KAZALIŠTE „MIKA ŢIVKOVIĆ“- RETKOVCI POD GENERALNIM POKROVITELJSTVOM VUKOVARSKO – SRIJEMSKE ŢUPANIJE i OPĆINE IVANKOVO organizira VIII. SUSRETE DRAMSKIH AMATERA VUKOVARSKO – SRIJEMSKE ŢUPANIJE (LOGO) 23. SMOTRU KAZALIŠNOG STVARALAŠTVA, RETKOVCI 2011. (LOGO) Retkovci, od 29. siječnja do 19. veljače 2011. Stanovnici Retkovaca doţivjeli su niz lijepih nadnevaka, širile su se vijesti o selu koje je postojalo, u tijeku Susreta, jedna velika pjesma, znalo se razgaliti, ali i uvući u sebe, ţivjeti tihim latentnim ţivotom svakodnevlja – kad se dramski amateri raziđu. Selo je bilo takvo, selo takvo i ostaje, spremno na sve što ga u budućnosti čeka. A budućnost Susreta dramskih amatera i nije ništa drugo nego prigoda da ţivimo svoj trenutak, pogledamo unaprijed i prisjetimo se onih koji su Susrete započeli. Svako je prisjećanje na Susrete – kakvi su nekad bili i koji su njihovi dosezi danas, mala svečanost. VIII. SUSRETI DRAMSKIH AMATERA VUKOVARSKO – SRIJEMSKE ŢUPANIJE 23. SMOTRA KAZALIŠNOG STVARALAŠTVA RETKOVCI, 2011. UMJETNIĈKI RAVNATELJ MARKO SABLJAKOVIĆ PROGRAMSKO VIJEĆE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. ORGANIZACIJSKI ODBOR MARIJA MRVIĈIN, predsjednica ZVONIMIR ŠINJORI MARKO PRANJIĆ ANA MIJAKOVIĆ ŢELJKO MRVIĈIN LJUBICA LOVRIĆ DANIJELA IŠTAKOVIĆ KATICA ZETOVIĆ ANA PRLJEVIĆ DANIJEL BOBINAC ĐURO PERKOVIĆ MARIN LOVRIĆ KATICA ŠTEFANĈIĆ LJUBICA HASILO 1. ZVONIMIR ŠINJORI, predsjednik 2. BRANKO GALIĆ, dipl. ing. 3. MILAN ŠPOLJARIĆ, dipl. ing. 4. ŢELJKO GALIĆ, dipl. oec. 5. IVAN NENADIĆ, prof. 6. MARKO MILIĈEVIĆ, dipl. ing. 7. vlĉ. MARINKO MARKIĆ 8. STJEPAN ĐURKOVIĆ 9. NIKOLA ILIĆ, ing. 10. MARKO MUSIĆ 11. TIHOMIR PERIĆ 12. DRAGAN DRAŠKIĆ 13. TATJANA MARIĆ 14. MARIJANA BAN MILIĈIĆ 15. ŢELJKO KOMLJENOVIĆ PROSUDBENO POVJERENSTVO 1. doc. art. MIRA PERIĆ KRALJIK, prvakinja drame HNK Osijek, predsjednica povjerenstva 2. IVANA PETRIĈEVIĆ, prof. 3. ŢELJKO MANDIĆ, glumac SELEKTOR 1. ZORKO BAGIĆ, glumac IMPRESSUM Izdavaĉ: KAZALIŠTE „MIKA ŢIVKOVIĆ“ - RETKOVCI Urednik: MARKO SABLJAKOVIĆ Suradnici: ANA CVENIĆ, MIRA PERIĆ KRALJIK, BRANKO GALIĆ, CVETIN ANIĈIĆ, IVANA PETRIĈEVIĆ, GORAN KRZNARIĆ, ŢELJKO MANDIĆ, MARIJA MRVIĈIN, ZVONIMIR ŠINJORI, ZORKO BAGIĆ, ANDRIJA MATIJEVIĆ, MIROSLAV SRETIĆ, BRANKA KRVAVAC, EVA DAKIĆ, RIJEĈ NAĈELNIKA OPĆINE IVANKOVO DUŠKO BEGOVIĆ, MIRJANA GALIĆ, IGOR ARAĈIĆ, BLANKA CIPRIĆ, IVAN SAJEVIĆ, KATA MIŠIĆ, LUKA MAROŠEVAC, KSENIJA PEKO, PERO AVRAMOVIĆ, MARIO MIKSAD, ILIJA ĈERVEN, MARINKO IVANIŠEVIĆ, DOMAGOJ KURTOVIĆ, JOSIPA TURI, BRANKO PUHEK, SILVIJA BUTKOVIĆ, MARIJA NOVAK, ELVIRA LUĈIĆ, ANDRIJANA CVITANOVIĆ, DANIELA TASLIDŢIĆ HERMAN, IGOR GREKSA iRIJEĈ MIRJANA JOVANOVIĆ. NAĈELNIKA OPĆINE IVANKOVO Lektura: ANA CVENIĆ Grafiĉko oblikovanje: GORAN KRZNARIĆ Tisak: ZEBRA VINKOVCI RIJEČ NAČELNIKA OPĆINE IVANKOVO Poštovani posjetitelji, cijenjena publiko, u ovom Domu kulture okupili smo se osmi put otkako su Susreti dramskih amatera obnovljeni, i prvi put otkako je u njemu osnovano amatersko kazalište. Na radost svih vas nazoĉnih na predstavama, na ponos svih Retkovĉanki i Retkovĉana – moţemo reći da ćemo na ovogodišnjem Susretu dramskih amatera gledati predstave u Kazalištu «Mika Ţivković». Ono će nositi ime ĉovjeka koji se trudio da bude koristan za svoju sadašnjost pa se i nije nadao mjestu u povijesti amaterizma. Da je i danas s nama, mogao bi se sa zadovoljstvom uvjeriti da djelo niti njegovo niti njegovih prethodnika nije ostalo bez odjeka, nego da ga nastavlja darovit naraštaj što ga imaju njegovi Retkovci i njegova Slavonija. Bio je poticateljem, a zajedno s njima pokretaĉem ostvarivanja ţelja za što višim dosegom amaterizma u dramskoj umjetnosti, i mi danas s ponosom moţemo reći da izvor prerasta u bujicu, da je nadţivio tako svoje vrijeme te u znatnoj mjeri usmjerio budući tijek povijesti naroda u kojem se javio. S osobitim zadovoljstvom mogu izreći i svoj ponos što vas pozdravljam u kući koja bi bila doliĉna i većih mjesta od Retkovaca – i to po svojim ostvarajima. Dijelim ponos i radost s vama koji ćete se pojavljivati na pozornici kao i s vama kojima će biti pruţano zadovoljstvo neposrednog kontakta glumca, ţivog ĉovjeka i vas u gledalištu, i tako ćete zajedno sudjelovati u prazniku amaterizma u dramskoj umjetnosti. Branko Galić, naĉelnik RIJEĈ UMJETNIĈKOG RAVNATELJA VIII. SUSRETA DRAMSKIH AMATERA VUKOVARSKO – SRIJEMSKE ŢUPANIJE i 23. SMOTRE KAZALIŠNOG STVARALAŠTVA Retkovaĉki glumci amateri kroz nekoliko desetljeća pridonijeli su bogatom razvoju kazališnoga amaterizma svojega mjesta, ali i cijele Slavonije. Upravo zbog toga ne iznenaĊuje ĉinjenica što smo odluĉno i hrabro u teškim vremenima sveopće krize, odluĉili osnovati udrugu na radost ţitelja Retkovaca, a na ponos svih sljedbenika utemeljitelja Dramskih amaterskih susreta nekadašnje Općine Vinkovci. 2008. godine Susreti su dramskih amatera obnovljeni i u atmosferi njihova rasta rodila se ţelja u velikom broju mladih da na svoju ruku poduzmu borbu za kazalištem, za stvaranjem novoga doma, polazeći od ĉinjenice da kazalište (pa i amatersko) uvijek i svagdje baš ljudskošću svojeg nastupanja i misterioznim travestiranjem osoba izaziva znatiţelju. Ono ne moţe ţivjeti bez povjerenja u javni odgovor na rad svih dramskih amatera koji se javljaju na Susretima u Retkovcima. Javni su odgovori sve brojniji pa su se i dogaĊanja na susretima povećala. Spomenut ćemo samo neka: nastup djeĉjih amaterskih druţina, likovne izloţbe slikara naivaca, promicanje djela puĉkih pisaca i autora umjetniĉke knjiţevnosti, nastupi akademskih glumaca... Faktor – koji nam se već na trećim obnovljenim Susretima postavio kao pitanje koje će se morati rješavati i konaĉno riješiti bilo je pitanje kvantiteta i kvaliteta sudjelovanja dramskih amaterskih skupina, a to će se lakše uĉiniti u ustanovi nazvanoj kazalištem. Ĉini nam se da je nastupila potreba da u tlo u kojem su Susreti rasli, usadimo moţda ili neka nova regulativna naĉela ili da stara revidiramo i proširimo, produbimo i prilagodimo novoj situaciji u kojoj ćemo kao naĉelo odreĊivanja nivoa postaviti maksimum naših scensko – kazališnih mogućnosti. Ovogodišnji, osmi po redu susreti glumaca amatera u Retkovcima pokazatelj su da kazališni amaterizam, na radost svih ţitelja Vukovarsko – srijemske ţupanije, iz godine u godinu „stvara“ sve veći broj zaljubljenika u kazalište – pa i amatersko, koje nas na trenutak odvuĉe iz svakodnevne melankolije i omogući nam barem na kratko doĉarati jedan potpuno drukĉiji svijet kakav ĉesto priţeljkujemo. Svijet je to u kojem vladaju smijeh, tuga, radost, svijet gdje ĉovjek promišlja o liku koji glumi, koji oţivljava na sceni, daje mu dušu i s kojim će se poistovjetiti u idućem razdoblju svoga ţivota.Usudio bih se reći, i svijet koji nas ponekad odvlaĉi od teatra koji preĉesto nudi repertoar djela teško razumljivih poruka, uloga, upotrebe teških vulgarnih rijeĉi, psovki… O sudionicima i njihovim igrokazima, monodramama, monolozima, o popratnim priredbama ovogodišnje smotre i dr. moţete proĉitati i detaljnije prouĉiti u ovoj programskoj knjiţici, a svima njima u svoje osobno te u ime Programskog vijeća i Organizacijskog odbora dugujem veliku zahvalu što pridonose razvoju kazališno – scenske umjetnosti, ali i umjetnosti uopće. Kazalište „Mika Ţivković“ ţeli oţivjeti svako sjećanje i uspomene na ljude koji su pridonijeli razvijanju i napretku kazališnoga amaterizma u Retkovcima, ali i prisjetiti se svih dramskih amaterskih susreta odrţanih prije Domovinskoga rata. 23. smotra kazališnoga stvaralaštva nastavak je bogate tradicije i kulturne baštine koja je prekinuta za vrijeme rata, a obnovljena 2004. godine u Vinkovcima. Ona je pokazatelj da Retkovci preko dva desetljeća njeguju iznimno vrijednu kazališnu kulturu i daju velik doprinos u razvoju kazališnoga amaterizma Ţupanije vukovarsko – srijemske, ali i cijele Hrvatske. Retkovaĉko kazalište nastojat će da Hrvatski dom kulture i ubuduće bude mjesto gdje se ĉuva tradicija, njeguju obiĉaji, jezik, ali isto tako teţi zanatskom napredovanju što se tiĉe ritma, duţine, ujednaĉenosti glume, iskorištavanju prirodnih talenata i primjerenosti odabranoga teksta – mogućnostima kazališnih druţina. Svim sudionicima, gostima i posjetiteljima VIII. susreta dramskih amatera Vukovarsko – srijemske ţupanije i 23. smotre kazališnog stvaralaštva ţelim ugodan boravak u našim Retkovcima. Marko Sabljaković, umjetniĉki ravnatelj RIJEĈ SELEKTORA VIII. SUSRETA DRAMSKIH AMATERA VUKOVARSKO – SRIJEMSKE ŢUPANIJE Budući da mi je povjerena duţnost prvog selektora Ţupanijskih susreta dramskih amatera, obišao sam podruĉje cijele Vukovarsko – srijemske ţupanije, neka nova i stara uporišta kazališnoga ţivota, dobro poznata prijateljska lica i ona nova. U amaterizmu se uvijek iznova potvrĊuje osnovno polazište kazališta kao višeslojne i višesmjerne interakcije i komunikacije. Predstave sam slušao i gledao u ambijentu gdje su nastajale, s domaćom publikom, a to mi osim pukog estetskog dometa, daje pristup odnosu prema konkretnom socijalnom kontekstu; uvjeti rada, izvorni povodi i dileme procesa. Kada se u slobodno vrijeme bez obveze (osim one prema sebi, suradnicima i publici), bez opipljive nagrade (novac, slava) daje pristanak na uglavnom mukotrpno traganje, mora da se u tom traganju krije dar. U uvjetima kada se za rad kazališnih druţina daje milostinja u vrijednosti jednosatnog prometa u kafiću, i nemamo pravo previše traţiti. Upravo je ovo navedeno (imaš novaca – imaš i profesionalnu pomoć) znaĉajno, ali ne i presudno, utjecalo na kvalitetu prikazanog. Tri su osnovne karakteristike ovogodišnjeg izbora: kvaliteta, malobrojnost prijavljenih kandidata te njihovo moguće daljnje osipanje i zadanost pravila. Najkraće reĉeno, uzevši u obzir sve navedene uvjete, ovogodišnje sudionike moţemo podijeliti u one koji su pokazali kvalitativno više u svakome smjeru i imaju cjelokupnije proizvode s više iskustva i na druge, poĉetnike u svakojakim većim i manjim poroĊajnim mukama. Na ovim putovanjima sam doţivio radost i sreću, ali i vapaje za pomoć. Na kraju, zato što kazalište ţivi samo u interakciji s publikom, dajmo im priliku. Naša Slavonija poznata je po mnogim kazališnim umjetnicima, a neka tako bude i u budućnosti. Zahvaljujem svim kazališnim neimarima koji su sudjelovali u stvaranju predstava i organizaciji ovih susreta. Zorko Bagić, selektor PROGRAM SUBOTA, 29. sijeĉnja 2011. 18, 30 sati Izloţba slika – ANDRIJA MATIJEVIĆ, Ţupanja ANDRIJA MATIJEVIĆ RoĊen je 25. listopada 1959. godine u Retkovcima. Osnovnu školu završava u svom rodnom selu, a srednju struĉnu spremu stjeĉe u Vinkovcima. Kao vrlo talentiran glumac – amater, dokazao se glumeći u predstavama tadašnjeg retkovaĉkog KUD-a „Dramski amateri“. Ljubav prema slikarstvu gaji još od malih nogu da bi se krajem 90-tih aktivno poĉeo baviti slikanjem. Prvu samostalnu izloţbu odrţao je u Osijeku 2000. godine. Tajnik je, a ujedno i osnivaĉ likovne udruge „Ţupanja '08“, sudjelovao je na više likovnih kolonija, a donacijom slika i u brojnim humanitarnim akcijama. Velik je zaljubljenik u pastele, a slika sve tehnike (ugalj, tuš, ulje na platnu itd.) Ţivi i radi u Ţupanji, J. J. Strossmayera 143. Tel. 032/840 – 202 Mob: 098 192 18 57 19 sati SVEČANOST OTVORENJA VIII. SUSRETA DRAMSKIH AMATERA VUKOVARSKO – SRIJEMSKE ŽUPANIJE i 23. SMOTRE KAZALIŠNOG STVARALAŠTVA 19, 20 sati KAZALIŠTE „MIKA ŢIVKOVIĆ“ – RETKOVCI Thomas Brandon ĈARLIJEVA TETKA Adaptacija i prilagodba: Andrijana Raguţ i Cvetin Aniĉić Uloge: Ĉarli ………………………. MARKO PRANJIĆ Đani ……………………….. ANDRIJA BADŢEK Jura ……………………….. MARKO SABLJAKOVIĆ Jozo ……………………….. ĐURO PERKOVIĆ Špiro ……………………… ŢELJKO MRVIĈIN Violeta ……………………. ANA PRLJEVIĆ Jagoda ……………………. DANIJELA IŠTAKOVIĆ Lucija …………………….. ANICA PROŠENSKI Ela ………………………... MIRJANA LOVREK AnĊa ……………………... KATICA ŠTEFANĈIĆ Ljeposlav ………………... DANIJEL BOBINAC Gazdarica ……………….. MARIJA MRVIĈIN Reţija: ANDRIJANA RAGUŢ Scenografija: ANTUN SMOLĈIĆ Odabir glazbe i koreografija: ANDRIJANA RAGUŢ Oblikovanje svjetla i zvuka: ZVONIMIR ŠINJORI i GORAN KRZNARIĆ Kostimografija: MARIJA MRVIĈIN i KATICA ZETOVIĆ Šminka: MAJA RONĈEVIĆ Inspicijent: LJUBICA LOVRIĆ Rekviziteri: MAJA RONĈEVIĆ i MARTINA IŠTAKOVIĆ Tehniĉko osoblje: IVAN PERKOVIĆ, ANTUN BRAJKOVIĆ, MARIN LOVRIĆ i DRAGO BOBINAC Idejno rješenje plakata: GORAN KRZNARIĆ Trajanje predstave: 80 minuta O KAZALIŠTU „MIKA ŢIVKOVIĆ“ Prva registrirana predstava u Retkovcima potjeĉe još iz 1919. godine. Svoj doprinos u obiljeţavanju iznimnog jubileja – 90 godina kazališnoga amaterizma u Retkovcima dao je i Hrvatski sabor kulture u Zagrebu te retkovaĉkim glumcima dodijelio zlatnu plaketu za 90 – godišnji uspješan rad na unapreĊivanju kulturno – umjetniĉkog amaterizma i hrvatske kulture. Da je druţina dramskih amatera u Retkovcima uspjela izraditi polugu inicijativnog kulturnog poticaja, imamo zahvaliti nizu osoba koje su velik dio svoga zalaganja i, niĉim obveznoga davanja svoga vremena, uzidale u temelje Dramskih amaterskih susreta u Retkovcima. Ipak, najveće priznanje treba odati Miki Ţivkoviću koji je svojom discipliniranošću i svojom idealnom dikcijom djelovao bez ikakvog školskog mandata duboko pedagoški na svoju glumaĉku okolinu i na glumaĉki podmladak. U rastu dramskih amaterskih susreta rodila se ţelja u velikom broju mladih glumaca amatera da 90-godišnju kazališnu tradiciju u Retkovcima okrune osnivanjem amaterskoga kazališta, što su ĉlanovi kazališta jednoglasno podrţali na Osnivaĉkoj skupštini udruge 28. svibnja 2010. godine. Osnivanje amaterskoga kazališta u Retkovcima ne treba shvatiti kao hir mladih nezadovoljnih nasljednika starijih dramskih amatera, nego kao ţelju da to kazalište postane kulturni centar u ruralnoj sredini – na korist ĉitavoj Ţupaniji vukovarsko – srijemskoj – koji će, u prvom redu, sluţiti iznošenju slavonskog i njemu srodnoga knjiţevnoga blaga, i to na naĉin koji pruţaju specifiĉne slavonske mogućnosti. Retkovaĉki kazalištarci odigrali su do sada preko 40 premijernih naslova, a vrlo zapaţene rezultate u posljednjih nekoliko godina postigli su s predstavama Probudi se, Kato, Inoĉe, Kuća za rušenje te Vila Lala. Marko Sabljaković, predsjednik kazališta NEDJELJA, 30. sijeĉnja 2011. 19 sati SKD „PROSVJETA“ - PODODBOR PAĈETIN DRAMSKI ANSAMBL KUD-a „BRANKO RADIĈEVIĆ“ – PAĈETIN POKONDIRENA TIKVA po motivima Jovana Sterije Popovića Uloge: Fema, bogata udovica ……………….. DRAGANA ĐAKOVIĆ Evica, Femina kći ……………………. NATAŠA KRALJIĆ Vasilije, Evicin momak ……………… NEBOJŠA JOCIĆ Jovan, šegrt …………………………... MIROSLAV ŠAŠLIĆ Anĉica, sluţavka ……………………... RUŢICA NIKOLIĆ Mitar, Femin brat ……………………. PETAR MUSIĆ Jelka, Mitrova ţena ………………….. LEPA SRETIĆ Sara ……………………………….…... ALEKSANDRA KUĐELJIĆ Dara …………………………………... JELENA HADŢIĆ Rosa …………………………………... MARINA BOŢIĆ Ruţiĉić, pjesnik ………………………. MIROSLAV SRETIĆ Kabare igraĉ …………………………. DEJAN SRETIĆ Kabare igraĉ …………………………. MOMĈILO VIDOVIĆ Kabare igraĉ …………………………. ZORAN LIŠĈEVIĆ Dramaturgija i reţija: CVETIN ANIĈIĆ Scenografija: ALEKSANDRA KUĐELJIĆ Trajanje predstave: 115 minuta O DRAMSKOM ANSAMBLU KUD-a „BRANKO RADIĈEVIĆ“ Prvi zapisi o dramskom amaterizmu u Paĉetinu potjeĉu još iz 1925.godine. Tada su se igrale predstave i komadi s pjevanjem, odnosno s naglašenim vokalnim izvedbama. Znaĉajan nastup dramska skupina iz Paĉetina ostvarila je 1938. godine kada osvaja prvo mjesto na drţavnom natjecanju dramskih amatera u Somboru. Poslije II. svjetskog rata dramski ansambl KUD-a „Branko Radiĉević“ nastavlja s radom te se uvjeţbavaju predstave poput Hasanaginica, Hajduk Stanko, Krajiškinja te druge, uglavnom komedije. Omladinski dramski ansambl uvjeţbavao je predstave koje su se uglavnom odigravale u Paĉetinu, ali i okolnim mjestima. Dramski ansambl KUD-a „B. Radiĉević“ Paĉetin u Republici Hrvatskoj registriran je 03. sijeĉnja 1999.godine i od tada nastupa na raznim smotrama i festivalima. Najveće priznanje dramskom ansamblu iz Paĉetina nagrada je REPASAŢ na Festivalu u Ubu, i to nagrada za najbolju ţensku ulogu te za najbolju scenografiju. Znaĉajne uspjehe i osvojene nagrade za glumu i reţiju KUD iz Paĉetina ostvario je i na VI. i VII. susretima dramskih amatera Vukovarsko – srijemske ţupanije u Retkovcima. S predstavom Pop Ćira i pop Spira predstavljali smo Vukovarsko – srijemsku ţupaniju na 50. FHKA na Hvaru, gdje smo postigli zapaţene rezultate, osvojivši nagradu za najbolju sporednu mušku ulogu i nagradu za njegovanje kulturne baštine. Miroslav Sretić, tajnik KUD-a SRIJEDA, 2. veljaĉe 2011. 17 sati DJEĈJA DRAMSKA DRUŢINA OŠ „ZRINSKIH“ - NUŠTAR (lutkarska skupina) A. S. Puškin BAJKA O RIBARU I RIBICI (lutkarska predstava) Adaptacija: BRANKA KRVAVAC Uloge: Baka ………………………………….…….. ANA BATURINA Djed …………………………….…………... MISLAV JAKUŠ Pripovjedaĉi i animatori scene ………….... SARA GALGOCI, VLATKA ANDABAK, EMA SESAR, MIHAELA CINDRIĆ, ANTE PASTOR, ANA SCHMIDT, KLARA MILIĆ i IVAN LJUBIĈIĆ Reţija, scenografija i glazba: BRANKA KRVAVAC Izrada lutke: BRANKA KRVAVAC Trajanje: 20 minuta O AMATERSKOJ LUTKARSKOJ SKUPINI OŠ ZRINSKIH Amaterska lutkarska skupina koja djeluje u OŠ Zrinskih u Nuštru samo je dokaz kako je lutka nezaobilazni predmet djetinjstva svih generacija. Ova skupina djeluje već 12 godina i sudjeluje na školskim priredbama i prikladnim društvenim dogaĊanjima, ali i redoviti je sudionik LiDraNa. Lutkarsko - scenski prikaz poznate Puškinove ,,Bajke o ribaru i ribici,, rezultat je vjeĉite poruke kako je pohlepa jedna od loših osobina ĉovjeka, te nas je ponukala da je realiziramo na svoj naĉin, raspolaţući samo slijedom ideja iz bajke. Tako je nastao prvo prilagoĊeni tekst za predstavu, po kojoj su se nizala scenska rješenja i vizualni doţivljaji, vodeći brigu o tome kako će ovaj uzrast djeteta to moći što uspješnije prenijeti na gledatelja. Branka Krvavac, uĉiteljica, voditeljica amaterske lutkarske skupine 17, 20 sati DRAMSKA SKUPINA „VRLUDANJA“ OŠ ZRINSKIH – Nuštar, PŠ - CERIĆ PANIKA U STRAHOGRADU (dramsko - scenska igra) obrada teksta Ive Milley, dijelovi teksta Ane Đokić-Pongrašić (MALI RJEĈNIK POJAVA, MJESTA I STVARI) Uloge: Strahomir ………………… DOMAGOJ PINTARIĆ Strahohihira ……………... MARTINA SANKOVIĆ Piadora …………………... LUCIJA BUDIĆ Strahovi ………………….. HRVOJE ŠTIVIĆ ANTONIO ŠTIVIĆ DAVID ŠUŠTAR FRAN VIDAKOVIĆ TOMISLAV ZOVKO Šaške ……………………... JOSIPA ĈOLAK KATARINA EINFALT KLARA ŠTIVIĆ KATARINA ZOVKO Reţija i adaptacija: EVA DAKIĆ Trajanje: 20minuta O DRAMSKOJ SKUPINI „VRLUDANJA“ Dramska skupina funkcionira u našoj školi kao izvannastavna aktivnost. U PŠ - Cerić sam voditeljica dramske grupe od 1998. (uz 3 prekida za vrijeme porodiljnih dopusta). Znaĉajniji uspjesi koje smo ostvarili u Ceriću su 3 nastupa na Drţavnoj smotri LiDraNo (od toga dvije izvedbe su izabrane za zatvaranje smotre) i nekoliko nastupa na ţupanijskim susretima LiDraNo uz predlaganje povjerenstava za drţavnu razinu. Osim nastupa na školskim priredbama i sveĉanostima, svake godine pripremamo i recitale za Prvu priĉest (autor tekstova je ţupnik Slavko Vranjković). TakoĊer smo gostovali u Nuštru i Vinkovcima u razliĉitim prigodama. Dramska skupina „Vrludanja“ traje za ovu generaciju uĉenika 4 godine, koliko traje obrazovanje u razrednoj nastavi. Nakon toga dolazi nova generacija djece, novo ime u dramskoj skupini, nove dramske igre i koraci prilagoĊeni toj djeci. Svrha je naših aktivnosti upoznavanje i primjenjivanje sredstava izraţavanja dramskih igara (rijeĉi, pokreta, kretanja, zvuka). Istovremeno pokušavamo otvarati putove slobodnog traganja za originalnim izrazom i sudjelovati u kreativnom nesputanom stvaranju novog oblika igre. Dakle, primarni cilj našega rada nije izvedba, nego proces oslobaĊanja djetetovih izraţajnih sposobnosti i stvaralaĉke mašte. Najoriginalniji ostvaraji su nastali upravo na tom putu stvaralaštva, a njihova osnovna odlika je neponovljivost. Eva Dakić, dipl. uĉitelj – mentor, voditeljica dramske skupine PETAK, 4. veljaĉe 2011. 18, 30 sati Izloţba slika – DUŠKO BEGOVIĆ, Vrbanja DUŠKO BEGOVIĆ RoĊen 23. sijeĉnja 1958. godine u Vrbanji. Intenzivnije se poĉinje baviti slikarstvom od 1978. godine, kada nakon neuspjelog pokušaja upisivanja ALU u Zagrebu upoznaje vrsnog portretista Fouada Al Sadeka iz Sirije koji mu daje potrebno znanje iz portretiranja. Godine 1981. – 1982. odlazi u Selce gdje na ulici portretira turiste. U Selcu upoznaje akademskog slikara Antuna Corattia kod kojega u ateljeu – galeriji radi i dalje turistima portrete i od Corattia dobiva nove poduke i znanja. Voditelj je slikarske kolonije „Vrbanjica“ u Vrbanji i sudionik slikarskih kolonija u Ţupanji, Babinoj Gredi, Vinkovcima i Otoku. Donacijom slika pomogao je obnovu Franjevaĉkog samostana u Osijeku. Izlagao je samostalno i skupno u Vrbanji, Ţupanji, Vinkovcima, Zagrebu, Osijeku, Senju, Novom Vinodolskom, Karlovcu itd. Ţivi i radi u Vrbanji, Matije Gupca 29 a. Telefon: 032/863 – 282 Mobitel: 099/674 83 88 19 sati DOGODOVŠTINE IZ ZAGREBA, nepoznati autor (monolog) Izvodi: MIRJANA GALIĆ Reţija i prilagodba: MIRJANA GALIĆ Trajanje: 15 minuta MIRJANA GALIĆ Mirjana Galić roĊena je 29. veljaĉe 1968. godine u Sinju. Od svoje treće godine ţivota ţivi u Vinkovcima gdje je pohaĊala osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, smjer odgojiteljica predškolske djece te je zaposlena u Centru za predškolski odgoj Vinkovci. Amaterski se bavi glumom od 1984. godine kada je odigrala prvu kazališnu predstavu kao ĉlanica dramske skupine KUD-a „Šumari“. Prije nekoliko godina pridruţila se Gradskom amaterskom ansamblu GK „Joza Ivakić“ – Vinkovci. Unatoĉ prekidima u glumaĉkom radu, Mirjana je kao glumica – amater osvojila brojne zahvalnice, pohvale i diplome za odigrane uloge u kazališnim predstavama, monodramama. Najzapaţenije uloge ostvarila je u predstavama Crvenkapica, Ivica i Marica, Prst pred nosom, Ţedan izvor, Hidrocentrala u Suhom Dolu, Ljubavno pismo, Probudi se, Kato, Grozdana na zrnu papra i Inoĉe. 19, 15 sati SATIRIĈKO KAZALIŠTE MLADIH SLAVONSKI BROD Mark Twain DNEVNIK ADAMA I EVE Uloge: DNEVNIK ADAMA I EVE ANA MARTIĆ i MARKO ARAMBAŠIĆ LJUDOŽDERI U VLAKU DARIO BARIŠIĆ, JAVORKA JOKIĆ, MARTINA LEMAIĆ, ANA MARTIĆ, MATEJ SAFUNDŢIĆ, MIHAEL IBRIŠIMOVIĆ, DRAGUTIN MIŠKIĆ, FRANJO ĐAKOVIĆ, LUKA STILINOVIĆ i KARLO TRBOJEVIĆ KAKO SE OBRANITI OD GROMA MARTINA LEMAIĆ i SILVIO STILINOVIĆ Reţija: SILVIO STILINOVIĆ Majstor svjetla i tona: DANKO HAJNAL Scenografija: FILIP MRVELJ Producent: IGOR ARAĈIĆ Trajanje: 80 minuta O SATIRIĈKOM KAZALIŠTU MLADIH Satiriĉko kazalište mladih iz Slavonskog Broda nastavak je snaţnog glumaĉkog amaterizma koji traje stoljeće i pol, i glumci iz Broda ĉesto su prelazili granice amaterskog svojim odnosom prema umjetnosti. Pišući „O nama...” postavilo mi se jedno pitanje: „A tko smo to mi S.K.M. - S.B.?” Mudraci ili luĊaci? Moţda pomalo oboje jer ţivimo u svijetu mašte i obmane zvano kazalište, gdje balansiramo izmeĊu stvarnosti, gdje ĉovjek mora biti realan i sagledavati zdravom sviješću prostor i vrijeme u kojem se nalazi, i onu nestvarnu domenu igre pokreta i govora koju na sceni, za publiku, uprizoruje glumac. A mi smo glumci amateri koji se svojom ljubavlju i strašću posvećuju umjetnosti zvanoj kazalište. Kad smo traţili naziv za ovo naše kazalište, rekao sam da je najprikladnije ime povezano s knjiţevnom formom, i stoga satira. Jer, nismo mi tako ozbiljna ekipa da bismo se bavili onim teškim dramskim djelima Krleţe ili Šekspira, već onima koja na najlakši naĉin dopiru do puka. Ono što danas predstavlja Satiriĉko kazalište mladih je grupa mladih ljudi koji s velikim entuzijazmom ţeli pridonijeti razvoju kulture u našem gradu. Mladi, njihov odgoj, stjecanje socijalnih i kulturnih navika, te odgoj najtalentiranijih, od samog su nastanka kazališta bili najvaţnije zadaće našeg rada. SKM stoga predstavlja udrugu od znaĉaja i interesa za grad i ţupaniju, posebice kad se govori o potrebi pozitivnih socijalnih i kulturnih sadrţaja koje treba sustavno nuditi mladeţi, budućnosti ovoga grada i hrvatskog društva. Projekt koji smo pokrenuli trebao bi oţiviti kazališni amaterizam u našem gradu i Ţupaniji, ali i djelovati odgojno na nekoliko generacija mladih ljudi. U svakom pogledu tu još ima puno rada, jer bez uĉenja, nema kvalitetne kazališne forme kojoj teţimo. Igor Araĉić, predsjednik SKM SB SUBOTA, 5. veljaĉe 2011. 19 sati Miro Gavran, HOTEL BABILON, (monolog) Izvodi: BLANKA CIPRIĆ Reţija i prilagodba: BLANKA CIPRIĆ Trajanje: 15 minuta BLANKA CIPRIĆ Od 2005. godine do danas napisala nekoliko scenarija i dramskih prikaza (Seosko posilo i svadba, Oproštajno veĉe, Alaj volim ići na divane, Maj, Miraz te kraće monodrame Razgovor s novinarkom i Ţivotni vijek). Nekoliko igrokaza kojima je Blanka Ciprić autorica i redateljica odigrali su ĉlanovi dramske skupine KUD-a „Matija Gubec“ iz Sotina. Blanka je osim redateljskih vještina u tim igrokazima pokazala i svoje glumaĉko umijeće te za isto i nagraĊivana (najbolja ţenska uloga u igrokazu Oproštajno veĉe i Alaj volim ići na divane). Osim glumaĉkih vještina pokazala se vrlo spretnom i u osmišljavanju scenografije za potrebe svojih igrokaza te je za scenografska rješenja u predstavi Alaj volim ići na divane nagraĊena za najbolju scenografiju VI. susreta dramskih amatera u Retkovcima. Na VI. i VII. susretima predstavila se publici monolozima Razgovor s novinarkom te Ţivotni vijek i osvojila simpatije kazališne publike. Glumiti sam na sceni uistinu nije lak zadatak, a Blanka Ciprić će nam to dokazati i ove godine monologom iz predstave Hotel Babilon, Mire Gavrana. 19, 15 sati GRADSKO KAZALIŠTE MLADIH - VITEZ Marijana Nola ZLOĈESTOBIJA Glume: ANJA STIPINOVIĆ, BRUNO GREBENAR, MIRNA MIŠKOVIĆ, ANTONI MAGERL, MARKO MIRKOVIĆ, MAJA MIŠKOVIĆ, MARTINA RAJIĆ – MIŠKOVIĆ, SLAVEN ĈALIĆ, MARTINA KRIŢANOVIĆ, SANJA BONIĆ, MARIN BIKIĆ, NIKOLA MATKOVIĆ, LUKA PEJOVIĆ, KATARINA RAJIĆ – MIŠKOVIĆ, NATAŠA KRIŠTO, ANA GABRIĆ i NATAŠA TODOROVIĆ Reţija: MIRNA MIŠKOVIĆ Scenografija: JAKOV KRIŢANOVIĆ i NIKOLA ŠARIĆ Glazba: DUNJA GLUŠICA Rasvjeta: LOREN LAŠTRO Grafiĉka priprema: BORISLAV SUĈIĆ Izvršni producent: IVAN SAJEVIĆ Trajanje: 70 minuta O GRADSKOM KAZALIŠTU MLADIH VITEZ Gradsko kazalište mladih – Vitez pokrenuto je na inicijativu Udruge mladih ''Enter'' iz Viteza i Radiopostaje Vitez. GKM Vitez trenutno djeluje u sklopu Udruge mladih ''Enter'' i broji oko 80 ĉlanova. GKM Vitez krenulo je s radom tijekom ljetnog raspusta 2006. godine. Do sada je pripremljeno nekoliko predstava od kojih izdvajamo: Pepeljuga, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, SuĊenje danu Lutalici, Jedna Boţićna priĉa i Ljubav jednog maslaĉka, GospoĊa ministarka, Sumnjivo lice, Zloĉestobija itd. Veliki dio predstava izveli smo i izvan našega grada. Sudjelovali smo na 6. festivalu srednjoškolskog dramskog stvaralaštva u Konjicu gdje su dva ĉlana (Mirna Mišković i Bruno Grebenar) našega kazališta osvojili nagrade za epizodnu mušku i ţensku ulogu. Zloĉestobija, u izvedbi viteških glumaca, je nastupila na ĉetiri festivala (drţavno natjecanje u Konjicu, Laktaši, Slavonski Brod i Ţupanja) na kojima je osvojila ukupno petnaest nagrada, meĊu kojima su se našle gotovo sve nagrade koje jedna predstava moţe dobiti. Na tri festivala proglašena je apsolutnim pobjednikom festivala. Za dramski tekst Zloĉestobija mlada autorica, Marijana Nola, dobila je drugu nagradu na natjeĉaju Marin Drţić Ministarstva kulture RH za dramsko djelo. Ivan Sajević, ravnatelj GKM Vitez NEDJELJA, 6. veljaĉe 2011. 19 sati DRAMSKA SKUPINA KUD-a „BRANIMIR“ – BOŠNJACI Nina Mitrović SAMO SE BUDALE VRAĆAJU Đuka ………………… JOSIP LEŠIĆ Ana ………………….. SILVA JELIĆ – ŢIGIĆ Reţija: KATA MIŠIĆ Trajanje: 20 minuta O DRAMSKOJ SKUPINI KUD-a „BRANIMIR“ KUD „Branimir“ iz Bošnjaka djeluje već punih 100 godina. Ĉlan je IGEF-a, a svojim nastupima predstavili su se ĉlanovi društva diljem Lijepe Naše te sudjelovali na brojnim manifestacijama i smotrama folklora. Osim u RH gostovao je KUD „Branimir“ i u inozemstvu (Poljska, MaĊarska, Ĉeška, Italija itd.) Trenutno pri KUD-u djeluje nekoliko sekcija: folklorna, tamburaška, pjevaĉka i dramska. Dramska sekcija aktivno djeluje 5 godina, a iza sebe biljeţi zapaţene rezultate. Za svoje predstave nagraĊivani smo nekoliko puta, a posebno istiĉemo diplome za najbolju mušku ulogu i najbolju reţiju u Sikirevcima te dvije diplome za najbolje ţenske uloge u Retkovcima. Kata Mišić, voditeljica dramske skupine KUD-a 19, 20 sati DRAMSKA SKUPINA KUD-a „OGRANAK SELJAĈKE SLOGE“ – DRENOVCI IZBIRAĈ NAĐE OTIRAĈ (nepoznati autor) Adaptacija: LUKA MAROŠEVAC Uloge: Ana ……………………. RUŢA KOMESAROVIĆ Đuka …………………... ANTUN ANTIĈEVIĆ Mata …………………... LUKA MAROŠEVAC Tunja ………………….. ANTUN GOLUBOVIĆ Kata …………………. BERNARDA MAGAŠ Joka …………………. ZLATKO ŠUMANOVAC Druge ……………….. ANTONIJA DAMJANOVIĆ BLAŢENKA ŠOLJIĆ Djeca ………………... ANJA LAZAR LEONARDA DEAN Sviraĉ ……………….. ALOJZ HUSNJAK Reţija: BLAŢENKA ŠOLJIĆ Inspicijent: EMILIJA ANTIĈEVIĆ Trajanje: 35 minuta O DRAMSKOJ SKUPINI KUD-a „OGRANAK SELJAĈKE SLOGE“ KUD "Ogranak Seljaĉke Sloge" osnovan je 1936.godine. U samim poĉecima s radom zapoĉela je i dramska skupina da bi poĉetkom 70-tih godina prošloga stoljeća taj rad u potpunosti zaţivio zahvaljujući Antunu Vujiću. Njegovi tekstovi, u kojima je opisivao priĉe iz svakodnevnog ţivota, uvjeţbavali su se na sceni, a dramska skupina ostvarivala je brojne nastupe. Dio njegovih rukopisa saĉuvan je i danas u arhivi KUD-a. Poĉetkom 2007.godine na inicijativu gosp. Andrije Matića i Upravnog odbora napravljen je plan rada KUD-a te je ponovno oţivljen rad dramske skupine. Za voditelja izabran je dugogodišnji ĉlan KUD-a gosp. Luka Maroševac. Uz pomoć redateljice Andrijane Raguţ povodom 70 godina postojanja društva uvjeţbana je i premijerno izvedena predstava Momak iz drugog sela Martina Robotića. Prošle godine premijerno smo izveli predstavu Bećarine Mije Doknjaša te ostvarili nekoliko nastupa i gostovanja. Luka Maroševac, voditelj dramske skupine KUD-a SRIJEDA, 9. veljaĉe 2011. 17 sati LUTKARSKA DRUŢINA OŠ „IVAN MAŢURANIĆ“ - VINKOVCI Zvonko Todorovski IZBOR LJEPOTE Uloge: Karanfil …………………….. VID TOMINAC/HELENA LUKETIĆ Ruţa ………………………… LUCIJA TOMAŠEVIĆ/ANA – MARIJA DAKIĆ Tulipan ……………………... MATEJ PERNAR Zvonĉić ……………………... TONKA KOVAĈEVIĆ/DOMINIK GRIZELJ ĐurĊica …………………….. PETRA JUKIĆ/ENA KORDIĆ Tratinĉica ………………….. LEA FABIJAN/DARIJA BABIĆ Leptir ………………………. LUKA BOŠKOVIĆ/BRUNO DAJAK NEKA POSTANE I OSTANE ĈISTO (autori: djeca – glumci) Uloge: Ţaba ……………… HELENA LUKETIĆ Ana ……………….. ENA KORDIĆ/TONKA KOVAĈEVIĆ Luka ……………… ANTE BERTIĆ Filip ………………. LUKA BOŠKOVIĆ Lopoĉ …………….. PETRA JUKIĆ Šaran …………….. TONKA KOVAĈEVIĆ Som ………………. DOMINIK GRIZELJ/ANA – MARIJA DAKIĆ Bambus ………….. DARIJA BABIĆ Lana Bitenc JEŢ, KRTICA I GLISTA Uloge: Jeţ ………………. VID TOMINAC/ BRUNO DAJAK Krtica …………… ANA – MARIJA DAKIĆ/LEA FABIJAN Glista ……………. RONALD KAJKIĆ/TONKA KOVAĈEVIĆ Trajanje: 35 minuta O LUTKARSKOJ DRUŢINI OŠ „IVAN MUŢARUNIĆ“ Postojimo od 1993. godine. Od tada je kroz našu druţinu prošlo stotinjak uĉenika. Poĉeci su većini ĉlanova bili već u prvom razredu, a odlazili su po završetku osnovnog školovanja. Igrokaze pronalazimo u hrvatskoj ili stranoj knjiţevnosti, ali nerijetko smo i sami autori naših igrokaza (sadašnji ĉlanovi druţine su autori igrokaza Neka postane i ostane ĉisto). Nastupamo vrlo ĉesto u našem gradu, kao i u drugim gradovima, na Susretima lutkara u Slatini, djeĉjem maskenbalu u Opatiji, Danima Crvenog kriţa, Djeĉjem tjednu, na LiDraN-u itd. Stalnu suradnju i nastupe imamo s Gradskom knjiţnicom Vinkovci, djeĉjim odjelom bolnice u Vinkovcima, sa Sajmom zdravlja, a od prošle godine u sklopu sajma ukljuĉeni smo u projekt zaštite rijeke Bosut i njegovog okoliša. Ove godine smo prvi put nastupili i na manifestaciji Noć kazališta. Za sve igrokaze sami izraĊujemo lutke i scenografiju. Ksenija Peko, uĉiteljica, voditeljica lutkarske druţine PETAK, 11. veljaĉe 2011. 18, 30 sati Izloţba slika – PERO AVRAMOVIĆ, Ţupanja PERO AVRAMOVIĆ RoĊen 31. kolovoza 1946. godine u Ţupanji, gdje 1966. godine završava gimnaziju. Slikarstvom se bavi ĉetrdesetak godina. Nakon 24. godine rada u društvenim djelatnostima 1995. godine odlazi u samostalnu djelatnost, uz što se intenzivno bavi i slikarstvom. Ĉlan je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Vinkovci i Likovne udruge „Ţupanja '08“. Sudjelovao je na više likovnih kolonija, a donacijom slika pomogao je izgradnju bolnice u Novoj Biloj te obnovi Lipika pod nazivom „Lipiku s ljubavlju“. Samostalno je izlagao u Ţupanji i Belom Manastiru te na skupnim izloţbama u Osijeku, Zagrebu, Varaţdinu, Ţupanji, Vinkovcima, Lipiku, Vrbanji, Babinoj Gredi, Nuštru te u inozemstvu (MaĊarska, Švicarska, BIH itd.). Ţivi i radi u Ţupanji, Braće Radića 103. Tel.: 032/839 – 061 Mob: 098/190 06 43 19 sati DRAMSKA SKUPINA KUD-a „BRANIMIR“ – BOŠNJACI Nina Mitrović, FAMILIJA U PRAHU, (monodrama) Izvodi: KATA MIŠIĆ Reţija: KATA MIŠIĆ Trajanje: 30 minuta KATA MIŠIĆ RoĊena 1951. godine, udana, majka petero djece. Ĉlanica KUD-a „Branimir“ – Bošnjaci te voditeljica dramske i pjevaĉke skupine. U slobodno vrijeme piše dramske tekstove, ali i pjesme od kojih su dvije uglazbljene i izvedene na Festivalu tamburaške glazbe u Ţupanji. Kata se bavi glumom i reţijom. Pjesma Bošnjaĉani – o imenima i nadimcima po kojoj je snimljena i TV-e emisija na HRT-u, postala je himna Općine Bošnjaci. Sa svojim pjesmama i sastavcima sudjeluje na Šokaĉkom sijelu u okviru programa Veĉer puĉkih pisaca u Ţupanji. Ove godine prvi put uvjeţbava i reţira svoj samostalni projekt, monodramu „Familija u prahu“ autorice Nine Mitrović. 19, 30 sati MATICA SLOVAĈKA ILOK SKPD „LJUDEVIT ŠTUR“ - ILOK ODRASLA KAZALIŠNA SKUPINA Jozef Korbaĉka TRI VREĆE KRUMPIRA Uloge: Mudrak, gazda……………………… ŢELJKO MAKIŠ Mudraĉka, njegova supruga………... KVETOSLAVA MIŠKULIN Anĉa, njihova kći………………..…... DARIA VELKO Đuro, seoski bubnjar........................... DANIEL DUBOVSKI Pajo....................................................... MIROSLAV VRANKOVIĆ Naĉelnik............................................... DENIS DUDAŠ Sluga.................................................... ŢELJKO PUCOVSKI Kata..................................................... GABRIJELA BLATNICKI Susjedi................................................. MARIO MIKSAD JANKO ZOLNAN Reţija: kolektivna Scenografija: kolektivna Rekviziteri: MARIO MIKSAD, ŢELJKO MAKIŠ i DANKO CINKOCKI Kostimografija: kolektivna Tehnika: ŢELJKO HRUBIK, MARIO MIKSAD i JANKO ZOLNAN Šaptaĉ: PAVEL MIKSAD Plakat i afiš: VLATKO MUDROH Trajanje: 35 minuta O KAZALIŠNOJ SKUPINI SKPD-a „LJUDEVIT ŠTUR“ Kazališna sekcija Matice slovaĉke u Iloku ima oko 40 aktivnih ĉlanova. Djeluje u dvije skupne: djeca i odrasli. Kazališna tradicija u Iloku traje već 96 godina. Prva predstava na slovaĉkom jeziku odrţana je 12. travnja 1914. na Uskrsni ponedjeljak. Predstave je prekinuo I. svjetski rat. Prva poratna predstava odrţala se 2. veljaĉe 1921. i od tada se tradicionalno igraju kazališne predstave u Iloku. Drugi vaţan datum za odigravanje kazališnih predstava je 27. prosinca 1952. kada je bilo sveĉano otvorenje Slovaĉkog doma u Iloku. Kazališna sekcija Matice slovaĉke - Ilok zadrţala je do danas obiljeţavanje ovih datuma te se u posljednje vrijeme 27. prosinca tradicionalno odrţavaju kazališne predstave odraslih, a 2. veljaĉe djeĉje kazališne predstave. Kazališna skupina iz Iloka nastupala je u Hrvatskoj, Srbiji, Slovaĉkoj i Ĉeškoj. Mario Miksad, voditelj kazališne skupine SUBOTA, 12.veljaĉe 2011. 19 sati STRANKA, nepoznati autor, (mini drama) Izvode: MIRJANA GALIĆ i ILIJA ĈERVEN Reţija i prilagodba: ILIJA ĈERVEN Trajanje: 15 minuta MIRJANA GALIĆ Mirjana Galić roĊena je 29. veljaĉe 1968. godine u Sinju. Od svoje treće godine ţivota ţivi u Vinkovcima gdje je pohaĊala osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku, smjer odgojiteljica predškolske djece te je zaposlena u Centru za predškolski odgoj Vinkovci. Amaterski se bavi glumom od 1984. godine kada je odigrala prvu kazališnu predstavu kao ĉlanica dramske skupine KUD-a „Šumari“. Prije nekoliko godina pridruţila se Gradskom amaterskom ansamblu GK „Joza Ivakić“ – Vinkovci. Unatoĉ prekidima u glumaĉkom radu Mirjana je kao glumica – amater osvojila brojne zahvalnice, pohvale i diplome za odigrane uloge u kazališnim predstavama, monodramama. Najzapaţenije uloge ostvarila je u predstavama Crvenkapica, Ivica i Marica, Prst pred nosom, Ţedan izvor, Hidrocentrala u Suhom Dolu, Ljubavno pismo, Probudi se, Kato, Grozdana na zrnu papra i Inoĉe. ILIJA ĈERVEN Ilija Ĉerven roĊen je 1952. godine u Vinkovcima gdje se i školovao. Djelatnik je Hrvatskih šuma. Glumom se poĉeo baviti 1982. godine u Vinkovaĉkom kazalištu „Joza Ivakić“. Od tada Ilija je odigrao preko 50 kazališnih predstava, ostvario brojne zapaţene i nagraĊivane uloge, a u posljednje vrijeme bavi se reţijom te adaptacijom starih kazališnih komada (skeĉeva) od kojih su neki i postavljeni na scenu vinkovaĉkog kazališta. Igrokaz Stranka u suradnji s Mirjanom Galić prvi put izvest će na pozornici retkovaĉkog Doma kulture. 19, 15 sati GRADSKO KAZALIŠTE ĐURĐEVAC Ray Cooney LUDA NOĆ U HOTELU Adaptacija i prilagodba: MARINKO IVANIŠEVIĆ, IVAN PLEŠKO i MLADEN PREVEDAN Uloge: Angelina Flek ………………………….. VLATKA ADŢIĆ Micika Gubica …………………………. SANJA NIKŠA Bolniĉarka Treza ……………………… JELENA FUSIĆ Direktorica Jagoda ……………………. MARTINA GVOZDEN Sobarica ………………………………... KSENIJA JAVOROVIĆ Mirko Gubica ………………………….. MARIO GREGAR Slavko Nojenfild ……………………….. STJEPAN KUŠTRO Janko Flek ……………………………... ANTONIO ĈERNELI Detektiv/Prašćević …………………….. MIROSLAV ŠKURDIJA Konobar Andraš ………………………. IVAN PLEŠKO Inspektor Joso …………………………. ŢELIMIR HRVATIĆ Glas na radiju …………………………. BOŢIDARKA ŠIGNJAR Redatelj: MARINKO IVANIŠEVIĆ Rekviziter i šaptaĉ: MATIJA BAŢULIĆ Inspicijent, ton i glazba: MLADEN PREVEDAN Svjetlo, ozvuĉenje: KREŠO KOVAĈEV, VLADO NIKŠA Kostimograf: IVANA KRANŢELIĆ Šminka: MONIKA HORVAT UreĊenje scene: MARINKO IVANIŠEVIĆ Izrada scene: MILJENKO PLEŠKO Izrada konstrukcija: TIHOMIR ZGLAVNIK Rekviziti: ŢELJKO ŠANTEK, MIJO MARTINĈIĆ Idejno rješenje plakata: MARIO BRIŠKI Fotografije: RAJKO MILAŠINOVIĆ Trajanje: 120 minuta O GRADSKOM KAZALIŠTU ĐURĐEVAC ĐurĊevĉani 1968. godine postavljaju, na otvorenoj pozornici, s jugoistoĉne strane svoje znamenite utvrde, za to doba neviĊeno kazališno uprizorenje – „Napad Turaka na tvrĊavu“, oţivljavajući burno vrijeme s polovice XVI stoljeća. Scenski uprizorena Legenda o pjetliću, starici i izmuĉenim braniteljima ĊurĊevaĉke utvrde igra se, ţivi i danas. Postaje zaštićeno nematerijalno kulturno dobro ovoga kraja, pridonoseći diĉnim ĐurĊevĉanima i njihovu gradu status „European Destinations of Excellence“. Uz nestajanje ustreptalih fatamorgana godišnjih odmora, pred sam smiraj zadnjeg kolovoškog dana 2009. godine, u ĊurĊevaĉkom Domu kulture, na svojevrstan naĉin oţivljena je tradicija ĊurĊevaĉkog amaterskog glumišta, osnivanjem „Gradskog kazališta ĐurĊevac“. Zaljubljenici u Thaliinu ostavštinu, njih 30-tak, predvoĊeni gradonaĉelnikom Slavkom Graĉanom, zdušno podupriješe osnivanje Udruge kazališnih amatera, poţeljevši da se uĉine i stanovite vizualne i tehniĉke promjene na pozornici doma kulture, što je tijekom predstojećih jesenskih mjeseci doista ostvareno, na ĉemu osobitu zahvalnost treba uputiti Gradskom vijeću i Gradskoj upravi na nesebiĉnoj potpori da se ţeljeno i praktiĉno ostvari. Osnovnim oblicima kazališnog izraza; ţivim govorom – bojom, jaĉinom i visinom glasa, pokretima lica, ruku i tijela, iskazima duševnih stanja likova koje glume, svi glumci amateri – ĉlanovi „Gradskog kazališta ĐurĊevac“ kroz navedeno, za osnovnu zadaću sebi su pretpostavili njegovanje scensko - kazališne kulture, kao i druge kulturne baštine i tradicije podravskoga kraja, naroĉito kroz rad s djecom i mladima. Marinko Ivanišević, predsjednik Udruge kazališnih amatera GKĐ NEDJELJA, 13. veljaĉe 2011. 19 sati IZ NIJEMOSTI U GOVOR, po miraklu Ranka Marinkovića, (mini drama) Izvode: DOMAGOJ KURTOVIĆ i JOSIPA TURI Samostalni rad Trajanje: 15 minuta DOMAGOJ KURTOVIĆ RoĊen je u Zagrebu 23. studenog 1991. godine. Prvi susret s glumom dogodio se u 1. razredu osnovne škole. Paralelno se bavio glumom i lutkarstvom. U srednjoj školi i dalje se nastavlja baviti glumom, stjeĉe iskustvo spikera u nekoliko radijskih emisija. Radi i uloge bez teksta – improvizacija (npr. Djed Mraz, sv. Nikola...). Nakon neuspjelog pokušaja upisa ADU u Zagrebu, upisao Šumarski fakultet kao svoju drugu ţelju. I dalje se nastavlja baviti glumom - amaterski. Ove godine prvi put sudjeluje na Susretima dramskih amatera u Retkovcima. JOSIPA TURI Josipa Turi roĊena je 19. sijeĉnja 1989. godine. Osnovnu školu završila je u Andrijaševcima, a opću gimnaziju u Vinkovcima. Na prehrambeno - tehnološkom fakultetu u Osijeku završila je preddiplomski studij prehrambene tehnologije te je trenutno na prvoj godini diplomskog studija prehrambenog inţenjerstva. U osnovnoj školi bila je aktivan ĉlan djeĉje dramske druţine pod vodstvom nastavnice Ane Cvenić. Sa svojom druţinom nekoliko puta pobjeĊivala je na drţavnom natjecanju LiDraNo. Kao ĉlanica dramske druţine u srednjoj školi takoĊer je nastupala na LiDraNu. Josipa iz sebe biljeţi brojne nastupe i uspjehe (nastupala je na obiljeţavanjima Dana grada Vinkovaca, Vukovarsko – srijemske ţupanije, na raznim drugim sveĉanostima te vodila brojna dogaĊanja i priredbe.) Već ĉetiri godine zaredom glumila je na sveĉanostima otvorenja Vinkovaĉkih jeseni, a prije dvije godine i prvi put na Susretima dramskih amatera Vukovarsko – srijemske ţupanije u Retkovcima. 19, 15 sati GRADSKO AMATERSKO KAZALIŠTE ŢUPANJA PREDSTAVA HAMLETA U SELU RASTOVCI DONJI po djelu „Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ IVE BREŠANA Uloge: Đuka …………………….. MARKO DEBAK Mara …………………….. SANDRA BENAKOVIĆ Iva ……………………….. FRANJO FRKETIĆ Maĉak …………………… IVAN FILIPOVIĆ Anka …………………….. IRENA BARIŠIĆ Franja …………………… ANDRIJA LUĈIĆ Šima ……………………... DARKO AVRAMOVIĆ Uĉitelj ……………………. PERO SOLJAĈIĆ Seljaci i seljanke ………... IVANA FILIPOVIĆ, AZRA KOBAŠ, JOSIP GRGIĆ, DRAŢEN PANJIĆANIN, BRANKO PUHEK i LEA MAROJEVIĆ Prilagodba i reţija: HIMZO NUHANOVIĆ Scenografija: DARKO AVRAMOVIĆ Šminka: SNJEŢANA MILINKOVIĆ i SANJA VUKIĆ Garderoba: MARIJA VUKOREPA i SANJA MASKALJEVIĆ Trajanje: 90 minuta O GAK-u ŢUPANJA U "Narodnim novinama", tadašnjem politiĉkom listu, u broju 52 od 05. 03. 1897. godine pojavljuju se pisane vijesti iz Ţupanje. IzmeĊu mnogih nabrajanja posebnosti mjesta, navodi se i postojanje dramsko - diletantskog društva. Pretpostavlja se da kazališna umjetnost ima i duţu tradiciju, odnosno da su prva kazališna ostvarenja bila odmah nakon izgradnje tvornice tanina. Hrvatsko-pjevaĉko i ĉitaoniĉko društvo "Tomislav" osnovano je 1903. godine. U tom cijenjenom društvu vrlo vrijedna je bila i kazališna sekcija. "Tomislav" je djelovao sve do potkraj II. svjetskoga rata, a obnoviteljsku skupštinu je imao 1971. godine. Od 1950. godine u Ţupanji djeluje i KUD "Kristal-Sladorana". Dramska sekcija je bila nadaleko poznata po svojoj kvaliteti. Aktivna je bila sve do poĉetka Domovinskog rata, a na scenu je postavila oko 60 djela, raznih autora. U periodu od 1950. do 1975. godine kroz dramsku sekciju "Kristala" prošao je 201 glumac, a na predstavama je radilo 14 reţisera i 12 scenografa! Već petnaest godina u Ţupanji se odrţava eminentan Festival glumca, na ponos i diku Ţupanje, ali i cijele ţupanije. I Lutkarsko proljeće ima svoju ulogu u oplemenjivanju duha u promicanju kulturnoga ţivota grada. Isto tako, nije nevaţno reći da se gotovo na svakom "Šokaĉkom sijelu" odigravao poneki igrokaz, većinom neki zanimljivi prikaz iz seljaĉkog ţivota, a davale su se i kazališne predstave. Iz svega spomenutoga, uopće nije ĉudno što se baš u Ţupanji rodio i dogodio Festival amaterskog stvaralaštva. Stogodišnja amaterska tradicija "igranja na daskama" naprosto nas je obvezala na traţenje novih iskoraka. Evo, još jedan je uĉinjen s ciljem promoviranja kazališne umjetnosti. Branko Puhek, tajnik GAK-a SRIJEDA, 16. veljaĉe 2011. 17 sati DJEĈJI ANSAMBL KAZALIŠTA „MIKA ŢIVKOVIĆ“ - RETKOVCI CRVENKAPICA po motivima više autora Uloge: Crvenkapica ……………….. MAGDALENA ŢIVKOVIĆ Zec ………………………….. ŠIMUN IŠTAKOVIĆ Gljiva, pripovjedaĉ …….….. KRISTINA ŠUTALO Adaptacija i reţija: MARKO SABLJAKOVIĆ Trajanje: 20 minuta O DJEĈJEM ANSAMBLU KAZALIŠTA „MIKA ŢIVKOVIĆ“ 11. svibnja 2008. godine prvi put zapoĉela je s radom djeĉja dramska druţina KUD-a „Sloga“ - Retkovci, a Upravni odbor za voditelja je izabrao Marka Sabljakovića. Prvi nastup djeĉje dramske druţine izveden je u programu povodom završetka školske 2007./08. godine, 21. lipnja, i to s nekoliko kratkih scenskih igara. Već tada djeca su pokazala velik interes za glumu, ali i za budućnost odraslog dramskog ansambla. 28. svibnja 2010. godine osnivanjem Kazališta «Mika Ţivković» - Retkovci djeĉja dramska druţina postaje sastavni dio kazališta, i to kao djeĉji ansambl. NajmlaĊi retkovaĉki kazalištarci odigrali su do sada nekoliko igrokaza, dramsko scenskih igara itd. Nastupali su na znaĉajnim priredbama i manifestacijama, a veliku paţnju privukli su igrokazima Baka, deda i još koješta te Crvenkapica. Vjerujem da će mladi glumci nastaviti tradiciju kazališnoga amaterizma u Retkovcima te da će se kontinuitet prikazavanja kazališnih predstava još dugo zadrţati u mjestu, a druge poticati na prepoznavanje vrijednosti i znaĉaja kazališne ĉarolije i omogućiti im da osjete beskrajnu moć i magiju kazališnoga amaterizma na daskama koje ţivot znaĉe. Marko Sabljaković, voditelj djeĉjeg ansambla kazališta 17, 20 sati DJEĈJA DRAMSKA DRUŢINA KUD-a „BRANKO RADIĈEVIĆ“ – PAĈETIN Hans Christian Andersen CAREVO NOVO RUHO Adaptacija i prilagodba: CVETIN ANIĈIĆ Uloge: Car ………........... PETAR LAZIĆ Vojvoda ………... NIKOLA ŠAŠLIĆ Glasnik ................. MIHAJLO HADŢIĆ Krojaĉ 1 ............... STEFAN STANIĆ Krojaĉ 2 ............... BRANISLAV NUDIĆ Sluškinje .............. RUŢICA SUBIĆ DAJANA SRETIĆ ALEKSANDRA ĈEPRNJA MILICA NOVAKOVIĆ Dvorjani ................ GORAN LIŠĈEVIĆ VOJISLAV STANIĆ Redatelj: CVETIN ANIĈIĆ Trajanje: 35 minuta O DJEĈJOJ DRAMSKOJ DRUŢINI KUD-a „BRANKO RADIĈEVIĆ“ S djeĉjom dramskom druţinom KUD-a „Branko Radiĉević“ – Paĉetin Cvetin Aniĉić radi tri godine i Carevo novo ruho treća je predstava na repertoaru. Sve predstave rezultat su kazališnih radionica u kojima najmlaĊi uĉe pokret, scenski govor kao i upoznavanje s drugim izrazima u kazališnoj umjetnosti. Do sada su odigrane predstave: Bajka o suncu, Knjiga o dţungli i Carevo novo ruho. Carevo novo ruho moderna je, originalna i neobiĉna interpretacija jedne vrlo simboliĉne bajke. Na komiĉan naĉin pribliţit će djeci, ali i ostaloj publici beznaĉajnost ruha i veliĉinu duše. Ideja ove zanimljive priĉe glasi: odijelo ne ĉini ĉovjeka! Cvetin Aniĉić, redatelj PETAK, 18. veljaĉe 2011. 15 sati IZLOŢBA RUĈNIH RADOVA i RUKOTVORINA (u prostorijama Doma kulture - na katu) Organizatori: KUD „Sloga“ – Retkovci i Udruga „Škrinjica“ - Vinkovci 18, 30 sati Izloţba fotografija – SILVIJA BUTKOVIĆ, Đakovo „NA VRHOVIMA PRSTIJU“ SILVIJA BUTKOVIĆ Silvija Butković roĊena je u Osijeku 1964. godine, djetinjstvo je provela u Malom Lošinju gdje je pohaĊala osnovu i srednju školu koju je, vrativši se u Slavoniju, završila u rodnom gradu. Diplomirala je na Višoj komercijalnoj školi u Slavonskom Brodu. S obitelji ţivi u Đakovu i voditeljica je poslova u turizmu u Drţavnoj ergeli lipicanaca Đakovo. Do sada se veoma uspješno okušala u umjetniĉkoj fotografiji, poeziji, prozi, haiku pjesništvu i haigama. Kao vanjska suradnica fotografira i piše za "Đakovaĉke novine", Hrvatski sabor kulture i za „Pixsell“. Ĉlanica je Foto kino kluba Đakovo, Hrvatske udruge fotografa, Matice hrvatske, Društva hrvatskih haiku pjesnika iz Zagreba, Društva knjiţevnika „Tin Ujević“ iz Zagreba, Udruge pjesnika „Antun Ivanošić“ iz Osijeka, Slovenskog kulturnog društva „Stanko Vraz“ iz Osijeka, ĉlanica Lions Cluba „Buga“ Đakovo te ĉlanica Svjetskog haiku društva (WHA) u Japanu.Jedna je od urednica on-line magazina za japansku knjiţevnost (haige).Svojim knjiţevnim i fotografskim radovima sudionikom je mnogobrojnih natjeĉaja diljem Hrvatske i svijeta (u Japanu, Engleskoj, Francuskoj, Italiji i SAD-u). Od Silvijinih mnogobrojnih natjeĉaja i izloţbi treba spomenuti one na kojima je nagraĊena za svoje fotografsko umijeće te samostalne izloţbe. Na XII. izloţbi fotografija autora Osjeĉko - baranjske ţupanije 2006. osvaja 3. nagradu, a na XIV. izloţbi 2008. godine ponovo je dobitnica 3. nagrade. Na foto natjeĉaju Hrvatskog ĉitateljskog društva 2007. osvaja 1. nagradu, a na Internet natjeĉaju Veritas 2007.god. 1. i 3. nagradu, a 2008. godine 1.nagradu. Iste godine u Koprivnici dobiva pohvalu na III. MeĊunarodnoj reviji turistiĉke fotografije "Tourphoto 2007", na IV.reviji "Tourphoto 2008" 3. nagradu itd. U Koprivnici 2010. na foto-natjeĉaju « Sretno dijete – sretna obitelj « dobitnica je zlatne medalje za kolekciju fotografija.Od Zajednice tehniĉke kulture Osjeĉko-baranjske ţupanije prima plaketu za ostvarene rezultate u 2010. godini kao ĉlanica Fkk Đakovo. Njezine su fotografije objavljivane i u struĉnim ĉasopisima:Digital Foto, FOTOmag, "Konji", u turistiĉkom vodiĉu za Osijek i Zagreb "In your pocket". Svojim je fotografijama ilustrirala nekoliko knjiga i naslovnica drugih autora. Do sada je Silvija Butković tiskala tri samostalne poetske zbirke: "Dotaknuta snom", " OsloboĊena kap" i „Zapletena u mreţe“. Priredila je i sedam samostalnih foto - izloţbi: "OsloboĊena kap", «Plemenitaši», «Mirisi jutra», «Moje modrine», «Ĉuvari baštine», « Na vrhovima prstiju» i «Slavonija u oku». 19 sati Elvira Luĉić, KUĆANICE, (mini drama) Izvode: ANDRIJANA CVITANOVIĆ i ELVIRA LUĈIĆ Kolektivna reţija Koreografija: ELVIRA LUĈIĆ Trajanje: 15 minuta ANDRIJANA CVITANOVIĆ Andrijana Cvitanović roĊena je 31. kolovoza 1970. godine u Vukovaru. Srednju ekonomsku školu završava u Ĉakovcu. Već kao srednjoškolka glumi u vukovarskom kazalištu i to u predstavi GospoĊa Krajšek, Fadila Hadţića. Danas ţivi i radi u Ţupanji, majka je dvoje djece. Godine 2007. aktivno se ukljuĉuje u rad ţupanjskoga kazališta te glumi u predstavi Oporuka Vanĉe Kljakovića u ulozi Tinke, a potom u predstavi Maĉak u vreći, G. Feydeaua. Svake godine aktivno sudjeluje u organizaciji manifestacije Šokaĉko sijelo u Ţupanji. Ovo je njezin prvi samostalni projekt u suradnji s glumcima GAK-a Ţupanja. ELVIRA LUĈIĆ Elvira Luĉić roĊena je 20. listopada 1965. godine. Udana, majka dvoje djece. Po struci je diplomirani inţenjer prehrambene tehnologije te zaposlena u Obrtniĉko – industrijskoj školi Ţupanja kao profesor strukovnih sadrţaja. Njezina prva ljubav oduvijek je bio folklor te je dugo godina bila ĉlan KUU „Kristal“ Sladorana u kojemu je i plesala, ali i kao voditeljica uĉila plesu mlaĊe dobne skupine. Za ţupanjsko kazalište poĉinje se zanimati od samoga osnutka, a 2007. godine aktivno se ukljuĉuje u njegov rad i ostvaruje prvu kazališnu ulogu u predstavi Oporuka Vanĉe Kljakovića. Ulogom u predstavi Oporuka ostvaruje brojne uspjehe i pozitivne reakcije publike i kazališne struke te biva nagraĊivana za najuspješniju ţensku ulogu na V. susretima dramskih amatera Vukovarsko – srijemske ţupanije u Retkovcima, 2008. godine. Trenutno glumi u predstavi Ptiĉice Filipa Šovagovića, a u izvedbi ansambla GAK-a Ţupanja. Svake godine aktivno sudjeluje u organizaciji manifestacije Šokaĉko sijelo u Ţupanji. Igrokaz Kućanice prvi je Elvirin samostalni projekt koji će u suradnji s Andrijanom Cvitanović i Darkom Avramovićem prikazati retkovaĉkoj publici. 19, 15 sati GRADSKO KAZALIŠTE BELI MANASTIR Fadil Hadţić UGLEDNI GOST Uloge: Suprug …………….. IGOR FARKAŠ Supruga …………… ANAMARIJA EMBREUŠ Reţija: DANIELA TASLIDŢIĆ HERMAN Inspicijent/šaptaĉ: TIJANA GVOZDENOVIĆ Ton/rasvjeta: ZORAN HERMAN Trajanje: 70 minuta O GRADSKOM KAZALIŠTU BELI MANASTIR Gradsko kazalište Beli Manastir u svojoj novijoj povijesti aktivno djeluje od 1.travnja 2006., no Beli Manastir iza sebe ima bogatu, više od 80 godina staru tradiciju kazališnog djelovanja kroz brojne generacije, a pojedina baranjska manja sela mogu se pohvaliti i više od stoljetne kazališne povijesti. Uspjesi ovog kazališta naglo su prekinuti Domovinskim ratom 1991. godine, a velik dio arhive uništen je u agresiji '91., kao i zgrada tadašnjeg kazališta u vlasništvu Belja u prigradskom naselju Šećerana, koje danas stoji devastirano i samo nostalgiĉno podsjeća na nekadašnji sjaj belomanastirske kazališne ĉarolije. No od 2006. godine kazalište u Belom Manastiru više nije pokušaj, već ono uspješno ţivi. Do danas je napravljeno 12 kazališnih predstava od ĉega 4 za djecu. Belomanastirsko kazalište je i u prosincu 2009. primilo Zlatnu plaketu Hrvatskog Sabora kulture za 80 godina dugu kazališnu tradiciju, a tijekom 2010. osim kazališnih predstava, pokrenut je i 1. festival kazališnog djelovanja Beli Manastir te je izdana knjiga "Ĉarolija kazališta". Gradskom kazalištu Beli Manastir gotovo od samog poĉetka svojim radionicama i savjetima pomaţe akademska glumica mr.sc. Vlasta Ramljak, kao i za svog ţivota teatrolog i "ratni intendant HNK Osijek", Zvonimir Ivković, Vlado Štefanĉić, ali i brojni drugi struĉnjaci s podruĉja kazališne djelatnosti. Belomanastirsko kazalište u svom je radu u proteklih 5 godina osvojilo i nekoliko nagrada na raznim festivalima (najbolja sporedna ţenska uloga - Jelena Nikolić - 1. FAK, Slavonski Brod 2008., najbolja sporedna muška uloga - Nebojša Šimić - Ljutovo, Srbija, 2009., najbolja sporedna muška uloga - Stipan Vidak - 3. kazališni festival u Ţupanji, 2010., povelja Grada Belog Manastira 2009. za osobit doprinos u kulturi itd. Gradsko kazalište Beli Manastir ostvarilo je brojne suradnje s kazalištima (amaterskim i profesionalnim) diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Vojvodine. SUBOTA, 19. veljaĉe 2011. 19 sati GOSTOVANJE POZORIŠTE „BRANISLAV NUŠIĆ“ - ŠID Cvetin Aniĉić KOLARIĆU PANIĆU ili PEVA PET'O U ŠUPI Izvode: MIRJANA JOVANOVIĆ i IGOR GREKSA Redatelj: CVETIN ANIĈIĆ O ţivotu i diskriminaciji Roma Kakav je ţivot Roma i koliko su oni prihvaćeni od strane društva u današnjem vremenu, jesmo li uspjeli sa svim mogućim organizacijama i akcijama da osvijestimo ljudski um i uspijemo u borbi protiv diskriminacije Roma vidi se kroz samu predstavu gdje jedna romska obitelj - pravi program za sve dobronamjerne ljude. Njihov vedar duh, plemenitost i darovitost nam govori da su oni veliki dragulj ovoga svijeta. Naravno, kako svako zlo udara na male ljude, tako i ova romska obitelj strada od ĉega drugoga nego od bagera koji im ruši sve ono što su oni stekli. Predstava završava reĉenicom koja je ujedno i sam refren „I mi smo ljudi ...“ Vrlo duhovito poput neobiĉnog kabarea glumci Mirjana Jovanović i Igor Greksa vješto s improvizacijama uvode publiku u svijet mašte i bajki, i to kroz klasiĉnu bajku o Crvenkapici, ali na njihov naĉin ispriĉanu. Predstava je na festivalu duo - drame nacionalnih manjina u Novom Sadu osvojila drugo mjesto, a izvedena je i na MeĊunarodnom festivalu MESDAM u Hrvatskoj. IGOR GREKSA Igor Greksa roĊen je 8. svibnja 1986. godine u Sremskoj Mitrovici. Glumom se poĉeo baviti sasvim sluĉajno 2004. godine i od tada je veliki zaljubljenik u teatar. Sudjelovao je u preko 30, kako ţivoscenskih, tako i lutkarskih predstava. Kao animator lutaka radio je lutkarske serije za odrasle Nikad izvini i Villa Grande, glumio u filmovima Šetaj i Poskoĉi, društveno angaţiranim filmovima nezavisne produkcije. Od 2007. godine poĉinje se ozbiljno i profesionalno baviti teatrom. Angaţiran je u kazalištima u Ruskom Krsturu, Novom Sadu, Sremskoj Mitrovici, Šidu... Osvojio je brojne znaĉajne nagrade na kazališnim festivalima u Hrvatskoj i Srbiji (Hvar, Kula, Novi Sad,...) Trenutno je pri kraju studija zemljopisa u Novom Sadu, ali su mu glavna preokupacija ipak gluma, lutkarstvo i uliĉni performing... MIRJANA JOVANOVIĆ Mirjana Jovanović roĊena je 6. travnja 1982. godine u Sremskoj Mitrovici. Diplomirani je profesor razredne nastave. Kazalištem se poĉela baviti još u gimnazijskim danima. Od tada igra u gotovo svim predstavama Kazališta "Branislav Nušić" u Šidu. Igrala je i u filmovima Šetaj i Poskoĉi. Njena najzapaţenija uloga je uloga Ţivke u predstavi GospoĊa ministarka s kojom je na nekoliko festivala osvojila nagradu za najbolju glumicu. Mirjana je majstor improvizacije i komedije, a svojom pojavom na sceni plijeni paţnju i osmijehe publike. Trenutno je nezaposlena, a vrijeme izmeĊu razgovora za posao provodi s deĉkom ili na probama u kazalištu... CVETIN ANIĈIĆ Cvetin Aniĉić je roĊen 11. srpnja 1976. godine u Sremskoj Mitrovici. Diplomirao je na Nacionalnoj akademiji za kazališnu i filmsku umjetnost (NATFIZ) „Krsto Sarafov“ u Sofiji, odsjek lutkarstvo u klasi Bonju Lungova . Od 2002. godine ĉlan je Saveza dramskih umjetnika Srbije. Organizator je lutkarske izloţbe u suradnji sa Zmajevim djeĉjim igrama iz Novog Sada pod nazivom «Lutka - prvo lice imenice mašta». Reţirao je predstavu Ĉin pred buru, iliti Ċavolji mizanscen koja je osvojila 11 nagrada i drugo mjesto u Vojvodini na festivalu Eksperimentalnih scena, Na Drini ćuprija po motivima proze Ive Andrića, Kakav radostan dan koju radi u suradnji s MeĊunarodnom fondacijom crvenog kriţa i crvenog polumjeseca Norveške, Intervju s vampirom, lutkarsku predstavu za odrasle, Frankenštajn po motivima Meri Šeli, King Kong, Putujuće pozorište Šopalović po tekstu Ljubomira Simovića u pozorištu Paĉetin itd. Reţirao je i brojne djeĉje i lutkarske predstave (Crvenkapica, Tri prašĉića, Ruţno paĉe, Ivica i Marica itd.) Radi i na televiziji, a osim reţije i sam je glumio u nekoliko kazališnih predstava i filmova. Ţivi i radi u Šidu, oţenjen, otac male Srne. O PROSUDBENOM POVJERENSTVU VIII. SUSRETA DRAMSKIH AMATERA VUKOVARSKO – SRIJEMSKE ŢUPANIJE i 23. SMOTRE KAZALIŠNOG STVARALAŠTVA doc. art. MIRA PERIĆ KRALJIK, predsjednica povjerenstva RoĊena je 1. svibnja 1961. godine u Tomašancima (Đakovo). Osnovnu školu završila je u Višnjevcu, a srednju školu u Osijeku. Na ADU u Zagrebu (podruĉno odjeljenje Osijek), odsjek Glume diplomirala je 1984. godine. U statusu je Prvakinje drame Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku. U godini 2009. obiljeţava 25 godina glumaĉkog rada. Odigrala je preko 100 znaĉajnih i velikih kazališnih uloga. 2009. godine u suradnji s redateljem C. Aniĉićem potpisuje autorski rad predstave monodrame Zašto se muhe lijepe na ono? Gostovala je s predstavama po cijeloj Hrvatskoj, Austriji, MaĊarskoj, Vojvodini, Bosni i Hercegovini, Sloveniji. Igrala je u TV dramama (Dom Bernarde Albe, Put u raj), u telenovelama (Dobre namjere, Hitna 94, Ponos Ratkajevih, Obiĉni ljudi, Chegevara, Zakon ljubavi). Snimala je za televizijski školski program i radiodrame. Od 1992. godine predaje na Uĉiteljskom fakultetu u Osijeku. Predsjednica je katedre za umjetniĉka podruĉja. Piše i objavljuje niz struĉnih i znanstvenih radova te je dobitnica brojnih priznanja, zahvalnica i diploma za svoj dosadašnji rad (priznanje „Zvonimir Golob“ za ljubavnu poeziju, javno priznanje Zlatna plaketa „Peĉat Grada Osijeka“ za osobita ostvarenja u podruĉju kazališne kulture, odgoja i obrazovanja, plaketa Zlatna maska za najbolju ţensku ulogu (Zašto se muhe lijepe na ono?) na Teatarskoj reviji evropske multikulturalne akcije – meĊunarodni pozorišni festival autorskih projekata mladih u Rumi itd.). Treću godinu za redom predsjednica je prosudbenog povjerenstva Susreta dramskih amatera Vukovarsko – srijemske ţupanije u Retkovcima. prof. IVANA PETRIČEVIĆ, članica povjerenstva RoĊena je 18. lipnja 1976. godine u Vinkovcima. Osnovno obrazovanje završila je u Osnovnoj školi "August Cesarec" Ivankovo, a srednjoškolsko u vinkovaĉkoj gimnaziji Matije Antuna Reljkovića. Godine 1994./1995. upisala je Pedagoški fakultet u Osijeku, smjer hrvatski jezik i knjiţevnost, te je 1999. godine stekla zvanje profesora hrvatskoga jezika i knjiţevnosti. Prvo radno mjesto zasnovala je u Osnovnoj školi "August Cesarec", a od 2006. godine radi u Industrijsko-obrtniĉkoj školi Silvija Strahimira Kranjĉevića u Vinkovcima. S uĉenicima je u izvannastavnim aktivnostima radila na polju dramskoga izriĉaja, organizirala pjesniĉke susrete i školske priredbe. Njezinim zalaganjem pokrenuta je manifestacija "Lutkarsko proljeće" u Ivankovu, koju godinama prate uĉenici ivankovaĉke škole. Bila je ĉlanica Prosudbenoga povjerenstva prigodom odrţavanja smotre LiDraNo za dramsko-scenski izraz na općinskoj i ţupanijskoj razini. Ljubav prema glumaĉkom umijeću iskazala je glumeći u amaterskom ansamblu Gradskoga kazališta "Joza Ivakić" u Vinkovcima, gdje je odigrala zapaţenu glavnu ulogu (gospoĊa Ventrau) u komediji Ne motaj se okolo gola golcata (2003.), koju je napisao poznati komediograf G. Feydeau. Osim raznih izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti bavi se i mnogim kulturnim djelatnostima koje zadiru u njezino struĉno podruĉje. UreĊuje knjige i ĉasopise, piše i objavljuje struĉne tekstove, bavi se lektorskim poslovima, voditeljica je pojedinih knjiţevnih veĉeri, ĉlanica je Organizacijskoga odbora "Dana Josipa i Ivana Kozarca". Od 2010. godine urednica je "Vukovarsko-srijemskoga uĉitelja", ĉasopisa za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja (nakladnik: Hrvatski pedagoško-knjiţevni zbor – Ogranak Vukovarskosrijemske ţupanije). Dugogodišnja je suradnica Slavonske naklade "Privlaĉica" i aktivna ĉlanica Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima te GraĊanskoga društva "Moji Vinkovci". ŢELJKO MANDIĆ, glumac, ĉlan povjerenstva RoĊen 21. veljaĉe 1956. godine u Vinkovcima gdje završava osnovnu i srednju školu. Radio je kao skladištar repromaterijala u DIK Spaĉva gdje osniva dramsku grupu pri SSOH (omladine) koja poĉinje s radom 1982. godine prvom predstavom K. Trifkovića Ljubavno pismo u kojoj ostvaruje svoju prvu kazališnu ulogu. Godine 1983. i 1984. dramska grupa na nagovor vodstva RKUD-a Šumari prelazi pod njihovo okrilje i taj rad se još više pojaĉava. Dramska grupa pri RKUD-u „Šumari“ redovito je sudjelovala na smotrama dramskog amaterizma nekadašnje Općine Vinkovci u Retkovcima gdje je ostvarivala vrlo zapaţene rezultate. Ţeljko je nekoliko puta nagraĊivan za izvedbu svojih kazališnih uloga. Glumio je u preko 50 predstava, a zapaţen uspjeh i nagrade ostvario je glumeći u predstavama: Prst pred nosom, Ĉešalj, Svadbeni put bez muţa, Hidrocentrala u Suhom dolu, Jazavac pred sudom, Hi – Fi itd. Ţeljko je i reţirao nekoliko predstava, a najzapaţeniji uspjeh postigao je s predstavom Ţedan izvor Pere Budaka, da bi poslije toga napravio jednogodišnju pauzu i prešao u amaterski ansambl vinkovaĉkog kazališta „Joza Ivakić“, gdje ostvaruje zapaţene uloge u predstavama: Mirandolina, Inoĉe, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Poţar strasti, Bjelobradi nosi darove, Grozdana na zrnu papra, Crvenkapica, Zašto gnjaviš malo dijete, Nešto iza ponoći itd. Nastupao je na mnogim manifestacijama, sudjelovao na promocijama knjiga, u radu prosudbenog povjerenstva smotre LIDRANO, a okušao se i kao voditelj programa. Sudjelovao je u filmu Put lubenica, u nekoliko vojnih filmova, ostvario je tri epizodne uloge u seriji Zabranjena ljubav na RTL televiziji te glumio u dokumentarcu o donatorskoj mreţi organa. Dobitnik je velikog broja diploma, zahvalnica i priznanja za svoj dosadašnji rad od kojih posebno istiĉe priznanje 34. teatarskog festivala BiH „FEDRA“ 2006. godine za odigranu ulogu Uĉitelja u predstavi Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja u reţiji Draţena Ferenĉine. IN MEMORIAM NIKOLA ŢIVKOVIĆ MIKA (1937. – 1998.) učitelj i ravnatelj OŠ Ane Katarine Zrinski, glumac, redatelj i osnivač Susreta dramskih amatera Općine Vinkovci Veliko priznanje treba odati prvom organizatoru Susreta dramskih amatera u Retkovcima Miki Ţivkoviću, koji naţalost više nije s nama, ali ostalo je sve ono o ĉemu nas je uĉio. Mika Ţivković svojom idealnom dikcijom i discipliniranošću djelovao je bez ikakvog školskog mandata duboko pedagoški na svoju glumaĉku okolinu i na glumaĉki podmladak. 1985. godine Odbor za dodjelu nagrade «Ivan Fonović» u svom obrazloţenju piše: ...»Nikola ţivković Mika dolaskom u Retkovce odmah se ukljuĉuje u društveni ţivot sela. S omladinom osniva dramsku sekciju, a posebno se istiĉe kao nosilac, inicijator i organizator prosvjetno – kulturnih akcija u selu. Njegov rad na njegovanju i razvijanju dramskoga amaterizma zapaţen je i priznat na regiji Slavonije i Baranje, ali i šire...», dok će dnevni tisak prilikom iznenadne smrti Mike Ţivkovića objaviti: ...»Pamte ga sve generacije kao vrsnog pedagoga i ravnatelja. Radan i intenzivan stvorio je modernu školu, okupljalište svega naprednog pa i poznatog retkovaĉkog kazališta, odnosno KUD-a «Dramski amateri», koje je gotovo petnaest godina organiziralo poznate retkovaĉke dramske susrete na kojima je bujao kazališni amaterizam na ponos Retkovĉana, Vinkovĉana pa i cijele Hrvatske. U svom retkovaĉkom kazalištu Mika je bio i glumac i redatelj, kostimograf, šminker, scenograf, a po potrebi i scenski radnik, a sve je to radio s ljubavlju i bez nekog materijalnog interesa jer uvijek je govorio da je samo uĉitelj i sve to mora raditi za dobrobit svoje školske djece i svojih sumještana. Umro je neoĉekivano, brzo i rano, jer mogao je i htio još puno toga uĉiniti. Ali, ostavio je za sobom trag, velik, jer Mika je bio velik ĉovjek svoga vremena. Mi, njegovi sljedbenici radimo onako kako nas je on uĉio, a to je ţelja za bogaćenjem Susreta mnogim novim idejama, za druţenjem i razmjenom iskustava i dogovora što smo i dokazali na obnovljenim kazališnim susretima u Retkovcima.
© Copyright 2024 Paperzz
