BIJELA KNJIGA 2012/13 WHITE BOOK supported by VIJEĆE STRANIH INVESTITORA BiH BIJELA KNJIGA 2012/13 supported by WHITE BOOK 2012/13 FOREIGN INVESTORS COUNCIL BiH Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 1 BIJELA KNJIGA 2012/13 Ova publikacija štampana je zahvaljujući potpori američkog naroda koja je pružena preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost Vijeće stranih investitora i ne odražava nužno stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 2 Obavještenje o autorskom pravu Ovim se daje dozvola za korištenje, kopiranje i distribuciju sadržaja ovog dokumenta u bilo kojem obliku i bez naknade, bez naknade autorskih prava i zvaničnog zahtjeva upućenog Upravnom odboru Vijeća stranih investitora, pod uslovom da kopije nisu napravljene ili distribuirane u cilju ostvarivanja dobiti i da se autorska prava Vijeća stranih investitora priznaju, uz navođenje datog izvora. Vijeće stranih investitora ne jamči, ne garantuje, niti podnosi žalbu u vezi sa aktuelnošću, tačnošću, pouzdanošću ili bilo kojim drugim aspektom vezanim za ovaj dokument. Vijeće stranih investitora zahvaljuje se na podršci Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID), koji je omogućio štampu ove publikacije. Stavovi i mišljenja iznesena u ovoj publikaciji su isključiva odgovornost Vijeće stranih investitora i ne odražavaju nužno stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država. Vijeće stranih investitora kao ni sponzori ni pod kakvim uslovima ne mogu biti odgovorni za bilo kakvu direktnu, indirektnu, posebnu, slučajnu ili posljedičnu štetu, ili za bilo kakvu naknadu štete koja bi proistekla iz ili u vezi sa korištenjem ovog dokumenta, po bilo kojoj teoriji odgovornosti, čak i ako je obaviješten o mogućnostima takve naknade štete. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 3 SADRŽAJ 1. PREDGOVOR ............................................................................................................. 5 2. AKTIVNOSTI I CILJEVI VIJEĆA STRANIH INVESTITORA .................................................. 7 3. PREGLED POSLOVNE KLIME U BIH - 2011/12 ............................................................... 11 4. IMPLEMENTACIJA PREPORUKA / SARADNJA SA BH VLASTIMA ........................................ 15 5. IZVRŠNI SAŽETAK .................................................................................................... 31 6. SEKCIJE .................................................................................................................. 43 6.1. POSLOVNA REGISTRACIJA .................................................................................. 43 6.2. POREZI ............................................................................................................ 51 6.3. RADNO PRAVO .................................................................................................. 66 6.4. GRAĐEVINSKE DOZVOLE .................................................................................... 73 6.5. OKOLINSKE DOZVOLE ........................................................................................ 78 6.6. KONCESIJE ....................................................................................................... 84 6.7. ENERGETSKA EFIKASNOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE ................................... 92 6.8. SUDSTVO ......................................................................................................... 97 6.9. IZVOZ ............................................................................................................. 104 7. ČLANOVI VSI .......................................................................................................... 109 8. ZAHVALE ................................................................................................................ 113 9. LIDERI I ČLANOVI TIMOVA ....................................................................................... 115 10. REFERENCE ............................................................................................................ 117 3 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 4 LISTA SKRAćENICA APIF BATA BD/DB BiH CD CE CEMT CEST CMS DSU EC ETA ETICS EU FBiH IFC ILO JIE JP JPP KS MFI MFT OECD PDV PEEREA PIO/MIO PJ RDF RS UIO BiH UNCTAD UNCITRAL UPP USAID TAF VSI/SSI VSTV WTO ZPP 4 Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge Institut za akreditiranje Bosne i Hercegovine Distrikt Brčko Bosna i Hercegovina Carinska deklaracija Deklaracija proizvođača da proizvod odgovara zahtjevima primjenjivih direktiva EC-a Evropska konferencija ministara prometa Centar za edukaciju sudija i tužilaca FBiH i RS Sistem za upravljanje sudskim predmetima Direktna strana ulaganja Evropska komisija Evropsko tehničko odobrenje Kompozitni sistem za vanjsku toplinsku izolaciju Evropska unija Federacija Bosne i Hercegovine Međunarodna finansijska korporacija Međunarodna organizacija rada Jugoistočna Evropa Javna preduzeća Javno privatno partnerstvo Kanton Sarajevo Institucija za mikrofinansiranje Ministarstvo finasija i trezora BiH Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj Porez na dodanu vrijednost Protokol Energetske povelje o energetskoj efikasnosti i pripadajućim problemima okoliša Penzijsko/mirovinsko invalidsko osiguranje Poslovna jedinica Refuse Derived Fuel/Gorivo proizvedeno iz otpada Republika Srpska Uprava za indirektno operezivanje Bosne i Hercegovine Konferencija Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju Komisija Ujedinjenih nacija za međunarodno trgovačko pravo Unutrašnji platni promet Američka agencija za međunarodni razvoj/Projekat za fiskalnu i poresku politku Vijeće/Savjet stranih investitora Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine Svjetska trgovačka organizacija Zakon o parničnom postupku Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 5 1 U PREDGOVOR proteklom periodu Vijeće stranih inve- stitora (VSI) BiH je nastavilo sa aktiv- nostima koje imaju za cilj promociju i pozicioniranje Bijele knjige kao najvažnijeg pi- 2010. godinu. Također, privremeni podaci za 2012. godinu su pozitivan znak za očekivanu stopu rasta DSU, naročito ako uzmemo u obzir i najavljene investicione planove za naredni pe- sanog proizvoda VSI. Naše aktivnosti su istovre- riod. nog predstavnika stranih investitora u BiH i gla- vesticije na koje se čekalo više od 4 godine. BiH meno doprinijele etabliranju VSI-a kao legitim- vni partner i sagovornik predstavnicima vlasti, U BiH su 2012. godine pokrenute i javne in- je usvojila i nekoliko vitalnih zakona na držav- počevši od vladinih, pa preko nevladinih službi nom nivou, među njima je najvažniji Zakon o stranih investicija. novništva, koji će biti od velike pomoći daljem nadležnih za razvoj ekonomije i privlačenje Članovi VSI su aktivnim učešćem u radnim grupama za kreiranje Bijele knjige, te zahvalju- jući konzultativnim i radnim sastancima sa predstavnicima resornih ministarstava, vladinih i nevladinih organizacija, omogućili da se pro- blemi, stavovi i preporuke stranih investitora u BiH ponovo artikuliraju u novom izdanju Bijele knjige 2012/13. Pored obrađene problematike iz prošlih izdanja, članovi radnih grupa VSI su sistemu državne pomoći te Zakon o popisu sta- razvoju ekonomije. Evidentno je da u BiH postoje velike moguć- nosti za napredak, ali neophodna je: - ažurnost pri usvajanju budžeta na svim nivoima vlasti; - veća politička i pravna sigurnost, jer ne za- boravimo da BiH čeka čitav niz EU paketa fi- nansijske i tehničke pomoći za razvoj ekono- ovaj put obradili i neke nove probleme koji uve- mije, ali ukoliko vladavina prava i politička BiH. Po prvi put u Bijeloj knjizi našle su se teme stale promjene vlasti sigurno ne odaju dojam liko otežavaju poslovanje stranih investitora u pod nazivom: koncesije, okolišne dozvole, sud- stvo, radno pravo i energetska efikasnost. U kreiranju novih tema članovi su se vodili trendovima koji vladaju u razvijenim zemljama i poslovnom okruženju u BiH, a naročito proble- mima sa kojima se svakodnevno u svom poslo- vanju susreću kompanije u BiH sa većinskim stranim kapitalom. Gledajući sveukupnu ekonomsku situaciju u BiH možemo reći da je protekli period bio u znaku prevladavanja posljedica recesije koja je BiH ponovo zadesila nakon globalne ekonomske stabilnost budu prisutni u našoj zemlji. Uče- političke i pravne sigurnosti te neće privući nove strane investicije; - korjenite reforme u javnoj upravi i smanjenje ukupne administracije u institucijama BH vlasti na svim nivoima, kako bi u konačnici postala efikasnija i ekonomičnija; te - fokusirati se na razvoj bazne ekonomije, industriju i proizvodnju, ugledajući se na pri- mjer uspješnih evropskih i svjetskih zemalja koji sugeriraju da najnaprednija društva u kojima građani dobro i kvalitetno žive – ima- ju dobro razvijen sektor industrije i proizvo- krize 2009. godine i koja je dosegla svoj vrhu- dnje, što je baza za zapošljavanje, ekonom- kriza utjecala je i na dodatnu opreznost investi- budžeta i dobar standard građana. nac tokom 2012. godine. Globalna ekonomska tora prilikom izbora destinacije za investiranje. Usprkos tome BiH je uspjela održati relativno stabilan ali nizak priliv direktnih stranih ulaga- nja – DSU, o čemu svjedoče i pokazatelji iz 2011. godine, što predstavlja rast u odnosu na ske aktivnosti, investicije, izvoz, punjenje Kako bi se povećao obim direktnih stranih ulaganja nužno je u cijeloj zemlji uspostaviti koordinaciju za kreiranje i implementaciju pra- vne reforme u ovom području. Stoga VSI kroz 5 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 6 Vijeće stranih investitora Bijelu knjigu nastoji da na jednom mjestu po- nudi konkretna rješenja zakonskih i proceduralnih prepreka, kako bi ih resorna ministarstva i uspjehom ostvarenom na ovom polju. Obje en- titetske vlade, ali i sam BH vrh vlasti, podržao je reforme predložene u Bijeloj knjizi Vijeća druge nadležne institucije mogle poslati u za- stranih investitora. doprinijeti da cjelokupni poslovni ambijent u danje rezultirati većim brojem usvojenih prepo- konodavnu proceduru i na taj način zajednički BiH bude što prihvatljiviji i pogodniji za poslo- vanje. Što se tiče konkretnog uvažavanja prepo- ruka iz prošlog izdanja Bijele knjige, mogao bih istaći da smo zadovoljni proteklom godinom, te Branimir Muidža Predsjednik VSI 6 Stoga izražavam svoje nade da će i ovo iz- ruka i time još jednom potvrditi spremnost BH vlasti da zajednički kreiramo bolji ambijent za ulaganja, otvaranje novih radnih mjesta, sma- njenje birokracije, te u konačnici povećanje ži- votnog standarda građana. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 7 2 V AKTIVNOSTI I CILJEVI VIJEćA STRANIH INVESTITORA izija Vijeća stranih investitora (VSI) jeste da djeluje kao jedinstven glas stra- nih investitora prisutnih u BiH u nasto- janju da poboljšaju poslovnu klimu u BiH. Kroz misiju VSI-a pokušavamo promovirati dobre prakse stranih kompanija iz matičnih zemalja, te kroz tu prizmu ponuditi rješenja kako bi se prevazišle prepreke sa kojima se strani investi- proteklom periodu. Tome u prilog govori i činje- nica da smo u oktobru 2011. godine potpisali Memorandum o saradnji sa Vladom FBiH i pre- zentirali naše preporuke Parlamentu FBiH. U sklopu ove saradnje, Vlada FBiH je usvojila Bi- jelu knjigu kao zvanični dokument, koji je po- stao polazna osnova za reformsku politiku. Ovisno od oblasti, učinci su zadovoljavajući u tori suočavaju, a te prepreke su zaista brojne. većoj ili manjoj mjeri. boljšamo status stranih, ali i domaćih investi- trenutnog premijera FBiH Nermina Nikšića koji Također nastojimo da kroz aktivnosti VSI potora te da svjetske ekonomske trendove pribli- žimo BH zajednici. Naš moto je zalagati se, ne samo za Ističemo da zaista cijenimo aktivnosti ureda je u tom smislu od početka svog mandata zaista uložio veliki napor da se kroz Vladu i parlament usvoji što veći broj konkretnih zakona i mjera strane, nego i domaće privrednike, na usvajanju preporuka stranih investitora i pri- sveopću poslovnu klimu u BiH, za Također saradnja sa Republikom Srpskom je te putem svojih aktivnosti poboljšati opštu dobrobit budućeg ekonomskog razvoja. Brojna istraživanja, izvještaji međunarodnih korporacija i organizacija pokazuju da gene- ralno pravna i politička slika BiH djeluje vrlo ne- stabilno i utječe na odliv, ali i dolazak budućih investicija. U tom pravcu, naše aktivnosti su bile fokusirane na zagovaranja i lobiranja za stvaranje boljih uslova za poslovanje stranih i lokalnih investitora. Također, učešćem u razvojnim procesima za- jedno sa vladinim institucijama, stojimo na sta- novištu rasterećenja privrednika, te razvoju poticaja za dalja ulaganja. vrede općenito. kontinuiran proces, a predsjednik RS-a Milorad Dodik je također uvijek bio vrlo otvoren za ini- cijative VSI; gdje kroz radne grupe i indivi- dualne sastanke sa vladinim tijelima ukazujemo i tražimo izmjene pojedinih zakonskih odredbi. VSI sarađujući i sa drugima, poput stranih ambasada prisutnih u BiH, predstavnika EU de- legacije u BiH te sličnih udruga kojima je cilj isti ili sličan kao naš, ulaže sve napore u rastereće- nje privrede, a sa ciljem olakšanja poslovanja kompanija. VSI pokušava učiniti BiH atraktivnom zemljom za buduće ulagače. Tako putem naših kanala komunikacije sa medijima, kroz Vijeće za saradnju sa stranim Prethodna 2011. i 2012. godina su obilje- ambasadama, te radionicama i edukacijskim BH vlasti, počevši od državnog nivoa, pa sve do ukazujemo na neophodnost saradnje svih nas. žene intenzivnom saradnjom sa predstavnicima van vladinih službi koje su zajedno sa našim radnim grupama radile na intenzivnom otklanjanju i prepoznavanju barijera za dalji razvoj privrede i poticaja investicija. Također, promo- cija investicija kroz saradnju sa našim partne- rima je bio jedan od glavnih ciljeva u proteklom periodu. Želimo istaći da je od prošle godine saradnja sa institucijama intenzivnija i otvorenija nego u seminarima sa kompanijama i institucijama, Vjerujemo da naše članice mogu vrlo pozi- tivno i promotivno djelovati i motivirati svjetske strane ulagače u privlačenju investicija putem predstavljanja svojih pozitivnih priča i rezultata u BiH. VSI nastoji održati stalni protok in- formacija sa predstavnicima vlasti. Vlasti su počele slušati i uvažavati glas inve- stitora na način da su uključili preporuke iz Bi- 7 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 8 Vijeće stranih investitora jele knjige u programe rada (na svim nivoima), efikasnosti, olakšavanjem procedura za osniva- u radne grupe koje rade na izradi i izmjeni za- Putem implementacije preporuka iz Bijele institucionalno uključili predstavnike investitora kona i propisa od značaja za razvoj privrede. Tako su već godinu dana predstavnici VSI prisutni i kao stalni članovi radne grupe za po- resku i fiskalnu politiku pri Federalnom mini- starstvu finansija, koja je zadužena za prijedlog izmjena propisa koji se tiču poreza u FBiH. S ciljem prenošenja naše vizije i cilje- va u stalnoj smo saradnji sa predsta- vnicima stranih institucija i kompa- nija. Generalno gledajući prepreke mogu biti ot- klonjene: poreznom reformom koja bi trebala ići u smjeru poreznih i ostalih rasterećenja raz- nih naknada, značajnim skraćivanjem rokova i potrebnog vremena za ishodovanje i odobrenje raznih dozvola (od okolinskih do građevinskih), donošenjem krovnih ili harmoniziranih zakona od značaja za oblast energetike, poljoprivrede, te smanjenjem birokracije, a povećanjem njene nje i funkcioniranjem privrednih društava. knjige strani investitori su dobili priliku utjecati na izmjenu vitalnih propisa od značaja za ula- ganja, kao što su; Zakon o stečaju i likvidaciji, Zakon o registraciji privrednih subjekata, te mnoštvo pravilnika i ostalih važnih akata iz oblasti poreske i fiskalne politike. Vlade su kon- sultovale VSI pri izmjenama Zakona o izdavanju privremenih radnih i boravišnih dozvola u FBH, gdje je došlo do suštinskih izmjena, te je sa tim izmjenama procedura za izdavanje istih olakšana. Također, ministarstva su se obavezala na si- stematsko rješavanje preporuka, te nam je svako od nadležnih ministarstava redovno do- stavljalo nalaze o stanju preporuka po obla- stima. Učinci su zavisno od oblasti veći ili manji, ali svakako da danas imamo zvanične dokumente vladinih službi koji se bave našim prepo- Dinamika implementacije preporuka iz Bijele knjige 2008, 2009 i 2010/11 po oblastima. Pomenute oblasti su navedene zbog činjenice da su obrađivane u svim izdanjima Bijele knjige VSI BiH. Izvor: Podaci Ureda VSI 8 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 9 BI J E L A K N JI G A rukama. Ono što je još bitno istaći jeste da se Bijela knjiga, kao zvanični dokument, nalazila dva puta u parlamentarnoj raspravi, kako u FBH, tako i u RS-u. Zbog svega navedenog, VSI smatra Bijelu knjigu najvažnijim vlastitim pisanim produktom! Godina iza nas obilježena je daljnjom erozi- jom BH ekonomije, dijelom zbog globalne eko- nomske krize, a dijelom i zbog internih slabosti sistema, političke nestabilnosti i izostankom stranih direktnih investicija i realizacije kapital- nih investicija. Sukladno takvim ekonomskim kretanjima evidentno je da je realni sektor suočen sa manjim prilivima prihoda, ostvarenih fi- nancijskih rezultata koji ne omogućavaju nova zaposlenja, nove poslovne programe, poslovne ekspanzije i nove investicije. Iz navedenih razloga, očekujemo još efika- snije i konkretnije akcije u 2013.godini, te još bolji dijalog sa vlastima i nadamo se ekonom- skom prosperitetu, kao i rasterećenju privred- nika, sa ciljem novog ciklusa investicija. 9 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 10 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 11 3 B PREGLED POSLOVNE KLIME U BIH 2011/12* osna i Hercegovina je usko povezana s drugim zemljama Zapadnog Balkana, kao i sa Europskom unijom. Kao rezultat toga, u posljednjih nekoliko godina, ekonomija BiH je među svim postkomunističkim zemljama u Sre- dnjoj i Istočnoj Europi, nakon Uzbekistana. Visok nivo korupcije, restriktivne politike tr- žišta rada, dugotrajan i težak proces izdavanja pod utjecajem produljene globalne ekonomske dozvola i licenci, neodgovarajuća kvaliteta infra- glavnim izvoznim tržištima, tako i zbog financij- razmjene su glavni nedostaci koji su redovito krize, kako zbog negativnih kretanja na svojim ske povezanosti. Ipak, slaba poslovna klima u zemlji je dodatno pogoršala ovaj utjecaj, te BiH i dalje zaostaje za ostalim zemljama u regiji. Bosna i Hercegovina je redovito na poslje- dnjem mjestu kada je riječ o uspoređivanju re- gionalne investicijske klime i indikatora konku- rentnosti, bilo da se radi o indeksu percepcije o strukture i složena politika prekogranične robne istaknuti u raznim pokazateljima konkurentno- sti. Nažalost, zabilježen je samo ograničeni na- predak u osiguravanju kontinuiranog pristupa hrvatskom tržištu za poljoprivredne izvođače nakon ulaska Hrvatske u EU, sredinom 2013. godine što zahtijeva usvajanje potrebnih jedin- stvenih nizova pravila i procedura u skladu sa korupciji, globalnom indeksu konkurentnosti zahtjevima EU. investicionih reformi ili Doing business izvješću pogoršan čestim promjenama u vlasti na svim svjetskog ekonomskog foruma, OECD indeksu Svjetske banke (vidi grafikon 1: Lakoća poslo- vanja u 2012. godini, rangiranje od 1 do 183, s tim da 1 predstavlja najbolji rezultat). Bosna i Hercegovina je zauzela 126. mjesto u Doing bu- siness izvješću što nije samo najniži rezultat u Jugoistočnoj Europi, već i druga najniža ocjena Utjecaj slabe investicijske klime je dodatno razinama što negativno utječe na stabilnost ekonomske politike i nedovoljno obraćanje paž- nje na ekonomske reforme. Stoga i ne čudi što su u posljednje dvije godine vodeće agencije za rangiranje smanjile kreditni rejting za Bosnu i Hercegovinu. Standard and Poor je smanjila Grafikon 1. Bosna i Hercegovina i usporedne ekonomije na rang ljestvici lakoće poslovanja * Ovom prilikom VSI izražava svoju zahvalnost gospodinu Liboru Krkoški, šefu EBRD ureda u BiH, na njegovom posebnom doprinosu u izradi ovog dijela. 11 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 12 Vijeće stranih investitora rejting zemlje na B, u novembru 2011. godine, ranja se sada pretvara u komercijalno održivi na B3 u aprilu 2012. godine. financijskog sektora, podložan pravilnim regu- a Moody je smanjila rejting Bosne i Hercegovine Kombinacija utjecaja globalne ekonomske krize i slabog poslovnog okruženja rezultirali su sektor koji je u potpunosti integriran s ostatkom lacijama i nadzorima kako bi se poboljšala tran- sparentnost i korporativno upravljanje. Jedna strmim padom direktnih stranih investicija koje institucija za mikrofinanciranje je već pretvo- 2007. godini na 180 miliona eura u 2009. go- bankarsko poslovanje. su pale sa svog vrha od 1.3 milijarde eura u dini, iako se priliv direktnih stranih investicija polako oporavlja tijekom 2010.-2012. (vidi grafikon 2: DSU u BiH 2004.-2012.) Globalna eko- nomska kriza je također utjecala na pristup financiranju, udio neprofitnih kredita je porastao na preko 12% ukupnih kredita, u uspo- redbi sa manje od 6% koliko je bio udio na početku krize 2009. godine. Iako je kredit za privatni sektor ostao stabilan na oko 55% BDP- a, uvjeti raspoloživog financiranja su znatno zahtjevniji. rena u komercijalnu kompaniju s licencom za Postignut je određeni napredak u uvođenju inovativnih načina financiranja potrebne infra- strukture. Vlasti RS-a su pokrenule natječaj za JPP ugovor za dio koridora Vc na temelju naj- bolje međunarodne prakse, a kao rezultat dvije kvalificirane kompanije su izrazile svoj interes krajem 2012. godine. Ukoliko ovaj trud u kona- čnici bude uspješan, to će otvoriti put za brza infrastrukturna investiranja u Bosni i Hercego- vini koja se ne mogu financirati direktno od strane vlada u kratkoročnom ili dugoročnom Pristup financiranju se također pogoršao za razdoblju. Međutim, nije ostvaren veliki napre- jama za mikrofinanciranje (MFI) s obzirom da tike, a samo ograničen uspjeh u prodaji malog najmanje kompanije koje posluju sa instituci- su se bruto krediti po MFI naglo smanjili sa 570 miliona eura zabilježenih krajem 2008. godine na 345 miliona eura zabilježenih na kraju 2011. godine, prije stabilizacije. Sektor mikrofinanci- dak u privatizaciji na polju telekoma i energe- državnog udjela u drugim kompanijama. Nezaposlenost (ILO definicija na temelju an- kete o radnoj snazi u BiH) se povećala sa oko 24% u 2009. godini na više od 27% u 2010. go- Grafikon 2. Tokovi direktnih stranih ulaganja u BiH, po godinama, milioni € 12 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 13 BI J E L A K N JI G A dini, a u naredne dvije godine je varirala između 27 i 28 %, iako je stopa nezaposlenosti, na te- melju informacija iz službi za zapošljavanje, znatno veća. Nezaposlenost je poseban pro- blem za mlade, a stopa nezaposlenosti ove gru- pe radne snage je oko 50%. Slaba potražnja za radnom snagom, zbog prigušenog rasta i re- striktivne politike tržišta rada, pridonose viso- kim stopama nezaposlenosti. Na tržište rada također negativno utječu visoke cijene u jav- porom ključnih međunarodnih financijskih insti- tucija bi trebalo osigurati održavanje makroeko- nomske stabilnosti u kratkoročnom ili srednjo- ročnom periodu. Snažniji rast učinkovitosti će zahtijevati značajan napredak ekonomskih re- formi u brojnim područjima, uključujući re- formu porezne uprave, odlučnu akciju protiv korupcije, poboljšanje procesa izdavanja licenci i dozvola, i reforme radnog koda. Osim toga, uklanjanje necarinskih barijera u trgovini i ola- nom sektoru, što rezultira visokim udjelom sive kšavanje prekogranične trgovine i ulaganja će Očekuje se da će Bosna i Hercegovina na- omogućiti potpuno ostvarivanje koristi od pri- smanjenjem otvaranja novih radnih mjesta i tirati činjenicom da će BiH graničiti s jedinstve- ekonomije. staviti bilježiti nisku stopu rasta s posljedičnim pritiskom na fiskalnu politiku. Međutim, jako monetarno sidro valutnog odbora u kombinaciji sa aktivnim programom MMF-a i stalnom pot- pružiti snažan poticaj za Bosnu i Hercegovinu i stupanja Hrvatske Europskoj uniji što će rezul- nim tržištem EU sa više od polovice milijardi po- tencijalnih kupaca. 13 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 14 Vijeće stranih investitora PREGLED EKONOMSKIH INDIKATORA U BIH Bosna i Hercegovina Nominalni BDP Realni BDP (% na godišnjoj razini) (EUR) BDP po stanovniku (EUR po paritetu kupovne moći) Potrošnja po kućanstavu (realno, % na god. razini) Bruto investicije u fiksni kapital Industrijska proizvodnja Proizvođačke cijene Potrošačke cijene (% na godišnjoj razini) (prosj,% na godišnjoj razini) Stopa nezaposlenosti (LCY,% na godišnjoj razini) (prosj,%) Opći proračunski saldo Javni dug (stvarni %) (prosj,% na godišnjoj razini) Prosječne bruto plaće (% BDP) Tekući račun platne bilance (% BDP) Neto inozemna izravna ulaganja Službene devizne rezerve Bruto inozemni dug EUR / LCY USD / LCY * 14 (prosj) (prosj) 2010 5,6 -2,8 0,7 (% BDP) (EUR mlrd) (% BDP) 12,4 12,7 2011 2012e 2013f 2014 13,1 13,2 13,4 13,9 1,0 -1,3 0,2 1,5 2015 14,8 3,5 3314 3222 3298 3416 3424 3476 3614 3840 5,5 -4,6 0,1 -0,3 -0,4 -0,5 0,1 1,5 7600 7400 7500 7500 14,8 -27,8 -16,1 14,6 8,6 -3,2 0,9 3,7 7,3 7,4 15,7 -3.3 -0,4 9,2 1,6 2,1 2,4 5,6 3,7 6,8 7450 -5,0 -5,2 1,9 2,1 2,2 7550 7700 7900 -2,0 12.0 15,5 1,0 2,3 2,4 2,5 1,5 0,1 4,0 2,5 3,5 6,0 2,5 4,0 23,4 24,1 27,2 27,6 28,0 28,3 27,9 27,3 30,1 35,1 38,4 39,2 42,0 42,1 39,6 38,5 -2,2 (% BDP) (u% BDP) Trgovinska bilanca 2009 12,7 (EUR mlrd) BDP po stanovniku 2008 -4,5 -2,5 -1,3 -2,0 -1,5 -1,0 -1,0 -38,5 -28,2 -26,3 -28,5 -28,8 -28,7 -29,7 -28,7 5,3 1,4 1,5 2,1 3,5 3,9 5,0 6,1 -14,1 3,2 -6,6 3,2 -5,5 3,3 -9,5 3,3 -9,7 3,3 -9,9 3,4 -10,1 3,7 -10,1 4,0 48,6 53,8 57,5 67,1 63,1 62,9 62,0 60,3 1,33 1,40 1,47 1,41 1,52 1,47 1,47 1,50 1,96 1,96 1,96 Izvor: Raiffeisen Research - Ekonomski i financijski pregled tržišta, 2013. 1,96 1,96 1,96 1,96 1,96 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 15 T 4 BI J E L A K N JI G A IMPLEMENTACIJA PREPORUKA/ SARADNJA SA BH VLASTIMA renutna slika i prilika BH ekonomije jeste Gđa. Željka Cvijanović, aktuelna predsjed- nije dostatna za razvoj gospodarstva, tako ca za ekonomske odnose i regionalnu sarad- da za sada domaća akumulacija kapitala da izlaz i boljitak vidimo u stranom kapitalu. Politička i pravna nesigurnost uvjetuju eko- nomski zastoj i neproduktivnost BH privrede. Imidž BiH u svijetu nije na zavidnoj razini, a makro-ekonomski pokazatelji i nisu baš najbolji nica Vlade Republike Srpske i bivša ministri- nju Republike Srpske: „Bijela knjiga je važan dokument koji pred- stavlja osnovu za poboljšanje postojećih zakon- skih rješenja koje je Vlada RS u saradnji s entitetskom Privrednom komorom već detekto- promotori za potencijalne investitore. vala.“ cijal za dva ili tri puta uvećanim brojem investi- sa predstavnicima vladinih i izvan-vladinih služ- Svi smo svjesni činjenice da BiH ima poten- cija i predstavnici vlasti u BiH su se u proteklom 3 Pored redovitih sastanaka, koje održavamo bi, direktno utječemo na izmjenu pravnih pro- periodu potrudili pokazati više sluha za pro- pisa od interesa za naše članice kroz radne slabo vidljivi, a s obzirom na to da je implemen- se javi određeni problem, a na osnovu Spora- bleme investitora. Iako su još uvijek učinci tacija krenula prije godinu dana, konkretne po- grupe koje smo već spomenuli. Također, ukoliko zuma o saradnji sa Vladom FBiH i Vladom RS, make očekujemo u 2013. godini. slobodni smo direktno razgovarati sa predsta- poduzetim s ciljem unaprjeđenja poslovne klime, razvila intenzivna suradnja sa poreznom upra- U prilog dosadašnjoj suradnji i aktivnostima ali i implementacije preporuka iz Bijele knjige, govore i izjave o ostvarenoj suradnji između VSI i aktuelnih predstavnika BH vlasti: Gdin. Nikola Špirić, Ministar financija i tre- zora BiH: „Bez novog rasta i razvoja teško da BiH može riješiti izazove koji stoje na njenom evropskom putu. U tom smislu, Ministarstvo finansija i tre- vnicima institucije koja je nadležna. Tako se i vom FBiH, te se uspostavila partnerska veza pri donošenju odluka važnih za investitore, gdje su zaista investitori u mogućnosti utjecati na po- jedine propise. Iskreno se nadamo, ukoliko se politička situacija stabilizira u toku naredne go- dine i intenzivira otklanjanje administrativnih barijera, da ćemo već krajem 2013. godine, moći saopćiti da je udio stranih investicija u GDP BiH povećan, zahvaljujući otklonjenim ad- zora BiH spremno je da realizuje sve preporuke ministrativnim preprekama. Još uvijek teče faza da hrabrije nastupe na tržištu BiH. Osim toga, cija će ipak malo potrajati, jer ništa se ne de- iz Bijele knjige koji će podsticati ino-investitore mi smo spremni podržati regionalnu dimenziju rasta i razvoja u kojoj strana ulaganja i stranih investitori moraju imati važnu ulogu." 1 Gdin. Nermin Nikšić, Premijer Vlade Fede- racije BiH: “Vlada Federacije BiH je prepoznala važnost ovakvog dokumenta, kao i važnost saradnje s udru- ženjem, kao što je Vijeće stranih investitora” 1 2 3 2 razmatranja odluka, a usvajanje i implementa- šava preko noći, a posebno ne u našem slože- nom sistemu. BiH je potencijalno vrlo konkurentna zemlja s obzirom na njen geostrateški položaj, priro- dne resurse, tradiciju i neiskorištene potencijale u oblasti građevinarstva, energetike, poljoprivrede, drvne industrije i industrije uopće. Neophodne reforme podrazumijevaju: har- monizaciju propisa na nivou države i reforme u Izjava sa poslovnog sastanka VSI i Ministra finansija i trezora BiH održane 06.11.2012. godine u Sarajevu Izjava sa radnog sastanka VSI i Vlade Federacije BiH održanog 25.06.2012 godine u Sarajevu Izjava sa promocije Bijele knjige 2010/11, održane 21.06.2011. godine u Banja Luci 15 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 16 Vijeće stranih investitora oblasti sudstva, privrede, vanjskotrgovinskog poslovanja; potrebno je otkloniti brojne admi- nistrativne barijere jer birokracija sa kojom se na dnevnoj bazi susrećemo kao investitori jed- nostavno onemogućava normalan tok ekonomTebela 1 PROBLEM skih aktivnosti, investicija, ostvarivanje planira- nih rokova za ulaganje i povrat kapitala. Na čemu smo radili zajedno sa predstavni- cima Vlade FBiH i Vlade RS je konkretnije pred- stavljeno u tabelama ispod: Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/114 (Federacija Bosne i Hercegovine) PREPORUKA REALIZACIJA (uz obrazloženje) Uskladiti Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu BiH i Zakon o zapošljavanju stranaca FBiH po pitanju izdavanja radne dozvole, po prvi put, za strane državljanine. Usvojen je Nacrt zakona o zapošljavanju stranaca FBiH koji je u potpunosti usklađen sa važećim Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azila u Bosni i Hercegovini. PRIVREMENI BORAVAK I RADNE DOZVOLE Neusuglašenost zakona i prakse vezano za postupak izdavanja radne dozvole prije odobrenja privremenog boravka u KS (FBiH). Nepostupanje u skladu s pozitivnim pravnim propisima po pitanju radnog vremena stranog državljanina u KS (FBiH). Uskladiti praksu i postupati u skladu s pozitivnim zakonskim propisima po pitanju radnog vremena stranih državljana u KS (FBiH). Druga mogućnost je da se usvoje pravila kojima će biti utvrđene donje granice trajanja punog radnog vremena stranog zaposlenika. Ova preporuka prihvatljiva je samo u dijelu usklađivanja prakse sa pozitivnim zakonskim propisima. Prijedlog za donošenje posebnih pravila kojima bi se utvrdila donja granica trajanja radnog vremena je neprihvatljiv iz razloga što se odredbe Zakona o radu u FBiH trebaju primjenjivati i na strance kao i na uposlenike državljane BiH. Stranci također mogu zaključiti ugovor o radu i ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova i za rad kraći od punog radnog vremena. ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA Osnivanje ogranka/podružnice stranog pravnog lica. 4 Uskladiti Zakon o privrednim društvima FBiH sa Zakonom RS i BD i predvidjeti mogućnost osnivanja ogranka/podružnice stranog pravnog lica u FBiH. Na redovnoj sjednici koja je održana 3. juna 2013. godine Vlada FBiH je utvrdila prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima FBiH (sa dijelom prihvaćenih preporuka iz Bijele knjige 2010/11 Vijeća stranih investitora). U tabeli se nalazi pregled preporuka iz Bijele knjige 2010/11, koje je Vlada FBiH prihvatila razmatrala ili realizirala, a po osnovu potpisane Izjave o saradnji sa Vijećem/Savjetom stranih investitora. Tabela sadrži izvode iz dokumenta „Informacija o poduzetim aktivnostima Vlade FBiH na realiziranju preporuka iz Bijele knjige 2010/11“ kojeg je Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta kao koordinatora aktivnosti vezanih za Bijelu knjigu 2010/11 dostavilo Vijeću/Savjetu stranih investitora 25. juna 2012. godine. 16 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 17 BI J E L A K N JI G A PROBLEM Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11 (Federacija Bosne i Hercegovine) PREPORUKA ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA Zabrana financiranja kupovine dionica. Financiranje kupovine dionica/udjela potrebno je preciznije regulirati u Zakonu o privrednim društvima FBiH. Uz jasnu i preciznu formulaciju da li se zabrana odnosi i na društvo sa ograničenom odgovornošću, potrebno je jasno navesti u kojim slučajevima je zabranjeno financiranje kupovine dionica, te pod kojim uslovima je financiranje dozvoljeno. Sazivanje skupštine i objava obavještenja. Prilagoditi član 242. Zakona, te navesti potrebni minimalni tiraž dnevnog lista koji se izdaje u FBiH, a u kojem se objavljuje obavještenje o sazivanju skupštine. Dostava materijala dioničarima za skupštinu dioničara. Potrebno je da podnosilac zahtjeva koji je ovlašten da neposredno sazove skupštinu dioničara bude obavezan utvrditi prijedloge odluka. Stavljanje na raspolaganje kopije materijala dioničarima za skupštinu dioničara. Korigovati odredbu člana 247. Zakona o privrednim društvima u FBiH u smislu da se doda odredba prema kojoj se svakom dioničaru na njegov zahtjev mora staviti na raspolaganje kopija spomenutih isprava. REALIZACIJA (uz obrazloženje) Na redovnoj sjednici koja je održana 3. juna 2013. godine Vlada FBiH je utvrdila prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima FBiH (sa dijelom prihvaćenih preporuka iz Bijele knjige 2010/11 Vijeća stranih investitora). ZAKON O TRŽIŠTU VRIJEDNOSNIH PAPIRA Rok za podnošenje zahtjeva za odobravanje javne ponude dionica. Uskladiti Zakon o privrednim društvima FBiH i Zakon o tržištu vrijednosnih papira FBiH na način da se Zakon o privrednim društvima FBiH poziva na rokove navedene u Zakonu o tržištu vrijednosnih papira FBiH. Usklađivanje Zakona o privrednim društvima FBiH sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira, je već učinjeno kroz spomenutu radnu verziju Zakona o privrednim društvima FBiH. Kada je u pitanju vršenje nadzora u ovim slučajevima, on bi se mogao urediti i podzakonskim aktom, za što postoji zakonski osnov prema Zakonu o komisiji za vrijednosne papire. 17 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 18 Vijeće stranih investitora PROBLEM Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11 (Federacija Bosne i Hercegovine) Nejasne zakonske odredbe oko plaćanja doprinosa za strane državljane koji su u radnom odnosu u matičnoj zemlji, a izaslani su u BiH i obaveze za socijalno osiguranje plaćaju u matičnoj zemlji. POSLOVNA REGISTRACIJA ZAKON O LIKVIDACIJI I STEČAJ 18 PREPORUKA REALIZACIJA (uz obrazloženje) Razviti sistem registracije stranih fizičkih lica koji će biti uvezan sa institucijama ovlaštenim za platni promet. U pripremi je novi Zakon o doprinosima i koji će odredbama precizirati način plaćanja doprinosa za navedena lica, shodno preporukama proizašlim iz dokumenta Bijela knjiga 2010/2011. POREZI U Bijeloj knjizi 2010/11 Zakon o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, također je naveden kao zakon u kojem bi se trebale izvršiti određene izmjene i dopune. S tim u vezi, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno resorno ministarstvo će izvršiti sveobuhvatnu analizu spomenutog zakona i pristupit će izmjenama i dopunama istoga ukoliko se preporuke budu smatrale opravdanim. Izrađen prednacrt Zakona o izmjenama i dopunama zakona o stečajnom postupku FBiH i isti će biti upućen Federalnom ministarstvu financija i Uredu za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima EU radi davanja mišljenja. Ukoliko se steknu uvjeti za upućivanje Prednacrta zakona o izmjeni i dopuni zakona o likvidacijskom postupku FBiH isti će biti upućen Vladi FBiH na razmatranje. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 19 BI J E L A K N JI G A Tabela 2 Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/115 (Republika Srpska) PREPORUKA REALIZACIJA (uz obrazloženje) Zasnivanje založnog prava na udjelima u društvu sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.). Potrebno je dopuniti zakone o registraciji na način da se predvidi mogućnost registracije založnog prava na udjelima pri registarskim sudovima. Dostupnost opštih informacija o postupku registracije nije adekvatna. Objaviti informacije o postupku registracije na internetskim stranicama svih institucija uključenih u postupak ili naznačiti kontakt detalje gdje se mogu dobiti potrebne informacije. Predložena izmjena i dopuna Okvirnog zakona o registrovanim zalogama na pokretnim stvarima u smislu da Ministarstvo pravde BiH rješenje o upisanoj zalozi na pokretnim stvarima dostavlja nadležnim registracionim sudovima radi upisa ovog tereta u Glavnu knjigu registra. PROBLEM POSLOVNA REGISTRACIJA Djelomično realizovano, nakon reforme* o započinjanju poslovanja u RS. Ova preporuka bi trebala biti i potpuno realizovana. Na internetskoj stranici Vlade RS www.investsrpska.net detaljno su obrađeni koraci za registraciju. *Vlada RS je donijela odluku o provođenju reforme započinjanja poslovanja u RS, te usvojila koncept reforme sa sljedećim ciljevima: - Smanjiti potrebno vrijeme za registraciju poslovanja sa 23 na 3 dana. - Smanjiti broj potrebnih procedura sa 11 na 5 procedura. - Smanjiti troškove početka poslovanja na što je moguće manju mjeru (cilj je smanjenje na 400 KM). - Uspostaviti jedinstveni registar svih poslovnih subjekata (i pravnih i fizičkih lica) na jednom mjestu. - Zadržati sistem pravne sigurnosti i smanjiti nivo mogućih sporova. - Uspostaviti novi koncept registracije. Reforma podrazumijeva i uvođenje jednošalterskog sistema (one stop shop) prijema zahtjeva kod Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) - poslovni subjekti bi se na ovaj način nakon notarske obrade potpisa (osnivača i ovlaštenih lica) ili obrade osnivačkih akata, obraćali samo APIF-u koji bi po službenoj dužnosti upućivao zahtjeve ostalim relevantnim institucijama. 5 U tabeli se nalazi pregled preporuka iz Bijele knjige 2010/11, koje je Vlada Republike Srpske prihvatila razmatrati i realizirati, a na osnovu saradnje između Vlade Republike Srpske i Vijeća stranih investitora. Tabela sadrži izvode iz doku- menta „Izvještaj o realizaciji preporuka iz Bijele knjige 2010/11“ dostavljanog Vijeću/Savjetu stranih investitora 21. fe- bruara 2013. godine od strane Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske kao koordinatora aktivnosti vezanih za Bijelu knjigu 2010/11. 19 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 20 Vijeće stranih investitora PROBLEM Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11 (Republika Srpska) Nedosljednost u obradi zahtjeva za registraciju pri sudovima. Primjena principa javnosti uvida u sudski registar. Nepoštivanje zakonskih rokova i nepotrebno odugovlačenje postupka registracije. Zloupotreba postupka povodom prigovora protiv rješenja o izvršenju. Pravila vođenja i održavanja licitacije nisu jasno definisana. PREPORUKA REALIZACIJA (uz obrazloženje) Iz zakona i prakse izbaciti nepotrebno birokratisanje. Nakon reforme bi ova preporuka trebala biti realizovana. POSLOVNA REGISTRACIJA Potrebno je putem internetske stranice svakog suda koji vodi registar privrednih subjekata omogućiti uvid u osnovne podatke o društvu. Potrebno je organizovati rad suda tako da kontinuirano pruža uslugu registracije. Reforma u toku. Potrebno je zakonom onemogućiti navedeno odugovlačenje sa naplatom potraživanja ili onemogućiti iznošenje proizvoljnih i neosnovanih navoda u prigovorima. Realizovano važećim Zakonom o izvršnom postupku, prigovor i žalba na rješenje o izvršenju, kao pravni lijekovi ne odlažu rješenje o izvršenju. ZAKON O IZVRŠNOM POSTUPKU Zakonom detaljno regulisati sam tok licitacije, jer svaki sud zasebno određuje tok i uslove licitacije. Različito tumačenje odredbe kod prodaje nepokretnosti. Zakonom jasno definisati šta znači odredba da se nepokretnost “može prodati bez ograničenja cijene“. Neprecizno definisan rok u oblastima: - namirenje izvršenja, - ročišta za diobu, - rješenje o namirenju. Jasno definisati rok za izmirenje tražioca izvršenja (15, 30 ili 60 dana), rok u kojem sud mora zakazati ročište za diobu cijena. Nejasno definisano utvrđivanje vrijednosti nepokretnosti. 20 U toku je tehnička realizacija već dogovorenog projekta u svih pet registracionih sudova u RS. Jasnije definisati značenje „Djelomičan iznos potraživanja povjerioca“, odnosno tačno naznačiti o kom iznosu potraživanja se radi (npr. 1/3 i sl). Realizovano. Postupak licitacije je regulisan Zakonom o likvidacionom postupku („Službeni glasnik RS“, broj 64/02), a odredbe Zakona o stečajnom postupku shodno se primjenjuju i na postupak likvidacije ako Zakonom o likvidacionom postupku nije drugačije regulisano. Realizovano. U prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o izvršnom postupku, brisan je stav 5. člana 89, tako da se nekretnina ne može prodati ispod jedne trećine procijenjene vrijednosti. Realizovano da se odluka obavezno objavljuje u „Službenom glasniku Republike Srpske“ i u ovakvim slučajevima sudovi obavezno primjenjuju rok od 30 dana. Realizovano. U stečajnom postupku povjerioci se grupno namiruju razmjerno njihovim potraživanjima. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 21 BI J E L A K N JI G A PROBLEM Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11 (Republika Srpska) Zloupotreba postupka utvrđivanja prodajne cijene. Nepotpune informacije o zaduženju dužnika. Vjerodostojna isprava obuhvata račun i izvod iz poslovnih knjiga za sva pravna lica. Nedorečenost procedure likvidacije. PREPORUKA REALIZACIJA (uz obrazloženje) Urediti ove slučajeve na način da se obezbijedi mehanizam za sprječavanje uočenih zloupotreba nadležnih sudova. Realizovano. Sudovi su dužni da primjenjuju propise i da vode računa da spriječe svaku zloupotrebu u njihovoj primjeni. Proširiti pojam vjerodostojne isprave na račun i izvod iz poslovnih knjiga na sva pravna lica, bez izuzetka. Realizovano. Članom 29. Zakona o izvršnom postupku definisan pojam vjerodostojne isprave, kao i postupak izvršenja na osnovu vjerodostojne isprave. ZAKON O IZVRŠNOM POSTUPKU Zakonom precizirati da su poslodavci dužni navesti sva već postojeća zaduženja radnika. ZAKON O LIKVIDACIJI I STEČAJ Realizovano. Regulisano važećim propisom. U Zakonu o likvidaciji adekvatnije urediti tok likvidacionog postupka, položaj, prava i obaveze likvidatora ili unijeti odredbu koja će omogućiti adekvatnu primjenu odredbi Zakona o stečajnom postupku na aspekte likvidacionog postupka koji nisu uređeni. Realizovano. U članu 16. Zakona o likvidacionom postupku regulisano da se odredbe Zakona o stečajnom postupku shodno primjenjuju na postupak likvidacije, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Tretman nepokretne imovine društva nakon okončanja postupka likvidacije. U entitetskim zakonima o stvarnim pravima treba izričito propisati ovakvu mogućnost. Različite prakse u sudovima po pitanju dostave dokumentacije za likvidaciju. U Zakonu o likvidacionom postupku je potrebno uvrstiti listu sve dokumentacije koju je podnosilac prijedloga za otvaranje likvidacio- Realizovano. Članom 1. Zakona o likvidacionom postupku navedeno je da nakon sprovedene likvidacije i namirenja povjerilaca preostala imovina pravnog lica dijeli se članovima razmjerno njihovom učešću u vlasništvu. Kvalifikacija i certifikacija stečajnih upravnika u BiH. Izmjenama i dopunama postojećeg Zakona o stečajnom postupku postaviti neke minimalne razine iskustva, ali i određenu struku koja bi odgovarala prirodi posla stečajnog upravnika. Realizovano. Zakonom o stečajnom postupku definisani su uslovi za imenovanje stečajnog upravnika i nakon provedenog postupka provjere i drugih potrebnih podataka, listu stečajnih upravnika, na prijedlog ministra pravde, utvrđuje Vlada RS. Realizovano. Regulisano zakonom i podzakonskim aktima. 21 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 22 Vijeće stranih investitora PROBLEM Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11 (Republika Srpska) PREPORUKA ZAKON O LIKVIDACIJI I STEČAJ Različite prakse u sudovima po pitanju podnošenja potvrde o izmirenju poreskih obaveza prilikom otvaranja procesa likvidacije. nog postupka dužan dostaviti i precizno definisati kada se koji dokument mora dostaviti. Ujednačiti sudsku praksu po ovom pitanju i propisima definisati da poreska uprava ima isti položaj u postupku likvidacije kao i ostali povjerioci. Sankcionisanje direktora koji na vrijeme ne prijave stečaj firme. U izmjenama i dopunama Zakona o stečajnom postupku uvrstiti veću novčanu pa čak i krivičnu sankciju za direktore/upravitelje kompanija koji na vrijeme ne prijave stanje stečaja. Uplata paušalnog iznosa od 5% od prodaje pokretnih i nepokretnih stvari u stečajnu masu. Uplata paušalnog iznosa troškova održavanja, bila bi jedino opravdana ukoliko je predmetna nepokretnost bila u posjedu stečajnog dužnika od otvaranja stečajnog postupka pa do prodaje nekretnine, pri čemu su svi troškovi održavanja padali na teret stečajnog dužnika. Problem prava raspolaganja nekretninama u stečajnom postupku. REALIZACIJA (uz obrazloženje) Realizacija je u toku, o ovom pitanju će Viši privredni sud zauzeti stav u cilju jedinstvene primjene zakona. Realizovano. Članom 236. stav 1. tačka 1. Zakona o stečajnom postupku, novčanom kaznom od 500 do 3.000 KM, kazniće se odgovorno lice (direktor) ako ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Realizovano. Regulisano Zakonom o stečajnom postupku. Precizirati na šta se odnosi pravo raspolaganja, da li je to predaja u posjed i sl. Potrebno je izvršiti otklon kolizije Zakona o stečajnom postupku i Zakona o PDV-u i pravnim posljedicama koje raspolaganje nosi. Realizovano. Zakonom o stvarnim pravima regulisano je kako se navedeno pravo, zajedno sa ostalim pravima na nekretninama, koja su instituti ranijeg društveno političkog sistema i svojinsko-pravnih odnosa, pretvara u pravo svojine. Potrebno je iz obaveznog poravnanja izuzeti prenose hartija od vrijednosti nastale kao rezultat pogreške kod unosa naloga u berzanski sistem. Zakonom o tržištu hartija od vrijednosti („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 92/06, 34/09 i 30/12) definisano je da prenos hartija od vrijednosti u vezi sa poslovima koji su zaključeni na berzi ili drugom uređenom javnom tržištu ne može trajati duže od tri radna dana od dana zaključenja po- ZAKON O TRŽIŠTU HARTIJA OD VRIJEDNOSTI Upisivanje prenosa prava iz hartija od vrijednosti. 22 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 23 BI J E L A K N JI G A PROBLEM Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11 (Republika Srpska) PREPORUKA REALIZACIJA (uz obrazloženje) ZAKON O TRŽIŠTU HARTIJA OD VRIJEDNOSTI Nemogućnost upravljanja portfeljem na drugim tržištima. Rješenje bi glasilo: „Berzanski posrednik koji obavlja poslove upravljanja portfeljem hartija od vrijednosti dužan je hartije od vrijednosti klijenata, kojima se trguje na tržištima van RS držati na kastodi računu, u svoje ime, a za račun klijenata“. sla. Na ovaj način štite se interesi investitora, u smislu da im se, u što kraćem roku, obezbjeđuje isporuka kupljenih hartija od vrijednosti, odnosno novca po osnovu prodanih hartija od vrijednosti. Kada su u pitanju eventualne greške koje mogu nastati prilikom unošenja naloga u berzanski sistem trgovanja, ova materija u RS je uređena propisima Banjalučke berze i Centralnog registra. Naime, pravilima Banjalučke berze uređeni su postupak i rokovi za otklanjanje takvih grešaka, a predviđena je i mogućnost raskida posla koji je bio zaključen zbog greške jednog od članova berze. Imajući u vidu da je berza obavezna dostaviti izvještaj o svim zaključenim transakcijama Centralnom registru na obradu, pravilima Centralnog registra propisana je provjera ispravnosti podataka iz izvještaja o trgovanju, kao i postupak i rokovi za otklanjanje eventualnih grešaka članova berze i Centralnog registra. Na ovaj način osigurana je zaštita investitora, a dodatno uređivanje ove materije može se izvršiti kroz izmjene i dopune ovih propisa. Izmjenama i dopunama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti iz 2012. godine, postupljeno je u skladu sa preporukom Savjeta stranih investitora, te je data mogućnost brokersko-dilerskim društvima da kupuju hartije od vrijednosti za klijenta na stranim tržištima, koje će držati na kastodi računu u svoje ime, a za račun klijenta (član 127. stav 7). 23 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 24 Vijeće stranih investitora Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11 (Republika Srpska) PREPORUKA REALIZACIJA (uz obrazloženje) Obavljanje brokerskih poslova. Omogućiti implementaciju principa reciprociteta bankama i profesionalnim posrednicima, koji imaju dozvolu za obavljanje poslova sa vrijednosnim papirima u BiH, uz uslov da se omogući potpuna kontrola nadležnim komisijama nad radom profesionalnih posrednika. Problem objavljivanja prospekta. Uvođenjem pojma „preliminarnog prospekta“ omogućilo bi se da se šira javnost upozna sa kompanijom koja planira da izda hartije od vrijednosti. Zakonom o tržištu hartija od vrijednosti predviđeno je da berzanski posrednik, koji ima dozvolu za obavljanje poslova sa hartijama od vrijednosti u BiH, a izvan RS, može obavljati te poslove i na području RS, uz uslov da berzanski posrednik ispunjava uslove za osnivanje i poslovanje propisane ovim zakonom, te uz obavezu da registruje poslovnu jedinicu na teritoriji RS. S druge strane, Zakon o vrijednosnim papirima FBiH također predviđa mogućnost da berzanski posrednik, koji ima dozvolu za obavljanje poslova sa hartijama od vrijednosti u BiH, a izvan FBiH, može obavljati te poslove i na području FBiH, uz uslov da berzanski posrednik ispunjava uslove za osnivanje i poslovanje propisane ovim zakonom, ali bez obaveze da registruje poslovnu jedinicu na teritoriji FBiH. Kako je u interesu postojanje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH, Ministarstvo finansija i Komisija za hartije od vrijednosti analizirat će preporuku Savjeta stranih investirtora, u saradnji sa relevantnim institucijama u FBiH, a u cilju implementiranja principa reciprociteta. PROBLEM 24 ZAKON O TRŽIŠTU HARTIJA OD VRIJEDNOSTI Izmjenama i dopunama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti iz 2012. godine, postupljeno je u skladu sa preporukom Savjeta stranih investitora, te je data mogućnost emitentu da objavi preliminarni prospekt s ciljem ispitivanja interesa investitora za predmetnu emisiju. Definisana su i lica odgovorna za istinitost, tačnost i potpunost podataka objavljenih u preli- Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 25 BI J E L A K N JI G A PROBLEM Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11 (Republika Srpska) PREPORUKA REALIZACIJA (uz obrazloženje) ZAKON O TRŽIŠTU HARTIJA OD VRIJEDNOSTI POREZI Nejasne zakonske odredbe poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje fizičkih lica sa prebivalištem na teritoriji RS, FBiH i BD, a koji dohodak ostvaruju u drugoj administrativnoj jedinici. Precizirati obavezu plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje fizičkih lica na teritoriji RS, FBiH i BD, a koji dohodak ostvaruju u drugoj administrativnoj jedinici. Neusklađenost Zakona o porezu na dohodak u pogledu poreskih oslobađanja, visini ličnog odbitka na nivou entiteta i BD. Izvršiti harmonizaciju propisa na nivou države. minarnom prospektu, te je predloženo da sadržaj i formu, kao i način objavljivanja preliminarnog prospekta propiše Komisija podzakonskim aktima (član 11.). Prema čl.11. Zakona o doprinosima (,,Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 116/12) uplata doprinosa vrši se prema sjedištu uplatioca doprinosa koje se nalazi u Republici Srpskoj, odnosno sjedištu poslovne jedinice uplatioca doprinosa čije je sjedište u FBiH, odnosno Brčko Distriktu. Primjenom Sporazuma o načinu i postupku korištenja zdravstvene zaštite osiguranih lica na teritoriji BiH, van teritorije entiteta, odnosno Distrikta Brčko kome osiguranici pripadaju (,,Službeni glasnik Republike Srpske“ 9/02) i Sporazuma federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH o ostvarivanju prava na novčanu naknadu nezaposlenih lica (,,Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 103/12), omogućuje se uplata doprinosa za ostvarivanje prava iz zdravstvenog osiguranja i novčane naknade u slučaju nezaposlenosti kada lica dohodak ostvaruju u jednoj, a imaju prebivalište u drugoj administrativnoj jedinici. S obzirom da su direktni porezi u nadležnosti entiteta, harmonizacija propisa je kontinuirani proces. 25 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 26 Vijeće stranih investitora PROBLEM Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11 (Republika Srpska) Nejasne su zakonske odredbe za oporezivanje stranih državljana koji su u radnom odnosu u matičnoj zemlji, a izaslani su u BiH, a obaveze za socijalno osiguranje plaćaju u matičnoj zemlji. PREPORUKA REALIZACIJA (uz obrazloženje) Precizno propisati način oporezivanja stranih lica i prava na umanjenje poreske osnovice. Prema čl. 5. stav 4. Zakona o porezu na dohodak (,,Službeni glasnik Republike Srpske“ 91/06, 128/06, 120/08, 71/10 i 1/11) obveznik poreza na dohodak je i nerezident RS za dohodak ostvaren u RS. Prema čl. 81. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak isplatilac dohotka od ličnih primanja umanjuje poresku osnovicu na mjesečnom nivou nerezidentu koji ostvaruje dohodak po osnovu ličnih primanja iz radnog odnosa u Republici, na osnovu poreske kartice koju vodi Poreska uprava, a pravo na umanjenje poreske osnovice ostvaruje se u skladu sa čl. 20. Pravilnika. Strana fizička lica imaju pravo na umanjenje poreske osnovice ukoliko POREZI Neefikasna prinudna naplata preko dužnikovih bankovnih računa. Potrebno je dograditi postojeće entitetske zakone o platnim transakcijama unošenjem mehanizama kojim bi svi bankovni računi jednog klijenta bili blokirani. Nejednaka praksa oporezivanja poslovnih jedinica koji imaju sjedište u drugom entitetu i BD. Ujednačiti zakonsku regulativu u pogledu oporezivanja poslovnih jedinica u drugom entitetu i BD. 26 ostvaruju dohodak po osnovu ličnih primanja iz radnog odnosa u RS. Narodna skupština Republike Srpske je u maju 2012. godine usvojila Zakon o unutrašnjem platnom prometu („Službeni glasnik RS“, broj 52/12) i Zakon o jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata („Službeni glasnik RS“, broj 52/12), kojima je unaprijeđen postupak prinudne naplate i uspostavljen mehanizam koji, u situaciji neplaćanja obaveza dužnika, obezbjeđuje blokadu svih sredstava na njegovima računima kod banaka, do konačnog izmirenja duga. Prema članu 3. Zakona o porezu na dobit RS obveznik poreza na dobit u RS je poslovna jedinica za dobit koju ostvari u RS, a prema čl. 34. Zakona o porezu na dobit Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 27 BI J E L A K N JI G A PROBLEM Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11 (Republika Srpska) Programi fiskalnih kasa ne podržavaju mogućnost davanja rabata i drugih trgovačkih popusta u maloprodaji i zahtijevaju veoma složeno praćenje istog, što je u vremenu računara postalo besmisleno. PREPORUKA POREZI Uskladiti Zakon o fiskalizaciji i Zakon o trgovini, odnosno njihove pravilnike i druge propise. REALIZACIJA (uz obrazloženje) FBiH poslovna jedinica u FBiH nije obveznik poreza na dobit ukoliko je sjedište preduzeća u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo finansija FBiH će izvršiti izmjene Zakona o porezu na dobit u smislu oporezivanja poslovnih jedinica, kao što je i u RS. Članom 15. stav 3. Pravilnika o obliku i načinu vođenja trgovačke knjige – prečišćeni tekst („Službeni glasnik RS“ broj 48/11), propisano je da se u kolonu broj (6) Trgovačke knjige na malo (TKM), upisuje iznos koji se dobije kao razlika između maloprodajne vrijednosti (cijena po jedinici mjere iz baze podataka x količina robe) i naplaćenog iznosa u gotovini i/ili iznosa koji će se naplatiti putem kreditne kartice (uključujući iznos provizije po izvršenim transakcijama) ili virmanom, a podatak u koloni (6) ne smatra se odobrenim popustom, već otpisom potraživanja od kupca, a u skladu s aktom trgovca. Iz navedenog proizilazi da se izvršeni promet robe evidentira u maloprodaji po cijenama upisanim u bazu podataka fiskalne kase, a „popust“ kupcu evidentira se u trgovačkoj knjizi na malo na gore opisani način, te se iskazana razlika između maloprodajne vrijednosti i naplaćenog iznosa u maloprodaji ne tretira kao popust u maloprodaji, samim tim, ne iskazuje na maloprodajnom fiskalnom računu. Potrebno je usaglasiti Zakon o trgovini sa Zakonom o fiskalizaciji. 27 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 28 Vijeće stranih investitora PROBLEM Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11 (Republika Srpska) Nejasan i nepotpun Zakon o uređenju prostora i građenju RS. Zakonom nije definisan tretman telekomunikacionog sektora. 28 PREPORUKA REALIZACIJA (uz obrazloženje) Izvršiti izmjene Zakona o uređenju prostora i građenju tako da se mogu utvrditi jasne uzročno-posljedične veze pojedinih odredbi Zakona. U 2012. godini pristupilo se izradi Zakona o izmjenama i dopunama zakona o uređenju prostora i građenju. S obzirom da je izmijenjeno više od 50% odredbi važećeg Zakona, u skladu sa pravilima normativno-pravne tehnike, pristupilo se izradi novog teksta Zakona. Izrađen je prijedlog Zakona o uređenju prostora i građenju. Zakon je trenutno proslijeđen svim relevantnim institucijama na mišljenje, a u programu rada Vlade Republike Srpske za 2013. godinu, Prijedlog Zakona o uređenju prostora i građenju, planiran je za mart 2013. godine. Zakonom o uređenju prostora i građenju precizirane su i odredbe iz oblasti građenja. Proširen je krug objekata za koje nije GRAĐEVINSKE DOZVOLE U Zakonu o uređenju prostora i građenju RS unijeti detaljne odredbe o telekomunikacionoj infrastrukturi. potrebna građevinska dozvola, jasnije je precizirana dokumentacija koja se prilaže uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, rok za izdavanje građevinske dozvole je skraćen sa 30 na 15 dana, a također u skladu sa EU zakonodavstvom i potrebom usklađivanja propisa uvedene su i odredbe koje se odnose na oblast energetske efikasnosti u oblasti zgradarstva. U Zakonu o uređenju prostora i građenju sadržane su i odredbe koje se odnose na izgradnju objekata u oblasti sistema veza. U Zakonu o uređenju prostora i građenju jasno je napravljena razlika između objekata međunarodnih i magistralnih kapaciteta u oblasti sistema veza, zaključno sa međunarodnom automatskom centralom, za koje građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo, dok za ostale Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 29 BI J E L A K N JI G A PROBLEM Pregled realizacije preporuka iz Bijele knjige 2010/11 (Republika Srpska) Neefikasna obrada zahtjeva. PREPORUKA GRAĐEVINSKE DOZVOLE Važno je imati stručan, obrazovan i odgovoran kadar koji može da iznese sve te promjene. U cilju poboljšanja bilo bi dobro oformiti i povezane elektronske baze. Predstavnici VSI će i dalje nastojati: • Nastaviti edukaciju svojih članova u saradnji sa institucijama – organizacija semina- ra i treninga – nastavak aktivnosti iz 2012. godine. • Promocija Bijele knjige sa vladama u BiH. • Formirati stalna radna tijela iz oblasti: in- dustrije, poreza, radnog prava, finansijske usluge i energetske efikasnosti. • Privlačenje novih članova. • Utjecati na harmonizaciju poreske legislative. • Raditi na projekatu jačanja pozicije stranih REALIZACIJA (uz obrazloženje) objekte iz oblasti sistema veza, građevinsku dozvolu izdaju jedinice lokalne samouprave. Zakonom o uređenju prostora i građenju precizirane su odredbe iz oblasti uspostavljanja jedinstvenog prostorno-informacionog sistema Republike Srpske. U predloženim zakonskim odredbama jasno je precizirano da jedinstveni prostorno-informacioni sistem obuhvata podatke i informacije koje imaju elektronsku podršku na cijelom prostoru Republike Srpske i naznačeni su podaci sadržani u ovom sistemu. Također, određen je i način uspostavljanja jedinstvenog prostornoinformacionog sistema, a pravilnikom će biti detaljnije uređeno pitanje sadržaja, nosilaca prostorno-informacionog sistema, metodologije prikupljanja i obrade podataka, te jedinstveni obrasci na kojim će se voditi evidencija. • Održavati redovne interne sastanke Uprav- nog odbora i savjetodavni sastanci sa čla- novima VSI -a i VSI Ureda. • Održavati redovne sastanke sa BH institu- cijama u vezi sa implementacijom preporuka iz Bijele knjige. • Obavljati terenske posjete svojim članovima. • Izraditi akcijski plan za provedbu prepo- ruka i rješavanje problema navedenih u Bi- jeloj knjizi 2012/13. investitora kroz aktivnosti vlasti u BiH. 29 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 30 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 31 5 BI J E L A K N JI G A IZVRŠNI SAŽETAK POSLOVNA REGISTRACIJA OTVORENA PITANJA PREPORUKE INSTITUCIJA BiH • Ukidanje prepreka za strane investicije i medije. BiH • Potrebno je izmijeniti Zakon o politici stranih ulaganja BiH, na način da se obrišu odredbe koje predviđaju restrikcije za strana ulaganja u društva koja se bave javnim informisanjem. FBiH i RS • Zasnivanje založnog prava na udjelima u društvu sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i javnost informacije o zalogama na akcijama / dionicama. FBiH i RS • Potrebno je dopuniti Zakone o registraciji na način da se zalozi na udjelima vode u registarskim sudovima. Omogućiti uvid u informacije o zalogama na dionicama / akcijama svim trećim licima. • Uloga notara u postupku izmjena akata privrednih društava. • Izmijeniti Zakone o notarima, na način da se ukine obaveza notarske obrade akata privrednih društava, odnosno da se na notare prenese i obaveza provjere ispunjenosti uslova i postojanja potrebne dokumentacije za registraciju. • Ministarstvo pravde FBiH i RS, • registracioni sudovi, • nadležni kantonalni organi. • Omogućiti registracionom sudu pristup registru novčanih kazni. • Potrebno je omogućiti registracionom sudu pristup registru novčanih kazni iz prekršajnog postupka elektronskim putem. • Ministarstvo pravde FBiH i RS, • nadležni registracioni sudovi. • Primjena principa javnosti upisa u sudski registar. • Potrebno je da se način pribavljanja podataka o poslovnim subjektima svede u potpunosti na pretragu elektronskim putem te omogućiti svima uvid i kopiranje spisa iz registracionih predmeta bez ograničenja. • Nadležni registracioni sudovi. • Djelatnosti koje ne mogu registrovati društva sa učešćem stranog kapitala. • Potrebno je sačiniti konačnu listu djelatnosti koje društva sa učešćem stranog kapitala ne mogu registrovati i onih koje se mogu registrovati samo uz pribavljanje prethodnog odobrenja (uz navođenje odobrenja nadležnog organa za izdavanje). • Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. • Nepoštivanje zakonskih rokova i nepotrebno odugovlačenje postupka registracije. • Potrebno je organizovati rad suda tako da kontinuirano pruža usluge registracije (npr.obezbjediti odmah zamjenu za odsutnog sudiju). • Nadležni registracioni sudovi. • Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. • Ministarstvo pravde FBiH i RS. 31 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 32 Vijeće stranih investitora OTVORENA PITANJA PREPORUKE INSTITUCIJA • Termin konsultacija sa registracionim sudijama. • Uvesti praksu zakazivanja termina za konsultacije u svim registracionim sudo- FBiH • Nejasno definisanje slučajeva koji mogu dovesti do prekida postupka registracije. FBiH • Potrebno je konkretnije definisati u Zakonu o registraciji poslovnih subjekata FBiH činjenice koje mogu dovesti do prekida postupka registracije. • Registracija promjena od značaja za pravni promet na osnovu statuta društva. • Ujednačiti praksu registracionih sudova u pogledu omogućavanja privrednim subjektima da promjene od značaja za pravni promet registruju samo na osnovu izmjena i dopuna statuta. • Nadležni registracioni sudovi. PREPORUKE INSTITUCIJA vima u kojima to trenutno ne postoji. • Nadležni registracioni sudovi. • Ministarstvo pravde FBiH. POREZI OTVORENA PITANJA FBiH • Komplicirana primjena međudržavnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. FBiH • Pohraniti sve podatke o međudržavnim sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u jedinstvenu bazu podataka i učiniti ih javno dostupnim, te obustaviti primjenu instrukcije PU FBiH za primjenu odredaba Sporazuma i jasno definirati koji organ je nadležan za tumačenje odredaba sporazuma. • Nejasne zakonske definicije “prihoda” i “usluga“ koje su obavljene na teritoriji FBiH, kao osnovice na koju se obračunava porez po odbitku. • Jasnije definirati šta je predmet oporezivanja porezom po odbitku kad su u pitanju ostale usluge, odnosno što podrazumijeva pojam “usluga obavljena na teritoriji Federacije”. • Ministarstvo financija FBiH. • Komplicirana procedura podnošenja POD obrazaca za svaku isplatu prihoda nerezidentnim kompanijama. • Propisati obvezu podnošenja POD obrasca u formi godišnjeg izvještaja o ukupnim isplatama nerezidentima po osnovu usluga, obračunatom i plaćenom porezu po odbitku. • Ministarstvo financija FBiH. • Ministarstvo financija i trezora BiH, • Poreska uprava Federacije BiH, • Ministarstvo financija FBiH, • Ministarstvo financija RS. POREZ NA DOHODAK FBiH i RS o Nejasne zakonske odredbe poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje. 32 FBiH i RS o Precizirati obvezu plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje fizičkih lica sa prebivalištem na teritoriju FBiH, RS i o Ministarstvo financija FBiH, o Ministarstvo financija RS, o Direkcija za financije BD. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 33 BI J E L A K N JI G A OTVORENA PITANJA PREPORUKE INSTITUCIJA POREZ NA DOHODAK BD, a koji dohodak ostvaruju u drugoj administrativnoj jedinici. RS o Komplicirana procedura podnošenja prijava za porez na dohodak i doprinose u RS-u. RS o Pojednostaviti proceduru podnošenja poreskih prijava u RS-u, na način da se prijava za porez na dohodak i prijava za doprinose ne podnose posebno. FBiH o Komplicirana procedura plaćanja poreza i doprinosa i neopravdano veliki broj platnih naloga. FBiH o Pojednostaviti proces uplate javnih prihoda, jer dosadašnji način uplate obaveznih doprinosa je vremenski zahtjevno i izuzetno mnogo košta. FBiH, RS i BD o Nejasne procedure oporezivanja stranih državljana, koji su stekli status rezidenta u BiH. FBiH, RS i BD o Izvršiti harmonizaciju i donijeti detaljnije propise koji reguliraju oporezivanje stranih državljana. FBiH i RS o Povrat PDV-a licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH. FBiH i RS o Zakonom o PDV-u definirati eventualna ograničenja u povratu PDV-a stranim licima, te Pravilnikom o primjeni Zakona o PDV detaljno pojasniti koja su to „slična“ strana lica koja imaju pravo na povrat PDV-a u BiH. o Izdavanje mišljenja Uprave za indirektno oporezivanje BiH. o Davanja mišljenja treba izmijeniti na način da se mišljenje može tražiti u svim slučajevima do momenta početka postupka kontrole te ih objavljivati na zvaničnoj stranici UIO. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV) FBiH i RS o Nejednaka praksa oporezivanja PJ koji imaju sjedište u drugom entitetu i BD. o Poreska uprava RS. o Poreska uprava FBiH. o Ministarstvo financija FBiH, o Ministarstvo financija RS, o Direkcija za financije BD. o Ministarstvo financija i trezora BiH, o Uprava za indirektno oporezivanje BiH. o Uprava za indirektno oporezivanje BiH. ZAKON O POREZU NA DOBIT FBiH i RS o U Zakonu o porezu na dobit FBiH ugraditi član koji će kao i u RS i BD predstavljati osnov za mogući sporazum između ministarstava o mogućnosti podnošenja jednog poreznog bilanca; u Zakonu o porezu na dobit RS ukinuti oporezivanje PJ čije je sjedište pravnog lica u drugom entitetu ili BD. o o o o Ministarstvo financija FBiH, Poreska uprava FBiH, Ministarstvo financija RS, Poreska uprava RS. 33 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 34 Vijeće stranih investitora OTVORENA PITANJA PREPORUKE INSTITUCIJA o Različito entitetsko reguliranje porezno dopustivih rashoda po osnovu općih i posebnih rezerviranja za potencijalne kreditne gubitke kod banaka. o Na nivou entiteta i BD harmonizirati propise koji regulraju oporezivanje općih i posebnih rezerviranja za potencijalne kreditne gubitke kod banaka. o Ministarstvo financija FBiH, o Ministarstvo financija RS. FBiH o Nejasna definicija izvozakao predmeta oslobađanja od plaćanja poreza na dobit. FBiH o Zakonom precizno definisati izvoz u smislu poreskog oslobađanja, da li se odnosi i na prihode ostvarene po osnovu usluga. RS o Zakon nije jasno precizirao šta su realizirani dobici/gubici, prihodi/rashodi, koji ne ulaze u poresku osnovicu. RS o Izmijeniti i dopuniti Zakon, tako da se preciziraju svi nerealizirani prihodi/rashodi, odnosno dobici/gubici koji ne ulaze u poresku osnovicu. FBiH • Transferne cijene o Na osnovu zakonskedefinicija povezanog lica sa obveznikom zaključuje se da se sva lica, bez obzira gdje je njihovo sjedište, smatraju povezanim licima, što povlači analizu usklađenosti transfernih cijena i potencijalno duplog oporezivanja unutar teritorije FBiH. FBiH o Zakonom jasno definisati kriterije po kojima se lica smatraju povezanim licima. o Ministarstvo finansija FBiH. o Postojeće dvije metode u Zakonu o porezu na dobit za utvrđivanje transfernih cijena nisu dovoljne da bi se utvrdio pravilan raspon transfernih cijena. o Omogućiti primjenu svih metoda definisanih OECD modelom i propisati koja je dokumentacija potrebna za dokazivanje transfernih cijena kompanije. o Ministarstvo finansija FBiH. BiH o Izmjena člana 23. Zakona o akcizama-plaćanje akciza unaprijed. BiH o Pokrenuti procedure za usvajanje amandmana na Zakon prema kojem će se akciza na duhanske prerađevine plaćati sa utvrđenim rokom na odloženo plaćanje. 34 ZAKON O POREZU NA DOBIT o Ministarstvo finansija FBiH. o Ministarstvo financija RS, o Poreska uprava RS. ZAKON O AKCIZAMA o o o o Upravni odbor UIO, Ministarstvo financija BiH, Ministarstvo financija RS, Ministarstvo financija FBiH. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 35 BI J E L A K N JI G A OTVORENA PITANJA o Ukidanje člana 45. Zakona o akcizama – retroaktivno plaćanje akciza 1. januara. PREPORUKE ZAKON O AKCIZAMA o Pokrenuti proceduru za ukidanje člana 45. i obavezu plaćanja razlike u postojećoj akcizi na robu koja se zatekne na zalihama 1. januara. INSTITUCIJA o o o o Upravni odbor UIO, Ministarstvo financija BiH, Ministarstvo financija RS, Ministarstvo financija FBiH. RADNO PRAVO OTVORENA PITANJA PREPORUKE INSTITUCIJA FBiH, RS i BD • Naknade plate zaposlenicima koji su na bolovanju i refundiranje tih naknada plata poslodavcima iz Fondova zdravstvenog osiguranja. FBiH, RS i BD • Usaglasiti propise kantona, entiteta i Brčko Distrikta u ovoj oblasti. • Naknade zaposlenicama na porodiljskom odsustvu i refundiranje tih naknada poslodavcima. • Neophodno je usaglasiti kantonalne, entitetske i propise i praksu Brčko Distrikta, na način da se utvrdi jednaka osnovica za porodiljsku naknadu na svim nivoima u BiH. • • • • • FBiH • Kolizija kolektivnih ugovora u FBiH sa Zakonom o porezu na dohodak FBiH i Zakonom o doprinosima FBiH. FBiH • Izmjenama Zakona o radu obezbijediti poslodavcima jednostavnije mehanizme i procedure izmjene i raskida kolektivnih ugovora. Usaglasiti opći kolektivni ugovor sa Zakonom o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima kako bi se izbjeglo njihovo različito tumačenje. • Parlament FBiH, • Vlada FBiH, • entitetska ministarstva rada, • Udruženje poslodavca FBiH, • Savez samostalnih sindikata BiH. • Nepostojanje instituta menadžerskog ugovora u Zakonu o radu FBiH. • Uvesti mogućnost zaključivanja menadžerskog ugovora bez zasnivanja radnog odnosa. FBiH i RS • Rješavanje zakonske regulative u FBiH i RS po pitanju privremenog i povremenog zapošljavanja preko privatnih agencija za zapošljavanje. FBiH i RS • Neophodno je donošenje zakonskog okvira koji će definisati osnivanje i rad privatnih agencija za zapošljavanje. • • • • Parlament FBiH, Narodna skupština RS, skupština Brčko Distrikta, entitetska resorna ministarstva, • zavodi zdravstvenog osiguranja. Parlament FBiH, Narodna skupština RS, skupština Brčko Distrikta, skupštine kantona u FBiH, entitetska resorna ministarstva, • centri za socijalni rad. • Parlament FBiH, • Vlada FBiH, • Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH. • Parlament FBiH, • Vlada FBiH, • Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH. 35 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 36 Vijeće stranih investitora OTVORENA PITANJA PREPORUKE INSTITUCIJA o Revidirati član 8. i 9. Nacrta zakona o radu te izmijeniti odredbu člana 9. stav 2 u vezi sa diskriminacijom radnika u svim odnosima na radu i u vezi sa radom. o Parlament FBiH, o Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH. o Ograničavanje zloupotrebe prekida između dva ugovora o radu na određeno vrijeme u svrhu neuspostavljanja radnog odnosa na neodređeno vrijeme. Posebno definisanje dužine trajanja radnog odnosa direktora čiji je mandat duži od 2 godine. o Potrebno je revidirati navedeni član 22. stav 3. Nacrta zakona o radu. o Parlament FBiH, o Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH. o Usaglasiti zakonske propise u pogledu uračunavanja/neuračunavanja odmora u toku radnog vremena u puno radno vrijeme zaposlenika. o Odredbu člana 44. stav 3. Nacrta zakona o radu potrebno je revidirati i uskladiti sa članom 54. stav 3. Zakona o radu RS. o Parlament FBiH, o Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH. o Obezbijediti provođenje obaveze usklađivanja kolektivnih ugovora sa Zakonom o radu i drugim zakonima iz oblasti radnih odnosa u određenim rokovima. o Izvršiti izmjenu člana 182. Nacrta zakona o radu na način da se svi važeći kolektivni ugovori moraju uskladiti sa ovim Zakonom. o Parlament FBiH, o Vlada FBiH, o Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, o Udruženje poslodavca FBiH, o Savez samostalnih sindikata BiH. PREPORUKE INSTITUCIJA PRIJEDLOZI ZA IZMJENE U NACRTU NOVOG ZAKONA O RADU FBIH FBiH o Definisanje instituta diskriminacije kao šireg i sveobuhvatnijeg pravnog pojma. GRAĐEVINSKE DOZVOLE OTVORENA PITANJA FBiH i RS • Neefikasna obrada zahtjeva o Neefikasna se obrada zahtjeva ogleda i u rješenjima i postupcima koji su zavisni od teritorijalnog uređenja entiteta. FBiH i RS o Definirati jedinstveni obrazac na kojem će niže instance, općina i kanton, dati svoje mišljenje u smislu davanja pozitivnog ili negativnog mišljenja o gradnji predmetnog objekta. o Općine u FBiH i RS. o Problem je prespora obrada zahtjeva u FBiH i RS za izdavanje dozvola ostaje još uvijek prisutan. Postupanje prema investitorima razlikuje se od općine do općine. o Oformiti i povezane elektronske baze koje će omogućiti bržu i lakšu obradu svih potrebnih zahtjeva. o Općine u FBiH i RS. 36 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 37 BI J E L A K N JI G A OTVORENA PITANJA PREPORUKE INSTITUCIJA • Dokumentacija za urbanističku i građevinsku suglasnost je pre- • Jedinstvena suglasnost za prateću infrastrukturu, kojom će se obuhvatiti • Ministarstvo prostornog uređenja FBiH. • Nepovezanost i nedostatak suradnje državnih/federalnih organa uprave sa državnim/javnim poduzećima čija se suglasnost traži pri dobivanju građevinske dozvole. • Rješenje ovog problema je u aktivnosti nadležnog nivoa vlasti kojem državna poduzeća pripadaju da se uspostave zajedničke baze podataka, kojim bi se omogućila međusobna suradnja navedenih državnih poduzeća. • Nadležni državni i federalni organi uprave, • javna poduzeća u FBiH i RS. • Zakon nije dovoljno precizan kod plaćanja naknade za pogodnost građevinskog zemljišta (rente). • Uskladiti odredbe relevantnih zakona na nivoima FBiH i njenih kantona, kako u formalnopravnom, tako i u materijalnopravnom, suštinskom smislu. • Ministarstvo prostornog uređenja FBiH. • Nedorečenost zakonskih odredbi. • Potrebno je u Zakonu detaljnije definirati pojam linijske infrastrukture te obuhvatiti i sektor telekomunikacija. • Zakonodavna i izvršna vlast u FBiH i RS. PREPORUKE INSTITUCIJA obimna. lokalitet industrijskog kruga na kojem se gradi objekt, te izdavanje suglasnosti najkasnije 7 dana od dana podnošenja zahtjeva. OKOLINSKE DOZVOLE OTVORENA PITANJA FBiH • Transparentnost javnih isprava kod dobijanja okolinskih dozvola. FBiH • U cilju transparentnosti potrebno je skratiti rokove za dobijanje okolinskih dozvola, te omogućiti preuzimanje dokumenata elektronskim putem i izmijeniti Pravilnik o izdavanju dozvola. • Nepostojanje potrebnih podataka koji su neophodni za izradu Studije o zagađenosti u nultom stanju. • S obzirom na to da se plan aktivnosti operatera ne može predati bez Studije o zagađenosti u nultom stanju, nadležno Ministarstvo okoliša i turizma FBiH bi trebalo poduzeti mjere za otklanjanje navedenih prepreka. • Ministarstvo okoliša i turizma FBiH. • Aplikant koji se prijavljuje na javni konkurs koji je objavio Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH na jedan program može konkurisati samo jednim projektom. • Za aplikante koji ulažu veća sredstva u Fond treba omogućiti da mogu aplicirati sa više projekata na jednom programu. • Fond za zaštitu okoliša FBiH. • Vlada FBiH, • Ministarstvo okoliša i turizma FBiH. 37 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 38 Vijeće stranih investitora OTVORENA PITANJA PREPORUKE INSTITUCIJA • Naknada za zagađivače zraka se plaća bez obzira na činjenicu • Osloboditi operatora plaćanja naknade kada se ustanovi da su emisije unutar • Vlada FBiH. • U relevantnim pravilnicima nisu definisane granične vrijednosti emisije u zrak za postojeća postrojenja, odnosno postrojenja koja su u fazi prilagođavanja najboljim raspoloživim tehnikama i graničnim vrijednostima emisija. • Izmijeniti postojeće relevantne pravilnike na način da se definišu granične vrijednosti emisije u zrak za postojeća postrojenja, odnosno postrojenja koja su u fazi prilagođavanja najboljim raspoloživim tehnikama i graničnim vrijednostima emisija. Potrebno je definisati realne rokove za implementaciju projekata iz oblasti zaštite okoliša. • Ministarstvo okoliša i turizma FBiH. • Nije definiran nivo kisika u otpadnim plinovima koji služi za svođenje parametara na Nm3 – zbog nedostatka ovog podatka ne mogu se jednoznačno odrediti koncentracije polutanata u dimnim plinovima. • Jasno definirati nivo kisika u otpadnim plinovima u odgovarajućim Pravilnicima. • Ministarstvo okoliša i turizma FBiH. • Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije su definirani osnovni parametri kvaliteta otpadnih voda, ali ne i specifični parametri kvaliteta otpadnih voda. Potrebno je jasno definirati ko će vršiti izradu Programa monitoringa kao i ispravke Programa monitoringa. • Jasno definirati čija je obaveza izrada Programa monitoringa otpadnih voda (da li ovlaštene laboratorije, operatera, ili obje strane zajedno). Jasno definisati stavke Programa monitoringa otpadnih voda. • Vlada FBiH. • Neusklađenost rada nadležnih institucija. • Uvesti sistem dostavljanja okolinskih dozvola i rješenja po službenoj dužnosti ostalim vladinim institucijama. • Ministarstvo okoliša i turizma FBiH. PREPORUKE INSTITUCIJA da li su emisije unutar ili izvan graničnih vrijednosti. graničnih vrijednosti. KONCESIJE OTVORENA PITANJA BiH, FBiH i RS • Nejasno definisan pojam koncesionara na državnom i entitetskim nivoima. 38 BiH, FBiH i RS • Precizno definisati rok u kome (strano) pravno lice, nakon dodjele koncesije, treba da osnuje domaće pravno lice • Parlament FBiH, • Narodna skupština RS, • Komisija za koncesije BiH, Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 39 BI J E L A K N JI G A OTVORENA PITANJA PREPORUKE koje će obavljati koncesionu djelatnost i precizno definisati pojam „koncesionar“. • Nedovoljno precizno definisana procedura dodjele koncesija (posebno putem javnog poziva) u Zakonima o koncesijama na državnom i entitetskim nivoima. • Precizno definisati korake, rokove i obaveze svih strana u procesu dodjele koncesija. FBiH i RS • Samoinicijativna ponuda regulisana je na drugačiji način entitetskim zakonima. FBiH i RS • Nužna je harmonizacija propisa kroz usvajanje entitetskih Nacrta zakona o koncesijama koji su trenutno upućeni u parlamentarnu proceduru, te koji predviđaju znatne izmjene i dopune koje se odnose na samoinicijativnu ponudu. Koncipirati samoinicijativnu ponudu u skladu sa opšteprihvaćenim rješenjima. • Nepostojanje mogućnosti preuzimanja projekata finansijskih institucija u postojećim zakonskim rješenjima. • Potrebno preciznije regulisati sam prijenos koncesionih ugovora na finansijske institucije / kreditore, ali i dalje sa kreditora na neko treće lice. RS • Mogućnost diskrecije nadležnih institucija u procesu odabira strateškog partnera u Republici Srpskoj. RS • Preciznije definisati uslove pod kojima se određenom licu može odobriti status strateškog partnera. INSTITUCIJA • Komisija za koncesije FBiH i RS. • • • • Parlament FBiH, Narodna skupština RS, Komisija za koncesije BiH, Komisija za koncesije FBiH i RS. • • • • Parlament FBiH, Narodna skupština RS, Vlada FBiH i RS, nadležna entitetska ministarstva FBiH i RS, • nadležne Komisije za koncesije. • Parlamentarna skupština BiH, • Parlament FBiH, • Narodna skupština RS, • Komisije za koncesije BiH, RS i FBiH. • Narodna Skupština RS, • Komisija za koncesije RS, • nadležna ministarstva RSa za odobravanje statusa strateškog partnera. ZAKONSKA REGULATIVA U POSTUPKU DOBIJANJA KONCESIJA U BiH BiH, FBiH i KANTONI o Nedosljedna primjena načela pravovremenosti i transparentnosti u postupku dodjele koncesija. BiH, FBiH i KANTONI o Utvrditi tačne rokove za provođenje svih procedura za dodjelu koncesije te obezbijediti transparentnost i javnost rada komisije za dodjelu koncesija. o Na odluke Komisije za dodjelu koncesije ne može se izjaviti žalba, izuzev u dva predviđena slučaja. o Trebalo bi uvesti drugostepenost na način da Komisija na nivou BiH bude drugostepeni organ Komisiji na nivou FBiH, a Komisija na nivou FBiH drugostepeni organ kantonalnim Komisijama za koncesije. o Nadležne Komisije za dodjelu koncesija. o Parlamentarna skupština BiH, o Parlament FBiH, o nadležne Komisije za dodjelu koncesija. 39 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 40 Vijeće stranih investitora OTVORENA PITANJA PREPORUKE INSTITUCIJA o Postojanje velikog broja Zakona o koncesijama U BiH koji kompliciraju postupak dodjele koncesija. o Potrebno je izvršiti harmoniziranje politike, prakse i procedure na svim nivoima, te ukloniti sve nepotrebne administrativne prepreke sa ciljem efikasnijeg rada Komisije. o Parlamentarna skupština BiH, o Parlament FBiH, o nadležne Komisije za dodjelu koncesija. ZAKONSKA REGULATIVA U POSTUPKU DOBIJANJA KONCESIJA U BiH ENERGETSKA EFIKASNOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE OTVORENA PITANJA PREPORUKE BiH i FBiH • Nedostatak sveukupne energetske politike na entitetskim i državnom nivou. BiH i FBiH • Usvojiti nacionalni plan za formiranje strategije politika na državnom i entitetskom nivou, te stvoriti neophodne uslove sa ciljem povećanja energetske efikasnosti. FBiH i RS • Budžeti za podsticaje razvoja projekata iz obnovljivih izvora energije, u obje entitetske vlade, su limitirani. FBiH i RS • Razmotriti dodatne mjere podsticaja za investitore u obnovljive izvore energije, čime bi se spriječilo totalno zamrzavanje aktivnosti iz ove oblasti. • Nerealni iznosi visine koncesione naknade dovode do stagnacije pri realizaciji projekata iz ove oblasti. • Uvođenje varijabilnih vrijednosti koncesione naknade u skladu sa predviđenim financijskim tokom realizacije konkretnog projekta. FBiH • Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije ne sadrži odredbu o upotrebi Multipor mineralno izolacijskih ploča, odobrenih na osnovu europskog tehničkog odobrenja. FBiH • U pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije potrebno ugraditi primjenu Multipora kod zaštite i izolacije objekata. • Nemogućnost korištenja alternativnih izvora energije u cementnoj industriji. • Nadležni organi za rješavanje ovog problema trebaju se uključiti u njegovo rješavanje, te pokrenuti kampanju podizanja svijesti i uključiti širu javnost putem edukacija i medija. 40 INSTITUCIJA • Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, • Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH, • Ministarstvo energije, rudarstva i industrije RS. • Vlada FBiH, • Vlada RS. • Komisija za koncesije BiH, • Komisija za koncesije FBiH i RS. • Ministarstvo prostornog uređenja FBiH. • Ministarstvo okoliša i turizma FBiH. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 41 BI J E L A K N JI G A SUDSTVO OTVORENA PITANJA PREPORUKE INSTITUCIJA BiH • Nedostatak uređenja međunarodne pravne pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima. BiH • Radi što uspješnije implementacije navedenih međunarodnih konvencija i ugovora neophodno je usvajanje konkretnog zakonskog okvira, koji bi sadržavao opće vidove međunarodne pravne pomoći, uzajamnu pravnu suradnju i lakše izvršenje zamolnica. FBiH i RS • Specijalizacija sudova i sudija (u privrednim predmetima). FBiH i RS • Potrebno je povećati broj sudija u privrednim odjeljenjima sudova, također je potreban veći stepen specijalizacije sudija te usavršavanje sudija koje bi im omogućilo adekvatno poznavanje propisa iz oblasti privrede. • Suđenje u razumnom roku. • U svrhu ubrzanja sudskih postupaka potrebno je donijeti konkretan paket mjera, kao što su sankcionisanje u slučaju povrede prava suđenja u razumnom roku, uvođenje pravosudne inspekcije, prebacivanje tehničkih poslova na administrativno osoblje suda, povećanje broja sudija. • Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH-VSTV, • nadležni pravosudni organi BiH, FBiH i RS. • Uvezanost registra privrednih subjekata i sudskih odjeljenja. • Uvezivanjem bi se registra privrednih subjekata i prekršajnog odjeljenja uz neznatne troškove i tehnička unaprjeđenja značajno ubrzala procedura i smanjili troškovi registracije društava. Automatskim bi se upisom zabilježbe prilikom otpočinjanja likvidacionog postupka obezbijedila sigurnost u pravnom prometu. • Nadležni sudovi u FBiH i RS. PREPORUKE INSTITUCIJA • Ministarstva pravde BiH, FBiH i RS, • Parlament BiH, FBiH i RS. • Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH - VSTV, • Centar za edukaciju sudija i tužilaca - CEST FBiH i RS. IZVOZ OTVORENA PITANJA FBiH i RS • Izdavanje i priznavanje certifikata u zemljama regiona i EU. FBiH i RS • Uložiti dodatne napore da se na nivou susjednih zemalja (Hrvatska, Srbija i Crna Gora) počnu uzajamno priznavati certifikati izdati kod nadležnih institucija. • Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, • Institut za akreditiranje BiH – BATA. 41 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 42 Vijeće stranih investitora OTVORENA PITANJA • Automatizacija procesa dodjeljivanja CEMT dozvola. PREPORUKE • Ministarstvo prometa i komunikacija bi trebalo izmijeniti Pravilnik kako bi for- mulirao kompletan proces dodjeljivanja CEMT dozvole kroz upotrebu algoritamskog softvera za dodjelu. INSTITUCIJA • Ministarstvo komunikacija i prometa BiH. CARINE I PROBLEMI IZVOZNIKA PRI CARINJENJU FBiH i RS o Previsoka cijena kod ispravke CD (vrlo često zbog banalne tehničke greške). FBiH i RS o Smanjiti cijenu na razumnu mjeru (2,00–5,00 KM). o Pojedinačna uplata takse za svaki izvoz stvara i dodatne bankarske troškove. o Omogućiti kolektivnu potpunu mjesečnu prijavu sa samo jednom taksom ili kolektivnu uplatu svih taksi na jednoj uplatnici. o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO o Prikupljanje primjerka 3 EX deklaracije ovjerene kod nadležnog organa na graničnom prijelazu i njeno podnošenje nadležnoj instituciji. o Postavljanjem poštanskih sandučića na svim graničnim prijelazima u koje bi prijevoznici ubacivali ovjerene primjerke EX deklaracije, liberalizirati rokove podnošenja što bi bila značajna olakšica za izvoznika. o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO o Nemogućnost podnošenje carinske deklaracije za definitivni izvoz bh. izvoznika ima za posljedicu ukidanje odobrenja za pojednostavljeni postupak. o Uprava za indirektno oporezivanje Banja Luka trebala bi izvršiti izmjenu "Uputstva za sprovođenje procedure carinskog postupka na temelju fakture" u dijelu broja ovjerenih faktura. o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO o Neprikupljanjem svih ovjerenih faktura u pojednostavljenom postupku nastaje problem kod dodatne prijave koja dovodi u pitanje održavanje odobrenja. o Obezbijediti jednostavan postupak naknadne ovjere faktura ovjerenih kod carinskog graničnog ureda, na osnovu kojih je roba puštena u pojednostavljeni carinski postupak, pošto postoji fizička kopija u službenoj evidenciji. o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO o Nedovoljan broj CEMT dozvola za BiH i prijevoznike. o Državna aktivnost za pribavljanje većeg broja CEMT dozvola, naročito dozvola za Austriju i Italiju kojih je nedovoljan broj u odnosu na zahtjeve, te predstavljaju barijeru u izvozu. o Ministarstvo komunikacija i prometa BiH. o Mala komercijalna brzina željeznica i manjak vagona. o Remont pruga, izrada nove infrastrukture te kupovina teretnih vagona Uacs i Habis. o Ministarstvo komunikacija i prometa BiH. 42 o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 43 6 BI J E L A K N JI G A SEKCIJE 6.1. POSLOVNA REGISTRACIJA odluke se čeka mjesecima. Iako je jasno da Tokom ove godine zabilježen je određeni na- trebaju biti prioritet u radu suda, nedopustivo UVOD predak u radu većine registracionih sudova u BiH, pa je postupak registracije novih privrednih promjena), rad sudova je daleko sporiji i na osnivanje društva i promjene njegove uprave je da se na rješavanje statusnih promjena i po- većanja kapitala društva čeka i po nekoliko društava ubrzan i kod većine sudova se okon- mjeseci nakon predaje kompletne prijave, jer ni svi zakonom popisani uslovi. S druge strane, malan rad i planirani razvoj društva, pa ovako čava u roku od pet dana u slučaju da su ispunje- postupak registracije složenijih izmjena (npr. sta- tusnih promjena) u postojećim privrednim dru- štvima i dalje je veoma skup, složen i dugotrajan. Odluke koje donose nadležni organi privred- nih subjekata moraju biti i notarski obrađene, što dodatno produžava sam postupak registra- cije i čini ga skupljim. Članovi Vijeća smatraju da bi sam postupak bio znatno ubrzan i pojed- nostavljen ukoliko bi se ukinula obaveza notar- ske obrade osnivačkih akata društava i njihovih su i ove izmjene uobičajeno jako bitne za nor- dugotrajne procedure registracije blokiraju rad društva i planiranu transformaciju. U ovom izdanju Bijele knjige predlažemo i nekoliko konkretnih ideja koje bi relativno lako i brzo mogle biti realizovane, a doprinijele bi ubrzavanju postupaka registracije (npr. kroz omogućavanje registarskim sudijama da ostvare uvid u registar novčanih kazni, kako bi se izbje- gla obaveza dostavljanja uvjerenja o neposto- janju prekršajnih kazni) ili se otvorile dodatne izmjena. S druge strane, nema nikakvih nega- prilike za strana ulaganja (ukidanje nepotrebnih proizvelo, jer se podrazumijeva da privredna mogu imati u kapitalu bh. društava koja se bave tivnih efekata koje bi ukidanje ove obaveze društva u pravnom prometu postupaju sa poja- čanom pažnjom, pa je zakonska pretpostavka restrikcija kod visine učešća koje strana društva javnim informisanjem). Iz godine u godinu po- navlja se preporuka o potrebi izmjena entitet- da su u stanju da sami pripreme relativno jed- skih Zakona o registraciji poslovnih subjekata Sam postupak registracije razlikuje se od udjelima u registrima privrednih društava. Po- nostavne osnivačke akte. suda do suda u BiH, i to kako po dužini trajanja procedure, tako i po suštini postupka (npr. do- kumentaciji koja se traži za određene izmjene), što stvara pravnu nesigurnost. Čak i u samoj Federaciji BiH, gdje je postupak uređen istim Zakonom, različiti sudovi za istu registraciju promjene traže različitu dokumentaciju (kako koja bi omogućila registraciju založnih prava na stojeća situacija u kojoj sami registri ne sadrže ove informacije kreiraju značajan pravni rizik, i u praksi su već zabilježeni potpuno nepotrebni sporovi kod kupovine opterećenih udjela, kod kojih teret nije bio evidentiran u registru. Ova izmjena Zakona bila bi minimalna (ako je uop- šte i potrebna) i ne postoje razlozi da se na će se i vidjeti iz preporuka ispod; kod registra- njenu implementaciju čeka godinama. govornošću, neki sudovi zahtijevaju dostavlja- knjige poduzete aktivnosti oko uvođenja elek- cije izmjena upisa društva sa ograničenom od- nje izmjena osnivačkog akta, dok drugi traže da se mijenja statut društva). Iako se kod jedno- stavnijih postupaka (npr. osnivanje društva i promjene direktora) bilježi pojačana ažurnost sudija, kod složenijih promjena (npr. kod pove- ćanja kapitala u stvarima i pravima ili statusnih Pohvalno je što su od prošlog izdanja Bijele tronskog potpisa kod nadležnog ministarstva. Registar poslovnih subjekata bi primjenom elektronskog potpisa kod Prijava za registaciju putem interneta olakšao postupak registracije i uštedio na vremenu poslovnim subjektima, kao i sebi olakšao rad i smanjio gužve. 43 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 44 Vijeće stranih investitora ISKUSTVA: OTVORENA PITANJA I PREPORUKE Ukidanje prepreka za strane investicije u medijima BiH: OTVORENO PITANJE Zakon o politici direktnih stranih ulaganja BiH predviđa ograničenja ulaganja stranih inve- FBiH i RS: OTVORENO PITANJE Registarski sudovi jedini vode evidenciju o udjelima u d.o.o., pa bi logično bilo da regi- struju i zaloge na tim udjelima. Bilo je više po- kušaja da se takvi zalozi registruju na sudu, ali su ih sudovi odbijali, jer ne postoji izričita za- konska odredba koja to omogućava (iako ne postoji ni neka odredba koja bi to zabranjivala). stitora u društva koja obavljaju djelatnost jav- Založna prava na udjelima tako se upisuju u re- udjela takvog društva. Iako bi se moglo tuma- kretne stvari i potraživanja te predviđa mogu- nog informisanja i proizvodnje oružja na 49% čiti da ova restrikcija kod proizvodnje oružja još i ima nekog osnova, kod medija je ona očito proizvod zastarjelog načina razmišljanja, prema kojem je informacija isto što i oružje, pa se stranim investitorima treba zabraniti da utiču na rad društava koja se bave javnim informisa- njem. Članovi Vijeća smatraju da je navedeno gistru zaloga, koji je kreiran prije svega za poćnost pretrage samo po poreskom broju ili broju registracije zaloga. Tako sistem Registra zaloga praktično ne omogućava pretragu zaloga koje su na svojim udjelima u bh. društvu zasnovali strani osnivači (jer oni nemaju 13-cifreni pore- ski broj iz BiH kakav je potreban za pouzdanu pretragu Registra zaloga). Na ovaj način uma- ograničenje diskriminatorsko i nepotrebno, na- njena je pravna sigurnost, jer potencijalni kupci doba javno informisanje raznovrsno i potiče sani o mogućim založnim pravima na udjelima ročito imajući u vidu činjenicu da je u današnje udjela ne mogu kroz javne knjige biti informi- kako iz domaćih, tako i stranih izvora. Osim za razliku od npr. kupaca dionica, budući da en- lako zaobiđena indirektnim stranim investici- pješno obavljaju zadatak registrovanja zaloga toga, ova restrikcija je u više slučajeva u praksi jama u medije, pa je jasno da ista nema nika- kvog racionalnog opravdanja. BiH: PREPORUKA Vijeće je u postupku priprema Bijele knjige imalo neformalne konsultacije sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u kojima je skrenuta pažnja na ovu nepotrebnu restrikciju. Očekuju se aktivnosti na izmjenama Zakona o politici direktnih stranih ulaganja BiH, titetski registri papira/hartija od vrijednosti us- na dionicama/akcijama. Kod zaloga na akci- jama/dionicama, s druge strane, trećim licima nije omogućeno pribavljanje informacija o za- logama (može ih pribaviti samo založni dužnik), što se također kosi sa načelom javnosti zalo- ga. FBiH i RS: PREPORUKA Potrebno je dopuniti entitetske zakone o re- gistraciji poslovnih subjekata na način da se iz- koje bi trebale dovesti do brisanja odredbi Za- ričito propiše postupak registracije zaloga na ganja u društvima koja se bave javnim infor- pune bi trebale predviđati obavezu založnog kona koje predviđaju restrikcije za strana ulamisanjem. Vijeće će pružiti svaku potrebnu po- dršku u realizaciji ovih aktivnosti. Zasnivanje založnog prava na udjelima u društvu sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i javnost informacije o zalogama na akcijama/dionicama. 44 udjelima, koji bi vodili registarski sudovi. Dodužnika čiji je udio založen da izvrši registraciju zaloga u registracionom sudu, te kaznene odredbe za neispunjavanje ove obaveze. Potrebno je također, odgovarajućim entitet- skim propisima koji regulišu rad registara har- tija od vrijednosti/vrijednosnih papira predvi- Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 45 BI J E L A K N JI G A djeti mogućnost uvida u informaciju o zalogama na dionicama/akcijama svim trećim licima, bez bilo kakvih ograničenja kakva trenutno postoje (izvod iz registra koji sadrži ovu informaciju tre- nutno može dobiti samo akcionar/dioničar koji je založio svoju akciju/dionicu). Uloga notara u postupku izmjena akata privrednih društava FBiH i RS: OTVORENO PITANJE Zakoni o notarima u oba entiteta propisuju FBiH i RS: PREPORUKA Izmijeniti zakone o notarima na način da se ili briše obaveza notarske obrade akata privred- nih društava, ili na notare prenese obaveza ispi- tivanja ispunjenosti svih uslova i postojanja dokumentacije potrebne za donošenje odluka koje obrađuju i njihovu registraciju u nadlež- nom registracionom sudu. U drugom slučaju, potrebno bi bilo izmijeniti i entitetske zakone o registraciji poslovnih subjekata u smislu da se ograniči funkcija registracionog suda na regi- obavezno učešće notara u kreiranju odluka pri- straciju notarski obrađenih odluka te u skladu osnov za registraciju novih privrednih društava, gistracionih sudova, izmijeniti i zakone o sud- vrednih društava, koji će kasnije predstavljati ili registraciju izvršenih izmjena kod postojećih privrednih društava kod registracionog suda. Imajući u vidu relativno visoke iznose notarskih naknada koje plaćaju privredna društva, sma- tramo da bi trebalo pojednostaviti postupke iz- mjena osnivačkih akata isključivanjem obaveze notarske obrade internih akata privrednih dru- štava iz odgovarajućih Zakona o notarima. Al- ternativno, ukoliko vlade vide korist od učešća notara u ovim postupcima, trebalo bi predvidjeti učešće notara kao „preventivnih sudija“, koji bi sa smanjenom funkcijom i odgovornostima re- skim taksama sa ciljem smanjenja sudskih taksi, koje se plaćaju za registraciju notarski obra- đenih odluka o osnivanju novih privrednih dru- štava ili izmjenama kod postojećih privrednih društava. Nejasno definisanje slučajeva koji mogu dovesti do prekida postupka registracije* FBiH: OTVORENO PITANJE Zakon o registraciji poslovnih subjekata FBiH u postupku notarske obrade odluka privrednih (član 55. stav 2. i 3.) predviđa da ako nadležni provjerom dokumentacije potrebne za registra- njenice, od koje zavisi da li je zahtjev za upis u društava ispitivali i ispunjenost ostalih uslova ciju izvršene izmjene u nadležnom registracio- registarski sud posumnja u postojanje neke či- registar u saglasnosti s tim ili drugim zakonima, nom sudu, sve u sklopu svoje postojeće nak- a ukoliko je za utvrđivanje te činjenice nadležan Na ovaj način, notarski obrađena odluka bi do donošenja pravosnažnog rješenja kojim je nade. imala veću važnost i svjedočila bi, kako o izvr- drugi sud, postupak registracije će biti prekinut završen taj drugi postupak. U praksi je bilo slu- šenoj promjeni, tako i o ispunjenju svih uslova čajeva da se pomenuta odredba dosta široko bila znatno olakšana i svodila bi se samo na re- slučajevima kada je društvo paralelno vodilo za izvršenje te promjene. Ovim bi funkcija suda gistraciju notarski obrađene odluke (uz koju bi tumači, te se postupak registracije prekidao i u parnični postupak koji nije bio povezan sa pred- bila uvezana sva druga potrebna dokumenta- metnom statusnom promjenom. Imajući u vidu skih taksi i vremena potrebnog za registraciju, stupka, neosnovano prekidanje postupka regi- cija), što bi trebalo dovesti i do smanjenja sud- što bi trebalo rezultirati manjim troškovima osnivanja novih i registracije promjena kod po- stojećih privrednih društava. vrijeme potrebno za okončanje parničnog po- stracije dovodi do nenadoknadivih gubitaka, kao i poteškoća u svakodnevnim poslovnim ak- tivnostima društva. 45 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 46 Vijeće stranih investitora FBiH: PREPORUKA Kako Zakonom nije precizirano od kojih či- njenica zavisi zahtjev za upis u registar, trebalo značaja za pravni promet. Da budžet ne bi ostao bez prihoda od taksi za ova uvjerenja, po- slovni subjekti svakako ne bi imali problem da bi konkretnije definisati koje činjenice mogu do- plate uvećanu taksu za osnivanje za iznos od 15 U RS zakonom nisu propisani slučajevi koji trenutno gube na pribavljanje ovih uvjerenja, vesti do prekida postupka registracije. mogu dovesti do prekida postupka registracije, osim onog o podnositeljevom povlačenju pri- jave za upis u registar (član 62. Zakona). RJEŠAVANJE PRAKTIČNIH PITANJA OD ZNAČAJA ZA UNAPREĐENJE POSLOVNE KM ukoliko bi im to uštedjelo 7-8 dana, koliko odlaske na sud, čekanje u redovima, plaćanje taksi... Primjena principa javnosti uvida u sudski registar Ove godine bilježi se znatan napredak kada REGISTRACIJE je u pitanju dostupnost podataka iz registara. Omogućiti registracionom sudu pristup registru novčanih kazni o svim privrednim društvima na svim nivoima Kao jedan od koraka prilikom osnivanja dru- nosti ažuran i pouzdan, a iz političkih razloga iz- FBiH i RS: OTVORENO PITANJE štva propisano je i pribavljanje Uvjerenja o ne- postojanju dugova u registru novčanih kazni (pred općinskim/osnovnim sudom). Zahtjev za izdavanje uvjerenja plaća se 15 (petnaest) KM, sa propisanim rokom izdavanja od sedam dana, što ukazuje na utrošak vremena i novca. Rele- vantni propisi ne predstavljaju prepreku da se ovo pitanje riješi i jednostavnije kako je pred- loženo u preporuci ispod. FBiH i RS: PREPORUKA Poštovanje odredbi Zakona o prekršajima koji propisuje zabranu registracije lica koja Sa radom je počela dugo pripremana interne- tska stranica, koja je trebala okupljati podatke u BiH. Nažalost, sistem još uvijek nije u potpuvjesno je da u dogledno vrijeme neće biti popunjen podacima o društvima sa cijelog po- dručja Bosne i Hercegovine. FBiH i RS: OTVORENO PITANJE U skladu sa principom uvida javnosti u sud- ski registar, koji se primjenjuje i u BiH, podaci iz sudskog registra su javni i svako bez dokazi- vanja pravnog interesa ima pravo izvršiti njihov uvid. Značajan napredak na ovom planu posti- gnut je elektronskim sudskim registrom poslo- vnih subjekata registrovanih na teritoriji FBiH i BD BiH. Pretraživanje putem ovog registra je imaju neplaćene prekršajne kazne, kao direk- besplatno i vrši se po nazivu poslovnog sub- da se registracionom sudu omogući pristup re- Međutim, elektronski registar još uvijek nije tora privrednih društava, riješilo bi se na način gistru novčanih kazni iz prekršajnog postupka jekta ili po matičnom broju subjekta. u potpunosti usklađen sa sudskim, pa se u pra- elektronskim putem. Ovako bi se uz neznatne ksi pouzdani podaci o poslovnim subjektima još gistracionim sudovima da u svega nekoliko mi- u elektronskom sudskom registru je primjetan troškove i tehnička unapređenja omogućilo re- nuta pristupe evidenciji koju vodi registar novčanih kazni i provjere da li osnivač ili direk- tor ima neplaćenih kazni, čime bi se značajno uštedjelo na vremenu i troškovima u proceduri registracije društava i promjene podataka od 46 uvijek pribavljaju od nadležnih sudova. Također, i nedostatak podataka poslovnih subjekata sa područja RS. Kod vršenja uvida u hard copy spise pred- meta, neki sudovi (npr. Općinski sud u Sara- jevu) zahtijevaju dokazivanje pravnog interesa Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 47 BI J E L A K N JI G A za kopiranje spisa iz registracionog predmeta, za šta ne postoji pravna osnova, pošto se radi o javno dostupnim dokumentima. FBiH i RS: PREPORUKA Poboljšanje elektronskog registra bi imalo za cilj da se način pribavljanja podataka o poslo- vnim subjektima svede u potpunosti na pre- tragu elektronskim putem, čime bi se uštedjelo vršiti isključivo na isti način kako je i usvojen ugovor – saglasnošću svih članova. Ovakva pra- ksa registracionih sudova izlaže privredne sub- jekte i nepotrebnim troškovima obzirom da i izmjene odluke/ugovora o osnivanju i statuta moraju biti notarski obrađene. FBiH: PREPORUKA Omogućiti privrednim subjektima da pro- vrijeme i novac koji su neophodni u slučaju pri- mjene od značaja za pravni promet registruju ternetska stranica mogla bi biti dopunjena svim uskladiti praksu registracionih sudova. bavljanja podataka putem sudskog registra. In- podacima bitnim za postupak registracije, uklju- čujući dokumentaciju potrebnu za provođenje određenih postupaka, iznose sudskih taksi i dr. U budućnosti idealno bi bilo da se sa te stranice mogu i podnositi prijave, jednom kada se za to samo na osnovu izmjena i dopuna statuta i Djelatnosti koje ne mogu registrovati društva sa učešćem stranog kapitala FBiH i RS: OTVORENO PITANJE Pri postupku usklađivanja djelatnosti ili re- steknu tehnički uslovi. Potrebno je da podaci u gistraciji promjena od značaja za pravni promet rirani i usklađeni sa podacima u sudskom, kao i dovi često nalažu brisanje nekih od djelatnosti elektronskom registru budu pravovremeno ažu- da putem elektronskog sudskog registra budu dostupni podaci poslovnih subjekata registrovanih u Republici Srpskoj. Dodatno, sudovi trebaju uskladiti praksu i omogućiti kopiranje svih spisa iz registracionih predmeta bez ograničenja. Registracija promjena od značaja za pravni promet na osnovu statuta društva FBiH: OTVORENO PITANJE Statut, kao obavezan dokument svakog pri- kod društava sa učešćem stranog kapitala, su- uslijed zabrana predviđenih Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja BiH ili posebnim pro- pisima. Pri tome, nazivi djelatnosti u tim poseb- nim propisima često se ne slažu sa njihovim službenim nazivima prema klasifikacijama dje- latnosti, pa je diskreciono pravo suda da procjenjuje koje od djelatnosti prema klasifikacija- ma potpadaju pod određenu restrikciju za koju je potrebna određena saglasnost ili za koju re- gistracija uopšte nije moguća. Zbog nepostoja- nja tačne i finalne liste djelatnosti koje ne mogu vrednog društva, sadrži sve podatke od značaja biti registrovane, registracioni postupci se ne- vanje svakog društva. Sve promjene u društvu nosti mogu biti registrovane samo na osnovu za pravni promet i detaljno reguliše rad i poslo- moraju biti navedene u statutu. Međutim, ve- ćina registracionih sudova u FBiH za registraciju promjena od značaja za pravni promet zahtijeva izmjene i dopune odluke/ugovora o osni- vanju, a ne statuta. Problem je u tome što potrebno odugovlače. Također, pojedine djelat- pribavljanja prethodnog odobrenja. FBiH i RS: PREPORUKA Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnose BiH i Ministarstvo pravde bi trebali sa- članovi-osnivači društava statutom često pred- činiti konačnu listu djelatnosti koje društva sa odluka, dok u ugovoru o osnivanju definišu da kao i listu djelatnosti koje mogu biti registro- vide potrebnu većinu za donošenje pojedinih se izmjene i dopune ugovora o osnivanju mogu učešćem stranog kapitala ne mogu registrovati, vane samo na osnovu pribavljanja prethodnog 47 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 48 Vijeće stranih investitora odobrenja (uz navođenje odobrenja i nadležnog u praksi često zauzimaju različite stavove i do- skoj komori FBiH za dalju distribuciju notarima nesigurnost i neizvjesnost u svakom pojedinom organa koje isto izdaje) i sve to dostaviti Notar- kao nadležnim organima za sačinjavanje i obradu osnivačkih akata privrednih društava. Dodatno, radi omogućavanja stjecanja kon- trolnog udjela u društvima koja se bave djelat- nostima u vezi sa javim informisanjem, u članu 4. stav a) Zakona potrebno je obrisati riječi ''… te javnim informisanjem...''. Na ovaj način otvorila nose različite zaključke, što ima za posljedicu postupku. Iako su Zakoni o registraciji privrednih sub- jekata jasni i decidno navode dokumentaciju koja je potrebna za registraciju poslovnog sub- jekta, u praksi se i dalje često zahtijevaju do- datni dokumenti koji nisu zakonom propisani. Također, često sudija u jednom predmetu u više bi se dodatna vrata za strane investitore iz ovog navrata zahtjeva različite vrste izmjena, iako se jednostavnije poslovanje uz puno poštivanje ključku. Na ovaj način se vještački produžavaju sektora, a onima koji su već tu omogućilo bi se domaćih zakona. Nepoštivanje zakonskih rokova i nepotrebno odugovlačenje postupka registracije* FBiH i RS: OTVORENO PITANJE Zakoni o registraciji poslovnih subjekata u FBiH i RS propisuju da je postupak upisa u re- gistar poslovnih subjekata hitan, jednoobrazan i primjenjiv na sve poslovne subjekte osnovane u BiH kako od domaćih, tako i od stranih pravnih i fizičkih lica. U skladu s tim, navedeni za- koni propisuju obavezu nadležnih registarskih sudova da izdaju rješenje o registraciji u roku od 5 dana od dana uredno podnesene prijave za registraciju. Međutim, u praksi se ovaj zakonski rok i dalje ne poštuje uvijek te postupak registracije statusnih promjena u postojećim društvima kod većine sudova traje mjesecima. na sve nedostatke moglo ukazati u jednom za- zakonski rokovi za završetak registracije koji se računaju od momenta kada su svi potrebni do- kumenti podnijeti nadležnom registarskom su- du. FBiH i RS: PREPORUKA Rad suda mora biti organizovan na način da kontinuirano vrši djelatnost registracije. U slu- čaju da registracioni sudija kojem je predmet prvobitno dodijeljen odsustvuje duže od neko- liko dana, potrebno je njegove predmete dodi- jeliti drugim sudijama, kako bi se postupak registracije okončao u zakonskom roku. Zakoni o registraciji privrednih subjekata moraju biti dosljedno primjenjivani, i u skladu s tim sudije mogu tražiti dostavljanje samo one dokumentacije koja je izričito propisana. U slu- čaju kada stranka nije prvi put dostavila sudu potpunu dokumentaciju uz prijavu, neophodno Pored niza drugih faktora koji utječu na ne- je da sudija jednim zaključkom navede sve pro- odugovlačenja postupka dolazi i zbog toga što izbjeći nepotrebno odugovlačenje postupka iz- poštivanje zakonskih rokova, do nepotrebnog se predmeti dodijeljeni jednom registracionom sudiji u slučaju njegovog dužeg odsustva zbog puste u dostavljanju dokumentacije, čime će se davanjem više zaključaka. kolektivnih i pojedinačnih godišnjih odmora, bo- Termin konsultacija sa registracionim sudijama ne dodjeljuju drugom registracionom sudiji, što Svi registracioni sudovi morali bi predvidjeti lovanja, studijskog putovanja, obuke, seminara dovodi do nepotrebnog zastoja u postupku re- gistracije, čak i u nekim hitnim predmetima, kao npr. osnivanje društava. Osim toga, sudije 48 FBiH i RS: OTVORENO PITANJE svakodnevni termin za konsultacije koji privred- nici smatraju dragocjenim u slučajevima kada im donesena rješenja ili zaključci, kojima se na- Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 49 BI J E L A K N JI G A laže dopuna i/ili korekcija podnesene prijave i priložene dokumentacije, nisu jasni ili kada je potrebno provjeriti generalni stav registarskog FBiH i RS: PREPORUKA S obzirom na to da je zakazivanje termina za konsultacije uobičajena praksa u većini su- suda o pitanjima koja zakonima nisu jasno de- dova, potrebno je uvesti istu praksu i u sve praksa. registarskih odjeljenja sudova. finisana, a za koja ne postoji značajna sudska OTVORENO PITANJE ostale registarske sudove u BiH, kao obavezu PREPORUKE INSTITUCIJA • Ukidanje prepreka za strane investicije u medije. • Potrebno je izmijeniti Zakon o politici stranih ulaganja BiH, na način da se obrišu odredbe koje predviđaju restrikcije za strana ulaganja u društva koja se bave javnim informisanjem. • Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. • Zasnivanje založnog prava na udjelima u društvu sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i javnost informacije o zalogama na akcijama/dionicama. • Potrebno je dopuniti Zakone o registraciji na način da se zalozi na udjelima vode u registarskim sudovima. Dodatno, omogućiti uvid u informacije o zalozima na dionicama/akcijama svim trećim licima. • Ministarstvo pravde FBiH i RS. • Uloga notara u postupku izmjena akata privrednih društava. • Izmijeniti Zakone o notarima na način da se obriše obaveza notarske obrade akata privrednih društava, ili da se na notare prenese i obaveza provjere ispunjenosti uslova i postojanja potrebne dokumentacije za registraciju, što bi zahtijevalo i izmjenu propisa o registraciji i sudskim taksama. • Ministarstvo pravde FBiH i RS, • registracioni sudovi, • nadležni kantonalni organi. • Nejasno definisanje slučajeva koji mogu dovesti do prekida postupka registracije. • Potrebno je konkretnije definisati u Zakonu o registraciji poslovnih subjekata FBiH činjenice koje mogu dovesti do prekida postupka registracije. • Ministarstvo pravde FBiH. • Omogućiti registracionom sudu pristup registru novčanih kazni. • Potrebno je omogućiti registracionom sudu pristup registru novčanih kazni iz prekršajnog postupka elektronskim putem. • Ministarstvo pravde FBiH i RS, • nadležni registracioni sudovi. • Primjena principa javnosti upisa u sudski registar. • Potrebno je da se način pribavljanja podataka o poslovnim subjektima svede u potpunosti na pretragu elektronskim putem, poboljšanjem usklađenosti elektronskog registra sa sudskim. Neophodno je obezbijediti i dostupnost podataka poslovnih subjekata • Nadležni registracioni sudovi. RJEŠAVANJE PRAKTIČNIH PITANJA OD ZNAČAJA ZA UNAPREĐENJE POSLOVNE REGISTRACIJE 49 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 50 Vijeće stranih investitora OTVORENO PITANJE PREPORUKE registrovanih u RS, kao i omogućiti svima uvid i kopiranje spisa iz regi- INSTITUCIJA stracionih predmeta bez ograničenja. • Registracija promjena od značaja za pravni promet na osnovu statuta društva. • Potrebno je ujednačiti praksu registracionih sudova u pogledu omogućavanja privrednim subjektima da promjene od značaja za pravni promet registruju samo na osnovu izmjena i dopuna statuta. • Nadležni registracioni sudovi. • Djelatnosti koje ne mogu registrovati društva sa učešćem stranog kapitala. • Potrebno je sačiniti konačnu listu djelatnosti koje društva sa učešćem stranog kapitala ne mogu registrovati i onih koje se mogu registrovati samo uz pribavljanje prethodnog odobrenja (uz navođenje odobrenja i nadležnog organa za izdavanje). • Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. • Nepoštivanje zakonskih rokova i nepotrebno odugovlačenje postupka registracije. • Obezbijediti kontinuiranost rada sudija u slučaju odsustva jednog od sudija dodjeljivanjem predmeta koji su na čekanju drugom sudiji. Obezbijediti dosljednu primjenu Zakona, u smislu traženja samo one dokumentacije za registraciju koja je izričito propisana, i sve propuste u dostavljanju navesti u jednom zaključku. • Nadležni registracioni sudovi. • Termin konsultacija sa registracionim sudijama. • Uvesti praksu zakazivanja termina za konsultacije u svim registracionim sudovima u kojima to trenutno ne postoji. • Nadležni registracioni sudovi. 50 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 51 BI J E L A K N JI G A 6.2. POREZI UVOD Nedosljednost i složenost sistema oporezi- vanja i dalje je jedan od najvećih problema sa kojima se suočavaju strani investitori prilikom nama propisano da nerezident, umjesto ranije komplikovane procedure za ostvarivanje prava na izuzeće ili plaćanje poreza po umanjenoj po- reskoj stopi, dostavlja samo potvrdu nadležnog poreskog organa države čiji je on rezident i izja- vu da je stvarni korisnik prihoda, kada se takva investiranja kapitala u BiH. Poseban uvid u ne- izjava zahtjeva po Sporazumu. voima imaju oni investitori koji posluju na mjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit stavnost plaćanja poreza, BiH se nalazi na 128. nik koji na teritoriji Republike Srpske izvrši ula- usklađenost poreskih propisa na različitim nipodručju cijele BiH. Kada je u pitanju jedno- poziciji od ukupno 185 zemalja. U toku 2012. godine, donesen je Zakon o iz- Republike Srpske, kojim je propisano da obvez- ganje u opremu, postrojenja i nepokretnosti za Grafikon 3. Bosna i Hercegovina i usporedne ekonomije na rang ljestvici lakoće plaćanja poreza Nažalost, u odnosu na prošlu godinu nisu učinjena velika poboljšanja u oblasti poreza. Po- boljšanje u segmentu primjene međudržavnih Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezi- vanja ostvareno je u Republici Srpskoj, izmje- nom Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dobit, kojim je pojednostavljena procedura do- kazivanja prava na oslobađanje od plaćanja po- reza ili primjenu umanjene poreske stope. Ministarstvo finansija i trezora BiH je putem zvanične internetske stranice Ministarstva uči- obavljanje vlastite registrovane proizvodne dje- latnosti ima pravo na umanjenje poreske osno- vice za vrijednost izvršenog ulaganja, i obvez- nik koji u jednoj kalendarskoj godini zaposli najmanje 30 novih radnika na neodređeno vri- jeme ima pravo na umanjenje poreske osnovice za iznos plaćenog poreza na dohodak i dopri- nosa za te radnike. Ove izmjene predstavljaju poboljšanje i u određenom smislu usaglašava- nje zakona kojima se oporezuje dobit pravnih lica u BiH. Djelomično je riješen problem amorti- nilo dostupnim informacije o zaključenim spo- zacije novonabavljenih građevinskih objekata. sporazuma nisu dostupni. Navedenim je izmje- plate preko bankovnih računa otpočeo je u RS razumima, ali još uvijek svi integralni tekstovi Početak rješavanja neefikasne prinudne na- 51 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 52 Vijeće stranih investitora donošenjem potpuno novog Zakona o unutra- šnjem platnom prometu (dalje: Zakon o UPP), kojeg je Narodna skupština RS usvojila na sjed- je Vijeće stranih investitora postalo direktan učesnik u izmjenama poreske i fiskalne politike u FBiH time što smo pozvani u članstvo u radnu nici održanoj 17. maja 2012. godine („Službeni grupu pri Federalnom ministarstvu finansija, koja pisano da svi nalozi za prinudnu naplatu moraju poreskih propisa od značaja za privrednike. glasnik RS“, broj 52/12). Ovim je Zakonom pro- da glase na glavni račun poslovnog subjekta i dostavljaju se na izvršenje ovlaštenoj organizaciji koja vodi glavni račun. U nedostatku sred- stava na glavnom računu, ova ovlaštenja orga- nizacija (koja vodi glavni račun) upućuje zah- tjev drugim ovlaštenim organizacijama za blo- kadu svih računa dužnika u KM i devizama do izmirenja njegovog duga na glavnom računu. Kad se dug u cijelosti izmiri, deblokiraju se svi dužnikovi računi. Radi izvršenja naloga za pri- nudnu naplatu, u uslovima blokade računa po- slovnom subjektu zabranjena su sva druga pla- ćanja, uključujući i ugovaranje obračunskog na- čina plaćanja (cesija, asignacija i drugo) i plaća- nja gotovim novcem, kao i otvaranje novih raču- na kod ovlaštenih organizacija. Podaci o otvo- renim računima, vrsti računa i glavnom računu, kao i blokadi i deblokadi računa poslovnog sub- jekta, vode se i ažuriraju u Jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata. Ovakvo rješenje prinudne naplate, koje je sadržano u novom Zakonu o UPP RS, uspostav- lja se u okviru postojećeg sistema platnog pro- meta i smješta u poslovne banke, koje već je nadležna za pripremu Prijedloga za izmjenu Već godinu dana, članovi VSI rade na pobolj- šanju poreske politike u FBiH i direktno dopri- nose izmjeni sljedećih propisa: • Zakona o porezu na dobit FBiH, • Zakona o porezu na dohodak, • Zakona o doprinosima, te raznim ostalim propisima poput parafiskalnih nameta, re- gulacija taksi itd. Kako bi se olakšalo poslovanje društvima koja obavljaju poslovnu djelatnost na teritoriji cijele BiH, potrebno je izvršiti harmonizaciju po- reskih propisa na nivou države te smanjiti broj administrativnih procedura za plaćanje poreza. Osim poreza, poslovanje stranih investitora u BiH dodatno komplikuju i opterećuju i mno- gobrojne različite kantonalne i općinske takse. Naime, postoji veliki broj pojedinačnih taksi koje se plaćaju na opštinskom i kantonalnom nivou, a propisi o plaćanju taksi su različiti u po- jedinim općinama i kantonima, što stvara pro- bleme i velike troškove stranim investitorima koji posluju na teritoriji cijele BiH. Stoga je potrebno harmonizovati i propise o obavljaju ove poslove, što ne zahtijeva formi- taksama, a broj i iznose taksi revidirati i smanjiti. prinudnu naplatu. iz oblasti poreza sa kojima se susreću članice ranje nove institucije koja bi bila zadužena za Imajući u vidu jedinstven ekonomski prostor BiH i potrebu nesmetanog obavljanja platnog prometa poslovnih subjekata u oba entiteta, identična zakonska rješenja preuzela je i Federacija BiH i sačinila Nacrt potpuno novog fede- U nastavku su navedeni konkretni problemi VSI-a, kao i preporuke. ISKUSTVA: OTVORENA PITANJA I PREPORUKE parlamentarnu proceduru. Cilj je da se obezbi- Primjena međudržavnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u BiH* i efikasnija prinudna naplata u oba entiteta. Zakon o Porezu na dobit FBiH predviđa pri- ralnog zakona o UPP-u, kojeg je uputila u jedi nesmetano funkcionisanje platnog prometa Kada su u pitanju poboljšanja, želimo istaći i da 52 FBiH: OTVORENO PITANJE mjenu međudržavnih sporazuma o izbjegavanju Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 53 BI J E L A K N JI G A dvostrukog oporezivanja koji imaju prioritet u • dividendi, kamata, autorskih prava i drugih strukcijama Porezne uprave FBiH za primjenu • naknade za usluge istraživanja tržista, po- nog Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog opo- • zabavnih i sportskih događaja, odnosu na odredbe Zakona. Međutim, po inporezne olakšice koja proističe iz međunarod- prava intelektualnog vlasništva, reznog savjetovanja, revizorske usluge, rezivanja, poreski obveznici su dužni da za • premija osiguranja, za osiguranje ili reosi- jeniti određena porezna olakšica, traže saglas- • telekomunikacijske usluge između Federa- je rezultiralo velikim brojem zahtjeva upućenih koje su obavljene na teritoriji Federacije. svaku poslovnu situaciju u kojoj se može primi- nost Ministarstva za finansije i trezor BiH. Ovo Ministarstvu za dobijanje saglasnosti o primjeni ovih sporazuma i dugom periodu čekanja na iz- davanje saglasnosti poreskim obveznicima. FBiH: PREPORUKA Neophodno je da Ministarstvo finansija i tre- zora BiH objavi sve važeće Sporazume o izbje- gavanju dvostrukog oporezivanja, sporazume sa zemljama koji su usvojeni, a nisu još uvijek ratifikovani, i sporazume za koje je proces usva- janja u toku. Svi bilateralni sporazumi bi trebali biti pohranjeni u jedinstven registar/centralnu ba- zu i javno dostupni svim poreznim obvezni- cima. Obustaviti primjenu instrukcije Porezne upra- ve FBiH, po kojoj se za primjenu odredbi Spo- razuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja mora dobiti zvanično tumačenje Ministarstva fi- nansija i trezora BiH, jer je nezakonita. Nejasna definicija “prihoda” odnosno “usluga“ koje su obavljene na teritoriji Federacije, kao osnovice na koju se obračunava porez po odbitku FBiH: OTVORENO PITANJE Članom 41. stav 1 Zakona o porezu na dobit FBiH, propisano je da porez po odbitku predstavlja porez koji se obračunava na prihod koji je nerezident ostvario na teritoriji Federacije. guranje od rizika u Federaciji, cije i druge države, kao i sve druge usluge U kontrolama koje provodi Porezna uprava prisutna je tendencija da se porez po odbitku obračunava na sve isplate prihoda, koje rezi- dentna pravna lica vrše prema nerezidentima, bez obzira da li su usluge obavljene u Federaciji ili u inostranstvu. FBiH: PREPORUKA Usaglasiti stav 1 i stav 3 člana 41. Zakona, na način da se jasno definiše šta je predmet opo- rezivanja porezom po odbitku kad su u pitanju ostale usluge, odnosno šta podrazumijeva pojam “usluga obavljena na teritoriji Federacije”. Komplikovana procedura podnošenja POD obrazaca za svaku isplatu prihoda nerezidentnim kompanijama FBiH: OTVORENO PITANJE Članom 41. stav 2 Zakona o porezu na dobit FBiH propisano je da je rezidentni porezni ob- veznik dužan obračunati i platiti porez po odbi- tku u momentu isplate za prihode koje nerezi- dent ostvari na teritoriji Federacije, te je dužan u roku od 10 dana od dana isplate prihoda pod- nijeti Poreznoj upravi izvještaj o obračunatom i plaćenom porezu. U slučaju primjene međudržavnih spora- zuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Stavom 3. istog člana Zakona propisano je koji propisuju oslobađanje od plaćanja poreza odbitku, bruto iznos koji isplaćuje rezident Fe- porezni obveznik je dužan dostaviti potvrdu/ da je osnovica na koju se obračunava porez po deracije nerezidentu, po osnovu: ili propisuju nižu stopu od propisane Zakonom, dokaz da je pravno lice kome se isplata vrši, re- 53 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 54 Vijeće stranih investitora zident države sa kojom BiH ima zaključen Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i izjavu nerezidenta – primatelja prihoda. Ovakva zakonska regulative dovodi do ne- potrebnog gomilanja broja poreznih prijava i dodatne dokumentacije, koje se podnose Porez- noj upravi, i povećava broj administrativnih pro- cedura i dodatno opterećuje porezne obveznike. FBiH: PREPORUKA U stavu 2 člana 41. Zakona zadržati obavezu obračuna i plaćanja poreza po odbitku u mo- prema prebivalištu rezidenta, a za nerezidenta prema mjestu ostvarenja prihoda. Propisi FBiH su definisali da je obveznik do- prinosa fizička osoba nerezident FBiH koji na te- ritoriji FBiH u radnom odnosu kod pravne ili fizičke osobe rezidenta FBiH. Ako se doprinosi obračunavaju prema propi- sima FBiH, zaposlenici sa prebivalištem u RS tada nisu u mogućnosti da ostvare pravo na zdravs- tveno osiguranje i na osiguranje od nezaposle- nosti. Ukoliko se obračun i uplata doprinosa vrši dje- mentu isplate prihoda, a propisati obavezu pod- limično prema propisima FBiH, a djelimično po pro- štaja o ukupnim isplatama nerezidentima po Ministarstvo finansija FBiH je dalo tumačenje nošenja POD obrasca u formi godišnjeg izvje- pisima RS, tada se praktično krše propisi FBiH. osnovu usluga, obračunatom i plaćenom porezu da poslodavac se sjedištem u FBiH za zaposle- rezidentnosti i izjave primatelja prihoda, u slu- nosa vrši na sljedeći način: po odbitku, uz obavezu dostavljanja potvrde o čaju primjene međudržavnih Sporazuma o iz- bjegavanju dvostrukog oporezivanja. POREZ NA DOHODAK Nejasne zakonske odredbe poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje* FBiH i RS: OTVORENO PITANJE Najveći problemi u provedbi Zakona o dopri- nosima FBiH i RS nastaju u slučajevima kada poslodavac sa sjedištem u jednom entitetu, za- pošljava fizičko lice sa prebivalištem u drugom entitetu. Zakon o doprinosima RS je propisao da je obveznik doprinosa fizičko lice rezident RS koje nike koji imaju prebivalište u RS, uplatu dopri- • za penzijsko-invalidsko osiguranje da se uplaćuje u Fond PIO/MIO FBiH, • za zdravstveno osiguranje 9% u Fond so- lidarnosti FBiH, a u Fond zdravstvenog osiguranja RS 91%, • doprinos za osiguranje od nezaposlenosti 30% Zavodu za zapošljavanje FBiH, a 70% Zavodu za zapošljavanje RS. Međutim, ovakav način uplate doprinosa nije u skladu sa Zakonom o doprinosima RS, te za- poslenici čije je prebivalište u ovom entitetu, ne mogu ostvariti prava po osnovu osiguranja. Zavod za zapošljavanje RS je uputio zvani- je zaposleno kod pravnog ili fizičkog lica rezi- čan dopis Službi za zapošljavanje FBiH da ovaj u drugom entitetu, distriktu ili državi. knadu licima koja su bila zaposlena kod poslo- denta RS ili pravnog i fizičkog lica sa sjedištem Ukoliko isplata ličnog primanja podliježe oba- vezi plaćanja doprinosa, prijavljuje se i plaćaju prema mjestu ostvarenja dohotka, što dovodi do problema u postupku ostvarivanja određenih prava koja pripadaju obveznicima doprinosa. U slučaju kada zaposlenici imaju mjesto rada u jednom entitetu, a prebivalište u drugom en- titetu, plaćanje poreza na lična primanja se vrši 54 Zavod neće priznavati pravo na novčanu na- davca na teritoriji FBiH, a prebivalište im je u RS, unatoč činjenici da je poslodavac platio do- prinos za slučaj nezaposlenosti na račun Zavoda za zapošljavanje RS. Samo u slučaju kad je poslodavac platio sve doprinose (kao u slučaju radnika zaposlenih u zajedničkim organima BiH), Zavod RS će priz- nati pravo na novčanu naknadu. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 55 BI J E L A K N JI G A FBiH i RS: PREPORUKA Sistem doprinosa treba da bude uređen na takav način da prvenstveno omogućava ostva- renje prava zaposlenika po osnovu osiguranja, što se postiže usmjeravanjem doprinosa prema mjestu prebivališta zaposlenika. Potrebno je u Zakonu o doprinosima FBiH, RS i BD precizirati obavezu plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje fizičkih lica sa prebivali- štem na teritoriju FBiH, RS i BD, a koji dohodak ostvaruju u drugoj administrativnoj jedinici, kao i mjesto i način ostvarivanja njihovih socijalnih prava (zdravstveno, penziono, dječji doplatak, nezaposlenost). Komplikovana procedura podnošenja prijava za porez na dohodak i doprinose u RS nost grešaka, kako kod isplatioca prihoda, tako i kod banaka. RS: PREPORUKA Pojednostaviti proceduru podnošenja pore- skih prijava u RS, iz razloga što se posebno po- dnosi Prijava za porez na dohodak, a posebno Prijava za doprinose (Obrazac 1002). Razlika iz- među ove dvije prijave je u tome što se u Prijavi za doprinose ne popunjavaju podaci o umanje- nju poreske osnovice po osnovu poreske kar- tice, poreska osnovica i iznos poreza, a u Prijavi za porez se ne popunjavaju podaci o iznosu po- jedinačnih doprinosa, a svi ostali podaci su identični i iskazuju se i u Prijavi za porez i u Pri- javi za doprinose. štini prebivališta obveznika, na način da se Komplikovana procedura plaćanja poreza i doprinosa i neopravdano veliki broj platnih naloga 6 sa istom oznakom vrste prihoda, istim perio- Prisutna je kompleksnost procesa uplate ja- RS: OTVORENO PITANJE Uplata poreza na dohodak se vrši prema op- uplata vrši na jedinstveni račun javnih prihoda, dom za koji se vrši uplata, uz jedinu razliku – šifre opštine. Izmjenama Zakona o doprinosima RS-a koji je u primjeni od 01. 02. 2011. godine, propi- sano je da se doprinosi prijavljuju do kraja te- kućeg mjeseca za prethodni mjesec, a da se uplata doprinosa vrši u momentu isplate ličnog FBiH: OTVORENO PITANJE vnih prihoda koje je poslodavac, odnosno fizi- čka osoba kao obveznik uplate doprinosa, pore- za i naknada, obavezan plaćati prilikom isplate plaće. Postoji veliki broj vrsta prihoda i različiti nivoi vlasti koji propisuju obavezu plaćanja ja- vnih prihoda. Poslodavci moraju plaćati obave- zne doprinose, porez na dohodak i naknade za primanja. U slučaju da nije izvršena isplata lič- svoje zaposlenike na različite bankovne račune, tu doprinosa najkasnije dva mjeseca po isteku davca ili prebivališta zaposlenika. To je vremen- nog primanja, poslodavac je dužan izvršiti upla- mjeseca za koji se doprinosi obračunavaju. Poreska prijava za doprinose – Obrazac 1002 se podnosi najkasnije do kraja mjeseca za prethodni mjesec, na kojoj je isplatilac dužan naznačiti da li je lično primanje isplaćeno ili nije. Ovakav način plaćanja i podnošenja pore- skih prijava nameće isplatiocima vođenje obim- nih paralelnih evidencija, dovodi do dodatnih troškova, usporava efikasnost i otvara moguć6 u zavisnosti od vrste prihoda, sjedišta poslo- ski zahtjevno i izuzetno mnogo košta. FBiH : PREPORUKA Implementirati jednostavniji način transferi- sanja javnih prihoda koje poslodavac uplaćuje, uz isplatu plaće prema krajnjim korisnicima na način da se smanji broj uplatnih naloga, a da se pri tome ni u kom slučaju ne krše ustavne i za- konske odredbe koje utvrđuju pripadnost javnih Ova preporuka dolazi od USAID TAF projekta, koja je trenutno jednim svojim dijelom u implementaciji. Članovi VSI su također, saglasni sa objavljivanjem ovog problema u sklopu Bijele knjige za 2012/13 godinu. 55 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 56 Vijeće stranih investitora prihoda i kriterije njihove podjele. Ova aktivnost je sukladna opredjeljenju vlade Federacije FBiH na stvaranju povoljne klime za domaća i ino- zemna ulaganja. Federalno ministarstvo financija je u suradnji s USAID osmislio projekt pojednostavljenja pla- ćanja javnih prihoda sa ciljem nastavka aktiv- nosti koje su provedene u sklopu prethodnih USAID-programa. Uzimajući u obzir mogućnost najbrže implementacije, bez promjena zakona, status rezidenta po osnovu radnog angažmana kod poslodavca u BiH, a ostaju na obaveznom socijalnom osiguranju u matičnoj zemlji. Zbog različitih sistema socijalnog osiguranja u matič- noj zemlji iz koje dolazi uposlenik u BiH, nije jasno da li i koji doprinosi koje uposlenik plati u matičnoj zemlji mogu biti priznati za umanjenje porezne osnovice u FBiH ili RS. Prema Zako- nima o porezu na dohodak FBiH, RS i BD stranci koji imaju status rezidente plaćaju porez na nedostatke i rizike drugih opcija, kao i vrijeme ukupno ostvareni dohodak, dakle dohodak od deralnom ministarstvu finansija/financija, naj- panije. S tim u vezi moraju imati pravo na po- pružanja tehničke pomoći USAID-projekta Fe- bolja primjenjiva opcija je ona kojom se sma- njuje prosječan broj uplatnica sa broja deset na pet. Ova opcija predstavlja inicijalnu, prijelaznu fazu, kako bi na kraju čitavog procesa ostala samo jedna uplatnica za sve vrste uplata. Kan- lokalnog poslodavca i dohodak od matične komrezne odbitke kao i ostali porezni obveznici sa prebivalištem u FBiH, RS ili BD. FBiH, RS i BD: PREPORUKA Izvršiti harmonizaciju i donijeti detaljnije tonalni trezori vršit će raspodjelu sredstava propise koji regulišu oporezivanje stranih držav- se za poslodavce ukupni troškovi bankovnih guranju u matičnoj zemlji, a imaju status prema kantonima i općinama. Na taj način će provizija, kao i utrošak vremena potrebnog za popunjavanje uplatnica, u prosjeku smanjiti za 44%, i broj uplatnica će biti upola manji (sa deset u prosjeku na 5). Također će se znatno popraviti rangiranje BiH u studiji Svjetske banke „Doing Business“. Potrebno je da Federalno ministarstvo finan- sija/financija donese izmjene i dopune podzakon- skih akata kojima će se stvoriti pravni okvir za ispunjenje ovih ciljeva, kao i da nastavi raditi na ljana, koji ostaju na obaveznom socijalnom osirezidenta u BiH. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV) Povrat PDV-a licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH* FBiH i RS: OTVORENO PITANJE Zakonom o PDV-u BiH u članu 53. propisana je mogućnost povrata ulaznog poreza obraču- natog stranim licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH na promet dobara i usluga, poboljšanju ažurnosti i preciznosti baze podata- koji su izvršili obveznici iz BiH ili obračunatog zajnirao i razvio software za podjelu prihoda sa Zakona o PDV-u, članom 93. je dalje propisano će se implementirati kad se postigne zadovolja- poslovanje u BiH (prijevoznici, lica koja izlažu ka koja će biti osnova za software. USAID je di- zbirnih računa na račune krajnih korisnika koji vajuća ažurnost i preciznost baze podataka. na uvezenu robu u BiH. Pravilnikom o primjeni da strana pravna lica koja nemaju registrovano robu na sajmovima, avioprijevoznici i sl.), a koja kupe dobra i prime usluge od poreznih ob- Nejasne procedure oporezivanja stranih državljana koji su stekli status rezidenta u BiH djelatnosti u inozemstvu, imaju pravo na povrat U FBiH, RS i BD nejasne su zakonske odredbe Upravi za indirektno oporezivanje BiH (u daljem FBiH, RS i BD: OTVORENO PITANJE za oporezivanje stranih državljana koji su stekli 56 veznika sa područja BiH, a vezano za obavljanje PDV-a na osnovu zahtjeva kojeg podnose tekstu UIO BiH). Kako su ovim Pravilnikom Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 57 BI J E L A K N JI G A obuhvaćeni samo prijevoznici, lica koja izlažu nosno stav UIO BiH oko rješavanja određenih praksi se dešava da UIO BiH odbija zahtjeve za neke radnje već započete. Mišljenja i stavovi se robu na sajmovima, avioprijevoznici i slično, u povrat PDV-a koji podnose strana lica, koja nisu specifično navedena u Pravilniku. Ovdje se daje veća prednost Pravilniku kao provedbenom aktu u odnosu na Zakon o PDV koji ima veću pravnu snagu. Pri tome se UIO BiH ne upušta u razma- tranje koja su to “slična” lica na koja se nave- dena odredba Pravilnika, također, odnosi. Nadalje, javno nije dostupan spisak zemalja, niti procedure po kojoj domaća pravna lica, PDV-obveznici mogu dobiti povrat PDV-a. FBiH i RS: PREPORUKA UIO BiH treba postupati u skladu sa Zako- nom o PDV i odobriti povrat PDV-a svim licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH i dilema, u momentu njihovog nastanka jer su ne objavljuju na internetskoj stranici UIO BiH, a često se stavovi različitih službi/sektora UIO, po istom PDV-problemu, razlikuju što stvara dilemu i dovodi u zabludu poreske obveznike. FBiH i RS: PREPORUKA Član 50. Zakona o postupku indirektnog oporezivanja i član 4. Uputstva o uslovima i po- stupku davanja mišljenja treba izmijeniti na način da se mišljenje može tražiti u svim sluča- jevima do momenta početka postupka kontrole, bilo potpune ili djelomične. Data mišljenja, sa rezimiranim tekstom pret- hodno postavljenog pitanja, trebalo bi objavlji- vati na internetskoj stranici UIO BiH, s tim da se koja ispunjavaju uslove propisane Zakonom. ne moraju objavljivati podaci o obvezniku kome stranim licima treba definisati Zakonom o PDV jedna od funkcija UIO BiH, čiji rad treba da Sva eventualna ograničenja u povratu PDV-a i samo dalje razraditi i pojasniti Pravilnikom o primjeni Zakona o PDV. UIO BiH, također, treba pojasniti koja su to „slična” strana lica nave- dena u Pravilniku koja imaju pravo na povrat PDV-a obračunatog i plaćenog u BiH. Pojašnje- nje treba biti u skladu sa EU-direktivama u vezi sa indirektnim oporezivanjem, odnosno u skla- du sa načinom povrata PDV-a u zemljama EU koje primjenjuju navedene direktive. Objaviti spisak zemalja iz kojih je mogu povrat PDV za domaća pravna lica, PDV-obveznike. je dato mišljenje. Na ovaj način bi se ostvarila bude transparentan, a to bi omogućilo bolju in- formisanost poreskih obveznika i dosljednu pri- mjenu poreskih zakona. ZAKON O POREZU NA DOBIT Zakon nije jasno precizirao šta su realizovani dobici / gubici, prihodi / rashodi, koji ne ulaze u poresku osnovicu* RS: OTVORENO PITANJE Zakon o porezu na dobit RS (u daljem tekstu Zakon) se poziva na obračunsku metodu u po- stupku utvrđivanju poreskih prihoda i rashoda, Izdavanje mišljenja od strane UIO BiH* što je u skladu sa računovodstvenim propisima. Članom 50. Zakona o postupku indirektnog u postupku utvrđivanja poreske osnovice uklju- FBiH i RS: OTVORENO PITANJE Međutim, članom 6. Zakona definisano je da se oporezivanja i članom 4. Uputstva o uslovima i čuju svi prihodi iz bilo kojeg izvora, izuzev pri- menski okvir u kome se može podnijeti zahtjev đu realizovanih i nerealizovanih prihoda. postupku davanja mišljenja definisan je vre- za izdavanje mišljenja, odnosno da se ne može podnijeti u slučaju kada je određena radnja već preduzeta, tj. PDV-prijava podnesena. Ovim se poreskim obveznicima uskraćuje mišljenje, od- hoda iz člana 7, i nije napravljena razlika izmeSamo je prihod/rashod po osnovu obračun- skih kursnih razlika na dan bilansiranja (kao jedna od vrsta nerealizovanog prihoda/rashoda) izuzet od uključivanja u poreske prihode, odno- 57 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 58 Vijeće stranih investitora sno rashode (član 14. Zakona), pozivajući se na ma drugom entitetu ili DB vrši u skladu sa udje- troškove kursnih rashoda“. Problem je neuskla- ostvari u poslovnim jedinicama. „stvarno primljene prihode, odnosno plaćene đenost člana 14. sa članom 6. Zakona. Ostali nerealizovani prihodi/rashodi, odnosno dobici/ gubici nisu jasno definisani Zakonom, mada su isti kroz Pravilnik o primjeni Zakona pojašnje- ni. RS: PREPORUKA Uskladiti odredbe Zakona (član 6. sa članom 14.) i izmijeniti i dopuniti Zakon tako da se pre- ciziraju svi nerealizovani prihodi/rashodi, odno- sno dobici/gubici koji ne ulaze u poresku osno- vicu. Nejednaka praksa oporezivanja poslovnih jedinica koji imaju sjedište u drugom entitetu i BD* FBiH: OTVORENO PITANJE Član 35. Zakona o porezu na dobit FBiH pro- pisuje da se obvezniku-rezidentu umanjuje obra- čunati i plaćeni porez na dobit, koji je njegova nerezidentna poslovna jedinica platila na dobit izvan teritorija Federacije, a u BiH, a koja je uključena u dobit obveznika. lom u bruto prihodima koje porezni obveznik FBiH: PREPORUKA Harmonizirati propise koji se odnose na opo- rezivanje poslovnih jedinica. Predložiti u Zakonu o porezu na dobit Fede- racije BiH uvođenje člana zakona, koji će kao u zakonima RS i DB, predstavljati osnov za mo- gući sporazum između ministarstava o moguć- nosti podnošenja jednog poreznog bilansa, prema sjedištu pravne osobe i plaćanje poreza na dobit prema drugom entitetu ili DB, u skladu sa udjelom u bruto prihodima koje porezni ob- veznik ostvari u poslovnim jedinicama. RS: OTVORENO PITANJE Članom 34. Zakona o porezu na dobit Fede- racije BiH, poslovne jedinice nerezidenata koji imaju sjedište van Federacije, a u Bosni i Her- cegovini, oslobođene su plaćanja poreza na dobit, za onu koju ostvare poslovanjem na teri- toriji Federacije, uz obavezu podnošenja Prijeve za porez na dobit. Prema Zakonu o porezu na dobit BD, dobit Postojanje razlika u tretmanu pojedinih vrsta ostvarena u BD se oporezuje po stopi od 10%. sporna potraživanja i sl.) prema Zakonima o i Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit finisanje poreskog obveznika, i obveznika pla- RS i BD, koja na području FBiH imaju registro- rashoda (rezervisanja kod banaka, sumnjiva i porezu na dobit FBiH, RS i BD, kao i različito de- ćanja poreza na dobit dovodi do situacije da se za isti iznos ostvarene dobiti u RS i BD plaća veći iznos poreza, koji se u konačnici odbija od porezne obaveze kompanije koja ima sjedište u Federaciji. Nadalje, Zakonom o porezu na dobit RS i BD, članom 48. i 37, dato je ovlaštenje da mi- nistar finansija entiteta može, u sporazumu sa ministrom finansija Federacije BiH, odrediti da se podnosi jedinstvena porezna prijava nadlež- nom poreznom organu prema sjedištu poreznog obveznika, a da se plaćanje poreza na dobit pre- 58 Prema odredbama Zakona o porezu na dobit u FBiH, proizlazi da su pravna lica sa područja vanih više lokacija na kojima obavljaju poslovnu aktivnost (prodavnica, poslovnica, kiosk, itd.), za svaku tu lokaciju dužna sačiniti poresku pri- javu i poreski bilans i podnijeti je nadležnoj po- reznoj ispostavi, što otežava poslovanje pores- kih obveznika. Ovu odredbu treba usaglasiti sa RS. U slu- čajevima kada pravno lice sa područja FBiH i BD obavlja djelatnost na više lokacija na području RS, podnosi jednu poresku prijavu prema mje- stu poslovanja koje je odredilo kao glavno mje- sto poslovanja u RS. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 59 BI J E L A K N JI G A RS: PREPORUKA U Zakonu o porezu na dobit RS ukinuti opo- rezivanje PJ čije je sjedište pravnog lica u dru- obrascima. Ovo se nepovoljno odražava na fi- nansijsko poslovanje bankarskih grupacija koje djeluju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine gom entitetu, odnosno BD, ili obezbijediti prim- kao jedinstvenom ekonomskom prostoru. Sve sno da se podnosi jedinstvena poreska prijava smatramo da bi opisane razlike trebalo anulirati jenu člana 48. Zakona o porezu na dobit, odno- prema sjedištu pravnog lica, a da se porez na dobit plaća srazmjerno udjelu u ostvarenom bruto prihodu, koje poreski obveznik ostvari na teritoriji drugog entiteta ili BD. bh. banke uglavnom posluju u oba entiteta, te kroz usaglašavanje entitetskih zakona o porezu na dobit, na način da se jednoobrazno tretiraju porezno dopustivi rashodi po osnovu obje vrste rezervisanja. Opisani problem se reflektuje i na neracio- Različito entitetsko regulisanje porezno dopustivih rashoda po osnovu općih i posebnih rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke kod banaka veća bilansna stavka koja podliježe poreznom Entitetski zakoni o porezu na dobit na različit konske odredbe, kojom je propisano otklanja- FBiH i RS: OTVORENO PITANJE način regulišu oporezivanje općih i posebnih re- zervisanja za potencijalne kreditne gubitke kod banaka. Različite su i osnovice oporezivanja i sama visina poreznog opterećenja, što se vidi iz sljedećeg: • opća rezervisanja se u FBiH priznaju u po- reznom bilansu najviše do 20% (računovodstvene) dobiti koja je iskazana u bilan- su uspjeha, dok se ova rezervisanja u RS priznaju, takođe, do 20% ali od (druga- čije) porezne osnovice koja predstavlja razliku između usklađenih prihoda i uskla- đenih rashoda, • posebna rezervisanja se u FBiH u cijelom iznosu priznaju u poreznom bilansu, kao porezno priznati rashod, dok se u RS (kao i kod općih rezervisanja) priznaju samo do 20% od (drugačije) porezne osnovice, koja predstavlja razliku između usklađenih prihoda i usklađenih rashoda. Različito entitetsko regulisanje porezno do- pustivih rashoda, po osnovu općih i posebnih rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke kod banaka, odražava se na različito utvrđivanje porezne obaveze u entitetskim poreznim nalno i neobjektivno “prelijevanje” poreza na dobit iz jednog u drugi entitet, baš zbog činje- nice da su rezervisanja kod banaka daleko naj- tretmanu. Do toga dolazi prilikom primjene za- nje dvostrukog oporezivanja dobiti ostvarene u drugom bh. entitetu (ili BDBiH) putem korište- nja tzv. poreznog kredita. FBiH i RS: PREPORUKA Na nivou entiteta i DB harmonizirati propise koji regulišu oporezivanje opštih i posebnih re- zervisanja za potencijalne kreditne gubitke kod banaka. Nejasna definicija izvoza kao predmeta oslobađanja od plaćanja poreza na dobit FBiH: OTVORENO PITANJE Članom 31. Zakona o porezu na dobit u Fe- deraciji BiH propisano je da obveznik koji je u godini za koju se utvrđuje porez na dobit izvo- zom ostvario preko 30% od ukupno ostvarenog prihoda, oslobađa se plaćanja poreza na dobit za tu godinu. Članom 25. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit propisano je da za priznavanje oslobađanja od plaćanja poreza na dobit po osnovu izvoza, porezni obveznik je dužan uz porezni bilans dostaviti i kopiju obrasca - Stati- stički aneks godišnjeg računovodstvenog izvje- štaja, kao dokaz o postignutom cenzusu. 59 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 60 Vijeće stranih investitora Statistički aneks godišnjeg računovodstve- nog izvještaja ukupne prihode dijeli na prihode ostvarene na domaćem i prihode ostvarene sa Ovakvo definisanje povezanosti ostavlja mno- go prostora za subjektivno zaključivanje, kako poreskim obveznicima koji bi mogli izbjegavati inozemnog tržišta. prijavljivanje transakcija sa povezanim licima, Porezne uprave FBiH, prihodi ostvareni po da li je zavisnost zaista i postojala. Prema mišljenjima Ministarstva finansija i osnovu izvoza usluga različito se tumače, i osporava se pravo na korištenje olakšice kom- panijama koje ostvare prihod po osnovu usluga pruženih ino-kompanijama, matičnim kompani- jama ili drugim povezanim pravnim licima, iako su prihodi ostvareni direktno iz inozemstva. FBiH: PREPORUKA Zakonom precizno definisati izvoz u smislu poreskog oslobađanja, da li se odnosi i na pri- hode ostvarene po osnovu usluga, a Pravilni- tako i Poreskoj upravi,koja bi trebala da utvrdi Ekonomska je suština transakcije između povezanih lica koja posluju na teritoriji Federa- cije, iskazivanje prihoda kod jednog povezanog lica uz isti iznos iskazanih rashoda kod drugog. U situaciji kada oba pravna lica posluju po- zitivno i nisu oslobođena plaćanja poreza na dobit po nekom osnovu, efekat transakcije iz- među povezanih lica je neutralan. FBiH: PREPORUKA Zakonom jasno definisati kriterije po kojima kom propisati šta je potreban dokaz da je se lica smatraju povezanim licima (preuzeti de- prema ovjerenim izvoznim carinskim deklaraci- konom propisati da se ne utvrđuju transferne cenzus ostvaren, npr. ukupna vrijednost izvoza jama i sl. Transferne cijene FBiH: OTVORENO PITANJE Članom 45. Zakona o porezu na dobit u Fe- deraciji BiH, koji se odnosi na transferne cijene, propisano je da se povezanim licem sa obvez- nikom smatra ono fizičko lice ili pravno lice u čijim se odnosima sa obveznikom javlja moguć- nost kontrole ili značajnijeg utjecaja na poslo- vne odluke. Dalje se navodi da se značajnijim utjecajem smatra uzajamno veliki obim kupo- prodaje, tehnološka zavisnost ili na drugi način stečena kontrola nad upravljanjem. Na osnovu navedene definicije zaključuje se da se sva lica, bez obzira gdje je njihovo sjedište, smatraju povezanim licima što povlači analizu usklađenosti transfernih cijena i poten- cijalno duplog oporezivanja unutar teritorije FBiH, što nije smisao propisa o transfernim ci- finiciju povezanih lica iz OECD smjernica). Za- cijene među povezanim licima ako oba posluju na teritoriji Federacije i ostvaruju dobit. FBiH: OTVORENO PITANJE Članom 47. Zakona o porezu na dobit u Fe- deraciji BiH, koji se odnosi na metode utvrđiva- nja transfernih cijena, definiše se da se kod utvrđivanja cijene transakcije po principu “van dohvata ruke” koriste uporedive cijene na trži- štu, a kada to nije moguće, metoda koštanja uvećana je za uobičajenu zaradu. Ove dvije metode nisu dovoljne da bi se utvrdio pravilan raspon transfernih cijena. Zakon o porezu na dobit FBiH ne definiše koja je doku- mentacija dovoljna i potrebna da bi se dokazalo da li su cijene u transakcijama sa povezanim li- cima u skladu sa principom van dohvata ruke. FBiH: PREPORUKA Zakonski akt treba omogućiti primjenu svih jenama koji su uvedeni u svijetu radi sprječa- metoda definisanih OECD modelom i propisati van državne teritorije. transfernih cijena kompanije. vanja neopravdanog odliva poreskih sredstava 60 koja je dokumentacija potrebna za dokazivanje Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 61 BI J E L A K N JI G A ZAKON O AKCIZAMA Plaćanje akciza unaprijed (član 23. Zakona) BiH: OTVORENO PITANJE Prema Zakonu o akcizama, član 23. za du- hanske proizvode porezni obveznik dužan je Izmjenom postojećeg člana 23. Zakona o akcizama, državni proračun ne bi bio ugrožen niti u jednom aspektu, a sigurnost naplate ak- ciza garantirao bi mehanizam bankovne garan- cije, koju bi kompanije predočile Upravi za platiti akcizu u trenutku preuzimanja akciznih indirektno/neizravno oporezivanje. slovanje duhanskih kompanija u BiH te nega- kovitijem poslovanju svih duhanskih kompanija markica. Plaćanje akciza unaprijed otežava po- tivno utiče na njihovu likvidnost. Situacija će postajati sve složenija sa podizanjem akciza na- rednih godina, kako Bosna i Hercegovina bude harmonizirala svoje poreze sa preporukama Eu- Tražene izmjene Zakona pridonijele bi učin- u BiH koje, kao veliki poreski obveznici, zna- čajno pridonose dugoročnoj stabilnosti držav- nog proračuna. preuzimanja akciznih markica, obavezne su pla- Retroaktivno plaćanje akciza 1. januara (član 45. Zakona) mrzavaju obrtna sredstva, čekajući povrat ulo- Prema Zakonu o akcizama jasno se definira ropske unije. Duhanske kompanije, prilikom titi puni iznos akciza, te takvim davanjem zaženog novca i do dva mjeseca nakon što je dr- žavi plaćena akciza. Dosadašnja praksa naplate akciza unaprijed nije pridonosila poboljšanju tržišnih uvjeta te dovodi proizvođače duhanskih proizvoda u ne- povoljan položaj. Napominjemo da proizvođači ostalih akciznih roba ne plaćaju akcize unapri- BiH: OTVORENO PITANJE (član 4.) da je „predmet oporezivanja promet akciznih proizvoda koji su proizvedeni u Bosni i Hercegovini kada proizvođač prvi put njima pro- metuje i/ili uvozi akcizne proizvode u BiH”. Me- đutim, ovaj član 45. Zakona o akcizama potpu- no je proturječan članu 4. jer je prema njemu poreski obveznik dužan da plati razliku u akcizi jed, već neposredno pred potrošnju. Ne postoji na robu zatečenu na zalihama 1. januara. hanskih proizvoda. duhanskim proizvođačima, jer retroaktivno pla- jasan ili naveden razlog za poseban tretman duAkcize po svojoj suštini su porez na potro- šnju, te u tom smislu niti ne mogu biti naplaći- vane mnogo prije nego što će se prodaja/potrošnja desiti. BiH: PREPORUKA UO UIO trebao bi pokrenuti procedure za usvajanje amandmana na Zakon o akcizama prema kojem će se akciza na duhanske prera- Član 45. smatramo diskriminatornim prema ćanje onoga što je već jednom plaćeno, smatramo štetnom stavkom u ovom Zakonu i pravno neutemeljenom kategorijom. Ova vrsta dodatnog oporezivanja istog proiz- voda je nepoznata u pozitivnoj evropskoj pra- ksi. U većini evropskih zemalja predviđena je prodaja cigareta po cijeni navedenoj na kutiji sve dok se zalihe ne potroše. Praksa u zem- ljama regije je da se prilikom promjene akcize đevine plaćati sa utvrđenim rokom na odloženo kreira inventurna lista robe na zalihama kao seca od momenta preuzimanja akciznih mar- razlike u akcizama na postojeće zalihe. plaćanje. Na temelju prosjeka od oko dva mje- kica, do momenta prometovanja duhanskim prerađevinama, predlažemo da se kao rok za plaćanje akcize na duhanske prerađevine pro- piše period od 60 dana od dana preuzimanja akciznih markica. kontrolni mehanizam, ali bez obaveze plaćanja BiH: PREPORUKA UO UIO trebao bi pokrenuti procedure za ukidanje iz Zakona o akcizama, član 45. i obavezu plaćanja razlike u postojećoj akcizi na robu 61 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 62 Vijeće stranih investitora koja se zatekne na zalihama 1. januara. Pri- mjena novih povećanih poreza/akciza treba se odnositi na robu kojom prvi put prometuju proizvođači u BiH ili uvoznici u BiH. Ova izmjena Zakona, pored pravednog opo- rezivanja, osigurala bi i rasprodaju starih zaliha OTVORENO PITANJE po starim cijenama što bi doprinijelo regulaciji tržišta na temelju stabilne potražnje i ponude. To bi istovremeno kreiralo ohrabrujući ambijent u oblasti oporezivanja i legislativne usklađenosti sa praksama zemalja EU. PREPORUKE INSTITUCIJA • Primjena međudržavnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u BiH. • Svi podaci o međunarodnim sporazumima treba da budu pohranjeni u jedinstvenu bazu i javno dostupni. Obustaviti primjenu instrukcije Porezne uprave FBiH, po kojoj se za primjenu odredaba Sporazuma mora dobiti zvanično tumačenje MFT BiH. • Ministarstvo finansija i trezora BiH, • Poreska uprava FBiH, • Ministarstvo finansija FBiH, • Ministarstvo finansija RS. • Nejasna definicija “prihoda”, odnosno “usluga“ koje su obavljene na teritoriji Federacije, kao osnovice na koju se obračunava porez po odbitku. • Usaglasiti st. 1 i 3 člana 41. Zakona o porezu na dobit FBiH, jasno definisati šta je predmet oporezivanja porezom po odbitku kad su u pitanju ostale usluge, odnosno šta podrazumijeva pojam “usluga obavljena na teritoriji Federacije”. • Ministarstvo finansija FBiH. • Komplikovana procedura podnošenja POD obrazaca za svaku isplatu prihoda nerezidentnim kompanijama. • Propisati obavezu podnošenja POD obrasca u formi godišnjeg izvještaja o ukupnim isplatama nerezidentima po osnovu usluga, obračunatom i plaćenom porezu po odbitku, uz obavezu dostavljanja potvrde o rezidentnosti i izjave primatelja prihoda, u slučaju primjene međudržavnih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. • Ministarstvo finansija FBiH. o Nejasne zakonske odredbe poreza na dohodak i doprinosa za socijalno osiguranje. o Precizirati u Zakonu o doprinosima entiteta i BD obavezu plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje fizičkih lica sa prebivalištem na teritoriju FBiH, RS i BD, a koji dohodak ostvaruju u drugoj administrativnoj jedinici, kao i mjesto i način ostvarivanja njihovih socijalnih prava. o Ministarstvo finansija FBiH, o Ministarstvo finansija RS, o Direkcija za finansije BD. o Komplikovana procedura podnošenja prijava za porez na dohodak i doprinose u RS-u. o Pojednostaviti proceduru podnošenja poreskih prijava u RS-u, na način da se prijava za porez na dohodak i pri- o Poreska uprava RS. 62 POREZ NA DOHODAK Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 63 BI J E L A K N JI G A OTVORENO PITANJE PREPORUKE INSTITUCIJA java za doprinose ne podnose posebno, jer su podaci koji se popunjavaju u prijavama gotovo identični i time se izbjegne vođenje paralelnih evidencija za isplatioce. o Komplikovana procedura plaćanja poreza i doprinosa i nepravdano veliki broj platnih naloga. o Pojednostaviti proces uplate javnih prihoda, jer dosadašnji način uplate obaveznih doprinosa, poreza na dohodak i naknade za uposlenike na različite bankovne račune u zavisnosti od vrste prihoda, sjedišta poslodavca ili prebivališta zaposlenika je vremenski zahtjevno i izuzetno mnogo košta. o Poreska uprava FBiH. o Nejasne procedure oporezivanja stranih državljana koji su stekli status rezidenta u BiH. o Izvršiti harmonizaciju i donijeti detaljnije propise koji regulišu oporezivanje stranih državljana, koji ostaju na obaveznom socijalnom osiguranju u matičnoj zemlji, a imaju status rezidenta u BiH. o o o o o Povrat PDV-a licima koja nemaju uspostavljeno poslovanje u BiH. o Zakonom o PDV-u definisati eventualna ograničenja u povratu PDV-a stranim licima, te Pravilnikom o primjeni Zakona o primjeni PDV detaljno pojasniti koja su to „slična“ strana lica koja imaju pravo na povrat PDV-a u BiH. Pojašnjenja trebaju biti u skladu sa EU direktivama. Objaviti spisak zemalja iz kojih je moguć povrat PDV-a. o Ministarstvo finansija i trezora BiH, o Uprava za inidrektno oporezivanje BiH. o Izdavanje mišljenja Uprave za indirektno oporezivanje BiH. o Davanja mišljenja treba izmijeniti na način da se mišljenje može tražiti usvim slučajevima do momenta početka postupka kontrole, bilo potpune ili djelimične, te objavljivati ih na zvaničnoj stranici UIO. o Uprava za indirektno oporezivanje BiH. o Uskladiti odredbe Zakona (član 6. sa članom 14) i izmijeniti i dopuniti Zakon, tako da se preciziraju svi nerealizovani prihodi/rashodi, odnosno dobici/gubici koji ne ulaze u poresku osnovicu. o Ministarstvo finansija RS, o Poreska uprava RS. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV) o Zakon nije jasno precizirao šta su realizovani dobici/gubici, prihodi/rashodi, koji ne ulaze u poresku osnovicu. ZAKON O POREZU NA DOBIT Ministarstvo finansija FBiH, Ministarstvo finansija RS, Direkcija za finansije BD. 63 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 64 Vijeće stranih investitora OTVORENO PITANJE PREPORUKE INSTITUCIJA o Nejednaka praksa oporezivanja PJ koji imaju sjedište u o Harmonizirati propise koji se odnose na oporezivanje PJ, te u Zakonu o po- o Različito entitetsko regulisanje porezno dopustivih rashoda po osnovu općih i posebnih rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke kod banaka. o Na nivou entiteta i DB harmonizirati propise koji regulišu oporezivanje opštih i posebnih rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke kod banaka. o Ministarstvo finansija FBiH o Ministarstvo finansija RS o Nejasna definicija izvoza kao predmeta oslobađanja od plaćanja poreza na dobit. o Zakonom precizno definisati izvoz u smislu poreskog oslobađanja, da li se odnosi i na prihode ostvarene po osnovu usluga, a Pravilnikom propisati šta je potreban dokaz da je cenzus ostvaren. o Ministarstvo finansija FBiH. o Zakonska definicija povezanog lica sa obveznikom, na osnovu koje se zaključuje da se sva lica bez obzira gdje je njihovo sjedište, smatraju povezanim licima, povlači analizu usklađenosti transfernih cijena i potencijalno duplog oporezivanja unutar teritorije FBiH. Ovakvo definisanje povezanosti ostavlja prostora za subjektivna tumačenja, kako poreskih obveznika tako i poreskih uprava. o Zakonom jasno definisati kriterije po kojima se lica smatraju povezanim licima (preuzeti definiciju povezanih lica iz OECD smjernica). Zakonom propisati da se ne utvrđuju transferne cijene među povezanim licima ako oba posluju na teritoriji Federacije i ostvaruju dobit. o Ministarstvo finansija FBiH. o Postojeće dvije metode u Zakonu o porezu na dobit za utvrđivanje transfernih cijena nisu dovoljne da bi se utvrdio pravilan raspon transfernih cijena. o Zakonski akt treba omogućiti primjenu svih metoda definisanih OECD modelom i propisati koja je dokumentacija potrebna za dokazivanje transfernih cijena kompanije. o Ministarstvo finansija FBiH. drugom entitetu i BD. • Transferne cijene 64 rezu na dobit FBiH ugraditi član koji će predstavljati osnov za mogući sporazum između ministarstava o mogućnosti podnošenja jednog poreznog bilansa, prema sjedištu pravne osobe, i plaćanje poreza na dobit prema drugom entitetu ili BD. U RS-u ukinuti oporezivanje PJ čije je sjedište pravnog lica u drugom entitetu ili BD, ili obezbijediti primjenu člana 48. Zakona o porezu na dobit. o Ministarstvo finansija FBiH, o Poreska uprava FBiH, o Ministarstvo finansija RS, o Poreska uprava RS. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 65 BI J E L A K N JI G A OTVORENO PITANJE PREPORUKE ZAKON O AKCIZAMA INSTITUCIJA o Izmjena člana 23. Zakona o akcizama - plaćanje akciza unaprijed. o Pokrenuti procedure za usvajanje amandmana na Zakon, prema kojem će se akciza na duhanske prerađevine plaćati sa utvrđenim rokom na odloženo plaćanje. o o o o Upravni odbor UIO, Ministarstvo financija BiH, Ministarstvo financija RS, Ministarstvo financija FBiH. o Ukidanje člana 45. Zakona o akcizama – retroaktivno plaćanje akciza 1. januara. o Pokrenuti proceduru za ukidanje člana 45. i obavezu plaćanja razlike u postojećoj akcizi na robu koja se zatekne na zalihama 1. januara. Nova, povećana akciza treba se odnositi na robu kojom proizvođači ili uvoznici u BiH prvi put prometuju. o o o o Upravni odbor UIO, Ministarstvo financija BiH, Ministarstvo financija RS, Ministarstvo financija FBiH. 65 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 66 Vijeće stranih investitora 6.3. RADNO PRAVO UVOD U 2012. godini imamo jako alarmantnu si- tuaciju kada je u pitanju regulatorni okvir u oblasti tržišta rada u BiH. Kako smo već isticali u Bijeloj knjizi za 2009. godinu, veliki problem i prepreku za strane investitore predstavlja ne- usklađenost radno-pravnog zakonodavstva u zakonskih rješenja u oblasti radnog prava u Bosni i Hercegovini, krucijalno i pitanje ade- kvatnog tumačenja zakonskih rješenja. Odno- sno, smatramo da bi zakonodavac u principu trebao da, nakon donošenja zakona, radi lakšeg razumijevanja i primjene donesenih zakona, uz iste obezbijedi i šire obrazloženje i tumačenje odredbi koje su istim zakonom propisane. Ovo je neophodno kako bi se izbjegla dijametralno Bosni i Hercegovini. suprotna kompanije koje posluju na području cijele zem- tumačiti ove zakonske odredbe i donositi pre- Ovakva situacija predstavlja veliki izazov za lje, a u praksi kao rezultat primjene različitih zakona i propisa, dolazi do nejednakog tret- mana uposlenika u kompaniji. Najčešće se problemi javljaju kod pitanja ve- zanih za minuli staž, obračun i isplaćivanje na- knade za vrijeme bolovanja, za vrijeme porodiljskog odsustva, ali i kod mnogih drugih pita- nja vezanih za radno-pravno zakonodavstvo. Poseban problem predstavlja različito tuma- čenje nadležnih sudova ionako komplikovanih i različitih zakonskih rješenja određenih pitanja iz radno-pravnih odnosa, što rezultira velikim stepenom nesigurnosti i za poslodavce i za za- poslenike kada je u pitanju sudska zaštita u oblasti radnog prava. Postoji veliki broj slučajeva iz sudske prakse gdje u situacijama kada je riječ o predmetima sa istim činjeničnim i pravnim osnovom (npr. tumačenja pojedinih zakonskih odredbi, a i pomoglo bi sudovima, koji moraju sude u pojedinačnim slučajevima koje ne smiju biti u istoj pravnoj stvari različite od jednog do drugog općinskog suda, od jednog da drugog kantonalnog suda itd. ISKUSTVA: OTVORENA PITANJA I PREPORUKE Naknade plate zaposlenicima koji su na bolovanju i refundiranje tih naknada plata poslodavcima iz Fondova zdravstvenog osiguranja FBiH, RS i BD: OTVORENO PITANJE Zakoni o zdravstvenom osiguranju entiteta i Distrikta različito regulišu visinu naknade plate koju je poslodavac obavezan isplaćivati zapo- slenicima na bolovanju, kao i periode u kojima isplate takvih naknada plate padaju na teret po- slodavca. Također se razlikuje primjena nave- radni sporovi po tužbama više zaposlenika pro- denih zakona između entiteta i Distrikta, kao i čitih poslodavaca, ali po istim pravnim i činje- a u vezi s refundiranjem isplaćenih naknada tiv istog poslodavca ili tužbama zaposlenika razli- ničnim osnovama), sudovi zauzimaju potpuno različite stavove i donose oprečne presude, pri čemu dovode do diskriminacije s jedne strane zaposlenika, a s druge strane poslodavaca. Ovakve situacije se uglavnom dešavaju zbog različitog tumačenja odredaba zakona, te kolek- između različitih kantona unutar Federacije BiH, plata za vrijeme bolovanja, koje naknade po- slodavcima refundiraju Fondovi zdravstvenog osiguranja. Tako je u FBiH (u većini kantona) i Distriktu poslodavac obavezan isplaćivati naknadu plate zaposlenicima na bolovanju za sve vrijeme tra- tivnih ugovora, koji nedovoljno jasno definišu i janja bolovanja, pri čemu isplate za bolovanje U cilju eliminisanja nesigurnosti u pogledu ćene naknade preko 42 dana bolovanja može regulišu prava i obaveze iz radnog odnosa. navedenog, smatramo da je pored usklađivanja 66 do 42 dana vrši na svoj teret, dok se za ispla- refundirati od relevantnog Fonda zdravstvenog Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 67 BI J E L A K N JI G A osiguranja. Minimalni iznos te naknade plate je 80% od plate konkretnog zaposlenika. Za bolo- vanje preko 42 dana, poslodavac također ispla- ćuje isti minimalni iznos naknade, s tim da se obavezama poslodavca da isplaćuje naknadu plate zaposlenicama za vrijeme porodiljskog odsustva. Predmetna neusaglašenost je prisu- tna i između različitih kantona unutar FBiH, na od Fonda nikada ne može refundirati za cjelo- način da svaki kanton ima svoje bitno drugačije samo za iznose od 70-80% od prosječne neto kom. Zavod po prosječnoj bruto satnici i maksimalna zaposlenika na naknadu plate za vrijeme poro- kupne isplaćene iznose naknada plata, već plate u FBiH. U Distriktu te iznose utvrđuje refundacija iznosi 1000 KM, a najniža po mini- malnoj bruto satnici u Distrktu. U RS poslodavci su, također, obavezni ispla- ćivati naknadu plate zaposlenicima u minimal- nom iznosu od 70% njihove neto plate za sve vrijeme trajanja bolovanja, dok za bolovanje od preko 30 dana poslodavci se mogu refundirati za te naknade od nadležnog Fonda na način da bruto satnicu u RS utvrđuje Zavod po prosječ- noj bruto satnici. Maksimalna refundacija na- knade plate za vrijeme bolovanja koja se refundira poslodavcu iznosi 1000 KM, a najniža po minimalnoj bruto satnici u RS. Na ovaj način su poslodavci oštećeni jer uglavnom plaćaju veće iznose naknada plata u odnosu na one koji im se refundiraju. FBiH, RS i BD: PREPORUKA Usaglasiti propise kantona u FBiH, kao i en- titeta i Brčko Distrikta u ovoj oblasti, a u po- gledu visine naknade plate koju je poslodavac obavezan isplaćivati zaposlenicima na bolova- nju, perioda u kojima isplate takvih naknada plate padaju na teret poslodavca, te iznosa koji propise u vezi s naprijed navedenom temati- U FBiH, Zakon o radu definiše samo pravo diljskog odsustva, dok se sama porodiljska na- knada utvrđuje kantonalnim propisima. U praksi, poslodavci u gotovo svim kantonima ne isplaćuju nikakve naknade plate zaposlenicama na porodiljskom odsustvu, dok se porodiljske naknade koje isplaćuju kantoni veoma razli- kuju. Tako, u Sarajevskom kantonu porodilje pri- maju naknadu u iznosu od cca 40-50% prosje- čne neto plate Kantona Sarajevo koju im ispla- ćuje kanton, dok je u Tuzlanskom kantonu po- slodavac u obavezi da isplaćuje najmanje 90% plate koju je zaposlenica ostvarivala prije poro- diljskog odsustva i taj mu iznos refundira kan- ton; s druge strane u Hercegovačko-neretvans- kom kantonu žene porodilje nemaju pravo ni na kakvu porodiljsku naknadu, već jedino pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini od 400,00 KM za opremu novorođenčeta. U Brčko Distriktu zaposlenicima za vrijeme porodiljskog odsustva poslodavac isplaćuje 100% plate i uplaćuje sve poreze i doprinose, pri čemu mu relevantni centar za rad refundira ta sredstva po obračunu satnice utvrđene u Dis- se refundiraju poslodavcima iz Fondova zdrav- triktu. vrijeme bolovanja isplaćenih zaposlenicima. stvu naknadu plate u visini njihove prosječne Naknade zaposlenicama na porodiljskom odsustvu i refundiranje istih naknada poslodavcima nosa naknada plate od Fonda dječije zaštite stvenog osiguranja na ime naknada plata za FBiH, RS i BD: OTVORENO PITANJE Neusaglašeni su propisi FBiH, RS i Distrikta o visini porodiljskih naknada te o postojanim U RS zaposlenicama na porodiljskom odsu- plate isplaćuje poslodavac skupa sa porezom i doprinosima, dok pravo na refundiranje tih iz- imaju samo poslodavci koji su u periodu od naj- manje 12 mjeseci prije konkretnog porodiljskog odsustva uplaćivali doprinose za dječiju zaštitu na ime svih svojih zaposlenika. 67 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 68 Vijeće stranih investitora FBiH, RS i BD: PREPORUKA Neophodno je usaglasiti propise i praksu u poslodavca za 0.6%, s tim da ukupno poveća- nje ne može biti veće od 20%, te da se pod rad- vezi s utvrđivanjem visine i isplatama porodilj- nim stažem u smislu stava 1 ovog člana te propise ujednačiti s propisima RS i Brčko Dis- davca u slučaju promjene poslodavca ili njego- skih naknada u svim kantonima u FBiH, a zatim trikta, na način da se utvrdi jednaka osnovica za porodiljsku naknadu na svim nivoima u BiH te na čiji teret i u kojem periodu će se isplaći- vati. podrazumijeva i radni staž proveden kod poslo- vog pravnog položaja (npr. zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, promjene oblika društva i dr). Sudovi u FBiH su zauzeli različita stajališta u vezi s tim koje situacije pro- mjene poslodavca se mogu tretirati kao konti- Kolizija kolektivnih ugovora u FBiH sa Zakonom o porezu na dohodak FBiH i Zakonom o doprinosima FBiH u slučaju joint venture (zajedničkog ulaganja) Aktuelni Opći kolektivni ugovor za teritoriju u vidu osnivanja novog društva u FBiH, pri FBiH: OTVORENO PITANJE Federacije BiH, a time i granski kolektivni ugo- nuitet pravnog subjekta, u smislu računanja radnog staža njegovih zaposlenika. Na primjer, stranih investitora i domaćeg pravnog subjekta, čemu domaći ulagač uloži svoju opremu i po- vori su u koliziji sa: Zakonom o doprinosima slovne prostorije, neki sudovi u FBiH tretiraju konom o radu FBiH. maćeg investitora i novog pravnog subjekta u FBiH, Zakonom o porezu na dohodak FBiH i Za- Neusklađenost Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH sa pravnom legisla- tivom se, između ostalog, odnosi na neusklađe- nost oko definiranja bruto satnice, što sprječava dosljednu primjenu kolektivnih ugovora. Nedefinisanje bruto satnice i bruto plaće u Općem kolektivnom ugovoru dovelo je do raz- lika u tumačenju člana 12. Općeg kolektivnog ugovora, koji reguliše uvećanja plate na ime naknada za prekovremeni, noćni i dr. rad. U praksi sudovi utvrđuju pravo zaposlenika na predmetna uvećanja plate u bruto iznosima, dok se poslodavci u FBiH pridržavaju odredaba Zakona o porezu na dohodak i Zakona o dopri- nosima, te na ta uvećanja plate obračunavaju zakonima utvrđene doprinose i porez, a neto iz- nose tih naknada isplaćuju zaposlenicima. Neprecizno i nejasno utvrđena odredba člana 13. Općeg kolektivnog ugovora dovela je kao da postoji pravni kontinuitet između tog do- odnosu na radni staž zaposlenika koji su ranije radili kod domaćeg investitora, a kasnije prešli da rade u novoosnovani pravni subjekt. Ovakvi stavovi su prouzrokovali brojne sudske sporove i značajno finansijsko opterećenje poslodavaca/ stranih investitora u FBiH koji su bili prinuđeni da plaćaju minuli rad svojim zaposlenicima i za rad proveden kod ranijeg poslodavca/domaćeg investitora. Primjena članova 12. i 13. Općeg kolektiv- nog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine predstavlja veliki problem za poslodavce na njenom cijelom području. FBiH: PREPORUKA Kroz izmjene Zakona o radu, koji je u parla- mentarnoj proceduri, obezbijediti jednostavnije i poslodavcima pristupačnije mehanizme i pro- cedure za izmjene i dopune kolektivnih ugo- do razlika u tumačenju ove odredbe kada je u vora, kao i za njihov raskid. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Fede- Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o do- pitanju obračun minulog rada. Članom 13. racije BiH je propisano da se osnovna plaća po- većava za svaku godinu radnog staža kod tog 68 Također, usaglasiti Opći kolektivni ugovor sa prinosima, kako ne bi dolazilo do njihovog raz- ličitog tumačenja i primjene, a naročito kako bi Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 69 BI J E L A K N JI G A se izbjegla trenutna situacija u pravnom si- šte rada, te doprinose sve većoj potražnji fle- vnu snagu od Zakona. nog udruženja Ciett, koje zastupa interese ovih stemu da Opći kolektivni ugovor ima veću pra- Menadžerski ugovor FBiH: OTVORENO PITANJE Nepostojanje instituta menadžerskog ugo- vora u Zakonu o radu FBiH otežava funkcioni- ksibilnosti rada. Prema podacima međunarod- agencija, 59% svih zaposlenih kroz ovaj vid zapošljavanja je ispod 30 godina, dok njih 24% nema svršeno srednjoškolsko obrazovanje. Smatra se da zapošljavanje putem agencija koje nude privremene poslove unapređuje kva- sanje i rad stranim investitorima (multinacional- lifikacije na tržištu rada, što je od izuzetnog žele postaviti svoje zaposlenike / strance sa ko- snagu. nim kompanijama) koji na pozicije menadžera jima ne žele zasnovati radni odnos, i eventualno im neisplaćivati platu iz razloga što su ista lica već zaposlena na nekom drugom radnom mje- stu u kompaniji iste grupacije van Bosne i Hercegovine, a naročito ne žele zaključivati s me- nadžerima radni odnos na neodređeno vrijeme, obzirom na postojanje mandata u tačno odre- đenom trajanju. FBiH: PREPORUKA Na prvom mjestu, potrebno je uvesti mo- značaja za mlade kao i za nekvalifikovanu radnu FBiH i RS: PREPORUKA Klasifikacije djelatnosti u FBiH i RS su utvr- dile postojanje djelatnosti takvih agencija te ih „uvele“ u pravni i privredni prostor BiH. Neop- hodno je donošenje zakonskog okvira koji će definisati osnivanje i rad ovih agencija, čije po- stojanje će nesumnjivo pomoći u podizanju stope zaposlenosti u BiH, kao i u suzbijanju ra- da na crno. zasnivanja radnog odnosa, kao što je to pred- PRIJEDLOZI ZA IZMJENE U NACRTU NOVOG ZAKONA O RADU FBIH hodno je omogućiti da se sa menadžerima koji Definisanje instituta diskriminacije kao gućnost zaključenja menadžerskog ugovora bez viđeno u Zakonu o radu RS. Pored toga, neop- se imenuju na određeni mandat u trajanju dužem od 2 godine, može zaključiti ugovor o šireg i sveobuhvatnijeg pravnog pojma, koji se proteže na svako postupanje i ponašanje radu / menadžerski ugovor na određeno vri- poslodavca u odnosu na zaposlenika, te na slodavac nema obavezu zadržati istu osobu kao o pravima i obavezama zaposlenika jeme do isteka mandata, te da nakon toga po- zaposlenika i nuditi mu drugo radno mjesto. Rješavanje zakonske regulative u FBiH i RS po pitanju privremenog i povremenog zapošljavanja FBiH i RS: OTVORENO PITANJE Posljednjih godina rapidno raste potreba za najnovijom formom zapošljavanja u vidu privre- menog agencijskog posla, putem sve većeg broja privatnih agencija za zapošljavanje koje nude ovakve poslove. Ovi poslovi se smatraju od sve većeg značaja za one koji ulaze na trži- svaku odluku poslodavca kojom se odlučuje Član 9. stav 1 Nacrta zakona o radu FBiH (1) Diskriminacija iz člana 8. ovog zakona zabranjena je u odnosu na: a. uvjete za zapošljavanje i izbor kandidata za obavljanje određenog posla, b. uvjete rada i sva prava iz radnog odnosa, c. obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje, d. napredovanje u poslu i e. otkazivanje ugovora o radu. 69 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 70 Vijeće stranih investitora PREPORUKA Potrebno je revidirati član 8. i 9. Nacrta za- istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme na period duži od dvije go- kona o radu na način da diskriminacija radnika dine bez prekida, takav ugovor smatrat će se zi sa zapošljavanjem, izborom kandidata i u svim kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno“. treba da bude zabranjena u svim odnosima u ve- odnosima na radu i u vezi sa radom. U suprot- nom bi moglo značiti da je diskriminacija mogu- ća u slučajevima koji se ne mogu svrstati u one koji su taksativno navedeni članom 9. stav 1. Član 9. stav 2 Nacrta zakona o radu FBiH (2) Odredbe ugovora o radu za koje se utvrdi da su diskriminirajuće po nekom od osnova iz člana 8. ovog zakona, ništave su. PREPORUKA Imajući u vidu da se pojedina prava radnika ugovorom o radu na neodređeno vrijeme, ako PREPORUKA Potrebno je revidirati navedeni član 22. stav 3. Nacrta zakona o radu, kako slijedi: „Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugo- vor o radu na određeno vrijeme sa istim poslo- davcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme i na taj način ostvari 24 mjeseca rada u toku posljednje tri godine, sma- traće se da je zasnovao radni odnos na neodre- đeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije utvrđuju i posebnim odlukama poslodavca, a ne drugačije određeno“. njem godišnjeg odmora, korištenjem plaćenog/ slodavca da pravi „namjerne“ prekide između ništavosti takvih akata poslodavca u slučaju da kona o radu), a što je prilično česta pojava u samo ugovorom o radu (npr. u vezi sa korište- neplaćenog odsustva i dr), otvoreno je pitanje se utvrdi da su diskriminirajuće po nekom od osnova iz člana 8. S tim u vezi, trebalo bi izmije- niti i član 9. i u stavu 2, tako da su i odredbe ugo- vora o radu te odredbe opštih i pojedinačnih aka- ta poslodavca ništave, ukoliko se utvrdi da su dis- kriminirajuće po nekom od osnova iz člana 8. Ograničavanje zloupotrebe prekida iz- među dva ugovora o radu na određeno vrijeme u svrhu neuspostavljanja radnog odno- sa na neodređeno vrijeme / posebno defi- nisanje dužine trajanja radnog odnosa di- rektora – u skladu sa mandatom ukoliko isti traje duže od 2 godine. Član 22. stav 3 Nacrta zakona o radu FBiH Trenutno član 22. stav 3. Nacrta zakona o radu FBiH glasi: „Ako radnik izričito ili prećutno obnovi ugo- vor o radu na određeno vrijeme sa istim poslo- davcem, odnosno izričito ili prećutno zaključi s 70 Na ovaj način bi se spriječila zloupotreba po- dva ugovora o radu (član 23. tačka g Nacrta za- praksi, te bi se ujedno omogućio i ravnopravan položaj zaposlenika kod poslodavca koji obav- ljaju poslovnu djelatnost i u FBiH i RS. Usaglasiti zakonske propise u pogledu uračunavanja / neuračunavanja odmora u toku radnog vremena u puno radno vrijeme zaposlenika Trenutno se u skladu sa aktuelnim Zakonom o radu RS vrijeme odmora u toku radnog vre- mena računa u puno radno vrijeme zaposle- nika, dok se prema Zakonu o radu FBiH vrijeme odmora u toku rada ne uračunava u puno radno vrijeme zaposlenika. PREPORUKA Odredbu člana 44. stav 3 Nacrta zakona o radu je potrebno revidirati i harmonizirati sa Zakonom o radu RS čiji stav 3 člana 54. glasi: „Vrijeme odmora u toku radnog vremena uračunava se u puno radno vrijeme radnika“. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 71 BI J E L A K N JI G A Radi obezbjeđenja pravne sigurnosti i hijerarhije u primjeni propisa neophodno je osigurati usklađenost kolektivnih ugovora sa novim Zakonom o radu. PREPORUKA Izvršiti izmjenu člana 182. Nacrta zakona o radu tako da glasi: Obezbijediti provođenje obaveze usklađivanja kolektivnih ugovora sa Zakonom o radu i drugim (1) svi važeći kolektivni ugovori (opšti, gran- ski i pojedinačni) moraju se uskladiti sa ovim zakonom najkasnije u roku od šest mjeseci od zakonima iz oblasti radnih odnosa u određenim ro- dana stupanja na snagu ovog Zakona, rati utvrđivanje nevažećim odredbe kolektivnih đeni u roku iz stava 1. ovog člana, prestaje nji- kovima, pri čemu bi, u suprotnom, trebalo osigu- ugovora koji su u koliziji sa odredbama zakona. OTVORENO PITANJE (2) ukoliko kolektivni ugovori ne budu uskla- hova primjena. PREPORUKE INSTITUCIJA • Naknade plate zaposlenicima koji su na bolovanju i refundiranje istih naknada plata poslodavcima iz Fondova zdravstvenog osiguranja. • Usaglasiti propise kantona, entiteta i Brčko Distrikta u ovoj oblasti, a u pogledu visine naknade plate koju je poslodavac obavezan isplaćivati zaposlenicima na bolovanju, te iznosa koji se refundiraju poslodavcima iz Fondova zdravstvenog osiguranja na ime naknada plata za vrijeme bolovanja isplaćenih zaposlenicima. • • • • Parlament FBiH, Narodna skupština RS, Skupština Brčko Distrikta, entitetska resorna ministarstva, • zavodi zdravstvenog osiguranja. • Naknade zaposlenicama na porodiljskom odsustvu i refundiranje istih naknada poslodavcima. • Neophodno je usaglasiti kantonalne, entitetske i propise i praksu Brčko Distrikta, na način da se utvrdi jednaka osnovica za porodiljsku naknadu na svim nivoima u BiH te na čiji teret i u kojem periodu će se ista isplaćivati. • • • • • • Kolizija kolektivnih ugovora u FBiH sa Zakonom o porezu na dohodak FBiH i Zakonom o doprinosima FBiH. • Izmjenama Zakona o radu obezbijediti poslodavcima jednostavnije mehanizme i procedure izmjene i raskida kolektivnih ugovora. Usaglasiti Opći kolektivni ugovor sa Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o doprinosima kako ne bi dolazilo do njihovog različitog tumačenja i primjene. • Parlament FBiH, • Vlada FBiH, • entitetska ministarstva rada, • Udruženje poslodavca FBiH, • Savez samostalnih sindikata BiH. • Nepostojanje instituta menadžerskog ugovora u Zakonu o radu FBiH. • Uvesti mogućnost zaključivanja menadžerskog ugovora bez zasnivanja radnog odnosa, i da se sa menadžerima koji se imenuju na mandat duži od dvije godine može zaključiti ugovor o radu / menadžerski na određeno vrijeme do isteka mandata, te da nakon toga poslodavac nema obavezu zadržati osobu kao zaposlenika i nuditi mu drugo radno mjesto. • Parlament FBiH, • Vlada FBiH • Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH. Parlament FBiH, Narodna skupština RS, Skupština Brčko Distrikta, Skupštine kantona u FBiH, entitetska resorna ministarstva, • centri za socijalni rad. 71 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 72 Vijeće stranih investitora OTVORENO PITANJE • Rješavanje zakonske regulative u FBiH i RS po pitanju privremenog i povremenog zapošljavanja preko privatnih agencija za zapošljavanje. PREPORUKE • Neophodno je donošenje zakonskog okvira koji će definisati osnivanje i rad INSTITUCIJA • Parlament FBiH, • Vlada FBiH, privatnih agencija za zapošljavanje, čije postojanje će nesumnjivo pomoći u podizanju stope zaposlenosti u BiH, kao i u suzbijanju rada na crno. • Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH. o Definisanje instituta diskriminacije kao šireg i sveobuhvatnijeg pravnog pojma. o Potrebno je revidirati član 8. i 9. Nacrta zakona o radu, na način da diskriminacija radnika treba da bude zabranjena u svim odnosima na radu i u vezi sa radom. Izmijeniti odredbu člana 9. stav 2 na način da se pored ugovora o radu i odredbe drugih općih i pojedinačnih akata poslodavca kojim se reguliraju prava zaposlenika, mogu proglasiti ništavim ukoliko se utvrdi da su diskriminirajuće. o Parlament FBiH, o Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH. o Ograničavanje zloupotrebe prekida između dva ugovora o radu na određeno vrijeme u svrhu neuspostavljanja radnog odnosa na neodređeno vrijeme / posebno definisanje dužine trajanja radnog odnosa direktora čiji je mandat duži od 2 godine. o Potrebno je revidirati navedeni član 22. stav 3. Nacrta zakona o radu, na način da ukoliko radnik izričito ili prećutno zaključi s istim poslodavcem uzastopne ugovore o radu na određeno vrijeme, i na taj način ostvari 24 mjeseca rada u toku posljednje tri godine, smatraće se da je zasnovao radni odnos na neodređeno vrijeme, ako kolektivnim ugovorom nije drugačije određeno. o Parlament FBiH, o Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH. o Usaglasiti zakonske propise u pogledu uračunavanja / neuračunavanja odmora u toku radnog vremena u puno radno vrijeme zaposlenika. o Odredbu člana 44. stav 3 Nacrta zakona o radu je potrebno revidirati i uskladiti sa članom 54. stav 3 Zakona o radu RS-na način da se i u Federalnom zakonu o radu odmor zaposlenika u toku radnog vremena uračunava u puno radno vrijeme. o Parlament FBiH, o Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH. o Radi obezbjeđenja pravne sigurnosti i hijerarhije u primjeni propisa neophodno je osigurati usklađenost kolektivnih ugovora sa novim Zakonom o radu. o Izvršiti izmjenu člana 182. Nacrta zakona o radu na način da se svi važeći kolektivni ugovori moraju uskladiti sa ovim Zakonom u roku šest mjeseci, te ukoliko u tom roku ne budu usklađeni prestaje njihova primjena. o Parlament FBiH, o Vlada FBiH, o Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, o Udruženje poslodavca FBiH, o Savez samostalnih sindikata BiH. PRIJEDLOZI ZA IZMJENE U NACRTU NOVOG ZAKONA O RADU FBIH 72 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 73 BI J E L A K N JI G A 6.4. GRAĐEVINSKE DOZVOLE osnovu njih investitori mogu dobiti lokacijske uslove u optimalnim rokovima. UVOD U skladu sa izvještajem Svjetske banke „Doing Business 2013“ BiH se nalazi na 163. mjestu po jednostavnosti i brzini dobivanja gra- đevinskih dozvola, dok je prošle godine zauzi- mala 173. mjesto. Dakle, BiH je u pogledu građevinskih dozvola popravila svoj rezultat za 10 mjesta. Bolji plasman dolazi po najprije zbog toga jer su napravljene određene izmjene u za- konima kada je u pitanju procedura izdavanja građevinskih dozvola u oba entiteta, međutim u praksi su neprimjetna bilo kakva poboljšanja, pogotovo u efikasnosti i brzini izdavanja građe- Uspoređujući prethodne preporuke iz Bijele knjige može se zaključiti da je, bez obzira na promjene Zakona, još uvijek prisutan problem nedorečenih i neusuglašenih procedura, netran- sparentnog postupka i neefikasnog administra- tivnog kadra, koji bi pružio adekvatnu i pravo- vremenu podršku investitorima, kao i da u od- nosu na prethodno izdanje Bijele knjige nisu napravljeni znatniji pomaci u ovoj oblasti. ISKUSTVA: OTVORENA PITANJA I PREPORUKE vinskih dozvola. Neefikasna obrada zahtjeva* tetskih zakona postoje i kantonalni zakoni koji Neefikasna obrada zahtjeva koja se ogleda Još uvijek je problem u FBiH što pored enti- definiraju oblast dobivanja dozvola, što dodatno usložnjava procedure za investitore, tako da se iskustvo stečeno u jednoj općini ne može primi- jeniti na drugu općinu. Ovdje treba napomenuti da je trenutno va- FBiH i RS: OTVORENO PITANJE u rješenjima i postupcima koji su zavisni od te- ritorijalnog uređenja Federacije. Posebno se ovaj problem očituje kod velikih ulagača, tj. firmi od federalnog značaja. Zahtjev za građe- nje podnosi se Federalnom ministarstvu pro- žeći Zakon o prostornom planiranju i korištenju stornog uređenja, koje ga opet spušta na vine usvojen još 2006. godine, a kojim je stav- mišljenja, suglasnosti i slično, te ta procedura uređenju FBIH iz 2002. godine. Od tada je mi- (kanton i općina), traje i po nekoliko mjeseci, zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercego- ljen van snage dotadašnji Zakon o prostornom jenjan u pet navrata, pri čemu nije usklađen sa kantonalni i općinski nivo u smislu dobivanja kad nema rezervi u mišljenju na nižim nivoima tako je da sam postupak dobivanja urbanističke zakonskim rješenjima iz iste oblasti na nivou suglasnosti za objekt veoma neefikasan i spor. Zakona. Shodno tome, u formalnopravnom sličan procesima u FBiH, pa su samim tim i pro- kantona, niti je ikada sačinjen prečišćeni tekst smislu potrebno je, između ostalog, donijeti Postupak dobivanja dozvola u RS je dosta blemi isti, uz jednu veliku razliku: interakcija se novi Zakon o prostornom uređenju FBiH, koji bi odvija samo sa općinskim službama. Drugim ri- nižem, kantonalnom nivou i koji bi na bolji, su- davanje suglasnosti ili dozvole, općina utvrđuje bio usklađen sa zakonskim rješenjima na stavniji način uredio ovu oblast. U RS, također, nisu napravljeni znatni po- maci. Zakon o uređenju prostora i građenju nije unio suštinske promjene u odnosu na prethodni. Suština čitavog problema je u čestom ne- postojanju planova predviđenih Zakonom, odnosno u njihovoj nepotpunosti jer tek na ječima, kad se jednom podnese zahtjev za iz- da li je odobravanje objekta u njihovoj nadlež- nosti ili ne. Ako nije, općina će službeno dosta- viti zahtjev entitetskom ministarstvu. FBiH i RS: PREPORUKA Definirati jedinstven obrazac na kojem će niže instance, općina i kanton, dati svoje mišlje- 73 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 74 Vijeće stranih investitora nje (pozitivno ili negativno) o gradnji predmet- nog objekta kako bi se izbjegle nejasnoće tu- snosti o lokaciji vezane za infrastrukturu – elek- troenergetska suglasnost, komunalna suglas- mačenja njihovog mišljenja na nivou RS i nost, suglasnost lokalnog telekom-operatera, snosti ili dopune zahtjeva za stranku aplikanta. glasnost lokalnog elektroprijenosa. Jednom do- se općina ili kanton izjasnili samo da li daju ili operatera na kojoj se navede da u krugu u Federacije, u smislu traženja dodatnih sugla- Dakle, da se utvrdi jedan obrazac na kojemu bi uskraćuju mišljenje, bez davanja dodatnih obrazloženja, osim kada se uskraćuje. FBiH i RS: OTVORENO PITANJE Problem prespore obrade zahtjeva u FBiH i RS za izdavanje dozvola ostaje još uvijek prisu- tan. Postupanje prema investitorima razlikuje se od općine do općine. U manjim općinama gdje se bilježi manji priliv zahtjeva, službenici su spremniji pružiti podršku investitoru, dok se u razvijenim općinama zbog preopterećenosti duže čeka dozvola. Dodatno, neefikasna obrada zahtjeva se ogleda i u rješenjima i postupcima koji su zavi- sni od teritorijalnog uređenja Federacije. Dakle, kada društvo podnese zahtjev za građenje Fe- deralnom ministarstvu prostornog uređenja, ono ne postupa po tom zahtjevu već usmjeri društvo na kantonalni i općinski nivo u smislu dobivanja mišljenja, suglasnosti i slično, te ta procedura traje i po nekoliko mjeseci. Tako da je sam postupak dobivanja urbanističke sugla- snosti za objekt veoma neefikasan i spor. FBiH i RS: PREPORUKA Važno je imati stručan obrazovan i odgovo- ran kadar. U cilju poboljšanja efikasnosti bilo bi suglasnost zavoda za zaštitu spomenika te su- bivena suglasnost, od npr. nadležnog telekom kojem se gradi nema telekomunikacione infra- strukture u njihovom vlasništvu, te se daje su- glasnost za građenje određenog objekta, vrijedi godinu dana od dana izdavanja. Za svaki nare- dni objekt koji se gradi unutar industrijskog kruga moraju se ponovno tražiti iste suglasno- sti, iako je već ranije navedeno da npr. na pred- viđenom lokalitetu nema objekata koji su pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika, ni dale- kovoda ni telekomunikacione infrastrukture. FBiH i RS: PREPORUKA Uvesti jasnu i striktnu obavezu javnih komu- nalnih društava koji su vlasnici date infrastruk- ture da o njoj vode ažurnu evidenciju, te da u odgovarajućem roku obavijeste nadležno kan- tonalno, odnosno entitetsko Ministarstvo pro- stornog uređenja o svim promjenama na predmetnoj infrastrukturi. Obzirom na ovu oba- vezu, ne bi bilo nužno pribavljati novu suglas- nost komunalnih poduzeća za svaku aplikaciju za izdavanje građevinske dozvole, već bi se po- stojeća suglasnost poredila sa zadnjim promje- nama u katastru instalacija pri nadležnom ministarstvu. Novu suglasnost bi bilo nužno pri- bavljati isključivo ukoliko je od izdavanje pret- hodne suglasnosti došlo do promjena u katastru dobro oformiti i povezane elektronske baze, instalacija za konkretno komunalno poduzeće. trebnih zahtjeva. frastrukturu, bar na godišnjem nivou, kojom će koje će omogućiti bržu i lakšu obradu svih po- Tražena dokumentacija za urbanističku i građevinsku suglasnost je preobimna FBiH i RS: OTVORENO PITANJE Prilikom zahtjeva za izdavanje građevinske suglasnosti podnosioci su dužni dostaviti sugla- 74 Tražiti jedinstvenu suglasnost za prateću in- se obuhvatiti lokalitet industrijskog kruga na kojem se gradi objekt, te obavezati subjekte koji daju suglasnosti u smislu da je moraju dati najkasnije 7 dana od dana podnošenja zah- tjeva, kako se naši zahtjevi ne bi povlačili po ladicama dugi vremenski period. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 75 BI J E L A K N JI G A Nepovezanost i nedostatak suradnje državnih/ federalnih organa uprave sa državnim/javnim poduzećima čija se suglasnost traži pri dobivanju građevinske dozvole FBIH i RS: OTVORENO PITANJE Česti problemi nastaju u slučajevima kada FBiH i RS: OTVORENO PITANJE Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercego- vine propisuje obavezu plaćanja naknade za ko- rištenje gradskog građevinskog zemljišta, kao opću obavezu svih korisnika ovakvog zemljišta. komunalna poduzeća (Elektroprivreda, komu- Iako je iz naziva samog Zakona kao i prirode ljeznice), nemaju plan svojih instalacija (ovdje davca bila propisivanje ovakve obaveze samo nalno poduzeće, telekom-operateri, rudnici, že- je obaveza općinskih i kantonalnih propisa da ovo nametnu kao obavezu komunalnim poduzećima kroz propise koji se donose na tim ni- voima) pa nisu ni u mogućnosti izdati potrebne potvrde, odnosno uvjerenja. Ili u slučaju kada Elektroprivreda izda svoju suglasnost, a kasnije se uspostavi da napajanje nije moguće zbog ko- lizije sa instalacijama telekom-operatera i obr- nuto. Potrebno je da nadležni državni organ njegovih odredbi jasno da je namjera zakono- za lica koja namjeravaju graditi na takvom zemljištu, koji su podnosioci zahtjeva za izda- vanje dozvole za građenje. Međutim, nejasne odredbe članova 73., 74. i 75. navedenog Zako- na za posljedicu su imale neujednačeno tuma- čenje ovih odredbi u različitim općinama, kao i neusklađenost kantonalnih propisa o građenju širom FBiH. Tome je inherentna neusklađenost pravnih termina u različitim zakonima, a koji bi uprave raspolaže svim neophodnim informaci- trebali označavati iste pravne pojmove. duzeća upravljaju, odnosno da budu svjesni gdje ne definiraju ko su točno obveznici plaća- jama koja se tiču instalacija kojima državna po- njihovih kapaciteta i utjecaja na građevine čija se gradnja traži. FBiH i RS: PREPORUKA Nadalje, u RS i FBiH zakonske odredbe ni- nja naknade za pogodnost građevinskog zem- ljišta, u smislu razlikovanja lica koja namjeravaju graditi na građevinskom zemljištu u držav- nom vlasništvu, od lica koja grade na zemljištu Rješenje ovog problema je u aktivnosti na- u privatnom vlasništvu. Također, iz postojećih pripadaju – da se uspostave zajedničke baze knada plaća samo jednom i to prilikom prvobi- dležnog nivoa vlasti kojem državna poduzeća podataka, a što mi se moglo uraditi kroz promjenu postojećeg zakona o JP, odnosno uspo- zakonskih rješenja nije vidljivo da li se ova na- tne izgradnje ili prilikom svake izgradnje. Ujed- no, nije jasno ni kako i pod kojim uslovima in- stavljanjem nekog prijelaznog rješenja kojim bi vestitor ima pravo na umanjene navedene rente državnih poduzeća. Najbolje rješenje bi bilo da hodnog objekta na mjestu kojeg se gradi novi. tralnu bazu podataka, a da niži nivoi imaju oba- usklađenosti i neadekvatnosti postojećih zakon- skladu sa promjenama na terenu, dok bi i oni stavovi i tumačenja zakonskih odredbi na razli- se omogućila međusobna suradnja navedenih vlasti na nivou entiteta budu zadužene za cen- vezu dostavljanja i osvježenja tih podataka u imali pravo tražiti neophodne podatke od vlasti na nivou entiteta pri rješavanju zahtjeva na nižem nivou vlasti. Zakon nije dovoljno precizan kod plaćanja naknade za pogodnost građevinskog zemljišta (rente) za iznos rente plaćene prilikom izgradnje pret- Direktna negativna posljedica ovakve ne- skih rješenja jesu potpuno oprečni službeni čitim nivoima vlasti, ali i između više općina. Kao primjer možemo navesti odredbe Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo, koje nisu usklađene sa Zakonom o prostornom pla- niranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH, po- sebno u dijelu koji definira obaveze investitora 75 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 76 Vijeće stranih investitora u postupku izdavanja dozvole za građenje u smislu plaćanja rente. Kako oblast telekomunikacione infrastruk- ture nije definirana Zakonom u RS i FBiH, sho- dno tome u općinama ne postoji jasna proce- FBiH i RS: PREPORUKA Uskladiti odredbe relevantnih zakona na ni- voima RS i FBiH, njenih kantona i općina, kako u formalno-pravnom, odnosno terminološkom dura za pribavljanje dozvola u ovom segmentu, a i dalje je prisutan problem da je u pojedinim općinama potrebno 30-ak dana, a u drugim i do godinu dana za obradu svih dokumenta potreb- smislu, tako i u materijalnopravnom, suštin- nih za dobivanje dozvola za građenje objekata. kada, kako i za koga nastaje obaveza plaćanja gulirati dio koji se odnosi na objekte za koje nije knade. dijelu gdje se navode nadstrešnice. skom smislu. Neophodno je jasno propisati rente, kao i slučajeve oslobađanja od ove na- potrebno odobrenje za građenje, a posebno u U postupku izdavanja odobrenja za građenje Nedorečenost zakonskih odredbi objekata od javnog interesa kao dokaz o vlasni- RS i FBiH: OTVORENO PITANJE Situacija na teritoriji RS i dalje je nepromi- jenjena. Zakon o uređenju prostora i građenju ne poznaje termin linijska infrastruktura (tele- komunikacije, vodovod, el. vodovi, gasovod i dr.), odnosno ne obuhvata telekomunikacioni sektor i jasno ne definira linijsku infrastrukturu i mobilnu mrežu. Isto se odnosi i na propise FBiH. Također, u Zakonu je potrebno dodatno re- štvu nad zemljištem može se smatrati odluka Vlade koja se donosi na osnovu Zakona o eksproprijaciji. U Zakonu je ovaj dio nedorečen te ga je potrebno detaljnije obrazložiti. RS i FBiH: PREPORUKA Potrebno je u Zakonu detaljnije definirati pojam linijske infrastrukture te obuhvatiti i sek- tor telekomunikacija. OTVORENO PITANJE PREPORUKE o Neefikasna se obrada zahtjeva ogleda i u rješenjima i postupcima koji su zavisni od teritorijalnog uređenja entiteta. o Definirati jedinstveni obrazac na kojem će niže instance, općina i kanton, dati svoje mišljenje (pozitivno ili negativno) o gradnji predmetnog objekta kako bi se izbjegle nejasnoće tumačenja njihovog mišljenja na nivou entiteta. o Općine u FBiH i RS. o Problem prespore obrade zahtjeva u FBiH i RS za izdavanje dozvola ostaje još uvijek prisutan. Postupanje prema investitorima razlikuje se od općine do općine. o Važno je imati stručan obrazovan i odgovoran kadar. U cilju poboljšanja bilo bi dobro oformiti i povezane elektronske baze koje će omogućiti bržu i lakšu obradu svih potrebnih zahtjeva. o Općine u FBiH i RS. • Dokumentacija za urbanističku i građevinsku suglasnost je preobimna. • Jedinstvena suglasnost za prateću infrastrukturu, bar na godišnjem nivou, kojom će se obuhvatiti lokalitet indu- • Ministarstvo prostornog uređenja FBiH. • Neefikasna obrada zahtjeva 76 INSTITUCIJA Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 77 BI J E L A K N JI G A OTVORENO PITANJE PREPORUKE strijskog kruga na kojem se gradi objekt, te obavezati subjekte koji daju INSTITUCIJA suglasnosti, u smislu da je moraju dati najkasnije 7 dana od dana podnošenja zahtjeva. • Nepovezanost i nedostatak suradnje državnih/federalnih organa uprave sa državnim / javnim poduzećima čija se suglasnost traži pri dobivanju građevinske dozvole. • Rješenje ovog problema je u aktivnosti nadležnog nivoa vlasti kojem državna poduzeća pripadaju – da se uspostave zajedničke baze podataka, a što mi se moglo uraditi kroz promjenu postojećeg Zakona o JP, odnosno uspostavljanjem nekog prelaznog rješenja kojim bi se omogućila međusobna suradnja navedenih državnih poduzeća. • Nadležni državni i federalni organi uprave, • javna poduzeća u FBiH i RS. • Zakon nije dovoljno precizan kod plaćanja naknade za pogodnost građevinskog zemljišta (rente). • Uskladiti odredbe relevantnih zakona na nivoima FBiH i njenih kantona, kako u formalnopravnom, odnosno terminološkom smislu, tako i u materijalnopravnom, suštinskom smislu. • Ministarstvo prostornog uređenja FBiH. • Nedorečenost zakonskih odredbi. • Potrebno je u Zakonu detaljnije definirati pojam linijske infrastrukture te obuhvatiti i sektor telekomunikacija. • Zakonodavna i izvršna vlast u FBiH i RS. 77 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 78 Vijeće stranih investitora 6.5. OKOLINSKE DOZVOLE UVOD Okolinskom dozvolom se propisuju mjere i vole na federalnom nivou, složen i kompleksan proces. Kontinuiranim unaprjeđenjima i ulaganjima stranih investitora, modernizacijom i automati- aktivnosti koje se mogu primijeniti u proizvod- zacijom procesa grade se nova postrojenja ili vanje nastanka zagađivanja na izvoru i bolje ćih postrojenja s ciljem smanjenja negativnog nom procesu, a koje su fokusirane na sprječaupravljanje prirodnim resursima. Kada su u pitanju praktični aspekti izdavanja okolinskih dozvola, u BiH je situacija vrlo kom- pleksna, tim više što: - zakonske odredbe i standardi propisani za- konima veoma često nisu primjenjivani u praksi, - federalni Zakon o zaštiti okoliša i kantonalni zakoni nisu harmonizirani, - nema razvijenih procedura o načinu pro- dužetka okolišne dozvole po njenom isteku (nije propisano ni Zakonom o okolišu niti u pratećim propisima), - zahtjev za izdavanje okolinske dozvole pogoni, ili vrše znatne izmjene u radu postoje- utjecaja na okoliš poštujući principe održivog razvoja. U skladu sa gore navedenim, neophodno je u postupku procjene utjecaja na okolinu uklju- čiti zainteresirane organe na kantonalnom i fe- deralnom nivou, te sistem predaje-dobivanja okolinskih dozvola unaprijediti, poboljšati efi- kasnost obrade pojedinačnih zahtjeva kroz pod- sticaj investitorima da se informiraju o svim dozvolama potrebnim za realizaciju investicije, kako bi imali informacije o najboljim raspoloži- vim tehnikama koje su okolinsko prihvatljive i ekonomski isplative. Važno je procijeniti prioritete koji će približiti ekološku politiku i zakonodavstvo za unaprje- podnosi sam investitor koji često nije svje- đenje programa dobivanja okolinskih dozvola, /federalna), a nije ni svjestan zakonskih unutrašnjeg tržišta. cije gdje investitor koji podnese zahtjev za sadašnja iskustva u procesu dobivanja okolin- sti, čeka i do godinu dana te onda dobije nim problemima na koje su podnosioci zahtjeva stan pod čijom je nadležnošću (kantonalna obaveza. Veoma često se dešavaju situa- okolinsku dozvolu kantonalnom nivou vla- obavijest da je nadležnost za izdavanje njegove dozvole na federalnom nivou, - nije harmoniziran sistem za izdavanje okolinskih dozvola na nivou FBiH, - prisutan je i problem višestrukog nivoa nadležnosti i neusuglašenosti federalnog i kantonalnog ministarstva, kao i neusugla- šenost inspekcija, jer ekološka politika je bitan element stvaranja S tim ciljem, u nastavku će biti obrađena do- skih dozvola na federalnom nivou, sa konkret- nailazili i sa prijedlogom mjera za poboljšanja i preporukom za njihovo rješavanje, kako bi u praksi imali efektniji sistem dobivanja okolin- skih dozvola i unaprijeđen proces realizacije svih preporuka i realizacionih programa određenih izdatim okolinskim programom. Integriranim pristupom se podržava i omo- gućava održiv socijalni i privredni razvoj, po- - okolinske dozvole razlikuju se od kantona boljšava se kvaliteta življenja stanovništva u Također, pokretanje je upravnog postupka za okolinu, već i za dugoročni uspjeh unutra- do kantona. izdavanja okolinskih dozvola u Federaciji BiH, od samog Zahtjeva za izdavanje okolinske doz- 78 općinama, podiže svijest razumijevanja i poštovanja prirode, što nije od životne važnosti samo šnjeg tržišta. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 79 BI J E L A K N JI G A ISKUSTVA: OTVORENA PITANJA I PREPORUKE mogućnost razmatranja e-dozvola (elek- tronskih dozvola).7 Transparentnost javnih rasprava Teškoće prilikom snimanja nultog stanja Neefikasna je transparentnost javnih ra- Osnovu za svako istraživanje okoliša na odre- FBiH: OTVORENO PITANJE sprava, koja se ogleda u sporoj obradi zahtjeva za okolinsko upravljanje, u ovisnosti o teritori- jalnom uređenju Bosne i Hercegovine. Na pri- FBiH: OTVORENO PITANJE đenom prostoru mora predstavljati detaljna ana- liza postojećeg stanja. Samo detaljno poznava- nje nultog stanja životne sredine može poslužiti mjer Sisecam soda Lukavac je objekt od fede- kao osnova na koju se mogu realno preslikavati Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Ci- pogledu negativnih posljedica i potrebnih mjera ralnog značaja i kao takav je pod ingerencijom klus razmatranja plana aktivnosti, od predaje pa do dobivanja okolinske dozvole u konačnici traju veoma dugo (po nekoliko mjeseci). Sve navedeno ima negativan utjecaj u tehničkom i financijskom smislu na investitora. FBiH: PREPORUKA svi budući odnosi i donijeti ispravni zaključci u zaštite. Stoga je nužno izraditi Studiju o zagađe- nosti u nultom stanju koja obrađuje stanje okoli- ša na danoj lokaciji, popis mjesta nastanka i kvanti- tativne i kvalitativne karakteristike svih otpad- nih tokova (otpad, buka, emisije u rak, otpadne vo- de), uz prikaz emisionih mjesta na mapi lokacije. Međutim teškoće koje se javljaju prilikom Da bi se ovaj tip problema riješio potrebno snimanja nultog stanja za određena područja su - poziv za javnu raspravu o planu aktivnosti - nedostatak podataka o imisijama na odre- je omogućiti sljedeće: smanjiti na najmanji mogući rok, maksimalno 10 - 15 dana (pogledati Zakon koji je donesen u RS-u), - rokove za slanje primjedbi na izrađeni plan aktivnosti (koji su već čitali kompetentni uposlenici u Ministarstvu), trebali bi da budu 7 dana od dana objavljivanja na in- ternetskoj stranici Ministarstva, - u cilju transparentnosti i mogućnosti skraćivanja gore navedenih rokova, Ministar- stvo bi trebalo da omogući preuzimanje dokumenata elektronskim putem, kao i slanje primjedbi i sugestija putem e-mail adrese ovlaštenim osobama, - Vlada bi trebala da u što kraćem roku iz- mjeni Pravilnik o izdavanju dozvola, u kojem će jasno definirati područje pri- mjene integrirane okolinske dozvole kao i 7 sljedeća: đenim područjima (općina, kantona), - problem postojanja više emitera (pravnih subjekata) i nedostatak podataka o njiho- vom utjecaju na lokaciju, - nepostojanje podataka o udjelu pojedinačnih emitera na ukupnu imisiju na danoj lokaciji, - nepostojanje imisionih stanica sa snimanje kvaliteta zraka za naseljena područja. FBiH: PREPORUKA S obzirom na to da se plan aktivnosti opera- tera ne može predati bez navedene Studije o zagađenosti u nultom stanju, preporuka bi išla u smjeru da nadležno Ministarstvo okoliša i tur- izma FBiH preko nadležnih kantonalnih i lokal- nih vlasti poduzme nužne mjere za otklanjanje navedenih prepreka. Republika Hrvatska je donijela uredbu da će od 01.07.2013. godine zaokružiti program koji će omogućivati elektronsko izdavanje građevinskih dozvola (a neke županije već su počele sa izdavanjem ovih dozvola), plan imaju i za sve dozvole koje će omogućiti da investitor ne gubi dragocijeno vrijeme za dozvole. 79 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 80 Vijeće stranih investitora Apliciranje na javni konkurs Fonda za zaštitu okoliša FBiH: OTVORENO PITANJE Aplikant koji se prijavi na javni konkurs koji je objavio Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, može na jedan program konkurisati samo sa jednim projektom. FBiH: PREPORUKA Smatramo da aplikantima koji ulažu veća sredstva u Fond za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine treba omogućiti da mogu aplicirati na jedan program sa više projekata. Ukinuti naknade za operatere kod kojih su emisije unutar graničnih vrijednosti FBiH: OTVORENO PITANJE Naknada za zagađivače zraka se plaća bez obzira na činjenicu da li su emisije unutar ili izvan graničnih vrijednosti. FBiH: PREPORUKA Dopuniti Uredbu o vrstama naknada i krite- rijima za obračun naknada za zagađivače zraka (Sl. n. FBiH, br.66/11), na način da se operatori oslobode plaćanja naknade kada se ustanovi da su emisije unutar graničnih vrijednosti. Definisati granične vrijednosti za postojeća postrojenja FBiH: OTVORENO PITANJE U relevantnim pravilnicima nisu definirane granične vrijednosti za postojeća postrojenja, odnosno postrojenja koja su u fazi prilagođava- nja najboljim raspoloživim tehnikama i granič- nim vrijednostima emisija. Također, rok za postupno smanjenje emisija i za usuglašavanje postojećih postrojenja sa najboljim raspoloži- vim tehnikama je veoma kratak. FBiH: PREPORUKA U Pravilniku o graničnim vrijednostima emi- sije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl. 80 n. FBiH, br. 12/05)) i Pravilniku o graničnim vri- jednostima emisije zagađajućih materija u zrak (Sl. n. FBiH, br. 12/05) treba definirati granične vrijednosti za postojeća postrojenja. Također, u okolinskim dozvolama dati granične vrijednosti za period prilagođavanja, koje moraju biti nešto blaže u odnosu na granične vrijednosti definirane u Pravilnicima koje važe za nova postroje- nja, ili za postrojenja koja su usuglašena sa najboljim raspoloživim tehnikama. Potrebno je definirati realne rokove za implementaciju pro- jekata iz oblasti zaštite okoliša. Jasno definirati nivo kisika u otpadnim plinovima FBiH: OTVORENO PITANJE U relevantnim pravilnicima nije definiran nivo kisika u otpadnim plinovima koji služi za svođenje parametara na Nm3 – zbog nedosta- tka ovog podatka ne mogu se jednoznačno odrediti koncentracije polutanata u dimnim pli- novima. FBiH: PREPORUKA U Pravilniku o graničnim vrijednostima emi- sije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl. n. FBiH, br. 12/05) i Pravilniku o graničnim vri- jednostima emisije zagađajućih materija u zrak (Sl. n. FBiH, br. 12/05) treba jasno definirati nivo kisika u otpadnim plinovima. Jasno definirati ko vrši Program monitoringa otpadnih voda FBiH: OTVORENO PITANJE Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne ka- nalizacije („Službene novine FBiH“ br. 4/12) de- finirani su osnovni parametri kvaliteta otpadnih voda, ali ne i specifični parametri, npr. u slučaju proizvodnje gvožđa i čelika. Uredbom nije jasno definirano ko će vršiti izradu Programa monito- ringa otpadnih voda. Uredbom nisu definirane stavke Programa monitoringa, iz kojih bi se ta- Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 81 BI J E L A K N JI G A kođer moglo vidjeti ko je ovlašten da vrši izradu Plan monitoringa. – npr. okolinska dozvola koju izda nadležno Fe- deralno ministarstvo – ne dostavlja se po služ- benoj dužnosti ostalim vladinim institucijama, FBiH: PREPORUKA Potrebno je jasno definirati čija je obaveza izrada Programa monitoringa otpadnih voda (da li ovlaštene laboratorije, operatera, ili obje strane zajedno). Također je potrebno jasno definirati stavke Programa monitoringa otpadnih voda. Neusklađenost rada nadležnih institucija npr. Agenciji za vode i Fondu za zaštitu okoliša, nego je operater dužan da dostavi ovaj dokument. FBiH: PREPORUKA Povećati kooperativnost nadležnih vladinih institucija i uvesti sistem dostavljanja okolinskih dozvola i rješenja po službenoj dužnosti ostalim FBiH: OTVORENO PITANJE Veliki problem operaterima predstavlja ne- relevantnim vladinim institucijama. usklađenost rada nadležnih vladinih institucija OTVORENO PITANJE PREPORUKE INSTITUCIJA • Neefikasna transparentnost javnih rasprava koja se ogleda u sporoj obradi Zahtjeva za okolinsko upravljanje. Ciklus razmatranja plana aktivnosti, od predaje pa do dobivanja okolinske dozvole, u konačnici traju veoma dugo što ima negativan utjecaj u tehničkom i financijskom smislu na investitora. • Potrebno je poziv za javnu raspravu o planu aktivnosti smanjiti na najmanji mogući rok, kao i rokove za slanje primjedbi na izrađeni plan aktivnosti. Ministarstvo bi trebalo da omogući preuzimanje dokumenata elektronskim putem, kao i slanje primjedbi i sugestija putem e-mail adrese. Vlada bi trebala da izmjeni Pravilnik o izdavanju dozvola, u kojem će jasno definirati područje primjene integrirane okolinske dozvole kao i mogućnost razmatranja e-dozvola. • Vlada FBiH, • Ministarstvo okoliša i turizma FBiH. • Teškoće koje se javljaju prilikom snimanja nultog stanja za određena područja su sljedeća: • Obzirom da se plan aktivnosti operatera ne može predati bez Studije o zagađenosti u nultom stanju, nadležno bi Ministarstvo okoliša i turizma FBiH trebalo poduzeti mjere za otklanjanje navedenih prepreka. • Ministarstvo okoliša i turizma FBiH. - nedostatak podataka o imisijama na određenim područjima, - problem postojanja više emitera i nedostatak podataka o njihovom utjecaju na lokaciju, - nepostojanje podataka o udjelu pojedinačnih emitera na ukupnu imisiju na danoj lokaciji, - nepostojanje imisionih stanica sa snimanje kvaliteta zraka za naseljena područja. 81 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 82 Vijeće stranih investitora OTVORENO PITANJE PREPORUKE INSTITUCIJA • Aplikant koji se prijavljuje na Javni konkurs koji je objavio • Za aplikante koji ulažu veća sredstva u Fond treba omogućiti da mogu apli- • Fond za zaštitu okoliša FBiH. • Naknada za zagađivače zraka se plaća bez obzira na činjenicu da li su emisije unutar ili izvan graničnih vrijednosti. • Osloboditi operatora plaćanja naknade kada se ustanovi da su emisije unutar graničnih vrijednosti. • Vlada FBiH. • U relevantnim pravilnicima nisu definirane granične vrijednosti emisije u zrak za postojeća postrojenja, odnosno postrojenja koja su u fazi prilagođavanja najboljim raspoloživim tehnikama i graničnim vrijednostima emisija. • Izmijeniti postojeće relevantne pravilnike na način da se definiraju granične vrijednosti emisije u zrak za postojeća postrojenja, odnosno postrojenja koja su u fazi prilagođavanja najboljim raspoloživim tehnikama i graničnim vrijednostima emisija. U okolinskim dozvolama treba dati granične vrijednosti za period prilagođavanja, koje moraju biti nešto blaže u odnosu na postojeće granične vrijednosti. Potrebno je definirati realne rokove za implementaciju projekata iz oblasti zaštite okoliša. • Ministarstvo okoliša i turizma FBiH. • Nije definiran nivo kisika u otpadnim plinovima koji služi za svođenje parametara na Nm3 – zbog nedostatka ovog podatka se ne mogu jednoznačno odrediti koncentracije polutanata u dimnim plinovima. • Jasno definirati nivo kisika u otpadnim plinovima u odgovarajućim pravilnicima. • Ministarstvo okoliša i turizma FBiH. • Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije definirani su osnovni parametri kvaliteta otpadnih voda, ali ne i specifični parametri. Uredbom nije jasno definirano ko će vršiti izradu Progra- • Jasno definirati čija je obaveza izrada Programa monitoringa otpadnih voda (da li ovlaštene laboratorije, operatera, ili obje strane zajedno). Jasno definirati stavke Programa monitoringa otpadnih voda. • Vlada FBiH. Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH, na jedan program može konkurisati samo jednim projektom ma, kao ni stavke Programa monitoringa, iz kojih bi se također moglo vidjeti ko je ovlašten da vrši izradu Plan monitoringa. 82 cirati sa više projekata na jednom programu. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 83 BI J E L A K N JI G A OTVORENO PITANJE • Neusklađenost rada nadležnih institucija – dokument koji izda jedno Federalno ministarstvo, npr. Okolinska dozvola – ne dostavlja se po službenoj dužnosti ostalim vladinim institucijama, npr. Agenciji za vode i Fondu za zaštitu okoliša, nego je operater dužan da dostavi ovaj dokument. PREPORUKE • Uvesti sistem dostavljanja dozvola i rješenja po službenoj dužnosti ostalim vladinim institucijama. INSTITUCIJA • Ministarstvo okoliša i turizma FBiH. 83 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 84 Vijeće stranih investitora 6.6. KONCESIJE UVOD Ulaganje se kapitala u infrastrukturu, pose- nizacionoj i pravno-političkoj kompleksnosti. Međutim, oba entitetska zakona su od njihovog usvajanja do danas pretrpjela nekoliko izmjena i dopuna, čime je prvobitna usklađenost naru- bno u oblasti prijevoza, energije, komunikacija šena. Ipak, bitno je naglasiti da je novi Nacrt preduslova za jačanje pozicije BiH u vezi s inte- parlamentarnu proceduru, dok se Nacrt zakona i vodne ekonomije javlja kao jedan od osnovnih gracijom u EU. Nesporno je da privlačenje stra- nih investicija zahtjeva i efikasan pravni sistem. Ipak, kompleksnost političko-teritorijalnog ure- đenja BiH za posljedicu često ima neujednačeno pravno regulisane oblasti, a koje su značajne za realizaciju prethodno navedenih projekata i ostvarivanje ciljeva uspješne integracije. Ilu- strativan primjer prethodno navedenog je upravo sistem koncesija u BiH. Kada govorimo o stranim investicijama i na- stojanjima države da osigura priliv stranog ka- pitala, koncesije se javljaju kao posebno privlačan oblik realizacije kompleksnih infra- strukturalnih projekata, posebno jer mogu za- dovoljiti interese kako same države, tako i investitora. S tim u vezi, 2002. godine u BiH je donesen set zakona kojima se materija konce- sija reguliše na državnom i entitetskom nivou. Odnosni set zakona obuhvata sljedeće propise: • Zakon o koncesijama BiH ("Službeni list BiH", br. 32/02 i 56/04), zakona o koncesijama RS usvojen i upućen u o koncesijama FBiH trenutno nalazi u parlamen- tarnoj proceduri. U svakom slučaju primjetno je da set propisa koji regulišu oblast koncesija nije u potpunosti usklađen sa propisima i direkti- vama EU. Nadalje, postoji nejasan odnos između javno- privatnog partnerstva, s jedne strane i konce- sija s druge strane. Konkretno, prema Zakonu o javnom privatnom partnerstvu u RS (''Služ- beni glasnik RS'', br. 59/09) ugovorna forma javno-privatnog partnerstva može biti koncesija te se u tom slučaju javno-privatno partnerstvo treba provesti u skladu sa odredbama relevantnog Zakona o koncesijama. Sa druge strane, Zakon o javno-privatnom partnerstvu još uvijek nije usvojen na nivou FBiH, s tim da su u nekim kantonima usvojeni kantonalni zakoni. Imajući u vidu nedovoljno razvijen pravni okvir, projekti u oblasti javno- privatnog partnerstva u FBiH se uglavnom rea- liziraju uz pomoć postojećeg zakonodavstva o • Zakon o koncesijama FBiH ("Službeni list koncesijama. • Zakon o koncesijama RS ("Službeni list koncesija istovremeno, ne samo da rezultira FBiH", br. 40/02 i 61/06), RS", br. 25/02, 91/06 i 92/09) te • Kantonalni zakoni o koncesijama usvojeni u nekim kantonima FBiH. Načelno, predmetni zakonodavni okvir je upotpunjen i dokumentom o politici dodjele koncesija, kojim je predviđena dinamika do- djele koncesija u entitetima. Izvorno su propisi na državnom i entitet- skom nivou predviđali gotovo identična rješe- nja, čime je stvoren harmoniziran sistem koncesija na teritoriji BiH, uprkos njenoj orga- 84 Postojanje različitih pravnih režima u oblasti pravnom nesigurnošću, već također predstavlja ozbiljnu prepreku za realizaciju projekata u oči- ma potencijalnih investitora, posebno na podru- čjima na kojima se primjenjuju više zakona o koncesijama (kao što je to FBiH). U praksi je primjetan manji obim aktivnosti u FBiH u pore- đenju sa RS, te se čini se da je većina koncesija na teritoriju BiH dodijeljena u RS. U vezi s gore navedenim, u tekstu ispod su identifikovani nedostatci zakona o koncesijama na državnom i entitetskom nivou, na koje uka- zuju članice VSI-a za 2012 godinu. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 85 BI J E L A K N JI G A ISKUSTVA: OTVORENA PITANJA I PREPORUKE Definisanje pojma koncesionara BiH, RS i FBiH: OTVORENO PITANJE Pojam koncesionara, na način na koji je defi- nisan u relevantnim propisima, ostavlja moguć- nost otežavanja položaja lica kojima se konce- sije dodjele, pogotovo kada su u pitanju strana pravna lica. Naime, sva tri zakona o koncesijama nazna- čavaju da regulišu pitanja dodjele koncesija “do- maćim i stranim pravnim licima“ (član 1. Zakona o koncesijama BiH, član 1. Zakona o koncesijama RS i član 1. Zakona o koncesijama FBiH), ali u definiciji koncesionara (član 3. Zakona o kon- cesijama BiH, član 5. Zakona o koncesijama RS i član 4. Zakona o koncesijama FBiH) naglaša- vaju da je to „pravno lice osnovano u skladu sa BiH, RS i FBiH: PREPORUKA Potrebno je preciznije definisati vremenski rok u kome (strano) pravno lice, nakon dodjele koncesije / potpisivanja ugovora o koncesiji, treba da osnuje domaće pravno lice i preciznije definisati pojam „koncesionar“, na način da se eksplicitno definišu i ove situacije. Procedura dodjele koncesije BiH, RS i FBiH: OTVORENO PITANJE Procedura dodjele koncesije, pogotovo dio koji se odnosi na javni poziv / tender, nije pot- puno precizno definisana u sva tri navedena za- kona. Ovo se posebno odnosi na dio postupka od odobrenja javnog poziva do same dodjele koncesije (čl. 21. do 25. Zakona o koncesijama BiH, čl. 23. do 27b. Zakona o koncesijama RS i čl. 24. do 28. Zakona o koncesijama FBiH). Ovo ostavlja mogućnost nastanka velikog broja pra- zakonima BiH / RS / FBiH u vlasništvu domaćeg ktičnih problema nakon odobrenja javnog po- tri navedena zakona nema precizne odredbe o đenom licu. i / ili stranog pravnog lica“. Međutim, nijedan od načinu na koji se ova pitanja rješavaju u praksi. U praksi su česte situacije da se koncesija dodjeli stranom pravnom licu, koje je onda u obavezi da osnuje domaće pravno lice koje će koncesiju “preuzeti“ i izvršavati potpisani ugo- vor o koncesiji. Praktične negativne posljedice se svode na mogućnosti otežavanja položaja stranog prav- nog lica kome je dodijeljena koncesija i mnogih praktičnih nedoumica, pogotovo: • kod mogućeg aneksiranja već potpisanog ugovora (aneksiranje inicijalnih ugovora o koncesijama je vrlo često u praksi jer su obično inicijalni ugovori vrlo okvirni te ih je kasnije potrebno dodatno precizirati), • u postupku „prenosa“ koncesija sa stranog pravnog lica na domaće pravno lice u nje- govom vlasništvu (kada je obavezan da osnuje domaće pravno lice, u kom trenu- tku se domaće pravno lice može smatrati koncesionarom, itd). ziva do trenutka dodjele koncesije tačno odreBiH, RS i FBiH: PREPORUKA Potrebno je definisati precizne rokove za svaki korak procesa dodjele koncesije i precizno definisati obaveze svih strana u ovom procesu (dokumentacija koja se predaje, kome se pre- daje, ko odlučuje, u kom roku, itd). Samoinicijativna ponuda FBiH i RS: OTVORENO PITANJE Dodjela koncesija putem samoinicijativne ponude je omogućena kako na državnom (član 25. Zakona o koncesijama BiH), tako i na entitetskom nivou (članovi 28. Zakona o koncesi- jama FBiH i 26. Zakona o koncesijama RS). Postupak dodjele koncesija na osnovu samoini- cijativne ponude podrazumijeva da ponuđač na- dležnom organu podnese prijedlog za dodjelu koncesije u slučaju kada za predmetnu konce- siju nije raspisan javni poziv. Stoga, samoinici- jativna ponuda daje mogućnost privatne inicija- 85 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 86 Vijeće stranih investitora tive investitorima i u svakom slučaju je poželjan element sistema koncesija. Međutim, postoji nekoliko problema za inve- kako bi se što bolje pripremio i vodio postupak dodjele koncesija. bitno je istaći da navedeni postupak nije regu- Nepostojanje mogućnosti da financijske institucije preuzimu projekte u postojećim zakonskim rješenjima lje, sam postupak nije precizno i detaljno reguli- Relevantnim Zakonima o koncesijama nisu stitore u vezi sa postupkom dodjele koncesija na osnovu samoinicijativne ponude. Prije svega, lisan na isti način entitetskim zakonima. Nada- san postojećim zakonskim okvirima (posebno u pogledu uslova, rokova, situacija kada postoji jedan ponuđač u odnosu na situaciju kada po- stoji više ponuđača i sl.). Također, samoinicija- tivna ponuda može rezultirati nedostatkom stvarne konkurentnosti cijena kao posljedica nepotpuno otvorenog konkurentnog procesa, te dovesti u pitanje osnovna načela transparentnosti i jednakog tretmana. FBiH i RS: PREPORUKA Imajući u vidu činjenicu da trenutni Nacrti zakona o koncesijama u oba entiteta predviđaju znatne izmjene i dopune koje se odnose na sa- moinicijativnu ponudu, te ukoliko budu usvojeni RS i FBiH: OTVORENO PITANJE predviđena prava da finansijske institucije preu- zmu (step-in right) projekte koje finansiraju i za koje su dodijeljene koncesije, kao ni moguć- nost daljeg prenošenja ovih projekata na druge subjekte (privredna društva koja se bave spe- cifičnom koncesionom djelatnosti). Prenos odgovarajuće koncesije je moguć samo uz odobrenje nadležnih Komisija za kon- cesije. Izuzetak je Zakon o koncesijama Fede- racije BiH prema kojem takvo odobrenje nije potrebno za koncesije koje finansiraju međuna- rodne finansijske organizacije čija je BiH čla- nica. To može predstavljati prepreku razvoju pro- jekata iz obnovljivih izvora energije, s obzirom i stupe na snagu, nužno je uskladiti propise u da finansijske institucije mogu biti nespremne i efikasan sistem dodjele koncesija koji je pri- gućnost preuzimanja projekata i ugovora o kon- ovoj oblasti kako bi se uspostavio jednostavan stupačan investitorima. U svakom slučaju, poželjno je koncipirati sa- moinicijativnu ponudu u skladu sa opšteprihva- ćenim rješenjima kao što su npr. rješenja pred- viđena UNCITRAL Model Zakonom o finansira- nju privatnih projekata i Uputstvom za pri8 mjenu navedenog zakona9. Detaljne aspekte odnosnih procedura je potrebno dodatno regu- lisati podzakonskim aktima. Na koncu, a budući da je u postupku dodjele finansirati projekte u kojima im nije data mo- cesiji, u slučaju da koncesionar ne ispunjava ugovorne obaveze. Dodatno, činjenica je da će (u slučaju da ini- cijalni koncesionar nije u mogućnosti da nastavi iskorištavanje koncesionih dobara) finansijske institucije (kao finansijeri) biti te koje će naj- vjerovatnije prve preuzeti koncesioni projekat. Međutim, teško je zamisliti situaciju u kojoj će finansijske institucije biti te koje će koncesioni projekat nastaviti do kraja perioda predviđenog koncesija neosporan značaja i doprinos nadlež- u koncesionom ugovoru. Naime, osnovna dje- zivnijoj podršci i osposobljavanju javnog sektora koncesionim djelatnostima. One ne raspolažu nih državnih organa, potrebno je raditi na inten- latnost finansijskih institucija nije da se bave 8 Članovi 20-23 UNCITRAL Model Legislative Provisions on Privately Financed Infrastructure dostupan na: 9 UNCITRAL Legislative Guide on Privately Financed Infrastructure Projects dostupan na: http://www.uncitral.org/pdf/english/texts/procurem/pfip/model/0390621_Ebook.pdf. http://www.uncitral.org/pdf/english/texts/procurem/pfip/guide/pfip-e.pdf. 86 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 87 BI J E L A K N JI G A znanjem i tehnologijom za obavljanje konkre- tne koncesione djelatnosti, i za pretpostaviti je tog statusa nemaju precizno definisana mjerila koja bi unaprijed proučila i, prije ulaska u pro- da im nije cilj da koncesioni projekat preuzmu i ces i izlaganja troškovima, znala barem okvirno kraja perioda ugovorenog sa inicijalnim konce- Naime, Zakon o koncesijama RS (član 27v.) nastave obavljati koncesionu djelatnost do sionarom. Kada se desi da finansijske institucije preu- zmu koncesione projekte, rezultat je nemoguć- nost inicijalnog koncesionara da nastavi obav- ljanje koncesione djelatnosti. Dakle, finansijske da li mogu da zadovolje traženi kriterij. definiše da: „Strateški partner može biti do- maće ili strano privredno društvo koje svojom investicijom ili tehničkim rješenjem značajno unapređuje djelatnost od opšteg interesa, čime doprinosi sigurnosti zadovoljenja potreba kori- institucije koncesione projekte preuzimaju da bi snika u Republici Srpskoj i ostvaruje dobit“. i njihov je krajnji cilj da koncesioni projekat što je moguće preciznije definisati uslove pod zaštitile svoje interese (sredstva koja su uložile) “prebace” na neki drugi subjekat, koji je (za razliku od finansijske institucije) kadrovski / stručno / tehnički "osposobljen" da se bavi kon- cesionom djelatnošću. RS i FBiH: PREPORUKA Potrebno je izmijeniti Zakone o koncesijama na svim nivoima na način da se: • predvidi mogućnost da finansijske institucije preuzmu koncesione projekte, • definiše precizna, jasna i jednostavna pro- cedura preuzimanja koncesionih projekata, • predvidi i dalja mogućnost preuzimanja koncesionih projekata (od finansijskih in- stitucija). Time bi se dalo pravo finansijskoj instituciji da prije svega preuzme koncesiju, a zatim i pro- nađe novog koncesionara koji bi nastavio sa realizacijom predmetnog projekta, a da pri to- me ne dođe do raskidanja koncesionog ugovora čime bi se ugrozila otplata kreditnih obaveza Iskustvo nam govori da u propisima treba kojima se nešto odobrava ili zabranjuje. Ovo pogotovo kada se uzme u obzir generalni značaj koncesionih projekata u svakoj sredini i moguć- nosti ugrožavanja prirodnih dobara/dobara od opšteg interesa. RS: PREPORUKA Potrebno je preciznije definisati uslove pod kojima se određenom licu može odobriti status strateškog partnera. ZAKONSKA REGULATIVA U POSTUPKU DOBIJANJA KONCESIJA U BiH Na nivou BiH postoji krovni Zakon o konce- sijama („Službeni glasnik BiH 32/02, 56/04) kojim se određuje nadležnost za dodjelu kon- cesija, institucionalna struktura te način formi- ranja i nadležnosti Komisije za koncesije, a ista zakonska rješenja postoje i na entitetskim nivoima. Također, ovim Zakonom se predviđa do- nošenje podzakonskih akata, koji služe za pravilnu provedbu ovog Zakona (npr. Pravilnik prema finansijskoj instituciji. o postupku podnošenja zahtjeva i provođenju Izbor strateškog partnera tici dodjele koncesija u Bosni i Hercegovini itd). Kriterij za izbor strateškog partnera u RS misije za dodjelu koncesija koje rade po usagla- RS: OTVORENO PITANJE ostavlja široke mogućnosti diskrecije organa koji odlučuju o izboru strateškog partnera. Zbog toga lica koja bi bila zainteresovana za stjecanje procedure dodjele koncesija, Dokument o poliNa nivou entiteta se, također, obrazuju Ko- šenim entitetskim Zakonima za dodjelu konce- sija, odnosno u FBIH postoje i kantonalni zakoni koji uređuju ovu oblast (tačnije deset kantona- 87 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 88 Vijeće stranih investitora lnih Zakona o koncesijama, pored federalnog Zakona o koncesijama), odnosno načini proce- dura za dobivanje koncesija u okviru određenih administrativnih jedinica. Gledajući nivo Federacije BiH, činjenica je da od 2002. godine, pa do danas, nije potpisan niti Ukoliko se na nivou BiH usvoje amandmani na Zakon koji se odnose na jasno definirane ro- kove i transparentnost u svakoj od aktivnosti Komisije, potrebno je sa njima usuglasiti za- kone na federalnom i kantonalnim nivoima. nalnim nivoima, ukupno imamo oko 300 potpi- Ograničenja pri izjavi žalbe na odluke Komisije za dodjelu koncesije realizacije, na način kako je to u prethodnom PITANJE jedan veći ugovor za koncesije, dok na kanto- sanih ugovora, od kojih je većina daleko od postupku dobijanja koncesije predviđeno. Neke od koncesija, iako je procedura i postupak za dobijanje istih završena, nikad nije rezultiralo potpisivanjem ugovora sa koncesorom. Nedosljedna primjena načela pravovremenosti i transparentnosti u postupku dodjele koncesija BiH, FBiH i KANTONI: OTVORENO PITANJE BiH, FBiH i KANTONI: OTVORENO Protiv odluka Komisije za dodjelu koncesije se ne može izjaviti žalba, izuzev u slučajevima ako je utvrđena nova činjenica koja bi utjecala na donošenje drugačije odluke: da je bila poz- nata u vrijeme donošenja odluke iako zaintere- sirana strana nije bila u mogućnosti da se iz opravdanih razloga izjasni o odluci. U svakom je drugom slučaju dozvoljeno pokrenuti upravni spor pri Vrhovnom sudu FBiH, odnosno kanto- Problem je u tome što Zakonima o koncesi- nalnom sudu. U oba je slučaja nepotrebno i mogućih procedura za dodjelu koncesija, ali spora i štete koje mogu nastupiti za investitora jama nisu utvrđeni rokovi za provođenje svih svakako kod donošenja ovih i drugih zakona postoji ideja da se promovira pravovremenost i efikasnost u primjeni istih. Dodatan je problem, također, i što je Zakon o koncesijama na federalnom i kantonalnim ni- voima urađen na takav način da daje suviše au- tonomnosti radu Komisije, bez značajnog uvida javnosti i stranaka u njen rad. BiH, FBiH i KANTONI: PREPORUKA Postupkom za dodjelu koncesija mora se upravljati efikasno i pravovremeno, te utvrditi tačne rokove za provođenje svih procedura za teško isplativo, s obzirom na vrijeme trajanja i koncesionara (član 20. Zakona o koncesijama FBiH, Službene novine FBiH 40/02). BiH, FBiH i KANTONI: PREPORUKA Drugostepenost bi trebalo uvesti na način da Komisija na nivou BiH bude drugostepeni organ Komisiji na nivou FBiH, a Komisija na nivou FBiH drugostepeni organ kantonalnim Komisi- jama za koncesije (time bi izbjegli pokretanje sudskog spora i nepotrebno odugovlačenje po- stupka, a rješavanje jasno odrediti zakonskim rokovima). stranke u postupku imale uvid u način rada i Postojanje velikog broja Zakona o koncesijama u BiH koji kompliciraju postupak dodjele koncesija trebno je uvesti stvarnu drugostepenost, odno- PITANJE dodjelu koncesije, kao i da svi procesi dodjele koncesija budu transparentni, kako bi sve odlučivanja Komisije za dodjelu koncesija. Po- sno iskoristiti postojanje zajedničke Komisije koja bi mogla imati ulogu objektivnog i korek- tivnog faktora u navedenim slučajevima. 88 BiH, FBiH i KANTONI: OTVORENO Drugi problem, naročito u Federaciji BiH jeste broj Zakona o koncesijama, odnosno njih deset po kantonima, sa svojim specifičnostima. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 89 BI J E L A K N JI G A To uveliko dovodi do birokratizacije procedura i jeti podzakonske akte koje će te vrste koncesija samog postupka dodjele koncesija, omoguća- posebno tretirati i na odgovarajući način (pri- za moguću korupciju u postupcima dodjele kon- posebnim pravilima i aktima na osnovu kojih vajući zloupotrebu. Odnosno, stvaraju se uslovi cesija po kantonima, odnosno, kompliciranost dovodi do odustajanja većeg broja koncesora, zbog potrebe angažmana većeg broja trećih lica i obimne dokumentacije za sudjelovanje u po- stupku dodjele koncesija. djeluju i rade u cilju postizanja efikasnosti u toj oblasti). Pored eventualnog usaglašavanja sa Zako- nom o koncesijama na nivou BiH, potrebno je dodatno proširiti Zakon o koncesijama na nivou FBiH, u smislu uvođenja transparentnosti u rad BiH, FBiH i KANTONI: PREPORUKA Potrebno je izvršiti harmoniziranje politike, prakse i procedure na svim nivoima (od držav- nog do općinskog nivoa, s obzirom na to da u pojedinim slučajevima i općine igraju vrlo zna- čajnu ulogu kod dodjele koncesija). Također, potrebno je ukloniti sve nepotrebne administra- tivne prepreke, naročito one koje onemoguća- vaju realizaciju već potpisanih ugovora. Naroči- to je potrebno obratiti pažnju na one procedure u postupku odobrenja koncesije za koju se oče- kuje dugo vrijeme procesuiranja, i u okviru njih ukloniti sve administrativne i druge zapreke u cilju efikasnijeg rada Komisije. Odnosno, doniOTVORENO PITANJE mjer, postojanje FERK ili drugih sličnih tijela, sa Komisije za koncesije te to postaviti kao uslov pri usaglašavnju kantonalnih zakonskih propisa vezanih za koncesije. Utvrditi oblasti koncesije decidnije ako je potrebno ograničiti količinski, predmetno ili na neki drugi način, kao i obaveze Komisija u transparentnosti u radu. Nedopu- stivo je da je predmet koncesije različit na dr- žavnom, federalnom i kantonalnom propisu, u smislu da pojedina zakonska rješenja na nižem nivou sadrže neki od predmeta koncesije kojih nema u zakonskom rješenju na višem nivou (npr. pogledati predmet koncesije Zakona o koncesijama FBiH i Zakona o koncesijama Tuzlanskog kantona). PREPORUKE INSTITUCIJA • Nejasno definisan pojam koncesionara na državnom i entitetskim nivoima, posebno u situaciji kada je koncesija dodijeljena stranom pravnom licu. • Precizno definisati rok u kome (strano) pravno lice, nakon dodjele koncesije, treba da osnuje domaće pravno lice koje će obavljati koncesionu djelatnost, i preciznije definisati pojam „koncesionar“, na način da se eksplicitno definišu i ove situacije. • • • • Parlament FBiH, Narodna skupština RS, Komisija za koncesije BiH, Komisija za koncesije FBiH i RS. • Nedovoljno precizno definisana procedura dodjele koncesija (posebno putem javnog poziva) u Zakonima o koncesijama na državnom i entitetskim nivoima. • Precizno definisati korake, rokove i obaveze svih strana u procesu dodjele koncesija. • • • • Parlament FBiH, Narodna skupština RS, Komisija za koncesije BiH, Komisija za koncesije FBiH i RS. • Samoinicijativna ponuda regulisana je na drugačiji način entitetskim zakonima. • Nužna je harmonizacija propisa kroz usvajanje entitetskih Nacrta zakona o koncesijama koji su trenutno upućeni u parlamentarnu proceduru, te koji • Parlament FBiH, • Narodna skupština RS, • Vlada FBiH i RS, 89 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 90 Vijeće stranih investitora OTVORENO PITANJE PREPORUKE INSTITUCIJA Sam postupak nije precizno i detaljno regulisan postojećim predviđaju znatne izmjene i dopune koje se odnose na samoinicijativnu • nadležna entitetska ministarstva FBiH i RS, • Nepostojanje mogućnosti da finansijske institucije preuzimu projekte u postojećim zakonskim rješenjima. • Mogućnost prenosa koncesionih ugovora na finansijske institucije nije precizno definisana i mogući su praktični problemi u takvim situacijama. Potrebno je preciznije regulisati sam prenos koncesionih ugovora na finansijske institucije / kreditore ali i dalje, sa kreditora na neko treće lice. • Parlamentarna skupština BiH, • Parlament FBiH, • Narodna skupština RS, • Komisije za koncesije BiH, RS i FBiH. • Mogućnost korištenja šireg diskrecionog prava nadležnih institucija u procesu odabira strateškog partnera u Republici Srpskoj. • Preciznije definisati uslove pod kojima se određenom licu može odobriti status strateškog partnera. • Narodna Skupština RS, • Komisija za koncesije RS, • nadležna ministarstva RSa za odobravanje statusa strateškog partnera. o Zakonima o koncesijama nisu utvrđeni rokovi za provođenje svih mogućih procedura za dodjelu koncesija. Dodatni je problem što je Zakon o koncesijama na federalnom i kantonalnim nivoima urađen na takav način da daje suviše autonomnosti radu Komisije, bez značajnog uvida javnosti i stranaka u njen rad. o Postupkom za dodjelu koncesija se mora upravljati efikasno i pravovremeno, te utvrditi tačne rokove za provođenje svih procedura za dodjelu koncesije, kao i da svi procesi dodjele koncesija budu transparentni, kako bi sve stranke u postupku imale uvid u način rada i odlučivanja Komisije za dodjelu koncesija. o Nadležne Komisije za koncesije. o Protiv odluka Komisije za dodjelu koncesije se ne može izjaviti žalba, izuzev u dva predviđena slučaja. U svim drugim slučajevima je predviđeno pokretanje upravnog spora pri Vrhovnom sudu F BiH, odnosno kantonalnom sudu. o Trebalo bi uvesti drugostepenost na način da Komisija na nivou BiH bude drugostepeni organ Komisiji na nivou FBiH, a Komisija na nivou FBiH drugostepeni organ kantonalnim Komisijama za koncesije. Time bi izbjegli pokretanje sudskog spora i nepotrebno odugovlačenje i troškovi postupka. o Parlamentarna skupština BiH, o Parlament FBiH, o nadležne Komisije za koncesije. zakonskim okvirima nedostatkom stvarne konkurentnosti cijena, koja dovodi u pitanje osnovna načela transparentnosti i jednakog tretmana. ponudu. Koncipirati samoinicijativnu ponudu u skladu sa opšteprihvaćenim rješenjima kao što su npr. rješenja predviđena UNCITRAL Model Zakonom o finansiranju privatnih projekata i Uputstvom za primjenu navedenog zakona. Raditi na intenzivnijoj podršci i osposobljavanju javnog sektora. • nadležne Komisije za koncesije. ZAKONSKA REGULATIVA U POSTUPKU DOBIJANJA KONCESIJA U BiH 90 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 91 BI J E L A K N JI G A OTVORENO PITANJE o Postojanje velikog broja Zakona o koncesijama u BiH koji kompliciraju postupak dodjele koncesija. PREPORUKE o Potrebno je izvršiti harmoniziranje politike, prakse i procedure na svim nivoima. Potrebno je ukloniti sve nepotrebne administrativne prepreke, naročito one koje onemogućavaju realizaciju već potpisanih ugovora te ukloniti sve administrativne i druge zapreke u cilju efikasnijeg rada Komisije. INSTITUCIJA o Parlamentarna skupština BiH, o Parlament FBiH, o nadležne Komisije za koncesije. 91 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 92 Vijeće stranih investitora ISKUSTVA: 6.7. ENERGETSKA EFIKASNOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE ENERGETSKA EFIKASNOST UVOD BiH je potpisnica niza međunarodnih ugo- vora iz kojih proizlaze obaveze vezane za poli- OTVORENA PITANJA I PREPORUKE Nepostojanje pravnog okvira za implementiranje mjera povećanja energetske efikasnosti u skladu sa EU standardima BiH i FBiH: OTVORENO PITANJE Posljednji izvještaj o provođenju PEEREA u BiH identificirao je kao osnovne probleme nedostatak sveukupne energetske politike na dr- žavnom i entitetskim nivoima, kao i probleme u tike i regulatorne reforme u sektoru energetike. finansiranju energetski efikasnih politika. Kao niz obaveza među kojima je i modernizacija za- bi na adekvatan način implementirao mjere po- Pod modernizacijom u ovom kontekstu gene- standardima. Kao potpisnica ovih sporazuma BiH je preuzela konodavstva iz oblasti energetske efikasnosti. ralno smatramo usvajanje nove legislative usa- glašene sa relevantnim direktivama EU (tj. Direktiva 2006/32/EZ, Direktiva 2010/30/EU i 2010/31/EU), što je obaveza po međunarodnim sporazumima i ugovorima koje je BiH potpisala, i to: - Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, - Energetske povelje (Energy Charter Treaty) i - Ugovora o osnivanju energetske zajednice JIE. Pored navedenog, Protokol o energetskoj efikasnosti i pripadajućim problemima okoline (u daljem tekstu: "PEEREA") koji je donesen u posljedica toga u BiH ne postoji pravni okvir koji većanja energetske efikasnosti u skladu sa EU BiH i FBiH: PREPORUKA Prije svega, BiH mora usvojiti nacionalni plan kojim bi se formulirali ciljevi i strategije za politike na državnom i entitetskom nivou, sa ci- ljem uštede energije za 9% do 2018. godine (u skladu sa Direktivom 2006/32/EC), te kako bi se definisale mjere implementacije s ciljem po- većanja energetske efikasnosti. Pored toga, potrebno je stvoriti neophodno pravno, regulatorno i institucionalno okruženje putem: - donošenja zakona o energetskoj efikasno- sti (očekuje se usvajanje entitetskih zakona), okviru Energetske povelje (Energy Charter - donošenja sekundarne legislative (podza- htijeva od BiH da u energetskim projektima snosti, a u skladu sa prethodno navedene Treaty) i koji je BiH ratificirala 2001. godine, za- obezbijedi ekonomski i energetski efikasan na- čin minimiziranja negativnog utjecaja na okoliš. Imajući u vidu značaj modernog sistema energetske efikasnosti prije svega za BiH ali i strane investitore, a u skladu sa trenutnim za- konodavnim reformama koje se provode, u nastavku teksta su identifikovani generalni nedostaci koji se odnose na ovu oblast u BiH, a na koje ukazuju članice VSI. 92 konskih akata) iz oblasti energetske efika- tri direktive EU, te - iniciranja donošenja podsticajnih mjera za realizaciju projekata koji su vezani za ene- rgetsku efikasnost. Na koncu, pored prethodno navedenog ne- ophodno je i: - razviti i implementirati programe u vezi sa energetskom efikasnošću, Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 93 BI J E L A K N JI G A - implementirati usvojene politike, i - sarađivati na regionalnom i međunarod- jekata malih hidroelektrana u Federaciji BiH, dok se ostali oblici energije iz obnovljivih izvora nom nivou u ovoj oblasti. koriste u zanemarljivom iznosu. Uzroci ovako OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE ranije prisutnog veoma niskog nivoa podsticaj- UVOD Nadležnosti u elektroenergetskom sektoru u nepovoljnog trenda su višestruki: počevši od nih tarifa, naročito u Republici Srpskoj, preko nedostatka koordinacije među ministarstvima nadležnim za izdavanje dozvola iz ove oblasti pa do nedostatka stručne kompetentnosti u or- BiH su podijeljene između različitih nivoa vlasti, ganima vlasti koji se bave ovom tematikom. cija električne energije, kao i unutrašnje tržište, blema su komentarisani u nastavku. s time da proizvodnja, snabdijevanje i distribu- spadaju u nadležnost entiteta, dok se u nadlež- nosti agencija na državnom nivou nalaze prije- nos i međunarodna trgovina električnom ener- gijom. Sukladno tome, kompletna se regulativa iz domena obnovljivih izvora energije, uključu- jući i modalitete za njihovo podsticanje u pot- punosti nalazi u nadležnosti entitetskih vlada. Izuzev relevantnih zakona o energiji, kojima je regulisan opšti zakonski okvir za energetski Neki od ključnih nedostataka i uočenih pro- ISKUSTVA: OTVORENA PITANJA I PREPORUKE Vladini podsticaji za razvoj projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije FBiH i RS: OTVORENO PITANJE Visina podsticaja za razvoj projekata iz ob- novljivih izvora energije je definisana odgova- sektor, vlade, nezavisne regulatorne agencije i rajućim uredbama obje entitetske vlade. Pro- donijeli niz propisa kojim su utvrđeni detalji raz- izdvajanja u Federaciji BiH u narednom periodu operateri sistema su svaki u svojoj nadležnosti ličitih aspekata elektroenergetske djelatnosti. Dodatno, s obzirom na to da kantoni u Federa- ciji BiH imaju nadležnost u području dodjele koncesija za iskorištenje obnovljivih izvora ene- rgije, procedure za uspješnu realizaciju proje- kata iz ove oblasti su dodatno usložnjene i komplikovane. Zajedničko za oba entiteta je nedostatak krovnog zakona koji bi u potpunosti regulisao oblast korištenja obnovljivih izvora energije. Važeća regulativa, naime, tretira ovu oblast blem predstavlja činjenica da je budžet za ova skoro u potpunosti popunjen, dok je u Republici Srpskoj, prevashodno zbog manjeg broja do sada izgrađenih objekata na obnovljive izvore energije, budžet nešto veći, ali također dugoro- čno limitiran. FBiH i RS: PREPORUKA S obzirom na to da je povećanje raspoloži- vog budžeta direktno vezano za povišenje tarifa električne energije za krajnje potrošače, u na- rednom periodu nije realno očekivati značajnije putem odgovarajućih uredbi entitetskih vlada, promjene u ovom segmentu. Stoga predlažemo meće usvajanje zakona o obnovljivim izvorima podsticaja za investitore u obnovljive izvore te se stoga kao sljedeći, neizbježan korak na- električne energije. Podaci s terena ukazuju da postoji različit stepen razvoja projekata iz obnovljivih izvora energije u dva bosanskohercegovačka entiteta. Do sada je došlo do intenzivnijeg razvoja pro- nadležnim vladama da razmotre dodatne mjere energije, čime bi se spriječilo totalno zamrzavanje aktivnosti iz ove oblasti. Jednu od mogu- ćih mjera predstavljaju i porezne olakšice, čime bi se omogućili povoljniji uslovi za realizaciju projekata iz obnovljivih izvora energije. 93 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 94 Vijeće stranih investitora Visina koncesione naknade za oblast obnovljivih izvora energije ničkog odobrenja ETA-005/093. To je termoizo- Pojedini nivoi vlasti nametnuli su visinu kon- vune. Iza samog ETICS sistema također stoji FBiH i RS: OTVORENO PITANJE cesione naknade kao ključni kriterij pri dodjeli koncesija za projekte iz obnovljivih izvora ene- rgije. Pri tome vrijednosti ovih naknada pone- kad dosežu i nerealne iznose, koji u konačnici, dovode do stagnacije pri njihovoj realizaciji. Pri tome se problem nalazi i na strani neiskusnih ponuđača, čija ponuda i visina naknada sprje- čavaju samu realizaciju. FBiH i RS: PREPORUKA Za dodjelu koncesija ovog tipa nadležni or- gani vlasti moraju primjenjivati strogo defini- lacioni materijal za ETICS sistem koji ne spada niti u ekspandirani polistiren niti u mineralne europsko tehničko odobrenje ETA – 06/0184. U prilogu C istoga Pravilnika, tabela 4 pod rednim brojem 7 – Toplotno-izolacijski materi- jali, također nema navedenog Multipora. FBiH: PREPORUKA Spomenuti termoizolacioni materijal je po- trebno uvrstiti u Pravilnik o tehničkim zahtje- vima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije, kako za toplotno-izolacijski materijal, tako i za ETICS sistem. je, koje utvrđuju kriterije za raspisivanje ten- Nemogućnost korištenja alternativnih izvora energije u cementnoj industriji za predmetnu oblast čime bi se profesionalizo- Upotreba otpada kao alternativnog izvora sane procedure. Stoga je u koncesione komisi- dera, neophodno uključiti eminentne stručnjake vao njihov rad i unaprijedila tehnička znanja. Svjesni činjenice da će visina koncesione na- knade još dugo ostati ključni kriterij za njihovu FBiH: OTVORENO PITANJE energije, opće je poznata stvar u cijelom svi- jetu. Cementna industrija je posebno podobna za ove procese, jer temperatura ložišta na mje- dodjelu, predlažemo da se razmotri uvođenje stu izgaranja (rotacione peći za proizvodnju viđenim finansijskim tokom realizacije konkret- tako visokoj temperaturi je praktično bezopa- njene varijabilne vrijednosti u skladu sa pred- nih projekata iz obnovljivih izvora energije. Izmjena Pravilnika o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije FBiH: OTVORENO PITANJE Vezano za Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upo- trebu energije potrebno je istaći da se u sklopu člana 47. stavka 2. Pravilnika spominju kompak- tne sistemske fasade (ETICS) samo na osnovu ekspandiranog polistirena i na osnovu mine- ralne vune. Smatramo da su proizvođači trećeg materi- jala koji se koristi u ETICS sistemu oštećeni. Naime, radi se o Multipor mineralno izolacijskim pločama odobrenim na osnovu Evropskog teh- 94 klinkera) iznosi preko 1400°C. Izgaranje na sno sa aspekta eventualne pojave štetnih ma- terija u dimnim plinovima. Upravo ova činjenica predstavlja osnovni razlog što sve savremene tvornice cementa u Evropi i svijetu koriste otpad kao alternativno gorivo. Interesantno je šta se sve može koristiti kao gorivo u cementnoj industriji. Od rabljenih ulja, masti i kemikalija, preko drvenog otpada, tek- stila, starih automobilskih guma, animalnog ot- pada pa sve do kanalizacionog taloga (fekalija). Danas su savremene ekološke i tzv. sani- tarne deponije pretvorene u fabrike goriva koje se skraćeno zove RDF (Refuse Derived Fuel). Većina tvornica cementa koriste RDF kao osno- vno gorivo umjesto donedavno jedinog konven- cionalnog goriva – fosilnog. Udio upotrebe alternativnog goriva u odnosu na fosilno, na pri- Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 95 BI J E L A K N JI G A mjer, u Češkoj Republici iznosi preko 68%, u Mađarskoj preko 80%, a u Njemačkoj procenat upotrebe otpada kao goriva dostigao je čitavih 100%. Upotrebom RDF-a i ostalih vrsta alternativ- nih goriva, emisije stakleničkih plinova (CO2 i NOx) se ne povećavaju, nego se čak smanjuju. Projekat primjene alternativnih goriva u ce- mentnoj industriji je tzv. „Win-Win-Win” proje- kat. Istovremeno se smanjuje upotreba nepo- vratnih resursa (fosilnih goriva – skupe ene- rgije), redukuju se emisije stakleničkih plinova u atmosferu, a rješava se problem otpada koji je sve veći u BiH. Osim toga, daje se šansa za Iako za realizacije ovih projekta postoji sva potrebna zakonska legislativa (set okolinskih zakona i provedbenih akata), lični interesi po- jedinaca u lokalnoj zajednici i političko lobiranje sprječava realizaciju ovih projekta, te se na taj način vrši favoriziranje određenih tvornica (ko- jima se izdaju okolinske dozvole koje podrazu- mijevaju upotrebu alternativnih goriva), dok su neke tvornice stavljene u podređen položaj, iako posluju u istoj državi, entitetu ili kantonu, gdje važe isti uslovi i zakoni. FBiH: PREPORUKA Bilo bi neophodno da neovisni eksperti po- razvoj jedne potpuno nove privredne aktivnosti krenu širu kampanju koja bi, između ostalog, što su npr. stare automobilske gume. toriteta, tako i lokalnog stanovništva. pripremljene projekte upotrebe alternativnih državni autoritet koji je nadležan za izdavanje – sakupljanje i distribucija krutog otpada, kao Veliki problem tvornicama koje imaju već goriva predstavlja nerazumijevanje i otpor lokalne zajednice. OTVORENO PITANJE podrazumijevala i edukaciju kako lokalnih au- Federalno ministarstvo okoliša i turizma kao okolinskih dozvola, trebalo bi se više uključiti u rješenje ovog problema. PREPORUKE INSTITUCIJA • Nedostatak sveukupne energetske politike na entitetskim i državnom nivou. • Usvojiti nacionalni plan formiranja strategije za politike na državnom i entitetskom nivou, te stvoriti neophodne uslove sa ciljem povećanja energetske efikasnosti i to: - donošenjem Zakona o energetskoj efikasnosti, - usvajanjem sekundarne legislative, - donošenjem podsticajnih mjera za projekte koji su vezani za EU. • Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, • Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH, • Ministarstvo energije, rudarstva i industrije RS. • Budžeti za podsticaje razvoja projekata iz obnovljivih izvora energije, u obje entitetske vlade su limitirani. • Razmotriti dodatne mjere podsticaja za investitore u obnovljive izvore energije, čime bi se spriječilo totalno zamrzavanje aktivnosti iz ove oblasti. • Vlada FBiH, • Vlada RS. • Nerealni iznosi visine koncesione naknade dovode do stagnacije pri realizaciji projekata iz ove oblasti. • Uvođenje varijabilnih vrijednosti koncesione naknade u skladu sa predviđenim financijskim tokom realizacije konkretnog projekta. • Komisija za koncesije BiH, • Komisija za koncesije FBiH i RS. 95 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 96 Vijeće stranih investitora OTVORENO PITANJE PREPORUKE INSTITUCIJA • Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objeka- • U Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu • Ministarstvo prostornog uređenja FBiH. • Nemogućnost korištenja alternativnih izvora energije u cementnoj industriji. • Nadležni organi za rješavanje ovog problema trebaju se uključiti u njegovo rješavanje, te pokrenuti kampanju podizanja svijesti i uključiti širu javnost putem edukacija i medija. • Ministarstvo okoliša i turizma FBiH. ta i racionalnu upotrebu energije ne sadrži odredbu o upotrebi Multipor mineralno izolacijskih ploča, odobrenih na osnovu europskog tehničkog odobrenja. 96 upotrebu energije potrebno ugraditi primjenu Multipora kod zaštite i izolacije objekata. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 97 BI J E L A K N JI G A 6.8. SUDSTVO UVOD Podjela države na različite političke jedinice rezultirala je i podjelom sudskog sistema, tj. postojanjem ukupno četiri sudska sistema – sis- Naime, Sporazum o stabilizaciji i pridruživa- nju u članu 78. nalaže da će "strane u međuso- bnoj saradnji u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova pridavati posebnu važnost učvršćivanju vladavine zakona i jačanju institucija na svim nivoima u oblasti uprave općenito, a naročito u tem na nivou BiH, dva u entitetima i sistem u provođenju zakona i izvršavanju sudskih pre- sud BiH, čije nadležnosti su definisane u samo Saradnja, između ostalog, treba imati za cilj Brčko Distriktu. Na razini BiH postoji Ustavni tekstu Ustava BiH, kao i Sud BiH koji je nadle- žan samo u određenim oblastima. Konkretno, sudstvo u BiH se sastoji od redo- vnih i specijalizovanih sudova, te je regulisano kako na državnom, tako i na entitetskom nivou i to: Zakonom o Sudu BiH ("Službene novine BiH", br. 49/09), Zakonom o sudovima u FBiH ("Službene novine FBiH", br. 38/05, 22/06, 63/10 i 72/10), te Zakonom o sudovima RS ("Službene novine RS", br.111/04, 109/05, 37/06, 17/08, 119/08, 58/09 i 116/09). Po- stoje, također, podzakonski propisi koji dodatno regulišu ovu oblast. suda". jačanje nezavisnosti sudstva i unaprjeđivanje njegove efikasnosti i institucionalnih kapaciteta, jednakost u postupanju itd. Imajući u vidu značaj efikasnog pravosuđa kao garanta pravne sigurnosti za strane inve- stitore, a u skladu sa trenutnim reformama koje se provode, u nastavku teksta su identifikovani određeni nedostaci koji se odnose na sudstvo u BiH, a na koje ukazuju članice VSI. ISKUSTVA: OTVORENA PITANJA I PREPORUKE niji bio predmet brojnih reformi koje su kulmi- Nedostatak uređenja međunarodne pravne pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima reforme do sada i koja se i dalje implementira. Sve veći obim prekograničnih transakcija, Pravosudni sistem u BiH je u protekloj dece- nirale u 2002. godini uvođenjem najznačajnije BiH: OTVORENO PITANJE Cilj ove reforme je pojednostavljenje, unaprje- koji podrazumijeva dinamičnije kretanje roba, šanje ažurnosti sudova. među državama, posebno kada je u pitanju pra- đenje i efikasnost postojećeg sistema te poboljOvdje je bitno naglasiti da je Vijeće mini- stara BiH u 2008. godini definisalo tri glavna stuba reforme u sektoru pravde i to: pravosuđe, veći pristup pravdi i podrška ekonomskom rastu. Također je usvojen i Akcioni plan koji de- finiše konkretne aktivnosti, rokove, odgovorne institucije i indikatore provođenja tih aktivnosti. Ipak, sudstvo u BiH i dalje pokazuje odre- đene nedostatke. U procesu pristupanja BiH Ev- ropskoj uniji, bit će zahtijevano ispunjenje ljudi i usluga, zahtjeva veći stepen saradnje vosudni sektor. S tim u vezi, međunarodna pravna pomoć predstavlja efikasan i konkretan oblik takve sa- radnje u slučajevima kada se za potrebe po- stupka koji je u toku pred jednim sudom traži od inostranog suda (ili inostranog nadležnog or- gana) izvođenje određene procesne radnje (npr. izvođenje dokaza). Kao takva, međunarodna pravna pomoć zah- tjeva centralnu ulogu sudova i sudija kako bi se konkretnih preduslova u oblasti sudstva, kao mogla uspješno realizirati. vina prava. Problem je, također, i u velikom vne pomoći u BiH su regulisani posebnim pra- što su jačanje pravosudnih institucija i vladabroju neriješenih predmeta koji i dalje raste. Postojeći oblici pružanja međunarodne pra- vilima sadržanim u brojnim multilateralnim i 97 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 98 Vijeće stranih investitora bilateralnim međunarodnim ugovorima10, a koji koji već postoje u krivičnoj oblasti11), a koji bi strane, ovo pitanje je, također, uređeno na vrlo U cilju da se sprovede što uspješnija imple- se zasnivaju na faktičkom reciprocitetu. S druge generalan način i entitetskim zakonima o par- ničnom postupku, tj. Zakonom o parničnom po- stupku FBiH i Zakonom o parničnom postupku RS. Stoga, sudije bi pored domaćeg zakonodav- stva trebale poznavati i većinu međunarodnih instrumenata koji regulišu ovo pitanje u građa- regulisali ovu materiju na jedinstven način. mentacija navedenih međunarodnih konvencija i ugovora, neophodno je usvajanje konkretnog zakonskog okvira, tj. posebnog zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u građanskim i tr- govačkim stvarima. Takav zakon bi sadržavao opće i posebne vi- dove međunarodne pravne pomoći u građan- nskim i trgovačkim stvarima. Ovo posebno po- skim i trgovačkim oblastima12, omogućio sudija- nim ugovorima koji su na pravnoj snazi u BiH, te olakšao upućivanje i izvršenje zamolnica. su države potpisnice tih ugovora te da su im kona, također, predstavlja i jedan od glavnih ci- da još uvijek ne postoji njihovo dovoljno poz- ostvariti u skladu sa Akcionim planom strategije drazumijeva da budu upoznati sa međunarod- kao i otkada se takvi ugovori primjenjuju, koje tekstovi lako dostupni. Međutim, primjetno je navanje, niti ustanovljena praksa njihove primjene. Imajući u vidu prethodno navedeno, može se zaključiti da postoji pravna nesigurnost za ma poboljšanje uzajamne pravosudne saradnje, U tom smislu, donošenje takve vrste za- ljeva koji su nadležne institucije u BiH dužne za reformu sektora pravde u BiH13. Konačno, nužno je osigurati kontinuirano stručno usavršavanje sudija u BiH, kao i drža- vnih službenika koji sudjeluju u postupku pru- strana fizička i pravna lica čiji mogući zahtjevi žanja međunarodne pravne pomoći, te je potre- mogu adekvatno biti zadovoljeni, kada se radi ovoj oblasti. vezani za međunarodnu pravnu pomoć u BiH ne o građanskim i trgovačkim sporovima. BiH: PREPORUKA Pravosudni sektor u BiH bi trebao biti uspo- stavljen na takav način da omogući pravosud- bno unaprijediti ujednačavanje sudske prakse u Specijalizacija sudova i sudija (u privrednim predmetima) FBiH i RS: OTVORENO PITANJE Usvajanje sve brojnijih zakona u različitim nim organima u BiH efikasnu saradnju sa oblastima, te njihova kompleksnost, sugeriše žava. Efikasniji pristup pravdi neće biti potpuno određenim pravnim oblastima. S tim u vezi, pi- jući provedbeni pravni propisi u BiH (kao oni zano za organizaciju i strukturu sudova, njihovu pravosudnim i drugim organima inozemnih dr- omogućen sve dok ne budu postojali odgovara10 sve veću potrebu za specijalizacijom sudija u tanje specijalizacije sudova i sudija je usko ve- Npr. Haška konvencija o izvođenju dokaza u inozemstvu u građanskim ili trgovačkim stvarima koja je stupila na snagu u BiH u novembru 2008. godine, te Konvencija o dostavljanu u inozemstvu sudskih i vansudskih akata u građanskim i tr- govačkim stvarima, itd. 11 Međunarodna pravna pomoć je dodatno tretirana posebnim Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stva- 12 Glavni oblici pružanja međunarodne pravne pomoći su dostavljanje sudskih i vansudskih akata u inozemstvo stranim fi- rima BiH (''Službeni list BiH br. 53/09''). zičkim i pravnim licima, izvođenje i pribavljanje dokaza u inozemstvu, i pribavljanje obavještenja o sadržini stranih javnih isprava i stranog prava, ostvarivanje alimentacionih zahtjeva po inozemnim presudama, postupak sudova u slučajevima međunarodne otmice djece. 13 Akcioni plan za provođenje strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini (treći revidirani) Sarajevo, januar 2012. godine. 98 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 99 BI J E L A K N JI G A nadležnost, kao i za edukaciju i usavršavanje sudija. Međutim, u praksi nedostatak kapaciteta uti- če na dodjelu predmeta na takav način da sudije rješavaju predmete različite prirode, što ih sprje- vanje tržišta u BiH, te moderne tržišne ekono- mije, a posebno zajedničkog tržišta Evropske unije na čije članstvo BiH pretendira. Poželjno je, također, uzeti u obzir Preporuke Vijeća Evrope, tj. Konzultativnog vijeća evrop- čava da steknu adekvatnu specijalizaciju i od- skih sudija14, sadržane u Mišljenu br. 15 o spe- Štaviše, određeni predmeti zahtijevaju poz- 2012. godine15. To može biti posebno relevan- govarajući nivo edukacije u određenoj oblasti. navanje koncepta koji nadmašuju pravnu sferu i za koje je potrebna dodatna obuka za opti- cijalizaciji sudija koje je usvojeno 13. novembra tno za BiH (kao državu članicu Vijeća Europe), budući da su rezultat brojnih nacionalnih isku- malno rješavanje predmeta (npr. kada se radi o stava o pravosudnoj specijalizaciji, generalno, nje određenih ekonomskih koncepta ili stanja trendova o specijalizaciji i unutrašnjoj pravo- privrednim sporovima koji zahtijevaju poznava- na tržištu, ili o predmetima koji se tiču prava konkurencije i sl). Drugim riječima, unaprjeđenje poslovnog okruženja pogodnog za investicije nije moguće ostvariti u potpunosti ako investitori, kojima je potrebno efikasno rješavanje sporova s obzirom na same poslovne aktivnosti i nerijetko velike te sadrže komparativni pregled općeprihvaćenih sudnoj organizaciji svih ostalih država članica, uključujući i zemlje Evropske unije. Pored mi- šljenja o prednostima i opisa vrsta specijaliza- cije, navedene preporuke opisuju i okvirne granice u kojima specijalizacija sudova i sudija treba biti uspostavljena. vrijednosti privrednih sporova, nemaju dovoljno Suđenje u razumnom roku koji su putem specijalizacije postigli odgovara- Ustav Bosne i Hercegovine u članu II/3 e) pouzdanja da će njihov predmet riješiti sudije, jući stepen stručnosti za njegovo rješavanje, na efikasan i kvalitetan način. FBiH i RS : PREPORUKA Kada je riječ o privrednim predmetima, po- FBiH i RS: OTVORENO PITANJE propisuje pravo na pravično suđenje, odnosno pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima. Jedan od ključnih elemenata prava na pra- vično suđenje jeste pravo na donošenje odluke, željno je povećati kapacitete, odnosno broj su- odnosno okončanje postupka u razumnom roku. vredno odjeljenje kako bi se ubrzalo postupanje nje u razumnom roku, jeste tema svih tema dija, u općinskim sudovima koji posjeduju pri- po tužbama i okončanje privrednih sporova. S obzirom na veliku složenost privrednih predmeta, potreban je veći stepen specijaliza- cije sudija, kako bi bili u mogućnosti da bolje identifikuju određene pravne specifičnosti nave- Upravo ovaj element, odnosno pravo na suđe- kada je u pitanju pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini. Naime, u praksi se svakodnevno srećemo sa neučinkovitošću pravosuđa, dugim sudskim procesima, kao i sa neizvršavanjem sudskih denih predmeta. S tim u vezi, neophodno je osi- odluka, iako u BiH postoji čitav niz pravnih sudija, koje bi im omogućilo adekvatno pozna- đenje u razumnom roku. gurati i ekonomski orijentisano usavršavanje akata koji za cilj imaju osiguranje prava na su- 14 Konzultativno vijeće evropskih sudija je jedinstveno savjetodavno tijelo Vijeća Evrope sačinjeno isključivo od sudija 15 ''Opinion no.15 of the consultative council of european judges on the specialisation of judges'' usvojeno u okviru 13. koje daju preporuke vezane za nezavisnost, nepristranost i stručnost sudija. plenarne sjednice Konzultativnog vijeća evropskih sudija (Pariz, 5-6 novembar 2012. godine). 99 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 100 Vijeće stranih investitora Tako, Zakoni o parničnom postupku propi- suju da je sud dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova te one- mogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. Nadalje, važeći Zakoni o parničnom postupku predviđaju da sud po zaprimljenim tužbama postupa efikasno i pravovremeno, pa je tako primjera radi, u članu 69. ZPP FBIH određeno da se tužba sa prilozima dostavlja tuženom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune tužbe u sudu, ili pak u članu 75. stav 4. se na- vodi da će se pripremno ročište održati, u pra- ka, već Pravilnik, kao uostalom i sva ranija le- gislativa, daje samo opće smjernice, bez odre- đivanja mjera koje bi uistinu doprinijele primje- ni akata u praksi. Stoga, svi dosadašnji propisi na tu temu, zapravo, samo ostaju mrtvo slovo na papiru. FBiH i RS: PREPORUKA U svrhu ubrzanja sudskih postupaka potreb- no je donijeti konkretan paket mjera koje će, s jedne strane, uvesti konkretne mjere sankcioni- sanja u slučaju povrede prava na suđenje u razu- mnom roku, a s druge strane, rasteretiti sudije vilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana kako bi se sporovi razrješavali brže i efikasnije. odnosno od dana proteka roka za podnošenje stituta zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u Iako na prvi pogled izgleda da postoje me- Zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razum- prava na suđenje u razumnom roku, svakodne- kojem je nastala povreda prava, koji po prijemu prijema u sudu pismenog odgovora na tužbu, odgovora na tužbu. hanizmi kontrole trajanja postupka i ostvarenja vno smo svjedoci nepoštivanja ovih odredbi, što je posebno izraženo npr. kod radnopravnih spo- rova koji se vode godinama, pa čak i kod vođe- nja izvršnog postupka, iako sam Zakon o izvrš- nom postupku izričito navodi da je izvršni po- stupak po prirodi hitan. Ovakva situacija u praksi, te svakodnevno polemisanje o sporosti pravosuđa rezultirala je naporima da se bolje uredi način vođenja po- stupka, a sve u svrhu povećanja efikasnosti. Napori na reformi pravosuđa u BIH rezultirali su i stupanjem na snagu Pravilnika o vremenskim okvirima za postupanje po predmetima u sudovima i tužilaštvima u Bosni i Hercegovini. Osnovna svrha ovoga Pravilnika jeste utvrđivanje kriterija i metodologije za određivanje i praće- Jedna od mogućih mjera jeste uvođenje in- razumnom roku, po uzoru na slovensko pravo. nom roku upućuje se predsjedniku suda u zahtjeva, određuje rok za rješavanje predmeta (ne duži od 6 mjeseci). Ukoliko predmet ne bude riješen u tom roku, stranka se obraća ne- posredno višem sudu sa zahtjevom za isplatu naknade zbog povrede prava na suđenje u ra- zumnom roku. Taj sud ponovno određuje rok u kojem se predmet mora riješiti, ali i visinu na- knade koja se plaća zbog povrede prava. Pored navedenog, svrsishodno bi bilo i uvo- đenje pravosudne inspekcije, nezavisnog or- gana koji bi vršio nadzor nad zakonitošću i efikasnosti sudija u vođenju postupka. Postupak bi se znatno ubrzao i kada bi se tehnički poslovi prenijeli na administrativno osoblje. Nema razloga da sudije obavljaju teh- nički posao, kao što je utvrđivanje termina ras- nje poštivanja optimalnih i predvidivih rokova prava, provjeravanje adresa, službeno pribav- štvima u skladu sa smjernicama Evropske ko- podnesaka među strankama, opominjanje stra- za rješavanje predmeta pred sudovima i tužila- misije za efikasnost pravosuđa. Ono što je, nažalost, i u ovom Pravilniku izo- stalo jeste određivanje konkretnih mjera sank- cionisanja u slučaju nerazumnog trajanja postup- 100 ljanje podataka i dokumenata, prosljeđivanje naka na propuštene dužnosti. Ovi poslovi i jesu poslovi za administrativno osoblje. Na kraju, uvijek ostaje mogućnost da se za- posli veći broj sudija i na taj način rasterete već Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 101 BI J E L A K N JI G A pretrpane sudije, ili pak po uzoru na Republiku poslovnim odnosima, na način da druga lica Srpsku, iz nadležnosti općinskih sudova izdvojiti zbog nepravovremene informiranosti o pokre- koje bi bili nadležni trgovački sudovi. štvima koja su u postupku likvidacije. sporove između obrtnika, trgovaca i firmi, za Uvezanost registra privrednih subjekata i sudskih odjeljenja FBiH i RS: OTVORENO PITANJE Prilikom osnivanja društva, kao jedan od ko- raka predviđeno je i pribavljanje Uvjerenja o nepostojanju dugova u registru novčanih kazni. Zahtjev za izdavanje uvjerenja podnosi se op- ćinskom/osnovnom sudu sa propisanim rokom izdavanja od sedam dana. Zahtjev, koji se uje- dno plaća 15 KM, ukazuje na utrošak vremena i novca za dobivanje Uvjerenja, uzimajući u obzir mogućnost da registracioni sudovi tu pro- ceduru i jednostavnije riješe, tako što bi im se omogućio elektronski pristup registru novčanih kazni iz prekršajnog postupka. Pored navedenog, problem je neuvezanosti različitih sudskih odjeljenja čest i u slučajevima nutom postupku zaključe pravni posao sa druFBiH i RS: PREPORUKA Uvezivanjem bi se registra privrednih subje- kata i prekršajnog odjeljenja kroz omogućava- nje pristupa registrima privrednih subjekata registru novčanih kazni, uz neznatne troškove i tehnička unapređenja, značajno ubrzala proce- dura i smanjili troškovi registracije društava i promjene podataka. Pristup evidenciji koju vodi registar novčanih kazni omogućio bi registracionim sudovima da u svega nekoliko minuta provjere da li osnivač ili direktor ima neplaćenih kazni. Povod za uki- danje obaveze prilaganja Uvjerenja o neposto- janju duga je i izostanak ovog koraka iz taksa- tivno pobrojanih procedura u Zakonu o registra- ciji poslovnih subjekata. Pored uvezivanja registra privrednih dru- gdje u izvršnom, parničnom ili vanparničnom štava sa prekršajnim odjeljenjem, uvezivanje nja, uređujuće sudije zahtijevaju da u nerealno knjižnog ureda sa parničnim, vanparničnim i iz- dak, ili izvod iz sudskog registra, ili da dostave dugotrajne postupke pred sudom. Pritom bi se postupku od stranke, odnosno tražioca izvrše- kratkom roku dostave zemljišno-knjižni izvaneke druge podatke koje zapravo izdaje taj isti sud, samo neko drugo odjeljenje. Na ovaj način se parnični, vanparnični, a naročito izvršni po- stupak koji je po prirodi hitan, nepotrebno odu- govlači. Pribavljanje podataka iz sudskog registra ili zemljišno-knjižnog ureda zna da po- traje i nekoliko mjeseci (u zavisnosti od toga o registra privrednih subjekata, te zemljišno- vršnim odjeljenjima bi, također, ubrzalo ionako smanjio i obim posla uređujućih sudija, koji bi umjesto da u nekoliko navrata šalju strankama zaključke, odnosno naloge za dostavljanje po- dataka iz jednog od gore navedenih registara, zapravo trebali da samo izvrše uvid u isti. Na ovaj način bi u potpunosti bilo ispoštovano na- čelo ekonomičnosti postupka, postigla bi se kom se sudu radi), umjesto da iste podatke pri- znatna ušteda vremena kako uređujućih sudija, tronske podatke, odnosno CMS-sistem. zultiralo bržim okončanjem postupaka pred bavi uređujući sudija odmah i to uvidom u elek- Zakonom o privrednim društvima u FBiH u čl. 57. propisana je, između ostalog, obaveza upisa zabilježbe pokretanja postupka likvidacije ili stečaja društva u registar društava. U praksi, ista zabilježba se vrši tek po okončanju po- stupka likvidacije, što dovodi do nesigurnosti u tako i parničnih stranaka, što bi u konačnici re- sudom. Bitno je naglasiti i da bi ovakvim nači- nom rada bila veća i pravna sigurnost stranaka u postupku, naročito uzevši u obzir činjenicu da uslijed enormno dugog trajanja postupka pred sudom neke od stranaka (naročito izvršenici) i prestanu da postoje. 101 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 102 Vijeće stranih investitora Dodatno, neophodno je da registracioni su- dovi uvedu praksu upisivanja zabilježbe prili- kom pokretanja likvidacije društava, kako bi se OTVORENO PITANJE obezbijedila sigurnost u pravnom prometu, na način da se ista zabilježba upiše odmah po ot- počinjanju likvidacionog postupka. PREPORUKE INSTITUCIJA • Nedostatak uređenja međunarodne pravne pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima. • Radi što uspješnije implementacije navedenih međunarodnih konvencija i ugovora neophodno je usvajanje konkretnog zakonskog okvira, tj. posebnog zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u građanskim i trgovačkim stvarima. Takav zakon bi sadržavao opće i posebne vidove međunarodne pravne pomoći u građanskim i trgovačkim oblastima, omogućio sudijama poboljšanje uzajamne pravosudne saradnje te olakšao upućivanje i izvršenje zamolnica. • Ministarstva pravde BiH, FBiH i RS, • Parlament BiH, FBiH i RS. • Specijalizacija sudova i sudija (u privrednim predmetima). • Potrebno je povećati broj sudija u privrednim odjeljenjima sudova kako bi se ubrzalo postupanje po tužbama i okončanje privrednih sporova. Također je potreban veći stepen specijalizacije sudija kako bi bili u mogućnosti da bolje identifikuju određene pravne specifičnosti navedenih predmeta. S tim u vezi, neophodno je osigurati i ekonomski orijentisano usavršavanje sudija, koje bi im omogućilo adekvatno poznavanje tržišta u BiH. • Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH - VSTV, • Centar za edukaciju sudija i tužilaca - CEST FBiH i RS. • Suđenje u razumnom roku. • U svrhu ubrzanja sudskih postupaka potrebno je donijeti konkretan paket mjera, kao što su mjere sankcionisanja u slučaju povrede prava suđenja u razumnom roku, uvođenje instituta zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, uvođenje pravosudne inspekcije, koja bi vršila nadzor nad zakonitošću i efikasnosti sudija, tehničke poslove kao što je utvrđivanje termina rasprava, provjeravanje adresa, službeno pribavljanje podataka itd., prenijeti na administrativno osoblje, a zaposliti veći broj sudija kako bi se ubrzao sudski postupak. • Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH - VSTV, • nadležni pravosudni organi BiH, FBiH i RS. 102 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 103 BI J E L A K N JI G A OTVORENO PITANJE • Uvezanost registra privrednih subjekata i sudskih odjeljenja. PREPORUKE • Uvezivanjem bi se registra privrednih subjekata i prekršajnog odjeljenja kroz omogućavanje pristupa registrima privrednih subjekata registru novčanih kazni, uz neznatne troškove i tehnička unapređenja, značajno ubrzala procedura i smanjili troškovi registracije društava i promjene podataka. Također je neophodno je da registracioni sudovi uvedu praksu upisivanja zabilježbe prilikom pokretanja likvidacije društava, kako bi se obezbijedila sigurnost u pravnom prometu, na način da se ista zabilježba upiše odmah po otpočinjanju likvidacionog postupka. INSTITUCIJA • Nadležni sudovi u FBiH i RS. 103 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 104 Vijeće stranih investitora 6.9. IZVOZ UVOD Značaj provođenja reformskih procesa radi povećanja izvoza iz Bosne i Hercegovine se ogle- da i u pozitivnoj korelaciji priliva direktnih stranih ulaganja (DSU) i izvoza, i pretpostavke da su sektori koji bilježe veći izvoz obično i sektori sa politici mnogih zemalja, posebno razvijenih ve- likih ekonomija. Ogledaju se u raznim mjerama politika koje, pored carinskih tarifa mogu imati ekonomski efekat na međunarodnu trgovinu, najvećim dijelom su regulisane pravilima Svjet- ske trgovačke organizacije. Administrativne barijere su posebna vrsta necarinskih barijera, čiji su glavni izvor admini- najvećim prilivom DSU u jednu zemlju i obra- strativna regulativa i postupci koji imaju restrik- imaju najveći izvozni potencijal. Ta pretpostavka izvoz iz zemlje i mogu se susresti u svim neca- tno, sektori koji privlače najveći iznos DSU je u zadnjim godinama predmet mnogih nauč- nih istraživanja i dokazi joj idu u prilog. Prema istraživanjima Svjetske trgovačke organizacije (WTO) postoji umjereno pozitivna povezanost priliva DSU u zemlju s uvozom, kao i s izvozom. Podaci pokazuju da su priliv DSU u zemlju i izvoz iz zemlje komplementarne kategorije dok su, u slučaju uvoza, priliv DSU i uvoz ili zamjen- ske ili komplementarne kategorije, zavisno od politika zemlje. Ako poredimo period 2007–2011, vidjećemo da postoji direktna proporcija kreta- nju ukupnog izvoza iz BiH i priliva DSU u BiH, koja pokazuje značajan pad obje kategorije u 2009. godini nakon nastajanja svjetske eko- nomske krize godine i blagi oporavak u periodu 2010–2011. godine. Priliv DSU je ne samo priliv kapitala već osnova za povećanje trgovine, ekonomskog ra- sta i razvoja i kreiranje novih radnih mjesta. tivan efekat na međunarodnu trgovinu i na rinskim mjerama. Mnogi od tih administrativnih postupaka su uobičajeni i neophodni za zaštitu zdravlja stanovnika, zaštitu okoliša kao i pri- vrede zemlje. No, neki od postupaka su pre- preka međunarodnoj trgovini i izvozu zbog svoje kompleksnosti, dužine trajanja i cijene koštanja i imaju negativan efekat na izvoz. Izvoznici iz BiH se prilikom izvoza svojih proizvoda u zemlje CEFTA-regije također, su- sreću s problemima necarinskih barijera i s njima vezanih administrativnih barijera. Pri- mjer: obezbjeđenje jedinstvene bankarske ga- rancije (eng. single bank guarantee) na nivou BiH prema regiji i prema vrsti uvoza – pošto Uprava za indirektno oporezivanje ima 4 regije sada špediter za svaku regiju mora obezbijediti posebnu bankarsku garanciju. Također, za sva- ku vrstu uvoza, npr. privremeni uvoz, tranzit, itd., treba obezbijediti posebnu bankarsku ga- Stoga je neophodno provesti reforme u BiH u ranciju. Potrebno je provesti reformu s ciljem vaziđu regulatorne prepreke za privlačenje i za- garanciju. Hercegovini. koji se odnose na pribavljanje dokumentacije BiH se, između ostalih, susreću i sa problemima potrebno je podnijeti dokumentaciju koju uvoz- jere. U februaru 2012. godine Konferencija o tr- uključuje državni nivo i entitete, što postupak oblasti investicijske politike s ciljem da se pre- državanje prekograničnih ulaganja u Bosni i Prilikom izvoza svojih proizvoda izvoznici u koji se mogu svrstati u necarinske mjere/bari- govini i razvoju Ujedinjenih nacija (UNCTAD) donijela je novu klasifikaciju necarinskih mjera uvozu i izvozu. Necarinske barijere su danas najvažniji regulatorni instrument u trgovinskoj 104 da špediter obezbijedi samo jednu bankarsku Također, kompanije se susreću s problemima pri uvozu i izvozu. Za dozvolu određenog uvoza nik mora prikupiti sa više nivoa vlasti i često čini kompleksnim. Također, sistematizovane informacije o potrebnoj dokumentaciji nisu do- stupne na jednom mjestu. Za mnoge dokumen- te izražen je problem nedostavljanja dokumen- Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 105 BI J E L A K N JI G A tacije koju institucije mogu pribaviti po službe- vatni sektor. Rad na ovoj reformi uključuje sma- vezani za pribavljanje uvozno/izvozne doku- uvoznih/izvoznih postupaka, zaključne izvozne noj dužnosti. Pored općih, postoje i problemi mentacije u specifičnim slučajevima (primjer: neujednačene takse između entitetskih mini- starstava trgovine). Nadamo se da će se u stalnoj saradnji sa svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, u na- njenje administrativnih prepreka na uzorku sektore u BiH, prehrambene prerađevine, proiz- vodi biljnog porijekla i životinje i proizvodi životinjskog porijekla, te i drvni, metaloprerađivački i mašinski sektor. Mapirano je 248 administrativnih postupaka rednom periodu intenzivirati reformski procesi za uvoz i izvoz, 94 na državnom nivou, 74 na smanjila administrativna opterećenja za privre- pske. Ukupni direktni troškovi ovih postupaka kako bi BiH ubrzala svoj put pridruživanja EU, dne subjekte, privukla direktna strana ulaganja, nivou Federacije BiH i 80 na nivou Republike Sr- koji opterećuju privredu iznose 56.308.247,53 povećala izvoz i ojačala jedinstveni ekonomski BAM, od čega je 37.157.759,83 BAM na držav- Fokus treba biti na transparentnosti i 9.294.558,11 BAM na nivou RS. Izračun je na- prostor. “pametnoj” (boljoj) regulaciji. “Pametna” (bolja) regulacija je naročito u upotrebi u EU od 2010. kada je Evropska komisija (EC) odlučno nom nivou, 9.855.929,58 BAM na nivou FBiH i pravljen po metodologiji procjene administra- tivnog opterećenja, koje koristi EU na bazi frekvencije stvarnih zahtjeva za izdavanje rje- stala na stanovište da osigura kvalitet regula- šenja iz 2012. godine. Indirektni troškovi su pojednostavljenju izvoznih postupaka, zatim na čke preporuke, to bi za rezultat imalo smanje- cije. Neophodno je provesti sistemski rad na poboljšanju kvaliteta regulative i, konačno, na kompletiranju regulative i transparentnoj objavi informacija i postupaka on-line. Analiza postu- paka treba biti napravljena na način da otvori mogućnost povećanja regulacije ako koristi ta- kvog pristupa premašuju troškove, kao što je slučaj u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ustvari, neće se deregulisati nijedan trošak, nego će se uvesti bolja, tj. pametna regulacija koja štiti korisnika i rad privrednika. Također, potrebno je usposta- viti elektronski registar sa svim uvozno/izvoz- nim postupcima na jednom mjestu, što bi olakšalo pristup informacija privrednom sektoru i transparentnost. Vijeće ministara BiH, Vlada Republike Srpske i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u saradnji sa Međunarodnom finansijskom korporaci- jom, članicom Grupacije Svjetske banke, i u mnogo veći. Ako vlasti budu prihvatile zajedni- nje direktnih i indirektnih troškova administra- tivnih postupaka preko 30% za privredu. ISKUSTVA: OTVORENA PITANJA I PREPORUKE Izdavanje i priznavanje certifikata u zemljama regiona i EU* FBiH i RS: OTVORENO PITANJE U ionako opterećenim odnosima zemalja na- stalih raspadom bivše Jugoslavije nailazimo i na međusobno nepriznavanje certifikata, ili nacio- nalnih institucija koje izdaju te certifikate za proizvode koji svoga kupca traže u susjednoj zemlji. Zbog toga smo u situaciji da jedan isti proizvod moramo na isti način certificirati, ali svako nacionalno tijelo pojedinačno, zavisno u koju od susjednih zemalja želimo izvesti taj partnerstvu sa Kraljevinom Švedskom i Mini- proizvod. Na primjer, certifikat za cement koji u formu radi pojednostavljenja uvozno/izvoznih standarda ili normi (EN) izdaje domaći institut starstvom za finansije Austrije, pokrenuli su re- postupaka i smanjenja troškova izvoza za pri- skladu sa zahtjevima harmoniziranih evropskih u BiH, ne važi u Hrvatskoj, a isti taj certifikat 105 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 106 Vijeće stranih investitora vatski institut, ne važi u EU! Automatiziranje procesa dodjeljivanja CEMT dozvola* nivou države BiH ne postoji institut ili neko sli- Trenutno, dodjeljivanje CEMT dozvola nije u koji prema zahtjevima iste EN norme izda hrDodatni problem u BiH je činjenica da na FBiH i RS: OTVORENO PITANJE čno tijelo koje će izdati certifikat ili CE-znak za potpunosti transparentno, dijelom zbog toga regije i zemlje EU. mulu dodjeljivanja. neki proizvod, a da taj certifikat važi za zemlje što postojeći pravilnik ne sadrži preciziranu for- FBiH i RS: PREPORUKA Učiniti dodatne napore da se na nivou su- sjednih zemalja (Hrvatska, Srbija, Crna Gora) počnu uzajamno priznavati certifikati koji su iz- dale nadležne nacionalne institucije, tj. da se proces certifikacije ne multiplicira jer to iziskuje mnogo novca i utrošenog vremena za sve. FBiH i RS: PREPORUKA Ministarstvo prometa i komunikacija bi tre- balo izmijeniti Pravilnik kako bi formulirao kom- pletan proces dodjeljivanja CEMT dozvole kroz upotrebu algoritamskog softvera za dodjelu. Ovo bi spriječilo diskreciono dodjeljivanje doz- vole i osiguralo potpunu transparentnost. CARINE I PROBLEMI IZVOZNIKA PRI CARINJENJU FBiH i RS OTVORENA PITANJA I PREPORUKE PROBLEM PREPORUKA o Previsoka cijena kod ispravke CD (vrlo često zbog banalne tehničke greške). o Smanjiti cijenu na razumnu mjeru (2,00–5,00 KM). o Prikupljanje primjerka 3 EX deklaracije ovjerenog kod nadležnog organa na graničnom prijelazu i njeno podnošenje nadležnoj instituciji je složen i komplikovan postupak, pogotovo za velike izvoznike. o Postavljanjem poštanskih sandučića na svim graničnim prijelazima u koje bi prijevoznici ubacivali ovjerene primjerke EX deklaracije u adresiranim kovertama dobivenim od izvoznika, značajno bi olakšalo ovu veoma značajnu i složenu operaciju. Takva praksa se odavno primjenjuje u zemljama EU. Liberalizacija rokova podnošenja bi, također, bila značajna olakšica za izvoznika. o Pojedinačna uplata takse za svaki izvoz stvara i dodatne bankarske troškove. o Insistiranje carinskih organa pojedinih država kod ulaza na zadržavanju jednog primjerka fakture sa pečatom carinskog organa BiH. Ovo može rezultirati i nemogućnošću podnošenja carinske deklaracije za definitivni izvoz, što predstavlja carinski prekršaj koji ima za posljedicu ukidanje odobrenja za pojednostavljeni postupak. 106 o Omogućiti kolektivnu potpunu mjesečnu prijavu sa samo jednom taksom za one koji imaju status odobrenog izvoznika, ili bar kolektivnu uplatu svih taksi na jednoj uplatnici prilikom predaje dokumenata za potpunu prijavu. o S obzirom na to da na carinske propise drugih država nismo u mogućnosti uticati predlažemo Upravi za indirektno oporezivanje Banja Luka izmjenu "Uputstva za sprovođenje procedure carinskog postupka na temelju fakture" i to u dijelu broja ovjerenih faktura koje se vraćaju prijevozniku (tri ovjerena primjerka umjesto dosadašnjih dva). Tu, na naš prijedlog, carinski službenik ne Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 107 BI J E L A K N JI G A PROBLEM PREPORUKA o Prikupljanje ovjerenih faktura u pojednostavljenom postupku po fakturi predstavlja složen proces, te neprikupljanjem svih faktura nastaje problem kod dodatne prijave, koja dovodi u pitanje održavanje odobrenja. o Nedovoljan broj CEMT dozvola za bh. prijevoznike. o Mala komercijalna brzina željeznica i manjak vagona. OTVORENO PITANJE mora biti u obavezi da i na treći primjerak upisuje broj kontrolnika u koji evidentira fakture te da je dovoljan samo pečat carinskog ureda. o Obezbijediti mogućnost i jednostavan postupak naknadne ovjere faktura ovjerenih kod carinskog graničnog ureda na osnovu kojih je roba puštena u pojednostavljeni carinski postupak, pošto postoji fizička kopija u službenoj evidenciji te evidencija u elektronskom kontrolniku. o Državna aktivnost za pribavljanje većeg broja CEMT dozvola, naročito dozvola za Austriju i Italiju kojih je nedovoljan broj u odnosu na zahtjeve, predstavljaju barijeru u izvozu. o Remont pruga, izrada nove infrastrukture te kupovina teretnih vagona Uacs i Habis. PREPORUKE INSTITUCIJA • Izdavanje i priznavanje certifikata u zemljama regiona i EU • U tom smislu, potrebno je da se učine dodatni napori da se barem na nivou susjednih zemalja počnu uzajamno priznavati certifikati izdati od strane nadležnih nacionalnih institucija, tj. da se proces certifikacije ne multiplicira. • Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH • Institut za akreditiranje BiH – BATA • Automatizacija procesa dodjeljivanja CEMT dozvola • Ministarstvo prometa i komunikacija bi trebalo izmijeniti pravilnik kako bi formulirao kompletan proces dodjeljivanja CEMT dozvole kroz upotrebu algoritamskog softvera za dodjelu. Ovo bi spriječilo diskreciono dodjeljivanje dozvole i osiguralo potpunu transparentnost. • Ministarstvo komunikacija i prometa BiH o Previsoka cijena kod ispravke CD (vrlo često zbog banalne tehničke greške) o Smanjiti cijenu na razumnu mjeru (2,00 – 5,00 KM). o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO o Pojedinačna uplata takse za svaki izvoz stvara i dodatne bankarske troškove o Omogućiti kolektivnu potpunu mjesečnu prijavu sa samo jednom taksom za one koji imaju status odobrenog izvoznika ili bar kolektivnu uplatu svih taksi na jednoj uplatnici prilikom predaje dokumenata za potpunu prijavu. o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO CARINE I PROBLEMI IZVOZNIKA PRI CARINJENJU: 107 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 108 Vijeće stranih investitora OTVORENO PITANJE PREPORUKE INSTITUCIJA o Prikupljanje primjerka 3 ex deklaracije ovjerenog od strane o Postavljanjem poštanskih sandučića na svim graničnim prelazima u koje bi o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO o Insistiranje carinskih organa pojedinih država, kod ulaza, na zadržavanju jednog primjerka fakture sa pečatom carinskog organa BiH, što može rezultirati i nemogućnošću podnošenja carinske deklaracije za definitivni izvoz, što predstavlja carinski prekršaj koji ima za posljedicu ukidanje odobrenja za pojednostavljeni postupak. o Uprava za indirektno oporezivanje Banja Luka trebala bi izvršiti izmjenu "Uputstva za sprovođenje procedure carinskog postupka na temelju fakture" u djelu broja ovjerenih faktura koje se vraćaju izvozniku (tri ovjerena primjerka umjesto dosadašnjih dva), gdje na naš prijedlog, carinski službenik ne mora biti u obavezi da i na treći primjerak upisuje broj kontrolnika u koji evidentira fakture te da je dovoljan samo pečat carinskog ureda. o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO o Prikupljanje ovjerenih faktura u pojednostavljenom postupku po fakturi predstavlja složen proces te neprikupljanjem svih faktura nastaje problem kod dodatne prijave koja dovodi u pitanje održavanje odobrenja. o Obezbjediti jednostavan postupak naknadne ovjere faktura ovjerenih od carinskog graničnog ureda na osnovu kojih je roba puštena u pojednostavljeni carinski postupak, pošto postoji fizička kopija u službenoj evidenciji te evidencija u elektronskom kontrolniku. o Uprava za indirektno oporezivanje BiH - UIO o Nedovoljan broj CEMT dozvola za BiH i prevoznike o Državna aktivnost za pribavljanje većeg broja CEMT dozvola, naročito dozvola za Austriju i Italiju kojih je nedovoljan broj u odnosu na zahtjeve, te predstavljaju barijeru u izvozu. o Ministarstvo komunikacija i prometa BiH o Mala komercijalna brzina željeznica i manjak vagona o Remont pruga, izrada nove infrastrukture te kupovina teretnih vagona Uacs i Habis o Ministarstvo komunikacija i prometa BiH nadležnog organa na graničnom prelazu i njeno podnošenje nadležnoj instituciji je složen i komplikovan postupak, pogotovo za velike izvoznike 108 prevoznici ubacivali ovjerene primjerke ex deklaracije u adresiranim kovertama dobijenim od izvoznika, značajno bi olakšalo ovu veoma značajnu i složenu operaciju.Takva praksa se odavno primjenjuje u zemljama EU. Liberalizacija rokova podnošenja bi također bila značajna olakšica za izvoznika. Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 109 7 BI J E L A K N JI G A ČLANOVI VSI 109 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 110 Vijeće stranih investitora 110 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 111 BI J E LA K N JI G A 111 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 112 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 113 8 B BI J E L A K N JI G A ZAHVALE ijela knjiga 2012/13 je pripremljena zajedničkim zalaganjem brojnih članica Vijeća stranih investitora. Kao najvažniji produkt Vijeća stranih investitora, zaslugu za njen nastanak kao i svaki dalji razvoj nose isključivo članice/kompanije, koje ovim putem pokušavaju proble- matiku investitora iskomunicirati sa nadležnim institucijama, a sve sa ciljem poboljšanja poslovnog okruženja u BiH. Zahvljaujući našim kompanijama, te angažmanu personala iz istih, Bijela knjiga nastaje i preporuke koje se nalaze unutra su zapravo, svakodnevne prepreke sa kojima se suoča- vaju strani investitori koji posluju u BiH. Sa svim u vezi naprijed navedenim, ured Vijeća stranih investitora u BiH, želi odati priznanje navedenim kompanijama i organizacijama za njihov doprinos u pripremi Bijele knjige 2012/13: • Advantis Broker a.d. Banja Luka • ArcelorMittal d.o.o. Zenica • Fabrika kreča Carmeuse Integral a.d. Doboj • CMS Reich-Rohrwig Hainz d.o.o. Sarajevo • EFT Group / Rudnik i Termoelektrana Stanari • Energopetrol d.d. Sarajevo • Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) • Fabrika cementa Lukavac d.d. Lukavac • Heidelberg Cement Group /Tvornica cementa Kakanj • Holdina d.o.o. Sarajevo • Httpool d.o.o. Sarajevo • Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Mostar • International Finance Corporation (IFC) • Imperial Tobacco BH d.o.o. Sarajevo • Japanese Tobacco International (JTI) - Predstavništvo u BiH • Karanovic & Nikolic Law Office • Meggle Mljekara d.o.o. Bihać • Marić & Co Law Office • M:tel a.d. Banja Luka • Messer BH GAS d.o.o. Sarajevo • Natron-Hayat d.o.o. Maglaj • Posao.ba/Development Studio d.o.o. Sarajevo • PricewaterhouseCoopers d.o.o. Sarajevo • ProCredit Banka d.d. Sarajevo • Raiffeisen Banka d.d. BiH • Robert Bosch d.o.o. - Predstavništvo u BiH • Sarajevski Kiseljak d.d. Kiseljak • Sisecam Soda Lukavac d.o.o. Lukavac • SKF BiH d.o.o. Sarajevo • SHP Celex a.d. Banja Luka • UniCredit Banka d.d. Mostar • Xella BH d.o.o. Tuzla • Wolf Theiss 113 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 114 Vijeće stranih investitora Ured VSI, kao i članice kompanije, žele se zahvaliti Američkoj agenciji za međunarodni razvoj - USAID u BiH, koji su prepoznali važnost ove publikacije, te finansijski podržali izradu Bijele knjige 2012/13. Posebnu zahvalu upućujemo šefu ureda EBRD-a u BiH, gospodinu Liboru Krkoški, na specijal- nom doprinosu pri izradi poglavlja „Pregled poslovne klime u BiH – 2011/12“. Također, zahvalu upućujemo osoblju USAID TAF projekta na posebnom doprinosu pri izradi sek- cije „Porezi“. 114 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 115 9 BI J E L A K N JI G A LIDERI I ČLANOVI TIMOVA POSLOVNA REGISTRACIJA Tim lider: Nihad Sijerčić – Karanovic & Nikolic Bojana Bošnjak – London - Marić & Co Nermina Hadžiosmanović - PricewaterhouseCoopers (PwC) Aida Šahinagić - Raiffeisen Banka Ivana Vragović – Karanovic & Nikolic Bojana Vranješ - Advantis Broker Senka Eminagić - International Finance Corporation (IFC) Mirsad Čolaković – ArcelorMittal Zenica POREZI Tim lider: Mubera Brković - PricewaterhouseCoopers (PwC) Alen Kišić - ProCredit Banka Marica Đogić - UniCredit Banka Ezmana Turković - Marić & Co Ilinka Gavrilović - M:tel Jelena Savić - M:tel Džana Suljević - Imperial Tobbaco BH Jasenko Hadžiahmetović - Raiffeisen Banka Ivana Vragović – Karanovic & Nikolic Zehra Obralija - Heidelberg Cement Group/Tvornica cementa Kakanj Pero Bosnić – USAID TAF projekat Sandra Kasalo Fazlić - Japan Tobacco International (JTI) Senja Sertić – Xella BH Aber Babić –Messer BH GAS RADNO PRAVO Tim lideri: Vildana Mandalović - Posao.ba i Džana Hromić – Marić & Co Mirna Lalić – Karanovic & Nikolic Vejsil Huremović - Sisecam Soda Lukavac Elvis Goloman - Raiffeisen Banka Sediha Riđešić Holjan – UniCredit Banka Mirsad Čolaković – ArcelorMittal Zenica Azra Uzunović – Heidelberg Cement Group/Tvornica cementa Kakanj Branko Kecman - Advantis Broker GRAĐEVINSKE DOZVOLE Tim lider: Feđa Bičakčić – Karanovic & Nikolic Aida Ibrulj - Sisecam Soda Lukavac Sead Kovačević - Heidelberg Cement Group/Tvornica Cementa Kakanj Slaven Dizdar - Marić & Co Nataša Laketa – M:tel 115 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 116 Vijeće stranih investitora OKOLINSKE DOZVOLE Tim lider: Azra Sivro - ArcelorMittal Zenica Sead Ćatić – Fabrika Cementa Lukavac Izudin Neimarlija - Heidelberg Cement Group/Tvornica Cementa Kakanj Mirela Burgić - Sisecam Soda Lukavac Selma Demirović Hamzić - Marić & Co Bojan Peulić – Karanovic & Nikolic KONCESIJE Tim lider: Stevan Dimitrijević – Karanovic & Nikolic Amela Selmanagić - Wolf Theiss Snežana Trubajić - Karanovic & Nikolic Dženan Malović - International Finance Corporation (IFC) Sead Pašić - Sisecam Soda Lukavac Sead Kovačević - Heidelberg Cement Group/Tvornica Cementa Kakanj Feđa Bičakčić - Karanovic & Nikolic Emin Olovčić - Marić & Co Branko Kecman - Advantis Broker Benko Fatušić – Fabrika cementa Lukavac ENERGETSKA EFIKASNOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Tim lider: Almir Bajtarević - Heidelberg Cement Group/Tvornica cementa Kakanj Dženan Malović - International Finance Corporation (IFC) Nevena Jevremović - Wolf Theiss Amar Bajramović - Wolf Theiss Feđa Bičakčić – Karanovic & Nikolic Ademir Ćatović – Xella BH Branko Kecman - Advantis Broker Slaven Dizdar - Marić & Co SUDSTVO Tim lideri: Selma Demirović Hamzić i Višnja Dizdarević – Marić & Co Ivana Vragović – Karanovic & Nikolic Vejsil Huremović - Sisecam Soda Lukavac Amela Selmanagić - Wolf Theiss Mirsad Čolaković – ArcelorMittal Zenica Ljiljana Mijić – M:tel Emina Asotić - Raiffeisen Banka IZVOZ Tim lider: Nedžad Trako - Heidelberg Cement Group/Tvornica Cementa Kakanj Sabina Dervišefendić – International Finance Corporation (IFC) Saša Božić - Fabrika kreča Carmeuse Integral Saša Kovačević - Sisecam Soda Lukavac 116 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 117 10 BI J E L A K N JI G A REFERENCE Centralna banka Bosne i Hercegovine www.cbbih.com Vijeće ministara Bosne i Hercegovine www.vijeceministara.gov.ba Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Heregovine www.mvteo.gov.ba Direkcija za ekonomsko planiranje www.dep.gov.ba Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine www.hjpc.ba Komisija Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo – UNCITRAL http://www.uncitral.org Vijeće Evrope http://hub.coe.int/ Izvještaj Svjetske banke „Doing Business Report 2013“ www.doingbusiness.ba EBRD Tranzicijski izvještaj za 2012. Godinu www.ebrd.com/transitionreport EU izvještaj o napretku za BiH 2012. www.delbih.ec.europa.eu Raiffeisen Research – Bosnia and Herzegovina Quarterly Economic Report https://raiffeisenbank.ba/bhs/menu/view/446 117 Bijela knjiga 2012-13 FF_White Book 2010 11.11.2013 12:45 Page 118 Bijela knjiga 2012/2013 Izdavač: VSI – Vijeće stranih investitora BiH Uredništvo: Bojana Škrobić Omerović - izvršni direktor Tea Kajan – asistent Lektor: Agencija za prevođenje Profis d.o.o. Sarajevo Dizajn Ekrem Kapić DTP: Proprint, Sarajevo Tiraž: 750 kom Improving the Business Environment in BiH Vijeće stranih investitora - VSI UNITIC Business Center Fra Anđela Zvizdovića 1/11B 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Telefon: +387 33 295 880 Fax: +387 33 295 889 Email: [email protected] www.fic.ba
© Copyright 2024 Paperzz