Inteligentni sustav održavanja aerodromskog sustava svjetlosne signalizacije Zdenko Balaž, Krešimir Meštrović, Goran Bijelić Tehničko veleučilište Zagreb/Elektrotehnički Odjel, Zagreb, Hrvatska [email protected], [email protected], gbijelić@tvz.hr Sažetak - Aerodromski sustavi svjetlosne signalizacije su konfigurirani serijskim krugovima s konstantnim izvorom struje. Važan parametar koji ukazuje na funkcionalnost takvog strujnog kruga je otpor izolacije primarnih kabela serijskih strujnih krugova napajanih iz regulatora konstantne struje. Regulator je opremljen modulima koji nadziru i upravljaju rasvjetom. Raspoloživi parametri se nadziru i arhiviraju u računalo službe održavanja. Kreacijom baza znanja i baza podataka te manipulacijom znanjem postiže se efikasnije održavanje. Inteligentni sustav pomaže u procedurama preventivnog i prediktivnog održavanja i služi za učenje. Stečeno znanje ukazuje na moguće racionalizacije i na unapređenja prilikom revitalizacije ili zamjene postojećih sustava. Razvijenim inteligentnim sustavom koji se koristi u programu edukacije za stjecanje licence aerodromskih specijalista na održavanju sustava svjetlosne signalizacije, dobiveni su konkretni podaci o karakteristikama i efikasnosti pojedinih podsustava. Između ostalih to je sustav za nadzor stanja izolacije serijskih strujnih krugova koji pomaže u podizanju kvalitete izolacije. Kontinuiranim praćenjem i stvaranjem baza podataka o stanju izolacije složeni su algoritmi za predviđanje mogućih kvarova a samim tim i za racionalnije održavanje uz visoku pogonsku pouzdanost. I. UVOD Slika 2. Aerodromski sustavi svjetlosne signalizacije CAT IIIB U zrakoplovnoj terminologiji to se naziva kategorija zračne luke, (CAT) i predstavlja ukupnu razinu tehničke i tehnološke opremljenosti što uz stroge procedure i osposobljene, (licencirane) djelatnike, garantira pružanje kvalitetne usluga prihvata i otpreme zrakoplova – sigurnosti zračne plovidbe na zračnoj luci. Svi navedni specijalistički tehnički podsustavi povezuju se u ekspertni sustav s bazom podataka, bazom znanja i mehanizmima zaključivanja, koji se nalaze u aerodromskoj službi elektroodržavanja, engl. Airport Electrical Maintenance, (AEM). Svjetlosna signalizacija na zračnim lukama u početku svoje primjene služila je isključivo za vizualno navođenje zrakoplova u procedurama slijetanja i polijetanja, Slika 1. U ovom radu bit će prezentirana iskustva stečena kroz realizaciju projekata aplikativne problematike, [1]-[4]. Stupanjem na snagu nove legislative, [5], pokrenuti su programi cjeloživotnog obrazovanja, (AERO TVZ), [6] i opremljen je praktikum za izvođenje vježbi i uvođenje znanstveno-istraživačkog rada, [7]. Uz programe edukacije razvija se inteligentni sustav koji se koristi formiranim bazama znanja i bazama podataka aerodromskih sustava svjetlosne signalizacije. Kreirani algoritmi ukazuju na karakteristike i efikasnosti pojedine opreme i podsustava, što se može vrlo kvalitetno primijeniti u poslovanju za unaprijed planirane zadatke. U edukacijama se koristi pristup kojim su japanski radnici zahvaljujući metodama osposobljavanja kroz kontrolu kvalitete provodili racionalizacije, unapređenja i procjenjivali svoje učinke, kao u [8] i “neobjavljen” [9]. Slika 1. Svjetlosna signalizacija aerodroma Heathrow 1957. godine Uporaba informacijsko komunikacijskih tehnologija, (ICT), nameće informatizaciju samog posla. Potencijalno dostupne informacije i parametri mogu se uporabljivati u realnom vremenu te se s njima može manipulirati u smislu potreba odlučivanja, [10]. Inteligentni sustav, (IS), razvijen i instaliran kao demo model sustava svjetlosne signalizacije, uz [6], ima sve realne mogućnosti kao nadzorno upravljački aerodromski sustav. IS ima svoj hardver i softver i omogućava funkcije upravljanja koje se Danas je to složeni sustav s množinom opreme koja osim sustava svjetlosne signalizacije, obuhvaća sustave sigurne opskrbe električnom energijom s osnovnim i sekundarnim izvorima, sustave upravljanja kretanja zrakoplova po manevarskim površinama i sustave za navođenje zrakoplova na parkirne pozicije, Slika 2. 1488 MIPRO 2014/CIS u stvarnosti na zračnoj luci provode upravljačkom jedinicom na aerodromskom tornju, (TWR). Sve funkcije se nadziru lokalno na samoj opremi kao u AEM-u. II. AERODROMSKI SUSTAV SVJETLOSNE SIGNALIZACIJE C. Inteligentni sustav za učenje i poučavanje Baze podataka i znanja, procesuiranje ulaznih podataka i modeliranje problema, kroz IS koriste se za učenje, znanstveno istraživački rad i programe edukacije na Tehničkom veleučilištu Zagreb, (TVZ), i to: • Kroz teorijska predavanja izbornog kolegija Umjetna inteligencija, (UI) – Ekspertni sustavi, (ES), [7], studenti se uvode u problematiku IS, te kroz interaktivni rad otkrivaju i pronalaze mogućnosti djelovanja. Kroz spoznaje o UI i razvoj ES, studenti osim aplikativne primjene, stječu i usputni pozitivne učinke jer se kroz kolegij težište stavljaju na izučavanje s ciljem boljeg razumijevanja ljudske inteligencije i olakšavanje komunikacije ljudi sa strojem. Klasična UI, usko je vezana s pojmom znanja, njegovog prikupljanja, pohrane i primjene pri rješavanju složenih zadataka. Zbog tih se razloga kroz kolegij potiču razmišljanja o UI naše stvarnosti, odnosno konkretnih praktičnih problema primjera iz prakse, o domenama znanja koje se usvaja kroz kognitivne složenosti i kontekst znanja,“neobjavljen” [9]. • Kroz laboratorijske vježbe izbornog kolegija UIES, sintetiziraju se spoznaje do kojih se dolazi pretraživanjima baza znanja, uz pomoć ES. Na taj se način profiliraju stavovi, mišljenja i ekspertiza o znanju i naukovanju i potiče hermeneutičko promišljanje na način da se svjesno dopušta izmak uvjeta njegove ograničenosti kako za poučavatelja tako i za poučavanog,“neobjavljen” [9]. • Kroz specijalističke programe cjeloživotnog obrazovanja na TVZ-u, u skladu s [5], specijalistička znanja su podloga za stručnjake od kojih se očekuje stručnjačko rješavanje problema na razini ekspertize, a za što je neophodno razumijevanje. Za potvrdu razumijevanja koriste su raspoložive baze podataka, stvarni eksploatacijski rezultati te uspoređuju s rezultatima dobivenim pretragama. Na taj se način ekspertu "Otkriva mogućnost razumijevanja koje nije nemislivo unaprijed“, [12]. Na specijalističkim edukacijama kandidate se upoznaju s djelovanjem eksperta, odnosno specijalista. Promatra ga se s pozicije vrsnog poučavatelja, što je i cilja kojem teže poučavani. U konačno dosegnutom statusu izobrazbe on ne predstavlja nadmoćnu instituciju, instancu za posljednje odluke, jer skupljanje i posjedovanje iskustva, nije zvanje. Ali zvanjem postaje kada posreduje svojim znanjem u stručnoj praksi. Očekuje se, da se njegova uloga odlikuje izrazom expertus, što se osamostalilo iz čitave velike rijeke iskustava stečenog u praksi i potvrđenog na edukaciji. Iz tih su razloga i predviđeni specijalistički programi koji se razlikuju, radili se o stjecanju potvrde o osposobljenosti, njenom obnavljanju ili produljenju. Ekspert se nalazi između znanosti, u kojoj mora posjedovati kompetencije i društvene politike prakse, [13]. A. Koncepcija strujnih krugova aerodromske rasvjete Sustav svjetlosne signalizacije, engl. Airfield Lighting System, (ALS), koncipiran je serijskim strujnim krugovima, [11], koji su napajani iz izvora konstantne struje, regulatora, engl. Constant Current Regulator, (CCR). Svako rasvjetno tijelo, svjetiljka ili svjetlosna oznaka, u serijskom strujnom krugu je priključeno preko svog izolacijskog transformatora, (T1-T(N)), Slika 3. Slika 3. Serijski strujni krug sustava svjetlosne signalizacije B. Laboratorijska oprema ALS Kompletna oprema za laboratorijski model serijskog strujnog kruga ALS je dobivena zaslugom sponzora¹. Primarni krug je sastavljen od CCR-a, primarnih kabelskih vodova s primarnim konektorima i izolacijskim strujnim transformatorima. Krug je opremljen senzorima, perceptorima i aktuatorima u modularnoj izvedbe i sve je ugrađeno u ormar CCR. Kao hardver IS sastoji se od modula napajanja, modula upravljačko procesorske jedinice, komunikacijskog modula, modula regulacije CCR-a, modula za nadzor stanja otpora izolacije i modula za kontrolu broja pregorjelih žarulja u serijskom strujnom krugu, sve integrirano operabilnim softverom. Inteligentni sustav, (IS), je predstavljen računalom s aplikacijskom programskom podrškom kao mehanizmom zaključivanja, bazom znanja i bazom podataka, Slika 4. Slika 4. Inteligentni sustav laboratorijskog modela aerodromskog sustava svjetlosne signalizacije ¹-TRANSCON, Electronic Systems,www.transcon.eu. (sponzor) MIPRO 2014/CIS 1489 • Znanstveno istraživački rad se potiče već izradom seminarskih radova za koje se studenti odlučuju tijekom slušanja kolegija. Predavanja su kao i razrađeni specijalistički programi usmjereni na konkretne probleme koji se rješavaju, pa je tako dostupno u bazi znanja dovoljno gradiva za odabir kvalitetnog završnog rada. Ovaj rad rezultat je rada mentora i studenta koji je započeo seminarskim a bit će finaliziran kroz završni, diplomski rad studenta trećeg koautora. Iz raspoloživih baza znanja i podataka analiziraju su problemi vezani na konkretne serijske strujne krugove odabranih zračnih luka s učestalim smetnjama koje narušavaju operabilnost sustava svjetlosne signalizacije. Uzrokovani kvarovi na izolaciji primarnih kabelskih veza modeliraju problem i njegovo rješavanje korištenjem svih spoznaja koje se profilirale tijekom svih provedenih edukacijskih programa. Uspoređivanjem rezultata iz prakse sa zračnih luka, uključujući i one s najekstremnijim klimatskim uvjetima sintetiziraju se rješavanja, [14]. III. ODRŽAVANJE AERODROMSKIH SPECIJALISTIČKIH SUSTAVA I OPREME Održavanje specijalističkih aerodromskih sustava pomoću računala započelo je još sredinom prošlog stoljeća uvođenjem računalne opreme i aplikacijskih programskih podrški oslonjenih najviše na građevinsko održavanje manevarskih površina zračnih luka, [15]. Sustav za gospodarenje kolnika (PMS), koji je prvotno razvila američka vojska doživio je čitav niz prilagodbi, između ostalog i nadogradnju za praćenje stanja sustava svjetlosne signalizacije. Bio je prvenstveno namijenjen za planiranje strategije održavanja, a korišten je i u razvoju edukacijskog modela IS, Slika 5. BAZA PODATAKA PARAMETRI ZA MODELE OŠTEĆENJA MANEVARSKIH POVRŠINA SUSTAVA SIGNALIZACIJE INTENZITET PROMETA KLIMATSKI UTJECAJ ULAZNI PODACI B. Otpor izolacije serijskih strujnih krugova Vrijednosti otpora izolacije serijskih strujnih krugova, (SSK), Tablica I., za aerodromski sustav svjetlosne signalizacije, (primarni krugovi), prema referentnoj dokumentacijia, zavisna je o njihovim dužinama. U primarnim krugovima koriste se jednožilni kabeli, različitih tipova izolacije presjeka vodiča od šest kvadratnih milimetara za ukupni napon u krugu od pet kilovolta, kojima su povezani izolacijski transformatori. TABLICA I. Red.br. OTPOR IZOLACIJE SERIJSKIH KRUGOVA - ALS Referentni dokument: MAINTENANCE OF AIRPORT VISUAL AID FACILITIESa Dužina serijskog kruga(m) (MΩ) a (MΩ) 1 3000 ili manje 50 50 2 3000 - 6000 40 50 3 6000 ili više 30 50 a FAA- Federal Aviation Administration AC No: 150/5340-26A, Initiated by: AAS-100 REGISTAR PREGLEDI (INSPECTION) A. Održavanje sustava svjetlosne signalizacije Prema [11], način održavanja sustava svjetlosne signalizacije precizno je propisan. On obuhvaća građevinsko i elektro održavanje. U ovom je radu izložen model održavanja elektro opreme, ALS u AEM. Dvije su veličine kao karakteristike kvalitete ALS-a određene kao referentne. Prva je vezana na kvalitetu luminiscencije i definirana je postotnom vrijednošću intenziteta svakog pojedinačnog rasvjetnog tijela. Druga je vezana na kvalitetu izolacijskih svojstava primarnih kabelskih vodova i definirana je graničnom vrijednošću otpora izolacije kompletnog strujnog kruga. Procedure održavanja striktno su propisane i obuhvaćaju dnevne, tjedne, mjesečne i periodičke preglede. Osim pregleda propisane su i procedure ispitivanja i mjerenja, [11]. Prema slici 6. u serijskom krugu ALS, segmenti primarnih kabela, (4), povezuju transformatore, (2), primarnim konektorima, (6). Na svakom izolacijskom strujnom transformatoru preko sekundarnih kabela, (5) i konektora, (7), spojena je lampa, (3). SITUACIJA (POLOŽAJ) KALKULACIJE (PRORAČUNI) IZVJEŠĆE O STANJU MANEVARSKIH POVRŠINA SUSTAVA SIGNALIZACIJE MODELI PROGNOZE PROCJENA (PROGNOZA) PROCJENE STANJA -KRITIČNE TOČKE -INDEKSI STANJA EXPERTISE HISTORY ANALIZA ODRŽAVANJA PRIJEDLOZI ZA ODRŽAVANJE REGISTAR ODRŽAVANJA JEDINIČNE CIJENE POLITIKA ODRŽAVANJA PLANIRANJE (BUDGETING) BUDGET -GODIŠNJI IZDACI -POLITIKA ODRŽAVANJA -TEKUĆE ODRŽAVANJE Slika 5. Blok dijagram sustava za gospodarenje kolnika 1490 Slika 6. Primarni, serijski strujni krug sustava svjetlosne signalizacije MIPRO 2014/CIS Izolacijski strujni transformatori u serijskom strujnom krugu bez obzira na pogonsko stanje sekundara, a koje može biti prazni hod, kratki spoj ili radno trošilo – žarulja, ne utječu na stanje otpora izolacije primarnog strujnog kruga. Iz tih razloga utvrđivanje stanje otpora izolacije primarnih strujnih krugova svodi se samo na ispitivanje kruga koji je sastavljen od primarnih kabela, Slika 7., primara izolacijskih strujnih transformatora, Slika 8. i primarnih konektora, Slika 9. Slika 7. Tipovi primarnih kabela serijskog strujnog kruga sustava svjetlosne signalizacije Slika 8. Tipovi izolacijskih strujnih transformatora serijskog strujnog kruga sustava svjetlosne signalizacije Za provedbu mjerenje bitno je koliki je istosmjerni napon i temperatura jer o tome ovisi vrijednost izmjerenog izolacijskog otpora. Na temelju mjerenja otpora izolacije može se procijeniti stanje izolacije. Naročito, ako se mjerenje otpora izolacije provodi u određenim vremenskim intervalima. Može se na temelju kretanja vrijednosti otpora izolacije dobro zaključivati o stanju izolacije i očekivanim promjenama jer je za takvu ocjenu često važnije praćenje vremenske relativne promjene otpora izolacije nego apsolutni iznos otpora izolacije. Ove spoznaje oko mjerila i mjerenja otpora izolacije rezultirale su punjenjem baze znanja. Utvrđene su razlike između mjerenje otpora izolacije i kontrole otpora izolacije. U samom početku uvođenja ispitivanja na ALS, za kontrolu izolacijskog otpora u pogonskim uvjetima su se koristili induktorski megaommetar. To su bili istosmjerni generatori s instrumentom s križnim svicima. U novije vrijeme se koriste baterijski uređaji koji daju konstantni istosmjerni mjerni napon uobičajenih vrijednosti 250, 500, 1000 ili 5000V. Preciznost mjerenja u početku nije bila propisana a danas uporabna pogreška mjerila, za mjerno područje ili mjerna područja koja je odredio proizvođač i za nazivne propisane uporabne zahtjeve ne smije biti veća od ± 30%. Za mjerila je potrebno provodi tipska ispitivanja koja se provode na osnovi dokumentacije i/ili rezultata laboratorijskih ispitivanja, [16]. Prema usvojenoj legislativi u Hrvatskoj je na snazi propis koji striktno definira način mjerenja otpora izolacije svih primarnih strujnih krugova sustava rasvjete operativnih površina i prilazne rasvjete. Otpor izolacije kabela nove i postojeće instalacije mora biti najmanje 50 MΩ, prema Tablici I., četvrta kolona nije definirana zavisnost o dužini primarnog kruga. Legislativa navodi, ako se prilikom kontrole mjerenja pokaže da otpor izolacije pada, provjeru otpora izolacije potrebno je obavljati češće s utvrđivanjem uzroka pada. Za ispitni napon se preporuča vrijednost od pet kV. Odstupanje od propisanog minimuma otpora izolacije je dozvoljeno do vrijednosti dobivene izračunom otpora izolacije za svaki strujni krug. Minimalni dozvoljeni otpor izolacije izražen u MΩ može se izračunati na temelju napona ispitivanja i dozvoljene struje odvoda. Proračun otpora izolacije i mjerenje izoliranosti kabela za napajanje električnom energijom i kabelima za signalizaciju i upravljanje provode se u skladu s legislativom, [11]. Slika 9. Primarni i sekundarni konektori strujnih krugova ALS C. Mjerenje i prijenosna mjerila otpora izolacije Za mjerenje otpora izolacije najčešće se primjenjuje U-I metoda. Koristi se istosmjerni napon, koji priključen na izolaciju u prvom trenutku propusti veliku struju nabijanja koja brzo opadne. Održava se polarizacijska struja koja opada sporije. Tek nakon nekoliko minuta ostane samo struja odvoda kroz izolaciju koja određuje istosmjerni statički otpor izolacije, Slika 10. Zato je bitno da se prilikom mjerenja čeka s očitanjem dok se struja kroz izolaciju približi stacionarnoj vrijednosti i ustali pokazivanje instrumenta kojim se mjeri. MIPRO 2014/CIS Slika 10. Struje kroz izolaciju 1491 D. Ugradni moduli za mjerenje otpora izolacije Spoznaje o postupcima mjerenja kao i procedure ispitivanja otpora izolacije pridonijele su razvoju i primjeni uređaji za kontinuirano praćenje stanja otpora izolacije serijskih strujnih krugova, koji se kao standardna oprema SSK ugrađuje uz CCR opremu ALS jer se pokazalo kako kontinuirani ispitni napon narinut na primarne krugove pridonosi poboljšanju narušenog otpora izolacije zbog vlage, jer se izolacija suši i poboljšava. Poznato je da prijenosna mjerila otpora izolacije, zbog primjene visokih mjernih napona moraju imati takva konstrukcijska svojstva koja će omogućiti da se njima rukuje sigurno. Također uz svako mjerilo mora biti na raspolaganju odgovarajući visokonaponski kabel koji je za to namijenjen. Ako se k tome doda i nužna obučenost rukovatelja kao i periodično ispitivanje mjerila, prednosti stacionarnih uređaja, kao standardne opreme za kontinuirano praćenje stanja otpora izolacije SSK, i te kako su opravdane, [17]. Analizirani rezultati ispitivanja otpora izolacije nekih karakterističnih SSK, [18], prikupljeni u bazi podataka IS, poslužili su za algoritme održavanja, Tablica II. TABLICA II. OTPOR IZOLACIJE SERIJSKIH KRUGOVA - ALS REZULTATI MJERENJE NA KARAKTERISTIČNIM KRUGOVIMA Godina/ Ispitivanje terensko prijenosnim (MΩ) Ispitivanje uređaj ugradni -selekcijski (MΩ) Ispitivanje uređaj ugradni - kontinuirano 1995./III. 5 16 25 1996./VI. 12 19 35 1997./VIII. 15 20 50 1998./XI. 5 17 55 2001./I. 3 18 70 /mjesec a (MΩ) b a – odabrani vremenski intervali koji uključuju i različite klimatske uvjete kroz godinu b – krug uz ispitivanje otpora izolacije kontinuiranim naponom prolongiran za sanaciju IV. ZAKLJUČAK Razvijenim inteligentnim sustavom, (IS), koji se koristi u programima edukacije na TVZ, kako u izbornom kolegiju tako i za stjecanje licence aerodromskih specijalista na održavanju svjetlosne signalizacije, dobiveni su konkretni parametri koji upućuju na karakteristike i efikasnosti pojedinih podsustava. Između ostalih, implementirani modularni sustav za nadzor stanja izolacije serijskih strujnih krugova pridonosi podizanju kvalitete izolacije. Formiranim bazama znanja i podataka o stanju izolacije složeni su algoritmi za predviđanje mogućih kvarova ili za odgađanje sanacije zbog poboljšanja koje je uzrokovano primjenom novih metoda ispitivanja. Samim tim se postiže racionalnije održavanje uz visoku pogonsku pouzdanost. Kandidati uključeni u specijalističke edukacije i studenti izbornog kolegija kroz IS uče i svojim ga 1492 znanjem, kako onim empirijskim tako i onim iz obrade pretraga, nadograđuju. Stečena znanja kao kompetencije educiranim specijalistima pomažu u kreiranju planova održavanja. ZAHVALA Za kompletno opremanje laboratorija serijskim strujnim krugom ALS, koji je korišten kao IS i u ovom radu, zahvaljujemo se svojem sponzoru¹, TRANSCON ELECTRONIC SYSTEMS, spol. s r.o., Kvapilova 2133, 738 01 Frýdek-Místek, CZ,, www.transcon.eu LITERATURA [1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10] [11] [12] [13] [14] [15] [16] [17] [18] Z. Balaž, A. Franić, N. Mihelčić, “Tehnička strana opremljenosti Zračne luke Zagreb za uvođenje kategorije CAT IIIB“, 17. skup o prometnim sustavima Automatizacija u prometu, Osijek Budimpešta, 1997. Z. Balaž, “Primjena računala u procesu održavanja manevarskih površina zračne luke – Programi za građevinsko i elektro održavanje“, Stručni skup ISEP 98, Elektrotehnička zveza Slovenije, 1998. Z. Balaž, “Analiza registriranih poremećaja u radu sustava svjetlosne signalizacije na Zračnoj luci Zagreb - Sicomos“, Elaborat br. 10028/01 - Aeroing d.o.o., Zagreb, 2001. Z. Balaž, “Expertiza specijalističkih sustava u funkciji sigurnosti zračne plovidbe na Zračnoj luci Mostar i prijedlog rješenja za unaprijeđenje”, Studija br. 10056/01 - Aeroing d.o.o., Zagreb, 2001. Narodne novine RH, “Pravilnik o stručnom osposobljavanju zaposlenika i drugih ugovornih djelatnika aerodroma, pružatelja zemaljskih usluga i korisnika usluga aerodroma koji samostalno obavljaju zemaljske usluge“, NN br. 7/13, Zagreb, 2013. Z. Balaž, “Priručnik za osposobljavanje djelatnika koji na zračnim lukama obavljaju specijalistička održavanja“, TVZ, Centar cjeloživotnog obrazovanja, Zagreb, 2013. Z. Balaž, “Predavanja iz kolegija Umjetna inteligencija – Ekspertni sustavi”, TVZ, Elektrotehnički odjel, III. Semestar specijalističkog studija, Zagreb, akademska godina 2013/14. W.E. Deming, “Quality, productivity and competitive position” MA MIT Center for Advanced Engineering Study, 1982. Z. Balaž, K. Meštrović, “Učenje i poučavanje iz umjetne inteligencije”, rad predan za Polytechnic & Design, Vol. 2, No.2, TVZ, Zagreb, 2014. S. Zuboff, “In the adge oft he smart machine: The future of work and power,” New York, Basic Books, 1988. ICAO -Annex 14, Volume I, “Aerodrome design and operations”, 4th Edition, Montreal, 2004. G. Figal, “Smisao razumijevanja”, Matica Hrvtska, Biblioteka Parnas, Prevela, Darija Domić, Priredio Damir Barbarić, Tisak Targa, Zagreb, 1997. H-G. Gadamer, “Nasljeđe Europe”, Matica Hrvtska, Biblioteka Parnas, Preveo Kiril Miladinov, Priredio Damir Barbarić, Tisak Targa, Zagreb, 1997. Z. Balaž, “Upgrading of Airport at Nafoora Field – Arabian Gulf Oil Company”, Benghazi, Lybia, Aeroing d.o.o./SINIT Rovigo, Italy, 2002. ICAO Journal, “PMS/ATM Systems Implementation”, Montreal, 6-24. December, 1993. Narodne novine RH, „Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila otpora izolacije”, NN br. 81/02, Zagreb 2002. G. Bijelić, D. Jakušić, T. Fruk, “ Inteligentni sustav za obradu rezultata mjerenja otpora izolacije”, Seminarski rad iz kolegija Umjetna inteligencija – Ekspertni sustavi”, TVZ, Elektrotehnički odjel, III. Semestar specijalističkog studija, Zagreb, akademska godina 2013/14. Z. Balaž, “Analiza rezultata ispitivanja stanja otpora izolacije serijskih strujnih krugova Aerodroma Brač, Zračne luke Zagreb i Airport Nafoora”, No: F-68/02, Aeroing d.o.o., Zagreb, 2002. MIPRO 2014/CIS
© Copyright 2024 Paperzz
