača (posebno u zadnjih nekoliko godina) na projektima koji su vezani uz usluge visoke dodane vrijednosti, u koje nisu potrebna tako visoka kapitalna ulaganja, ali se generiraju visoko plaćeni poslovi. Jednim dijelom fokus marketinških aktivnosti treba ciljati na poslovnu aktivnost proizvodnje, ali s ciljem da se dugoročno dovedu ulaganja u poslovne aktivnosti visoke dodane vrijednosti (centri za razvoj, dizajn i testiranje, centri podrške kupcima, centri za tehničku podršku, centri za poslovnu podršku te regionalna sjedišta). 37 Tabela 31. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja po poslovnim aktivnostima 2003. – 2013. Poslovna aktivnosti Broj projekata Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) Prodaja, marketing & podrška Proizvodnja Regionalno sjedište Dizajn, razvoj & testiranje Logistika, distribucija i transport Centar podrške kupcima 274 70 47 29 28 19 12,067 34,501 5,501 3,115 3,973 5,263 44 492 117 107 141 277 518.80 3,126.00 946.20 515.30 262.00 198.00 1.90 44.60 20.10 17.80 9.30 10.40 Centar za tehničku podršku Održavanje i servisiranje 17 16 12 11 5,476 815 5,244 399 322 50 437 36 251.30 112.00 925.70 101.00 14.70 7.00 77.10 9.20 24 1,122 46 361.00 15.10 547 77,476 141 7,317.40 13.40 Centar poslovnu podrške Edukacija i trening Ostale poslovne aktivnosti Ukupno Izvor: fDi Intelligence, 2013. a. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – PROIZVODNJA Tabela 32. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – proizvodnja 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta 70 34,501 492 EUR 3,126.04 m EUR 44.63 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Udio projekata u proizvodnoj aktivnosti u ovom podsektoru imao je svoj vrhunac u Europi u periodu od 2005. do 2009. godine. Nakon toga, svega nekoliko projekata je realizirano na području Europe koji su povezani s proizvodnom aktivnosti u ovom podsektoru. Ukoliko se želi ostvariti sinergijski efekt s podsektorom proizvodnje elektroničkih komponenti, fokus na segment proizvodnje bi trebao postojati, ali bi mogao biti u drugom planu jer postoje područja koja mogu biti puno interesantnija za ulaganja od ovog područja, jer postoji puno veća potražnja (npr. područje usluga visoke dodane vrijednosti unutar ovog podsektora). Ulaganja u segment proizvodnje su cikličkog karaktera te ovise o gospodarskim kretanjima, tako da bi se uz očekivani gospodarski oporavak EU-a mogao očekivati i veći interes ulagača za ulaganje u ovu poslovnu aktivnost u ovom podsektoru. 38 Tabela 33. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – proizvodnja po godinama 2003. – 2013. Godina Broj projekata Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja Ukupno Prosječno po projektu Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 1 2 3 7 5 6 4 6 102 230 3,139 1,890 6,293 4,236 2,256 2,994 102 115 1,046 270 1,258 706 564 499 12.84 20.79 257.68 189.52 387.75 393.63 182.87 207.32 12.84 10.39 85.89 27.05 77.56 65.64 45.70 34.54 2005. 2004. 2003. 13 9 14 3,687 5,788 3,886 283 643 277 562.97 574.74 336.01 43.33 63.89 24.00 Ukupno 70 34,501 492 3,126.04 44.63 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Ovakvi projekti također imaju izrazito značajan efekt multiplikatora jer se veliki udio (oko 38%) projekata realizira kroz ekspanziju postojećih proizvodnih kapaciteta. S obzirom na malu bazu projekata i ulagača koji ulažu u ovaj podsektor, izrazito će teško biti realizirati jedno takvo ulaganje dok ne krene novi val ulaganja u ovaj podsektor. Grafikon 20. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja Projekti po tipu ulaganja 44 Ekspanzija Novi projekti 26 Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor. TOP 10 ulagača je realiziralo oko 37% projekata u proizvodne pogone u Europi. Najveći uspjeh u privlačenju ovog tipa ulaganja u EU-u imala je Češka Republika koja je uspjela privući 1/8 projekata u Europi koji su realizirani unutar ovog podsektora u proizvodnoj aktivnosti. Fokus u privlačenju ulaganja ovog tipa bi trebao biti zasigurno jednim djelom na ulagače koji se nalaze u TOP 10 ulagača, posebno na one koji paralelno realiziraju i projekte povezane s uslugama visoke dodane vrijednosti (HewlettPackard, Dell Computers, Seagate Technology). 39 Tabela 34. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja Ime kompanije Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Hon Hai Precision Industry Dell Computer Hewlett-Packard (HP) Seagate Technology Sony Toshiba Admiral Overseas (AOC) Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 3,168 5,550 3,380 1,706 935 682 2,500 792 1,387 1,126 568 311 341 1,250 272.89 544.78 136.64 303.69 57.08 35.69 171.71 68.24 136.18 45.55 101.25 19.03 17.88 85.82 37 699 100 18 349 100 2.90 36.91 13.68 1.45 18.42 13.68 Baltic Optical Disc Inventec Ricoh Izvor: fDi Intelligence, 2013. b. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI Tabela 35. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektor uredskih uređaja – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. 138 Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta 24,885 180 EUR 2,929.58 m EUR 21.24 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Područje usluga visoke dodane vrijednosti u ovom podsektoru predstavlja značajan potencijal jer poduzeća aktivna u proizvodnji uredskih uređaja značajnije ulažu kako u istraživačko razvojne aktivnosti, tako i u centre za poslovnu podršku. Takva ulaganja imaju značajan efekt na kreiranje novih radnih mjesta koja su dobro plaćena. Broj realiziranih projekata prelazi broj realiziranih projekata u proizvodne pogone, ali prosječna vrijednost ulaganja po projektu je značajno niža u odnosu na projekte u proizvodne pogone. No ovakvi projekti su generator zapošljavanja (posebno kad se radi o centrima za podršku kupcima ili centrima poslovne podrške). Tabela 36. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja po poslovnim aktivnostima – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. Poslovna aktivnosti Broj projekata Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 40 Regionalno sjedište Dizajn, razvoj & testiranje Centar za tehničku podršku Centar poslovnu podrške Centar podrške kupcima Istraživanje & razvoj 47 29 19 17 12 5,501 3,115 5,263 5,476 5,244 117 107 277 322 437 946.20 515.30 198.00 251.30 925.70 7 119 17 18.90 2.70 Poslovne usluge 7 167 23 74.20 10.60 138 24,885 180 2,929.60 21.20 Total 20.10 17.80 10.40 14.70 77.10 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Ono što je bitno istaknuti jest da je ovo područje ulaganja jedno od rijetkih koje nije imalo veliki pad u periodu 2009. – 2012., kao što je to bilo u nekim drugim podsektorima unutar sektora elektronike, a vezano uz poslovnu aktivnost proizvodnje. Ukupna vrijednost kapitalnih ulaganja u ovakav tip projekata čak raste u navedenom periodu. Tabela 37. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – usluge visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013. Godina Broj projekata Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja Broj kreiranih poslova Prosječno po projektu Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 12 8 10 14 7 12 13 17 1,395 1,240 2,070 2,433 1,143 2,110 1,812 4,019 116 155 207 173 163 175 139 236 165.75 259.82 200.44 132.74 135.72 233.69 232.62 393.32 13.83 32.48 20.02 9.48 19.41 19.49 17.88 23.15 2005. 2004. 2003. 19 13 13 4,936 1,998 1,729 259 153 133 751.65 196.24 227.57 39.58 15.13 17.50 Ukupno 138 24,885 180 2,929.56 21.24 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Ovakvi projekti kontinuirano traže nove lokacije jer su izrazito ovisni o dostupnosti kvalificirane radne snage sa znanjem stranih jezika. Također je za ulagača jako bitna poslovna klima i infrastruktura. U ovom slučaju se ne radi o bazičnoj infrastrukturi, već se radi o infrastrukturi koja je dostupna investitoru na način da može obavljati svoj posao bez bilo kakvih ograničenja, poput modernih poslovnih zgrada, IT infrastrukture, obrazovne i istraživačke infrastrukture. Kod ovakvih projekata konkurencija često nisu zemlje s niskim troškom radne snage, nego su to zemlje koje posjeduju ekspertizu koja je ulagaču potrebna, što srednjoročno može biti prilika i za Sisačko-moslavačku županiju u privlačenju ulaganja. 41 Grafikon 21. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja Projekti po tipu ulaganja 33 Novi projekti 3 Ekspanzija Kolokacija 102 Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor. Grafikon 22. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja – poslovna aktivnost proizvodnje 68 36 32 28 24 16 16 20 12 12 8 Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 25 projekata. Oko 55% projekata su realizirala poduzeća iz TOP 10 najvećih ulagača u ovoj poslovnoj aktivnosti unutar ovog podsektora. Tako da prilikom planiranja promotivnih marketinških aktivnosti fokus u privlačenju ulaganja mora biti velikim djelom usmjeren na ovih TOP 10 ulagača. 42 Tabela 38. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja Ime kompanije Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Hewlett-Packard (HP) Dell Computer IBM Lenovo Hitachi Xerox NCR Corporation (National Cash Register) Seagate Technology Microsoft Sato Corporation Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 9,150 3,237 670 1,072 402 174 649 315 231 67 268 100 43 216 1,066.64 265.32 178.89 132.59 50.51 57.01 20.10 36.76 18.95 17.88 33.17 12.61 14.21 6.72 536 892 170 178 297 85 76.57 23.08 31.94 25.52 7.72 15.97 Izvor: fDi Intelligence, 2013. 3. PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE Tabela 39. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta 362 38,183 105 EUR 25,919.57 m EUR 71.60 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Dugoročno gledajući, fokus županije u privlačenju ulaganja bi mogao biti na podsektor poluvodičke industrije jer je taj podsektor visokotehnološki i veže uz sebe razvoj mnogih drugih sektora gospodarstva. Također je bitno da postoji baza u gospodarstvu županije u postojećim poduzećima kroz SEMICRO klaster i američkog ulagača Applied Ceramics, koja može odigrati važnu ulogu u privlačenju ovog tipa ulaganja. Projekti koji su realizirani u Europi na području podsektora poluvodičke industrije izrazito su kapitalno intenzivni jer se radi o proizvodnim pogonima visoke tehnologije. Opet, s druge strane, takvi ulagački projekti nisu veliki generator zapošljavanja kao što je to slučaj unutar drugih podsektora, no predstavljaju bazu za razvoj gospodarstva na temelju visokih tehnologija. Na taj način mogu kreirati izrazito velik efekt multiplikatora. Fokus u privlačenju ulaganja ovog tipa bi trebao biti isključivo na projekte visokotehnološke proizvodnje, istraživačko-razvojne tipove greenfield projekata (dizajn,razvoj i testiranje, istraživanje i razvoj) i eventualno regionalna sjedišta. 43 Tabela 40. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije po poslovnim aktivnostima 2003. – 2013. Poslovna aktivnosti Broj projekata Dizajn, razvoj & testiranje Prodaja, Marketing & Podrška Proizvodnja Istraživanje & razvoj Regionalno sjedište Edukacija & trening Održavanje & servisiranje Logistika, distribucija & transport Centar za tehničku podršku Centar poslovnu podrške Ostale poslovne aktivnosti Ukupno Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 108 92 86 30 29 5 6,465 1,403 26,141 2,353 947 121 59 15 303 78 32 24 2,978.90 278.40 19,510.20 1,892.90 1,129.60 25.10 27.60 3.10 226.90 63.10 39.00 5.00 4 3 197 331 49 110 30.70 59.80 7.70 19.90 3 1 1 135 60 30 45 60 30 5.70 4.60 3.70 1.90 4.60 3.70 362 38,183 105 25,919.60 71.60 Izvor: fDi Intelligence, 2013. a. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – PROIZVODNJA Tabela 41. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – proizvodnja 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta 86 26,141 303 EUR 19,510.15 m EUR 226.89 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Kod ovakvog tipa ulaganja u proizvodne pogone ulagač ima obvezu izrazito visokog kapitalnog ulaganja, što za njega predstavlja izrazito velik rizik. Iz tog je razloga odluka o ulaganju u investicijski projekt ovakvog tipa izrazito osjetljiva i mora biti utemeljena na jakim argumentima. U zadnje dvije godine u Europi nije uložio niti jedan strani ulagač u proizvodni pogon ovog tipa što je vidljivo iz analize trenda. U 2011. je realizirano 14 projekata u ovom podsektoru, ukupne vrijednosti preko 4 mrld. EUR. Tada su stvoreni novi proizvodni kapaciteti poluvodičke industrije u Europi, koji su dovoljni za servisiranje ovog tržišta. Kao što se vidi iz analize trenda ulaganja u ovakve projekte, oni su izrazito cikličkog karaktera, tako da imaju uspona i padova. Trenutno su u najavi 4 nova projekta u Europi, tako da dugoročni cilj može biti da se jedan od navedenih projekata realizira i u Sisačko-moslavačkoj županiji. 44 Tabela 42. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – proizvodnja po godinama 2003. – 2013. Godina Broj projekata Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja Broj kreiranih poslova Prosječno po projektu Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 14 4 4 9 6 18 3 4,146 3,098 285 2,574 902 5,633 390 296 774 71 286 150 312 130 2,041.43 1,598.74 623.57 2,154.38 1,245.08 3,642.70 310.87 145.81 399.67 155.89 239.34 207.55 202.36 103.62 2004. 2003. 11 17 4,465 4,648 405 273 3,704.83 4,188.63 336.77 246.37 Total 86 26,141 303 19,510.15 226.89 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Grafikon 23. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja Projekti po tipu ulaganja 30 1 Ekspanzija Novi projekti Kolokacija 55 Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor. Ovakvi projekti imaju izrazito velik efekt multiplikatora s obzirom da se 57% projekata realizira putem ekspanzije na postojećim lokacijama. Ulagače u ovaj podsektor i aktivnost je teško pridobiti u svoje okruženje, ali kada jednom realiziraju ulaganje, postoji vrlo velika mogućnost da i neku sljedeći investiciju realiziraju u istom okruženju. Oko 47% ulagačkih projekata su realizirali investitori koji se nalaze u TOP 10, tako da je fokus aktivnosti privlačenja ulaganja na ovih deset ulagača izrazito bitan. Posebno bi se mogli dobro iskoristiti kontakti preko postojećih ulagača u županiji (TDK-EPC i Applied Ceramics). 45 Tabela 43. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja Ime kompanije Infineon Technologies STMicroelectronics Intel Jabil Circuit ON Semiconductor Yamaichi Electronics Kohlberg Kravis Roberts (KKR) TDK KEMET TDK-EPC (Epcos) Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 2,747 2,501 1,339 5,390 884 140 80 305 416 267 1,078 221 35 40 1,794.53 2,574.45 2,592.10 187.07 72.83 83.60 72.29 199.37 429.09 518.42 37.44 18.19 20.94 36.15 440 780 542 220 390 271 37.67 268.61 16.43 18.80 134.34 8.25 Izvor: fDi Intelligence, 2013. b. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI Tabela 44. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta 172 9,990 58 EUR 6,015.44 m EUR 35.00 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. U segmentu usluga visoke dodane vrijednosti fokus treba dugoročno staviti na projekte koji su vezani uz istraživanje i razvoj jer postoji najveći interes ulagača za realizacijom takve vrste projekata te se kreiraju visoko plaćeni kvalitetni poslovi za visoko obrazovanu radnu snagu. Ulagači u podsektoru poluvodičke industrije ne stavljaju takav fokus na segment poslovnih usluga za krajnjeg kupca, tako da se promotivne aktivnosti ne bi trebale fokusirati na to područje, već na dizajn, razvoj i testiranje te istraživanje i razvoj. Bitno je također spomenuti da ulaganja u taj mali segment poluvodičke industrije rastu i jedna su od rijetkih koja bilježe kontinuirani rast od 2010. do 2012. U 2012. je kroz 15 projekata realizirano preko 350 mil. EUR takvih ulaganja u Europi. 46 Tabela 45. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. Poslovna aktivnosti Broj projekata Broj novostvorenih poslova Kapitalno ulaganje Ukupno Prosječno po projektu Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) Dizajn, razvoj & testiranje Istraživanje & razvoj Regionalno sjedište Centar za tehničku podršku Centar poslovnu podrške Centar podrške kupcima 108 30 29 3 1 1 6,465 2,353 947 135 60 30 59 78 32 45 60 30 2,978.90 1,892.90 1,129.60 5.70 4.60 3.70 27.60 63.10 39.00 1.90 4.60 3.70 Total 172 9,990 58 6,015.50 35.00 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Tabela 46. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013. Godina Broj projekata Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja Broj kreiranih poslova Prosječno po projektu Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2 15 13 12 14 148 532 778 497 501 74 35 59 41 35 100.80 355.73 347.40 288.10 349.23 50.44 23.69 26.75 24.00 24.91 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 15 20 28 18 16 19 607 1,327 1,874 1,038 1,144 1,544 40 66 66 57 71 81 481.43 601.87 1,401.97 775.26 583.91 729.72 32.10 30.11 50.05 43.10 36.53 38.44 Total 172 9,990 58 6,015.48 35.00 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Ova vrsta ulaganja je izrazito vezana uz dostupnost kvalificirane radne snage te uz poslovno okruženje koje potiče istraživačko-razvojnu aktivnost. Vjerojatno iz tog razloga projekti ekspanzije nisu toliko zastupljeni kao kod proizvodne aktivnosti u ovom sektoru, jer ulagači ciljaju države koje nastoje stvoriti okruženje koje će ulagaču omogućiti idealne uvjete za obavljanje istraživačko-razvojne aktivnosti. 47 Grafikon 24. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja Projekti po tipu ulaganja 42 Novi 4 Ekspanzija Kolokacija 126 Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor. Motivi za ulaganje su velikim dijelom drugačiji u odnosu na motive koji su vezani uz poslovnu aktivnost proizvodnje. Vrlo je bitna za ovakve projekte i blizina tržišta, što znači da se poduzeća koja su aktivna na području poluvodičke industrije moraju nalaziti u blizini realizacije investicijskog projekta ovog tipa. Također je bitna blizina i dostupnost obrazovne infrastrukture (fakulteti i specijalizirane škole). Prvih 10 ulagača u ovaj sektor je realiziralo oko 38% projekata, što znači da bi fokus u marketinškim aktivnostima na ovih deset ulagača mogao biti izrazito koristan. Grafikon 25. Motivi za ulaganje u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane vrijednosti 55,8 23,3 18,6 18,6 11,6 11,6 13,9 9,3 9,3 4,7 4,7 Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 43 projekata. 48 Tabela 47. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja Ime kompanije Intel Infineon Technologies Xilinx STMicroelectronics ON Semiconductor Freescale Semiconductor Dialog Semiconductor Kohlberg Kravis Roberts (KKR) Power Integrations Maxim Integrated Products Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 1,167 1,215 210 770 285 335 138 72 93 35 154 57 67 34 612.26 590.33 152.68 703.43 143.44 186.84 71.60 38.29 45.39 25.45 140.69 28.66 37.37 17.88 207 177 72 51 44 24 150.62 123.72 22.70 37.67 30.95 7.57 Izvor: fDi Intelligence, 2013. 49 6.2. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE 6.2.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE U EUROPI U SEKTORU Metaloprerađivački sektor je jedan od atraktivnijih sektora za privlačenje stranih direktnih ulaganja kada govorimo o tradicionalnim sektorima. Ovaj sektor je od 2003. godine stvorio preko 2,5% projekata stranih direktnih ulaganja putem kojih je investirano oko 77 milijardi EUR u Europi i stvoreno oko 375 000 radnih mjesta. Radi se konkretno o manje radno i kapitalno intenzivnim projektima u odnosu na sektor elektronike. Razlika u broju generiranih radnih mjesta je primarno uzrokovana time što se u sektoru elektronike stvara veliki broj radnih mjesta u uslužnom dijelu poslovnih aktivnosti. Tabela 48. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) Udio u ukupnom broju projekata na globalnoj razini (od 2003.) Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta 3,912 2.5% 374,854 95 EUR 77,620.34 m EUR 19.87 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Republika Hrvatska niti u ovom sektoru nije napravila neki značajan pomak u privlačenju stranih direktnih ulaganja. Tako je realizirano svega 15 projekata. Jedan od realiziranih projekata se nalazi i u Sisačko-moslavačkoj županiji, a vezan je za željezaru Sisak. Željezara Sisak, čiji je prijašnji vlasnik CMC iz SAD-a prodao talijanskoj korporaciji Danielli odnosno njezinoj metalurškoj kompaniji Acciearie Bertoli Safau (ABS) dio svojih postrojenja. Od Amerikanaca su kupili samo dio za taljenje i proizvodnju specijalnih vrsta čelika od recikliranog, starog željeza kojeg će većinom uvoziti. Željezara Sisak bila je, naime, poznata po proizvodnji cijevi, no talijanski investitor je valjaonicu cijevi prodao jer ju je smatrao neperspektivnom za poslovanje. Tabela 49. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u Hrvatskoj u sektoru metaloprerađivačke industrije 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja u Hrvatskoj (od 2003.) 15 Udio u ukupnom broju projekata realiziranih u Europi (od 2003.) 0,01% Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po novostvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta 1,007 67 EUR 112.45 m EUR 7.49 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Ovaj sektor je kulminaciju vezano uz strana direktna ulaganja postigao u godinama prije krizne 2009. godine. U 2010. i 2011. došlo je do opravka, no u 2012. je opet nastupio pad koji je bio jednim dijelom uzrokovan recesijom koja se ponovno pojavila u EU-u. No broj realiziranih projekata i u 2012. godini je 50 ostao na zavidnoj razini, tako da se još uvijek može smatrati da je to područje ulaganja u Europi još uvijek interesantno za strane ulagače iz cijelog svijeta. Tabela 50. Kretanje stranih direktnih ulaganja 2003. – 2013. Godina Broj projekata Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja Ukupno Prosječno po projektu Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR m.) 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 106 340 443 417 358 527 7,608 26,829 32,802 35,769 23,218 49,505 71 78 74 85 64 93 1,589.80 4,467.71 6,113.45 6,915.99 4,716.83 11,281.91 14.98 13.14 13.83 16.58 13.14 21.40 2007. 447 54,839 122 14,119.85 31.56 2006. 2005. 391 370 40,514 43,359 103 117 7,597.72 9,549.28 19.41 25.83 2004. 2003. 300 213 33,011 27,400 110 128 6,086.24 5,181.53 20.25 24.30 3,912 374,854 95 77,620.31 19.87 Ukupno Izvor: fDi Intelligence, 2013. Top 10 poduzeća ulagača u ovaj sektor je realiziralo ukupno 294 projekta, što čini 7,5% od ukupnog broja projekata. U zadnjih 12 mjeseci šest od ukupno deset TOP 10 poduzeća je najavilo nova ulaganja. ThysenKrupp, Asea Brown Bovery (ABB) i Mitsubishi Corporation čine ulagače koji su najaktivniji u zadnje vrijeme jer su ili u fazi realizacije, ili u fazi pripreme novih ulagačkih projekata u ovom sektoru. Tabela 51. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja Ime kompanije Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) ArcelorMittal 15,225 223 3,900.23 57.39 ThyssenKrupp (TK) ABB (Asea Brown Boveri) 2,489 4,757 69 144 617.23 506.19 17.12 15.36 Grundfos Alcoa Siemens Schneider Electric Caterpillar Ruukki (Rautaruukki) Mitsubishi Corporation 3,896 2,848 7,578 3,066 2,116 2,405 519 155 118 315 139 100 114 25 358.40 1,021.56 989.54 265.02 323.40 267.85 116.61 14.37 42.56 41.27 12.07 15.44 12.76 5.81 Izvor: fDi Intelligence, 2013. 51 Grafikon 26. Motivi za ulaganje u sektor metaloprerađivačke industrije 40,3 31 19,8 18,8 11,1 10,1 8,9 6,7 6,3 3,6 3,6 Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 496 projekata. Motivi za ulaganje u ovaj sektor su u jednoj velikoj mjeri povezani s činjenicom da je lokacija na kojoj se planira realizirati investicijski projekt blizu krajnjeg kupca ili postoji potencijal rasta domaćeg tržišta. Bazična infrastruktura čini također jedan od glavnih motiva za ulaganje ulagača u ovaj sektor. Možda nije ključna toliko cestovna infrastruktura, koliko je ključna dobra povezanost željezničkom infrastrukturom, naravno ovisno o tipu proizvoda koji potencijalni ulagač proizvodi. Kvalificirana radna snaga, kao i trošak rada ne bi trebali biti prepreka za privlačenje ulaganja u metaloprerađivački sektor s obzirom da je Sisačko-moslavačka županija tradicionalno vezana uz ovaj sektor, tako da potrebne vještine postoje, a također postoji i fakultet u gradu Sisku koji može biti preduvjet za realizaciju projekata vezanih uz istraživanje i razvoj (dizajn, razvoj & testiranje, istraživanje i razvoj). Tabela 52. Pregled ulaganja po aktivnosti 2003. – 2013. Poslovna aktivnosti Proizvodnja Prodaja, marketing & podrška Logistika, distribucija & transport Regionalna sjedišta Vađenje metala Održavanje & servisiranje Dizajn, razvoj & testiranje Istraživanje & razvoj Broj projekata Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 1,816 1,185 218 166 138 115 287,073 16,623 10,304 8,244 31,542 3,641 158 14 47 49 228 31 56,479.10 2,235.20 2,540.10 1,544.10 9,519.40 831.90 31.10 1.90 11.60 9.30 69.00 7.30 100 47 6,431 2,369 64 50 1,538.80 734.50 15.40 15.60 52 Recikliranje Edukacija & trening 45 32 1,925 1,719 42 53 818.10 192.10 18.20 6.00 Ostale poslovne aktivnosti 50 4,983 99 1,187.20 23.80 3,912 374,854 95 77,620.30 19.90 Ukupno Izvor: fDi Intelligence, 2013. Najviše je ulagačkih projekata realizirana vezano uz poslovnu aktivnost proizvodnje, tako da bi fokus u privlačenju ulaganja trebao biti na taj segment. Također postoji potencijal realizacije projekata koji su vezani uz istraživanje i razvoj (globalni centri za dizajn, razvoj & testiranje te istraživanje i razvoj). 6.2.2. USPOREDNA ANALIZA PODSEKTORA UNUTAR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE NA RAZINI EUROPE Tabela 53. SEKTORA Usporedna analiza podsektora metaloprerađivačke industrije Podsektor Broj projekata Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) Proizvodnja strojeva, opreme i alata Proizvodnja metala i proizvoda od metala 2,455 1,457 186,633 188,221 76 129 25,448.20 52,172.10 10.40 35.80 Total 3,912 374,854 95 77,620.30 19.90 Izvor: fDi Intelligence, 2013. U strukturi ulaganja po ukupnoj vrijednosti kapitalnih ulaganja u metaloprerađivački sektor prevladavaju investicije u Europi koje su vezane uz ulaganja u proizvodnju metala i proizvoda od metala. No treba uzeti u obzir da kod ulaganja u ovaj podsektor velik utjecaj na visinu ulaganja imaju projekti koji su ovisni o prirodnim resursima. Podsektor proizvodnje strojeva, opreme i alata čini u apsolutnom iznosu kapitalnih ulaganja manji udio, ali po broju novostvorenih radnih mjesta i po broju iniciranih projekata je u prednosti u odnosu na podsektor proizvodnje metala i proizvoda od metala. Prosječan broj radnih mjesta po projektu je manji u podsektoru proizvodnje metala i proizvoda od metala u odnosu na podsektor proizvodnje strojeva, opreme i alata, ali postoji puno veći broj projekata koji su realizirani u tom podsektoru. Gledano na taj način, postoji puno veća šansa da Sisačkomoslavačka županija privuče strane direktne ulagače iz ovog podsektora jer postoji potražnja ulagača za ulaganje u ovaj podsektor i ovaj podsektor generira dosta velik broj novih radnih po projektu. Radi se o manjim projektima, tako da Sisačko-moslavačka županija ne bi imala problema s dostupnošću adekvatne i kvalificirane radne snage za projekte iz podsektora proizvodnje strojeva, opreme i alata. 53 Grafikon 27. Prosječna vrijednost kapitalnih ulaganja po projektu u sektoru metaloprerađivačke industrije 35,8 10,4 Proizvodnja strojeva, opreme i alata Proizvodnja metala i proizvoda od metala Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor. Grafikon 28. Prosječna vrijednost broja stvorenih radnih mjesta po projektu 129 76 Proizvodnja strojeva, opreme i alata Proizvodnja metala i proizvoda od metala Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor. Po vrijednosti kapitalnih ulaganja podsektor proizvodnje metala i proizvoda od metala je značajno zastupljeniji od drugog podsektora. No uzimajući u obzir zemlje koje privlače ulaganja u ovaj podsektor vidi da se da kao ulagačke destinacije prednjače države koje imaju dostupne prirodne resurse. U tom smislu Rusija i Njemačka su jedne od najjačih zemalja u privlačenju ulaganja u ovaj podsektor. U Rusiji se realiziralo preko 25% ulaganja u ovaj podsektor, što niti nije čudno jer je Rusija bogata neophodnim prirodnim resursima za metaloprerađivačku industriju. 54 Grafikon 29. Udio ulaganja podsektora po visini kapitalnih ulaganja 32,79% 67,21% Proizvodnja strojeva, opreme i alata Proizvodnja metala i proizvoda od metala Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor. Kada pogledamo zapošljavanje, vidi se da je drugi podsektor, podsektor proizvodnje strojeva, opreme i alata, kroz strana ulaganja kreirao gotovo jednak broj radnih mjesta kao i podsektor proizvodnje metala i proizvoda od metala. Dakle, uz puno manja kapitalna ulaganja realizirano je u Europi puno više projekata i stvoren jednak broj radnih mjesta. Na taj se način može zaključiti da se kod podsektora proizvodnje strojeva, opreme i alata ne radi toliko o kapitalno intenzivnim investicijama, već da je fokus na manjim ulaganjima koja nisu toliko tehnološki zahtjevna, tako da je presudna dostupnost kvalificirane radne snage. To se može zaključiti ako se uđe dublje u analizu strukture zemalja koje prihvaćaju ulaganja iz ovog podsektora i motiva za ulaganje. Tada će se vidjeti da za ovakve investicije nije presudna cijena radne snage, već dostupnost kvalificirane radne snage. Grafikon 30. Udio podsektora u novostvorenim radnim mjestima 49,79% 50,21% Proizvodnja strojeva, opreme i alata Proizvodnja metala i proizvoda od metala Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor. 55 Grafikon 31. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata 40,9 28 21,3 18 10,4 10,1 9,8 6,7 5,5 3 2,7 Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 328 projekata. Ključne motive za ulaganje u podsektor proizvodnje strojeva, opreme i alata predstavljaju blizina tržišta i kupaca te potencijal domaćeg tržišta. Potencijal domaćeg tržišta je jednim velikim dijelom kompenziran ulaskom Republike Hrvatske u EU. Dostupnost radne snage za ovaj podsektor, s obzirom na to da postoji baza ljudi s iskustvom rada u prerađivačkoj industriji s naglaskom na metaloprerađivačku, ne bi trebala biti prepreka za ulaganja u ovu županiju. Infrastruktura i logistika u Sisačko-moslavačkoj županiji nisu prepreka za ovakav tip ulagačkih projekata, s obzirom da je cestovni transport za ovaj tip ulagača jako bitan, a postoji i mogućnost korištenja željezničkog transporta (Novska). Nizak trošak se smatra važnim, ali ne presudnim. Ulagači u ovaj podsektor imaju potrebu za kvalitetnom poduzetničkom infrastrukturom, što u Sisačko-moslavačkoj županiji ne bi trebao biti problem jer postoji dovoljan broj poduzetničkih zona koje mogu prihvatiti manja ulaganja ovog tipa. Kod proizvodnje metala i proizvoda od metala izrazito je bitan potencijal domaćeg tržišta, kao i blizina tržišta i kupaca. Infrastruktura i logistika su ključni jer se radi o finalnim proizvodima koji se u velikom broju slučajeva koriste u lancu aktivnosti kao input za proizvodnju nekog proizvoda koji je na višem stupnju dodane vrijednosti. Na taj način željeznica i povezanost s morskim lukama predstavljaju veliku prednost za ulagačke destinacije. Dostupnost kvalificirane radne snage je na istoj razini kao i niži trošak, tako da ne čini presudan faktor za privlačenje ulaganja u ovaj podsektor. Također, ono što je bitno kod ovog tipa ulaganja je dostupnost prirodnih resursa, čime Republika Hrvatska nije u prednosti u odnosu na konkurenciju. 56 Grafikon 32. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje metala i proizvoda od metala 39,3 36,9 23,2 13,7 13,1 7,7 6,5 6,5 6 8,3 5,3 Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 168 projekata. 6.2.3. USPOREDNA ANALIZA CILJANIH POD- SEKTORA PO AKTIVNOSTIMA Analizom se pokazalo da bi fokus marketinških aktivnosti na području metaloprerađivačke industrije trebalo vezati za proizvode više dodane vrijednosti, tako da bi cilj trebao biti privući strana ulaganja iz podsektora proizvodnje strojeva, opreme i alata. 1. PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA, OPREME I ALATA Tabela 54. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta 2,455 186,633 76 EUR 25,448.23 m EUR 10.39 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Ovaj podsektor je izrazito atraktivan za privlačenje ulaganja s obzirom da postoji potražnja stranih ulagača. Projekti koji se realiziraju unutar ovog podsektora nisu toliko kapitalno intenzivni kao što je to slučaj u sektoru elektronike, ali predstavljaju potencijal za zapošljavanje kvalificirane radne snage koja ima iskustvo rada u metaloprerađivačkoj industriji. Veliku perspektivu predstavljaju projekti u poslovnim aktivnostima proizvodnje i usluga visoke dodane vrijednosti, poput centara za dizajn, razvoj & testiranje, centara za istraživanje i razvoj te regionalnih sjedišta. Fokus na ove projekte predstavlja 57 perspektivu jer s jedne strane postoji potražnja sa strane ulagača, a s druge strane postoji baza radne snage u Sisačko-moslavačkoj županiji koja može biti atraktivna za ovakvu vrstu ulaganja. Navedene aktivnosti unutar podsektora generiraju najviše radnih mjesta po projektu različitih profila radnika, tako da su iz toga razloga to najinteresantnija područja za privlačenje ulaganja. Tabela 55. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata po poslovnim aktivnostima 2003. – 2013. Poslovna aktivnosti Broj projekata Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) Proizvodnja 970 144,266 148 17,710.40 18.30 Prodaja, marketing & podrška Regionalna sjedišta 914 144 13,711 7,852 15 54 1,915.60 1,022.80 2.10 7.10 Logistika, distribucija & transport 113 5,580 49 1,483.10 13.10 Održavanje & servisiranje Dizajn, razvoj & testiranje 101 94 2,673 5,966 26 63 536.50 1,455.90 5.30 15.50 Istraživanje & razvoj 33 1,926 58 305.20 9.20 Edukacija & trening Centar za podršku kupcima 30 14 1,661 509 55 36 178.10 45.70 6.00 3.30 Centar za poslovnu podršku Ostale poslovne aktivnosti 12 30 841 1,648 70 54 84.30 710.80 7.00 23.70 2,455 186,633 76 25,448.20 10.40 Total Izvor: fDi Intelligence, 2013. a. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – PROIZVODNJA Tabela 56. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – proizvodnja 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta 970 144,266 148 EUR 17,710.33 m EUR 18.26 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Interes za ulaganje u proizvodnu aktivnost unutar ovog podsektora je postojao kontinuirano od 2003. godine. Ovo je jedan od rijetkih podsektora u kojem je u 2012. godini realizirano više projekata nego u početnoj 2003./2004. godini. Najviše je projekata realizirano 2008. godine, prije krize. Nakon 2009. godine interes ulagača za ulaganje u ovu poslovnu aktivnost je i dalje bio u porastu, tako da je razina ulaganja u 2012. godini viša nego u 2009. 58 Tabela 57. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – proizvodnja po godinama 2003. – 2013. Godina Broj projekata Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja Ukupno Prosječno po projektu Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 27 79 99 97 69 121 117 3,809 13,763 15,371 13,993 8,710 20,508 18,759 141 174 155 144 126 169 160 496.49 1,346.10 2,100.66 1,776.95 1,150.93 3,334.43 1,811.19 18.42 17.04 21.24 18.34 16.66 27.59 15.51 2006. 2005. 2004. 2003. 109 104 88 60 13,977 12,377 11,529 11,470 128 119 131 191 1,954.93 1,525.00 1,196.63 1,016.97 17.96 14.67 13.60 16.96 Ukupno 970 144,266 148 17,710.35 18.26 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Ulaganja u proizvodnu aktivnost imaju veliki potencijal da kreiraju efekt multiplikatora kroz projekte ekspanzije jer je preko 35% projekata realizirano kroz takve projekte. Stoga, ako je ulagač zadovoljan na određenoj lokaciji, ne odlučuje se relativno lako na promjenu, već nastoji realizirati svoj projekt u okruženju u kojem posluje. Opet, s druge strane, postoji i velik broj ulagača koji pokreću nove projekte, tako da Sisačko-moslavačka županija svoju šansu treba tražiti na tom području. Grafikon 33. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja Projekti po tipu ulaganja 342 21 Novi projekti Ekpanzija Kolokacija 607 Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor. 59 Grafikon 34. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – fokus na poslovnu aktivnost proizvodnje 31,8 30,3 22 22 17,4 12,9 6,8 6,8 8,3 6,1 4,5 Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 132 projekta. Motivi za ulaganja su vezani uz blizinu tržišta i kupaca te, ono što je posebno važno, za kvalificiranu radnu snagu. Sisačko-moslavačka županija u tom segmentu ima mogućnosti prezentirati svoje prednosti kao i prednosti vezane uz logističku infrastrukturu koje će primarno biti vezane uz cestovnu infrastrukturu. Niži trošak je bitan faktor, ali nije presudan, iako po trošku radne snage Sisačkomoslavačka županija ne zaostaje puno u odnosu na konkurenciju, tako da se niti to ne može smatrati negativnim faktorom. Tabela 58. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja Ime kompanije Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) ABB (Asea Brown Boveri) 4,388 219 445.52 22.24 Grundfos Schneider Electric Siemens Liebherr Robert Bosch Alstom Danfoss Sandvik 3,393 2,644 3,810 2,299 4,230 2,607 1,133 859 226 203 293 191 384 289 125 107 291.31 205.26 556.71 770.14 355.34 391.87 141.60 78.94 19.41 15.82 42.79 64.19 32.32 43.56 15.74 9.86 CLAAS 1,173 146 179.89 22.47 Izvor: fDi Intelligence, 2013. 60 TOP 10 poduzeća ulagača u ovakve tipove projekata čine 12,2% ukupnih ulagačkih projekata od 2003. godine, tako da je velik dio projekata realiziran od poduzeća koja nisu u TOP 10. Stoga fokus marketinških aktivnosti treba biti puno širi od TOP 10 poduzeća, iako njih naravno ne bi trebalo zanemariti. ABB (Asea Brown Boveri), Robert Bosch i Alstom su među TOP 10 poduzeća najveći ulagači u zadnje tri godine. b. FOKUS NA POSLOVNU AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI Tabela 59. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 271 Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) 15,744 58 EUR 2,783.85 m Prosječna vrijednost projekta EUR 10.24 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Usluge visoke dodane vrijednosti možda nisu toliko zastupljene kao što je to kod sektora elektronike, no i ovdje postoji potencijal, prvenstveno kad se radi o uslugama koje su vezane uz istraživanje i razvoj. Takve usluge stvaraju zadovoljavajuću razinu kvalitetnih radnih mjesta za visoko kvalificiranu radnu snagu. Niti razina kapitalnih ulaganja u ovakve projekte nije zanemarujuća. Također, ulaganja u regionalna sjedišta predstavljaju potencijal za ulaganja, no za takove tipove projekata je izrazito važna prometna povezanost avionom i cestovnim putem. Tabela 60. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – usluge visoke dodane vrijednosti po tipu usluge 2003. – 2013. Poslovna aktivnosti Broj projekata Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) Regionalno sjedište 144 7,852 54 1,022.80 7.10 Dizajn, razvoj & testiranje Istraživanje & razvoj 94 33 5,966 1,926 63 58 1,455.90 305.20 15.50 9.20 Total 271 15,744 58 2,783.80 10.20 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Interes za ulaganja u ovakvu vrstu poslovnih aktivnosti postoji, iako je nakon 2011. malo splasnuo. No čini se prema trendu da je interes za ulaganja u ovakvu vrstu projekata ciklički, pa imamo velike varijacije iz godine u godinu, ovisno o globalnim gospodarskim kretanjima. 61 Tabela 61. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – usluge visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013. Godina Broj projekata Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja Ukupno Prosječno po projektu Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 10 22 32 36 37 42 20 16 559 1,157 3,359 1,103 1,421 3,168 1,705 874 55 52 104 30 38 75 85 54 96.13 181.65 521.71 180.73 544.63 534.54 263.03 124.26 9.63 8.25 16.28 5.04 14.75 12.76 13.14 7.79 2005. 2004. 2003. 19 22 15 702 926 770 36 42 51 98.04 163.76 75.42 5.20 7.41 5.04 Total 271 15,744 58 2,783.83 10.24 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Kod ovakvih projekata projekti ekspanzije su nešto manje zastupljeni i čine svega oko 26% projekata. Poslovne aktivnosti koje su vezane uz usluge u stalnoj su potrazi za ljudskim resursima koji kroz znanje i ekspertizu mogu kreirati dodanu vrijednost za ulagača, pa iz tog razloga projekti ekspanzije često nisu mogući jer se potencijal lokacije maksimalno iskoristi kroz inicijalni projekt. Grafikon 35. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja Projekti po tipu ulaganja 71 16 Novi projekti Ekpanzija Kolokacija 184 Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autor. Prva četiri motiva za ulaganja nisu toliko različita u odnosu na poslovnu aktivnost proizvodnje. S druge strane, ulagaču je izrazito bitno kod ovakvih projekata da može naći adekvatnu poduzetničku infrastrukturu u obliku poslovnih zgrada koje zadovoljavaju potrebe ulagača te da ima dostupnu znanstveno-istraživački infrastrukturu te prometnu povezanost lokacije zračnim putem. Sisačkomoslavačka županija se u tom segmentu može nasloniti na kapacitete iz Zagreba i na Metalurški fakultet u Sisku. 62 Grafikon 36. Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – fokus na usluge dodane vrijednosti 47,4 28,9 26,3 13,2 10,5 7,9 7,9 7,9 5,3 7,9 2,6 Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 38 projekata. Tabela 62. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja Ime kompanije Siemens Honeywell Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 1,828 755 292 389 271 261 151 58 97 67 230.09 206.71 65.64 39.13 36.99 32.86 41.34 13.14 9.78 9.25 Agco FMC Technologies 156 147 52 49 18.19 38.59 6.04 12.84 Ingersoll-Rand Horiba Sandvik 112 237 130 37 79 43 17.65 30.26 21.09 5.88 10.09 7.03 General Electric (GE) Emerson Electric Schneider Electric Izvor: fDi Intelligence, 2013. TOP 10 poduzeća ulagača u ovakve tipove projekata čine svega oko 15% ukupnih ulagačkih projekata, tako da bi marketinške aktivnosti bilo dobro fokusirati na njih samo jednim dijelom. Poduzeća koja značajnije ulažu u poslovne aktivnosti proizvodnje i usluga dodane vrijednosti su Siemens, Schneider Electric i Sandvik. 63 6.3. SINERGIJA S DRUGIM PODSEKTORIMA 6.3.1. PREGLED STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U EUROPI PO ODABRANIM AKTIVNOSTIMA U ovom poglavlju su identificirani podsektori koji mogu stvoriti sinergiju kroz privlačenje ulaganja u sektor elektronike i sektor metaloprerađivačke industrije. U tom segmentu fokus je stavljen na određene aktivnosti unutar podsektora proizvodnje autodijelova i podsektora proizvodnje strojeva, opreme i alata. Tabela 63. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja po odabranim aktivnostima 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 1,476 Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima 279,408 189 Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) EUR 33,611.08 m Prosječna vrijednost projekta €22.77 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Vrlo je bitno spomenuti da postoji veliki interes investitora za ulaganje u ove aktivnosti. S obzirom da će fokus biti na privlačenju ulaganja u sektore koji se na vrlo dobar način nadopunjuju s predviđenim aktivnostima u ovom poglavlju, jedan dio fokusa marketinških aktivnosti bi trebao biti stavljen na ciljano privlačenje ulaganja ulagača koji su navedeni u grupi aktivnosti navedenoj u tabeli niže. Tabela 64. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u aktivnostima koje se nadopunjuju na sektor elektronike i sektor metaloprerađivačke industrije 2003. – 2013. Ime aktivnosti Ostali dijelovi za automobile Motori i dijelovi motora Elektronska oprema za automobile Karoserije i prikolice Komponente za upravljanje automobilima i ovjesi Sustavi kočenja za automobile Dijelovi za prijenos i transmisiju Strojevi za poluvodičku industriju Ukupno Projekti Kapitalna ulaganja Prosječna kapitalna ulaganja po projektu Novostvoreni poslovi Prosječan broj radnih mjesta po projektu 518 9.535,6 18,4 85.252 164 256 6.280,1 24,5 49.174 192 236 4.282,2 18,1 60.703 257 187 4.564,1 24,4 35.407 189 153 5.638,9 36,8 30.896 201 70 1.212,8 17,3 10.278 146 35 1.407,0 40,2 6.402 182 21 690,4 32,9 1.296 61 1.476 33.611,0 22,8 279.408 189 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Najmanje atraktivnom aktivnosti u ovoj grupi se čini aktivnost proizvodnje strojeva za poluvodičku industriju. Jako malo projekata vezano uz tu aktivnost je realizirano u Europi iz perspektive broja 64 projekata, vrijednosti kapitalnih ulaganja i broja stvorenih radnih mjesta. Najatraktivnija su područja proizvodnje ostalih dijelova za automobile, komponenti za upravljanje automobilom i ovjesa, proizvodnje motora i dijelova motora te proizvodnje elektronske oprema za automobile. 6.3.2. ANALIZA U ODABRANIM PODSEKTORIMA 1. PODSEKTOR PROIZVODNJE AUTODIJELOVA – METAL Tabela 65. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova – metal 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) 1,219 Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima 217,409 178 Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta EUR 28,638.47 m EUR 23.46 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Izrazito atraktivno područje je područje proizvodnje autodijelova koji su vezani uz proizvodnju dijelova iz različitih vrsta metala. Ovdje se radi o poduzećima koja proizvode autodijelove od metala za proizvođače automobila i dobavljače u sustavu nabave autoindustrije. Projekti koje realiziraju ulagači su kapitalno intenzivniji nego u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata, a opet s druge strane kreiraju prosječno jednak broj radnih mjesta po projektu. Tabela 66. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova 2003. – 2013. Ime podsektora Ostali dijelovi za automobile Motori i dijelovi motora Karoserije i prikolice Komponente za upravljanje automobilima i ovjesi Sustavi kočenja za automobile Dijelovi za prijenos i transmisiju Ukupno Novostvoreni poslovi Prosječan broj radnih mjesta po projektu 9.535,6 Prosječna kapitalna ulaganja po projektu 18,4 85.252 164 256 6.280,1 24,5 49.174 192 187 4.564,1 24,4 35.407 189 153 5.638,9 36,8 30.896 201 70 1.212,8 17,3 10.278 146 35 1.407,0 40,2 6.402 182 1.219 28.638,4 23,5 217.409 178 Projekti Kapitalna ulaganja 518 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Najveći broj ulaganja kod ovih aktivnosti se nalazi u segmentu proizvodnje jer automobilska industrija još uvijek dio koji se tiče istraživanja i razvoja drži dosta centraliziranim područjem koje je primarno predodređeno na lancu vrijednosti za proizvođače automobila (eng. OEM). Proizvođači dijelova su 65 fokusirani na proizvodnju proizvoda koji moraju isporučiti proizvođaču automobila. Na taj način, u ovom segmentu, najveći fokus marketinških aktivnosti bi trebao biti na privlačenje ulaganja u poslovnu aktivnost proizvodnje jer takvi projekti generiraju najviše novih radnih mjesta, izvozno su orijentirani i postoji potražnja od strane ulagača za ulaganjem u takvu vrstu projekata. Srednjoročno i/ili dugoročno bi se trebalo pokušati fokusirati i na aktivnosti koje su vezane uz istraživanje i razvoj. Tabela 67. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po poslovnoj aktivnosti 2003. – 2013. Poslovna aktivnosti Broj projekata Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) Proizvodnja 908 193,140 212 25,568.60 28.10 Prodaja, marketing & podrška Logistika, distribucija & transport Dizajn, razvoj & testiranje 99 83 61 3,595 7,107 5,732 36 85 93 170.80 1,191.10 829.00 1.80 14.40 13.60 Istraživanje & razvoj 23 3,543 154 453.80 19.70 Regionalna sjedišta Održavanje & servisiranje 21 11 2,578 960 122 87 290.50 68.50 13.80 6.30 Edukacija & trening Centar za podršku kupcima Centar za poslovnu podršku Ostale poslovne aktivnosti 5 4 1 3 82 442 150 80 16 110 150 26 28.40 17.30 14.40 6.10 5.70 4.40 14.40 2.10 1,219 217,409 178 28,638.40 23.50 Total Izvor: fDi Intelligence, 2013. Tabela 68. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po godinama 2003. – 2013. Godina Broj projekata Broj kreiranih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalna ulaganja Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 2013. 2012. 32 4,345 135 654.06 20.40 105 19,983 190 2,269.62 21.63 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 120 93 56 158 123 141 144 131 18,662 13,818 12,878 26,861 21,429 23,906 27,729 28,200 155 148 229 170 174 169 192 215 2,697.56 2,094.24 1,486.33 4,501.79 2,441.94 2,536.70 3,341.08 4,326.26 22.47 22.54 26.52 28.50 19.87 17.96 23.23 33.01 2003. 116 19,598 168 2,288.87 19.72 66 Total 1,219 217,409 178 28,638.45 23.46 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Analizom trenda je uočeno da nakon krizne 2009. godine opet postoji ponuda ulagačkih projekata ovog tipa, s obzirom da je razina ulaganja od 2010. do 2012. ostala na razinama iznad 2 milijarde EUR te da je svake godine kreirano između 13 000 i 18 000 novih radnih mjesta kroz ovo područje aktivnosti. Grafikon 37. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja Projekti po tipu ulaganja 401 Novi projekti 36 Ekspanzija Kolokacija 782 Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autora. Privlačenje ulaganja investitora u ovakve projekte može vrlo lako kreirati efekt multiplikatora jer oko 33% projekata je realizirano kroz projekte ekspanzije postojećih aktivnosti. Iz tog razloga je briga o ulagaču ključna nakon što investitor realizira svoj projekt. Grafikon 38. Motivi za ulaganje u odabrane aktivnosti vezane uz automobilsku industriju 46,1 23,3 20 16,7 16,7 10 8,3 11,7 6,1 5,5 4,4 Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 180 projekata. 67 Postoje različiti motivi koji privlače ulaganja u ove aktivnosti, a ključni su blizina tržišta ili kupaca, dostupnost kvalificirane radne snage i niži troškovi poslovanja. TOP 10 kompanija ulagača u ovaj segment je realiziralo 15,5% ulagačkih projekata. S time da je 9 od 10 navedenih poduzeća u zadnjih 12 mjeseci realiziralo barem jedan od investicijskih projekata u Europi. Iz tog razloga bilo bi korisno fokus marketinških aktivnosti staviti na ulagače koji se nalaze u TOP 10 poduzeća. Tabela 69. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja Ime kompanije Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) Robert Bosch Magna International Toyota Motor ZF Friedrichshafen Continental 7,395 264 726.58 25.98 4,868 4,488 173 204 779.69 1,653.15 27.82 75.12 5,538 3,910 291 217 881.71 423.74 46.39 23.54 General Motors (GM) Volkswagen Knorr Bremse Borgwarner Renault 6,488 1,943 3,540 1,310 5,344 405 129 236 93 381 1,497.95 352.75 335.17 230.09 1,563.06 93.61 23.54 22.31 16.43 111.65 Izvor: fDi Intelligence, 2013. 2. PODSEKTOR PROIZVODNJE AUTODIJELOVA – ELEKTRONIKA Tabela 70. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova – elektroničke komponente 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta 236 60,703 257 EUR 4,282.26 m EUR 18.11 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Jedno također interesantno područje iz perspektive ulaganja je područje proizvodnje autodijelova koje se veže za sektor elektronike. Radi se o projektima koji su manje kapitalno, a više radno intenzivni u odnosu na projekte proizvodnje autodijelova koji su vezani uz metaloprerađivački sektor. Od 2003. godine realizirano je 236 projekata u ovom segmentu, uloženo preko 4 milijarde EUR i otvoreno preko 60 000 novih radnih mjesta. 68 Tabela 71. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova 2003. – 2013. Ime aktivnosti Projekti Elektronska oprema za automobile Kapitalna ulaganja Prosječna kapitalna ulaganja po projektu 4.282,2 18,1 236 Novostvoreni poslovi Prosječan broj radnih mjesta po projektu 60.703 257 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Glavna poslovna aktivnost u koju se usmjerio najveći broj ulaganja je poslovna aktivnost proizvodnje, dok je vrlo mali broj projekata realiziran na području usluga dodane vrijednosti. Iz tog razloga kratkoročno bi primarni fokus privlačenja ulaganja u Sisačko-moslavačku županiju trebao biti na poduzeća koja ulažu u segment proizvodnje. Srednjoročno i dugoročno bi se mogao također vezati uz područje aktivnosti koje se odnosi na istraživanje i razvoj. Tabela 72. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po poslovnoj aktivnosti 2003. – 2013. Poslovna aktivnosti Broj projekata Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) Proizvodnja 186 58,217 312 3,793.20 20.40 Prodaja, marketing & podrška Dizajn, razvoj & testiranje Istraživanje & razvoj 19 15 7 329 1,153 618 17 76 88 55.60 208.70 135.70 2.90 13.90 19.40 Logistika, distribucija & transport Regionalna sjedišta 5 4 316 70 63 17 73.20 15.80 14.70 4.00 236 60,703 257 4,282.20 18.10 Total Izvor: fDi Intelligence, 2013. Trend kretanja ulaganja u ovom segmentu je pozitivan jer je ovo jedan od rijetkih segmenata u kojem vrijednost ulaganja nije opadala nakon financijske krize. Trenutno su ulaganja u ovaj segment na najvišoj razini od 2005. godine, tako da se može zaključiti kako interes ulagača za ulaganje u Europi postoji. Tabela 73. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – usluge visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013. Godina 2013. 2012. Broj projekata 7 18 Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja Ukupno Prosječno po projektu Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 1,740 8,420 248 467 86.89 476.62 12.38 26.52 69 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 21 23 11 21 21 20 6,319 5,123 2,463 3,904 4,429 2,738 300 222 223 185 210 136 450.94 338.76 304.07 453.16 421.29 234.76 21.47 14.75 27.66 21.55 20.10 11.77 2005. 2004. 2003. 35 30 29 7,413 12,008 6,146 211 400 211 430.31 670.65 414.72 12.30 22.39 14.29 Total 236 60,703 257 4,282.24 18.11 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Grafikon 39. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja Projekti po tipu ulaganja 81 Novi projekti 8 Ekspanzija Kolokacija 147 Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autora. Oko 34% projekata realiziranih u ovom segmentu ulaganja su projekti ekspanzije. Općenito, u podsektoru proizvodnje autodijelova čini se da ulagači, ukoliko su zadovoljni na jednoj lokaciji, imaju tendenciju realizirati projekte ekspanzije na toj lokaciji. Grafikon 40. 30 Motivi za ulaganje u odabranu aktivnost automobilske industrije 30 20 20 20 16,7 16,7 13,3 10 6,7 6,7 Izvor: fDi Intelligence, 2013., izrađeno na uzorku od 30 projekata. 70 Primarno je pri donošenju odluke za ulaganje u ovaj segment važan nizak trošak poslovanja u kombinaciji s kvalificiranom radnom snagom. Interesantno je da se infrastruktura i logistika ne nalaze unutar TOP 5 motiva za ulaganje u ovaj oblik aktivnosti, vjerojatno iz razloga što s obzirom na samu karakteristiku finalnog proizvoda postoji mogućnost korištenje različitih oblika transporta. Poticaji su izrazito bitni kod ove vrste ulaganja. Prema motivima za ulaganje u ovaj segment autoindustrije čini se da je trošak ključan faktor, te na taj način poticaji i nizak trošak poslovanja dolaze do izražaja. TOP 10 poduzeća ulagača je od 2003. realiziralo oko 37% ulagačkih projekata. U 2012. s liste TOP 10 ulagača, 4 poduzeća su realizirala investicijske projekte. Fokus marketinških aktivnosti definitivno bi jednim dijelom trebao biti vezan uz TOP 10 ulagača u ovaj segment autoindustrije. Posebno treba uzeti u obzir činjenicu da Yazaki Group jedan od najvećih Dizajn centara u svijetu ima u Zagrebu, tako da bi se možda na tu aktivnost mogao nadovezati i segment proizvodnje u Sisačko-moslavačkoj županiji. Tabela 74. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja Ime kompanije Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) Yazaki Group Hella KGaA Hueck & Co Continental Valeo Sumitomo Group Yura Corporation (Sewon ECS) Siemens Fiat 7,975 2,113 1,217 1,297 4,877 6,027 1,441 1,320 469 211 152 162 609 753 205 188 590.86 190.74 122.04 137.48 210.07 131.67 153.45 211.83 34.77 19.10 15.28 17.19 26.29 16.43 21.93 30.26 DPH Holdings (Delphi) Draexlmaier 1,037 7,630 148 1,090 118.91 363.22 16.96 51.89 Izvor: fDi Intelligence, 2013. 3. PROIZVODNJA STROJEVA ZA POLUVODIČKU INDUSTRIJU Tabela 75. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru strojeva za poluvodičku industriju – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. Broj projekata stranih direktnih ulaganja (od 2003.) Ukupan broj stvorenih poslova (od 2003.) Prosječna veličina projekta po stvorenim radnim mjestima Ukupna vrijednost uloženog kapitala (od 2003.) Prosječna vrijednost projekta 21 1,296 61 EUR 690.35 m EUR 32.86 m Izvor: fDi Intelligence, 2013. Ovaj segment ulaganja u apsolutnom iznosu ima najmanju vrijednost i vrlo mali broj projekata je realiziran u Europi. Izdvojen je kao potencijal jer se jako lijepo nadovezuje na podsektor poluvodičke 71 industrije, a postoje i značajnije najave ulaganja u Europu proizvođača strojeva za poluvodičku industriju. Vrlo mali broj projekata je realiziran na području poslovne aktivnosti proizvodnje. Većina projekata je vezana uz poslovne aktivnosti prodaje, marketinga i podrške te za područje dizajna, razvoja i testiranja. Tabela 76. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru strojeva za poluvodičku industriju – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. Ime podsektora Projekti Strojevi za poluvodičku industriju Kapitalna ulaganja 21 Prosječna kapitalna ulaganja po projektu 690,4 Novostvoreni poslovi 32,9 Prosječan broj radnih mjesta po projektu 1.296 61 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Tabela 77. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva za poluvodičku industriju po poslovnoj aktivnosti 2003. – 2013. Poslovna aktivnost Broj projekata Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) Prodaja, marketing & podrška Dizajn, razvoj & testiranje Regionalna sjedišta Proizvodnja 10 5 2 2 168 206 66 514 16 41 33 257 38.60 105.40 55.80 465.80 3.80 21.10 27.90 232.90 Centar za podršku kupcima Logistika, distribucija & transport 1 1 226 116 226 116 2.40 22.50 2.40 22.50 Total 21 1,296 61 690.40 32.90 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Interes ulagača varira i do sada nije nikad bio značajnije izražen, ali postoje najave kod proizvođača strojeva za sektor poluvodičke industrije da bi se u skoroj budućnosti to moglo promijeniti. Tabela 78. Godina 2012. 2011. 2009. 2008. 2007. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva za poluvodičku industriju po godinama 2003. – 2013. Broj projekata Broj kreiranih poslova Kapitalna ulaganja Ukupno Prosječno po projektu Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) 1 2 3 35 105 36 35 52 12 0.99 86.20 9.93 0.99 43.10 3.29 5 2 539 67 107 33 434.21 37.14 86.81 18.57 72 2006. 2005. 2004. 2003. 1 1 4 2 6 226 234 48 6 226 58 24 2.22 2.37 105.46 11.84 2.22 2.37 26.36 5.96 Total 21 1,296 61 690.36 32.86 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Grafikon 41. Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja Projekti po tipu ulaganja 15 Ekspanzija Novi projekti 6 Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autora. Ovakva ulaganja bi se mogla nadograditi na ulaganja koja su već realizirana u Sisačko-moslavačkoj županiji. Možda bi se kroz povezivanje s poduzećem Applied Ceramics, koje je već realiziralo investiciju u županiji, moglo doći do novih ulagača koji su aktivni u ovom području. TOP 10 poduzeća ulagača u ovo područje je od 2003. realiziralo preko 60% projekata, tako da bi marketinški fokus trebao biti na njima, no postoje potencijali za ulaganja i izvan TOP 10. Tabela 79. TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja Ime kompanije Broj novostvorenih poslova Ukupno Prosječno po projektu Kapitalno ulaganje Ukupno (EUR mil.) Prosječno po projektu (EUR mil.) Applied Materials Fairchild Semiconductor 93 69 31 34 45.16 35.31 15.05 17.65 Cascade Microtech Intel Verilab Fujitsu Atmel Siemens SCP Global Technologies 35 116 30 16 463 51 16 35 116 30 16 463 51 16 0.99 22.47 11.08 2.60 419.92 34.54 2.60 0.99 22.47 11.08 2.60 419.92 34.54 2.60 Vishay Intertechnology 51 51 45.85 45.85 Izvor: fDi Intelligence, 2013. 73 6.4. PREPORUKA FOKUSIRANJA MARKETINŠKIH AKTIVNOSTI c. POSLOVNA AKTIVNOST – PROIZVODNJA SEKTOR KRATKOROČNI FOKUS (2014.) SEKTOR ELEKTRONIKE PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI PROIZVODNJA AUTODIJELOVA – ELEKTRONIKA SEKTOR ELEKTRONIKE SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA, OPREME I ALATA SREDNJOROČNI FOKUS (2014. – 2017.) PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH UREĐAJA DUGOROČNI FOKUS (2014. – 2020.) PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE PROIZVODNJA STROJEVA ZA POLUVODIČKU INDUSTRIJU PROIZVODNJA AUTODIJELOVA – METAL d. POSLOVNA AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI SEKTOR KRATKOROČNI FOKUS (2014.) SREDNJOROČNI FOKUS (2014. – 2017.) DUGOROČNI FOKUS (2014. – 2020.) SEKTOR METALOPRERAĐIV AČKE INDUSTRIJE PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA, OPREME I ALATA SEKTOR ELEKTRONIKE PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE SEKTOR ELEKTRONIKE PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH UREĐAJA 74 7. ANALIZA KONKURENCIJE Analiza konkurencije uzima u obzir sve specifičnosti odabranih sektora, kao i odabir poslovne aktivnosti koja se cilja marketinškim aktivnostima za privlačenje ulaganja. Svaki sektor ima drugačiju konkurenciju i drugačije motive za ulaganje, tako da prilikom analize konkurencije ti motivi moraju biti uzeti u obzir kako bi se na adekvatan način mogle pripremiti marketinške aktivnosti te pokušali ukloniti nedostaci u poslovnom okruženju koji bi mogli odbiti ulagače. Prilikom identifikacije najvećih konkurenata uzeti su u obzir i podaci vezani uz trošak rada kako se usporedba ne bi radila s državama gdje je cijena radne snage izuzetno niska, a sukladno tome i motivi za ulaganje drugačiji (npr. Rumunjska i Bugarska). 7.1. SEKTOR ELEKTRONIKE – POSLOVNA AKTIVNOST PROIZVODNJE Analizom receptivnih zemalja za privlačenje ulaganja u sektor elektronike – poslovnu aktivnost proizvodnje, došlo se do zaključka da su najveći konkurenti u privlačenju ulaganja u ovom segmentu Mađarska, Češka i Slovačka Republika. Ove tri zemlje su uspjele privući oko 13% ukupnih ulaganja ove vrste u Europu. Tabela 80. Zemlja Mađarska Češka Republika Slovačka Republika Ukupno Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor elektronike i poslovnu aktivnost proizvodnje 2003. – 2013. Projekti Kapitalno ulaganje 71 1.563,2 Prosječno kapitalno ulaganje po projektu 22,0 21.640 Prosječan broj radnih mjesta po projektu 304 53 1.229,7 23,2 27.434 517 46 3.015,1 65,6 26.821 583 170 5.807,9 34,2 75.895 446 Broj novostvorenih radnih mjesta Izvor: fDi Intelligence, 2013. Fokus Slovačke je bio na velike projekte koji zahtijevaju velika kapitalna ulaganja i imaju relativno veliku zaposlenost po projektu. Češka je s druge strane imala fokus također na projekte koji puno zapošljavaju, ali nemaju potrebu za velikim kapitalnim ulaganjima. Mađarska je opet stavila fokus na manje projekte, ali je uspjela realizirati najveći broj projekata. Fokus Sisačko-moslavačke županije bi u početnoj fazi trebao biti na manje projekte koji zahtijevaju manja kapitalna ulaganja, dok bi dugoročno trebalo ciljati projekte kakvi su realizirani u Slovačkoj, kapitalno intenzivni, ali koji također generiraju veliku zaposlenost. 75 Tabela 81. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor elektronike, poslovna aktivnost proizvodnje po podsektoru 2003. – 2013. Podsektor Proizvodnja elektroničkih komponenti Proizvodnja uredskih uređaja Poluvodička industrija Ukupno Projekti Kapitalno ulaganje Prosječno kapitalno ulaganje po projektu Broj novostvorenih radnih mjesta Prosječan broj radnih mjesta po projektu 133 4.862,3 36,5 60.349 453 21 689,8 32,9 9.965 474 16 170 255,8 5.807,9 16,0 34,2 5.581 75.895 348 446 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Najveći broj projekata je realiziran u ove tri države u podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti, slijedi proizvodnja uredskih uređaja, pa tek onda dolaze projekti poluvodičke industrije. Tabela 82. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja (mil. EUR) u sektoru elektronike po podsektoru i po receptivnoj državi 2003. – 2013. Zemlje Slovačka Republika Mađarska Češka Republika Total Proizvodnja elektroničkih komponenti Proizvodnja uredskih uređaja Poluvodička industrija Ukupno 2.817,5 146,6 158,6 384,8 51,0 178,5 3.015,1 1.226,1 818,7 4.862,3 689,9 26,3 255,8 1.563,2 1.229,7 5.808,0 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Slovačka Republika je bila najuspješnija u privlačenju ulagača u projekte koji su vezani uz podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti. Češka je bila najbolja u privlačenju projekata u podsektor proizvodnje uredskih uređaja, dok je Mađarska uspjela privući najviše ulaganja u podsektor poluvodičke industrije. Tabela 83. Pregled ulaganja u sektor elektronike po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost proizvodnje 2003. – 2013. – TOP 10 Zemlja Slovačka Republika Slovačka Republika Slovačka Republika Češka Republika Češka Republika Administrativna regija Trencin region (Trenciansky) Nitra region (Nitriansky) Trnava region (Trnavsky) Usti nad Labem (Ustecky) Central Bohemia (Stredocesky) Broj stanovnika 599,859 713,422 561,525 852,554 1,284,629 Mađarska Češka Republika Češka Republika Mađarska Fejer South Moravia (Jihomoravsky) Pardubice (Pardubicky) Komárom-Esztergom 426,541 1,196,113 520,382 319,000 76 Mađarska Hrvatska Hrvatska Budapest Sisačko-moslavačka županija 1,741,041 172.439 Zagrebačka županija 317.606 Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autora. Administrativne regije koje su privukle najviše ulaganja u ovu poslovnu aktivnost su većinom po broju stanovnika veće od Sisačko-moslavačke županije. Sisačko-moslavačka županija ima potencijal kroz dostupnost radne snage iz susjedne Zagrebačke županije i grada Zagreba. Za privlačenje ovakve vrste ulaganja dostupnost radne snage je izrazito bitna, tako da bi u prezentaciji potencijala županije trebalo uzimati u obzir širu sliku od administrativnih granica županije. Tabela 84. Pregled broja realiziranih ulagačkih projekata u sektoru elektronike po emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost proizvodnje Proizvodnja elektroničkih komponenti Proizvodnja uredskih uređaja Poluvodička industrija Ukupno Japan Njemačka Tajvan 22 19 16 3 4 1 26 23 23 SAD Južna Koreja Austrija Švicarska Nizozemska Singapur Italija Ukupno 15 12 10 7 6 5 4 116 8 Zemlja 7 1 2 1 1 1 1 16 14 25 13 12 8 6 6 4 146 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Zemlje iz kojih je došlo najviše ulaganja u konkurentske države su većinom države izvan EU-a, tako da se marketinške aktivnosti moraju vezati za azijsko-pacifičku regiju (Japan, Tajvan, Južna Koreja i Singapur) i Sjevernu Ameriku. Od država članica EU-a najveću zastupljenost ima Njemačka, a slijede Austrija, Švicarska i Nizozemska. Motivi za ulaganja u ove zemlje nam govore da glavni motiv pri realizaciji ulagačkog projekta nije bio potencijal domaćeg tržišta. Tako da i mala država poput Republike Hrvatske ima mogućnost privući ovakav tip ulaganja. Ključ u odlučivanju su bili blizina tržišta ili kupaca i kvalificirana radna snaga. Niži trošak poslovanja, infrastruktura i logistika te poticaji su također bili bitni kako bi se privukli ulagači u zemlje konkurencije. 77 Grafikon 42. Motivi za ulaganje u konkurentske zemlje u sektoru elektronike – poslovna aktivnost proizvodnje 44,8 34,5 24,1 20,7 20,7 10,3 10,3 6,9 6,9 6,9 3,4 Izvor: fDi Intelligence, 2013. 78 7.2. SEKTOR ELEKTRONIKE – POSLOVNA AKTIVNOST USLUGA DODANE VRIJEDNOSTI Tabela 85. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja ( mil. EUR) u sektoru elektronike i poslovnoj aktivnosti usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. Zemlja Projekti Kapitalno ulaganje 22 21 11 54 579,5 675,8 370,6 1.625,8 Španjolska Austrija Slovačka Republika Ukupno Prosječno kapitalno ulaganje po projektu 26,4 32,2 33,7 30,1 Broj novostvorenih radnih mjesta Prosječan broj radnih mjesta po projektu 3.365 4.847 2.942 11.154 152 230 267 206 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Kada se fokus privlačenja ulaganja stavi na usluge dodane vrijednosti koje su vezane ili za poslovnu podršku ili za istraživanje i razvoj, konkurencija je odmah različita jer niski troškovi više nisu primarni motiv u donošenju odluke o ulaganju. Slovačka Republika je jedina zemlja od tri konkurentske zemlje koje smo analizirali vezano za ulaganja u poslovnu aktivnost proizvodnje, koja je uspjela biti relativno uspješna i u privlačenju investitora koji ulažu u usluge dodane vrijednosti iz sektora elektronike. Samim time Slovačka Republika je najveći konkurent za privlačenje ove vrste ulaganja u Republiku Hrvatsku i Sisačko-moslavačku županiju. Sisačko-moslavačka županija bi mogla ciljati također ulaganja koja završavaju u Austriji ili Španjolskoj, posebno kad se radi o uslugama dodane vrijednosti, a vezana su za sektor elektronike. Tabela 86. Pregled konkurentskih zemalja; ulaganja u sektoru elektronike – poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti po podsektoru 2003. – 2013. Podsektor Broj novostvorenih radnih mjesta 519,3 Prosječno kapitalno ulaganje po projektu 20,8 4.094 Prosječan broj radnih mjesta po projektu 163 15 447,5 29,8 1.268 84 14 659,0 47,1 5.792 413 54 1.625,8 30,1 11.154 206 Projekti Kapitalno ulaganje 25 Proizvodnja uredskih uređaja Poluvodička industrija Proizvodnja elektroničkih komponenti Ukupno Izvor: fDi Intelligence, 2013. Najveći broj radnih mjesta i najveći iznos kapitalnih ulaganja je generirano u ove poslovne aktivnosti kroz podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti. Slijedi ga podsektor proizvodnje uredskih uređaja, a tek onda dolazi poluvodička industrija. Kompetencije za poluvodičku industriju je teško naći, tako da ne čudi što se radi o relativnom malom broju projekata. 79 Španjolska je bila najuspješnija u privlačenju ulaganja u ovu vrstu poslovne aktivnosti iz podsektora proizvodnje elektroničkih komponenti. Slovačka Republika je bila najbolja u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja. Austrija opet prednjači u realiziranim projektima koji su vezani uz podsektor s najvećom dodanom vrijednošću, poluvodičku industriju. Tabela 87. Pregled konkurentskih zemalja – visina kapitalnih ulaganje (mil. EUR) u sektoru elektronike po podsektoru i po receptivnoj državi; vrijednost ulaganja 2003. – 2013. Zemlje Proizvodnja elektroničkih komponenti Proizvodnja uredskih uređaja Poluvodička industrija Total 389,8 169,6 68,6 281,1 20,1 363,8 579,5 675,8 63,7 447,5 370,6 1.625,8 Španjolska Austrija Slovačka Republika Ukupno 243,4 25,8 659,0 519,3 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Austrija je zemlja koja između ova tri konkurenta uspijeva privući ulaganja u usluge koje imaju potrebe za najvećim kompetencijama i najveće su dodane vrijednosti. Španjolska, s obzirom na cijenu radne snage i kvalificirane ljudske resurse, uspijeva privući ulaganja i u projekte koji su vezani uz istraživanje i razvoj, i u projekte koji su vezano za aktivnost poslovne podrške. Slovačka Republika je manje uspješna kad se radi o projektima koji su vezani uz istraživanje i razvoj te se čini da je fokus Slovačke na centrima za poslovnu podršku koji su u lancu vrijednosti na nižim razinama po dodanoj vrijednosti, ali su veliki generator zapošljavanja. Tabela 88. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektoru elektronike po vrsti poslovne aktivnosti i po receptivnoj državi; broj projekata 2003. – 2013. Dizajn, razvoj & testiranje Regionalna sjedišta Istraživanje & razvoj Centri za poslovnu podršku Španjolska 6 5 5 6 Austrija 12 2 5 1 4 0 0 8 20 11 9 5 Zemlja Slovačka Republika Ukupno Izvor: fDi Intelligence, 2013. Tabela 89. Pregled ulaganja u sektoru elektronike po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. – TOP 10 Zemlja Španjolska Austrija Španjolska Slovačka Republika Austrija Austrija Administrativna regija Barcelona Wien Madrid Trencin region (Trenciansky) Steiermark Tirol Broj stanovnika 1.621.537 1.698.822 3.228.359 599,859 1.210.971 710.149 Austrija Austrija Vorarlberg 367.766 Karnten 559.404 80 Austrija Slovačka Republika Hrvatska Hrvatska Oberosterreich Bratislava region (Bratislavsky) Sisačko-moslavačka županija Zagrebačka županija 1.418.498 602,436 172.439 317.606 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Ovakve projekte jako često dobivaju veliki gradovi jer posjeduju neophodnu infrastrukturu koja može podržati razvoj ulagačkog projekta (obrazovna infrastruktura i moderno opremljene poslovne zgrade). No na primjeru Slovačke se vidi da se može biti uspješan u privlačenju ulaganja u ovakve projekte i u manjim sredinama. Administrativna regija Trenčin (glavni grad Trenčin ima oko 56 000 stanovnika) je uspjela vjerojatno iz razloga što je bila uspješna u privlačenju ulaganja u proizvodnu aktivnost. Nakon što su se dokazali u tom segmentu, uspjeli su zainteresirati investitore da ulože i u centre za poslovnu podršku. Taj primjer bi trebala slijediti i Sisačko-moslavačka županija. Tabela 90. Pregled broja realiziranih projekata u sektoru elektronike po emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti Proizvodnja uredskih uređaja Poluvodička industrija Proizvodnja elektroničkih komponenti Ukupno SAD Japan 15 5 2 1 4 21 6 Hong Kong Nizozemska Kanada Kina Tajvan Njemačka Italija Ukupno 4 1 Zemlja 1 1 10 25 15 1 1 1 1 4 2 14 4 3 1 2 1 14 2 54 Izvor: fDi Intelligence, 2013. TOP 10 kompanija ulagača u ovaj segment je realiziralo 15,5% ulagačkih projekata. S time da je 9 od 10 navedenih poduzeća u zadnjih 12 mjeseci realiziralo barem jedan investicijski projekt u Europi. Iz tog razloga bilo bi korisno fokus marketinških aktivnosti staviti na ulagače koje se nalaze u TOP 10 poduzeća. Postoje različiti motivi koji privlače ulaganja u ove aktivnosti, a ključni su blizina tržišta ili kupaca, dostupnost kvalificirane radne snage i niži troškovi poslovanja. Motivi za ulaganje u ovaj segment su velikim dijelom vezani uz dostupnost kvalificirane radne snage i specifična znanja koja su potrebna kako bi se ovakvi projekti realizirali. Također postoje specifični zahtjevi koji su bitni pri odluci za ulaganja, a vezani su uz dostupnost obrazovne infrastrukture i ICT infrastrukture. U privlačenju ulaganja u ovaj segment definitivno se kroz promotivne aktivnosti županija treba nasloniti za sve prednosti koje nudi blizina grada Zagreba jer to je jedan od načina na koji se može zainteresirati ulagača. 81 Grafikon 43. Motivi za ulaganje u konkurentskim zemljama u sektoru elektronike – poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti 60,0 25,0 25,0 20,0 20,0 15,0 10,0 15,0 10,0 10,0 10,0 Izvor: fDi Intelligence, 2013. 82 7.3. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE – POSLOVNA AKTIVNOST PROIZVODNJE Tabela 91. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije i poslovnoj aktivnosti proizvodnje 2003. – 2013. Zemlja Mađarska Češka Republika Slovačka Republika Ukupno Projekti Kapitalno ulaganje (mil. EUR) Broj novostvorenih radnih mjesta Prosječan broj radnih mjesta po projektu 524,1 1.351,8 Prosječno kapitalno ulaganje po projektu (mil. EUR) 8,1 22,5 65 60 12.176 13.809 187 230 44 465,3 10,5 6.260 142 169 2.341,1 13,8 32.245 190 Izvor: fDi Intelligence, 2013. U metaloprerađivačkoj industriji fokus je stavljen na podsektor više dodane vrijednosti – proizvodnju strojeva, opreme i alata – jer Sisačko-moslavačka županija može bolje konkurirati u tom segmentu s obzirom na motive koji prate ulagačku odluku. Konkurencija za privlačenje ulaganja ovog tipa su opet iste države kao i u sektoru elektronike: Mađarska, Češka Republika i Slovačka Republika. U ovom podsektoru Češka Republika se odlučila na ulagačke projekte koji su više kapitalno intenzivni i generiraju veći broj radnih mjesta. Slovačka Republika i Mađarska se fokusiraju na manje projekte za koje nisu potrebna tako velika kapitalna ulaganja, a opet su zadovoljavajući generator zaposlenosti. Sisačko-moslavačka županija bi se mogla u početku fokusirati na manje projekte, kao što su to napravile Slovačka Republika i Mađarska, a kasnije fokus prebaciti na veće projekte kakve cilja Češka Republika. Tabela 92. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja (mil. EUR) – ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije i poslovnoj aktivnosti proizvodnje po tipu ulagačkog projekta 2003. – 2013. Zemlja Ekspanzija Češka Republika Novi projekti 759,0 Kolokacija 592,8 1.351,8 Slovačka Republika Mađarska Ukupno 417,0 181,5 1.357,5 48,3 260,1 901,2 465,3 524,1 2.341,1 82,4 82,4 Ukupno Izvor: fDi Intelligence, 2013. Češka i Mađarska su u ovom sektoru uspjele generirati velik broj ulaganja kroz ekspanziju, što bi značilo da su ulagači zadovoljni poslovanjem na lokaciji na kojoj se nalaze. Slovačka Republika nije bila toliko uspješna u tom dijelu, ali je bila relativno uspješna u privlačenju novih ulagačkih projekata. Tabela 93. Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost proizvodnje 2003. – 2013. – TOP 10 83 Zemlja Administrativna regija Češka Republika South Moravia (Jihomoravsky) Vysocina Central Bohemia (Stredocesky) Kosice region (Kosicky) Češka Republika Češka Republika Slovačka Republika Češka Republika Slovačka Republika Češka Republika Češka Republika Češka Republika Mađarska Broj stanovnika 1,196,113 515,349 1,284,629 771,947 Olomouc (Olomoucky) Nitra region (Nitriansky) South Bohemia (Jihocesky) Usti nad Labem (Ustecky) Plzen (Plzensky) Miskolc (Borsod-AbaújZemplén) Sisačko-moslavačka županija Zagrebačka županija Hrvatska Hrvatska 647,770 713,422 643,160 852,554 579,583 709,634 172.439 317.606 Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autora. Interesantno je da su ulagačke lokacije na razini administrativnih regija (županija) većinom veće nego što je to slučaj kod sektora elektronike. Najmanje županije po broju stanovnika su županije Vysocina i Plzen u Češkoj Republici, koje su uspjele realizirati 13 projekata stranih direktnih ulaganja. Prosječna vrijednost projekta je bila između oko 22 milijuna EUR u Vysocini, do oko 40 milijuna EUR u Plzenu. Svaki projekt je generirao između 300 i 400 novih radnih mjesta. Tabela 94. Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost proizvodnje Zemlja Projekti Kapitalno ulaganje (mil. EUR) Broj novostvorenih radnih mjesta Prosječan broj radnih mjesta po projektu 716,0 Prosječno kapitalno ulaganje po projektu (mil. EUR) 17,0 Njemačka 42 SAD Austrija Japan 27 24 12 8.300 197 354,8 202,8 404,8 13,1 8,5 33,7 5.184 3.164 4.449 192 131 370 Danska Engleska Švicarska Irska Italija Finska 12 8 7 7 5 5 117,1 81,7 101,3 54,0 32,9 47,5 9,8 10,2 14,4 7,7 6,6 9,5 2.697 961 1.993 842 519 552 224 120 284 120 103 110 Izvor: fDi Intelligence, 2013. U slučaju ovog podsektora manji fokus mora biti na ulagačima koji se ne nalaze u EU-u. Postoje svega dvije zemlje izvan EU-a koje su ulagale u ovaj podsektor u zemljama konkurencije. To su SAD i Japan. 84 U ovom dijelu fokus marketinških aktivnosti bi trebao biti na EU-u i to na Njemačkoj, Austriji, Danskoj Engleskoj i Švicarskoj. Motivi za ulaganje u ovoj podsektor u proizvodnu poslovnu aktivnost su vezani uz blizinu tržišta i kupaca te niži trošak poslovanja i kvalificiranu radnu snagu. Sisačko-moslavačka županija ima prednost na području kvalificirane radne snage uz prihvatljiv trošak rada, tako da može biti atraktivna za privlačenje ulaganja u ulagačke projekte ovog tipa. Infrastruktura i logistika koja je potrebna ovakvim ulagačima je zadovoljavajuća, a također postoji i poduzetnička infrastruktura koja može primiti ovakve ulagačke projekte (zone u Novskoj i Sisku). Grafikon 44. Motivi za ulaganje u konkurentskim zemljama u sektoru metaloprerađivačke industrije – poslovna aktivnost proizvodnje 40,7 37 37 22,2 14,8 11,1 11,1 3,7 3,7 3,7 3,7 Izvor: fDi Intelligence, 2013. 85 7.4. SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE – POSLOVNA AKTIVNOST USLUGA DODANE VRIJEDNOSTI Tabela 95. Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije i poslovnoj aktivnosti usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. Zemlja Njemačka Španjolska Mađarska Ukupno Projekti Kapitalno ulaganje (mil. EUR) 68 25 8 101 752,1 176,4 48,1 976,6 Prosječno kapitalno ulaganje po projektu (mil. EUR) 11,1 7,0 6,0 9,7 Broj novostvorenih radnih mjesta Prosječan broj radnih mjesta po projektu 2.525 1.197 565 4.287 37 47 70 42 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Kao i u slučaju sektora elektronike, tako se i kod metaloprerađivačke industrije, kada se radi o uslugama dodane vrijednosti, fokus ulagača prebacuje na zemlje u kojima trošak rada više nije toliko povoljan. Jedina država od tri koje su bile u konkurenciji za proizvodnu aktivnost je Mađarska, koja se smatra konkurentom i u ovom dijelu. No Španjolska, a posebno Njemačka, su puno uspješnije u privlačenju ulaganje projekata ovog tipa. Vidi se da je u Mađarskoj fokus više na radno intenzivne projekte i to na području centara za poslovnu podršku. Projekti ekspanzije nisu toliko prisutni kao kod proizvodne aktivnosti, tako da konkurentske zemlje nisu uspjele realizirati prevelik broj projekata ekspanzije (svega oko 17%). Ovakvi projekti su uvijek u potrazi za novim lokacijama jer traže nove kompetencije koje će investitoru moći adekvatno poslužiti u operativnoj fazi ulaganja, pa su iz tog razloga projekti ekspanzije malo manje zastupljeni. Tabela 96. Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije i poslovnoj aktivnosti usluga dodane vrijednosti po tipu ulagačkog projekta 2003. – 2013. Zemlja Njemačka Španjolska Mađarska Ukupno Novi projekti Ekspanzija Kolokacija Ukupno 594,0 111,3 46,8 752,1 108,2 40,0 742,2 49,2 8,2 168,7 19,0 176,4 48,1 976,6 65,7 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Tabela 97. Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. – TOP 10 Zemlja Njemačka Administrativna regija Brandenburg Broj stanovnika 2.550.200 86 Njemačka Njemačka Španjolska Njemačka Mađarska Njemačka Oberbayern Unterfranken 4.430.706 1.314.910 Barcelona Dusseldorf Budapest Stuttgart 1.621.537 582.222 1,741,041 613.392 Njemačka Španjolska Njemačka Hrvatska Hrvatska Berlin Madrid Darmstadt Sisačko-moslavačka županija Zagrebačka županija 3.440.441 3.228.359 142.191 172.439 317.606 Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autora. Kod ovakvih projekata opet se ključnim pokazalo da su veliki gradovi i velike pokrajine magnet za privlačenje ove vrste ulaganja. Iz tog razloga Sisačko-moslavačka županija i u ovom slučaju mora iskoristiti prednost sinergije sa Zagrebačkom županijom i gradom Zagrebom jer u suprotnom će teško privući ulaganja u ovaj segment. Predispozicije za projekte koji su vezani uz istraživačko-razvojnu djelatnost u ovom sektoru postoje s obzirom da postoji metalurški fakultet, što bi se moglo smatrati prednošću ove županije u odnosu na druge u Hrvatskoj. Tabela 98. Pregled broja realiziranih projekata u konkurentskim zemljama u sektoru metaloprerađivačke industrije po vrsti poslovne aktivnosti i po receptivnoj državi; broj projekata 2003. – 2013. Zemlje Njemačka Španjolska Mađarska Ukupno Regionalna sjedišta Dizajn, razvoj & testiranje Istraživanje & razvoj 35 10 2 47 26 9 2 37 3 3 6 Centri za poslovnu podršku 4 3 4 11 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Njemačka je uspjela realizirati najveći broj investicijskih projekata koji donose najveću dodanu vrijednost. Španjolska ima izbalansiran portfelj realiziranih projekata s malom prevagom na projekte koji su vezano uz istraživanje i razvoj. S druge strane, Mađarska je većinu svojih projekata realizirala na području centara za poslovnu podršku, koji se smatraju uslugom niže dodane vrijednosti, ali su veliki generator zapošljavanja. Tabela 99. Pregled broja realiziranih projekata u sektoru metaloprerađivačke industrije po emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti Zemlje Regionalna sjedišta Dizajn, razvoj & testiranje SAD 9 11 Japan Njemačka 9 4 6 6 Istraživanje & razvoj Centri za poslovnu podršku 5 1 1 87 Kina Francuska Italija Danska Engleska Švedska Indija Ukupno 7 5 3 1 1 1 2 1 1 2 1 1 1 41 1 32 2 1 1 1 1 1 5 9 Izvor: fDi Intelligence, 2013. Ukoliko se želi fokusirati na privlačenje ulaganja iz ovog segmenta, fokus opet treba staviti izvan EU-a i to na azijsko-pacifičku regiju (Japan, Kina, Indija) i na Sjevernu Ameriku (SAD). Unutar EU-a interesantne su države poput Njemačke, Francuske i Italije. Grafikon 45. Motivi za ulaganja u konkurentskim zemljama u sektoru metaloprerađivačke industrije – poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti Izvor: fDi Intelligence, 2013. Kada se radi o uslugama dodane vrijednosti u ovom sektoru, još jednom se vidi da nizak trošak nije ono što investitori traže jer je fokus stavljen na kvalificiranu radnu snagu i blizinu krajnjeg kupca. Infrastruktura i poduzetnička infrastruktura su jako bitni, ali tu se primarno radi o obrazovnoj infrastrukturi i istraživačko-razvojnoj infrastrukturi. Takva infrastruktura je bitna za privlačenje ovog tipa ulaganja. 88 8. SWOT ANALIZA IZ PERSPEKTIVE STRANIH ULAGANJA Snage (S) Slabosti (W) 1. Politička podrška na županijskoj razini 2. Atraktivan sustav poticaja za ulaganje u ciljane sektore 3. Postojanje poduzetničke kulture (tradicija u poduzetništvu, posebno u metaloprerađivačkom sektoru) 4. Postojanje jakih gospodarskih subjekata iz sektora elektronike i metaloprerađivačke industrije (SEMICRO klaster, Acciearie Bertoli Safau (ABS), SELK) 5. Razvijen sustav obrazovanja, poseban naglasak na metaloprerađivačku industriju 6. Dostupnost radne snage za sektor elektronike i sektor metaloprerađivačke industrije za poslovnu aktivnost proizvodnje 7. Dobar geostrateški položaj županije 8. Kvalitetna transportna infrastruktura koja omogućava razvoj poslovanja za poslovnu aktivnost proizvodnje (cestovna, željeznička, blizina aerodroma) 9. Dobro razvijena bazična poduzetnička infrastruktura za poduzetničku aktivnost proizvodnje u ciljanim sektorima 1. Niska razina poznavanja dinamike događanja na međunarodnom tržištu i faktora koji utječu na podizanje konkurentnosti identificiranih sektora 2. Niska razina podrške za aktivnosti istraživanja i razvoja vezano uz potrebe identificiranih sektora za privlačenje ulaganja 3. Slaba umreženost i povezanost između ključnih igrača u sektorima elektronike i metaloprerađivačke industrije 4. Nedovoljno razvijena sektorski specifična poduzetnička infrastruktura, posebno kad se radi o ulaganjima koja su vezana uz usluge visoke dodane vrijednosti 5. Nedostatak koordinirane, proaktivne i ciljane politike promocije na lokalnoj i nacionalnoj razini 6. Postojanje neusklađenosti između ponude i potražnje radne snage za potrebe sektora elektronike 7. Mali broj postojećih ulagača u ciljanim sektorima 8. Nedovoljno iskorišten potencijal SEMICRO klastera 89 Prilike (O) 1. Ulazak u EU koji omogućava dostupnost tržištu od 500 mil. ljudi – posebno za ulagače iz Sjeverne Amerike i azijskopacifičke regije 2. Prilike za privlačenje ulaganja iz područja aktivnosti s višom dodanom vrijednošću iz sektora metaloprerađivačke industrije 3. Fokus na podsektore unutar sektora elektronike i na područja ulaganja koja se mogu dobro uklopiti u postojeće ulagačko okruženje, a koji su visoko emitivni na području stranih ulaganja. 4. Prilike za privlačenje ulaganja iz država unutar EU-a (fokus na Njemačku, Švicarsku, Francusku i Švedsku) 5. Pasivna politika u privlačenju stranih ulaganja od strane susjedne Zagrebačke županije i grada Zagreba predstavlja veliku priliku za Sisačko-moslavačku županiju 6. Osnaživanje SEMICRO klastera kroz razvoj istraživačko-razvojnog centra za poluvodičku industriju 7. Blizina glavnog grada Zagreba (50 km) omogućava dostupnost visoko obrazovane radne snage potrebne za privlačenje ulaganja u poslovnu aktivnost usluga dodane vrijednosti 8. Pojavljivanje novih emitivnih tržišta, posebno na području elektronike (Kina) Prijetnje (T) 1. Proaktivno privlačenje ulaganja u ciljane sektore od strane konkurencije (Mađarska, Slovačka Republika i Češka) 2. Povećanje konkurencije za privlačenje ulaganja u ciljane sektore od strane država izvan EU-a (Srbija i Makedonija) 3. Ekonomska kriza unutar EU-a će smanjiti ulaganja u ciljane sektore iz država članica EU-a 4. Postojeća kriza na jednom od većih emitivnih tržišta u ciljanim sektorima (Japan) 5. Nepostojanje fokusirane politike privlačenja ulaganja na nacionalnoj razini 6. Nedostatak nacionalnog sektorski specifičnog pristupa u razvoju inovacijske politike županija 7. Ovisnost o globalnim trendovima i promjenama na međunarodnom tržištu 8. Velika konkurencija za privlačenje ulaganja u identificirane sektore izvan EU-a (Kina i Indija) za određene proizvodne aktivnosti 90 SNAGE S1 Politička podrška na županijskoj razini Za privlačenje stranih ulaganja izrazito je bitno da postoji pozitivna percepcija prema stranim ulagačima u okruženju u kojem ulažu. U Sisačko-moslavačkoj županiji to možemo smatrati jednom od snaga za županiju. Postoji razumijevanje važnosti stranih direktnih ulaganja kao kanala za povećanje efikasnosti domaćih lokalnih poduzetnika, transfer znanja i tehnologije i prijenos novih vještina upravljanja. Također je posebno bitan brz i efikasan prihvat novih ulagača, što se uz pomoć regionalne razvojne agencije SIMORA može ostvariti. S2 Atraktivan sustav poticaja za ulaganja u ciljane sektore U analizi motiva za ulaganja u ciljane podsektore utvrđeno je da su poticaju u slučaju nekih ulaganja dosta bitan faktor. Sustav poticaja koji se primjenjuje u Republici Hrvatskoj je konkurentan za privlačenje stranih ulaganja u ciljane sektore u odnosu na konkurenciju (Mađarska, Slovačka Republika i Češka). S3 Postojanje poduzetničke kulture (tradicija u poduzetništvu, posebno u metaloprerađivačkom sektoru) Postojanje kvalificirane radne snage je izrazito bitno za privlačenje ulaganja u ciljane sektore. Stoga postojanje baze kvalificirane radne snage na području metaloprerađivačke industrije predstavlja prednost. S4 Postojanje jakih gospodarskih subjekata iz sektora elektronike i metaloprerađivačke industrije (SEMICRO klaster, Acciearie Bertoli Safau (ABS), SELK – TDK (EPC)) Postojanje ulagača koji su već uložili u Sisačko-moslavačku županiju u sektorima koji se ciljaju kod privlačenja ulaganja predstavlja veliku prednost za novog ulagača. Posebno ako je postojeći ulagač zadovoljan poslovnim okruženjem u kojem djeluje. S5 Razvijen sustav obrazovanja, poseban naglasak na metaloprerađivačku industriju Postojanje visokoobrazovne institucije (Metalurški fakultet) i strukovnih škola je ključno za privlačenje stranih ulaganja jer takav sustav garantira dugoročnu održivost za investitora u smislu dostupnosti radne snage. S6 Dostupnost radne snage za sektor elektronike i sektor metaloprerađivačke industrije za poslovnu aktivnost proizvodnje Trenutno dostupnost radne snage traženih kvalifikacija za privlačenje ulagačkih projekata nije problematična, posebno kada govorimo o sektoru metaloprerađivačke industrije. S7 Dobar geostrateški položaj županije Županija je locirana blizu glavnog grada i izuzetno dobro cestovno povezana s ostatkom Republike Hrvatske. Blizina glavnog grada predstavlja veliku prednost za Sisačko-moslavačku županiju. Također, županija se nalazi na dva vrlo bitna paneuropska transportna koridora (cestovni i željeznički koridor X). 91 S8 Kvalitetna transportna infrastruktura koja omogućava razvoj poslovanja za poslovnu aktivnost proizvodnje (cestovna, željeznička, blizina aerodroma) Analizirajući motive za privlačenje ulaganja u poslovnu aktivnost proizvodnje u ciljane sektore, logistička infrastruktura predstavlja jedan od važnijih faktora za privlačenje stranih ulaganja. Dobra cestovna povezanost i blizina aerodroma su velike prednosti za ulagača. S9 Dobro razvijena bazična poduzetnička infrastruktura za poduzetničku aktivnost proizvodnje u ciljanim sektorima Dobro razvijena poduzetnička infrastruktura u obliku poduzetničkih zona je jako bitna za privlačenje ulaganja u poslovnu aktivnost proizvodnje u ciljanim sektorima. U Sisačko-moslavačkoj županiji postoji nekoliko poduzetničkih zona koje su spremne prihvatiti strane ulagače (Sisak, Novska i Jasenovac). SLABOSTI W1 Niska razina poznavanje dinamike događanja na međunarodnom tržištu i faktora koji utječu na podizanje konkurentnosti identificiranih sektora Izrazito je važno da se upoznaju sektor, ulagači i motivi ulaganja, kako bi se mogle pripremiti ciljane prezentacije za ulagače. Samom izradom strategije privlačenja ulaganja upoznat će se bolje motivi za ciljano privlačenje ulaganja u sektore koji su odabrani, kao i dinamika na tržištu. W2 Niska razina podrške za aktivnosti istraživanja i razvoja vezano uz potrebe identificiranih sektora za privlačenje ulaganja Ukoliko se planira privlačiti ulaganja u aktivnosti koje su vezane uz usluge s posebnim naglaskom na usluge visoke dodane vrijednosti i za podsektore koji su izrazito visokotehnološki, poput podsektora poluvodičke industrije, ovo područje je jako bitno. Iz tog razloga potrebno je krenuti u razvoj istraživačko-razvojne infrastrukture koja će biti na raspolaganju potencijalnim ulagačima. W3 Slaba umreženost i povezanost između ključnih igrača u sektoru elektronike i metaloprerađivačke industrije Klasteri i povezanost ključnih igrača u ciljanim sektorima često znaju biti bitan faktor za privlačenje stranih direktnih ulaganja, posebno u trenutku kad ulagač mora donijeti završnu odluku. Iz tog razloga bilo bi dobro da se dobro upozna situacija i u susjednim županijama u vezi s ciljanim sektorima, kako bi se ulagaču moglo dati više informacija o kritičnoj masi poduzetnika aktivnih u ciljanim sektorima. W4 Nedovoljno razvijena sektorski specifična poduzetnička infrastruktura, posebno kad se radi o ulaganjima koja su vezana zuz usluge visoke dodane vrijednosti U Sisačko-moslavačkoj županiji postoji zadovoljavajuća poduzetnička infrastruktura koja je vezana za obavljanje proizvodne aktivnosti, dok s druge strane poduzetnička infrastruktura koja bi zadovoljila potrebe ulagača u usluge visoke dodane vrijednosti praktično ne postoji (tehnološki parkovi, moderne poslovne zgrade i istraživačko-razvojna infrastruktura). 92 W5 Nedostatak koordinirane, proaktivne i ciljane politike promocije na lokalnoj i nacionalnoj razini Većinom se politika promocije ulaganja provodi na reaktivan način tako da se čekaju upiti ulagača. Na taj način se ne mogu na planski način privlačiti ulagači iz sektora koji se ciljaju. Provođenjem ove strategije krenulo bi se u proaktivno privlačenje stranih ulaganja. W6 Postojanje neusklađenosti između ponude i potražnje radne snage za potrebe sektora elektronike Veliki problem za privlačenje ulaganja može biti nedostatak kvalificirane radne snage. Taj nedostatak se djelomično može kompenzirati dovođenjem potrebne radne snage iz susjednih županija. Blizina Zagrebačke županije i grada Zagreba su izrazito velika prednost ove županije u odnosu na neke druge u Republici Hrvatskoj. W7 Mali broj postojećih ulagača u ciljanim sektorima Često ulagači ne vole biti pioniri u određenom ulagačkom okruženju. Iz tog razloga ovaj nedostatak se može pokušati riješiti na način da se županija prezentira iz šire perspektive, uzimajući u obzir susjedne županije. Također treba probati iskoristiti potencijal postojećih ulagača (APPLIED CERAMICS, TDK-EPC i Acciearie Bertoli Safau (ABS)). W8 Nedovoljno iskorišten potencijal SEMICRO klastera Osnivanje SEMICRO klastera predstavlja dobru bazu za daljnji razvoj poluvodičke industrije u Republici Hrvatskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. No same aktivnosti klastera trebaju biti kontinuirane i trebalo bi ih dodatno potaknuti na razini županije uz pomoć ulagača Applied Ceramicsa i TDK-EPC-a. PRILIKE O1 Ulazak u EU, koji omogućava dostupnost tržištu od 500 mil. ljudi – posebno za ulagače iz Sjeverne Amerike i azijsko-pacifičke regije Ova činjenica može biti interesantna posebno za ulagače koji nisu iz EU-a jer se ulagačima iz Sjeverne Amerike i azijsko-pacifičke regije pružaju mogućnosti da iz Sisačko-moslavačke županije bez bilo kakvih ograničenja servisiraju tržište EU-a. O2 Prilike za privlačenje ulaganja iz područja aktivnosti s višom dodanom vrijednošću iz sektora metaloprerađivačke industrije S obzirom da postoji relativno veliki interes ulagača za ulaganja u taj segment metaloprerađivačke industrije, ovo može biti prava prilika za Sisačko-moslavačku županiju. Prednost je blizina grada Zagreba i postojanje Metalurškog fakulteta u Sisku. O3 Fokus na podsektore unutar sektora elektronike i na područja ulaganja koja se mogu dobro uklopiti u postojeće ulagačko okruženje (APPLIED CERAMICS i SELK), i koja su visoko emitivna na području stranih ulaganja 93 Ova strategija je identificirala visoko emitivna područja za privlačenje stranih direktnih ulaganja u sektor elektronike. Ovdje postoji posebna prilika za privlačenje ulaganja iz podsektora proizvodnje elektroničkih komponenti, proizvodnje uredskih uređaja, poluvodičke industrije i proizvodnje autodijelova. O4 Prilike za privlačenje ulaganja iz država unutar EU-a (fokus na Njemačku, Švicarsku, Francusku i Švedsku) Na temelju analize emitivnih regija identificirana je velika prilika za privlačenje ulaganja i iz samih zemalja EU-a koje su izrazita emitivna tržišta te sele ili dio svoje proizvodnog procesa, ili dio aktivnosti koje su vezane za usluge na područja gdje postoji plodno tlo za razvoj tih aktivnosti. O5 Pasivna politika u privlačenju stranih ulaganja od strane susjedne Zagrebačke županije predstavlja veliku mogućnost za Sisačko-moslavačku županiju Pasivan fokus u privlačenju ulaganja imaju Zagrebačka županija i grad Zagreb, tako da tu Sisačkomoslavačka županija može tražiti svoju priliku kroz sinergiju koja može biti stvorena kako bi se privukli ulagači u ciljane sektore. O6 Osnaživanje SEMICRO klastera kroz razvoj istraživačko-razvojnog centra za poluvodičku industriju Kroz realizaciju jednog ovakvog istraživačko-razvojnog centra kreirala bi se prilika za privlačenje ulaganja iz podsektora poluvodičke industrije, koji je izrazito visokotehnološki i samim time kapitalno intenzivan. O7 Blizina glavnog grada Zagreba (50 km) omogućava dostupnost visoko obrazovane radne snage potrebne za privlačenje ulaganja u poslovnu aktivnost usluga dodane vrijednosti Iz perspektive dostupnosti kvalificirane radne snage, blizina glavnog grada predstavlja priliku za Sisačko-moslavačku županiju kroz prezentaciju županijskih potencijala u širem smislu od administrativnih granica same županije. O8 Pojavljivanje novih emitivnih tržišta, posebno na području elektronike (Kina) Prilika leži i u brzo rastućim ekonomijama poput Kine jer se identificirani podsektori polako razvijaju na tim tržištima, tako da se ta tržišta pretvaraju iz isključivo receptivnih u emitivne regije. PRIJETNJE T1 Proaktivno privlačenje ulaganja u ciljane sektore od strane konkurencije (Mađarska, Slovačka Republika i Češka) Države koje su konkurencija su izrazito proaktivne u svojem marketinškom nastupu, tako da u tom segmentu postoji prijetnja da će te države doći prije do novih ulagača od Sisačko-moslavačke županije. 94 T2 Povećanje konkurencije za privlačenje ulaganja u ciljane sektore od strane država izvan EU-a (Srbija i Makedonija) Srbija i Makedonija su aktivne u privlačenju ulaganja i djelomično ciljaju i podsektore koje cilja i sama Sisačko-moslavačka županija. Zbog proaktivnije politike u privlačenju ulaganja iz obje države, postoji mogućnost da će se neki ulagači koji ne gledaju isključivo potencijal tržišta odlučiti za ulaganje u Srbiju ili Makedoniju. T3 Ekonomska kriza unutar EU-a će smanjiti ulaganja u ciljane sektore iz država članica EU-a Neke države unutar EU-a koje su izrazito emitivne mogle bi smanjiti ulaganja u ciljane sektore. No identificirane države koje se smatraju emitivnim regijama unutar EU-a ne smatraju se državama članicama u krizi (npr. Njemačka i Švedska). T4 Nemogućnost izlaska iz krize na jednom od većih emitivnih tržišta u ciljanim sektorima (Japan) Japan je izrazito jaka emitivna regija u ciljanim sektorima i iz tog razloga, ukoliko bi se postojeća gospodarska kriza produžila, postoji opasnost da će se smanjiti i ulaganja japanskih poduzeće u EU-u. T5 Nepostojanje fokusirane politike privlačenja ulaganja na nacionalnoj razini Na nacionalnoj razini još uvijek ne postoji fokusirani ciljani pristup privlačenju ulaganja, tako da se ne može kreirati sinergija u privlačenju ulaganja između regionalne i nacionalne razine. Pomaci na bolje su napravljeni ponovnim osnivanjem nacionalne agencije za privlačenje ulaganja, ali još uvijek nedostaju pravi fokus i strategija. T6 Nedostatak nacionalnog sektorski specifičnog pristupa u razvoju inovacijske politike županija Na nacionalnoj razini se razvijaju strateški dokumenti koji bi trebali dati smjernice daljnjeg razvoja inovacijske politike na razini županija. Ukoliko ne postoje jasne smjernice s nacionalne razine, teško će biti privući visoko tehnološka ulaganja, posebno u aktivnosti koje su vezane uz usluge visoke dodane vrijednosti. T7 Ovisnost o globalnim trendovima i promjenama na međunarodnom tržištu Izrazito promjenljiva gospodarska situacija na globalnoj razini može značajnije utjecati na daljnji razvoj područja stranih direktnih ulaganja te utjecati na trendove. T8 Velika konkurencija za privlačenje ulaganja u identificirane sektore izvan EU-a (Kina i Indija) za određene proizvodne aktivnosti Neki ulagački projekti su globalnog karaktera i traže lokacije s kojih će pokrivati cijeli svijet. Ukoliko se Republika Hrvatska nađe u takvoj konkurenciji, Kina i Indija predstavljaju veliku konkurenciju s obzirom na nisku cijenu radne snage i potencijal domaćeg tržišta. 95 9. CILJEVI PRIVLAČENJA STRANIH DIREKTNIH ULAGANJA U ŽUPANIJU Slika 2. Hijerarhija ciljeva vezanih za strana direktna ulaganja Ciljevi razvojne strategije Sisačko-moslavačke županije 2011. - 2014. Specifični ciljevi privlačenja ulaganja Marketinški ciljevi privlačenja ulaganja 9.1. GOSPODARSKI CILJEVI Sisačko-moslavačka županija je u sklopu strategije razvoja županije 2011. – 2014. definirala nekoliko strateških mjera koje su namijenjene razvoju poduzetničke infrastrukture i ostatka poduzetničkog okruženja, kako bi postala atraktivna županija za privlačenje stranih direktnih ulaganja. Marketinška strategija privlačenja stranih ulaganja se naslanja na ciljeve županijske razvojne strategije i to posebno u području ostvarenja strateških ciljeva: - CILJ 1. UČINKOVITO UPRAVLJANJE RAZVOJEM I RAZVOJNIM RESURSIMA CILJ 2. RAZVOJ KONKURENTNOG I DRUŠTVENO ODGOVORNOG GOSPODARSTVA Za razvoj Sisačko-moslavačke županije odabrana su dva sektora s pripadajućim podsektorima koji se smatraju bitnima za razvoj županije. Konkretno, radi se o sektorima elektroničke industrije i metaloprerađivačke industrije. Privlačenje ulaganja u ova dva visoko atraktivna sektora bi na razini županije trebalo dovesti do ostvarenja sljedećih županijskih ciljeva: OPĆI CILJEVI 1. Poboljšati investicijsku klimu kroz izgradnju poduzetničke infrastrukture, osigurati konkurentne poticaje i koordinirati važne sudionike uključene u proces privlačenja ulaganja 96 2. Bolja iskorištenost resursa županije (zemljišta/nekretnine, radna snaga…) kroz privlačenje ulaganja u sektore industrije (metaloprerađivačka i elektronička), ali u skladu s politikom održivog razvoja i zaštitom okoliša 3. Unaprijediti sustav razvoja ljudskih resursa s fokusom na potrebe za kadrovima unutar dva identificirana sektora 4. Efekt multiplikatora na lokalno gospodarstvo, uzimajući u obzir transfer znanja i suradnju kao ključne pokretače gospodarskog rasta 5. Povećanje izvoza, kao i prihoda za lokalnu i regionalnu zajednicu 6. Povećanje zapošljavanja kao rezultat novih investicija Tabela 100. Specifični ciljevi privlačenja ulaganja u ciljane sektore 4 Broj novih greenfield ulagača – proizvodnja Broj novih greenfield ulagača – usluge dodane vrijednosti Vrijednost ulaganja Broj otvorenih radnih mjesta kroz ulaganja KRATKOROČNI CILJEVI (2014.) SREDNJOROČNI CILJEVI (2014. – 2017.) DUGOROČNI CILJEVI (2014. – 2020.) 2 6 14 0 2 6 60 milijuna EUR 300 milijuna EUR 800 milijuna EUR 500 2000 4000 9.2. MARKETINŠKI CILJEVI – FOKUS PROMOTIVNIH AKTIVNOSTI Ostvarenje marketinških ciljeva se očekuje kroz realizaciju akcijskog plana marketinške strategije. Kumulativno bi se trebali ostvariti sljedeći rezultati: Tabela 101. Marketinški ciljevi za privlačenje ulaganja Ciljati investitore Ostvariti komunikaciju s investitorima Dogovoriti sastanke s ulagačima Organizirati outreach kampanju Organizirati posjet lokaciji (eng. site visit) 2014. 375 2015. 350 2016. 350 105 100 100 38 36 36 3 4 4 4 6 6 4 Ciljevi prikazuju donesene odluke o ulaganjima koja će u konačnici donijeti navedene rezultate. Ova ulaganja se u pravilu neće ostvariti u istoj godini u kojoj je donesena odluka o ulaganju. 97 10. EMITIVNE REGIJE ZA CILJANO PRIVLAČENJE STRANIH ULAGANJA a. POSLOVNA AKTIVNOST – PROIZVODNJA SEKTOR KRATKOROČNI FOKUS (2014.) SEKTOR ELEKTRONIKE PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI PROIZVODNJA AUTODIJELOVA – ELEKTRONIKA SEKTOR ELEKTRONIKE SEKTOR METALOPRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA, OPREME I ALATA SREDNJOROČNI FOKUS (2014. – 2017.) PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH UREĐAJA DUGOROČNI FOKUS (2014. – 2020.) PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE PROIZVODNJA STROJEVA ZA POLUVODIČKU INDUSTRIJU PROIZVODNJA AUTODIJELOVA – METAL b. POSLOVNA AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI SEKTOR KRATKOROČNI FOKUS (2014.) SREDNJOROČNI FOKUS (2014. – 2017.) DUGOROČNI FOKUS (2014. – 2020.) SEKTOR METALOPRERAĐIV AČKE INDUSTRIJE PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA, OPREME I ALATA SEKTOR ELEKTRONIKE PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE SEKTOR ELEKTRONIKE PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH UREĐAJA Fokus strategije privlačenja ulaganja je na dva ključna sektora i dvije ključne poslovne aktivnosti, poslovnu aktivnost proizvodnje i poslovnu aktivnost usluga dodane vrijednosti. Pri identificiranju regija koje bi mogle biti interesantne za ciljanje marketinškim aktivnostima uzeti su u obzir ključni podsektori kako bi se došlo do najboljih opcija za provođenje marketinških aktivnosti. Marketinška strategija ima kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve, tako da su ti ciljevi uzeti u obzir pri planiranju aktivnosti i odabiru emitivnih ulagačkih regija (identifikacija najboljeg marketinškog miksa). 98 10.1. EMITIVNE REGIJE – KRATKOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014.) Istraživanje je izvršeno na način da su za svaki podsektor i ciljanu poslovnu aktivnost identificirane najveće emitivne regije po visini kapitalnih ulaganja i broju novostvorenih radnih mjesta kroz strana direktna ulaganja u Europi. Uzimajući u obzir kratkoročni marketinški fokus, pokazalo se da su najatraktivnije emitivne regije po podsektorima sljedeće: a. POSLOVNA AKTIVNOST – PROIZVODNJA PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI EUROPA ZEMLJA NJEMAČKA NIZOZEMSKA ENGLESKA NORVEŠKA REGIJA BAVARSKA SJEVERNA RAJNA VESTFALIJA BADEN-WÜRTTEMBERG ZAPADNA NIZOZEMSKA JUŽNA NIZOZEMSKA JUGOISTOČNA ENGLESKA NORVEŠKA SJEVERNA AMERIKA ZEMLJA SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE KANADA REGIJA WISCONSIN NEW JERSEY CONNECTICUT FLORIDA CALIFORNIA ONTARIO AZIJA PACIFIK ZEMLJA JAPAN JUŽNA KOREJA TAJVAN REPUBLIKA SINGAPUR REGIJA KANTO KANSAI SEOUL GYEONGGI TAIPEI HSINCHU SINGAPUR 99 PROIZVODNJA AUTODIJELOVA – ELEKTRONIKA EUROPA ZEMLJA NJEMAČKA FRANCUSKA ITALIJA REGIJA BAVARSKA SJEVERNA RAJNA VESTFALIJA BADEN-WÜRTTEMBERG DONJA SASKA ILE-DE-FRANCE EST (FR) PIEMONTE SJEVERNA AMERIKA ZEMLJA SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE KANADA REGIJA MICHIGAN INDIANA ONTARIO AZIJA PACIFIK ZEMLJA JAPAN JUŽNA KOREJA REGIJA KANTO KANSAI CHUBU HOSEO PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA, OPREME I ALATA EUROPA ZEMLJA NJEMAČKA FRANCUSKA AUSTRIJA ŠVICARSKA ŠVEDSKA DANSKA REGIJA BAVARSKA SJEVERNA RAJNA VESTFALIJA BADEN-WÜRTTEMBERG HESSEN ILE-DE-FRANCE ZAPADNA AUSTRIJA ISTOČNA AUSTRIJA ŠVICARSKA ŠVEDSKA DANSKA 100 SJEVERNA AMERIKA ZEMLJA SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE REGIJA TEXAS CONNECTICUT ILLINOIS AZIJA PACIFIK ZEMLJA JAPAN REGIJA KANTO KANSAI b. POSLOVNA AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI PODSEKTOR PROIZVODNJE STROJEVA, OPREME I ALATA EUROPA ZEMLJA NJEMAČKA ŠVICARSKA FRANCUSKA ŠVEDSKA REGIJA BAVARSKA BADEN-WÜRTTEMBERG SJEVERNA RAJNA VESTFALIJA ŠVICARSKA ILE-DE-FRANCE ŠVEDSKA SJEVERNA AMERIKA ZEMLJA SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE REGIJA TEXAS NEW JERSEY CONNECTICUT OHIO CALIFORNIA AZIJA PACIFIK ZEMLJA JAPAN JUŽNA KOREJA REGIJA KANTO KANSAI CHUBU SEOUL 101 10.2. EMITIVNE REGIJE – SREDNJOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014. – 2017.) Istraživanje je izvršeno na način da su za svaki podsektor i ciljanu poslovnu aktivnost identificirane najveće emitivne regije po visini kapitalnih ulaganja i broju novostvorenih radnih mjesta kroz strana direktna ulaganja u Europi. Uzimajući u obzir srednjoročni marketinški fokus, pokazalo se da su najatraktivnije emitivne regije po podsektorima sljedeće: a. POSLOVNA AKTIVNOST – PROIZVODNJA PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH UREĐAJA SJEVERNA AMERIKA ZEMLJA SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE REGIJA TEXAS CALIFORNIA AZIJA PACIFIK ZEMLJA JAPAN JUŽNA KOREJA TAJVAN KINA REGIJA KANTO SEOUL TAIPEI JILIN JIANGSU HONG KONG PROIZVODNJA AUTODIJELOVA – METAL EUROPA ZEMLJA NJEMAČKA ITALIJA FRANCUSKA ŠVEDSKA REGIJA BAVARSKA BADEN-WÜRTTEMBERG SJEVERNA RAJNA VESTFALIJA DONJA SASKA PIEMONTE LOMBARDIA ILE-DE-FRANCE CENTRE-EST (FR) ŠVEDSKA 102 SJEVERNA AMERIKA ZEMLJA SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE KANADA REGIJA MICHIGAN NEW YORK OHIO ONTARIO AZIJA PACIFIK ZEMLJA JAPAN JUŽNA KOREJA REGIJA KANTO KANSAI CHUBU SEOUL b. POSLOVNA AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI PODSEKTOR PROIZVODNJE ELEKTRONIČKIH KOMPONENTI EUROPA ZEMLJA NJEMAČKA NIZOZEMSKA FRANCUSKA REGIJA BAVARSKA BADEN-WÜRTTEMBERG ZAPADNA NIZOZEMSKA ILE-DE-FRANCE SJEVERNA AMERIKA ZEMLJA SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE REGIJA WISCONSIN MASSACHUSETTS CONNECTICUT NEW YORK CALIFORNIA AZIJA PACIFIK ZEMLJA JAPAN JUŽNA KOREJA REGIJA KANTO KANSAI SEOUL 103 PODSEKTOR PROIZVODNJE UREDSKIH UREĐAJA SJEVERNA AMERIKA ZEMLJA SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE REGIJA TEXAS CONNECTICUT NEW YORK CALIFORNIA AZIJA PACIFIK ZEMLJA JAPAN TAJVAN KINA REGIJA KANTO TAIPEI HONG KONG GUANGDONG 10.3. EMITIVNE REGIJE – DUGOROČNI MARKETINŠKI FOKUS (2014. – 2020.) Istraživanje je izvršeno na način da su za svaki podsektor i ciljanu poslovnu aktivnost identificirane najveće emitivne regije po visini kapitalnih ulaganja i broju novostvorenih radnih mjesta kroz strana direktna ulaganja u Europi. Uzimajući u obzir dugoročni marketinški fokus, pokazalo se da su najatraktivnije emitivne regije po podsektorima sljedeće: a. POSLOVNA AKTIVNOST – PROIZVODNJA PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE EUROPA ZEMLJA NJEMAČKA ŠVICARSKA REGIJA BAVARSKA ŠVICARSKA SJEVERNA AMERIKA ZEMLJA SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE REGIJA FLORIDA ARIZONA IDAHO CALIFORNIA 104 AZIJA PACIFIK ZEMLJA JAPAN REGIJA KANTO KANSAI PROIZVODNJA STROJEVA ZA POLUVODIČKU INDUSTRIJU EUROPA ZEMLJA NJEMAČKA ŠVICARSKA REGIJA BAVARSKA BADEN-WÜRTTEMBERG ŠVICARSKA SJEVERNA AMERIKA ZEMLJA SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE REGIJA ARIZONA CALIFORNIA b. POSLOVNA AKTIVNOST – USLUGE VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI PODSEKTOR POLUVODIČKE INDUSTRIJE EUROPA ZEMLJA NJEMAČKA ŠVICARSKA REGIJA BAVARSKA ŠVICARSKA SJEVERNA AMERIKA ZEMLJA SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE REGIJA TEXAS ARIZONA NEW YORK CALIFORNIA AZIJA PACIFIK ZEMLJA JAPAN REGIJA KANTO 105 10.4. EMITIVNE REGIJE – PREPORUKA ZA NAJBOLJI MARKETINŠKI MIKS PO REGIJAMA Pri utvrđivanju najvećih potencijala koji bi mogli generirati najveći povrat na uložena sredstva kroz marketinške aktivnosti, uzete su u obzir sve emitivne regije koje su aktivne kao ulagačke regije po ciljanim podsektorima. Na razini TOP 30 regija napravljena je analiza po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja. Na taj način se došlo do rezultata koji pokazuju da ako se Sisačkomoslavačka županija fokusira na predložene podsektore, najjače emitivne regije u Europi su u Njemačkoj (pokrajine Bavarska, Baden Wurtenberg, Sjeverna Vestfalija i Donja Saska), Francuskoj (pokrajina Ile de France), Švicarska i Švedska. U azijsko-pacifičkoj regiji fokus bi trebao biti na Japanu (pokrajine Kanto i Kansai), Južnoj Koreji (Seoul) i Tajvanu (Taipei). U Sjevernoj Americi jake regije na koje bi trebalo staviti fokus marketinških aktivnosti su Sjedinjene Američke Države (države Kalifornija, Michigan, Teksas i Florida) i Kanada (država Ontario). Grafikon 46. Emitivne regije po broju otvorenih novih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja Emitivne regije po broju radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja Kapitalna ulaganja Broj novostvorenih poslova Izvor: fDi Intelligence, 2013., obrada autora. KRATKOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA Uzimajući u obzir fokus na podsektore prema ročnosti, najveći sinergijski efekt se stvara ako se fokus u prvoj godini marketinških aktivnosti stavi na ovih 15 regija jer te regije za privlačenje ulaganja ciljaju najveći broj podsektora koje cilja i Sisačko-moslavačka županija. U prvoj godini marketinških aktivnosti najveći povrat na uloženo bi se mogao generirati fokusirajući se u Europi na Njemačku (Bavarska, Baden Wurtenberg i Sjeverna Vestfalija), Francusku (Ile-de-France), Švicarsku i Švedsku. Drugi važan fokus je izvan EU-a na azijsko-pacifičkoj regiji i to na Japanu (pokrajine Kanto i Kansai) i Južnoj Koreji (Seoul). Treći bitan fokus je na Sjevernoj Americi (Kalifornija, Teksas i Ontario). 106 Tabela 102. Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa strateškim podsektorima Sisačko-moslavačke županije – kratkoročni fokus Broj poduzeća Ukupno podsektora Kratkoročno podsektora (2014.) Bayern 149 9 Kanto Baden-Wurttemberg Kansai Nordrhein-Westfalen Ile-de-France California Switzerland Texas 232 180 72 144 78 165 145 Emitivna regija Seoul Sweden Chubu Ontario New Jersey Vlaams Gewest Florida Taipei 4 Srednjoročno podsektora (2014. – 2017.) 2 Dugoročno podsektora (2014. – 2020.) 3 8 7 7 5 5 8 5 4 4 4 4 3 2 2 4 2 2 1 2 3 0 2 1 1 0 0 3 3 53 46 118 92 5 5 3 3 2 2 2 2 2 3 1 1 1 0 0 0 48 28 3 2 2 2 1 0 0 0 34 21 2 2 2 1 0 0 0 1 34 3 1 2 0 SREDNJOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA Uzimajući u obzir srednjoročni fokus ciljanja privlačenja stranih direktnih ulaganja, fokus se malo mijenja te s Europe prelazi na azijsko-pacifičku regiju i Sjevernu Ameriku. Iako Europa i dalje ostaje važna, posebno regije u Njemačkoj i Francuskoj, fokus marketinških aktivnosti bi trebao biti na azijskopacifičkoj regiji i to na Japanu (pokrajine Kanto i Kansai), Južnoj Koreji (Seoul) i Tajvanu (Taipei). U Sjevernoj Americi fokus bi trebao biti na Kaliforniji, New Yorku i Teksasu. Tabela 103. Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa strateškim podsektorima Sisačko-moslavačke županije – srednjoročni fokus Broj poduzeća Ukupno sektora Kratkoročno (2014.) Kanto California Seoul New York Bayern Baden-Wurttemberg Kansai 232 165 46 50 149 180 72 8 8 5 4 9 7 7 Ile-de-France Texas 78 53 Emitivna regija 4 2 2 0 4 4 4 Srednjoročno (2014. – 2017.) 4 3 3 3 2 2 2 Dugoročno (2014. – 2020.) 2 3 0 1 3 1 1 5 3 2 0 5 2 2 1 107 Taipei Nordrhein-Westfalen Sweden Chubu Ontario Michigan 34 144 3 5 1 4 2 1 0 0 118 92 48 70 3 3 3 2 2 2 2 1 1 1 1 1 0 0 0 0 West-Nederland Wisconsin 45 37 2 2 1 1 1 1 0 0 DUGOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA Dugoročni fokus opet stavlja u igru Europu i to posebno Njemačku i Švicarsku. Sjeverna Amerika, preko država Kalifornije, New Yorka, Teksasa i Floride predstavlja najveći potencijal. U Aziji opet Japan prednjači kao interesantna emitivna regija i to regije Kanto i Kansai. Tabela 104. Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa strateškim podsektorima Sisačko-moslavačke županije – dugoročni fokus Broj poduzeća Ukupno sektora Kratkoročno (2014.) 2 Srednjoročno (2014. – 2017.) 3 Dugoročno (2014. – 2020.) 3 California 165 8 Bayern Switzerland Kanto New York Baden-Wurttemberg Kansai Texas Florida 149 145 232 50 180 72 53 21 9 5 8 4 7 7 5 2 4 2 4 0 4 4 2 1 2 0 4 3 2 2 2 0 3 3 2 1 1 1 1 1 Seoul Ile-de-France Taipei 46 78 34 144 5 5 3 5 2 3 1 4 3 2 2 1 0 0 0 0 Ontario 118 92 48 3 3 3 2 2 2 1 1 1 0 0 0 Michigan 70 2 1 1 0 Emitivna regija Nordrhein-Westfalen Sweden Chubu 108 11. AKCIJSKI PLAN ZA IMPLEMENTACIJU STRATEGIJE 2014. – 2016. Na razini implementacije strategije aktivnosti će biti podijeljene prema vrsti aktivnosti i vremenu kada trebaju biti implementirane. Planirane su tri vrste aktivnosti koje će imati za potrebu osiguranje financijskih sredstava za implementaciju. Aktivnosti će biti podijeljene na aktivnost ciljanja i kontaktiranja investitora u ciljanom podsektoru te pripreme adekvatnih marketinških materijala, organizaciju outreach kampanja i međunarodne PR te marketinške aktivnosti. a. Ciljanje i kontaktiranje investitora u ciljanim sektorima Aktivnosti Direktni mailing i kampanja direktnog kontaktiranja telefonom Identificirati osobe u dijaspori koje su dobro umrežene s poslovnim svijetom Kontaktirati postojeće investitore na razini Sisačko-moslavačke županije i na razini Republike Hrvatske putem aktivnosti postprodajne usluge (after-care usluga) Predložen je fokus ciljanja i kontaktiranja ulagača u emitivnim regijama sukladno ciljanim sektorima. Svake godine bi fokus marketinških aktivnosti do 2016. godine bio vezan uz ciljana emitivna tržišta koja stvaraju najbolji marketinški miks ako se uzmu u obzir ciljani sektori. Fokusiranjem na predložene regije može se ostvariti najbolji rezultat u privlačenju stranih ulaganja. KRATKOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA Tabela 105. Obrada ciljanih regija direktnim kontaktiranjem identificiranih tvrtki – 2014. 2014. Q1 Bavarska Baden-Wurttemberg Sjeverna Rajna Vestfalija Q2 Q3 Kanto Švicarska Kansai Seoul Chubu SREDNJOROČNI FOKUS (2014. – 2017.) – TOP 15 REGIJA Tabela 106. Q4 Kanto Kansai Seoul Taipei Obrada ciljanih regija direktnim kontaktiranjem identificiranih tvrtki – 2015. 2015. Q1 New York Q2 Kalifornija Michigan Texas Wisconsin Q3 BadenWurttemberg Sjeverna Rajna Vestfalija Zapadna Nizozemska Q4 Bavarska Švicarska Ontario DUGOROČNI FOKUS (2014. – 2020.) – TOP 15 REGIJA 109 Tabela 107. Obrada ciljanih regija direktnim kontaktiranjem identificiranih tvrtki – 2016. 2016. Q1 Kalifornija Teksas Q2 Kanto Kansai Florida Q3 Bavarska BadenWurttemberg Sjeverna Rajna Vestfalija Q4 Švicarska Švedska Fokusiranjem na regije trebali bi se ostvariti sljedeći rezultati po godinama kako bi se mogli realizirati predloženi marketinški ciljevi te organizirati outreach kampanje koje bi trebale rezultirati posjetima ulagača. Tabela 108. Očekivani rezultati direktnog kontaktiranja tvrtki u ciljanim regijama – 2014. – 2017. 2014. Ukupno moguće kontaktirati Ciljati Ostvariti komunikaciju Dogovoriti sastanke Q1 473 150 40 15 Q2 442 100 30 10 Q3 145 50 15 5 Q4 205 75 20 8 Q3 369 100 30 10 Q4 294 75 20 8 Q3 473 150 40 15 Q4 263 75 20 8 2015. Ukupno moguće kontaktirati Ciljati Ostvariti komunikaciju Dogovoriti sastanke Q1 384 100 30 10 Q2 218 75 20 8 2016. Ukupno moguće kontaktirati Ciljati Ostvariti komunikaciju Dogovoriti sastanke Q1 239 75 20 8 Q2 304 100 30 10 b. Organizacija outreach kampanja Ukupno bi trebalo odraditi 11 outreach kampanja do kraja 2016. godine, sukladno predloženom planu, kako bi se ostvarili kratkoročni, srednjoročni i dugoročni ciljevi. 110 EUROPA SJEVERNA AMERIKA AZIJA-PACIFIK UKUPNO 5 3 3 11 KRATKOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA 2014. Q1 Q2 Outreach Europa 1 Bavarska Q3 Outreach Azija 1 Kanto Baden-Wurttemberg Kansai Chubu Seoul 14 dana 7 dana Q4 Outreach Europa 2 Sjeverna Rajna Vestfalija Švicarska 10 dana SREDNJOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA 2015. Q1 Outreach Azija 2 Kanto Kansai Seoul Taipei 14 dana Q2 Q3 Q4 Outreach Sjeverna Amerika 1 Outreach Sjeverna Amerika 2 Outreach Europe 3 New York Kalifornija Zapadna Nizozemska Michigan Teksas Sjeverna Rajna Vestfalija Wisconsin Ontario 14 dana 10 dana 7 dana DUGOROČNI FOKUS (2014.) – TOP 15 REGIJA 2016. Q1 Outreach Europa 4 Baden-Wurttemberg Bavarska Q2 Outreach Sjeverna Amerika 3 Kalifornija Teksas Švicarska Florida 10 dana 14 dana Q3 Outreach Azija 3 Kanto Kansai Q4 Outreach Europa 5 Bavarska BadenWurttemberg 10 dana 7 dana 111 c. Međunarodne marketinške aktivnosti i priprema potrebnih marketinških materijala Aktivnosti Web-marketing Kreiranje promotivnog paketa za privlačenje stranih direktnih ulaganja PR aktivnosti Konferencije / Radionice / Sajmovi Web-marketing Broj Godina Kvartal 1 2014. 1. KVARTAL 2 2014. 2. – 4. KVARTAL 3 2014. 3. KVARTAL 4 2014. 4. KVARTAL 5 2015. 1. KVARTAL 6 2015. 1. – 4. KVARTAL 7 2015. 3. KVARTAL 8 2015. 1. – 4. KVARTAL 9 2015. 1. – 4. KVARTAL 10 2016. 1. – 4. KVARTAL 11 2016. 1. – 4. KVARTAL 12 2016. 1. – 4. KVARTAL Vrsta podaktivnosti Ažuriranje web stranice na engleskom jeziku – redizajn i ažuriranje Marketing na društvenim mrežama (angažman stručnjaka za socijalni marketing i za optimizaciju web stranice na tražilicama) Izrada newslettera na engleskom jeziku Promocija putem društvenih mreža – fokus na LinkedIn Ažuriranje web stranice na njemačkom jeziku Marketing na društvenim mrežama – održavanje Izrada newslettera na njemačkom jeziku Promocija putem socijalnih mreža – fokus na LinkedIn Google AdWords kampanje Marketing na društvenim mrežama – održavanje Promocija putem društvenih mreža – fokus na LinkedIn Google AdWords kampanje Kreiranje promotivnog paketa za privlačenje stranih direktnih ulaganjana na njemačkom i engleskom jeziku– tiskana, digitalna verzija sa CD/USB varijantom Broj Godina Kvartal 1 2014. 1. KVARTAL 2 2014. 2. KVARTAL Vrsta podaktivnosti Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti – do 8 stranica Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje strojeva, opreme i alata – do 8 stranica 112 3 2014. 3. KVARTAL 4 2014. 4. KVARTAL 5 2015. 1. KVARTAL 6 2015. 2. – 3. KVARTAL Izrada specijalizirane brošure za podsektore vezane uz aktivnosti usluga dodane vrijednosti – do 8 stranica Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje uredskih uređaja – do 8 stranica Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje autodijelova od metala – do 8 stranica Izrada specijalizirane brošure za podsektor poluvodičke industrije – do 8 stranica PR aktivnosti Broj 1 Godina Kvartal 2014./2015./2016. 1. – 4. KVARTAL 2 2014./2015./2016. 1. – 4. KVARTAL Vrsta podaktivnosti PR u Hrvatskoj Suradnja sa stranim novinarima na ciljanim lokacijama Konferencije / Radionice / Sajmovi Broj Godina Kvartal 1 2014./2015./2016. 2. KVARTAL 2 2014./2015./2016. 2. KVARTAL 3 2014./2016. 2. KVARTAL 5 2016. 3. KVARTAL 6 2014./2015./2016. 4. KVARTAL 7 2015./2016. 3. KVARTAL Vrsta podaktivnosti Međunarodna konferencija o stranim ulaganjima u županiji Promocija u sklopu sajma u Njemačkoj (Hannover) – Industrial Automation – 7. 4. 2014. – 11. 4. 2014. Promocija na sajmu u Njemačkoj (Munich) AUTOMATICA – 3. 6. 2014. – 6. 6. 2014. Promocija na sajmu u Njemačkoj AUTOMECANICA (Frankfurt) – 16. 9. 2014. – 20. 9. 2014. Promocija na sajmu u Njemačkoj (Munich) – Productronica i Electronica – 11. 11. 2014. – 14. 11. 2014. Promocija na sajmu SEMICON Europe –Dresden – Listopad 113 12. PRORAČUN ZA PROVEDBU a. Ciljanje i kontaktiranje investitora u ciljanim sektorima Godina 2014./2015./2016. 2014./2015./2016. Vrsta troška Direktni mailing i kampanja direktnog kontaktiranja telefonom Kontaktirati postojeće investitore na razini Sisačko-moslavačke županije i na razini Republike Hrvatske putem aktivnosti postprodajne usluge (after-care usluga) Detalji o troškovima/Količina Telefon/Skype/VoiP kontaktiranje. Trošak slanja pošte i telefona/Internet trošak. Telefon/Skype/VoiP kontaktiranje. Trošak slanja pošte i telefona/Internet trošak. Ukupno Vrijednost troška 1.500 EUR/GODIŠNJE 500 EUR/GODIŠNJE 6.000 EUR b. Organizacija outreach kampanja – kalkulacija na bazi putovanja tri osobe Godina Q2 2014. Vrsta troška Outreach Europa 1 Q3 2014. Outreach Azija 1 Q4 2014. Outreach Europa 2 Outreach Sjeverna Amerika 1 Outreach Sjeverna Amerika 2 Q1 2015. Q2 2015. Q3 2015. Outreach Azija 2 Q4 2015. Q1 2016. Outreach Europa 3 Outreach Europa 4 Outreach Sjeverna Amerika 2 Q2 2016. Q3 2016. Outreach Azija 2 Q4 2016. Outreach Europa 5 Način putovanja Osobni automobil Avion/Vlak/Taksi/Gradski prijevoz Avion/Najam automobila Vrijednost troška 3.770 EUR Avion/Najam automobila 10.250 EUR Avion/Najam automobila 13.150 EUR Avion/Vlak/Taksi/Gradski prijevoz Osobni automobil Avion/Najam automobila Avion/Najam automobila Avion/Vlak/Taksi/Gradski prijevoz Osobni automobil Ukupno 13.280 EUR 7.070 EUR 15.070 EUR 6.640 EUR 7.070 EUR 12.850 EUR 9.340 EUR 3.770 EUR 102.260 EUR 114 Tabela 109. Razrada troškova za outreach kampanju po tipu troška, 2014. godina 2014. Q2 Q3 Q4 Outreach Europa 1 Outreach Azija 1 Outreach Europa 2 Dnevnica 1.470 EUR 2.730 EUR 2.100 EUR Putovanje 320 EUR 4.800 EUR 1.950 EUR Smještaj 2.100 EUR 4.200 EUR 3.000 EUR Prijevoz, cestarine, putno osiguranje, rent a car, vlak, visa 1.400 EUR 1.750 EUR 1.220 EUR Ukupno 5.290 EUR 13.480 EUR 8.270 EUR Tabela 110. Razrada troškova za outreach kampanju po tipu troška, 2015. godina 2015. Q1 Q2 Q3 Q4 Outreach Sjeverna Amerika 1 Outreach Sjeverna Amerika 2 Outrach Outreach Europe 3 Dnevnica 2.250 EUR 3.150 EUR 2.730 EUR 1.470 EUR Putovanje 4.500 EUR 5.100 EUR 6.750 EUR 2.250 EUR Smještaj 3.000 EUR 4.200 EUR 4.200 EUR 3.000 EUR Prijevoz, cestarine, putno osiguranje, rent a car, vlak, visa 1.050 EUR 1.400 EUR 1.590 EUR 1.120 EUR Ukupno 10.800 EUR 13.850 EUR 15.270 EUR 7.840 EUR Azija 2 115 Tabela 111. Razrada troškova za outreach kampanju po tipu troška, 2016. godina 2016. Q1 Q2 Q3 Q4 Outreach Europa 4 Outreach Sjeverna Amerika 3 Outreach Outreach Europa 5 Azija 3 Dnevnica 2.100 EUR 3.150 EUR 1.950 EUR 1.470 EUR Putovanje 1.950 EUR 4.800 EUR 3.300 EUR 320 EUR Smještaj 3.000 EUR 4.200 EUR 3.000 EUR 2.100 EUR Prijevoz, cestarine, putno osiguranje, rent a car, vlak, visa 1.220 EUR 1.400 EUR 1.290 EUR 1.400 EUR Ukupno 8.270 EUR 13.550 EUR 9.540 EUR 5.290 EUR c. Međunarodne marketinške aktivnosti i priprema potrebnih marketinških materijala c1. Web-marketing Godina Vrsta troška Detalji o troškovima/Količina Vrijednost troška 2014. Ažuriranje web stranice na engleskom jeziku – redizajn i ažuriranje 1 1.000 EUR 2014. Marketing na društvenim mrežama (angažman stručnjaka za socijalni marketing i za optimizaciju web stranice na tražilicama) 1 2.000 EUR 2014. Izrada newslettera na engleskom jeziku 1 500 EUR 2014. Promocija putem društvenih mreža – fokus na LinkedIn 1 kampanja 500 EUR 116 Godina 2015. 2015. 2015. 2015. 2015. 2016. 2016. 2016. Vrsta troška Ažuriranje web stranice na njemačkom jeziku Marketing na društvenim mrežama – održavanje Izrada newslettera na njemačkom jeziku Promocija putem društvenih mreža – fokus na LinkedIn Google AdWords kampanje Marketing na društvenim mrežama – održavanje Promocija putem društvenih mreža – fokus na LinkedIn Google AdWords kampanje Detalji o troškovima/Količina Vrijednost troška 1 1.000 EUR 1 1.000 EUR 1 500 EUR 3 kampanje 1.500 EUR 3 kampanje 1.500 EUR 1 1.000 EUR 6 kampanje 3.000 EUR 3 kampanje 1.500 EUR Ukupno 15.000 EUR c2. Kreiranje promotivnog paketa za privlačenje stranih direktnih ulaganja na njemačkom i engleskom jeziku – tiskana, digitalna verzija sa CD/USB varijantom Detalji o troškovima/Količina Vrijednost troška 2014./2015./2016. USB memorija s promotivnim sadržajem 200 kom. x 10 EUR 2.000 EUR / GODINA (6.000 EUR) 2014./2015./2016. Promotivni DVD 200kom. x 1,50 EUR 300 EUR / GODINA (900 EUR) Tisak do 8 stranica brošura 1000 kom. 500 EUR Godina 2014. Vrsta troška Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje elektroničkih komponenti 117 Godina 2014. 2014. 2014. 2015. 2015. Vrsta troška Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje strojeva, opreme i alata Izrada specijalizirane brošure za podsektore vezane uz aktivnosti usluga dodane vrijednosti Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje uredskih uređaja Izrada specijalizirane brošure za podsektor proizvodnje autodijelova od metala Izrada specijalizirane brošure za podsektor poluvodičke industrije Detalji o troškovima/Količina Vrijednost troška Tisak do 8 stranica brošura 1000 kom. 500 EUR Tisak do 8 stranica brošura 1000 kom. 500 EUR Tisak do 8 stranica brošura 1000 kom. 500 EUR Tisak do 8 stranica brošura 1000 kom. 500 EUR Tisak do 8 stranica brošura 1000 kom. 500 EUR Ukupno 9.900 EUR c3 PR aktivnosti Godina 2014./2015./2016. 2014./2015./2016. 2014./2015./2016. 2014./2015./2016. Vrsta troška Godišnji budžet za domaći PR Suradnja sa stranim novinarima na ciljanim lokacijama Suradnja sa stranim novinarima na ciljanim lokacijama Suradnja sa stranim novinarima na ciljanim lokacijama Detalji o troškovima/Količina Vrijednost troška Intervjui i članci u medijima 2.000 EUR/GODINA 1 novinar godišnje 3 dana u Hrvatskoj – EUROPA 1.000 EUR / GODINA 1 novinar godišnje 3 dana u Hrvatskoj – AZIJA PACIFIK 2.000 EUR / GODINA 1 novinar godišnje 3 dana u Hrvatskoj – SJEVERNA AMERIKA Ukupno 2.000 EUR / GODINA 21.000 EUR 118 c4 Konferencije / Radionice / Sajmovi Godina Vrsta troška Međunarodna 2014./2015./2016. konferencija o stranim ulaganjima u županiji Promocija u sklopu sajma u Njemačkoj (Hannover) 2014./2015./2016. – Industrial Automation – 7. 4. 2014. – 11. 4. 2014. Promocija na sajmu u Njemačkoj (Munich) 2014./2016. AUTOMATICA - 3. 6. 2014. – 6. 6. 2014. Promocija na sajmu u Njemačkoj (Munich) – 2014./2015./2016. Productronica i Electronica – 11. 11. 2014. – 14. 11. 2014. Promocija na sajmu u Njemačkoj AUTOMECANICA (Frankfurt) – 16. 9. 2014. – 20. 9. 2014. 2016. 2015./2016. Promocija na sajmu SEMICON Europe – Dresden – Listopad Detalji o troškovima/Količina Vrijednost troška Dvodnevna konferencija. Sudjelovanje oko 40 osoba 2.000 EUR/GODINA Sudjelovanje dviju osoba – promotivni prostor veličine 12 – 20 m2 u sklopu zajedničkog prostora Hrvatske gospodarske komore Sudjelovanje dviju osoba – promotivni prostor veličine 12 – 20 m2 10.320 EUR/GODINA 11.500 EUR/GODINA Sudjelovanje dviju osoba – promotivni prostor veličine 12 – 20 m2 11.500 EUR/GODINA Sudjelovanje dviju osoba – promotivni prostor veličine 12 – 20 m2 u sklopu zajedničkog prostora Hrvatske gospodarske komore 11.150 EUR/GODINA Sudjelovanje za dvije osobe 2.000 EUR/GODINA Ukupno 109.610 EUR Tabela 112. Razrada troškova za prezentaciju na sajmovima po tipu troška na razini jedne godine Izrada izložbenog prostora Marketing Smještaj Dnevnice PRODUCTRONICA AUTOMATICA INDUSTRIAL AUTOMATION AUTOMECANICA SEMICON - Dresden 6.000 EUR 6.000 EUR 3.000 EUR 4.000 EUR 0 EUR 4.000 EUR 600 EUR 420 EUR 4.000 EUR 600 EUR 420 EUR 5.000 EUR 800 EUR 560 EUR 5.000 EUR 800 EUR 560 EUR 0 EUR 800 EUR 560 EUR 119 PRODUCTRONICA AUTOMATICA INDUSTRIAL AUTOMATION AUTOMECANICA SEMICON – Dresden 480 EUR 0 EUR 480 EUR 0 EUR 960 EUR 0 EUR 790 EUR 0 EUR 576 EUR 64 EUR 11.500 EUR 11.500 EUR 10.320 EUR 11.150 EUR 2.000 EUR Prijevoz Karte UKUPNO Tabela 113. Zbirna projekcija proračuna potrebnog za izvršenje marketinške strategije 2014. 2015. 2016. UKUPNO 2.000 EUR 2.000 EUR 2.000 EUR 6.000 EUR 27.040 EUR 47.760 EUR 36.650 EUR 111.450 EUR 50.620 EUR 41.620 EUR 63.270 EUR 155.510 EUR c1 4.000 EUR 5.500 EUR 5.500 EUR 15.000 EUR c2 4.300 EUR 3.300 EUR 2.300 EUR 9.900 EUR c3 7.000 EUR 7.000 EUR 7.000 EUR 21.000 EUR c4 35.320 EUR 25.820 EUR 48.470 EUR 109.610 EUR 79.660 EUR 91.380 EUR 101.920 EUR 272.960 EUR a. b. c. UKUPNO 120 PRILOG 1: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE JASENOVAC Osnovni podaci o lokaciji Općina Jasenovac smještena je na krajnjem jugoistočnom dijelu Sisačko-moslavačke županije. To je nizinski prostor kontinentalne klime, okružen rijekama Trebežom, Savom, Unom i Strugom. Općina Jasenovac na jugu graniči s Republikom Bosnom i Hercegovinom, na istoku s Brodsko-posavskom županijom, na zapadu s općinama Hrvatska Dubica i Sunja te na sjeveru s Gradom Siskom i općinama Lipovljani i Novska. Općina Jasenovac zauzima površinu od 168,5 km2. U sastav Općine Jasenovac ulazi ukupno 10 naselja: Drenov Bok, Jasenovac, Košutarica, Krapje, Mlaka, Puska, Tanac, Trebež, Uštica i Višnjica Uštička. Slika 3. Položaj općine Jasenovac Demografski podaci i podaci o nezaposlenosti Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina Jasenovac ima ukupno 1.997 stanovnika, a radno sposobno stanovništvo čini oko 59% stanovnika općine. Prosječna starost stanovništva je 46 godina. Tabela 114. Demografski podaci, općina Jasenovac Ime županije Sisačkomoslavačka Grad ili općina Ime grada/općine Ukupno Radno sposobno stanovništvo (15 – 64 godine) Prosječna starost Općina Jasenovac 1.997 1.186 46,0 Izvor: DZS, 2013. Grad Novska i okolne općine Jasenovac i Lipovljani imaju 1 924 nezaposlenih osoba. Krajem lipnja 2013. najviše nezaposlenih osoba je sa završenom srednjom školom u trajanju od tri godine, a zatim sa 121 završenom osnovnom i srednjom školom u trajanju od 4 god. i više. Prema dobnoj strukturi najviše je nezaposlenih mladih osoba između 20 i 24 godine, te između 25 i 29 godina. To su osobe koje su završile trogodišnje ili četverogodišnje srednje škole te fakultete, a koje su prijavljene u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Kutina na dan 30. lipnja 2013. Dobna struktura nezaposlenih može se vidjeti iz sljedećeg grafikona. Grafikon 47. Dobna struktura nezaposlenih u lipnju 2013. Dobna struktura nezaposlenosti 15 -19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 i više 3% 10% 5% 14% 10% 13% 11% 12% 11% 11% Izvor: Bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Kutina, lipanj 2013. Lokacija i osnovne informacije o poduzetničkoj zoni Županija: Sisačko-moslavačka Općina: Jasenovac Lokacija: Poljoprivredno-industrijska zona Jasenovac nalazi se 1 km sjeverno od središta naselja Jasenovac Površina: 20 ha Poduzetnička zona Jasenovac je smještena: - Udaljenost od pristupne ceste – udaljenost do D 47 0,5km Od autoceste A3 (Ljubljana – Bregana – Zagreb – Lipovac) udaljena je 5 km Udaljenost od željezničkog kolodvora – 0,2 km Udaljenost od morske luke – 270 km Udaljenost od zračne luke Zagreb – 100 km 122 Slika 4. Položaj poduzetničke zone Jasenovac u prostoru POLOŽAJ ZONE Tabela 115. Dostupna infrastruktura u poduzetničkoj zoni Jasenovac Kapacitet (m3/h) 600 Kapacitet (MW) 2 x 1 MWA Napon (kV) 10(20)/0,4 kV Voda Kapacitet (m3/h) 12,5 Odvodnja/kanalizacija Kapacitet (m3/h) 58 Mogućnost priključka na pročistač otpadnih voda DA/NE DA Plin Električna energija KAPACITET INFRASTRUKTURE/ENERGENATA 123 Postojeći ulagači u poduzetničkoj zoni su: PEPI d.o.o. – proizvodnja proizvoda od drva PZ SAVA JASENOVAC – uzgoj i prerada žitarica PIN d.o.o. – proizvodnja peleta JASEN PROMET d.o.o. – proizvodnja palica za hurling Tabela 116. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Jasenovac Aktivnosti Izrada web stranice na engleskom i hrvatskom jeziku Kreiranje brošure za ulagače (do 4 stranice) Izrada promotivnih CD-a i USB-a za ulagače (200 kom.) UKUPNO 2014. 2015. 2016. 2.000 EUR 2.000 EUR 2.000 EUR 350 EUR 350 EUR 350 EUR 2.300 EUR 2.300 EUR 2.300 EUR 4.650 EUR 4.650 EUR 4.650 EUR 124 PRILOG 2 : PROFIL PODUZETNIČKE ZONE NOVSKA Osnovni podaci o lokaciji Grad Novska smješten je u jugoistočnom dijelu Sisačko-moslavačke županije i okružen je gradovima Kutina, Pakrac i Nova Gradiška, kao i parkom prirode i ornitološkim parkom Lonjsko polje. Grad čine 23 naselja s 13 518 stanovnika (2011.), a obuhvaća površinu od 320 m². U makroregionalnoj podjeli Hrvatske, Grad Novska dijelom pripada prostoru nizinskog područja sjeverne Hrvatske (Posavini), a dijelom Panonskom gorju (Psunj), te tako čini prirodnu vezu obronaka slavonskog gorja i posavske ravnice. Nadmorske visine naselja unutar područja Grada Novske kreću se od 90 m do 467 m nadmorske visine. Demografski podaci i podaci o nezaposlenosti Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Novska ima ukupno 13 518 stanovnika, a radno sposobno stanovništvo čini gotovo 66% stanovnika grada Novske. Prosječna starost stanovništva je 40,2 godine Tabela 117. Demografski podaci, grad Novska Ime županije Sisačkomoslavačka Grad ili općina Ime grada/općine Ukupno Radno sposobno stanovništvo (15 – 64 godine) Prosječna starost Grad Novska 13.518 8.902 40,2 Izvor: DZS, 2013 Grafikon 48. Dobna struktura nezaposlenih u lipnju 2013. Dobna struktura nezaposlenosti 15 -19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 10% 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 i više 3% 5% 10% 14% 13% 11% 12% 11% 11% Izvor: Bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Kutina, lipanj 2013 125 Prema statističkom biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područna uprava Kutina (lipanj 2013.), Grad Novska i okolne općine Jasenovac i Lipovljani imaju 1 924 nezaposlenih osoba. Krajem lipnja 2013. najviše nezaposlenih osoba je sa završenom srednjom školom u trajanju od tri godine, a zatim sa završenom osnovnom i srednjom školom u trajanju od 4 god. i više. Prema dobnoj strukturi najviše je nezaposlenih mladih osoba između 20 i 24 godine, te između 25 i 29 godina. To su osobe koje su završile trogodišnje ili četverogodišnje srednje škole te fakultete, a koje su prijavljene u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Kutina na dan 30. lipnja 2013. Dobna struktura nezaposlenih može se vidjeti iz sljedećeg grafikona. Lokacija i osnovne informacije o poduzetničkoj zoni Županija: Sisačko-moslavačka Grad: Novska Lokacija: južni dio grada (između autoceste A3 i željezničkog kolodvora Novska) Površina: 85 ha Slika 5. Položaj poduzetničke zone Novska u prostoru Poduzetnička zona Novska je smještena: - u blizini državne ceste D 47 (Lipik – Dvor) od autoceste A3 (Ljubljana – Bregana – Zagreb – Lipovac) udaljena je 1,3 km udaljenost od željezničkog kolodvora (Zagreb – Beograd) – 0,8 km udaljenost od Zagreba (zračna luka) – 95 km udaljenost od Siska (riječna luka) – 67 km udaljenost od graničnog prijelaza Jasenovac – 10 km 126 Slika 6. Strateški položaj lokacije Novska Tabela 118. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Novska Aktivnosti Održavanje web stranice na engleskom i hrvatskom jeziku Kreiranje brošure za ulagače (do 4 stranice) Izrada promotivnih CD-a i USB-a za ulagače (200 kom.) UKUPNO 2014. 2015. 2016. 1.000 EUR 1.000 EUR 1.000 EUR 350 EUR 350 EUR 350 EUR 2.300 EUR 2.300 EUR 2.300 EUR 3.650 EUR 3.650 EUR 3.650 EUR 127 PRILOG 3: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE LIPOVLJANI Osnovni podaci Općina Lipovljani nalazi se u slavonskom dijelu županije, a prostire se na 111,4 km2. Uz šumarstvo, eksploataciju nafte i plina, drvnu i tekstilnu industriju, prijevozništvo, trgovinu, obrtništvo i ribnjačarstvo, stanovnici se bave i poljoprivredom, a znatan broj radi u Petrokemiji i Kutini. Na cijelom području općine značajni potencijali su za razvoj lovnog, ribolovnog i seoskog turizma, poradi bogatstva hrastovim šumama i vode u neposrednoj blizini Parka prirode Lonjsko polje. Općina je dobro povezana cestama i željeznicom s okolnim gradovima i općinama. Demografski podaci i podaci o nezaposlenosti Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina Lipovljani ima ukupno 3.455 stanovnika, a radno sposobno stanovništvo čini oko 67% stanovnika općine. Prosječna starost stanovništva je 41,1 godina. Tabela 119. Demografski podaci, općina Lipovljani Ime županije Sisačkomoslavačka Grad ili općina Ime grada/općine Ukupno Radno sposobno stanovništvo (15 – 64 godine) Prosječna starost Općina Lipovljani 3.455 2.327 41,1 Izvor: DZS, 2013. Grafikon 49. Dobna struktura nezaposlenih u lipnju 2013. Dobna struktura nezaposlenosti 15 -19 20 - 24 25 - 29 30 - 34 35 - 39 40 - 44 45 - 49 50 - 54 55 - 59 60 i više 3% 5% 10% 14% 10% 13% 11% 12% 11% 11% Izvor: Bilten Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Kutina, lipanj 2013 128 Grad Novska i okolne općine Jasenovac i Lipovljani imaju 1 924 nezaposlenih osoba. Krajem lipnja 2013. najviše nezaposlenih osoba je sa završenom srednjom školom u trajanju od tri godine, a zatim sa završenom osnovnom i srednjom školom u trajanju od 4 god. i više. Prema dobnoj strukturi najviše je nezaposlenih mladih osoba između 20 i 24 godine, te između 25 i 29 godina. To su osobe koje su završile trogodišnje ili četverogodišnje srednje škole te fakultete, a koje su prijavljene u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Kutina na dan 30. lipnja 2013. Dobna struktura nezaposlenih može se vidjeti iz sljedećeg grafikona. Lokacija i osnovne informacije o poduzetničkoj zoni Poduzetnička zona Blatnjača Županija: Sisačko-moslavačka Općina: Lipovljani Lokacija: jugozapadna granica općine Lipovljani, udaljena 1 km od središta općine Površina: 139,3 ha Poduzetnička zona Blatnjača-Lipovljani je smještena: - Udaljenost od pristupne ceste – Pristupna cesta u zonu 800 m do Ž 3215 Od autoceste A3 (Ljubljana – Bregana – Zagreb – Lipovac) udaljena je 10 km Udaljenost od željezničkog kolodvora – željeznička pruga prolazi pokraj poduzetničke zone Udaljenost od morske luke Rijeka – 260 km Udaljenost od zračne luke Zagreb – 90 km Poduzetnička zona Hatnjak Županija: Sisačko-moslavačka Općina: Lipovljani Lokacija: jugozapadna granica općine Lipovljani, udaljena 1 km od središta općine Površina: 51,46 ha Poduzetnička zona Hatnjak-Lipovljani je smještena: - Udaljenost od pristupne ceste – direktan pristup sa županijske ceste Ž3124 Od autoceste A3 (Ljubljana – Bregana – Zagreb – Lipovac) udaljena je 10 km Udaljenost od željezničkog kolodvora – željeznička pruga prolazi pokraj poduzetničke zone (0,1 km) Udaljenost od morske luke Rijeka – 260 km Udaljenost od zračne luke Zagreb – 90 km 129 Tabela 120. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Lipovljani Aktivnosti Izrada web stranice na engleskom i hrvatskom jeziku Kreiranje brošure za ulagače (do 4 stranice) Izrada promotivnih CD-a i USB-a za ulagače (200 kom.) UKUPNO 2014. 2015. 2016. 2.000 EUR 2000 EUR 2.000 EUR 350 EUR 350 EUR 350 EUR 2.300 EUR 2300 EUR 2.300 EUR 4.650 EUR 4.650 EUR 4.650 EUR 130 PRILOG 4: PROFIL PODUZETNIČKE ZONE HRVATSKA DUBICA Osnovni podaci Hrvatska Dubica je općina na Baniji u Sisačko-moslavačkoj županiji. Nalazi se na lijevoj obali rijeke Une, nekoliko kilometara prije ušća u rijeku Savu. Hrvatska Dubica ujedno se nalazi na važnoj geostrateškoj točki na dodiru Zrinskog pobrđa, te na vratima Pounja u prostranu posavsku nizinu, što je omogućilo izgradnju važnog prometnog smjera iz središnje Hrvatske prema sjeverozapadnoj Bosni. Demografski podaci i podaci o nezaposlenosti Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina Lipovljani ima ukupno 2.089 stanovnika, a radno sposobno stanovništvo čini oko 62% stanovnika općine. Prosječna starost stanovništva je 45,1 godina. Tabela 121. Demografski podaci, općina Hrvatska Dubica Ime županije Sisačkomoslavačka Grad ili općina Općina Ime grada/općine Hrvatska Dubica Ukupno 2.089 Radno sposobno stanovništvo (15 – 64 godine) 1.301 Prosječna starost 45,1 Izvor: DZS, 2013. Lokacija i osnovne informacije o poduzetničkoj zoni Poduzetnička zona Rakit Županija: Sisačko-moslavačka Općina: Hrvatska Dubica Površina: 37,95 ha Poduzetnička zona Rakit je smještena: - Od autoceste A3 (Ljubljana – Bregana – Zagreb – Lipovac) udaljena je 24 km Udaljenost od željezničkog kolodvora – 2,5 km Udaljenost od morske luke Rijeka – 280 km Udaljenost od zračne luke Zagreb – 90 km Poduzetnička zona Žirovnjak Županija: Sisačko-moslavačka 131 Općina: Hrvatska Dubica Površina: 9,07 ha Poduzetnička zona Žirovnjak je smještena: - Od autoceste A3 (Ljubljana – Bregana – Zagreb – Lipovac) udaljena je 25 km Udaljenost od željezničkog kolodvora – 0,5 km Udaljenost od morske luke Rijeka – 280 km Udaljenost od zračne luke Zagreb – 90 km Tabela 122. Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Hrvatska Dubica Aktivnosti Izrada web stranice na engleskom i hrvatskom jeziku Kreiranje brošure za ulagače (do 4 stranice) Izrada promotivnih CD-a i USB-a za ulagače (200 kom.) UKUPNO 2014. 2015. 2016. 2.000 EUR 2.000 EUR 2.000 EUR 350 EUR 350 EUR 350 EUR 2.300 EUR 2.300 EUR 2.300 EUR 4.650 EUR 4.650 EUR 4.650 EUR 132 PRILOG 5 : POPIS TABELA, SLIKA I GRAFIKONA POPIS TABELA Tabela 1. Tabela 2. Tabela 3. Tabela 4. Tabela 5. Tabela 6. Tabela 7. Tabela 8. Tabela 9. Tabela 10. Tabela 11. Tabela 12. Tabela 13. Tabela 14. Tabela 15. Tabela 16. Tabela 17. Tabela 18. Tabela 19. Tabela 20. Tabela 21. Tabela 22. Tabela 23. Tabela 24. Tabela 25. Tabela 26. Tabela 27. Tabela 28. Tabela 29. Tabela 30. Tabela 31. Tabela 32. Tabela 33. Tabela 34. Tabela 35. Tabela 36. Tabela 37. Tabela 38. Tabela 39. Tabela 40. Specifični ciljevi strategije ........................................................................................................................................3 Marketinški ciljevi ....................................................................................................................................................3 Proračun potreban za implementaciju strategije ...................................................................................................4 Pregled sektora i podsektora iz perspektive stranih direktnih ulaganja ...............................................................6 Osnovne informacije o županiji ...............................................................................................................................9 Udaljenost Sisak – glavni gradovi ..........................................................................................................................10 Kretanje stranih direktnih ulaganja po godinama ................................................................................................10 Pregled obrazovnih ustanova po vrsti naobrazbe ................................................................................................12 Pregled zaposlenih po djelatnostima ....................................................................................................................12 Popis stranih ulagača u Sisačko-moslavačkoj županiji ..........................................................................................14 Podsektori unutar sektora elektronike koji predstavljaju potencijal za privlačenje ulaganja ............................17 Podsektori unutar sektora metaloprerađivačke industrije koji predstavljaju potencijal za privlačenje ulaganja ................................................................................................................................................................................19 Skupni pregled greenfield stranih direktnih ulaganja u sektoru elektronike 2003. – 2013. ...............................20 Skupni pregled greenfield stranih direktnih ulaganja u sektoru elektronike u Hrvatskoj 2003. – 2013. ...........20 Kretanje stranih direktnih ulaganja 2003. – 2013. ...............................................................................................21 Najveći ulagači u sektoru elektronike 2003. – 2013. ............................................................................................22 Pregled ulaganja po aktivnosti 2003. – 2013. .......................................................................................................23 Pregled emitivnih tržišta 2003. – 2013..................................................................................................................23 Pregled receptivnih tržišta 2003. – 2013. .............................................................................................................24 Pregled ulaganja po podsektoru 2003. – 2013. ....................................................................................................25 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti 2003. – 2013. ..................30 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti po poslovnim aktivnostima 2003. – 2013. .........................................................................................................................................................31 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektor elektroničkih komponenti – proizvodnja 2003-2013 .31 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektor elektroničkih komponenti – proizvodnja po godinama 20032013 .......................................................................................................................................................................32 TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................34 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013........................................................................................................................................34 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti – usluge visoke dodane vrijednosti po tipu usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. .....................................................................................35 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru elektroničkih komponenti – usluge visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013. ..................................................................................................................................35 TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................37 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja 2003. – 2013. ............37 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja po poslovnim aktivnostima 2003. – 2013. ...................................................................................................................................38 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – proizvodnja 2003. – 2013. ........38 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – proizvodnja po godinama 2003. – 2013. ................................................................................................................................................................................39 TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................40 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. .........................................................................................................................................................40 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja po poslovnim aktivnostima – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013..........................................................................40 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru uredskih uređaja – usluge visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013.........................................................................................................................................41 TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................43 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije 2003. – 2013. ........................43 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije po poslovnim aktivnostima 2003. – 2013. .........................................................................................................................................................44 133 Tabela 41. Tabela 42. Tabela 43. Tabela 44. Tabela 45. Tabela 46. Tabela 47. Tabela 48. Tabela 49. Tabela 50. Tabela 51. Tabela 52. Tabela 53. Tabela 54. Tabela 55. Tabela 56. Tabela 57. Tabela 58. Tabela 59. Tabela 60. Tabela 61. Tabela 62. Tabela 63. Tabela 64. Tabela 65. Tabela 66. Tabela 67. Tabela 68. Tabela 69. Tabela 70. Tabela 71. Tabela 72. Tabela 73. Tabela 74. Tabela 75. Tabela 76. Tabela 77. Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – proizvodnja 2003. – 2013..44 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – proizvodnja po godinama 2003. – 2013. ......................................................................................................................................................................45 TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................46 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013........................................................................................................................................46 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013........................................................................................................................................47 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013.........................................................................................................................................47 TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................49 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije 2003. – 2013. .................50 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u Hrvatskoj u sektoru metaloprerađivačke industrije 2003. – 2013. ................................................................................................................................................................................50 Kretanje stranih direktnih ulaganja 2003. – 2013. ...............................................................................................51 TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................51 Pregled ulaganja po aktivnosti 2003. – 2013. .......................................................................................................52 Usporedna analiza podsektora metaloprerađivačke industrije ...........................................................................53 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata 2003. – 2013. .57 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata po poslovnim aktivnostima 2003. – 2013. ...................................................................................................................................58 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – proizvodnja 2003. – 2013. .........................................................................................................................................................58 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – proizvodnja po godinama 2003. – 2013.........................................................................................................................................59 TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................60 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. .........................................................................................................................61 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – usluge visoke dodane vrijednosti po tipu usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. ...................................................................61 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – usluge visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013. ................................................................................................................62 TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................63 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja po odabranim aktivnostima – 2003. – 2013. ...................................64 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u aktivnosti koje se nadopunjuju na sektor elektronike i sektor metaloprerađivačke industrije 2003. – 2013. ......................................................................................................64 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova – metal 2003. – 2013. ..................65 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova 2003. – 2013.....................65 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po poslovnoj aktivnosti 2003. – 2013. ......................................................................................................................................................................66 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po godinama 2003. – 2013. .........66 TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................68 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova – elektroničke komponente 2003. – 2013. ......................................................................................................................................................................68 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova 2003. – 2013.....................69 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje autodijelova po poslovnoj aktivnosti 2003. – 2013. ......................................................................................................................................................................69 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – usluge visoke dodane vrijednosti po godinama 2003. – 2013. ................................................................................................................69 TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................71 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru strojeva za poluvodičku industriju – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013........................................................................................................................................71 Skupni pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru strojeva za poluvodičku industriju – usluge visoke dodane vrijednosti 2003. – 2013. .........................................................................................................................72 Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva za poluvodičku industriju po poslovnoj aktivnosti 2003. – 2013. ........................................................................................................................................72 134 Tabela 78. Tabela 79. Tabela 80. Tabela 81. Tabela 82. Tabela 83. Tabela 84. Tabela 85. Tabela 86. Tabela 87. Tabela 88. Tabela 89. Tabela 90. Tabela 91. Tabela 92. Tabela 93. Tabela 94. Tabela 95. Tabela 96. Tabela 97. Tabela 98. Tabela 99. Tabela 100. Tabela 101. Tabela 102. Tabela 103. Tabela 104. Tabela 105. Tabela 106. Tabela 107. Tabela 108. Tabela 109. Tabela 110. Tabela 111. Tabela 112. Tabela 113. Tabela 114. Pregled stranih direktnih ulaganja u podsektoru proizvodnje strojeva za poluvodičku industriju po godinama 2003. – 2013. .........................................................................................................................................................72 TOP 10 poduzeća koja ulažu u ovaj podsektor 2003. – 2013. po broju novostvorenih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja ................................................................................................................................................73 Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor elektronike i poslovnu aktivnost proizvodnje 2003. – 2013. ................................................................................................................................................................................75 Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor elektronike i poslovnu aktivnost proizvodnje po podsektoru 2003. – 2013. .....................................................................................................................................76 Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja (mil. EUR) u sektoru elektronike po podsektoru i po receptivnoj državi 2003. – 2013. .....................................................................................................................76 Pregled ulaganja u sektoru elektronike po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost proizvodnje 2003. – 2013. – TOP 10.......................................................................................................................................................76 Pregled broja realiziranih ulagačkih projekata u sektoru elektronike po emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost proizvodnje ............................................77 Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja ( mil. EUR) u sektor elektronike i poslovnu aktivnost usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. .............................................................................................79 Pregled konkurentskih zemalja; ulaganja u sektoru elektronike – poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti po podsektoru 2003. – 2013. .............................................................................................................79 Pregled konkurentskih zemalja – visina kapitalnih ulaganja (mil. EUR) u sektor elektronike po podsektoru i po receptivnoj državi; vrijednost ulaganja 2003. – 2013. .........................................................................................80 Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor elektronike po vrsti poslovne aktivnosti i po receptivnoj državi; broj projekata 2003. – 2013......................................................................................................................80 Pregled ulaganja u sektoru elektronike po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. – TOP 10 .......................................................................................................................80 Pregled broja realiziranih projekata u sektoru elektronike po emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti ......................................81 Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor metaloprerađivačke industrije i poslovnu aktivnost proizvodnje 2003. – 2013......................................................................................................................................83 Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja (mil. EUR)– ulaganja u sektor metaloprerađivačke industrije i poslovnu aktivnost proizvodnje po tipu ulagačkog projekta 2003. – 2013......................................83 Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost proizvodnje 2003. – 2013. – TOP 10 .....................................................................................................................83 Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost proizvodnje .............................................................84 Pregled konkurentskih zemalja – ulaganja u sektor metaloprerađivačke industrije i poslovnu aktivnost usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. .........................................................................................................................86 Pregled konkurentskih zemalja po visini kapitalnih ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije i poslovnoj aktivnosti usluga dodane vrijednosti po tipu ulagačkog projekta 2003. – 2013. ..............................86 Pregled ulaganja u sektoru metaloprerađivačke industrije po administrativnoj regiji; poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti 2003. – 2013. – TOP 10..............................................................................................86 Pregled broja realiziranih projekata u konkurentskim zemljama u sektoru metaloprerađivačke industrije po vrsti poslovne aktivnosti i po receptivnoj državi; broj projekata 2003. – 2013..................................................87 Pregled broja realiziranih projekata u sektoru metaloprerađivačke industrije po emitivnoj zemlji i po podsektoru u zemljama konkurencije 2003. – 2013. – TOP 10; poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti .. 87 Specifični ciljevi privlačenja ulaganja u ciljane sektore ........................................................................................97 Marketinški ciljevi za privlačenje ulaganja ............................................................................................................97 Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa strateškim podsektorima Sisačkomoslavačke županije – kratkoročni fokus...........................................................................................................107 Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa strateškim podsektorima Sisačkomoslavačke županije – srednjoročni fokus.........................................................................................................107 Popis emitivnih regija poredanih prema broju sektora koji se preklapaju sa strateškim podsektorima Sisačkomoslavačke županije – dugoročni fokus .............................................................................................................108 Obrada ciljanih regija direktnim kontaktiranjem identificiranih tvrtki – 2014. .................................................109 Obrada ciljanih regija direktnim kontaktiranjem identificiranih tvrtki – 2015. .................................................109 Obrada ciljanih regija direktnim kontaktiranjem identificiranih tvrtki – 2016. .................................................110 Očekivani rezultati direktnog kontaktiranja tvrtki u ciljanim regijama – 2014. – 2017. ...................................110 Razrada troškova za outreach kampanju po tipu troška, 2014. godina.............................................................115 Razrada troškova za outreach kampanju po tipu troška, 2015. godina.............................................................115 Razrada troškova za outreach kampanju po tipu troška, 2016. godina.............................................................116 Razrada troškova za prezentaciju na sajmovima po tipu troška na razini jedne godine ..................................119 Zbirna projekcija proračuna potrebnog za izvršenje marketinške strategije ....................................................120 Demografski podaci, općina Jasenovac ...............................................................................................................121 135 Tabela 115. Tabela 116. Tabela 117. Tabela 118. Tabela 119. Tabela 120. Tabela 121. Tabela 122. Dostupna infrastruktura u poduzetničkoj zoni Jasenovac .................................................................................123 Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Jasenovac ............................124 Demografski podaci, grad Novska .......................................................................................................................125 Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Novska .................................127 Demografski podaci, općina Lipovljani ................................................................................................................128 Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Lipovljani .............................130 Demografski podaci, općina Hrvatska Dubica.....................................................................................................131 Kratak plan marketinških aktivnosti i proračun troškova za poduzetničku zonu Hrvatska Dubica ..................132 136 POPIS GRAFIKONA Grafikon 1. Grafikon 2. Grafikon 3. Grafikon 4. Grafikon 5. Grafikon 6. Grafikon 7. Grafikon 8. Grafikon 9. Grafikon 10. Grafikon 11. Grafikon 12. Grafikon 13. Grafikon 14. Grafikon 15. Grafikon 16. Grafikon 17. Grafikon 18. Grafikon 19. Grafikon 20. Grafikon 21. Grafikon 22. Grafikon 23. Grafikon 24. Grafikon 25. Grafikon 26. Grafikon 27. Grafikon 28. Grafikon 29. Grafikon 30. Grafikon 31. Grafikon 32. Grafikon 33. Grafikon 34. Grafikon 35. Grafikon 36. Grafikon 37. Grafikon 38. Grafikon 39. Grafikon 40. Grafikon 41. Grafikon 42. Grafikon 43. Grafikon 44. Grafikon 45. Grafikon 46. Grafikon 47. Grafikon 48. Grafikon 49. Robna razmjena u županiji od 2005. do 2012.......................................................................................................11 Obrazovna struktura nezaposlenih u županiji ......................................................................................................13 Udio ukupnog prihoda elektroničkog sektora u ukupnom prihodu županije u 2012. godini .............................16 Udio izvoza elektroničkog sektora u izvozu Sisačko-moslavačke županije I. – XII. 2012. ...................................17 Udio ukupnog prihoda proizvodnje metala i proizvoda od metala u ukupnom prihodu županije u 2012. godini ................................................................................................................................................................................18 Udio izvoza proizvodnje metala i proizvoda od metala u izvozu Sisačko-moslavačke županije I. – XII. 2012. ..19 Motivi za ulaganje u sektoru elektronike ..............................................................................................................22 Prosječna vrijednost kapitalnih ulaganja po projektu po podsektoru .................................................................25 Prosječna vrijednost broja stvorenih novih radnih mjesta po projektu po podsektoru .....................................26 Udio ulaganja po podsektoru po ukupnoj vrijednosti kapitalnih ulaganja ..........................................................27 Udio ulaganja po podsektoru po ukupnom broju novostvorenih radnih mjesta ................................................27 Motivi za ulaganje u podsektoru konzumne elektronike .....................................................................................28 Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti ...........................................................28 Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja..........................................................................29 Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje poluvodičke industrije .................................................................29 Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................32 Motivi za ulaganje u podsektoru elektroničkih komponenti – poslovna aktivnost proizvodnje ........................33 Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja..........................................................................................................36 Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje elektroničkih komponenti – usluge dodane vrijednosti ............36 Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................39 Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................42 Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje uredskih uređaja – poslovna aktivnost proizvodnje ..................42 Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................45 Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................48 Motivi za ulaganje u podsektoru poluvodičke industrije – usluge visoke dodane vrijednosti ...........................48 Motivi za ulaganje u sektoru metaloprerađivačke industrije...............................................................................52 Prosječna vrijednost kapitalnih ulaganja po projektu u sektoru metaloprerađivačke industrije.......................54 Prosječna vrijednost broja stvorenih radnih mjesta po projektu ........................................................................54 Udio ulaganja podsektora po visini kapitalnih ulaganja .......................................................................................55 Udio podsektora u novostvorenim radnim mjestima ..........................................................................................55 Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata ..............................................................56 Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje metala i proizvoda od metala .....................................................57 Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................59 Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva,opreme i alata – fokus na poslovnu aktivnost proizvodnje ............................................................................................................................................................60 Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................62 Motivi za ulaganje u podsektoru proizvodnje strojeva, opreme i alata – fokus na usluge dodane vrijednosti 63 Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................67 Motivi za ulaganje u odabrane aktivnosti vezane uz automobilsku industriju ...................................................67 Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................70 Motivi za ulaganje u odabrane aktivnosti automobilske industrije .....................................................................70 Broj realiziranih projekata po tipu ulaganja ..........................................................................................................73 Motivi za ulaganje u konkurentske zemlje u sektor elektronike – poslovna aktivnost proizvodnje ..................78 Motivi za ulaganje u konkurentske zemlje u sektor elektronike – poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti ..............................................................................................................................................................81 Motivi za ulaganje u konkurentske zemlje u sektor metaloprerađivačke industrije – poslovna aktivnost proizvodnje ............................................................................................................................................................85 Motivi za ulaganje u konkurentske zemlje u sektor metaloprerađivačke industrije – poslovna aktivnost usluga dodane vrijednosti.................................................................................................................................................88 Emitivne regije po broju otvorenih novih radnih mjesta i visini kapitalnih ulaganja ........................................106 Dobna struktura nezaposlenih u lipnju 2013. .....................................................................................................122 Dobna struktura nezaposlenih u lipnju 2013. .....................................................................................................125 Dobna struktura nezaposlenih u lipnju 2013. .....................................................................................................128 137 POPIS SLIKA Slika 1. Slika 2. Slika 3. Slika 4. Slika 5. Slika 6. Karta Sisačko-moslavačke županije .........................................................................................................................9 Hijerarhija ciljeva vezanih uz strana direktna ulaganja ........................................................................................96 Položaj općine Jasenovac .....................................................................................................................................121 Položaj poduzetničke zone Jasenovac u prostoru ..............................................................................................123 Položaj poduzetničke zone Novska u prostoru ...................................................................................................126 Strateški položaj lokacije Novska.........................................................................................................................127 138
© Copyright 2024 Paperzz
