PROCJENA UGROŽENOSTI
STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I
OKOLIŠA OD KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA
ZA PODRUČJE
OPĆINE MIHOVLJAN
Mihovljan, prosinac 2014. godine
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
SADRŽAJ:
1.
VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA
PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH
NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE
OKOLIŠ .................................................................................................................................. 5
1.1.
Prirodne katastrofe i velike nesreće ................................................................................. 5
1.1.1. Poplave ............................................................................................................................ 6
1.1.2. Potresi .............................................................................................................................. 8
1.1.3. Ostali prirodni uzroci ..................................................................................................... 23
1.2.
Tehničko-tehnološke katastrofe i velike nesreće ........................................................... 29
1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima ........ 29
1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu – cestovnom,
željezničkom ili zračnom ............................................................................................... 30
1.2.3. Prolomi hidro akumulacijskih brana .............................................................................. 30
1.2.4. Procjena učinka nuklearne nesreće I. i II. kategorije te opasnosti u slučaju radioloških
nesreća s opasnim izvorima ionizirajućeg zračenja I., II., III. i IV. kategorije………..30
1.2.5. Epidemiološke i sanitarne opasnosti .............................................................................. 35
1.2.6. Nesreće na odlagalištima otpada………………….....………………………………..38
1.3. Nesreće u kapacitetima u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, rukuje, prevoze,
skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima jednakim ili iznad propisanih
graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1. i 2. stupca 2. i 3. i Priloga I.B stupca 2. i
3. Uredbe………………………………………………………………………………..39
1.4. Ratna djelovanja i terorizam……………………………………………………………39
2.
SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ........................................................................... 40
2.1. Postojeći kapaciteti snaga za zaštitu i spašavanje ......................................................... 40
2.2. Potrebne snage zaštite i spašavanja ............................................................................... 43
3.
ZAKLJUČNE OCJENE ...................................................................................................... 45
3.1.
Poplave i prolomi hidroakumulacijskih brana ............................................................... 45
3.2.
Potresi ............................................................................................................................. 45
3.3.
Ostali prirodni uzroci ..................................................................................................... 47
3.4.
Tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima u
stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu ........................................................ 47
3.5.
Nuklearne i radiološke nesreće…………………………………………………………47
3.6.
Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te asanacija. .......... ..48
4.
ZEMLJOVIDI ...................................................................................................................... 50
PRILOZI
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
2
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
5.
POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA ............................................................. 52
5.1.
Područje odgovornosti nositelja planiranja .................................................................... 52
5.1.1. Ukupna površina područja............................................................................................52
5.1.2. Rijeke, jezera.................................................................................................................53
5.1.3. Planinski masivi............................................................................................................53
5.1.4. Ostale geografsko-klimatske karakteristike..................................................................54
5.2.
Stanovništvo ................................................................................................................... 56
5.2.1. Broj stanovnika/zaposlenih/nezaposlenih/umirovljenika..............................................56
5.2.2. Dobna i spolna struktura stanovnika/zaposlenih (0-7, 8'50, 51-70, 71 i više godina)..56
5.2.3. Broj i kategorije osoba s posebnim potrebama.............................................................57
5.2.4. Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/zaposlenih planiranih za evakuaciju.57
5.2.5. Gustoća naseljenosti po jedinici površine.....................................................................57
5.3.
Materijalna i kulturna dobra, te okoliš ........................................................................... 57
5.3.1. Kulturna dobra...............................................................................................................57
5.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine.................................58
5.3.3. Vodoopskrbni objekti....................................................................................................58
5.3.4. Poljoprivredne površine……….....................................................................................58
5.3.5. Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata, tehnološke karakteristike
postrojenja s opasnim tvarima.......................................................................................59
5.3.6. Stambeni, poslovni, sportski, vjerski i kulturni objekti u kojima
može biti ugrožen veliki broj ljudi...............................................................................59
5.3.7. Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata………………………………..59
5.3.8. Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje..................................................59
5.3.9. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane).........................................59
5.3.10. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni)........................................................................59
5.4.
Prometno-tehnološka infrastruktura ............................................................................... 60
5.4.1. Cestovna i željeznička infrastruktura te plovni putovi na unutarnjim vodama i moru..60
5.4.2. Mostovi, vijadukti i tuneli te prometna čvorišta...........................................................61
5.4.3. Dalekovodi i transformatorske stanice..........................................................................61
5.4.4. Energetski sustavi..........................................................................................................61
5.4.5. Telekomunikacijski sustavi............................................................................................62
5.4.6. Hidrotehnički sustavi......................................................................................................63
5.4.7. Plinovod, naftovodi i sl..................................................................................................63
Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
3
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
UVOD
Katastrofe, velike nesreće ili bilo koji izvanredni događaj koji zbog nekontroliranog razvoja
može ugroziti živote ljudi, materijalna i kulturna dobra te okoliš, ne biraju niti mjesto niti vrijeme
nastupa, o čemu svakodnevno svjedočimo. Republika Hrvatska u tom smislu ne predstavlja
izuzetak.
Stanovništvo, materijalna i kulturna dobra mogu biti izloženi različitim vrstama ugrožavanja, što
je obrađeno Procjenama ugroženosti prije svega jedinica lokalne samouprave, ali i pravnih osoba
koje posjeduju ili u proizvodnom procesu koriste opasne tvari.
Izvore ugroženosti svrstavamo u dvije skupine:
 Prirodne (poplave, potresi, ostali prirodni uzroci)
 Tehničko - tehnološke opasnosti (nesreće u gospodarskim subjektima, prometu, nuklearne
opasnosti, epidemiološke nesreće).
Procjena je, sukladno članku 2. Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova
zaštite i spašavanja. Polazni dokument za izradu Planova a izrađuje se za područje JL(R)S (NN
30/14; 67/14).
Općina Mihovljan ima izrađenu i usvojenu Procjenu ugroženosti 2010. godine.
Revizija navedene Procjene vrši se iz slijedećih razloga:
 Izrađena je nova Procjena ugroženosti RH sa kojom se usklađuju postojeće Procjene
ugroženosti
 Na snagu je stupio novi Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova
zaštite i spašavanja (NN 30/14; 67/14)
 Došlo je do bitnih izmjena na terenu u pogledu izvora opasnosti, njihovim posljedicama i
načinu saniranja posljedica
 U odnosu na Procjenu ugroženosti iz 2010. a temeljem iste došlo je do promjena postojećih
i potrebnih snaga zaštite i spašavanja kao i njihove opremljenosti
 U proteklom četverogodišnjem razdoblju došlo je do promjene pristupa prikazivanja
pojedinih podataka, načina dolaska do podataka, primjene pojedinih računskih metoda i sl.
Zbog svega navedenog, svi dijelovi Procjene ugroženosti iz 2010. godine su se djelomično ili u
potpunosti izmjenili i ažurirali te se stoga pristupilo izradi Usklađenja cijele Procjene ugroženosti
Općine Mihovljan iz 2010. godine.
Usklađenje Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara izrađuje se
sukladno Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja
(NN 30/14 i 67/14).
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
4
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE
DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO – TEHNOLOŠKIH
KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO,
MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ
Sukladno čl. 7 Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i
spašavanja-u daljnjem tekstu „Pravilnik“ (NN 30/14 i 67/14), opasnosti i prijetnje koje mogu
izazvati nastanak katastrofe i velike nesreće razvrstavaju se ovisno o uzrocima nastanka na:
 Prirodne
 Tehničko-tehnološke
 Nesreće u kapacitetima u kojima se proizvode, skladište, prerađuju, rukuje, prevoze,
skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima jednakim ili iznad propisanih
graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1.i 2. stupaca 2.i.3. i Priloga I.B stupaca 2.i 3.
Uredbe
 Ratna djelovanja i terorizam
1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće
Sukladno članku 8. Pravilnik, Procjena JL(R)S od prirodnih katastrofa i velikih nesreća temelji se
na raščlambi potencijalne opasnosti i posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te
okoliš i to:
 Poplava
 Nastanka potresa
 Ostali prirodni uzroci
Prirodne katastrofe nastaju djelovanjem prirodnih sila, a manifestiraju se kao nastajanje 0,
poplave, suše, snježne lavine, olujnog nevremena, odrona i klizanja tla, orkanskih vjetrova, dr.
Jedna od zajedničkih karakteristika prirodnih ugrožavanja, koja se odnosi na većinu njih, je
iznenadnost nastanka (npr. potresi, odroni i klizanje tla, požari otvorenog prostora i dr.), iako se
kroz znanstvena dostignuća i modernu tehnologiju, danas već može predvidjeti nastanak neke od
prirodnih katastrofa po mjestu i vremenu (npr. poplave, uragani, niske temperature, suša, tuča i sl.)
Velika nesreća je događaj koji svojim mogućim razvojem može poprimiti značajke katastrofe
uzrokovan neutraliziranim razvojem događaja i nesreća koje označavaju pojave poput značajnijih
oslobađanja tvari, vatre ili eksplozije u koje su uključene opasne tvari u postrojenjima i kojima se
opasne tvari proizvode, koriste ili pohranjuju ili se njima rukuje, a čije oslobađanje može imati
izravne ili odgođene posljedice na život i zdravlje ljudi i okoliš.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
5
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
1.1.1. Poplave
Sukladno članku 8. Pravilnik, Procjena JL(R)S od prirodnih katastrofa i velikih nesreća temelji se
na raščlambi potencijalne opasnosti i posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te
okoliš i to:
 Poplava
 Nastanka potresa
 Ostali prirodni uzroci
Poplave su prirodne opasnosti koje mogu rezultirati gubicima ljudskih života, velikim
materijalnim štetama, devastiranjem kulturnih dobara i štetama po okoliš. Iako pojavu poplave
često nije moguće izbjeći, poduzimanjem različitih preventivnih građevinskih i negrađevinskih
mjera, rizici od poplavljivanja mogu se smanjiti na prihvatljivu razinu. Na ugroženim dionicama
vodotoka se zavisno od hidroloških prilika proglašavaju pripremna stanja, redovne obrane od
poplava, izvanredne obrane od poplava ili izvanredna stanja.
Na području Općine razlikujemo :
 Tekućice
 Podzemne vode
Tekućice pripadaju desnoobalnim pritokama rijeke Krapine (lijevoobalni sliv rijeke Save)
koje se dreniraju sa južnih obronaka Ivanjščice. Glavne tekućice su potoci : Sutinska, Graberje i
Šikad.
Podzemne vode dijele se obzirom na hidrogeološke karakteristike na :
 Temeljna gorja (krajnji obronci Ivanščice)
 Tercijarni sedimentni kompleks (bregoviti predjeli)
 Zone kvartarnih naslaga (doline i usjeci)
Prirodna konfiguracija terena omogućila je slijevanje vodenih tokova sa brdskog dijela teritorija
Općine prema dolinama potoka.
Prostor Općine može se podjeliti na dvije osnovne kategorije propusnosti tla : rendzina na laporu u
bregovitim dijelovima Općine i aluvijalno karbonatno tlo u dolinama, te je stoga i formirana
mreža podzemnih voda na bregovitim dijelovima Općine, i potočna mreža u središnjeg prostora
Općine.
Na području Općine Mihovljan poplava je nastupila u 2013. i 2014. godini. Ista nije imala
obilježja katastrofe ili velike nesreće, ali su nastupile materijalne štete na stambenim i
gospodarskim objektima a ponajviše u podrumskim prostorijama te na poljoprivrednim kulturama.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
6
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Slika 1. Vodotoci na području Općine Mihovljan
Izvor podataka: arkod preglednik
Legenda:
vodotoci
Posljedice po stanovništvo i JLS
Temeljem analiza Hrvatskih voda može se zaključiti da su poplavama u slivu Krapine, kojem
pripada i Općina Mihovljan, najviše izložene poljoprivredne površine (pašnjaci i livade), a nakon
njih prometnice, šume, naselja sa gospodarskim i stambenim objektima (podrumske prostorije) i
vodovodi.
Na području Općine Mihovljan postoji mogučnost plavljenja bujičnih voda u potočnim nizinama
no nema opasnosti za stanovništvo Općine. Plavljenja nisu takvog obima da bi dovela u pitanje
funkcioniranje stanovništva Općine ili infrastrukture.
Redovitim održavanjem, tehničkim čišćenjem i košnjom te otklanjanjem eventualnih nedostataka
kako na cjevovodima tako i na ostalim hidrotehničkim objektima, vodotoci i ostali vodni sustavi
mogli bi funkcionirati bez ikakvih opasnosti od poplava i izlijevanja. Važnost istog vrlo je bitna iz
razloga što se u posljednjih nekoliko godina na području Općine događaju poplave sa većim ili
manjih štetama.
Poduzimanjem gore navedenih radnji vodni sustav može funkcionirati bez ikakvih opasnosti od
poplava te time i bez ugrožavanja stanovništva, gospodarskih objekata i poljoprivrednih površina
te poljoprivrednih kultura.
Također potrebno je redoviti održavati kanalizacijski sustav odnosno odvodnju oborinskih voda na
području Općine Mihovljan kako ne bi došlo do plavljenja prometnica i drugih objekata.
Posljedice poplava:
 Može doći do štete na usjevima (kod predugog zadržavanja vode na površini tla)
 Može se očekuvati šteta na stambenim i gospodarskim objektima
(podrumske prostorije)
 Poplave mogu dovesti do pojave zaraznih bolesti (ljudi i životinja)
 Može doći do onečišćenja vode za piće iz bunara i vodoopskrbnog sustava
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
7
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju
U područjima gdje je prisutna opasnost od plavljenja bujičnih voda, a prostorno planskom
dokumentacijom je dozvoljena gradnja objekti se moraju graditi od čvrstog materijala na način da
dio objekta ostane nepoplavljen i za najveće vode.
Potrebno je zaštiti postojeće lokalne izvore vode, bunare, cisterne koji se moraju održavati i ne
smiju zatrpavati ili uništavati na drugi način.
Zabranjuje se gradnja objekata u inundacijama (prostor između nasipa i rijeke) te u blizini
obrambenih nasipa. Osigurati slobodan prostor oko vodotoka (inundacije) kako bi se moglo vršiti
redovno održavanje vodotoka i time spriječila opasnost od poplava.
U suradnji sa Hrvatskim vodama VGI Veliko Trgovišće planirati daljne uređenje brežnih dijelova
vodotoka i bolju odvodnju s terena, te izgradnju potrebitih retencija ili vodnih stepenica.
Kontinuirano vrsiti čišćenje vodotoka i kanala radi očuvanja njihove protočnosti.
U suradnji sa Hrvatskim vodama planirati izgradnju stepenica, pregrada, i retencija te djelomičnu
regulaciju dionica na pojedinim potocima i samoj rijeci Krapini, kao i tehničko održavanje korita,
čime će se ublažiti negativno djelovanje tokova na okolna područja.
1.1.2. Potresi1
Sukladno članku 8. Pravilnika, Procjena JL(R)S od prirodnih katastrofa i velikih nesreća temelji se
na raščlambi potencijalne opasnosti i posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te
okoliš i to:
 Poplava
 Nastanka potresa
 Ostali prirodni uzroci
Potresi se u klasifikaciji prirodnih katastrofa s obzirom na ljudske i materijalne gubitke
nalaze pri samom vrhu. Oni su tipična katastrofa s brzim izbijanjem, događaju se u bilo koje doba
i izbijaju bez upozorenja.
Potresi imaju primarne i sekundarne učinke.
Primarni učinci: Rušenje zgrada, štete na infrastrukturi, ljudi zarobljeni u srušenim zgradama,
kvarovi komunalnih usluga.
Sekundarni učinci: požari, poplave, klizanje tla, bolesti
Za određivanje maksimalnog intenziteta potresa za područje Republike Hrvatske koristi se
"Privremena seizmološka karta SFRJ" od 1982. U "Seizmološkoj karti SFRJ" od 1987. prikazani
su očekivani intenziteti potresa za razdoblja od 50, 100, 200, 500, 1000 i 10 000 g. s
vjerojatnošću pojave od 63 %.
Tablica 1. Učestalost potresa
OPĆINA
Mihovljan
Koordinate
N
46° 08´
E
15° 58´
Čestine intenziteta ºMSK
(Medvedev-Sponheuer-Karnik)
Grad
I-V
VI
VII
VIII
Krapina
17
3
1
0
Izvor podataka: Seizmološka služba RH
1
Geofizički zavod-seizmička karta-povratni period 500 godina
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
8
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Prema podacima EMSC2 u posljednjih 100 godina na području Općine Mihovljan nije bilo
zabilježenih potresa jačeg stupnja intenziteta koji bi svojim intenzitetom ugrozio stanovništvo i
materijalna dobra.
Prema seizmološkoj karti Krapinsko - zagorske županije za povratni period od 500 godina
(MSK3), područje Općine Mihovljan nalazi se u VIII° seizmičkoj zoni prema MSK ljestvici4.
2
European-Mediterranean Seismological Centre (EMSC) je osnovan 1975. godine slijedeći preporuke European
Seismological Commission (ESC).
3
Medvedev-Sponheuer Karnik (MSK ili MSK-64) je ljestvica korištena za procjenu potres na temelju promatranih
učinaka u području pojave potresa.
4
Izvor podataka: Geofizički zavod-Seizmološka karta za povratni period od 500 godina
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
9
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
MIHOVLJAN
Slika 2. Seizmološka karta za povratni period T=50 godina
Izvor PMF, Zagreb
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
10
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
MIHOVLJAN
Slika 3. Seizmološka karta za povratni period T=100 godina
Izvor PMF, Zagreb
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
11
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
MIHOVLJAN
Slika 4. Seizmološka karta za povratni period T=200 godina
Izvor PMF, Zagreb
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
12
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
MIHOVLJAN
Slika 5. Seizmološka karta za povratni period T=500 godina
Izvor PMF, Zagreb
Iz seizmičke karte za povratni period:
»od 50 godina (slika 2.) područje Općine Mihovljan pripada VII° MSK
»od 100 godina (slika 3.) područje Općine Mihovljan pripada VII° MSK
»od 200 godina (slika 4.) područje Općine Mihovljan pripada VII° MSK
»od 500 godina (slika 5.) područje Općine Mihovljan pripada VIII° MSK.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
13
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
LJESTVICA MAKROSEIZMIČKOG INTENZITETA MSK-78
(s dopunama i izmjenama iz 1980.)
Prilikom analiza posljedica potresa određenog stupnja intenziteta po MSK ljestvici na objekte
područja Općine Mihovljan isto se može vršiti na više načina, a jedan od njih je i uz pomoć
Ljestvice makroseizmičkog intenziteta po MSK ljestvici pri čemu je nužno izvršiti klasifikaciju
građevina prema tipovima A, B i C.
a) Klasifikacija građevina
Tipovi
Opis građevina
građevina
Zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine, kuće od nepečene opeke, kuće od
Tip – A
Tip – B
Tip – C
nabijene gline; takvih zgrada na području Općine je oko 10 %
Zgrade od opeke, građevine od krupnih blokova, građevine s drvenom konstrukcijom,
građevine iz tesanog prirodnog kamena; takvih zgrada na području Općine je oko 65-70
%
Zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelne zgrade, dobro građene
drvene zgrade; takvih zgrada na području Općine je oko 20-25 %
Temeljem statističkih pokazatelja iz popisa stanovništva iz 2011. a vezano uz starost
izgradnje stambenih objekata, kao i izdanih građevinskih dozvola u Jedinstvenom upravnom
odjelu Općine Mihovljan, na području općine u pravilu je zastupljena gradnja tipa B prema
procjeni u 70 % slučajeva, dok su objekti tipa A i C zastupljeni sa 10 i 20 %.
b) Klasifikacija oštećenja građevina
1.
Stupanj oštećenja
Lagana oštećenja
2.
Umjerena oštećenja
3.
Teška oštećenja
4.
Razorna oštećenja
5.
Potpuno rušenje
KR 024/5-R
Opis oštećenja
-sitne pukotine u žbuci,
-otpadanje manjih komada žbuke
-male pukotine u zidovima,
-otpadanje većih komada žbuke,
-klizanje krovnog crijepa,
-pukotine u dimnjacima:otpadanje dijelova dimnjaka
-široke i duboke pukotine u zidovima,
-rušenje dimnjaka
-otvori u zidovima,
-rušenje dijelova zgrade,
-razaranje veza među pojedinim dijelovima zgrade,
-rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune
-potpuno rušenje građevina
Planovi i Procjene j.d.o.o.
14
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
c) Stupnjevi intenziteta
Intenzitet
Opis
Ustrojstvo ljestvice
Ljudi i njihova
Opći strah i panika. Trešnja se osjeća jako i u automobilima u
okolina
pokretu.
građevine
VIII
Razorna
oštećenja
građevina
priroda
U mnogim zgradama tipa C oštećenja 1. stupnja, na pojedinim
zgradama tipa C oštećenja 3. stupnja; u mnogim zgradama tipa
B oštećenja 2. stupnja, na pojedinim zgradama tipa B
oštećenja 4. stupnja. U mnogim zgradama tipa A oštećenja 4.
stupnja, u pojedinim zgradama tipa A oštećenja 5. stupnja.
Dolazi do odrona u udubljenjima i na nasipima cesta sa strmim
nagibom. Nadgrobni kameni se prevrću, ruše se kamene ograde i
zidovi
Ponegdje se lome grane stabala,. Pukotine u tlu dosežu i
nekoliko centimetara. Voda u jezerima se muti, stvaraju se novi
bazeni vode. Ponekad se presušeni zdenci pune vodom ili
postojeći presušuju. U mnogim slučajevima mijenja se izdašnost
izvora i razine vode u zdencima.
Karakteristike potresa od IX. do XII. stupnja MSK ljestvice nisu opisane, jer su takvi potresi na
području Općine malo vjerojatni.
Iz navedenih pregleda vidljivo je da će potres intenziteta VIIIº po MSK ljestvici imati utjecaj na
samo mijenjanje prirodne konfiguracije terena, no neće imati direktan utjecaj na pogibanje velikog
broja ljudi. U svakom slučaju može posredno izazvati zatrpavanje, te na taj način i stradavanje
određenog broja osoba, napose u objektima tipa A kod kojih može doći do oštećenja 5. stupnja,
odnosno do potpunog rušenja građevina.
No za izračun mogućeg broja zatrpanih, kao i količine otpadnog materijala do kojega će doći
uslijed rušenja ili oštećenja određenog broja objekata, najčešće se koristi matrica izračuna
Aničić-Radić iz 1990. godine.
Iz dolje navedenih tabela proizlaze posljedice po stanovništvo i objekte a temeljem podataka
dobivenih u Općini Mihovljan kao i iz računskog modela o izračunu oštećenja objekata, te
sukladno tome i potencijalnom broju žrtava u istima.
Na području Općine Mihovljan evidentirana su prema popisu stanovništva iz 2011. godine 949
stambena objekta od čega je 791 stanova za stalno stanovanje dok 158 stambenih jedinica otpada
na objekte za odmor, stanove u kojima se odvija djelatnost, privremeno nenastanjene objekte te
napuštene stanove.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
15
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Zidane
zgrade
R/B
Stupanj
oštećenja
Tip I
1.
Nikakvo
8%
2.
Neznatno
10%
3.
Umjereno
30%
4.
Jako
45%
5.
Totalno
4%
6.
Rušenje
3%
Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992.
Zidane
zgrade s
armirano
betonskim
serklažima
Armirano
betonske
skeletne
zgrade
Zgrade s
armirano
betonskim
nosivim
zidovima
Tip II
50%
25%
15%
10%
Tip III
15%
25%
35%
17%
6%
2%
TIP IV
5%
70%
25%
Skeletne
zgrade s
armirano
betonskim
nosivim
zidovima
Tip V
15%
20%
50%
15%
Građevinska
šteta u %
Tablica 2. Prikaz oštećenja na građevinama po tipu građenja i postotku mogućeg oštećenja (matrica)
0
6
20
40
62
100
Objekti na području Općine razvrstani su prema tipu gradnje (Tip I; Tip II; Tip III;Tip IV; Tip V;)
s napomenom da je tip I jednak tipu A, tip II jednak tipu B dok su tipovi III,IV i V objedinjeni u
tipu C. Temelj za izračun pojedinih kategorija na području Općine je podatak dobiven od Općine
Mihovljan o broju objekata u pojedinim kategorijama, odnosno tipovima.
Na području Općine nalazi se 949 objekta za stalno ili povremeno stanovanje.5
 15 % zidane zgrade Tip I – 142 objekta
 70 % zidane zgrade Tip II – 664 objekta
 4 % zidane zgrade Tip III - 38 objekta
 8 % zgrade sa sustavom armirano-betonskih nosivih zidova Tip IV – 76 objekta
 3 % skeletne zgrade sa sustavom armirano-betonskih nosivih zidova Tip V- 29 objekta
Tablica 3. Zidane zgrade Tip I ( 15% od ukupnog broja objekata ili 142 objekta)-Stari objekti
STUPANJ OŠTEĆENJA
Ukupno: 142
objekta
Nikakvo
Neznatno
Umjereno
Jako
Totalno
Broj objekata
11
14
43
64
6
Građevinska
0
6
20
40
62
šteta u %
Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143
Rušenje
4
100
Tablica 4. Zidane zgrade Tip II sa armirano-betonskim serklažima (70% od ukupnog broja objekata ili 664 objekta).
Građene od 1962 do 1990.
STUPANJ OŠTEĆENJA
Ukupno: 664
objekta
Nikakvo
Neznatno
Umjereno
Jako
Totalno
Rušenje
Broj objekata
332
166
100
66
0
0
Građevinska
0
6
20
40
62
100
šteta u %
Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143
Tablica 5. Zgrade Tip III armirano-betonski skeletni objekti (4% od ukupnog broja objekata ili 38 objekta).
STUPANJ OŠTEĆENJA
Ukupno: 38
objekta
Nikakvo
Neznatno
Umjereno
Jako
Totalno
Rušenje
Broj objekata
6
10
13
6
2
1
Građevinska
0
6
20
40
62
100
šteta u %
Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143
5
Izvor podataka: DZS-Popis stanovništva 2011.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
16
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Tablica 6. Zgrade Tipa IV Sustav armirano-betonskih nosivih zidova (8% od ukupnog broja ili 76 objekta).
STUPANJ OŠTEĆENJA
Ukupno: 76
objekta
Nikakvo
Neznatno
Umjereno
Jako
Totalno
Rušenje
Broj objekata
4
53
19
0
0
0
Građevinska
0
6
20
40
62
100
šteta u %
Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143
Tablica 7. Skeletne zgrade Tip V sa armirano-betonskim nosivim zidovima (3% od ukupnog broja objekata ili 29
objekta)
STUPANJ OŠTEĆENJA6
Ukupno: 29
objekta
Nikakvo
Neznatno
Umjereno
Jako
Totalno
Rušenje
Broj objekata
4
6
15
4
0
0
Građevinska
0
6
20
40
62
100
šteta u %
Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143
Tablica 8. Zbirni broj građevinskih objekata prema stupnju oštećenja i građevinskoj šteti
STUPANJ OŠTEĆENJA
Ukupno: 949
objekata
Nikakvo
Neznatno
Umjereno
Jako
Totalno
Broj objekata
357
249
190
140
8
Građevinska
0
6
20
40
62
šteta u %
Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143
Rušenje
5
100
Podaci u gornjim tablicama, odnosno prikaz stupnjeva oštećenja i građevinske štete prema
kategorijama gradnje temeljeni su na matrici za izračun oštećenja na građevinama po tipu građenja
i postotku mogućeg oštećenja za procijenjeni intenzitet potresa od VIII stupanja MSK ljestvice.
Izračun broja poginulih i ozlijeđenih temelji se na broju svih objekata (worst case). U prosjeku u
svakoj stambenoj jedinici živi 2,04 stanovnika ( 1 938 stanovnika / 949 stambenih jedinica).
6
Šteta na stambenom fondu izražava se postotkom uništenosti stambenog fonda naspram početnog stanja (preko broja
zgrada izraženog postotkom koji obuhvaća ukupan broj zgrada) a izračunava se prema formuli:
n
m
(PU) = ∑ B 1 · ( ∑ C ij · G ij )
i=1
j=1
gdje je:
- (PU) postotak uništenosti stambenog fonda,
- B postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broju stambenih zgrada određene
stambene zone,
- C postotak oštećenja zgrada određenog konstruktivnog sustava prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet
potresa u odnosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava (prikazana matrica),
- G postotak građevinske štete koji odgovara pojedinom stupnju oštećenja u odnosu prema vrijednosti objekata
istog konstruktivnog sustava (prikazana matrica – Aničić i Radić 1990.),
- i konstruktivni sustav (A,B,C,D,E),
- j stupanj oštećenja (1,2,3,4,5,6),
- n = 5,
- m = 6.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
17
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Tablica 9. Posljedice potresa VIII stupnja MSK na građevinske objekte Tipa I - V i ljude
Ukupno:
949 objekata
1 938 stanovnika
Broj objekata
Broj stanovnika
Poginuli u %
Ranjeni u %
Zatrpani u %
STUPANJ OŠTEĆENJA
Nikakvo
Neznatno
Umjereno
Jako
Totalno
Rušenje
357
729
0
0
0
249
508
0
0
0
190
388
0
1
1,3
140
287
0,25
2
4
8
16
1
10
8.5
5
10
20
100
100
Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143
Tablica 10. Zbirni prikaz (domicilno stanovništvo)
STUPANJ OŠTEĆENJA7
Ukupno:
949 objekata
Nikakvo
Neznatno
Umjereno
Jako
1 938 stanovnika
Broj objekata
357
249
190
140
Broj
729
508
388
287
stanovnika
Poginuli u %
0
0
0
0,25
Ranjeni u%
0
0
1
2
Zatrpani u %
0
0
1,3
4
Poginuli
0
0
0
0,717
Ranjeni
0
0
3,88
5,74
Zatrpani
0
0
5,044
11,48
Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II 1992. str. 135-143
Totalno
Rušenje
8
5
16
10
1
10
8,5
0,16
1,6
1,36
20
100
100
2
10
10
2,877=3
21,11=11
27,88=28
Procjena količine građevinskog otpada
Na temelju proračuna građevinskih šteta može se odrediti količina građevinskog otpada8 i
domet ruševina9. Otpad će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of
Engineers (USACE).
7
Broj ranjenih izračunava se prema formuli:
n
m
(BR) = A ∙ ∑ B 1 · ( ∑ C ij · D ij )
i=1
j=1
Broj poginulih izračunava se prema formuli:
n
m
(BP) = A ∙ ∑ B 1 · ( ∑ C ij · E ij )
i=1
j=1
gdje je:
- BR broj ranjenih osoba,
- BP broj poginulih osoba,
- A ukupan broj osoba koji žive na nekom području,
- B,C kao u formuli za izračun šteta na stambenom fondu,
- D postotak ranjenih za to oštećenje i u tom konstruktivnom sustavu
- E postotak poginulih za to oštećenje i u tom konstruktivnom sustavu
- i,j,m,n kao u formuli za izračun šteta na stambenom fondu
8
Izračun količine nastalog građevinskog otpada izračunat je prema USACE, FEMA – IS – 632
9
Člank 11. stavak 1. podstavak 2. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju u uređivanju prostora (NN broj: 29/83)
Domet rušenja objekata prema proračunu:
d = 0,5 H ili H/2
d = domet ruševina
H = visina objekta (od srednje kote terena do vijenca, u metrima)
Građevne čestice čija je visina 4,0 m (katnost P)
H = 4,0 m
d = 0,5 x 4,0 = 2,0 m
Građevne čestice čija je visina 10,0 m (katnost P+2k)
H = 10,0 m
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
18
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Količina ovog otpada važna je zbog dimenzioniranja i određivanja područja gdje će taj
građevinski otpad biti privremeno pohranjen.
Proračunom u tablici 10 utvrđeno je da će u Općini Mihovljan doći do potpunog rušenja i
totalnog oštećenja kod 13 objekata. Kako su to uglavnom jednokatni objekti količina otpada se
proračunava:
Jedan jednokatni objekt prosječnih gabarita 8m L* 8 m W * 6m H ima
(L* W* H) / 0,02831685 / 27= -------------- 0,7645549m³ * 0,33 = ------------- m³ građevinskog
otpada, pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima (8*8*6 )/ 0,02831685 /27 = 502,25 *
0,7645549* 0,33 =126,71 m³ otpada
Za 13 objekta ukupna količina građevinskog otpada iznosi 1 647 m³.
Od ukupne količine građevinskog otpada prema USACE, predviđa se;
 30% drvene građe
 70% ostalo (42% gorivi materijal, 43% kamen, beton i žbuka i 15% metal).
Dakle od ukupno 1 647 m³, 494 m³ će biti drvene građe, 484 m³ će biti gorivog raznog
materijala, 496 m³ građevinskog otpada (kamen, beton, žbuka), a 173m³ će biti metala.
Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje
veličine oko 1 000 m². U slijedećim izmjenama i dopunama prostornog plana potrebno je
navedeni prostor predvidjeti i ucrtati u kartografskom prikazu namjene prostora.
U slučaju potresa intenziteta Vº - VIIº MSK skale što je u realnoj procjeni moguće, došlo bi od
laganih pa do umjerenih oštećenja kamenih kuća, dok bi za ostale objekte u starim dijelovima
Općine moglo doći samo do laganih oštećenja. Može biti ugroženo oko 5% stanovnika i to
uglavnom zbog nastanka panike u zatvorenim prostorima.
Moguće posljedice od potresa po stanovništvo su:
 oko 28 zatrpanih osoba od čega 5 plitko zatrpanih, oko 11 srednje zatrpanih i te oko 12
duboko zatrpanih osoba
 ranjeno će biti oko 11 a poginulih oko 3 osobe
 najgušće naseljeno područje je naselje Mihovljan (1 095 st.), Kuzminec (424 st.) i
Gregurovec (332 st.), te se na tim područjima očekuje najveći broj žrtava uslijed potresa
 objekti u kojima može boraviti veći broj ljudi su crkve na području Općine, zgrada Općine,
trgovine na području općine, zgrada poštanskog ureda HP, osnovna i područna škola te
d = 0,5 x 10,0 = 5,0 m
Građevne čestice čija je visina 10,5 m (katnost P+2+N)
H = 10,5 m
d = 0,5 x 10,5 = 5,3 m
Građevne čestice čija je visina 11,0 m (katnost Po+P+2k+Pk ili Po/S+P+2k+Pk)
H = 11,0 m
d = 0,5 x 11,0 = 5,5 m
Građevne čestice čija je visina 13,5 m (katnost P+3k+N* ili S+P+3k+N*)
H = 13,5 m
d = 0,5 x 13,5 = 6,8 m
Dmin = H1/2 + H2/2 + 5 metara
Gdje je:
- Dmin najmanja udaljenost zgrada mjereno na mjestu njihove najmanje udaljenosti;
- H1 visina prve zgrade mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj,
- H2 visina druge zgrada mjereno do vijenca, ako zgrada nije okrenuta zabatom prema susjednoj. Ako su zgrade
okrenute zabatima računaju se visine do krovnog sljemena.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
19
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
ordinacija opće medicine, i dr. (u slučaju rušenja u navedenim objektima biti će najviše
ozlijeđenih odnosno ranjenih osoba)
Spašavanje iz ruševina (broj potrebnih ljudi za spašavanje i MTS-a)
Spašavanje iz ruševina podrazumijeva niz postupaka i radnji izvedenih pojedinačno ili
organizirano a u smislu pronalaženja, izvlačenja i pružanja prve pomoći nastradalima.
Cilj spašavanja u osnovi je smanjenje ljudskih žrtava i očuvanje materijalnih dobara ugroženih
ruševinama.
Obzirom na predviđeni broj zatrpanih, kao i izračun obima rušenja pojedinih objekata nužno je
predvidjeti broj potrebnih ljudi koji će se uključiti u spašavanje zatrpanih.
Parametri koji određuju izračun broja spasioca su slijedeći:10
 za plitko i srednje zatrpane osobe podrazumijeva se takovo stanje zatrpanog u
ruševinama da je za njegovo izvlačenje (spašavanje) potrebno 2 radna sata jednog
čovjeka uz upotrebu osobne i lake opreme za spašavanje
 za duboko zatrpane osobe podrazumijeva se takovo stanje zatrpanog u ruševinama da je
za njegovo izvlačenje (spašavanje) potrebno utrošiti 20 radnih sati jednog čovjeka uz
upotrebu specijalnih radova i građevinskih mašina.
Spašavanje se u pravilu mora provesti u 2-3 dana (što je procijenjeni optimum preživljavanja
zatrpanih u ruševinama).
Izračun se vrši po formuli S= T/t x a
pri čemu je T ukupan broj radnih sati, t je vrijeme potrebno da se izvrše akcije spašavanja iz
ruševina nakon njihovog nastanka, a označava broj smjena tijekom 24 sata.
Obzirom da je izračunato da će na području Općine Mihovljan biti 16 plitko i srednje zatrpanih
osoba (16x2 sata) i 12 duboko zatrpanih osoba (12x20 sati), a iz spasilačke prakse11 poznato je da
se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti
unutar 48 sati nakon potresa. Zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja ljudi koji će
pomoći pri spašavanju iz ruševina, računa za ovaj period.
S=272/48x3
S=17 osoba koje će sudjelovati u spašavanju iz ruševina
Ako se radi u tri smjene treba 17 osoba koje će sudjelovati u spašavanju iz ruševina da bi se,
najkasnije u 2 dana spasili svi zatrpani. No, ako se zatrpani žele što prije spasiti, što bitno
povećava šansu da prežive u slučaju povreda, tada treba promijeniti varijablu t na najviše 1 dan
(24 sata), pa dolazimo do slijedećeg broja ljudi koji će pomoći pri spašavanju iz ruševina:
S=272/24x3
S= 34 osobe koje će sudjelovati u spašavanju iz ruševina
Isti bi predviđeni broj zatrpanih trebali izvući iz ruševina unutar 24 sata od trenutka rušenja, uz
upotrebu osnovne opreme i građevinskih strojeva.
10
11
Izvor podataka: „Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u izvanrednim situacijama „R. Stojaković
Izvor podataka: B. D. Phillips: Disaster recovery
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
20
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Obzirom da se procijenjena brojka potrebnih ljudi koji će pomoći pri spašavanju iz ruševina bazira
na mnoštvu pretpostavki koje su promjenjive dobro je utvrditi donju i gornju granicu broja
istih, pa u okviru toga, prema stvarno raspoloživim snagama odrediti vrijeme, smjene i dinamiku
spašavanja.
Za područje Općine Mihovljan, obzirom na mogući stupanj potresa te obim rušenja i
izračunatog broja zatrpanih potrebno je od 20-40 osoba koje će sudjelovati u spašavanju iz
ruševina odnosno 50 do 90 osoba za ukupnu sanaciju područja.
Što se tiče potrebite mehanizacije ona se izračunava temeljem izračunate količine građevinskog
otpada (1 647 m³) kao i mogućeg broja srušenih objekata.
U prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada od ukupne količine otpada koji je
nastao rušenjem. Tih 20% građevinskog otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog
spašavanja zatrpanih. Sukladno tome treba ukloniti oko 350 m³ otpada.
Svaki kamion kiper kapaciteta 10 m³ može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na deponij.
Za prijevoz predviđene količine otpada potrebno je oko 4 kamiona (kako jedan ne bi bio u
upotrebi 24 sata a i zbog brzine odvoženja, sigurnosti i mogućnosti upotrebe na raznim
lokacijama).
Potrebno je također osigurati 2 autodizalice, 3 utovarivača i 2 stroja za razbijanje betona.
ZAKLJUČAK
Uzevši u obzir sve činjenice, mogućnosti i procijenjene vjerojatnosti na području Općine
Mihovljan najugroženija naselja su Mihovljan, Kuzminec i Gregurovec, gdje će u slučaju jačeg
potresa (VIIIº MSK) biti ugrožen najveći broj ljudi ali i objekata kritične infrastrukture koji su od
vitalnog značaja za Općinu. Sama cestovna povezanost naselja je dobra te postoje alternativni
pravci za opskrbu i/ili evakuaciju stanovništva. Procijenjeni maksimalni intenzitet potresa za
područje Općine može imati razmjere katastrofe ili velike nesreće.
U najgorem slučaju izbijanja potresa doći će do pogibije oko 3, te ranjavanja oko 11 osoba.
Zatrpanih će biti oko 28 (5 plitko, 11 srednje i 12 duboko zatrpanih osoba).
Za potrebe spašavanja zatrpanih potrebno je osigurati do oko 40 spasitelja, 4 kamiona (kipera) te 2
autodizalice, 3 utovarivača i 2 stroja za razbijanje betona.
Uzevši u obzir sve čimbenike vezane za broj ljudi, gustoću naseljenosti, starosnu dob, fizičku
pokretljivost, broj ljudi koji povremeno borave na prostoru Općine, stanovništvo koje radi ili se
školuje na području Općine, konfiguraciju terena, postojeću infrastrukturu, način i materijal za
gradnju, razvedenost naselja i objekte kritične infrastrukture procijenjeni intenzitet potresa imat
će posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i okoliš, odnosno posljedice po
uobičajeni način života na području Općine.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
21
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Slika 6. Najugroženiji dio Općine Mihovljan (naselje Mihovljan, Kuzminec i Gregurovec)
Izvor podataka: web preglednik
Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju
Protupotresno projektiranje kao i građenje građevina treba provoditi sukladno zakonskim
propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za navedenu seizmičku zonu.
Projektiranje, proračun i konstruiranje armirano-betonskih konstrukcija zgrada i inženjerskih
objekata se kod nas računa prema Pravilniku o tehničkim normativima za izgradnju objekata
visokogradnje u seizmičkim područjima (SL 31/81, 49/82, 29/83, 20/88 i 52/90 u daljem tekstu
HRN).
Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup
svih vrsti pomoći u skladu s važećim propisima. Iz Pravilnika o mjerama zaštitite od elementarnih
nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju (Sl. list broj, 29/83., 36/85. i 42/86.) treba
preuzeti:
•članak 25. st. 1.: - Međusobni razmak stambenih, osim objekata niske stambene izgradnje,
odnosno poslovnih objekata ne može biti manji od H1/2 + H2/2 +5m, gdje je H1 visina vijenca
jednog objekta, a H2 visina vijenca susjednog objekta pod uvjetom da krovište nema nagib veći od
60º, a sljedeća uvučena etaža da ne prelazi liniju nagiba od 45º.
•članak 25. st. 4.: - Izgrađivati se mogu samo otvoreni blokovi koji imaju najmanje dva otvora čija
širina ne može biti manja od H1/2 + H2/2 +5m,
•članak 28.:- Neizgrađene površine za sklanjanje od rušenja i evakuaciju stanovništva moraju biti
udaljene od susjednih objekata najmanje za polovinu visine (H/2) tih objekata. Veličina
neizgrađene površine iz stavka 1. Ovog članka ne može biti manja od st./4 računano u m 2, gdje je
St broj stanovnika.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
22
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
•članak 34. st. 2: - Uvjeti uređenja prostora za građevnu parcelu moraju sadržavati i stupanj
seizmičnosti područja u kojem se parcela nalazi.
Građevine društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične građevine koji
koristi veći broj različitih korisnika, javne prometne površine, moraju biti građene ili uređene na
način da se spriječi stvaranje arhitektonsko-urbanističkih barijera.
U građevinama društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične namjene koje
koristi veći broj različitih korisnika, osigurati prijem priopćenja nadležnog županijskog centra 112
o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.
U građevinama društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične namjene koje
koristi veći broj različitih korisnika, osigurati prijem priopćenja nadležnog županijskog centra 112
o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.
1.1.3. Ostali prirodni uzroci12
Sukladno članku 8. Pravilnika, Procjena JL(R)S od prirodnih katastrofa i velikih nesreća temelji se
na raščlambi potencijalne opasnosti i posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te
okoliš i to:
 Poplava
 Nastanka potresa
 Ostali prirodni uzroci
Suše
Kao meteorološka pojava nastaje uslijed dugotrajnog pomanjkanja oborina i izaziva tzv.
Hidrološku sušu – pomanjkanje podzemne vode.
Posljedice dugotrajnih suša mogu biti višestruke:
- poljoprivredna proizvodnja se smanjuje, smanjuje se proizvodnja stočne hrane, a u težim
slučajevima stradavaju i višegodišnje kulture (vinogradi i voćnjaci),
- vodocrpilištima se smanjuje kapacitet, pritisak vode u sustavu pada, viši dijelovi naselja prvi
ostaju bez vode,
- zbog smanjenja protoka vodotoka dolazi do pomora organizama koji žive u vodi, manje količine
opasnih tvari koje dođu u vodotok mogu izazvati teže posljedice.
Na području Općine Mihovljan nisu zabilježene značajnije suše, ali nije isključeno da ona
nemože nastupiti (suša nastupa od svibnja do rujna uslijed bezoborinskih razdoblja).
Posljedice suše nisu takove da bi dovele u pitanje funkcioniranje JLS.
Općina Mihovljan, prema katastarskoj evidenciji poljodjelskog zemljišta, raspolaže s 504,41 ha
korištenog poljoprivrednog zemljišta odnosno 763,62 ha ukupne raspoložive površine
poljoprivrednog zemljišta te 2 505 parcela korištenog poljoprivrednog zemljišta (opširnije u
poglavlju 5.3.4.).
12
Izvor podataka: Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Općina Mihovljan
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
23
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Zaključak
S obzirom na klimatske promjene koje su nastupile posljednjih godina, a koje karakteriziraju
dugi ljetni sušni periodi, kao i zbog promjene vodnog režima u budućnosti se mogu očekivati veće
i češće suše s velikom materijalnom štetom.
Najveće štete suša izaziva na poljoprivredi, posebno u početnoj fazi rasta kulture. Može doći i do
poteškoća u opskrbi pitkom vodom.
Stoga valja osigurati poljoprivredne usjeve koji pretrpe najveću štetu uslijed suše te održavati i
redovito kontrolirati izvorišta vode. Najviše bezoborinskih dana javlja se uglavnom u ljetnim
mjesecima (srpnju i kolovozu).
Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju
U mjerama zaštite od suše i smanjenju eventualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost
izgradnje sustava navodnjavanja okolnih poljoprivrednih površina u smislu da stanovnici općine
na svoje poljoprivredne površine postave vodene pumpe kako bi sami navodnjavali svoje
poljoprivredne površine te time spriječili uništavanje poljoprivrednih kultura za vrijeme sušnih
razdoblja.
Olujno i orkansko nevrijeme
To je vjetar jačine više od 8 bofora prema Beanfortovoj ljestvici čija brzina iznosi preko 74 km/h.
Oluje i nevremena na području Općine Mihovljan najčešća su u ljetnim mjesecima i to od
svibnja do rujna.
Na području Općine Mihovljan olujno nevrijeme (jak vjetar) zabilježen je u 2013. godini i to
tri (3) puta (3.6.2013. i 11. i 12. 11. 2013.)
Olujno nevrijeme - vjetar stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumarskim dobrima,
raznim građevinskim objektima, u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, ugrožava i
odnosi ljudske živote.
Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju
Kod planiranja i gradnje prometnica valja voditi računa o vjetru i pojavi ekstremnih zračnih
turbulencija. Na prometnicama tj. na mjestima gdje vjetar ima jače olujne udare trebaju postavljati
posebni zaštitni sistemi, tzv. vjetrobrani i posebni znakovi upozorenja.
Pijavice
U posljednje 4 (četiri) godine na području Općine nije bilo pijavica. Pijavice su razorne i posebno
ugrožavaju stambene i druge građevine te voćnjake i vinograde.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
24
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Slika 7. Pijavica
Izvor podataka: web preglednik
Toplinski val
Na predmetnom području nije zabilježena pojava toplinskog vala.
Klizišta
Pojave klizišta pod utjecajem su geološke građe, geomorfoloških procesa, fizičkih procesa
sezonskog karaktera (npr. oborine), te ljudskih aktivnosti (sječa vegetacije, način obrade tla,
izgradnja ceste i dr.).
Zbog konfiguracije terena na području Općine u slučaju obilnijih oborina može doći do aktiviranja
klizišta na pojedinim izdvojenim lokacijama brdovitog dijela Općine Mihovljan.
Može doći do ugrožavanja stambenih objekata, gospodarskih objekata te prometnica.
Značajnija klizišta na području Općine Mihovljan:
»klizište u dvorištu obiteljske kuće Josipa Hustića iz Mihovljan 387 u dužini od 30 metara;
»klizište na nerazvrstanoj cesti u neposrednoj blizini stambenog objekta u vlasništvu Josipa
Hustića, Mihovljan 387 u dužini od 50 m;
»došlo je do povećanja već nastalog klizišta u naselju Komorčeci-Kralji koje već sada opasno
prijeti stambenim objektima;
»tijekom klizanja zemlje došlo je do velikog oštećenja trupa nerazvrstane ceste Martinci-Pintek i
to u dužini od 40 m, cesta je neprohodna;
»u naselju Gregurovec došlo je do klizanja terena, tj. napukao je izgrađeni potporni zid kojemu
prijeti zarušavanje u blizini obiteljske kuće vlasnika Ivana Plukavec, Gregurovec 76;
»nastalo je klizanje tla sa parcele br. 904 – Smreče vlasnika Franje Pavleka u dužini od 30 m na
nerazvrstanu cestu koja vodi prema Klanečnici;
»nastalo je klizište u voćnjaku na adresi Kuzminec 27, vlasnice Biškup Dragice. Klizište je
dimenzije 60 m sa 30 m;
»klizanje zemlje u Frkuljevcu Mihovljanskom opasno prijeti urušavanju mosta, jedinog
prohodnoga puta koji povezuje stambenu kuću obitelji Korenić sa cestom;
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
25
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
»došlo je i do klizanja zemlje ispod asfalta na ŽC2125;
»zbog proklizavanja tla na dionici nerazvrstane ceste Dačnik-Oraić došlo je do puknuća asfalta po
dužini ceste na oko 20 metara te postoji opasnost od urušavanja, također prilikom pucanja asfalta
došlo je i do velikih izbočina na cesti;
»klizanje tla na lokaciji Mihovljan 382 opasno ugrožava vikend kuću vlasnika Josipa Šanteka,
došlo je do puknuća terena, dio dvorišta otklizalo je na nerazvrstanu cestu kojeg sada dobar dio
ne postoji;
»klizanje na lokaciji u Kuzmincu na kat. česticama 717/4 i 717/5 (vinograd), vlasnika Vladimira
Filip Novak oštećena je škarpa (odnosno otklizala je) u većem dijelu oronulo se puno zemlje u
dužini od 80 m klizanje brijega;
»došlo je do odrona zemlje na nerazvrstanu cestu Golubi;
»došlo je do napuknuća asfalta i klizanja nerazvrstane ceste Klarići-Ferketini u dužini od 20 m,
prijeti urušavanje ceste;
»nastalo je veliko klizište uz nerazvrstanu cestu Kovačići – Klanečnica koje je od bitne važnosti za
mještane općine – navedeno klizište je sanirano.
Slika 8. Klizište
Izvor podataka: web preglednik
Posljedice po stanovništvo i JLS
Iz svega navedenog vidljivo je da na području Općine postoji opasnost od pojava klizišta
pogotovo u slučaju ekstremnijih vremenskih neprilika (obilnijih oborina) ili potresa. Prilikom
pojava novih, ili aktiviranja starih već saniranih klizišta bile bi ugrožene županijske, lokalne te
nerazvrstane ceste ali i određeni broj kuća te stanovništvo.
Ova elementarna nepogoda i u svojoj najgoroj varijanti neće dovesti u pitanje funkcioniranje
Općine Mihovljan. Prometna povezanost naselja Općine Mihovljan je dobra, međutim
aktiviranjem klizišta na pojedinim lokalnim i nerazvrstanim cestama mogu izolirati dijelove
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
26
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
naselja (ulica) do kojih se ne bi moglo doći. U slučaju aktiviranja klizišta i opasnosti za
stanovništvo, iste će biti potrebno evakuirati, za što Općina Mihovljan ima dovoljno snaga
(vatrogasci, postrojba CZ opće namjene i ostale snage).
Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju
Potrebno je postojeća klizišta na području Općine Mihovljan sanirati.
Ukoliko se u zoni zahvata prostornog plana u kojem je predviđeno građenje nalaze klizišta ili
mjesta velikih erozija, nužno ih je označiti u kartografskom prikazu. Za zone klizanja i erozije
potrebno je predvidjeti urbanističke mjere zaštite.
U svrhu efikasne zaštite od klizišta na području postoječih te potencijalnih klizišta, u slučaju
gradnje, propisati obavezu geološkog ispitivanja tla, te zabraniti izgradnju stambenih, poslovnih i
drugih građevina na područjima bilo potencijalnih ili postojećih klizišta, ili prije početka izgradnje
uvjetovati sanaciju klizišta.
Snježne oborine
U posljednjih 10 godina snježne oborine nisu predstavljale veći problem. Snijeg do visine 50 cm
može izazvati poremećaje u opskrbi, cestovnom prometu, osobito u radu hitnih službi (hitna
medicinska pomoć, vatrogasci itd.). Ugroženi su svi prometni pravci, a osobito prometnice
državna cesta DC 35, županijske ceste ŽC 2125, ŽC 2126 i lokalna cesta LC 22015 te sve ostale
nerazvrstene ceste.
Na području Općine Mihovljan sniježni pokrivač sa nerazvrstanih prometnica čisti:
» naselje Kuzminec – Benko Zlatko, Kuzminec 55/1, Mihovljan,
» naselje Gregurovec i dio Mihovljana – „AUTOMEHANIKA I KOMUNALNE USLUGE“
vl. Stjepan Pavlek, Mihovljan 30, Mihovljan,
» dio Mihovljana i naselje Frkuljevec Mihovljanski – „ZEMLJANI RADOVI U
GRADITELJSTVU I AUTOPRIJEVOZ“ vl. Vinko Erdelja, Mihovljan 382, Mihovljan.
Održavanje državnih, županijskih i lokalnih prometnica na području Općine Mihovljan vrše
„Hrvatske cestu d.o.o.“ i „Županijska uprava za cestu Krapinsko – zagorske županije“ a prema
njihovom programu i prioritetu.
O otklanjanju snijega i leda s pješačkih staza (nogostupa) uz zgrade i zemljišta koja pripadaju tim
zgradama brinu se vlasnici.
Snijeg može predstavljati ozbiljnu poteškoću za normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti kao
što je npr. cestovni promet ili može predstavljati opterećenje na građevinskoj infrastrukturi
(dalekovodi, zgrade i dr.).
Za prvu procjenu ugroženosti od snijega analizira se učestalost padanja snijega, maksimalna visina
novog snijega, maksimalna visina snježnog pokrivača, te procjena očekivane godišnje maksimalne
visine snježnog pokrivača za povratni period od 50 godina.
Na području Općine Mihovljan snježni pokrivač pojavljuje se svake godine.
Poledice
Učestalost padalina koje su izazvale poledicu, a koja se nije mogla promptno riješiti je 4 dana u
godini, i to samo kada pada kiša na pothlađeno tlo, pa se zaledi ili kada pada kiša koja se odmah
ledi na tlu, te se unatoč neprekidnoj intervenciji u tim prilikama radi poštivanja prioriteta ne može
spriječiti zaleđenost cesta. Ugrožene su sve prometnice na području Općine.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
27
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Najugroženija prometnica je DC 35 te županijske i lokalne prometnice. Posljedice poledica su
otežano odvijanje prometa (spori dolazak Hitne pomoći te redovnih službi) i povećana vjerojatnost
pojedinačnih prometnih nesreća. U pojedinačnim prometnim nesrećama može biti lako
povrijeđenih osoba sa manjim materijalnim štetama na vozilima. Poledice nisu tako velikog i
dugotrajnog obima da bi spriječile dolazak Hitne pomoći, dolazak redovnih službi, veterinara i dr.
Posljedice su neznatne uzimajući u obzir i alternativne pravce.
Najkritičniji period je od 15. studenog do 15. veljače.
Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju
Preventivne mjere su u odgovarajućoj službi koja u svojoj redovnoj djelatnosti vodi računa o
sigurnosti prometne infrastrukture, zbog poduzimanja potrebnih aktivnosti i zadaća pripravnosti
operativnih snaga i materijalnih resursa.
Tuče
Tuča je prirodna pojava koja se dešava na području Općine u prosjeku jednom godišnje i uzrokuje
veće ili manje ekonomske štete.
Oborina oblika ledenih kuglica i komada leda različitog oblika, promjera 5-50 mm, a najčešće 520 mm. To je rijetka oborina koja pada 2-3 puta godišnje, isključivo u toplijem dijelu godine.
Tuča najviše štete pričinjava poljoprivrednim usjevima, voćarstvu, te povrtlarskim kulturama i
znatno utječe na smanjenje prinosa tih kultura. Osim poljoprivrede, vinogradarstva i voćarstva
tuča nanosi štete šumarstvu, građevinama, vozilima, a u svijetu su zabilježene i ljudske žrtve. U
posljednje vrijeme sve češće su zabilježene tuče u različito doba godine, a njena pojava može
nanjeti štete do 70 % u gospodarstvu (poljoprivreda i gospodarskim građevinama) te stambenim
građevinama.
Na području Općine Mihovljan u 2006. godini proglašena je elementarna nepogoda za tuču
koja je uzrokovala velike štete na poljoprivrednim kulturama, voćnjacima i vinogradima.
Zabilježene su velike materijalne štete na poljoprivrednim kulturama i stambenim objektima (od
30 do 70%).
Pojava tuče na području Općine Mihovljan zabilježena je svake godine no njezin intenzitet nije
toliko značajan da bi bila proglašena elementarna nepogoda.
Sezona operativnog provođenja djelovanja na tučonosne oblake na području Krapinsko – zagorske
županije provodi se od 1. svibnja do zaključno 30. rujna. Na području Općine djeluje stanica za
obranu od tuče u naselju Mihovljan (kod kapele sv. Marije Magdalene) dok je za puštanje reketa
zadužen Josip Bočkaj iz Mihovljana.
Mraz
Pojava mraza, osobito u proljeće početkom vegetacijskog perioda, može izazvati velike pa i
katastrofalne štete na poljoprivrednim kulturama. U posljednjih četiri (4) godine na području
Općine mraz nije poprimio karakteristike elementarne nepogode, međutim ovu opasnost se ne
smije podcijeniti.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
28
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
1.2. Tehničko – tehnološke katastrofe i velike nesreće
Tehničko-tehnološke katastrofe nastaju kao iznenadni i nekontrolirani događaji prilikom
upravljanja određenim sredstvima i obavljanja aktivnosti sa opasnim materijama. U današnje
vrijeme intenzivnog razvoja tehnologije, korištenja novih materijala i supstanci u proizvodnom
procesu, ali i s druge strane zanemarivanja već prevaziđenih tehnologija i materijala koji se
neadekvatno skladište ili pohranjuju realna su i sveprisutna mogućnost.
Obzirom na moguće izvore dijelimo ih na: (članak 9. Pravilnika)
 one koje su izazvane nesrećom u gospodarskim objektima
 one koje su izazvane nesrećama u prometu
 prolome hidroakumulacijskih brana kao tehničke tvorevine čije potpuno ili djelomično
oštećenje može dovesti do katastrofe ili velike nesreće
 nuklearne i radiološke nesreće
 epidemiološke i sanitarne opasnosti
 nesreće na odlagalištima otpada
Prilikom izvanrednog onečišćavanja tla, zraka, biljnog i životinjskog svijeta te kulturne baštine,
kada ekološka nesreća ili drugi izvanredni događaj po svom obimu i mogućim posljedicama
prelazi granice (izvanlokacijske posljedice) i mogućnosti obuzdavanja gospodarskog subjekta,
grada ili općine na čijem se području događaj dogodio Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje
uključuju opasne tvari13.
1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim
objektima14
Na području Općine Mihovljan nema gospodarskih objekata koji skladište ili rukuju opasnim
tvarima.
Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju
U blizini lokacija gdje se proizvode, skladište, prerađuju, prevoze, sakupljaju ili obavljaju druge
radnje s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja objekata u kojem boravi veći broj osoba
(dječji vrtići, škole, sportske dvorane, stambene građevine i sl.).
Nove objekte koji se planiraju graditi u kojima se pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na
način da u slučaju nesreće ne ugrožavaju stanovništvo (rubni dijelovi poslovnih zona ili naseljenih
mjesta) te obvezati na uspostavu sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na 112. Udaljenost gradnje
ovisi o scenariju najgoreg mogućeg slučaja.
Također u svoje prostorno planiranje Općina Mihovljan mora ugraditi mjere zaštite od tehničkotehnološke katastrofe ili velike nesreće izazvane nesrećama u gospodarskim objektima sukladno
Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju
i uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85 i 42/86).
13
Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari NN 44/14
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
29
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom,
željezničkom ili zračnom)15
Cestovni promet
Prema Odluci o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari javnim
cestama ( NN 114/12), određeno je da se prijevoz opasnih tvari prometnicama na području Općine
Mihovljan (popis prometnica naveden u poglavlju 5.4.1.) ne smije vršiti osim u slučajevima
snabdijevanja lokalnog stanovništva i gospodarskih subjekata.
Kako se na području Općine Mihovljan ne nalaze objekti koji bi skladištili ili rukovali opasnim
tvarima (osim moguća prodaja UNP boca u prehrambenim trgovinama) ne može se isključiti
opasnost od istih jer se državnom cestom vrši tranzit opasnih tvari (nisu pozate vrste i količine
opasnih tvari) za susjedne Općine i Gradove.
Zaključak
Vjerojatnost nastanka iznenadnog događaja u cestovnom prometu znatno je veća na prometnicama
nižeg ranga. Temeljem navedenog, od prijevoznika opasnih tvari treba zahtijevati korištenje
sigurnih i adekvatno označenih prometnica, a u granicama njihovih mogućnosti obzirom na
nužnost korištenja prilaznih prometnica.
Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju
Planiranje ili rekonstrukcija novih prometnica, a kojima će se omogućiti prijevoz opasnih tvari,
potrebno je locirati izvan naseljenog mjesta a uz postojeće prometnice (kojima je dozvoljen
prijevoz opasnih tvari) gradnju novih građevina omogućiti uz minimalnu udaljenost od
prometnice.
1.2.3. Prolomi hidro akumulacijskih brana16
Na području Općine Mihovljan nema opasnosti od proloma hidroakomulacijskih brana.
1.2.4. Procjena učinka nuklearne nesreće I. i II. kategorije te opasnosti u slučaju
radioloških nesreća s opasnim izvorima ionizirajućeg zračenja I., II., III. i IV.
kategorije
Nuklearne nesreće17
Na području RH nema izgrađenih nuklearnih elektrana (NE), ali u susjednim državama su dvije,
nama najbliže: NE Krško u Republici Sloveniji (10,6 km od državne granice) i NE Pakš u
Republici Mađarskoj (74, 1 km od državne granice).
15
Izvor podataka: Hrvatske ceste, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Izvor podataka: Općina Mihovljan
17
Izvor podataka: Procjena ugroženosti RH od ožujka 2013. godine
16
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
30
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Slika 9. Nuklearne elektrane na udaljenosti do 1000 km
Izvor: Tehnički potporni centar
U cilju razumljivijeg i primjerenijeg prikazivanja rezultata procjene posljedica koje mogu nastupiti
uslijed potencijalne nuklearne nesreće i u cilju provođenja mjera zaštite i spašavanja stanovništva,
područje u bližoj i daljoj okolici nuklearnih postrojenja dijeli se na sektore.
Sektorizacija područja oko nuklearnog postrojenja uobičajeno se provodi njegovom aksijalnim i
radijalnom podjelom, pri tome se samo nuklearno postrojenje smješta u središte podjele.
Procjenom ugroženosti RH procijenjeno je, temeljem izračuna da, srednje doze koji bi primilo
stanovništvo zahvaćeno radioaktivnim oblakom u slučaju akcidenta NE Krško, bile bi oko 2,8
puta manje od procijenjenih maksimalnih doza.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
31
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Mihovljan
Slika 10. Karte zona i sektora nuklearnih nesreća
Izvor: Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih
nesreća, 2009. godina.
Općina Mihovljan nalazi se u zoni C2- zona potencijalne ugroženosti od nuklearne elektrane
Krško.
Učinci štetnog djelovanja radioaktivnog zračenja na stanovništvo mogu se umanjiti provedbom
zaštitnih mjera.
U Republici Hrvatskoj je na snazi Pravilnik o granicama izlaganja ionizirajućem zračenju te o
uvjetima izlaganja u posebnim okolnostima i za provedbe intervencija u izvanrednom događaju
(„Narodne novine“, broj 125/06) Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, kojim se generičke
intervencijske razine preporučene od IAEA usvajaju kao nacionalne.
Intervencijske razine iz Pravilnika koje se odnose na hitne zaštitne mjere (i na koje se ova
procjena isključivo odnosi) daje sljedeća tablica:
Generičke intervencijske razine za hitne zaštitne mjere
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
32
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Zaštitna mjera
Zaklanjanje
Evakuacija
Jodna profilaksa
Intervencijska razina
10 mSv
50 mSv
100mGy (štitna žlijezda)
Analizom rezultata za NE Krško i zaštitne mjere zaklanjanja, uočava se da bi u slučaju najtežih
nesreća provođenje te zaštitne mjere gotovo sigurno bilo opravdano u sva četiri radijalna sektora.
Ako se najteže nesreće izuzmu iz razmatranja (zbog veoma male vjerojatnosti njihove realizacije)
pokazuje se da bi zaštitnu mjeru zaklanjanja u određenim slučajevima bilo opravdano primijeniti u
radijalnim sektorima 1 i 2. Obzirom da se Općina Mihovljan nalazi u 2. radijalnom sektoru
zaklanjanje ima smisla u slučaju najtežih nesreća.
Razmatra li se zaštitna mjera evakuacije stanovništva u slučaju nesreće u NE Krško, pokazuje
se kako je opravdano provesti ovu mjeru u radijalnim sektorima 1 i 2 u slučaju nesreća prilikom
kojih bi došlo do oštećenja jezgre i potpunog otkaza (gubitka integriteta) zaštitne zgrade ili pak do
oštećenja jezgre te do kontaminacije i intenzivnog ispuštanja iz sekundarnog kruga elektrane.
Primjena ove mjere u radijalnim sektorima 3 i 4 nije opravdana čak i u slučaju najtežih
nesreća.
Opravdanost provedbe jodne profilakse procijenjena je vrlo slično kao i provedba zaštitne mjere
zaklanjanja. To znači da bi u slučaju najtežih analiziranih nesreća provođenje jodne profilakse bilo
opravdano u sva četiri radijalna sektora. Ukoliko se rezultati najtežih sljedova događaja izuzmu iz
razmatranja, onda bi provođenje zaštitne mjere jodne profilakse bilo u određenim slučajevima
opravdano u radijalnim sektorima 1 i 2.
Kada su u pitanju nesreće u NE Pakš i udaljenosti relevantne za područja Republike Hrvatske,
pokazuje se da bi zaštitnu mjeru zaklanjanja bilo gotovo sigurno opravdano provesti samo u
slučaju realizacije scenarija oštećenja reaktorske jezgre, zaobilaska rashladnog tornja i potpunog
otkaza reaktorske zgrade uz brzinu ispuštanja od 100%/h. Ovisno o vremenskom trenutku i o
stupnju organiziranosti za provedbu zaštitne mjere, zaklanjanje bi moglo biti opravdano i za druge
analizirane nuklearne nesreće.
Usporedba maksimalnih doza procijenjenih za nesreće u NE Pakš s intervencijskom razinom za
evakuaciju u iznosu od 50 mSv ukazuje na to da bi provedba evakuacije na područjima Republike
Hrvatske bila opravdana samo za najteže analizirane nesreće i to pod pretpostavkom veoma visoke
razine uvježbanosti za provedbu ove mjere zaštite.
Jodnu profilaksu bilo bi gotovo sigurno opravdano provesti ako bi došlo do oštećenja jezgre i
otkaza reaktorske zgrade ili intenzivnog ispuštanja iz prethodno kontaminiranog sekundarnog
kruga.
Općina Mihovljan se ne nalazi u radijalnim sektorima NE Pakš
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
33
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Radiološke nesreće18
Posljedice izvanrednih događaja (ID) s izvorima ionizirajućeg zračenja, tzv. opasnim izvorima,
znatno su manjeg intenziteta od posljedica koje nastaju od ID s nuklearnim materijalom.
Temeljem Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti („Narodne novine“, 28/10) i Uredbe o
mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja
(„Narodne novine“, 102/12), Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost je obvezan izraditi
i ažurirati popis opasnih izvora u Republici Hrvatskoj s njihovim lokacijama, kao i distribuirati
te podatke jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za njihovo područje.
U objektima, u kojima se opasni izvori koriste, ID s opasnim izvorima mogu imati za posljedicu
doze ionizirajućeg zračenja zbog kojih može biti potrebno primijeniti hitne mjere zaštite i
spašavanja unutar lokacije/objekta s opasnim tvarima, a samo iznimno posljedice ID s nekim
kategorijama opasnih izvora mogu zahtijevati provođenje mjera zaštite i spašavanja na
ograničenom području izvan lokacije/objekta ID.
Nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja odgovoran je za
provedbu mjera radiološke sigurnosti, a JLP(R)S, u suradnji s nositeljima odobrenja za korištenje
opasnih izvora na njihovom području, koristeći podatke iz sigurnosnih planova nositelja
odobrenja, ima za cilj izvršiti aktivnosti usmjerene na bolju pripravnost za moguće ID.
Dakle, JLP(R)S planira mjere zaštite i spašavanja u planovima zaštite i spašavanja JLP(R)S,
odnosno planira provođenje adekvatnih hitnih i daljnjih mjera zaštite i spašavanja u slučaju
akcidenata s opasnim izvorima određenih kategorija. Obveza JLP(R)S je i informiranje žurnih
službi o postojanju opasnih izvora i njihovoj lokaciji, za potrebe zaštite njihovih pripadnika koji bi
se angažirali na mjestu akcidenta, te informiranje stanovništva, na području povećanog rizika, o
opasnosti i mjerama za zaštitu.
Opasnosti od opasnih izvora ionizirajućeg zračenja u RH analizirat će se na lokalnoj razini u
JLP(R)S, temeljem podataka dostavljenih od nositelja odobrenja za obavljanje djelatnosti s
izvorima ionizirajućeg zračenja.
Zaključak:
Općina Mihovljan nalazi se u 2. radijalnom sektoru NE Krško dok je u odnosu na radijalne sektore
NE Pakš izvan dometa. Provođenje zaštitnih mjera zaklanjanja i jodne profilakse opravdano je u
slučaju najtežih nesreća. Provođenje evakuacije na području Općine Mihovljan (2. radijalni sektor)
je opravdana.
Opasnosti od ionizirajućeg zračenja proizlaze iz sigurnosnih planova nositelja odobrenja za
obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja s kojima su isti dužni upoznati čelnike
JLS. Načelnik Općine Mihovljan, trenutno nema saznanja o imaocima, odnosno korisnicima
ovakovog izvora opasnosti.
18
Izvor podataka: Procjena ugroženosti RH od ožujka 2013. godine
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
34
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
1.2.5. Epidemiološke i sanitarne opasnosti
Mogućnost pojave zaraznih bolesti ljudi19
Na području Općine Mihovljan zdravstveno preventivnu i sanitarnu zaštitu provodi Zavod za
javno zdravstvo Krapinsko - zagorske županije.
Na području čitave Krapinsko zagorske županije u posljednjih 10 godina javljale su se neke od
ovih bolesti: Tuberkuloza, Salmonelloza, Krpeljni meningoencefalitis, Leptospirosis,
Tetanus, Hepatitis virosa B i nosilaštvo HBV - antigena (HBsAg) i Hepatitis virosa C. U
ordinaciji opće medicine Općine Mihovljan nema registriranih većih i težih zaraznih bolesti ljudi.
Na području Općine Mihovljan ne možemo konkretno govoriti o broju oboljelih osoba, jer
ordinaciju opće medicine posjećuju i pacijenti iz drugih Općina, dok mnogi pacijenti s područja
općine, odlaze na lječenje u susjedne općine i gradove.
Mogućnost pojave stočnih zaraznih bolesti
Veterinarska stanica Zlatar Bistrica provodi propisana preventivna cijepljenja, propisane
dijagnostičke i druge pretrage radi zaštite zdravlja životinja i ljudi te mjere za otkrivanje,
suzbijanje, sprečavanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti i zoonoza, provodi mjere veterinarske
zaštite okoliša radi sprečavanja širenja i suzbijanja zaraznih bolesti životinja (dezinfekcija,
dezinsekcija, deratizacija) na području za koje je ovlaštena.
Na području Općine Mihovljan veterinarske usluge vrši:
» Veterinarska ambulanta Mihovljan, Mihovljan 48, Mihovljan, 049/435-425.
Ukoliko dođe do zarazne bolesti životinja nesmije se isključiti karantena za oboljele životinje i za
njihovim prisilnim klanjem. Stanovništvo Općine pretežito se bavi stočarstvom i peradarstvom
koja za vrijeme sušnih razdoblja (pomanjkanja tekućine ili bolesti) mogu uginuti.
19
Izvor podataka: Zavod za javno zdravstvo
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
35
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda20
Bolesti koje su prisutne na području Krapinsko - zagorske županije, dakle čija je pojava moguća i
na području Općine Mihovljan su:
- bolesti kupusa: »kupusni buhači - kornjaši izgrizu brojne okrugle rupice na lišću;
»kupusna muha – vrlo slična kućnoj muhi, napadnutoj biljci potamni vrat korijena i
korijenje, napadnuti dijelovi gnjile; »kupusna lisna uš – uzrokuje kovrčnje lista koje se
deformira i suši; »kupusni moljac – gusjenica napada list; »lisne sovice, »kupusna
nematoda, »plemenjača kupusa, »bijela hrđa i dr.
Slika 11. Lisne sovice-bolest kupusa
-
bolesti vinove loze: plemenjača vinove loze: bolest se javlja za toplog i kišnog razdoblja,
pepelnica: pepelnica je bolest koja se javlja već u fazi pupanja najčešće za sunčanih,
toplih i suhih dana, siva plijesan: uzrokuje najveće probleme u periodu zriobe grožđa,
osobito za vlažnog vremena, crna pjegavost: zročnik bolesti patogena je gljivica koja
prezimi u staroj rozgvi na trsu ili u ostacima rozgve na tlu, crvena palež lista vinove loze,
crna trulež grožđa, infektivna žutica vinove loze, apoplektično venuće.
Slika 12. Crna pjegavost vinove loze
-
20
gljivice koju uzrokuju pjegavost lišća žitarica, bolesti klasa.
unatrag nekoliko godina pojavilo se gljivično oboljenje smrdljiva snijet, opasna bolest
koja napada nervni i probavni sistem u životinja i ljudi, stoga su pod ingerencijom
poljoprivredne inspekcije bile poduzete mjere uništavanja zaraženih žita, ukopavanjem.
Izvor podataka: Poljoprivredna savjetodavna služba Krapinsko - zagorske županije
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
36
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Slika 13. Smrdljiva snijet pšenice
-
kukuruzna zlatica je kukac malih dimenzija, dobro leti pa ga nekad u polju nije lako
uočiti. Kod mužjaka su ticala dulja od tijela, a kod ženki dosežu trećinu duljine tijela.
Nitastog su oblika. Boja tijela varira od žute do zelene. Ticala su boje cimeta. Gornja krila
su žuta s uzdužnim tamnim prugama. Širina pruga može varirati. Jaje je dugo oko 0,5 mm,
ovalnog oblika i blijedožute boje. Nalazi se u tlu od kolovoza do svibnja iduće godine.
Glavne štete uzrokuju ličinke kukuruzne zlatice ishranom na korijenu. U početku se
ubušuju u korijen potom ga pregrizaju u blizini glavne stabljike.
Slika 14. Kukuruzna zlatica
-
zbog izuzetne osjetljivosti na bolest plamenjaču krumpira - Phytophtora infestans često
je proizvodnja ove kulture u potpunosti ugrožena. Osim plamenjače aktualna bolest je
Alternaria solani – koncentrična pjegavost krumpira. Bolest je karakteristična za
toplije krajeve no iznimno visoke temperature tijekom vegetacije uzrokuju sve veću pojavu
i problematiku u rješavanju ove bolesti u proizvodnim regijama.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
37
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Slika 15. Plamenjača krumpira
Na području Krapinsko - zagorske županije pa tako i na području Općine Mihovljan
poljoprivredni proizvodi su na nivou individualne proizvodnje ali i u svrhu prodaje te se bolesti
istih mogu manifestirati kao katastrofa te mogu prouzročiti do 70 % štete na poljoprivrednom
urodu (najveće štete mogu nastupiti uslijed suše, olujnog vjetra i tuče). Općina Mihovljan, prema
katastarskoj evidenciji poljodjelskog zemljišta, raspolaže s 504,41 ha korištenog poljoprivrednog
zemljišta odnosno 763,62 ha ukupne raspoložive površine poljoprivrednog zemljišta te 2 505
parcela korištenog poljoprivrednog zemljišta.
Sve navedene bolesti ljudi i životinja mogu se pojaviti u nešto većem obimu u slučaju velikih
nesreća ili katastrofa, no obzirom na educiranost liječničkog i veterinarskog kadra, blizine većih
gradova te dobre prometne povezanosti sa okolnim općinama, gradovima i županijama, iste neće
bitno utjecati na funkcioniranje JLS.
Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju
Izgradnju gospodarskih građevina za uzgoj životinja udaljiti od pojasa stambenog i stambeno –
poslovnog objekta. Gospodarske građevine za uzgoj životinja ne smiju se graditi u radijusu od 500
m oko potencijalne lokacije vodocrpilišta.
Obzirom na pojavu bolesti kao što su ptičja gripa a posebno svinjska kuga tamo gdje je to još
moguće potrebno je u vangradskim naseljima spriječiti širenje istih i njihovo spajanje, odnosno
ostaviti razmake koji omogućavaju stvaranje dezinfekcijskih barijera – koridora.
1.2.6. Nesreće na odlagalištima otpada
Na području Općine Mihovljan nema registriranog odlagališta otpada.
Odvoz komunalnog otpada iz kućanstava na području Općine Mihovljan vrši „EKO-FLOR
PLUS“ d.o.o., Mokrice 180 c, 49 243 Oroslavje.
1.3. Nesreće u kapacitetima u kojima se proizvode, skladište, prerađuju,
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
38
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
rukuje, prevoze, skupljaju i obavljaju radnje s opasnim tvarima jednakim ili
iznad propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1. i 2. stupca 2. i
3. i Priloga I.B stupca 2. i 3. Uredbe
Sukladno članku 5. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika (NN 67/14) potrebno je:
»locirati opasnosti i prijetnje koje mogu uzazvati nastanak katastrofe i velike nesreće.
Na području Općine Mihovljan nema subjekata u kojima u kojima se proizvode, skladište,
prerađuju, rukuje, prevoze, skupljaju i obavljaju druge radnje s opasnim tvarima jednakim ili iznad
propisanih graničnih vrijednosti iz Priloga I.A, dijelova 1. i 2. stupaca 2. i 3. i Priloga I.B stupaca
2. i 3. Uredbe.
1.4. Ratna djelovanja i terorizam
Sukladno članku 7. Pravilnika potrebno je:
»locirati opasnosti i prijetnje koje mogu uzazvati nastanak katastrofe i velike nesreće.
Prema modernim shvaćanjima (tzv. teorija ratnog čina na osnovi asimilacije) u pojam ratnog čina
ulaze sve one radnje i događaji koji, premda u uskoj vezi s ratom, ipak nemaju izravnu vezu s
pojedinim vojnim operacijama, nego se izjednačuju s ratnim činom po svojim učincima odnosno
po općim okolnostima vremena i prostora određenog ratnim stanjem. Posebice se u tom kontekstu
podrazumijevaju djelovanja izravno izazvana neredima i dezorganizacijom kao posljedicama
ratnih događaja.
Riječ je o inače deliktnim ponašanjima koja prate pojave meteža, panike, egzodusa ili evakuacije,
a smatra ih se ratnim činom ne po njihovom unutrašnjem karakteru, nego na osnovi općih
okolnosti vremena i mjesta u kojima su ostvarena.
Za područje Općine Mihovljan posljedice od ratnih djelovanja i terorizma obradit će Procjena
ugroženosti Republike Hrvatske, a temeljem strategijskih dokumenata Republike Hrvatske te
javno dostupnih dokumenata koje izrađuje Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova.
Snage zaštite i spašavanja Općine Mihovljan koje ista ima na svojem području biti će uključene u
moguće opasnosti odnosno u evakuaciju, sklanjanje i zbrinjavanje te sanaciju terena.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
39
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
2. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE21
Sukladno članku 12. Pravilnika u Procjeni je potrebno odrediti:
» Postojeće kapacitete i snage redovnih službi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave
u okviru redovne djelatnosti, drugih operativnih snaga zaštite i spašavanja, snaga civilne zaštite,
fizičkih osoba i sveukupno raspoloživih materijalnih resursa koji se mogu angažirati na
sprječavanju nastanka i otklanjanju posljedica katastrofe i velike nesreće, na području za koje se
Procjena izrađuje,
» Potrebne snage za zaštitu i spašavanje, ovisno o katastrofi i velikoj nesreći, sa strukturom i
veličinom potrebnih operativnih snaga, drugih personalnih i organizacijskih resursa te materijalnih
resursa za zaštitu i spašavanje.
2.1. Postojeći kapaciteti snaga za zaštitu i spašavanje
2.1.1. Stožer zaštite i spašavanja
Stožeri zaštite i spašavanja osnivaju se za upravljanje i usklađivanje aktivnosti operativnih
snaga i ukupnih ljudskih i materijalnih resursa zajednice u slučaju neposredne prijetnje, katastrofe
i veće nesreće s ciljem sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica katastrofe i veće nesreće.
Stožer Zaštite i spašavanja je stručno, operativno i koordinativno tijelo koje pruža
stručnu pomoć i priprema akcije zaštite i spašavanja kojima rukovodi općinski načelnik,
gradonačelnik, župan i ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje.
Stožer Zaštite i spašavanja Općine Mihovljan ima ukupno 9 članova, a imenovan je „Odlukom o
osnivanju i imenovanju Stožera zaštite i spašavanja Općine Mihovljan“ KLASA: 810-01/13-01/05
URBROJ: 2211/07-13-2 od stane općinskog vijeća dana 23.08.2013. godine (objava „Službeni
glasnik Krapinsko zagorske županije“, broj 22/13).
2.1.2. Službe i postrojbe središnjih tijela državne uprave koja se zaštitom i spašavanjem
bave u svojoj redovnoj djelatnosti
Središnja tijela državne uprave (ministarstva i državne upravne organizacije) uključene su u
zaštitu i spašavanje na području županije kroz svoje sudjelovanje u Stožerima zaštite i spašavanja
(djelatnici DUZS PUZS Krapina svojim odjelima: Županijski centar 112, Odjel za preventivu,
planiranje i nadzor, MUP-a PP Zlatar Bistrica) kao savjetodavna tijela, ali i kao operativna u
provođenju određenih zakonom propisanih radnji kojima se bave i u svojoj redovnoj djelatnosti
(MUP-regulacija prometa, sprečavanje nereda, državne inspekcijske službe i sl.).
2.1.3. Zapovjedništva i postrojbe vatrogastva
Na području Općine Mihovljan osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo Mihovljan (DVD
Mihovljan).
Tablica 11. Pregled DVD-a
21
Izvor podataka: Općina Mihovljan
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
40
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Red.
br.
1.
Vatrogasno
Društvo
DVD
Mihovljan
Broj
Vatrogasaca
25
operativnih
Predsjednik
Zapovjednik
Franjo Pavlek
Mario Ljubek
Adresa
Kontakt
Mihovljan 30
091 504 7401
Mihovljan 169
091 5936257
osnovna MTS
-autocisterna Mercedes 1113
-kombi vozilo
TAM T80
-vozilo za prijevoz
vatrogasaca Ford
transit
-cijev tlačna 52 mm
-cijev tlačna 75 mm
-cijev usisna 110 mm
-sitka usisna 110 mm
-dizalica 10 T
ostala vatrogasna oprema
navedna je u Planu ZiS
*Izvor podataka: DVD-a Općine Mihovljan, Općina Mihovljan
Općina Mihovljan i JVP Krapina imaju potpisani međusobni sporazum o suradnji.
2.1.4. Postrojbe CZ
Civilna zaštita (CZ) je oblik organiziranja, pripremanja i sudjelovanja građana, pravnih osoba,
državnih upravnih tijela i jedinica lokalne samouprave i uprave radi zaštite i spašavanja ljudi,
dobara i okoliša od rizika i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te ratnih
razaranja. Ustrojena je zbog opasnosti da Republika Hrvatska ili njezini dijelovi budu ugroženi
iznenadnim događajima koji bi imali opseg elementarne nepogode ili ratom, čije posljedice mogu
ugroziti ljude, materijalna dobra i okoliš.
Na području Općine Mihovljan osnovana je Postrojba CZ-e opće namjene koja broji
ukupno 15 pripadnika („Odluka o osnivanju i organiziranju postrojbe civilne zaštite opće
namjene za područje Općine Mihovljan“ KLASA: 810-01/07-01/05, URBROJ: 2211/07-0701 od 20.studenog 2007. godine).
Postrojba CZ-e opće namjene nije osposobljena za provođenje složenih zadaća zaštite i
spašavanja, tako da može provoditi manje složene zadaće (koji ne traže specijalističko znanje) kao
što su logistički poslovi, organizacija i provođenje evakuacije, zbrinjavanja i sklanjanja, spašavati
plitko zatrpane osobe ili pružati pomoć specijalističkom timu prema uputama specijalista.
Općinski načelnik Općine Mihovljan imenovao je „Odlukom o imenovanju povjerenika civilne
zaštite Općine Mihovljan po mjesnim odborima“ KLASA:363-01/11-01/03; URBROJ:2211/7-111, dana 08.ožujka 2011. godine 3 (tri) povjerenika CZ za područje Općine Mihovljan.
2.1.5. Snage redovnih službi i pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u
okviru redovne djelatnosti
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
41
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
a) Društvo Crvenog križa Krapinsko zagorske županije županije i GDCK Zlatar, Vladimira
Nazora 54, Zlatar Bistrica, ravnateljica Vesna Pavleković
b) Centar za socijalnu skrb Krapinsko zagorske županije, Centar za socijalnu skrb Zlatar
Bistrica, Stjepana Radića 2, Zlatar Bistrica, ravanteljica Verica Sugnetić
c) Dom zdravlja Krapinsko zagorske županije, ordinacija opće medicine, dr. Božidar
Bratković, Mihovljan 48; stomatološka ordinacija, Mihovljan 51a; Ljekarna Švaljek,
Mihovljan 48
d) Veterinarska stanica Zlatar Bistrica, Varaždinska 2, Zlatar Bistrica; Veterinarska
ambulanta Mihovljan, Mihovlja 48, Mihovljan
e) Zavod za hitnu medicinu Krapinsko zagorske županije, Dr. Mirka Crkvenca 1, 49 000
Krapina, ispostava Zlatar, Ivana Gorana Kovačića 1
f) Poljoprivredno savjetodavna služba podružnica Zlatar, Trg hrvatske mladeži 2 (stočarstvo),
Darko Antonina, dipl.ing.agr.
g) Hrvatska gorska služba spašavanja, stanica Krapina Vladimira Nazora 56, Zlatar Bistrica,
pročelnik Darko Berljak
2.1.6. Druge organizirane snage koje se mogu uključiti u zaštitu i spašavanje
Tablica 12. Druge snage ZiS na području Općine i ostale nadležne službe i društva*
DRUGE SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
Postojeće snage (Općinske)
-komunalna djelatnost – pročelnik JUO
-udruge građana
Nadležne službe i društva
(s područja susjednih Gradova i Županije )
-HV VGI Veliko Trgovišće
-HEP-interventne službe HEP ODS d.o.o.
Elektra Zabok, pogon Zlatar Bistrica
-HŠ UŠP Zagreb – Šumarija Zlatar
*Izvor podataka: Općina Mihovljan
2.1.7. Materijalni resursi koji se mogu angažirati na sprječavanju nastanka i
otklanjanju posljedica katastrofa i velikih nesreća
Na području Općine Mihovljan djeluju građevinska poduzeća koja raspolažu s traktorima,
kamionima i građevinskom mehanizacijom te se mogu angažirati u svim akcijama zaštite i
spašavanja.
Građevinska poduzeća sa mehanizacijom na području Općine Mihovljan:
 Prijevozničko-građevinsko-trgovački obrt “SLIVAR”, vl. Ivan Večković, Mihovljan 229
 “Zemljani radovi u graditeljstvu i autoprijevoz”, vl. Vinko Erdelja, Mihovljan 382
 AUTOPRIJEVOZNIK Gradečak Josip, Kuzminec 115
 AUTOPRIJEVOZNIK Škudar Josip, Mihovljan 28
 BUŽIĆ d.o.o., Mihovljan 29a
 “KAJ GRADNJA” d.o.o., vl. Mladen Blašković, Mihovljan 84/1
Osim navedene tvrtke mogu se angažirati manja poduzeća i obrtnici koji raspolažu alatima i
sredstvima koja mogu poslužiti u otklanjanju posljedica od velikih nesreća ili katastrofa (tesarski i
stolarski alati, ljestve, užad, škare za sječenje armature, veće auto dizalice i sl.). Angažirati će se i
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
42
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
stanovništvo sa svojim traktorima kojih na području Općine ima do 10-tak komada22 (radni
strojevi do minimun 100 KS), prikolicama, strojevima i drugim poljoprivrednim strojevima kao
što su: kosačice, kopačice i sl.
Pumpe i agregate posjeduju DVD – a.
Zaključak
Općina Mihovljan donjet će, a sukladno Izmjenama i dopunama Procjene ugroženosti Općine
Mihovljan, „Odluku o određivanju operativnih snaga zaštite i spašavanja i pravnih osoba od
interesa za zaštitu i spašavanja na području Općine Mihovljan“ te s istima sklopiti ugovor ili neki
drugi akt (sporazum) kao organizacijom za zaštitu i spašavanje.
2.2. Potrebne snage zaštite i spašavanja
2.2.1. Potrebne snage CZ te njihova struktura i veličina
Postojeće snage za zaštitu i spašavanje sa područja Općine Mihovljan koja provode zadaće zaštite
i spašavanja u slučaju nesreća, potrebno je redovito educirati i osposobljavati za nadolazeće
opasnosti kroz pokazne vježbe, osposobljavanja i educiranja.
Potrebno je postojeću Postrojbu CZ-e opće namjene Općine Mihovljan (15 pripadnika), donjeta
Odlukom KLASA: 810-01/07-01/05, URBROJ: 2211/07-07-01 od 20.studenog 2007. godine , a
sukladno članku 3. Pravilnika o ustrojstvu, popuni opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi
za uzbunjivanje (NN 111/07), smotrirati te prema potrebi redovito vršiti ažuriranje pripadnika (u
suradnji sa DUZS PUZS Krapina).
Također, je potrebno je sa povjerenicima CZ održati sastanak odnosno edukaciju i
osposobljavanje (u suradnji sa DUZS PUZS Krapina) te ih upoznati sa zadaćama i obvezama koje
imaju kao snaga zaštite i spašavanja na području svojeg mjesnog odbora.
Dužnosti Povjerenika CZ su:
 Sudjeluje u pripremanju i osposobljavanju građana za uzajamnu i osobnu zaštitu
 Obavješćuju stanovništvo o poduzimanju mjera zaštite i spašavanja
 U slučaju evakuacije obavješćuju građane o mjestu prikupljanja, načinu evakuacije, mjestu
razmještaja, prihvaćanja i sl.
U slučaju većih nesreća katastrofalnih razmjera, u pomoć se mogu pozvati vatrogasne postrojbe
županije, javna vatrogasna postrojba i specijalističke postrojbe CZ-e Krapinsko zagorske županije,
MUP Policijska postaja Zlatar Bistrica, GDCK Zlatar, Centar za socijalnu skrb Zlatar Bistrica,
HMP Zlatar, HGSS Krapina te sve ostale operativne snage sa područja županije koje imaju zadaće
u zaštiti i spašavanju.
U slučaju katastrofe tih razmjera da snage Krapinsko zagroske županije nisu dostatne za
uključenje u zadaće zaštite i spašavanja može biti uključen i Stožer ZiS RH, službe DUZS (Služba
za vatrogastvo, Služba za civilnu zaštitu i Služba za sustav 112) te specijalističke interventne
postrojbe CZ-e.
2.2.2. Struktura i veličina potrebnih operativnih snaga
Postojeće organizirane snage zaštite i spašavanja koje su naprijed navedene potrebno je razvijati u
kvalitativnom smislu kao što su edukacije i osposobljavanje za spašavanje iz poplava, potresa,
22
Izvor podataka: Općina Mihovljan
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
43
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
tehničko- tehnoloških katastrofa i drugim prirodnih ugroza, liječnička edukacija, a naročito snage
koje nisu osposobljene za navedene radnje.
U slučaju velikih nesreća katastrofalnih razmjera, u pomoć će biti pozvane vatrogasne postrojbe
susjednih općina, gradova i županije, javne vatrogasne postrojbe susjednih gradova, GDCK
Zlatar, HGSS stanica Krapina i ekipe hitne medicinske pomoći sa područja Županije te sve ostale
operativne snage sa područja županije koje imaju zadaće u zaštiti i spašavanju.
U slučaju katastrofe tih razmjera da snage Krapinsko zagroske županije nisu dostatne, u zadaće
zaštite i spašavanja može biti uključen i Stožer ZiS RH, i službe DUZS (Služba za vatrogastvo,
Služba za civilnu zaštitu i Služba za sustav 112).
2.2.3. Drugi personalni i organizacijski resursi te materijalni resursi za zaštitu i
spašavanje
U zaštitu i spašavanje pored navedenih snaga u slučaju velikih nesreća i katastrofa mogu biti
uključene i operativne snage RH, a po potrebi i postrojbe HV-a.
3. ZAKLJUČNE OCJENE
Sukladno članku 13. Pravilnika o metodologiji izrade Procjena ugroženosti i Planova zaštite i
spašavanja (NN 30/14; 67/14) zaključne ocjene se donose za svaku mjeru zaštite i spašavanja za
opasnosti i prijetnje iz članka 23. Pravilnika.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
44
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Temeljem navedenog donose se zaključne ocjene u odnosu na raspoložive mogućnosti za zaštitu i
spašavanje, te procijenjene ljudske i materijalne resurse potrebne za nošenje s posljedicama
katastrofa i velikih nesreća koje bi se mogle dogoditi na području Općine Mihovljan.
Sukladno istim, utvrđuju se prioriteti i smjernice razvoja sustava zaštite i spašavanja. U odnosu na
moguće katastrofe i velike nesreće koje bi se mogle dogoditi na području Općine Mihovljan
proizlaze slijedeće zaključne ocijene u odnosu na :
3.1. Poplave i prolomi hidro akumulacijskih brana
Na području Općine Mihovljan nema opasnosti od katastrofalnih poplava, ali je moguća pojava
plavljenja poljoprivrednih površina i gospodarskih objekata uslijed velikih oborina i topljenja
snijega te izlijevanja vodotoka te loše odvodnje.
Na području Općine razlikujemo :
 Tekućice
 Podzemne vode
Tekućice pripadaju desnoobalnim pritokama rijeke Krapine (lijevoobalni sliv rijeke Save) koje
se dreniraju sa južnih obronaka Ivanjščice. Glavne tekućice su potoci : Sutinska, Graberje i
Šikad.
Sve raspoložive snage zaštite i spašavanja navedene u poglavlju 2. (DVD Mihovljan, postrojba
CZ, povjerenici CZ, Hrvatske vode, građevinska poduzeća i dr.) pristupit će otklanjanju posljedica
od mogućih poplava.
Snage koje uključujemo u zaštitu i spašvanje uslije plavljenja treba obučiti (educirati) o radnjama i
postupcima koje će tijekom provođenja spašavanja provoditi.
3.2. Potresi
Prema privremenoj seizmološkoj karti RH, za Općinu Mihovljan opasnost od potresa postoji
(predviđa se potres najveće jačine od VIIIº MSK).
Sve nove građevine izgrađene su tako da neće biti većih oštećenja.
Moguće posljedice katastrofe po stanovništvo prilikom potresa intenziteta VIII° po MSK
skali
Moguće posljedice od potresa po stanovništvo su:
 oko 28 zatrpanih osoba od čega 5 plitko zatrpanih, oko 11 srednje zatrpanih i te oko 12
duboko zatrpanih osoba
 ranjeno će biti oko 11 a poginulih oko 3 osobe
 najgušće naseljeno područje je naselje Mihovljan (1 095 st.), Kuzminec (424 st.) i
Gregurovec (332 st.), te se na tim područjima očekuje najveći broj žrtava uslijed potresa
 objekti u kojima može boraviti veći broj ljudi su crkve na području Općine, zgrada Općine,
trgovine na području općine, zgrada poštanskog ureda HP, osnovna i područna škola te
ordinacija opće medicine, i dr. (u slučaju rušenja u navedenim objektima biti će najviše
ozlijeđenih odnosno ranjenih osoba)
Obzirom da se procijenjena brojka potrebnih ljudi koji će pomoći pri spašavanju iz ruševina bazira
na mnoštvu pretpostavki koje su promjenjive dobro je utvrditi donju i gornju granicu broja
istih, pa u okviru toga, prema stvarno raspoloživim snagama odrediti vrijeme, smjene i dinamiku
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
45
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
spašavanja.
Za područje Općine Mihovljan, obzirom na mogući stupanj potresa te obim rušenja i
izračunatog broja zatrpanih potrebno je od 20-40 osoba koje će sudjelovati u spašavanju iz
ruševina odnosno 50 do 90 osoba za ukupnu sanaciju područja.
Što se tiče potrebite mehanizacije ona se izračunava temeljem izračunate količine građevinskog
otpada (1 647 m³) kao i mogućeg broja srušenih objekata.
U prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada od ukupne količine otpada koji je
nastao rušenjem. Tih 20% građevinskog otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog
spašavanja zatrpanih. Sukladno tome treba ukloniti oko 350 m³ otpada.
Svaki kamion kiper kapaciteta 10 m³ može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na deponij.
Za prijevoz predviđene količine otpada potrebno je oko 4 kamiona (kako jedan ne bi bio u
upotrebi 24 sata a i zbog brzine odvoženja, sigurnosti i mogućnosti upotrebe na raznim
lokacijama).
Potrebno je također osigurati 2 autodizalice, 3 utovarivača i 2 stroja za razbijanje betona.
Uzevši u obzir sve činjenice, mogućnosti i procijenjene vjerojatnosti na području Općine
Mihovljan najugroženija naselja su Mihovljan, Kuzminec i Gregurovec, gdje će u slučaju jačeg
potresa (VIIIº MSK) biti ugrožen najveći broj ljudi ali i objekata kritične infrastrukture koji su od
vitalnog značaja za Općinu. Sama cestovna povezanost naselja je dobra te postoje alternativni
pravci za opskrbu i/ili evakuaciju stanovništva. Procijenjeni maksimalni intenzitet potresa za
područje Općine može imati razmjere katastrofe ili velike nesreće.
U najgorem slučaju izbijanja potresa doći će do pogibije oko 3, te ranjavanja oko 11 osoba.
Zatrpanih će biti oko 28 (5 plitko, 11 srednje i 12 duboko zatrpanih osoba).
Za potrebe spašavanja zatrpanih potrebno je osigurati do oko 40 spasitelja, 4 kamiona (kipera) te 2
autodizalice, 3 utovarivača i 2 stroja za razbijanje betona.
Uzevši u obzir sve čimbenike vezane za broj ljudi, gustoću naseljenosti, starosnu dob, fizičku
pokretljivost, broj ljudi koji povremeno borave na prostoru Općine, stanovništvo koje radi ili se
školuje na području Općine, konfiguraciju terena, postojeću infrastrukturu, način i materijal za
gradnju, razvedenost naselja i objekte kritične infrastrukture procijenjeni intenzitet potresa imat
će posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i okoliš, odnosno posljedice po
uobičajeni način života na području Općine.
Za otklanjanje posljedica mogućih potresa angažirat će se DVD-a Općine Mihovljan (DVD
Mihovljan, postrojba CZ, povjerenici CZ, tvrtke s građevinskom mehanizacijom, HGSS stanica
Krapina, GDCK Zlatar, Centar za socijalnu skrb Zlatar Bistrica, Ustanova za hitnu medicinsku
pomoć i svi ostali građani koji će kroz osobnu i uzajamnu zaštitu moći učinkovito provesti sve
mjere zaštite i spašavanja.
Sve snage koje se mogu angažirati u otklanjanju posljedica navedene su u poglavlju 2.
U slučaju katastrofe tih razmjera da snage Krapinsko zagorske županije nisu dostatne za
uključenje u zadaće zaštite i spašavanja može biti uključen i Stožer ZiS RH, službe DUZS (Služba
za vatrogastvo, Služba za civilnu zaštitu i Služba za sustav 112) te specijalističke interventne
postrojbe CZ-e.
3.3. Ostali prirodni uzroci (suša, toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme
i jaki vjetar, klizišta, tuča, snježne oborine te poledica)
Zadnjih godina zbog klimatskih promjena javljaju se suše te sve jače olujno nevrijeme s tučom
koja ruši drveće, nosi krovove te uništava stambene i gospodarske građevine i sl. te se kod dolaska
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
46
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
oluje preporuča obavijestiti stanovništvo da ne izlazi iz domova.
Prilikom izgradnje kompleksnih objekata potrebno je izvršiti detaljna geotehnička istraživanja,
kako bi se utvrdio sastav tla i svi geotehnički parametri za određivanje stabilnosti tla.
Navedeni prirodni uzroci ne ugrožavaju u većoj mjeri stanovništvo i materijalna dobra Općine
Mihovljan. Građani Općine Mihovljan, uz pomoć angažiranih snaga vatrogasne postrojbe, JVP
Krapina, GDCK Zlatar, Hitne medicinske pomoći Zlatar poduzeća s mehanizacijom te ostalih
snaga za zaštitu i spašavanje (navedene u poglavlju 2.) vrlo brzo će otkloniti sve posljedice
izazvane prirodnim uzrocima.
3.4.Tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima u stacionarnim
objektima u gospodarstvu i prometu
Na području Općine Mihovljan nema gospodarskih subjekata koji skladište ili rukuju opasnim
tvarima.
Glavnom i drugim prometnicama prevoze se cisterne s opasnim tvarima za potrebe snabdijevanja
gospodarskih subjekata sa susjednih Gradova i Općina ili stanovništva.
U slučaju prometnih nesreća može biti ugroženo stanovništvo ili drugi sudionici u prometu.
Posljedice za okoliš bile bi zagađenje tla i vodotoka s manjim posljedicama.
Pripadnici Vatrogasne postrojbe Općine ne mogu provesti složene zadaće zaštite i spašavanja od
opasnosti izazvanih s opasnim tvarima u prometu.
Stoga će prva interventna snaga biti pripadnici JVP Krapina, koji će obaviti složene poslove
detekcije, mjera zaštite i sprečavanja širenja opasne tvari, gašenja eventualnih požara i drugo.
3.5. Nuklearne i radiološke nesreće
Općina Mihovljan nalazi se u II zoni ugroženosti.
Obzirom na ispuštanje radioaktivne materije u okoliš nesreće u nuklearnim elektranama mogu se
podijeliti na:
• nesreće s ispuštanjem u atmosferu,
• nesreće s ispuštanjem u površinske vode (vodotoke, jezera ili mora) i
• nesreće s ispuštanjem u tlo, odnosno u podzemni vodotok.
3.6. Epidemije i sanitarne opasnosti, nesreće na odlagalištima otpada te
asanacija
Zarazne bolesti na području Općine Mihovljan u uvjetima prirodnih i civilizacijskih katastrofa:
S epidemiološkog stanovišta negativne posljedice takvih situacija koje se mogu očekivati su
slijedeće:
a) masovne migracije i masovno okupljanje stanovništva
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
47
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
b) improviziran i često skučen privremeni smještaj ljudi
c) oskudna opskrba pitkom vodom
d) oskudna i kvalitetna manjkava prehrana
e) improvizirana dispozicija ljudskih i ostalih otpadnih tvari
f) nedostatna osobna higijena
Negativne posljedice mogu biti izražene kod potresa: rušenje stambenih i gospodarskih objekata
gdje će se stanovništvo ali i turisti privremeno zbrinuti odnosno okupiti na mjestu zbrinjavanja;
puknuće cjevovoda te prekid pitke vode u kojem dolazi u pitanje i higijena; oštećena prometnih
puteva kroz koja je planirana ili se provodi distribucija prehrane i dr. Svaka od pojava (poplava,
prirodni uzroci ili tehničko – tehnološke nesreće) mogu prouzročiti iste ili slične negativne
posljedice.
Posljedice takvih zbivanja očitovati će se u prvom redu u mortalitetu stanovništva vezano
slijedeće zarazne bolesti: crijevne zarazne bolesti, bolesti manjkave osobne higijene, bolesti
respiratornog sustava, bolesti prirodnih žarišta, bolesti masovnog traumatizma, ostale zarazne
bolesti.
Mogućnost pojave stočnih zaraznih bolesti
Veterinarska služba u Krapinsko – zagorskoj županiji je dobro organizirana. U posljednjih
deset godina nije zabilježena pojava zaraznih bolesti životinja koja bi imala teže posljedice
te razmjer epidemije.
Mogućnost pojave bolesti biljnih poljoprivrednih proizvoda
U posljednjih 10 godina nije zabilježena pojava biljnih bolesti širih razmjera. Pojava
bolesti se prati redovito, te se povremeno poduzimaju mjere za zaštitu bilja i biljnih
proizvoda na odgovarajući način.
U slučaju epidemija i sanitarnih opasnosti te pojave stočnih zaraznih bolesti i biljnih bolesti mjere
zaštite i spašavanja provodit će ZZJZ Krapinsko – zagorske županije i Veterinarska stanica Zlatar
Bistrica te Veterinarska ambulanta Mihovljan, uz pomoć svih građana. Po potrebi angažirat će se i
DVD-a Općine Mihovljan i JVP, savjetodavna poljoprivredna služba Krapinsko – zagorske
županije te nadležne inspekcijske službe.
PRIORITETI I SMJERNICE
Snage zaštite i spašavanja sa područja Općine Mihovljan, a koje Općina koristi za otklanjanje
posljedica koje su nanjele prirodne i tehničko tehnološke katastrofe (plavljenje, potres,
elementarne nepogode te tehničko tehnološke nesreće), a koje nisu obučene i osposobljene za
otklanjanje posljedica od navedenih radnji potrebno je educirati odnosno upoznati sa radnjama i
postupcima o postupanju u slučaju katastrofa i velikih nesreća ovo se naročito odnosi na Postrojbu
CZ opće namjene Općine Mihovljan te povjerenike CZ Općine Mihovljan.
S obzirom na dobru opremljenost i educiranost DVD-a Mihovljan te snaga CZ Općine Mihovljan
nema potrebe za formiranjem drugih operativnih snaga no ukoliko se ukaže potreba (kroz vježbe)
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
48
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
da snage nisu dostatne potrebno je snage dodatno povećati ili formirati poseban timove za
određena područja spašavanja.
Navedeno osposobljavanje i educiranje Općina Mihovljan planira u Smjernicama za organizaciju i
razvoj sustava zaštite i spašavanja na svojem području tijekom godine.
4. ZEMLJOVIDI
Sukladno članku 14. Pravilnika:
»podatke iz Procjene potrebno je prikazati na odgovarajućim zemljovidima
» Karte sliva rijeke Krapine23
● hidrografska karta 1:100 000
● veći planirani objekti zaštitnog sustava 1:100 000
» Seizmološka karta povratni period 500 godina24
23
Izvor podataka: Studija HV-Rizici od poplava na slivu Krapine
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
49
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
» Infrastrukturni sustavi i mreže
●plinoopskrba 1:25 00025
» Infrastrukturni sustavi i mreže
●vodoopskrba 1:25 00026
» Infrastrukturni sustavi i mreže
●telekomunikacije 1:25 00027
» Infrastrukturni sustavi i mreže
●elektroopskrba 1:25 00028
» Infrastrukturni sustavi i mreže
●vodnogospodarski sustav 1:25 00029
» Korištenje i namjena prostora
● promet 1:25 00030
» Uvjeti korištenja i zaštite prostora31
24
Izvor podataka: Geofizički zavod PMF
Izvor podataka: PPUO Mihovljan, „Službeni glasnik KZŽ“ 17/08
26
Izvor podataka: PPUO Mihovljan, „Službeni glasnik KZŽ“ 17/08
27
Izvor podataka: PPUO Mihovljan, „Službeni glasnik KZŽ“ 17/08
28
Izvor podataka: PPUO Mihovljan, „Službeni glasnik KZŽ“ 17/08
29
Izvor podataka: PPUO Mihovljan, „Službeni glasnik KZŽ“ 17/08
30
Izvor podataka: PPUO Mihovljan, „Službeni glasnik KZŽ“ 17/08
31
Izvor podataka: PPUO Mihovljan, „Službeni glasnik KZŽ“ 17/08
25
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
50
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
PRILOZI
5.POLOŽAJ I
MIHOVLJAN32
KARAKTERISTIKE
PODRUČJA
OPĆINE
Sukladno članku 15. Pravilnika u opisu položaja i karakteristika područja, kao prilogu Procjene,
raščlanjuje se sljedeće:
5.1.Područje odgovornosti nositelja planiranja
5.1.1.Ukupna površina područja
32
Izvor podataka: Općina Mihovljan PPUO „Službeni glasnik Krapinsko zagorske županije” broj 17/08
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
51
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Unutar teritorija Krapinsko-zagorske županije Općina Mihovljan zauzima središnji i sjeverni dio
čije teritorijalne granice Općine graniče s Gradom Krapinom, Općinama Novi Golubovec, Mače,
Bedekovčina i Radoboj.
Površina Općine Mihovljan obuhvaća cca 24,45 km².
Obuhvaća 5 naselja, a to su: Frkuljevec Mihovljanski, Gregurovec, Kuzminec, Mihovljan i Sutinske
Toplice.
Slika 16. Položaj Općine Mihovljan u Krapinsko – zagorskoj županiji
Izvor podataka: arkod preglednik
5.1.2. Rijeke i jezera
Na području Općine razlikujemo :
 Tekućice
 Podzemne vode
Tekućice pripadaju desnoobalnim pritokama rijeke Krapine (lijevoobalni sliv rijeke Save) koje se
dreniraju sa južnih obronaka Ivanjščice. Glavne tekućice su potoci : Sutinska, Graberje i Šikad.
Podzemne vode dijele se obzirom na hidrogeološke karaktristike na :
 Temeljna gorja (krajnji obronci Ivanščice)
 Tercijarni sedimentni kompleks (bregoviti predjeli)
 Zone kvartarnih naslaga (doline i usjeci)
Prirodna konfiguracija terena omogućila je slijevanje vodenih tokova sa brdskog dijela teritorija
Općine prema dolinama potoka smjera sjever-jug.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
52
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Prostor Općine može se podjeliti na dvije osnovne kategorije propusnosti tla : rendzina na laporu u
bregovitim dijelovima Općine i aluvijalno karbonatno tlo u dolinama, te je stoga i formirana
mreža podzemnih voda na bregovitim dijelovima Općine, i potočna mreža u središnjeg prostora
Općine.
Najznačajnija je središnja dolina duž potoka Sutinska koji se ulijeva u najveći vodotok na
teritoriju susjedne Općine Mihovljan, potok Reku (u starim kartama označen kao Mlinski potok).
Duž potoka Sutinska nailazimo na koncentriranije aglomeracije od kojih je najznačajnije naselje
Mihovljan koje je ujedno i općinsko središte.
Naselja su locirana u nižim predjelima teritorija Općine, a pojedine grupacije naseobina uglavnom
su smještene po obroncima, uz izuzeće vikendica i klijeti čije su lokacije disperzno smještene
pretežito na vrhovima brijega.
5.1.3. Planinski masivi
Zatečeno stanje vegetacijskog pokrova u direktnoj je ovisnosti o topografiji, petrografskoj podlozi,
hidrološkim prilikama, klimatskim karakteristikama podneblja i dugogodišnjem utjecaju korisnika
prostora. Razlikuju se tri osnovna biotipa u krajoliku teritorija Općine Mihovljan:
 vegetacija brdsko/bregovitog područja
 vegetacija dolinskog područja
Uz ove osnovne tipove vegetacije znatno se izdvajaju i zelene površine nastale antropogenim
utjecajem - u funkciji poljoprivrede i šumarstva.
Razlikujemo postojeće šume i prostrane poljodjelske površine kao dva osnovna tipa zelenih
površina na brdskom području teritorija, a u sve većoj mjeri nalazimo na višegodišnje kulture
vinograda i voćnjaka.
Prirodna vegetacijska osnova u brdsko/bregovitom području su staništa šume hrasta kitnjaka,
no ekološki povoljne zone za ratarstvo uvjetovale su krčenje i sječu, a na strmim i hladnim
obroncima sačuvane su pojedine šumske zajednice koja se razlikuju raznolikošću biljnih vrsta.
Obilje raznolikih biljnih vrsta u slojevima visokog i niskog raslinja naročito je izraženo u
prizemnom sloju. Uz karakterističnu tipologiju šume hrasta kitnjaka i graba, na izloženim
padinama nalazimo subasocijacije s bukvom, a na zaštićenijim padinama s klokočem, dok se po
rubovima šuma često zamjećuje uzgojen bagrem i nešto četinjača. Na pojedinim mikrolokacijama
dolina potoka grupacije bijele vrbe i crne johe formiraju šumarke.
Prirodne šume su pod kontinuiranim antropogenim utjecajem te nastaju različiti degradacijski
stupnjevi, kako šuma tako i tala, kojem se na taj način omogućuje devastacija ispiranjem.
Poljodjelske površine s različitim uzgojenim kulturama formiraju tipični rastočeni zagorski
valoviti mozaik oranica, livada i pašnjaka. Većinom su uzgojene kulture koje se stalno mijenjaju,
a od trajnijih kultura ističu se vinogradi uzgojeni na izloženim, osunčanim obroncima te voćnjaci
u blizini naselja i zaseoka.
Vegetacija dolinskih područja uz osobit je biotip uvjetovan topografski, litološkom građom,
tipovima tala, mikroklimatskim uvjetima, hidrografskim uvjetima i antropogenim faktorom.
Utjecaj djelovanja poplavnih i podzemnih voda ključni je faktor formiranja prirodnog staništa
šumske zajednice hrasta lužnjaka, običnog graba, klena, divlje kruške, te pojava bukve. Sloj
grmlja je obilan i raznovrstan: glog, svib, kupina, kalina, šaš i dr., a osnovno fizionomsko obilježje
daju različiti tipovi dolinskih livada, ratarske kulture, vegetacija močvarica i fragmenti šumaraka.
Uzdignutiji i isušeniji dijelovi terena koriste se za ratarsku proizvodnju različitih kultura,
uglavnom jednogodišnjih vrsta.
Doline središnjeg dijela teritorija uz potoke visoke je bonitetne kategorije tla (P2), te je u
potpunosti iskorištena za uzgoj uglavnom jednogodišnjih poljoprivrednih kultura.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
53
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
5.1.4. Ostale geografsko-klimatske karakteristike
Generalne karakteristike mikroklime na području Krapinsko-zagorske županije su kontinentalnovlažni tip umjereno toplih ljeta, te kišovitih i hladnih zima.
Opće karakteristike klime kontinentalno-humidnog tipa karakteristične su i za područje Općine, s
time da je važno napomenuti da je mikroklima nešto blaža i toplija u odnosu na susjedne, naročito
sjeverne Općine Županije.
Kako na klimu utječe opća atmosferska cirkulacija uvjetovana geografskom širinom, utjecajima
Panonske nizine i planinskog sustava Alpa i Dinarida, te reljef razmatranog područja može se
zaključiti da je teritorij Općine relativno zaštićen, posebno rubna područja doline potoka u
središnjem dijelu teritorija. Za predpostaviti je da će se pojavljivati veća količina maglovitih dana,
ali i manja količina snježnih dana od prosječno navedenih prema mjernim stanicama Kostel i
Krapina.
Na području teritorija Općine Mihovljan nema meteorološke stanice te se za definiranje
regionalnih klimatskih karakteristika koriste najbliže meteorološke stanice u Hrvatskom Zagorju:
stanica Kostel i Krapina.
Opće klimatske karakteristike definirane su na osnovi mjernih meteoroloških parametara deset
godišnjeg razdoblja OMS Krapina i Kostel, čije su karakteristike subpanonske klime
kontinentalno-humidnih karakteristika umjereno toplih ljeta i kišovitih i hladnih zima uz
učestalost klimatskih pojava magle i mraza.
Klimatske karakteristike određuju umjereno kontinentalnu klimu bez negativnih ekstremnih
stanja, te klima ne predstavlja ograničenje u organizaciji prostora.
 maksimalne padaline u periodima svibnja, lipnja ili srpnja odn. rujna ili listopada u količini
od 900-1100 mm
 najniže temperature sa prosjekom – 0,8°C zabilježene su u sijećnju, maksimalne u srpnju sa
prosjekom 19,7°C, a godišnji prosjek iznosi 10,0°C.
 srednje godišnje trajanje sijanja sunca iznosi između 1800 – 1900 sati, a srednji godišnji broj
vedrih dana (sa srednjom naoblakom 2/10) iznosi 66 dana.
 prosječno padne 986 mm padavina (mjerna stanica Kostel), a srednja relativna vlažnost iznosi
81%.
 maksimalna visina snježnog pokrivača može iznositi 97cm, srednji godišnji broj dana sa više
od 30 cm snijega je između 5 i 10 dana, a srednjak broja dana sa snijegom iznosi 23-27 dana
 magla je češća u hladnijoj polovici godine, ali je ta klimatska pojava ovisna o mikrolokaciji i
nadmorskoj visini –prosječni broj dana godišnje – 56 (Krapina)
 klimatska pojava mraza evidentirana je tijekom cijele godine, te su pošteđeni samo srpanj i
kolovoz
 srednje godišnje vrijednosti naoblake od 5,3 i 6,8 stupnjeva naoblake svrstavaju promatrano
područje u oblačnije predjele Hrvatske
 veliki broj dana s oborinama većim od 10mm upozorava na mogućnost pojave erozijskih
procesa, što se povremeno ispoljava vododerinama
 podaci za smjer i jačinu vjetra samo su orjentacijski budući da su relevantni mikrolokacijski
podaci (podaci ovisni o reljefu) koji za područje Općine Mihovljan nisu evidentirani
 jačina vjetra je od 5-9 bofora, a najjači su od studenog do travnja (jesen-proljeće)
Važno je napomenuti da je teritorij Općine mikroklimatski dosta različit od ostalih dijelova
sjevernih Općina Krapinsko-zagorske županije i da bi bilo potrebno uspostaviti mjerne točke,
naročito obzirom na planirani turistički sadržaj Sutinskih toplica.
Krajobraz
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
54
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Na teritoriju Općine možemo razlikovati :
0.
Zagorske brege sa značajnom dinamikom terena na gotovo cijelom teritoriju
1.
Relativno uske doline uz potoke Sutinčica (Sutinska), Graberje i Šikad
2.
Padine vinograda i voćnjaka
3.
Poljoprivredne površine blaže topografije
4.
Šumske površine inkorporirane u raznolikom krajoliku
5.
Zone izvorišta termalne vode
Brežuljci su pretežito pokriveni šumskim raslinjem, livadama, voćnjacima i vinogradima dok su
doline pretežito pokrivene poljoprivrednim površinama, ali se u vizurama krajolik značajno
razlikuje u ovisnosti o klimatskoj izloženosti padina brijega.
U slikoviti krajobraz brijegovitog dijela područja skladno se uklapaju disperzno razbacane
grupacije ruralnih naseobina te tako stvaraju idealnu pozornicu za razvitak seoskog turizma.
Dijelovi teritorija Općine spadaju pod zaštićene prirodne krajobraze (doline potoka Sutinčica
(Sutinska), Graberje i Šikad, istočni i južni dio teritorija /Strogača/, a dijelovi spadaju pod
zaštićene kulturne krajolike, te se sve aktivnosti na tim područjima reguliraju kroz provedbene
odredbe i mjere zaštite, a u skladu sa Konzervatorskom podlogom zaštite graditeljske baštine i
Uvjetima zaštite prirode.
Reljef
Teritorij Općine karakteristično je zagorsko područje piktoresnih “zelenih brega”, izuzetno dobro
sačuvane eko-profilacije sa primjerenim razbacanim grupacijama gradnji što zagorskih hiža, što
klijeti i vikendica, donekle zadovoljavajućeg standarda gradnje, te kao takvo pretstavlja posebnost
u budućoj ponudi kontinetalnog
eko– turizma i dobra podrška spomenutog kupališnog kompleksa Sutinskih toplica.
Relativna blizina Zagreba trebala bi osigurati izletnički turizam, ali za sada se još uvijek malo toga
poduzima da bi teritorij iskoristio navedene prednosti. Jedna od posebnosti teritorija je povoljne
karakteristike za stalno stanovanje : reljefne, klimatske, prometne i ostale karakteristike, kao i
blizina većih središta Krapine, Zlatara i Zagreba trebale bi rezultirati migracijskim trendom iz
većih gradova.
5.2. Stanovništvo
5.2.1. Broj stanovnika/zaposlenih/nezaposlenih/umirovljenika
Broj stanovnika
Ukupno je na području Općine Mihovljan, po popisu stanovništva iz 2011. godine, živjelo
1 938 stanovnika u 791 stana za stalno stanovanje.
Tablica 13. Broj stanovnika po naseljima 2011. godine
Stanovi za stalno
Naselje
Stanovnika 2011.
stanovanje
Frkuljevec Mihovljanski
87
47
Gregurovec
332
149
Kuzminec
424
178
Mihovljan
1 95
417
Sutinske Toplice
UKUPNO
1 938
791
Izvor: DZS, popisi stanovništva 2011.
5.2.2.Dobna i spolna struktura stanovnika/zaposlenih (0-7, 8-50, 51-70, 71 i više godina)
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
55
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Prema popisu iz 2011. godine u Općini Mihovljan bilo je 993 muškog stanovništva i 945
ženskog stanovništva. U postocima muškaraca je 51,24 %, a ženskog stanovništva 44,76 %.
Prisutna je dominacija muškog stanovništva nad ženskim.
Najveća koncentracija stanovništva je u naseljima Mihovljan, Kuzminec i Gregurovec.
Navedeni podaci ukazuju na nenaseljenost naselja Sutinske Toplice.
Tablica 14. Dobna i spolna struktura stanovništva po naseljima
Frkuljevec
Mihovljanski
Gregurovec
Kuzminec
Mihovljan
Sutinske
Toplice
SVEGA:
M
Ž
M
Ž
M
Z
M
Ž
M
Ž
M
Ž
0-7 g.
8-50 g.
51-70 g.
71 i više
Svega
3
16
14
21
22
68
56
108
92
35
22
91
69
105
92
307
255
538
438
9
10
42
33
62
54
139
111
252
208
2
6
24
43
22
46
47
112
95
207
49
38
173
159
210
214
561
534
993
945
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku-Popis stanovništva 2011.
5.2.3.Broj i kategorije osoba s posebnim potrebama (ranjive skupine)
Evakuaciji u slučaju katastrofe i velike nesreće podliježu stanovnici slijedećih kategorija: trudnice
(oko 30-tak), majke s djecom do 7 godina starosti (oko 200-tinjak), djeca od 9 do 15 godina (oko
150-tak), žene preko 60 godina (294), muški preko 65 godina (126), bolesni, nemoćni i invalidne
osobe (oko 600-tinjak). To je na području Općine Mihovljan oko 1 400 stanovnika33.
Tablica 15. Kategorije stanovništva planiranih za evakuaciju
Kategorije osoba koje podliježu evakuaciji
Broj osoba
Oko 30-tak
Oko 200-tinjak
Oko 150-tak
294
126
Oko 300-tinjak
Oko 300-tinjak
Oko 1 400 osoba
Trudnice*
Majke s djecom do 7 godina
Djeca od 9 do 15 godina
Žene preko 60 godina
Muškarci preko 65 godina
Invalidne osobe*
Bolesni i nemoćni*
Svega
Izvor podataka: Državni zavod za statistiku-Popis stanovništva 2011. godine
*stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevne aktivnosti prema starosti i spolu, popis 2011.godine
stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevne aktivnosti prema potrebi za pomoći druge osobe i korištenju
33
Izvor podataka: DZS-Popis stanovništva 2011. godine
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
56
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
pomoći druge osobe, popis 2011. godine
5.2.4.Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/zaposlenika planiranih za evakuiranje
Na području Općine Mihovljan, zaposlenici koji se planiraju za evakuaciju su prije svega u slučaju
potresa iz objekata u kojima rade, a ovisno o vrsti izgradnje, tu pripadaju zaposlenici u općinskoj
zgradi, djelatnici pošte, osnovne i područne škole te učenici, djelatnici ordinacije opće medicine
te stomatološke ordinacije i ljekarne, uslužnim djelatnostima (trgovina, pekara) u užem dijelu
Općine Mihovljan. To je sveukupno oko 200-tinjak osoba.
5.2.5.Gustoća naseljenosti po jedinici površine
Gustoća naseljenosti na području Općine Mihovljan je cca 80 stanovnika po km2.
5.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš
5.3.1. Kulturna dobra34
Od kulturnih dobara na području Općine Mihovljan najznačajnija su:
» Župna Crkva svetog Mihaela Arkanđela,,
» kapela sv. Marije Magdalene,
» kapela Majke Božje Sadam žalosti,
» kapela sv. Ivana Nepomuka,
» kapela Ranjenog Isusa.
5.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine
Na području Općine Mihovljan nema nacionalnih parkova, parkova prirode kao ni rezervata, ali je
prekrivena šumskim površinama.
5.3.3. Vodoopskrbni objekti
Opskrba vodom stanovništva i gospodarstva na području Općine obavlja se manjim dijelom iz
lokalnog vodoopskrbnog sustava „Mihovljan“, a većim dijelom iz vodoopskrbnog sustava Novog
Golubovca i Mihovljana s izvorišta Grabari i vodospremnika Gora Veternička.
Dosadašnja istraživanja vodoprivredne problematike na području Općine vezana su isključivo za
rješavanje problematike vodoopskrbe naselja i to najčešće na užoj lokalnoj razini.
Osnovni cilj razvojnog programa vodoopskrbe Općine je da svaki stanovnik Općine bude
opskrbljen dovoljnom količinom zdrave i pitke vode i da se udovolje sve gospodarstvene potrebe.
U tom smislu prioritetan cilj Općine je spajanje svih lokalnih vodovoda sa svojim objektima, uz
određene tehničke uvjete na sustav javne vodoopskrbe.
Analizirajući današnje stanje vodoopskrbe u Općini, možemo ustvrditi da ono još u potpunosti nije
zadovoljavajuće tj. nema izvedenu vodoopskrbnu mrežu i potrebne objekte na njoj koja bi
udovoljila navedenom cilju i potrebama stanovništva u svim naseljima.
Na području Općine uz veća naselja postoje izgrađeni vodoopskrbni objekti.
34
Izvor podataka: Općina Mihovljan
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
57
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
S toga je vidljivo da je za sadašnje stanje odnosno budući planski period potrebno iznaći takova
tehnička rješenja koja će omogućiti kvalitetnu opskrbu vodom postojećih i budućih potrošača uz
maksimalno moguće korištenje postojećih objekata kao i izgradnju novih.
5.3.4. Poljoprivredne površine
Tablica 16. Prikaz posebno tretiranih poljoprivrednih površina u KZŽ, Općina Mihovljan
Korišteno
Ukupno
Površina tretirana zaštitnim
poljop.
raspoloživa
sredstvima [ha]
Općina
zemljište
površina
Ukupno
Herbicidi
Insekticidi
[ha]
zemljišta [ha]
Mihovljan
504,41
763,62
148,60
121,76
8,64
Površina tretirana
gnojivima [ha]
Mineralna
Organska
219,72
115,13
Izvor: Popis poljoprivrede 2003, DZS.
Velik broj individualnih seoskih domaćinstava tradicionalno se bavi peradarstvom,
svinjogojstvom, govedarstvom. Brežni dio Općine tradicionalno je voćarski i vinogradarski kraj,
isprepleten s livadama i pašnjacima.
5.3.5. Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata, tehnološke karakteristike
postrojenja s opasnim tvarima
Industrijskih zona na području Općine nema. Svi gospodarski objekti i uslužne djelatnosti nalaze
se u blizini stambenih objekata. Na području Općine to su: trgovine, ugostiteljstvo, građevinarstvo
i gospodarstvo.
Industrijska proizvodnja na području Općine vezana je uz tvrtku „Caristrap Europe“ d.o.o. koja se
bavi proizvodnjom i prodajom polipropilenskih vlakana.
5.3.6. Stambeni, poslovni, sportski, vjerski i kulturni objekti u kojima može biti ugrožen
velik broj ljudi35
U Općini Mihovljan ima izgrađenih stambenih zgrada, stanovništvo Općine živi u obiteljskim
kućama. Značajnijih sportskih objekata ima.
Značajniji kulturni i poslovni objekti u kojima može biti ugrožen veći broj ljudi su:
 župne crkve i kapele na području Općine
 ordinacija opće medicine, stomatološka ordinacija, ljekarna
 osnovna i područna škola na području Općine
 poštanski ured
 tvrtka Caristrap Europe
35
Izvor podataka: Jedinstveni upravni odjel Općine Mihovljan
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
58
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
5.3.7. Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata
Vidi poglavlje 5.3.5.
5.3.8. Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje
U Općini Mihovljan nema skloništa pojačane zaštite, kao ni skloništa osnovne zaštite.
Sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara vršiti će se u uređenim podrumskim zaklonima,
društvenom domu, osnovnoj i područnoj školi te crkvi na području Općine.
5.3.9. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane)36
Zbrinjavanje je moguće provesti u domovima, sportskoj dvorani, ugostiteljskim objektima te
vikendicama. Hranu će osigurati trgovine s područja Općine (lunch paketi).
5.3.10. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni)37
Na području Općine Mihovljan djeluju ordinacija opće medicine te stomatološka ordinacija
u sustavu Doma zdravlja Krapinsko – zagorske županije:
» Ordinacija opće medicine Božidar Bratković, dr.med., Mihovljan 48, 49252 Mihovljan,
» Stomatološka ordinacija , dr.stom., Mihovljan 51a, 49252 Mihovljan.
Za potrebe mještana Općine Mihovljan nalazi se i djeluje Ljekarna Švaljek, Podružnica
Mihovljan, Mihovljan 48, 49252 Mihovljan.
5.4. Prometno-tehnološka infrastruktura
5.4.1.Cestovna i željeznička infrastruktura te plovni putovi na unutarnjim vodama i moru
Prometni sustav – ceste
Središnjim prostorom Krapinsko – zagorske županije prolaze cestovno-željeznički pravci šireg
značaja preko kojih se prostor Republike Hrvatske povezuje sa europskim prometnim sustavom, a
to ovoj Županiji daje važnu posredničku ulogu.
Zatečena mreža prometnica pokriva cjelokupni teritorij Općine Mihovljan, te povezuje sva naselja,
ali su prometnice, iako gotovo u cijelosti asfaltirane nedovoljnog profila i standarda.
Općinsko središte smješteno je na križanju prometnica koje ga povezuju sa naseljima Zlatar, Novi
Golubovec, Mihovljan, Zlatar Bistricu i Lobor, ali je prometno inferiorno locirano u odnosu na
jake prometnice Zagreb-Varaždin i Zagreb-Macelj.
Prometnice su razvrstane kako slijedi :
Državna cesta
Tablica 17. Državna cesta
Red.
Broj ceste
broj
1.
36
37
DC 35
DRŽAVNA CESTA
Duljina u km
Varaždin (D2) – Lepoglava –
Sv. Križ Začretje (D1))
46,1 km*
Izvor podataka: Jedinstveni upravni odjel Općine Mihovljan
Izvor podataka: Jedinstveni upravni odjel Općine Mihovljan
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
59
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
*dužina ukupne državne ceste
Županijske ceste
Tablica 18. Županijske ceste
Red.
Broj ceste
broj
ŽUPANIJSKE CESTE
Duljina u km
1.
ŽC 2125
D35-Mihovljan-Sutinske TopliceD29
9,20 km*
2.
ŽC 2126
D29-Gregurovec-Mihovljan
(ŽC2125)
5,70 km*
*dužina ukupne županijske ceste
Lokalna cesta
Tablica 19. Lokalna cesta
Red.
Broj ceste
Broj
1.
LC 22015
LOKALNA CESTA
Gora Veternička (Ž 2127)
– Veternica – Ž 2125
Duljina u km
2,8 km*
*dužina ukupne lokalne ceste
5.4.2. Mostovi, vijadukti i tuneli te prometna čvorišta
Na području Općine nema značajnijih mostova, vijadukata i tunela. Glavna prometnica na
području Općine Mihovljan je DC 35 koja spaja Varaždinsku i Krapinsko zagorsku županiju.
5.4.3. Dalekovodi i transformatorske stanice
Opskrba električnom energijom uz već ostvareni elektroenergetski standard, ima važno energetsko
tehničko - ekonomsko značenje za osiguranje višeg općeg standarda na području Općine
Mihovljan.
Na teritoriju Općine Mihovljan, DP Elektra Zabok pokriva distribuciju el. energije.
Postoji elektroenergetska mreža na tri naponska nivoa :
 mreža visokog napona, 220 kV nadzemna
 mreža srednjeg napona, 10 kV, nadzemna, manjim dijelom podzemna, kojom se napajaju
distributivne trafostanice 10/0,4 kV,
 niskonaponska mreža (0,4 kV), većim dijelom nadzemna, a manjim dijelom izvedena
kabelima položenim u zemlju.
Potrebe za električnom energijom Općine Mihovljan podmiruju se iz pojne točke :
 TS 35/10 kV, 2x8 MVA ZLATAR BISTRICA
Navedena TS 35/10 kV napaja se električnom energijom iz pojne točke :
 TS 110/35 kV, 1x20 MVA u PTE JERTOVEC preko odgovarajućeg 35 kV
dalekovoda.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
60
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Postojeći nadzemni vodovi 10(20) kV dobro su pozicionirani područjem Općine i omogućavaju
interpolaciju novih distributivnih TS 10(20)/0,4 kV na cijelom području.
Na području Općine Mihovljan realizirana je relativno stara nadzemna mreža 10(20) kV na
drvenim stupovima vodičima Al/Fe 3x25 mm2; 3x35 mm2; 3x50 mm2. Postojeća opskrba nema
zadovoljavajuće napone te je potrebna rekonstrukcija na razini niskonaponske mreže.
Iz postojećih 6 kom. TS 10(20)/0,4 kV formirana je niskonaponska mreža (NNM) koja je većim
dijelom nezadovoljavajućeg presjeka i tehničkog stanja. NNM izrađena je većim dijelom kod prve
elektrifikacije na drvenim stupovima vodičima Al/Fe 4x16 mm2; 4x25 mm2; 4x35 mm2.
Djelomično je obnovljena stara NNM vodičima Al/Fe 4x50/8 mm2 i X00/0-A 3x70+71,5+2x16
mm2 na jelovim impregniranim i betonskim stupovima.
Trasa postojeće NNM izvedena je uz postojeće prometnice, a jednim dijelom prolazi preko
poljoprivrednih površina i ne zadovoljava razvoj naselja.
U krajnjem jugoistočnom dijelu prema Sutinskim toplicama manji dio NNM izveden je
podzemnim kabelima PP00 i PP00 presjeka 35, 50 i 95 mm2.
Javna rasvjeta u naseljima Općine izvedena je u manjem opsegu uz glavne ulice i to stupnim
svjetiljkama sa žaruljama VTFE 250 W i 125 W s međusobnim razmakom od cca 60 do 90 m.
Postojeća javna rasvjeta većinom ne zadovoljava te je potrebno njezino proširenje i zamjena
modernijim rasvjetnim svjetiljkama koja su ekonomičnija sa kvalitetnijim svjetlotehničkim
rješenjima.
5.4.4. Energetski sustavi
Na području Općine Mihovljan nema izgrađenih termoelektrana, hidroelektrana ni drugih
energetskih sustava odnosno objekata.
5.4.5. Telekomunikacijski sustavi
Općina Mihovljan, gotovo središnji dio teritorija KZŽ okružena je drugim Općinama Krapinskozagorske županije, a u pogledu TK infrastrukture ne predstavlja neki značajni TK segment.
Pristupna telekomunikacijska mreža joj je vezana na AXE centralu Krapina.
Područje Općine nema neko značajno mjesto u pogledu TK infrastrukture višeg ranga, ali
njezinim područjem prolaze TK vodovi, simetričnog i optičkog tipa, koji predstavljaju segment
pristupnih veza centralnog dijela Županije. Pri tom segment svjetlovodnog prstena na koji su
vezani udaljeni pretplatnički stupnjevi sjevernog pojasa Županije jednim svojim dijelom
presjecaju Općinu Mihovljan od jugoistoka ka sjeverozapadu prateći pri tom glavnu cestovnu
infrastrukturu Općine. TK promet gravitira matičnoj AXE centrali instaliranoj na području grada
Krapine, iako može biti vezan i na AXE centralu Zabok. Na područje Općine Mihovljan instaliran
je samo jedan udaljeni pretplatnički stupanj (RSS) koji se nalaze u centru naselja Sutinske
Toplice, dok centar Općine Mihovljan na javnu TK mrežu povezuje pristupni kabel oznake PK 2
vezan na TK mrežu Zlatar.
Osim PK 2 TK mreže Zlatar, telekomunikacijska infrastruktura vezana na RSS instaliran na
području naselja Sutinske Toplice, svojim trima pružnim tj. distribucijskim TK kabelima,
povezuju žitelje Oćine Mihovljan i njene okoline na javnu telekomunikacijsku mrežu.
Što se tiče pokretne TK mreže područje Općine Mihovljan zadovoljavajuće je pokriveno signalom
mobilnih komunikacija, budući da se u samom centru naselja Mihovljan nalaze instalirane bazne
postaje mreže «Cronet», dok je bazna postaja VIP- net instalirana na području Općine Novi
Golubovec na čuki Veternica. Bazne su postaje fizičkim vezama spojene prema nadređenim
mobilnim kapacitetima, tj. nadležnom MTX centralom.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
61
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Sukladno gore navedenom može se zaključiti da je čitavo područje Općine Mihovljan
zadovoljavajuće povezano s javnom nepokretnom i pokretnom TK mrežom.
Komutacija
U samostalnoj zgradi HT-a u Sutinskim Toplicama nalazi se prostor udaljenog pretplatničkog
stupnja u kojem su smješteni komutacijski TK uređaji tipa RSS.
O stanju instaliranih kapaciteta i zauzetosti TK kapaciteta raspolaže HT u čijoj je nadležnosti.
TK mreža
Područjem teritorija Općine položena su tri pretplatnička kabela vezana na RSS Sutinske Toplice,
jedan vezan na RSS Zlatar, dok sjeverni periferni teritorij napajaju segmenti TK kabela vezanih na
RSS-e Mihovljan i Golubovec. Susjedni RSS-i Lobor, Zlatar, sa RSS-om Sutinske Toplice
povezani su svjetlovodima po kojima rade više kanalni prijenosni sustavi.
Čitav TK promet svih četiriju susjednih RSS-a i RSS Sutinske Toplice prema nadređenim
centralama tipa AXE u Krapini ili Zaboku odvija se svjetlovodima.
Optički TK kapaciteti
Svjetlovodni kabel kapaciteta 12 niti od Zlatara, preko Sutinskih Toplica i Mihovljana spaja se na
kabel Krapina-Radoboj-Novi Golubovec. Za raspored i zauzeće niti unutar kablova nadležan je
HT odnosno njegova pripadajuća Regija. Planovi razgradnje pričuvnih niti također su u
nadležnosti HT-a.
Simetrični podzemni TK kapaciteti
Ozemljem centra Općine Mihovljan položen je jedan korisnički TK kabel zadovoljavajućeg
ukupnog kapaciteta.
Krajnji sjever Općine na javnu TK mrežu spaja PK vezan na RSS Novi Golubovec.
Iz RSS-a Sutinske Toplice kabel PK1 tipa TK 59 sa svega nekoliko TK izvoda spaja naselje
Frkuljevac Mihovljanski na javnu TK mrežu. Pri tom se fizički dodiruje s kabelom PK1 iz RSS-a
Mihovljan koji također napaja naselje Frkuljevec Mihovljanski.
Kabeli PK 3 RSS- a Mihovljan zadire u sjeverozapadni dio Općine Mihovljan i fizički se veže na
PK 1 Sutinske Toplice.
Simetrični zračni TK kapaciteti
Zbog mjerila podloge (M= 1 :25000) iz situacije je teško vidljivo da je područje Općine u
potpunosti pokriveno pristupnom zračnom TK mrežom.
Dakle, slobodno se može konstatirati da zračna TK mreža svaki poslovni objekt, te stambene
objekte, kako individualne tako i društvene stanogradnje, povezuje s pristupnom podzemnom TK
mrežom Općine, ako se o ovoj, respektirajući navedeno na kraju prošlog poglavlja, uopće može
govoriti.
Ovdje treba naglasiti da je veliki dio žitelja Općine koncentrirano uz glavne cetovne prometnice,
dok je prema periferiji uglavnom rijetko naseljeno područje bez mnogo življa, pa je s toga
postojeća TK i ostala komunalna infrastruktura koncentrirana na manjem dijelu ozemlja Općine.
Zalihost kapaciteta u mreži, uz postojeći trend ukopčanja, dostatna je za sljedeće desetljeće.
5.4.6. Hidrotehnički sustavi
Na području Općine Mihovljan nema značajnijih i većih jezera stoga hidrotehnički sustav nije
razvijen.
5.4.7. Plinovod, naftovodi i sl.
Na području Općine Mihovljan plin se koristi u širokoj potrošnji (domaćinstva) za grijanje
građevina, pripremu sanitarne potrošne tople vode, pripremu hrane, u ustanovama (škole i sl.) te u
manjim obrtničkim radionicama.
Postojeće stanje opskrbe plinom područja Općine je uglavnom zadovoljavajuće.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
62
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
Prirodni plin distribuira se prema potrošačima preko mjerno-redukcijske postaje(MRP)
Bedekovčina. Kapacitet postaje je 16 000 m3/h izlaznog tlaka 3 bara, s jednom mjernom linijom.
Do sada instalirani kapacitet iznosi 2600 m3/h. Distribuciju plina za područje Općine Mihovljan
vrši distributer Zagorski Metalac iz Zaboka.
Opskrba područja Općine odvija se preko mjerno redukcijske postaje Bedekovčina i plinovoda
d160 PE maksimalnog radnog tlaka 3 bara koji se pruža centralnim dijelom teritorija Općine. Od
ovog cjevovoda se odvajaju distributivni cjevovodi manjih profila. Distributivnom mrežom
pokrivena su sva veća naselja u Općini.
Distributivni cjevovodi izvedeni su u cijelosti iz PE cijevi.
Popis propisa i stručne literature korištenih u izradi Procjene ugroženosti stanovništva,
materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za područje Općine
Mihovljan








Zakon o zaštiti i spašavanju NN 174/04, 79/07, 38/09, 127/10
Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda NN 73/97
Zakon o Hrvatskoj Gorskoj Službi Spašavanja NN 79/06
Zakon o Hrvatskom Crvenom križu NN 71/10
Zakon o prijevozu opasnih tvari NN 79/07
Zakon o seizmološkim poslovima NN 44/85
Zakon o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07,
125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13

Pravilnik o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja NN
30/14, 67/14
Pravilnik o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi CZ i postrojbi za uzbunjivanje NN
111/07
Pravilnik o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja NN 40/08,
44/08
Pravilnik o načinu prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu NN 53/06, 15/10
Odluka o određivanju parkirališnih mjesta i ograničenjima za prijevoz opasnih tvari




KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
63
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN







javnim cestama NN 114/12
Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari NN 44/14
Pravilnik o registru postrojenja u kojima je utvrđena prisutnost opasnih tvari i o
očevidniku prijavljenih velikih nesreća (NN 113/08)
Prostorni plan uređenja Općine Mihovljan „Službeni glasnik Krapinsko zagorske
županije“ broj 17/08
Metodologija za procjenu štete od elementarnih nepogoda NN 96/98
Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom
financiranju u 2014. godini
Procjena ugroženosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehničko – tehnološke katastrofa i
velikih nesreća; ožujak, 2013. godine
Državni plan obane od poplava NN 84/10
Odluku o donošenju Procjene ugroženosti donosi općinsko vijeće Općine Mihovljan
Klasa:
Ur.broj:
Mihovljan,
(NAZIV SLUŽBENE OSOBE)
(P0TPIS SLUŽBENE OSOBE)
.
Procjenu ugroženosti izradila tvrtka Planovi i Procjene j.d.o.o., Ognjena Price 34, Varaždin koja
je aktom Državne uprave za zaštitu i spašavanje KLASA: UP/I-053-02/13-01/32 URBROJ: 54301-04-01-14-9 od 28.ožujka 2014. godine izdana suglasnost za obavljanje stručnih poslova u
području zaštite i spašavanja, te joj je temeljem Odluke Općine Mihovljan o izradi Revizije
Procjene ugroženosti i Plana zaštite i spašavanja povjerena izrada istog.
Nacrt Revizije Procjene ugroženosti dostavljen je DUZS - PUZS Krapina na uvid i suglasnost
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
64
PROCJENA UGROŽENOSTI OPĆINE MIHOVLJAN
sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (NN 174/04) te Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o
zaštiti i spašavanju (NN 79/07, 38/09 i 127/10).
Nacrt Procjene ugroženosti izradila tvrtka Planovi i Procjene j.d.o.o.:
Direktor:
Nina Vidović, bacc.ing.admin.chris.
KR 024/5-R
Planovi i Procjene j.d.o.o.
65

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

(33 - Općina Mihovljan

(38)_Zakljucak_

(4 - Općina Mihovljan

(36 - Općina Mihovljan

Zapisnik, upravni odbor 05.02.2015.

marinko žic, načelnik prijatelj

80. obljetnica Sibinjskih žrtava i Dan općine Sibinj

Obrazovni izazovi u procesu izgradnje zajednice prijatelja djece

tzo-dobrinj@ri - Općina Dobrinj

Preview