Priručnik i obrazac za samoprocjenu

Radna bilježnica nastala temeljem prijevoda dijelova priručnika Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije Implementiranje promicanja zdravlja u bolnicama: Priručnik i obrazac za samoprocjenu Nelektorirani prijevod publikacije ŠNZ „A.Štampar“, Zagreb, lipanj 2014. 2 SAŽETAK Promicanje zdravlja je sastavni dio procesa zdravstvene zaštite i odnosi se na klinička, obrazovna i organizacijska pitanja te ponašanja. Unapređenje kvalitete sustava zdravstva treba prihvatiti i aktivnosti promicanja zdravlja čime bi se osiguralo korištenje svih pristupa kvaliteti čime bi se uspješnije pratili i unaprjeđivali rezultati rada. Kako mnogi alati za upravljanje kvalitetom (obično) ne sadrže promicanje zdravlja, razvijen je ovaj "Priručnik o implementaciji promicanja zdravlja u bolnicama". Njegov je cilj omogućiti menadžerima i zdravstvenim djelatnicima da: procjene aktivnosti promicanja zdravlja u bolnicama; poboljšaju sposobnosti zdravstvenih organizacija u smislu uvođenja aktivnosti promicanja zdravlja; formuliraju preporuke za unaprjeđenje aktivnosti promicanja zdravlja u bolnicama; uključe sve stručnjake i pacijente u poboljšanje kvalitete skrbi; poboljšaju koordinaciju skrbi s drugim pružateljima skrbi; te poboljšaju zdravlje i sigurnosti osoblja i pacijenata. Pojedine bolnice, agencije za kvalitetu i posebno članovi Međunarodne mreže za promicanje zdravlja u bolnicama potiču korištenje ovog alata u procjeni te unapređenju kvalitete aktivnosti promicanja zdravlja u zdravstvu. Ključne riječi: BOLNICE PROMICANJE ZDRAVLJA – Standardi INDIKATORI KVALITETE ZDRAVSTVENA ZAŠTITA PROGRAMI ZA SAMOVREDNOVANJE EUROPA EUR/06/5064214 3 Sadržaj pages Priznanja / Zahvale Popis slika i tablica 1.
Uvod 5 2.
Najčešće postavljana pitanja 7 3.
Pozadina i metodološka pitanja 9 3.1. Uloga bolnica u promicanju zdravlja 9 3.2. Konceptualizacija promicanja zdravlja 9 3.3. Unutarnja i vanjska procjena kvalitete 11 3.4. Standardi za promicanje zdravlja 12 3.5. Indikatori promicanja zdravlja 15 3.6. Komplementarna upotreba standarda i indikatora 19 Implementacija 4.
5.
21 4.1. Pojašnjenje odgovornosti 21 4.2. Prikupljanje podataka 22 4.3. Interpretacija rezultata 23 4.4. Razvijanje plana unapređenja kvalitete 24 Obrasci za samoprocjenu 26 Standard 1: Politika upravljanja 28 Standard 2: Procjena pacijenata 33 Standard 3: Informiranje pacijenata i intervencije 37 Standard 4: Promicanje zdravog radnog mjesta 41 Standard 5: Kontinuitet i suradnja 46 6.
Deskriptivna obrazac za pokazatelje 7.
Rječnik 4 1. Uvod Uloga promicanja zdravlja u bolnicama se mijenja. Više nije ograničena samo na pružanje informacija vezanih uz životni stil nakon završetka kliničkih procedura. Promicanje zdravlja postaje integralni dio procesa zdravstvene skrbi i vezano je uz klinička, edukacijska, društvena i organizacijska pitanja. U cilju poboljšanja kvalitete skrbi za pacijente s kroničnim, dugotrajnim bolestima aktivnosti promicanja zdravlja u bolnicama trebaju biti ugrađene u širi okvir zdravstvenog sustava. Sa sve širim djelokrugom aktivnosti promicanja zdravlja, postavljaju se pitanja vezana uz procjenu kvalitete i poboljšanje tih aktivnosti. Istaknuti alati za poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi, kao što su profesionalno usuglašene smjernice, standardi i indikatori provedbe, nisu fokusirani na pitanja promicanja zdravlja. Stoga smo razvili alat za samoprocjenu promicanja zdravlja u bolnicama koji je usmjeren na slijedeća područja: politiku bolničkog menadžmenta, procjenu pacijenata vezano uz rizične faktore i zdravstvene potrebe, informacije o promociji zdravlja pacijenata i intervencijama, promicanje zdravog radnog mjesta te kontinuitet i suradnja bolnica sa drugim zdravstvenim, socijalnim i neformalnim pružateljima skrbi. Ovaj priručnik donosi samostojeći alat za procjenu, nadzor i poboljšanje aktivnosti promicanja zdravlja u bolnicama. Nastao je na temelju dva komplementarna pristupa u procjeni kvalitete: standarda, izražavajući profesionalno usuglašene izjave o strukturi zdravstvene skrbi ili procesa te indikatora, naglašavajući procese zdravstvene skrbi i ishode te pružajući kvantitativni alat za procjenu varijacija u provedbi tijekom vremena ili među institucija. Detaljnije, ovaj dokument bi trebao olakšati: procjenu aktivnosti promicanja zdravlja u bolnicama; razvijanje kapaciteta zdravstvenih organizacija u poboljšavanju aktivnosti promicanja zdravlja; formuliranje preporuka za napredak aktivnosti promicanja zdravlja u bolnicama; uključivanje svih profesionalaca i pacijenata u aktivnosti promicanja zdravlja; poboljšanje koordinacije skrbi s ostalim pružateljima skrbi; poboljšanje zdravlja te sigurnosti osoblja i pacijenata; pomaganje u modernizaciji i promjeni prakse zdravstvene skrbi i usluga kako bi bile efikasnije i učinkovitije. Tekst koji slijedi predstavlja skup najčešće postavljenih pitanja i donosi odgovore vezano uz dizajn i primjenu ovih alata (Odjeljak 2). Slijedi pozadina i metodologija primijenjena u razvijanju alata (Odjeljak 3). Dokument ističe praktična pitanja implementacije: kako ispuniti samoprocjenu, kako otkriti izvor podataka, interpretirati rezultate i prevesti ih u plan za poboljšanje kvalitete (Odjeljak 4). Kao potpora prikupljanju podataka, Odjeljak 5 i 6 uključuju skup obrazaca za procjenu. Obrasci se mogu koristiti za procjenu usklađenosti sa standardima (Odjeljak 5) a deskriptivni listovi za indikatore promicanja zdravlja (Odjeljak 6). Zadnji dio uključuje rječnik termina kvalitete i promicanja zdravlja. 5 Promicanje zdravlja idejno pokriva širok raspon aktivnosti, intervencija, metoda i pristupa, od kojih su neki preširoki za opseg ovog dokumenta. Donesena je odluka da se u ovom alatu istaknu samo ona područja za samoprocjenu koja će profesionalci koji rade s pacijentima lako prepoznati, te koja su najviše zasnovana na dokazima. Neke aktivnosti promicanja zdravlja koje su bile uključene u prijašnje dokumente Mreže za promicanje zdravlja u bolnicama nisu u potpunosti prenesene. Opsežan okvir za vođenje strateške implementacije promicanja zdravlja u bolnicama te vodič za daljnji razvoj standarda sažet je u osamnaest osnovnih strategija. Neki od standarda (kao što su procjena pacijenata ili informiranje i intervencije) su izravno povezani sa pitanjima sigurnosti pacijenata; međutim ovaj dokument pruža dodatne alate za širi pristup za osnaživanje pacijenata i osoblja te nadopunjuje postojeće aktivnosti vezane uz kvalitetu i sigurnost. Ovaj dokument je razvijen za sve bolnice i agencije za kvalitetu zainteresirane za promicanje zdravlja. Organizacije koje rade u području razvijanja kvalitete potičemo da u svoje postojeće sisteme procjene ugrade i ovdje opisane standarde i indikatore promicanja zdravlja u bolnicama. 6 2. Najčešće postavljena pitanja 1. Da li je obavezno za članove SZO Mreže bolnica koje promiču zdravlje da prođu samoprocjenu? Ne ‐ na ovom stupnju samoprocjena je dobrovoljna evaluacija. Alat služi bolnicama kako bi identificirale područja koja mogu poboljšati. 2. Koja je dobrobit za moju bolnicu od provođenja samoprocjene? Bolnice mogu provoditi samoprocjenu kako bi poboljšale skrb za pacijente, kvalitetu života pacijenata i zdravlje osoblja. Alat za samoprocjenu pomaže u identificiranju propusta u kvaliteti usluga promicanja zdravlja i podupire razvoj akcijskog plana. 3. Kako se to uklapa s ostalim inicijativama kvalitete? Proces postavljanja standarda je integralni dio kontinuiranog poboljšanja kvalitete. Standardi promicanja zdravlja razvijeni u ovom priručniku ciljaju na dopunu postojećih standarda kvalitete koji nemaju konkretan fokus na promicanju zdravlja. Komplementarni indikatori su dodani kako bi omogućili kvantitativnu procjenu izvedbe tijekom vremena. Preporučljivo je povezati samoprocjenu standarda za promociju zdravlja sa strategijama kvalitete koji već postoje u bolnicama. 4. Kako to pridonosi sigurnosti pacijenta? Informacije, edukacija i komunikacija u zdravstvenoj skrbi su glavni elementi u osiguranju pacijentove sigurnosti. To se odnosi na osoblje i pacijente, kroz podizanje razine svijesti, motivacije i odgovornosti. Na primjer, pacijent koji je informiran može igrati važnu ulogu u identifikaciji rizika i pružanju rješenja tijekom hospitalizacije i nakon otpusta. Informirano osoblje će doprinijeti razvoju i održavanju zdravog i sigurnog radnog mjesta. 5. Što je standard? U ovom dokumentu standardi opisuju potrebnu razinu dostignuća. Ovaj dokument definira pet standarda, svaki opisuje dimenziju promicanja zdravlja. Svaki od standarda je podijeljen u pod‐standarde, koji se dijele u mnoge mjerljive elemente. 6. Kako mjerimo usuglašenost sa standardima? Usuglašenost sa standardom se mjeri kao zbroj usuglašenih mjerljivih elemenata i sub‐
standarda. Mjerljivi elementi se procjenjuju kao usuglašeni, djelomično usuglašeni ili neusuglašeni. 7 7. Kako treba interpretirati usuglašenost sa standardima? Usuglašenost sa standardima identificira područja dobre prakse promicanja zdravlja koji se mogu koristiti kao primjer drugdje u bolnici. Neusuglašenost govori gdje postoji mjesto za poboljšanje. 8. Što su indikatori? Dok standardi upućuju na potrebnu razinu postignuća koja se ocjenjuje kao djelomična, potpuna ili nepotpuna, indikatore promatramo kao kvantitativne alatke koje upućuju na procese i ishode iz domena kvalitete. Tipično se opisuju kao termini brojnik i nazivnik. 9. Koja je poveznica između standarda i indikatora? Indikatori nabrojani u ovom dokumentu nisu korišteni za procjenu usuglašenosti sa pet standarda. Oni opisuju komplementarna pitanja koja treba uzeti u obzir prilikom praćenja, evaluacije i poboljšanja u procjeni napretka u području promicanja zdravlja. Indikatori su brojčani izrazi korišteni kako bi naglasili područja za poboljšanje. 10. Kako mjerimo indikatore? Indikatore treba mjeriti ponavljano tijekom vremena kako bi reflektirali kontinuirano poboljšanje kvalitete. Priručnik određuje za svaki indikator njegovo obrazloženje, opis brojnika i nazivnika, izvor podataka i stratifikaciju. 11. Kako napraviti akcijski plan? Akcijski plan treba biti razvijen na temelju procjene standarda, indikatora te komentara i opservacija koji su dodani za vrijeme procesa samoprocjene. Akcijski plan treba naglasiti glavne propuste identificirane tijekom procjene i odraziti organizacijske prioritete. 12. Što se događa sa našim akcijskim planom? U cilju osiguranja implementacije i nadzora akcijski plan treba biti prezentiran izvršnom menadžmentu i uključen u bolnički sustav menadžmenta kvalitete. 13. Da li će se alati koristiti za sustavno vrednovanje u drugim bolnicama? U ovom stadiju alat je namijenjen za korištenje samo prilikom samo‐vrednovanja. SZO i koordinatori HPH mreže razmatraju uporabu alata za sustavno vrednovanje u budućnosti. 14. Da li ćemo dobiti certifikat? Ne, SZO neće izdati certifikat. Samoprocjena, kontinuirano poboljšanje kvalitete i razvoj akcijskog plana neće rezultirati „prolazom“ ili „padom“. Svaka bolnica je različita i stoga će imati različiti skup po mjeri razvijenih akcijskih planova. Međutim, Međunarodna mreža bolnica koje promiču zdravlje može u budućnosti odlučiti razviti sistem prepoznavanja dostignuća u skladu sa standardima i indikatorima predstavljenim u ovom dokumentu. 8 3. Pozadina i metodološka pitanja 3.1. Uloga bolnica u promicanju zdravlja Ranih 90‐ih SZO je pokrenula međunarodnu inicijativu s ciljem potpore bolnicama za uključivanje u aktivnosti promicanja zdravlja. Bolnice koje su se uključile u Međunarodnu mrežu bolnica koje promiču zdravlje imale su za cilj pružiti opsežne medicinske i sestrinske usluge visoke kvalitete uvodeći aktivnosti promicanja zdravlja za pacijente, osoblje i zajednicu u svoj korporativni identitet i rutinsku praksu. Postoji veliki prostor i javnozdravstvena motivacija za uvođenje strategije promicanja zdravlja u područje zdravstvene skrbi. Bolnice troše između 40% do 70% zdravstvenog budžeta i zapošljavaju 1‐3% radno aktivne populacije. Bolnice su, kao radno mjesto, karakterizirane nizom fizičkih, kemijskih, bioloških i psihosocijalnih rizičnih faktora. Paradoksalno, u bolnicama ‐ organizacijama koje ciljaju obnovi zdravlja ‐ prepoznavanje faktora koji ugrožavaju zdravlje vlastitog osoblja slabo je razvijeno (usprkos postojanju dokaza o vezi između zdravlja osoblja, njegove produktivnosti i kvalitete skrbi o pacijentu). Nadalje, pitanje terapijske edukacije kroničnih pacijenata postaje sve značajnije. Bolnice imaju dugoročni učinak na ponašanja i pacijenata i obitelji. Mnoge bolničke procedure koje su dio liječenja ciljaju na poboljšanje kvalitete života pacijenata. Kako bi zadržali tu kvalitetu, pacijenti i obitelj moraju biti educirani i intenzivnije pripremljeni za otpust. Iako glavna odgovornost bolnice za pacijenta prestaje sa otpustom, potrebno je naglasiti da (sa pozicije zdravstvenog sustava) veliki broj rehospitalizacija ili komplikacija može biti prevenirano ako su pacijenti bolje pripremljeni te ako su drugi pružatelji medicinske i socijalne pomoći uključeni u proces. Bolnice koriste široki raspon dobara i proizvoda, stvarajući veliku količinu otpada i opasnih supstanci. Uvodeći strategije promicanja zdravlja može se doprinijeti smanjenju onečišćenja okoliša i nabavi lokalno proizvedenih zdravstvenih proizvoda. Konačno, kao istraživačke i edukacijske ustanove, bolnice proizvode, prikupljaju i šire znanje te ostvaruju učinak na lokalne zdravstvene strukture i utječu na profesionalnu praksu šire zajednice. 3.2. Konceptualizacija promicanja zdravlja Termin promicanje zdravlja često nije jasno odvojen od termina prevencije bolesti, zdravstvene edukacije ili osnaživanja. Opseg prevencije bolesti definiran je u Rječniku promicanja zdravlja kao „mjere ne samo u cilju prevencije pojave bolesti, kao što je redukcija faktora rizika, već i zaustavljanje njezinog napretka i smanjenje njezinih posljedica“. Isti izvor definira opseg zdravstvene edukacije koji sadrži „svjesno konstruirane prilike za učenje koje 9 uključuju oblike komunikacije osmišljene kako bi poboljšale zdravstvenu pismenost, koja uključuje poboljšanje znanja i razvijanje životnih vještina koje su provedive kako na razini pojedinca tako i na razini zajednice“. Osnaživanje i promicanje zdravlja odnosi se na širi koncept izložen u SZO povelji iz Ottawe kao „proces jačanja pojedinca i grupa kako bi povećale kontrolu nad svojim okruženjem i kroz to unaprijedile svoje zdravlje“. U praksi se ovi termini često koriste komplementarno ili kao sinonimi te se mjere za njihovu implementaciju mogu preklapati. Međutim, postoje konceptualne razlike obzirom na fokus i vezano uz učinak na aktivnosti promicanja zdravlja. Slika 1. Dok je medicinski pristup usmjeren fiziološkim rizičnim faktorima (npr. povišeni krvni tlak, imunološki status), društveni pristup je usmjeren faktorima životnog stila (pušenje, fizička aktivnost), a socioekonomski ‐ okolišni pristup općim uvjetima (nezaposlenost, nizak stupanj edukacije ili siromaštvo). Promicanje zdravlja uključuje, ali ide i daleko izvan medicinskog pristupa usmjerenog liječenju pojedinca. Dok priznajemo različite teorijske škole koje stoje iza upotrebe ovih termina ovaj priručnik, u kontekstu aktivnosti promicanja zdravlja, podrazumijeva obje konkretne aktivnosti (kao što je procjena pacijenata i pružanje specifičnih informacija koje prepoznaju simptome bolesti) ali i kompleksne intervencije (kao što je potpora pacijentu da aktivno sudjeluje u upravljanju svojim stanjem). Iz ovog priručnika su isključene aktivnosti kao što je skrining i imunizacija, za koje postoje drugi kriteriji kvalitete. Svjesni smo da standardi predstavljeni ovdje ne pokrivaju cijeli spektar aktivnosti povezan sa SZO Međunarodnom mrežom bolnica koje promiču zdravlje. Standardi koji obuhvaćaju unapređenje zdravlja u zajednici i pitanja zaštite okoliša u bolnicama mogu se razvijati u kasnijoj fazi. Nadalje, standardi u ovom dokumentu nisu namijenjeni za pokrivanje cijelog spektra kvalitete zdravstvene zaštite. Kvaliteta skrbi, definirana kao "stupanj do kojeg zdravstvene usluge za pojedinca i populaciju povećavaju vjerojatnost željenih zdravstvenih ishoda, a u skladu su s trenutnim stručnim znanjem", mogu se podijeliti u različite dimenzije kvalitete, kao što su klinička skrb, usmjerenost pacijentu, usmjerenost osoblju, odgovarajuće upravljanje i učinkovitost. Standardi i pokazatelji koji su opisani u ovom dokumentu bave se samo promicanjem zdravlja kroz dimenziju kvalitete zdravstvene zaštite. Višedimenzionalna perspektiva procjene kvalitete promovirana je kroz alat PATH (procjene provedbe unapređenja kvalitete u bolnicama). 10 3.3. Unutarnja i vanjska procjena kvalitete Procjena kvalitete se općenito može podijeliti na vanjsku i unutarnju procjenu. Unutarnja procjena se odnosi na procjenu temeljenu na prosudbi ili institucionalnu samoprocjenu temeljenu na standardima. Vanjska procjena se odnosi na stručnu inspekciju ili akreditaciju. Standardi i indikatori izvedbe mogu biti korišteni za unutarnju procjenu i kontinuirano praćenje tijekom vremena ili za vanjsku procjenu i komparativnu analizu izvedbe (kao što je sustavno vrednovanje). Samoprocjena i akreditacija su pojedinačno najčešći oblici vanjske i unutarnje procjene. Samoprocjena je proces kojeg koriste zdravstvene organizacije da točno procjene svoju razinu izvedbe u odnosu na ustaljene standarde te da implementiraju aktivnosti za kontinuirano poboljšanje. Samoprocjena može pokriti sve bolničke aktivnosti ili se može fokusirati na specifična područja kao što je promicanje zdravlja. Ona omogućuje osoblju da identificira područja dobre prakse i područja gdje postoji potreba za poboljšanjem. Bolničko osoblje može tada postaviti prioritete i planirati potrebne aktivnosti ili ponoviti dobru praksu u drugim dijelovima bolnice. Akreditacija je također često utemeljena na samoprocjeni, ali je praćena od strane vanjskog evakuatora. Vanjska procjena tipično rezultira ukupnom evaluacijom bolničke kvalitete, u identificiranju prioritetnih područja poboljšanja i budući da je tražena razina izvedbe postignuta, u formalnoj deklaraciji bolničke akreditacije. U mnogim zemljama akreditacija povlači za sobom važna pravna, financijska i marketinška pitanja. Dokazi pokazuju da samoprocjena doprinosi ciljevima osiguravanja kvalitete na mnogo načina. To je jeftina metoda koja potiče promjene u ponašanju pojedinca kako bi se njihovo djelovanje uskladilo sa standardima i razjasnila područja za poboljšanje. Ona sudionicima daje osjećaj vlasništva i može poboljšati komunikaciju između supervizora i podređenih. Glavno pitanje vezano uz samoprocjenu je da li se samoprocjenitelji ocjenjuju točno. Iskustvo učenja iz procedura samoprocjene govori da su bolnice s dobrom izvedbom obično više kritične nego bolnice koji ne rade tako dobro. Bolnice koje usvoje kulturu kontinuiranog poboljšanja kvalitete više su osjetljive na svoj potencijal poboljšanja nego institucije kojima nedostaje ta kultura. Npr. studija o samoprocjeni je pokazala da su u kontekstu pogreške u liječenju i kvaliteti timskog rada, timovi sa dobrom izvedbom zabilježili više pogrešaka nego timovi s lošom izvedbom. Kako bi se taj nalaz bolje istražilo, voditelji timova su intervjuirani, i nađeno je kako autoritativni diktatorski vođe lošije vode tim, koji bilježi, ne iznenađujuće, manje grešaka. No procesi samoprocjene imaju nedostataka koje svakako treba uzeti u obzir u interpretaciji rezultata. Dvije su lekcije koje treba naučiti tijekom procesa samoprocjene: poboljšanje kvalitete zahtjeva podatke o izvedbi, ali i „kulturu“ poboljšanja. Bez podataka o izvedbi (mjerenoj pomoću standarda ili indikatora) ne može se preporučiti jasan put za poboljšanje kvalitete. 11 Bez kulture sudjelovanja i potpore, iako su podaci o kvaliteti skrbi dostupni, prijedlog poboljšanja kvalitete ne može biti implementiran. Strategija samoprocjene potiče i edukaciju, koja pomaže organizacijama zdravstvene skrbi u razvoju procesa kontinuiranog poboljšanja kvalitete. Nije namjera SZO da koristi standarde i indikatore kako bi formalno procijenila, akreditirala ili rangirala pojedinačne bolnice koje su članice mreže bolnica koje promiču zdravlje. Glavna svrha razvijanja standarda je pružiti alat bolnicama koji će poduprijeti procjenu njihovih nastojanja usmjerenih ka poboljšanju aktivnosti promicanja zdravlja. Ipak, bolnicama, posebno onima u mreži bolnica koje promiču zdravlje, se preporuča da koriste alat za samoprocjenu. Od kada se standardi smatraju javnom domenom, dodatno potičemo sve agencije za kvalitetu i akreditacijska tijela da uključe standarde za promociju zdravlja u svoje postojeće standarde. 3.4. Standardi za promociju zdravlja U mnogim su zemljama agencije za kvalitetu razvile standarde za kvalitetu bolničke skrbi. Istaknute agencije prisutne su u Australiji, the Australian Council on Healthcare Standrads (ACHS), Kanadi, Canadian Council on Health Services Accreditation (CCHSA), Francuskoj, the Haute Autorite de Sante (HAS), Ujedinjenom Kraljevstvu, the Health Quality Services (HQS), SAD‐u, the Joint Commision on Accreditation of Health Care Organization (JCAHO). Međunarodni standardi razvijeni su na primjer od strane Internacionalne Organizacije za Standardizaciju i Internacionalne grane JCAHO, Joint Commission International (JCL). Dok većina tih agencija rade zajedno u postizanju seta standarda, druge organizacije kvalitete, kao što je Europska Fondacija za Menadžment Kvalitete, su utemeljene na principima težnje za izvrsnošću. Pregled standarda razvijenih za najveće akreditacijske agencije pokazao je da je mali broj usmjeren prema aktivnostima promicanja zdravlja. Stoga su SZO standardi promicanja zdravlja razvijeni komplementarno s postojećim akreditacijskim standardima, u skladu s općom filozofijom kontinuiranog poboljšanja kvalitete u organizacijama. Iako su standardi široko korišteni u središnjim medicinskim jedinicama (npr. laboratoriji, radiologija, endoskopija, ambulante, operacijske sale) oni nisu univerzalno prihvaćeni. Modeli izvrsnosti tipično su građeni na organizacijskim standardima, usmjereni na kliničke ishode, a manjkavo na proces skrbi o pacijentu. Akreditacijski standardi primijenjeni su u bolnicama u mnogim zemljama. Djelomično obuhvaćaju neke dijelove edukacije pacijenata, ali im nedostaje usmjerenost prema zdravlju osoblja. SZO standardi dopunjuju ove pristupe snažnijom orijentacijom prema ulozi pacijenta u upravljanju kroničnim bolestima i prema poboljšanju zdravlja osoblja. 12 Sadržaj standarda Standardi uzimaju u obzir zdravstveni potencijal pojedinaca i naglašavaju važnost njihovog aktiviranja kroz informiranje, motivaciju, savjetovanje, trening ili druge aktivnosti u realiziranju vlastitog potencijala. Informacije, edukacije i savjeti rezultiraju promjenom ponašanja pa intervencije promicanja zdravlja, u organizacijama, trebaju naglasiti ove faktore. Utemeljeni na filozofiji Mreže bolnica koje promiču zdravlje, standardi ne samo da naglašavaju skrb za pacijenta već i zdravlje osoblja, te povezuju bolnice sa zajednicom i organizacijskim unapređenjima. Sadržaj standarda definiran je filozofijom mreže bolnica koje promiču zdravlje. Aktivnosti promicanja zdravlja u bolnicama utemeljene su na dokazima. Standardi se primjenjuju na sve organizacije zdravstvene skrbi direktno ili indirektno uključene u skrb o pacijentu, npr. državne i privatne bolnice, rehabilitacijske jedinice, pedijatrijske i psihijatrijske bolnice i dr. Standardi predstavljaju ciljeve kvalitete bolničke organizacije povezane s tri različite perspektive: kliničkom perspektivom, perspektivom pacijenta i organizacijskom perspektivom (menadžmenta). Slika 2. Razvojni proces Prema preporukama radne skupine unutar Danske mreže bolnica koje pomičnu zdravlje, SZO radna skupina stručnjaka postavila je standarde promicanja zdravlja. Pet standarda opisuje principe i aktivnosti koje bi trebale biti dio skrbi u svakoj bolnici. Razvijeni su u skladu sa međunarodnim zahtjevima ALPHA programa, koji uključuje kritički pregled literature, prijedlog za standarde, pregled standarda, izradu preliminarnih standarda, probno 13 ispitivanje, razvijanje „finalnih“ standarda, implementaciju i kontinuiranu reviziju i prilagodbu na promjene u dokazima i isporuku unutar zdravstvene skrbi. Pregled literature je dokazao da postojeći standardi samo granično spominju pitanja promicanja zdravlja u bolnicama. Nakon postizanja dogovora oko pet dimenzija standarda koje je trebalo istaknuti, razvijen je set substandarda kako bi se operacionalizirao normalan kontekst standarda. Substandardi su utemeljeni na najboljim dokazima za aktivnosti promicanja zdravlja. Mjerivi elementi su izvedeni iz njih kako bi se poboljšala opravdanost i pouzdanost procedure procjene te trebaju biti dokumentirani unatoč specifičnim dokazima za procjenu (npr. ako je substandard za „identificirane odgovornosti za procjenu i implementaciju promicanja zdravlje“ pozitivno evaluiran, treba biti dokumentiran kroz npr. izvješće sa specifikacijom tih odgovornosti). Cilj mjerivih elemenata i dokaza je smanjiti moguću pristranost pojedinaca koja se može pojaviti u proceduri procjene. Mjerivi elementi se opisuju sa odgovorom „da, djelomično ili ne“ pa je stoga posebno važno dodavanje kvalitativnih informacija procjeni (kroz tekst ispod svakog mjerivog elementa) jer omogućuje dokumentiranje dokaza. Npr. tekstualno razraditi zašto su mjerivi elementi procijenjeni kao djelomični ili ne, ili se doda koja će informacija biti važna za razvoj plan poboljšanja kvalitete. Dok je vanjska evaluacija obično zadovoljna dostizanjem nekog standarda, za razvoj unutarnje kvalitete važnije je podizanje znanja kako se kvaliteta dalje može dalje poboljšati. Kvalitativne informacije sadržane u tekstualnom okviru podupiru ovaj cilj. Standardi, substandardi i mjerljivi elementi pilotirali su u 36 bolnica u devet Europskih zemalja. Glavni cilj pilot testa bio je evaluirati da li su standardi percipirani kao relevantni i primjenjivi od strane zdravstvenih profesionalaca u različitim bolnicama diljem Europe. Istovremeno preliminarni su standardi poslani i međunarodnim akreditacijskim agencijama te drugim organizacijama uključenim u poboljšanje kvalitete u zdravstvenoj skrbi radi komentara i sugestija. Uvod u standarde Svaki standard ima tri razine: Razina jedan je razina samog standarda. Pet standarda opisuju politiku menadžmenta; procjenu pacijenta ‐ informaciju i intervenciju; promicanje zdravijeg radnog mjesta i kontinuiranost i suradnju. Razina dva je razina substandarda. Substandardi operacionaliziraju standard i usitnjuju ga u principijelne komponente. Sve ukupno postoji 24 substandarda, a broj substandarda po standardu varira od 4 do 6. Razina tri su mjerivi elementi. Mjerivi elementi jednostavno popisuju što je potrebno kako bi udovoljilo standardu. Nabrajanje mjerivih elementa služi pojašnjavanju standarda, 14 predstavlja pomoć u organizaciji educiranja osoblja o standardima te pripremi za akreditacijski pregled. Mjerivi elementi su zahtjevi standarda koji će biti pregledani i procijenjeni kao neispunjeni, te djelomično ili potpuno ispunjeni. Postoji preko 40 mjerivih elemenata čiji broj po standardu varira od 6 do 10. Slika 3. 3.5. Indikatori promicanja zdravlja Indikatori izvedbe razvijeni su kao nadopuna standardima i pružaju mogućnost kvantitativnog mjerenja i procjene kontinuiteta napretka. Indikatori ciljaju ispuniti praznine u procjeni očekivanih ishoda, ukoliko su strukture i procesi preporučeni u formulaciji standarda na mjestu. U usporedbi sa standardima, indikatori pružaju kvantitativnu bazu za evaluaciju, praćenje i poboljšanje skrbi i mogu pomoći zdravstvenim profesionalcima i menadžerima u razvoju ciljeva i procjeni razvoja aktivnosti poboljšanja kvalitete. 15 Definicija i karakteristike indikatora Indikatori mogu služiti za dokumentiranje kvalitete skrbi, za usporedbu tijekom vremena i između mjesta, za procjenu i postavljanje prioriteta, poticanje odgovornosti, regulaciju i akreditaciju, za poticanje poboljšanja kvalitete, poticanje pacijentovog izbora nad pružateljima i drugo. Indikatori mogu biti korišteni za unutarnje i vanjske svrhe vrednovanja. Unutarnje svrhe povezane su sa različitim menadžerskim funkcijama bolnice kao organizacije koja isporučuje zdravstvene usluge, kao što je npr. nadzor, evaluacija, poboljšanje funkcija dugoročno (strategija) ili kratkoročno. Vanjske svrhe povezane su sa poticanjem odgovornosti (transparentnosti) dionika, kao što su npr. financijske agencije (osiguravatelji ili država), pacijenti /potrošači i javnost. Indikatori naglašavaju predominantno proces i ishode dimenzije skrbi, iako mogu biti povezani i sa strukturnim karakteristikama (npr. proporcija specijalista prema drugim doktorima). Mogu biti opisani na različite načine, kao stopa (broj događaja u populaciji sa usporedivim nazivnikom), proporcija (postotak događaja u populaciji), omjer (odnos između dvije proporcije), srednja vrijednost (rezultat dobiven iz anketa) ili apsolutni broj. Indikatori se mogu odnositi na indikativne pojave tj. suštinski nepoželjne pojave gdje svaki događaj potiče opširnu istragu. Primjer za sentinel događaj je kirurgija krive strane. Indikatori mogu biti generički (npr. proporcija neplaniranih povrataka u operacijsku salu) ili bolest‐specifični (npr. proporcija pacijenata sa infarktom miokarda koji prime beta blokator unutar 24 sata nakon otpusta). Unutar ovog alata za samoprocjenu promocije zdravlja u bolnicama, indikatori pružaju mogućnost kvantitativnog mjerenja, procjenu napretka tijekom vremena za izabrane ključne procese i ishode vezano uz indikatore promicanja zdravlja. Indikatori trebaju poduprijeti kontinuirano unutarnje upravljanje kvalitetom. Kada bude potkrepljenja njihov znanstvena utemeljenost i dokazana korist u procjeni i poboljšanju aktivnosti promicanja zdravlja, u budućnosti, oni mogu biti korišteni i za sustavno vrednovanje aktivnosti promicanja zdravlja. Povezivanje indikatora i izvedbe Indikator pruža informaciju o specifičnom pitanju, dok set informacija može pružiti informacije o kompleksom fenomenu (npr. kvaliteta skrbi) koji sam ne može biti lako uhvaćen. Pouzdanost pokazatelja leži u snazi veze između mjerljivih elemenata i temeljnog koncepta. Indikatori su mjeritelji, a ne procjenitelji. Jedan indikator nije dostatan za ocjenu izvedbe bolnice, to tek može učiniti zbroj konvergirajućih indikatora. Dodatne informacije, kao što su referentne točke razumljivih varijabli, uzimaju se u obzir kako bi se ocijenila prava vrijednost indikatora. Primjerice, da li se dužina bolničkog liječenja od 10 dana nakon CVI‐s smatra dobrom ili lošom? Odgovor na to pitanje ovisi o prosječnoj dužini hospitalizacije u zemlji, o dostupnosti rehabilitacijskih kreveta, o težini stanja pacijenata sa moždanim udarom u bolnici, o zdravstvenom statusu kod otpusta, o podršci pruženoj od strane bolnice ili organizirane od strane bolnice nakon povratka kući. 16 Korištenje indikatora za sustavno vrednovanje Indikatori mogu biti korišteni za usporedbu izvedbe između bolnica. Veliki trud mora biti uložen za izradu indikatora, dobivanje jasnih definicija (brojnika i nazivnika) i prilagodbu faktorima koji mogu poremetiti usporedbu. Usporedba stopa mortaliteta npr. ne bi bila točna bez prilagodbe rezultata po dobi, težini i komorbiditetima. No i nakon opsežnog prilagođavanja rizika koristeći multvarijatne statističke tehnike, može ostati neobjašnjiva preostala varijacija koja ograničava snagu usporedbe. Razlika treba biti učinjena između jednostavne usporedbe i koncepta vrednovanja. Dok je usporedba malo slobodniji termin sustavno vrednovanje uključuje usporedbu rezultata evaluacija organizacija s rezultatima drugih (koji se smatraju izvrsnima). Sustavno vrednovanje stoga podrazumijeva usporedbu, identifikaciju izvrsnosti i konačno pregled faktora koji čine organizaciju boljom u nekom području, u usporedbi sa drugima. Razvoj indikatora promicanja zdravlja U uobičajeni okvir procjene izvedbe od indikatora koji su trenutno u upotrebi svega je nekoliko indikatora relevantnih za promicanje zdravlja ‐ većina od 300 indikatora opisuje domenu kliničke učinkovitost. Stoga su metodom konsenzusa, kroz radne skupine, razvijene dopune alata za samoprocjenu promicanja zdravlja u bolnicama. Održana su dva međunarodna sastanka koja su okupila stručnjake iz područja razvoja indikatora, poboljšanja kvalitete, akreditacija i promicanja zdravlja. Identificirani indikatori promicanja zdravlja možda ne zvuče jako znanstveno kao drugi koji se koriste u kliničkoj praksi već dugo vremena. No treba naglasiti da je procjena izvedbe aktivnosti promicanja zdravlja u zdravstvenoj skrbi novo područje i da će imati koristi od daljnjeg razvoja. U smislu prikupljanja podataka indikatori promicanja zdravlja zahtijevaju dodatan trud jer informacije nisu generalno „uhvaćene“ kroz rutinski informacijski sustav. Slijedeći indikatori su odabrani kako bi dopunili pet standarda promicanja zdravlja prezentiranih u alatu za samoprocjenu promicanja zdravlja u bolnicama. 17 Tablica 1. Standard / Domena Indikator Politika upravljanja % osoblja svjesno politike promicanja zdravlja % pacijenata (i rodbine) svjesnih postojanja standarda promicanja zdravlja % proračuna posvećeno osoblju bolnice za provođenje zdrav. promotivnih aktivnosti Procjena pacijenata % pacijenata procijenjenih za generičke čimbenike rizika % pacijenata procijenjenih za specifične čimbenike rizika bolesti u skladu sa smjernicama rezultat na anketi zadovoljstva pacijenata s postupkom procjene Informiranje pacijenata i % pacijenata educiranih o specifičnim aktivnostima samostalnog intervencije upravljanja vlastitom bolešću % pacijenata educiranih o mogućnostima modifikacije rizičnih faktora i mogućnostima liječenja njihove bolesti (upravljanje vlastitim zdrav. stanjem) rezultat ankete o iskustvima pacijenata vezano uz proces informiranja i intervencijske postupke Promicanje zdravog radnog mjesta % osoblja pušača postojanje podrške vezano uz prestanak pušenja rezultati ankete zadovoljstva osoblja s uvjetima rada % kratkotrajne odsutnosti % ozljeda na radu rezultat na ljestvici sagorijevanja Kontinuitet i suradnja % otpusnih pisama poslanih odabranom liječniku ili zdravstvenoj ustanovi unutar dva tjedna od otpusta ili predano pacijentu prilikom otpusta stopa ponovnog prijema za stanja osjetljiva na ambulantnu skrb unutar 5 dana rezultat ankete pripreme pacijenata za otpust iz bolnice Ovi indikatori su bolje opisani u odjeljku 7. Za svaki indikator pripremljen je obrazac koji naglašava slijedeća područja: domena, ime, obrazloženje i opravdanje, brojnik, nazivnik, izvor podataka, stratifikacija i bilješke. 18 3.6. Komplementarna upotreba standarda i indikatora Standardi se fokusiraju uglavnom na strukture i procese dok se indikatori odnose na procese i ishode. Indikatori imaju različite metričke osobine i zahtijevaju brojnike i nazivnike. Standardi trebaju jasnu definiciju, ali ne moraju nužno biti izraženi u metričkim terminima. Odnos između standarda i indikatora je komplementaran, slijede različite filozofije no kombinirani mogu poduprijeti aktivnosti poboljšanja u bolnici. Korištenje standarda i indikatora u procjeni kvalitete Evaluacija temeljena na standardima bazirana je na procjeni ‐ postoje li odgovarajuće strukture, sistemi ili procesi, i funkcioniraju li s ciljem postizanja konzistentnih povoljnih ishoda. Osnovna postavka je ‐ ako su standardi dostignuti, svi su elementi na mjestu i maksimiziranju priliku za dobar rezultat (ishod) za pacijente, osoblje, ili za javnost u cjelini. Standardi mjere napore u unapređenju kvalitete. Pitanja koja postavljamo kroz ovu procjenu su „radi li ova organizacija dobru stvar?“ i „radi li dobru stvar konzistentno?“. Procjenjujući standarde ne možemo dobiti informaciju o aktualnoj izvedbi date organizacije. S druge strane procjena izvedbe, utemeljena na indikatorima, jest mjera onog što je učinjeno i načina na koji je učinjeno. Iako mjere učinka mogu biti strukturne karakteristike ili proces, one opisuju ishode (zdravstveni ishodi, zdravstveni status, zadovoljstvo pacijenata i upotreba resursa vezano uz skrb). Upotreba mjera učinka je ograničena izazovom njihovog prikupljanja i analize kompleksnih podataka koje treba i prilagoditi (radi mogućih zbunjujućih faktora). Teško je interpretirati jedan indikator. Međuodnos izabranih indikatora reflektira potencijale za poboljšanje kvalitete. Prema Donabedianu, kvaliteta se može procijeniti kroz strukturu, proces i ishode. Iako su u konačnici ishodi bitni, iz perspektive poboljšanja kvalitete, važno je proučiti vezu između strukture, procesa i ishoda. Nesukladnost sa standardima može pružiti naznaku o promjena struktura i procesa koji bi možda bili potrebni da se povećaju izgledi za pozitivan ishod. Na primjer, informacije o negativnim ishodima kao što su sentinel događaji je bitno pratiti, no kada se incident dogodi kasno je za njihovu promjenu. Upotreba standarda i indikatora u alatu za samoprocjenu U SZO alatu za samoprocjenu standardi se procjenjuju mjerivim elementima. Indikatori promicanja zdravlja nadopunjuju procjenu sukladnosti sa standardima. Bolnice same odlučuju koje će podatke prikupljati, no svakako trebaju prikupiti informacije za barem jedan indikator iz svake domene. Alat za samoprocjenu također sadrži poglavlje o dodatnim indikatorima pa se lokalno važni ili rutinski dostupni indikatori tamo mogu prijaviti. Ako bolnica odabere neki dodatni indikator, treba imati na umu da on mora biti opisani na isti način kao indikatori u priručniku. 19 Glavna korist od indikatora u proceduri samoprocjene je uspostava operativne osnove za buduće aktivnosti poboljšanja kvalitete koje treba uzeti u obzir u razvoju akcijskog plana poboljšanja kvalitete. Takva osnova pružati će snažnu potporu za ponavljano mjerenje izvedbe tijekom vremena. 20 4. Implementacija 4.1. Pojašnjenje odgovornosti Važno je naglasiti da promicanje zdravlja ne može biti delegirano specifičnoj ulozi ili funkciji unutar bolnice ‐ svi dijele odgovornost, i pacijenti i svaki član osoblja može doprinijeti. Aktivnosti promicanja zdravlja, kao zdravstveno pitanje, trebaju biti procijenjene standardima i indikatorima kao i druga pitanja kliničke kvalitete. U ovom kontekstu ono se može gledati kao „dodana vrijednost“ postojećim inicijativama kvalitete. Aktivnosti samoprocjene promicanja zdravlja trebaju biti integrirane u postojeći sustav menadžmenta kvalitete bolnice. Važno je naglasiti da sve osoblje mora biti predano uspjehu implementacije, iako će predanost varirati ovisno o interesima i motivaciji. Zagovaranje implementacije unutar bolnice i vlasništvo dva su ključna stupa uspjeha. Tim za implementaciju mora biti sastavljen sa jasno definiranim ulogama i odgovornostima. Partneri: Menadžment bolnice: osnova za uspjeh implementacije je predanost izvršnih direktora, upravnog odbora i starijeg menadžmenta bolnice. Oni osiguravaju implementaciju akcijskog plana i daju resurse za izvršenje zadatka. Vođa implementacije: ključno je da je vođa implementacije (unutar bolnice) postavljen s ciljem vođenja procesa i osposobljavanja drugog osoblja u provedbi samoprocjene. Idealno, ova je osoba već zadužena za druge inicijative kvalitete u bolnici obzirom da implementaciju treba voditi us klopu drugih aktivnosti poboljšanja kvalitete. Glavna osoba za domenu promicanja zdravlja: vođa implementacije može postaviti osobe za vođenje svake od pet domena promicanja zdravlja (ili vođa može imati odgovornost za više od jednog standarda). Voditelji domena će morati preuzeti odgovornost za procjenu razine sukladnosti sa standardom i substandardima. Oni će biti odgovorni za prikupljanje dokaza koji će poduprijeti njihov stav. U suradnji s drugim članovima tima (upravljačke skupine) biti će odgovorni za prikupljanje indikatora promicanja zdravlja. Multidisciplinarna upravljačka skupina: vođa implementacije mora oformiti tim ‐ multidisciplinarnu upravljačku skupinu koja predstavlja osoblje na svim razinama. Upravljačka skupina mora se redovito sastajati, raspravljati o napretku i samoprocjeni, generirati ideje među disciplinama i promovirati šire sudjelovanje. Svaka će bolnica trebati identificirati članove upravljačke skupine prema strukturi vlastite organizacije. Preporučeno je da u multidisciplinarnu upravljačku skupinu bude uključeno slijedeće osoblje: ‐ viša medicinska sestra odgovorna za kvalitetu/kliničku reviziju ‐ šef odjela ili mlađi doktor ‐ viši menadžer 21 ‐
‐
osoblje za upravljanje ljudskim resursima član osoblja pomoćnih zanimanja srodnih medicini (npr. fizioterapeuti, radni terapeuti), opće medicinske suradne djelatnosti (npr. radiologija), i/ili osoblje nemedicinske djelatnosti. 4.2. Prikupljanje podataka U prikupljanje podataka i definiranje (kolektivnog) odgovora na sukladnost standarda treba uključiti osoblje sa svih razina bolničkog djelovanja. Mala je vrijednost ako samo jedna osoba provodi samoprocjenu. Bez učešća drugog osoblja ne može se razviti osjećaja vlasništva (nad procesom) i proces učenja. Za procjenu standarda i indikatora mogu se koristiti tri vodeća izvora podataka: rutinski bolnički informacijski sustav, pregledne metode i procesi revizije. Dodatno se neki podaci mogu dobiti od vanjskih partnera, kao što su npr. osiguravajuće tvrtke, zavodi za javno zdravstvo ili slično, koje mogu imati podatke o zdravstvenom ponašanju ili stopama izostanaka osoblja sa posla. Rutinski informacijski sustav može uključivati informacije za neke od standarda i indikatora promicanja zdravlja. Informacijski sustav bi posebno bio koristan za podatke vezane uz pacijente. On bi mogao omogućiti preuzimanje informacija o posebno potrebnoj procjeni promicanja zdravlja ili aktivnosti. Administrativne baze podataka mogu sadržavati informacije o indikatorima promicanja zdravlja na radnom mjestu. Gdje god su podaci dostupni iz rutinskih izvora, trebaju biti korišteni u samoprocjeni kako bi se smanjilo radno opterećenje u prikupljanju podataka. No tip informacija koje sadrže takve baze podataka ponekad nije dovoljno specifičan u svrhu procjene pitanja promicanja zdravlja. Anketa treba biti provedena u rasponu indikatora promicanja zdravlja. To može biti anketa o iskustvima pacijenta, ali također i anketa o iskustvima osoblja. Obzirom na visoke zahtjeve u kvalitetnoj primjeni ankete upotreba ankete treba biti ograničena što je više moguće. Alternativno, treba razmotriti mogućnost uklapanju stavki potrebnih za procjenu standarda i indikatora promicanja zdravlja u postojeće ankete pacijenta i osoblja. Revizija kliničkih zapisa je potrebna kako bi se procijenilo neke od standarda koji adresiraju procjenu pacijenata, informacija i intervencija. Detalji procedura revizija su sumirani niže u tekstu. Standardi Standardi koji pokrivaju razinu menadžmenta su oni koji pokrivaju cijelu bolnicu (menadžerska politika, promicanje zdravog radnog mjesta, kontinuiranost i suradnja) i trebaju biti procijenjeni od strane bolničkog menadžmenta ili odbora za kvalitetu, ako postoji. Standardi za kliničke aktivnosti (procjena pacijenata, informacije i intervencije) 22 trebaju biti procijenjeni na razini kliničkih jedinica. Preporuka je, da se 50 zapisa pacijenata koji su otpušteni i koji su primljeni u jedincu unutar 3 mjeseca nasumično izabere za procjenu. Revizijska grupa treba biti interdisciplinarna grupa profesionalca s dobrim znanjem o dokumentacijskoj rutini jedinice. Termin „ zapisi pacijenta“ pokriva sve vrste dokumentacije (medicinski zapisi, sestrinski zapisi, terapeutske i dijabetološke bilješke) koje treba uzeti u obzir u procjeni bolničke sukladnosti sa standardima. Indikatori Indikatori trebaju biti prijavljeni u alatu za samoprocjenu. No proces skupljanja podatka za konstruiranje indikatora treba biti napravljen odvojeno. Na bolnici je da odluči koji indikator će odabrati, ali treba odabrati najmanje jedan indikator kao dopunu svakom od pet standarda. Indikatori trebaju biti prijavljeni u alatu za samoprocjenu za razvoj akcijskog plana temeljenog na procjeni i sukladnosti sa standardom te razine izvedbe. Ponavljana mjerenja indikatora tijekom vremena potrebna su kako bi mogle „uhvatiti“ promjene. Preporuka je da se podaci o indikatorima prikupljaju svakih šest mjeseci. 4.3. Interpretacija rezultata Mjere kvalitete zahtijevaju sumiranje podataka o zdravstvenoj skrbi pruženoj pacijentima i izražavanje rezultata kao stopa, omjera, frekvencija, distribucija ili ocjene prosječne izvedbe. Mjere su često sastavljane od brojeva i jedinica mjere s brojem koji pruža veličinu i jedinicom mjere koja pruža kontekst za interpretaciju brojeva. Teško je interpretirati rezultate mjere kvalitete kao dobre ili loše, osim ako postoji standard usporedbe s kojim može biti uspoređena. Različiti tipovi usporedbe su vanjska usporedba sa sličnim davateljima tijekom vremena, unutarnja usporedba tijekom vremena (rezultat usporedbe prije i nakon napora poboljšanja kvalitete), perspektivni standard (npr. ciljevi postavljeni regionalnim zdravstvenim planom). Dobro uspostavljeni standardi skrbi postoje za neka područja liječenja i usluga zdravstvene skrbi. U tim slučajevima moguće je zaključiti da problem kvalitete postoji ili ne postoji. Gdje ne postoji standard skrbi, rezultati mogu biti značajni ako su uspoređeni sa setom ciljeva koju su postavile organizacije implementirajući mjere nacionalnih ciljeva. Preporuka je raspravljati o rezultatima samoprocjene ne samo unutar bolnice, već i sa drugim bolnicama koje su provele samoprocjenu aktivnosti promicanja zdravlja. 23 4.4. Razvijanje plana poboljšanja kvalitete Tijekom procesa implementacije preporuka važno je slijediti „planiraj‐radi‐provjeri‐primjeni“ (PDCA – Plan, Do, Check, Act) ciklus. PDCA ciklus je originalno koncipirao Walter Shewhart 1930. godine, a kasnije ga je prihvatio W. Edwards Deming. Model pruža okvir za poboljšanje proces ili sistema. Može biti korišten za vođenje cjelokupnog poboljšanja ili za razvijanje specifičnih projekata jednom kad su identificirana područja za poboljšanje. PDCA ciklus je osmišljen kao dinamični model (slika 4). Nakon završetka jednog kruga ciklusa slijedi početak slijedećeg. Slijedeći ideju kontinuiranog poboljšanja kvalitete, proces uvijek može biti reanaliziran te novi krug promjene može iznova početi. Slika 4. Planiraj: planiranje aktivnosti, projekta ili procedure kojoj je cilj poboljšanje. Ono povlači za sobom analizu onog što želite poboljšati, tražeći područja mogućeg unapređenja odnosno najveće prilike za povrat investicije. Čini: izvrši promjenu ili test (najbolje na malom razmjeru) i implementiraj promjenu koju ste dogovorili u ovoj fazi plana. Provjeri: revidiraj rezultate i analiziraj pogreške i uspjehe. Ovo je ključan korak u PDCA ciklusu. Nakon što ste implementirali promjenu u kratkom vremenu morate procijeniti kako (dobro ili nedovoljno dobro) djeluje. Da li zaista dovodi do poboljšanja na način koji ste očekivali? Ili ne? Morate odabrati nekoliko mjera kojima ćete pratiti razinu poboljšanja. Primjeni: prilagodi promjenu, napusti ju, ili ju „zavrti“ kroz ciklus još jednom. U procedurama samoprocjene, svaki dio alata sadrži tekstualni okvir u kojem se opisuju aktivnosti unapređenja kvalitete identificirane kroz procjenu standarda i indikatora. Aktivnosti trebaju biti dokumentirane, a odgovornosti za njihovo provođenje pridružena definiranim (poznatim) dionicima. Nadalje, potrebno je dokumentirati vremenski okvir 24 aktivnosti i očekivane rezultate. Finalni dio alata za samoprocjenu sadrži text box gdje su popisane ukupne aktivnosti poboljšanja kvalitete, i aktivnosti povezane sa specifičnim standardima. Odgovornost vođe implementacije je da, zajedno sa multidisciplinarnom upravljačkom skupinom (timom), ispuni podatke što točnije. Istovremeno plan (predložene aktivnosti unapređenja kvalitete) treba biti realističan kako bi dobio potporu glavnog rukovodstva za implementaciju prijedloga. Kad završi samoprocjena, upravljačka će skupina moći identificirati područja dobre prakse i područja za razvoj, u kojima bolnica ne ispunjava standarde i substandarde. Važno je da se aktivnosti u planu povežu s lokalnim i nacionalnim prioritetima ili ciljevima i s dostupnim resursima bolnice. Akcijski bi plan trebao biti integriran u postojeći menadžerski sistem bolnice kako bi se lakše nadzirao napredak. 25 5. Obrasci za samoprocjenu Odgovornost za samoprocjenu U ovom poglavlju donosimo obrasce kojima se dokumentira odgovornost za samoprocjenu. Cjelokupnu odgovornost preuzima jedna osoba (voditelj provedbe). Dodatnu odgovornosti dijele, ovisno o bolničkim strukturama i raspoloživim ljudskim resursima, drugi članovi tima. Npr. odgovornost za procjenu standarda 1 i 5 može biti u rukama višeg menadžera za upravljanje, dok odgovornost za procjenu drugoga standarda može biti delegirana članu tima zaduženom za neke od kliničkih usluga. Svaki bi član trebao potpisati sporazum kojim potvrđuje da će prikupljati ili nadzirati prikupljanje podataka. O akcijskom planu treba raspravljati i zajednički ga planirati na razini cijele upravljačke skupine. Voditelj projekta odobrava akcijski plan djelovanja i olakšava njegovu provedbu. Akcijski plan treba (prije implementacije) biti predstavljen bolničkom menadžmentu. Voditelj provedbe (Odgovornost mu je nadzirati cjelokupni proces samoprocjene, te prikazane rezultate) Ime Funkcija Datum / / Potpis Članovi upravljačke grupe Ime 26 Odjel Titula / Funkcija Profesija / Disciplina Voditelj provedbe za Standard 1: Politika upravljanja Ime Funkcija Datum / / Potpis Voditelj provedbe za Standard 2: Procjena pacijenata Ime Funkcija Datum / / Potpis Voditelj provedbe za Standard 3: Informacije o pacijentima i intervencije Ime Funkcija Datum / / Potpis Voditelj provedbe za Standard 4: Promicanje zdravog radnog mjesta Ime Funkcija Datum / / Potpis Voditelj provedbe za Standard 5: Kontinuitet i suradnja Ime Funkcija Datum / / Potpis 27 Standard
Politika upravljanja
Organizacija ima pisanu politiku za promicanje zdravlja. Politika se provodi kao dio cjelokupnog sustava poboljšanja kvalitete organizacije, u cilju poboljšanja zdravstvenih ishoda. Ova politika je usmjerena na pacijente, rodbinu i osoblje. Cilj Opisati okvir za djelovanje organizacije u vezi promicanja zdravlja kao sastavnog dijela politike upravljanja kvalitetom. Substandardi 1.1. Organizacija definira odgovornosti za promicanje zdravlja 1.1.1. Navedeni bolnički ciljevi i misija uključuju promicanje zdravlja [Dokaz: npr. vremenski rokovi za djelovanje]. Da Djelomično Ne Komentari 1.1.2. Zapisnikom sa sastanke uprave bolnice potvrđuje se prošlogodišnji sporazum o sudjelovanju u WHO HPH mreži [Dokaz: npr. datum odluke plaćanja godišnje članarine]. Da Djelomično Ne Komentari 1.1.3. Postojeći bolnički planovi (poslovni i unapređenja kvalitete) uključuju promicanje zdravlja za pacijente, osoblje i zajednicu [Dokaz: npr. promicanje zdravlja je jasno naglašeno u planu djelovanja]. Komentari Da Djelomično Ne 28 1.1.4. Bolnica identificira osoblje i funkcije za koordinaciju aktivnosti promocije zdravlja [Dokaz: npr. član osoblja nominiran za koordinaciju promocije]. Da Djelomično Ne Komentari Organizacija izdvaja sredstva za implementaciju promicanja zdravlja 1.2.1. Postoji prepoznatljiva stavka u proračun za servise i materijale promicanja zdravlja [Dokaz: npr. resursi u proračunu ili alocirano osoblje]. 1.2.
Komentari Da Djelomično Ne 1.2.2. Operativni postupci kao što su kliničke smjernice ili putovi uključuju aktivnosti promicanja zdravlje i dostupni su na kliničkim odjelima [Dokaz: npr. provjeriti smjernice]. Komentari Da Djelomično Ne Da Djelomično Ne 1.2.3. Specifične strukture i sadržaji potrebni za promicanje zdravlja (uključujući resurse, prostor, opremu) mogu se identificirati [Dokaz: npr. sadržaju dostupni pacijentima]. Komentari Da Djelomično Ne 29 1.3. Organizacija osigurava dostupnost procedura za prikupljanje i ocjenjivanje podataka u svrhu praćenja kvalitete aktivnosti promicanja zdravlja 1.3.1. Rutinski prikupljenji podaci o intervencijama s ciljem promicanja zdravlja na raspolaganju su osoblju za evaluaciju [Dokaz: npr. Dostupnost ocijeniti anketiranjem osoblja]. Komentari Da Djelomično Ne 1.3.2. Program za procjenu kvalitete aktivnosti promicanja zdravlja je uspostavljen [Dokazi: npr. vremenski raspored za ankete je dostupan]. Komentari 30 Da Djelomično Ne Standard 1: Politika upravljanja Komplementarni indikatori ______ ______ % osoblja svjesno politike promicanja zdravlja _____________ % pacijenata (i rodbine) svjesni standarda promocije zdravlje _____________ % proračuna namijenjeno aktivnostima promicanja zdravlja Dodatni pokazatelji (lokalni pokazatelji koje želite uzeti u obzir za akcijski plan) 31 Standard 1: Politika upravljanja Akcijski plan Akcija Odgovornost
Vremenski okvir Očekivani rezultati Opće primjedbe 1.1. 1.2. 1.3. 32 Standard
Procjena pacijenata
Organizacija osigurava da zdravstveni djelatnici, u partnerstvu s pacijentima, sustavno procijene potrebe za aktivnostima promocije zdravlja. Cilj Pružiti potporu liječenju, poboljšati prognozu i unaprijediti zdravlje i dobrobit pacijenata. Substandardi 2.1. Organizacija osigurava dostupnost postupaka za sve pacijente kako bi se procijenila (osobne) potrebe za promicanje zdravlja. 2.1.1. Postojanje smjernica o tome kako procijeniti pušački status, konzumiranje alkohola, nutritivni status, psiho‐socio‐ekonomski status [Dokaz: npr. provjeriti dostupnost]. Da Djelomično Ne Komentari 2.1.2. Smjernice / postupci su revidirani unutar posljednjih godinu dana [Dokaz: npr. provjeriti datum, osobu odgovornu za reviziju smjernica]. Komentari Da Djelomično Ne Da Djelomično Ne 2.1.3. Postojanje smjernica o tome kako prepoznati potrebe za promocijom zdravlja za skupine bolesnika (npr. astmatičari, osobe sa šećernom bolesti, kronične opstruktivne plućne bolesti, operirani, rehabilitirani) [Dokaz: npr. smjernice za skupine pacijenata posebno liječenih na kliničkom odjelu]. Komentari Da Djelomično Ne 33 2.2. Procjena pacijentovih potreba za promicanjem zdravlja učinjena prilikom prvog kontakta sa bolnicom. Procjena se revidira i prilagođava u skladu s promjenom pacijentovog kliničkog stanja ili na zahtjev. 2.2.1. Procjena dokumentirana u pacijentovim zabilješkama prilikom prijema. [Dokaz: npr. zabilješke identificirane kod pregleda pacijentova zapisa]. Komentari Da Djelomično Ne 2.2.2. Postoje smjernice / procedure za preispitivanja potreba prilikom otpusta ili na kraju provedene intervencije [Dokaz: npr. Smjernice prisutne]. Da Djelomično Ne Komentari 2.3. Pacijentova procjena potreba odražava informacije dobivene od drugih i socijalno i kulturalno je osjetljiva. 2.3.1. Informacije odabranog liječnika ili drugih relevantnih izvora dostupne su u pacijentovom zapisu [Dokaz: za sve pacijente upućene od liječnika]. Komentari Da Djelomično Ne 2.3.2. Pacijentov zapis adekvatno dokumentira socijalnu i kulturnu pozadinu [Dokaz: religija koja zahtjeva posebnu prehranu ili drugu posebnu pažnju. Socijalni uvjeti koji pokazuju da je pacijent pod rizikom]. Da Djelomično Ne Komentari 34 Standard 2: Procjena pacijenata Komplementarni indikatori ______ ______ % pacijenata procijenjenih vezano uz generičke čimbenike rizika _____________ % pacijenata procijenjenih vezano uz specifične čimbenike rizika bolesti u skladu sa smjernicama _____________ rezultat na anketi o zadovoljstvu pacijenata s postupkom procjene Dodatni pokazatelji (lokalni pokazatelji koje želite uzeti u obzir za akcijski plan) 35 Standard 2: Procjena pacijenata Akcijski plan Akcija Opće primjedbe
Odgovornost
Vremenski okvir Očekivani rezultati 2.1. 2.2. 2.3. 36 Standard
Informiranje pacijenata i
intervencije
Organizacija pruža pacijentima informacije o značajnim čimbenicima koji se tiču njihove bolesti ili zdravstvenog stanja i uspostavljene su intervencija koje promiču zdravlje u svim putovima (smjerovima kretanja) pacijenata. Cilj Osigurati informiranost pacijenata o planiranim aktivnostima, osnažiti pacijenta kao aktivnog partnera u planiranju aktivnosti i olakšati integraciju aktivnosti koje promiču zdravlje u svim putovima (smjerovima kretanja) bolesnika. Substandardi 3.1. Temeljem procjene potreba u promicanju zdravlja, pacijent je obaviješten o čimbenicima koji utječu na njegovo zdravlje i, u suradnji s pacijentom, dogovoren je plan aktivnosti za promicanje zdravlja. 3.1.1. Informacije dane pacijentu zabilježene su u pacijentovu zapisu [Dokaz: npr. nasumičan pregled zapisa svih pacijenata]. Da Djelomično Ne Komentari 3.1.2. Aktivnosti promicanja zdravlja i očekivani rezultati dokumentirani su i evaluirani u pacijentovu zapisu [Dokaz: npr. revizija pacijentovih zapisa]. Da Djelomično Ne Komentari 37 3.1.3. Učinjena je procjena pacijentova zadovoljstva dobivenim informacijama i rezultati su ugrađeni u sustav upravljanja kvalitetom [Dokaz: npr. razne metode procjene: ankete, fokus grupe, upitnik. Vremenski obrazac]. Komentari Da Djelomično Ne 3.2. Organizacija osigurava da svi pacijenti, osoblje i posjetioci, imaju pristup općim informacijama o čimbenicima koji utječu na zdravlje. 3.2.1. Dostupne su opće informacije o zdravlju. [Dokaz: npr. dostupnost tiskanih ili on‐line informacija ili posebni info‐pult]. Komentari Da Djelomično Ne 3.2.2. Dostupne su detaljne informacije o bolestima visokog rizika. [Dokaz: npr. dostupnost tiskanih ili on‐line informacija ili posebni info‐pult]. Da Djelomično Ne Komentari 3.2.3. Dostupne su informacije o udrugama pacijenata [Dokaz: npr. osigurana je kontakt‐adresa]. Da Djelomično Ne Komentari 38 Standard 3: Informiranje pacijenata i intervencije Indikatori ______ ______ % pacijenata educiranih o specifičnim aktivnostima upravljanja vlastitim stanjem/bolešću _____________ % pacijenata educiranih o modifikacijama rizičnih faktora i mogućnostima liječenja
bolesti vezano uz upravljanje vlastitim stanjem/ bolešću _____________ rezultat ankete o iskustvima pacijenata sa informacijama i intervencijskim postupcima Dodatni pokazatelji (lokalni pokazatelji koje želite uzeti u obzir za akcijski plan) 39 Standard 3: Informacije o pacijentima i intervencije Akcijski plan Akcija Opće primjedbe
Odgovornost
Vremenski okvir Očekivani rezultati 3.1. 3.2. 40 Standard
Promicanje zdravog
radnog mjesta
Menadžment bolnice utvrđuje uvjete za razvoj bolnice kao zdravog radnog mjesta. Cilj Podržati razvoj zdravog i sigurnog radnog mjesta, te podržati aktivnosti promicanja zdravlja osoblja. Substandardi 4.1. Organizacija osigurava razvoj i implementaciju zdravog i sigurnog radnog mjesta. Da Djelomično Ne 3.1.4. Radni uvjeti udovoljavaju nacionalnim / regionalnim smjernicama i pokazateljima [Dokaz: npr. nacionalni i međunarodni (EU) propisi su prepoznati] Komentari 3.1.5. Osoblje poštuje zdravstvene i sigurnosne zahtjeve i identificirani su svi rizici na radnom mjestu [Dokaz: npr. provjeriti podatke o ozljedama na radu]. Komentari Da Djelomično Ne 41 4.2.
Organizacija osigurava razvoj i provedbu sveobuhvatne strategije razvoja ljudskih potencijala koja uključuje obuku i razvoj vještina koje promiču zdravlje osoblja. 4.2.1. Novo osoblje dobiva početničku obuku koja naglašava politiku bolnica koje promiču zdravlje [Dokaz: npr. intervjui sa novim osobljem]. Komentari Da Djelomično Ne 4.2.2. Osoblje na svim odjelima svjesno je sadržaja politike promicanja zdravlja organizacije [Dokaz: npr. godišnja ocjena rada ili sudjelovanja osoblja u programima promicanja zdravlja]. Komentari Da Djelomično Ne 4.2.3. Postoji sustav procjene učinka rada i trajnog profesionalnog razvoja, uključujući promicanje zdravlja [Dokaz: npr. dokumentirano pregledom podataka o osoblju ili intervjuima]. Da Djelomično Ne Komentari 4.2.4. Radna praksa (postupci i smjernice) razvijena u multidisciplinarnim timovima [Dokaz: npr. provjeriti postupke, provjeriti s osobljem]. Da Djelomično Ne Komentari 42 4.2.5. Djelatnici su uključeni u izradu politike bolnice, revizije i pregleda [Dokaz: provjerite s osobljem; provjerite zabilješke sa sastanka radnih skupina vezano uz sudjelovanje različitih predstavnika osoblja]. Da Djelomično Ne Komentari 4.3. Organizacija osigurava dostupnost procedura za razvoj i održavanje zdravstvene 4.3.1. Politika zdravstvene osviještenosti dostupna osoblju [Dokaz: npr. provjeriti politiku pušenja, alkohola, zloupotrebe opojnih droga i fizičke aktivnosti]. Komentari Da Djelomično Ne 4.3.2. Nude se programi prestanka pušenja [npr. Dokaz o dostupnosti programa]. Da Djelomično Ne Komentari 4.3.3. Godišnja anketa osoblja uključuje procjenu individualnog ponašanja, znanja o potpornim službama / politikama i korištenju seminara podrške [Dokaz: provjeriti upotrebljavani upitnik i rezultate ankete osoblja]. Da Djelomično Ne Komentari 43 Standard 4: Promicanje zdravog radnog mjesta Komplementarni indikatori ______ ______ % osoblja pušača _____________ rezultati ankete iskustva osoblja s uvjetima rada _____________ % kratkotrajne odsutnosti _____________ prestanak pušenja _____________ % ozljeda na radu _____________ rezultat na ljestvici sagorijevanja Dodatni pokazatelji (lokalni pokazatelji koje želite uzeti u obzir za akcijski plan) Standard 4: Promicanje zdravog radnog mjesta 44 Standard 4: Promicanje zdravog radnog mjesta Akcijski plan Akcija Opće primjedbe
Odgovornost
Vremenski okvir Očekivani rezultati 4.1. 4.2. 4.3. 45 Standard
Kontinuitet i suradnja
Organizacija ima planiranu kontinuiranu suradnju s drugim pružateljima zdravstvene zaštite, drugim institucijama i sektorima. Cilj Osigurati suradnju s relevantnim pružateljima usluga i inicirati partnerstvo radi optimalne integracije aktivnosti promicanja zdravlja u smjerove kretanja bolesnika. Substandardi 5.1. Organizacija osigurava da su usluge promicanja zdravlja usklađene sa aktualno postojećim mogućnostima i regionalnim zdravstvenim politikama. 3.1.6. Menadžment bolnice uzima u obzir regionalni plan zdravstvene politike [Dokaz: npr. propisi i odredbe identificirani su i komentirani u minutama na sastancima uprave bolnice]. Komentari Da Djelomično Ne 3.1.7. Uprava može dati popis pružatelja usluga zdravstvene i socijalne skrbi koji zajednički rade u partnerstvu s bolnicom [Dokaz: npr. provjeriti ažuriranje liste]. Komentari 46 Da Djelomično Ne 3.1.8. Unutar‐sektorska i međusektorska suradnja s drugima temelji se na provedbi regionalnog plana za zdravlje [Dokaz: npr. provjeriti kongruentnost]. Komentari Da Djelomično Ne Postoji pisani plan suradnje s partnerima radi unapređenja kontinuiteta skrbi za pacijenta [Dokaz: npr. kriteriji za prijem, plan za otpuštanje]. Da Djelomično Ne Komentari 5.2. Organizacija osigurava dostupnost i provedbu aktivnosti promicanja zdravlja i postupaka tijekom vanbolničkih posjeta i nakon otpusta iz bolnice pacijenta. 5.2.1. Pacijenti (i njihove obitelji prema potrebi) dobivaju razumljive popratne upute za izvan bolničku konzultaciju, kod prosljeđivanje u druge ustanove ili kod otpusta iz bolnice [Dokaz: npr. procjena pacijenata dobivena iz anketa]. Da Djelomično Ne Komentari 5.2.2. Postoji procedura za razmjenu relevantnih informacija o pacijentu među organizacijama [Dokaz: npr. postojanje procedure]. Da Djelomično Ne Komentari 47 5.2.3. Organizacija koja preuzima pacijenta pravovremeno je dobila pisani sažetak pacijentovog stanja i zdravstvenih potreba te intervencija pruženih od strane organizacije koja ga upućuje [Dokaz: npr. dostupnost kopije]. Da Djelomično Ne Komentari 5.2.4. Ako je to prikladno, plan rehabilitacije opisuje ulogu organizacije i suradnih partnera u pacijentovom zapisu [Dokaz: npr. pregled zapisa]. Da Djelomično Ne Komentari 48 Standard 5: Kontinuitet i suradnja Komplementarni indikatori ______ ______ % otpusnih pisama poslanih odabranom liječniku ili upućenih klinici prijema pacijenta u roku od dva tjedna od otpusta ili predani pacijentu prilikom otpusta _____________ stopa ponovnog prijema za stanja osjetljiva na ambulantnu skrb u roku od 5 dana _____________ rezultati ankete pripremne pacijentovog otpusta Dodatni pokazatelji (lokalni pokazatelji koje želite uzeti u obzir za akcijski plan) 49 Standard 5: Kontinuitet i suradnja Akcijski plan Akcija Opće primjedbe
Odgovornost
Vremenski okvir Očekivani rezultati 5.1. 5.2. 50 Ukupna procjena usklađenosti standarda Politika upravljanja 1 Ukupno: Da Djelomično Ne 9 9 9 Procjena pacijenata 2 Ukupno: Da Djelomično Ne 7 7 7 Informiranje pacijenata i intervencije 3 Ukupno: Da Djelomično Ne 6 6 6 Promocija zdravog radnog mjesta 4 Ukupno: Da Djelomično Ne 10 10 10 Kontinuitet i suradnja 5 Ukupno: Da Djelomično Ne 8 8 8 Ukupno: Da Djelomično Ne 40 40 40 51 Sveukupni akcijski plan (dodati još stranica za potpuno izvješće, ako je potrebno) Opća djelovanja Radnje koje se odnose na procjenu određenih standarda i pokazatelja 52

Download Report