ULAZNE JEDINICE

ULAZNI UREĐAJI
ULAZNI UREĐAJI



Pod ulaznim ureĎajima računara
podrazumijevaju se svi oni sklopovi i
ureĎaji koji omogućavaju unos podataka
ili programa iz okoline u računar.
Podaci u okolini računala, kao npr. zvuk, slika,
pokret, temperatura, itd., gotovo uvijek su u
obliku nepogodnom za direktan unos u
računar.
Te podatke treba prikladnim uređajima i njima
prigrađenim sklopovima pretvoriti u oblik
električnih digitalnih impulsa prihvatljivih
računaru.

Ulazni uređaji se mogu podijeliti u
dvije osnovne grupe:


na ulazne uređaje koje služe za predaju
podataka računaru posredstvom i pod
direktnim djelovanjem čovjeka,
i na uređaje koje služe za predaju
podataka računaru iz okoline bez
djelovanja čovjeka.


UreĎaji iz prve grupe, u koju spadaju npr.
tastatura (tipkovnica), miš, grafička tabla, itd.,
svojom su građom i načinom djelovanja
prilagođene jednostavnoj ljudskoj upotrebi.
Čovjek svojim djelovanjem na takve
naprave (pokretom ili glasom) predaje
željene podatke računaru.
UreĎaji iz druge grupe, među koje spadaju
npr. magnetni diskovi i trake, graĎene su za
djelotvorno pretvaranje i predaju
podataka iz okoline računaru bez
posredstva čovjeka.
Tastatura - Tipkovnica



(engl, Keyboard) jedna je od najstarijih i
najčešće korištenih ulaznih jedinica
računara. Naslijeđene od mehaničkih pisaćih
mašina, tastatura se odlikuju relativno
jednostavnom i jeftinom građom. Unos
podataka u računar pomoću tastature je lak, a
upotreba jednostavna.
Tastatura je posebno pogodna i za sada
nezamjenjiva za unos teksta.
Broj tipki kreće se od 40 do preko 100 , ovisno
o modelu i proizvođaču (najčešće 102 ili
105).


Istovremeno se može koristiti i po
dvije tipke istovremenim pritiskom,
čime možemo dobiti i znakove koji
nisu prisutni na tastaturi a
pripadaju mogućem skupu znakova
(najčešće 256).
Neke od tipki imaju posebno značenje i
upotrebu.
Miš (Mouse)


je nakon tastature najčešće
upotrebljavan ulazni ureĎaj. Za
razliku od tastature, miš ne služi unosu
teksta već spada u tzv. pokazne
naprave.
Pomicanjem miša po podlozi obično se
vrši pomicanje pokazivača na zaslonu, a
pritiskom na jedan od tastera na
gornjem dijelu miša daje se određena
naredba računaru.

Postoje tri vrste:
 elektromehanički miš
(rasprostranjeniji zbog
jednostavnosti i cijene)
 optički miš (kvalitetniji,
nešto skuplji), može se
koristiti bez podloge.
 bežični miš (bežična
komunikacija miša i
računara, po načinu rada
može biti optički ili el.
mehanički)
Metode za
pozicioniranje:


Mehanička – sa
lopticom i 2
valjka (za X i Y
osu)
Optička – sa ili
bez posebne
podloge (mouse
pad-a)
Veza sa
računarom može
da bude:




Žična (sa
kablom)
Infra crvenom
vezom (IR Port)
Blutooth vezom
Radio vezom
Pomična kuglica (Trackball)



Djeluje na sličan način kao i
miš, a izgleda kao naopako
okrenuti miš. Primjenjuje se za
iste poslove kao i miš, no zbog
svoje višestruko veće cijene
zastupljen je najčešće kod
laptopa.
Miš ili pomična kuglica najčešće se
povezuju s računarom preko
serijskih vrata s 9 nožica.
Ređi način je priključenje miša na
poseban sabirnički sklop.
Grafička tabla

Služi za unos grafike u računaru.
Pokazne naprave s kojima se
krećemo po tabli mogu biti:


u obliku olovke,
u obliku miša.
Igraća palica, palica za upravljanje (Joystick)


U počecima služila za
unos iste vrste
podataka kao i miš.
Danas im je
primjena ograničena
uglavnom na igre.
Monitor osjetljiv na dodir (Touch Screen)


Je monitor koji ima
sposobnost otkriti
položaj na kojem je
dodirnut.
Najčešće se postavlja
na javna i prometna
mjesta kao dio
informacijskog pulta.
(Nema potrebe za tastaturom
i mišem koji su lako
pokvarljivi, otuđivi i teži za
upravljanje).
Sklopovi za raspoznavanje govora
(Speech Recognition Device)


omogućavaju pretvaranje govora u
digitalne podatke razumljive računaru.
Osrednja pouzdanost, visoka cijena i
zahtijevaju snažan računar.
Skener (Scanner)



je ulazna jedinica računara namijenjena
direktnom unosu crteža i slika s papira u
računar. Slika koju se želi unijeti u računar,
osvjetljava se ugrađenim izvorom svjetla.
Zrake svjetla odbijene od površine slike
dovode se sočivu (leću) i ogledalu za
pretvaranje svjetla u električnu struju.
Očitavanje skenera, koja se izražava u
broju tačaka po jedinici dužine, kreće se
od 200 dpi (Dots Per Inch - točaka po inchu)
do 4800 dpi.
S obzirom na mogućnost očitavanja boja slike
postoje skeneri:



koji mogu očitati samo crno bijelu sliku
koji mogu očitati 16 ili 256 razina sivog
koji očitavaju sliku u boji


S računarom se povezuju posredstvom
posebnog sklopa (kartice) koji se
ugrađuje u računar, ili preko USB-a.
S obzirom na način očitavanja slike
postoje tri grupe:

ručni skener: Tipična širina očitavanja je
oko 10 cm(od 200 dpi do 800 dpi). Osjetljivi
su na pravac kretanja i brzinu pokretanja,
tako da nisu pogodni za profesionalnu
upotrebu.


stoni skener s pokretnim papirom
(Sheet Feed Scanner). Širina očitavanja je
tipično oko 21 cm (8 incha), tako da u
jednom prolazu može očitati papir veličine
A4. Sistemsko sočivo miruje a papir se
pomiče.
stoni skener s mirujućim papirom
(Flatbed Scanner). Papir miruje a sistemsko
sočivo se pomiče. Prednost mu je
mogućnost preslikavanja slika iz knjiga,
raznih publikacija, itd. Postiže najbolje
očitavanje: 600, 800, 1200, 2400 dpi, .....
Čitač bar koda (Bar Code Reader)


Sastoji se od izvora svjetla koji
osvjetljava bar kod, osjetila koji
pretvara odbijenu zraku u električne
impulse i elektroničkog sklopa koji te
impulse pretvara u oblik prihvatljiv
računaru.
Vrste:



čitač bar koda u obliku olovke
čitač bar koda u obliku pištolja
laserski čitač bar koda najbolja je i
najskuplja varijanta čitača. Očitava oznaku
s udaljenosti do 50 cm.
A/D pretvarač (Analog to Digital Converter)


Služi za pretvaranje analognih
veličina iz okoline u digitalne
veličine prihvatljive računaru.
(Npr. temperatura, pomak, pritisak,
govor,...)
Kamera (foto i video)

Razvojem digitalnih foto aparata
stvorena je mogućnost povezivanja
ovog ureĎaja i računara prenosom
slika pomoću:




disketa
memorijskih kartica
fleš memorija
direktno (USB, FW ili bežičnom vezom)
Memorijska
kartica

Digitalne video kamere povezane sa
računarom omogućavaju:



Nadgledanje i upravljanje nekim
procesom rada (i na mestima gdje je
opasno za ljude)
Sigurnosni nadzor
Video conferencing preko Interneta

Download Report