OPIS KOLEGIJA (preddiplomski studij)
Naziv kolegija
Kod
FFLAB101
kolegija
Studijski program
Godina
I.
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
6
1.
po
30+30+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
(A)
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Jelena Ostojić, asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Poznavanje pravila klasičnog i tradicionalnog izgovora i naglaska.
Ciljevi kolegija:
Poznavanje i praktična primjena osnova fonologije i dijela morfologije
latinskog jezika koji se odnosi na imenice, pridjeve, zamjenice i
brojeve. Sposobnost prevođenja jednostavnih latinskih tekstova.
Student će moći:
Ishodi učenja
- pravilno izgovarati služeći se klasičnim i tradicionalnim latinskim
(opće i specifične
izgovorom,
kompetencije):
- razlikovati osnovne gramatičke kategorije (imenice, pridjevi,
zamjenice i brojevi),
- primjenjivati gramatička pravila latinskog jezika u obostranom
prevođenju,
- koristiti se lingvističkom terminologijom,
- analizirati osnovne sintagmatske odnose rečenica i rečeničnih
dijelova,
- opisivati određene događaje služeći se osnovnim usvojenim
vokabularom,
- detaljno analizirati promjenjivost riječi i morfologiju.
Latinska morfologija. Gramatičke kategorije. Izgovor. Glasovi i
Sadržaj
silabusa/izvedbenog glasovne promjene. Vrste riječi – promjenjive i nepromjenjive. Osnove
i nastavci. Deklinacija imenica, pridjeva, zamjenica. Brojevi. Prezent
plana (ukratko):
glagola. Utvrđivanje i proširivanje znanja o morfologiji imenica
(tvorba i deklinacija), pridjeva (tvorba, deklinacija i komparacija),
zamjenica (tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) te brojeva
(tvorba, deklinacija i osobitosti u upotrebi) u latinskom jeziku
klasičnog perioda, usporedo s radom na odabranim, manje zahtjevnim
tekstovima Cezara i Livija (uvježbavanje prijevodnih strategija te
gramatička analiza teksta s posebnim naglaskom na gore spomenute
gramatičke segmente). Uvježbavanje izgovora i naglaska prema
Latinski jezik 1
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
pravilima o naglasku u latinskom jeziku klasičnog razdoblja, kao i
upoznavanje s pravilima tzv. tradicionalnog izgovora.
seminari
Predavanja
vježbe
samostalni
zadatci
terenska
Ostalo
nastava
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Pisati tjedne zadaće.
- Pisati kolokvije.
- Polagati pismeni ispit.
- Polagati usmeni ispit.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
Esej
usmeni ispit
pismeni ispit
kontinuirana
(označiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
konzultacije
mentorski rad
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranost tijekom 60
2
Max 10%
nastave
Samostalni zadatci i
45
1.5
Max 20%
tjedne zadaće
Kolokviji i priprema
45
1.5
Max 40%
za kontinuiranu
provjeru znanja
Završni pismeni ispit 45*
1.5*
Max 40%*
Završni usmeni ispit
30
1
Max 30%
Dodatna pojašnjenja:
*Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom
pismenom ispitu.
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.
Usmeni dio ispita podrazumijeva sadržaj pismenog dijela ispita (praktična primjena znanja iz
gramatike) te opširnije poznavanje teorije i gramatičkih pravila.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Kolokviji (ili završni pismeni ispit) se ocjenjuju na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 85% do 87% = do 8% ocjene
od 88% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 93% = do 24% ocjene
od 94% do 96% = do 32% ocjene
od 97% do 100% = do 40% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Elementa Latina, Školska
knjiga, Zagreb, 1995. (str. 5.-13., 90.-120.)
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.
izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 15.-76.)
- KNEZOVIĆ, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, Školska knjiga, 2001.,
(str. 3.-69.)
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Dopunska
- Cezar, De bello Gallico,
literatura:
>>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html<<
- Livije, Ab Urbe condita,
>>http://www.thelatinlibrary.com/liv.html<<
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
Dodatne
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
informacije o
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
kolegiju
opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz
svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Izgovor i naglasak
I.
Kratki opis: Tumačenje tradicionalnog i klasičnog izgovora, pravila
naglašavanja.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
Naslov: Prva deklinacija i prva konjugacija
II.
Kratki opis: Nastavci prve deklinacije, nastavci za prezent akt. prve
konjugacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
gramatika
Naslov: Druga deklinacija i druga konjugacija
Kratki opis: Nastavci druge deklinacije, nastavci za prezent akt. druge
konjugacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
Naslov: Pridjevi prve i druge deklinacije
Kratki opis: Deklinacija i završetci pridjeva prve i druge deklinacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
Naslov: Suglasničke osnove treće deklinacije i treća konjugacija
Kratki opis: Nastavci treće deklinacije suglasničkih osnova, nastavci za prezent
a. treće konjugacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
Naslov: Osnove na –i i četvrta konjugacija
Kratki opis: Nastavci osnova na –i treće deklinacije, nastavci za prezent akt.
četvrte konjugacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
Naslov: Pridjevi treće deklinacije
Kratki opis: Deklinacija i završetci pridjeva treće deklinacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
Naslov: Četvrta deklinacija
Kratki opis: Nastavci četvrte deklinacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
Naslov: Peta deklinacija
Kratki opis: Nastavci pete deklinacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
Naslov: Komparacija pridjeva
Kratki opis: Nastavci za tvorbu komparativa i superlativa pridjeva.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
Naslov: Prilozi
Kratki opis: Tvorba i komparacija priloga.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
Naslov: Osobna zamjenica i osobna povratna zamjenica
Kratki opis: Deklinacija i upotreba osobnih i osobne povratne zamjenice.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
Naslov: Posvojne zamjenice, povratno-posvojna zamjenica, pokazne zamjenice
Kratki opis: Deklinacija i upotreba posvojnih, povratno-posvojne i pokaznih
zamjenica.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
XIV.
XV.
Naslov: Odnosne zamjenice i zamjenički pridjevi
Kratki opis: Deklinacija i upotreba odnosnih zamjenica i zamjeničkih pridjeva.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
Naslov: Brojevi
Kratki opis: Vrste brojeva, deklinacija i upotreba brojeva.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika
Naziv kolegija
Kod
FFLAB102
kolegija
Studijski program
Godina
I.
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
3
1.
po
15+0+15
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
(A)
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Jelena Ostojić, asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Upoznavanje osnovnih činjenica i uzusa u struci, razvijanje osjećaja za
Ciljevi kolegija:
granice sa srodnim strukama, usvajanje stručne terminologije.
Poznavanje specifičnosti rimskog podrijetla, rimskog ustava, državnog
uređenja, običaja, vjerovanja, mjernih jedinica te svakodnevice.
Poznavanje i primjena latinskih poslovica - selektirano prema strukama
(filozofija, medicina, pravo, opće).
Student će moći:
Ishodi učenja
- prepoznavati osnovne činjenice vezane za predmet koji studira
(opće i specifične
(povijest, srodne discipline, stručna terminologija),
kompetencije):
- definirati i analizirati sve specifičnosti kulture Rimljana,
- definirati cursus honorum,
- argumentirati utjecaj rimske kulture na razvoj europske kulture
općenito,
- vrednovati jezičnu i kulturnu baštinu rimskog naroda,
- opisivati osnovne karakteristike rimske civilizacije,
- razlikovati konkretne građevine na Forumu.
Povijest struke, srodne discipline, uže discipline latinskog jezika,
Sadržaj
silabusa/izvedbenog indoeuropski jezici, kultura Rimljana. Magistrature. Rimski bogovi.
Vojska.
plana (ukratko):
Uvod u studij latinskog jezika 1
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Studentske obveze Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
predavanja
vježbe
seminari
samostalni
zadatci
terenska
ostalo
nastava
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Napisati seminarski rad i izložiti ga.
- Polagati pismeni ispit.
praktični rad
pohađanje
aktivnosti
u seminarski
nastave
nastavi
rad
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
provjera znanja
konzultacije
mentorski rad
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranosti
30
1
Max 10%
tijekom nastave
Seminarski rad
30
1
Max 30%
(pismeni i usmeni)
Završni pismeni ispit 30
1
Max 60%
Dodatna pojašnjenja:
Aktivno sudjelovanje studenta na predavanjima potaknuto je pravovremenom podjelom tema
seminarskih radova i termina za izlaganje seminarskog rada.
Seminarski rad student piše pod metorstvom nositelja kolegija, a izlaže pred asistentom i
ostalim studentima.
Uspješno napisan i obranjen seminarski rad uvjet je za izlazak na završni pismeni ispit.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.
9% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne
pogreške.
12% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne
pogreške.
15% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskoga rada
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
3% = Rad je pročitan.
6% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.
9% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.
15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 12% ocjene
od 61% do 70% = do 24% ocjene
od 71% do 80% = do 36% ocjene
od 81% do 90% = do 48% ocjene
od 91% do 100% = do 60% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina, Kr. Hrv.-Slav.-Dal.
Zemaljska vlada, Zagreb, 1900. (Dio o rimskim starinama: str. 105.186.)
- ŠREPEL, Milivoj, Rimske starine, Kr. Hrv.-Slav.-Dal. Zemaljska
vlada, Zagreb, 1900. (203. str.)
- HORNBLOWER, Simon; SPAWFORTH, Antony i EIDINOW,
Dopunska
Esther (ur.), The Oxford Classical Dictionary, 4th edition, Oxford
literatura:
University Press, Oxford, 2012.
- IRMSCHER, J., Praktische Einfurung in das Studium der
Altertumswissenschaften, Deutscher Verlag der Wissenschaften,
Berlin, 1954.
- KROLL, W., Geschichte der klassichen Philologie, Berlin und
Leipzig, W. de Gruyter et co., Berlin, 1919.
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama, pisanje i
Dodatne
izlaganje seminarskog rada, studiranje zadane literature te polaganje
informacije o
ispita. Pohađanje nastave te pisanje i obrana seminarskog rada su
kolegiju
obvezni. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Podrijetlo rimskog naroda
I.
Kratki opis: Podjela i karakteristike italskih plemena. Mjesto u indoeuropskoj
skupini naroda.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
Naslov: Povijest rimskog ustava
II.
Kratki opis: Pregled povijesti rimskog ustava: kraljevstvo, republika, carstvo.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
Naslov: Struktura rimskog ustava
III.
Kratki opis: Podjela građana na staleže s opisom njihovih prava i dužnosti.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
Naslov: Narodne skupštine
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratki opis: Podjela, karakteristike i značenje pojedinih narodnih skupština.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
Naslov: Senat
Kratki opis: Karakteristike, značenje i ovlasti senata kroz rimsku povijest.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
Naslov: Magistratura
Kratki opis: Pojam, značenje i podjela magistratura prema različitim
kriterijima.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
Naslov: Redovite magistrature
Kratki opis: Karakteristike konzula, pretora, cenzora, pučkih tribuna, edila i
kvestora.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
Naslov: Izvanredne magistrature
Kratki opis: Karakteristike diktatora, interrexa, gradskog prefekta.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
Naslov: Uprava Italije i provincija
Kratki opis: Karakteristike i značajke gradskih općina i provincija.
Literatura:
- ŠREPEL, M., Rimske starine, MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina
Naslov: Sudstvo i financije
Kratki opis: Povijesni razvoj i struktura sustava sudstva i rimskih financija.
Literatura:
- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina
Naslov: Ratne starine
Kratki opis: Sastav vojske, vojne reforme, vojni činovi, oružje i oprema, načini
borbe.
Literatura:
- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina
Naslov: Privatne starine
Kratki opis: Opis rimske kuće, rimska odjeća, sklapanje braka, svakodnevica,
pokopi.
Literatura:
- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina
Naslov: Novci, mjere i dioba vremena
Kratki opis: Sustav rimskih mjera za količinu i vrijeme. Opis rimskog
kalendara.
Literatura:
- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina
Naslov: Vjerske starine
Kratki opis: Rimski bogovi. Svećenički redovi. Bogoslužni obredi.
Literatura:
- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina
Naslov: Robovi
Kratki opis: Položaj rimskih robova. Ustanci robova. Gladijatorske igre.
Literatura:
- ŠREPEL, M.: Rimske starine, MUSIĆ, A.: Nacrt grčkih i rimskih starina
Naziv kolegija
Osnove grčkog jezika 1
Kod
FFLAB103
kolegija
Studijski program
Godina
I.
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
3
1.
po
15+15+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
(B1)
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti i Arheologije
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Josip Grubeša, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Poznavanje alfabeta. Poznavanje i praktična primjena osnova
Ciljevi kolegija:
starogrčke gramatike i sposobnost služenja rječnikom grčkog jezika i
prevođenja jednostavnih grčkih tekstova.
Student će moći:
Ishodi učenja
- definirati osnovnu gramatičku strukturu grčkog jezika,
(opće i specifične
- služiti se alfabetom,
kompetencije):
- analizirati deklinacijski sustav grčkog jezika (imenice i pridjevi – prvi
dio),
- usporediti karakteristike i univerzalije grčkog i latinskog gramatičkog
sustava,
- nastaviti samostalno učenje grčkog jezika.
Starogrčka morfologija. Gramatičke kategorije. Izgovor. Glasovi i
Sadržaj
silabusa/izvedbenog glasovne promjene. Vrste riječi – promjenjive i nepromjenjive. Osnove
i nastavci. Deklinacija imenica. Prezent aktivni, pasivni i medijalni.
plana (ukratko):
seminari
Način izvođenja
predavanja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
tiskom)
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
nastava
Napomene:
Kolegij je prilagođen početnicima, bez ikakvog predznanja iz grčkog
jezika te se inzistira na temeljitom usvajanju gradiva, a ne isključivo na
količini prijeđenog gradiva. Time se student osposobljuje za daljnje
samostalno učenje grčkog jezika, prema svojim sklonostima,
mogućnostima i potrebama.
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Pisati tjedne zadaće.
- Polagati usmeni ispit.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
pismeni ispit
esej
usmeni ispit
kontinuirana
(označiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranosti
30
1
Max 10%
tijekom nastave
Samostani zadatci,
30
1
Max 20%
tjedne zadaće i
priprema za
predavanja
Završni usmeni ispit
30
1
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
Završni ispit je predviđen samo kao usmeni, zbog specifičnosti kolegija te potrebe da student
pokaže svoje znanje izgovora i naglaska grčkog jezika, pored znanja iz gramatike predviđene
kolegijem.
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.
Potiče se samostalni rad studenata te prevođenje lakših tekstova.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - MUSIĆ, August, Gramatika grčkoga jezika, Školska knjiga, Zagreb,
1961. (str. 1.-45.)
- SABADOŠ, D., SIRONIĆ, M., ZMAJLOVIĆ, Z., Grčka vježbenica,
Školska knjiga, Zagreb, 1988. (str. 3.-9., 71.-81.)
Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Dopunska
literatura:
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
Dodatne
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
informacije o
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
kolegiju
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Grčki jezik i njegova narječja
I.
Kratki opis: Podjela i karakteristike grčkih narječja.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica;
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Grčki alfabet
II.
Kratki opis: Karakteristike alfabeta. Izgovor. Pismo. Glasovni znaci.
Literatura:
SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica;
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Naglasni sustav - 1. dio
III.
Kratki opis: Nazivi i podjela naglasaka u grčkom jeziku.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica;
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Naglasni sustav - 2. dio
IV.
Kratki opis: Karakteristike i pravila naglašavanja u grčkom jeziku.
Literatura:
SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica;
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Prezent akt.
V.
Kratki opis: Nastavci za prezent akt.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica;
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: A-deklinacija - 1. dio
VI.
Kratki opis: Imenice ženskog roda na α purum.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica;
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: A-deklinacija - 2. dio
VII.
Kratki opis: Imenice ženskog roda na η.
MUSIĆ,
MUSIĆ,
MUSIĆ,
MUSIĆ,
MUSIĆ,
MUSIĆ,
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica;
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: A-deklinacija - 3. dio
Kratki opis: Imenice ženskog roda na α purum i impurum.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica;
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: A-deklinacija - 4. dio
Kratki opis: Imenice muškog roda na –ας.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica;
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: A-deklinacija - 5. dio
Kratki opis: Imenice muškog roda na –ης.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica;
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Stegnuta A-deklinacija
Kratki opis: Nastavci stegnute a-deklinacije.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ,
Grčka vježbenica;
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: O-deklinacija - 1. dio
Kratki opis: Nastavci imenica muškog roda O-deklinacije.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica;
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: O-deklinacija - 2. dio
Kratki opis: Nastavci imenica ženskog roda O-deklinacije.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica;
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: O-deklinacija - 3. dio
Kratki opis: Nastavci imenica srednjeg roda O-deklinacije.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ,
Grčka vježbenica;
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Pridjevi A i O-deklinacije
Kratki opis: Nastavci i dekliniranje pridjeva A i O-deklinacije.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka vježbenica;
Gramatika grčkoga jezika
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
Filozofija jezika
Preddiplomski studij
Kod
kolegija
Godina
studija
MUSIĆ,
MUSIĆ,
MUSIĆ,
MUSIĆ,
MUSIĆ,
MUSIĆ,
MUSIĆ,
MUSIĆ,
MUSIĆ,
FFFIB519
III.
ECTS vrijednost
boda:
3
Status kolegija:
izborni Preduvjeti: (B1)
studenti Filozofije i Latinskog
jezika i rimske književnosti
Pristup kolegiju:
Semestar
1./5.
Broj sati
po
semestru
(p+s+v)
Usporedni uvjeti:
30+0+0
-
Vrijeme
prema
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Ivica Musić, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected] 036/355-424
Upoznati poglede na ustroj i funkcije jezika iz triju perspektiva –
Ciljevi kolegija:
znanstvene (strukturalna i generativna lingvistika), analitičke i
refleksivne ili spekulativne.
Razumijevanje razlika i srodnosti navedenih pristupa te povezanost
Ishodi učenja
znanstvenih pristupa s estetičkom problematikom, ukorijenjenost
(opće i specifične
analitičkog pristupa u logičkoj problematici te moguće premošćivanje
kompetencije):
analitičkog i refleksivno-spekulativnog pristupa u hermeneutici.
- Riječi i značenja kod Platona i Aristotela.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog - Strukturalna teorija jezika – F. De Saussure i sljedbenici.
- Korištenje strukturalnog pristupa jeziku u različitim antropološkim
plana (ukratko):
teorijama.
- Generativno-transformacijska teorija jezika N.A. Chomskog – razvoj,
polemika s behaviorističkom teorijom i humanistička kritika američke
politike.
- G. Frege – problemi zasnivanja matematike i njihovi filozofijski
refleksi.
- L. Wittgenstein – radikalizacija i kritika Fregeove i Russellove
baštine.
- J.L. Austin, J.R.Searle, H.P. Grice i teorija govornih čina.
- Grananje analitičkih pristupa jeziku (Quine, Kripke, Dummett,
Davidson).
- Spekulativni (refleksivni) pogledi na jezik – a) Gramatika Port
Royala, Leibniz, b) J.G. Hamann, J.G. Herder i W. Von Humboldt.
- Nietzsche, Jaspers i Cassirer o jeziku.
- Američki 'humboldtovci' i teorija jezične relativnosti.
- Heideggerovo transcendentalno mišljenje jezika.
vježbe
seminari
Način izvođenja
predavanja
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
tiskom)
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
nastava
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze
- Napisati seminarski rad i izložiti ga.
- Usmeni ispit.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
pismeni ispit
kontinuirana
esej
usmeni ispit
(označiti masnim
provjera znanja
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Pohađanje i aktivno
30
1
Max 20%
sudjelovanje na
nastavi
Samostalni zadatci
15
0,5
Max 20%
Završni ispit (usmeni) 45
1.5
Min 60%
Dodatna pojašnjenja:
Prisutnost na predavanju bodovat će se na sljedeći način
manje od 75% dolazaka = 0% ocjene
od 76% do 80% = do 4% ocjene
od 81% do 85% = do 8% ocjene
od 86% do 90% = do 12% ocjene
od 91% do 95% = do 16% ocjene
od 96% do 100% = do 20% ocjene
Završni ispit (usmeni) se ocjenjuje ovako:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 12% ocjene
od 61% do 70% = do 24% ocjene
od 71% do 80% = do 36% ocjene
od 81% do 90% = do 48% ocjene
od 91% do 100% = do 60% ocjene
Obvezna literatura: - MARTINICH, A. P. (ed.), The Philosophy of Language, Oxford
University Press, New York, 1996, str. 85.-292.
- ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta), Mostar, 2011., str. 1.-117.
- AUSTIN, J. L., How to Do Things with Words, Oxford University
Dopunska
Press, Oxford, 1962.
literatura:
- CASSIRER, E., Prilozi filozofiji jezika, Matica hrvatska, Zagreb,
2000.
- ČOMSKI, N. A., Gramatika i um, Nolit, Beograd, 1972.
- DAVIDSON, D., Istraživanja o istini i interpretaciji, Demetra,
Zagreb, 2000.
- DE SAUSSURE, F., Tečaj opće lingvistike, Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, Zagreb, 2000.
- DEVITT, M. i STERELNY, K., Jezik i stvarnost, Matica hrvatska,
Zagreb, 2002.
- ECO, U., Semiotics and the Philosophy of Language, Indiana
University Press, Bloomington, 1986.
- FREGE, G., Osnove aritmetike i drugi spisi, Kruzak, Zagreb, 1995.
- GADAMER, H. G., Čitanka, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.
- HALE, B. i WRIGHT, C. (ur.), A Companion to the Philosophy of
Language, Blackwell Publishers, Oxford, 1999.
- HEIDEGGER, M., Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed,
Zagreb, 1996.
- HERDER, J. G., Rasprava o podrijetlu jezika, Demetra, Zagreb,
2005.
- KRIPKE, S., Imenovanje i nužnost, Kruzak, Zagreb, 1997.
Dodatne
informacije o
kolegiju
- LAKOFF, G., i JOHNSON, M., Metaphors we live by, University of
Chicago Press, Chicago, 2003.
- MACAN, I., Wittgensteinova teorija značenja, Hrvatsko filozofsko
društvo, Zagreb, 1996.
- MIŠĆEVIĆ, N., Filozofija jezika, Jesenski i Turk, Zagreb, 2003.
- QUINE, W. V. O., Riječ i predmet, Kruzak, Zagreb, 1999.
- VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku, Dnevnik, Novi
Sad, 1988.
- VUČKOVIĆ, A., Dimenzija slušanja u Bitku i vremenu Martina
Heideggera, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1993.
- WITTGENSTEIN, L., Filozofijska istraživanja, Nakladni zavod
Globus, Zagreb, 1998.
- WITTGENSTEIN, L., Tractatus logico-philosophicus, Veselin
Masleša, Sarajevo,1987.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Uvodno razmatranje
I.
Kratki opis: Što zapravo znači jezični obrat ('linguistic turn')?
Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta)
Naslov: Platon o imenima
II.
Kratki opis: Dvojbe glede konvencionnalnih i prirodnih crta jezika.
Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta)
Naslov: Od imena prema znaku
III.
Kratki opis: Aristotel, stoici i Augustin otvaraju sustavna pitanja jezičnih
elemenata.
Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta), ECO, U., Semiotics and the
Philosophy of Language
Naslov: Jezikoslovna znanost i filozofija jezika
IV.
Kratki opis: Strukturalna lingvistika važan je izvor za filozofsku antropologiju.
Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta), DE SAUSSUSRE, F., Tečaj
opće lingvistike
Naslov: Generativna lingvistika i pitanja uma
V.
Kratki opis: N. A. Chomsky otvorio je brojna pitanja svojim poimanjem naravi
jezika.
Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta), ČOMSKI, N. A, Gramatika
i um
Naslov: Problemi utemeljenja matematike - izazov filozofiji jezika
VI.
Kratki opis: G. Frege je iz matematičke logike organski ušao u filozofiju
jezika.
Literatura: MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language; FREGE, G.
Osnove aritmetike i drugi spisi
Naslov: Rana filozofija Wittgensteina
VII.
Kratki opis: Wittgenstein pod utjcajem Fregea i Russella razvija svoju
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
monosemičku filozofiju.
Literatura: WITTGENSTEIN, L., Tractatus logico-philosophicus
Naslov: Wittgeinsteinova kasnija filozofija jezika
Kratki opis: Jezik se sagledava u okviru životnih oblika.
Literatura: WITTGENSTEIN, L., Filozofijska istraživanja; MARTINICH,
A.P. (ur.), The Philosophy of Language
Naslov: Govorni čini - govorne radnje
Kratki opis: J. L. Austin odupire se svođenju jezične stvarnosti na znanstvene
iskaze.
Literatura: AUSTIN, J.L., How to Do things with Words; MARTINICH, A.P.
(ur.), The Philosophy of Language
Naslov: Intencija i konvencija u govornim radnjama
Kratki opis: J. R. Searle i H. P. Grice ukazuju na sustavne aspekte govornih
radnji.
Literatura: MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language
Naslov: Značenje i istina
Kratki opis: Na tragu Fregeovih pitanja, pitanje istine ima iznimno značajnu
ulogu.
Literatura: HALE, B., WRIGHT, C., A Companion to the Philosophy of
Language
Naslov: Jezik i komunikacija
Kratki opis: W. Von Humboldt stvorio je dragocjenu vezu između znanosti i
filozofije jezika.
Literatura: VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku; ŠOLJIĆ, A.,
Filozofija jezika (skripta)
Naslov: Jezik i izraz
Kratki opis: Osoba, narod i čovječanstvo u filozofiji jezika W. Von
Humboldta.
Literatura: VON HUMBOLDT, W., Uvod u delo o kavi jeziku; ŠOLJIĆ, A.,
Filozofija jezika (skripta)
Naslov: Jezik i politika
Kratki opis: Šifre i maske političkoga govora.
Literatura: ŠOLJIĆ, A., Filozofija jezika (skripta)
Naslov: Metaforičnost u jeziku
Kratki opis: Metaforičnost je bitno obilježje jezika, osobito religijskoga
govora.
Literatura: LAKOFF, G. & JOHNSON, M., Metaphors we live by;
MARTINICH, A.P. (ur.), The Philosophy of Language
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Kod
kolegija
Godina
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
Semestar
Broj sati
2
1.
po
semestru
(p+s+v)
izborni Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
Uvod u latinsku filologiju
FFLAB104
I.
15+0+15
-
Pristup kolegiju:
(B2)
studenti preddiplomskog studija
FF-a
Vrijeme
prema
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Jelena Ostojić, asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Kolegij daje uvid u klasičnu, a time i latinsku filologiju, definirajući je
Ciljevi kolegija:
kao humanističku disciplinu koja na osnovi pisanih tekstova proučava
najrazličitije vidove rimskog (a djelomično i grčkog) svijeta u antici.
Studenti se najprije upoznaju s osnovnim lingvističkim, povijesnim i
književno-teorijskim pojmovima, a zatim se različiti aspekti rimske
civilizacije (jezik, umjetnost, književnost, filozofija, povijest, itd.)
obrađuju na sačuvanim (pretežno književnim) tekstovima. Žanrovski
pristup tekstovima omogućava pregledni uvid u osnovne autore i djela
s kojima će se student tijekom studija susretati, a jednako tako ga
upoznaje i s različitim disciplinama na kojima se filologija temelji.
Student će se upoznati s različitim žanrovima antičkog, prvenstveno
Ishodi učenja
rimskog svijeta.
(opće i specifične
Nakon polaganja ispita student će:
kompetencije):
- znati čime se bavi filologija kao i koje su specifičnosti latinske
filologije,
- moći prepoznati osnovne književne žanrove prema formi i sadržaju i
nabrojati njihove osnovne karakteristike,
- nabrojati glavne predstavnike književnih žanrova i njihova djela,
- smjestiti autore u društveno-povijesni kontekst.
Klasifikacija književnosti. Specifičnosti latinske filologije. Žanrovska
Sadržaj
silabusa/izvedbenog podjela.
plana (ukratko):
seminari
Način izvođenja
predavanja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
tiskom)
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
nastava
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Polagati pismeni ispit.
seminarski rad praktični rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
(označiti masnim
provjera znanja
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
Angažiranosti
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
30
1
10%
tijekom nastave
Samostalni zadatci i
15
0.5
20%
tjedne zadaće
Završni ispit
15
0.5
70%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14%ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - VRATOVIĆ, V., „Rimska književnost“ u: Povijest svjetske
književnosti 2 (ur. V. Vratović), Zagreb, 1977. (str. 189.-312.)
- materijali podijeljeni na satovima kolegija
- BITI, Vladimir, Pojmovnik suvremene književne teorije i kulturne
Dopunska
teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice)
literatura:
- Helenizam i rimska republika (3. knjiga), Biblioteka Povijest
Jutarnjeg lista, Zagreb, 2007. (pregled povijesti nastanka Rima i
Rimske Republike ili bilo koji drugi povijesni pregled za to razdoblje)
- Leksikon antičkih autora (ur. D. Škiljan), Matica hrvatska, Zagreb,
1996. (odabrani autori)
- Leksikon antičkih termina (ur. D. Škiljan), Antibarbarus, Zagreb,
2003. (odabrani termini)
- MATASOVIĆ, Ranko, Kratka poredbenopovijesna gramatika
latinskog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
- MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina (reprint), Ex libris,
Zagreb, 2002.
- Rimsko Carstvo (4. knjiga), Biblioteka Povijest Jutarnjeg lista,
Zagreb, 2007. (pregled povijesti Rimskog Carstva ili bilo koji drugi
povijesni pregled za to razdoblje)
Dodatne
informacije o
kolegiju
- SOLAR, Milivoj, Teorija književnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
- ZAMAROVSKY, Vojtech, Bogovi i junaci antičkih mitova,
ArTresor, Zagreb, 2004. (ili bilo koji drugi mitološki priručnik)
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz
svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 30%), stoga
je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju bodova.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Što je filologija? Značenje latinskog jezika.
I.
Kratki opis: Specifičnosti latinske filologije.
Literatura: Leksikon antičkih termina; SOLAR, Teorija književnosti
Naslov: Izvori za proučavanje povijesti latinskog jezika
II.
Kratki opis: Zašto i kako proučavamo povijest latinskog jezika?
Literatura: MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina
Naslov: Usporedna kronologija – povijest i književnost
III.
Kratki opis: Od osnutka Rima do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Literatura: Leksikon antičkih pisaca
Naslov: Klasifikacija književnosti – problemi
IV.
Kratki opis: Zadatci i načela, pojam književne vrste, problem terminologije i
književnih rodova.
Literatura: SOLAR, Teorija književnosti
Naslov: Citati i žanrovi
V.
Kratki opis: Literarna topografija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
Naslov: Početci epike
VI.
Kratki opis: Mitološka epika / Ovidije / Mitologija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
Naslov: Osnovne karakteristike epa i epskog pjesništva
VII.
Kratki opis: Vergilije/ Augustovo doba – Pax Augusta.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
Naslov: Razvoj tragedije i komedije
VIII.
Kratki opis: Rimsko kazalište / Plaut i Terencije.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
Naslov: Rimska lirika
IX.
Kratki opis: Terminologija i predstavnici.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
Naslov: Antički roman
X.
Kratki opis: Petronije i Apulej / Osobine jezika.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
Naslov: Retorika
XI.
Kratki opis: Ciceron / Cursus honorum.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Rimska historiografija
Kratki opis: Predstavnici
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
Naslov: Marcijal i epigram
Kratki opis: Fenomen komičnog i smiješnog.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
Naslov: Treba li nam još filologija?
Kratki opis: Svrhovitost filologije
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
Naslov: Ponavljanje
Kratki opis: Priprema za završni ispit
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost
Naziv kolegija
Kod
FFLAB105
kolegija
Studijski program
Godina
I.
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
ECTS vrijednost
2
Semestar
1.
Broj sati
30+0+0
boda:
po
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni Preduvjeti: Usporedni uvjeti: (B2)
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti i Povijesti
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Upoznati studente s osnovnim pojmovima grčke kulture od mikenskog
Ciljevi kolegija:
do helenističkog razdoblja. Cilj je osvijestiti grčko nasljeđe i naglasiti
koliko su Grci pridonijeli europskoj kulturi.
Nakon položenog kolegija studenti će moći:
Ishodi učenja
- iznijeti pregled grčke povijesti,
(opće i specifične
- iznijeti pregled grčke filozofije,
kompetencije):
- iznijeti pregled grčke književnosti,
- analizirati grčke elemente u rimskoj kulturi, a osobito u književnosti,
religiji, umjetnosti i filozofiji,
- uspoređivati život Rimljana i Grka,
- razlikovati reference na grčku kulturu i grčke autore kojih u rimskoj
književnosti ima u izobilju,
- opisati ostatke grčke kulture nađene na području Hrvatske, gdje se
isprepliću s rimskim.
Kolegij obuhvaća razdoblja grčke povijesti, zemljopisni sadržaj Grčke,
Sadržaj
silabusa/izvedbenog glavne odlike mikenske kulture. Studenti se upoznaju s grčkim stilom
Grčka kultura i civilizacija
plana (ukratko):
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
odijevanja, uvjetima života jednog Grka, s grčkom religijom, grčkim
bogovima i svetkovinama. Pregled grčke filozofije. Posebna pozornost
dat će se pregledu grčke književnosti od Homera do helenističkog
doba, obrazovanju u antičkoj Grčkoj te pregledu znanosti, umjetnosti,
ekonomije i kolonizacije.
vježbe
seminari
predavanja
samostalni
zadatci
konzultacije
mentorski rad
terenska
nastava
ostalo
Napomene:
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Polagati pismeni ispit.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
(označiti masnim
provjera znanja
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranost
u 30
1
Max 10%
nastavi
Samostalni zadatci i
15
0.5
Max 20%
priprema za
predavanje
Završni ispit
15
0.5
Min 70%
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanje ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% riješenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4%ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14%ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:- - KALIN, Boris, Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996. (str.
76.-111.)
- - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971. (str.
58.-87., 135.-144., 188.-199.)
- - MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb,
2002. (dio o Grčkoj, str. 60.-95.)
- - ŽEPIĆ, Milan, Pregled grčke književnosti - od najstarijeg vremena
do konca drugog stoljeća poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.Dalm. zemaljske vlade, Zagreb, 1908. (87 str.)
- - LESKY, Albi, Povijest grčke književnosti, Golden marketing, Zagreb
Dopunska
2001. (poglavlja o Tukididu: 449.-456., Kalimahu, Teokritu i
literatura:
Apoloniju: 685.-719.)
- - BOARDMAN, J., GRIFFIN J., MURRAY, O., The Oxford History of
Greece & the Hellenistic World, Oxford University Press, Oxford,
New York, 1988.
- - DURANDO, Furio, Drevna Grčka, Mozaik knjiga, Zagreb, 1999.
- - FLACELIÈRE, Robert, Grčka u doba Perikla, Naprijed, Zagreb.
1979.
- - FRIEDEL, Egon, Povijest grčke kulture, Antibarbarus, Zagreb, 2001.
- JURIĆ, Ante, Grčka: od mitova do antičkih spomenika, Andromeda,
Rijeka, 2001. (obavezna poglavlja: „Zemljopisni prikaz Grčke“: 11.20.; od „Egejske kulture“ do „Rimskog razdoblja“, 24.-51.; „Povijest“,
54.-66.; „Drama“, 121.-126.; „Kreta“ i „Mikena“, 139.-152., 172.-204.;
„Atena“, 219.-242., 252.-267., 276.-311.; „Delfi“, 324.-358.;
„Epidaur“, 372.-387.; „Korint“, 397.-413.; „Olimpija“, 424.-453.;
„Sparta“ i „Sounion“, 468.-483.)
- - SIRONIĆ, Milivoj, Rasprave o helenskoj književnosti, Matica
hrvatska, Zagreb, 1995.
- - STRUVE, V.V., KALISTOV, D. P., Stara Grčka, Veselin Masleša,
Sarajevo, 1969.
Pohađanje nastave:
Dodatne
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
informacije o
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je
kolegiju
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju
bodova.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Izvori – neolitsko i rano brončano doba
I.
Kratki opis: Razdoblja grčke povijesti, njezin zemljopisni položaj, glavni centri.
Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Egeida u drugom tisućljeću
Kratki opis: Kreta u doba minojskih palača, Helada, dorska seoba i razmještaj
Grka.
Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani
Naslov: Razvitak društva u grčkom polisu
Kratki opis: Što određuje polis i razlike između polisa
Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani
Naslov: Grčko-perzijski ratovi i peloponeski ratovi
Kratki opis: Kratki prikaz grčko-perzijskih i peloponeskih ratova
Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani
Naslov: Makedonija
Kratki opis: Filip II. Aleksandar Veliki. Helenističke države i kultura.
Literatura: LISIČAR, Grci i Rimljani
Naslov: Grčka mitologija
Kratki opis: Nabraja se 12 glavnih božanstava s njihovim obilježjima
Literatura: MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina
Naslov: Kozmološko razdoblje grčke filozofije
Kratki opis: Miletska, pitagorejska, elejska škola. Heraklit. Atomisti.
Literatura: KALIN, Povijest filozofije
Naslov: Antropološko razdoblje grčke filozofije
Kratki opis: Sofisti. Sokrat. Kirenska i kinička škola.
Literatura: KALIN, Povijest filozofije
Naslov: Ontološko razdoblje grčke filozofije
Kratki opis: Platon i Aristotel.
Literatura: KALIN, Povijest filozofije
Naslov: Demosten
Kratki opis: Demostenov život.
Literatura: ŽEPIĆ, Pregled grčke književnosti
Naslov: Prva perioda grčke književnosti
Kratki opis: Grčki jezik i početci epskog i lirskog pjesništva.
Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke
književnosti
Naslov: Druga perioda grčke književnosti - epsko pjesništvo
Kratki opis: Heroički ep - Ilijada i Odiseja. Homer. Religiozno-didaktički ep.
Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke
književnosti
Naslov: Druga perioda grčke književnosti - lirsko pjesništvo
Kratki opis: Elegija. Jampska poezija. Popijevka. Korska lirika. Ditiramb.
Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke
književnosti
Naslov: Treća perioda grčke književnosti
Kratki opis: Trajanje i opće karakteristike. Razvitak tragedije. Komedija. Proza.
Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke
književnosti
Naslov: Četvrta perioda grčke književnosti
Kratki opis: Opće karakteristike i dioba. Aleksandrijsko doba. Rimsko doba.
Literatura: LESKY, Povijest grčke književnosti, ŽEPIĆ, Pregled grčke
književnosti
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Kod
kolegija
Engleski jezik 1
FFZA
B101
I.
Preddiplomski sveučilišni studij
2
Status kolegija:
Semestar
Godina
studija
1.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
Usporedni uvjeti:
15+15+0
izborni Preduvjeti: (D)
Pristup kolegiju:
studenti 1. godine nastavničkih
Vrijeme
prema
studija koji ne studiraju Engleski održavanja
rasporedu
jezik i književnost
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr.sc. Ivona Šetka Čilić, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi
navedenog
kolegija su:
Ciljevi kolegija:
- osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje pisanog i
govornog engleskog jezika,
- poučiti studente pravilnom korištenju gramatičkih konstrukcija
engleskog jezika,
- potaknuti studente na samostalno istraživanje i obogaćivanje rječnika
čitanjem i prevođenjem različitih vrsta tekstova na engleskom i
hrvatskom jeziku vezanim za struku.
Nakon odslušanog kolegija, studenti će moći/znati:
Ishodi učenja
- prepoznati i pravilno koristiti određene gramatičke konstrukcije
(opće i specifične
engleskog jezika,
kompetencije):
- samostalno čitati i prevoditi različite stručne tekstove na engleskom
jeziku,
- pisati razne vrste pisanih zadataka (poslovna i privatna pisma, zamolba,
zahtjev, prijava na natječaj, prijava na posao, itd),
- obogatiti rječnik čitanjem i prevođenjem različitih vrsta tekstova.
Gramatičke vježbe u kombinaciji s vježbama čitanja i prevođenja
Sadržaj
silabusa/izvedbenog tekstova izvan struke kao i stručnih tekstova. Predavanja se kombiniraju s
komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno sudjelovanje
plana (ukratko):
u raspravama i grupnom radu. Korištenje audio/video/web-materijala.
predavanja
seminari
Način izvođenja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
tiskom)
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
nastava
Napomene:
Studentske obveze
-
Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Napisati seminarski rad i izložiti ga.
Pisati domaće zadaće.
- Pisati kolokvije.
- Pisati test.
pohađanje
aktivnosti
u seminarski
nastave
nastavi
rad
usmeni ispit
kontinuirana
pismeni ispit
provjera znanja
praktični rad
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
esej
(označiti masnim
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranost u
30
1
20%
nastavi, aktivnost i
priprema za
predavanja
Kolokviji (2) ili
30
1
80%
završni pismeni ispit
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u
nastavi. Za ovu komponentu studenti će dobiti postotak (0-20%) proporcionalno zbroju
osvojenih bodova.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način (svaki kolokvij nosi 40% ukupne ocjene)
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 16% ocjene
od 61% do 70% = do 32% ocjene
od 71% do 80% = do 48% ocjene
od 81% do 90% = do 64% ocjene
od 91% do 100% = do 80% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 6.-67.)
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 8.-61.)
Dopunska
literatura:
Pohađanje nastave:
Dodatne
Studenti moraju pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom
informacije o
procesu. Toleriraju se 3 izostanka.
kolegiju
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Simple present tense, text: An identity card o fan English language
I.
Kratki opis: Obično sadašnje vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Present continuous tense, Simple present tense vs. Present continuous
II.
tense
Kratki opis: Sadašnje trajno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Simple past tense, text: Povratak u školske klupe
III.
Kratki opis: Prošlo završeno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Past continuous tense, Simple past tense vs. Past continuous tense
IV.
Kratki opis: Prošlo trajno vrijeme, tvorba, uporaba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Present perfect tense; text: Tea
V.
Kratki opis: Perfekt sadašnji, tvorba, uporaba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Present perfect continuous tense, Present perfect tense vs. Present
VI.
perfect continuous tense, Simple past tense vs. Present perfect tense
Kratki opis: Perfekt sadašnji, Perfekt sadašnji trajni, tvorba, uporaba,
usporedba
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Past perfect tense; text: Britanski i američki engleski
VII.
Kratki opis: Pluskvamperfekt, tvorba, uporaba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Past perfect continuous tense; Past perfect tense vs. Past perfect
VIII.
continuous tense; Simple past tense vs. Past perfect tense
Kratki opis: Pluskvam perfekt, Pluskvamperfeklt trajni, tvorba, uporaba,
usporedba
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Simple future tense; Going to future form; Simple present tense and
IX.
Present continuous tense for the future; text: Bristol
Kratki opis: Obično buduće vrijeme, Going to oblik, Obično sdašnje vrijeme i
''Sadašnje trajno vrijeme'' za budućnost, tvorba, uporaba, usporedba, prijevod
teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Prvi kolokvij
Kratki opis: Provjera znanja
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Future continuous tense; Future perfect tense; text: Thanksgiving day
Kratki opis: Buduće trajno vrijeme, Buduće završeno vrijeme, tvorba, uporaba,
usporedba, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Conditional sentences: zero type, first type; writing exercise: formal
vs. Informal letter
Kratki opis: Pogodbene rečenice: Nulti & Prvi tip, vježbe pisanja: formalno i
neformalno pismo
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Conditional sentences: second type, third type; writing exercise: a
description
Kratki opis: Pogodbene rečenice: Drugi i Treći tip, vježba pisanja: Opisivanje
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Making questions: Yes/No questions; Wh-questions
Kratki opis: Postavljanje pitanja: Da/Ne pitanja, Pitanja sa WH-riječima
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Revision: Tenses, conditional sentences, questions
Kratki opis: Ponavljanje: gl.vremena, pogodbene rečenice, pitanja
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Njemački jezik 1
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Pristup kolegiju:
Preddiplomski sveučilišni studij
2
Semestar
1.
Kod
kolegija
Godina
studija
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
student
ima
predznanje
izborni
njemačkog
Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
(D)
jezika na
razini
A1/A2
ZEROJ-a
studenti 1. semestra
Vrijeme
dvopredmetnih studija koji imaju
održavanja
predznanje njemačkog jezika, a ne nastave:
FFZAB102
I.
0+30+0
nema ih
prema
rasporedu
studiraju Njemački jezik i
književnost
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Senka Marinčić, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent
Magdalena Ramljak, v.asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Cilj kolegija je produbljivanje znanja stečenog u dosadašnjem
obrazovanju s naglaskom na sve četiri jezične vještine: čitanje, pisanje,
Ciljevi kolegija:
pričanje i slušanje. Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i
interpretaciju tekstova koji se bave temama iz njihove svakodnevice,
ali i tekstovima koji obrađuju tematiku njihovog studija.
Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini A2/B1 prema
Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se
Ishodi učenja
studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u zemljama
(opće i specifične
njemačkog govornog područja, kako bi mogli razumjeti i razmijeniti
kompetencije):
informacije o poznatim i uobičajenim stvarima (o sebi, obitelji, studiju,
hobiju, poslu i sl.).
Spoznaje o načinu života i kulturnim prilikama u zemljama njemačkog
govornog područja.
Ponavljanje i dodatno uvježbavanje osnovnih gramatičkih struktura u
njemačkom jeziku; ponavljanje osnovnog (već usvojenog) vokabulara;
Sadržaj
silabusa/izvedbenog razvijanje komunikacijskih vještina (predstavljanje, pozdravljanje,
telefonski razgovor, „small talk“ i sl.); upoznavanje s osnovnim
plana (ukratko):
podatcima o zemljama njemačkog govornog područja (položaj, ustroj
države, povijest) kao i položaj unutar Europske unije. Razvijanje
pismene kompetencije u njemačkom jeziku (pisanje eseja na zadanu
temu, pisanje kraćih komentara, priopćenja i sl.).
samostalni
predavanja
seminari
vježbe
Način izvođenja
zadatci
nastave
terenska
(označiti masnim
mentorski rad
ostalo
konzultacije
nastava
tiskom)
Sudjelovanje u nastavi, koje uključuje nazočnost, aktivnost i izradu
domaćih uradaka, čini 10% cjelokupnog ispita.
Studentske obveze
Uspjeh se u svim segmentima izražava postotcima.
Student ne može dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od
navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispitu.
Nastavnik zadržava pravo osloboditi određene studente pismenog ili
eventualno usmenog dijela ispita.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
seminarski rad praktični rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
kontinuirana
(označiti masnim
esej
usmeni ispit
pismeni ispit
provjera
tiskom)
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
Sudjelovanje
na 30
1
Min 10%
nastavi
Kolokviji i priprema 15
0,5
Max 40%
za kontinuiranu
provjeru znanja
ILI*
Završni pismeni ispit
Završni usmeni ispit
15
0,5
Min 50%
Dodatna pojašnjenja:
Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su prethodno dužni (tijekom nastave) ostvariti
minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konačnu
ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, i angažiranost tijekom nastave.
*U ovom primjeru kolokviji su alternativa završnom pismenom ispitu, tako da u konačan
zbroj ulaze ili kolokviji ili završni pismeni ispit, a ne oboje.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 10% ocjene
od 61% do 70% = do 20% ocjene
od 71% do 80% = do 30% ocjene
od 81% do 90% = do 40% ocjene
od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 90 − 100% 5 (izvrstan)
B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar)
C = 70 − 79,9% 3 (dobar)
D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan)
E = 50 − 59,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung. Ismaning: Hueber
Verlag, 2010.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben
und Telefonieren. Ismaning: Max Hueber Verlag, 2003.
- KUHNE, Berthold, Grundwissen Deutschland, kurze Texte und
Übungen. München: Iudicium Verlag, 2003. (odabrani tekstovi)
- Stručni materijali i aktualni tekstovi iz njemačkih tiskovina i s
interneta.
- DREYER-SCHMITT, Lehr-und Übungsbuch der deutschen
Dopunska
literatura:
Dodatne
informacije o
kolegiju
Grammatik, München: Hueber Verlag, 2007.
- JAKIĆ – HURM, Hrvatsko-njemački rječnik, Školska knjiga,
Zagreb, 2004.
- JAKIĆ – HURM, Njemačko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb,
2004.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Upoznavanje s programom kolegija. Mali kviz o Njemačkoj, Austriji i
I.
Švicarskoj.
Kratki opis: Upoznavanje s metodama učenja stranog jezika. Utvrđivanje
studentskih obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta, izražavanje
mišljenja i iskustava na njemačkom jeziku. Ponavljanje osnova njemačke
gramatike.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature.
Naslov: Upoznavanje i predstavljanje sebe i drugih. Intervju.
II.
Kratki opis: Analiza teksta i razgovor u skupinama. Razumijevanje i vođenje
razgovora. Predstavljanje sebe i drugih osoba. Dijalozi iz svakodnevice.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature.
Naslov: Moj dan i moj radni tjedan
III.
Kratki opis: Razumijevanje i vođenje razgovora. Predstavljanje sebe i drugih
osoba. Dijalozi iz svakodnevice.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
Naslov: 1. zadaća (15 minuta); Gradovi i pokrajine Njemačke
IV.
Kratki opis: Njemačka: povijest, geografija, politički sustav, državni simboli.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
Naslov: Gradovi i pokrajine Austrije i Švicarske
V.
Kratki opis: Austrija i Švicarska: povijest, geografija, politički sustav, državni
simboli.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
Naslov: Čovjek i društvo
VI.
Kratki opis: Čovjek i društvo. Izražavanje želja, davanje savjeta, prihvaćanje i
odbijanje prijedloga.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
Naslov: 2. zadaća (15 minuta); Čitanje i razgovor na zadanu temu
VII.
Kratki opis: Pismena zadaća iz do sada obrađenog gradiva.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
Naslov: Poslovna komunikacija
VIII.
Kratki opis: Osnove i pravila poslovnog komuniciranja. Vokabular vezan za
pisane i elektronske medije, usmenu i pismenu komunikaciju.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
Naslov: Moj grad i država
IX.
Kratki opis: Predstavljanje svoga grada i znamenitosti jednog grada i države.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naziv kolegija
Naslov: 3. zadaća (25 minuta); Europska unija
Kratki opis: Osnovni podatci vezani za Europsku uniju.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
Naslov: Umjetnost zemalja njemačkog govornog područja
Kratki opis: Važnije osobe iz povijesti umjetnosti zemalja njemačkog
govornog područja.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
Naslov: Rad na tekstu, pismeno izražavanje
Kratki opis: Razumijevanje čitanja i pismeno izražavanje na razini A2/B1.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
Naslov: Razumijevanje slušanja i usmeno izražavanje
Kratki opis: Razumijevanje slušanja i usmeno izražavanje na razini A2/B1.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
Naslov: 4. zadaća (20 minuta): Ljudi u Njemačkoj (Austriji i Švicarskoj)
Kratki opis: Zemlja s puno lica, specijaliteti, obitelj, školstvo.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit
Kratki opis: Ponavljanje do sada usvojenih znanja; predispit.
Literatura: odabrana poglavlja iz obvezne literature
Kod
FFLAB206
kolegija
Studijski program
Godina
I.
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati po
boda:
6
2.
semestru
30+30+0
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti: položen Usporedni
(A)
kolegij uvjeti:
Latinski
jezik 1
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i
Vrijeme
prema rasporedu
rimske književnosti
održavanja
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent
Jelena Ostojić, asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona [email protected]
Temeljito poznavanje glagolskog sustava latinskog jezika.
Ciljevi kolegija:
Osposobljavanje studenata za samostalnije snalaženje na latinskom
tekstu. Povećanje kapaciteta i kvalitete prevođenja s latinskog na
hrvatski jezik. Stvaranje temelja za složenije analize sintaktičkih i
stilskih struktura na višim godinama studija.
Student će moći:
Ishodi učenja
- napraviti morfološku analizu riječi,
(opće i specifične
- analizirati i pojasniti konjugacijski sustav latinskog jezika,
kompetencije):
Latinski jezik 2
- prepoznati, tvoriti i koristiti glagolske oblike (vremena, načine,
imena),
- samostalno prevoditi lakši tekst na latinskom jeziku,
- definirati verba anomala,
- usporediti glagolska imena hrvatskog i latinskog jezika.
Utvrđivanje i proširivanje znanja o morfologiji glagola (tvorba
Sadržaj
silabusa/izvedbenog glagolskih oblika, upotreba vremena i načina, osobitosti glagolskih
imena) u latinskom jeziku klasičnog perioda, usporedno s radom na
plana (ukratko):
odabranim, manje zahtjevnim tekstovima Cezara i Livija (uvježbavanje
prijevodnih strategija te gramatička analiza teksta s posebnim
naglaskom na gore spomenute gramatičke segmente).
seminari
Način izvođenja
predavanja
vježbe
samostalni zadatci
nastave
(označiti masnim
mentorski rad terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Pisati tjedne zadaće.
- Pisati kolokvije.
- Polagati pismeni ispit.
- Polagati usmeni ispit.
praktični rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u seminarski
rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
pismeni ispit kontinuirana esej
(označiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI
UDIO U ECTS- UDIO U OCJENI
STUDENTA
(PROCJENA)
u
Angažiranost tijekom 60
2
Max 10%
nastave
Samostalni zadatci i
45
1.5
Max 20%
tjedne zadaće
Kolokviji i priprema
45
1.5
Max 40%
za kontinuiranu
provjeru znanja
Završni pismeni ispit
45*
1.5*
Max 40%*
Završni usmeni ispit
30
1
Max 30%
Dodatna pojašnjenja:
*Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom
pismenom ispitu.
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.
Usmeni dio ispita podrazumijeva sadržaj pismenog dijela ispita (praktična primjena znanja iz
gramatike) te opširnije poznavanje teorije i gramatičkih pravila.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Kolokviji (ili završni pismeni ispit) ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 85% do 87% = do 8% ocjene
od 88% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 93% = do 24% ocjene
od 94% do 96% = do 32% ocjene
od 97% do 100% = do 40% ocjene
Završni usmeni ispit se ocjenjuje na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Elementa Latina, Školska
knjiga, Zagreb, 1995. (str. 13.-21., 121.-152.)
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.
izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 78.-148.)
- KNEZOVIĆ, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, Školska knjiga, 2001.,
(str.70.-153.)
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Dopunska
- Cezar, De bello Gallico,
literatura:
>>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html<<
- Livije, Ab Urbe condita,
>>http://www.thelatinlibrary.com/liv.html<<
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
Dodatne
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
informacije o
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
kolegiju
opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz
svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Ind. imperfekta akt. Glagoli 3. konjugacije na –io.
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
Kratki opis: Nastavci ind. imperfekta akt. Prezent i imperfekt glagola na –io.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
Naslov: Futur 1. akt.
Kratki opis: Tvorba i nastavci futura 1. akt.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
Naslov: Ind. perfekta akt.
Kratki opis: Tvorba perfektne osnove. Nastavci za ind. perfekta akt.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
Naslov: Ind. pluskvamperfekta akt. I futur 2. akt.
Kratki opis: Tvorba i nastavci ind. pluskvamperfekta akt. i futura 2. akt.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
Naslov: Imperativ 1. i 2.
Kratki opis: Tvorba i značenje imperativa 1. i 2. za sve konjugacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
Naslov: Glagol esse i njegove složenice
Kratki opis: Tvorba oblika glagola esse te tvorba i značenje njegovih složenica.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
Naslov: Ind. prezenta pas. Ind. imperfekta i futur 1. pas.
Kratki opis: Tvorba i nastavci prezenta pas., ind. imperfekta i futura 1. pas.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
Naslov: Ind. perfekta, pluskvamperfekta i futur 2. pas.
Kratki opis: Tvorba participske osnove i njezinih pasivnih vremena.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
Naslov: Konjunktiv prezenta i imperfekta akt.
Kratki opis: Tvorba, nastavci i značenje konjunktiva prezenta i imperfekta akt.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
Naslov: Konjunktiv perfekta i pluskvamperfekta akt.
Kratki opis: Tvorba, nastavci i značenje konjunktiva perfekta i
pluskvamperfekta akt.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
Naslov: Konjunktivni oblici u pasivu
Kratki opis: Tvorba, nastavci i značenje konj. prezenta, imperfekta, perfekta i
pluskv.p. pas.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
Naslov: Participi i Infinitivi
Kratki opis: Podjela, tvorba, deklinacija i značenje participa i infinitiva
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa Latina; Latinska
gramatika.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Verba deponentia i semideponentia
Kratki opis: Tvorba vremena i karakteristike deponentnih
glagola.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa
gramatika.
Naslov: Osobitosti u rodu i oblicima imenica
Kratki opis: Izuzetci u rodu i deklinacijama.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa
gramatika.
Naslov: Verba anomala
Kratki opis: Nepravilni glagoli u latinskom jeziku.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Elementa
gramatika.
Naziv kolegija
i semideponentnih
Latina; Latinska
Latina; Latinska
Latina; Latinska
Kod
FFLAB207
kolegija
Studijski program
Godina
I.
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
3
2.
po
15+0+15
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti: položen
Usporedni uvjeti:
(A)
kolegij
Uvod u
studij
latinskog
jezika 1
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Jelena Ostojić, asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Upoznavanje osnovnih činjenica i događaja iz rimske povijesti.
Ciljevi kolegija:
Prepoznavanje uzročno-posljedičnih veza između povijesnih događaja i
razvoja rimske kulture i književnosti.
Student će moći:
Ishodi učenja
- utvrditi kronološki tijek rimske povijesti kao dio tijeka opće svjetske
(opće i specifične
povijesti,
kompetencije):
- utvrditi kronološki tijek rimske povijesti kao jedinstvene cjeline,
- definirati i analizirati utjecaj rimske povijesti na povijest našeg
naroda.
Legenda i znanost o Rimu, ključni događaji rimske povijesti, ključne
Sadržaj
silabusa/izvedbenog osobe rimske povijesti, kronologija rimskih careva, pad Zapadnog
Uvod u studij latinskog jezika 2
plana (ukratko):
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Rimskog Carstva.
vježbe
predavanja
Napomene:
Studentske obveze -
mentorski rad
konzultacije
seminari
samostalni
zadatci
terenska
nastava
ostalo
-
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Napisati seminarski rad i izložiti ga.
- Polagati pismeni ispit.
praktični rad
pohađanje
aktivnosti
u seminarski
nastave
nastavi
rad
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
provjera znanja
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranosti
30
1
Max 10%
tijekom nastave
Seminarski rad
30
1
Max 30%
(pismeni i usmeni)
Završni pismeni ispit 30
1
Max 60%
Dodatna pojašnjenja:
Aktivno sudjelovanje studenta na predavanjima potaknuto je pravovremenom podjelom tema
seminarskih radova i termina za izlaganje seminarskog rada.
Seminarski rad student piše pod metorstvom nositelja kolegija, a izlaže pred asistentom i
ostalim studentima.
Uspješno napisan i obranjen seminarski rad uvjet je za izlazak na završni pismeni ispit.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.
9% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne
pogreške.
12% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne
pogreške.
15% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskoga rada
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
3% = Rad je pročitan.
6% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.
9% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.
15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 12% ocjene
od 61% do 70% = do 24% ocjene
od 71% do 80% = do 36% ocjene
od 81% do 90% = do 48% ocjene
od 91% do 100% = do 60% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971. (str.
241.-515.)
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
- BUBANJ-VALENTIĆ, D., ZOVKO, T., Povijest 1, ŠN, Mostar,
Dopunska
2005.
literatura:
- HORNBLOWER, S., SPAWFORTH, A., i EIDINOW, E., (ur.), The
Oxford Classical Dictionary, 4th edition, Oxford University Press,
Oxford, 2012.
- IRMSCHER, J., Praktische Einfurung in das Studium der
Altertumswissenschaften, Deutscher Verlag der Wissenschaften,
Berlin, 1954.
- MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina, Kr. Hrv.-Slav.-Dal.
Zemaljska vlada, Zagreb, 1900. (dio o rimskim starinama: str. 105.186.)
- ŠREPEL, Milivoj, Rimske starine, Kr. Hrv.-Slav.-Dal. Zemaljska
vlada, Zagreb, 1900.
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
Dodatne
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
informacije o
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
kolegiju
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Apeninski poluotok i njegovi stanovnici
I.
Kratki opis: Zemljopisna obilježja. Plemena. Etrurska vladavina. Lacij i Latini.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
Naslov: Početci i uspon Rima
II.
Kratki opis: Legenda i povijest o osnutku grada. Doba kraljeva. Pokorenje
Lacija.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Ustrojstvo Rimske Republike
Kratki opis: Staleške borbe za magistrature.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
Naslov: Punski ratovi - 1. Dio
Kratki opis: Prvi punski rat. Rimsko osvajanje Zapada. Hanibalovi pothvati.
Literatura: - LISIČAR, Petar: Grci i Rimljani
Naslov: Punski ratovi - 2. Dio
Kratki opis: Drugi punski rat. Rimsko osvajanje Istoka. Treći punski rat.
Literatura: - LISIČAR, Petar: Grci i Rimljani
Naslov: Uspon Rima
Kratki opis: Organizacija države, općina, provincija, vlasti. Helenizacija Rima.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
Naslov: Društvene suprotnosti i sukobi
Kratki opis: Reforme braće Grakho. Reforme Gaja Marija. Saveznički i
građanski rat.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
Naslov: Doba građanskih ratova
Kratki opis: Spartakov ustanak. Pompej i Kras. Osvajanja u Maloj Aziji.
Katilina.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
Naslov: Prvi trijumvirat
Kratki opis: Cezar u Galiji. Drugi građanski rat. Cezar kao imperator.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
Naslov: Drugi trijumvirat
Kratki opis: Okolnosti drugog trijumvirata. Propadanje starih vrijednosti. Kraj
Republike.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
Naslov: Prvi poznati narodi na tlu Hrvatske i BiH potkraj Rimske Republike
Kratki opis: Ilirska i keltska plemena. Utjecaj Grka. Kraljica Teuta. Ratovi s
Rimljanima.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
Naslov: Doba Rimskog Carstva
Kratki opis: Car August. Zlatno doba Carstva. Procvat književnosti i
graditeljstva.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
Naslov: Doba uspona Carstva – prva dva stoljeća
Kratki opis: Augustovi nasljednici: Tiberije, Kaligula, Neron, Flavijevci,
Trajan, M. Aurelije.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
Naslov: Kasno doba Carstva
Kratki opis: Širenje kršćanstva u Carstvu i Iliriku. Vojna anarhija. Dioklecijan i
Konstantin.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
Naslov: Nazadovanje i pad Rimskog Carstva
Kratki opis: Barbarizacija. Podjela Carstva. Seoba i provale naroda. Pad
Carstva.
Literatura: - LISIČAR, Petar, Grci i Rimljani
Naziv kolegija
Osnove grčkog jezika 2
Kod
FFLAB208
kolegija
Studijski program
Godina
I.
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
3
2.
po
15+15+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni Preduvjeti: položen
Usporedni uvjeti:
(B1)
kolegij
Osnove
grčkog
jezika 1
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Josip Grubeša, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Poznavanje i praktična primjena osnova starogrčke gramatike,
Ciljevi kolegija:
sposobnost služenja rječnikom i prevođenja jednostavnih grčkih
tekstova.
Student će moći:
Ishodi učenja
- definirati osnovnu gramatičku strukturu grčkog jezika,
(opće i specifične
- služiti se alfabetom,
kompetencije):
- analizirati deklinacijski sustav grčkog jezika (imenice i pridjevi –
drugi dio),
- uporediti karakteristike i univerzalije grčkog i latinskog gramatičkog
sustava,
- nastaviti samostalno učenje grčkog jezika.
Starogrčka morfologija. Gramatičke kategorije. Izgovor. Glasovi i
Sadržaj
silabusa/izvedbenog glasovne promjene. Vrste riječi – promjenjive i nepromjenjive. Osnove
i nastavci. Deklinacija imenica. Prezent aktivni, pasivni i medijalni.
plana (ukratko):
seminari
Način izvođenja
predavanja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
tiskom)
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
nastava
Napomene:
Kolegij je prilagođen početnicima, bez ikakvog predznanja iz grčkog
jezika, te se inzistira na temeljitom usvajanju gradiva, a ne isključivo
na količini prijeđenog gradiva. Time se student osposobljuje za daljnje
samostalno učenje grčkog jezika, prema svojim sklonostima,
mogućnostima i potrebama.
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Pisati tjedne zadaće.
-
- Polagati usmeni ispit.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
pismeni ispit
esej
usmeni ispit
kontinuirana
(označiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranosti
30
1
Max 10%
tijekom nastave
Samostani zadatci,
30
1
Max 20%
tjedne zadaće i
priprema za
predavanja
Završni usmeni ispit
30
1
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
Završni ispit predviđen je samo kao usmeni, zbog specifičnosti kolegija te potrebe da student
pokaže svoje znanje izgovora i naglaska grčkog jezika, pored znanja iz gramatike predviđene
kolegijem.
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.
Potiče se samostalni rad studenata te prevođenje lakših tekstova.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
Dopunska
literatura:
Dodatne
informacije o
kolegiju
- MUSIĆ, August, Gramatika grčkoga jezika, Školska knjiga, Zagreb,
1961. (str. 25.-49.)
- SABADOŠ, Dionizije; SIRONIĆ, Milivoj; ZMAJLOVIĆ, Zvonimir,
Grčka vježbenica, Školska knjiga, Zagreb, 1988. (str. 10.-19., 82.-96.)
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Stegnuta O-deklinacija
I.
Kratki opis: Nastavci stegnute O-deklinacije.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Atička deklinacija
II.
Kratki opis: Karakteristike i nastavci atičke deklinacije.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Konsonantska deklinacija - 1. Dio
III.
Kratki opis: Osnove na grlene i usnene suglasnike.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Konsonantska deklinacija - 2. Dio
IV.
Kratki opis: Osnove na zubne i nosne suglasnike.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Konsonantska deklinacija - 3. Dio
V.
Kratki opis: Osnove na tekuće suglasnike.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Konsonantska deklinacija - 4. Dio
VI.
Kratki opis: Osnove na –ες.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Konsonantska deklinacija - 5. Dio
VII.
Kratki opis: Osnove na –ας.
Literatura:
vježbenica;
MUSIĆ,
vježbenica;
MUSIĆ,
vježbenica;
MUSIĆ,
vježbenica;
MUSIĆ,
vježbenica;
MUSIĆ,
vježbenica;
MUSIĆ,
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Vokalske osnove – 1. Dio
Kratki opis: Osnove na ι i ε.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Vokalske osnove – 2. Dio
Kratki opis: Osnove na υ i ε.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Vokalske osnove – 3. Dio
Kratki opis: Osnove na υ.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Vokalske osnove – 4. Dio
Kratki opis: Osnove na dvoglasnike.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Dodatci deklinaciji imenica
Kratki opis: Dualni oblici. Nastavci nalik na padežne.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Pridjevi konsonantske deklinacije - 1. dio
Kratki opis: Pridjevi trojakog završetka.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka
Gramatika grčkoga jezika.
Naslov: Pridjevi konsonantske deklinacije - 2. dio
Kratki opis: Pridjevi dvojakog završetka.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka
Gramatika grčkoga jezika
Naslov: Pridjevi konsonantske deklinacije - 3. dio
Kratki opis: Pridjevi s osobitom deklinacijom.
Literatura:
- SABADOŠ, SIRONIĆ, ZMAJLOVIĆ, Grčka
Gramatika grčkoga jezika
Naziv kolegija
Postanak i razvoj kršćanstva
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
Preddiplomski sveučilišni studij
Semestar
vježbenica;
MUSIĆ,
vježbenica;
MUSIĆ,
vježbenica;
MUSIĆ,
vježbenica;
MUSIĆ,
vježbenica;
MUSIĆ,
vježbenica;
MUSIĆ,
vježbenica;
MUSIĆ,
vježbenica;
MUSIĆ,
vježbenica;
MUSIĆ,
Kod
kolegija
Godina
studija
Broj sati
FFAB418D
II.
boda:
Status kolegija:
3
2./4.
po
semestru
(p+v+s)
Usporedni uvjeti:
15+0+15
Preduvjeti: izborni
nema ih
(B1)
Pristup kolegiju:
studenti dvopredmetnog Studija
Vrijeme
prema
arheologije (4. semestar) i
održavanja
rasporedu
latinskog jezika i rimske
nastave:
književnosti (2. semestar)
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Ante Uglešić, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prije i poslije predavanja (vanjski suradnik)
E-mail adresa i broj telefona: [email protected] 036/355-422
Asistent
dr. sc. Josipa Baraka-Perica
Kontakt sati/konzultacije:
prije i poslije predavanja (vanjski suradnik)
E-mail adresa i broj telefona
[email protected] 036/355-422
Razvijanje znanja o povijesnim početcima kršćanstva, njegovu širenju i
Ciljevi kolegija:
uzdizanju na rang državne rimske religije te sukobima unutar
kršćanstva ili prema drugim religijima.
Nakon svih ispunjenih obveza studenti će biti osposobljeni:
Ishodi učenja
- pratiti razvoj kršćanske civilizacije od njezina postanka i razvoja do
(opće i specifične
pape Grgura Velikog,
kompetencije):
- raspravljati o postanku i razvoju kršćanske materijalne kulture unutar
mediteranskog kulturnog kruga,
- raspravljati o razvoju arhitekture kršćanskih kultnih građevina te
različitih vidova starokršćanske umjetnosti (skulpturi, slikarstvu,
umjetničkom obrtu i dr.) i obrtništva (lončarstvo, staklarstvo,
kamenoklesarstvo, zlatarstvo i dr.),
- samostalno koristiti literaturu i samostalno pronaći informacije o
temama koje ih zanimaju,
- samostalno javno izlagati,
- samostalno pisati stručne radove.
Kolegij obrađuje povijesne početke kršćanstva od najstarijih vremena
Sadržaj
silabusa/izvedbenog (od rođenja Krista, njegova trogodišnjeg javnog djelovanja i smrti),
preko apostolskog vremena, poslijeapostolskog i otačkog razdoblja,
plana (ukratko):
razvoja u Palestini, širenja u i izvan Rimskog Carstva, progona
kršćana, prvih arheoloških potvrda, priznanja iz godina 311. i 313.,
Konstantinova favoriziranja kršćanstva i Teodozijeva uzdizanja na
rang državne religije godine 392., kršćanskog obračuna s poganstvom,
razvitka kršćanske civilizacije do oko 600. godine poslije Krista, tj. do
početaka ranog srednjeg vijeka. U tom razdoblju nastaju i konflikti
između poganstva i kršćanstva, a zatim i obrnuto, te sukobi unutar
kršćanske zajednice. Sukladno tomu zbivaju se i rascjepi najčešće u
svezi s tri Božje te dvije Kristove naravi. Posebna pozornost poklanja
se razvitku kršćanstva na području Ilirika, također od početaka do oko
600. godine. Dolje navedena literatura je početno čitanje za temeljno
poznavanje pitanja navedenih u programu. Literatura je zasnovana na
naslovima objavljenim na hrvatskom jeziku.
vježbe
samostalni
Način izvođenja
predavanja
seminari
zadatci
nastave
(označiti masnim
tiskom)
Studentske obveze
konzultacije
mentorski rad
terenska
nastava
ostalo
- Pohađanje nastave.
- Aktivno sudjelovanje u nastavi.
- Pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada.
- Polaganje završnog pismenog ispita.
- Polaganje završnog usmenog ispita.
praktični rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u seminarski
ocjenjivanje
nastave
nastavi
rad
studenta
kontinuirana
esej
usmeni ispit
pismeni ispit
(označiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Pohađanje nastave i 30
1
Max 20%
aktivnost u nastavi
Seminarski rad
15
0.5
Max 15%
Završni pismeni ispit 15
0.5
Max 15%
Završni usmeni ispit 30
1
Max 50%
ispit
Dodatna pojašnjenja:
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se uključuje u nastavni proces.
12% = Pripremljen/a je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/a.
20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
1.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom
planu.
4.5% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne
pogreške.
6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne
pogreške.
7.5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskog rada:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1.5% = Rad je pročitan.
3% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.
4.5% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
6% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.
7.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 3% ocjene
od 61% do 70% = do 6% ocjene
od 71% do 80% = do 9% ocjene
od 81% do 90% = do 12% ocjene
od 91% do 100% = do 15% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 10% ocjene
od 61% do 70% = do 20% ocjene
od 71% do 80% = do 30% ocjene
od 81% do 90% = do 40% ocjene
od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100%
ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9%
ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9%
ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9%
ocjene
Obvezna literatura: - BADURINA, A., Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike
zapadnog kršćanstva, Zagreb, 1990.
- Biblija - izvor religija i kultura, ed. Vesna Rapo, Zagreb, 1998.
- Biblijski priručnik, mala enciklopedija, Zagreb, 1989.
- BRATOŽ, R., „Le persecuzioni dei cristiai nella Dalmazia romana
sotto Diocleziano“, Acta symposii scientifici internationalis in
occasione MDCC anniversarii martyriis S. Domnii, Split, 2008, 41.-66.
- BULIĆ, F., „Mučenici Solinski, broj i stališ, godina i dan smrti
mučenika solinskih“, Bogoslovska smotra, god. X (1919), br. 1, 1.-26.
- BULIĆ, F., Po ruševinama stare Salone, Književni krug, Split, 1986.
- CAMBI, N., Antika, Ljevak, Zagreb, 2002., 215.-220.
- CAMBI, N., Sarkofag dobrog pastira, Arheološki muzej u Splitu,
Split, 1994.
- CHEVALIER, P., MARDEŠIĆ, J., „La ville de Salone dans
l'Antiquité tardive: déprise spatiale, mutations et renouveau de la
parure monumentale / Salona u kasnoj antici: prostorno smanjenje,
promjene i obnove monumentalnih gradskih zdanja“, Hortus artium
medievalium, 12 (2006), 55.-68.
- DODDS, E., Pogani i kršćani u epohi tjeskobe. Aspekti religioznog
iskustva od Marka Aurelija do Konstantina, Laus, Split, 1999.
- DYGGVE, E., Izabrani spisi, Književni krug, Split, 1989.
- DYGGVE, E., Povijest salonitanskog kršćanstva, Književni krug,
Split, 1996.
- FILORAMO, G., Storia del cristianesimo, Latenza, Roma-Bari,
2008.
- FIOCCHI NICOLAI, BISCONTI, MAZZOLENI, The Christian
Catacombs of Rome, Regensburg: Schnell & Steiner, Roma, 2002, str.
53.-59., sl. 53.
- FRANZEN, A., Pregled povijesti crkve, KS, Zagreb, 1983., str. 42.-
Dodatne
informacije
kolegiju
50.
- GABRIČEVIĆ, B., „Najstariji oratorij u Saloni“, Vjesnik za
arheologiju i historiju dalmatinsku, 77 (1984), str. 161.-174.
- HORN, S, Arheologija tumači Bibliju, Znaci vremena, Zagreb, 1984.
- JANSON, H. W., Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2005.
- JARAK, M., „Povijest starokršćanskih zajednica na tlu kontinentalne
Hrvatske“, DEMO, Ž. (ur.), Od nepobjedivog sunca do sunca pravde,
Arheološki muzej, Zagreb, 1994., str. 17.-41.
- JEDIN, H., Velika povijest crkve I, KS, Zagreb, 2001.
- KELLER, W., Povijest Židova od biblijskih vremena do stvaranja
Izraela, Naklada Naprijed, Zagreb, 1997.
- KRAUTHAJMER, R., Ranohrišćanska i vizantijska arhitektura,
Građevinska knjiga, Beograd, 2008.
- MIGOTTI, B., Arheološka građa iz ranokršćanskog razdoblja u
kontinentalnoj Hrvatskoj, DEMO, Ž. (ur.), Od nepobjedivog sunca do
sunca pravde, Arheološki muzej, Zagreb, 1994., str. 41.-70.
- MÜLLER, W.,VOGEL, G., Atlas arhitekture I-II, Golden marketing:
Institut građevinarstva, Zagreb, 1999.
- Opći religijski leksikon, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“,
Zagreb, 2002.
- PAVIĆ, J. – TENŠEK, T.Z., Patrologija, KS, Zagreb, 1993., str. 13.34.
- REBIĆ, A., Biblijske starine, KS, Zagreb, 1983.
- Suvremena katolička enciklopedija, Laus, Split, 1998.
- ŠONJE, A., „Arheološka istraživanja na području Eufrazijeve
bazilike“, Jadranski zbornik, sv. VII, 1966-69, str. 249. i dalje.
- ŠONJE, A., Predeufrazijevske bazilike u Poreču, Ogranak Matice
hrvatske: Zavičajni muzej Poreštine, Poreč, 1971.
- UGLEŠIĆ, A., Ranokršćanska arhitektura na području današnje
zadarske nadbiskupije, Filozofski fakultet u Zadru, Zadarska
nadbiskupija, Zadar, 2002., str. 12.
- VEŽIĆ, P., Rezultati istraživanja u prostoriji sakristije do katedrale u
Zadru, Diadora 12, Zadar, 1990., str. 301.-326.
- VEŽIĆ, P., „Starokršćanski sloj katedrale u Zadru“, Diadora, sv. 10,
Zadar, 1988., str. 165.-181.
- VEŽIĆ, P., Zadar na pragu kršćanstva – arhitektura ranoga
kršćanstva na zadarskom području, Arheološki muzej, Zadar, 2005.,
str. 30.-33.
- VEŽIĆ, P., „Zadar na pragu kršćanstva“, Diadora 15, Zadar, 1993.,
str. 29.-54.
- WEITZMANN, K., (ed.), Age of spirituality, Late antique and Early
Christian Art, Third to Seventh Century, Metropolitan Museum of Art,
New York, 1971.
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
o potrebno opravdati.
Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog
segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohađanje nastave
u konačnici važno u zbroju bodova.
Seminarski rad treba predati u pisanom obliku i usmeno izložiti do
kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko
literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
Kalendar nastave:
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Uvod u kolegij
I.
Kratki opis: Uvod.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema
predavanja
Naslov: Postanak i razvoj kršćanstva
II.
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema
predavanja
Naslov: Kršćani i rimsko duštvo
III.
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema
predavanja
Naslov: DOMUS ECCLESIAE – oratoriji
IV.
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema
predavanja
Naslov: Patrologija
V.
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema
predavanja
Naslov: Hagiografija
VI.
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema
predavanja
Naslov: Kult mučenika
VII.
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema
predavanja
Naslov: Pogrebni običaji u antici
VIII.
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema
predavanja
Naslov: Memoria Apostolorum
IX.
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema
predavanja
Naslov: Grob sv. Petra
X.
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema
predavanja
Naslov: Kršćanska groblja
XI.
Kratki opis: Pregled.
naputku profesora; bilješke s
naputku profesora; bilješke s
naputku profesora; bilješke s
naputku profesora; bilješke s
naputku profesora; bilješke s
naputku profesora; bilješke s
naputku profesora; bilješke s
naputku profesora; bilješke s
naputku profesora; bilješke s
naputku profesora; bilješke s
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naziv kolegija
Literatura: Izbor iz popisa literature
predavanja
Naslov: Katakombe I
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature
predavanja
Naslov: Katakombe II
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature
predavanja
Naslov: Salonitanska kršćanska groblja
Kratki opis: Pregled.
Literatura: Izbor iz popisa literature
predavanja
Naslov: Zaključna razmatranja
Kratki opis: Zaključak.
Literatura: Nema
prema naputku profesora; bilješke s
prema naputku profesora; bilješke s
prema naputku profesora; bilješke s
prema naputku profesora; bilješke s
Kod
FFLAB209
kolegija
Hrvatski krajevi u doba antike
Studijski program
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
I.
Ciklus
studija
ECTS vrijednost
2
Semestar
2.
Broj sati
15+0+15
boda:
po
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
izborni Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
(B2)
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Josip Grubeša, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s najstarijom prošlošću prostora
Ciljevi kolegija:
u kojemu se odvijala hrvatska povijest (od Drave do Jadrana i od Alpa
do Dunava, Drine i Drima). Studente se osobito upozorava na važnu
ulogu hrvatskoga prostora u europskoj (a time i svjetskoj)
starovjekovnoj povijesti te na kontinuitet naseljavanja hrvatskog
prostora od najstarijih vremena do suvremenog doba. Osobiti naglasak
pridaje se odnosu i prožimanju autohtonih i vanjskih kulturnih tvorbi te
važnosti antičke kulturne baštine za nastanak hrvatskog etnosa.
Nakon uspješno završenog studija student će moći:
Ishodi učenja
(opće i specifične - - definirati povijesne procese svojstvene antičkom razdoblju, i to prije
svega one koji su se odigravali na hrvatskom prostoru,
kompetencije):
- razlikovati temeljne podatke iz starovjekovne (grčke i rimske)
povijesti s hrvatskog prostora,
- - interpretirati antičke literarne izvore važne za antičku povijest na
hrvatskom prostoru,
- - imenovati osobe i institucije koje su obilježile starovjekovnu povijest
hrvatskog prostora te pružiti osnovne podatke o njima,
- - analizirati relevantne literature po pojedinim temama i razdobljima,
- - prepoznavati ulogu hrvatskoga prostora u europskoj (a time i
svjetskoj) starovjekovnoj povijesti.
Povijest hrvatskog prostora u antičko doba, izrađeno prema regijama i
Sadržaj
silabusa/izvedbenog gradovima.
plana (ukratko):
Vježbe
Način izvođenja
predavanja
seminari
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
ostalo
konzultacije
mentorski rad terenska
tiskom)
nastava
Napomene:
-
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Napisati seminarski rad i izložiti ga.
aktivnosti
u seminarski
praktični rad
Praćenje i
pohađanje
nastavi
ocjenjivanje
nastave
rad
studenta
usmeni ispit
pismeni ispit
kontinuirana
esej
(označiti masnim
provjera znanja
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranost u
30
1
Max 20%
nastavi
Seminarski rad
30
1
Max 80%
(pismeni i usmeni)
Dodatna pojašnjenja:
Studenti polažu ispit pisanjem seminarskog rada.
Student ne može biti ocijenjen ako nije izložio usmeno i predao pisani primjerak svoga
seminarskog rada.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 4% ocjene
od 85% do 88% = do 8% ocjene
od 89% do 92% = do 12% ocjene
od 93% do 96% = do 16% ocjene
od 97% do 100% = do 20% ocjene
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
8% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
16% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.
24 = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne
pogreške.
32% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne
pogreške.
40% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskoga rada
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
8% = Rad je pročitan.
16% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.
24% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
32% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.
40% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - ANDRIĆ, S., „Južna Panonija u doba velike seobe naroda“, Scrinia
Slavonica, god. 2 (2002.), br. 1, str. 117.-167.
- BOJANOVSKI, I., Bosna i Hercegovina u antičko doba, Centar za
balkanološka ispitivanja, knjiga 6, Sarajevo, 1988. (str. 22.-74., 355.359., 367.-372.)
- HOTI, M., „Sisak u antičkim izvorima“, Opuscula archaeologica,
god. 16 (1992), br.1, str. 133.-163.
- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara
Dioklecijana, Leykam international, Zagreb, 2009. (str. 51.-84.)
- SUIĆ, M., Zadar u starom vijeku, Filozofski fakultet, Zadar, 1981.
(str. 26.-30., 317.-343.)
- CABANES, P., Iliri od Bardileja do Gencija, Svitava, Zagreb, 2002.
Dopunska
- ČAČE, S., „Prilozi proučavanju naroda sjeverozapadnog Ilirika“,
literatura:
Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, god. 18 (1979), br. 8, str. 43.120.
- KRIŽMAN, M., Antička svjedočanstva o Istri, Istra kroz stoljeća,
Čakavski sabor i dr., Pula - Rijeka, 1979. (2. izd: Pula, 1997.) odabrani dijelovi
- KURILIĆ, A., Ususret Liburnima, Sveučilište u Zadru, Odjel za
povijest, Zadar, 2008. (str. 9.-29.)
- MATIJAŠIĆ, R., Gospodarstvo antičke Istre, ZN Žakan Juri, Pula,
1998.
- PINTEROVIĆ, D., Mursa i njeno područje u antičko doba, Centar za
znanstveni rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Osijek,
1978.
- RENDIĆ-MIOČEVIĆ, D., Iliri i antički svijet, Književni krug, Split,
1989.
- STARAC, A., Rimska Pula. Društveni život. Izložba. Arheološki
muzej Istre, Pula, 1996.
- SUIĆ, M., Antički grad na istočnom Jadranu, 2. izmijenjeno i
dopunjeno izdanje, Golden marketing, Zagreb, 2003.
- ŠAŠEL KOS, M., Appian and Illyricum, Narodni muzej Slovenije,
Ljubljana, 2005.
- ZANINOVIĆ, M., Od Helena do Hrvata, ŠK, Zagreb, 1996.
Dodatne
informacije o
kolegiju
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju
bodova.
Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra.
Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih
pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Uvod
I.
Kratki opis: Upoznavanje s predmetom i literaturom.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora
Naslov: Povijesni izvori
II.
Kratki opis: Materijalni i književni povijesni izvori.
Literatura:
- KRIŽMAN, Antička svjedočanstva o Istri
Naslov: Južna Panonija
III.
Kratki opis: Opis ostataka antičke kulture u gradovima Južne Panonije.
Literatura:
- ANDRIĆ, „Južna Panonija u doba velike seobe naroda“
Naslov: Sisak
IV.
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Sisku.
Literatura:
- HOTI, „Sisak u antičkim izvorima“
Naslov: Istra
V.
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Istri.
Literatura:
- KRIŽMAN, Antička svjedočanstva o Istri
Naslov: Gospodarstvo antičke Istre
VI.
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Istri.
Literatura:
- MATIJAŠEVIĆ, Gospodarstvo antičke Istre
Naslov: Zadar
VII.
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Zadru.
Literatura:
- SUIĆ, Zadar u starom vijeku
Naslov: Osijek
VIII.
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Osijeku.
Literatura:
- PINTEROVIĆ, Mursa i njeno područje u antičko doba
Naslov: Split
IX.
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Splitu.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Literatura:
- MATIJAŠEVIĆ, Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana
Naslov: Pula
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Puli.
Literatura:
- STARAC, Rimska Pula
Naslov: Salona
Kratki opis: Podrobniji opis ostataka antičke kulture u Solinu.
Literatura:
- SUIĆ, Antički grad na istočnom Jadranu
Naslov: Civitates u Hercegovini (I)
Kratki opis: Prostori Hercegovine (Trebinje, Stolac i jugoistočna Hercegovina)
Literatura:
- BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba
Naslov: Civitates u Hercegovini (II)
Kratki opis: Prostori Hercegovine (Ljubuški, Rama i dolina gornje Neretve u
antičko doba).
Literatura:
- BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba
Naslov: Civitates u središnjoj i istočnoj Bosni
Kratki opis: Prostori središnje Bosne i Hercegovine u antičko doba.
Literatura:
- BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba
Naslov: Civitates u zapadnoj Bosni
Kratki opis: Prostori zapadne Bosne i Hercegovine u antičko doba.
Literatura:
- BOJANOVSKI, Bosna i Hercegovina u antičko doba
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Pristup kolegiju:
Antička mitologija
Preddiplomski sveučilišni studij
Semestar
2
izborni Preduvjeti:
(B2)
studenti preddiplomskog studija
FF-a
Kod
kolegija
Godina
studija
Broj sati
2.
po
semestru
(p+v+s)
Usporedni uvjeti:
Vrijeme
održavanja
nastave:
dr. sc. Luciana Boban, doc.
prema rasporedu
[email protected]
FFLAB210
I.
30+0+0
prema
rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik:
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona:
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Poznavanje osnovnih pojmova antičke mitologije temeljene na
Ciljevi kolegija:
Ishodi učenja
(opće i specifične
kompetencije):
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
klasičnim epovima i drugim izvorima.
Student će moći:
- prepoznati i definirati temeljne pojmove antičke mitologije,
- objasniti simboliku mitoloških pojmova u svjetskoj književnosti i
kulturi,
- pratiti kronologiju mitoloških antičkih epova (Ilijada, Odiseja,
Eneida),
- razvijati svoju opću kulturu.
Olimpijski bogovi. Kratki mitovi i pripovijesti. Priča o Heraklu.
Argonauti. Tezej. Edip. Ciklus antičkih epova: Ilijada, Odiseja,
Eneida.
vježbe
seminari
predavanja
samostalni
zadatci
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
nastava
Napomene:
Kolegij je prilagođen studentima svih smjerova preddiplomskog
studija FF-a te je osmišljen na način da bude pregledan, općenit i
komplementaran studijskim grupama studenata koji upišu kolegij.
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Polagati pismeni ispit.
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
nastave
nastavi
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
provjera znanja
Studentske obveze Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranosti tijekom 30
1
Max 10%
nastave
Samostalni zadatci i
15
0.5
Max 20%
aktivnost na nastavi
Kolokviji i priprema
15
0.5
Max 70%
za kontinuiranu
provjeru znanja
Završni pismeni ispit
15*
0.5*
Max 70%*
Dodatna pojašnjenja:
* Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom
pismenom ispitu.
Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi potiče se pravovremenim iznošenjem kalendara
nastave, kako bi se studenti mogli unaprijed pripremiti za predavanja i kvalitetno sudjelovati u
raspravama.
Završni pismeni ispit je osmišljen na način da student kratkim odgovorom definira ime ili
pojam iz mitologije, locirajući ga u određenu mitološku priču, mitološki ciklus ili mitološki
ep, čim se razvija i obogaćuje njegova opća kultura.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - SCHWAB, Gustav, Najljepše priče klasične starine, Sv. I (Manje
priče), biblioteka „Lektira i popularni klasici“, knj. 24, Jutarnji list,
Globus media, Zagreb, 2005. (str. 115.-285.)
- SCHWAB, Gustav, Najljepše priče klasične starine, Sv. II,
biblioteka „Lektira i popularni klasici“, knj. 25, Jutarnji list, Zagreb,
Globus media, 2005. (str. 283.-399.)
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Dopunska
- ZAMAROVSKI, Vojtech, Junaci antičkih epova – leksikon grčke i
literatura:
rimske mitologije, ŠK, Zagreb, 1973.
- GRAVES, Robert, Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
Dodatne
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
informacije o
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
kolegiju
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obavezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Grčki i rimski bogovi
I.
Kratki opis: Rodoslovlje, podjela i karakteristike grčkih i rimskih bogova.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
Naslov: Priča o Heraklu - 1. Dio
II.
Kratki opis: Heraklovo rođenje i odgoj. Boj s Gigantima, 1.-6. Heraklov
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
zadatak.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
Naslov: Priča o Heraklu - 2. Dio
Kratki opis: 7.-12. Heraklov zadatak. Kraljica Omfala, Dejanira, Nes.
Heraklova smrt.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
Naslov: Priča o Argonautima- 1. Dio
Kratki opis: Jazon i Pelija. Povod i početak pohoda. Doživljaji Argonauta na
putovanju.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
Naslov: Priča o Argonautima - 2. dio
Kratki opis: Jazon kod Ejeta. Medejina pomoć. Zlatno runo. Potjera za
Jazonom. Smrt Jazona.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
Naslov: Priča o Tezeju - 1. dio
Kratki opis: Tezejevo rođenje i mladost. Potraga za ocem. Doživljaji na
putovanju.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
Naslov: Priča o Tezeju - 2. dio
Kratki opis: Tezej kao kralj. Tezej i Fedra. Otmica žena. Tezejeva smrt.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
Naslov: Priča o Edipu - 1. dio
Kratki opis: Edipova mladost. Proročanstvo. Edip kao kralj Tebe. Progonstvo i
smrt.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
Naslov: Sedmorica protiv Tebe
Kratki opis: Polinik i Eteoklo. Dvoboj braće. Kreontova odluka. Antigona.
Epigoni.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. I; GRAVES, Grčki
mitovi.
Naslov: Ilijada - 1. dio
Kratki opis: Otmica Helene. Grci pod Trojom. Srdžba Ahilejeva. Smrt
Patroklova i Hektorova.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki
mitovi.
Naslov: Ilijada 2. – dio
Kratki opis: Prijam kod Ahileja. Smrt Ahilejeva. Smrt Parisova. Drveni konj.
Pad Troje.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki
mitovi.
Naslov: Odiseja - 1. dio
Kratki opis: Telemah u potrazi za ocem. Odisej kod Feačana. Pripovijedanje
XIII.
XIV.
XV.
doživljaja.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki
mitovi.
Naslov: Odiseja - 2. dio
Kratki opis: Odisej na Itaci. Odisejeva osveta. Pobjeda protiv prosaca.
Penelopa.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki
mitovi.
Naslov: Eneida - 1. dio
Kratki opis: Enejina lutanja za domovinom. Smrt Anhizova. Didonina ljubav i
smrt.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki
mitovi.
Naslov: Eneida - 2. dio
Kratki opis: Eneja u Italiji. Kralj Latin i Lavinija. Rat s Turnom. Turnova smrt.
Literatura: SCHWAB, Najljepše priče klasične starine, sv. II; GRAVES, Grčki
mitovi.
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Kod
kolegija
Engleski jezik 2
Preddiplomski sveučilišni studij
2
Semestar
Godina
studija
2.
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
Usporedni uvjeti:
FFZA
B203
I.
15+0+15
izborni Preduvjeti:
(D)
Pristup kolegiju:
studenti 1. godine nastavničkih
Vrijeme
prema
studija koji ne studiraju Engleski održavanja
rasporedu
jezik i književnost
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Ivona Šetka Čilić, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Ciljevi navedenog kolegija su:
Ciljevi kolegija:
- osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje pisanog i
govornog engleskog jezika,
- poučiti studente pravilnom korištenju gramatičkih konstrukcija
engleskog jezika,
- potaknuti studente na samostalno istraživanje i obogaćivanje vlastitog
rječnika čitanjem i prevođenjem različitih vrsta tekstova na engleskom i
hrvatskom jeziku vezanim za struku.
Nakon odslušanog kolegija studenti će moći/znati:
Ishodi učenja
- prepoznati i pravilno koristiti određene gramatičke konstrukcije
(opće i specifične
engleskog jezika,
kompetencije):
- samostalno čitati i prevoditi različite stručne tekstove na engleskom
jeziku,
- pisati razne vrste pisanih zadataka (poslovna i privatna pisma, zamolba,
zahtjev, prijava na natječaj, prijava na posao, itd),
- obogatiti vlastiti rječnik čitanjem i prevođenjem različitih vrsta
tekstova.
Gramatičke vježbe u kombinaciji s vježbama čitanja i prevođenja
Sadržaj
silabusa/izvedbenog tekstova izvan struke kao i stručnih tekstova. Predavanja se kombiniraju s
komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno sudjelovanje
plana (ukratko):
u raspravama i grupnom radu. Korištenje audio/video/web-materijala.
predavanja
seminari
Način izvođenja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene:
Studentske obveze
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Pisati domaće zadaće.
- Pisati kolokvije.
- Pisati test.
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
nastave
nastavi
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
provjera znanja
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranost u
30
1
20%
nastavi, aktivnost i
priprema za
predavanja
Kolokviji (2) ili
30
1
80%
završni pismeni ispit
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u
nastavi. Za ovu komponentu studenti će dobiti postotak (0-20%) proporcionalno zbroju
osvojenih bodova.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način (svaki kolokvij nosi 40% ukupne ocjene)
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 16% ocjene
od 61% do 70% = do 32% ocjene
od 71% do 80% = do 48% ocjene
od 81% do 90% = do 64% ocjene
od 91% do 100% = do 80% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 68.-129.)
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (str. 62.-115.)
Dopunska
literatura:
Pohađanje nastave:
Dodatne
Studenti moraju pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom
informacije o
procesu. Toleriraju se 3 izostanka.
kolegiju
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Passive voice; form and use; active to passive vs. passive to active
I.
Kratki opis: Pasiv, oblik, tvorba; aktiv – pasiv, pasiv – pasiv.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Indirect vs. direct speech without sequence of tenses; text: How
II.
English was brought to the American continent
Kratki opis: Upravni – neupravni govor bez ''slaganja vremena'', prijevod
teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Indirect speech with sequence of tenses; text: Young people and
III.
politics
Kratki opis: Neupravni govor sa ''slaganjem vremena'', prijevod teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Indirect questions; text: Political parties
IV.
Kratki opis: Neupravna pitanja, prijevod teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Subjunctive: Past vs. Past perfect subjunctive; text: Elections
V.
Kratki opis: Konjunktiv: Konjunktiv perfekta – Konjunktiv pluskvamperfekta,
prijevod teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naziv kolegija
Naslov: Participles: Present participle vs. Gerund
Kratki opis: Particip: Particip prezenta – Gerund.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Participles: Past participle; text: Government
Kratki opis: Participi: Particip perfekta, prijevod teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Making questions with question words (wh-words); text: Parliament
Kratki opis: Postavljanje pitanja sa WH-riječima, prijevod teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Prvi kolokvij
Kratki opis: Provjera znanja.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Revision of passive voice and indirect speech
Kratki opis: Ponavljanje pasiva i neupravnog govora.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Plural form of nouns, irregular plurals, sg only nouns, pl only nouns,
collective nouns
Kratki opis: Množina imenica, nepravilna množina imenica, singularia tantum,
pluralia tantum, zbirne imenice.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Adjectives vs. Adverbs, text: American presidents
Kratki opis: Pridjevi – prilozi, prijevod teksta
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Possessive adjective vs. Possessive pronouns, Possessive form of
nouns ('s, ', of + noun), text: Henry VIII
Kratki opis: Posvojni pridjevi – posvojne zamjenice, posvojnost imenica,
prijevod teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Causative ''have/get'', text: Australia
Kratki opis: ''Uzročni oblik gl. Have/get'', prijevod teksta.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Naslov: Revision of Subjunctive, making questions, causative ''have/get''
Kratki opis: Ponavljanje konjunktiva, postavljenje pitanja, uzročni oblik gl.
have/get.
Literatura: HASTINGS - MCKINLAY, Success intermediate, Student's book
and Workbook
Njemački jezik 2
Kod
kolegija
FFZAB204
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Preddiplomski sveučilišni studij
2
Semestar
2.
Godina
studija
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
I.
0+30+0
student
ima
predznanje
njemačkog
jezika na
izborni
Status kolegija:
Preduvjeti: razini
Usporedni uvjeti:
nema ih
(D)
A1/A2
ZEROJ-a i
položen
Njemački
jezik 1
studenti 2. semestra
dvopredmetnih studija koji imaju
Vrijeme
prema
Pristup kolegiju:
predznanje njemačkog jezika, a
održavanja
rasporedu
koji ne studiraju Njemački jezik i
nastave:
književnost
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Senka Marinčić, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent
Magdalena Ramljak, v. asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Cilj kolegija je produbljivanje znanja stečenog u dosadašnjem
obrazovanju s naglaskom na sve četiri jezične vještine: čitanje, pisanje,
Ciljevi kolegija:
pričanje i slušanje. Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i
interpretaciju kraćih autentičnih tekstova. Upoznavanje s osnovnim
kulturološkim značajkama zemalja u kojima se govori njemački jezik.
Osposobljavanje studenata za samostalnu komunikaciju na razini B1
Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike.
Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini B1 prema
Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se
Ishodi učenja
studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u zemljama
(opće i specifične
njemačkog govornog područja, kako bi mogli razumjeti i razmijeniti
kompetencije):
informacije o poznatim i uobičajenim stvarima.
Spoznaje o načinu života i kulturnim prilikama u zemljama njemačkog
govornog područja.
Studenti će biti osposobljeni za samostalnu komunikaciju te će moći
prezentirati odabranu temu i moći obrazložiti svoje mišljenje, navesti
prednosti i nedostatke nekog problema.
Globalno i detaljno razumijevanje autentičnih tekstova. Razumijevanje
radijskih emisija, telefonskih razgovora i poruka na govornoj pošti.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog Pisanje referata na zadanu temu. Obrazlaganje svoga mišljenja.
Sudjelovanje u raspravama i diskusijama. Prezentiranje zadanih tema.
plana (ukratko):
Dogovaranje sastanaka i termina - usmeno i putem maila.
Način izvođenja
nastave
(označiti masnim
tiskom)
predavanja
vježbe
seminari
samostalni
zadatci
konzultacije
mentorski rad
terenska
nastava
ostalo
Sudjelovanje u nastavi, koje uključuje nazočnost, aktivnost i izradu
domaćih uradaka, čini 10% cjelokupnog ispita.
Studentske obveze
Uspjeh se u svim segmentima izražava postotcima.
Student ne može dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od
navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispitu.
Nastavnik zadržava pravo osloboditi određene studente pismenog ili
eventualno usmenog dijela ispita.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti u
seminarski rad praktični rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
kontinuirana
(označiti masnim
esej
usmeni ispit
pismeni ispit
provjera
tiskom)
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Sudjelovanje
na 30
1
10%
nastavi
Kolokviji i priprema 15
0,5
40%
za kontinuiranu
provjeru znanja
Završni pismeni ispit 15*
0,5*
Max 40%*
Završni usmeni ispit
15
0,5
Min 50%
Dodatna pojašnjenja:
Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni prethodno (tijekom nastave) ostvariti
minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konačnu
ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita i angažiranosti tijekom nastave.
*U ovom primjeru kolokviji su alternativa završnom pismenom ispitu, tako da u konačan
zbroj ulaze ili kolokviji ili završni pismeni ispit, a ne oboje.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 10% ocjene
od 61% do 70% = do 20% ocjene
od 71% do 80% = do 30% ocjene
od 81% do 90% = do 40% ocjene
od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 90 − 100% 5 (izvrstan)
B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar)
C = 70 − 79,9% 3 (dobar)
D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan)
E = 50 − 59,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung. Ismaning: Hueber
Verlag, 2010.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation, Screiben
und Telefonieren. Ismaning: Max Hueber Verlag, 2003.
- KUHNE, Berthold, Grundwissen Deutschland, kurze Texte und
Übungen. München: Iudicium Verlag, 2003. (odabrani tekstovi)
- Stručni materijali i aktualni tekstovi iz njemačkih tiskovina i s
interneta.
- DREYER-SCHMITT, Lehr-und Übungsbuch der deutschen
Dopunska
Grammatik. München: Hueber Verlag, 2007.
literatura:
- JAKIĆ – HURM, Hrvatsko-njemački rječnik, Školska knjiga,
Zagreb, 2004.
- JAKIĆ – HURM, Njemačko-hrvatski rječnik, Školska knjiga, Zagreb,
2004.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
Dodatne
informacije o
kolegiju
PRILOG: Kalendar nastave
Broj
TEME I LITERATURA
nastavne
cjeline
Naslov: Upoznavanje s programom kolegija
I.
Kratki opis: Upoznavanje s programom kolegija. Utvrđivanje studentskih
obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta, izražavanje mišljenja i
iskustava na njemačkom jeziku. Ponavljanje osnova njemačke gramatike.
Literatura:
-GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
Naslov: Razumijevanje čitanja - Aktualni autentični tekstovi
II.
Kratki opis:Analiza teksta i razgovor u skupinama.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
Naslov: Razumijevanje čitanja - Globalno i detaljno razumijevanje tekstova
III.
Kratki opis:Analiza autentičnih tekstova.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
Naslov: Razumijevanje slušanja
IV.
Kratki opis: Svakodnevni tekstovi i analiza razumijevanja slušanja.
Literatura:
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
Naslov: Razumijevanje slušanja
Kratki opis: Slušanje telefonskih razgovora i poruka na govornim poštama.
Slušanje radijskih emisija i globalno razumijevanje navedenih tekstova.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
Naslov: Kolokvij
Kratki opis: Provjera razumjevanja čitanja i slušanja.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
Naslov: Pismena komunikacija
Kratki opis: Vrste pismene komunikacije.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
Naslov: Komunikacija putem E-maila
Kratki opis: Pisanje mailova. Opisivanje događanja iz prošlosti. Dogovaranje
termina putem maila.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
Naslov: Isprika putem maila
Kratki opis: Pravila pisanja isprike putem maila.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
Naslov: Pisanje referata na zadanu temu
Kratki opis: Tehnike i pravila opisivanja nekog događaja, referata na zadanu
temu. Obrazlaganje svog mišljenja.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
Naslov: Kolokvij
Kratki opis: Pisanje maila na zadane teme.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
Naslov: Prezentacija i prezentiranje
Kratki opis: Pravila prezentiranja neke teme.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
Naslov: Prezentacija i prezentiranje
Kratki opis: Reagiranje na pitanja i komentare nakon prezentiranja.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
Naslov: Usmeno dogovaranje termina i sastanaka
Kratki opis: Pravila usmenog komuniciranja i dogovaranja termina i sastanaka.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit
Kratki opis: Ponavljanje do sada usvojenih znanja i vještina – predispit.
Literatura:
- GAIDOSCH-MÜLLER, Zur Orientierung
Naziv kolegija
Kod
FFL-303
kolegija
Studijski program
Preddiplomski sveučilišni studij
Godina
II.
Ciklus
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
6
3.
po
30+30+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti: položen
Usporedni uvjeti:
(A)
kolegij
Latinski
jezik 2
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Jelena Ostojić, asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Poznavanje sintaktičkih konstrukcija latinskog jezika te sintakse
Ciljevi kolegija:
padeža. Sposobnost transfera latinskih konstrukcija u hrvatski jezik i
obrnuto. Osposobljavanje studenata za samostalnije snalaženje na
latinskom tekstu. Povećanje kapaciteta i kvalitete prevođenja s
latinskog na hrvatski jezik. Stvaranje temelja za složenije analize
sintaktičkih i stilskih struktura na višim godinama studija.
Student će moći:
Ishodi učenja
- prepoznavati sintaktičke konstrukcije u latinskom jeziku te ih
(opće i specifične
transferirati u hrvatski jezik,
kompetencije):
- prepoznavati sintakse padeža u latinskom jeziku te napraviti
usporedbu s padežnim sustavom hrvatskog jezika,
- samostalno se snalaziti na latinskom tekstu,
- ovladati većim kapacitetom vokabulara.
Detaljna analiza funkcioniranja osobitih latinskih rečeničnih
Sadržaj
silabusa/izvedbenog konstrukcija (akuzativ i nominativ s infinitivnom, ablativ apsolutni,
perifrastične konjugacije). Razvijanje sposobnosti aktivne upotrebe
plana (ukratko):
spomenutih rečeničnih konstrukcija pri prijevodu s latinskog na
hrvatski jezik. Rad na odabranim, srednje zahtjevnim latinskim
tekstovima (razvijanje prijevodnih strategija i gramatička analiza s
naglaskom na gore spomenute gramatičke elemente).
seminari
Način izvođenja
Predavanja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Pisati tjedne zadaće.
Latinski jezik 3
-
- Pisati kolokvije.
- Polagati pismeni ispit.
- Polagati usmeni ispit.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
esej
usmeni ispit
pismeni ispit
kontinuirana
(označiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranost tijekom 60
2
Max 10%
nastave
Samostalni zadatci i
45
1.5
Max 20%
tjedne zadaće
Kolokviji i priprema
45
1.5
Max 40%
za kontinuiranu
provjeru znanja
Završni pismeni ispit 45*
1.5*
Max 40%*
Završni usmeni ispit
30
1
Max 30%
Dodatna pojašnjenja:
*Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom
pismenom ispitu.
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.
Usmeni dio ispita podrazumijeva sadržaj pismenog dijela ispita (praktična primjena znanja iz
gramatike) te opširnije poznavanje teorije i gramatičkih pravila.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% riješeni zadaća = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Kolokviji (ili završni pismeni ispit) se ocjenjuju na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 85% do 87% = do 8% ocjene
od 88% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 93% = do 24% ocjene
od 94% do 96% = do 32% ocjene
od 97% do 100% = do 40% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Elementa Latina, Školska
knjiga, Zagreb, 1995. (str. 22.-34., 146.-168.)
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.
izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str.187.-256.)
- KNEZOVIĆ, Pavao, Li La Disco 1, Zagreb, Školska knjiga, 2001.,
(str. 101.-103., 108.-116., 145.-154.)
- KNEZOVIĆ, Pavao, Vestibulum linguae Latinae 2, ŠK, Zagreb,
1998. (str. 1.-38.)
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Dopunska
- Cezar, De bello Gallico,
literatura:
>>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html<<
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
Dodatne
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
informacije o
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
kolegiju
opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz
svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Osobitosti u rodu i oblicima imenica
I.
Kratki opis: Nepravilnosti i iznimke u rodu imenica i nastavcima deklinacija.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Neodređene zamjenice
II.
Kratki opis: Deklinacija, značenje i upotreba neodređenih zamjenica.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Nepravilna, opisna i nepotpuna komparacija
III.
Kratki opis: Karakteristike nepravilne, opisne i nepotpune komparacije
pridjeva.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Prijedlozi i upotreba imena mjesta bez prijedloga
IV.
Kratki opis: Podjela, značenje i upotreba prijedloga, upotreba bez prijedloga.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Glagoli eo, ire, ii, itum i fero, ferre, tuli, latum
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratki opis: Tvorba nepravilnih oblika glagola eo, ire, ii, itum i glagola fero,
ferre, tuli, latum.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Glagoli volo, nolo, malo i glagol fio, fieri, factus sum
Kratki opis: Tvorba nepravilnih oblika glagola volo, nolo, malo i fio, fieri,
factus sum.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Bezlični i nepotpuni glagoli
Kratki opis: Tvorba oblika, značenje i upotreba bezličnih glagola. Upotreba
nepotpunih glagola.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Akuzativ s infinitivom
Kratki opis: Tvorba konstrukcije akuz. s inf., značenje i prijevod na hrvatski.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Nominativ s infinitivom
Kratki opis: Tvorba konstrukcije nom. s inf., značenje i prijevod na hrvatski.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Ablativ aposlutni
Kratki opis: Tvorba konstrukcije ablativ aposlutni, značenje i prijevod na
hrvatski.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Gerund i gerundiv
Kratki opis: Tvorba, značenje i upotreba gerunda i gerundiva.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Perifrastične konjugacije - aktivna i pasivna
Kratki opis: Tvorba perifrasttičnih konjugacija, značenje i prijevod na
hrvatski.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Supin
Kratki opis: Tvorba, značenje i upotreba supina.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Sintaksa akuzativa i dativa
Kratki opis: Upotreba, značenje i prijevod akuzativa i dativa.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Sintaksa genitiva i ablativa
Kratki opis: Upotreba, značenje i prijevod genitiva i ablativa.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Rimska književnost 1
Naziv kolegija
Kod
FFL-309
kolegija
Studijski program
Godina
II.
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
4
3.
po
45+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
(A)
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Pavao Knezović, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Upoznavanje studenata sa sadašnjim stanjem rimske književnosti,
Ciljevi kolegija:
usmenim stvaralaštvom, književnim vrstama te rimskim piscima i
njihovim djelima od početaka do 80.g. pr. Kr.
Nakon položenog ispita studenti će moći:
Ishodi učenja
- prepoznati književne vrste djela uvodnog i arhajskog razdoblja,
(opće i specifične
- analizirati djela rimske književnosti uvodnog i arhajskog razdoblja,
kompetencije):
- interpretirati pojedina djela rimskih pisaca tih perioda književnosti
- objasniti specifične pojmove (npr. kontaminacija; qui pro quo).
Uvod u problematiku rimske književnosti. Uvodno i arhajsko razdoblje
Sadržaj
silabusa/izvedbenog rimske književnosti.
plana (ukratko):
vježbe
seminari
Način izvođenja
Predavanja
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene: - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Polagati usmeni ispit.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
pismeni ispit
kontinuirana
esej
usmeni ispit
(označiti masnim
provjera znanja
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
Angažiranosti
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
45
1.5
Max 10%
tijekom nastave
Samostalni zadatci i
30
1
Max 20%
priprema za
predavanja
Završni usmeni ispit
45
1.5
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - BUDIMIR, M., FLAŠAR, M., Pregled rimske književnosti - De
auctoribus Romanis, Naučna knjiga, Beograd, 1978. (str. 13.-180.)
- TRONSKI, I. M., Povijest antičke književnosti, prev. M. Kravar,
Matica hrvatska, Zagreb, 1951. (str. 323.-373.)
- VRATOVIĆ, V., „Rimska književnost“, u: Povijest svjetske
književnosti 2 (ur. V. Vratović), Mladost i Liber, Zagreb, 1977. (str.
189.-232.)
- MAIXNER, F., Historija rimske književnosti, Mučnjak i Senftleben,
Dopunska
Zagreb, 1884.
literatura:
- NORDEN, E., Romische Literatur, Teubner, Leipzig, 1954.
- PICHON, R., Histoire de la litterature latine, Hachette & cie., Paris,
1889.
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
Dodatne
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
informacije o
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
kolegiju
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Povijesno značenje rimske književnosti
I.
Kratki opis: Utjecaj etrurske i grčke kulture. Početci pismenosti.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
Naslov: Periodizacija rimske književnosti
II.
Kratki opis: Tumačenje tradicionalne podjele na pet razdoblja rimske
književnosti.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
Naslov: Izvori rimske književnosti
III.
Kratki opis: Definiranje osnovnih izvora, evidentiranje očuvanosti rimskih
djela.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
Naslov: Prvo ili uvodno razdoblje: do 240. god. pr. Kr.
IV.
Kratki opis: Karakteristike uvodnog razdoblja. Usmeno (narodno) stvaralaštvo.
Literatura: VRATOVIĆ: Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
Naslov: Drugo ili arhajsko razdoblje: od 240. do 80. god. pr. Kr.
V.
Kratki opis: Opće karakteristike arhajskog razdoblja. Povijesne okolnosti.
Tematika.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
Naslov: Lucije Livije Andronik
VI.
Kratki opis: Život i djelo Lucija Livija Andronika.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
Naslov: Gnej Nevije
VII.
Kratki opis: Život i djelo Gneja Nevija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
Naslov: Kvint Enija
VIII.
Kratki opis: Život i djelo Kvinta Enija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
Naslov: Dramsko stvaralaštvo
IX.
Kratki opis: Opće karakteristike. Dramske vrste. Manje poznati dramatičari.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
Naslov: Tit Makcije Plaut - 1. dio
X.
Kratki opis: Život Tita Makcija Plauta. Komedija Tvrdica i njezin utjecaj na
svjetsku dramu.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Tit Makcije Plaut - 2. dio
Kratki opis: Ostala Plautova djela: Menaechmi, Hvalisavi vojnik, Sužnji, i dr.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
Naslov: Publije Terencije Afer
Kratki opis: Život i djelo Publija Terencija Afera.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
Naslov: Scipionov književni krug
Kratki opis: Kulturno ozračje, ideje, ciljevi, tematika, pripadnici kruga.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
Naslov: Prozne vrste
Kratki opis: Historiografska i govornička djela i njihovi autori.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
Naslov: Gaj Lucilije
Kratki opis: Život i djelo rimskog satiričara Gaja Lucilija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti.
Kod
FFL-313
kolegija
Godina
II.
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
Semestar
Broj sati
3
3.
po
15+15+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
(A)
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Jelena Ostojić, asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Razumijevanje prirode latinskog stiha, razvijanje osjećaja za klasični
Ciljevi kolegija:
ritam kao važnu sastavnicu rimske poezije, umijeće reprodukcije
klasičnih latinskih stihova.
Student će moći:
Ishodi učenja
- analizirati prirodu latinskog stiha,
(opće i specifične
- usporediti i razlikovati prozodiju temeljenu na kvaliteti i prozodiju
kompetencije):
temeljenu na kvantiteti,
- definirati funkciju pojedinih stihova i strofa,
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Metrika
- preciznije i kvalitetnije prevoditi latinske stihove,
- skandirati.
Osnove antičke prozodije i verisifikacija. Stope i metri. Detaljna
Sadržaj
silabusa/izvedbenog interpretacija Horacijevih, Katulovih i Vergilijevih stihova.
plana (ukratko):
seminari
Način izvođenja
predavanja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene: Studentske obveze Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Pisati tjedne zadaće.
- Polagati pismeni ispit.
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
nastave
nastavi
usmeni ispit
esej
pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranosti
30
1
Max 10%
tijekom nastave
Samostalni zadatci
30
1
Max 20%
Završni pismeni ispit 30
1
Min 70%
Dodatna pojašnjenja:
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.
Potiče se samostalni rad studenata te analiziranje stihova s različitih aspekata.
Pismeni dio ispita podrazumijeva praktičnu primjenu znanja iz gramatike i prozodije te
opširnije poznavanje teorije i gramatičkih pravila.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - PERINOVIĆ, Vladimir: Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije. dio 2, Poezija, Zagreb, 1934. (str. 368)
- F. Curtius, Romische Metrik, 1929.
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.
izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 325.-332.)
Dopunska
- CRUSIUS, F., Romische Metrik, ein Einführung, 6. izdanje, Max
literatura:
Hueber, Munich, 1961.
- BEARE, W., Latin Verse and European Song, Methuen, London,
1957.
- DI MARZO, E., Prosodia e metrica latina, G. B. Paravia & Co,
Torino, 1946.
- GLAVIČIĆ, B., Versifikacija hrvatskih latinista, Književni krug,
Split, 2001.
- NORDEN, E., P. Vergilius Maro, Aeneis Buch 6, B.G. Teubner,
Leipzig, 1903.
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i
Dodatne
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
informacije o
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
kolegiju
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Prozodija
I.
Kratki opis: Definiranje općih pojmova i terminologije.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
Naslov: Kvantiteta slogova
II.
Kratki opis: Opća pravila o duljini i kratkoći slogova.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
Naslov: Kvantiteta završnih slogova
III.
Kratki opis: Primjena općih pravila o duljini i kratkoći slogova na završne
slogove.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
gimnazije
Naslov: Metričke stope
Kratki opis: Podjela i karakteristike pojedinih stopa.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
Naslov: Metrički pojmovi
Kratki opis: Definiranje temeljnih pojmova: arza, teza, hijat.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
Naslov: Heksametar - 1. Dio
Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje daktilskog heksametra.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
Naslov: Heksametar - 2. Dio
Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje heksametra versus spondiacus.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
Naslov: Heksametar - 3. Dio
Kratki opis: Temeljito tumačenje i vježbanje svih vrsta cezure.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
Naslov: Daktilski pentametar
Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje daktilskog pentametra.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
Naslov: Elegijski distih
Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje elegijskog distiha.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
Naslov: Jampski senar
Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje jampskog senara.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
Naslov: Safička strofa
Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje safičke strofe.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
Naslov: Alkejska strofa
Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje jampskog senara.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
Naslov: Versus hendecasyllabus
Kratki opis: Tumačenje, definiranje i vježbanje stiha versus hendecasyllabus.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
Naslov: Prepoznavanje stihova i strofa
Kratki opis: Definiranje načina prepoznavanja pojedinih stihova i strofa.
Literatura: - PERINOVIĆ, Izbor iz rimskih klasika: za klasične i realne
gimnazije
Naziv kolegija
Kod
FFL-304
kolegija
Studijski program
Godina
II.
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
6
4.
po
30+30+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti: položen
Usporedni uvjeti:
(A)
kolegij
Latinski
jezik 3
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Luciana Boban, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Jelena Ostojić, asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Poznavanje consecutio temporum. Poznavanje svih vrsta zavisnih
Ciljevi kolegija:
rečenica. Poznavanje i upotreba zavisnih veznika. Povećanje kapaciteta
i kvalitete prevođenja s latinskog na hrvatski jezik. Stvaranje temelja
za složenije analize sintaktičkih i stilskih struktura na višim godinama
studija.
Student će moći:
Ishodi učenja
- definirati i opisati način slaganja vremena u zavisnim rečenicama,
(opće i specifične
- upotrijebiti ogovarajuće veznike u rečenicama,
kompetencije):
- u potpunosti samostalno prevoditi jednostavne latinske tekstove,
- analizirati sve segmente i razine latinske gramatike,
- ovladati vokabularom,
- uočiti osnovne razlike hrvatske i latinske sintakse.
Consecutio temporum. Sve vrste zavisnih rečenica. Upravni i
Sadržaj
silabusa/izvedbenog neupravni govor. Primjena znanja o zavisnim rečenicama na
odabranim, srednje zahtjevnim, latinskim tekstovima Ovidija, Cezara,
plana (ukratko):
Tacita (razvijanje prijevodnih strategija i gramatička analiza s
naglaskom na gore spomenute gramatičke elemente).
seminari
Način izvođenja
predavanja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Pisati tjedne zadaće.
- Pisati kolokvije.
- Polagati pismeni ispit.
- Polagati usmeni ispit.
Latinski jezik 4
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
pohađanje
nastave
usmeni ispit
aktivnosti
u seminarski rad
nastavi
pismeni ispit
kontinuirana
provjera
znanja
praktični rad
esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranost tijekom 60
2
Max 10%
nastave
Samostalni zadatci i
45
1.5
Max 20%
tjedne zadaće
Kolokviji i priprema
45
1.5
Max 40%
za kontinuiranu
provjeru znanja
Završni pismeni ispit 45*
1.5*
Max 40%*
Završni usmeni ispit
30
1
Max 30%
Dodatna pojašnjenja:
*Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom
pismenom ispitu.
Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.
Usmeni dio ispita podrazumijeva sadržaj pismenog dijela ispita (praktična primjena znanja iz
gramatike) te opširnije poznavanje teorije i gramatičkih pravila.
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Kolokviji (ili završni pismeni ispit) se ocjenjuju na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 85% do 87% = do 8% ocjene
od 88% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 93% = do 24% ocjene
od 94% do 96% = do 32% ocjene
od 97% do 100% = do 40% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Elementa Latina, Školska
knjiga, Zagreb, 1995. (str. 35.-41., 168.-183.)
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.
izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 270.-322.)
- KNEZOVIĆ, Pavao, Vestibulum linguae Latinae 2, ŠK, Zagreb,
1998. (str. 40.-69.)
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Dopunska
- CAESARIS, De bello Gallico
literatura:
>>http://www.thelatinlibrary.com/caes.html<<
- TACITI, Annales
>>http://www.thelatinlibrary.com/tac.html<<
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
Dodatne
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
informacije o
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
kolegiju
opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz
svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Nezavisna i zavisna pitanja; consecutio temporum
I.
Kratki opis: Upotreba upitnih nezavisnih rečenica. Pravila slaganja vremena
zavisnih rečenica.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Namjerne rečenice
II.
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja namjernih rečenica.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Zahtjevne rečenice
III.
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja zahtjevnih rečenica.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Rečenice uz verba impediendi
IV.
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja rečenica uz verba impediendi.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Rečenice uz verba timendi
V.
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja rečenica uz verba timendi.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naziv kolegija
Vestibulum l. L.
Naslov: Vremenske rečenice
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja vremenskih rečenica s indikativom i
konjunktivom.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Uzročne rečenice
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja uzročnih rečenica s indikativom i
konjunktivom.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Dopusne rečenice
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja dopusnih rečenica s indikativom i
konjunktivom.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Poredbene rečenice
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja poredbenih rečenica s indikativom i
konjunktivom.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Posljedične rečenice sa quin
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja posljedičnih rečenica s veznikom quin.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Posljedične rečenice sa ut
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja posljedičnih rečenica s veznikom ut.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Pogodbene rečenice (realne i potencijalne)
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja realnih i potencijalnih pogodbenih
rečenica.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Pogodbene rečenice (irealne)
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja irealnih pogodbenih rečenica.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Odnosne rečenice u konjunktivu
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja odnosnih rečenica s konjunktivom.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Naslov: Oratio obliqua
Kratki opis: Upotreba i pravila slaganja neupravnog govora.
Literatura: GGP, Elementa Latina; Latinska gramatika; KNEZOVIĆ,
Vestibulum l. L.
Rimska književnost 2
Kod
FFL-310
kolegija
Studijski program
Godina
II.
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
4
4.
po
45+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti: položen
Usporedni uvjeti:
(A)
kolegij
Rimska
književnost
1
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Pavao Knezović, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Upoznati studente s rimskim piscima i njihovim djelima tzv. zlatnog
Ciljevi kolegija:
vijeka. Predstavlja se povijesni pregled s opusom pisaca ovoga perioda,
znanstvene discipline i književni žanrovi. Prvu cjelinu tvore pisci
Ciceronovog, a drugu Augustovog doba.
Nakon položenog ispita studenti će moći:
Ishodi učenja
- identificirati pisce Ciceronova i Augustova doba i njihov značaj u
(opće i specifične
rimskoj i svjetskoj književnosti,
kompetencije):
- ukazati na važnost djela pisaca tzv. zlatnog vijeka u razvoju latinskog
jezika i rimske književnosti,
- analizirati djela rimkih pisaca zlatnog vijeka,
- usporediti utjecaj rimske književnosti zlatnog vijeka na hrvatsku
književnost.
Rimski pisci i njihova djela tzv. zlatnog vijeka rimske književnosti.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Vježbe
seminari
Način izvođenja
predavanja
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene: Studentske obveze Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označiti masnim
tiskom)
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Polagati usmeni ispit.
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
nastave
nastavi
pismeni ispit
kontinuirana
esej
usmeni ispit
provjera
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranosti
45
1.5
Max 10%
tijekom nastave
Samostalni zadatci i
30
1
Max 20%
priprema za
predavanja
Završni usmeni ispit
45
1.5
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - BUDIMIR, M., FLAŠAR, M., Pregled rimske književnosti - De
auctoribus Romanis, Naučna knjiga, Beograd, 1978. (str. 193.-429.)
- TRONSKI, I. M., Povijest antičke književnosti, prev. M. Kravar,
Matica hrvatska, Zagreb, 1951, (str. 375.-498.)
- VRATOVIĆ, V., „Rimska književnost“, u: Povijest svjetske
književnosti 2 (ur. V. Vratović), Mladost i Liber, Zagreb, 1977. (str.
233.-265.)
- MAIXNER, F., Historija rimske književnosti, Mučnjak i Senftleben,
Dopunska
Zagreb, 1884.
literatura:
- NORDEN, E., Romische Literatur, Teubner, Leipzig, 1954.
- PICHON, R., Histoire de la litterature latine, Hachette & cie., Paris,
1889.
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
Dodatne
informacije o
kolegiju
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Treće razdoblje ili zlatni vijek: od 80. god. pr. Kr. do 14. god. p. Kr.
I.
Kratki opis: Opće karakteristike. Podjela na Ciceronovo i Augustovo doba.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Ciceronovo doba: od 80. do 30. god. pr. kr.
II.
Kratki opis: Opće karakeristike. Pregled najznačajnijih književnika i djela.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Marko Tulije Ciceron - 1. Dio
III.
Kratki opis: Život i djelo Marka Tulija Cicerona. Ciceronovi politički i sudski
govori.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Marko Tulije Ciceron - 2. Dio
IV.
Kratki opis: Ciceronova filozofska i retorička djela.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Marko Terencije Varon
V.
Kratki opis: Život i djelo Marka Terencija Varona.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Povjesničari: Gaj Julije Cezar
VI.
Kratki opis: Život i djelo Gaja Julija Cezara.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Povjesničari: Kornelije Nepot i Gaj Salustije Krisp
VII.
Kratki opis: Život i djelo Kornelija Nepota i Gaja Salustija Krispa.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Tit Lukrecije Kar
VIII.
Kratki opis: Život i djelo Tita Lukrecija Kara.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Gaj Valerije Katul i neoterici
IX.
Kratki opis: Život i djelo Gaja Valerija Katula. Opus i tematika neoteričkih
pjesnika.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Augustovo doba: od 30. god. pr. Kr. do 14. god. p. Kr.
X.
Kratki opis: Opće karakteristike. Djelovanje cara Augusta. Mecenatov krug.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naziv kolegija
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI,
književnosti
Naslov: Publije Vergilije Maron
Kratki opis: Život i djelo Publija Vergilija Marona. Eneida.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI,
književnosti
Naslov: Kvint Horacije Flak
Kratki opis: Život i djelo Kvinta Horacija Flaka.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI,
književnosti
Naslov: Tit Livije
Kratki opis: Život i djelo Tita Livija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI,
književnosti
Naslov: Elegičari
Kratki opis: Kornelije Gal, Albije Tibul, Sekst Propercije.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI,
književnosti
Naslov: Publije Ovidije Nazon
Kratki opis: Život i djelo Publija Ovidija Nazona.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI,
književnosti
Povijest antičke
Povijest antičke
Povijest antičke
Povijest antičke
Povijest antičke
Povijest antičke
Kod
FFL-314
kolegija
Studijski program
Godina
II.
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
3
4.
po
15+15+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
(A)
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Josip Grubeša, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Poznavanje povijesti latinskog jezika, produbljeno razumijevanje
Ciljevi kolegija:
latinskih tekstova, razvijanje svijesti o zajedničkom podrijetlu gotovo
svih europskih jezika.
Nakon položenog kolegija student će moći:
Ishodi učenja
- definirati i opisati povijest latinskog jezika,
(opće i specifične
- analizirati vokale i konsonante i njihov razvoj,
kompetencije):
Historijska gramatika 1
- razlikovati zajedničko podrijetlo svih europskh jezika.
Vokalizam i konsonantizam.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Način izvođenja
predavanja
nastave
(označiti masnim
konzultacije
tiskom)
Napomene:
vježbe
seminari
mentorski rad
terenska
nastava
samostalni
zadatci
ostalo
-
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Polagati pismeni ispit.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
(označiti masnim
provjera znanja
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranosti
30
1
Max 10%
tijekom nastave
Samostalni zadatci i
30
1
Max 20%
priprema za
predavanja
Završni pismeni ispit 30
1
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - MATASOVIĆ, R., Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. (str. 1.-115.)
- BUCK, C. D., A Comparative Grammar of Greck and Latin (2. izd),
Dopunska
The University of Chicago Press, Chicago, 1948.
literatura:
- JURET, A. C., La phonetique latine, Hachette, Paris, 1938.
- KENT, R. C., The sounds of Latin, Waverly P, Baltimore, 1945.
- KIECKERS, E., Historische lateinsche Gramatik, M. Hueber,
München, 1930.
- LAURAND, L.– LAURAS, A., Manuel des etudes grecques et
latines, 1. Grece, 2. Rome, A. et J. Picard, Paris, 1955.
- LEUMAN – HOFMAN – SZANTYR, Lateinische Grammatik, I. sv.
Laut und Formenlehre, München, 1963.
- MEILLET, A.; VENDRYES, J., Traite de grammaire comparee des
langues classiques, Champion, Paris, 1948.
- NIEDERMAN, M., Precis de Phontique Historique du Latin,
Bertrams Print, Paris, 1938.
- PISANI, V., Grammatica Latina, storica e comparativa (2. izd.),
Rosenberg & Sellier, Torino, 1952.
- SAFAREVICZ, J., Zarys gramatyki historycznei jezika lacinskiego,
1. sv. Fonetyka i fleksija, Panstwowe Wydawn., Warszawa, 1953.
- SOMMER, F., Handbuch der lateinische Laut und Formenlehre,
Indogermanische Bibliothek, Heidelberg, 1914.
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
Dodatne
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
informacije o
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
kolegiju
opravdati.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Latinska historijska gramatika
I.
Kratki opis: Što je historijska gramatika, što obuhvaća i čime se bavi?
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Naslov: Fiziologija glasova
II.
Kratki opis: Podjela glasova. Artikulirani i neartikulirani glasovi.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Naslov: Podjela glasova
III.
Kratki opis: Vokali i konsonanti.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Naslov: Latinsko pismo i njegov historijat
IV.
Kratki opis: Razvoj latinskog pisma.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Naslov: Vokalizam
Kratki opis: Dugi i kratki vokali. Diftonzi. Prijevoj.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Naslov: Vokalizam
Kratki opis: Sonanti, likvide i nazali.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Naslov: Vokalizam
Kratki opis: Promjene vokalizma u srednjem i završnom slogu, u otvorenom i
zatvorenom.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Naslov: Vokalizam
Kratki opis: Sinkopa. Asimilacija. Kontrakcija vokala. Produljivanje i
pokraćivanje kratkih vokala.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Naslov: Vokalizam
Kratki opis: Haplologija. Anaptiksa.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Naslov: Konsonantizam
Kratki opis: Poluvokali i/u.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Naslov: Konsonantizam
Kratki opis: Konsonantski likvide i nazali.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Naslov: Konsonantizam
Kratki opis: Eksplozivni ili okluzivni glasovi.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Naslov: Konsonantizam
Kratki opis: Guturalni glasovi.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Naslov: Konsonantizam
Kratki opis: Frikativni glasovi.
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Naslov: Završno predavanje
Kratki opis: Ponavljanje
Literatura: -MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika
Kod
FFZ1207
kolegija
Godina
II.
Studijski program
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
Ciklus
2
Semestar
4.
Broj sati
15+15+0
ECTS vrijednost
po
boda:
semestru
(p+v+s)
obvezni
Preduvjeti:
nema
ih
Usporedni
uvjeti: nema ih
Status kolegija:
(D)
upisan
IV. semestar
Vrijeme
prema
Pristup kolegiju:
preddiplomskoga studija,
održavanja
rasporedu
studijske nastavničke kombinacije nastave:
bez Studija hrvatskoga jezika i
književnosti
dr. sc. Katica Krešić, doc.
Nositelj kolegija/nastavnik:
prema rasporedu
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona: [email protected], [email protected], 387
036/355-413
Marina Kljajo-Radić, asist.; dr. sc. Helena Dragić, asist.
Asistent
prema rasporedu
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona ----Cilj je kolegija usvajanje temeljnih načela hrvatske jezične norme
Ciljevi kolegija:
(pravopisne, gramatičke, leksičke), usvajanje temeljnih značajki
hrvatskojezičnoga povijesnog razvoja i upoznavanje i upotreba
temeljnih priručnika suvremenoga hrvatskog jezika.
Nakon završenoga kolegija studenti će:
Ishodi učenja
- objasniti i definirati najvažnije značajke hrvatskojezičnoga
(opće i specifične
povijesnog razvoja od početaka pismenosti do danas,
kompetencije):
- prepoznati i rabiti osnovne jezikoslovne pojmove,
- primjenjivati pravopisna pravila,
- raščlaniti fonetske i fonološke jedinice,
- razlikovati i objasniti glasovne promjene i primjenjivati pravila u
pisanoj i govornoj realizaciji,
- prepoznati pojedine vrste riječi i odrediti gramatičke kategorije
promjenjivih riječi,
- odrediti funkcije riječi u rečenici,
- razlikovati vrste rečenica,
- uraditi tvorbenu raščlambu, prepoznati tvorbene sastavnice i
tvorbene načine,
- odrediti lekseme prema vremenskom, prostornom i funkcionalnom
raslojavanju leksika,
- poznavati temeljne priručnike suvremenoga hrvatskog jezičnog
standarda i služiti se njima.
Povijesni pregled oblikovanja hrvatskoga književnog jezika. Hrvatski
Sadržaj
silabusa/izvedbenog pravopis - pravopisna pravila. Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika:
glas, fonem, alofon. Fonološki i morfološki uvjetovane alternacije.
plana (ukratko):
Morfologija hrvatskoga standardnog jezika (morf, morfem, alomorf,
Naziv kolegija
Hrvatski standardni jezik
Način izvođenja
nastave
(označeno masnim
tiskom)
Studentske obveze
riječ). Promjenjive i nepromjenjive vrste riječi. Gramatičke kategorije.
Glagolski oblici. Tvorba riječi. Sintaksa. Sintaktičke jedinice. Red
riječi u rečenici. Nezavisna složena i zavisna složena rečenica.
Leksikologija: jezični sustav i jezični znak. Jednoznačnost i
višeznačnost leksema. Sinonimija, antonimija, homonimija. Područna
raslojenost leksika. Vremenska raslojenost leksika. Leksikografija.
seminari
predavanja
vježbe
samostalni
zadatci
konzultacije
mentorski rad
terenska
ostalo
nastava
Napomene: Studenti su obvezni:
- pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu,
- pisati domaće zadaće,
- pisati kolokvije,
- pisati test.
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
nastave
nastavi
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
provjera znanja
Praćenje i
ocjenjivanje
studenta
(označeno masnim
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Pohađanje nastave i 30
1
Max 20%
aktivnosti u nastavi
Kolokviji i priprema
30
1*
Max 80%*
za kontinuiranu
provjeru znanja
Završni ispit
30
1*
Min 80%*
*Dodatna pojašnjenja:
Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. Student/ica može prihvatiti ocjenu izvedenu na
osnovi urednoga pohađanja nastave, aktivnosti u nastavi, zadaća i položenih kolokvija (koji
obuhvaćaju cjelokupni programski sadržaj kolegija). Pri tome je važno da ocjene obaju
kolokvija budu pozitivne. Ukoliko student/ica ne prihvati izvedenu ocjenu iz navedenih
aktivnosti ili ne položi jedan kolokvij, pristupa ispitu prema planiranim ispitnim rokovima.
Kolokvij se ocjenjuje na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način (nosi 80 % od ukupne ocjene)
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 16% ocjene
od 61% do 70% = do 32% ocjene
od 71% do 80% = do 48% ocjene
od 81% do 90% = do 64% ocjene
od 91% do 100% = do 80% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlodobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - BABIĆ, S., FINKA B., MOGUŠ M., Hrvatski pravopis, Školska
(u trenutku prijave knjiga, Zagreb, 1996. (i kasnija izdanja)
- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, ŠK, Zagreb, 1995. (i kasnija
kolegija)
izdanja)
- TEŽAK S., BABIĆ S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za
osnovno jezično obrazovanje. ŠK, Zagreb, 1992. (i kasnija izdanja),
poglavlje „Riječi“, str. 75.-114.
- HAM, S., Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga,
Dopunska
Zagreb, 2007.
literatura:
- MELVINGER, J., Leksikologija, (skripta), Osijek, 1989.
- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada,
Zagreb, 1997.
- SILIĆ J.-PRANJKOVIĆ I., Gramatika hrvatskoga jezika, Školska
knjiga, Zagreb, 2007.
Pohađanje nastave je obvezno. Dopušta se 20% izostanaka i njih nije
Dodatne
potrebno pravdati.
informacije o
kolegiju
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Povijesni razvoj hrvatskoga jezika
I.
Kratki opis: Početci pismenosti. Prvi pisani spomenici. Hrvatska pisma.
Hrvatska narječja. Standardni jezik i norma.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 9.-37.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 12.-28.
Naslov: Hrvatski pravopis
II.
Kratki opis: Fonološko-morfonološko pravopisno načelo. Suvremeni
pravopisni priručnici. Veliko slovo. Pravopisni znaci. Pisanje riječi iz stranih
jezika.
Literatura:
- BABIĆ, S., FINKA B., MOGUŠ M., Hrvatski pravopis
Naslov: Glasovni i fonemski sustav hrvatskoga jezika
III.
Kratki opis: Fonetika i fonologija. Glas-fonem-slovo. Razdioba fonema.
Glasovne promjene.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 39.-59.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 41.-49., 54.-68.
-RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb,
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
1997.
Naslov: Morfologija – pojam, jedinice; vrste riječi i gramatičke kategorije
Kratki opis: Predmet morfologije. Morfem-morf-alomorf. Morfemska
raščlamba. Promjenjive i nepromjenjive riječi.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 96.-100.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 75.-84.
Naslov: Imenice
Kratki opis: Leksičko i gramatičko značenje imenica. Sklonidba imenica.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 100.-116., 140.-156., 167.-168.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 84.-97.
- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, str. 6.-13., 43.-49., 61.-63.
Naslov: Glagoli
Kratki opis: Značenje glagola. Gramatičke kategorije glagola. Glagolske vrste.
Glagolski oblici.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 222.-235., 236.-258.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 117.-134.
- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, str. 157.-164.
Naslov: Kolokvij
Kratki opis: Provjera pravopisa, poznavanje glasovnih promjena, morfemske
raščlambe riječi, određivanje padeža imenica i glagolskih oblika u zadanome
tekstu.
Literatura: Iz navedenoga popisa
Naslov: Pridjevi, zamjenice i brojevi
Kratki opis: Značenje pridjeva. Vid pridjeva. Komparacija. Naglasak kao
razlikovno obilježje vida. Značenje, vrste i sklonidba zamjenica i brojeva.
Brojevni prilozi i pridjevi.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 173.-183., 203.-221.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 98.-116.
-RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, str. 67.-73., 88.-96., 104.-109.
Naslov: Nepromjenjive vrste riječi
Kratki opis: Vrste nepromjenjivih riječi, podjela.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 273.-284.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 133.-140.
- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, str. 266.-267., 277.-220.
Naslov: Sintaktička funkcija
Kratki opis: Subjekt. Predikat. Objekt. Atribut. Priložne oznake.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 421.-444.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
jezično obrazovanje, str. 197.-212.
- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika
Naslov: Nezavisni i zavisni odnos
Kratki opis: Vrste nezavisnih i zavisnih rečenica.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, str. 455.-472., 480.-515.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 222.-238.
- RAGUŽ, D., Praktična hrvatska gramatika, str. 386.-438.
Naslov: Torba riječi
Kratki opis: Tvorbene sastavnice. Tvorbena raščlamba. Tvorbeni načini.
Literatura:
-BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika. Zagreb, 1995. (i kasnija izdanja), str.
285.-304.
-TEŽAK, S., BABIĆ, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno
jezično obrazovanje, str. 141.-151.
Naslov: Leksikologija
Kratki opis: Određenje pojma. Jezični sustav i jezični znak. Jednoznačnost i
višeznačnost leksema. Sinonimija i antonimija.
Literatura:
- MELVINGER, J., Leksikologija, str. 13.-21., 45.-53.
- SAMARDŽIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga
jezika u 20. st. (udžbenik za 4. razred gimnazije), str. 7.-25.
Naslov: Raslojenost leksika
Kratki opis: Vremenska, područna i funkcionalna raslojenost leksika.
Literatura:
- SAMARDŽIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga
jezika u 20. st. (udžbenik za 4. razred gimnazije), str. 30.-44.
- SILIĆ-PRANJKOVIĆ, Gramatika hrvatskoga jezika, str. 375.-390.
Naslov: Leksikografija
Kratki opis: Hrvatski rječnici. Vrste rječnika. Najznačajnija hrvatska
leksikografska djela. Natuknica.
Literatura:
- MELVINGER, J., Leksikologija, str. 118.-130.
- SAMARDŽIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga
jezika u 20. st. (udžbenik za 4. razred gimnazije), str. 91.-104.
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Kod
kolegija
Godina
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
Semestar
Broj sati
5
5.
po
semestru
(p+v+s)
obvezni Preduvjeti: položen
Usporedni uvjeti:
(A)
kolegij
Latinski
Lektira 1
FFL-317
III.
15+45+0
-
Pristup kolegiju:
jezik 4
studenti Latinskog jezika i rimske
književnosti
Vrijeme
prema
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Josip Grubeša, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Jadranka Bagarić
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Što veća količina pročitanog teksta, promicanje timskog rada i
Ciljevi kolegija:
razvijanje kvantitativnog i kvalitativnog prevoditeljskog potencijala
studenata te osposobljavanje za samostalan filološki rad.
Nakon položenog kolegija student će moći:
Ishodi učenja
- samostalno prevoditi jednostavnije tekstove klasičnog latiniteta,
(opće i specifične
- definirati osnovne procese prijevoda,
kompetencije):
- izvršiti morfološku i sintaktičku analizu tekstova.
Čitanje izbora iz korpusa najvažnijih autora rimske historiografije, od
Sadržaj
silabusa/izvedbenog Cezara do Svetonija. Osnovna morfološka i sintaktička analiza teksta,
uz temeljnu književnopovijesnu faktografiju.
plana (ukratko):
seminari
Način izvođenja
predavanja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
tiskom)
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
nastava
Napomene: - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Pisati tjedne zadaće.
- Polagati pismeni ispit.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
(označiti masnim
provjera znanja
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
STUDENTA
Angažiranosti
60
2
tijekom nastave
Samostalni zadatci i
45
1.5
priprema za
predavanja
Završni pismeni ispit 45
1.5
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
UDIO U OCJENI
Max 10%
Max 40%
Max 50%
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 10% ocjene
od 61% do 70% = do 20% ocjene
od 71% do 80% = do 30% ocjene
od 81% do 90% = do 40% ocjene
od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - CICERONIS, M. T., Oratio I in Catilinam 1-33. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/cicero/cat1.shtml<<
- LIVII, Ab urbe condita, 1 – 12. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/livy/liv.pr.shtml<<
- TACITI, Annales, 1 – 14. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/tacitus/tac.ann1.shtml<<
- CAESARIS, De bello civili, 1 – 15. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/caesar/bc1.shtml<<
- SVETONII, De vita caesarum, Vita Neronis, 1 – 15. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/suetonius/suet.nero.html<<
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Dopunska
literatura:
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
Dodatne
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
informacije o
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
kolegiju
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Oratio 1. In Catilinam
I.
Kratki opis: Uvod; caput 1 – 2
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
Naslov: Oratio 1. In Catilinam
II.
Kratki opis: Caput 3 – 4
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 5 – 7
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 8 – 10
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 11 – 12
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 13 – 14
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 15 – 16
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 17 – 18
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 19 – 20
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 21 – 22
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 23 – 25
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 26 – 28
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 29 – 31
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
Naslov: Oratio 1. In Catilinam
Kratki opis: Caput 32 – 33
Literatura: CICERONIS, M. T., Oratio I In Catilinam
Naslov: Završno predavanje
Kratki opis: Ponavljanje
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Status kolegija:
Kod
kolegija
Godina
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
Semestar
Broj sati
3
5.
po
semestru
(p+v+s)
obvezni Preduvjeti: položen
Usporedni uvjeti:
Historijska gramatika 2
FFL-315
III.
15+15+0
-
(A)
kolegij
Historijska
gramatika
1
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Josip Grubeša, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Poznavanje povijesti latinskog jezika, produbljeno razumijevanje
Ciljevi kolegija:
latinskih tekstova, razvijanje svijesti o zajedničkom podrijetlu gotovo
svih europskih jezika.
Nakon položenog kolegija student će moći:
Ishodi učenja
- definirati i opisati povijesti latinskog jezika,
(opće i specifične
- analizirati nomen i verbum i njihov razvoj,
kompetencije):
- razlikovati zajedničko podrijetlo svih europskh jezika.
Oblici kategorija nomen i verbum.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
seminari
Način izvođenja
predavanja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene:
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Polagati pismeni ispit.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
(označiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
STUDENTA
Angažiranosti
30
1
tijekom nastave
Samostalni zadatci i
30
1
priprema za
predavanja
Završni pismeni ispit 30
1
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
UDIO U OCJENI
Max 10%
Max 20%
Max 70%
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - MATASOVIĆ, R., Kratka poredbenopovijesna gramatika latinskoga
jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997. (str. 119.-235.)
- BUCK, C. D., A Comparative Grammar of Greck and Latin (2. izd),
Dopunska
The University of Chicago Press, Chicago, 1948.
literatura:
- JURET, A. C., La phonetique latine, Hachette, Paris, 1938.
- KENT, R. C., The sounds of Latin, Waverly P, Baltimore, 1945.
- KIECKERS, E., Historische lateinsche Gramatik, M. Hueber,
München, 1930.
- LAURAND, L.– LAURAS, A., Manuel des etudes grecques et
latines, 1. Grece, 2. Rome, A. et J. Picard, Paris, 1955.
- LEUMAN – HOFMAN – SZANTYR, Lateinische Grammatik, I. sv.
Laut und Formenlehre, München, 1963.
- MEILLET, A., VENDRYES, J., Traite de grammaire comparee des
langues classiques, Champion, Paris, 1948.
- NIEDERMAN, M., Precis de Phontique Historique du Latin,
Bertrams Print, Paris, 1938.
- PISANI, V., Grammatica Latina, storica e comparativa (2. izd.),
Rosenberg & Sellier, Torino, 1952.
- SAFAREVICZ, J., Zarys gramatyki historycznei jezika lacinskiego,
1. sv. Fonetyka i fleksija, Panstwowe Wydawn., Warszawa, 1953.
- SOMMER, F., Handbuch der lateinische Laut und Formenlehre,
Indogermanische Bibliothek, Heidelberg, 1914.
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
Dodatne
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
informacije o
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
kolegiju
opravdati.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: NOMINA ET VERBUM
I.
Kratki opis: Rod, broj i padež.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika
jezika
Naslov: Oblici deklinacija
II.
Kratki opis: O – deklinacija.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika
jezika
Naslov: Oblici deklinacija
III.
Kratki opis: A – deklinacija.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika
jezika
Naslov: Oblici deklinacija
IV.
Kratki opis: Tzv. III. deklinacija.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika
jezika
Naslov: Oblici deklinacija
V.
Kratki opis: U – deklinacija.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika
jezika
Naslov: Oblici deklinacija
VI.
Kratki opis: E – deklinacija.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika
jezika
Naslov: Oblici deklinacija
VII.
Kratki opis: Komparacija pridjeva.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika
jezika
Naslov: Oblici deklinacija
VIII.
Kratki opis: Prilozi.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika
jezika
Naslov: Oblici konjugacija
IX.
Kratki opis: Verbum finitum et infinitum.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika
jezika
Naslov: Oblici konjugacija
X.
Kratki opis: Primarni i sekundarni prajezični osobni nastavci.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika
jezika
Naslov: Oblici konjugacija
XI.
Kratki opis: Latinski nastavci na – r.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika
jezika
Naslov: Oblici konjugacija
XII.
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
XIII.
XIV.
XV.
Kratki opis: Reduplikacija.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika
jezika
Naslov: Infectum
Kratki opis: Aktiv i konjunktiv (prezent, imperfekt i futur).
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika
jezika
Naslov: Oblici perfectuma
Kratki opis: Perfekt i pluskvamperfekt.
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika
jezika
Naslov: Završno predavanje
Kratki opis: Ponavljanje
Literatura: - MATASOVIĆ, Kratka poredbenopovijesna gramatika
jezika
Naziv kolegija
Rimska književnost 3
latinskoga
latinskoga
latinskoga
latinskoga
Kod
FFL-311
kolegija
Studijski program
Godina
III.
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
4
5.
po
45+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti: položen
Usporedni uvjeti:
(A)
kolegij
Rimska
književnost
2
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Pavao Knezović, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Upoznati studente s rimskim piscima i njihovim djelima tzv. srebrnog
Ciljevi kolegija:
vijeka (14.- 117.). Pored povijesnog pregleda s piscima ovog perioda,
studente se upoznaje s njihovim djelima svrstanim prema stilu izraza,
žanru, svjetonazoru i znanstvenoj disciplini. Prvu cjelinu tvore pisci
julijevsko-klaudijevske dinastije, a drugu flavijevske dinastije.
Nakon položenog ispita studenti će moći:
Ishodi učenja
- identificirati pisce srebrnog vijeka i njihov značaj u rimskoj i
(opće i specifične
svjetskoj književnosti,
kompetencije):
- ukazati na važnost djela pisaca tzv. srebrnog vijeka u razvoju
latinskog jezika i rimske književnosti,
- povezivati saznanja o piscima i djelima tzv. srebrnog vijeka s
prethodnim periodom rimske književnosti.
Rimska književnost prvog stoljeća ili tzv. srebrnog vijeka.
Sadržaj
silabusa/izvedbenog
plana (ukratko):
Način izvođenja
predavanja
nastave
(označiti masnim
konzultacije
tiskom)
Napomene:
vježbe
seminari
mentorski rad
terenska
nastava
samostalni
zadatci
ostalo
-
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Polagati usmeni ispit.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
pismeni ispit
kontinuirana
esej
usmeni ispit
(označiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranosti
45
1.5
Max 10%
tijekom nastave
Samostalni zadatci i
30
1
Max 20%
priprema za
predavanja
Završni usmeni ispit
45
1.5
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - BUDIMIR, M., FLAŠAR, M., Pregled rimske književnosti - De
auctoribus Romanis, Naučna knjiga, Beograd, 1978. (str.435.-555.)
- TRONSKI, I. M., Povijest antičke književnosti, prev. M. Kravar,
Matica hrvatska, Zagreb, 1951., (str. 499.-553.)
- VRATOVIĆ, V., „Rimska književnost“, u: Povijest svjetske
književnosti 2 (ur. V. Vratović), Mladost i Liber, Zagreb, 1977. (str.
266.-279.)
- MAIXNER, F., Historija rimske književnosti, Mučnjak i Senftleben,
Dopunska
Zagreb, 1884.
literatura:
- NORDEN, E., Romische Literatur, Teubner, Leipzig, 1954.
- PICHON, R., Histoire de la litterature latine, Hachette & cie., Paris,
1889.
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
Dodatne
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
informacije o
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
kolegiju
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Četvrto razdoblje ili srebrni vijek: od 14. do 117. god.
I.
Kratki opis: Opće karakteristike i najznačajniji predstavnici.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Lucije Anej Seneka – filozof
II.
Kratki opis: Život i djelo Lucija Aneja Seneke.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Gaj Petronije Arbiter
III.
Kratki opis: Život i djelo Gaja Petronija Arbitera.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Basna: Fedro
IV.
Kratki opis: Život i djelo Fedra.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Marko Anej Lukan
V.
Kratki opis: Život i djelo Marka Aneja Lukana.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Aul Perzije Flak
VI.
antičke
antičke
antičke
antičke
antičke
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Kratki opis: Život i djelo Aula Perzija Flaka.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Klasicisti: Gaj Valerije Flak
Kratki opis: Život i djleo Gaja Valerija Flaka.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Klasicisti: Publije Papinije Stacije
Kratki opis: Život i djelo Publija Papinija Stacija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Klasicisti: Tiberije Kacije Silije Italik
Kratki opis: Život i djelo Tiberija Kacija Silija Italika.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Satiričari: Marko Valerije Marcijal
Kratki opis: Život i djelo Marka Valerija Marcijala.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Satiričari: Decim Junije Juvenal
Kratki opis: Život i djelo Decima Junija Juvenala.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Marko Fabije Kvintilijan
Kratki opis: Život i djelo Marka Fabija Kvintilijana.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Gaj Plinije Cecilije Sekund Mlađi
Kratki opis: Život i djelo Gaja Plinija Cecilija Sekunda Mlađeg.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Kornelije Tacit
Kratki opis: Život i djelo Kornelija Tacita.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Jezikoslovlje, historiografija i stručna književnost
Kratki opis: Pregled najznačajnijih djela.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naziv kolegija
Filozofija odgoja i obrazovanja
Studijski program
Ciklus
Zajednički kolegij
Preddiplomski sveučilišni studij
ECTS vrijednost
boda:
Semestar
4
5.
antičke
antičke
antičke
antičke
antičke
antičke
antičke
antičke
antičke
antičke
Kod
kolegija
Godina
studija
FFF-412
Broj sati
po
semestru
30+30+0
III.
Status kolegija:
Pristup kolegiju:
obvezni Preduvjeti:
(D)
studenti svih nastavnih
usmjerenja
(p+s+v)
Usporedni uvjeti:
Vrijeme
prema
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Slavica Juka, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected], 036 355-415
Asistent
Toni Herceg, asist.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected], 036 355-411
Cilj kolegija je uvesti studente u osnovnu problematiku filozofije
Ciljevi kolegija:
odgoja i osposobiti ih za odgovorno promišljanje o stanju filozofije
odgoja danas. Ukazati na važnost filozofije odgoja koju ona ima kako
za teorijsku tako i za praktičnu stranu odgoja, te ulogu filozofije u
odnosu na druge znanosti, osobito znanosti o odgoju. Kolegij pruža i
uvid u problematiku filozofskog promišljanja odgoja, počevši od
antičke Grčke pa do danas. Također, studenti stječu uvid u narav
odnosa filozofske i pedagoške prakse, kao pojedinih problema odgojne
prakse s filozofskog vidika.
Polaganjem ispita student je osposobljen uvidjeti osnovnu
Ishodi učenja
problematiku i narav filozofije i temeljnih filozofskih disciplina, bit i
(opće i specifične
važnost odgoja, njegov cilj te nezaobilaznost filozofije u odgojnom
kompetencije):
promišljanju, ali i važnost filozofije prema ostalim znanostima, osobito
onima koje se bave odgojem. Student je osposobljen i za stručno
razumijevanje problema filozofije odgoja i obrazovanja, a u kontekstu
suvremenih kulturnih i demokratskih europskih stečevina na području
odgojnih znanosti.
Sadržaj
 Uvodne teme
silabusa/izvedbenog
 Uvod u filozofiju
plana (ukratko):
 Znanost i klasifikacija znanstvenih disciplina
 Antičke teorije o odgoju
 Novovjekovne teorije o odgoju
 Suvremene teoriju o odgoju
 Odgoj i vrijednosti
 Koedukacija
 Cjelovitost odgoja
vježbe
samostalni
Način izvođenja
predavanja
seminari
zadatci
nastave
(označiti masnim
ostalo
konzultacije
mentorski rad terenska
tiskom)
nastava
- Pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze
- Napisati i izložiti seminar.
- Pisati test.
praktični rad
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski
ocjenjivanje
nastave
nastavi
rad
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
esej
pismeni ispit
(označiti masnim
provjera znanja
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Prisutnost i
60
2
10%
angažiranost na
nastavi
Seminarski rad
30
1
30%
(pismeni i usmeni)
Završni ispit
30
1
60%
Izvanredni studenti dogovaraju temu s mentorom i pišu seminarski rad od 13 do 15 kartica.
Dodatna pojašnjenja:
10% ocjene moguće je skupiti sudjelovanjem u nastavi, a 30% pisanjem i izlaganjem
seminarskog rada kojega pišu svi studenti.
Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su prethodno dužni ostvariti min. 20% bodova
(sudjelovanje u nastavi i seminarski rad).
U konačnu ocjenu ulaze rezultati završnog ispita, angažiranost tijekom nastave i ocjena
seminarskog rada.
Angažiranost u nastavi:
Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
81-84% = 2% ocjene
85-88% = 4%
89-92% = 6%
93-96% = 8%
97-100% = 10%
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.
9% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne
pogreške.
12% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne
pogreške.
15% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
+
Izlaganje seminarskoga rada
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
3% = Rad je pročitan.
6% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.
9% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.
15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 12% ocjene
od 61% do 70% = do 24% ocjene
od 71% do 80% = do 36% ocjene
od 81% do 90% = do 48% ocjene
od 91% do 100% = do 60% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar,
2007., str. 15.-199.
- ARISTOTEL, Politika, prev. T. Ladan, HSN, Zagreb, 1992., str.
Dopunska
255.-271.
literatura:
- BURJA RADOVAN, M., „Ljudska prava i odgoj“, Metodički ogledi,
god. XI (2004.), br. 2, str. 69.–78.
- LOCKE, J., Misli o vaspitanju, Beograd, 1967., str. 6.-184.
- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000.
- MORIN, E., Odgoj za budućnost. Sedam temeljnih spoznaja nužnih u
odgoju, Zagreb, 2002.
- MUSIĆ, I., „Odgoj za vrijednosti“, Suvremena pitanja, časopis za
prosvjetu i kulturu, god. I (2006.), br. 1., Mostar, str. 89.-101.
- PLATON, Država, prev. M. Kuzmić, Naklada Juričić, Zagreb, 2001.,
str. 166.-200.
- POLIĆ, M., Čovjek-odgoj-svijet. Mala filozofijsko-odgojna razložba,
KruZak, Zagreb, 1997., str. 9.-207.
- POLIĆ, R., "Odgoj i dokolica", Metodički ogledi, god. X (2003.), str.
25.-37.
- ROUSSEAU, J. J., Emil ili O uzgoju , prev. I. Širola, Nakladom Hrv.
ped. književnoga sbora, Zagreb, 1887.-1889., str. 17.-223.
- VUK-PAVLOVIĆ, P., Filozofija odgoja, HSN, Zagreb, 1996., str.
41.-119.
Obveznu literaturu koriste svi studenti, a iz dopunske literature svaki
Dodatne
student bira tematsku jedinicu na osnovi koje će mu biti kreirana tema
informacije o
za seminar, jednu ili dvije od ponuđenih jedinica, ovisno o stupnju
kolegiju
opterećenja istih. Primjerice, dovoljno će biti pročitati samo jednu
bibliografsku jedinicu ako će student izabrati Rousseauovo djelo Emile
ili o odgoju. Ako će pak izabrati iz ponude članaka ili manjih poglavlja
djela, onda će tih jedinica trebati iščitati više. O tome više u
konzultaciji s nastavnikom!
Pohađanje nastave:
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbroju
bodova.
Pismeni radovi:
Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra.
Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih
pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i
diplomskoga rada.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
Naslov: Što je filozofija?
Kratki opis: U obradi ovoga pitanja studentima će biti razložen pojam i
predmet filozofije, izvori filozofije te odnos filozofije i znanosti.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
Naslov: Znanstvene metode
Kratki opis: Unutar ove nastavne jedinice studentima će biti ukratko
predstavljene i obrazložene temeljne metode znanstvenog istraživanja i metode
znanstvenog sistematiziranja.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.
Naslov: Temeljne filozofske discipline – logika i filozofija spoznaje
Kratki opis: Studentima se pruža uvid u narav formalne logike, njezine potrebe
u svakodnevnome životu te uvid u narav i razumijevanje osnovnih oblika
ljudske misli: pojma, suda i zaključka. Unutar filozofije spoznaje, studentima
se pruža uvid u to što je znanje i spoznaja, koji su oblici spoznaje, izvori,
mogućnosti dosezi i sigurnost.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.
Naslov: Temeljne filozofske discipline – metafizika i kozmologija
Kratki opis: Osnovni pojmovi metafizike (biće, bit, bitak, uzroci, nužnost,
kategorije, itd); ontologija i teodiceja, unutar koje se stječu osnovne spoznaje
glede odnosa Boga i svijeta te mogućnosti dokazivanja Božjeg postojanja. U
kozmologiji se izlažu osnovna znanja iz filozofije prirode, te suvremenim
fizikalnim teorijama.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
Naslov: Temeljne filozofske discipline – filozofska antropologija i etika
Kratki opis: Nrav filozofske antropologije i njezin odnos prema drugim
antropološkim disciplinama; razumijevanje čovjeka u povijesti filozofske misli
i osnovne odrednice ljudske naravi. Pojam i predmet etike, pojam slobode i
slobodne volje, pitanje moralne obligacije i savjesti.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.
Naslov: Temeljne filozofske discipline – estetika
Kratki opis: Pojam i predmet estetike te poimanje estetike kroz povijest
filozofije.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.
Naslov: Antičke i srednjovjekovne teorije odgoja
Kratki opis: Teorija odgoja u predsokratika, Platona, Aristotela, Cicerona, T.
Akvinskoga.
Literatura:
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
Naslov: Novovjekovne odgojne teorije
Kratki opis: Teorija odgoja W. Ratkea, J.A. Komenskoga, J. Lockea, J.J.
Rousseaua
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
Naslov: Suvremene teorije o odgoju
Kratki opis: Teorija odgoja J. H. Pestalozzija, J.F. Herberta, H. Spencera, E.
Durkheima, J. Deweya, I. Illicha.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
Naslov: Odnos pedagogije i filozofije
Kratki opis: Filozofija i pedagogijska teleologija, donošenje vrijednosnih
sudova, etičke vrijednosti, cilj odgoja.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
Naslov: Odgoj i vrijednosti
Kratki opis: Odnos odgoja i vrijednosti, pokušaj određenja istinske naravi
odgoja, razlika između odgoja i uzgoja, odnos odgojitelja i odgajanika.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
- MUSIĆ, I., „Odgoj za vrijednosti“, u: Suvremena pitanja, časopis za
prosvjetu i kulturu, god. I., br. 1., Mostar, 2006.
Naslov: Problem koedukacije
Kratki opis: Problemi zajedničkoga odgoja muške i ženske djece, prednosti i
nedostatci.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
Naslov: Problem individualiteta i kolektiviteta te odnos politike i odgoja
Kratki opis: Ističu se bitni problemi odgoja koji proizlaze iz pretjeranoga
individualizma i pretjeranoga kolektivizma te se pokušava naći jedan srednji
put. Uloga politike u poboljšanju ili pak u pogoršanju odgojne prakse.
Literatura:
- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
- VUK-PAVLOVIĆ, P., Filozofija odgoja, Zagreb, HSN, 1996.
Naslov: Ljudska prava i odgoj
Kratki opis: Filozofski propitivati temeljne pojmove vezane uz ljudska prava i
slobode, univerzalizaciju prava, univerzalne vrijednosti, suvremeni kontekst
jednakopravnosti, humanosti i odgovornosti; što odgoj i društvo mogu činiti s
obzirom na ideju čovjeka kao slobodnog i dostojanstvenog bića te s obzirom
na koncept vezivanja razvoja pojedinca s razvojem demokratičnijeg društva.
Literatura:
- BURJA RADOVAN, M., „Ljudska prava i odgoj“, u: Metodički ogledi,
11(2004.) 2
Naslov: Igra i dokolica
Kratki opis: Radoholičarenje, dokoličarenje i besposlica, kapitalistička
ideologija glede dokoličarenja, slobodno vrijeme i stvaralaštvo.
Literatura:
- POLIĆ, R., "Odgoj i dokolica", u: Metodički ogledi, 10/2003.
Naziv kolegija
Kod
FFL-318
kolegija
Studijski program
Godina
III.
Ciklus
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
ECTS vrijednost
Semestar
Broj sati
boda:
5
6.
po
15+45+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti: položen
Usporedni uvjeti:
(A)
kolegij
Lektira 1
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Josip Grubeša, doc.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Jadranka Bagaric
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Što veća količina pročitanog teksta, promicanje timskog rada i
Ciljevi kolegija:
razvijanje kvantitativnog i kvalitativnog prevoditeljskog potencijala
studenata te osposobljavanje za samostalan filološki rad.
Nakon položenog kolegija student će moći:
Ishodi učenja
- analizirati i samostalno prevoditi tekstove klasičnog latiniteta,
(opće i specifične
- definirati osnovne karakteristike određenog pisca,
kompetencije):
- razlikovati osnovne morfološke i sintaktičke strukture.
Čitanje izbora iz korpusa najvažnijih autora rimske historiografije, od
Sadržaj
silabusa/izvedbenog Cezara do Svetonija, osnovna morfološka i sintaktička analiza teksta,
uz temeljnu književnopovijesnu faktografiju.
plana (ukratko):
seminari
Način izvođenja
Predavanja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
Mentorski rad
terenska
Ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene: Lektira 2
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Pisati tjedne zadaće.
- Polagati pismeni ispit.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
Esej
pismeni ispit
(označiti masnim
provjera znanja
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
Angažiranosti
60
2
Max 10%
tijekom nastave
Samostalni zadatci i
45
1.5
Max 40%
priprema za
predavanja
Završni pismeni ispit 45
1.5
Max 50%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 10% ocjene
od 61% do 70% = do 20% ocjene
od 71% do 80% = do 30% ocjene
od 81% do 90% = do 40% ocjene
od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - CICERONIS, M. T., Oratio I in Catilinam 1-33. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/cicero/cat1.shtml<<
- LIVII, Ab urbe condita, 1 – 12. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/livy/liv.pr.shtml<<
- TACITI, Annales, 1 – 14. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/tacitus/tac.ann1.shtml<<
- CAESARIS, De bello civili, 1 – 15. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/caesar/bc1.shtml<<
- SVETONII, De vita caesarum, Vita Neronis, 1 – 15. c.
>>http://www.thelatinlibrary.com/suetonius/suet.nero.html<<
- Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
Dopunska
literatura:
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i
Dodatne
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
informacije o
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
kolegiju
opravdati.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Ab urbe condita
I.
Kratki opis: Uvod. Rasprava o piscu.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
Naslov: Ab urbe condita
II.
Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
Naslov: Ab urbe condita
III.
Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
Naslov: Ab urbe condita
IV.
Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
Naslov: Ab urbe condita
V.
Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
Naslov: Ab urbe condita
VI.
Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
Naslov: Ab urbe condita
VII.
Kratki opis: Rimska znanja o Hanibalu; caput 1 – 5.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
Naslov: Ab urbe condita
VIII.
Kratki opis: Scipionov govor prije bitke kod Ticina; caput 1 – 10.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
Naslov: Ab urbe condita
IX.
Kratki opis: Scipionov govor prije bitke kod Ticina; caput 1 – 10.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
Naslov: Ab urbe condita
X.
Kratki opis: Scipionov govor prije bitke kod Ticina; caput 1 – 10.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
Naslov: Ab urbe condita
XI.
Kratki opis: Scipionov govor prije bitke kod Ticina; caput 1 – 10.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
Naslov: Ab urbe condita
XII.
Kratki opis: Hanibalovi postupci s vojskom prije govora.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
Naslov: Ab urbe condita
XIII.
Kratki opis: Hanibalov govor.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
Naslov: Ab urbe condita
XIV.
Kratki opis: Praefacio.
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
Naslov: Ab urbe condita
XV.
Kratki opis: ponavaljanje
Literatura: LIVIUS, Ab urbe condita
Kod
FFL-316
kolegija
Godina
III.
Preddiplomski sveučilišni studij
studija
Semestar
Broj sati
3
6.
po
15+15+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija:
obvezni Preduvjeti: Usporedni uvjeti: (A)
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Pavao Knezović, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
[email protected]
Asistent
Jadranka Bagarić
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
[email protected]
Cilj kolegija je proširiti znanje o dijelovima rečenice (predikata,
Ciljevi kolegija:
subjekta, atributa, apozicije) te slaganju zamjenica. Objasniti osobitosti
u upotrebi pojedinih vrsta riječi te podrobno objasniti sintaksu padeža.
Nakon položenog ispita student će moći:
Ishodi učenja
(opće i specifične - - samostalno analizirati i interpretirati sintaktičke pojave i probleme u
latinskoj rečenici,
kompetencije):
- - usporediti sintaktičke pojave s istovrsnim fenomenima u hrvatskom
jeziku,
- razlikovati stilske odrednice pojedinih sintaktičkih struktura.
Studenti upoznaju i usvajaju latinsku sintaksu i pravila dijelova
Sadržaj
silabusa/izvedbeno rečenice na razini višoj od elementarne. Studenti produbljuju stečene
jezične vještine, razvijaju jezičnu kompetenciju, šire aktivni i pasivni
g plana (ukratko):
latinski vokabular, rade kako na sintagmama i izoliranim rečenicama,
tako i na cjelovitim, neadaptiranim latinskim tekstovima; naglasci su
na razumijevanju i gramatičkoj analizi. Pri radu studenti upoznaju i
koriste osnovna stručna pomagala i referentna djela (gramatike,
rječnici). Studenti se potiču da sintaktičke pojave uspoređuju s
istovrsnim fenomenima u hrvatskom jeziku i opisom tih fenomena u
referentnoj kroatističko-filološkoj literaturi.
seminari
Način izvođenja
Predavanja
vježbe
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
Konzultacije
mentorski rad
terenska
Ostalo
tiskom)
nastava
Napomene:
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Studentske obveze -
Latinska sintaksa
- Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Pisati tjedne zadaće.
-
- Polagati pismeni ispit.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
usmeni ispit
kontinuirana
Esej
pismeni ispit
(označiti masnim
provjera znanja
tiskom)
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranosti
30
1
10%
tijekom nastave
Samostalni zadatci i 30
1
20%
tjedne zadaće
Završni ispit
30
1
70%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% riješeni zadaća = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14%ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
- GORTAN, V., GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII.
Obavezna
izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (str. 1.-341.)
literatura:
- DE MICHELI, Giusseppe, Cotidie discere, corso di Latino,
Dopunska
eserciziario 2, Ulrico Hoepli, Milano, 2006.
literatura:
- ELSAESSER, Thoma, Linguam discito lingua – Grammatica Latina
syntaxis accurata in dialogum redacta, Jules de Messtre, Roulers,
1910.
Dodatne
informacije o
kolegiju
- Leksikon antičkih termina (priredio Dubravko Škiljan), Latina &
Graeca, Zagreb, 2003.
- MENGE, Hermann, Lehrbuch der Lateinischen Syntax und Semantik.
Völlig neu bearbeitet von Thorsten Burkard und Markus Schauer,
Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt, 2000.
- ŽEPIĆ, Milan, Latinske i hrvatske zadaće o skladnji latinskoga
jezika (II. dio: O načinima), Kr. sveučilišna knjižara Fr. Suppana
(Kugli i Deutsch), Zagreb, 1904.
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u
zbroju bodova.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Dijelovi rečenice
I.
Kratki opis: Uvodni sat o osnovnim dijelovima rečenice.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
Naslov: Predikat
II.
Kratki opis: Kopulativni glagoli i predikatna upotreba imenica i pridjeva.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
Naslov: Subjekt
III.
Kratki opis: Slaganje predikata s jednim ili više subjekata.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
Naslov: Atribut
IV.
Kratki opis: Osnovne pozicije atributa u latinskim rečenicama..
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
Naslov: Apozicija
V.
Kratki opis: Osnovne pozicije apozicije u latinskim rečenicama.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
Naslov: Slaganje zamjenica
VI.
Kratki opis: Slaganje različitih vrsta zamjenica s imenicom u predikatu.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
Naslov: Osobitosti u upotrebi pojedinih vrsta riječi
VII.
Kratki opis: Osobitosti u imenicama, pridjevima, zamjenicama. Glagoli.
Negacije.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
Naslov: Akuzativ
VIII.
Kratki opis: Akuzativ cilja, upravnog objekta, vanjski objekt, dva akuzativa.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
Naslov: Akuzativ objekta s akuzativom predikata
IX.
Kratki opis: Unutrašnji objekt.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
Naslov: Dativ objekta
X.
Kratki opis: Dativ objekta uz glagole, s prilozima, uz pridjeve.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ. Latinska gramatika
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
Naslov: Dativ učešća i svrhe
Kratki opis: Dativ koristi. Etički dativ. Dativ radnog lica. Posvojni dativ. Dativ
svrhe.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
Naslov: Genitiv uz imenice, pridjeve i glagole
Kratki opis: Posvojni genitiv, subjektni i objektni, genitiv bližeg određivanja,
svojstva i dijelni; genitiv sjećanja, krivnje, vrijednosti.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
Naslov: Pravi ablativ
Kratki opis: Ablativ odvajanja, podrijetla, uspoređivanja.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
Naslov: Lokativni ablativ
Kratki opis: Ablativ mjesta i vremena.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
Naslov: Instrumentalni ablativ
Kratki opis: Ablativ sredstva, društva, uzroka, načina, svojstva, obzira, mjere i
cijene.
Literatura: GORTAN – GORSKI – PAUŠ, Latinska gramatika
Rimska književnost 4
Naziv kolegija
Studijski program
Ciklus
ECTS vrijednost
boda:
Preddiplomski sveučilišni studij
Semestar
4
Kod
kolegija
Godina
studija
Broj sati
po
semestru
(p+v+s)
Usporedni uvjeti:
6.
FFL-312
III.
45+0+0
Preduvjeti: položen
kolegij
Rimska
književnost
3
Pristup kolegiju:
studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme
prema
književnosti
održavanja
rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik:
Dr. sc. Pavao Knezović, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: [email protected]
Asistent
Kontakt sati/konzultacije:
E-mail adresa i broj telefona
Upoznati se s rimskim piscima i njihovim djelima carskog perioda od
Ciljevi kolegija:
117. do 524. godine.
Nakon položenog ispita student će moći:
Ishodi učenja
- prikupiti podatke o piscima i djelima iz tzv. stoljeća propadanja da ih
(opće i specifične
mogu pouzdano izdvojiti iz skupine pisaca ostalih epoha rimske
kompetencije):
književnosti,
Status kolegija:
obvezni
(A)
- identificirati pisce od drugog do šestog stoljeća i njihov značaj u
rimskoj i svjetskoj književnosti,
- ukazati na važnost djela pisaca iz tzv. stoljeća propadanja u razvoju
latinskog jezika i rimske književnosti.
Doba propadanja rimske književnosti, tj. od 117. do 524. godine te
Sadržaj
silabusa/izvedbenog odjeci rimske književnosti u svjetskoj književnosti.
plana (ukratko):
vježbe
seminari
Način izvođenja
Predavanja
samostalni
nastave
zadatci
(označiti masnim
mentorski rad
terenska
ostalo
konzultacije
tiskom)
nastava
Napomene: - Pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
Studentske obveze - Polagati usmeni ispit.
Praćenje i
pohađanje
aktivnosti
u seminarski rad praktični rad
ocjenjivanje
nastave
nastavi
studenta
pismeni ispit
kontinuirana
esej
usmeni ispit
(označiti masnim
provjera
tiskom)
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
STUDENTA
Angažiranosti
45
1.5
Max 10%
tijekom nastave
Samostalni zadatci i
30
1
Max 20%
priprema za
predavanja
Završni usmeni ispit
45
1.5
Max 70%
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
od 81% do 84% = do 2% ocjene
od 85% do 88% = do 4% ocjene
od 89% do 92% = do 6% ocjene
od 93% do 96% = do 8% ocjene
od 97% do 100% = do 10% ocjene
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - BUDIMIR, M., FLAŠAR, M., Pregled rimske književnosti - De
auctoribus Romanis, Naučna knjiga, Beograd, 1978. (str. 557.-616.)
- TRONSKI, I. M., Povijest antičke književnosti, prev. M. Kravar,
Matica hrvatska, Zagreb, 1951, (str. 554.-566.)
- VRATOVIĆ, V., „Rimska književnost“, u: Povijest svjetske
književnosti 2 (ur. V. Vratović), Mladost i Liber, Zagreb, 1977. (str.
280.-311.)
- MAIXNER, F., Historija rimske književnosti, Mučnjak i Senftleben,
Dopunska
Zagreb, 1884.
literatura:
- NORDEN, E., Romische Literatur, Teubner, Leipzig, 1954.
- PICHON, R., Histoire de la litterature latine, Hachette & cie., Paris,
1889.
Redovito pohađanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
Dodatne
vježbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohađanje
informacije o
nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
kolegiju
opravdati.
Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.
PRILOG: Kalendar nastave
TEME I LITERATURA
Broj
nastavne
cjeline
Naslov: Peto razdoblje ili stoljeća propadanja: od 117. do 524. god.
I.
Kratki opis: Opće karakteristike i najznačajniji predstavnici.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Drugo stoljeće - 1. dio
II.
Kratki opis: Marko Kornelije Fronton i Aul Gelije.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Drugo stoljeće - 2. dio
III.
Kratki opis: Apulej i Zlatni magarac.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Apologeti kršćanstva: Kvint Septimije Florens Tertulijan
IV.
Kratki opis: Život i djelo Kvinta Septimija Florensa Tertulijana.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
književnosti
Naslov: Apologeti kršćanstva: Minucije Feliks
V.
Kratki opis: Život i djelo Minucija Feliksa.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest
antičke
antičke
antičke
antičke
antičke
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
književnosti
Naslov: Apologeti kršćanstva: Cecilije Ciprijan
Kratki opis: Život i djelo Cecilija Ciprijana.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Apologeti kršćanstva: Lucije Cecilije Firmijan Laktancije
Kratki opis: Život i djelo Lucija Cecilija Firmijana Laktancija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Četvrto stoljeće: karakteristike i predstavnici
Kratki opis: Simah, Makrobije Teodozije, Servije, Klaudije Klaudijan,
Marcelin, Elije Donat.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Veliki crkveni oci: Ambrozije
Kratki opis: Život i djelo Ambrozija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Veliki crkveni oci: Sofronije Euzebije Jeronim
Kratki opis: Život i djelo Sofronija Euzebija Jeronima.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Veliki crkveni oci: Aurelije Augustin
Kratki opis: Život i djelo Aurelija Augustina.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Veliki crkveni oci: Aurelije Prudencije Klement
Kratki opis: Život i djelo Aurelija Prudencija Klementa.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Peto i šesto stoljeće: opće karakteristike
Kratki opis: Kulturno ozračje. Povijesne prilike. Tematika.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Peto i šesto stoljeće: predstavnici
Kratki opis: Drakoncije, Leon Veliki, Fulgencije, car Justinijan, Priscijan,
Kasiodor.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti
Naslov: Anicije Manlije Severin Boetije
Kratki opis: Život i djelo Anicija Manlija Severina Boetija.
Literatura: VRATOVIĆ, Rimska književnost; TRONSKI, Povijest antičke
književnosti

Metodika nastave informatike I

Zadaća - "Ivana Brlić Mažuranić" Rokovci

3. sjednica vijeća – 19. ožujka 2013.

Načini i kriteriji ocjenjivanja u nastavi matematike, 5.

Vremenik pisanih provjera 4.c

ovdje - Gimnazija Sesvete

Преузми прилог...(pdf)

Brojna istraživanja pokazala su da je navjeći izvor

Uvod u dramaturgiju – 4 ECTS