“Vijeće za trţište rada Karlovačke ţupanije – radovi u tijeku!” Grant shema – LEDI IPA IV. siječanj 2014. Una Kociper Edukacija o Strukturnim fondovima (ESF, ERDF) i Kohezijskom fondu - Uvodno o fondovima - UVOD Predstavljanje predavačice Predstavljanje sudionika Predstavljanje programa Što je projekt? Projekt je privremeni ili izvanredni posao koji rezultira jedinstvenim rezultatom, produktom ili uslugom. A project is a problem scheduled for solution. Projekt je niz aktivnosti čiji je cilj ostvarenje jasno određenih ciljeva unutar određenog vremenskog roka i s određenim proračunom (Europska Komisija, PCM Guidelines, ožujak 2004). Karakteristike projekta Definirani datum početka i kraja Definirani obuhvat, konačan proračun, specifični krajnji rezultat (tzv. deliverables) te pridruţene resurse Jedinstveni rezultat Nije rutinski posao /potpora /odrţavanje /operacije Primjeri projekata Primjeri projekata u privatnom poduzeću - Razvoj novih poslovnih strategija -Promjena pristupa klijentima/kupcima ili tržištu - Prijelaz na nove tehnologija i njihova implementacija - Razvoj novog proizvoda i njegova prezentacija kupcima itd. Primjeri projekata u javnom sektoru - Reforma zdravstva -Izgradnja mosta na Pelješcu - Razvoj i provedba novih metoda rada s poslodavcima u HZZ-u Što su EU fondovi? Sredstva poreznih obveznika graĎana EU Dio zajedničkog proračuna EU Namjenski programi-različiti sektori Razvoj zemalja članica, zemalja kandidatkinja i trećih zemalja Fondovi ne sluţe privatnom, već javnom interesu U čemu se ogleda javni interes ulaganja u: - Novu poduzetničku zonu? - Smanjenje nezaposlenosti? - Izgradnju Pelješkog mosta? - Nabavku novih strojeva tvrtke koja se bavi proizvodnjom sportske opreme? STRUKTURA FONDOVA STRUKTURNI FONDOVI KOHEZIJSKI FOND FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ RIBARSKI FOND 7 SOCIJALNI FOND FOND ZA POLJOPRIVREDU I RURALNI RAZVOJ Kako su strukturirani fondovi? Fondovi uvijek slijede odreĎene „politike” EU (eng. policy) politika zajedničkog tržišta zajednička poljoprivredna politika zajednička ribarska politika zapošljavanje i socijalna pitanja obrazovanje, izobrazba i mladi prometna politika (transport) zaštita potrošača regionalna politika ... EUROPSKI SOCIJALNI FOND Regionalna/kohezijska politika EU – zašto? Smanjenje regionalnih nejednakosti • stupanj infrastrukturne opremljenosti • stopa nezaposlenosti • kapacitet zapošljivosti – nedostatak vještina potrebnih na trţištu rada • neujednačenost standarda poslovne infrastrukture • razina ulaganja u istraţivačke procese • stupanj korištenja tehnologije u poslovnim procesima • kvaliteta okoliša Povećanje konkurentnosti Proračunska važnost kohezijske politike (€ milijarde) 400 308 350 376 300 250 200 161 195 150 100 75 50 0 1989-1993 1994-1999 2000-2006 2007-2013 2014-2020 Programsko razdoblje 2007. – 2013. 3 cilja kohezijske politike Regije s BDP/st. < 75% prosjeka EU “phasing-out” regije s BDP/s > 75% prosjeka Konvergencija 81,5% ukupnog proračuna kohezijske politike ERDF, ESF, Kohezijski fond Regionalna konkurentnost i zapošljavanje Europska teritorijalna suradnja Regije koje nisu obuhvaćene ciljem konvergencije 16% ukupnog proračuna kohezijske politike ERDF, ESF Sve regije 2,5% ukupnog proračuna kohezijske politike ERDF Kako su strukturirani? Temelje se na strateškom planiranju Višegodišnja praksa planiranja (proračun planira sedmogodišnje razdoblje) Kroz proračun su odreĎene alokacije (SF, KF, pretpristupna pomoć) za svaku zemlju Tko odreĎuje koji su prioriteti financiranja po zemljama članicama? EU 2020 Tematski ciljevi i Zajednički strateški okvir Partnerski sporazum OP-i REGIONALNE, SEKTORSKE STRATEGIJE Što EU ţeli u sljedećem razdoblju Fokus na ciljeve strategije Europe 2020 – pametan, odrţiv i uključiv rast: Zaposlenost – 75% stanovništva u dobi od 20 do 64 godine je zaposleno Inovacije – 3% BDP-a EU-a ulaţe se u istraţivanje i razvoj Klimatske promjene – klimatski i energetski ciljevi 20/20/20 Obrazovanje – manje od 10% osoba prijevremeno napuštaju školovanje i barem 40% osoba (od 30 do 34 godina) završili tercijarno (ili ekvivalentno) obrazovanje Siromaštvo – barem 20 milijuna osoba manje pod rizikom siromaštva ili socijalne isključenosti EU 2020 Tematski ciljevi i Zajednički strateški okvir Partnerski sporazum OP-i REGIONALNE, SEKTORSKE STRATEGIJE Korisni linkovi http://www.strukturnifondovi.hr/strukurni_fondovi2 0072013 - stranica MRRFEU (OP-i za 2013.) (na istom mjestu će biti objavljeni OP za 20142020) http://ec.europa.eu/europe2020/index_hr.htm Europa 2020 (krovni strateški dokument) Tematski ciljevi u razdoblju 2014.2020. (1-5) 1. Jačanje istraţivanja, tehnološkog razvoja i inovacija 2. Poboljšanje pristupa, korištenja i kvalitete ICT-a 3. UnaprjeĎenje konkurentnosti MSP, poljoprivrednog sektora (za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj) te sektora ribarstva i akvakulture (za Europski pomorski i ribarski fond) 4. Podrška pribliţavanju ekonomiji temeljenoj na niskim emisijama CO2 u svim sektorima 5. Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencija te upravljanje rizicima EU 2020 Tematski ciljevi i Zajednički strateški okvir Partnerski sporazum OP-i REGIONALNE, SEKTORSKE STRATEGIJE Tematski ciljevi u razdoblju 2014.2020. (6-11) 6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa 7. Promicanje odrţivog prometa te uklanjanje uskih grla na ključnoj infrastrukturi prometne mreţe 8. Promicanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage 9. Promicanje socijalnog uključivanja i borba protiv siromaštva 10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloţivotno učenje 11. Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovita javna uprava EU 2020 Tematski ciljevi i Zajednički strateški okvir Partnerski sporazum OP-i REGIONALNE, SEKTORSKE STRATEGIJE Kohezijska politika - fokus na manje razvijena područja (2007-2013) Podjela regija u EU (2014-2020) Manje razvijene regije - NUTS II regije čiji BDP p/c ne prelazi 75% prosjeka EU - 82% sredstava Kohezijske politike Tranziciske regije -IzmeĎu 75 i 90% BDP p/c prosjeka EU - 15,7% sredstava Kohezijske politike Razvijenije regije - Regije sa više od 90% BDP per capita One regije koje su bile ispod 75% prosjeka u EU dobit će minimalno dvije trećine sredstava Sufinanciranje iz EU fondova U pravilu: EU sredstva = max 85% ukupnih prihvatljivih izdataka do 75% ukupnih troškova za EFRR i ESF (min. 50% javnih troškova pogodnih za sufinanciranje) Sufinanciranje se odnosi na ukupne ili javne troškove ulaganja pogodne za sufinanciranje (eligible expenditure), i to nakon potpisivanja ugovora! Sufinanciranje iz EU fondova Očekujte niţe stope sufinanciranja za: Ulaganja u poduzeća: - 30-50% za Cilj 1; ostali 10-15% Projekte koji stvaraju prihode i ulaganja u infrastrukturu (profit > 25%): - Cilj 1 do 40% - “kohezijske” zemlje do 50% - Cilj 2 do 25%EU Iznimno bitno za korisnike EU fondova Precizna nacionalna pravila za prihvatljivost izdataka Načelo isplate sredstava: - Korisnici MORAJU započeti projekt SVOJIM sredstvima - Tijekom provedbe sredstva se isplaćuju na temelju podnesenih računa Trenutno stanje u RH: elementi tri sustava IPA Programi Unije SF&KF IPA, Programi Unije i SF u RH od 01.07.2013. Program IPA: • Većina natječaja za IPA program je završena • Provedbena pravila morati će slijediti IPA pravila SF/KF: • Objavljeni prvi natječaji u 2013 (samo iz razdoblja SF za 6 mjeseci 2013) Programi Unije: • raspisivanje natječaja slijedi normalni raspored objavljivanja (objavljuju se u Bruxellesu) • RH prihvatljiv korisnik u svim programima Programi Unije Bruxelles definira najznačajnije prioritete i probleme pojedinog sektora u Europi definira programske dokumente za pojedini program i inicijative koje će financirati u odreĎenom razdoblju Natječaji su otvoreni svim zemljama korisnicama velika konkurencija, najbolji EU projekti meĎunarodna partnerstva i značajna sredstva, višegodišnji projekti Bruxelles direktno odgovoran za upravljanje i potrošnju sredstava Vlastita pravila natječajne dokumentacije, iznosa sufinanciranja, plaćanja i izvješćivanja Programi unije FP7 CIP (EIP-ICT-IEE) Marco Polo II Europa za graĎane Kultura 2007-2013 Media 2007 Program za cjeloţivotno učenje Mladi na djelu Erasmus Mundus II PROGRESS Carine 2013 Fiscalis 2013 Health 2014 - 2020 HORIZON COSMO CREATIVE EUROPE PROGRAM ZA SOCIJALNE PROMJENE I INOVACIJE ERASMUS FOR ALL SF i Hrvatska – korištenje sredstava za financijsku perspektivu 2007- 2013. natječaji) (objavljeni prvi za financijsku perspektivu 2014. – 2020. Partnerski sporazum (nije potpisan) + Operativni programi (još u fazi programiranja) Operativni programi Do kraja 2013.: 1. Promet 2. Okoliš 3. Razvoj ljudskih potencijala 4. Regionalna konkurentnost 2014. – 2020. 1. Konkurentnost i kohezija 2. Učinkoviti ljudski resursi 3. TP EU 2020 Tematski ciljevi i Zajednički strateški okvir Partnerski sporazum OP-i REGIONALNE, SEKTORSKE STRATEGIJE Alokacije iz fondova (mil. €) Glavni ciljevi Europa 2020 Kategorizacija regija- NUTS 2 statističke regije Operativni programi za 2013. OP Promet OP Okoliš OP Razvoj ljudskih potencijala OP Regionalna konkurentnost Prioriteti OP Promet Ukupan iznos OP Promet: 278.803.890,00 EUR OP Promet 120 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) Korisnici: Javna tijela i institucije u sektoru prometa Prioritet 1: Unaprjeđenje željezničkog sustava u RH i priprema projekata u prometnom sektoru Prioritet 2: Unaprjeđenje sustava unutarnje plovidbe u RH Prioritet 3: Tehnička pomod Prioriteti OP Okoliš OP Okoliš Ukupan iznos OP Okoliš: 330.704.726,00 EUR 149,8 milijuna eura iz Kohezijskog fonda (KF) Korisnici: Javna tijela i institucije u sektoru gospodarenja otpadom i upravljanja vodama, JLP(R)S, komunalna poduzeda Prioritet 1: Razvoj infrastrukture za gospodarenje otpadom radi uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u RH Prioritet 2: Zaštita vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe te integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama Prioritet 3: Tehnička pomod Prioriteti OP Regionalna konkurentnost OP Regionalna konkurentnost Ukupan iznos OP RK: 223.615.126,00 EUR 108,4 milijuna EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) Korisnici: poslovni subjekti, visokoškolske ustanove, istraživačke ustanove, JLP(R)S, javna tijela ili udruge Prioritet 1: Razvoj i unaprjeđenje regionalne infrastrukture i jačanje atraktivnosti regija Prioritet 2: Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva Prioritet 3: Tehnička pomod Prioriteti OP Razvoj ljudskih potencijala OP Razvoj ljudskih potencijala Ukupan iznos OP RLJP: 179,309,591.00 60 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda (ESF) Korisnici: nevladine i neprofitne organizacije, javne ustanove, jedinice lokalne i regionalne samouprave, privatne ustanove i privatna poduzeda, zadruge, lokalne i regionalne razvojne agencije.. Prioriteti:Podrška pristupu održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radne snage , Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba u nepovoljnom položaju, unaprjeđenje ljudskog kapitala u obrazovanju, istraživanju i razvoju, Jačanje uloge civilnog društva, tehnička pomod PROGRAMIRANJE SF 2014-2020 Temelj je Zajednički strateški okvir za 2014-2020 (SCF) koji je u fazi pripreme: - Višegodišnji financijski okvir - Aktivnosti programiranja u tijeku Struktura dokumenata koja je potrebna od strane zemlje korisnice je: • Partnerski sporazum • Operativni program/i (u fazi IZRADE) PROGRAMIRANJE SF 2014-2020 Strukturni fondovi 2014-2020 – programiranje (institucije u sustavu) Koordinacijsko povjerenstvo za pripremu programskih dokumenata za financijsko razdoblje Europske unije 2014.-2020 (MRRFEU) 7 Tematskih radnih skupina za izradu OP-a Institucionalni okvir za provedbu strukturnih fondova u Hrvatskoj Koordinacijsko tijelo - nadleţno za sveukupnu koordinaciju sustava upravljanja i kontrole korištenja strukturnih instrumenata Europske Unije Tijelo za reviziju - funkcionalno neovisno, provodi reviziju sustava upravljanja i korištenja sredstava Upravljačka tijela - nadleţna za upravljanje i provedbu pojedinog operativnog programa Posrednička tijela razine 1 – zaduţena za pokretanje izbora projekata u obliku otvorenih ili ograničenih poziva za dostavu projektnih prijedloga Posrednička tijela 2 – zaduţena za aktivnosti vezane uz provjeru prihvatljivosti projekata i njihovih troškova za sufinanciranje iz sredstava strukturnih instrumenata Programsko razdoblje 2014. – 2020. 11 prioriteta Prioriteti za financiranje: 1. Jačanje hrvatskog inovacijskog profila kroz pametnu specijalizaciju (u inovativnim sektorima s visokom stopom rasta); 2. Podrška modernizaciji i konkurentnosti poduzeća; 3. Proširenje i poboljšanje prometne i ICT infrastrukture; 4. Značajno povećanje sudjelovanja najranjivijih skupina na trţištu rada, a posebno ţena, starijih radnika i dugotrajno nezaposlenih osoba; 5. Povećanje zaposlenost mladih; 6. poboljšanje razine vještina stanovništva, bavljenje izazovom usklaĎivanja ponude i potraţnje trţišta rada za vještinama, poboljšanje ishoda strukovnog obrazovanja i povećanje sudjelovanja u obrazovnom sustavu; Programsko razdoblje 2014. – 2020. 11 prioriteta 7. poboljšanje socijalne uključenosti najranjivijih skupina, uključujući starijih osoba, djece, osoba s invaliditetom i Roma; 8. Smanjenje diskriminacije; 9. Osiguranje visokokvalitetnih, pristupačnih i decentraliziranih socijalnih i zdravstvenih usluga te ulaganje u osnovne usluge za ruralno stanovništvo; 10. Očuvanje i odrţavanje zdravog okoliša i zaštita prirodnih resursa i baštine, te prilagodba na klimatske promjene; 11. Jačanje upravnog kapaciteta, poboljšanje učinkovite javne uprave i povećanje uključenosti civilnog društva i socijalnih partnera. Aktualni EU natječaji–grant sheme dostupne u 2014. 1. Sheme bespovratne pomoći – OP Regionalna konkurentnost 2. Sheme bespovratne pomoći – OP Razvoj ljudskih potencijala www.strukturnifondovi.hr Aktualni natječaji – OP Regionalna konkurentnost 1. Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća 2. Primjena informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa 3. Shema dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu infrastrukturu – 4. poziv 4. Priprema zalihe infrastrukturnih projekata za EFRR 2014.-2020. 5. Jačanje kapaciteta za istraţivanje, razvoj i inovacije Aktualni natječaji – OP Razvoj ljudskih potencijala (provodi MRMS) Vrste projekata/ugovora o USLUGE o RADOVI o OPREMA o GRANTOVI Razlike u projektima Veliki projekti – nabava radova, opreme, usluga – javni korisnik ne dobiva novac na račun već EK financira izvoĎače radova, usluge, opreme Natječaj završava s jednim ugovorom (direktni dobavljač) Financiranje radova/usluge/opreme za Korisnik (Min. PravosuĎa) Grant: - korisnik na drţavnoj razini „spušta” provedbu i financijsku pomoć na „male projekte” koji adresiraju problem, tj. njegovo rješenje Niz malih projekata koji se bave odreĎenom temom mogu postići sinergiju i dovesti do pomaka na višoj razini Grant ugovori: projektni prijedlozi koji dobiju financiranje Odakle krenuti? Traženje informacija o EU fondovima Sve informacije javno objavljene – Internet Ne postoji jedno mjesto objave svih informacija Web stranice agencija, ministarstava (upravljačkih tijela), općih uprava EK, itd. Korisni dokumenti za konzultirati • Operativni programi • Godišnji plan dodjele bespovratnih sredstava • Do sada dodijeljeni ugovori KORISNI LINKOVI - Strukturni i Kohezijski fondovi u HR Informacije o natječajima objavljuju se na web stranicama upravljačkih i posredničkih tijela: • Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske Unije – www.mrrfeu.hr, www.regionalna-konkurentnost.hr http://www.strukturnifondovi.hr • Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture www.mppi.hr • Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – www.mzoip.hr • Ministarstvo rada i mirovinskog sustava – www.mrms.hr, www.ljudskipotencijali.hr • Središnja agencija za financiranje i ugovaranje – www.safu.hr Koraci u planiranju projekta Strategija razvoja LJP Projektna ideja Analiza (dionika, stanja, problema, ciljeva, strategije) Planiranje (logička matrica, aktivnosti, proračun) Formulacija (obrazac A i B + proračun) Postupak prijave Objava natječaja (smjernica) Administrativna provjera Ocjena prijave projekta Informativne radionice* Dostavljanje pitanja Projektne klinike* Dostavljanje projektne prijave Izmjene natječaja* Objava odgovora na pitanja Slanje dodatne dokumentacije Čišćenje proračuna Potpisivanje ugovora PROVEDBA AKTUALNO – ciklus kroz kojeg prolaze projekti 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Strategija razvoja i korištenja EU sredstava (Strateški okvir za razvoj RH/Partnerski sporazum) Programiranje potrebe krajnjih korisnika (OP-i) EK odobrava operativne programe i projektne prijedloge (dijalog) Rezerviranje financijskih sredstava (potpis Financijskog sporazuma) Pretvaranje projektne ideje u natječaj (izrada i odobravanje natječajne dokumentacije) Objava natječaja/poziva za dostavu projektnih prijedloga Priprema ponude/projektnih prijedloga Ocjenjivanje pristiglih ponuda/projektnih prijedloga i odabir pobjednika Provedba i financiranje projekata… PONOVIMO – PROVEDBENI INSTRUMENTI KOHEZIJSKE POLITIKE KOHEZIJSKA POLITIKA 1. KOHEZIJSKI FOND 2. STRUKTURNI FONDOVI EFRR ESF Europski socijalni fond (European Social Fund) http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/social/i ndex_hr.cfm http://ec.europa.eu/esf/home.jsp?langId=hr Europski socijalni fond (ESF) Cilj: ulaganje u ljude - povećanje mogućnosti zapošljavanja, promicanje boljeg obrazovanje te poboljšanje situacija najugroţenijih osoba na rubu siromaštva 2014. – 2020.: • Najmanje 20 % ESF-a mora biti dodijeljeno promicanju socijalne uključenosti i borbi protiv siromaštva • Naglasak na partnerstvu, socijalnim inovacijama, meĎunarodnoj suradnji i širenju dobrih praksi Tematski ciljevi: konvergencija, regionalna konkurentnost i zapošljavanje Osnovne činjenice o ESF-u Uspostavljen 1957. potpisivanjem Rimskog ugovora o EEZ sa ciljem promicanja zapošljavanja, geografske i profesionalne mobilnosti Ispočetka namijenjen radnicima koji su postali višak za prekvalifikaciju i pronalaţenje novih poslova Danas se fokusira na sve ciljne skupine kojima je potrebna pomoć u pronalasku kvalitetnog zaposlenja (mladi, osobe s invaliditetom, ţene, stariji radnici i dr.) te na jačanju konkurentnosti radnika i poduzeća. Osnovne činjenice o ESF-u Financiranje putem ESF-a u iznosu od 10 milijardi eura godišnje povećava mogućnosti zapošljavanja za milijune stanovnika Europe Stanovništvo (ljudi) se nalazi u središtu zanimanja ESF-a Različiti projekti (za različite ciljne skupine): - Projekti usmjereni na sustave obrazovanja, nastavnike i učenike, na mlade i starije posloprimce te na potencijalne poduzetnike iz svih sektora Osnovne činjenice o ESF-u Sredstva su rasporeĎena prema dva temeljna cilja/kategorije intervencija: 1. konvergencija (sve regije sa BNP-om ispod 75% prosjeka EU-primaju do 80% sredstava od ESF-a) 2. regionalna konkurentnost i zapošljavanje (sve ostale regije; BNP veći od 75% prosjeka EU20% sredstava od ESF-a) Osnovne činjenice o ESF-u iz ovog fonda moţe se financirati 50 do 85% ukupne vrijednosti projekta. Upravlja se kroz partnerstvo Europske Komisije i zemalja članica Provodi se kroz projekte različitih dionika iz javnog, privatnog i sektora civilnog društva. ESF – kako i kome pomaţe? ESF pruţa podršku svim drţavama i regijama 35% populacije – manje bogate regije (2/3 proračuna) ESF svake godine donosi pomoć za otprilike 11 milijuna ljudi (više od 7 milijuna ih je nezaposleno ili neaktivno; 5,7 milijuna su ţene, više od 3 milijuna je mlaĎe od 25 godina, više od 900 000 su imigranti i pripadnici nacionalnih manjina) ESF– ciljevi iz 2014. – 2020 poticanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage; promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva; ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloţivotno učenje povećavanje kapaciteta institucija i učinkovitosti javne administracije Doprinos ostalim tematskim ciljevima (gospodarstvo s niskim udjelom ugljika, otporno na klimatske promjene te s učinkovitim iskorištavanje resursa, ICT, jačanje R&D i inovacija, konkurentnost MSP, razvoj civilnog društva) Koje se aktivnosti mogu financirati iz ESF-a? 1. poticanje ulaganja u ljudske resurse kroz obrazovanje, osposobljavanje i prekvalifikaciju 2. podrška povratku nezaposlenih meĎu aktivnu radnu snagu, s posebnim naglaskom na dugotrajno nezaposlene 3. prilagodba gospodarskim promjenama 4. poboljšanje pristupa trţištu rada za sve nezaposlene 5. socijalno uključivanje osoba u nepovoljnom poloţaju 6. pruţanje podrške sluţbama za zapošljavanje ESF - Promiče zapošljavanje i mogućnosti zadrţavanje postojećih radnih mjesta i pruţanje podrške za brz povratak na posao u slučaju gubitka zaposlenja PRIMJER! Zeleni poslovi za rast (Španjolska) podrška za 28 000 radnika (mogućnost stjecanja ekoloških vještina i kvalifikacija). Prednost imaju radnici u poduzećima i sektorima kojima prijeti restrukturiranje kako bi im se pomoglo da se što prije vrate na posao. Pruţena podrška cca 1000 poduzeća ESF - Bolje mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja financira obrazovanje i osposobljavanje za sve s tim da posebnu podršku usmjerava na osobe s niskim kvalifikacijama ili bez ikakvih kvalifikacija unapreĎuju se školski sustavi obrazovanja aţuriranjem nastavnih programa, implementacijom informatičkih sustava, razvojem vještina nastavnika te poticanjem roditelja na sve veće uključivanje u obrazovanje djece ESF - Bolje mogućnosti obrazovanja i osposobljavanja PRIMJER! Vještine podučavanja u Latviji Rezanje troškova u javnom sektoru u Latviji potaknulo je pokretanje projekta „Poticanje nastavnika” koji je ponudio mogućnost ponovnog osposobljavanja za otprilike 22 000 nastavnika. Neki su se osposobljavali za poslove u drugim sektorima, poput knjigovodstva ili voĎenja projekata. Drugi su odlučili nadograditi svoje nastavničke vještine novim predmetima i na višim stupnjevima. ESF - Poticanje boljih mogućnosti za mlade više od 3 milijuna mladih godišnje prima podršku kojom im je omogućeno stjecanje traţenih vještina i zapošljavanje Programi osposobljavanja i mentorskog rada Potiče mobilnost (radno iskustvo, jezici) Promicanje prakse naukovanja (vještine koje poslodavci traţe) ESF - UnapreĎenje vještina kroz kvalitetno staţiranje PRIMJER! Ukupna vrijednost: 5.052.921,00 eura Projektom se osigurava studentima nadopuna akademskih znanja radnim iskustvima koje razvijaju kroz staţiranje u uglednim institucijama i poduzećima. Projekt čine tri komponente: osposobljavanje na radnom mjestu za studente, informativne kampanje o mogućnostima staţiranja, program obuke i razvoj vodiča za savjetnike i instruktore koji pomaţu studentima. ESF - UnapreĎenje vještina kroz kvalitetno staţiranje Staţiranja su pomno rasporeĎena tako da mogu pratiti interese studenata. Njihova integracija na radnom mjestu je paţljivo nadgledana kako bi se mogli prepoznati i riješiti svi izazovi s kojima se susreću. Do danas je 15 000 studenata koristilo program staţiranja s besplatnim obrocima i prijevozom i osiguranom školarinom nakon završenog staţiranja. ESF - Nove vještine za “stare” radnike 500 000 starijih radnika/god npr. Mentorski rad s mlaĎim radnicima projekti cjeloţivotnog učenja - mogućnost nadograĎivanja vještina i znanja čime se produljuje njihov radni vijek te poboljšava društvena i financijska neovisnost. ESF - Nove vještine za “stare” radnike PRIMJER! Zavod za zapošljavanje grada Gdanjska u Poljskoj je, potaknut visokom razinom znanja i bogatim radnim iskustvom koje posjeduju stariji radnici, pokrenuo projekt revitaliziranja umirovljenika i starijih radnika. Projekt je voĎen idejom samozapošljavanja, a potencijalne kandidate se educiralo na području informatike, psihologije, poduzetništva, računovodstva, financija, marketinga, poslovnog planiranja. ESF - Nove vještine za “stare” radnike Osim edukacija, kandidatima su na raspolaganju bili konzultanti koji su im izraĎivali profesionalne poslovne planove koje su kandidati potom provodili. Od prvotnih 120 prijava izabrano je 60 osoba od kojih je 50 iskoristilo mogućnost i pokrenulo novi vlastiti posao. ESF - Marginalizirane skupine 16 % graĎana EU (cca 80 milijuna ljudi) ţivi u siromaštvu ESF nudi alternativu socijalom sustavu kroz zapošljavanje ESF pomaţe pojedincu PRIMJER! Prije ulaska i uspješnog završetka programa osposobljavanja za krojačicu, Fiorella (50) je ţivjela na ulicama Bologne. Nakon mučnog djetinjstva, boravka u zatvoru i teških depresija, završila je kao beskućnik, spavajući u parkovima i čekaonicama. Sada sa navršenih 50 godina, Fiorella ima potpuno sreĎen ţivot i posao voditelja elegantne trgovine odjećom Il Vestito u centru grada, stalno okupiranoj mnogobrojnim turistima. Trgovina pripada lokalnoj organizaciji koja pomaţe beskućnicima u resocijalizaciji. Uz pomoć sredstava ESF-a, organizacija provodi program osposobljavanja za krojačice koji je pohaĎala i Fiorela. Prilika za učenje i rad doprinijeli su njenom osjećaju samopoštovanja i omogućili polagani povratak u društvo i svijet rada. ESF pomaţe pojedincu Organizacija koja je pomogla Fiorelli, pruţa sustavnu pomoć beskućnicima na ulicama Bologne kroz svoje “ulične odvjetnike.” Ovi educirani socijalni radnici pruţaju praktičnu pomoć (hrana, odjeća, pokrivači) i savjetuju beskućnike gdje je moguće potraţiti daljnju podršku. Organizacija zapošljava 20-ak ljudi u socijalnoj zadruzi koja se bavi ukrašavanjem i restauracijom stare odjeće, popravljanjem bicikala i osposobljavanjem najsiromašnijih ljudi u Bologni. ESF - Poticanje poduzetništva i stvaranja radnih mjesta Od otprilike 23 milijuna poduzeća u Europi, 99 % su mala poduzeća koja osiguravaju dva od tri radna mjesta u privatnom sektoru Osposobljavanje i voĎenje Pristup kapitalu odnosno malim poslovnim zajmovima radi podrške poslovanju u ranoj fazi Upravljačka struktura ESF-a Upravljačko tijelo (engl. Managing Authority) Ministarstvo, rada i mirovinskoga sustava / Uprava za koordinaciju programa i projekata EU u području rada i socijalne sigurnosti Posrednička tijela/Intermediate bodies (razine I): - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - Ministarstvo socijalne politike i mladih - Ured za udruge Vlade RH Posrednička tijela /Intermediate bodies (razine II): - Hrvatski zavod za zapošljavanje - Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih - Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva Institucionalni okvir za provedbu ESF-a u Hrvatskoj Upravljačko tijelo je odgovorno za provedbu cjelokupnog Operativnog programa. Provedbena/ugovorna tijela odgovorna su za pripremanje natječaja za projekte, ugovaranje, praćenje i kontrolu provedbe projekata te financijsku provedbu Korisnici razvijaju i provode konkretne projekte Provedba ESF-a u Hrvatskoj – osnovne činjenice IPA – priprema za ESF Prvo programsko razdoblje ESF-a za Hrvatsku 2012-2013 Financijska omotnica – oko 400 M EUR Ključni dokumenti NSRO i OPRLJP Ključne institucije za upravljanje programom: MINGORP, MSPM, MZSS, MZOŠ, Ured za udruge, HZZ, ASOO, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva Provedba ESF-a u Hrvatskoj – strateški okvir Nacionalni strateški referentni okvir (NSRO) – utvrĎeni razvojni prioriteti koji će se zajednički financirati iz sredstava EU-a i nacionalnih sredstava u skladu s europskim i nacionalnim ciljevima/partnerski sporazum Operativni program za razvoj ljudskih potencijala (OPRLJP)- Ciljevi i prioriteti politika razvoja ljudskih potencijala Provedba ESF-a u Hrvatskoj – strateški okvir Nacionalni strateški referentni okvir Operativni program za razvoj ljudskih potencijala Projekt Projekt Projekt Projekt Projekt Provedba ESF-a u Hrvatskoj Zemlje članice u dogovoru s Europskom Komisijom izraĎuju Operativni program kroz koji se kanaliziraju sredstva ESF-a Aktivnosti/projekte provode različiti korisnici kao što su javne ustanove, ne-vladine organizacije, socijalni partneri, poduzeća aktivna u području razvoja ljudskih potencijala Provedba ESF-a u HrvatskojOPRLJP ESF Operativni program sadrţava pet prioritetnih osi: Prioritetna os 1.: Potpora pristupu održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radne snage Prioritetna os 2.: Jačanje socijalne uključenosti osoba u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama Prioritetna os 3.: Poboljšanje ljudskog kapitala u obrazovanju u istraživanju i razvoju Prioritetna os 4.: Jačanje uloge civilnoga društva za bolje upravljanje Prioritetna os 5.: Tehnička pomoć Mogućnosti ESF-a Tri osnovne vrste projekata 1) Nacionalni projekti 2) Programi darovnica 3) Tehnička pomoć Primjeri vrsta projekata 1. Nacionalni projekti se ugovaraju direktno izmeĎu HZZ-a i Ugovornog tijela i provodi ih HZZ na nacionalnoj i regionalnoj razini uz pomoć vanjskih dobavljača robe i usluga (aktivne mjere za zapošljavanje) 2. Programi darovnica se provode kroz kompetitivne natječaje za projekte organizacija i institucija iz javnog, privatnog i trećeg sektora (mogu ih provoditi područne sluţbe HZZ-a). 3. Tehnička pomoć će se koristiti za specifične usluge kao što su provedba OP-a, evaluacija, priprema projekata i sl. 1. Primjeri nacionalnih projekata Nacionalni projekti HZZ-a: Aktivne mjere za zapošljavanje Poticaji za zapošljavanje, osposobljavanje i prekvalifikacija (+ kombinacija savjetovanja i edukacije u aktivnom traţenju posla), javni radovi Provode se kroz područne sluţbe HZZ-a koristeći postojeće mehanizme 2-5 puta veća sredstva godišnje Potreba za dizajnom velikog broja različitih mjera koje ciljaju odreĎene ciljne skupine i u skladu su s lokalnim karakteristikama Povećanje administrativnih zadaća odsjeka za aktivne mjere 1. Primjeri nacionalnih projekata Nacionalni projekti HZZ-a: Daljnje jačanje HZZ-a u razvoju i provedbi usluga zapošljavanja Teme (indikativna lista): - Zapošljavanje mladih, cjeloţivotno profesionalno usmjeravanje, savjetovanje poslodavaca, sustav osposobljavanja zaposlenika HZZ, zapošljavanje osoba s invaliditetom, jačanje identiteta institucije... 2. Primjer – grant sheme Programi darovnica (indikativno) Lokalne inicijative za zapošljavanje - Pokriva troškove tehničkog tajništva/koordinacijske jedinice Lokalnih partnerstava za zapošljavanje (plaće, brošure, dogaĎanja, studijska putovanja, web stranica, upravljanje projektima, pisanje Opisa posla i sl.) - Financiranje projekata iz područja lokalnog razvoja zapošljavanja 2. Primjer – grant sheme Programi darovnica (indikativno) Poduzetništvo za zapošljavanje i samozapošljavanje (podizanje svijesti o samozapošljavanju meĎu zaposlenima i nezaposlenima, osposobljavanje i savjetovanje za osnivanje poduzeća, podrška u voĎenju posla) Poboljšanje prilagodljivosti i konkurentnosti poduzeća (jačanje kapaciteta u upravljanju ljudskim potencijalima, kampanje za promicanje vrijednosti ljudskog kapitala, osposobljavanje menadţera) Poboljšanje pristupa trţištu rada marginaliziranih skupina (osposobljavanje, savjetovanje, posredovanje pri zapošljavanju, senzibiliziranje poslodavaca i šire javnosti) 2. Primjer – grant sheme Ostale darovnice u okviru ESF-a: oko 30 darovnica različitih institucija Teme (indikativno): Mikrokrediti za samozapošljavanje, obrazovanje za obrtnike, uključivanje ranjivih skupina u sustav obrazovanja i zapošljavanje, socijalno uključivanje mladih, podrška istraţivanju i razvoju, razvoj novih strukovnih kurikuluma, razvoj poduzetničkog duha u školama, jačanje kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih, cjeloţivotno obrazovanje, promicanje zapošljavanja u turizmu, promocija socijalnog dijaloga, jačanje civilnog društva u pruţanju socijalnih usluga, itd. ESF - primjer Kroz ESF neke zemlje financiraju se mjere Sve mjere provode se prema pravilima i aktivne politike tržišta rada: procedurama službi za zapošljavanje ili ostalih Potpore zapošljavanju nezaposlenih mladih, dugotrajno nezaposlenih, starijih osoba. institucija odgovornih za provedbu politike Osposobljavanja prema potrebama tržišta rada zapošljavanja. Također, provode se i projekti kroz dodjele bespovratnih sredstva usmjereni na podizanje zapošljivosti ugroženih Potpore za zaposlene, za radnike u višku prilikom restrukturiranja skupina, poticanje poduzetničkog potencijala, Potpore za samozapošljavanje (start up; edukacija) odraslih, razvijanje socijalnog dijaloga i razvoj strukovnog obrazovanja i obrazovanja socijalnih usluga, . Prihvatljivi prijavitelji Nevladine organizacije Neprofitne organizacije Javne ustanove Privatne institucije i tvrtke Lokalna i regionalna samouprava Razvojne agencije Zadruge MeĎunarodne organizacije Prihvatljivi troškovi Nuţni troškovi* Amortizacija opreme koja se izravno koristi u projektu (a nije kupljena sredstvima EU) Indirektni troškovi Troškovi upravljanja projektom (plaće, putni troškovi, dnevnice, smještaj, savjetodavne usluge) Rad volontera u skladu sa Zakonom o volontiranju Revizija ... Bazirani su na ZNP (CNR) Neprihvatljivi troškovi Kapitalne investicije, zajmovi, jamstveni fondovi Investicije vezane uz stambeno zbrinjavanje PDV Kamate Doprinosi u naravi Kupnja rabljene opreme Nabavka vozila Ulaganje u dobrovoljne mirovinske fondove Neprihvatljivi troškovi Kazne, parnice, sudski troškovi „redovni operativni troškovi” Paušalni troškovi Gubici nastali uslijed promjena tečajeva Neoporezive naknade zaposlenicima Bankovne naknade (otvaranje računa, transferi) Kupnja namještaja, opreme, vozila, infrastrukture, nekretnina i zemljišta Osnova za planiranje razvoja na lokalnoj razini Ţupanijske razvojne strategije Strategija razvoja ljudskih potencijala ţupanije Akcijski plan razvoja ljudskih potencijala ţupanije Sektorske strategije Nositelji razvoja ljudskih potencijala HZZ – PS Karlovac Karlovačka ţupanija Grad Karlovac VUKA, škole Ostali gradovi, općine Civilni sektor .... Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund) http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/region al/index_hr.cfm Osnovno o ERDF-u ERDF ima za cilj ojačati gospodarsku i socijalnu koheziju u Europskoj uniji ispravljanjem neravnoteţe izmeĎu njezinih regija ERDF usmjerava svoja ulaganja u nekoliko ključnih prioritetnih područja. To je poznato kao "tematska koncentracija": o Inovacija i istraţivanje; o Digitalni program; o Podrška za male i srednje poduzetnike (SME); o Ekonomija s niskim emisijama ugljika. ERDF– područja financiranja Resursi ERDF-a dodijeljeni ovih prioritetima ovisit će o kategoriji regije. 2014. – 2020: Razvijene regije i regije u tranziciji: min. 80% sredstava za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, inovacije te podršku MSP, od toga min. 20% na energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije Manje razvijene regije: min. 50% sredstava za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, inovacije te podršku malim i srednjim poduzećima ERDF – područja financiranja Neki resursi ERDF-a moraju se osobito usmjeriti prema projektima gospodarstva s niskim emisijama ugljika: o Razvijenije regije: 20%; o Tranzicijske regije: 15 %; i o Manje razvijene regije: 12%. ERDF – Europska teritorijalna suradnja pomaţe osigurati da granice ne budu barijere, zbliţava Europljane, pomaţe u rješavanju zajedničkih problema, olakšava razmjenu ideja i sredstava i potiče strateško djelovanje za postizanje zajedničkih ciljeva. primjer: programi prekogranične suradnje PRIMJER - „Uzlet“ (“Take off”) kreativnih industrija u Rigi - Latvija – Grant shema potpore za nova poduzeća – Pokrivanje do 75% troškova novoosnovanih poduzeća u kreativnoj industriji: • • • • • • specifični hardver, dozvole, računovodstvo, pravne usluge, seminari za poboljšanje kvalifikacija, razvoj web stranica poduzeća itd. PRIMJER - Nova oprema za poticanje zapošljavanja i inovacija - Portugal Zahvaljujući ovim ulaganjima, Air Liquide Portugal će moći koristiti prirodni plin umjesto nafte u vlastitom proizvodnom procesu. Na taj će način, ovaj najveći portugalski opskrbljivač industrijskim plinovima povećati proizvodnju i postati konkurentniji na europskom trţištu. Očekivane pozitivne posljedice ovog ulaganja jesu očuvanje 30 radnih mjesta u samom pogonu, indirektno otvaranje 250 novih radnih mjesta u drugim industrijskim oblastima metalurgije, proizvodnje boja i lakova te sigurnosne opreme. PRIMJER - Nova oprema za poticanje zapošljavanja i inovacija - Portugal TakoĎer, očekuje se pozitivan utjecaj na smanjenje onečišćenja okoliša budući da će 4% ukupnog iznosa investicije biti utrošeno za zaštitu okoliša. Ukupna vrijednost projekta: 25.854.230,00 eura Iznos sufinanciran od strane EU: 11.427.570,00 eura PRIMJER - Razvijanje “zelenih” obrtničkih zanimanja - Danska Projekt „Green Business Growth „u Danskoj je uspješan u stvaranju novih radnih mjesta usmjerenih na obnovu energetske učinkovitosti u stambenim i poslovnim zgradama. Projekt je pokrenut 2009.godine i usmjeren je na male poduzetnike, posebno obrtnike koji su prošli specijalizaciju u području uštede energije. „Green Business Growth“ je javno-privatno partnerstvo izmeĎu 3 općine i 14 privatnih partnera uključujući tvrtke koje obuhvaćaju proizvodnju, konzalting, poduzetništvo, financije i obrazovanje. PRIMJER - Razvijanje “zelenih” obrtničkih zanimanja - Danska Projekt je usmjeren na otvaranje 300 novih radnih mjesta u razdoblju od 2010.-2013.godine unutar tvrtki koje promoviraju energetsku učinkovitost u postojećim zgradama. Kao dio usluga koje nudi projekt su i energetski sajmovi koji su usmjereni na vlasnike privatnih kuća i vlasnike velikih zgrada, gdje se potencijalni kupci mogu informirati o energetskoj učinkovitosti i dobiti besplatne savjete i energetske preglede objekata od specijaliziranih obrtnika. Ukupna vrijednost projekta: 1.566.400,00 eura Iznos sufinanciran od strane EU: 768.485,00 eura Kohezijski fond http://ec.europa.eu/regional_policy/thefunds/cohesion/inde x_hr.cfm Osnovno o KF namijenjen drţavama članicama čija je vrijednost bruto nacionalnog proizvoda (BNP) po stanovniku manja od 90 % prosjeka EU-a. Sluţi smanjivanju gospodarskih i socijalnih razlika, kao i promicanju odrţivog razvoja. Za razdoblje od 2014. – 2020. godine, Kohezijski fond je usmjeren na Bugarsku, Hrvatsku, Cipar, Republiku Češku, Estoniju, Grčku, MaĎarsku, Latviju, Litvu, Maltu, Poljsku, Portugal, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju. Financiranje iz KF trans-europske prometne mreţe (TEN-T) – posebno prioritetni projekti od europskog interesa koje odredi EU okoliš, uključujući energetiku i promet - vidljivo pridonose dobrobiti okoliša u pogledu energetske učinkovitosti, uporabe obnovljivih izvora energije, razvoja ţeljezničkog prijevoza, podrţavanja intermodalnosti, jačanja javnog prijevoza, itd. KF– prioriteti 2014-2020 prilagodba klimatskim promjenama i prevenciju rizika ulaganja u sektore vodoprivrede, zbrinjavanja otpada i urbani razvoj ulaganja u energetiku (s pozitivnim učinkom za okoliš) - energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije TEN-T mreţa ulaganja u transportne sustave s malim udjelom ugljika ulaganja u gradski prijevoz Obustava financiranja iz KF Financijska pomoć KFse moţe obustaviti odlukom Vijeća (donesenom kvalificiranom većinom), ako neka drţava članica pokaţe pretjerani javni deficit i ako ne razriješi situaciju ili ne poduzme odgovarajuće mjere za rješenje. Primjer KF projekta - Slovenija Kapitalni projekt Slovenija - OslobaĎanje lokalnih gradova od tranzitnih vozila, pokrajina Jugovzhodna – Izgradnja autoceste A2 izmeĎu Karavanki i Obreţja – 7,6 km ceste s 4 traka + čvorište Trebnje zapad, tunel Leščevje i vijadukt Ponikve – prijelaz za pješake, četiri podvoţnjaka za promet i jedan podvoţnjak za ţivotinje – premještanje ili izgradnja novih komunalnih linija – 26.157 metara sigurnosne ograde, 14.500 metara ograde za sprječavanje prolaza ţivotinja i 2.979 metara zaštite protiv buke UKUPNO ULAGANJE: 87.342.690 eura EU SUFINANCIRANJE: 53.192.881 eura Primjer KF projekta - Malta Tri zatvorena odlagališta u Malti su sanirana i obnovljena a ovim projektom će se financirati propisno pokrivanje odlagališta tako da se kasnije mogu koristiti na nove načine uključujući i rekreaciju za stanovnike. Sanirana odlagališta pokrivaju područje od 370 000 m2 ne samo da su postala ljepša kroz ureĎenje okoliša već doprinose i borbi protiv potencijalnih zdravstvenih i ekoloških problema. Krajnji korisnici projekta su lokalni stanovnici i mnogobrojni turisti na Malti,poboljšat će se kvaliteta zraka i podzemnih voda te će se osigurati platforma za budući razvoj područja za odmor i rekreaciju. Očekuje se otvaranje 80 novih radnih mjesta tijekom faze implementacije i 24 tijekom operativne faze. Ukupni proračun: 26.224.400,00 eura Iznos sufinanciran od strane EU: 22.290.700,00 eura Projektni ciklus Programiranje 115 Una Kociper MMV savjetovanje za razvoj [email protected] [email protected]
© Copyright 2024 Paperzz
