tema broja zaštita objekata kritične infrastrukture Renata Dončević, dipl. ing. el., Alarm automatika d.o.o. Kritične infrastrukture definirane u nacrtu Prijedloga zakona obuhvaćaju širok spektar vrsta objekata, a svaki od njih ima svoje specifične rizike. Obuhvaćeni su sektori energetika, komunikacijska i informacijska tehnologija, promet, zdravstvo, vodno gospodarstvo, proizvodnja hrane, financije, proizvodnja, skladištenje i prijevoz opasnih tvari i javne službe. Prijedlogom se zakona vlasnike/upravitelje objekata kritične infrastrukture obvezuje na izradu analize rizika i sigurnosnog plana, što je za većinu objekata složen proces koji zahtijeva stručne ljude iz područja sigurnosti. Međutim, nije sigurno da sada u svim tim sustavima postoji adekvatno znanje s tog područja, naročito zato što obuhvaćeni sektori nisu strogo u vlasništvu ili pod ingerencijom države, već je znatan broj privatnih tvrtki kojima bi se time nametnula potreba zapošljavanja osoba sa stručnim znanjem. Stoga bi trebalo predvidjeti mogućnost angažiranja vanjskih tvrtki s potrebnim znanjem i iskustvom u izradi analize rizika i sigurnosnog plana. Videoanalitika u funkciji zaštite Sigurnosni plan uz ostalo predviđa i određivanje tehničkih mjera zaštite, za što je nužno znanje o raspoloživim tehničkim rješenjima za specifične aplikacije koje u načelu imaju tvrtke koje se isključivo bave tim poslovima i prate moderne tehnologije. To je važno i zato što za zaštitu objekata kritične infrastrukture nije dovoljno primijeniti pojedinačni sustav tehničke zaštite, već treba kombinirati različite sustave – dojavu požara, videonadzor, kontrolu pristupa, protuprovalu i vanjsku zaštitu – i međusobno ih integrirati i centralizirati kako bi se razina sigurnosti povisila. Videonadzor je sustav zaštite koji doživljava najbrži razvoj, osobito IP videonadzor koji osim standardnih funkcija snimanja putem videoanalitike pruža specifična rješenja potrebna za zaštitu kritičnih infrastruktura. Pod videoanalitikom često prvo pomislimo na prostornu videoanalitiku u smislu detekcije ulaska u štićenu zonu osoba ili vozila, zadržavanja u nekoj zoni, kretanja u nedopuštenom smjeru i 42 Posao za ovlaštene i stručne tvrtke Prijedlogom zakona o kritičnoj infrastrukturi upravitelje takvih objekata obvezuje se na izradu analize rizika i sigurnosnog plana, što je za većinu složen proces koji traži sigurnosne stručnjake, ali vjerojatno u svim obuhvaćenim sustavima ne postoji takvo osoblje i znanje jer nisu svi strogo u vlasništvu ili pod ingerencijom države, već su u pitanju i privatne tvrtke sl. Te se sigurnosne funkcije videonadzora mogu primijeniti na širok spektar aplikacija, no postoje i specifične videoanalitike za primjenu samo u određenim vrstama aplikacija. Jedna od bitnih kritičnih infrastruktura jest promet, bilo cestovni, željeznički ili zračni. Svaki nosi specifične rizike, a tu navodimo tek neke primjere videoanalitika koje se koriste u prometu. Prepoznavanje registracijskih tablica: Ova se funkcija primjenjuje za identifikaciju ukradenih vozila, automatizirano omogućavanje (ili onemogućavanje) ulaza vozilima u štićene prostore, otkrivanje ukradenih vozila i vozila "na crnoj listi", pohranu podataka o vozilima koja se kreću prekomjernom brzinom itd. Softver prepoznaje (očitava) registracijske tablice vozila, arhivira ih i uspoređuje s bazom podataka, te detektira sva vozila koja prolaze kroz neko područje, pohranjuje snimku vozila i njegove tablice, zapisuje datum i vrijeme prolaska te smjer kretanja. Integracija funkcije prepoznavanja Za zaštitu objekata kritične infrastrukture nije dovoljno primijeniti pojedinačni sustav tehničke zaštite, već treba kombinirati različite sustave – dojavu požara, videonadzor, kontrolu pristupa, protuprovalu... – te ih zatim međusobno integrirati i centralizirati Pozvati se na Zakon o privatnoj zaštiti Prijedlog zakona o kritičnim infrastrukturama o kojem se raspravlja, a koji preuzima pravnu stečevinu EU-a sadržanu u Direktivi Vijeća 2008/114/EC, svakako bi se trebao pozvati na u Hrvatskoj važeće propise o provedbi privatne zaštite - prvenstveno na Zakon o privatnoj zaštiti i sve prateće pravilnike. Pritom prvenstveno mislimo na to da se poslovima zaštite smiju baviti isključivo ovlaštene tvrtke i pojedinci jer se događa da čak i tijela državne uprave poslove zaštite povjeravaju tvrtkama - koje nisu licencirane. Mjere tehničke zaštite objekata kritične infrastrukture svakako treba provoditi sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe tehničke zaštite, posebno kad je riječ o fazama provedbe tehničke zaštite (prosudba ugroženosti sa snimkom stanja, sigurnosni elaborat, projektni zadatak i projektiranje, nadzor nad izvođenjem, tehnički prijem, održavanje i servisiranje te uporaba), tretirati ih kao dinamičku kategoriju, što znači da primijenjene mjere treba revidirati i redovito i nakon svakog incidenta. Osmišljavanje mjera tehničke zaštite objekata kritične infrastrukture ne može biti na razini skice koju Zakon o privatnoj zaštiti dopušta, već svakako na razini projekta koji će izraditi projektant s potrebnim ovlaštenjima i za poslove tehničke zaštite i za poslove projektiranja od strane inženjerske komore. Prepoznavanje identifikacijskih brojeva željezničkih vagona i kontejnera – shematski prikaz aplikacije tablica s kontrolom pristupa omogućava automatiziranu kontrolu pristupa na parkirališta ili u pogone, odnosno automatsko otkrivanje i signaliziranje alarma ako u štićeni prostor pokuša ući vozilo kojem to nije dopušteno. Praćenje prometa vozila: Ova se funkcija najčešće koristi za regulaciju prometa i sprječavanje njegova zagušenja. Omogućava praćenje brzine i količine vozila (prekonfigurirani tipovi vozila su autobusi, kamioni itd.), detekciju incidenata u prometu, nadzor nad protokom vozila i statistiku prometa kroz promatranu cestu. Automatizirane detektiraju kršenje ograničenja brzine, neovlašteno pretjecanje vozila, neovlašteno zaustavljanje, vožnju u suprotnoj traci, neovlaštena vozila na cesti, zagušenje u prometu... Videoanalitika prepoznavanja identifikacijskih brojeva željezničkih vagona i kontejnera omogućuje praćenje i upravljanje vozilima i teretom u rafinerijama, kemijskim postrojenjima, pomorskim lukama, logističkim centrima, prilagođenim terminalima, ali i drugim velikim industrijskim postrojenjima i transportnim mjestima. Funkcija je bitna za korporativnu sigurnost u smislu otkrivanja gubitka tereta i krađe, tj. detekcije broja vagona u željezničkoj kompoziciji, a logističkom odjelu omogućava pouzdanu i primjenjivu registraciju prometa vla- kova i kontejnera te izradu raznih statističkih izvještaja. Prepoznavanja lica: Ova se funkcija najčešće primjenjuje u zaštiti rizičnijih prostora kao što su zračne luke, stadioni, granični prijelazi, zatvori, vojni objekti, zatim javni otvoreni prostori kao npr. gradski trgovi, ali i sve ostale kritične infrastrukture. Softver automatski detektira i snima lica ljudi, uspoređuje ih s licima pohranjenim u bazu podataka i kad prepozna da u štićeni prostor ulazi sumnjiva osoba (npr. osoba koja je prije osuđivana za neko kazneno djelo) automatski upozorava operatera da treba nešto poduzeti. Za uspješno funkcioniranje prepoznavanja lica važno je kameru smjestiti na mjesto kojim svi moraju proći, npr. ulazi u objekt. Važno je što videoanalitika ne reagira na uobičajene načine maskiranja kao što su promjena frizure, umjetna brada, naočale za vid i osvijetljenost. Integracijom funkcije prepoznavanja lica s kontrolom pristupa znatno se povećava razina sigurnosti u objektima ili dijelovima objekata koji zahtijevaju visoku razinu sigurnosti jer nije moguće manipuliranje identifikacijskom karticom na način da se ona posuđuje ili da se koristi ukradena kartica. Videoanalitikom se vlasnika kartice autentificira i automatski se lice osobe na ulazu uspoređuje s njegovom slikom pohranjenom u bazu podataka. 43