Informacije sadržane u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno poziciju ili mišljenje Europske Komisije. Ovo studija financirana je iz Europskog programa zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS (2007.-2013.) Ugovorno tijelo: Europska komisija Komparativna studija Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Zagreb Ovaj je program pokrenula Europska komisija kako bi financijski podržala provedbu ciljeva Europske unije u područjima zapošljavanja, društvenih pitanja i jednakih mogućnosti, a na taj način pridonosi i ostvarenju ciljeva strateškog plana Europa 2020. Ovaj sedmogodišnji program usmjeren je prema svim dionicima koji mogu pomoći u razvoju adekvatne i održive zaposlenosti te socijalnog zakonodavstva i politike u zemljama EU-27, EFTA-EEA i zemljama sa statusom kandidata te pristupnica za članstvo u Europskoj uniji. Za više informacija posjetite: http://ec.europa.eu/progress Rujan, 2014. Sadržaj 1. Uvod 5 2. Inicijativa za zeleno zapošljavanje 7 3. Zelena radna mjesta u Austriji i Mađarskoj 10 4. Zelena radna mjesta u Hrvatskoj 13 4.1. Tržište rada u Republici Hrvatskoj 13 4.2. Razvoj i sistematizacija vještina za tržište rada 14 4.3. Hrvatski institucijski okvir u sferi zelenog 15 5. Predviđanja zelenih vještina i potreba Republike Hrvatske 19 6. Kako dalje? 21 Literatura 25 Dodatak 27 2 Predgovor Ova Studija je izrađena u okviru projekta „GEO – Mogućnosti zelenog zapošljavanja“, kojeg provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Zagreb (u nastavku: Zavod) u partnerstvu sa BFI Hungary (Mađarska), WYG SAVJETOVANJE d.o.o. (Hrvatska), L&R Social Research (Austrija) i Gradom Zagrebom. Projekt je sufinanciran iz Europskog programa zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS (2007.-2013.). Svrha projekta „GEO – Mogućnosti zelenog zapošljavanja“ je razvoj partnerstva za identifikaciju najbolje prakse u području prekogranične sektorske suradnje s naglaskom na zapošljavanje u zelenim poslovima s velikim potencijalom za prenosivost u Republiku Hrvatsku, što će se postići identificiranjem najboljih praksa Austrije i Mađarske, jačanjem kapaciteta Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za komunikaciju s poslodavcima te poticanjem rasprave i podizanje svijesti o izazovima i mogućnostima zapošljavanja u zelenoj ekonomiji. 3 1. Uvod Europska unija je iznijela koncept održivog razvoja, kojim se uvodi sustavno rješavanje pitanja zaštite okoliša kao ključne političke paradigme promicanjem održive potrošnje i proizvodnje, upravljanja okolišem na ekološki prihvatljiv način i procesa informiranja javnosti o negativnim utjecajima te proizvodnje ekološki prihvatljivih proizvoda. Formalno govoreći, održivi razvoj je globalan politički dogovor, kojeg čini ravnoteža između socijalnog, ekonomskog i ekološkog aspekta razvoja na svim razinama, od lokalne do globalne. Ključni događaj u području zaštite okoliša i Europske unije bila je Konferencija Ujedinjenih naroda o ljudskom okolišu održana u Stockholmu 1972. godine, na kojoj je pitanje zaštite okoliša predstavljeno kao globalni cilj. Od tada je na snazi koherentan pristup politici zaštite okoliša kao rezultat javnog interesa i povećanja svijesti o pitanjima koja se odnose na uništavanje okoliša, kao i formiranja novog političkog pokreta koji je isticao naše pravo na život u zdravom okolišu. Na Lisabonskom samitu održanom u ožujku 2000. godine, EU lideri su definirali novu strategiju temeljenu na konsenzusu zemalja članica i zajedničkoj viziji moderne Europe. Rezultat je poznat kao Lisabonska strategija ili, u širem smislu, Lisabonski proces, s jasnom vizijom – do 2010. godine postići razvoj EU kao najdinamičnije i konkurentne ekonomije temeljene na znanju. Strategija se fokusirala na ekonomski rast i zapošljavanje, s jasnim i konkretnim sljedećim ciljevima do 2010.g. postići razinu ukupnih investicija u istraživanje i razvoj u visini od 3% BDP-a EU i podići stopu zaposlenosti do razine od 70% ukupnog radno sposobnog stanovništva EU. Europski Samit u Göteborgu, održan u lipnju 2001.g., nadopunio je Lisabonsku strategiju dodajući joj dimenziju zaštite okoliša. Ovaj „treći stup“ Lisabonske strategije reafirmirao je naglasak na okoliš i naglasio imperativ postizanja održivog modela razvoja. „Obnovljena“ Lisabonska strategija ostala je konzistentna u orijentaciji na usuglašenost, ravnotežu i sinergiju između tri osnovne politike/razvojne dimenzije – ekonomske, socijalne i okolišne. Strategija održivog razvoja EU koja je prihvaćena 2001. g. u Göteborgu revidirana je 2006. godine. Ponovo je naglašeno opredjeljenje za načelo 4 održivosti kroz definiranje dugoročnih ciljeva i aktivnosti u nekoliko područja koja trebaju omogućiti kontinuirano i dalekosežno poboljšanje kvalitete života u EU, kroz upravljanje i učinkovito korištenje resursa, ekološkog i socijalnog inovativnog potencijala ekonomije te osiguranje prosperiteta, zaštite okoliša i socijalne uključenosti. Strategija je definirala 7 prioritetnih područja, od kojih su mnoga velikim dijelom orijentirana na zaštitu okoliša (klimatske promjene i čista energija, održivi promet, održiva potrošnja i proizvodnja, zaštita i upravljanje prirodnim resursima, javno zdravstvo, socijalna uključenost, demografija i migracije, globalno siromaštvo i izazovi održivog razvoja). Europe 2020 strategija je plan za ekonomski napredak koji je socijalno i ekološki osjetljiv. Prvi zadatak Europe 2020 strategije je otvaranje novih radnih mjesta. Međutim, Europsku uniju ne zanima stvaranje bilo kakvih radnih mjesta, već „boljih“ radnih mjesta. Cilj je europske radnike usmjeriti u bolje plaćene i ugodnije poslove, a to su u pravilu poslovi koji zahtijevaju manje fizičkog, a više intelektualnog rada. Ipak, ekonomski razvoj nije isključivi cilj Europe 2020 strategije. Europa želi izgraditi model razvoja koji poštuje širu okolinu, u što ne spada samo prirodni okoliš već i društvo. Europe 2020 strategija pokušava stvoriti uključivo društvo u kojem će razne grupe imati priliku pridonositi napretku društva, ali i da uživaju u koristima tog napretka. Međutim, uključivo društvo također podrazumijeva smanjenje nejednakosti između bogatijih i siromašnijih europskih regija. S druge strane, društveni napredak ne bi trebao ići nauštrb prirode. Cilj ove strategije nisu kratkoročne politike koje će riješiti problem ekonomske krize već provođenje srednjoročnih i dugoročnih reformi koje će „zacementirati“ poziciju Europe kao najvećeg trgovinskog bloka i važnog „igrača“ na globalnoj sceni. Da bi to uspjela, Europska unija mora osigurati ekonomski rast koji se temelji na znanju, u kojem će sudjelovati sve društvene skupine i koji će poštovati prirodu. U svojoj biti, Europe 2020 strategija želi Europi osigurati pametan, održiv i „uključiv“ (eng. inclusive) razvoj. Održivi razvoj znači stvaranje konkurentne, ali i održive ekonomije. 5 2. Inicijativa za zeleno zapošljavanje Europski Model zelenog rasta predstavlja postupni prelazak na ekonomiju dodane vrijednosti u obliku štednje na materijalu, ponovnom korištenju i recikliranju materijala i maksimalnim iskorištavanjem svakog hektara zemljišta. Model stremi ekonomiji gdje će produktivnost u korištenju resursa definirati konkurentnost u poslovanju. Zeleni rast je i izazov i prilika za tržište rada i vještine koje su ključni faktori za omogućavanje zelenog rasta. Razvoj zelenih tehnologija i prelazak na obnovljive izvore energije trebao bi otvoriti preko milijun novih radnih mjesta.i Prijelaz će značiti transformaciju ekonomije širokog spektra sektora, dodatna radna mjesta će se otvoriti, neka zanimanja će biti redefinirana, a neka u potpunosti zamijenjena. European Resource Efficiency Platformii ističe potrebu za definiranjem strateških okvirnih uvjeta ozelenjivanja poslova, vještina, obrazovanja, te poziva na integraciju ciljeva održivosti i identifikaciju instrumenata tržišta rada kako bi što efikasnije pratili tranziciju. Definicija zelenih poslova koju je usvojio Eurostat centar o industriji zaštite okoliša roba i uslugaiii, obuhvaća "poslove koji proizvode robu i usluge po mjeri, sprečavaju, ograničavaju, minimiziraju ili ispravljaju štetu u okolišu, vodi, zraku i tlu, kao i probleme vezane uz otpad, buke i eko-sustave. To uključuje i tehnologiju, proizvode i usluge koje smanjuju rizik za okoliš i smanjuju onečišćenje“. Ako se uzme u obzir spomenuta definicija, broj zelenih radnih mjesta čini relativno nizak udio zaposlenih, odnosno oko 1,7% ukupnog broja zaposlenih u Europi.iv Employment Package “Towards job rich discovery” (2012) Europske komisije kao glavne odrednice potencijala zelenih poslova navodi: obnovljivu energiju, energetsku učinkovitost, gospodarenje vodom i otpadom, kvalitetu zraka, očuvanje bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture. Ujedno, prema United Nations Environment Programme (2008) pod terminom zelena radna mjesta podrazumijevamo izravno zapošljavanje, odnosno ljude koji rade na proizvodnji opreme i održavanju, neizravno zapošljavanje, koje obuhvaća poslove prateće industrije te inducirano zapošljavanje, koje se javlja posredno kao rezultat svakidašnje potrošnje izravno i 6 neizravno zaposlenih, odnosno bilo koji posao koji pridonosi očuvanju ili obnovi kvalitete okoliša, bilo da li je u poljoprivredi, industriji, uslugama ili upravi. Posljednje publikacije Europske Komisije zelene poslove dijele na “eko industriju”, u kojoj su radna mjesta zelena zbog vrste proizvoda ili usluga i na “transformiranu industriju”, u kojoj će svi poslovi postati zeleniji, jer će se proizvodi i usluge koje generiraju prilagoditi kako bi zadovoljili standard Europske zajednice za okoliš.v Npr. samo se implementacijom regulative za gospodarenje otpadom predviđa otvaranje 400.000 novih radnih mjesta.vi Green Employment Initiativevii od Europske komisije procjenjuje da povećanje od 1% stope rasta industrije vode u Europi može stvoriti između 10.000 i 20.000 novih radnih mjesta, dok Natura 2000viii procjenjuje da turizam i rekreacija izravno podržava oko 8 milijuna radnih mjesta (što je 6% ukupno zaposlenih u EU). Otvaranje novih tržišta, bolje korištenje resursa i smanjenje ovisnosti o uvozu sirovina predstavlja potencijal za redefiniranje radnih mjesta koje će zahvatiti brojne sektore (energetika, promet, poljoprivreda, građevina...). ix Vještine povezane sa zelenom ekonomijom nisu uvijek posve nove ili "jedinstvene" vještine. One kombiniraju postojeće kompetencije i "posebne" vještine. U nekim slučajevima biti će formirani novi profili zanimanja. Potrebne su ciljane intervencije od strane javnih tijela kao bi se izbjeglo zaostajanje i povećala brzina sustava obrazovanja i osposobljavanja u nastajanju novih vještina i kvalifikacija. To zahtijeva ažuriranje sustava kvalifikacija i odgovarajućih nastavnih planova i programa obrazovanja i osposobljavanja. Sukladno spomenutome, na 19. Međunarodnoj konferenciji statistike radax usvojene su smjernice vezane za definicije zapošljavanja u zelenom sektoru kako bi se što više približili mogućem usuglašavanju glede navedenih poslova te omogućili međunarodnu usporedivost. Glavni ciljevi smjernica se odnose na razvijanje sveobuhvatnog sustava statistike u sektoru zaštite okoliša, pružajući time adekvatnu bazu za različite korisnike te prilagođenu nacionalnim potrebama i okolnostima, kojom će biti moguće praćenje prijelaza prema zelenoj ekonomiji, za planiranje i vrednovanje politika tržišta rada, pružiti informacije o raznim aspektima održivog razvoja i omogućiti analizu gospodarske i socijalne situacije određenih skupina radnika u sektoru. Smjernice predstavljaju ujedno i najznačajniji pomak pri kreiranju sistematizacije zelenih radnih mjesta. Prema tim smjernicama sektor okoliša se sastoji od svih subjekata čija je 7 djelatnost vezana za okoliš. Djelatnosti su ovdje definirane prema njihovoj mogućnosti reduciranja štete na okoliš i razinu korištenja prirodnih resursa (Central Framework SEEA xi). Djelatnosti zaštite okoliša mogu se provesti po svim ekonomskim jedinicama, kao glavne, sekundarne ili pomoćne djelatnosti. Ovdje je potrebno razlikovati subjekte čija je jedina djelatnost proizvodnja ekološki prihvatljivih dobara i usluga te subjekte kojima su ekološki prihvatljive robe i usluge glavna djelatnost, ali obavljaju i druge djelatnosti. Poslovi u sektoru zaštite okoliša: A - Poslovi u proizvodnji ekološki prihvatljivih dobara B - Poslovi u procesima koji podupiru zaštitu okoliša (npr. subjekti koji koriste procedure, tehnologije kojima se doprinosi očuvanju okoliša) - nastavno na ovu podjelu važno je spomenuti i djelatnosti koje proizvode dobra i usluge za sektor zaštite okoliša (što je mjerljivo input-output tablicama) te zapošljavanje u djelatnosti energetske učinkovitosti. Procjena zelenih radnih mjesta može biti iznimno skupa i teško mjerljiva. Temeljem toga, zemlje ograničenih kapaciteta i resursa trebale bi usmjeriti mjerenja na zelenija radna mjesta, kao što su specijalizirani subjekti zaštite okoliša, subjekti proizvodnje dobara za zaštitu okoliša. Također se preporuča korištenje metoda input-output tablica. U sklopu ovog projekta projektni partner L&R Social Research je izradio dokument koji prikazuje razvoj zelenih poslova zemalja Austrije i Mađarske. Cilj ove studije je pomoću primjera najbolje prakse iz spomenutog dokumenta i njihovih razvojnih modela, doprinijeti detekciji sistemskih problema razvoja zelenih poslova u Republici Hrvatskoj, te sukladno tome stvoriti temelje za pokretanje inicijative za zeleno zapošljavanje. 8 3. Zelena radna mjesta u Republici Austriji i Republici Mađarskoj Početna točka u austrijskoj praksi otvaranja zelenih radnih mjesta i zapošljavanja u zelenome sektoru je austrijski masterplan, strateški dokument Ministarstva života koji uspostavlja okvirne uvjete za otvaranje većeg broja zelenih radnih mjesta. Smatra se prvim akcijskim planom za ciljano promicanje ovog perspektivnog područja zapošljavanja u Austriji. Njegovu provedbu osigurava Centar kompetencija za okoliš i energetsku tehnologiju te usluge zaštite okoliša (ACT). Masterplan zelenih radnih mjesta prvi je akcijski plan za ciljanu promociju tog perspektivnog područja zapošljavanja u Austriji. Glavni je cilj projekta povećati broj zelenih radnih mjesta s oko 185.000 za još 100.000 zaposlenih u ključnim područjima do 2020. godine. Masterplan se razvijao u dvije faze. Prva polovica projekta bila je faza prikupljanja podataka. Na radionicama i kroz intervjue sa stručnjacima pribavljeni su prvi prijedlozi mjera te se raspravljalo o uvjetima za održavanje i stvaranje zelenih radnih mjesta. Radionice s odgovarajućim radnim skupinama bile su usmjerene na tri glavna područja: poljoprivreda i šumarstvo, zelena tehnologija i obnovljivi izvori energije, te turizam i industrija slobodnog vremena. U drugoj fazi projekta ovi rezultati s radionica i iz intervjua analizirani su sa stručnjacima, te su sažeti u područja djelovanja. Svako područje djelovanja obuhvaća niz prioritetnih mjera, koje bi, ukoliko ih se ubrzo poduzme, trebale pokazati svoj učinak već 2015. godine. Područje djelovanja A - „Osiguranje visoke razine kvalitete“ realizira se prije svega kroz inovativne i svrsishodne mogućnosti obrazovanja i usavršavanja. Osim toga bi kroz suradnju s obrazovnim institucijama i organizacijama trebao biti ubrzan i razvoj kompetencija zelenih radnika, s naglaskom na mladima. Drugi paket mjera namijenjen je uspostavljanju novih zelenih područja kompetencije u turizmu i industriji slobodnog vremena kako bi se pratilo promjene vrijednosti koje se događaju u društvu, a koje idu u smjeru održivosti. Područje djelovanja B - „Kontinuirano poboljšanje i inovacije“ s jedne strane potiče kontinuirano poboljšanje postojećih proizvoda i procesa, a s druge razvoj potpuno novih 9 tržišta proizvoda i segmenata potrošača radi izgradnje ključnih kompetencija na području zelene tehnologije, kao i jačanja istih poticajima te istraživačkim i razvojnim strukturama. Prvi paket mjera unutar područja djelovanja B odnosi se na poticanje materijalnog i energetskog iskorištavanja biomase iz poljoprivrede i šumarstva. Drugi paket mjera usmjeren je na izgradnju nacionalnih područja izvrsnosti na području zelene tehnologije i obnovljivih izvora energije, što ojačava položaj domaćih poduzeća na međunarodnim tržištima. Područje djelovanja C - „Poticanje umrežavanja i suradnje“. Aktivnosti vezane uz suradnju obuhvaćaju, osim prijenosa podataka i znanja, i zajedničke poslovne aktivnosti. Cilj ovoga jest kroz suradnju gastronomskih i turističkih poduzeća jačati ruralno gospodarstvo i izbjegavati duge transportne putove. Naglasak je na poticanje umrežavanja i suradnje na međunarodnoj i nacionalnoj razini. Na ovoj razini djeluju prije svega klaster organizacije. Područje djelovanja D - „Podupiranje i poticanje internacionalizacije“. Austrijska poduzeća potrebno je poticati u svezi njihovih namjera glede internacionalizacije kako bi im se omogućilo sudjelovanje u ovakvom razvoju. Osim toga, treba veću pozornost posvetiti manjim i srednjim poduzećima. Područja djelovanja E - „Stimuliranje investicija poduzeća i privatne potrošnje“. Kako bi se unaprijedila zelena ekonomija potrebno je uvesti promjene u investicijama, proizvodnji i ponašanju potrošača na koje snažno utječu troškovi nabave i popratni troškovi. Područje djelovanja F odnosi se na podizanje razine svijesti glede ovih pitanja. Budući da su investicije i ponašanje potrošača također važni elementi, njihova izmjena iziskuje ciljana razjašnjenja i informiranje. Jedino kroz utjecaj na svijest javnosti moguće je potaknuti na kupnju/potrošnju ekoloških proizvoda, tehnologija i usluga, što će osigurati domaća radna mjesta. Općenito se masterplan smatra strateškim dokumentom čiji je cilj poticanje sudionika iz područja poljoprivrede, šumarstva, zelene tehnologije i obnovljivih izvora energije, kao i turizma i industrije slobodnog vremena na različitim razinama. Posebna se pozornost pridaje kvalificiranju radne snage na području zelenih radnih mjesta. Stoga su razvijeni posebni programi obuke kako bi se integrirala novotvorena zelena područja stručnosti i kako bi se u 10 turizam i industriju slobodnog vremena uveli zeleni poslovi. Kako bi se podržalo provedbu masterplana, Ministarstvo života je osnovalo Centar kompetencija za okoliš i energetsku tehnologiju te usluge zaštite okoliša (ACT)xii. Centar kompetencija provodi i podržava razne projekte kao što je ponuda poslova za zelena radna mjesta. Mađarska strategija „National Climate Change - NCC“ U razdoblju između 2000. godine i ulaska Mađarske u EU 2004. godine iz strategije „National Climate Change Strategy-NCCS“ izvedene su političke mjere u području klimatskih promjena. Program obuhvaća sljedeća glavna prioritetna područja: - povećanje energetske učinkovitosti - razvoj kombiniranog prometnog sustava - razvoj tehnologije u području poljoprivrede i šumarstva - modernizacija vodoopskrbe i zbrinjavanja otpada - očuvanje okoliša - unaprjeđivanje zdravstvenog stanja mađarskog stanovništva - razvoj opskrbe i upravljanja vodom - uvođenje programa osposobljavanja za očuvanje prirode - promicanje i daljnje razvijanje istraživanja vezanih uz klimatske promjene. Ova područja obuhvaćena su različitim projektima kao prioriteti strategije. Ovi su projekti velikim dijelom uključeni u „Environment and Energy Operational Programme (EEOP)“ Operativni program za okoliš i energiju ili „Economic Development Operational Programme (EDOP)“ - Operativni program gospodarskog razvoja. Godine 2009. NCCP dobio je dodatni izvor financiranja: „Green Investment System (GIS)“ – Sustav zelenih investicija. Taj sustav podupire odnosno sufinancira projekte čiji je cilj povećanje energetske učinkovitosti. 11 4. Republika Hrvatska 4.1. Tržište rada u Republici Hrvatskoj Hrvatska prolazi razdoblje duboke recesije od 2009. godine. Slaba izvozna konkurentnost pogoršala je duboki i produljeni pad gospodarske aktivnosti uzrokovan globalnom financijskom krizom. Hrvatsko gospodarstvo smatra se malim, sa 4,3 milijuna stanovnika i bruto domaćim proizvodom koji, prema trenutnim cijenama, iznosi 45 milijardi eura. Nakon što je u razdoblju 2000.-2008. godine BDP kontinuirano rastao prosječnom stopom od 4.2% na godinu, u 2009. zabilježen je pad od gotovo 7%. Slabljenje gospodarskih aktivnosti je bilo značajno, a oporavak spor. Produljena recesija pogodila je tržište rada, koje karakterizira nizak i opadajući udio radne snage, visoka stopa nezaposlenosti, manjak kvalificiranog ljudskog kapitala, nepodudarnost vještina s potrebama tržišta rada, otpuštanje radne snage i iznimno visok udio neformalnog sektora.xiii Pod utjecajem povećanja broja nezaposlenih te istodobnoga smanjenja broja zaposlenih osoba povećana je prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti od 18,9% u 2012. na visokih 20,3% u 2013. godini.xiv Osim navedenog, trajanje radnog vijeka radnika znatno je ispod prosjeka EU-a (31,1 godina u usporedbi s 35 godina u EU-27 u 2012.). Osobito zabrinjava položaj mladih na tržištu rada. Nezaposlenost mladih porasla je u 2013. g. na 49,7% , što je jedna od najvećih stopa u EUu.xv Poticanje zapošljavanja temelji se na Nacionalnom planu za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu (NPPZ), koji je u skladu s odredbama Zajedničke procjene prioriteta politike zapošljavanja (JAP) i sa smjernicama Europske strategije zapošljavanja. Mjere NPPZ-a namijenjene su promicanju zapošljavanja i socijalne uključenosti kroz razne oblike osposobljavanja, s ciljem povećanja zapošljivosti te unapređivanja vještina i prilagodljivosti nezaposlenih i onih kojima prijeti nezaposlenost. Time se povećava i njihovo uključivanje u tržište rada. Aktivne mjere tržišta rada posebno su usmjerene na promicanje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih, nezaposlenih mladih, novih sudionika na tržištu rada i nezaposlenih žena. 12 4.2. Razvoj i sistematizacija vještina za tržište rada Kao što je navedeno, jedan od glavnih problema tržišta rada u RH je manjak kvalificiranog ljudskog kapitala i nepodudarnost vještina s potrebama tržišta rada. Europska komisija u posljednjim preporukama navodi kao glavni problem obrazovnog sustava njegovu relevantnost za tržište rada i kvalitetu pružanja usluga u svim obrazovnim sektorima. Više od 95% osoba u dobi od 20 do 24 godine ima završeno srednjoškolsko obrazovanje, a većina učenika sa strukovnim obrazovanjem nastavlja obrazovanje. Nedostaju sustavi planiranja vještina. Nastavne metode još nisu dovoljno osuvremenjene da odgovore na izazove društva koje se mijenja. Školska nastava u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju je uglavnom teorijska, zbog slabe povezanosti s poduzećima i poslodavcima. Tijekom posljednjih razdoblja, Hrvatska je odredila ambiciozne ciljeve reformi na temelju Plana razvoja obrazovnog sektora za 2005. - 2010. (2005.), Strategije razvoja sustava strukovnog obrazovanja 2008. - 2013. (2008.), Strategije za izradu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj, opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2007.) i Strategije za obrazovanje odraslih (2004.). Godine 2008. usvojena je Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2008. – 2013., koja određuje srednjoročni i dugoročni razvoj posebnih aspekata sustava SOO-a, a 2009. godine usvojen je Zakon o strukovnom obrazovanju, dok Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i osposobljavanje (NN 109/07) pruža sredstva pomoću kojih poslodavci mogu smanjiti troškove obrazovanja i osposobljavanja svojih zaposlenika. Strateški plan MZOS-a za razdoblje 2013. - 2015. određuje razvoj Nacionalnog informacijskog sustava za visoko obrazovanje i znanost kao jedan od ciljeva kojim bi se osigurala dostupnost relevantnih statističkih podataka za osiguranje kvalitete i postupke akreditacije, i uz koji bi usvajanje javnih politika u cjelokupnom sustavu visokog obrazovanja bilo temeljeno na relevantnim empirijskim pokazateljima. No također su nužne i daljnje reforme da bi se hrvatski sustav visokog obrazovanja uskladio s načelima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (Zakon o HKO(NN 22/13) je usvojen u ožujku 2013. godine, dok je Pravilnik o registru HKO-a (NN 62/14) donesen u svibnju 2014.godine). HKO-a 13 je reformski instrument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini. Te reforme odnose se prije svega na razvoj standarda zanimanja temeljenih na analizi potreba tržišta rada te na razvoj standarda kvalifikacija temeljenih na odgovarajućim standardima zanimanja. U rujnu 2014. godine MZOSxvi je objavilo da će se do 31.12.2014. implementirati funkcionalnost potrebna za podnošenje zahtjeva za upis u Registar te postupke vrednovanja za zahtjeve za upis standarda u podregistar standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i skupova ishoda učenja. A do sredine 2015. godine predviđena je implementacija funkcionalnosti nužne za podnošenje zahtjeva za upis programa za stjecanje kvalifikacija na svim razinama obrazovanja, programa za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja na svim razinama obrazovanja. Registar će sadržavati jasne i transparentne podatke o standardu kvalifikacija i pripadajućim programima osposobljavanja te o njihovom povezivanju sa stručnim standardima na temelju analiza potreba tržišta rada. Time će Registar postati ključno sredstvo za smanjenje različitih jazova između struktura ponude i potražnje na tržištu rada. Provedba HKO-a će rezultirati višim stupnjem zapošljivosti, omogućiti povezivanje i usporedbu s drugim obrazovnim sustavima u Europi te olakšati mobilnost i pristup daljnjem obrazovanju građanima i ostalima koji su kvalifikacije stekli u Hrvatskoj. 4.3. Hrvatski institucijski okviri u sferi zelenog Hrvatska ima dobro razvijenu hijerarhiju strateških propisa, počevši od Strateškog okvira za razvoj 2006. - 2013., Strategije održivog razvoja Republike Hrvatske, razne sektorske strategije (energetika, promet, itd.) te strateške i planske dokumente za podsektore zaštite okoliša i energetsku učinkovitost. U ovome dijelu studije navest ćemo nekoliko relevantnih i povezivih sa zelenim sektorom. Strateški okvir za razvoj (SOR) 2006. - 2013. je nacionalni strateški dokument koji služi kao okvir za postojeće strategije i razvoj sektorskih strategija. Za svako strateško područje 14 utvrđena je grupa ciljeva s pripadajućim instrumentima i aktivnostima koje je potrebno provesti da bi se ostvario glavni strateški cilj SOR-a, a to je: razvoj i zapošljavanje u konkurentnom tržišnom gospodarstvu koje djeluje u europskoj socijalnoj državi 21. stoljeća. Temeljni dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13; 153/13) su: Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske, Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske, Program zaštite okoliša i Izvješće o stanju okoliša. Strategija održivog razvoja Republike Hrvatske (donesena 2009. godine) sadrži osnovna načela i smjernice za dugoročne aktivnosti u 8 ključnih područja, definirajući ciljeve i za njihovu provedbu, od kojih se četiri dotiču zaštite okoliša i energetske učinkovitosti: okoliš i prirodna dobra; usmjeravanje na održivu proizvodnju i potrošnju; postizanje energetske neovisnosti i rasta učinkovitosti korištenja energije; zaštitu Jadranskog mora, priobalja i otoka. Strateški plan Ministarstva zaštite okoliša i prirode za razdoblje 2014. - 2016. navodi opće ciljeve: zaštitu okoliša te zaštićenu i očuvanu prirodu. Navedi i relevantne strateške dokumente: Nacionalna strategija održivog razvitka, Nacionalna strategija zaštite okoliša, Nacionalni plan djelovanja za okoliš, Plan zaštite zraka, ozonskog sloja i ublaženja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012. – 2016., Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Akcijski plan za obrazovanje za održivi razvitak, Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske. Nacionalna strategija zaštite okoliša (2002.) krovni je strateški dokument za okoliš u Hrvatskoj, koji naglašava koncept održivog razvoja kao glavnu odrednicu razvojne strategije Hrvatske. Dugoročni ciljevi zaštite okoliša su očuvanje i unapređenje kvalitete vode, mora, zraka i tla, očuvanje biološke raznolikosti i prirodnih resursa. Strategijom se definiraju dvije grupe ciljeva: glavni i sporedni, a obje grupe usklađene su s nacionalnim ciljevima, EU politikama i strategijama. Glavni ciljevi su: 1) Otpad; 2) Vode; 3) Kakvoća zraka; 4) Jadran, otoci i obalno područje; 5) Tlo; 6) Zaštita prirode i bioraznolikosti, te 7) Okoliš urbanih sredina. 15 Operativnim programom “Okoliš” 2007.-2013. Republika Hrvatska predlaže korištenje Kohezijskog fonda (KF) Europske unije (EU) za sufinanciranje - riječ je o programskom dokumentu za apsorpciju EU sredstava dodijeljenih Hrvatskoj za provedbu kohezijske politike Europske unije u sektoru zaštite okoliša. Glavni cilj OPO-a je razvijanje infrastrukture i javnih usluga u području gospodarenja komunalnim otpadom, opskrbe pitkom vodom, obrade komunalnih otpadnih voda te zaštite vodnih resursa, koje bi doprinijele uravnoteženom i održivom razvoju Hrvatske. Nadovezuje se na prethodne investicije i izgradnju kapaciteta financirane iz ranijih EU programa, a osobito na Instrument za strukturne politike za pretpristupno razdobljexvii te Instrument pretpristupne pomoćixviii. Prema tome, ovaj Operativni program rješava dva glavna cilja – otpad i vode. Politika gospodarenja otpadom, odnosno sustav i ciljevi utvrđeni su Strategijom gospodarenja otpadom kojom se uspostavlja okvir za smanjenje količine otpada i održivo gospodarenje otpadom. Strategija se provodi putem Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015., koji služi kao okvirni dokument dok na državnoj razini postoje dvije institucije koje imaju značajnu ulogu u sustavu gospodarenja otpadom. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) sufinancira projekte i programe u području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti i provedbeno je tijelo za sustav gospodarenja pojedinim posebnim kategorijama otpada. Drugo tijelo je Agencija za zaštitu okoliša (AZO), koja prikuplja, objedinjuje i obrađuje podatke o zaštiti okoliša. AZO obavlja poslove vezane uz razvoj i koordinaciju informacijskog sustava zaštite okoliša (uključivo i podatke o otpadu) i upravlja podacima, surađuje s Europskom agencijom za zaštitu okoliša te izvješćuje u skladu sa zahtjevima Europske informacijske i promatračke mreže zaštite okoliša (European Environment Information and Observation Network– EIONET). Politika upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj je određena Strategijom upravljanja vodama, temeljnim dugoročnim planskim dokumentom vodnog sektora u Republici Hrvatskoj. Strategija utvrđuje jedinstvenu politiku upravljanja vodama i cjelovit i usuglašen pristup unaprjeđenju vodnog sustava u skladu sa zatečenim 16 stanjem i preuzetim međunarodnim obvezama. U skladu s pravnim okvirom, odnosno Zakonom o vodama, Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva i Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, glavno izvršno tijelo za upravljanje vodama na nacionalnoj razini je Ministarstvo poljoprivrede, koje je odgovorno za provedbu državne politike kao i zahtjeva propisanih direktivama EU. Provedbena agencija Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske vode, su pravna osoba odgovorna za upravljanje javnim vodnim dobrom, osnovana Zakonom o vodama. Glede energetske učinkovitosti navodimo Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske, Dugoročnu strategiju za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske iz 2014., Nacionalni plan povećanja broja zgrada gotovo nulte potrošnje energije, te programe: Program energetske obnove stambenog fonda (obiteljskih kuća i višestambenih zgrada) za razdoblje od 2014. do 2020. godine, Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje od 2014. do 2015. godine, Program energetske obnove zgrada komercijalnih nestambenih zgrada za razdoblje od 2014. do 2020. godine. U srpnju 2014. godine je usvojen Treći Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016., Ministarstva gospodarstva gdje se navodi Okvirni nacionalni cilj povećanja energetske učinkovitosti prema Članku 3. Direktive 2012/27/EU. Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska je zajedno s drugim državama članicama, a temeljem Direktive 2009/28/EZ o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, preuzela obvezu povećanja uporabe energije iz obnovljivih izvora pri čemu bi u 2020. godini udio energije iz obnovljivih izvora u bruto neposrednoj potrošnji trebao iznositi najmanje 20%, promatrano na razini Europske unije.xix Cilj korištenja OIE-a za 2020. godinu Republika Hrvatska usvaja u skladu s izračunom sukladno Direktivi 2009/28/EZ i dokumentu za Energetsko-klimatski paket, a Europska unija je Direktivom 2013/18/EZ nadopunila Direktivu 2009/28/EZ o poticanju korištenja obnovljivih izvora, u svrhu definiranja ciljeva za Republiku Hrvatsku. Usvojen je udio OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije 2005. godine 12,6%, a 2020. godine 20%. 17 5. Predviđanja zelenih vještina i potreba Republike Hrvatske Zaokret prema zelenom gospodarstvu djeluje na radna mjesta, nastat će i nastaju nova zanimanja, neka će biti zamijenjena, neka će potpuno nestati, a neka će se transformirati i predefinirati. Politike Vlada o pitanjima kao što su održivosti u izgradnji, korištenju energije i transporta može oblikovati prirodu posla, a samim time i potrebu za vještinama. S obzirom na trenutnu situaciju na tržištu rada u Republici Hrvatskoj prekvalifikacije za tražena zelena zanimanja otvaraju mogućnosti novim zaposlenjima, ali i novim karijerama. Analiza UNDP-axx istražila je prioritetna područja razvoja zelenih poslova u hrvatskom energetskom sektoru te se postavilo pitanje mogu li ulaganja pridonijeti razvoju domaćeg gospodarstva te stvaranju novih, zelenih radnih mjesta. U navedenoj analizi kao najperspektivniji sektori u ovom području navedeni su: upotreba biomase, energetska efikasnost u zgradarstvu, korištenje sunčevih toplinskih sustava i vjetroelektrane. 1. Upotreba biomase (primjene biomase u Hrvatskoj pokazuju mogućnost otvaranja 5.000 izravnih zelenih poslova uz dodatnih 55.000 indirektnih i induciranih zelenih poslova)xxi 2. Vjetroelektrane (izgradnja 1.200 MW vjetroelektrana predviđenih Energetskom strategijom do 2020. godine značila bi 1.200 novih izravno stvorenih zelenih poslova i još barem 1.000 neizravnih radnih mjesta )xxii 3. Energetska efikasnost u zgradarstvu (nove izmjene u zakonodavstvu zahtijevaju da svaka novoizgrađena kuća ili stan zadovoljava postavljene energetske standarde što je dovelo do stvaranja novog zanimanja, energetskih certifikatora. Oko 500 osoba se do sada usavršilo za obavljanje energetskih pregleda. Među pravnim osobama malo je onih koje su osnovane radi provođenja energetskih pregleda. U većini slučajeva radi se o postojećim društvima koja su dopunila svoju djelatnost energetskim certificiranjem). 18 4. Korištenje sunčevih toplinskih sustava Kao što je već spomenuto, neka zelena zanimanja lakše je identificirati kao ekološka, primjerice instaliranje solarnih panela ili vjetroturbina, a neka druga znatno je teže identificirati, ona se mogu odnositi na mnogobrojne dobavljače koji proizvode neke specifične dijelove koji se koriste u proizvodnji panela ili turbina. Zelena zanimanja za koja se isplati obrazovati su proizvodnja i ugradnja uređaja za čistu, primjerice sunčevu ili vjetrenu energiju, proizvodnja i trgovina zdravom hranom uzgojenom na prirodan način, izrada odjeće od zelenih materijala te poslovi reciklaže. Prema analizi Energetsko poduzetništvo u Hrvatskoj iz 2012.xxiii, zanimanja vezana uz opskrbu energijom bilježe najbolje rezultate. Industrija obnovljivih izvora energije ubrzano raste, a gotovo polovina radnih mjesta vezanih za obnovljive izvore energije odnosi se na proizvodnju biogoriva. Trenutno je oko 27.000 zaposlenih u energetskom sektoru, no nema dostupnih podataka koliko ih je od njih zeleno, odnosno obnovljivo. Udio zelenih poslova procijenjen je na do 10% (2.700) na temelju udjela zelene energije u proizvodnji (10%) i neposrednoj potrošnji (7%). Izravno zapošljavanje u zelenoj energetici podrazumijeva proizvodnju opreme i održavanje. Uzimajući to dvoje zajedno, broj izravnih zelenih poslova u zelenoj energetici procjenjuje se na oko 4.400, a 34.000 neizravnih i induciranih poslova. Među poduzećima koja se bave zelenim poduzetništvom (ovlašteni energetski certifikatori, povlašteni proizvođači, proizvođači opreme za obnovljive izvore energije) uglavnom su društva koja su prepoznala mogućnost prodora na nova tržišta (npr. Končar grupa, HEP grupa, Đuro Đaković). Udio zaposlenih koji se bavi obnovljivim izvorima i prihod od te djelatnosti ograničen je, te uglavnom ne predstavlja osnovnu djelatnost. Novi poslovi dakle stvaraju se u okviru postojećih društava, te im omogućavaju širenje djelatnosti i prilagodbu u nepovoljnom okruženju. U tom smislu zeleni poslovi pomažu očuvanju postojećih radnih mjesta. U Republici Hrvatskoj inicijativa za zelenim poslovima se zapravo sastoji od niza malih, lokalnih projekata, a i poimanje zelenih poslova je vrlo usko, svodi se na svega nekoliko zanimanja. Takav lokalizirani pristup može donijeti prednosti u smislu prilagodbe lokalnom 19 tržištu rada, što s druge strane omogućuje fleksibilnost i mogućnost inovacije. Dobra praksa u Austriji i Mađarskoj korisna je jer može poslužiti za daljnji razvoj takvog tržišta u Hrvatskoj. 6. Kako dalje? Zeleno gospodarstvo u Hrvatskoj velik je izazov, ali i velika prilika za ostvarivanje gospodarskog razvoja i smanjenja nezaposlenosti. Iz svega iznesenog s aspekta europskih i globalnih trendova te pozicije Republike Hrvatske, možemo zaključiti kako imamo pune preduvjete za snažan razvoj i rast gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama, očuvanju okoliša i posebno povećanju energetske samodostatnostixxiv. Pritom je iznimno važno definirati mogućnosti koje zelena ekonomija pruža, odnosno komparativne prednosti dostupne Republici Hrvatskoj u tom kontekstu. Strukturne promjene u gospodarstvu zasigurno će dovesti do novih zahtjeva za kompetencijama i nastajanju novih zanimanja, stoga je potrebno bolje procijeniti radne vještine s ciljem olakšavanja prijelaza prema zelenom gospodarstvu. Kako bi se ponuda tržišta rada što više približila potrebama neophodno će biti precizno definiranje te klasificiranje vještina potrebnih za zelene poslove kako bi se na adekvatan način mogle prilagoditi statističke analize ponude i potražnja na tržištu rada zelenih poslova. U ovom kontekstu neophodna je koordinirana suradnja svih dionika relevantnih za razvoj tržišta rada, kako na vertikalnoj, tako i na horizontalnoj razini. Sektorski standardi kvalitete treninga, poduprte mehanizmima osiguranja kvalitete i akreditacijskim sustavima u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju trebaju razviti i bolje uskladiti odredbe strukovnog obrazovanja prema potrebama tržišta rada. Sektorski socijalni partneri trebali bi se više uključiti u dizajn i pregled programa osposobljavanja, kvalifikacija i sustava akreditacije. Također, Lokalna partnerstva za zapošljavanje, koja predstavljaju kooperativu javnog i privatnog sektora, kao i obrazovne institucije raznih ustrojenja ovdje mogu odigrati krucijalnu ulogu. Navedeno olakšavanje prilagodbe radne snage i sustava obrazovanja i osposobljavanja zahtijeva s druge strane i ciljane intervencije od strane tijela javne vlasti kako bi se izbjeglo zaostajanje i povećala brzina sustava obrazovanja i osposobljavanja u nastajanju vještine i 20 kvalifikacije. Zavod za zapošljavanje je ovdje važan faktor. Kao posrednik između nezaposlenih s jedne strane i poslodavaca s druge strane pruža izvrsni informativni kanal za identifikaciju i projekcije budućih potreba na tržištu rada za vještinama. U praksi, Zavod ima mogućnost reagirati na tržišne potražnje za vještinama i radnih mjesta, no Zavod ne kreira tržište rada, odnosno nije “market maker”. Glavni pokretači potražnje za zelenim vještinama i radnim mjestima će biti središnja, regionalna i lokalna vlast, te privatni sektor. U sklopu ovog projekta razvijen je „Toolkit“, odnosno priručnik za olakšavanje komunikacije poslodavaca i Zavoda za zapošljavanje, te je uspostavljena mreža ključnih dionika za daljnju suradnju u razmjeni tih informacija. Djelatnici Zavoda, odnosno savjetnici za zapošljavanje, su u sklopu projekta educirani za provedbu navedenog Toolkita što će izvrsno doprinijeti njihovom daljnjem usmjeravanju ljudi u nove, zelene karijere, ali i poslodavce u komunikaciji potreba sukladno stanju na tržištu. Osim navedenog, razvoj ljudskih resursa osobito je težak malim i srednjim poduzećimaxxv. Identificirajući tu potrebu, projektni tim je u drugoj polovici projekta uspio realocirati sredstva kako bi osposobio djelatnike Zavoda za izrade studija izvedivosti za poduzeća te veličine. Budući da se putem Zavoda i u sklopu Mjera aktivne politike zapošljavanja u 2013. godini gotovo 5.000 ljudi odlučilo na pokretanje vlastitog poslovnog subjekta, Zavod je postao svojevrsni generator start-upova. Djelatnici osposobljeni za izrade studija izvedivosti će nadalje djelovati kao stručna podrška SME poslovnim subjektima te start-upovima u olakšavanju anticipiranja budućih potreba za radnicima, vještinama i prilagodbi novim tržištima. Jedna od najvažnijih preporuka ove studije je svakako unaprjeđenje kvalitete prikupljanja podataka o zelenoj ekonomiji i zelenim radnim mjestima. Kao što je već navedeno, postoji cijeli spektar definicija zelenih poslova, no ono što je potrebno je početna klarifikacija radnih mjesta za koje je neupitno da su zelena, te jasno definirani kriteriji i parametri za daljnja određenja radnih mjesta koja su manje zelena. Republika Hrvatska nema krovni dokument za razvoj zelenih poslova. Kao što je prethodnom poglavlju navedeno, zelena ekonomija se prepliće kroz cijeli spektar sektora, a spominje se u iznimno velikom broju strateških dokumenata, te je neupitno da postoji izrazita potreba za strateškim okvirom u kojem će tržište rada i politika zapošljavanja igrati aktivnu ulogu u 21 podržavanju razvoja zelene ekonomije. Nedostatak opće prihvaćene definicije o tome što čini zelene poslove i zelene vještine može ometati razvoj koordinirane politike, jasnog mjerenja i predviđanja trendova, te samim time i razvoj koji bi doprinio otvaranju zelenih radnih mjesta, dok veličina domaćeg tržišta, regulatorne i administrativne barijere mogu ograničiti značajniji razvoj na temelju domaće potražnje. Uređeni podaci te usklađena statistika, ne samo na razini Republike Hrvatske, nego i na razini Europske unije, znatno bi olakšali uspostavljanje i donošenje daljnjih odluka o eventualnim subvencijama, odnosno poreznim rasterećenjima takvih poslova s ciljem razvoja zelene ekonomije. Jedino sustavnim uređenjem podataka je moguće procijeniti moguće ishode poticaja i razvoja i tranzicijske učinke na tržištu rada, kao i potrebne vještine. Regulatorne politike izravno utječu na odabir investicijskih projekata, a time neizravno na stvaranje novih radnih mjesta, no kao što smo naveli, ciljevi sadašnjih politika i provedbenih planova ograničenog su dometa, a obzirom na trenutnu gospodarsku neizvjesnost evidentna je potreba za državnim ulaganjem u spomenuti sektor. Izmjena zakona može biti inovativni uređaj koji donosi brojne ekološke prednosti tvrtci koja ih prva prepozna i koristi. U tom kontekstu prilikom izrade razvojnog modela zelenih poslova za Republiku Hrvatsku bilo bi dobro obratiti pažnju na Ekonometrijski model FIDELIO, razvijen od strane Komisije za procjenu utjecaja zaštite okoliša na aspekte ekonomije i zapošljavanja, te na Green Growth Knowledge Platform (GGKP), Globalnu mrežu istraživača i razvojnih stručnjaka za identifikaciju glavnih točaka zelenog rasta u teoriji i praksi koja pruža vlastima zemalja alate za poticanje gospodarskog rasta i implementaciju održivog razvoja.xxvi Koristeći različite poticaje i pritiske, država može pomoći u uspostavljanju odgovarajuće, inovativne okoline u području proizvodnih faktora, potražnje, strukture i konkurencije u industriji, kao i strategije tvrtke. Politika održivog razvoja je temeljna politika koju trebaju slijediti sve razvijene zemlje i zemlje u razvoju u prevladavanju krize. Provedba okolišnog zakonodavstva u gospodarstvu, u odnosu na održivi razvoj, predstavlja opće načelo novog, konkurentnog, dinamičnog i na znanju utemeljenog modela rasta europskog gospodarstva u trećem tisućljeću. 22 i Europska komisija, 2010.a ii EREP; 2014. iii iv OECD, 1999 EZ-a, 2007 citirano u Bowen, 2012. v Europska komisija, 2013 vi Bio Intelligence Service,2012 viiBrussels, 2.7.2014; COM(2014) 446 final; COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEANPARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIALCOMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS Green Employment Initiative:Tapping into the job creation potential of the green economy viii http://www.natura2000.hr/PageTemplates/PageContent.aspx?pageId=37&langID=1 ixBrussels, 2.7.2014; COM(2014) 446 final; COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEANPARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIALCOMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS Green Employment Initiative: Tapping into the job creation potential of the green economy xhttp://www.ilo.org/global/statistics-and-databases/standards-and-guidelines/guidelines-adopted-by-internationalconferences-of-labourstatisticians/WCMS_230736/lang--en/index.htm xi http://unstats.un.org/unsd/envaccounting/seearev/chapterList.asp xii xiiInternet: http://www.green-jobs.at xiii(20 – 40%) prema posljednjoj procijeni Svjetske banke For estimates of the share of the informal economy see International Labour Office (2006): EmploymentPolicy Review Croatia, and World Bank (2011): Undeclared Economic Activity in Central and Eastern Europe.For tax debt, see Bronić (2011): Collected and Uncollected Taxes in Croatia and in the European Union, Institute of Public Finance. xiv izvor: Hrvatski zavod za statistiku, DZS xvOsim navedenog preporuke Europske komisije navode kao značajan problem tržišta rada i prosječne troškove rada u RH, koji su i dalje visoki u usporedbi s državama članicama koje bilježe sličnu razinu gospodarskog razvoja.xvIpak kao pomak na tom polju možemo navesti nove mjere Vladine porezne politike predstavljene u jesen 2014., odnosno izmjene Zakona o porezu na dohodak, kojima bi se osobni odbitak povećao s 2.200 na 2.600 kuna te došlo do promjena stopa progresivnog oporezivanja dohotka u vidu povećanje poreznih razreda, čiji je glavni cilj povećanje potrošnje i konkurentnosti gospodarstva.xv Promjene bi trebale stupiti na snagu s početkom 2015. godine. xvi Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta,http://www.kvalifikacije.hr/hko-hr xvii xviii xix Instrument for Structural Policies for Pre-Accession - ISPA Instrument for Pre-Accession Assistance - IPA Treći Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti RH za razdoblje od 2014. do 2016.; MINISTARSTVO GOSPODARSTVA; Srpanj 2014. xx Zeleni poslovi u Hrvatskoj, Analiza povezivanja ekonomskog rasta, smanjenja emisija stakleničkih plinova i društvenog razvoja u Hrvatskoj, UNDP, 2010. xxi Zeleni poslovi u Hrvatskoj; Analiza povezivanja ekonomskog rasta, smanjenja emisija stakleničkih plinova i društvenog razvoja u Hrvatskoj; UNDP 2010. xxii ibid xxiii Energetsko poduzetništvo u Hrvatskoj; Ana-Maria Boromisa xxiv Greenvest: Invest in Green Croatia, Zagreb, 2012. xxv Kao što je istaknuto u Commision Green Action Plan for SME - http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/publicconsultation-green-action-plan/index_en.htm xxvi GGKP je službeno pokrenuto od strane Global Green Growth Instituta (GGGI), Organizacija zaekonomsku suradnjuirazvoj (OECD), United Nations Environment Programme (UNEP) i Svjetske banke. LITERATURA: 23 1. COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS Green Employment Initiative: Tapping into the job creation potential of the green economy 2. COM(2009) 433 final; see also COM SWD(2013)303 final, Progress on "GDP and beyond" actions. See i.a. OECD (2011), Towards green growth; UNEP (2011), Towards a green economy. See also COM(2014) 015 final, Communication on a Policy framework for climate and energy in the period from 2020 to 2030; and COM(2014) 021 final, Communication on the Energy prices and costs in Europe. 3. COM(2014)…, Towards a circular economy: A zero waste programme for Europe. 3. OECD (2012), The jobs potential of a shift towards a low carbon economy; OECD (2012), OECD Employment Outlook 2012, see chapter 4 "What green growth means for workers and labour market policies: an initial assessment"; ILO (2011), Skills for green jobs, a global view. 4. Employment Guideline 7 stresses that Member States should promote job creation in all areas, including green employment. COM(2013) 800 final. 5. Joint Employment Report, COM(2013) 801 final. See also EC (2013), Promoting green jobs throughout the crisis: a handbook of best practices in Europe, EEO Review. The Handbook identifies national and/or regional strategies or single policy measures for the promotion of employment in green sectors. OJ L 354, 28/12/2013. 6. http://ec.europa.eu/environment/resource_efficiency/documents/erep_manifesto_and_policy_recommendations_ 3103-2014.pdf. 7. Cambridge Econometrics, GHK and the Warwick Institute for Employment Research (2011), Studies on sustainability issues — Green jobs; trade and labour (Study undertaken for DG EMPL. Eurostat data on the environmental goods and services sector. 8. Ecorys, Acteon (2014), Potential for sustainable growth in the water industry sector in the EU and the marine sector – Input to the European Semester". 9. Bio Intelligence Service (2011), Estimating the economic value of the benefits provided by the tourism/recreation and employment supported by Natura 2000. 10. Bio Intelligence Service (2012), Implementing EU waste legislation for green growth. 11. Impact Assessment for 2014 Waste Review – Staff Working Document 12. Bio Intelligence Service (2012), Implementing EU waste legislation for green growth. 13. Cambridge Econometrics, and al. (2013), Employment effects of selected scenarios from the Energy roadmap 2050, Final report for the EC (DG Energy), 14. http://ec.europa.eu/energy/observatory/studies/doc/2013_report_employment_effects_roadmap_2050.pdf 15. COM, BUILD UP Skills (2013), Preliminary findings from Member States Roadmaps. 16. http://www.energies-renouvelables.org/observ-er/stat_baro/barobilan/barobilan13-gb.pdf 17. http://ec.europa.eu/clima/policies/ets/cap/leakage/index_en.htm 18. http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---ed_dialogue/---sector/documents/publication/wcms_226385.pdf 19. Ecorys (2010), Programmes to promote environmental skills. 20. OECD (2012); ILO (2012); Cambridge Econometrics, and al. (2011), Studies on sustainability issues — Green jobs; trade and labour. 20. CEDEFOP (2012), Green skills and environmental awareness in vocational education and training. 21. DG EMPL (2013), PES to PES Dialogue, Public employment services and green jobs. 22. COM(2014)… ,Communication from the Commission on "a Green Action Plan for SMEs". e.g. EU Eco-Management and Audit Scheme (EMAS) or ISO 14001. COM(2013) 882 final. 23. COM(2014) 332 final, Communication on an EU Strategic Framework on Health and Safety at Work 2014- 2020; see also European Agency for Safety and Health at Work (2013), Green jobs and occupational safety and health 24. DG EMPL (2013), PES to PES Dialogue, Public employment services and green jobs. Regulation (EU) No 1296/2013 of 11 December 2013. 25. EC (2013), Tax reforms in EU Member States 2013. Tax policy challenges for economic growth and fiscal sustainability. European Microfinance Network (EMN) (2013), European Green Microfinance. A first look. 26. Green growth knowledge platform (GGGI, OECD, UNEP, World Bank) (2013), Moving towards a common approach on green growth indicators. 27. Employment Committee (2010), Towards a greener labour market - The employment dimension of tackling environmental challenges (final report), identifying indicators in six areas: green jobs, green skills,green workplaces, green transition, green labour markets and green growth. 28. Regulation (EU) No 538/2014 of 16 April 2014, amending Regulation (EU) No 691/2011 on European environmental economic accounts. 29. FIDELIO 1: Fully Interregional Dynamic Econometric Long-term Input-Output Model for the EU27 JRC 2013. 30. http://www.ilo.org/global/statistics-and-databases/standards-and-guidelines/guidelines-adopted-byinternational- 24 conferences-of-labour-statisticians/WCMS_230736/lang--en/index.htm. 31. ETUC, BusinessEurope, CEEP, UEAPME (2014), Skills needs in greening economies. 32. Public Employment Services and Green Jobs 33. Stoevska and Hunter (2012) Proposals (ILO, Geneva). Peer Review report; PES to PES Dialogue Peer Review on this topic which was held in 2013. Department for Business, Innovation and Skills, Department of Energy and Climate Change, Department for Environment, Food and Rural Affairs (2011): Skills for a Green Economy, (HMG, London). 34. Bowen, A. (2012) ‘‘Green’ growth, ‘green’ jobs and labour Markets’, Centre for Climate Change Economics and Policy Working Paper No. 88 and Grantham Research Institute on Climate Change and he Environment Working Paper No. 76, LSE, London. 35. Cedefop, (2012): Green skills and environmental awareness in vocational education and training, (Cedefop, Thessaloniki). 36. EMCO Working Group (2010): Progress Report on Employment Dimension of Tackling Climate Change, Brussels, 1-2 July. 37. European Commission (2013): Promoting green jobs throughout the crisis: A handbook of best practices in Europe, (EC, Brussels). European Commission (2012): Towards a job-rich recovery, (EC, Brussels). 38. Forem (2010) ‘Des compétences pour une économie plus verte: Implications pour les Services Publics de l’Emploi et de la Formation’, Brussels 1-2 July. 39. ILO (2011) Skills for Green Jobs: A Global View, (ILO, Geneva). 40. ILO/UNEP (2008) Green Jobs: Towards Decent Work in a Sustainable Low Carbon World (Geneva/Washington). McGrath, 41. J. (2010): ‘Skills for the green economy – the response of the Irish VET system’, Brussels, 1-2 July. OECD, 2012): OECD Employment Outlook, Supplementary Material for Chapter 4 (“What Green Growth Means For Workers And Labour Markets: An Initial Assessment”), (OECD, Paris). 42. Williams, R. (2010): ‘What is the Demand for Green Skills?’, Brussels, 1-2 July. 43. Wintermayr, I. (2012) How can women benefit from green jobs? –an ILO approach, 44. European Parliament Women’s and Gender Equality Committee, 27 February Skills of tomorrows green economy 45. Towards a job rich recovery COM (2012) 173 final http://tiny.cc/com2012173 46. ManagEnergy / www.managenergy.net, Covenant of Mayors / www.eumayors.eu 47. BiogasIN / www.biogasin.org 48. BYPAD / www.bypad.org 49. USE Efficiency / www.useefficiency.eu 50. Iris Flacco / http://energiochi.regione.abruzzo.it 51. Neil Jennings / www.studentswitchoff.org 52. www.patres.net 53. Einstein II / www.einstein-energy.net 54. Eurem.Net / www.energymanager.eu 55. Pine / www.pineaudit.eu 56. BiomassTradeCentre II www.biomasstradecentre2.eu 57. GP Wind www.project-gpwind.eu 58. European Citizens Climate Cup (ECCC) www.theclimatecup.eu 59. Tabula www.building-typology.eu 60. Nathalie Gilly / www.energizair.eu 61. Barbara Zrimšek / www.rtvslo.si 62. Neil McCabe / http://tiny.cc/codema 63. Maria Serrano / http://smartcity.santcugat.cat 64. Sarah Maier / www.bahn.de 65. Cecilia Bromley-Martin / www.liftshare.com 25 Dodatak: Zeleni projekti, poticaji i inicijative u Republici Hrvatskoj, Republici Austriji i Republici Mađarskoj Kao što smo već naveli, u Republici Hrvatskoj inicijativa za zelenim poslovima sastoji se od niza malih, lokalnih projekata, a poimanje zelenih poslova vrlo je usko, svodi se na svega nekoliko zanimanja. U nastavku Studije navodimo neke izdvojene primjere lokaliziranog pristupa, ali i inicijative države u financiranju prošlih, postojećih i potencijalnih projekata iz sfere zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Nakon hrvatskih primjera slijede istovrsni primjeri zemalja Austrije i Mađarske kako bi se dobio bolji uvid u nivo razvoja te stupanj nastojanja Republike Hrvatske u razvoju zelene ekonomije i zelenih poslova. Primjeri iz Hrvatske Projekt Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj Projekt Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj (EE projekt) započet je u srpnju 2005. godine, kao zajednički projekt tadašnjeg Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) uz financijsku podršku Globalnog fonda za okoliš (GEF). Tijekom provedbe EE projekta financiranju aktivnosti pridružio se i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Danas projekt uspješno provode Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP Hrvatska) i Ministarstvo gospodarstva (MINGO) te Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU) uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te Globalnog fonda za okoliš (GEF), u sklopu zajedničkih aktivnosti poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj. Primarni cilj projekta je poticanje primjene ekonomski isplativih, energetski efikasnih (EE) tehnologija, materijala i usluga, kako u javnom sektoru tako i u kućanstvima, a sve kako bi se smanjila nepotrebna potrošnja energije i emisije štetnih stakleničkih plinova u atmosferu. Primarni cilj projekta je poticanje primjene ekonomski isplativih, energetski efikasnih (EE) tehnologija, materijala i usluga, kako u javnom sektoru tako i u kućanstvima, a sve kako bi se smanjila nepotrebna potrošnja energije i emisije štetnih stakleničkih plinova u atmosferu. 26 Okosnica intervencije projekta je izgradnja kapaciteta za primjenu i provedbu sustavnog i kontinuiranog upravljanja energijom u svim zgradama javnog sektora u Hrvatskoj. Program HIO Program Vlade RH Dovesti svoju kuću u red (HIO program, engl. House in Order) usvojen je Zaključkom Vlade od 29. svibnja 2008., prema kojem je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva zaduženo za provedbu Programa i izvještavanje Vladi RH. Operativnu provedbu HIO programa provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u sklopu nacionalnog projekta Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj zadužen je za operativno provođenje HIO programa, dok je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zadužen za financiranje. Predviđeno trajanje projekta je pet godina s proračunom od 47,445 milijuna kn. (obuhvaćeno je preko 3.700 objekata, educirano više od 10.400 osoba, realizirane su uštede od 38 milijuna kuna). Cilj programa je uspostava sustavnog gospodarenja energijom u zgradama u vlasništvu ili koje je na korištenju Vlade RH uz smanjenje potrošnje energenata od 10 do 30%, što na godišnjoj razini iznosi između 47 i 140 milijuna kn za oko 3500 objekata (procjena). Navedeno bi omogućilo smanjenje štetnog utjecaja na okoliš od 20 do 60 tisuća tona CO 2 godišnje. Program energetske obnove stambenih zgrada Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja sa ciljem provođenja zacrtanih ciljeva (do 2020. godine potrošnja energije 20% manja) planira do početka 2016. godine pokrenuti i obnoviti 200 zgrada javnog sektora. U Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja je dana 27. studenoga 2013. godine predstavljen Nacrt programa energetske obnove stambenih zgrada za razdoblje od 2013. do 2020. godine. Prema Programu energetske obnove stambenih zgrada od 2014. do 2020. godine vlasnicima obiteljskih kuća i stanova omogućiti će se obnova fasada, krovova, zamjena prozora, sistema grijanja itd. uz visoke subvencije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te poticaje iz EU fondova. Zgrade mogu dobiti subvencije od čak 90% za certificiranje. Povećanje energetske učinkovitosti u prometu Javni pozivi za poticaje vrijedni 4 milijuna kuna otvoreni su za sufinanciranje treninga eko vožnje, nabavu električnih i gradskih bicikala, pregradnju vozila na električni ili pogon stlačenim prirodnim plinom, programska rješenja i posebne semafore čija je svrha podizanje energetske učinkovitosti. Fond je u posljednje dvije godine s gotovo 900 tisuća kuna sufinancirao oko 1.500 treninga eko vožnji. 27 Geotermalni projekt Kutnjak Lunjkovec Odlukom Vlade RH iz 2006. godine geotermalni program na ležištu Kutnjak – Lunjkovec proglašen je za demonstracijski primjer uporabe geotermalne energije u Republici Hrvatskoj. Program obuhvaća kaskadno korištenje geotermalne energije koje uključuje: proizvodnju električne energije, opskrbu tehnološkog procesa toplinskom energijom na višoj temperaturnoj razini i grijanje zraka i vode na nižoj temperaturnoj razini. Energetski projekti obuhvaćaju: proizvodnju geotermalne vode, transformiranje geotermalne energije u električnu i toplinsku energiju, proizvodnju vršne toplinske energije te sustav transporta i opskrbe toplinskom energijom i otplinjenom geotermalnom vodom. Uređenje gospodarske zone obuhvaća otkup zemljišta i izgradnju interne i dijela javne infrastrukture u gospodarskoj zoni. Glavninu Korisničkih projekata sačinjavaju projekti vezani uz poljoprivredu i proizvodnju hrane (uzgoj cvijeća, povrća i ribe te sušenje povrća). Plastenički uzgoj cvijeća i povrća, bazenski uzgoj ribe i linije za sušenje povrća omogućuju organiziranje proizvodnje u optimalnim tehnološkim uvjetima tijekom cijele godine. Time se postiže visoka produktivnost i mogućnost planiranja proizvodnje prema potrebama tržišta. Projekti s područja turizma obuhvaćaju rekreacijske i zdravstvene sadržaje u Toplicama Kutnjak i zone individualne turističke namjene (stanovanje, ugostiteljstvo). Projekt I ja mogu imati solarne kolektore Karlovačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Grad Zagreb, općina Konavle, općina Jelsa, općina Sućuraj. Od 2008. godine do danas brojne županije i općine su objavile i provele javni natječaj za podnošenje prijava fizičkih osoba za sufinanciranje ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima. Ukupni troškovi opreme i ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije (solarni kolektori, toplinske pumpe, pirolitički sustavi, kotlovi na biomasu) u kućanstvima su sufinancirani nepovratnim novčanim sredstvima u obliku vrijednosnog kupona u iznosu od 40% od strane županije, odnosno Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Aktivnosti u sklopu projekata su uključivale pripremu i provedbu natječaja, odabir korisnika sredstava, izvještavanje o provedbi projekta, evaluaciju projekta, pregled ugrađenih sustava obnovljivih izvora energije te promociju aktivnosti projekta. Aktivnosti projekta su prepoznate i izvan granica Hrvatske pa je projekt, osim prepoznatosti od strane Sustainable Energy Europe kampanje, osvojio i prestižne nagrade Local Energy Action Award 2011 i European Solar Prize Award 2012. Obrazovanje za upravljanje solarnim sustavima Hrvatski zavod za zapošljavanje je do sada, u sklopu Aktivne politike zapošljavanja uključio 84 nezaposlenih osoba u obrazovanje za upravljanje solarnim sustavima. U 2012. godini 39 28 osoba bilo je uključeno u obrazovanje za upravljanje solarnim sustavima,dok je u 2014. godini bilo 45 osoba uključeno u obrazovanje za montera fotonaponskih sustava, a 15 osoba u usavršavanje za specijalista za solarne fotonaponske sustave. Zeleni krediti Zagrebačka banka je 2010. uvela "zelene kredite". Radilo se o specifičnim stambenim kreditima, za kupnju nekretnina energetskog razreda A+, A i B izgradnja i dovršenje niskoenergetskih kuća, ili poboljšanje energetske učinkovitosti (u što se ubraja i financiranjem troškova izrade projekta, kupnje ili ugradnje solarnih kolektora), pri čemu su se promovirali i tzv. "zelene partnere" - u čijem su asortimanu ALU i PVC stolarija, oprema za grijanje i hlađenje, građevinski materijal, ali i bijela tehnika te drugi kućanski uređaji i aparati. HEP- Projekt vjetroelektrana Obalni prostor Hrvatske ima velik potencijal za iskorištavanje energije vjetra. Najviše potencijalnih lokacija nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, s posebnim naglaskom na otoke. Na paškom brdu Ravne pušten je u rad sustav od sedam vjetroelektrana koje je izgradila tvrtka Adria Wind Power kao prvi komercijalni projekt korištenja energije vjetra u proizvodnji električne energije. Za realizaciju ovog projekta trebalo je punih 7 godina. Pokazalo se da su središnje brzine vjetra dovoljne za komercijalnu izgradnju vjetroelektrana. Izmjeren je godišnji prosjek brzine vjetra između 6 i 6,5 m/s, a ispitivanja su potvrdila da na Pagu ima oko 1600 vjetrovitih sati godišnje. Dakle, suprotno uobičajenom mišljenju da se vjetroelektrane grade na predjelima orkanskih naleta bure. Tada su naprosto neiskoristive. Idealno je kada su na području koje ima umjeren ali stalan vjetar. Projekt Green Energy Projekt Green Energy usmjeren je na razvoj prekograničnog partnerstva na području obnovljivih izvora energije. Putem zajedničkog planiranja, izrade analiza i studija pripremit će se podloga za povećanje korištenja obnovljivih izvora energije, a time i očuvanja okoliša. Puni naziv projekta je The Key for the Interregional Sustainable Energy. Projekt je započeo 01.12.2007, a trajat će do 30.11.2008. Ukupna vrijednost projekta iznosi 120.547,75 EUR, odnosno 883.578,36 HRK. Od ukupnih sredstava 75% financirano je od strane EU, od čega 14,41% financira Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske. Preostali dio zajednički financiraju Međimurska županija i REDEA. Hrvatski partner na projektu je Međimurska županija, dok su partneri na slovenskoj i mađarskoj strani Lokalna energetska agencija za Pomurje i Razvojna agencija županije Zala. Ciljne skupine su stručnjaci i institucije iz područja energetike, stanovnici pograničnih regija koji će kroz edukaciju o 29 obnovljivim izvorima energije smanjiti potrošnju fosilnih goriva i onečišćenje okoliša te mali i srednji poduzetnici koji se bave ili će se baviti proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora. Šparna hiža Projekt Šparna hiža ima svoje polazište u Lokalnoj agendi 21, dugoročnoj strategiji održivog razvoja grada. Točka 22 tog plana stimulira gradnju niskoenergetskih i pasivnih kuća, koje su uključene unutar dva projekta: INTENSE i Koprivnica-energetski učinkovit grad. Cilj je osmišljavanje i provođenje poticajnih mjera za energetski efikasnu javnu i privatnu izgradnju kroz slijedeće mjere: smanjivanje komunalnog doprinosa pri ugradnji energetski efikasnih tehnologija, povećanje energetske učinkovitosti u zgradama javne namjene u vlasništvu i korištenju grada. Također, investitori koji grade pasivne kuće ostvaruju poticaje u visini 100% jedinične vrijednosti, a za niskoenergetske građevine ostvaruju poticaj u visini 50% jedinične vrijednosti za sve zone plaćanja komunalnog doprinosa. Šparna hiža prva je zgrada energetskog razreda A+ izgrađena u Programu društveno poticane stanogradnje u Republici Hrvatskoj. Srušene su mnoge predrasude: o upitnoj isplativosti ulaganja u niskoenergetske objekte, o nemogućnosti izgradnje niskoenergetskih objekata za prihvatljivu cijenu, o nedovoljnom iskustvu i predznanju za izgradnju zgrade razreda A+. Solarni kolektori za Međimurje Međimurska županija u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Međimurskom energetskom agencijom, MENEA-om, privela je kraju projekt Solarni kolektori za Međimurje za 2011. godinu. Posljednjih godina mnogo se govori o energetskoj učinkovitosti u svim segmentima društva kao i o potrebi veće upotrebe obnovljivih izvora energije za kućanstva, ali i u industriji i prometu. Vođena tom politikom, u 2011. godini Međimurska županija objavila je Natječaj za javno prikupljanje prijava za neposredno sudjelovanje Međimurske županije u sufinanciranju projekta Solarni kolektori za Međimurje za 2011. godinu. Natječaj je izazvao veliko zanimanje i na njega se prijavilo 65 kućanstava. Nažalost, osigurana sredstva bila su dostatna za sufinanciranje samo 20 kućanstava te se moralo pristupiti odabiru na temelju kriterija usklađenih s FZOEU-om i REGEA-om. Ukupna vrijednost projekta iznosi 600.000,00 kn. Ugovorom o zajedničkom sufinanciranju projekta korištenja obnovljivih izvora energije Solarni kolektori za Međimurje, koji je Međimurska županija sklopila s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, definirano je da će Fond osigurati 36% potrebnih sredstava (tj. 216.000 kn), Međimurska županija 24% (što ukupno daje 60% sufinanciranja tj. maksimalno do 18.000 kn po kućanstvu), dok su krajnji korisnici (vlasnici objekata) osigurali ostatak, odnosno 40% sredstava. Iznos subvencije utvrđen je na temelju vrijednosti postrojenja od 30.000,00 kn. Svi korisnici subvencija u postavljenim su rokovima izvršili ugradnju solarnih kolektora i dostavili potrebnu 30 dokumentaciju. Temeljem toga sklopljeni su Ugovori o isplati subvencije sa svakim pojedinim korisnikom i subvencije su isplaćene. Prema proračunima, ugradnjom solarnih panela za grijanje potrošne tople vode na 20 kućanstava, doći će u 2012. godini do uštede energije od 53.800 kWh, odnosno prema ranijoj potrošnji energenata financijska ušteda biti će 28.615 kn. Projekt solarni krov Špansko - Zagreb Projekt Solarni krov Špansko-Zagreb, pokazuje mogućnost velike uštede energije u kućanstvu, toplinske do 60%, a električne 50%, kao i uštedu vode do 55%. Ovim projektom smanjuje se emisija stakleničkog plina ugljičnog dioksida za cca. 6 500 kg godišnje. Značaj projekta je u rezultatima mjerenja koji verificiraju uporabu Sunčeve energije, kao jednog od obnovljivih izvora energije, koji općenito može dati dovoljno energije za gospodarski rast i istovremeno osigurati sklad suvremenog načina života čovjeka i stupanja tehnološkog napretka s prirodom i održivim razvojem za dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja. Projekt sadrži i sustav sakupljanja kišnice uz spremnik od 8.000 litara. Ovo je prvi solarni fotonaponski sustav, kao pilot projekt u RH, u paralelnom pogonu s distribucijskom mrežom namijenjen za napajanje električnom energijom trošila u obiteljskoj kući i viškom električne energije predane u distribucijsku mrežu. Sustav je projektiran za potpuno automatski rad. ZelEn: Zelena energija iz HEP-ovih hidroelektrana za društveno odgovorne kompanije Najveći opskrbljivač električnom energijom na hrvatskom tržištu, HEP-Opskrba, odgovoran je za proizvod ZelEn, električnu energiju dobivenu isključivo iz obnovljivih izvora. ZelEn, nastao kombinacijom riječi Zelena Energija, namijenjen je kupcima električne energije koji imaju godišnju potrošnju veću od 1GWh (1 milijun kWh). Naknada za korištenje ZelEna je 0,20 EUR/MWh ili oko 1,5 kn/MWh. Primjerice, tvrtka koja ima godišnju potrošnju 1.000.000 kWh za zelenu će energiju izdvojiti dodatnih 1.524 kuna godišnje ili oko 127 kuna mjesečno. Ta se sredstva prikupljaju u fondu iz kojeg će se realizirati projekti iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. U svega nekoliko mjeseci, prodajom proizvoda ZelEn prikupljeno je više od 100 tisuća kuna. HEP-ove hidroelektrane kao obnovljivi izvori energije, temelj su za kreiranje i razvoj proizvoda ZelEn, nastalog u suradnji više društava HEP grupe HEP Proizvodnje, HEP Trgovine i HEP Opskrbe, tržišnog lidera u opskrbi električnom energijom. Ugovor s HEP Opskrbom o kupnji zelene električne energije do sada je potpisalo dvadesetak hrvatskih tvrtki, primjerice Hrvatska radiotelevizija, Odašiljači i veze, Aluflexpack, Omial Novi, Tof, Elka, Ilirija, Aquafilcro, Erste bank, Maistra, Vivera, JGL, Regeneracija, Fridrih, Calucem, Viviani, Cresanka, Arena centar, hotel Park Split... Svi kupci ZelEna na proizvodima i komunikacijskim materijalima imaju pravo aplicirati zaštićeni žig, kojim svojim kupcima i klijentima jamče da u poslovanju koriste zelenu električnu energiju. Društveno odgovorno partnerstvo HEP-a i kupaca ZelEna očituje se u namjeni sredstava prikupljenih 31 prodajom zelene električne energije. Sva sredstva prikupljena prodajom proizvoda ZelEn, HEP koristi isključivo za financiranje projekata iz područja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, i to za potrebe socijalno osjetljivih kategorija korisnika usluga javnog sektora, kao što su dječji domovi, domovi umirovljenika, bolnice, vrtići, škole i slično. U tu svrhu osnovano je posebno tijelo koje će odabrati najbolje projekte, a na temelju prijedloga koje mogu dati svi kupci ZelEna. Sustav javnih bicikala Nextbike Nextbike - sustav javnih bicikala omogućuje korisnicima automatsko, brzo i jednostavno unajmljivanje bicikala na terminalu stanice putem korisničke kartice, poziva službi za korisnike te putem mobilne aplikacije za iPhone i Android. Bicikli i stanice nalaze se na najfrekventnijim lokacijama u gradu te su opremljeni atraktivnim površinama za oglašavanje koje se uz naknadu ustupaju oglašivačima i predstavljaju važan dio prihoda nositelja licence. Na globalnom tržištu postoje drugi dobavljači relativno sličnih sustava, međutim analizom nabavnih cijena većeg broja ponuđača, kvalitete pouzdanosti tvrtke Nextbike GmbH kao partnera s referencama u više od 80 gradova na 5 kontinenata, tvrtka se odlučila za nextbike kao optimalno rješenje. Posebnost nextbike poslovnog modela u odnosu na ostale je to što su svi gradovi umreženi, a jedna registracija vrijedi za sve gradove u svijetu gdje nextbike postoji. Time sustav dobiva na dodanoj vrijednosti budući da je jednom registracijom moguće koristiti uslugu u cijelom svijetu. U prvoj fazi razvoja projekta na području grada Zagreba nalazilo se šest terminala na najfrekventnijim javnim lokacijama, a nakon tri mjeseca udvostručen je broj stanica s prosječno 8 do 10 bicikala i terminalom za iznajmljivanje te stalcima za parkiranje. Stanice za bicikle su jednostavne i praktične te lako ugradive na bilo koju lokaciju bez puno problema, budući da nije potrebno provođenje opsežnih građevinskih radova prilikom postavljanja. Terminali imaju ugrađene baterije na solarno punjenje što ima velike prednosti jer se, osim olakšavanja instalacije, dodatno potiče korištenje obnovljivih izvora energije u urbanim prostorima. Solarni Projekti Hrvatska Solarni Projekti Hrvatska je brend i tvrtka specijalizirana za razvoj projekata u domeni obnovljivih izvora energije. Koristeći isključivo najkvalitetniju i najpouzdaniju tehnologiju koju svijet i tržište danas poznaje, tvrtka Solarni Projekti izgradila je i spojila na distributivnu mrežu najveći broj fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj. Kao stručnjaci za off-grid fotonaponske sustave, Solarni projekti Hrvatska pružaju sofisticirani i sveobuhvatan spektar komponenti za sva područja primjene. Svi oblici autonomnih, otočnih, off-grid sustava, danas su u Hrvatskoj dostupni iz samo jednog izvora. S ciljem pružanja odgovarajućih off-grid rješenja za ovo kompleksno tržište, tvrtka Solarni projekti Hrvatska ostvarila je dugoročna partnerstva sa svjetskim ekspertima iz područja autonomnih solarnih sustava. Tvrtka uživa 32 povjerenje vodećih svjetskih proizvođača, sve kako bi krajnji korisnici uživali visoku učinkovitost proizvoda. Solarni projekti Hrvatska centralno su mjesto u Hrvatskoj na kojem se nalaze isključivo najkvalitetnije i najpouzdanije komponente respektabilnih i renomiranih proizvođača. Portfelj proizvoda tvrtke garantira kvalitetu i učinkovitost te je u skladu s razvojem najnovijih tehnologija. Zelena energija za Zagrebačku županiju Na području Zagrebačke županije znatan dio šumske biomase iz privatnih šuma ostaje neiskorišten, što osim čisto ekonomskog gubitka predstavlja i problem sa stajališta zaštite okoliša odnosno lošeg gospodarenja šumama. Osim biomase iz šumarstva, potencijalno važan izvor biomase koji je moguće iskorištavati i na zapuštenim poljoprivrednim zemljištima te područjima koja nisu prikladna za poljoprivrednu proizvodnju predstavlja i biomasa iz brzorastućih nasada. Iskorištavanje ovakvog tipa biomase od strane privatnika i poduzetnika također je na relativno niskom stupnju razvoja. Osnovni princip ovog modela sastoji se u tome da privatni šumovlasnici i/ili poduzetnici prodaju toplinsku energiju krajnjim potrošačima (primjerice, zgradama javne namjene kao što su škole, vrtići, bolnice, upravne zgrade i slično, ali također i privatnim potrošačima), pri čemu kao gorivo koriste biomasu iz vlastitih šuma. Uz ovaj način iskorištavanja biomase postiže se značajan razvoj gospodarstva i poduzetništva na lokalnom nivou, čime se također ostvaruje i otvaranje novih radnih mjesta. Investiciju potrebnu za proizvodnju i isporuku topline iz biomase (kotao, prateća oprema, dokumentacija) u pravilu snosi poduzetnik, dok se korisnik/kupac topline obvezuje sklopiti dugoročni ugovor (tipično 10 ili više godina). U sklopu projekta Zelena energija za Zagrebačku županiju kojeg provodi Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, a financira Zagrebačka županija, predviđena je provedba svih aktivnosti nužnih za stvaranje poticajnog okruženja za povećano iskorištavanje biomase te u svezi s time i povećan gospodarski rast i konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva, otvaranje novih radnih mjesta i ostvarenje drugih prednosti. Društveno uključivanje i zapošljavanje Roma kroz biodinamičku poljoprivredu U Međimurskoj županiji je tokom 2013. i 2014. proveden projekt Društveno uključivanje i zapošljavanje Roma kroz biodinamičku poljoprivredu. Projekt je bio sufinanciran od strane Europska unije u okviru Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Autonomni centar – ACT je nositelj projekta, a partneri su Udruga Duga plus, Centar za socijalnu skrb Čakovec, Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Čakovec. Ciljevi projekta su povećanje zapošljivosti pripadnika/ca romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji kroz osposobljavanje za biodinamičkog povrtlara (10 osoba), biodinamičkog voćara (6 osoba) i sakupljača ljekovitog bilja (8 osoba) te pridonijeti njihovoj 33 društvenoj uključenosti kroz stvaranje poticajnog okruženja za socijalno zapošljavanje i osnivanje socijalne zadruge za biodinamičku/organsku poljoprivredu. Humana Nova Socijalna zadruga Humana Nova je društveno poduzeće koje potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba kroz proizvodnju i prodaju kvalitetnih i inovativnih tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta. Socijalna zadruga Humana Nova jedno je u nizu društvenih poduzeća koja se razvijaju na području Međimurske županije od strane Autonomnog centra - ACT. Zadruga trenutno zapošljava 16 osoba- 6 osoba s invaliditetom, 2 pripadnice nacionalnih manjina, 4 dugotrajno nezaposlene starije žene, 1 visokobrazovanu mladu dizajnericu tekstila kojoj je to prvo zaposlenje, 2 dugotrajno nezaposlene mlade majke te kao upravitelja diplomiranog ekonomista. LIKO ENERGO EKO Kogeneracijsko postrojenje na biomasu Lika Energo Eko u Udbini izgrađeno je potkraj 2011. godine. Osnovna ideja projekta je gradnja kogeneracijskog postrojenja na šumsku biomasu (sječku) za proizvodnju električne energije za isporuku u javnu elektroenergetsku mrežu. Lika Energo Eko ima status povlaštenog proizvođača električne energije i ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije o otkupu električne energije po povlaštenoj tarifi na 12 godina. Promjena Tarifnog sustava za obnovljive izvore kojim su ukinuta ograničenja električne snage na 1 MW i uvedena uvjetovana iskoristivost 50% u odnosu na unos primarne energije potaknula je ulaganja u rekuperiranje viška topline i povećanje električne snage postrojenja. Ukupna vrijednost ulaganja iznosila je 74 miljuna kuna, pri čemu je 40% osigurao vlasnik svojim sredstvima (društvo Moderator), a 60% kreditima njemačke Kreditne banke za obnovu (KfW) plasiranim preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Raiffeisen banke. Dovršetkom projekta stvoreno je 7 radnih mjesta u kogeneracijskom postrojenju i 18 radnih mjesta u pogonu za proizvodnju peleta. Odnosno, investicija od 74 milijuna kuna omogućila je stvaranje 25 radnih mjesta (investicija od oko 3 milijuna kn po zaposlenom). Energy pellets d.o.o Društvo je osnovano je 2007. godine s osnovnom djelatnošću proizvodnje peleta kao obnovljivog izvora energije. Od 2008 do 2010. godine prihodi tvrtke Energy pellets narasli su sa 4,5 na 21,5 milijuna kuna, izvoz sa 4,5 na 21,5 milijuna, a broj zaposlenih sa 11 na 30. Instalirani kapacitet je 30.000 tona peleta godišnje, a glavni dobavljači sirovina su Hrvatske šume i privatne pilane Gorskog kotara i Like. Izvozi se 95% proizvodnje, glavno je tržište Italija, u koju se izvozi pelet i briket. Na domaće tržište Energy pellets plasira pelet, briket, palete i drvnu građu, a pelet izvozi i u Austriju. 34 Projekti sufinanciranja, aktualni i prošli natječaji: Sufinanciranje projekata obnovljivih izvora energije Ovaj natječaj sufinancira projekte za suproizvodnju toplinske, rashladne i električne energije (trigeneracija) te toplinske i električne energije (kogeneracija) i proizvodnju električne energije, toplinske/rashladne energije i čvrstih biogoriva. Pravo na sredstva Fonda sukladno ovom natječaju mogu ostvariti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove koje su proračunski korisnici državnog proračuna, trgovačka društva i fizičke osobe (obrtnici). Fond financira do 80% opravdanih troškova projekata. Ukupna sredstva Fonda za provedbu natječaja iznose 15.000.000 kn. Sufinanciranje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija, projekata, programa i drugih aktivnosti u područjima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije Fond sufinancira obrazovne, istraživačke i razvojne aktivnosti - studije, projekte, programe i druge aktivnosti. Fond financira do 80% opravdanih troškova projekata. Iznos raspoloživih sredstava Fonda po ovom pozivu iznosi 2.000.000 kn. Sufinanciranje energetskih pregleda zgrada i građevina, te uvođenja sustava gospodarenja (upravljanja) energijom u skladu sa standardom HRN EN ISO50001 za sektor industrije i komercijalni uslužni sektor. Fond financira do 80% opravdanih troškova projekata. Iznos raspoloživih sredstava Fonda po ovom pozivu iznosi 2.000.000 kn. Pilot projekt preuzimanja otpadne ambalaže Fond je 2005. donio odluku o uvođenju "Pilot projekta preuzimanja otpadne ambalaže od PET-a, Al/FE i stakla za pića s jednokratnom upotrebom kod prodavatelja putem uređaja za prihvat ambalaže (RVM – Reverse Vending Machine) sa modulom ploštenja". U projekt se mogu uključiti svi prodavatelji koji imaju ugovor o preuzimanju navedene otpadne ambalaže s Fondom te na svom prodajnom mjestu osiguraju preuzimanje iste putem uređaja za prihvat ambalaže s modulom za ploštenje. Fond donira sredstva u iznosu do 60% opravdanih troškova ulaganja. Sufinanciranje programa povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća. Fond dodjeljuje sredstva u iznosu do 60.000, 00 kn po obiteljskoj kući. Raspoloživa sredstva Fonda iznose 25.000.000,00 kn. 35 Primjeri iz Austrije Šumarsko obrazovanje (Forstliche Bildung) Austrija u okviru nastavnog plana poseban značaj pridaje zaštiti prirode i okoliša. Šumarske obrazovne ustanove u tom kontekstu vrlo važnom smatraju ekološki orijentiranu gradnju, kao i na načine rada koji ne štete klimi. Ovdje se radi o sveobuhvatnom savjetovanju i obrazovanju pripravnika o pitanjima okoliša. Institucije koje sudjeluju su Ministarstvo života i Visoka škola šumarstva Bruck/ Mur (http://www.forstschule.at). klima:aktiv Inicijative klima:aktiv i klima: aktiv mobil od 2004. godine diljem Austrije potiču učinkovitu zaštitu klime. Cilj im je brzo uvođenje učinkovitih tehnologija koje ne štete klimi u 4 žarišne točke programa: Mobilnost, Štednja energije, Gradnja i sanacija, Obnovljivi izvori energije. U sklopu ovoga projekta povezuju se sve dobrovoljne mjere austrijske strategije zaštite klime i potiče se zaštitu klime standardima kvalitete, podizanjem razine svijesti, obrazovanjem i usavršavanjem, kao i informiranjem i savjetovanjem (http://www.klimaaktiv.at). Kuća budućnosti (Haus der Zukunft) Cilj projekta je stvoriti novi temelj za inovativno stanovanje i energetski učinkovite načine gradnje, i to istraživanjem i razvijanjem utrživih sastavnica u građevinarstvu. Dva središnja stupa programa su solarne kuće s niskom potrošnjom energije i pasivne kuće – dopunjeno ekološkim, ekonomskim i društvenim zahtjevima. Projektom nije porasla samo znanstvena kompetencija na građevinskom području nego je zabilježen i rast na tržištu rada temeljen na povećanoj kvaliteti načina gradnje. Sudionici projekta su Austrijsko ministarstvo za promet, inovacije i tehnologiju, Ministarstvo života (http://www.hausderzukunft.at). Odredište šuma (Destination Wald) Projekt je trajao od 2007. do 2012. godine i cilj je bio okupiti turiste i šumare pod geslom „Šumarstvo i turizam se rukuju“. Kao prvo trebao je biti riješen problem oštećenja šuma koja nastaju kao rezultat sve snažnijeg turizma i industrije slobodnog vremena, a kao drugo razraditi kvalitetne ponude za klijente, te tako iskoristiti prilike za gospodarski razvoj u ovom području. U sklopu tog projekta trebali su biti započeti brojni projekti u kojima bi surađivali vlasnici šuma i turistička poduzeća. Umrežavanje tih sektora treba se odviti uzimajući u obzir ciljeve turističke strategije koju ju razradilo Savezno ministarstvo gospodarstva, obitelji i mladeži. Sudionici projekta Sveučilište poljoprivrednih znanosti u Beču, Ministarstvo života (http://forsttourismus.boku.ac.at) Zemlja zdravlja (Xundheitswelt) 36 Inicijativa Xundheitswelt pokrenuta je kako bi se suprotstavila starenju i depopulaciji društva u regiji Waldviertel. Kroz četiri stupa: xund sein – xund bleiben (zdrav biti – zdrav ostati), Zdrav okoliš,Netaknuta priroda i kulinarstvo, te xunder Genuss (Zdravi užitak), sudionicima se želi pružiti duševni odmor, skupljanje energije i opuštanje. Kroz akademiju Xundheitswelt građanima, gostima, liječnicima i suradnicima prenosi se znanje o zdravlju, medicini i prehrani. Putem programa obrazovanja i usavršavanja želi se konstantno proširivati i produbljivati to stečeno znanje. Uspjeh projekta temelji se na udruživanju poljoprivrede, trgovine i turizma u Ekološkoj blatnoj kupelji za cirkulaciju u Harbachu (Ökologischer Kreislauf Moorbad Harbach). Zbog uzornog upravljanja okolišem, poduzeća unutar tog udruženja odlikovana su oznakom kvalitete „Austrijska eko oznaka za turizam (Österreichisches Umweltzeichen für Tourismus). Glavni sudionici projekta su ARGE „ÖkoTourismus Moorbach Harbach“, dok je provedba u Waldviertel („Šumska četvrt“), Austrija. http://www.xundheitswelt.at Poljoprivredni program Agrar ÖPUL (Agrarumweltprogramm ÖPUL) Poljoprivredni program Agrar sastoji se od 29 mjera koje bi trebale poticati ekološku poljoprivredu. Ciljevi ovog projekta su: promicanje ekološke poljoprivrede, očuvanje tradicionalnih, dragocjenih kultiviranih krajolika koji se koriste za poljoprivredu, održavanje poljoprivrede, uključivanje planiranja očuvanja okoliša u poljoprivrednu praksu, ostvarenje planiranja poljoprivrede i očuvanja okoliša kroz ugovorno očuvanje prirode, zaštitu voda, zaštitu tla i podzemnih voda, kao i biološkim gospodarstvom, odgovarajuća naknada za ponuđene eko-usluge. http://www.lebensministerium.at Inicijativa Zaštita šumom (Initiative Schutz durch Wald - ISDW) Zbog nepovoljnih postojećih struktura i starenja nemaju sve zaštitne šume funkciju zaštite od prirodnih opasnosti poput odrona kamenja, odrona snijega i otjecanja vode. Ovom bi se inicijativom kroz jednostavne tehničke mjere tim šumama trebalo vratiti te zaštitne funkcije. Inicijativa Zaštita šumom jedna je dodatna inicijativa kojom se u razdoblju od 2007. do 2013. godine na raspolaganje stavljalo 5,7 milijuna eura godišnje za njegu i obnovu zaštitnih šuma. http://www.isdw.at Eko poslovni plan Beč (Öko Businessplan Wien) Eko poslovni plan osnovan je 1998. godine od strane MA 22. Profesionalnim savjetovanjem trebalo bi se poticati poduzeća pri uvođenju održivog načina poslovanja. Kroz ovaj model savjetovanja poduzećima iz turizma i gastronomije daje se savjete kako sredstva koristiti štedljivo, kako kupovati ekološki, odvajati otpad odnosno kako ga praviti što manje, kako uštedjeti na grijanju, te kako smanjiti količinu prometa pri dolasku i odlasku gostiju. http://www.oekobusinessplan.wien.at 37 Standard pasivnih kuća Vorarlberg (Passivhausstandard Vorarlberg) Institut za energetiku Vorarlberg već je 1993. godine započeo obuke na temu koncepta pasivnih kuća. Cilj toga bio je pomoći da se ovaj koncept brzo uvede na tržište. Osim brojnih seminara korak bliže tom cilju bilo je i sudjelovanje na europskom projektu CEPHEUS. Među najvažnijim aktivnostima za uvođenje ovog koncepta na austrijsko tržite bile su, uz rad na odnosima s javnošću, i aktivnosti umrežavanja i obrazovanje. Središnji element u odnosima s javnošću bila je baza podataka o pasivnim kućama, u kojoj se nalazi mnoštvo građevina izgrađenih pod standardom pasivnih kuća http://www.energieinstitut.at. Toplinska sanacija zgrada 2008. godine savezna je vlada odlučila u okviru 2. paketa gospodarskih poticaja staviti na raspolaganje 100 milijuna eura za financiranje projekata toplinske sanacije zgrada (privatni i gospodarski sektor). Time bi se poslijeratne zgrade trebale obnoviti. Ovo je s jedne strane preduvjet za ispunjenje klimatskih ciljeva EU, ali je i potrebno za kvalitetu stanovanja i stvaranje nove vrijednosti kod domaćeg stanovništva. Poticaj se daje za po 20% inicijativa kojima se može dodijeliti poticaj, a maksimalno 5.000 eura. Osim smanjenja CO2 projektom je postignuto i značajno stvaranje vrijednosti, te je povećano zapošljavanje. http://www.bmwfj.gv.at/Seiten/default.aspx KLIEN i poticanje ekologije u tuzemstvu (KLIEN und Umweltförderung im Inland) Ova dva instrumenta, Poticanje ekologije i Klimatski i energetski fondovi (KLIEN) trebali bi poticati zaštitu okoliša i klime, te olakšati prelazak na održiv energetski i gospodarski sustav. Oni čine dva glavna uporišta austrijskog krajolika za poticanje ekologije. Iznos poticaja može iznositi do 30% od ukupnih investicijskih troškova. Oba instrumenta su komplementarna jedan s drugim i time osiguravaju tehnološki napredak i brz proboj na tržište zaštite okoliša i klimatskih tehnologija. Organska poljoprivreda Zbog sve veće potražnje za organskim proizvodima mnogi poljoprivrednici u Austriji odlučuju se baviti organskom poljoprivredom. Već 2010. godine svako sedmo poljoprivredno poduzeće bavilo se organskom poljoprivredom. Austrija je tako mjesto broj jedan u EU po tom pitanju. Kako bi to mjesto i zadržala, Austrija sljedećim mjerama potiče organsku poljoprivredu: Poljoprivredni program Agrar ÖPUL, Poticanje investicija (staje, pogoni za preradu...), Savjetovanje i obrazovanje, Prodaja, odnosi s javnošću, Istraživanje i škole, Promidžba maloprodajne trgovine prehrambenim proizvodima, Sudjelovanje na međunarodnim istraživačkim programima. http://www.bio-austria.at Izvozna inicijativa 38 Izvozna inicijativa pokrenuta 2002. godine pruža podršku poduzećima profesionalnim znanjem i prati ih pri internacionalizaciji njihovih prodajnih tržišta. Zbog svog uspjeha ova je inicijativa uz pokrivanje tržišta Istočne Europe proširena na tržišta poput Kine, SAD-a ili Kanade. Za poduzeća koje sudjeluju u okviru „Izloga Austrija“ (Austria Showcases) organiziraju se razgovori s potencijalnim kupcima na licu mjesta. Kako bi se austrijski proizvodi sve više predstavili i popularizirali u inozemstvu daju se „Poslovni vodiči“ (Business Guides) na jeziku zemlje u kojoj se predstavljaju. Osim samog ostvarivanja dobiti od projekata, u prvom planu je i umrežavanje s potencijalnim privatnim i javnim klijentima. Osim toga, izvozna inicijativa služi nastavku i intenziviranju suradnje na području zaštite okoliša. http://www.exportinitiative.at Dani mladeži i okoliša (Jugend-Umwelt-Tage JUTA) Mreža mladih za zaštitu okoliša (JUNE) omogućavala je u razdoblju od 2001. do 2010. godine mladima u dobi od 16 godina sudjelovanje na godišnjim Danima mladeži i okoliša (JUTA). To je uključivalo četiri dana održavanja radionica i aktivnosti na temu zaštite okoliša i održivosti. JUTA je bio događaj koji je okupljao oko 300 do 500 mladih ljudi koji se zanimaju za pitanja zaštite okoliša, te do 50 organizacija, poduzeća i privatnih inicijativa iz cijele Austrije. Platforma JUTA korisnicima putem Interneta omogućuje samostalno informiranje o temama vezanim uz zaštitu okoliša. http://katholische-jugend.at/juta Eko vrt Mödling Eko vrt ponuda je udruge Arge Chancen. Ovo je poticano društveno-ekonomsko poduzeće koje se bavi zapošljavanjem, te nezaposlenima daje posao i obuke, kao i socijalnu skrb na određeno. U eko vrtu Mödling uglavnom su zaposleni ljudi koji imaju migracijsko podrijetlo. Oni proizvode visokokvalitetno voće i povrće, te brojno začinsko bilje. Pod ekološkom poljoprivredom ne podrazumijevaju samo nekorištenje umjetnih gnojiva i kemijskih pesticida, nego i uzgoj raznih sorti biljaka, uzimanje u obzir ekoloških ciklusa, kompostiranje, korištenje korisnih organizama (insekata, mikroorganizama i sl.) i još mnogo toga. http://www.argechance.at Centar za demontažu i recikliranje (D.R.Z.) Centar za demontažu i recikliranje (D.R.Z.) osnovala je 2003. godine Wiener Volksschule GmbH. Ovo je poticano društveno-ekonomsko poduzeće koje se bavi demontažom električnih uređaja i stare elektroničke opreme. Dugotrajno nezaposlene osobe i osobe s invaliditetom imaju mogućnost dobiti stalan posao, nastaviti se obrazovati, a uz sve to još imati i intenzivnu socijalno-pedagošku skrb. Tako ti ljudi bivaju integrirani u primarno tržište rada. Pri poslu je važno izbjegavati štetne tvari koje su uzrokovane električnim uređajima i elektroničkom opremom. U tu se svrhu pojedine komponente uređaja ručno rastavljaju i stari se uređaji optimalno pripremaju za recikliranje. http://www.drz-wien.at 39 Eko servis GmbH (ÖKO-Service GmbH) Eko servis GmbH neprofitna je organizacija osnovana 1994. godine. Trenutno oko 50 ljudi radi u službama zbrinjavanja zelenog otpada i uslugama uređivanja vrtova, na recikliranju elektroničkog otpada, najmu posuđa, skupljanju starog jestivog ulja i čišćenju. Dugotrajno nezaposlene osobe preko Burze poslova mogu ući u privremeni radni odnos. Kroz ove se djelatnosti razvija kolektivna svijest o zaštiti okoliša, te o važnosti odvajanja i izbjegavanja stvaranja otpada. Tako se, među ostalim i u ciljnog grupi migranata, stimulira razmišljanje o zaštiti okoliša i održivosti. http://www.oekoservice.at Zelena tehnologija.at (Umwelttechnik.at) Ova platforma daje podatke i činjenice, novosti, intervjue sa stručnjacima i primjere dobre prakse iz austrijske branše zelene tehnologije. U „Centru novosti“ nalaze se dnevne vijesti vezane iz sljedećih područja zelene tehnologije: obnovljivi izvori energije, vode i otpadne vode, recikliranje i upravljanje tokom materijala, učinkovitost resursa, ostala područja tehnologije. Također se svakog mjeseca na platformi predstavljaju primjeri dobre prakse. Bioenergija Trenutno se na pojedinim lokacijama u pivovarama odvija nekoliko projekata, a svima im je cilj učiniti proizvodnju piva još učinkovitijom i prihvatljivijom po okoliš. Pivovara Wieselburg ulaže napore u nabavu topline. Težište poboljšavanja je u zadnjim godinama bilo usmjereno na područje procesne i građevinske tehnologije. Sada se pivovara usredotočuje na energetsko optimiziranje svojih proizvodnih procesa. U suradnji s poduzećem WIBEBA-HOLZ izgrađena je elektrana na biomasu, koja pivovari dovodi toplinu u obliku pare (za razliku od vruće vode). http://presse.brauunion.at/News_Detail.aspx?id=4760&menueid=882 Učinkovitost iskorištavanja resursa u postrojenjima Potrošnja struje u tunelu Plabutschtunnel ispod Graza je značajan čimbenik u stvaranju troškova. Kako bi se smanjilo te tekuće troškove razvijen je inovativan koncept stvaranja obnovljive struje. S jedne strane se na 330 četvornih metara preko fotonaponskih modela koristi energija Sunca, a s druge šest vjetrenjača vjetar koji stvaraju vozila pretvaraju u struju. http://www.asfinag.at/ Toplinske crpke Cijevi za odvod sanitarnih voda u zgradama stvaraju toplinsku rupu koja se teško da zatvoriti. Stoga je komunalna služba Amstettena razvila inovativan sustav s kojim je moguće radionice, skladišta, urede, ali i prostor vlastitih vodovodnih postrojenja opskrbiti toplinom dobivenom 40 od sanitarnih voda. Preko toplinske crpke se postiže temperatura visine do 45°C. Zgrade su opskrbljene površinskom izolacijom i stoga je ova temperatura dovoljna za zagrijati prostore tijekom cijelog razdoblja grijanja. http://derstandard.at/1388650259526/Heisse-Quellen-inder-Kanalisation Solarna termija/toplinska crpka Inovativne komponente međuspremnika omogućuju njegovo optimalno kombiniranje sa solarnim pločama ili s toplinskom crpkom. Registri plosnatih cijevi koji se nalaze u spremniku imaju tu prednost da se u cijelom spremniku nalaze na jednoj razini s istom razinom temperature. Time se vrijeme potrebno za zagrijavanje vode u spremniku smanjuje na minimum. http://www.ecotherm.com Gradnja i saniranje Tim Instituta za pasivne kuće na lokaciji Innsbrucka razvio je inovativan alat designPH, kojim putem trodimenzionalnih prikaza omogućuje brzu, ugodnu i nepogrešivu procjenu o tome odgovara li razvoj zgrade kriterijima pasivne kuće. Među najvažnije funkcije designPH pripada: Automatsko obuhvaćanje površina povezanih s energijom i ovojnica zgrade. Svim prozirnim i neprozirnim dijelovima zgrade može se dodati U-vrijednost, postavljaju se toplinski mostovi, a vrijednosti njihova mjerenja prebacuju se u PHPP. DesignPH je integrirana baza podataka s komponentama pasivne kuće. Sustav prepoznaje gubitak energije preko zasjenjenja od niša i nadstrešnica u zgradama, moguće je unaprijed izabrati klimatske podatke, a geometrijski podaci mogu se izravno prenijeti u PHPP. 41 Primjeri iz Mađarske Bojler na biomasu u Örményesu Projekt prvenstveno zbog svoje praktične upotrebljivosti slovi kao primjer dobre prakse. Proizvodna toplina bojlera na biomasu se upotrebljava u osnovnoj školi u Örményesu. Time su se troškovi grijanja u prvoj godini već smanjili za 50%. To pokazuje da bi projekt mogao biti zanimljiv drugim općinama i regijama, te da bi ga se lako moglo prenijeti. Osim smanjivanja gospodarskih troškova korištenje obnovljive energije (biomase) umjesto benzina dovodi do smanjivanja emisija stakleničkih plinova. http://www.coach-bioenergy.eu/de/cbeangebote/best-practice-netzwerk/229-boileroermenyes.html Bojler na biomasu u Baji Godine 2008. je općina Baja potpisala 15-godišnji ugovor s „Greenenergy Group“ za revolucioniranje sustava grijanja u regiji. Bilo je potrebno dodatnih 36.000 GJ količine topline koji su stvoreni puštanjem u pogon bojlera na biomasu. Osim korištenja obnovljive energije i s njim povezanog smanjivanja emisije CO2, „Greenenergy Group“ je pazila na to da korištenjem inovativne tehnologije u što je moguće većoj mjeri smanji zagađenje zraka i zagađenje bukom. Kako bi se našlo dugoročno rješenje za potrebnu količinu topline, planirana je prva energetska plantaža na parceli od 300 hektara. Toplana na biomasu u benediktinskom samostanu u Pannonhalmi Samostan je 2009. godine uspješno postavio toplanu na biomasu koja između ostalog prerađuje biljni otpad iz samostanskog botaničkog vrta i vinarije. Toplana ima kapacitet spremnika za 19 dana i pokriva 60% potrebne topline za samostan. Samostan je već u prvoj godini korištenja uštedio 46,7% ukupnih energetskih troškova. Projekt se zbog velikog broja posjetitelja savršeno uklapa u ideju širenja ovakvih ideja u druge regije i općine. Aspekt smanjivanja troškova je prije svega zanimljiv vlasnicima objekata. Budući da je projekt postigao tako dobre rezultate, energetska učinkovitost samostana je 2011. godine poboljšana ugradnjom solarnih ćelija. Njihova upotreba zadovoljava 10% ukupnih energetskih potreba samostana. Toplana u Pornóapátiju Godine 2005. je općina Pornóapáti odlučila uvesti novi toplinski sustav za cijelo selo. Sustav se trebao temeljiti na korištenju biomase. U tu je svrhu korišten regionalni otpad iz pilana i šuma, kao i piljevina. Projekt je financiran sredstvima iz austrijsko-mađarskog projekta „Phare CBC Programm“ za prekograničnu suradnju, a sudjelovali su i drugi relevantni sudionici i međunarodne organizacije. Samo tako se namjera mogla zaista i ostvariti. Osim toga, tijekom svakog koraka se komuniciralo s mještanima općine. Mještani su, osim preko 42 osjetnog smanjenja troškova grijanja, od projekta imali korist i u vidu izgradnje svijesti o energetskoj učinkovitosti. Općina putem novog sustava grijanja zauzima pionirsko mjesto u području obnovljive energije i predstavlja uzor prvenstveno manjim regijama. http://www.coach-bioenergy.eu/de/cbe-angebote/best-practice-netzwerk/266 pornoapati.html Proizvodnja peleta u Szakmár Agricultural Services Ltd. Kako bi se u što je moguće većoj mjeri postigla neovisnost ponude zemnog plina, poduzeće je odlučilo proizvoditi pelete i time pokriti svoju potrebu za toplinom. Proizvedeni peleti se prerađuju u dva bojlera. Dio se također prodaje za proizvodnju energije. Zbog ovakvog načina opskrbe energijom je poduzeće 100% neovisno. Budući da se peleti proizvode u malom okruženju tvrtke troškovi prijevoza su iznimno niski. http://szakmarigabona.hupont.hu/ „Zelena“ struja od bioplina AVE Hulladékhasznositó Kft je ukupno uložio 2,9 milijardi forinti (od kojih je Europska unija sufinancirala 1 milijardu forinti) u postavljanje po okoliš neškodljivog postrojenja na bioplin u Tatabányi. Iznimno moderno postrojenje proizvodi bioplin putem fermentiranja nusproizvoda i otpada i tim putem proizvodi ekološku struju. Ostaci postupka fermentacije mogu se nakon odgovarajuće prerade koristiti kao biogeno gnojivo. Postrojenje na bioplin proizvodi 13.000 MWh godišnje i time smanjuje efekt staklenika nastao korištenjem bioplina u vrijednosti ekvivalentnoj 80.000 tona CO2. http://www.ave.at/-Layout/Footer/Presse/Presseinformationen/10-07-2013-GruenerStrom-aus-Biogas.html;c=2 Geotermija Prvi termalni izvor iz 1987. godine je bio temelj za profitiranje od vrele vode ispod zemlje. Općina je stoga kupila 1000 hektara geotermalno iskoristive zemlje. Uz pomoć poticaja, onih Europske unije kao i mađarskih, u samo nekoliko godina je općina uspjela tako dobro iskoristiti termalnu mrežu da je mali grad preuzeo vodeću ulogu pri korištenju ovog zelenog izvora energije. Budući da su na ovakav način nastala i brojna nova radna mjesta, brojni stanovnici Budimpešte su se preselili u ovo mjesto koje je bilježilo gubitak stanovništva. Ipak, korištenje topline zemlje donosi i neke probleme: općina je na početku morala podići visoke kredite kako bi mogla izgraditi ovaj novi sustav opskrbe energijom. U području gospodarske rentabilnosti još uvijek nije postignuto idealno stanje. Po mišljenju stručnjaka se puno više korisnika može priključiti na vodovodni sustav nego što je to sad slučaj. To će, naravno, za početak zahtijevati daljnja ulaganja. http://www.mittelbayerische.de/index.cfm?pid=10047&pk=549847 43
© Copyright 2024 Paperzz
