se
m
i
r
na
o s p ele olo
šk
om
11 .
tr u
Str u
ta s
čn
i
ka
ZBORNIK SAŽETAKA
?
k
0.
p
ki
ar
1.
i ns
20
P eć
Perušić,
29.-30. 1. 2011.
Gr
a bo
v a č a , P er
-3
9.
2
ć
uši
Stručni seminar o speleološkom katastru, Perušić, 29.-30. 1. 2011.
ZBORNIK SAŽETAKA
Urednici
Nenad Buzjak, Dalibor Paar
Organizacijski odbor
Domagoj Tomaškovid (predsjednik)
Jana Bedek
Nenad Buzjak
Marko Lukid
Davorin Markovid
Katarina Milkovid
Ruđer Novak
Dalibor Paar
Organizatori
Speleološki klub "Samobor"
Speleološki odsjek HPD "Željezničar"
Speleološki odsjek PDS "Velebit"
Hrvatsko biospeleološko društvo
JU Pedinski park "Grabovača"
Državni zavod za zaštitu prirode
Pokrovitelji
JU Pedinski park "Grabovača"
Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza
Sponzor
Turistička zajednica opdine Perušid
Izdavači
Speleološki klub "Samobor"
Speleološki odsjek PDS "Velebit"
Hrvatsko biospeleološko društvo
Speleološki odsjek HPD "Željezničar"
Grafička priprema i logo
Nenad Buzjak
© Izdavači i autori priloga
Autori odgovaraju za sadržaj svojih tekstova.
Perušid, 2011.
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
STRUČNI SEMINAR O SPELEOLOŠKOM KATASTRU
PROGRAM
Subota, 29. 01. 2011.
Lokacija Seminara:
Osnovna škola Perušić, Hrvatske mladeži 2, Perušić
Registracija sudionika: od 10:00 sati
10:30 – Otvaranje skupa
Pozdrav organizatora i tehničke obavijesti
Katarina Milković, ravnateljica JU Pećinski park Grabovača
Davorin Marković, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode
11:00 – 12:20 – Prvi blok predavanja
Teo Barišid, Božidar Branica
Speleološki odsjek HPK "Sveti Mihovil", Šibenik
BAZA PODATAKA SPELEOLOŠKIH OBJEKATA HRVATSKE 2006.-2010.
Andrej Stroj, Darko Bakšid, Dalibor Paar
Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, Zagreb; Speleološki odsjek PDS
"Velebit", Zagreb
BAZA SPELEOLOŠKIH OBJEKATA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT
Damir Basara1, Hrvoje Cvitanovid2
1
Speleološki odsjek PD" Dubovac", Karlovac; 2Speleološki klub "Ursus spelaeus", Karlovac
KATASTAR SPELEOLOŠKIH OBJEKATA KARLOVAČKE ŽUPANIJE
Nenad Buzjak1,2, Morena Želle1,3, Martina Glasnovid Horvat4
1
Speleološki klub "Samobor", 2Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek, Zavod za fizičku
geografiju; 3JU PP "Žumberak-Samoborsko gorje"; 4JU za upravljanje zaštićenim područjima i
drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije, Zagreb
REGIONALNI SPELEOLOŠKI KATASTRI SAMOBORSKOG GORJA I ŽUMBERKA – TEMELJ
ISTRAŽIVANJA I ZAŠTITE KRŠKOG GEOEKOSUSTAVA
12:20 – 12:35 – Stanka za kavu
12:35 – 13:55 – Drugi blok predavanja
Mladen Garašid
Društvo za istraživanja i snimanja krških fenomena Zagreb, Zagreb
KRADI POVIJESNI PRIKAZ IZRADA SPELEOLOŠKIH KATASTARA U HRVATSKOJ
1
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
Davorin Markovid
Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb
CRO-SPELEO – HRVATSKA SPELEOLOŠKA BAZA PODATAKA KAO DIO SREDIŠNJEG
INFORMACIJSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE
Dalibor Paar
Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, Zagreb
ASPEKTI INVENTARIZACIJE SPELEOLOŠKIH POJAVA I ULOGA SPELEOLOGA
Jana Bedek
Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb
ULOGA SPELEOLOŠKOG KATASTRA U BIOSPELEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA I ZAŠTITI
PODZEMNE FAUNE
13:55 – 15:15 – Ručak
15:15 – 16:55 – Tredi blok predavanja
Miha Čekada
Jamarska zveza Slovenije, Ljubljana, Slovenija
SPELEOLOŠKI KATASTAR U SLOVENIJI - 1. DIO
Miha Čekada
Jamarska zveza Slovenije, Ljubljana, Slovenija
SPELEOLOŠKI KATASTAR U SLOVENIJI - 2. DIO
Jasminko Mulaomerovid , Simone Milanolo
Speleološko društvo "Speleo Dodo", Sarajevo, Bosna i Hercegovina
STOLJEDE SPELEOLOŠKOG KATARSTRA U BOSNI I HERCEGOVINI
Jelena Dalid, Vojkan Gajovid
Akademski speleološko-alpinistički klub (ASAK), Beograd, Srbija
SPELEOLOŠKI KATASTAR U SRBIJI – PROBLEMI I PLANOVI
Hrvoje Cvitanovid1, Damir Basara2
1
Speleološki klub "Ursus spelaeus", Karlovac; 2Speleološki odsjek PD "Dubovac", Karlovac
PRIMJERI INVENTARIZACIJE SPELEOLOŠKIH OBJEKATA U EUROPSKIM DRŽAVAMA
16:55 – 17:10 – Stanka za kavu
2
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
17:10 – 18:30 – Četvrti blok predavanja
Maja Zagmajster i Boris Sket
Oddelek za biologijo, Biotehniška fakulteta, Univerza v Ljubljani, Slovenija
BAZA PODATAKA O PODZEMNIM ŽIVOTINJAMA ŠIREG PODRUČJA DINARIDA I NJENA
UPOTREBA
Stašo Forenbaher1, Morena Želle2
1
Institut za antropologiju, Zagreb; 2JU PP Žumberak-Samoborsko gorje, Samobor i Speleološki
klub "Samobor", Samobor
ARHEOLOŠKA DIMENZIJA SPELEOLOŠKOG KATASTRA
Mladen Kuhta1,2, Andrej Stroj1,3
1
Hrvatski geološki institut, Zagreb; 2Speleološki odsjek HPD "Željezničar", Zagreb; 3Speleološki
odsjek PDS "Velebit", Zagreb
HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE SPELEOLOŠKIH OBJEKATA I NJIHOVA INVENTARIZACIJA
Neven Bočid1,2, Hrvoje Cvitanovid3
1
Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek, Zavod za fizičku geografiju; 2Speleološko
društvo "Karlovac", Karlovac; 3Speleološki klub "Ursus Spelaeus", Karlovac
ULOGA SPELEOLOŠKIH BAZA PODATAKA U GEOMORFOLOŠKIM I GEOSPELEOLOŠKIM
ISTRAŽIVANJIMA
18:30 – 20:30 – Okrugli stol: Hrvatski speleološki katastar
20:30 – Organizirano druženje i večera
Nedjelja, 30. 01. 2011.
09:00 – 10:20 – Peti blok predavanja
Damir Lovretid
Speleološki odsjek HPD "Željezničar", Zagreb
POVIJEST KATASTRA – O POSTANKU I ZNAČENJU RIJEČI KATASTAR
Nino Bedenički
Speleološki klub "Ozren Lukić", Zagreb
SPELEOLOŠKI KATASTAR U GIS TEHNOLOGIJI
Dalibor Reš
Speleološka udruga "Estavela", Kastav
PRIMJER UPORABE GIS-A PRI PRIKUPLJANJU I OBRAĐIVANJU PODATAKA O SPELEOLOŠKIM
OBJEKTIMA
3
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
Neven Šuica
Speleološki klub "Ozren Lukić", Zagreb
RAČUNALNI PROGRAM SPELEOBASE - MOGUDNOSTI KORIŠTENJA U SPELEOLOŠKOM
KATASTRU
10:20 – 10:45 – Predstavljanje postera
Tea Selakovid1, Marin Lukas2, Ana Bakšid1
1
Speleološki odsjek PDS "Velebit", Zagreb; 2Speleološki odsjek HPD "Željezničar", Zagreb
ULOGA SPELEOLOŠKOG REGISTRA U SPELEOLOŠKIM I ZNANSTVENIM ISTRAŽIVANJIMA
Jasna Železnjak, Ronald Železnjak
Speleološki odsjek PDS "Velebit", Zagreb
SPECIFIČNOSTI INVENTARIZACIJE VELIKIH ŠPILJA I JAMA
Tamara Čukovid, Marta Malenica, Matija Čepelak
Speleološki odsjek PDS "Velebit", Zagreb
ULOGA SPELEOLOŠKOG KATASTRA U PROVEDBI ZAŠTITE I SANACIJE UGROŽENIH ŠPILJA
Hrvoje Cvitanovid1, Damir Basara2
1
Speleološki klub "Ursus spelaeus", Karlovac; 2Speleološki odsjek PD "Dubovac", Karlovac
SPELEOLOŠKI KATASTAR POKRAJINE BRESCIA – ITALIJA
Damir Basara1, Hrvoje Cvitanovid2
1
Speleološki odsjek PD "Dubovac", Karlovac; 2Speleološki klub "Ursus spelaeus", Karlovac
KATASTAR SPELEOLOŠKIH OBJEKATA KARLOVAČKE ŽUPANIJE
Goran Rnjak1, Teo Barišid2, Tomislav Jerkovid2
1
Speleološki odsjek HPK "Sveti Mihovil", Šibenik; 2Speleološki odsjek PD "Promina", Drniš
PREZENTACIJA SPELEOLOŠKOG KATASTRA ŠIBENSKO – KNINSKE ŽUPANIJE
Teo Barišid1,2, Božidar Branica1,2
1
Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, Zagreb; 2Speleološki odsjek HPK "Sveti
Mihovil", Šibenik
JAMSKI SUSTAV KITA GADEŠINA – DRAŽENOVA PUHALJKA
10:45 – 11:00 – Stanka za kavu
4
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
11:00 – 12:20 – Šesti blok predavanja
Branko Jalžid1,2, Jana Bedek1, Helena Bilandžija1,3, Hrvoje Cvitanovid1, Tvrtko Dražina1,4, Sanja
Gottstein4, Fanica Kljakovid-Gašpid1,5, Marko Lukid1, Roman Ozimec1, Martina Pavlek1,3, Rajko
Slapnik6, Vesna Štamol2
1
Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb; 2Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb; 3Institut
"Ruđer Bošković", Zagreb; 4Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb; 5 Oikon d.o.o. Institut
za primijenjenu ekologiju, Zagreb; 6 Biološki inštitut Jovana Hadžija, Znanstvenoraziskovalni
center Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Ljubljana, Slovenija
ATLAS ŠPILJSKIH TIPSKIH LOKALITETA FAUNE REPUBLIKE HRVATSKE
Kazimir Miculinid
Speleološki odsjek HPD "Željezničar", Zagreb; Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb
PALEONTOLOGIJA I SPELEOLOŠKI OBJEKTI
Marina Trpčid
Speleološki klub "Ozren Lukić", Zagreb
SPELEOLOŠKI KATASTAR KAO POTREBA U STRUČNIM I ZNANSTVENIM ISTRAŽIVANJIMA NA
PRIMJERU PROJEKATA IZ PODRUČJA ZAŠTITE PRIRODE
Daniela Hamidovid
Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb
VAŽNOST SPELEOLOŠKOG KATASTRA U ISTRAŽIVANJIMA I ZAŠTITI ŠIŠMIŠA
12:20 – 12:35 – Stanka za kavu
12:35 – 13:55 – Sedmi blok predavanja
Dalibor Reš
Speleološka udruga "Estavela", Kastav
PRIJEDLOG NOVOG ZAPISNIKA SPELEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA I UVJETA ZA UNOŠENJE
SPELEOLOŠKIH OBJEKATA U KATASTAR
Neven Bočid1,2, Josip Granid2, Dinko Stopid2, Zlatko Balaš2, Katarina Milkovid3
1
Sveučilište u Zagreb, PMF, Geografski odsjek, Zavod za fizičku geografiju; 2Speleološko društvo
"Karlovac", Karlovac, 3JU Pećinski park Grabovača, Perušić
PROJEKT ISTRAŽIVANJA, DOKUMENTIRANJA I USPOSTAVE BAZE PODATAKA SPELEOLOŠKIH
OBJEKATA PP GRABOVAČA KOD PERUŠIDA
Darka Spudid1, Marina Trpčid2, Damir Basara3
1
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije"Natura viva", Karlovac; 2Speleološki klub "Ozren Lukić", Zagreb, 3Speleološki odsjek PD
"Dubovac", Karlovac
SURADNJA JAVNE USTANOVE "NATURA VIVA" I SPELEOLOŠKIH UDRUGA NA PODRUČJU
ZAŠTITE PRIRODE I INVENTARIZACIJE SPELEOLOŠKIH OBJEKATA KARLOVAČKE ŽUPANIJE
5
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
Goran Rnjak1, Teo Barišid1, Tomislav Jerkovid2
1
Speleološki odsjek HPK "Sveti Mihovil", Šibenik, 2Speleološki odsjek PD "Promina", Drniš
SPELEOLOŠKI KATASTAR ŠIBENSKO – KNINSKE ŽUPANIJE
13:55 – 14:00 – Završna riječ organizatora
14:00 – 15:00 – Ručak
15:00 – 16:30 – Stručni obilazak Pedinskog parka Grabovača
6
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
BAZA PODATAKA SPELEOLOŠKIH OBJEKATA SJEVERNOG VELEBITA
Darko Bakšid, Andrej Stroj, Dalibor Paar
Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, Kozarčeva 22, Zagreb
Speleološki odsjek PDS "Velebit", Radideva 23, Zagreb
Sjeverni Velebit izrazito je krško područje, a teren je u potpunosti građen od okršavanju
podložnih karbonatnih stijena: mezozojskih vapnenaca i dolomita, te tercijarnih karbonatnih
breča. Krški masiv Sjevernog Velebita omeđen je ponornim područjima rijeka Like i Gacke s
istočne te obalom mora sa zapadne strane. Sva voda koja putem oborina dospije na površinu
terena, vrlo brzo uvire u podzemlje, gdje nastavlja svoj put prvo kroz sustave pretežito
vertikalnih krških kanala (duboke jame kao fenomen ovog područja), a zatim u dubini masiva i
kroz vedim dijelom potopljene, pretežito horizontalne kanale prema brojnim priobalnim
izvorima i vruljama Velebitskog kanala.
Površinska krška morfologija i velik broj jamskih ulaza privukli su speleologe još
početkom prošlog stoljeda kada su započela i prva speleološka istraživanja. Prvo speleološko
istraživanje na području Velebita napravili su Premužid i Krajač 1929., kada su se spustili u jame
Varnjaču i Crikvinu u Rožanskim kukovima. Istraživanja područja zapadne Like i Sjevernog
Velebita nastavlja početkom 50-tih i 60-tih godina Speleološko društvo Hrvatske. Početkom 80ih godina područje Sjevernog Velebita istražuju zagrebački speleolozi, članovi Speleološkog
odsjeka PD "Željezničar", te izrađuju nacrte više jama od kojih je najdublja duboka 143 m, tada
najdublji poznati speleološki objekt Sjevernog Velebita.
Od 1992. godine, kad su slovački speleolozi pronašli ulaz Lukine jame, započela su
sustavna speleološka istraživanja koja traju do danas, a predvode ih Speleološki odsjek
Planinarskog društva Sveučilišta "Velebit" (SOV), Speleološki odsjek Hrvatskog planinarskog
društva "Željezničar" (SOŽ) i Hrvatsko biospeleološko društvo (HBSD) iz Zagreba, zatim
Speleološki odsjek Hrvatskog planinarskog društva "Dubovac" (SOD) i Speleološko društvo
"Karlovac" (SDK) iz Karlovca, te Speleološki odsjek Hrvatskog planinarskog društva "Mosor"
(SOM) iz Splita. Uz navedene speleološke udruge u speleološkim istraživanjima sudjelovali
su brojni drugi speleolozi iz Hrvatske i svijeta.
U razdoblju od 1992. do 2011. godine na području Sjevernog Velebita pronađeno je 340
jama. U bazi je evidentirano ukupno 327 jama. Za 294 jame postoji kompletna dokumentacija, dok je
dokumentacija za istraživanja područja Kite Gavranuše iz 2003. godine djelomična. Podaci s
posljednje ekspedicija "Lukina jama 2010" još nisu uneseni u bazu.
Prema postojedem stanju baze speleoloških objekata 3 jame dublje su od 1000 m, 5 jama dublje je od
500 m, 9 jama je dubine 200-500 m, 26 jama je dubine 100-200 m, 51 jama je dubine 50-100 m, a
200 jama do 50 m dubine. Najviše jamskih ulaza je na nadmorskim visinama 1100-1200 m (10% od
ukupnog broja jama u bazi), te od 1400 do 1600 m (43 % od ukupnog broja jama u bazi). U 118 jama
(36%) zabilježena je pojava snijega i/ili leda. Najveda dubina na kojoj je zabilježena pojavnost snijega i
7
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
leda je u Lukinoj jami i Patkovom guštu (ispod 500 m). Treba istaknuti da se radi o snijegu i ledu koji je
pao iz viših dijelova jame. Pojavnost leda na stijenama zabilježena je na maksimalnim dubinama
između 300 i 400 m.
U tri najdublje jame, Jamskom sustavu Lukina jama, Slovačkoj jami i Jamskom sustavu
Velebita na nadmorskim visinama između 500 i 600 m zabilježena je pojava dvorana vedih dimenzija.
Najveda je u Velebiti volumena 253 260 m3, zatim u Lukinoj jami 118750 m3, a najmanja u
Slovačkoj jami 72000 m3. Najvede dimenzije otvora ulaza ima Ledena jama u Lomskoj dulibi,
oko 3000 m2. Pet jama ima dimenzije otvora ulaza vede od 1000 m 2, 3 jame imaju dimenzije
otvora ulaza između 500-1000 m2, 17 jama između 100-500 m2, 25 jama između 50-100 m2, 77
jama između 10-50 m2, a 62 jame manje od 10 m2.
BAZA PODATAKA SPELEOLOŠKIH OBJEKATA HRVATSKE 2006. - 2010.
Teo Barišid, Božidar Branica
Speleološki odsjek HPK "Sveti Mihovil", 8. dalmatinske udarne brigade 52, Šibenik
4.-5. ožujka 2006. godine u Šibeniku je održan Seminar o speleološkoj dokumentaciji na
kojem su se okupili speleolozi iz 9 speleoloških udruga, predstavnici Komisije za speleologiju
Hrvatskog planinarskog saveza i Hrvatskog speleološkog saveza. Na seminaru je predstavljen
računalni program za vođenje speleološke arhive speleoloških udruga koji je izradio Božidar
Branica iz Speleološkog odsjeka HPK "Sv. Mihovil" iz Šibenika. Program je izrađen u programu
Microsoft Access koji omogudava unošenje kompletnog zapisnika speleološkog istraživanja,
brzu izradu tabelarnih izvještaja o radu speleoloških udruga u određenom periodu, ažuriranih
osobnih speleoloških kartona i dr. Ono što je važnije, dogovorena je razmjena osnovnih
podataka o speleološkim objektima po sistemu "svi za sve", izrada zajedničke baze podataka te
je osmišljen probni sustav administratora za određena područja koji bi, koristedi se podacima iz
baze, pročišdavali bazu podataka.
U sljededem periodu 8 speleoloških udruga razmijenilo je 9788 zapisa o speleološkim
istraživanjima. Skupljena baza podataka predstavlja konglomerat popisa speleoloških
istraživanja pojedinih udruga, podataka iz literature i podataka o položajima speleoloških
objekata s topografskih karata. Analizom je utvrđeno da brojnim zapisima nedostaju podaci o
položaju ili da su netočni, brojni objekti se nalaze van granica RH pa ne pripadaju bazi, te da se
često podaci o položajima, posebice oni s topografskih karata, ne odnose na speleološke
objekte ved na vrtače, ulaze u rudnike, probne kopove i sl. Za iste speleološke pojave u bazi
nalazimo različite zapise više speleoloških udruga. Unatoč navedenom, broj prikupljenih zapisa
se danas često navodi kao broj speleoloških objekata u RH.
Zajednička baza podataka je po prvi put omogudila stjecanje brzog uvida u speleološku
aktivnost na određenim područjima. Od 8579 zapisa s koordinatama ulaza objekata načinjena
8
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
je tabela točaka za programe OziExplorer i Google Earth u kojima se iz baze brzo mogu izdvojiti
zapisi za određeno područje. Korisnim su se pokazali čak i zapisi bez podataka o položaju ulaza
jer se interesantni podaci mogu pronadi pretraživanjem po nazivima i lokacijama. Zajednička
baza podataka postala je tako dragocjenim alatom za usmjeravanjem speleoloških aktivnosti na
terenu.
Drugi dio osmišljene "administratorske" aktivnosti zapravo nikad nije zaživio u
zamišljenom obliku ved je došlo do neke vrste improvizacije. Jedan od razloga je u
kompleksnosti samog programa u kojem je zamišljeno čišdenje baze, drugi je činjenica da
nakon skupa nije bilo novog okupljanja zainteresiranih na kojem bi se riješile nedoumice
vezane uz uporabu samog programa, a tredi je u motivaciji odnosno zoni interesa samih
speleologa. Vedina speleologa zainteresiranih za izradu katastra određenih područja je
iskoristila nepročišdene zapise zajedničke baze podataka prebacivši ih u sebi dostupniji oblik pregledne tablice u nekom od računalnih programa, te nastavila s terenskim radom i
pročišdavanjem postojedih i dodavanjem novih podataka na području svoga interesa bilo da se
radi o lokacijama blizu njihova mjesta prebivališta ili područja speleoloških istraživanja. Upravo
ove aktivnosti govore da vrijeme u postizanju zajedničkog cilja, speleolozima dostupnog
Speleološkog katastra RH, nije izgubljeno. Analiza njihovog iskustva i stvaranje novog koncepta
kojim bi se izbjegli postojedi problemi vrlo brzo bi mogli uroditi spajanjem pročišdenih podataka
u stvarni speleološki katastar i motiviranjem vedeg broja speleologa u njegovoj izradi i
dopunjavanju novim podacima.
KATASTAR SPELEOLOŠKIH OBJEKATA KARLOVAČKE ŽUPANIJE
Damir Basara1, Hrvoje Cvitanovid2
1
Speleološki odsjek PD "Dubovac", Strossmayerov trg 2, Karlovac
2
Speleološki klub "Ursus spelaeus" , Kurelčeva 3, Karlovac
Špilje i jame – tamni, mračni, hladni i nepoznati prostori koji od pretpovijesti bude i
potiču u nama istraživački duh i "tjeraju" nas da u njih ulazimo, istražujemo, opisujemo i
veličamo njegove ljepote. Upravo ti tajanstveni i nepoznati podzemni prostori dovode do
osnivanja speleoloških udruga u Hrvatskoj i početaka sustavnih istraživanja speleoloških
objekata. Tako je i na području grada Karlovca sredinom prošlog stoljeda osnovana prva
speleološka organizacija koja od svojih početaka radi i istražuje ponajviše na području
Karlovačke županije. Danas su na području županije registrirane četiri speleološke udruge, dok
u speleološkim istraživanjima sudjeluje niz udruga iz drugih županija.
Projekt Katastra speleoloških objekata Karlovačke županije pokrenuli su članovi
Speleološkog odsjeka Planinarskog društva "Dubovac", Speleološkog kluba "Ursus spelaeus" te
Speleološkog kluba "Ozren Lukid" u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštidenim
9
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
prirodnim vrijednostima Karlovačke županije "Natura Viva" s ciljem prikupljanja, objedinjavanja
i obrade svih podataka o speleološkim objektima na području Karlovačke županije. Kako su na
području županije ved obavljana parcijalna istraživanja te objavljivane razne stručne studije
koje su obuhvadale speleološka istraživanja, prikupljanjem tih radova i pregledom stručne
literature došlo se do podataka za oko 650 speleoloških objekata. Kroz naše predavanje
donosimo ideju i realizaciju obrade prikupljenih podataka, probleme s kojim smo se susretali,
rezultate našeg dugogodišnjeg rada, te ideje za daljnje djelovanje.
ULOGA SPELEOLOŠKOG KATASTRA U BIOSPELEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA
I ZAŠTITI PODZEMNE FAUNE
Jana Bedek
Hrvatsko biospeleološko društvo, Demetrova 1, Zagreb
Najvedi broj endemičnih svojti u Hrvatskoj nalazimo upravo među podzemnom faunom
krškog područja. Stoga je očuvanje krša i podzemlja istaknuto kao jedan od najvažnijih
strateških ciljeva zaštite prirode u Hrvatskoj, a sva podzemna fauna zaštidena je Zakonom o
zaštiti prirode. Biospeleologija je grana biologije koja proučava podzemna (špiljska) staništa,
organizme koji ih nastanjuju i njihove međusobne odnose. Samim time je biospeleologu
prilikom istraživanja neophodno poznavanje geomorfologije, tektonike, petrologije, hidrologije,
mikroklimatski čimbenika i drugih obilježja podzemnog prostora. Kvalitetno tumačenje
dobivenih rezultata nije mogude bez multidisciplinarnog pristupa, stoga je speleološki katastar
s osnovnim speleološkim podacima u biospeleološkim istraživanjima od neprocjenjive važnosti.
Uloga katastra primarno bi bila u svrhu planiranja istraživanja (položaj objekta, tehnike i
oprema za kretanje i biospeleološka istraživanja, opasnosti) i preliminarne procjene podzemnih
staništa (hidrološka aktivnost, količina organskih ostataka, mikroklimatski čimbenici i dr.).
Speleološki katastar bi uvelike doprinio kvalitetnoj zaštiti špilja pa samim time i
podzemne faune u zaštidenim područjima bududi da bi omogudio ciljane aktivnosti Javnih
ustanova. Prilikom različitih zahvata u prirodi, biospeleološki rezultati su jedna od osnova za
Ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu, služe pri izradi Plana upravljanja, te pripremu i
provođenje Pradenja stanja pojedinih vrsta ili staništa. Podaci se koriste kako bi se utvrdile
Mjere ublažavanja štete i Kompenzacijske mjere zahvata za prirodu. Kvaliteta tih dokumenata
direktno ovisi o dostupnosti speleološkim podacima, odnosno o speleološkom katastru.
10
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
SPELEOLOŠKI KATASTAR U GIS TEHNOLOGIJI
Nino Bedenicki
Speleološki klub ''Ozren Lukid'', Pierottijeva 6, Zagreb
Cilj izrade speleološkog katastra SK "Ozren Lukid" je organizacija baze podataka
speleoloških objekata koje su istražili članovi Kluba. Prva faza u izradi katastra sastoji se od
prikupljanja svih podataka: terenskih zapisnika, nacrta, slika itd. Nakon što se prikupe svi
potrebni podaci, potrebno je osmisliti izgled baze podataka, koja je za potrebe ovog katastra
napravljena u Microsoft Office Access-u, a u koju ulaze svi do sad gore navedeni prikupljeni
podaci tj. ulazni podaci. Druga faza je uspostava GIS sustava pomodu aplikacije ArcMap 9.3.
Ovako napravljen speleološki katastar uvelike olakšava pristup podacima o svim do sad
istraženim speleološkim objektima, a time bi podaci o točnoj lokaciji, topografiji, dubini itd.
postali dostupni svim članovima Kluba jednostavnim klikom miša. Katastar bi imao mogudnost
nadopunjavanja ili promjena određenih podataka ukoliko bi se dobila neka nova saznanja o ved
istraženim speleološkim objektima kao i mogudnost da se podaci za svaki novo istraženi
speleološki objekt unesu u bazu podataka odnosno da se speleološki katastar kontinuirano
popunjava s novim objektima.
ULOGA SPELEOLOŠKIH BAZA PODATAKA U GEOMORFOLOŠKIM
I GEOSPELEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA
Neven Bočid 1,2, Hrvoje Cvitanovid 3
1
Speleološko društvo "Karlovac", Strossmayerov trg 8, Karlovac
2
Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek, Zavod za fizičku geografiju,
Marulidev trg 19/II, Zagreb
3
Speleološki klub "Ursus spelaeus", Kurelčeva 3, Karlovac
Geomorfologija krša istražuje uvjete, procese nastanka i oblike krškog reljefa kako na
površini tako i u podzemlju. Usko je povezana s geospeleologijom koja, kao dio speleologije,
istražuje geomorfologiju, geološke značajke, postanak i razvoj speleoloških objekata te se bavi
njihovim vrednovanjem i zaštitom.
U radu se prikazuje značaj, uloga i mogudnosti korištenja speleoloških baza podataka u
geomorfološkim i geospeleološkim istraživanjima i to na primjeru prostora Slunjske zaravni i još
nekoliko drugih područja. Prikazuju se neki rezultati istraživanja geomorfologije krša i
geospeleologije na temelju speleoloških baza podataka te se naglašava važnost sustavno
uređenih i obrađenih podataka za takva istraživanja.
11
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
Naglašava se da bi uspostavom jedinstvenog speleološkog katastra za područje cijele
Hrvatske bilo mogude dobiti vrlo značajne podatke o nastanku, razvoju i značajkama
speleoloških objekata Hrvatske, ali i hrvatskog dijela Dinarskog krša u cjelini. U radu se također
naglašava važna uloga speleologa, speleoloških udruga te bazičnih speleoloških istraživanja u
prikupljanju i obradi podataka važnih za geomorfološka i geospeleološka istraživanja.
PROJEKT ISTRAŽIVANJA, DOKUMENTIRANJA I USPOSTAVE BAZE PODATAKA
SPELEOLOŠKIH OBJEKATA PEDINSKOG PARKA "GRABOVAČA" KOD PERUŠIDA
Neven Bočid1,2, Josip Granid1, Dinko Stopid1, Zlatko Balaš1, Katarina Milkovid3
1
Speleološko društvo "Karlovac", Strossmayerov trg 8, Karlovac
2
Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek, Zavod za fizičku geografiju,
Marulidev trg 19/II, Zagreb
3
Javna ustanova Pedinski park "Grabovača", Trg popa Marka Mesida 2, Perušid
Pedinski park "Grabovača" zaštideno je područje uzvišenja Grabovača (770 m) zapadno
od Perušida. Pedinskim parkom upravlja Javna ustanova za upravljanje geomorfološkim
spomenicima prirode "Pedinski park Grabovača". Javna ustanova počela je s radom početkom
2006. godine s djelatnostima zaštite, održavanja, korištenja i promicanja geomorfoloških
spomenika prirode na području opdine Perušid. Pedinski park obuhvada površinu od 5,95 km 2 u
rasponu nadmorske visine od 554 m (rijeka Lika) do 770 m (vrh Grabovača). U području Parka
nalazi se devet poznatih speleoloških objekta: Samograd, Medina pedina, Amidžina pedina,
Velika Kozarica, Mala Kozarica, Tabakuša (s dva ulaza), Slipca – Japaga, Pedina pod turskom
kulom i Pedina kod Prvan sela. Ovi speleološki objekti imaju dugu povijest istraživanja, ali
podaci o njima nisu sustavno obrađeni. U novije vrijeme su u nekim objektima pronađeni i
istraženi novi dijelovi. Zbog navedenog su 2009. godine JU PP "Grabovača" i Speleološko
društvo "Karlovac" dogovorili suradnju kroz projekt istraživanja, dokumentiranja i uspostave
baze podataka o svim speleološkim objektima tog područja. Tijekom 2010. godine odrađena je
prva faza projekta. Prikupljena je literatura, utvrđen je točan položaj objekata, topografski su
snimljene Medina i Amidžina pedina te je uspostavljena baza podataka u koju se unose svi
rezultati rada na projektu. U 2011. godini rad se nastavlja na izradi nacrta špilje Samograd i
preostalih poznatih speleoloških objekata, na istraživanju novopronađenih objekata te na
popunjavanju baze sa što je više mogude podataka. U planu je i detaljno geomorfološko i
geospeleološko istraživanje speleoloških objekata i krške površine, a u suradnji s Geografskim
odsjekom PMF-a je u planu i uspostava istraživačke stanice te poligona za terensku nastavu.
12
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
REGIONALNI SPELEOLOŠKI KATASTRI SAMOBORSKOG GORJA I ŽUMBERKA –
TEMELJ ISTRAŽIVANJA I ZAŠTITE KRŠKOG GEOEKOSUSTAVA
Nenad Buzjak1,2, Morena Želle1,3, Martina Glasnovid Horvat4
1
Speleološki klub "Samobor", Perkovčeva 59, Samobor
2
Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek, Zavod za fizičku geografiju,
Marulidev trg 19/II, Zagreb
3
JU Park prirode "Žumberak-Samoborsko gorje", Slani Dol 1, Samobor
4
JU za upravljanje zaštidenim područjima i drugim zaštidenim
prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije, Ivana Lučida 2a/13, Zagreb
Gorsko i prigorsko područje Žumberka i Samoborskog gorja u Republici Hrvatskoj vedim
je dijelom mozaički fluviokrški i krški geoekosustav sastavljen od različitih tipova prirodnih i
kultiviranih krajolika različitog stupnja očuvanosti. Pasivni element njegova razvoja su
prevladavajude karbonatne naslage trijaske, jurske, kredne i neogenske starosti dobro razvijene
sekundarne poroznosti. Pored prirodnih aktivnih elemenata evolucije reljefa (endogene i
egzogene sile) na ovom su području prisutni i dugotrajni antropogeni elementi koji su s
promjenjivim intenzitetom mijenjali krajolik te tako modificirali prirodne procese. Vedim svojim
dijelom to je zaštideno područje unutar granica Parka prirode "Žumberak-Samoborsko gorje"
(PPŽSG). Krajnji sjeveroistočni i istočni dijelovi Samoborskog gorja su, u smislu upravljanja
zaštidenim prirodnim vrijednostima, u domeni djelovanja JU za upravljanje zaštidenim
područjima i drugim zaštidenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije.
Obje ustanove od samog početka svog djelovanja, u skladu sa svojim temeljnim
zadadama, veliku pažnju posveduju istraživanju i zaštiti krških fenomena. U tom smislu razvile
su, njeguju i kroz projekte potpomažu plodnu suradnju sa Speleološkim klubom "Samobor" čije
su komponente istraživanje, dokumentiranje i monitoring speleoloških pojava, zatim izrada
stručnih podloga za njihovu zaštitu i upravljanje, te speleološko školovanje zaposlenika PPŽSG.
Dio aktivnosti ostvaruje se i uz potporu Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i
zaštitu okoliša Zagrebačke županije. Trajni rezultati suradnje su speleološki katastar PPŽSG
izrađivan od 2001. do 2005. i speleološki katastar Samoborskog gorja izrađivan 2009. i 2010.
godine. U njima je na više stotina stranica skupljeno obilje speleoloških, geoloških,
geomorfoloških, hidroloških, arheoloških, povijesnih i literaturnih podataka za 194 spilje i jame.
Speleološki katastri su osnova za njihovo upravljanje i zaštitu te su poslužili kao uzor za slične
projekte u ostalim zaštidenim područjima. Podaci su korišteni u više specijalističkih istraživanja
poput geoloških, hidrogeoloških, geomorfoloških, mikroklimatskih, biospeleoloških i
arheoloških, zatim za izradu diplomskih radova i disertacija. U tehničkom smislu organizirani su
kroz relacijske geoprostorne baze podataka u GIS okruženju s velikim mogudnostima
nadopunjavanja i analiza. Sastavljene su od dva osnovna elementa: baze podataka i izvješda
(abecedni popis speleoloških pojava, popis speleoloških pojava po listovima TK, katastarski
13
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
listovi, speleološke karte i nacrti). Na temelju ovih baza napravljeni su i pregledni slojevi za
aplikaciju Google Earth za vizualizaciju geoprostornih podataka na web-u, zasad samo za
internu uporabu. Sastavni dio katastara je fotodokumentacija i bibliografski podaci s
referencama iz različitih tipova publikacija i stručne dokumentacije.
PRIMJERI INVENTARIZACIJE SPELEOLOŠKIH OBJEKATA
U EUROPSKIM DRŽAVAMA
Hrvoje Cvitanovid1, Damir Basara2
1
Speleološki klub "Ursus spelaeus", Kurelčeva 3, Karlovac
2
Speleološki odsjek PD "Dubovac" , Strossmayerov trg 2, Karlovac
Više od pola stoljeda organizirane speleologije u Hrvatskoj nije dovelo do prikupljanja i
objedinjavanja rezultata speleoloških istraživanja u jedan jedinstveni speleološki katastar. Od
samih početaka istraživanja na području Republike Hrvatske informacije se prikupljaju i
obrađuju po privatnim arhivama, arhivama speleoloških udruga te raznih institucija koje su
financirale speleološka istraživanja za potrebe raznih stručnih studija. Tako je u tom dugom
nizu godina bilo više pokušaja objedinjavanja arhiva što je uvijek završavalo neuspjehom. Kroz
predavanje donosimo pregled organizacije i funkcioniranja speleoloških katastara u raznim
europskim državama s kojima smo surađivali ili bili u doticaju. Slovenija, Italija, Ukrajina i Velika
Britanija samo su neke od država za koje imamo podatke o načinima vođenja nacionalnih
katastara, objavljivanju, financiranju i dostupnosti tih podataka. Možda iz primjera tih zemalja i
mi nešto naučimo i primijenimo na izradi našeg jedinstvenog nacionalnog speleološkog
katastra.
SPELEOLOŠKI KATASTAR (KATASTER JAM) U SLOVENIJI
Miha Čekada
Jamarska zveza Slovenije, Lepi pot 6, Ljubljana, Slovenija
Kataster jam je sustav registracije i dokumentiranja svih poznatih speleoloških objekata
Slovenije. Ugovorno ga vode Jamarska zveza Slovenije (JZS) i Inštitut za raziskovanje krasa
Znanstvenoraziskovalnega centra SAZU (IZRK). U predavanju de biti objašnjeni sljededi aspekti:
1) Dokumentiranje špilja na terenu. Tijekom obrazovanja speleologe se uči kako se
određuje lokacija speleološkog objekta, kako ga se mjeri i izrađuje speleološki nacrt. Sve
relevantne podatke speleolog upisuje u zapisnik. Za registraciju novog speleološkog objekta
speleolog mora ispuniti zapisnik na četiri stranice (lokacija, opis špilje, biologija, oštedenje...) te
14
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
dodati nacrt i kartu, dok za nova otkrida u ved poznatom objektu ispunjava jednostrani
formular. Puno pažnje posveduje se učenju kako se pravilno ispunjavaju sva polja zapisnika.
2) Organizacija dokumentacije. Speleolog ispunjeni zapisnik s prilozima (karte, nacrti,
fotografije) šalje JZS-u poštom, e-mailom ili ga donese osobno. JZS obavlja osnovni pregled
zapisnika i unosi ga u bazu. Dvaput godišnje JZS šalje jedan set zapisnika na IZRK koji obavlja
stručnu recenziju te novim objektima dodijeli katastarske brojeve. JZS te brojeve upisuje na
zapisnike i uključuje dokumente u svoj arhiv. Istovremeno se ažurira i baza osnovnih podataka.
Svi speleolozi u JZS-u imaju slobodan pristup svim zapisnicima i mogudnost fotokopiranja.
Danas je u Sloveniji registrirano 10 000 speleoloških objekata, a dokumentacija broji oko 70
000 stranica dokumenata.
3) Pravni status. Kataster jam je privatna zbirka i nije dostupna javnosti. Međutim, sa
novim Zakonom o varstvu podzemnih jam (2003) država je uspostavila svoj duplikat baze
osnovnih podataka koja se popunjava podacima Katastra jam. Za tu uslugu JZS dobiva redovita
financijska sredstva. Slaba strana tog sustava je da svi državni podaci automatski imaju javni
karakter i prema tome su dostupni javnosti. Sredom to obuhvada samo par morfometrijskih
podataka, dok su zapisnici i nacrti iz toga izuzeti. Što se tiče materijalnih autorskih prava nad
zapisnicima, ona ostaju na autorima tj. speleolozima. U predavanju de biti objašnjeno nekoliko
pravnih poteškoda u vezi zakona, javnosti i autorstva.
4) Zadaci za bududnost. Tehnički najvedi problem su nekvalitetne koordinate ulaza,
registriranih prije 50 i više godina. Stoga se potiče da speleolozi pronađu sve stare speleološke
objekte i provjere njihove koordinate te da ih po potrebi ponovno istraže. Za samu organizaciju
dokumentacije treba donijeti odluku u kojem opsegu informatizirati zbirku, tj. kako sustav
modernizirati. Iako sustav za speleologe dobro funkcionira, što više je interesa od vanjskih
korisnika (stranci, tvrtke) ostaje odlučiti, do koje mjere sustav učiniti dostupnim.
ULOGA SPELEOLOŠKOG KATASTRA U PROVEDBI ZAŠTITE I SANACIJE UGROŽENIH ŠPILJA
Tamara Čukovid, Marta Malenica, Matija Čepelak
Speleološki odsjek PDS Velebit, Radideva 23, Zagreb
Zakonom o zaštiti prirode, zaštideni su svi speleološki objekti u Hrvatskoj. Međutim, za
razliku od pozitivnih primjera nekih naših susjednih država, u Hrvatskoj još uvijek ne postoji
jedinstvena baza podataka speleoloških objekata. Ovim radom želimo istaknuti činjenicu da bez
tog koraka pravilna zaštita i monitoring nisu mogudi.
Osim osnovnih podataka o pojedinom objektu, speleološki katastar bi trebao sadržavati
i informacije o geomorfološkim, arheološkim, biološkim i drugim posebnostima objekata. Time
bi im se lakše istaknula vrijednost, ali s druge strane i ugroženost. U okviru katastra mogli bi se
prikupljati podaci i fotodokumentacija o očuvanosti i stanju samog objekta kao i o uočenim
15
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
(negativnim) promjenama. Kontinuiranim prikupljanjem informacija odgovorne institucije bi
pravovremeno mogle reagirati, što je posebno važno za ved ugrožene i devastirane objekte.
Špilja u kamenolomu Tounj samo je jedan od, nažalost, brojnih primjera kako zaštita
speleoloških objekata samo na papiru nije dovoljna. Speleološki katastar bi znatno doprinosio
izvedbi planova sanacije i daljnje zaštite špilja.
SPELEOLOŠKI KATASTAR U SRBIJI – PROBLEMI I PLANOVI
Jelena Dalid, Vojkan Gajovid
Akademski speleološko-alpinistički klub (ASAK), Studentski trg 16/2, Beograd, Srbija
Srbija za sada nema centralni speleološki katastar na državnom nivou. Podaci o
istraženim speleološkim objektima nalaze se u okviru katastara pojedinih društava i klubova
(Društvo istraživača "V. M. Manda", ASAK, Speleološki odsek Beograda), u nekim institucijama
(Odbor za kras i speleologiju SANU, Geografski fakultet, Zavod za zaštitu prirode), kao i kod
pojedinaca. Za objedinjavanje parcijalnih katastara do sad nije bilo dovoljno jakih inicijativa. U
okviru ASAK-a je u tijeku organizacija prelaska sa analognog na digitalni sistem pohranjivanja
podataka u GIS okruženju. Postoji ideja da se sistem prvo razradi na klupskom nivou, da potom
bude ponuđen na upotrebu i ostalim klubovima u okviru Saveza speleoloških organizacija
Srbije, te konačno, u cilju objedinjavanja, i ostalim društvima i institucijama koje raspolažu
podacima o speleološkim objektima. 1999. godine je Geografski institut "Jovan Cvijid" SANU
izdao publikaciju Speleološki atlas Srbije s uvodnim tematskim tekstovima i pregledom
osnovnih podataka za 81 najznačajniji objekt (prema morfološkim, biološkim, paleontološkim i
arheološkim kriterijima). Urednik izdanja P. Đurovid je podatke prikupio iz objavljenih radova,
te od speleoloških društava i klubova. Najažurniji pregled najduljih i najdubljih objekata
održava se na web stranici ASAK-a. U ovom trenutku najdulja je Lazareva pedina na planini
Kučaj kod naselja Zlot u istočnoj Srbiji (9407 m), a najdublja jama je Rakin ponor na planini
Miroč u Đerdapskoj klisuri (-285 m, od čega je 29 m preronjeno u sifonu na dnu). Krš zauzima
svega 9% prostora Srbije, a geološke karakteristike (prevladava kontaktni krš) ne pogoduju
razvoju dubokih objekata. Zbog relativno malog broja speleologa i dalje postoje prostori koji se
smatraju neistraženima.
16
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
ARHEOLOŠKA DIMENZIJA SPELEOLOŠKOG KATASTRA
Stašo Forenbaher1, Morena Želle2,3
1
Institut za antropologiju, Ljudevita Gaja 32, Zagreb
2
Speleološki klub „Samobor“, Perkovčeva 59, Samobor
3
JU „Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje“, Slani Dol 1, Samobor
Zahvaljujudi svojim morfološkim, hidrološkim, klimatskim i drugim značajkama velik broj
speleoloških pojava predstavlja dobro zaštidena prirodna skloništa koja su ljudi tijekom
pretpovijesti i povijesti koristili za kradi ili dulji boravak. Mnogobrojne spilje (i poneke jame) u
kojima se nalaze arheološka nalazišta nisu samo prirodna vrijednost, ved i neobnovljiv izvor
informacija o kulturnoj prošlosti ljudskih zajednica. Bez poznavanja arheološke dimenzije
nemogude je planirati učinkovito upravljanje speleološkim pojavama, kao ni uskladiti daljnja
speleološka i znanstvena istraživanja s načelima zaštite arheoloških nalazišta. Stoga je, da bi
speleološki katastar ispunio ulogu sveobuhvatne baze podataka, u njegov opseg nužno
uvrštavanje i arheoloških podataka.
KRADI POVIJESNI PRIKAZ IZRADA SPELEOLOŠKIH KATASTARA U HRVATSKOJ
Mladen Garašid
Društvo za istraživanja i snimanja krških fenomena Zagreb, Nova Ves 66, Zagreb
Napredna ideja oko nužnosti izrade speleološkog katastra započela je odmah nakon
utemeljenja Odbora za istraživanje špilja pri Geologijskom povjerenstvu kraljevine Hrvatske i
Slavonije (31. srpnja 1910.). Nedugo po formalnom utemeljenju prvi predsjednik Odbora dr.
Dragutin Gorjanovid Kramberger uz svestranu pomod Josipa Poljaka (kasnije prvog doktora
speleologije u Hrvata), 1911. objavljuje popis spilja i jama Ličko krbavske županije, kao početak
izrade zbornika osnovnih podataka o spiljama i jamama tj. speleološkog katastra. Taj je popis s
dvjestotinjak špilja i jama bio objavljen u "Vijestima geologijskog povjerenstva", ali manje je
poznato, da su o spomenutim speleološkim objektima skupljeni ne samo podaci iz literature
ved i dodatni s terena. Kasnije su ti podaci , naročito predanim radom dr. Poljaka
nadopunjavani i samo djelomice objavljivani. To je bio prvi speleološki katastar u Hrvatskoj s
podacima o nazivu, položaju, približnim dimenzijama i ponekim opisom ili nacrtom
obuhvadenih speleoloških objekata.
Prije i nakon objavljenog "popisa špilja i jama" u Vijestima je bilo objavljeno nekoliko
radova u kojima su nabrojani speleološki objekti poznati autorima knjiga i članaka (Hirtz,
Margetid, Girometta), ali nije bio sustavne ideje da se podaci objedine, ikako sistematiziraju,
unificiraju ili prilagode široj mogudoj znanstvenoj upotrebi.
17
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
Djelo "Duemilla grotte" autora L. Bertarellia i E. Boegana iz 1926. u kojemu se, pored
ostalog , opisuje i katastarski vodi preko tisudu speleoloških objekata u Istri, predstavlja jedan
od speleoloških katastara izrađenih za područje Hrvatske. U njegovoj izradi i nadopunjavanju
posebnih naknadnih izdanja "katastra" sudjelovali su i speleolozi iz udruga u Rijeci i drugih tada
okupiranih dijelova Hrvatske.
Koncem Drugog svjetskog rata, 1945. godine u Zagrebu je tiskana knjiga "Podatci o
pedinama", svezak I., za koju se s pravom predpostavlja da je djelo Frana Baučida. U njoj je
skupljeno mnoštvo podataka za više od 600 speleoloških objekata u tadašnjoj Hrvatskoj. I to je
jedan od izrađenih speleoloških katastara u Hrvatskoj, a kada se pridoda i podatak da je pri
njenom objavljivanju sudjelovao i dr. Josip Poljak, tada ravnatelj Hrvatskog prirodoslovnog
muzeja u Zagrebu, uočljivo je da se je s tim radom trebalo nastaviti u ostalim kasnije
neobjavljenim svescima spomenute knjige.
U ovom radu se prvi puta na jednom mjestu javnosti prikazuju sva izdanja Zapisnika
speleoloških objekata koje je vodilo Speleološko društvo Hrvatske (SDH) počevši od 1954.
godine, dijelovi izrađenog speleološkog katastra SDH, listidi speleološkog katastra Laboratorija
za krš JAZU, više vrsta zapisnika i listida speleološkog katastra Insttituta za geološka istraživanja,
katastra i listida "Pedina" koje je vodila nekadašnja JNA za područje Hrvatske, katastarski listidi
speleoloških pojava koje je tiskala "Vodoprivreda", listidi speleoloških objekata SR Hrvatske koji
su predočeni Savezu speleologa Jugoslavije (tiskano ih je 6000), zapisnici speleoloških
istraživanja KS HPS, te nekih planinarskih i speleoloških udruga u Hrvatskoj, objedinjeni podaci
o podmorskim spiljama unutar ronilačkih udruga, o novijem pokušaju uspostave tzv.
Speleološke baze, katastar speleoloških objekata DZZP i biospeleološki katastar.
Pokušaj prvog elektroničkog (mehanografskog) obrađivanja speleoloških podataka
počinje još 1974. godine, 1976. se objavljuje "novi" Zapisnik i Tumač zapisnika koji se i danas
koristi u izvornom ili tek malo izmijenjenom obliku.
Posebno se spominju autori različitih objavljenih popisa ili katastara speleoloških
objekata (Redenšek, Božičevid, Garašid i dr.), izrađeni početni Katastri pojedinih područja
Hrvatske (SDH) - Ogulin, Gospid, Senj, Pelješac, Brač, Krk itd. Spominju se sustavni katastri
manjih područja Hrvatske (primjerice dijela rijeke Kupe, Dobre, Korane, nekih JU, NP i parkova
prirode i županija, pojedinih autocesta, itd.).
18
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
VAŽNOST SPELEOLOŠKOG KATASTRA U ISTRAŽIVANJIMA I ZAŠTITI ŠIŠMIŠA
Daniela Hamidovid
Hrvatsko biospeleološko društvo, Demetrova 1 Zagreb
Državni zavod za zaštitu prirode, Trg Mažuranida 5, Zagreb
U Hrvatskoj je zabilježeno 35 vrsta šišmiša što je čini jednom je od najbogatijih država
Europe obzirom na chiropterofaunu. Sve su vrste šišmiša Zakonom o zaštiti prirode zaštidene
kao strogo zaštidene zavičajne svojte, a Hrvatska je i potpisnica međunarodnog Sporazuma o
zaštiti europskih populacija šišmiša. U podzemnim objektima Hrvatske redovito ili povremeno
obitava više od 50% vrsta, pa je zaštita i upravljanje podzemnim objektima neizostavan i vrlo
važan segment očuvanja vedeg dijela faune šišmiša Hrvatske. Neki podzemni objekti bitni su za
podizanje mladih, neki su bitni tijekom proljetnih i/ili jesenskih migracija, neki zimi za vrijeme
hibernacije, a neki tijekom cijele godine. Gotovo svi objekti kontinentalnog dijela potencijalno
su važni kao privremeno sklonište za vedinu vrsta za vrijeme vrlo niskih temperatura. Vede
kolonije šišmiša do sada su zabilježene u vrlo malom broju podzemnih objekata obzirom na
procijenjen ukupan broj speleoloških objekata u Hrvatskoj (oko 50-ak objekata od njih oko
9000). Takav rezultat nije realan, a posljedica je neistraženosti čitavih dijelova Hrvatske i malog
broja iskusnih istraživača chiropterofaune. U svrhu planiranja istraživanja te procjene važnosti
pojedinog objekta za šišmiše katastar bi bio od neprocjenjive vrijednosti. Na jednak način bi se
podaci o šišmišima i tipu kolonija, odnosno načinu "korištenja" objekta mogli unijeti u katastar
te bi bili dostupni i speleolozima, Javnim ustanovama za zaštidena područja i ostalim dionicima
koji bi mogli na primjeren način planirati svoje aktivnosti, kao i poboljšati ocjene prihvatljivosti
zahvata za prirodu. Također bi se učinkovito mogao pratiti i Sindrom bijelog nosa u šišmiša
ukoliko se javi na tlu Europe. Speleološki katastar znatno bi poboljšao očuvanje i zaštitu šišmiša
koji obitavaju u spiljama Hrvatske.
19
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
ATLAS ŠPILJSKIH TIPSKIH LOKALITETA FAUNE REPUBLIKE HRVATSKE
Branko Jalžid1,2, Jana Bedek1, Helena Bilandžija1,3, Hrvoje Cvitanovid1,
Tvrtko Dražina1,4, Sanja Gottstein4, Fanica Kljakovid-Gašpid1,5, Marko Lukid1,
Roman Ozimec1, Martina Pavlek1,3, Rajko Slapnik6, Vesna Štamol2
1
Hrvatsko biospeleološko društvo, Demetrova 1, Zagreb
2
Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova 1, Zagreb
3
Institut Ruđer Boškovid, Bijenička 54, Zagreb
4
Prirodoslovno-matematički fakultet, Rooseveltov trg 6, Zagreb
5
Oikon d.o.o. Institut za primjenjenu ekologiju, Avenija Dubrovnik 6-8, Zagreb
6
Biološki inštitut Jovana Hadžija, Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti
in umetnosti, Novi trg 2, Ljubljana, Slovenija
Dinaridi su u svijetu poznati zbog svojih morfoloških, hidrogeoloških i klimatskih
značajki, te kao vruda točka bioraznolikosti špiljske faune zbog iznimno velikog broja vodenih i
kopnenih špiljskih životinja, među kojima su brojni izuzetni faunistički elementi te endemi i
relikti. Dinarski krš zauzima više od pola površine Republike Hrvatske (kopno i otoci) i do sada
je na njemu zabilježeno oko 9000 istraženih speleoloških objekata (špilja i jama), a
pretpostavlja se da ih je još barem toliko neistraženih. Posebno su zanimljivi speleološki objekti
koje nazivamo locus typicus ili tipski lokaliteti. To su špilje ili jame u kojima je prvi put
pronađena i na temelju tih primjeraka opisana neka nova životinjska svojta. Rezultat
višegodišnjih terenskih istraživanja Hrvatskog biospeleološkog društva u sklopu projekta
"Izradom biospeleološkog katastra, edukacijom i popularizacijom do zaštite živog svijeta
podzemlja Hrvatske" objavljivanje je publikacije "Katalog špiljskih tipskih lokaliteta faune
Hrvatske" kao posebnog broja (supplementum) znanstvenog časopisa Natura Croatica. U
Katalogu su prvi put na jednom mjestu popisani svi špiljski tipski lokaliteti s područja Hrvatske,
te su za njih navedene sve opisane svojte. Popis od 206 tipskih lokaliteta, iz kojih je opisano
308 životinjskih svojti, ističe Hrvatsku kao važan centar bioraznolikosti podzemne faune na
svjetskoj razini. Opisane svojte vedinom su endemi Dinarida, a dobar dio njih su i endemi
Hrvatske. "Atlas špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske" je svojevrsni nastavak
Kataloga, te je ujedno i dio je građe Katastra, ne samo u vidu dodatnih podataka o tipskim
lokalitetima objavljenima u Katalogu, ved kao i dodatni pregled svih svojti opisanih iz
speleoloških objekata te krških izvora i bunara (koji se zbog morfologije smatraju speleološkim
objektima, a koji nisu bili uzeti u obzir u Katalogu) s područja Hrvatske. Tijekom trajanja
projekta (od 2000. do polovice 2010. godine) zahvaljujudi potpori mnogih istraživača,
znanstvenika i speleoloških udruga, te radu na brojnim drugim projektima na području
Hrvatske, otkrivene su i opisane nove svojte životinja, od kojih dio nakon objavljivanja
Kataloga. Tako je popis tipske faune upotpunjen i daje cjelovit pregled svojti opisanih iz
speleoloških objekata s područja Hrvatske do ovog trenutka. Ukupan broj tipskih lokaliteta
20
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
znatno je povedan i popis trenutno sadrži 254 tipska lokaliteta (iz kojih je opisano ukupno 399
životinja) od čega su 102 objekta (s ukupno 133 tipske životinje) odabrana i detaljno
predstavljena u Svesku 1 Atlasa. U slijededim de svescima biti obrađeni preostali tipski
lokaliteti, a popis de se redovito upotpunjavati zahvaljujudi otkridima novih životinjskih svojti u
podzemlju Hrvatske. U ovoj bogato ilustriranoj knjizi prikazani su, vedinom fotografijama, ulazi
u speleološke objekte, panorame, podzemni prostori, speleološki nacrti i skice špilja i jama te
kopnene i vodene špiljske životinje s namjerom upoznavanja šireg pučanstva, speleologa i
stručnjaka s vrijednostima hrvatskog podzemlja.
HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE SPELEOLOŠKIH OBJEKATA I NJIHOVA INVENTARIZACIJA
Mladen Kuhta1,2 & Andrej Stroj1,3
1
Hrvatski geološki institut, Sachsova 2, Zagreb
2
Speleološki odsjek HPD "Željezničar", Trnjanska 5B Zagreb
3
Speleološki odsjek PDS "Velebit", Radideva 23, Zagreb
Prezentacija donosi prikaz hidrogeoloških značajki speleoloških objekata, njihovu
klasifikaciju i mogudnosti upisa u baze podataka. Diskutira se o vrijednostima laički prikupljenih
podataka. Temeljem prikaza osnovnih podataka o strukturi niza postojedih baza zaključuje se
da postojedi princip "više je bolje" obično rezultira praznim, neažuriranim i u konačnici
ugašenim bazama podataka. Ova konstatacija odnosi se i na druga područja poput
geomorfologije, biospeleologije ili arheologije. Predlaže se speleološki katastar s minimalnom
razinom podataka - atributa. U takvoj bazi dodijeljene jedinstvene identifikacijske oznake
poveznica su ovih objekata s drugim, uvjetno nazvanim specijalističkim bazama, koje razvijaju
pojedine udruge i institucije sukladno svojim potrebama, mogudnostima i poimanjima
inventarizacije.
POVIJEST KATASTRA – O POSTANKU I ZNAČENJU RIJEČI KATASTAR
Damir Lovretid
Speleološki odsjek HPD "Željezničar", Trnjanska 5B, Zagreb
KATASTRA - skup grafičkih i pisanih dokumenata u kojima su iskazane informacija o
svakoj zemljišno knjižnoj čestici i o nepokretnim objektima koji se nalaze na njoj.
Grčki povjesničar Herodot, piše da je perzijski kralj Darije I naredio da se utvrdi
prostorna veličina posjeda i dohotka na njemu, u osvojenim zemljama Male Azije, u svrhu
pladanja poreza na prihod od zemljišta. U starom Egiptu rijeka Nil redovito je izlazila iz svog
21
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
korita i plavila velike površine zemljišta, nakon čega su se u nanesenom mulju gubile međe
posjeda. Zbog toga je bilo potrebno zemljište grafički i opisno prikazati prema stanju prije
poplave, kako bi se izgubljene međe mogle ponovno uspostaviti i utvrditi obveza na prihod od
zemljišta.
U doba Rimskog Carstva koristi se latinska riječ “capitastrum” za knjigu poreza i drugih
davanja od zemljišta. Grčka riječ “katastichon” označava popis poreznih obveznika. “Cadastre”
je pojam za popisivanje nekretnina uobičajen u državama zapadne i srednje Europe. U
Engleskoj se ved od 1086. godine počeo uspostavljati pregled o zemljištu u posebnim knjigama.
U njima je bilo upisano ime vlasnika, površina, način korištenja, popis kmetova, broj i vrsta
stoke uzgajane na posjedu itd.
Gledano kroz povijest, naziv katastar se upotrebljava za skup pisanih (knjige u kojima su
iskazane informacije o zemljišnoj čestici) i grafičkih (mape i karte) dokumenata, formiran u
svrhu naplate poreza i drugih davanja od zemljišta. Skup speleoloških podataka (nacrte, karte,
mape, skice, fotografije, članke, itd.) stoga ne bi trebalo nazivati katastrom nego arhivom.
CRO-SPELEO – HRVATSKA SPELEOLOŠKA BAZA PODATAKA KAO DIO
SREDIŠNJEG INFORMACIJSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE
Davorin Markovid
Državni zavod za zaštitu prirode, Trg Mažuranida 5, Zagreb
"Cro-speleo" je naziv hrvatske speleološke baze podataka u kojoj bi se trebali nalaziti svi
podaci koji imaju bilo direktnu bilo indirektnu vezu sa speleologijom. Baza de sadržavati: sve
kartografske i topografske podatke o pojedinim speleološkim objektima te statusu njihove
istraženosti, zatim o geologiji, hidrologiji, hidrogeologiji, klimatologiji, biologiji, statusu
ugroženosti i zaštite, turističkoj validaciji, povijesnim podacima, arheološkom statusu i
vrijednostima, paleontološkim podacima i statusu i drugim relevantnim podacima o
speleološkim objektima na području Hrvatske. Točnost i sigurnost podataka garantirati de
država, jer su prema Zakonu o zaštiti prirode svi speleološki objekti od posebnog državnog
interesa.
Svi podaci u "Cro-speleo" bazi de imati autorsku klauzulu, čime de se spriječiti
neovlaštena uporaba neobjavljenih podataka ili onih podataka za koja autor ili vlasnik može
tražiti naknadu. Ova značajna problematika biti de riješena u suradnji sa speleološkim
udrugama i savezima, a u skladu sa svim pozitivnim zakonskim propisima i iskustvima iz
domene zaštite autorskih i intelektualnih prava. Na ovaj način, uvjereni smo, osigurati de se
neovlašteno posezanje za rezultatima tuđeg rada te se otvara mogudnost dobivanja pravične
naknade za obavljanje poslova vezanih uz speleološke djelatnosti.
22
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
Na ovaj način ostvariti de se ved dugo potrebna speleološka baza u kojoj de svi podaci i
aktivnosti biti stručno vrednovani i vođeni, a za njihovu točnost i istinitost odgovarati de država
koja de modi aktivno skrbiti o ovom vrijednom elementu hrvatske prirodne i kulturne baštine.
Kako se na području Europske unije intenzivno radi na objedinjavanju i standardiziranju formi i
razmjeni podataka, tako de "Cro-speleo" baza kroz Središnji informacijski sustav zaštite prirode
RH biti usklađena s europskim standardima.
PALEONTOLOGIJA I SPELEOLOŠKI OBJEKTI
Kazimir Miculinid
Speleološki odsjek HPD "Željezničar", Trnjanska 5B, Zagreb
Hrvatsko biospeleološko društvo, Demetrova 1, Zagreb
Fosilni nalazi životinja pleistocenske starosti na području Hrvatske najčešde se nalaze u
speleološkim objektima. U njima su pronađeni i svjetski poznati ostaci neandertalaca koji su
živjeli na području današnje Hrvatske. Mehanizmi koji dovode do akumulacije skeletnih ostatka
u špiljama i jamama različiti su, a do fosilnog očuvanja dolazi zbog specifičnih uvjeta koji u
njima vladaju. Fosili i sediment u kojem se nalaze, pokretne su vrijednosti od velike važnosti za
paleontologiju pleistocena. Tema predavanja su sedimenti, fosili i načini akumulacije te
potreba njihove zaštite i uloga speleološkog katastra u tome.
STOLJEDE SPELEOLOŠKOG KATASTRA U BOSNI I HERCEGOVINI
Jasminko Mulaomerovid, Simone Milanolo
Speleološko društvo “Speleo Dodo” , Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Počeci katastra speleoloških objekata u Bosni i Hercegovini mogu se vezati za početke
organiziranog i sistematskog istraživanja pedina početkom 20. stoljeda, odnosno s imenima
Lucijana Matulida koji je istražio 200 pedina i Lea Weirahtera iz čije se arhive vidi da je posjetio
preko 500 pedina, a da je sam imao vlastiti katastar sa preko 300 pedina kojima je dao fiktivna
imena. Obojica su bili sakupljači pedinske faune. Katastar speleoloških objekata se ponovo
spominje u prigodnom radu povodom IV. Međunarodnog speleološkog kongresa (Viktor
Ržehak) gdje se iznosi popis onih krških fenomena koji su zapravo bili zaštideni kroz aktivnosti
ondašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu spomenika prirode. U tom radu se spominje 66
speleoloških objekata i 14 drugih fenomena u kršu. Nešto vedi popis speleoloških objekata (81)
donio je Anton Kapel.
23
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
Katastar Ratimira Gašparovida je prvi ozbiljni katastar speleoloških objekata u Bosni
Hercegovini. Rađen je u okviru projekta koji je dobio potporu Republičke zajednice za naučni
rad, a izvještaj je predat u obliku dvije knjige 1970. godine. Katastar pokriva samo zapadnu
Hercegovinu, i to topografske karte mjerila 1:100 000, listovi Mostar 1-4, Prozor 3-4, Livno 4 i
Makarska 2, a sadrži podatke za 335 speleološka objekta.
Na Simpoziju o jamskem katastru održanom u Domžalama 1974. godine, A. Kapel
navodi da u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika prirode postoji dokumentacija u obliku
katastra za 351 pedinu i jamu. Dokumentacija spomenutog Zavoda je u ratu potpuno uništena.
Speleološko društvo “Bosansko-hercegovački krš” je u više navrata radilo na uspostavljanju
katastra speleoloških objekata, od kojih su neki sačuvani samo u tragovima (nekoliko
katastarskih listova). Svakako je interesantan metodološki princip katastriranja speleoloških
objekata upotrebom perforiranih kartica iz 1978. godine (Lj. Rokid) koji nikad nije zaživio. 80-ih
godina speleološko društvo je izradilo projekat speleološkog katastra 10 gradskih opdina
Sarajeva. Taj katastar obuhvada sve poznate podatke (a dobrim dijelom i do tada po prvi put
izvedena speleološka istraživanja) 109 speleoloških objekata.
Na kraju knjige Gorana Dujakvida o pedinama Republike Srpske nalazi se popis od 605
speleoloških objekata. Po karakteru to je kompilacija katastara Speleoloških društava “Ponir” iz
Banje Luke, “Zelena brda” iz Trebinja, “Ursus spelaeus” iz Foče te drugih pristupačnih podataka
o pedinama i jamama iz literature do koje je autor u pisanju ove knjige došao. Posljednji
katastar je sveobuhvatan popis svih speleoloških objekata sa osnovnim podacima do kojih su
autori Mulaomerovid, Handžid i Zahirovid mogli dodi, a koji je u obliku knjige ograničenog tiraža
(dostupan je u elektroničkoj verziji) izdalo S.D. “Speleo dodo” 2006. godine. Katastar sadrži
podatke o 4033 objekta. Načinjen je sa osnovnim ciljem da se ispravlja i dopunjava jedna baza
podataka koja de poslužiti kao startna osnova jednog novog katastra.
Ova baza podataka, originalno napravljena u MS Excel–u, u zadnjim godinama
implementirana je u GIS sustav, gdje su ved dostupni i drugi nivoi (topologija, geologija,
hidrologija, DEM, minska polja i dr.). Iako je prvi korak ka modernom katastru ved napravljen,
ostalo je još dosta posla – sakupiti nove podatke o pedinama i potvrditi vedinu starih unešenih
podataka.
ASPEKTI INVENTARIZACIJE SPELEOLOŠKIH POJAVA I ULOGA SPELEOLOGA
Dalibor Paar
Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, Kozarčeva 22, Zagreb
Inventarizacija špilja i jama obuhvada sistematsko bilježenje prirodnih i drugih
vrijednosti koje se u njima nalaze. To uključuje podatke vezane uz geologiju, morfologiju,
speleogenezu, mineralogiju, hidrologiju, biologiju, paleontologiju, arheologiju i dr. Razina
24
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
prikupljenih informacija ovisi o educiranosti istraživača, svrsi projekta, složenosti špilje,
vremenu istraživanja i o brojnim drugim faktorima. Speleološki nacrt je osnovna metoda za
sistematsko prikupljanje podataka o pojedinoj speleološkoj pojavi. U okviru osnovnog
speleološkog istraživanja, uz izradu speleološkog nacrta, speleolozi mogu bilježiti različite
podatke. Bolje razumijevanje speleoloških pojava neophodno je u svrhu njihove zaštite i
upravljanja s njima. Speleološka baza ili katastar treba definirati koje tipove informacija i na koji
način, speleolozi i znanstvenici trebaju prikupljati. Osnovnu inventarizaciju mogu provesti
speleolozi tijekom speleoloških istraživanja uz izradu dokumentacije (speleološki nacrt,
fotodokumentacija), a ona ne zahtijeva eksperte u geoznanostima, biologiji i drugim
područjima. Ti podaci imaju posebnu vrijednost jer su temelj za sva daljnja znanstvena
istraživanja u speleološkim pojavama.
Hrvatska je jedna od država s izuzetnim perspektivama za speleološka istraživanja. U
više od 90% hrvatskih špilja i jama mogu udi samo speleolozi, odnosno timovi speleologa u
slučaju dubokih jama i kompleksnih špilja. Organizirana speleološka djelatnost u Hrvatskoj ima
110 godina dugu tradiciju, što je rijetkost u europskim okvirima. 1900. godine počela u
Hrvatskoj s radom speleološka udruga "Liburnija" u Zadru koja je organizirala ne samo
istraživanja špilja, ved i zahtjevnije projekte poput prve hrvatske speleološke ekspedicije po
Kornatskom otočju 1903. godine. Na tim principima speleološke udruge djeluju i danas - kao
speleološki odsjeci pri planinarskim društvima i speleološki klubovi.
Unatoč amaterskom i u najvedem dijelu volonterskom aspektu rada speleoloških
udruga, one su zapravo jedine koje u Hrvatskoj mogu istraživati i izrađivati speleološke nacrte
špilja i jama, a svojim djelovanjem na području cijele države sustavno raditi na inventarizaciji
podzemnih prirodnih vrijednosti i monitoringu u njima. Unatoč bogatoj povijesti inventarizacije
špilja, od djelatnosti Geologijskog povjerenstva kraljevine Hrvatske i Slavonije (1910.) i
djelatnosti niza znanstvenika koji su se bavili kršom, posebno u HAZU, u Hrvatskoj danas nema,
niti je vjerojatno da de u bududnosti biti (kao i u Europskoj uniji) znanstvenih ili stručnih
ustanova koje bi obavljale tu zadadu u tom opsegu. To je razlog zašto speleološke udruge
trebaju biti nositelji speleološke baze podataka ili katastra kao temelja za planiranje daljnjih
speleoloških istraživanja i znanstvenih istraživanja koja su do sada obavljena tek u relativno
malom broju hrvatskih špilja i jama.
25
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
PRIMJER UPORABE GIS-A PRILIKOM PRIKUPLJANJA I OBRADE PODATAKA
O SPELEOLOŠKIM OBJEKTIMA
Dalibor Reš
Speleološka udruga "Estavela", Kula 33/a, Kastav
Samo preklapanje podataka speleoloških udruga koje de dati svoje podatke u bazu vrlo
je velik i opsežan posao. Sigurno je da de biti mnogih posla oko usklađivanja tisuda zapisnika
speleoloških objekata. Cilj ovog predavanja je ukazati na mogudnost primjene GIS-a pri
prikupljanju i obradi podatka iz literature. Najpoznatija GIS aplikacija na tržištu ArcGIS vrlo je
skupa i vjerojatno nedostižna speleolozima amaterima i njihovim organizacijama, no dostupni
su i besplatni GIS alati kao npr. GRASS i TNT Mips pomodu kojih možemo dodi do istih rezultata.
Poznato je da su znanstvena istraživanja krša započela baš na Dinarskom kršu. Sukladno s time
na tom području speleološka istraživanja neprekidno traju više od 150 godina. Podaci hrvatskih
istraživača uglavnom se nalaze u arhivama speleoloških udruga i njihova obrada nije upitna, no
problem mogu predstavljati radovi inozemnih istraživača.
Možemo uzeti za primjer ranija istraživanja mlade Speleološke udruge "Estavela" iz
Kastva. U početku svog djelovanja, nije bilo dostupne literature kao i arhive (katastra) iz kojih bi
mogli iščitati stanje istraženosti pojedinih područja na kojima je udruga izvodila istraživanja.
Često bi se događalo da bi nakon završetka istraživanja pojedinih speleoloških objekata u
kasnije pronađenoj literaturi pronašli identične rezultate.
Zbog frustracije "ponavljanja gradiva", članovi "Estavele" su iz prikupljene literature
započeli izrađivati bazu koja danas broji oko 400 speleoloških objekata na području zaleđa
Rijeke. U bazi se nalaze objavljeni podaci Poljaka, Hirca, Maleza, talijanskih i riječkih speleologa
s početka 20. stoljeda.
U ovom radu prikazati demo način na koji smo uz pomod GIS-a izračunali koordinate
ulaza u speleološke objekte na temelju podataka iz talijanskog speleološkog katastra iz 1930.
godine.
26
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
PRIJEDLOG NOVOG ZAPISNIKA SPELEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA
I UVJETA ZA UNOŠENJE SPELEOLOŠKIH OBJEKATA U KATASTAR
Dalibor Reš
Speleološka udruga "Estavela", Kula 33/a, Kastav
Da bismo započeli s izradom speleološkog katastra, moramo postaviti striktne granice
kojima demo odrediti što je to speleološki objekt i pod kojim uvjetima ga možemo uvesti u bazu
speleoloških objekata.
Zapisnik istraživanja temelj je kvalitetne baze katastra speleoloških objekata. Prvi
zapisnik speleoloških istraživanja u Hrvatskoj predstavio je I. Baučid u ime Speleološkog društva
Hrvatske 1961. godine na Drugom speleološkom kongresu. U takvoj formi korišten je do
osamdesetih godina kad su ga doradili članovi Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog
saveza M. Čepelak i M. Garašid. Promjenama zapisnika istraživanja pojednostavljeno je njegovo
ispunjavanje i upotpunjen mu je sadržaj. Od 1981. kada je prihvaden dorađeni zapisnik
istraživanja koriste ga svi speleolozi Hrvatske. U posljednjih tridesetak godina speleologija se
kao multidisciplinarna znanost nastavila razvijati i možemo primijetiti da je zapisnik ponovno
potrebno doraditi. U zapisnik su dodani novi UIS-ov način gradacije nacrta, ugroženost i
antropogeni utjecaj, neke su točke izmijenjene, a za neke se predlaže brisanje.
Uz izmijenjen prijedlog zapisnika predlaže se da se dio podataka uvrsti u samu
računalnu bazu koja de automatski prema upisanim koordinatama odrediti županiju, opdinu,
područje (prema Bognaru), HOK 5000 i dodati ih zapisniku kojemu se dodjeljuje katastarski
broj. Na taj način ubrzalo bi se ispunjavanje zapisnika i smanjila mogudnost pogreške.
SPELEOLOŠKI KATASTAR ŠIBENSKO – KNINSKE ŽUPANIJE
Goran Rnjak1, Teo Barišid1, Tomislav Jerkovid2
1
Speleološki odsjek HPK "Sveti Mihovil", 8. dalmatinske udarne brigade 52, Šibenik
2
Speleološki odsjek PD "Promina", Trg A. Kačida Miošida 2, Drniš
U ljeto 2009. godine u Speleološkom odsjeku HPK "Sveti Mihovil" započelo se s izradom
Speleološkog katastra Šibensko – kninske županije. Cilj stvaranja katastra je prikupljanje i
sređivanje podataka o speleološkim pojavama na području županije. U aktivnosti na terenu su
se pridružili speleolozi Speleološkog odsjeka PD "Promina". Svi prikupljeni podaci istovremeno
se čuvaju na tri mjesta; u arhivama SO HPK "Sv. Mihovil" i SO PD "Promina" i HGSS Stanici
Šibenik koja ima interes za korištenje katastra. Do siječnja 2011. godine u katastar je uvršteno
240 prirodnih i 10 umjetnih objekata dok ih je još 50-ak u fazi obrade.
27
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
ULOGA REGISTRA SPELEOLOŠKIH OBJEKATA U SPELEOLOŠKIM I
ZNANSTVENIM ISTRAŽIVANJIMA
Tea Selakovid1 , Marin Lukas2, Ana Bakšid1
1
Speleološki odsjek PDS "Velebit", Radideva 23, Zagreb, Hrvatska
2
Speleološki odsjek HPD "Željezničar", Trnjanska 5, Zagreb, Hrvatska
Registar speleoloških objekata je neophodan na razini države jer se jedino na taj način
trajno mogu pohraniti rezultati obavljenih speleoloških i drugih istraživanja u speleološkim
objektima. Pri tome je bitno da su podaci u registru u potpunosti dostupni speleolozima i
ostalima koji se bave istraživanjem krša. Stoga je registar speleoloških objekata osnova za
prikupljanje spoznaja o speleološkim objektima i temelj za nastavak speleoloških i znanstvenih
istraživanja u njima.
SURADNJA JAVNE USTANOVE "NATURA VIVA" I SPELEOLOŠKIH UDRUGA NA PODRUČJU
ZAŠTITE PRIRODE I INVENTARIZACIJE SPELEOLOŠKIH OBJEKATA KARLOVAČKE ŽUPANIJE
Darka Spudid1, Marina Trpčid2, Damir Basara3
1
Javna ustanova za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima
Karlovačke županije "Natura viva", Jurja Križanida 30, Karlovac
2
Speleološki klub "Ozren Lukid", Pierottijeva 6, Zagreb
3
Speleološki odsjek PD Dubovac, Strossmayerov trg 2, Karlovac
Javna ustanova za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije
osnovana je s ciljem zaštite, očuvanja i promocije prirodnih vrijednosti na području Županije.
Kako Karlovačka županija obiluje bogatstvom prirodnih vrijednosti, između ostalog krškim
područjima i speleološkim objektima u njima, obaveza je Javne ustanove uspostaviti sustav
zaštite i upravljanja tim vrijednim objektima radi njihovog dugoročnog očuvanja. S ciljem
kvalitetnog osiguranja sustava zaštite Javna ustanova usmjerila je jedan dio svojih aktivnosti u
komunikaciju i suradnju sa speleološkim udrugama koje na području županije djeluju i
istražuju. Na osnovu istraživanja i terenskih podataka dobivenih od speleoloških udruga
dolazimo do saznanja o lokaciji i brojnosti speleoloških objekata, njihovim sastavnicama i
potrebi za poduzimanjem pojedinih mjera zaštite.
Tijekom proteklih godina speleološke udruge sudjelovale su u realizaciji nekoliko
stručnih projekata Javne ustanove na zaštidenim područjima u Karlovačkoj županiji. Rezultati
tih projekata doprinijeli su spoznajama o speleološkim objektima na području Županije, na
temelju kojih možemo započeti još jedan zajednički projekt usmjeren ka inventarizaciji svih
speleoloških objekata Karlovačke županije.
28
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
Bududi da je Karlovačka županija jedna od speleološki zanimljivijih županija i po broju
objekata, njihovoj dostupnosti tijekom cijele godine i nivou istraženosti, namjera nam je kroz
suradnju sa speleološkim udrugama uspostaviti plan suradnje u smislu sustavne inventarizacije
i monitoringa speleoloških objekata. Namjera nam je radi dugoročne zaštite speleoloških
vrijednosti naše županije uspostaviti stalnu komunikaciju s nadležnim Ministarstvom kulture,
lokalnom upravom te speleološkim udrugama jer zaštita prirode nije moguda bez zajedničke
suradnje i u smislu logistike i u smislu financiranja.
RAČUNALNI PROGRAM SPELEOBASE – MOGUDNOSTI KORIŠTENJA
U SPELEOLOŠKOM KATASTRU
Neven Šuica
Speleološki klub "Ozren Lukid", Pierottijeva 6, Zagreb
SPELEOBASE (verzija 2.9.0., ožujak 2010.) besplatan je računalni program čije bi se
korištenje pri izradi bududeg speleološkog katastra, zbog njegove jednostavnosti i preglednosti,
trebalo svakako uzeti u obzir. Bududi da je besplatan i jednostavan za upotrebu, u relativno
kratkom vremenskom periodu moglo bi se obučiti gotovo sve budude kreatore i/ili korisnike
katastra kako bi ovaj program postao osnovni alat pri prikupljanju podataka. Iako nema
mogudnost klasičnog pretraživanja podataka, ved je pretraživanje mogude po nekom od
ključeva, te tako "otpada" kao neka od glavnih aplikacija za izradu katastra, sve ostalo potrebno
za osnovnu katastarsku obradu speleoloških objekata sadržano je u njemu (osnovni smještajni
podaci, dimenzije, udruga istraživač, topografski nacrt, fotografije itd.). Uvoz podataka iz
SPELEOBASE-a mogud je u dbf formatu, a izvoz u formatima za OziExplorer, MapSource, Google
Earth i dr.) Zbog svega navedenog, SPELEOBASE nikako ne bi trebalo "isključiti" iz eventualne
izrade speleološkog katastra Republike Hrvatske.
SPELEOLOŠKI KATASTAR KAO POTREBA U STRUČNIM I ZNANSTVENIM ISTRAŽIVANJIMA
NA PRIMJERU PROJEKATA IZ PODRUČJA ZAŠTITE PRIRODE
Marina Trpčid
Speleološki klub "Ozren Lukid", Pierottijeva 6, Zagreb
Tijekom stručnih i znanstvenih istraživanja uključujudi i speleološka, provedenih u okviru
brojnih projekata iz područja zaštite prirode i srodnih područja, kao veliki nedostatak pokazalo
se nepostojanje jedinstvenog speleološkog katastra. Podaci o ranije lociranim i/ili istraživanim
speleološkim objektima u ovom trenutku arhivirani su vedim dijelom unutar pojedinih
29
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
speleoloških udruga koje su obavljale istraživanja na određenom području. Takva rasipanost
podataka značajno otežava prikupljanje u trenutku provedbe projekata jer se gubi mnogo više
vremena i sredstava nego bi to bilo potrebno da postoji jedinstveni katastar. Najčešdi je slučaj
da je na pojedinom interesnom području speleološka istraživanja provodilo više udruga, a
otkrivanje o kojim je udrugama riječ svodi se na pretraživanje literature i osobne kontakte.
Jasno je da tako ograničene mogudnosti rezultiraju nesređenim i nepotpunim podacima.
Primjerice, za potrebe projekta "Geološka poučna staza Klek" čiji je nositelj Javna
ustanova za zaštitu prirodnih vrijednosti Karlovačke županije, bilo je potrebno prikupiti podatke
o speleološkim objektima Značajni krajobraz Klek, radi njihova uključivanja u poučne sadržaje
za budude posjetitelje zaštidenog područja. Dio podataka prikupljen je iz starije literature, a do
drugog dijela informacija došlo se na temelju kontaktiranja udruga za koje se znalo da su
obavljale speleološka istraživanja toga područja. Usprkos temeljitom pristupu i ozbiljnom
angažmanu izvođača, tek u kasnoj fazi projekta uspostavilo se da su podaci nepotpuni – za
neka se ranija istraživanja doznalo sasvim slučajno, na temelju osobnih kontakata. Primarni cilj
bilo je lociranje špilja i jama unutar zaštidenog područja u kojima su se obavljala geološka
istraživanja i uzorkovanja. Da je u tom trenutku postojao jedinstveni katastar speleoloških
objekata, čitav bi proces realizacije bio jednostavniji, jeftiniji i efikasniji.
BAZA PODATAKA O PODZEMNOJ FAUNI ŠIREG PODRUČJA DINARIDA
I NJENA PRIMJENLJIVOST
Maja Zagmajster, Boris Sket
Oddelek za biologijo, Biotehniška fakulteta, Univerza v Ljubljani, Slovenija
Podaci o podzemnoj fauni su vedim dijelom raspršeni po brojnim specijaliziranim
člancima ili monografijama koje su ograničene na užu taksonomsku skupinu ili na uže
geografsko područje, nerijetko na pojedinačnu špilju/jamu. Ukoliko želimo dobiti uvid u
raspored i obrasce raznovrsnosti faune (bioraznolikosti) šireg geografskog područja, potrebno
je gradivo sabrati, obraditi i pretvoriti u oblik primjeren za daljnje analize.
Dinarski krš je na svjetskoj razini vruda točka u bogatstvu podzemne faune. Na Odjelu za
biologiju Biotehničkog fakulteta Univerze v Ljubljani je prikupljanje podataka o podzemnoj
fauni u jedinstvenu bazu podataka počelo 1980-ih godina. Uz Dinarski krš, koji se prostire kroz
više država, u bazu su uključena i druga područja sa podzemnim habitatima, u političkim
granicama tih država. To na primjer obuhvada i Južne vapnenačke Alpe u Sloveniji, Karpatskobalkanski krš Istočne Srbije, ali i podzemne habitate van krša, prije svega intersticijal.
Bazu, koja je u svojim začecima bila organizirana u obliku jedne tablice, prije nekoliko
godina počeli smo pretvarati u oblik relacijske baze podataka. U bazi, koja međusobno
povezuje više tablica, pojedinačan lokalitet (ili takson) je unesen samo jednom, kako bi se time
30
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
uvelike smanjila mogudnost višekratnog pojavljivanja istog lokaliteta (ili istog taksona) zbog
različitog imenovanja. Sljededa nadgradnja baze je utvrđivanje geografskog položaja postojedih
lokaliteta. Točnost, do koje se može utvrditi položaj lokaliteta, ovisi o opisu u literaturi i o
raspoloživosti kartografske podloge. Utvrđivanje položaja jama i špilja u Sloveniji je olakšano
zbog jedinstvene zbirke podataka u Katastru jam Slovenije, u kojemu su uz naziv navedeni i
sinonimi za svaki lokalitet. Geografske koordinate s drugih područja istraživanja (van Slovenije)
utvrđuju se pomodu javno dostupnih zbirki geografskih podataka i što točnijeg kartografskog
gradiva.
Baza s prostorno utvrđenim lokalitetima omoguduje povezivanje s alatima geografskih
informacijskih sustava i time ne samo izradu karata rasprostranjenosti i izračuna broja vrsta (ili
drugih taksonomskih kategorija), nego i složenije prostorne (biogeografske) analize. Na taj
način uređeni podaci se mogu koristiti za planiranje terenskoga rada, za znanstveno
proučavanje uzoraka rasprostranjenosti i bioraznolikosti pa i za oblikovanje efikasnih strategija
za očuvanje jedinstvenog podzemnog živog svijeta. Takve analize naša baza ved omoguduje, što
de biti prikazano na nekolicini primjera.
SPECIFIČNOSTI INVENTARIZACIJE VELIKIH ŠPILJA I JAMA
Jasna Železnjak, Ronald Železnjak
Speleološki odsjek PDS "Velebit", Radideva 23, Zagreb
Od ukupnog broja speleoloških objekata, u Hrvatskoj su poznata 56 objekta dulja od
1000 metara (ukupne zbrojene tlocrtne duljine vede od 140 km), te 54 jame dublje od 250
metara (ukupne zbrojene dubine vede od 22 km). To su objekti složene morfologije, koja
uvjetuje različita geološka, hidrogeološka, mikroklimatska i druga svojstva, biološku raznolikost,
pa čak i različite stupnjeve ugroženosti unutar istog objekta. Upravo zbog tih svojih posebnosti,
svaki veliki speleološki objekt je projekt u kojem se istraživanja provode godinama, te ih je
potrebno inventarizirati drugačije od malih i jednostavnih špilja i jama.
31
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
INDEKS AUTORA
Bakšid, Ana
Bakšid, Darko
Balaš, Zlatko
Barišid, Teo
Basara, Damir
Bedek, Jana
Bedenicki, Nino
Bilandžija, Helena
Bočid, Neven
Branica, Božidar
Buzjak, Nenad
Cvitanovid, Hrvoje
Čekada, Miha
Čepelak, Matija
Čukovid, Tamara
Dalid, Jelena
Dražina, Tvrtko
Forenbaher, Stašo
Gajovid, Vojkan
Garašid, Mladen
Glasnovid Horvat, Martina
Gottstein, Sanja
Granid, Josip
Hamidovid, Daniela
Jalžid, Branko
Jerkovid, Tomislav
Kljakovid-Gašpid, Fanica
Kuhta, Mladen
Lovretid, Damir
Lukas, Marin
Lukid, Marko
Malenica, Marta
Markovid, Davorin
Miculinid, Kazimir
Milanolo, Simone
Milkovid, Katarina
Mulaomerovid, Jasminko
Ozimec, Roman
Paar, Dalibor
Pavlek, Martina
Reš, Dalibor
Rnjak , Goran
Selakovid, Tea
Sket, Boris
Slapnik, Rajko
Spudid, Darka
Stopid, Dinko
Stroj, Andrej
28
7
12
8, 27
9, 14, 28
10, 20
11
20
11, 12
8
13
9, 11, 14, 20
14
15
15
16
20
17
16
17
13
20
12
19
20
27
20
21
21
28
20
15
22
23
23
12
23
20
7, 24
20
25, 26
27
28
30
20
28
12
7, 21
Štamol, Vesna
Šuica, Neven
Trpčid, Marina
Zagmajster, Maja
Železnjak, Jasna
Železnjak, Ronald
Želle, Morena
32
20
29
28, 29
30
31
31
13, 17
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
POPIS USTANOVA I UDRUGA KOJE SU SUDJELOVALE NA
STRUČNOM SEMINARU O SPELEOLOŠKOM KATASTRU, PERUŠIĆ 2011.
HRVATSKA
1.
Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb
2.
Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek
3.
Hrvatski geološki institut, Zagreb
4.
Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb
5.
Institut za antropologiju, Zagreb
6.
Istarska županija, Pula
7.
JU Nacionalni park Sjeverni Velebit, Krasno
8.
JU Natura Histrica, Rovinj
9.
JU Park prirode Velebit, Gospić
10.
JU Park prirode „Žumberak-Samoborsko gorje“, Samobor
11.
JU Pećinski park Grabovača, Perušić
12.
JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije- "Natura viva",
Karlovac
13.
JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske
županije, Split
14.
Klub studenata geografije Zagreb
15.
Komisija za speleologiju HPS, Zagreb
16.
Oikon d.o.o., Zagreb
17.
SD Karlovac, Karlovac
18.
SD Lika, Gospić
19.
SK Ozren Lukić, Zagreb
20.
SK Samobor, Samobor
21.
SK Ursus spelaeus, Karlovac
22.
SO HPD Mosor, Split
23.
SO HPD Željezničar, Zagreb
24.
SO HPK Sv. Mihovil, Šibenik
25.
SO Liburnija PD Paklenica, Zadar
26.
SO PD Dubovac, Karlovac
27.
SO PDS Velebit, Zagreb
28.
SU Estavela, Kastav
29.
SU Pula, Pula
30.
Upravni odsjek za zaštitu okoliša Ličko-senjske županije, Gospić
31.
Zavod za prostorno uređenje Ličko-senjske županije
OSTALE DRŽAVE
32.
Akademski speleo-alpinistički klub, Beograd, Srbija
33.
Center for Karst and speleology Sarajevo, BiH
34.
Jamarska zveza Slovenije, Ljubljana, Slovenija
35.
JK Železničar, Ljubljana, Slovenija
36.
Notranjski muzej Postojna, Slovenija
33
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
37.
38.
39.
SD Mijatovi Dvori, Tomislavgrad, BiH
Skupina za zoologijo in speleobiologijo, Oddelek za biologijo, Biotehniska fakulteta, Univerza
v Ljubljani, Slovenija
Vodovod Sanski Most, BiH
34
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
POPIS SUDIONIKA
Ime
1. Ive
2. Natalija
Prezime
Alviž
Andačid
3. Sonja
4. Željko
5. Robert
Badurin
Badurin
Bakovid
6. Ana
7. Teo
Bakšid
Barišid
8. Damir
9. Jana
Basara
Bedek
10. Nino
11. Helena
Bedenicki
Bilandžija
12. Maja
13. Tomislav
14. Neven
Bizjak Maretti
Blaževid
Bočid
15. Zoran
Bolonid
16. Mea
Bombardelli
17. Vlado
Božid
18. Katarina
19. Božidar
Bradid
Branica
20. Petra
Bregovid
21. Ksenija
Brezovac
22. Nenad
23. Hrvoje
Buzjak
Cvitanovid
24. Martina
25. Miha
Cvitkovid
Čekada
26. Matija
27. Tamara
28. Jelena
Čepelak
Čukovid
Dalid
29. Anđela
Dukušid
30. Tihomir
Devčid
Udruga / Institucija
SO PDS Velebit, Zagreb
SO Liburnija PD
Paklenica, Zadar
SD Karlovac, Karlovac
SD Karlovac, Karlovac
SK Samobor, Samobor,
HBSD, Zagreb
SO PDS Velebit, Zagreb
SO HPK Sv.Mihovil,
Šibenik
SO PD Dubovac, Karlovac
Hrvatsko biospeleološko
društvo, Zagreb
SK Ozren Lukid, Zagreb
Hrvatsko biospeleološko
društvo, Zagreb
JU Natura Histrica, Poreč
SK Ozren Lukid, Zagreb
Geografski odsjek PMF-a,
Zagreb/SD Karlovac,
Karlovac
SO HPD Željezničar,
Zagreb
SO HPD Željezničar,
Zagreb
SO HPD Željezničar,
Zagreb
SO PDS Velebit, Zagreb
SO HPK Sv.Mihovil,
Šibenik
Hrvatsko biospeleološko
društvo, Zagreb
SO HPD Željezničar,
Zagreb
SK Samobor, Samobor
SK Ursus spelaeus,
Karlovac
SK Samobor, Samobor
Jamarska zveza Slovenije,
Ljubljana
SO PDS Velebit, Zagreb
SO PDS Velebit, Zagreb
Akademski speleoalpinistički klub, Beograd
HBSD, Zagreb, SO PDS
Velebit, Zagreb
JU Nacionalni park
Sjeverni Velebit, Krasno
35
Država
HR
HR
E-mail
[email protected]
[email protected]
HR
HR
HR
[email protected]
HR
HR
[email protected]
[email protected]
HR
HR
[email protected]
[email protected]
HR
HR
[email protected]
[email protected]
HR
HR
HR
[email protected]
[email protected]
[email protected]
HR
[email protected]
HR
HR
[email protected]
HR
HR
[email protected]
HR
HR
[email protected]
HR
HR
[email protected]
[email protected]
HR
SLO
[email protected]
[email protected]
HR
HR
SRB
[email protected]
[email protected]
[email protected]
HR
[email protected]
HR
[email protected]
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
31. Tvrtko
Dražina
32. Viktor
Drmid
33. Lana
Đud
34. Stašo
Forenbaher
35. Eva
Fudak
36. Ivan
Gabelica
37. Josip
38. Hrvoje
Granid
Grgid
39. Marin
Grgurev
40. Tomislav
41. Aleksandar
42. Daniela
Guščid
Hadeljan
Hamidovid
43. Darko
44. Kristijan
Henc
Hmura
45. Vesna
46. Ivana
47. Hrvoje
48. Branko
Hrdlička
Bergelj
Ilijaš
Ivanid
Jalžid
49. Marija
Jantol
50. Damir
51. Dalibor
Janton
Jirkal
52. Alen
Kirin
53. Marija
54. Dubravka
Klanfar
Kljajo
55. Fanica
56. Ana
KljakovidGašpid
Komerički
57. Neven
Korač
Hrvatsko biospeleološko
društvo, Zagreb
SD Mijatovi Dvori,
Tomislavgrad
Hrvatsko biospeleološko
društvo, Zagreb
Institut za antropologiju,
Zagreb
SO HPD Željezničar,
Zagreb
JU za upravljanje
zaštidenim prirodnim
vrijednostima na
području Splitskodalmatinske županije,
Split
SD Karlovac, Karlovac
SO HPD Željezničar,
Zagreb
Državni zavod za zaštitu
prirode, Zagreb
SK Samobor, Samobor
SO PDS Velebit, Zagreb
Hrvatsko biospeleološko
društvo, Zagreb, Državni
zavod za zaštitu prirode,
Zagreb
SK Samobor, Samobor
SO HPD Željezničar,
Zagreb
JK Železničar, Ljubljana
HR
BiH
[email protected]
HR
[email protected]
HR
[email protected]
HR
[email protected]
HR
[email protected]
HR
HR
[email protected]
HR
HR
HR
HR
[email protected]
[email protected]
[email protected]
HR
HR
[email protected]
[email protected]
SLO
[email protected]
SK Samobor, Samobor
SO PDS Velebit, Zagreb
Hrvatsko biospeleološko
društvo, Zagreb
SO HPD Željezničar,
Zagreb
SK Ozren Lukid, Zagreb
SO HPD Željezničar,
Zagreb
Hrvatsko biospeleološko
društvo, Zagreb
SK Ozren Lukid, Zagreb
JU Nacionalni park
Sjeverni Velebit, Krasno
Oikon d.o.o., Zagreb
HR
HR
HR
[email protected]
[email protected]
[email protected]
HR
[email protected]
HR
HR
[email protected]
[email protected]
HR
[email protected]
HR
HR
[email protected]
[email protected]
HR
[email protected]
HBSD, Zagreb, SO PDS
Velebit, Zagreb
SK Ozren Lukid, Zagreb
HR
[email protected]
HR
[email protected]
36
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
58. Bruno
59. Marko
Kostelid
Kovač
60. Dina
61. Tatjana
62. Irena
Kovač
Kovak
Krušid
63. Mladen
Kuhta
64. Damir
Lovretid
65. Marko
Lukid
66. Svjetlana
LupretObradovid
Malenica
Mandic
Markoč
Markovid
67.
68.
69.
70.
Marta
Andrej
Ante
Davorin
71. Josip
Markovid
72. Marijan
Marovid
73. Vlado
74. Stjepan
Matek
Mekinid
75. Kazimir
Miculinid
76. Tamara
77. Simone
Mihoci
Milanolo
78. Katarina
Milkovid
79. Matej
80. Krešimir
81. Stipe
Mirkac
Motočid
Mudrovčid
82. Zrinka
83. Ruđer
Nedeljkovid
Novak
84. Jasmina
Osterman
85. Dalibor
Paar
Istarska županija, Pula
Klub studenata geografije
Zagreb
SO PDS Velebit, Zagreb
JU Nacionalni park
Sjeverni Velebit, Krasno
Hrvatski Geološki Institut,
Zagreb
SO HPD Željezničar,
Zagreb
Hrvatsko biospeleološko
društvo, Zagreb
JU Nacionalni park
Sjeverni Velebit, Krasno
SO PDS Velebit, Zagreb
Istarska županija, Pula
SO HPD Mosor, Split
Državni zavod za zaštitu
prirode, Zagreb
SD Mijatovi Dvori,
Tomislavgrad
SO PDS Velebit, Zagreb,
Hrvatsko biospeleološko
društvo, Zagreb
SO PDS Velebit, Zagreb
JU za upravljanje
zaštidenim prirodnim
vrijednostima na
području Splitskodalmatinske županije,
Split
SO HPD Željezničar
Zagreb, HBSD, Zagreb
SK Samobor, Samobor
Center for Karst and
speleology Sarajevo BiH
JU Pedinski park
Grabovača, Perušid
SU Pula, Pula
SK Samobor, Samobor
Zavod za prostorno
uređenje Ličko-senjske
županije
SO PDS Velebit, Zagreb
SO HPD Željezničar,
Zagreb
SK Ursus spelaeus,
Karlovac
Komisija za speleologiju
HPS, Zagreb
37
HR
HR
[email protected]
[email protected]
HR
HR
HR
[email protected]
HR
[email protected]
HR
[email protected]
HR
[email protected]
HR
[email protected]
HR
HR
HR
HR
[email protected]
[email protected]
[email protected]
[email protected]
[email protected]
BiH
HR
[email protected]
HR
HR
[email protected]
[email protected]
HR
[email protected]
HR
HR
[email protected]
[email protected]
HR
[email protected]
HR
HR
HR
[email protected]
[email protected]
HR
HR
[email protected]
[email protected]
HR
HR
[email protected]
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
86. Martina
Pavlek
87. Zoran
88. Gvido
Petkovid
Piasevoli
89. Slavko
Polak
90. Biserka
Polid
91. Ksenija
92. Krešimir
Prieslac
Prskalo
93. Nikolina
Raguž
94.
95.
96.
97.
Rakovac
Redovnikovid
Reš
Rnjak
Marko
Loris
Dalibor
Goran
98. Robert
Rosid
99. Tomica
100. Tomislav
Rubinid
Rukavina
101. Darka
Spudid
102. Predrag
Stošid
103. Andrej
104. Ante
Stroj
Sušid
105. Mario
Šaban
106. Mladen
107. Tea
Šaban
Šilid
108. Tomislav
Špehar
109. Petra
Štrbenac
110. Neven
111. Miro
Šuica
Šumanovid
HBSD, Zagreb, SO HPD
Željezničar, Zagreb
SO PDS Velebit, Zagreb
JU za upravljanje
zaštidenim prirodnim
vrijednostima na
području Splitskodalmatinske županije,
Split
Notranjski muzej
Postojna
Upravni odsjek za zaštitu
okoliša Ličko-senjske
županije
SD Karlovac, Karlovac
SO Liburnija PD
Paklenica, Zadar
Hrvatsko biospeleološko
društvo, Zagreb
SO PDS Velebit, Zagreb
SO PDS Velebit, Zagreb
SU Estavela, Kastav
SO HPK Sv.Mihovil,
Šibenik
SO HPD Željezničar,
Zagreb
SK Samobor, Samobor
J.U. Park prirode Velebit,
Gospid
Javna ustanova za
upravljanje zaštidenim
prirodnim vrijednostima
Karlovačke županije
"Natura viva", Karlovac
Akademski speleoalpinistički klub, Beograd
SO PDS Velebit, Zagreb
SO HPD Željezničar,
Zagreb
J.U. Park prirode Velebit,
Gospid
SD Lika, Gospid
JU Nacionalni park
Sjeverni Velebit, Krasno
JU Pedinski park
Grabovača, Perušid
Državni zavod za zaštitu
prirode, Zagreb
SK Ozren Lukid, Zagreb
SD Mijatovi Dvori,
Tomislavgrad
38
HR
HR
HR
SLO
[email protected]
[email protected]
[email protected]
HR
HR
HR
[email protected]
HR
HR
HR
HR
HR
[email protected]
[email protected]
[email protected]
HR
[email protected]
HR
HR
[email protected]
[email protected]
HR
[email protected]
SRB
[email protected]
HR
HR
[email protected]
[email protected]
HR
[email protected]
HR
HR
[email protected]
[email protected]
HR
HR
HR
BiH
[email protected]
[email protected]
Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
Margareta
Domagoj
Emir
Marina
Andrej
Stipe
Tolnaj
Tomaškovid
Trožid
Trpčid
Turina
Tutiš
118. Nikolina
Tutiš
119. Milivoj
Uroid
120. Dragan
121. Maja
Vujnovid
Zagmajster
122. Zvonimir
Završki
123. Ivona
Zrinski
124. Jasna
125. Ronald
126. Morena
Železnjak
Železnjak
Želle
127. Anja
128. Petra
Žmegač
Žvorc
SK Samobor, Samobor
SK Samobor, Samobor
Vodovod Sanski Most
SK Ozren Lukid, Zagreb
SK Samobor, Samobor
SO HPD Željezničar,
Zagreb
SO HPD Željezničar,
Zagreb
SO HPD Željezničar,
Zagreb
SO HPD Mosor, Split
Skupina za zoologijo in
speleobiologijo, Oddelek
za biologijo, Biotehniska
fakulteta, Univerza v
Ljubljani
SO HPD Željezničar,
Zagreb
SO HPD Željezničar,
Zagreb
SO PDS Velebit, Zagreb
SO PDS Velebit, Zagreb
Park prirode „ŽumberakSamoborsko gorje“, SK
Samobor
SO PDS Velebit, Zagreb
Hrvatsko biospeleološko
društvo, Zagreb
39
HR
HR
BiH
HR
HR
HR
[email protected]
[email protected]
[email protected]
[email protected]
[email protected]
[email protected]
HR
[email protected]
HR
[email protected]
HR
SLO
[email protected]
[email protected]
HR
[email protected]
HR
HR
HR
HR
[email protected]
[email protected]
[email protected]
HR
HR
[email protected]

program skup speleologa hrvatske - Hrvatski speleološki poslužitelj

ovdje - Centar za krš i speleologiju

Primjedbe1 - Nacionalni park Sjeverni Velebit

Ime i prezime, OIB - ured državne uprave

Nekada učili prva slova, a sada će prve speleološke korake

Bibliografija - Hrvatski prirodoslovni muzej

Posao za ovlaštene i stručne tvrtke Posao za

Profil firme - GeoAVAS doo Sarajevo

VELEBIT ŽIVOTNO OSIGURANJE D.D.

Zborkik sažetaka