30/2014
30. srpnja 2014.
Apel Svetoga Oca za mir na Bliskom istoku,
u Iraku i Ukrajini
Upamtimo da se sve gubi ratom a ništa se ne gubi
mirom. Draga braæo i sestre, nikada više rata! Nikada
više rata! Mislim prije svega na djecu, kojoj se
oduzima nada u dostojan život, u buduænost: mrtva
djeca, ranjena djeca, osakaæena djeca, djeca siroèad,
djeca koja imaju za igraèke ostatke oružja, djeca koja
se ne znaju smijati. Prestanite, molim vas! Molim vas
to od sveg srca. Vrijeme je da prestanete.
Proslavljena 100. obljetnica izgradnje nove župne
crkve na Brgatu
Osvrnuvši se na stanje suvremene obitelji, biskup Mate
Uziniæ govorio je o medijski gotovo potpuno
prešuæenoj vijesti o Rezoluciji o zaštiti obitelji, koju je
nedavno donijelo Vijeæe za ljudska prava pri UN-u
Papa Franjo pohodio Casertu
Vjernike pozvao da smognu hrabrosti reæi "ne" svakom
obliku korupcije i nasilja, poruèivši im da ne dopuste
da im ukradu nadu Dva dana kasnije Papa je ponovno posjetio taj grad
radi privatnog posjeta pastoru Giovanniju Traettinu, te
se susreo i s oko 200 pentekostalaca
Radost vjerovjesništva
Donosimo cjeloviti tekst poruke pape Franje za Svjetski
misijski dan 2014.
Domovinske vijesti
Dani Alojzija Stepinca u Brod Moravicama i Moravièkim Selima
Zadušnica za don Živka Kustiæa
Imenovanja i razrješenja u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji
Pomoæ Zagrebaèke nadbiskupije poplavljenima
Caritas Sisaèke biskupije podijelio više od milijun u donacijama
stradalima od poplava
Oproštaj od preè. Mate Repiæa
Osijek: Prikupljeno više od 9 milijuna kuna za stradale u poplavi
Rijeka: Dom "Sv. Ana" poèinje rad s poèiniteljima nasilja
Proslava svetkovine sv. Jakova na Udbini
550 godina kapele Sv. Jakova u Dragi
Blagoslov gradilišta i poèetka radova na crkvi Preobraženja
Gospodnjeg u Petrinji
Misa u spomen na žrtve Borièevca i Brotnja
Nuncij Eteroviæ u Puèišæima predvodio molitvu za mir u Ukrajini
Crkva u Hrvata
22. obljetnica pokolja katolika Briševa
Blagoslovljena filijalna crkva u Damjanovcu
Proslava Malih Tekija u Petrovaradinu
Kardinal Puljiæ predvodio slavlje u Donjim Rujanima
Drvar: Dan molitvenog sjeæanja na muèenike i žrtve Banjoluèke
biskupije
Inozemne vijesti
Sirija razorena, narod na izmaku snaga
72.000 djece traumatizirano sukobima u Gazi
Patrijarh Rai pozvao teroristièku skupinu na dijalog
Prilog dokumenti
Tražiti Isusa, susresti Isusa: to je veliko blago!
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Dani Alojzija Stepinca u Brod Moravicama i
Moravièkim Selima
Dr. Batelja predstavio svoju knjigu "Blaženi Alojzije
Stepinac u pohodu župi Brod Moravice"
Brod Moravice/Moravièka Sela, 20.7.2014. (IKA) - Dani
Alojzija Stepinca održani su 19. i 20. srpnja u mjestu Brod
Moravice i obližnjim Moravièkim Selima u spomen na 75.
obljetnicu
pohoda
nadbiskupa
Alojzija
Stepinca
brodmoravièkome kraju u Gorskome kotaru 13. i 14. srpnja
1939. godine. Organizator i pokretaè "Dana Alojzija
Stepinca" bio je Dražen Brajdiæ, predsjednik etno udruge
"Turanj" iz Brod Moravica koja se brine za oèuvanje baštine
brodmoravièkoga kraja.
Dvodnevni program zapoèeo je 19. srpnja u ispunjenom
Domu kulture u Brod Moravicama. Uvodno predavanje o
oltaru Majke Božje Škapularske u istoimenoj crkvi u
Moravièkim Selima održala je mag. pov. umj. Petra Batelja,
suautorica s prof. dr. Jurjom Bateljom knjige "Bogorodica
Zaštitnica u Hrvata. Teološki i povijesno-umjetnièki
pristup". Zatim je postulator kauze za proglašenje svetim bl.
Alojzija Stepinca dr. Batelja ocrtao znaèajnije dogaðaje iz
života nadbiskupa Stepinca i istaknuo Stepinèevu misao:
"Narod æe biti onakav kakva su mu djeca, a buduænost
naroda bit æe onakva kako su mu djeca odgojena".
Nadbiskup
Stepinac
odlikovao
se
euharistijskom
pobožnošæu i pobožnošæu Majci Božjoj, što je osobito došlo
do izražaja organiziranjem Euharistijskih kongresa. Zatim se
dr. Batelja osvrnuo na sam dolazak i boravak nadbiskupa
Stepinca u brodmoravièkom kraju u srpnju 1939. godine te
susret s Malim križaricama. Na kraju je na primjerima
istaknuo umjetnièku vrijednost inventara u crkvama i
kapelama toga kraja.
U drugom dijelu programa dr. Batelja predstavio je svoju
knjigu "Blaženi Alojzije Stepinac u pohodu župi Brod
Moravice". Knjiga je podijeljena u tri dijela: "Povijesne
crtice o Brod Moravicama", "Župa Brod Moravice" i
"Kolonija Malih križarica u Moravièkim Selima i Lokvici".
U prva dva dijela autor daje geografsko-povijesni prikaz
brodmoravièkog kraja koji je èesto stradavao na vjetrometini
povijesti, osobito od turskih provala. U treæem dijelu knjige
autor opisuje neposredan povod dolaska nadbiskupa
Stepinca u brodmoravièki kraj: posjet ferijalnom teèaju
Malih križarica u Moravièkim Selima i Lokvici te razgled
zemljišta predviðenog za gradnju Doma križarica u Lokvici,
buduæi da je nadbiskup bio podupiratelj rada Velikoga
križarskog sestrinstva koje je 1930. godine osnovala Marica
Stankoviæ. Ferijalni teèaj Malih križarica bio je ljetno
druženje djevojèica i djevojaka u dobi od pet do petnaest
godina koje su molitvom, svakodnevnim slavljenjem mise,
slušanjem predavanja sveæenika, uz radosno druženje i
pjesmu dublje uranjale u kršæanski život.
Knjiga, koju je objavila "Postulatura za proglašenje svetim
bl. Alojzija Stepinca", sa svojih stotinu pedesetak stranica te
mnoštvom fotografija u boji èitatelje upoznaje s bogatom
crkvenom baštinom toga kraja. Predstavljeno je šest
crkava/kapela sagraðenih u prvoj polovici 17. stoljeæa ili
ranije: župna crkva Sv. Nikole u Brod Moravicama, crkva
Majke Božje Škapularske (Karmelske) u Moravièkim
Selima, crkva Svetoga Duha u Malim Dragama, kapela Sv.
Josipa u Starim Lazima, kapela Sv. Roka na
brodmoravièkom groblju i kapela Sv. Andrije na brdu Parag
iznad Brod Moravica. Znamenito je i zvono koje i dan-danas
zvoni u crkvi Majke Božje Škapularske (Karmelske) u
2
30. srpnja 2014. broj 30/2014
Moravièkim Selima, izliveno u Veneciji 1668. godine.
U Domu kulture u Brod Moravicama u sklopu "Dana
Alojzija Stepinca" postavljene su i dvije izložbe. Eksponate
za prvu izložbu ustupio je dr. Batelja. Na 25 velikih panoa
prikazan je životni put nadbiskupa Stepinca od roðenja u
Krašiæu 8. svibnja 1898. pa do smrti u rodnom mjestu 10.
veljaèe 1960. te proglašenja blaženim od pape sv. Ivana
Pavla II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. Na drugoj,
manjoj izložbi, kroz tridesetak plakata koji su uglavnom
temeljeni na èlancima i fotografijama iz èasopisa "Za vjeru i
dom" iz 1939. godine opisana je svakidašnjica Malih
križarica na Ferijalnom teèaju.
Program drugog dana, 20. srpnja, zapoèeo je otkrivanjem
spomen-ploèe na župnoj kuæi župe sv. Nikole u Brod
Moravicama, u povodu 75. obljetnice posjeta nadbiskupa
Stepinca brodmoravièkom kraju u srpnju 1939. godine.
Spomen-ploèu je otkrio mons. mr. Emil Svažiæ, generalni
vikar Rijeèke nadbiskupije, porijeklom iz Brod Moravica.
Uslijedila
je
misa
u
svetištu
Majke
Božje
Snježne/Škapularske/Karmelske, ispunjenom mnoštvom
domaæih vjernika i hodoèasnika pristiglih iz raznih mjesta i
gradova Rijeèke nadbiskupije. Titular te crkve Majke Božje
se kroz stoljeæa mijenjao, ali se kroz naraštaje u domaæem
puku saèuvala vjera u Boga i pobožnost prema Majci Božjoj.
Misu je predvodio mr. Svažiæ, a koncelebrirali su dr. Batelja,
brodmoravièki župnik Mate Vukoviæ te bivši brodmoravièki
župnici Franjo Matoic i Vlado Krizmaniæ. Na poèetku mise
blagoslovljena je slika Bojana Raukara, uèitelja likovne
kulture u OŠ Brod Moravice, koja u tehnici tempere na dasci
u krupnom planu prikazuje nadbiskupa Stepinca ispred crkve
Majke Božje Škapularske (Karmelske) u Moravièkim
Selima.
U homiliji dr. Batelja podsjetio je da je hrvatski narod
gotovo na svakom brežuljku diljem "Lijepe naše" posijao
Božji dom, kuæicu molitve sa slikom Blažene Djevice
Marije. Èesto puta povijest je sjenovita, nije jednosmjerna,
ali u njoj otkrivamo Božje tragove. Nadbiskup Stepinac nije
bio skuèen na podruèje vidljivo s tornjeva zagrebaèke
katedrale, nego je pastoralnim pohodima diljem Hrvatske
uèvršæivao vjernièki narod u domoljublju i vjeri u Boga, za
što je primjer i njegov posjet ovom kraju pred 75 godina.
Propovjednik je zatim oslikao okolnosti montiranog procesa
protiv nadbiskupa Stepinca godine 1946. i istaknuo
nadbiskupove rijeèi: "Isus Krist je Bog! Za njega smo
spremni umrijeti!"
Uputio je i zaziv Majci Božjoj: "Mi danas moleæivo upiremo
oèi prema Gospinu liku i molimo je: 'Reci Sinu svome, Isusu
Kristu, Otkupitelju našemu i proslavljenomu, reci mu nek' se
smiluje narodu našemu i domovini našoj, da u njoj bude
pravde, istinske slobode i u odgoju, u obrazovanju, ali i u
stjecanju uvjeta za rad, plaæu i život'". Propovjednik se
požalio da nije najtjeskobniji èak ni pred praznom crkvom,
koliko pred vjernièkim neznanjem onih koji se ponose i
govore da su katolici, a imaju ime samo na papiru.
Propovijed je završio rijeèima: "Neka Isus, po zagovoru
svoje Presvete Majke, odsada i po zagovoru našeg bl.
Alojzija, udijeli svima nama krepostan život, blaženu smrt i
sretnu vjeènost".
.
Domovinske vijesti
ika
Slavlje u Brezovici
Sveèanu koncelebriranu euharistiju u prigodi 75. obljetnice
osnutka Stepinèeva Karmela u Brezovici predvodio
zagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski
Karmel-Brezovica, 20.7.2014.
(IKA) - Sveèanu
koncelebriranu euharistiju u prigodi 75. obljetnice osnutka
Stepinèeva Karmela u Brezovici predvodio je u nedjelju 20.
srpnja zagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski. Misu je
uvelièao Mješoviti župni zbor župe Brezovica pod
ravnanjem bogoslova mo Željka Nestiæa. Misna slavlja
animirao je i primao vjernike u Škapularsku bratovštinu o.
Dario Tokiæa, OCD.
Naša ljudska povijest trajni je pokušaj da išèupamo kukolj.
Neki su nam dogaðaji na tom podruèju još svježi, a èak nam
i mediji sugeriraju tu metodu koja raða nasiljem. Iz
Evanðelja vidimo što Isus kaže o pšenici i kukolju koji i u
nama rastu usporedo, Bog u svojoj Providnosti dopušta da
dobro i zlo rastu zajedno. Tek po plodovima možemo
prosuditi tko je što u sebi nosio. Bog se protivi nasilju prema
drugome. Temeljni zakon rasta je strpljivost sa sobom i s
drugima. Taj plod je nevidljivi rast Kraljevstva Božjega.
Možda su sestre karmeliæanke najbolji primjer tog rasta
Kraljevstva Božjega, rekao je u propovijedi biskup Gorski.
Kad želimo uspostaviti pravdu i red potrebna je strpljivost i
Božja dobrota. To nam je sam Isus pokazao koji je radije
prihvatio smrt i raspeæe, nego da bilo kojeg èovjeka silom
privede u Kraljevstvo Božje, mada nam Rijeè Božja
poruèuje i to da se ne igramo Božjom dobrotom, jer kukolj
æe imati kraj. Mons. Gorski istaknuo je još i budnost na koju
smo pozvani. Mnogi roditelji i odgajatelji sijali su dobro
sjeme, htjeli su dobro i molili su za dobro, a njihova djeca
otišla su na krivi put, jer roditelji i odgajatelji nisu dovoljno
bdjeli. I mi u Crkvi odgovorni smo za zlo, jer smo šutjeli i
jer smo, prenoseæi vjeru, i kukolj posijali. Zreli kršæani neæe
trošiti vrijeme da èupaju kukolj, jer tako ne raste dobro.
Dobro raste kad se održava, a ne kad se èupa. Mudri kršæani
ne troše svoju snagu da nekoga prokazuju, zovu na red, veæ
da omoguæuju rast dobra u sebi i u svojoj okolini.
Protiv zla u Crkvi i u društvu ne borimo se iskorjenjivanjem
lošega, veæ time što podržavamo rast dobroga, koliko god
ono malo bilo, poruèio je biskup i kao najbolji primjer u
tome istaknuo Blaženu Djevicu Mariju koja je sjeme Božje
Rijeèi u sebe primila i njegovala te dopustila da ono raste do
punoga ploda.
Dr. Tokiæ zahvalio je predvoditelju i sudionicima slavlja i
proèitao sveèani blagoslov pape Franje u prigodi 75.
obljetnice utemeljenja prvoga hrvatskog Karmela. Biskup
Gorski uputio je sestrama srdaène èestitke uime Zagrebaèke
nadbiskupije, sveæenika i svih prisutnih, te im zahvalio za
njihovu duhovnu pomoæ, podršku i silnu snagu molitve, sa
željom da Bog blagoslovi sestrama njihov daljnji rad i
djelovanje u Brezovici i u svim karmelima. Preporuèio je u
molitve sestara kler i bogoslove, kao i èitavu nadbiskupiju s
nakanom da se što prije ostvari veliko Božje djelo:
proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca, utemeljitelja
Karmela.
Jubilarno proštenje Gospe Karmelske, obilježila su još tri
euharistijska slavlja. Jutarnju koncelebriranu misu predvodio
je don Anto Stojiæ, SDB, a animirao zbor karmeliæanki. Don
Anto ocrtao je vjeru i vjernost Bogu velikog proroka sv.
Ilije. Po toj vjeri Bog je otvorio Nebo i darovao Izraelu kišu,
život i nadu. Slièno je dragi Bog po Presvetoj Djevici Mariji,
po njezinoj vjeri i otvorenosti volji Božjoj, darovao svijetu
Nadu, Spasitelja.
Dekan i župnik župe Vukovina u Turopolju Ðuro Sabolek
hodoèasnièku misu na kojoj je sudjelovala "èitava župa
Vukovina u malom". Tu je bio mješoviti župni zbor iz
Mraclina, turopoljske povijesne postrojbe u sveèanim
odorama, Banderij, sa svojim županom i pod svojom
zastavom, uz brojne hodoèasnike, prijatelje i dobroèinitelje
te djecu i mlade. Blažena Djevica Marija uzor je našeg
života, a sestre karmeliæanke duhovne su prijateljice naše
župe Vukovina, za èiju se redovnièku zajednicu i za njihov
život molitve, danas zahvaljujemo Majci Božjoj Karmelskoj,
rekao je vlè. Sabolek.
U propovijedi je govorio o slušanju Božje Rijeèi i o njezinoj
snazi za život vjere, s posebnim naglaskom na Marijin
primjer, te o pouzdanoj molitvi koja nikoga ne iskljuèuje iz
spasenja. Pozvao je sve prisutne da kao kršæani siju sjeme
Božje Rijeèi; sjeme dobrote, mira i ljubavi te da budu blagi i
samilosni prema svakom grešniku i da ga molitvom, poput
sv. Ilije, privode na put spasenja.
Završetak jubilarnog slavlja bila je popodnevna misa koju je
predslavio dr. Tokiæ u suslavlju vlè. Ante Rotima i petorice
bogoslova, uz animaciju mješovitoga zbora župe Brezovica.
Dr. Tokiæ istaknuo je kao posebnost toga dana, na koji je
prije 75 godina utemeljena zajednica sestara karmeliæanki u
Brezovici, kalež utemeljitelja samostana, iz kojega su misili
svi predslavitelji euharistije. Kalež je, naime, darovao bl.
Alojziju njegov otac Josip za mladu misu, a iz njega je misio
u Lepoglavi i ostavio ga oporuèno sestrama da one nastave
njegovu žrtvu.
Svetkovina Gospe Karmelske dobila je svoj znak, zaštitu u
malom odjelcu, škapularu. Taj znak su u 12. st. nosili
karmeliæani. Kad su u 13. st. došli u Europu, i kad je došlo
do njihovog skoro ukidanja, njihov identitet saèuvala je
Blažena Djevica Marija. Škapular je znak Marijine zaštite i
poziv da nasljedujemo Isusa poput Marije. Marija je bila
privlaèna po tome što je Rijeè Božju èuvala u srcu i o njoj
razmišljala, rekao je, izmeðu ostalog, predslavitelj.
Potom je spomenuo specifiènost karmeliæanske duhovnosti
koja njeguje molitvu razmatranja, meditacije rijeèi Božje, u
kojoj se karmeliæani i karmeliæanke stavljaju Bogu na
raspolaganje i daju Isusu prostora u kojemu progovara
njihovu srcu. Iz te meditacije nièu djela, te èovjek ima oka,
poput Blažene Djevice Marije, za bližnjega i nastoji živjeti
Marijinim i Božjim životom.
Karmel u Brezovici, životno je djelo bl. Alojzija Stepinca, a
Marija Pomoænica dan je dolaska prvih sestara u Brezovicu:
s. Regine Terezije Trbljaniæ i s. M. Josipe Laufer, kojima je
utemeljitelj uputio nakane osnivanja Karmela: "Uèinite što
možete milošæu Božjom, da se hrvatski narod potpuno
preporodi u Kristu, i da sve bude prožeto Duhom Božjim, i
pastiri i stado. Za današnjega živog pastira, vi koje ste žive,
molite da vjerno ispuni svoju dužnost. A kad zaklopi oèi,
one koje budu žive, da se mole za pokoj njegove duše, da se
smiri kod Onoga kojega jedino traži, vjeènoga i dobroga
Boga" (5. rujna 1939.). A u Dekretu kanonskog osnivanja
Karmela u Brezovici, napisao je i: "Dok podižemo ovaj
samostan, gojimo èvrstu nadu, da æe ova kuæa biti ono što
tako vruæe želimo, naime, kuæa molitve, iz koje æe se dizati
molitve pred Lice Gospodnje kao miomirisni tamjan. A onda
æe nebesa rositi odozgora i oblaci milosti Božje dažditi
Crkvu zagrebaèku i cijeli hrvatski narod" (24. prosinca
1939.).
Prvi hrvatski Karmel bio je rasadište drugih Karmela: tako u
Kloštar Ivaniæu, Mariji Bistrici, Sarajevu i Albaniji, a danas
su bosonoge karmeliæanke hrvatskoga jeziènog podruèja
povezane molitveno i karizmatski u Udrugu Bl. Alojzije
Stepinac koja okuplja 90 redovnica i pripravnica.
.
30. srpnja 2014. broj 30/2014
3
Domovinske vijesti
Kapucin Zvonko Pšag orguljskim koncertom proslavio
90. roðendan
Osijek, 20.7.2014. (IKA) - Orguljski koncert "Posebne
zahvale" u kapucinskoj crkvi Sv. Jakova u Osijeku održao je
u povodu svoga 90. roðendana fra Zvonko Marija Mirko
Pšag, najstariji hrvatski kapucin i skladatelj. Nakon
veèernjega euharistijskog slavlja na spomendan sv. Ilije,
zaštitnika Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, fra Krešimir
Borkoviæ, pozivajuæi mnoštvo vjernika na nesvakidašnji
koncertni ugoðaj, zahvalio je Bogu za o. Zvonka, koji je sa
subraæom u kapucinskom samostanu i vjernicima 18. srpnja
tiho proslavio 90. roðendan te je tim povodom slavljenik
želio Osjeèane darivati sviranjem na korskim orguljama
postavljenim godine 1871.
Slavljenik je uvodno pozdravio sabrane, zaželjevši im više
životnih osmijeha i slušanje s radošæu, te je poèeo koncert
skladbom "Poema domovini" o. Anzelma Canjuge, svojega
glazbenog uèitelja, a potom je u jednosatnom nastupu nizao
izvedbe izmjenjivane u stankama gromoglasnim pljeskom
oduševljenih zaljubljenika u orguljske zvukove i duhovnu
glazbu.
Uz tradicionalno geslo "Bogu hvala - po Mariji k Isusu"
Pšag je izveo osam repertoarskih skladba te, pozivan dugim
pljeskom, još tri bez praæenja notnih zapisa, pojašnjavajuæi
kako je "koraèanje s pjesmom kroz život" zaokružio
roðendanskim koncertom koji je ujedno i u znaku
obilježavanja 200. obljetnice roðenja G. Verdija i R.
Wagnera èije je skladbe, "Zbor Hebreja" i "Svadbenu
pjesmu" iz opera Nabucco i Lohenrin, orguljaš besprijekorno
izveo. Nazvavši ju marijanskom himnom, Pšag je skladbu o.
Anzelma Canjuge "Ljiljane bijeli" (tekst Dragutin Domjaniæ)
vrsno odsvirao, a otpjevala radosna publika. "Hvala Bogu.
Hvala svima. Molite za mene, no molite i za fra Bonaventuru
Dudu (franjevac koji je 90. roðendan proslavio u sijeènju
2014.), mojega prijatelja iz gimnazijskih dana", kazao je
naposljetku Pšag, istaknuvši kako i papa Franjo preporuèuje
molitvu jednih za druge.
Posebnost slavljenikova koncerta, unatoè zdravstvenim
poteškoæama, publika je prepoznala i u èinjenici da Zvonko
Pšag živi svoju šezdeset petu obljetnicu sveæeništva (zaredio
ga u samostanskoj crkvi Dubrava zagrebaèka 16. travnja
1950. biskup Josip Lach, mladu misu slavio je u Križovljanu
18. svibnja) te je najviše godina proveo upravo u Osijeku od
dolaska u kapucinski samostan Sv. Jakova u ljeto 1967.
godine. Pšag je od 1. sijeènja 1969. bio prvi župnik
novoosnovane župe (uz tadašnju Èepinsku cestu) koji 1971.
poèinje gradnju današnje župne crkve i svetišta Sv. Leopolda
Bogdana Madiæa u Osijeku. Koncert je ujedno uvertira
proslave obljetnice posvete crkve i 45. obljetnice župe koja
æe biti održana 30. srpnja u crkvi sveèarici.
Osjeèani su posebno ponosni na fra Zvonka jer je 1976.
skladao himnu u èast sv. Leopolda, uglazbljujuæi tekst fra
Modesta Boraka, zatim je 1983. skladao misu u èast sv.
Leopoldu, èesto pjevanu u crkvi, a u sijeènju 2013. skladao
je i svoju 53. skladbu za dvoglasno pjevanje "Himnu BDM
Kraljici svijeta" na rijeèi bl. Marije Propetog Petkoviæ.
Ljetovanje Caritasovih korisnika u Dugoj uvali
Zagreb, 22.7.2014. (IKA) - Zahvaljujuæi Gradu Zagrebu,
Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom,
od 15. do 22. srpnja u gradskom odmaralištu "Cvrèak" u
Dugoj uvali, uz pratnju odgajatelja te tri volontera, ljetovalo
je 54 Caritasove djece bez odgovarajuæe roditeljske skrbi i
djece s intelektualnim poteškoæama. Svima njima boravak na
moru, prije svega terapeutski, puno znaèi.
4
30. srpnja 2014. broj 30/2014
ika
Gospiæ: Biskup Bogoviæ posvetio oltar obnovljene
katedrale Navještenja BDM
Gospiæ, 22.7.2014. (IKA) - Sveèanim misnim slavljem s
posvetom oltara obnovljene katedrale Navještenja BDM koje
je u Gospiæu predvodio gospiæko-senjski biskup Mile
Bogoviæ u suslavlju tridesetak sveæenika proslavljen je 22.
srpnja blagdan sv. Marije Magdalene i Dan grada.
Danas slavimo trostruki blagdan, sv. Marije Magdalene,
grada Gospiæa kao i posvete crkve a poruka je da u svemu
tome ima kompatibilnosti, istaknuo je u uvodu biskup
Bogoviæ te pojasnio ulogu Marije Magdalene koja je
pomazavši Isusa mirisnim uljem dala mu najvrjednije što je
imala. I mi smo danas došli sa svetom krizmom za posvetu
oltara koji je simbol Isusa Krista, pri èemu je vidljivo
meðusobno darivanje. Kao Marija Magdalena pronalazimo
dobrotu oko sebe i pronalazimo uporište u dobru, jer je to
logika rasta, a ne gledati oko sebe samo loše, jer to vodi zlu.
Marija Magdalena ponajbolji nam je primjer predavanja
dobru, a Isus osjeæa da smo mi remek djelo Božje
stvaralaèke dobrote pa nam se predaje na oltaru u prilikama
kruha i vina.
Slijedila je pohrana moæi bl. Alojzija Stepinca, pomazanje i
kaðenje oltara, prinos darova i potpis povelje koju su
potpisali biskup Bogoviæ, župnik i gospiæki dekan mons.
Mile Èanèar i gospiæki gradonaèelnik Petar Krmpotiæ. Na
kraju je uime prezbiterijata biskupije generalni vikar mons.
Tomislav Šporèiæ mons. Bogoviæu èestitao 50 godina
sveæeništva i 15 godina biskupstva te mu darovao kalež.
Misi je prethodila molitva i polaganje vijenaca na groblju sv.
Marije Magdalene u nazoènosti kanonika Senjskoga kaptola.
Biskup Košiæ posjetio arheološki lokalitet na
Željeznièkom kolodvoru
Najzanimljiviji sedamdeset metar dugaèak forum iz vremena
sv. Kvirina (3. i 4. stoljeæe), a kojim je i biskup Košiæ dobio
priliku prošetati poput svog prethodnika
Sisak, 22.7.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
posjetio je utorak 22. srpnja arheološki lokalitet na
Željeznièkom kolodvoru Sisak, gdje su prilikom arheološkog
nadzora pronaðeni brojni vrijedni nalazi rimske Siscije iz
vremena biskupa Kasta i Kvirina. U biskupovoj pratnji bili
su kancelar mons. Marko Cvitkušiæ i voditeljica Ureda za
kulturu Biskupije Spomenka Juriæ, a s vrijednošæu
pronaðenog, biskupa su upoznali voditelj istraživanja dipl.
arh. Tomislav Jeronèiæ i zamjenica voditelja dipl. arh. Maris
Kristoviæ.
Kao najzanimljiviji dio istaknuli su sedamdeset metar
dugaèak forum iz vremena sv. Kvirina (3. i 4. stoljeæe), a
kojim je i biskup Košiæ dobio priliku prošetati poput svog
prethodnika sv. Kvirna. Uz zapadni rub foruma otkrivena je
antièka glavna gradska kamena prometnica – cardo, koja ima
smjer sjever-jug i povezivala je sjeverna i južna gradska
vrata, odnosno mjesta gdje se danas nalazi katedrala
Uzvišenja svetog Križa i nekadašnja kapela Svetog Kvirina.
Pronaðena je i arhitektura koja je nastala i funkcionirala prije
gradnje antièkog javnog prostora iz vremena 1. stoljeæa, ali i
ostaci iz vremena prije dolaska Rimljana. Osim nepokretnih
antièkih nalaza, pronaðena je i veæa kolièina pokretnih
arheoloških nalaza koji potjeèu iz raznih faza urbanizacije
antièke Siscije, poput veæeg broja rimskog novca, raznih
tipova fibula, ulomaka keramièkih posuda, medicinskih
instrumenata, kopèi, veæe kolièine ulomaka terra sigillata
posuða, posuda tankih stjenki, fragmenata amfora, te raznih
drugih nalaza.
ika
Zadušnica za don Živka Kustiæa
Vranešiæ se prisjetio kako je don Živko govorio o
nezaboravnim trenucima kada je sa svojim Žumberèanima
znao provoditi vrijeme upijajuæi one životne temelje koje,
kako je znao reæi, ne može dati ni mudrovanje skolastike, ni
fizika ni matematika veæ stara planinska gorštaèka mudrost
Zagreb, 22.7.2014. (IKA) - Zaupokojna liturgija sv. Ivana
Zlatoustoga za pokoj duše sveæenika Živka Kustiæa, vrsnog
teologa, analitièara, pisca i neumornog glasa u trenucima
kada je pouèavao hrvatsku javnost o tome tko su hrvatski
grkokatolici, služena je 22. srpnja u konkatedralnoj crkvi Sv.
Æirila i Metoda na zagrebaèkom Gornjem gradu. Liturgiju je
predvodio križevaèki vladika Nikola Kekiæ uz susluženje
slavonsko-srijemskog vikara protojereja stavrofora Ivana
Baršèevskog, žumberaèkog vikara protojereja stavrofora
Milana Vranešiæa i nekolicinu sveæenika istoènoga i
zapadnog obreda, u nazoènosti brojnih èlanova obitelji,
vjernika i prijatelja, ispunivši ovom prigodom do posljednjeg
mjesta grkokatolièku konkatedralu.
Govoreæi o don Živku i njegovu odlasku u predveèerje
blagdana sv. Ilije kojeg je toliko štovao i o kojem je toliko
puta propovijedao na Svetoj Geri u èijem je podnožju
zapoèeo svoj sveæenièki život, biskupski žumberaèki vikar
Vranešiæ istaknuo je kako je don Živko otišao tiho i
samozatajno te rekao: "Živio je prema rijeèima koje je
jednom izrekao u svojoj nadahnutoj propovijedi: 'Kad
gradovi ocvatu, pustinje procvatu'. Proživio je posljednjih
nekoliko godina, u svojoj sobi u Domu, gotovo pustinjaèki.
Proživio je kao pravedni Job kada ga je ðavao iskušavao
hoæe li ostati vjeran u teškim trenucima. Otišli su mu put
vjeènosti njegova mila i draga supruga Marica i njegova
uzdanica sin Josip. U posljednjih nekoliko godina kada mu
je završio aktivni život, u buci ovoga svijeta, u turbulentnim
vremenima života ove Crkve proživljavao je meditirajuæi o
svom poslanju, životu Crkve i ove nacije. Meditirao je
upravo ono što smo èuli iz poslanice apostola Pavla
Efežanima. Obukao se u borbeni stav kakvog mora imati
pravi Kristov vojnik, jer su vremena bila teška i bremenita.
Zato je Živko hrabro, odluèno i rezolutno nosio štit vjere i
kacigu spasenja, opasao se istinom i obukao u spremnost.
Oklop mu bijaše spremnost u vjeri za Boga, èovjeka, za
progonjenoga i najmanjega".
Govoreæi o maèu duha kojim je Bog don Živka obdario
neviðenom elokvencijom na ovim prostorima kada je
progovarao u samo njemu specifiènom propovjednièkom
zanosu, Vranešiæ je istaknuo kako maè njegove pisane rijeèi
nije ovisio o tehnici, veæ o sadržaju te zakljuèio kako je
upravo ovo razlog zbog kojeg je mogao biti i bio
prepoznatljiv i èitan. Postavivši pitanje kako je taj neumorni
sveæenik Božji postigao prepoznatljivu vještinu svjedoèenja
Kristove vjere u teška vremena, Vranešiæ je, prisjeæajuæi se
njihova razgovora, istaknuo kako je njemu govorio o divnim
profesorima skolastike koji su ga nauèili misliti, razmišljati i
promišljati; o matematici i fizici koju je studirao, o
nezaboravnim trenucima kada je sa svojim Žumberèanima
znao provoditi vrijeme upijajuæi one životne temelje koje,
kako je znao reæi, ne može dati ni mudrovanje skolastike, ni
fizika ni matematika veæ stara planinska gorštaèka mudrost.
"Ukomponiravši sve ovo na Žumberku, Božja providnost na
èudnovat je naèin htjela da se na Žumberaèkom gorju i
podgorju stvori kvintet ljudi koji æe obilježiti život ove
Crkve i prostora, ono što je bilo rijetko viðeno u cijeloj
kršæanskoj Europi. Markantne osobe: zatoèenik za pravdu i
istinu blaženi Alojzije Stepinac u Krašiæu i nezaboravni
župnik Josip Vranekoviæ, na Oštrcu Vlatko Pavliniæ i u
Samoboru naš kardinal Franjo Kuhariæ. Bio je to kvintet
ljudi koji su ostavili neizbrisivi peèat. Pokretanjem Glasa
Domovinske vijesti
Koncila, dolaskom Vlatka i Živka ta novina postaje
prepoznatljiva, èitka i uvažena. I opet je sredinom 60-tih
godina Božja providnost htjela da se u to vrijeme stvori
jedan teološki amalgam umova, srca i plemenitosti. Da se uz
ovu petoricu ljudi pojave i drugi velikani: Josip Turèinoviæ,
Tomislav Janko Šagi Buniæ, Vjekoslav Bajsiæ, Bonaventura
Duda i nekolicina ostalih koji stvoriše èvrsti spoj tražeæi
novi izrièaj crkvenosti u teškim vremenima", istaknuo je
nadalje vikar Vranešiæ, zakljuèujuæi kako je specifiènost
spomenutih ljudi bila u dijalogu, njihovim razgovorima i
promišljanjima uz èesta trvenja, ali nikada s mržnjom. "Ovo
je otvorilo prostore Glasu Koncila gdje su se umovi Crkve i
srca ove Crkve sastajali, raspravljali i tražili nove izrièaje.
Nije bilo zatvorenosti u vlastite sitne interese, veæ je bio u
pitanju interes Božji, Božje Crkve koju je trebalo nositi,
iznijeti, i pobijediti", istaknuo je Vranešiæ.
Govoreæi o oèinskom i bratskom kontaktu s kolegama
sveæenicima, optimizmu i zajedništvu kojega je don Živko
njegovao, Vranešiæ je istaknuo kako je u svim meðusobnim
susretima kontaktirao putem evanðelja "ne dopuštajuæi nama
sveæenicima da klonemo duhom veæ da zajedno idemo
naprijed". Držao se onoga što mu je rekao blaženi Alojzije
kada su mu kriomice dolazili: 'Dok æete se držati zajedno bit
æete jaki, neæe vas slomiti. Kada se poènete zatvarati u svoje
dvorove, zatvarati vrata pred ljudima, tada æe vas kršiti i
lomiti'".
Propitujuæi se što don Živko ostavlja iza sebe, Vranešiæ je
zakljuèio: "Buduæa vremena koja su nastupila.
Neopoganštinu kada æe ova Crkva morati tražiti nove
izrièaje i afirmaciju. Tada æe se morati iznova išèitavati
tekstovi Kustiæa koji su u ovome trenutku možda i
zanemareni, ali koji itekako pridonose novim prilikama za
novu reevangelizaciju. Ostavlja nam i unutarcrkvenu
dijalošku dimenziju, jer je bio prepoznatljiv i po dijalogu
unutar Crkve u kojem je ustrajao kroz oèinski razgovor i
razumijevanje. Ostaje u svojem brojnom biološkom
potomstvu, ali i meðu duhovnom djecom. Ostavio je bilo
vidljivi bilo nevidljivi trag. Uèili smo od tebe, a uèit æe i oni
iza nas jer tvoji su tekstovi pisani vrijednošæu neprolaznosti i
poticaja za buduænost". Vranešiæ se toplim rijeèima oprostio
od don Živka, rekavši: "Otišao si u krilo Abrahamovo. Hvala
ti za divnu propovijed kada si prvi propovijedao u svetištu
praoca naše vjere Abrahama u Samoboru. Otišao si u
njegovo krilo gdje te èeka tvoja Marica s kojom si proživio
tolike godine. Koja te je razumjela i pratila, jer nije bilo lako
biti Živkova žena i sveæenièka supruga. Ponosna i èasna,
vrijedna i poštena držala je uistinu tri kuta kuæe, podižuæi
djecu dok si bio na mnogim putovanjima za dobrobit Crkve.
Nisi se zatvarao u sebe, a ona je sve podnosila na sebi.
Otišao si i svojoj uzdanici sinu Josipu. Živio si za Boga, pa
zato s njima sada živi u Bogu".
Hrvatski crkveni diplomati kod nadbiskupa Barišiæa
Split, 23.7.2014. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskup
Marin Barišiæ ugostio je 22. srpnja u Nadbiskupskom
ordinarijatu u Splitu dvojicu hrvatskih crkvenih diplomata:
mons. Nikolu Eteroviæa, apostolskoga nuncija u Njemaèkoj,
te splitsko-makarskoga sveæenika mons. Antu Joziæa,
voditelja Misije Svete Stolice u Hong Kongu. U razgovoru
su se dotakli niza aktualnih crkvenih i društvenih pitanja.
Razmijenili su mišljenja o stanju Crkve u Europi te o
izazovima s kojima se trenutaèno suoèava. Bilo je rijeèi i o
politièkoj krizi u Ukrajini ali i o aktualnim dogaðajima na
hrvatskoj društvenoj i politièkoj sceni. Takoðer su se dotakli
pitanja Katolièke Crkve u Kini i konkretnih poteškoæa s
kojima se kineski kršæani svakodnevno susreæu.
30. srpnja 2014. broj 30/2014
5
Domovinske vijesti
Imenovanja i razrješenja u Ðakovaèko-osjeèkoj
nadbiskupiji
Ekonom nadbiskupije je mons. Nedjeljko Èutura, kancelar
Robert Jugoviæ, ravnatelj UZUK-a preè. Mato Gašparoviæ
Ðakovo, 23.7.2014. (IKA/TU) - Objavljena su razrješenja i
nove službe u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji. Mons.
Nedjeljko Èutura razriješen je službe ravnatelja UZUK-a i
imenovan ekonomom Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije.
Preè. Mato Gašparoviæ razriješen je službe župnika župe sv.
Æirila i Metoda, slav. ap. u Osijeku te imenovan ravnateljem
UZUK-a i ekonomom Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu.
Mr. Antun Japundžiæ imenovan je vicerektorom
Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu. Vlè. Robert Jugoviæ
razriješen je službe prefekta u Bogoslovnom sjemeništu i
službe vicekancelara Nadbiskupskog ordinarijata te
imenovan kancelarom Nadbiskupskog ordinarijata. Mons.
Stjepan Karaliæ razriješen je službe ekonoma Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije. Dr. Drago Tukara razriješen je službe
kancelara Nadbiskupskog ordinarijata te imenovan
ravnateljem Spomen-muzeja biskupa J. J. Strossmayera u
Ðakovu.
Meðu župnicima i župnim upraviteljima došlo je do
sljedeæih promjena: Vlè. Zoran Aladiæ razriješen je službe
župnika župe Roðenja sv. Ivana Krstitelja u Raèinovcima i
imenovan župnikom župe sv. Mihaela, arkanðela u
Drenovcima i upraviteljem župe Roðenja sv. Ivana Krstitelja
u Raèinovcima. Vlè. Ðula Andraši razriješen je službe
župnika župe sv. Marije Magdalene u Tompojevcima i
službe župnog upravitelja župe sv. Joakima i Ane u
Èakovcima te imenovan župnikom župe sv. Mihaela,
arkanðela u Kneževim Vinogradima. Fra Dragutin Bedenèiæ,
OFM, imenovan je župnikom župe Sv. obitelji u Osijeku.
Vlè. Šimo Domazet razriješen je službe župnika župe
Preobraženja Gospodinova u Piškorevcima te imenovan
župnikom župe sv. Roka u Satnici Ðakovaèkoj. Vlè. Vinko
Dubravac razriješen je službe župnika župe Preobraženja
Gospodinova u Strošincima te imenovan župnikom župe
Pohoðenja BDM u Soljanima i upraviteljem župe
Preobraženja Gospodinova u Strošincima. Vlè. Robert
Farkaš razriješen je službe župnika župe Presvetoga Srca
Isusova u Vinkovcima i imenovan župnikom župe sv.
Leopolda Bogdana Mandiæa u Slavonskom Brodu. Vlè.
Josip Filipoviæ razriješen je službe župnika župe sv.
Dominika Savija u Slavonskom Brodu te imenovan
župnikom župe sv. Martina, biskupa, u Bošnjacima.
Vlè. Matej Glavica razriješen je službe ekonoma u
Bogoslovnom sjemeništu u Ðakovu i službe vicerektora
Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu te imenovan župnikom
župe Presvetoga Srca Isusova u Vinkovcima. Preè. Markan
Kormanjoš razriješen je službe župnika župe sv. Marka,
evanðelista u Slobodnici te imenovan župnikom župe
Uznesenja BDM u Slavonskom Brodu. Vlè. Alojz Kovaèek
imenovan je župnikom župe sv. Æirila i Metoda, slav.
apostola u Osijeku. Vlè. Juraj Kovaèiæ razriješen je službe
župnika župe Uzvišenja sv. Križa u Branjinom Vrhu i
imenovan župnikom župe Roðenja sv. Ivana Krstitelja u
Sarvašu. Vlè. Florijan Kvetek razriješen je službe župnika
župe sv. Josipa Radnika u Osijeku i imenovan župnikom
župe Duha Svetoga u Slavonskom Brodu. Vlè. Ivica Martiæ
razriješen je službe župnika župe Kraljice sv. Krunice u
Kuševcu i imenovan župnikom župe sv. Josipa Radnika u
Osijeku. Vlè. Ivo Martinoviæ imenovan je župnikom župe
Preslavnog Imena Marijina u Vrbanji. Vlè. Vedran
Mešanoviæ razriješen je službe župnog vikara župe sv.
Martina, biskupa, u Bošnjacima te imenovan župnikom župe
Našašæa sv. Križa u Trnavi. Fra Slavko Miliæ, OFM,
razriješen je službe župnika župe Svete obitelji u Osijeku.
6
30. srpnja 2014. broj 30/2014
ika
Vlè. Mirko Mrnareviæ razriješen je službe župnika župe sv.
Antuna Padovanskoga u Levanjskoj Varoši i imenovan
župnikom župe sv. Ane u Slakovcima. Fra Oktavijan Nekiæ,
OFM, razriješen je službe župnika župe sv. Ivana Kapistrana
u Iloku. Vlè. Josip Semialjac razriješen je službe župnika
župe sv. Jakova, apostola u Gunji i imenovan župnikom
župe sv. Dominika Savija u Slavonskom Brodu. Vlè. Bojan
Slavièek razriješen je službe župnika župe Uznesenja BDM
u Duboševici i imenovan župnikom župe Roðenja sv. Ivana
Krstitelja u Dardi.
Vlè. Damir Staniæ razriješen je službe župnog vikara župe
Gospe Brze Pomoæi u Slavonskom Brodu te imenovan
župnikom župe Preobraženja Gospodinova u Piškorevcima.
Vlè. Pero Staniæ razriješen je službe župnika župe sv. Roka u
Satnici Ðakovaèkoj i imenovan župnikom župe sv. Marka,
evanðelista u Slobodnici. Dr. Stanislav Šota razriješen je
službe župnika župe sv. Leopolda Bogdana Mandiæa u
Slavonskom Brodu te imenovan župnikom župe Snježne
Gospe u Selcima Ðakovaèkim i predstojnikom
Nadbiskupske škole za župne suradnike te koordinatorom
pastoralnog djelovanja pri Pastoralnom centru Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije.
Vlè. Miro Tomas razriješen je službe župnika župe sv.
Katarine, djevice i muèenice, u Nijemcima i imenovan
župnikom župe sv. Antuna Padovanskog u Levanjskoj
Varoši i duhovnikom Pokreta božanskog milosrða te
misnikom u Karmelu sv. Josipa u Breznici Ðakovaèkoj. Vlè.
Darko Tvrdojeviæ razriješen je službe župnika župe Našašæa
sv. Križa u Trnavi i imenovan župnikom župe sv. Katarine,
djevice u Nijemcima. Fra Ivan Utješinoviæ, OFM, razriješen
je službe župnog vikara u župi sv. Ivana Kapistrana u Iloku
te je imenovan župnikom te župe. Vlè. Zoran Vukoja
razriješen je službe župnika župe Roðenja sv. Ivana
Krstitelja u Sarvašu te imenovan župnikom župe Uznesenja
BDM u Duboševici. Vlè. Davor Vukoviæ razriješen je službe
župnika župe Snježne Gospe u Selcima Ðakovaèkim. Vlè.
Ivan Živiæ razriješen je službe župnog vikara župe Duha
Svetoga u Slavonskom Brodu te imenovan župnikom župe
sv. Jakova, apostola u Gunji. Vlè. Josip Blumenšajn
razriješen je službe privremenoga upravitelja župe sv.
Josipa, zaruènika BDM u Josipovcu. Vlè. Ladislav Dort
imenovan je upraviteljem župe sv. Marije Magdalene u
Tompojevcima i upraviteljem župe sv. Joakima i Ane u
Èakovcima. Vlè. Ivica Križanoviæ razriješen je službe
župnika župe sv. Ane u Radikovcima te imenovan
upraviteljem župe Roðenja sv. Ivana Krstitelja u Vrpolju.
Vlè. Josip Levakoviæ razriješen je službe župnog vikara župe
Svih svetih u Ðakovu te danom 20. kolovoza imenovan
upraviteljem župe Kraljice sv. Krunice u Kuševcu i
nadbiskupijskim povjerenikom za pastoral sveæenièkih i
redovnièkih zvanja te nadbiskupijskim povjerenikom za
pastoral ministranata.
Vlè. Pavo Martiæ razriješen je službe župnog vikara župe
Bezgrešnog zaèeæa BDM u Valpovu i imenovan
upraviteljem župe Uzvišenja sv. Križa u Branjinom Vrhu.
Vlè. Mihael Maðareviæ razriješen je službe župnog
upravitelja župe sv. Filipa i Jakova, apostola u Bocanjevcima
i imenovan upraviteljem župe sv. Ane u Radikovcima. Preè.
Nikica Mihaljeviæ razriješen je službe privremenog
upravitelja župe Roðenja sv. Ivana Krstitelja u Vrpolju. Preè.
Marko Mikiæ razriješen je službe privremenog upravitelja
župe Pohoðenja BDM u Soljanima. Vlè. Zvonko Mrak
imenovan je upraviteljem župe sv. Filipa i Jakova, apostola u
Bocanjevcima. Vlè. Danijel Tigandžin razriješen je službe
župnika župe sv. Mihaela, arkanðela u Kneževim
Vinogradima i imenovan upraviteljem župe sv. Josipa,
zaruènika BDM u Josipovcu.
ika
Meðu župnim vikarima došlo je do sljedeæih imenovanja i
razrješenja: Fra Igor Andrijeviæ, OFM, razriješen je službe
župnog vikara župe Sv. obitelji u Osijeku. Vlè. Ivan
Benakoviæ, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom župe
Preslavnoga Imena Marijina u Osijeku. Don Ivan Bolkovac,
SDB, imenovan je župnim vikarom župe sv. Martina,
biskupa, u Belom Manastiru. Fra Robert Æibariæ, OFM,
razriješen je službe župnog vikara župe sv. Filipa i Jakova,
apostola u Vukovaru. Fra Davor Filko, OFM, imenovan je
župnim vikarom župe Sv. obitelji u Osijeku. Fra Marijan
Glamoèak, OFM, imenovan je župnim vikarom župe sv.
Filipa i Jakova, apostola u Vukovaru. Don Ante Guberac,
SDB, razriješen je službe župnog vikara župe sv. Martina,
biskupa, i službe voditelja Centra za mlade u Belom
Manastiru. Vlè. Dejan Henèiæ, mladomisnik, imenovan je
župnim vikarom župe sv. Æirila i Metoda, slavenskih
apostola u Osijeku. Vlè. Dario Hrga, mladomisnik,
imenovan je župnim vikarom župe Gospe Brze Pomoæi u
Slavonskom Brodu. O. Alfonz Janeš, OFMConv, razriješen
je službe župnog vikara župe Bezgrešnog Srca Marijina u
Vinkovcima. Don Jozo Kajiæ, SDB, imenovan je župnim
vikarom župe sv. Martina, biskupa, u Belom Manastiru. Fra
Marin Kuzminski, OFM, imenovan je župnim vikarom župe
sv. Josipa Radnika u Vukovaru. Vlè. Mario Lešiæ imenovan
je župnim vikarom župe sv. Josipa Radnika u Osijeku. Vlè.
Drago Markoviæ razriješen je službe župnog vikara župe sv.
Petra i Pavla, apostola u Osijeku te imenovan župnim
vikarom župe Duha Svetoga u Slavonskom Brodu. Fra
Marin Matanèiæ, TOR, imenovan je župnim vikarom župe
sv. Josipa Radnika u Belišæu. Vlè. Josip Matas razriješen je
službe župnog vikara župe sv. Æirila i Metoda, slavenskih
apostola u Osijeku te imenovan župnim vikarom župe sv.
Mihaela, arkanðela u Cerni. Fra Nenad Meter, OFM,
imenovan je župnim vikarom župe sv. Ivana Kapistrana u
Iloku. Vlè. Pavao Mikulèiæ, mladomisnik, imenovan je
župnim vikarom župe sv. Petra i Pavla, apostola u Osijeku.
O. Ivan Penava, OFMConv, razriješen je službe župnog
vikara župe Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima. Fra
Gordan Propadalo, OFM, razriješen je službe župnog vikara
župe sv. Filipa i Jakova, apostola u Vukovaru. Vlè. Davor
Senjan, mladomisnik, imenovan je župnim vikarom župe
Svih svetih u Ðakovu. Fra Darko Sudariæ, OFM, razriješen
je službe župnog vikara župe sv. Josipa Radnika u
Vukovaru. Vlè. Davor Tomiæ razriješen je službe župnog
vikara župe sv. Josipa Radnika u Osijeku te imenovan
župnim vikarom župe Bezgrešnog zaèeæa BDM u Valpovu.
O. Vladimir Vidoviæ, OFMConv, imenovan je župnim
vikarom župe Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima. Fra
Mario Zubak, OFM, imenovan je župnim vikarom župe sv.
Filipa i Jakova, apostola u Vukovaru.
Ostale službe i umirovljenja su sljedeæi: Vlè. Josip Antoloviæ
imenovan je upraviteljem filijalnih mjesta Miholjaèki Poreè i
Golinci župe sv. Ane u Radikovcima. Vlè. Dejan Èaplar,
mladomisnik, upuæen je na poslijediplomski studij iz
katehetike u Pariz. Vlè. Željko Šimiæ razriješen je službe
župnog vikara u župi Preslavnog Imena Marijina u Osijeku i
istim danom upuæen na specijalistièki studij za formaciju
duhovnih zvanja u Rim. Don Josip Kajiæ, SDB, župnik župe
sv. Martina, biskupa, u Belom Manastiru, imenovan je
voditeljem Centra za mlade u Belom Manastiru. Preè. Pavao
Madžareviæ razriješen je službe župnika župe Uznesenja
BDM u Slavonskom Brodu i umirovljen te imenovan
duhovnikom u Domu za starije i nemoæne osobe u Osijeku.
Mons. Stjepan Belobrajdiæ razriješen je službe župnika župe
Duha Svetoga u Slavonskom Brodu te umirovljen. Vlè.
Marko Ðidara razriješen je službe župnika župe sv. Mihaela,
arkanðela, u Drenovcima i umirovljen. Vlè. Andrija Kramar
Domovinske vijesti
razriješen je službe župnika župe Preslavnoga Imena
Marijina u Vrbanji i umirovljen. Vlè. Vladimir Mikrut
razriješen je službe župnika župe sv. Martina, biskupa, u
Bošnjacima i umirovljen. Preè. Petar Petroviæ razriješen je
službe župnika župe sv. Ane u Slakovcima i umirovljen. Vlè.
Stjepan Starešina razriješen je službe duhovnika u Domu
umirovljenika u Osijeku i umirovljen. Vlè. Josip Vrbaniæ
razriješen je službe župnika župe Roðenja sv. Ivana
Krstitelja u Dardi i umirovljen.
Ðurðevac: Oproštaj od vlè. Petra Lovašena
Ðurðevac, 23.7.2014.
(IKA) - Sveæenik Varaždinske
biskupije Petar Lovašen, koji je 20. srpnja preminuo u 78.
godini života i 53. godini sveæeništva, pokopan je u rodnom
Ðurðevcu u srijedu 23. srpnja. Sprovodne obrede na
ðurðevaèkom groblju i misu zadušnicu predvodio je
varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s 15-tak
sveæenika te u nazoènosti pokojnikove braæe Franje i Ðure,
neæaka, rodbine, prijatelja, znanaca i vjernika iz više župa,
meðu kojima su bili i djelatnici u Sveæenièkom domu u
Varaždinu gdje je posljednjih godina živio i preminuo nakon
duge i teške bolesti. Oproštajne rijeèi uputili su domaæi
župnik Marko Rac i Lovašenov nasljednik na službi
voditelja Hrvatske katolièke misije u francuskoj Nici Stjepan
Èukman. Biskup Mrzljak u propovijedi rekao je kako je
pokojni Petar na svom sveæenièkom putu dopuštao Božjoj
rijeèi da ga vodi, pa i onda kada je nosio križ bolesti i križ
raznih trpljenja èinio je to s vjerom, radošæu i pouzdanjem u
rijeè Onoga koji ga je pozvao u sveæenièku službu. S
biskupom su koncelebrirali ravnatelj varaždinskoga
Sveæenièkog doma preè. Mirko Horvatiæ, kancelar
Varaždinske biskupije mons. Antun Perèiæ, domaæi župnik
Rac, župni vikar Ivan Munðar i drugi sveæenici, a liturgijsko
pjevanje predvodio je domaæi župni zbor.
Vlè. Lovašen roðen je 25. svibnja 1937. godine u Ðurðevcu,
za sveæenika je zareðen 1. srpnja 1962. godine po rukama
zagrebaèkog nadbiskupa Franje Šepera, i to u rodnom
Ðurðevcu na velikoj sveèanosti reðenja dvojice domaæih
sinova. Nakon mlade mise bio je gotovo godinu dana
kapelan u Križevcima. Od 1963. pa do 1977. godine bio je
upravitelj župa Gvozdansko i Divuša. Godine 1977.
dodijeljen je za inozemnu pastvu u Nici u Francuskoj gdje je
bio hrvatski dušobrižnik sve do umirovljenja 1996. godine.
U svoju sveæenièku službu uložio je velik trud te se spremno
i strpljivo suoèavao sa svim teškoæama koje su ga pratile.
Ðurðevaèki župnik Rac zahvalio je Bogu za dar njegova
života i neprocjenjiv dar sveæeništva i sveæenièkog služenja.
Vlè. Èukman podsjetio je kako je don Pero bio ponosni sin
Ðurðevca i uvijek svjestan sin hrvatske domovine. Kao
mladi sveæenik, pun elana i znanja, otišao je po dekretu
kardinala Franje Kuhariæa i na preporuku mons. Vladimira
Stankoviæa za misionara Hrvatima u Nicu u Francuskoj. Bila
su to nakon II. svjetskog rata teška vremena za Hrvata i
katolika, a pogotovo za sveæenika, kada je tadašnji partijski
režim ubijao nepoželjne Hrvate i katolike. Posebno teško
bilo je na jugu Francuske gdje je bila razvijena
jugošpijunska mreža. U takvoj sredini Hrvatu iseljeniku bilo
je teško naviještati Radosnu vijest, èuvati svijest o
vrijednosti rodnoga kraja i vrijednosti obitelji. Don Petar
znao je sa svojim povjerenim Hrvatima katolicima moliti,
žrtvovati se i trpjeti do sretnoga dana koji je doèekao, dana
ostvarenja slobodne i neovisne domovine Hrvatske, rekao je
vlè. Èukman te uime svih Hrvata s Azurne obale, kojima je
19 godina vjerno sveæenièki služio, zahvalio na njegovoj
službi kao vjernoga i požrtvovnoga sveæenika.
30. srpnja 2014. broj 30/2014
7
Domovinske vijesti
Pomoæ Zagrebaèke nadbiskupije poplavljenima
Prikupljeno 1,528.365 kuna i 195.600 kg materijalne pomoæi
Zagreb, 23.7.2014. (IKA) - Suosjeæajuæi sa stradalima u
nedavnim poplavama, zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip
Bozaniæ uputio je 20. svibnja poziv za pomoæ svim crkvenim
organizacijama i vjernicima u Zagrebaèkoj nadbiskupiji.
Dobrotom vjernika i ljudi dobre volje, koji su se odazvali
tom pozivu, Caritas Zagrebaèke nadbiskupije, u suradnji sa
župnim Caritasima i brojnim drugim organizacijama,
ustanovama i pojedincima, prikupio je 1,528.365 kuna i
195.600 kg materijalne pomoæi.
Materijalnu pomoæ, u dogovoru s ravnateljima Biskupijskih
caritasa, slali smo u više navrata na poplavljena podruèja.
Dio financijske pomoæi poplavljenima je poslan interventno,
a preostala prikupljena sredstva u iznosu od 1,400.000 kn
Caritas Zagrebaèke nadbiskupije, odlukom Upravnoga vijeæa
i uz suglasnost Nadbiskupskog duhovnog stola, proslijedio je
23. srpnja poplavljenima preko nadbiskupijskih odnosno
biskupijskih Caritasa i to: Caritasu Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije 560.000 kn; Caritasu Požeške biskupije
210.000 kn; Caritasu Vrhbosanske nadbiskupije 350.000 kn;
Caritasu Banjoluèke biskupije 280.000 kn. U Caritasu
Zagrebaèke nadbiskupije nadaju se da æe i ova pomoæ barem
malo olakšati tešku situaciju brojnim obiteljima koje su u
republikama Hrvatskoj te BiH od poplava ostale bez krova
nad glavom i potrebne su pomoæi dobrih ljudi.
Caritas Sisaèke biskupije podijelio više od milijun u
donacijama stradalima od poplava
Jedna od tih donacija su i profesionalne vatrogasne pumpe,
koje su u prostorijama Caritasa u Sisku preuzeli
predstavnici 20 dobrovoljnih vatrogasnih društava
Sisak, 24.7.2014.
(IKA) - Caritas Sisaèke biskupije
podijelio je proteklih mjeseci više od milijun kuna kroz
razne donacije stradalima od poplava na podruèju biskupije.
Jedna od tih donacija su i profesionalne vatrogasne pumpe, a
koje su u èetvrtak 24. srpnja u prostorijama Caritasa u Sisku
preuzeli predstavnici 20 dobrovoljnih vatrogasnih društava.
Osim pumpi èija vrijednost prelazi 200.000 kuna, Caritas je
tom prigodom i 17 stradalih obitelji predao prijeko potrebne
kuæanske aparate, ukupne vrijednosti 155.000 kuna, a 20
obitelji primilo je bonove za kupnju namještaja, vrijednosti
80.000 kuna.
Na poèetku je sve okupljene pozdravio sisaèki biskup Vlado
Košiæ, podsjetivši kako je ovogodišnjim poplavama
pogoðeno desetak župa, te iako je i sama stradala, Sisaèka
biskupija uputila je pomoæ i Slavoniji, BiH i Srbiji. Biskup je
i zahvalio na suradnji svima koji su pomogli kako bi se
stradalima olakšala njihova situacija, posebno istaknuvši
vatrogasce i djelatnike Caritasa na èelu s ravnateljicom
Kristinom Radiæ i predsjednikom mons. Franjom Æukom.
Gða Radiæ je izvijestila o dosada uèinjenim naporima kojima
se sanirala šteta na brojnim obiteljskim domovima. Tako je
Caritas Sisaèke biskupije uz pomoæ Hrvatskog Caritasa,
drugih biskupija i donatora za ukupno 172 obitelji, s
podruèja Grada Siska, Petrinje i Hrvatske Kostajnice, i
Opæine Dvor, Lekenika i Marinske Vesi osigurao i
graðevinski materijal u vrijednosti 425 000 kuna, te
prehrambene i higijenske artikle u vrijednosti više od 155
000 kuna.
Prilikom primopredaje brojni okupljeni zahvalili su biskupu
Košiæu i djelatnicima Caritasa, istaknuvši kako su upravo
Caritas i Biskupija pomogli za vrijeme poplava i nakon njih,
konkretnim mjerama kako bi se život stradalih olakšao i
vratio u normalu.
8
30. srpnja 2014. broj 30/2014
ika
Oproštaj od preè. Mate Repiæa
Lepoglava, 24.7.2014. (IKA) - Preè. Mato Repiæ, sveæenik
Varaždinske biskupije, koji je preminuo u ponedjeljak 21.
srpnja, pokopan je u èetvrtak 24. srpnja u Lepoglavi gdje je
pune 53 godine bio na službi župnika.
Sprovodne obrede na lepoglavskom groblju i misu zadušnicu
u župnoj crkvi Bezgrešnog zaèeæa BDM predvodio je
varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu sa sisaèkim
biskupom Vladom Košiæem, te još 40-tak sveæenika. U
oproštaju su sudjelovali mnogobrojni vjernici, uz
pokojnikovu sestru Anku i neæake s obiteljima, redovnice iz
više zajednica, osobe javnog života te vjernici iz više župa,
osobito iz Lepoglave i Petrijanca. Rijeèi oproštaja od
umirovljenoga župnika i kanonika prepozita Zbornog
kaptola èazmansko-varaždinskog, koji je preminuo u 97.
godini života i 72. godini sveæeništva u Sveæenièkom domu
sv. Josipa u Zagrebu, uputili su domaæi župnik mons.
Andrija Kišièek, vlè. Ivica Cujzek uime duhovnih zvanja
župe Lepoglava te Stjepan Kosi uime rodbine i vjernika
Repiæeve rodne župe Petrijanec.
Župnik Kišièek istaknuo je kako okupljeni na oproštaju žele
zahvaliti dobrom Bogu i dobrom župniku Mati za mnoga
duhovna dobra koja su primili po svjedoèanstvu njegovog
života i rada. Podsjetio je kako je pokojni Mato u vrijeme
progonstva Crkvi vjernih sveæenika hrabro u životnoj
opasnosti svjedoèio svoju vjeru i ništa ga nije moglo
obeshrabriti i pokolebati. Župnik Mato, nenametljivim
držanjem, poniznim i jednostavnim naèinom života, hrabrim
nošenjem s velikim nevoljama i vlastitom bolešæu, zaslužio
je poštovanje i poslije smrti, rekao je mons. Kišièek, dodavši
da je poruka njegova života da postoje vrednote za koje se
isplati, unatoè svim životnim nedaæama, živjeti i umrijeti.
Na životni i sveæenièki put preè. Repiæa okupljene je
podsjetio domaæi sin vlè. Ivica Cujzek. Mato Repiæ roðen je
16. veljaèe 1918. g. u Petrijancu. Zareðen je za sveæenika 6.
lipnja 1943. po rukama zagrebaèkog nadbiskupa Alojzija
Stepinca. Kao kapelan službovao je u župama Vidovec i
Vinica. Lepoglavskim župnikom postao je 30. sijeènja 1946.
godine, a na toj dužnosti ostao je pune 53 godine. Kao
lepoglavski župnik mnogo je patio zajedno sa svojim
vjernicima u vrijeme komunistièkog režima, osobito u
vrijeme progona sveæenika nakon II. svjetskog rata. Svoje
dane u Lepoglavi opisao je u knjizi "Uspomene
lepoglavskog župnika". Zahvaljujuæi svojoj razboritosti i
snazi vjere, kao i molitvama pobožnog lepoglavskog puka,
održao se èak i onda kada su mu izravno prijetili, postavljali
zasjede i kao vrhunac represije – oduzeli crkvu. Unatoè
teroru, pritiscima i zastrašivanju, vjerski se život u
lepoglavskoj župi nije gasio, nego se, naprotiv, razvijao i
napredovao. Uvijek je rado isticao da treba odati priznanje
lepoglavskom puku, vjernicima koje nije mogao slomiti
bezbožni komunizam da bi zatajili svoju djedovsku vjeru. U
vrijeme njegova župnikovanja u lepoglavskom zatvoru
tamnovao je i zagrebaèki nadbiskup Alojzije Stepinac (1946.
- 1951.). Kao župnik najteži napad doživio je od tadašnjih
vlasti, 27. svibnja 1952. godine kada je komisijski zatvorena
lepoglavska župna crkva. U tim olovnim vremenima svojim
hrabrim svjedoèenjem mnoge je mladiæe i djevojke,
okupljajuæi ih oko sebe kao ministrante, èitaèe ili kao
èlanove razlièitih molitvenih udruga, potaknuo na duhovni
poziv: oko 20 djevojaka postalo je redovnicama, a za
njegovo vrijeme u Lepoglavi su bile èetiri mlade mise, a kao
plod takvog svjedoèanstva, još tri poslije. Doživio je radost
da se župna crkva ponovno vratila na uporabu župi 8.
prosinca 1989. godine, nakon punih 37 godina. Obistinile su
se proroèke rijeèi našeg blaženika Stepinca, koji je
lepoglavskom župniku Mati Repiæu 1953. godine u Krašiæu
ika
rekao: "Vi æete župnièe vašu crkvu dobiti nazad!" Njegovom
zaslugom poèinje i opsežna obnova župne crkve nakon
demokratskih promjena. Velika podrška u životnim
križevima župniku Mati bila je njegova obitelj, napose
roðena sestra, èlanica Družbe sv. Vinka Paulskog,
milosrdnica s. Budislava koja je s njime u Lepoglavi bila
pune 46 godine. Bio je u više navrata dekan Bednjanskoga
dekanata, od 1981. kanonik Zbornog kaptola èazmanskovaraždinskog, 26. svibnja 1998. odlukom predsjednika dr.
Franje Tuðmana odlikovan je Redom Danice hrvatske s
likom Katarine Zrinske, a 2010. dobio je priznanje Grada
Lepoglave za životno djelo.
Nakon umirovljenja u ljeto 1999. godine živio je u
Sveæenièkom domu u Zagrebu, gdje je, kako je sam znao
reæi, u tišini i spokoju, u sjeni katedrale, molio za sve
crkvene potrebe. Vlè. Cujzek istaknuo je kako je njegovo
srce, iako izranjavano i pritiješnjeno, uvijek bilo uspravno,
ljubeæi silno i duboko, jer su ga krasile pažljivost, vedrina i
snaga te mu je uputio zahvalnost za život koji je bio
predivna pjesma, koju neki možda nisu mogli razumjeti i
cijeniti, ali mnogi æe je gajiti u zahvalnosti. Pokojnikov
roðak Stjepan Kosi podsjetio je okupljene na njegove dane i
susrete u rodnom Petrijancu kojem se uvijek rado vraæao i u
kojem je u lipnju 2013. godine proslavio 70 godina
misništva, te mu je zahvalio za sve dobro koje je darivao
ljudima oko sebe.
Misu zadušnicu za najstarijeg sveæenika Varaždinske
biskupije predvodio je biskup Mrzljak, koji je napomenuo
kako su se okupili u crkvi koja je desetljeæima bila
zatvorena, dodavši kako ni u tim vremenima nitko nije
mogao zatvoriti živu Crkvu koju je predano okupljao
pokojni župnik. U homiliji se biskup Košiæ, kao sin
petrijaneèke župe, sa zahvalnošæu i poštovanjem prisjetio
preè. Repiæa kojeg je u životu vodila samo ljubav prema
Bogu i Crkvi te je svojim cjelokupnim životom kao Božji
èovjek pružio izvanredno svjedoèanstvo dobrote ljudskog
srca i velièine sveæenièkog poziva. Naglasio je kako mu je
cijeli život bio obilježen lepoglavskim uzništvom blaženog
Alojzija Stepinca jer su obojica iste godine stigla u
Lepoglavu, dok se u danima muèeništva i sužanjstva
nadbiskup Stepinac oslanjao na dvojicu svetih župnika,
najprije lepoglavskog Matu Repiæa, a potom krašiækog
Josipa Vranekoviæa. Zaželio je svima da im životno
svjedoèanstvo preèasnog Mateka bude svjetlo i nadahnuæe
za vlastiti kršæanski život.
Hrvatsko katolièko sveuèilište u ljetnom roku popunilo
upisnu kvotu
Uz 360 dosadašnjih studenata na prvom akademskom danu,
1. listopada 2014., HKS oèekuje novih 135 studenata
Zagreb, 24.7.2014. (IKA) - Na Hrvatskome katolièkom
sveuèilištu završili su upisi redovitih studenata u I. godinu
preddiplomskih sveuèilišnih studija povijesti, psihologije i
sociologije u akademsku godinu 2014./2015.
Tako je Hrvatsko katolièko sveuèilište u ljetnom roku u
potpunosti popunilo upisnu kvotu od po 45 studenta na tri
sveuèilišna studija.
Uz 360 dosadašnjih studenata na prvom akademskom danu,
1. listopada 2014., HKS oèekuje novih 135 studenata.
Nastava poèinje u ponedjeljak 6. listopada.
.
Domovinske vijesti
Predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog
èestitao Ramazanski bajram
Sisak, 25.7.2014. (IKA) - Predsjednik Vijeæa HBK za
ekumenizam i dijalog sisaèki biskup Vlado Košiæ uputio je u
petak 25. srpnja èestitku predsjedniku Mešihata Islamske
zajednice u Hrvatskoj muftiji Azizu Hasanoviæu te
vjernicima islamske vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj u
povodu Ramazanskog bajrama. "Neka Vam Svevišnji
Gospodin Bog, nakon posta i odricanja, nakon molitve i
dublje spoznaje Njegove svete volje, udijeli mir i svako
dobro! On je Otac sviju nas i mi smo zato meðusobno braæa i
sestre, pozvani na zajedništvo i meðusobno poštovanje i
slogu u pitanjima istine, pravednosti i zajednièkog dobra",
zaželio je u èestitki sisaèki biskup.
Biskup Košiæ èestitku je poslao i glavnom imamu u Sisku
Alemu Crnkiæu, te umirovljenom sisaèkom imamu Fuadu
Karagi.
Kardinal Bozaniæ èestitao Ramazanski bajram
vjernicima islamske vjeroispovijesti
Zagreb, 25.7.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal
Josip Bozaniæ uputio je èestitke za Ramazanski bajram
predsjedniku Mešihata Islamske vjerske zajednice muftiji
Azizu Hasanoviæu i vjernicima islamske vjeroispovijesti u
Republici Hrvatskoj.
"U prigodi Ramazanskog bajrama, kojim završava mjesec
posta i molitve, upuæujem najiskrenije èestitke Vama i svim
vjernicima islamske vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj.
Neka molitve, žrtve i odricanja protekloga mjeseca osnaže
Vas i sve Vaše vjernike u promicanju mira, ljubavi prema
bližnjemu i poštovanja dostojanstva svake ljudske osobe.
Od srca želim da ovogodišnja proslava blagdana
Ramazanskog bajrama urodi duhovnim plodovima i
blagoslovom svemoguæeg i milosrdnog Boga", piše kardinal
Bozaniæ.
Osijek: Prikupljeno više od 9 milijuna kuna za stradale u
poplavi
Caritas poziva na daljnju solidarnost sa stradalima
Osijek, 25.7.2014. (IKA/TU) - Osim cjelokupne brige za
privremeno osiguravanje svih obroka i pitke vode za oko
150 stanovnika poplavljenih podruèja smještenih u Hostelu
Borovo, Caritas Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije priskrbio
je tjednu zalihu hrane i ostale potrepštine za oko 160
stanovnika smještenih u privremenim kontejnerskim
naseljima u Gunji i Raèinovcima. Takoðer, za Ljetni radni
kamp mladih u organizaciji SKAC-a i Udruge Magis u
Gunji, koji je poèeo 20. srpnja i traje do 9. kolovoza, Caritas
je omoguæio nabavku potrepština za rad, kao i potrepština za
boravak volontera u kampu.
S obzirom da se zalihe hrane i higijenskih potrepština u
Caritasovim skladištima svakodnevno smanjuju te su gotovo
potpuno potrošene, svi koji su u moguænosti pozivaju se na
doniranje pomoæi preko svojih župnih Caritasa.
Raèun Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije otvoren je i
dalje za novèane donacije, a do 25. srpnja prikupljeno je
9.018.966,19 kn za Slavoniju i 25.700 kn za Bosnu i
Hercegovinu. Novèane donacije mogu se uplatiti na raèun s
naznakom: IBAN: HR6123400091110046082; poziv na
broj: 100 za Slavoniju; poziv na broj: 200 za BiH te poziv na
broj: 300 za Srbiju. Za sve informacije i upite može se
nazvati na broj telefona 031/253-910 i 031/253-929.
30. srpnja 2014. broj 30/2014
9
Domovinske vijesti
Rijeka: Dom "Sv. Ana" poèinje rad s poèiniteljima
nasilja
U Caritasovom Domu Sv. Ana istièu da ukljuèivanje
poèinitelja nasilja djeluje kao pozitivna promjena na razini
pojedinca s nasilnim ponašanjem, na oèuvanje njegove
obitelji, sigurnost žrtve i prekid prijenosa obrasca nasilnog
ponašanja na djecu
Rijeka, 25.7.2014. (IKA) - Uoèi svetkovine sv. Ane, 26.
srpnja, Caritasov dom za žene i djecu - žrtve obiteljskog
nasilja u Rijeci obilježava 21 godinu djelovanja. Tim
povodom predstavljen je novi program u djelatnosti Doma osim sa žrtvama, djelatnici doma poèinju raditi i s
poèiniteljima nasilja.
Uz stacionar i brojne programe za žrtve obiteljskog nasilja,
program susreta oèeva i djece u Savjetovalištu te
kontinuirani rad na prevenciji i senzibiliziranju javnosti za
pitanja obiteljskog nasilja, Dom zapoèinje s provedbom
psihosocijalnog tretmana poèinitelja nasilja u obitelji.
Realizacijom toga programa Dom "Sv. Ana" zaokružit æe rad
u podruèju obiteljskog nasilja.
Rijeè je o programu koji je utemeljen na kognitivnobihevioralnom pristupu s komponentom psihoedukacije.
Namijenjen je prvenstveno muškim poèiniteljima nasilja u
partnerskim odnosima. Njih æe na obvezne tretmane
upuæivati prekršajni sudovi. Naime, na taj naèin poèinitelji
nasilja dobivaju jasnu poruku da je njihov obrazac ponašanja
neprihvatljiv i kažnjiv, a o korisnosti takve mjere dovoljno
govore brojke - uspješno završavanje tretmana smanjuje
vjerojatnost ponavljanja nasilja za 50-85%.
Tretman provode licencirani voditelji: psihologinja Doma
Laura Pavièiæ i vanjski suradnik psihijatar Dragan Lovroviæ.
Program se realizira u maksimalnom trajanju od 6 mjeseci te
obuhvaæa individualne susrete u uvodnoj fazi te 16 grupnih
susreta u novoopremljenim prostorijama Savjetovališta "Sv.
Ana".
Ministarstvo pravosuða financira manji dio troškova (nešto
više od 20% realne cijene), a Rijeèka nadbiskupija kao
osnivaè Doma, obvezala se na financiranje preostalog dijela.
U Caritasovom Domu Sv. Ana istièu da ukljuèivanje
poèinitelja nasilja djeluje kao pozitivna promjena na razini
pojedinca s nasilnim ponašanjem, na oèuvanje njegove
obitelji, sigurnost žrtve i prekid prijenosa obrasca nasilnog
ponašanja na djecu pa je takav program komplementaran
dosadašnjem djelovanju Caritasovoga doma.
Dom je spreman za prvu skupinu poèinitelja nasilja koja se
oèekuje veæ u kolovozu.
Nadbiskup Devèiæ predvodio blagdansku misu u
Krmpotama
Krmpote, 25.7.2014. (IKA) - Blagdan sv. Jakova, zaštitnika
župe Krmpote, poseban je u dugogodišnjoj povijesti te župe
jer je prvi puta sveèanu blagdansku misu predvodio rijeèki
nadbiskup Ivan Devèiæ. Nadbiskup je misu u petak 25.
srpnja služio uz koncelebraciju župnika Matije Žugeja i vlè.
Marija Tomljanoviæa.
U propovijedi mons. Devèiæ protumaèio je znaèenje
apostolske službe u Crkvi te se posebno osvrnuo na život sv.
Jakova koji je prvi od apostola podnio muèenièku smrt.
Istaknuo je kako su Jakov i njegov brat Ivan bili veoma
ambiciozni i željeli su imati prva mjesta uz Isusa, ali nakon
Kristova uskrsnuæa i primitka Duha Svetoga shvatili su, kao
i drugi apostoli, da im je dužnost nasljedovati Isusa u
trpljenju, služenju pa i u smrti kao putu do proslave s
Isusom. Potaknuo je vjernike da se poput njihovih predaka
utjeèu zagovoru sv. Jakova.
10
30. srpnja 2014. broj 30/2014
ika
Župna crkva Sv. Jakova bila je srušena 1947. godine, ali
zahvaljujuæi velikim naporima nadbiskup Josipa Pavlišiæa
obnovljena 1972. Dolazak nadbiskupa Devèiæa na središnje
župno slavlje vjernicima je bilo od osobitog znaèaja te je na
poèetku mise èlan župnog vijeæa, pozdravljajuæi nadbiskupa,
istaknuo njegovo krasnaèko i bunjevaèko podrijetlo rekavši
da je nadbiskup Devèiæ jedini živuæi biskup bunjevaèkog
roda.
Nakon mise u dvorištu ispred crkve predstavljena je knjiga
Ivice (Ivana) Butorca "Pogled na èetiri stoljeæa povijesti
Bunjevaca Krmpoæana". Buduæi da sam autor zbog
zdravstvenih razloga nije mogao nazoèiti predstavljanju
knjige, o djelu je govorila Blaženka Ljubojeviæ, kustosica
Gradskog muzeja u Senju. Nakon predstavljanja sadržajne
knjige napisane s puno ljubavi prema rodnom zavièaju i s
mnogo dokumentarnih fotografija, nastupio je pjevaè Joso
Butorac koji je otpjevao više pjesama zavièajne tematike.
Neke od njih napisao je autor knjige, a glazbu je za iste
skladao Boris Bizetiæ.
Proslava svetkovine sv. Jakova na Udbini
Udbina, 25.7.2014. (IKA) – Svetkovina sv. Jakova, apostola
zaštitnika drevne krbavske katedrale sveèano je proslavljena
25. srpnja u Crkvi hrvatskih muèenika na Udbini.
Koncelebrirano misno slavlje predslavio je gospiæko-senjski
biskup Mile Bogoviæ. Na misi su sudjelovali i svi
sjemeništarci i bogoslovi biskupije na posljednjem danu
svoga ovogodišnjeg ljetovanja u kojem su upoznavali Otoèki
dekanat.
Biskup se u propovijedi podsjetio na poèetke biskupije koja
je osnovana na taj dan prije 14 godina kao i na razlog zašto
je izabran baš taj dan.
"Kada su me iz Rima pitali koji datum ima neko znaèenje za
crkvenu povijest ovog kraja, odgovorio sam da je to blagdan
sv. Jakova jer je njemu bila posveæena krbavska katedrala.
Tako je došlo do toga da je upravo taj dan 2000. godine
odreðen kada æe nova biskupija zaživjeti. Tada sam u
Gospiæu preuzeo u ruke biskupski štap koji su nosili
krbavski biskupi, a donesen je i njihov križ iz 13. stoljeæa.
Na blagdan sv. Jakova pred 14 godina zaživjela je Gospiækosenjska biskupija", istaknuo je na poèetku biskup Bogoviæ.
Jakov je uz brata Ivana prvi prepoznao u Isusu pravog
uèitelja te krenuo za njim, što znaèi da je bio osjetljiv na
dobro koje ga okružuje a da nije obraæao pozornost na
oèekivanja majke za svjetovnom karijerom. Premda je na
poèetku bio nagle æudi, prevalio je veliki put i postao glasni
svjedok vjere èime je pokazao da nije sve u sili i moæi. No,
on nije tek putnik koji stalno mijenja okolinu, nego putnik
koji neprestano mijenja svoju nutrinu, koji neprestano raste u
krepostima. Zaslužio je da bude prvi od apostola Kristov
muèenik. On vidi da ne smije ostati "kod sebe", osloniti se
na sebe – treba se okrenuti prema Nekome. Zato je postao
slika hodoèasnika. On ide kao siromah (sa štapom i torbom),
ali ga ništa ne zaustavlja na putu prema cilju. Odmori se i
nastavi dalje. Ne ljuti se na okolinu i na teškoæe. Glavno
njegovo svetište je u Santiago di Compostelli u španjolskoj
Galiciji, koje je dovršeno 1188., u doba kada je i ovdje
graðena uspostavljena biskupija, s katedralom istog sveca, a
posveæena je u vrijeme kada je nastao križ krbavskih biskupa
(1221.). Crkve u našoj biskupiji: Udbina, Bilaj, D. Pazarište,
Starigrad bile su dio hodoèasnièkog puta prema Italiji gdje
se spaja s putovima prema Santiagu. Drago nam je da je na
jednoj od hodoèasnièkih postaja "u zemlji Hrvata" u naše
vrijeme nastalo novo hodoèasnièko žarište, Crkva hrvatskih
muèenika. Prvi muèenik meðu apostolima itekako je jak
poticaj za štovanje svih hrvatskih muèenika.
ika
Proslava svetkovine naslovnika šibenske katedrale svetog
Jakova
Šibenik, 25.7.2014. (IKA) - Svetkovina naslovnika šibenske
katedrale svetog Jakova proslavljena je misnim slavljem u
katedrali u petak 25. srpnja. Misu u koncelebraciji s više od
dvadeset sveæenika i grkokatolièkim biskupom Košica u
Slovaèkoj Milanom Chauturom predvodio je šibenski biskup
Ante Ivas.
"Možete li piti kalež koji æu ja piti", zapitao je Isus apostole.
Ta èaša krvi Kristove Božji je izvor života i temelj koji je
Isus uspostavio na zemlji, poruèio je u homiliji biskup Ivas.
Ukazao je kako danas živimo u vremenu koje dramatièno
zaboravlja Boga i Božje, u vremenu koje napušta Božje
zakone utisnute u ovu zemlju, u svu prirodu i èovjeka koji je
vrhunac Božjeg stvaranja. Danas kad mnogi pomišljaju da
ljude, narode i svijet mogu formirati po svojim zakonima, po
broju uzdignutih ruku u parlamentima, ne obaziruæi se i
namjerno prkoseæi Božjim zakonima o kojima ovisi
dostojanstvo èovjekova života, obitelji i naroda, kako se
nedavno dogodilo i u našem Hrvatskom saboru. Danas, na
blagdan svetog Jakova, prevažno je moliti Gospodina da
nam vjera bude postojana, da znamo kome vjerujemo kako
bi mogli piti èašu njegove ljubavi. Molimo svetog Jakova da
nama uèvrsti vjeru, da se iako pritisnuti ne damo zgaziti.
Vjerujemo u život koji nam je Isus oèitovao, poruèio je
biskup Ivas.
Danas je svetkovina naše katedrale koja je znak jedinstva i
zajedništva. Papa Franjo istaknuo je kako je zajedništvo
bitna oznaka Krista i njegove Crkve. Katedrala èuva vidljivu
katedru i sjedište biskupa koji kao nasljednik apostola
predsjeda zajedništvu mjesne Crkve, naviješta rijeè,
posveæuje i upravlja biskupijom koja mu je povjerena.
Katedrala je majka svih župnih crkava, a liturgija koju
predvodi biskup u katedrali je središte svih slavlja jedne
biskupije, poruèio je biskup Ivas. Vjernike je pozvao na
zajedništvo koje treba pokazati ove godine na proslavi
nebeskog zaštitnika biskupije svetog Mihovila. Takoðer je
ukazao na važnost biskupijskih hodoèašæa. Katedrala je znak
zajedništva prezbiterija jedne biskupije, svih sveæenika
biskupije oko mjesnog biskupa koji je znak apostolskog
nasljeða. To je posebno vidljivo na Veliki èetvrtak, preko
Mise posvete ulja, zakljuèio je biskup Ivas i na sve zazvao
zagovor svetog Jakova.
Potpisan ugovor o izvoðenju prve i druge faze radova na
izgradnji crkve u Petrinji
Sisak, 25.7.2014. (IKA) – Sisaèki biskup Vlado Košiæ
potpisao je u petak 25. srpnja u sisaèkom Velikom Kaptolu
ugovor uime Sisaèke biskupije s tvrtkom U. O. GME iz
Sunje o izvoðenju prve i druge faze radova na izgradnji
crkve Preobraženja Gospodnjeg u Petrinji. Uime U. O. GME
ugovor je potpisao vlasnik Davor Vrbanek, a potpisivanju su
prisustvovali i biskupijski ekonom mons. Zdravko Novak i
župnik župe Preobraženja Gospodnjeg vlè. Josip Karas.
Na natjeèaj su se odazvale tri tvrtke, a Povjerenstvo za
prosudbu pristiglih ponuda ocijenilo je da je ponuda U. O.
GME najpovoljnija. S radovima se zapoèinje nakon
konaènog ishoðenja potrebnih dozvola, a ova prva i druga
faza radovah obuhvaæaju izgradnju pastoralnog centra i
župne kuæe.
.
Domovinske vijesti
550 godina kapele Sv. Jakova u Dragi
Draga, 25.7.2014. (IKA) - "Ne smijemo zaboraviti povijest
jer ona predstavlja identitet jednog naroda", rekao je vlè.
Michele Cittadino, predvodeæi u petak 25. srpnja misno
slavlje u kapeli Sv. Jakova u Dragi u povodu proslave 550.
obljetnice kapele i proslave blagdana sv. Jakova. Govoreæi o
povijesti kapele istaknuo je kako su svi sveæenici koji su bili
u Dragi ostavili svoj trag i sudjelovali u izgradnji kapele i
Sv. Jakova i crkve Sv. Antuna opata. U propovijedi istaknuo
je nužnost razmatranja Svetog pisma. "Božja rijeè nije
obièna knjiga. Ona je i dalje aktualna, svježa, ima moæ, ali ju
treba znati primiti. Božja rijeè je kao sjeme koje u sebi nosi
vjeèni život, mudrost, strpljenje, jakost i ljubav prema
drugima." Vjernike je potaknuo na svjedoèenje, ali ne na
naèin da nagovaraju druge da povjeruju, nego da govore o
tome što je Gospodin za nas uèinio i kako se oèitovao o
našem životu. Na kraju mise vlè. Cittadino s vjernicima
molio je molitvu sv. Ivana Pavla II. koju je izrekao kada je
bio na grobu sv. Jakova u Santiago de Composteli godine
1989. Liturgijsko pjevanje animirao je župni zbor župe sv.
Antuna opata iz Drage s Ivanom Pribaniæem na orguljama, a
nakon koncerta prigodan koncert na harfi održala je Jasna
Štigliæ.
Kapela Sv. Jakova nalazi se u draškoj dolini na 163
nadmorske visine i podigla ju je obitelj Kalegari 1464.
Nadbiskup Devèiæ susreo se s gimnazijalcima s
poplavljenih podruèja
Rijeka, 25.7.2014. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ
susreo se 25. srpnja u Nadbiskupskom domu u Rijeci s
gimnazijalcima iz Županje, uèenicima s podruèja pogoðenih
poplavama koji borave u Domu "Alojzije Stepinac" u
Driveniku, ljetovanju koje su im organizirali Katolièki skauti
Rijeèke nadbiskupije. Nadbiskupa su pozdravili prof.
Ljiljana Bilbija i uèenik III. razreda Gimnazije Županja Ivan
Zovak, izrazivši zahvalnost Rijeèkoj nadbiskupiji koja im je
omoguæila boravak na Kvarneru. "U poplavama smo izgubili
sve i da nije bilo Vas, ne bismo mogli ljetovati", poruèio je
Zovak. Rijeèki nadbiskup upoznao je gimnazijalce s
povijesnim okolnostima nastanka kaštela u Driveniku i
okolnim mjestima te ulozi Frankopana koji su zaslužni i za
dolazak franjevaca na Trsat. Dodao je i kako se Rijeèka
nadbiskupija nalazi na podruèju od izuzetne važnosti za
pismenost hrvatskog naroda. "Glagoljica i mise na
staroslavenskom svjedoèe o našem slavenskom podrijetlu,
našim korijenima i nigdje neæete pronaæi toliko kamenih
spomenika na glagoljici kao ovdje." Osvræuæi se na nedavne
poplave zbog kojih su mnogi izgubili domove, a veliki broj
gimnazijalaca sudjelovao je u obrani svojih kuæa od nabujale
bujice, poruèio je da se tu pokazalo kakvi smo ljudi.
"Gradeæi za vremenito, ne smijemo zaboraviti vjeèno jer s
ovoga svijeta æemo ponijeti samo ljubav i dobra djela. Lijepo
je bilo vidjeti kako se cijela Hrvatska solidarizirala, osobito
siromasi i mladi koji su pomagali u prikupljanju i slanju
pomoæi." Trudite se biti nesebièni u svijetu u kojemu je
sebiènost na svakom koraku, poruèio je nadbiskup dodajuæi
kako su u nedavnim poplavama položili pravu životnu
maturu. "Nemojte zaboraviti ni duhovne bujice zbog kojih
dolazi do sukoba. Pazite i na te mostove da ih mržnje i
nesloge ne sruše. Neka vas ove fizièke katastrofe podsjete da
postoje i duhovne katastrofe." Gimnazijalaci, njih 39, došli
su u pratnji dviju voditeljica, ravnateljice Prve sušaèke
hrvatske gimnazije Ðudite Franko i voditelja Katolièkih
skauta Rijeèke nadbiskupije Marina Miletiæa.
30. srpnja 2014. broj 30/2014
11
Domovinske vijesti
Proslava blagdana sv. Jakova u Mošæenici
Mošæenica, 25.7.2014.
(IKA) - Mjesto Mošæenica, u
petrinjskoj župi Preobraženja Gospodnjeg, sveèano je u
petak 25. srpnja proslavilo blagdan svog zaštitnika sv.
Jakova apostola. Stanovnici toga prigradskog naselja štuju
toga sveca veæ 130 godina, koliko postoji kapela njemu
posveæena i u kojoj je tom prigodom sveèano misno slavlje
predvodio sisaèki biskup Vlado Košiæ u zajedništvu s
dekanom preè. Josipom Samaržijom, domaæim župnikom
Josipom Karasom i više sveæenika Petrinjskoga dekanata. Uz
brojne vjernike i štovatelje na slavlju su sudjelovali
predstavnici
vatrogasaca,
udruga
dragovoljaca
iz
Domovinskoga rata, èlanovi kulturno umjetnièkih društava
te predstavnici gradskih vlasti. U pozdravu biskup je objavio
kako je baš na blagdan sv. Jakova potpisan ugovor za prve
dvije faze gradnje buduæe župne crkve te župe, te pozvao
okupljene na molitvu kako bi Gospodin blagoslovio sve
zajednièke napore k ostvarenju toga cilja.
U homiliji govoreæi o sv. Jakovu, biskup Košiæ istaknuo je
kako je on prvi apostol koji je od dvanaestorice dao život za
Krista. Kako je sv. Jakov bio muèenik, biskup je podsjetio i
da je u Sisaèkoj biskupiji još uvijek aktualna Godina
hrvatskih muèenika, tijekom koje se diljem biskupije
postavljaju spomen obilježja za ubijene sveæenike.
"Sedamnaest smo ploèa do sada postavili u župama gdje su u
II. svjetskom ratu i poraæu ubijeni sveæenici, a trebamo ih još
staviti pet. Dakle, dvadeset i dvojica sveæenika su ubijena, iz
treæine od naše šezdeset i tri župe. U Domovinskom ratu
stradao je samo jedan sveæenik vlè. Antun Grahovar. Toliki
su bili muèeni i morali su trpjeti za ime Isusovo. I ovaj
blagdan sv. Jakova priziva nam u misli i tu temu da
razmišljamo o tome kako to da se za Isusa toliko treba
žrtvovati, i da oni koji njemu pripadaju moraju podnositi
tolika trpljenja, patnje, muèeništvo. Rekao bih, same
Gospodinove rijeèi: Nije uèenik veæi od uèitelja. Mene su
progonili i vas æe progoniti, ali mene su slušali i vas æe
slušati".
U nastavku biskup se sjetio prognanièkih godina i
Domovinskog rata u kojem su bile srušene i ostale do danas
ne podignute mnoge crkve poput one u Gori, Maloj Solni i
Hrvatskoj Kostajnici, te istaknuo kako vjernici prije svega
podižu živu Crkvu. "Izgraðujemo vjernièko zajedništvo koje
ne može ništa srušiti ako smo vjerni Isusu Kristu i to takvom
ljubavlju koja je spremna i na trpljenje. Mi se toga ne
možemo i neæemo odreæi jer vjerujemo onome za kojim smo
pošli", poruèio je biskup te dodao kako je znakovito da je
upravo sv. Jakov bio prisutan na Preobraženju Gospodnjem,
a da se gradi crkva posveæena Preobraženju Gospodnjem
kako bi se sjeæali i stavili u vjeènu memoriju ove zajednice
vjernika da je Petrinja doživjela svoju slobodu 6. kolovoza
1995. godine. Na kraju biskupu je na svemu što èini za
Petrinju i ovu župu zahvalio gradonaèelnik Petrinje i
župljanin Darinko Dumboviæ. Misno slavlje animirao je
Mješoviti župni zbor predvoðen orguljašem Ilijom Uvaliæem.
Svetkovina sv. Joakima i Ane u Plaškom
Plaški, 26.7.2014. (IKA) - U župi Plaški u Ogulinskom
dekanatu sveèano je 26. srpnja proslavljena svetkovina
nebeskih zaštitnika župe sv. Joakima i Ane. Koncelebrirano
misno slavlje, na kojem su sudjelovali brojni hodoèasnici
ogulinskog kraja, predslavio je vlè. Žarko Vladislav Ošap,
duhovnik bogoslova na Katolièkom bogoslovnom fakultetu
u Sarajevu. Prije mise održana je procesija u kojoj se nosila
slika sv. Ane koju su nosile žene u narodnim nošnjama iz
krajeva iz kojih su se doselili u Plaški: Kraljeve Sutjeske,
Kaknja, Breze i Kotor Varoši.
12
30. srpnja 2014. broj 30/2014
ika
Proslavljena 100. obljetnica izgradnje nove župne crkve
na Brgatu
Osvrnuvši se na stanje suvremene obitelji, biskup Uziniæ
govorio je o medijski gotovo potpuno prešuæenoj vijesti o
Rezoluciji o zaštiti obitelji, koju je nedavno donijelo Vijeæe
za ljudska prava pri UN-u
Gornji Brgat, 26.7.2014. (IKA) - Župa sv. Ane na Brgatu
proslavila je u subotu 26. srpnja svoju nebesku zaštitnicu i
100. obljetnica izgradnje nove župne crkve. Sveèano
euharistijsko slavlje predvodio je dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ u koncelebraciji s dvadesetak sveæenika.
Govoreæi o sv. Ani, majci Djevice Marije, i povijesti
spasenja, aktualizirao je taj govor osvrnuvši se na stanje
suvremene obitelji, te donio i medijski gotovo potpuno
prešuæenu vijest o Rezoluciji o zaštiti obitelji, koju je
donijelo Vijeæe za ljudska prava pri UN-u 25. lipnja ove
godine, a u kojoj se izmeðu ostaloga kaže da "obitelj ima
prvotnu odgovornost u odgoju i zaštiti djece te bi djeca, zbog
potpunoga i skladnoga razvoja njihove osobnosti, trebala
odrastati u obiteljskom okruženju i u ozraèju sreæe, ljubavi i
razumijevanja" i da je obitelj "temeljna skupina društva i
naravno okruženje za rast i dobrobit svih svojih èlanova, a
osobito djece" koja bi trebala uživati "potrebnu zaštitu i
pomoæ (društva i države) kako bi u potpunosti mogla
preuzeti svoje odgovornosti unutar zajednice." Nakon toga je
iznio brojke o roðenim i umrlim, te vjenèanim i rastavljenim
u Hrvatskoj, koji ne pokazuju nimalo pozitivan trend, nakon
èega se upitao: "Ovo je ozraèje u kojemu slavimo blagdan
sv. Ane, majke blažene Djevice Marije i vaše nebeske
zaštitnice, i stotu obljetnicu izgradnje vaše župne crkve Sv.
Ane koju ste, pod vodstvom svojih župnika, osobito u
posljednjim godinama don Roberta, obnovili i lijepo ukrasili
i iznutra i izvana. Drago mi je što se zajedno s obnovom
crkve graðevine obnavljala i obnavlja živa Crkva ove župne
zajednice, ali se sve jedno pitam, jer Brgat i naša biskupija
nisu iznimka od hrvatskog trenda, dapaèe, za koga ste sve
ovo branili i za koga obnavljali i hoæe li i za dvjestotu
obljetnicu ove crkve ovdje na Brgatu vladati isto radosno
ozraèje. I tko æe tad živjeti u našem Gradu, Župi, Rijeci,
Konavlima, Primorju, Pelješcu, Korèuli i drugim našim
otocima? Odgovor na ovo pitanje ne treba tražiti od proroka
i vizionara. Mi smo, mi i naš stil života, odgovor na to
pitanje."
Na kraju svima je posebno zahvalio župnik don Robert
Èibariæ, a pozdravljajuæi sve sveæenike posebno je istaknuo
prisutne bivše župnike koji su takoðer ugradili dio sebe u
ovih 100 godina. Župnik je proèitao i èestitku koja je stigla
od predsjednika Hrvatske biskupske konferencije i bivšega
dubrovaèkog biskupa Želimira Puljiæa.
Nakon mise biskup je blagoslovio dva znaèajna umjetnièka
djela: oltarni mozak s likom sv. Ane koji je izradio
akademski slikar Luka Petraè, kao i trg ispred crkve kojim
dominira Gospin kip, a koji je djelo akademskog kipara
Lovre Jakšiæa.
Nova župna crkva Sv. Ane na Brgatu poèela se graditi 1912.
g., a dovršena je i posveæena 1914. Prije gradnje te župne
crkve, matièna je crkva bila "stara Sv. Ana", nekoæ crkva Sv.
Petke, uz koju se formiralo župno groblje. Stara crkva
postala je premalena i trošna, stoga se gradila nova crkva,
koja je devastirana u srpsko-crnogorskoj agresiji 1991/92.
godine. Župnom crkvom je ponovno pet godina bila stara
crkva Sv. Ane, dok je 1997. nova ponovno obnovljena.
.
ika
Postira: Spomen na muèenièku smrt sveæenika Jurja
Gospodnetiæa
Postira, 27.7.2014. (IKA) – U sjeæanje na muèenièku smrt
sveæenika Jurja Gospodnetiæa iz Postira na Braèu, sveæenika
Banjoluèke biskupije, kojega su 27. srpnja 1941. godine
èetnici muèili i ubili, uprilièen je u nedjelju 27. srpnja
spomen–program na toga sveæenika pred njegovom rodnom
kuæom na predjelu Vrilo. Župnik tamošnje župe sv. Ivana
Krstitelja mons. Tonèi Jelinèiæ podsjetio je okupljene na
život i djelo muèenika Gospodnetiæa koji je roðen 9. sijeènja
1910. godine, a sveæenièki red primio je 26. lipnja 1938.
godine. Istaknuo je da je kao župnik Bosanskoga Grahova
bio omiljen u tome kraju, te je prijateljevao i s tamošnjim
pravoslavnim sveæenikom. Osvrnuvši se na njegovu
muèenièku smrt, mons. Jelinèiæ ustvrdio je da je prema
vjerodostojnome svjedoèenju zarobljen, okrutno muèen i
ubijen "in odium fidei" ("iz mržnje na vjeru"), i to u trideset i
prvoj godini života, te je tako stekao naziv kršæanskoga
muèenika. Župljanin Tonèi Matuliæ, zatim je, u èast
sveæeniku – muèeniku recitirao prigodnu pjesmu, dok je Ivo
Jelinèiæ Muèito kroz poetski kolaž iznio nekoliko ulomaka
znaèajnijih hrvatskih pjesnika. Nakon molitve za postirskoga
muèenika, ali i sve stradale tih dana, otpjevana je hrvatska
himna. Program je uzvelièao župni zbor Karmel. Meðu
sudionicima koji su se okupili pred muèenikovom rodnom
kuæom bili su i naèelnik opæine Ivan Mihaèiæ i njegov
zamjenik Tonèi Vlahoviæ.
Blagoslov gradilišta i poèetka radova na crkvi
Preobraženja Gospodnjeg u Petrinji
Sisak, 27.7.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
predvodio je u nedjelju 27. srpnja sveèano misno slavlje na
mjestu buduæega pastoralnog centra i crkve župe
Preobraženja Gospodnjeg u petrinjskom naselju Slatina i
tom prilikom blagoslovio gradilište i poèetak radova. U
koncelebraciji bili su dekan Petrinjskoga dekanata preè.
Josip Samaržija, sveæenici susjednih župa i domaæi župnik
Josip Karas koji je na poèetku istaknuo važnost gradnje ove
crkve koja æe okupljati vjernike petrinjskog naselja Slatine,
Mošæenice, Èeškog Sela i Nove Drenèine. Uime župljana
rijeèi dobrodošlice biskupu je uputila Željka Žugaj, nakon
èega je ðakon Vjekoslav Uvaliæ proèitao Povelju o poèetku
gradnje, a koja je zatim postavljena u bijeli mramorni kamen
koji je za svog boravka u Zagrebu, 5. lipnja 2011. godine,
blagoslovio papa Benedikt XVI. i koji æe biti ugraðen u
temelj nove crkve.
U homiliji biskup je istaknuo primjer starozavjetnog kralja
Salomona, koji je u Jeruzalemu sagradio hram, i koji je na
poèetku svog kraljevanja od Boga tražio mudro i pronicavo
srce, što se Bogu svidjelo te ga je uèinio najmudrijim od svih
ljudi. "I mi smo ovdje na mjestu gdje æe biti Božji hram
pozvani da najprije molimo za mudro srce. Da molimo od
Gospodina za mudrost svog života. Da mudro živimo i da ne
sabiremo u životu samo za ovo prolazno nego da znamo
svoje srce darovati onome što je neprolazno. Da znamo Boga
pronaæi u svemu, njemu služiti i njemu se klanjati. Zato æe i
biti sagraðena ova crkva, da se ovdje kao vjernici
okupljamo, da se ovdje Bogu obraæamo, da Boga
pronaðemo, da s Bogom živimo i u radosti života idemo
putem vjeènosti", rekao je biskup.
U nastavu biskup se prisjetio 6. kolovoza 1995. godine kad
je osloboðena Petrinja, podsjetivši kako je na tome mjestu,
kao i na mjestu crkve Sv. Lovre tada bila šikara i kako je
tužno i tragièno bilo vidjeti takvu Petrinju. "Danas,
devetnaest godina poslije toga, naš Grad je obnovljen i još
Domovinske vijesti
uvijek se stvara i mijenja. Mi vjerujemo da æe i ova crkva
pomoæi da to novo lice bude i ljepše nego je bilo prije ono
staro i da na toj patnji i tragediji koja je zadesila naš narod u
progonstvu, tolikim ubijanjima, žrtvama koje su prinijeli i
naši branitelji, ali i toliki civili za buduænost naše Domovine,
da to bude jedan novi poèetak. Prije smo imali samo crkvu
Sv. Lovre, sad æemo imati i crkve Preobraženja Gospodnjeg
i Sv. Ivana Pavla II. Bogu hvala! Molimo se da ih izgradimo.
To æe tražiti puno žrtve i od svih vas, ali najprije molitve",
poruèio je biskup Košiæ te pozvao vjernike mlade župe da se
ujedine i prepoznaju na ovom mjestu svoj hram u kojem æe
se stvarati nova zajednica.
Na kraju slavlja prigodni dar biskupu uruèio je župljanin
Ivica Žugaj. Na misi je pjevao novoosnovani župni zbor
predvoðen orguljašem Ilijom Uvaliæem.
Misa u spomen na žrtve Borièevca i Brotnja
U nedalekom Srbu i dalje se slavi "prva puška" koja vas je
protjerala, mnoge od vaših pobila, popalila kuæe i nije vam
dopustila doæi na zgarišta. Nije to samo razlièit pogled na
ono što se dogodilo u Borièevcu, veæ je to razlièit pogled na
prošlost i buduænost naše domovine, istaknuo biskup Bogoviæ
Borièevac, 27.7.2014. (IKA) - Nevine žrtve Iveziæ iz
Brotnja koje su nedavno ekshumirane kao i mnoge žrtve
Borièevca trebaju dati ton neskladnom orkestru države i
nacije, poruka je gospiæko-senjskog biskupa Mile Bogoviæa
koju je izrekao na misi u spomen na žrtve stradanja
stanovnika Borièevca, mjesta uz granicu s BiH u blizini
Donjeg Lapca održanoj u nedjelju 27. srpnja. I ove su se
godine na misi okupili brojni žitelji Borièevca, uglavnom
potomci onih koji su protjerani iz toga mjesta prije 73
godine. Poèast žrtvama Borièevca došli su odati i èlanovi
udruga branitelja iz Vukovara, Malog Lošinja i Ogulina a uz
biskupa Bogoviæa koncelebrirao je župnik i upravitelj župe
Stipe Zeba.
Na ovom mjestu stradanja i patnje koje simbolizira sve
patnje našeg naroda teško je propovijedati. Pogotovo što se
sada u nedalekom Srbu i dalje slavi "prva puška" koja vas je
protjerala, mnoge od vaših pobila, popalila kuæe i nije vam
dopustila doæi na zgarišta. Nije to samo razlièit pogled na
ono što se dogodilo u Borièevcu, veæ je to razlièit pogled na
prošlost i buduænost naše domovine, istaknuo je na poèetku
biskup Bogoviæ te primijetio da je i danas sud o dogaðajima
u II. svjetskom ratu neujednaèen. Neki bi željeli da se on
"uskladi" s tonovima prve puške, a to su oni koji nisu
dopuštali da se èuju glasovi žrtava Borièevca, glas 82godišnjeg guslara Luke Iveziæa rekao je biskup te dodao:
dosta nam je kulta ièije puške, pogotovo one iz Srba jer smo
njezin pucanj èuli i u vrijeme Domovinskog rata. Akteri iz
1991. zvali su se drukèije, no dogaðale su se iste stvari kao
prije 20 godina, prepoznate po istim plodovima.
Gospiæko-senjski biskup nadalje je istaknuo da se s mjesta
stradanja i patnje s pravom diže glas da se konaèno poènu
okupljati žrtve a ne muèitelji, da se vrednuje i njihov glas, da
ih se prepozna i poštuje. Osvræuæi se na nedavnu
ekshumaciju žrtava Iveziæa iz Brotnja pronaðenih u jami
Dabin vrh rekao je da se možemo pitati zašto je zlo toliko
otporno i tako žilavo i zašto se Bog s njima ne obraèuna. To
je kao žito i kukolj koji se ostavlja do kraja žetve te se tek
onda spali, primijetio je biskup. Kalendar Crkve hrvatskih
muèenika za narednu godinu, izvijestio je u homiliji biskup
Bogoviæ, bit æe u znaku svjedoèanstava nevino osuðenih od
komunistièkog režima kroz objavu njihovih pisama u kojima
se vidi da oni nisu mrzili i proklinjali.
30. srpnja 2014. broj 30/2014
13
Domovinske vijesti
Koncertom ansambla "Responsorium" završeno 25.
brodsko glazbeno ljeto
Oproštaj s gvardijanom Sebastijanom Goleniæem, koji je
posljednje èetiri godine sudjelovao u organizaciji kulturnih
dogaðanja u franjevaèkom samostanu
Slavonski Brod, 27.7.2014.
(IKA) - Ansambl
"Responsorium" iz Zagreba održao je u nedjelju 27. srpnja
nakon veèernje mise u franjevaèkoj crkvi Presvetog Trojstva
u Slavonskom Brodu bogat glazbeni program pod nazivom
"Laudi e lamenti", u kojem su izveli klasièni repertoar prožet
barokom i Venecijom. Uz sopranistice Jelenu Èilaš i
Martinu Klariæ svoje umijeæe pokazali su ostalih šestero
profesionalnih glazbenika na instrumentima; blok flauta Ana
Beniæ, bas bariton Darko Solter, viola gamba Augustin
Mršiæ, chitorrane Istvan Konya, barokna violina Silvio
Richter te toga puta na èembalu brodski sin Mario Penzar.
Na programu su bile skladbe 17. stoljeæa najpoznatijih
venecijanskih skladatelja, poput Monteverdija, Merula i
Frescobaldija.
Goste iz Zagreba pozdravio je prof. Hrvoje Špicer, ravnatelj
Kazališno-koncertne dvorane "Ivana Brliæ-Mažuraniæ", koja
je i ove godine uz slavonskobrodski franjevaèki samostan
bila glavni organizator toga velikog glazbenog dogaðaja.
Tim je koncertom završeno 25. brodsko glazbeno ljeto, a bio
je to ujedno i oproštaj s gvardijanom samostana fra
Sebastijanom Goleniæem, koji krajem kolovoza odlazi iz
Slavonskog Broda na novu službu u Krapinu. On je
posljednje èetiri godine aktivno sudjelovao u organizaciji
kulturnih dogaðanja u franjevaèkom samostanu te uz
inicijativu za obnovu samostanskih orgulja dao izniman
doprinos u kulturnom životu Slavonskog Broda. Na kraju
koncerta gvardijan Goleniæ zahvalio je glazbenicima iz
Zagreba na predivnom glazbenom dogaðaju, kao i
posjetiteljima koncerta i svim župljanima.
Biskup Škvorèeviæ èestitao Ramazanski bajram
Pridružujem se Vama i svima onima koji ovih dana mole i
djeluju za mir, napose u Svetoj zemlji, da svi sinovi
Abrahamova
roda
pronaðu
moguænost
suživota,
meðusobnog poštivanja u pravednosti
Požega, 27.7.2014.
(IKA) - U povodu Ramazanskog
bajrama požeški biskup Antun Škvorèeviæ uputio je
predsjedniku Mešihata Islamske vjerske zajednice u
Hrvatskoj muftiji Azizu Hasanoviæu sljedeæu èestitku:
"Od srca èestitam Ramazanski bajram Vama i svim
èlanovima Islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj. Mjesec
posta i molitve koji završava Ramazanskim bajramom
obnovio je mnoge ljude i proèistio ih u njihovu odnosu
prema Bogu i bližnjima. Radujem se duhovnom rastu i dobru
koje se i na taj naèin ostvaruje u Hrvatskoj. Pridružujem se
Vama i svima onima koji ovih dana mole i djeluju za mir,
napose u Svetoj zemlji, da svi sinovi Abrahamova roda
pronaðu moguænost suživota, meðusobnog poštovanja u
pravednosti. Neka Bog prosvijetli srca i savjesti voða država
i naroda da odustanu od nasilja i ubijanja, uspostave dijalog
te promièu dostojanstvo i prava svakog èovjeka".
ika
Nuncij Eteroviæ u Puèišæima predvodio molitvu za mir u
Ukrajini
Molimo za mudrost politièara svih zemalja, a posebno
europskih. Molimo da se sve napetosti i nasilja završe, te se
uz pomoæ meðunarodne zajednice uspostavi mir u Ukrajini.
Molimo Gospodina da udijeli svim kršæanima da nauèe
opraštati i moliti za oproštenje. Neka njegovo kraljevstvo
mira zavlada i u Ukrajini, rekao je papinski nuncij u Berlinu
Puèišæa, 27.7.2014. (IKA) – Na inicijativu sudionika
Meðunarodne ljetne glazbene škole, posebno profesora i
studenata iz Ukrajine i Rusije koji sudjeluju u njezinu radu u
Puèišæima na Braèu, apostolski nuncij u Berlinu nadbiskup
Nikola Eteroviæ slavio je u nedjelju 27. srpnja misu i
predvodio molitvu za mir u Ukrajini. Na misi su sudjelovali
Ukrajinci i Rusi, inicijatori molitvenoga skupa, koji su
osmislili i zazive izreèene u molitvi vjernika. Nadbiskup
Eteroviæ podržao je inicijativu za molitvenim susretom jer je
od 1999. do 2004. godine bio apostolski nuncij u Ukrajini.
"Svaki kršæanin pozvan je otkriti Božje kraljevstvo kao
temeljnu vrijednost i sve èiniti da bude dio toga kraljevstva.
Pozvani smo tražiti istinu, pravdu i mir kao oznake Božjega
kraljevstva. Bog nas sve preobražava jer smo djeca istoga
Oca", rekao je na poèetku homilije nuncij Eteroviæ,
primijetivši kako kao kršæani još uvijek nismo u potpunome
zajedništvu.
U nastavku posebno se osvrnuo na mir u svijetu, ustvrdivši
kako je mir na poseban naèin potreban Ukrajini: "Okupili
smo se kako bismo molili s našom braæom u Ukrajini za mir.
Želimo moliti za nama bratski ukrajinski narod, jer smo i mi
prošli iskustvo Domovinskoga rata. Kao apostolski nuncij u
Ukrajini kroz pet godina dobro sam upoznao teritorije koji
su u kriznome okruženju. Ujedinimo se u molitvu jer u
Ukrajini žive i naša braæa kršæani, posebno pravoslavci."
Podsjetio je, pritom, da postoji nekoliko važnih dokumenata
koji su bitni za rješavanje stanja u Ukrajini, od Helsinškoga
završnoga dokumenta do Budimpeštanskoga memoranduma
iz 1994. godine. "Molimo za mudrost politièara svih
zemalja, a posebno europskih. Molimo da se sve napetosti i
nasilja završe, te se uz pomoæ meðunarodne zajednice
uspostavi mir u Ukrajini", rekao je papinski nuncij,
ustvrdivši kako se ove godine obilježavaju 100. godišnjica
poèetka Prvoga svjetskoga rata i 25. obljetnica pada
Berlinskoga zida èime je Europa postala jedinstvena.
"Molimo Gospodina da udijeli svim kršæanima da nauèe
opraštati i moliti za oproštenje. Neka njegovo kraljevstvo
mira zavlada i u Ukrajini", rekao je na kraju homilije
nadbiskup Eteroviæ.
U molitvi vjernika koja je izgovorena na hrvatskome,
ukrajinskome i ruskome jeziku, iznesene su prošnje za
Hrvatsku, zatim hrvatske branitelje i sve stradalnike
Domovinskoga rata, kako bi iskustvo toga rata pomoglo u
razumijevanju patnji ukrajinskoga naroda. Upuæeni su i
zazivi za hrvatske državne voðe kako bi radili na dobrobit
graðana domovine. U molitvi je iskazana želja da Europa
bude prostor raznolikosti njezinih stanovnika, uz meðusobno
uvažavanje svih naroda, kao i nada da æe Ukrajina
zajednièkim naporom svih graðana nadiæi sukobe uz pomoæ
meðunarodne zajednice. Na kraju je upuæena i molitva za
žrtve malezijskoga civilnog zrakoplova.
.
.
14
30. srpnja 2014. broj 30/2014
ika
Spomen na žrtve komunistièkoga režima na Konjskoj
glavi na Braèu
Na Braèu ima oko 250 jama u koje su bacane mnoge žrtve, a
tadašnje komunistièke vlasti u jame su na žrtve bacale otpad
kako bi zatrli tragove svojih zloèina
Postira, 28.7.2014. (IKA) – Kod jame na predjelu Konjska
glava iznad Postira na Braèu u ponedjeljak 28. srpnja
uprilièen je spomen na žrtve komunistièkoga režima koje su
stradale u tijeku prošloga stoljeæa. Misu za sve stradale
prošloga stoljeæa, posebno u braèkim jamama, služio je
župnik župe sv. Ivana Krstitelja u Postirima mons. Tonèi
Jelinèiæ u koncelebraciji sa župnikom Brusja i Veloga
Grablja na Hvaru Jurom Martiniæem i umirovljenim
sveæenikom Rijeèke nadbiskupije Ivom Glaviniæem.
U toj jami stradao je Ivan Jelinèiæ 2. veljaèe 1943. godine.
Bio je ribar i radnik koji je otišao u partizane, te je od njih
pobjegao i nije se htio više vratiti. Odveli su ga, zatim, na
Konjsku glavu, smaknuli ga udarcima u glavu i bacili u
jamu. Imao je 20 godina kada su ga partizani ubili. U
pokušajima speleologa da doðu do ostataka tijela iz braèkih
jama, susretali su se s neugodnim plinovima koji su ih
onemoguæavali da doðu do žrtava. Tim više, u jami na
Konjskoj glavi pristup je bio otežan jer je u nju bacan riblji
otpad iz tamošnje tvornice kako bi se zatrli tragovi zloèina.
"Konjska glava nosi svoju tajnu jedne od braèkih jama.
Ukazuje i na druge jame u koje su bacane žrtve. Okupili smo
se kako bismo žrtvama iskazali poèast i spomen te ih
ukljuèili u žrtvu Krista Gospodina. Molimo kako bi njihova
žrtva bila blagoslovljena za život vjeèni, a nama na
blagoslov i rast u ljudskosti i ostvarivanju nebeskoga
kraljevstva", rekao je u uvodu u misno slavlje mons.
Jelinèiæ, pozvavši vjernike da u misnu žrtvu ukljuèe sve
stradale prošloga stoljeæa. "Ovo mjesto stradanja upuæuje
nas na tolika mjesta stradanja. Dovodi nas i do krvavoga 20.
stoljeæa koje je za nama, ali koje nas i dalje optereæuje. Sve
su revolucije opasne, donose zlo i ljudske žrtve, osim
revolucije ljubavi. Ovaj spomen–èin nije samo sjeæanje na
stradaloga Ivana Jelinèiæa, nego i na sve koji su ljudskom
zloæom prognani s ovoga svijeta", rekao je u propovijedi
župnik Jelinèiæ. Podsjetio je na papu Ivana Pavla II. i njegov
poziv na tzv. èišæenje memorije, te poruèio: "Èišæenje
memorije znaèi njegovati suosjeæanje prema žrtvama, znaèi
suosjeæati s onima koji su ostali rastuženi, stvarati ozraèje da
se to nikada ne bi ponovilo. Èišæenje memorije znaèi tražiti
istinu, istinu prihvatiti i po njoj živjeti. Ono nas oslobaða od
napasti da krenemo na stranputicu osvete, te nas potièe da
znamo oprostiti i tražiti oproštenje".
Prema kazivanju speleologa, na Braèu ima oko 250 jama u
koje su bacane mnoge žrtve, a tadašnje komunistièke vlasti u
jame su na žrtve kasnije bacale otpad kako bi zatrli tragove
svojih zloèina. Uz jamu na predjelu Konjska glava najèešæe
se spominju Bežmekova jama I., Bežmekova jama II.,
Latešo brdo, Ješkalovica i Bršæalovica.
Domovinske vijesti
Predsjednik HBK èestitao muslimanima Ramazanski
bajram
Zagreb, 28.7.2014. (IKA) - Predsjednik HBK zadarski
nadbiskup Želimir Puljiæ uputio je predsjedniku Mešihata
Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj muftiji Azizu
Hasanoviæu èestitku povodom Ramazanskog bajrama.
"Ovim pismom htio bih Vama, poštovani gospodine
Hasanoviæu, kao i svim vjernicima islamske vjeroispovijesti
u Republici Hrvatskoj, izraziti iskrene èestitke povodom
Ramazanskog bajrama kojim završava mjesec posta i
molitve. Molitva, post, žrtva i odricanje sastavni su dio
uèenja kršæanske i islamske vjeroispovijesti. Neka molitva i
odricanje, koje su vjernici muslimani prošli mjesec prinosili
Gospodinu, urodi obilnim plodovima u promicanju opæe
ljudskih vrjednota mira, ljubavi i poštovanja svakog èovjeka
u našoj zemlji i u svijetu. A proslava blagdana Ramazanskog
bajrama neka donese obilje duhovnih plodova i blagoslov
svemoguæeg i milosrdnog Boga radi koga se i prinose
molitve i žrtve", istaknuo je predsjednik HBK.
Splitsko ljeto i HRT za Slavoniju
Zbor HRT-a nastupio u crkvi Gospe od zdravlja
Split, 28.7.2014. (IKA) – U sklopu 60. splitskog ljeta
ansambli Hrvatske radio-televizije održali u ponedjeljak 28.
srpnja dva humanitarna koncerta nazvana Splitsko ljeto i
HRT za Slavoniju. Na koncertu u crkvi Gospe od zdravlja na
Dobrome u Splitu Zbor Hrvatske radio-televizije pod
ravnanjem maestra Tonèija Biliæa izveo je "Bašæansku
ploèu" Stjepana Šuleka i izbor iz remek-djela Sergeja
Rahmanjinova "Cjelonoæno bdjenje".
30. srpnja 2014. broj 30/2014
15
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
22. obljetnica pokolja katolika Briševa
Briševo, 25.7.2014.
(IKA/TABB) - U selu Briševo,
nekadašnjoj filijali župe Stara Rijeka kod Ljubije u BiH,
banjoluèki biskup Franjo Komarica predslavio je 25. srpnja
koncelebrirano misno slavlje u ponovno izgraðenoj u ratu
spaljenoj spomen-crkvi posveæenoj svetim apostolima Petru
i Pavlu. Misa je slavljena u povodu 22. obljetnice pokolja 67
domaæih katolika-Hrvata-civila, od djece do staraca. Zajedno
s biskupom koncelebrirala su šestorica sveæenika – veæina iz
okolnih župa. Osim trojice bogoslova na misi je sudjelovalo
oko 400 vjernika, veæinom pristiglih iz Hrvatske, te
Slovenije, Austrije i Njemaèke, gdje žive nakon progonstva
iz vremena domovinskog rata. Bili su nazoèni takoðer i
veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Ivan
Del Vecchio, te Ivan Seguliæ iz generalnog konzulata RH u
Banjoj Luci.
U homiliji biskup je izmeðu ostalog rekao: "Ovo molitveno
sjeæanje na velik broj nevinih žrtava - iz posljednjega rata –
civila, ovdašnjih katolika, jedna je od osobito važnih i svetih
zadaæa, èlanova Crkve Kristove u našoj biskupiji, osobito u
ovom dijelu biskupije. Iako nam ovo sjeæanje vrlo nelagodno
i teško pritišæe srce i dušu, mi kao vjerodostojni Kristovi
sljedbenici nemamo pravo odustati od molitve za naše
pokojne, a pogotovo nemamo pravo predati se oèaju, mržnji
ili osveti, nego se odluènije zalagati da konaèno istina i
pravda i u ovom sluèaju doðu do rijeèi. Kao vjerodostojni
kršæani mi smo od svojih duhovnih voða pouèavani da
mržnja prema drugim ljudima nije niti može biti Bogu
ugodan dar s oltara Kristova Evanðelja i njegove pomirbene
žrtve", dodao je biskup. Istaknuo je da "treba ustrajati u hodu
u koloni pravednika, mirotvoraca, molitelja Isusove
najvažnije molitve, koja nas obvezuje da opraštamo i
otpuštamo našim dužnicima". Podsjetio je na rijeèi svetog
pape Ivana Pavla II. izgovorene u Banjoj Luci: "Buduænost
ovih krajeva ovisi o vama. Ne tražite drugdje udobniji život,
ne bježite od svoje odgovornosti èekajuæi da vam netko
drugi riješi teškoæu, nego zlo odluèno prijeèite snagom
dobra". Pred kraj mise misnici i vjernici, predvoðeni
biskupom, ispred spomen križa i spomen ploèa pod korom
crkve - na kojima su ispisana imena i prezimena ubijenih
Briševljana - izmolili su prigodne molitve za sve stradale
žrtve iz 1992. godine. Ni ovaj put nije bilo ni jednog
politièkog predstavnika hrvatskog naroda iz BiH, premda se
radi o najveæem pokolju nad Hrvatima u cijeloj BiH.
Blagoslovljena filijalna crkva u Damjanovcu
Damjanovac, 26.7.2014. (IKA/TABB) - Banjoluèki biskup
Franjo Komarica blagoslovio je 26. srpnja, na blagdan sv.
Joakima i sv. Ane, crkvu Sv. Ane u Damjanovcu, filijali
župe Ivanjska, te predvodio sveèano misno slavlje na kojem
se okupilo više stotina, veæinom prognanih vjernika roðenih
u župi Ivanjska.
U propovijedi biskup je izmeðu ostaloga govorio o "uzornim
roditeljima – po primjeru sv. Joakima i sv. Ane – koji
suraðuju s Božjim promislom i s Njegovim naputcima u
stvaranju novih stanovnika Neba tj. raðanju i odgovornom
odgajanju svoje djece". Biskup je potaknuo prisutne i na
"ljubav i odgovornost prema svome rodnom kraju i o
ponosnom, a ne prkosnom isticanju i dièenju svojim
korijenima pred svakim èovjekom, kao i o poštovanju i
uvažavanju drugoga i drukèijega". Najavio je da bi uskoro
trebao zapoèeti proces proglašenja blaženim njihova
16
30. srpnja 2014. broj 30/2014
domaæeg sina, svjedoka vjere vlè. Antuna Dujloviæa,
župnika u ugašenoj župi Gumjera u Prnjavorskom dekanatu,
ubijenom 11. srpnja 1943., te ih potaknuo da svojom
molitvom, ali i iskrenom suradnjom pomognu u prikupljanju
svih podataka koji su potrebni da se to i ostvari.
Pred kraj mise biskup je predstavio redovnicu sestru
Magdalenu – Poljakinju rodom iz župe Gumjera, koja je
došla u Ivanjsku u pratnji dviju vjernica Poljakinja - da
posvjedoèi kako Poljaci rodom iz BiH, a trenutaèno
nastanjeni u Poljskoj èaste vlè. Antu Dujloviæa. Na kraju
mise župnik je zahvalio svim dobroèiniteljima koji su
vlastitim sredstvima pomogli izgradnju crkve.
Proslava Malih Tekija u Petrovaradinu
Petrovaradin, 26.7.2014. (IKA/TU) - U najpoznatijem
srijemskom svetištu Gospe Snježne u Tekijama kod
Petrovaradina 25. i 26. srpnja proslavljene su tzv. "Male
Tekije" na blagdan sv. Jakova, apostola, i spomendana svetih
Joakima i Ane, èiji se spomendan u tome Svetištu slavi
punih 260 godina. Liturgijska slavlja služena su uoèi same
svetkovine, u petak 25. srpnja na maðarskom i na hrvatskom
jeziku. Uz sudjelovanje brojnih hodoèasnika iz župa
Petrovaradinskoga dekanata i drugih župa Srijemske
biskupije i iz Novoga Sada, proslava je poèela u petak 25.
srpnja veèernjom misom koju je predvodio mladomisnik
Pavao Mikulèiæ iz Slavonskog Broda u zajedništvu sa
sveæenicima Petrovaradinskoga dekanata i sveæenicima iz
Novog Sada i Futoga.
Mladomisnik je u homiliji meðu ostalim istaknuo: "Imamo li
pravo, mi mlaði naraštaji odbaciti mudrost i inteligenciju
starijih? Novi naraštaj ne može rasti bez mudrosti i
povezanosti s prijašnjim. Mudrost novoga naraštaja pokazuje
se u odnosu s korijenima, s prihvaæenjem svega onoga
dobroga što su nam stariji naraštaji namijenili. Jer onaj tko
ne cijeni korijene, nema iz èega ni rasti. No, takoðer svjesni
smo i èinjenice da ni naši preci nisu bez grijeha. Svjesni smo
èinjenice da i naši stariji ukuæani znaju biti ti koji zbog
izmorenosti životom, znaju ponekad stvarati nemir,
ucjenjivati ili pak prijetiti. Poziv je ovo i vama starijima da
poput današnjih svetaca sv. Jokima i sv. Ane, svoju starost
podnosite strpljivo, ne tražeæi u svojoj bolesti i iznemoglosti
razloge i opravdanja za otežavanja života najbližih".
Na kraju propovjednik je zakljuèio i poruèio: "Ako
Gospodin prepozna našu ustrajnu vjeru, koja ne pada na
kušnjama nego na njima raste i jaèa se, onda æe nas
Gospodin nagraditi s onim što nam je najpotrebnije, i što ga
iskreno i ustrajno molimo. Molimo danas sv. Joakima i sv.
Anu, uzore supružnièkog i obiteljskoga života, za sve naše
obitelji. Molimo za otvorenost novim životima u obitelji,
kako bi nam iz godine u godinu bilo sve više kolijevki, a sve
manje grobova. Molimo za duhovni i moralni oporavak, za
obraæenje u našem hrvatskom narodu".
Veèernje slavlje završilo je tradicionalnom procesijom sa
svijeæama s križem i slikom Majke Božje Tekijske.
Na samu svetkovinu, u subotu 26. srpnja, slavljene su dvije
mise: u 9 sati na maðarskom jeziku i u 11 sati na hrvatskom
jeziku koju je predvodio mladomisnik Pavao Mikulèiæ iz
Slavonskog Broda. Sveèanost je uvelièao crkveni zbor župe
Presvetog Trojstva u Srijemskim Karlovcima.
Proslava "Malih Tekija" zakljuèena je veèernjim misnim
slavljem, koje je takoðer predvodio mladomisnik Mikulèiæ.
ika
Kardinal Puljiæ predvodio slavlje u Donjim Rujanima
Lištani, 27.7.2014. (IKA/KTA) - U Memorijalnom centru u
Donjim Rujanima, u župi Lištani kod Livna, u subotu 26.
srpnja obilježavanje 19. obljetnice Dana pobjede i sjeæanja i
4. obljetnice otvaranja sakralno-memorijalnog centra sv.
Juraj poèeo je sveèanim mimohodom ratnih vojnih postrojbi
HVO-a i HV-e. Veèernje misno slavlje predvodio je
vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ u
koncelebraciji
s
banjoluèkim
biskupom
Franjom
Komaricom, župnikom Adolfom Višatickim, predstavnikom
Poèasnoga bleiburškog voda don Antom Kutlešom i
desetoricom drugih sveæenika. Služili su dvojica ðakona, te
bogoslovi i sjemeništarci Banjoluèke biskupije, a pjevao
zbor mladih "Proroci" iz Subotice.
U tijeku mise na kojoj su se okupili brojni vjernici
livanjskog kraja i okolice, mnoge udruge branitelja i
hrvatskih politièkih predstavnika iz svih dijelova republika
Hrvatske i BiH, kardinal Puljiæ blagoslovio je kip svete Ane,
zaštitnice župe Lištani, te ispred njega položio buket cvijeæa.
U propovijedi je istaknuo da su se okupili èuvati sjeæanje
koje æe prenositi na mlade generacije, jer to je mjesto borbe
za slobodu, poruèivši da spomen na ljude koji su se borili,
branili i ginuli nema cijene i tu žrtvu treba èuvati i cijeniti.
U nedjelju 27. srpnja kardinal Puljiæ predvodio je misno
slavlje ispred župne crkve Sv. Ane u Lištanima, na kojem se
unatoè kiši okupio veliki broj vjernika, sveæenika i redovnica
iz Lištana i susjednih župa, a liturgijsko pjevanje animirao je
subotièki zbor mladih "Proroci". Kardinal Puljiæ
propovijedao je o obiteljskim i braènim vrednotama, želeæi
ih ponovno posvijestiti vjernicima.
Drvar: Dan molitvenog sjeæanja na muèenike i žrtve
Banjoluèke biskupije
Drvar, 27.7.2014. (IKA/TABB) - Dan molitvenog sjeæanja
na muèenike i žrtve Banjoluèke biskupije obilježen je u
nedjelju 27. srpnja u župi sv. Josipa u Drvaru. Župa Drvar
obilježila je 73. obljetnicu stradanja drvarskog župnika
Waldemara Maximiliana Nestora i župljana župe Drvar, ali i
dvojice susjednih župnika, grahovskog Juraja Gospodnetiæa
te krnjeuškog Krešimira Barišiæa, kao i svih drugih
muèenika i žrtava ubijenih bilo 1941., prije ili nakon toga.
Molitveni program u Drvaru poèeo je križnim putom koji je
predvodio vlè. Žarko Vladislav Ošap, doskorašnji duhovnik
na Vrhbosanskoj bogosloviji u Sarajevu, zajedno s više
bogoslova. zatim je prireðena prigodna audio-vizualna
prezentacija
o
ubijenom
drvarskom
župniku
i
hodoèasnicima. Misno slavlje, koje je prenosio Hrvatski
radio i još neke radio postaje iz BiH, predvodio je banjoluèki
biskup Franjo Komarica u koncelebraciji s domaæim
župnikom Ivom Martinoviæem te još petoricom sveæenika
koji su taj dan došli u Drvar, a neki su sa sobom doveli i
hodoèasnike.
U homiliji biskup je istaknuo: "Mi - preostali Kristovi
uèenici dramatièno opustošene Banjoluèke biskupije - nismo
odustajali od obdržavanja Kristova Evanðelja, a ni od
odazivanja Papinu pozivu da 'brižljivo branimo i èuvamo
spomen na svjedoèanstvo muèenika'. Uveli smo upravo na
današnji dan poseban spomendan — 'Dan drvarskih
muèenika'. Zašto drvarskih? Zato što su drvarski župnik
Waldemar Maksimilijan Nestor i oveæa grupa njegovih
župljana – kao hodoèasnici svetoj Ani u Kijevo kod Knina,
vraæajuæi se vlakom u svoju župu – potpuno nevini – bez
ikakvog suda i presude bili prve žrtve krvavog i bezobzirnog
uništavanja katolika s podruèja mnogih župa naše biskupije.
Taj Dan drvarskih muèenika prvi put smo sveèano obilježili
27. srpnja 2001., uz nazoènost mnogo sveæenika, redovnika i
Crkva u Hrvata
Božjeg naroda sveèanom koncelebriranom misom,
pokornièkim bogoslužjem, pobožnošæu križnog puta i
otkrivanjem spomen-ploèe trojici ubijenih župnika: vlè.
Waldemaru Maxu Nestoru iz Drvara, don Jurju
Gospodnetiæu iz Bosanskoga Grahova i vlè. Krešimiru
Barišiæu iz Krnjeuše. A onda smo nastavili svake godine
istoga dana. Tog istog dana 2001. godine u Drvaru se
obilježavala i 60. obljetnica Dana ustanka u BiH, kao što se,
kako znademo, obilježavala svake godine tijekom
komunistièkog režima. Ako su pomirenje i mir potrebni,
onda je nužno utvrðivanje prave istine o patnjama i
stradavanjima nevinih ljudi, o zloèinima i zloèincima. Istina
uporno traži da joj se omoguæi izlazak na svjetlo dana.
Nakon 73 godine konaèno su pronaðeni posmrtni ostaci
ubijenoga drvarskog župnika Nestora i njegovih župljana,
identificirani su i dobivena je službena dozvola da ih se
vjerskim obredom dostojno pokopa. Sadašnji trenutak naše
crkvene i društvene povijesti traži od nas da konaèno
odluèno pristupimo ustanovljavanju cijele istine, zauzimanju
za pravdu i neupitnom, prijeko potrebnom traženju
oproštenja i izgradnji pomirenja i pravednog mira za buduæe
generacije."
Osim hodoèasnika koji su došli iz Bosanskoga Grahova,
Livna, Jajca, Sivriæa, Knina, Splita, Ogulina, Zagreba i
drugih mjesta, na misi su se okupili predsjednik FBiH Živko
Budimir, predsjednik Vlade Hercegbosanske županije
Branko Ivkoviæ te predsjednici i predstavnici hrvatskih
stranaka i hrvatskih Udruga iz BiH i RH. Nakon mise
položeni su pred križem vijenci poginulim hrvatskim
braniteljima i izmoljena molitva opijela.
Za vrijeme ruèka koji je zajedno sa svojim župljanima
uprilièio župnik, nazoène je pozdravio biskup Komarica te
zamolio predstavnike županijske i federalne vlasti da
napokon riješe pitanje dozvole za gradnju župne crkve u
Drvaru, te da omoguæe dostojanstveni pogreb kostiju
ubijenoga drvarskog župnika i hodoèasnika.
Spomen-dan je završio malonogometnim turnirom u èast
sjeæanja na muèenike i žrtve Banjoluèke biskupije.
30. srpnja 2014. broj 30/2014
17
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Netanyahu odbacio apel Ujedinjenih naroda
Vatikan, 21.7.2014. (IKA) - Više od petsto mrtvih od
poèetka oružanoga sukoba u Gazi te desetine tisuæa
izbjeglica, a Netanyahu je odbio Apel Ujedinjenih naroda,
oèitujuæi izraelsku volju da "do kraja odradi zapoèetu
misiju". To je užas, izjavio je glavni tajnik Ujedinjenih
naroda Ban Ki-moon, a prenosi Radio Vatikan, govoreæi o
borbama u kojima je 20. srpnja poginulo više od stotinu
Palestinaca, ocjenjujuæi to "najkrvavijim danom u Gazi od
poèetka sukoba" izmeðu Izraela i pripadnika Hamasa. Izjave
glavnoga tajnika odjeknule su u New Yorku, u Vijeæu
sigurnosti UN-a, koje je zatražilo bezuvjetni prekid vatre.
Organizacija ujedinjenih naroda izrazila je "duboku
zabrinutost pred rastuæim brojem žrtava sukoba, ponavljajuæi
apel za "neposredno okonèanje neprijateljstva". U izjavi,
koju je, nakon dvosatnoga vijeæanja iza zatvorenih vrata,
proèitao predsjednik Vijeæa ruandski veleposlanik EugeneRichard Gasana, petnaest zemalja èlanica zahtijevaju "da
ponovno stupi na snagu sporazum o prekidu vatre, potpisan
u studenome 2012. godine izmeðu Izraela i Hamasa. Vijeæe
sigurnosti, osim toga, poziva na poštovanje meðunarodnoga
humanitarnoga prava, zaštitu civila, i poboljšanje
humanitarnoga stanja u Pojasu Gaze.
Prema podacima BBC-ja, od poèetka sukoba poginula su
502 Palestinca, najveæim dijelom civili, a ranjeno je, prema
palestinskim vlastima, 3135 osoba. U oružanom je sukobu
dosad poginulo osamnaest izraelskih vojnika i dva civila.
Okonèat æemo misiju, izjavio je Netanyahu. Na jug i u
središnji Izrael vratit æemo mir. Ovu vojnu kampanju nismo
željeli, nametnuta nam je, dodao je predsjednik izraelske
vlade. Oštar se sukob vodi i u obavijesnim sredstvima.
Hamas je 20. srpnja objavio zarobljavanje jednoga
izraelskog vojnika, izraelska je pak vojska opovrgla tu vijest.
Humanitarno stanje dramatièno. Organizacija Ujedinjenih
naroda za izbjeglice govori o 62 tisuæe izbjeglica, koji su se
sklonili u 49 škola. Kako bi se što uspješnije nosio s
izvanrednim stanjem, Egipat je otvorio granièni prolaz Rafah
da se ranjenima omoguæi dostava pomoæi.
Njemaèki biskupi osuðuju antisemitske slogane
Bonn, 23.7.2014.
(IKA) - Aachenski biskup Henry
Mussinghoff oštro je osudio antisemitske slogane na
prosvjedima protiv politike izraelske Vlade. "Dio je
osnovnog konsenzusa naše zemlje, kao i Europe, da
antisemitizam mora zauvijek ostati izvan zakona", rekao je
predsjednik potkomisije Njemaèke BK za odnose sa
Židovima, koji se trenutaèno nalazi u Svetoj zemlji. U
razgovoru za njemaèku katolièku novinsku agenciju KNA
biskup Mussinghoff istaknuo je: "Taj osnovni konsenzus
obvezujuæi je za sve: kako za ove generacije stanovništva,
tako i za one koji su se doselili u proteklim desetljeæima."
Biskup je posebno potresen zbog izvješæa da su pro-izraelski
prosvjednici bili napadnuti i ozlijeðeni. "Policija i pravosuðe
pozvani su sa svom odluènošæu boriti se protiv takvih
zloèina iz mržnje." Svatko ima pravo javno izražavati svoje
politièke stavove te pri tome i kritizirati izraelski politiku.
"No, nitko nema pravo ustati protiv Židova, ili protiv bilo
koje druge skupine ljudi, i izlijevati vlastitu nehumanu
ljutnju kako bi zaštitio mase", rekao je Mussinghoff. Biskup
je takoðer poruèio da su mržnja prema Židovima i svaki
oblik antisemitizma nespojivi s kršæanskom vjerom.
18
30. srpnja 2014. broj 30/2014
Sirija razorena, narod na izmaku snaga
Projektilom pogoðen franjevaèki samostan u Yacoubiehu O. Dhiya Azziz ostao je neozlijeðen, jer se nije nalazio u
svojoj sobi, koja je potpuno razorena
Jeruzalem, 23.7.2014. (IKA) - U Siriji je 20. srpnja naveèer
projektilom pogoðen franjevaèki samostan u Yacoubiehu,
selu koje se nalazi nedaleko od granice s Turskom, na
sjeverozapadnom dijelu zemlje. Premda je zgrada teško
ošteæena, nasreæu nije bilo ljudskih žrtava, kazao je kustod
Svete zemlje o. Pierbattista Pizzaballa, dodavši da je o.
Dhiya Azziz, ostao neozlijeðen, jer se nije nalazio u svojoj
sobi, koja je potpuno razorena. Molimo se za o. Dhiyju, za
narod u Yacoubihu i Knaiehu, za oca Hannu, za mir u Siriji
kao i cijeli Bliski istok koji je u plamenu, kazao je kustod,
prenosi Radio Vatikan.
Vijest je 23. srpnja objavila Kustodija Svete zemlje na
mrežnoj stranici terrasancta.net, uz koju je priloženo više
fotografija s ostacima samostana i nekim svjedoèanstvima o
skromnim èinima solidarnosti i prijateljstva vjernika raznih
vjeroispovijesti, koji se ponavljaju bez obzira na veliku
pomutnju koju je sukob prouzroèio u posljednje tri godine na
tom prostoru.
U Yacoubiehu se nalazi jedan od èetiri prihvatna centra koje
je otvorila Kustodija Svete zemlje; i koji prima oko 200
osoba dnevno i brine se za još oko 4000 njih. O. Azziz jedan
je od franjevaca koji su ostali u Siriji kako bi pomogli
narodu – i to ne samo kršæanima – da izdrže i da ne
napuštaju vlastite kuæe.
U Siriji, kao i u Gazi, stanje je i dalje iznimno teško. Prema
posljednjem izvješæu Sirijske mreže za ljudska prava, od
ožujka 2011. godine zabilježeno je više od milijun i stotinu
tisuæa ranjenih osoba, od kojih su 45% njih, djeca. Oko
120.000 su osobe prisiljene živjeti kao trajno nesposobne i
mnogima su od njih zbog komplikacija, amputirani udovi.
Mrtvih je, prema istom izvješæu, 133.586, od kojih su 15.149
djeca.
Sirija je potpuno razorena zemlja, jer tamo više nema nièega,
a narod se nalazi na izmaku svojih snaga, svjedoèi fra Simon
Herro iz Kustodije, odgovoran za podruèje zvano Sv. Pavao.
Škole su gotovo izvan funkcije, a razlièite zone, meðu
kojima i Aleppo, veæ su tjednima bez vode.
Nasreæu, naš samostan ima èetiri bunara, pa smo u stanju
ljudima dostaviti vodu. Želimo ostati ovdje, bez obzira što
premještanje u ovoj situaciji nosi veliki rizik. Prošloga je
tjedna jedan od subraæe èudom ostao živ, jer projektil koji je
pao u njegovu neposrednu blizinu nije eksplodirao. Trebamo
ostati, jer smo tu bili i prije sukoba, te smo u moguænosti
narodu izravno pomoæi, sredstvima koja nam pristižu.
Djelujemo u prihvatnim centrima i u samostanima, koje smo
izgradili zahvaljujuæi donacijama, koje nam šalje Zapad,
preko Udruge za Svetu zemlju. Bez ove pomoæi, ljudi ne bi
mogli preživjeti.
Svaki se dan u dnevnim novinama èitaju vijesti o muževima,
ženama i djeci iz Sirije, ali i o onima u Iraku, kao i u
Palestini, koji se žele dokopati Europe, makar uz nehumane
uvjete putovanja i riskirajuæi vlastiti život. Napuštaju zemlju
koja je nekad pružala sigurnost, èast i poštovanje. Ostaju oni
koji nemaju sredstava za put. Uspjeti dostaviti tim ljudima
pomoæ, znaèi pomoæi im da ustraju.
.
ika
Mons. Tomasi o sukobu u Gazi
Ženeva, 23.7.2014. (IKA) – Buka oružja guši glas razuma,
izjavio je stalni promatraè Svete Stolice pri Uredu
Ujedinjenih naroda u Ženevi mons. Silvano Maria Tomasi
23. srpnja na posebnom zasjedanju Vijeæa UN-a za ljudska
prava posveæenom eskalaciji izraelsko-palestinskog sukoba.
Nasilje, rekao je stalni promatraè Svete Stolice, neæe nikamo
dovesti, ni sada ni u buduænosti. Èinjenje nepravdi i kršenja
ljudskih prava, posebno prava na život i život u miru i
sigurnosti, siju novo sjeme mržnje i srdžbe. Kultura nasilja,
èiji su plodovi smrt i razaranje, sve se više ukorjenjuje.
Dugoroèno gledano, u sadašnjoj tragediji neæe biti
pobjednika, veæ samo više trpljenja. Veæina žrtava - rekao je
mons. Tomasi – su civili, koji na temelju meðunarodnoga
humanitarnog prava moraju biti zaštiæeni. Ujedinjeni narodi
procjenjuju da oko sedamdeset posto ubijenih Palestinaca
èine nedužni civili. To je nedopustivo jednako kao i
neselektivno gaðanje raketama civilnih ciljeva u Izraelu.
Savjest je paralizirana ozraèjem dugotrajnog nasilja, kojim
se nastoji nametnuti rješenje kroz uništavanje druge.
Demoniziranje drugih, meðutim, ne uklanja njihova prava.
Namjesto toga, put prema buduænosti sastoji se u
prepoznavanju našeg zajednièkog èovještva, rekao je
Tomasi.
Mons. Tomasi citirao je dio iz govora pape Franje održanog
u Betlehemu tijekom njegova hodoèašæa u Svetoj zemlji.
Kucnuo je èas, rekao je tom prilikom Papa, da se okonèa to
stanje, koje postaje sve neprihvatljivije, i to za dobro sviju.
Neka se dakle udvostruèe napori i inicijative upravljene
stvaranju uvjeta za uspostavu èvršæeg mira, utemeljenog na
pravednosti, priznavanju prava sviju i uzajamnoj sigurnosti.
Došao je èas za sve da smognu hrabrosti za velikodušnost i
kreativnost u služenju dobru, hrabrost za mir, koji se zasniva
na tome da svi priznaju pravo dvjema državama da postoje i
uživaju mir i sigurnost unutar meðunarodno priznatih
granica. Legitimna težnja za sigurnošæu, s jedne strane,
rekao je mons. Tomasi, i uvjete života dostojne èovjeka, s
druge, s pristupom redovitim sredstvima za život, kao što su
lijekovi, voda i radna mjesta, odražava jedno temeljno
ljudsko pravo, bez kojeg je mir vrlo teško održati.
Pogoršanje stanja u Gazi stalni je poziv na potrebu da doðe
do trenutaènog prekida vatre i da se zapoène pregovore za
trajni mir. Mir æe, rekao je Tomasi ponovno citirajuæi papu
Franju, donijeti sa sobom bezbrojne blagodati za narode toga
podruèja i èitavog svijeta. Zadaæa je meðunarodne zajednice
ozbiljno se posvetiti traženju mira i pomoæi stranama u tom
strašnom sukobu postiæi stanovito razumijevanje, kako bi se
stalo na kraju nasilju i gledalo u buduænost s uzajamnim
povjerenjem. Predstavnik Svete Stolice zatim je istaknuo "da
se nasilje nikada ne isplati. Nasilje æe samo donijeti više
patnje, razaranja i smrt, i sprijeèiti da mir postane stvarnost.
Strategija nasilja može biti zarazna i izmaæi kontroli. Da
bismo se borili protiv nasilja i njegovih negativnih
posljedica, istaknuo je, moramo izbjeæi navikavati se na
ubojstvo. U trenutku kada su okrutnosti uobièajene a kršenja
ljudskih prava sveprisutni, ne smijemo biti ravnodušni, veæ
pozitivno reagirati kako bismo ublažili sukob koji se tièe
svih nas, rekao je mons. Tomasi u svom današnjem
obraæanju na zasjedanju Vijeæa UN-a za ljudska prava
posveæenom eskalaciji izraelsko-palestinskog sukoba. Mediji
trebaju izvještavati pravedno i nepristrano o tragediji svih
onih koji trpe zbog sukoba, kako bi se olakšao razvoj
nepristranog dijaloga koji prepoznaje prava svih. "Zaèarani
krug osvete i odmazde mora prestati. S nasiljem, muškarci i
žene æe i dalje æe živjeti kao neprijatelji i protivnici, ali s
mirom mogu živjeti kao braæa i sestre", zakljuèio je mons.
Tomasi.
Inozemne vijesti
Papa primio kršæanku iz Sudana osuðenu na smrt
Vatikan, 24.7.2014. (IKA) - Papa Franjo susreo se 24.
srpnja u Domu Sveta Marta u Vatikanu s Meriam Yahia
Ibrahim Ishag, kršæanskom iz Sudana koja je bila osuðena na
smrt i nekoliko mjeseci provela u zatvoru. Pratio ju je muž
Daniel Wani s dvoje djece, Martinom i Mayom, koja je prije
dva mjeseca roðena u zatvoru. Sa sudanskom obitelji Papa je
u audijenciju primio i talijanskoga doministra vanjskih
poslova Lapa Pistellija, koji je išao u Sudan okonèati
dogovor da obitelj može napusti Sudan, a potom ju je
dopratio u Italiju, gdje æe se pripremiti za odlazak u
Sjedinjene Amerièke Države, priopæio je o. Federico
Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice, a
prenosi Radio Vatikan.
Susret je u vrlo srdaènom i ganutljivom ozraèju potrajao
malo manje od pola sata. Papa je zahvalio njoj i njezinoj
obitelji na hrabrom svjedoèenju postojanosti u vjeri. Meriam
je pak zahvalila na velikoj potpori i utjesi koju je crpila iz
Papine molitve i brojnih vjernika kao i osoba dobre volje.
Svojim je prevoðenjem posebni tajnik Svetoga Oca
Yohannis Gaid omoguæio razgovor izmeðu Pape i sudanske
obitelji. Papa je na kraju pozdravio i talijansko osoblje koje
se brine za Meriam i njezinu obitelj do polaska za SAD.
Sveti Otac tom gestom želio je oèitovati pažnju i blizinu
svima koji trpe zbog svoje vjere, posebice prema kršæanima
koji podnose progone ili im je ogranièena vjerska sloboda,
zakljuèio je Lombardi.
Patrijarh Sako pisao Banu Ki-moonu o dramatiènom
stanju kršæana u Iraku
Poziva Ujedinjene narode da "prisile meðunarodnu
zajednicu na poštovanje ljudskih prava"
Bagdad, 24.7.2014. (IKA) - Kaldejski katolièki patrijarh
Louis Sako 24. srpnja uputio je pismo glavnom tajniku
Ujedinjenih naroda Banu Ki-moonu, u kojem opisuje
dramatièno stanje kršæana u Iraku, gdje se oružani sukob
vodi izmeðu sunita i šijita, a koji na sav glas poziva
meðunarodnu zajednicu da sprijeèi daljnje prolijevanje krvi.
Nestabilnost Iraka prijeti cijelom Bliskom istoku, upozorio
je patrijarh Sako, prenosi Radio Vatikan. A zabrinjavajuæa je
nestabilnost cijele regije zbog neprestanih napada na kršæane
i vjerske manjine, istaknuo je, tvrdeæi da Vijeæe sigurnosti ne
može samo promatrati i biti svjedokom stalnih okrutnosti
koje podnose kršæani. Zloèini poèinjeni protiv kršæana,
nastavlja patrijarh Sako, citirajuæi rijeèi samoga glavnoga
tajnika Ujedinjenih naroda, zloèini su protiv èovjeènosti.
Patrijarh stoga poziva Ujedinjene narode da "prisile
meðunarodnu zajednicu na poštivanje ljudskih prava".
Kršæani su miroljubivi graðani. Naša zajednica neopravdano
pati zbog stranaèkih sukoba, teroristièkih napada,
preseljavanja, a sada i etnièkoga èišæenja, jer je sukobljeni
žele uništiti. Patrijarh poziva Ujedinjene narode da potaknu
iraèku vladu da zaštiti etnièke i vjerske manjine. Nova bi
vlada trebala zaštiti manjine i boriti se protiv ekstremizma,
istaknuo je patrijarh Sako. Osim toga, kaldejski patrijarh u
pismu traži da Organizacija ujedinjenih naroda omoguæi da
humanitarna potpora dospije do najranjivijih skupina jer im
je nužna. Humanitarna æe pomoæ trebati "više od jedne
godine", istièe patrijarh, podsjeæajuæi da je raseljenim
kršæanima potrebna voda, lijekovi i osnovne potrepštine.
Zakljuèujuæi pismo, kaldejski patrijarh potièe Ujedinjene
narode da "osmisle plan ili strategiju za zaštitu i oèuvanje
kršæanske baštine, koju su opljaèkali ili zapalili islamistièki
borci i koji i nadalje pale crkve i drevne samostane, èija æe
obnova biti vrlo teška".
30. srpnja 2014. broj 30/2014
19
Inozemne vijesti
72.000 djece traumatizirano sukobima u Gazi
Gotovo treæina ozlijeðenih Palestinaca su djeca
Berlin, 24.7.2014. (IKA) - Djeca nose najveæi teret sukoba u
Pojasu Gaze, tvrdi humanitarna organizacija "Save the
Children" ("Spasite djecu"). Gotovo treæina ranjenih
Palestinaca su djeca, priopæila je u srijedu 23. srpnja u
Berlinu organizacija za prava djece. Više od 72.000
maloljetnika treba psihološku pomoæ nakon što su bili
ranjeni, izgubili èlanove obitelji ili morali gledati kako
njihov dom biva uništen. I u Izraelu djeca trpe stalni strah od
smrti zbog raketa iz Pojasa Gaze.
Organizacija "Save the Children", zajedno s lokalnim
organizacijama, posjetila je "stotine djece koja u klinikama i
kod kuæe žive u iznimno teškim okolnostima, kako bi mogli
procijeniti njihovo psihološko stanje". Sukob je najteže
pogodio djevojèice i djeèake unutar granica Gaze. Oni ne
mogu pobjeæi, niti se skloniti u školama i bolnicama.
U posljednja dva-tri dana sukobi su bili najkrvaviji i naša
zabrinutost glede zaštite civila i poštovanja meðunarodnih
ljudskih prava sve više raste, rekao je glasnogovornik "Save
the Children". Organizacija apelira na obje sukobljene strane
da poštuju obveze zaštite škola i bolnica.
Patrijarh Rai pozvao teroristièku skupinu na dijalog
Beirut, 24.7.2014. (IKA) – Libanonski patrijarh Bechara Rai
pozvao je teroristièku skupinu "Islamska država" na dijalog.
"Ljudskost je jedino što s vama dijelimo. Razgovarajmo i na
tom temelju potražimo razumijevanje", rekao je poglavar
maronita, kako prenosi libanonski list "Daily Star" 24.
srpnja. Maronitska Crkva, koja je u jedinstvu s Rimom,
najveæa je kršæanska zajednica u Libanonu.
"Vi se oslanjate na govor oružja, terorizma, nasilja i utjecaja,
a mi se oslanjamo na jezik dijaloga, razumijevanja i
poštovanja drugih", rekao je Rai. Istodobno je zapitao
islamiste, što su uèinili kršæani u Mosulu i drugdje u Iraku,
"da ih se tretira s takvom mržnjom i klevetama".
Teroristièka skupina "Islamska država", koja je tijekom
posljednjih mjeseci pod svoju kontrolu stavila dijelove Iraka
i Sirije, prije tjedan dana je i posljednje preostale kršæane
prijetnjama smræu istjerala iz Mosula. Prema procjenama
UN-a, rijeè je o oko 3000 osoba. Kršæani su u Mosulu živjeli
od poèetaka kršæanstva, a prije amerièke invazije 2003. bilo
ih je još oko 50.000.
Lombardi komentirao informaciju o Papinu pohodu
SAD-u
Vatikan, 26.7.2014. (IKA) – U povodu informacije koju su
prenijeli amerièki mediji da æe Papa iduæe godine posjetiti
SAD u prigodi Svjetskog susreta obitelji, oglasio se ravnatelj
Tiskovnog ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi.
Što se tièe putovanja u Ameriku, bilo je nekoliko poziva,
koje je Papa, kao i uvijek, uzeo u obzir. Papa je izrazio
spremnost da sudjeluje na susretu obitelji, ali u ovom
trenutku nije pokrenut nikakav operativni projekt ili program
putovanja vezan uz SAD ili Meksiko. Treba napomenuti da
ima više od godinu dana do susreta u Philadelphiji, rekao je
o. Lombardi u izjavi novinarima koju je prenio Tiskovni
ured Svete Stolice.
Svjetski susret obitelji æe se održati u amerièkom gradu
Philadelphiji u rujnu 2015.
.
20
30. srpnja 2014. broj 30/2014
ika
Papa Franjo pohodio Casertu
Vjernike pozvao da smognu hrabrosti reæi "ne" svakom
obliku korupcije i nasilja, poruèivši im da ne dopuste da im
ukradu nadu
Caserta, 26.7.2014. (IKA) – Više od 200.000 ljudi okupilo
se 26. srpnja na misi koju je papa Franjo predvodio na trgu
ispred Kraljevske palaèe u Caserti. Papa je u glavni grad
istoimene pokrajine u regiji Kampanija u jugozapadnoj Italiji
doputovao helikopterom nešto prije 16 sati. Na heliodromu
Doèasnièke škole talijanskoga ratnog zrakoplovstva u blizini
Kraljevske palaèe Svetog Oca doèekali su mjesni biskup
Giovanni D'Alise te najviši predstavnici gradskih i
pokrajinskih vlasti. U homiliji Papa je komentirao Isusove
prispodobe o kraljevstvu nebeskom, istaknuvši kako dvije
prispodobe koje se èitaju na 17. nedjelju kroz godinu, ona o
blagu skrivenom u polju i ona o dragocjenom biseru,
pomažu shvatiti da se Božje kraljevstvo uprisutnjuje u samoj
Isusovoj osobi. On je skriveno blago, on je dragocjeni biser.
Razumljiva je radost seljaka i trgovca: oni su našli! Radost
se javi i u svakome od nas kada otkrijemo Isusovu blizinu i
prisutnost u našem životu. Prisutnost koja preobražava život
i èini nas otvorenima za potrebe braæe; prisutnost koja
poziva prihvatiti svaku drugu prisutnost, takoðer onu stranca
i emigranta. To je prisutnost koja zraèi gostoljubivošæu,
radosna prisutnost, plodna prisutnost. Tako djeluje
kraljevstvo u nama, rekao je Papa.
Gospodin je ovdje, on je s nama, on je meðu nama. On nas
traži i daje da ga naðe i onaj koji ga ne traži. On je taj koji
nas traži i daje se naæi. Ponekad se daje naæi na neobiènim
mjestima i kada ga se ne oèekuje. Kad pronaðe Isusa èovjek
ostaje njime oèaran, on ga osvoji. Obuzme nas radost kada
napustimo svoj uobièajeni naèin življenja, ponekad suh i
apatièan, i prigrlimo evanðelje, kako bismo dopustili da nas
vodi novom logikom ljubavi i poniznog i nesebiènog
služenja, rekao je Papa te spontano zapitao okupljene koliko
ih svakog dana proèita ulomak iz Evanðelja. "Ne morate diæi
ruku... samo pitam!" rekao je Papa u svom stilu. "No, koliki
se od vas žuri dovršiti neki posao kako ne bi propustili
omiljenu seriju... A uzeti Evanðelje u ruke, imati ga na
noænom ormariæu, imati ga u torbi, imati Evanðelje u džepu i
otvoriti ga na trenutak i vidjeti što nam Isus govori... i tako
Božje kraljevstvo dolazi! Doticaj s Isusovom rijeèju je ono
što nas približava Božjem kraljevstvu. Upamtite dobro!
Malo Evanðelje, pri ruci, uvijek: otvoriti ga nasumce i
proèitati što kaže Isus. Isus je ondje", rekao je Papa.
Papa je zatim postavio pitanje što znaèi posjedovati Božje
kraljevstvo? U vezi s tim je Isus vrlo eksplicitan: nije
dovoljan zanos, radost otkriæa. Potrebno je dragocjeni biser
staviti ispred svega drugog zemaljskog dobra; potrebno je
Boga staviti na prvo mjesto u našem životu, ljubiti ga više od
svega drugog. Staviti Boga na prvo mjesto znaèi imati
hrabrosti reæi "ne" zlu, "ne" nasilju, "ne" ugnjetavanjima,
kako bismo živjeti život u službi drugih i na korist
zakonitosti i opæeg dobra. Kada osoba otkrije Boga, pravo
blago, prestaje živjeti sebièno i nastoji dijeliti s drugima
ljubav koja dolazi od Boga. Onaj koji postaje Božji prijatelj,
ljubi braæu, trudi se èuvati njihov život i njihovo zdravlje
poštujuæi okoliš i prirodu.
Zatim je Papa spontano dodao: "Znam da vi trpite zbog tih
stvari. Danas, kada sam došao netko od vas mi se približio i
rekao mi: 'Oèe, dajte nam nadu'. Ali ja vam ne mogu dati
nadu. No mogu vam reæi: ondje gdje je Isus, ondje je nada,
ondje gdje je Isus ondje se ljubi braæu, ondje se èovjek trudi
saèuvati im život, zdravlje, takoðer poštujuæi okoliš i
prirodu. A ta nada nikada ne razoèarava, ta nada koju daje
Isus.
To je osobito važno u ovim vašim lijepim krajevima koji
ika
traže da ih se èuva i štiti, koji traže da se ima hrabrosti reæi
"ne" svakom obliku korupcije i bezakonja. Svi znamo ime
tih oblika korupcije i bezakonja. To zahtijeva od svih da
budu poslužitelji istine i da se u svakoj situaciji prihvati stil
evanðeoskog života, koji se oèituje u sebedarju i u
pozornosti prema siromahu i iskljuèenom, rekao je Papa u
svojoj homiliji koju je zakljuèio rijeèima: "Imajte nadu, nada
ne razoèarava. Sviða mi se ponoviti vam: Ne dopustite da
vam ukradu nadu".
Prije mise Papa se u kapeli Palatin Kraljevske palaèe susreo
sa sveæenicima i poruèio im da sveæenik treæeg tisuæljeæa
treba biti èovjek vjere i èovjek molitve. Papu je u kapelu
dopratio napuljski nadbiskup kardinal Crescenzio Sepe.
Sveti Otac pozdravio se sa svakim ponaosob od 19 prisutnih
biskupa i 123 sveæenika te biskupije. Papin susret s mjesnim
klerom predvoðenim biskupom D'Aliseom odvijao se u
obliku razgovora koji je trajao više od sat vremena, u kojem
je Papa iznio svoju viziju sveæenika treæeg tisuæljeæa. Odmah
na poèetku Sveti Otac objasnio je da ima pripremljen govor
no da mu je draži susret u obliku dijaloga. Postavljeno mu je
pet pitanja vezanih uz crkvene teme: sveæenièko bratstvo,
kako biti dijecezanski sveæenik danas takoðer u svjetlu
Franjina uèenja, odnos izmeðu biskupa i sveæenika, dužnost
sveæenika da bude uz biskupa ali i dužnost biskupa da bude
uvijek blizu svojim sveæenicima. Papa je posebno istaknuo
dva aspekta: kreativnost i blizinu vlastitom narodu i
teritoriju, ne zanemarujuæi ni dijalog s onima koji su se
udaljili od Crkve, pri èemu sveæenik ne smije umanjivati
svoj identitet ali i biti svjestan toga da se ne smije a priori
odbacivati ono što kažu i misle drugi. Papa je objasnio da za
sveæenika biti kreativan znaèi dopustiti da ga oblikuje Duh
Sveti, osluškivati što mu Duh Sveti govori u njegovu
specifiènom
društvenom
i
kulturnom
okruženju.
Dijecezanski sveæenik mora biti èovjek molitve ali pogleda
uvijek uprta na Božji narod. Sveæenik koji moli je srcem
uvijek otvoren drugima, rekao je Papa.
Veliki požar uništio povijesnu katolièku katedralu u Kini
Pošteðen je ostao samo zvonik crkvene graðevine u gradu
Ningbo
Ningbo, 27.7.2014. (IKA) - Veliki požar u gradu Ningbo na
istoku zemlje, uništio je jednu od najstarijih katolièkih
katedrala u Kini. Požar je izbio u ponedjeljak rano ujutro
malo poslije jedan sat, izvijestila je kineska novinska
agencija Xinhua na svojoj mrežnoj stranici.
Više od 50 vatrogasaca satima se potom borilo s vatrom dok
je nije ugasilo.
Prema rijeèima jednoga crkvenog suradnika, požara je izbio
u prostoru oko oltara, dok u agencijskom izvješæu stoji da
uzrok požara nije ljudski èimbenik. Samo zvonik i susjedna
crkvena zgrada, zahvaljujuæi vatrogascima, spašeni su od
požara.
Katedrala Sedam Marijinih žalosti, koja je zbog svoje
povijesne i arhitektonske važnosti pod spomenièkom
zaštitom, jedna je od znamenitosti grada Ningbo.
Najstariji dio katolièke katedrale izgraðen je godine 1713., u
vrijeme dinastije Qing, ali tijekom godina nekoliko puta je
preureðivana.
Njena sadašnja neogotièka arhitektura potjeèe iz godine
1872., a svoj izgled duguje jednom francuskom biskupu.
.
Inozemne vijesti
Petero žrtava u napadu na katolièku crkvu u Nigeriji
Abuja, 27.7.2014. (IKA) - U bombaškom napadu na
katolièku crkvu na sjeveru Nigerije 27. srpnja poginulo je
petero ljudi, a još osmero ih je ranjeno. Prema izvješæu
mjesnih snaga sigurnosti, atentator je u gradu Kano kroz
prozor obližnje školske zgrade bacio eksplozivnu napravu na
skupinu vjernika koji su nakon mise upravo izlazili iz crkve.
Napad se pripisuje radikalnoj islamistièkoj skupini Boko
Haram. Predsjednik Udruge kršæana u Nigeriji (CAN) pastor
Ayo Oritsejafor osudio je napad kao "barbarski" i
"nehuman". Pozvao je Nigerijce da vlastima iznesu moguæe
dokaze o napadu.
Papa Franjo susreo se s pastorom Traettinom
Caserta, 28.7.2014.
(IKA) – Nakon jednodnevnoga
pastoralnog pohoda Caserti u subotu 26. srpnja, papa Franjo
ponovno je 28. srpnja posjetio taj grad u jugozapadnoj Italiji,
ovoga puta u privatni posjetu pastoru Evanðeoske
pentekostalne Crkve Giovanniju Traettinu, s kojim ga veže
prijateljstvo još iz doba kada je bio nadbiskup Buenos
Airesa, a koji je veæ godinama takoðer vrlo zauzet u
ekumenizmu.
Papa je doputovao u Casertu helikopterom oko 10.15 sati i
nakon privatnog razgovora zatvorenog za javnost s pastorom
Traettinom u njegovu stanu, susreo se s predstavnicima
Evanðeoske pentekostne Crkve u pentekostnoj crkvi
Pomirenja, koja je još uvijek u izgradnji. Na susretu je
sudjelovalo oko 200 ljudi, velikim dijelom pentekostalaca iz
Italije, Sjedinjenih Amerièkih Država, Argentine i drugih
zemalja, izvještava Radio Vatikan.
Bio je to vrlo lijep, obiteljski susret pape Franje i njegova
prijatelja pastora, zajedno s njegovom zajednicom. Dirljiv je
bio pozdrav pastora Traettina, isprekidan pljeskom nazoènih.
Dragi papa Franjo, moj voljeni brate, velika je naša radost
zbog vašega posjeta; velik je to i neoèekivani dar, sve do
nedavno nezamisliv. U oèima djece i starijih osoba, mladih i
obitelji, moæi æete vidjeti da vas volimo, kazao je pastor, te
istaknuo da brojni vjernici njegove Crkve svakoga dana
mole za njega, dodavši: "Uostalom, tako je lako voljeti vas."
Pastor Traettino, koji je 1. lipnja sudjelovao na Papinu
susretu s predstavnicima zajednica Obnove u Duhu, na
Olimpijskom stadionu u Rimu, podsjetio je na napor koji je
papa Franjo uložio kako bi ponovno, nakon pohoda tom
gradu u subotu, došao u Casertu, te istaknuo: "S ljudima
poput vas, ima nade za nas kršæane!" Govoreæi potom o
jedinstvu Crkve utemeljene na Isusu Kristu, rekao je da je
središte našega života biti u Isusovoj nazoènosti, te da je
vjera osobni susret s Njim.
Sveti Otac govorio je pak o razlièitosti koja nije dijeljenje, te
istaknuo da Duh Sveti daje razlièitost u Crkvi, a ta je
razlièitost tako bogata, tako lijepa; ali, potom, taj isti Duh
Sveti daje jedinstvo. Tako je Crkva jedna u razlièitosti, rekao
je Papa.
Jedinstvo nije jednoliènost, jer Duh Sveti èini dvije stvari:
razlièitost karizmi, a potom sklad karizmi. Ekumenizam je
upravo nastojanje da Duh Sveti uskladi tu razlièitost i da ona
postane jedinstvo, rekao je Sveti Otac, a potom, kao pastir
katolika, zatražio oproštenje zbog zakona donesenih u
prošlosti protiv protestanata, buduæi da su ih podupirali i
katolici. Potom je odgovorio onima koji su se iznenadili
zbog toga što je Papa išao posjetiti pentekostalce. Time im
je, objasnio Papa, uzvratio za posjet u Buenos Airesu.
"Netko æe biti zaèuðen pa æe reæi: 'Papa je išao
pentekostalcima'. Ali, otišao je posjetiti braæu! Zahvaljujem
vam i molim vas da molite za mene, to mi je potrebno",
rekao je na kraju Sveti Otac.
30. srpnja 2014. broj 30/2014
21
Inozemne vijesti
Pripreme za Treæi svjetski skup crkvenih pokreta i novih
zajednica u Rimu
Rim, 28.7.2014. (IKA) - Poèele su pripreme za Treæi
svjetski skup crkvenih pokreta i novih zajednica, koji æe se
pod pokroviteljstvom Papinskoga vijeæa za laike od 20. do
22. studenoga održavati u Rimu. Skup æe se pod geslom
"Radost evanðelja: misijska radost" održavati u
meðunarodnom Papinskom kolegiju "Maria Mater
Ecclesiae", a sudjelovat æe, na poziv Papinskoga vijeæa za
laike, izaslanici meðunarodnih zajednica iz cijeloga svijeta,
koje su u trajnom dijalogu s vatikanskim dikasterijem,
prenosi Radio Vatikan.
Tema susreta nadahnjuje se na izrièaju iz apostolske
pobudnice "Radost Evanðelja" pape Franje - "Evanðeoska
radost, koja ispunja život zajednice uèenika, jest misionarska
radost (…) Uvijek je prožeta dinamikom izlaska i dara;
izlaženja iz sebe, hoda i novoga sijanja uvijek negdje
drugdje. Gospodin kaže: 'Hajdemo drugamo, u obližnja
mjesta, da i tamo propovijedam. Zato sam, naime, došao'
(Mk 1,38). Kad je sjeme posijano u neko mjesto, više se tu
ne zadržava, nego ga Duh Sveti potièe da ide prema drugim
mjestima".
Apostolska pobudnica "Radost Evanðelja", objašnjava
Papinsko vijeæe za laike, izgleda dakle kao pravi podsjetnik
za crkvene pokrete i nove zajednice. U tom dokumentu,
potrebu nove evangelizacije, obilježene radošæu, "ugodnom i
utješnom radošæu naviještanja Radosne vijesti", Papa smatra
primarnim ciljem za hod Crkve našega doba. Glavna je,
dakle, svrha Kongresa još više osvijetliti i ohrabriti radosno
prihvaæanje od strane crkvenih pokreta i novih zajednica
Papina vapijuæega poziva da se uðe u dinamiku
misionarskoga izlaska.
Svoje je sudjelovanje na Kongresu prijavilo 80
meðunarodnih zajednica i više od pedeset pet utemeljitelja i
odgovornih za razne zajednice po cijelom svijetu. Njih æe
tijekom održavanja Kongresa pratiti neki dijecezanski
biskupi i struènjaci iz Rimske kurije, kao stvaran izraz
crkvenoga zajedništva. Priprema kongresa zasniva se na
Papinu pozivu da se izgraðuje Crkva u izlasku, da ona bude
protagonist vlastite misionarske preobrazbe, takoðer kroz
prinos crkvenih pokreta i novih zajednica, jer su "èvrste i
male zajednice, pokreti te drugi oblici udruživanja,
bogatstvo u Crkvi koje Duh Sveti podiže da se Evanðelje
naviješta u svim sredinama i podruèjima", rekao je kardinal
Stanislaw Rilko, predsjednik Papinskoga vijeæa za laike.
Biskup Josef Clemens, tajnik Papinskoga vijeæa za laike,
rekao je da je cilj kongresa "iznjedriti jasan i odluèan
odgovor crkvenih pokreta i novih zajednica glede njihova
prinosa misionarskom buðenju cijele Crkve". Kongres æe se
odvijati u znaku susreta, dijaloga i razmjene iskustava. Neæe,
dakle, imati akademsko obilježje; struènjaci neæe držati
znanstvena predavanja, nego æe biti razmjena ideja,
promišljanja i iskustava. Sudionici æe sudjelovati u posebnim
rasprama, a tijekom prijateljskih druženja bit æe protagonisti
kongresa, dijeleæi sa svima svoje primjedbe i vrednovanja
glede predloženih tema.
Prethodni svjetski kongresi održani su 1998. i 2006. godine,
istodobno sa susretima spomenutih crkvenih stvarnosti s
papama: Ivanom Pavlom II. i Benediktom XVI., kada su
zajedno promišljali o žurnim i neodgodivim temama koje se
odnose na identitet i poslanja vjernièkih udruga u Crkvi i u
svijetu.
.
22
30. srpnja 2014. broj 30/2014
ika
I mladi katolici iz Vijetnama s Papom u Južnoj Koreji
Rim, 29.7.2014. (IKA) - Mladi katolici iz Vijetnama bit æe u
Južnoj Koreji na obilježavanju Azijskoga dana mladeži,
moleæi i trudeæi se živjeti život u znaku vjere, i biti dostojni
potomci vijetnamskih muèenika. Ponosni smo što smo
katolici, i imamo svi raditi kako bismo Isusovu ljubav unijeli
u suvremeno društvo, rekao je za agenciju AsiaNews mons.
Joseph Vu Van Thien, predsjednik Povjerenstva
vijetnamskih biskupa za dušobrižništvo mladih, najavljujuæi
da æe izaslanstvo katolièke mladeži biti u kolovozu u
Daejeonu, kako bi se pridružili Papi i ostalim mladim
vjernicima iz cijele Azije, prenosi Radio Vatikan.
U skupini je oko 30 mladih koji se pripremaju za putovanje
u Koreju, gdje æe biti proslavljen šesti Dan azijske mladeži
pod geslom "Mladi Azije, probudite se! Slava muèenika
blista nad vama". Zajedno s vjernicima iz 29 zemalja toga
kontinenta, bit æe tamo i papa Franjo, koji æe tijekom pohoda
Korejskom poluotoku proglasiti blaženima 124 korejska
muèenika.
Crkva u Južnoj Koreji poznata je po aktivnomu sudjelovanju
laika u katolièkom poslanju. Upravo kao naša Crkva u
Vijetnamu, i naša su korejska braæa podnijela okrutne
progone. I krv je muèenika bila prolivena kako bi se
pokazala dosljednost kršæanske zajednice u zemlji, kazao je
mons. Vu Van Thien.
Glavni tajnik povjerenstva o. John Le Quang Viet, izrazio je
pak uvjerenje da æe u prigodi Dana azijske mladeži njihovi
mladi nauèiti i podijeliti brojna iskustva koja se odnose na
život vjernika. Mladi danas èine 54% katolièke zajednice u
Vijetnamu, koja ima oko 7 milijuna èlanova. Ali, kao i u
brojnim drugim zemljama, naše društvo ima posebne
probleme s kojima se valja suoèiti. Tu mislim na unutarnje
iseljavanje, na premještanje iz sela u grad. Naši su mladi
èesto primorani živjeti daleko od svojih obitelji i župnih
zajednica, i èesto se osjeæaju otuðeni. Trebamo uèiniti više
kako bismo im pomogli. U tom kontekstu sveæenici trebaju
imati glavnu ulogu. Imamo pomoæi svojim mladima da doðu
u crkvu, i da redovito pristupaju sakramentima. Ako se
mlade ne pripremi u duhu, izazovi æe ih suvremenoga
društva lišiti mnogih pozitivnih stvari. A vjera æe im pomoæi
da se orijentiraju, izabiruæi najbolji smjer za buduænost,
istaknuo je o. John.
Papa u sijeènju pohodi Šri Lanku i Filipine
Vatikan, 29.7.2014. (IKA) - Tiskovni ured Svete Stolice
objavio je datume apostolskoga putovanja na koje æe papa
Franjo poæi u sijeènju 2015. godine, i to u Šri Lanku i
Filipine.
Papa æe se u Šri Lanki zadržati od 12. do 15. sijeènja, a od
15. do 19. æe pohoditi Filipine, jednu od malobrojnih
azijskih država s veæinskim katolièkim stanovništvom.
Program putovanja, kako je istaknuo Tiskovni ured Svete
Stolice, bit æe objavljen uskoro.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Radost vjerovjesništva
Poruka pape Franje za Svjetski misijski dan 2014.
Draga braæo i sestre!
Danas postoji veoma veliki broj ljudi koji još uvijek ne
poznaju Isusa Krista. Stoga je misija ad gentes i dalje
urgentna. Svi su èlanovi Crkve pozvani sudjelovati u toj
misiji, jer Crkva je misionarska po svojoj naravi: ona je
roðena zato da "izlazi". Svjetski misijski dan je povlašteni
trenutak u kojem vjernici s razlièitih kontinenata molitvama i
konkretnim gestama solidarnosti pomažu mlade Crkve u
misijskim zemljama. To je slavlje milosti i radosti. Slavlje
milosti, jer Duh Sveti, poslan od Oca, daje mudrost i snagu
onima koji su pouèljivi njegovu djelovanju. Slavlje radosti,
jer Isus Krist, Sin Oèev, poslan zato da svijetu navijesti
Radosnu vijest, podupire i prati naš misijski rad. Upravo ta
radost Isusa i uèenikâ misionarâ navela me da vam stavim
pred oèi biblijsku sliku koju nalazimo u Lukinu Evanðelju
(usp. 10, 21-23).
1. Evanðelist izvješæuje kako je Gospodin poslao sedamdeset
i dvojicu uèenika, dva po dva, u gradove i sele naviještati da
je Kraljevstvo Božje blizu i pripravljati ljude za susret s
Isusom. Nakon što su izvršili tu misiju naviještanja, uèenici
su se vratili puni radosti: radost je dominantna tema tog
prvog i nezaboravnog misionarskog iskustva. Meðutim,
božanski im Uèitelj reèe: "Ne radujte se što vam se duhovi
pokoravaju, nego radujte se što su vam imena zapisana na
nebesima. U taj isti èas uskliknu Isus u Duhu Svetom:
'Slavim te, Oèe'. (…) Tada se okrene uèenicima pa im
nasamo reèe: 'Blago oèima koje gledaju što vi gledate!' (Lk
10, 20-21.23)".
Luka predstavlja tri prizora. Isus najprije govori svojim
uèenicima, zatim se obraæa Ocu, a potom ponovno
uèenicima. Isus je htio s uèenicima podijeliti svoju radost,
koja je bila drugaèija i veæa od one koju su iskusili.
3. "Da, Oèe! Tako se tebi svidjelo" (Lk 10, 21). Te Isusove
rijeèi treba promatrati u povezanosti s njegovim klicanjem u
duhu gdje se izraz "svidjelo" odnosi na Oèev spasotvorni i
blagotvorni naum spasenja za èovjeèanstvo. Ta je Božja
milostivost razlog Isusove radosti, jer je Otac odluèio ljubiti
ljude istom onom ljubavlju koju ima prema svom Sinu.
Luka, nadalje, podsjeæa na slièno klicanje kod Marije:
"Velièa duša moja Gospodina, klikæe duh moj u Bogu,
mome Spasitelju" (Lk 1, 47). To je Radosna vijest koja vodi
do spasenja. Marija, noseæi u svome krilu Isusa,
Blagovjesnika u pravom smislu rijeèi, susreæe Elizabetu i
klièe od radosti u Duhu Svetom, pjevajuæi svoj Velièa. Isus,
vidjevši dobar ishod misije svojih uèenikâ i njihovu radost,
klièe u Duhu Svetom i obraæa se Ocu u molitvi. U oba
sluèaja, rijeè je o radosti zbog spasenja na djelu, jer ljubav
kojom Otac ljubi Sina seže sve do nas, i po Duhu Svetom
nas ispunja i èini nas dionicima života Presvetog Trojstva.
Otac je izvor radosti. Sin je oèituje, a Duh Sveti daje.
Neposredno nakon što je izrekao hvalu Ocu, kao što nam
govori evanðelist Matej, Isus nas poziva: "Doðite k meni svi
koji ste izmoreni i optereæeni i ja æu vas odmoriti. Uzmite
jaram moj na sebe, uèite se od mene jer sam krotka i ponizna
srca i naæi æete spokoj dušama svojim. Uistinu, jaram je moj
sladak i breme moje lako" (11, 28-30). "Radost evanðelja
ispunja srca i èitav život svakog onog koji susretne Isusa.
Oni koji prihvate njegovu ponudu spasenja osloboðeni su od
grijeha, žalosti, duhovne praznine i usamljenosti. Sa Isusom
Kristom radost se uvijek iznova raða" (Apost. pobud.
Evangelii gaudium, 1).
Djevica Marija je imala jedinstveno iskustvo toga susreta s
Isusom i na taj je naèin postala "causa nostrae laetitiae".
Uèenici su, pak, dobili poziv da budu sa Isusom i da ih on
šalje da naviještaju evanðelje (usp. Mk 3, 14), i tako su bili
ispunjeni radošæu. Zašto ne bi i mi ušli u tu rijeku radosti?
2. Uèenici su bili puni radosti, ushiæeni što im je dana moæ
da ljude oslobaðaju od zloduha. No, Isus ih je upozorio da se
ne raduju toliko zbog moæi koju su dobili, veæ zbog ljubavi
koju su primili, "što su vam imena zapisana na nebesima"
(Lk 10, 20). Uèenicima je naime darovano iskustvo Božje
ljubavi, ali i moguænost da tu ljubav dijele s drugima. A to je
iskustvo uèenikâ razlog za zahvalnost i radost Isusova srca.
Luka promatra to veselje kroz prizmu trinitarnog
zajedništva: "Uskliknu Isus u Duhu Svetom" obraæajuæi se
Ocu i dajuæi mu hvalu. Taj trenutak intimne radosti izvire iz
Isusove duboke ljubavi kao Sina prema svom Ocu,
Gospodaru neba i zemlje, koji je to sakrio od mudrih i
umnih, a objavio malenima (usp. Lk 10, 21). Bog je i sakrio i
otkrio, i u toj zahvalnoj molitvi istièe se prije svega
otkrivanje. Što je to što je Bog otkrio i sakrio? Odgovor
glasi: otajstva svojega Kraljevstva, oèitovanje Božjega
gospodstva u Isusu i pobjeda nad Sotonom.
Bog je sve to sakrio od onih koji su prepuni sebe i tvrde da
veæ sve znaju. Oni su zaslijepljeni svojom preuzetnošæu i ne
ostavljaju mjesta Bogu. Tu odmah pomislimo na neke od
Isusovih suvremenikâ koje je više puta opomenuo, no radi se
o trajnoj opasnosti koja se i nas tièe. "Maleni" su, naprotiv,
ponizni, jednostavni, siromašni, marginalizirani, oni èiji se
glas ne èuje, umorni i optereæeni, koje je Isus proglasio
"blaženima". Tu se odmah sjetimo Marije, Josipa, ribara iz
Galileje i uèenika koje je Isus pozvao na putu, dok je
propovijedao.
4. "Velika opasnost u današnjem svijetu, s pregršt njegovih
potrošaèkih dobara koje guše èovjeka, je pustoš i tjeskoba
koji se raðaju iz samodopadnog i gramzivog srca,
groznièavog traženja površnih užitaka i otupjele savjesti"
(Apost. pobud. Evangelii gaudium, 2). Zbog toga
èovjeèanstvo ima silnu potrebu prigrliti spasenje koje je
donio Krist. Uèenici su oni koji dopuštaju da ih Isusova
ljubav sve više zahvati i da budu prožeti velikom ljubavlju
prema Kraljevstvu Božjem, kako bi bili nositelji radosti
evanðelja. Svi su Gospodinovi uèenici pozvani njegovati
radost evangelizacije. Biskupi, kao oni koji su u prvom redu
odgovorni za taj navještaj, imaju zadaæu promicati jedinstvo
mjesne Crkve u njezinoj predanosti misijskom radu. Pritom
moraju biti svjesni da se radost naviještanja Isusa Krista
izražava u brizi da ga se naviješta u najudaljenijim mjestima,
kao i u stalnom izlaženju prema periferijama svog vlastitog
teritorija, gdje veliki broj siromašnih èeka tu poruku.
U mnogim se krajevima osjeæa pomanjkanje zvanja za
sveæeništvo i posveæeni život. Èesto je tome razlog
nepostojanje zaraznog apostolskog žara u zajednicama
kojima nedostaje zanosa te ne uspijevaju privuæi sebi ljude.
Radost evanðelja se raða iz susreta s Kristom i dijeljenja sa
siromašnima. Zbog tog potièem župne zajednice, udruge i
skupine da žive intenzivnim bratskim životom, utemeljenom
na ljubavi prema Isusu i pozornom na potrebe onih koji su u
najnepovoljnijem položaju. Tamo gdje ima radosti, žara i
želje da se donese Krista drugima, raðaju se istinska zvanja.
30. srpnja 2014. broj 30/2014
23
Prilog dokumenti
Meðu tim zvanjima ne smijemo previdjeti laièka misijska
zvanja. Došlo je naime do porasta svijesti o identitetu i
poslanju vjernika laika u Crkvi, kao i svijesti da su oni
pozvani preuzimati na sebe sve važniju ulogu u širenju
evanðelja. Zbog toga im treba pružiti odgovarajuæu
izobrazbu u cilju djelotvornog apostolskog djelovanja.
5. "Bog ljubi vesela darivatelja" (2 Kor 9, 7). Svjetski
misijski dan je ujedno prilika da se ponovo oživi želju i
moralnu obvezu radosnog sudjelovanja u misiji ad gentes.
Osobni novèani prilog je znak prinošenja samoga sebe,
najprije Gospodinu, a zatim braæi; na taj naèin materijalni
prilog pojedinca postaje sredstvo za evangelizaciju
èovjeèanstva koje se izgraðuje na ljubavi.
Draga braæo i sestre, na ovaj Svjetski misijski dan u mislima
sam sa svim mjesnim Crkvama. Ne dopustimo da nam se
ukrade radost evangelizacije! Pozivam vas da uronite u
radost evanðelja i jaèate ljubav koja može prosvijetliti vaš
poziv i poslanje. Pozivam svakog od vas da se spomenete,
kao u nekom duhovnom hodoèašæu, "prve ljubavi" kojom je
Gospodin Isus Krist zagrijao srce svakog od vas, ne zbog
nekog osjeæaja nostalgije, veæ zato da ustrajete u radosti.
Gospodinovi uèenici ustraju u radosti kad su u njegovoj
prisutnosti, kad vrše njegovu volju i kad dijele s drugima
svoju vjeru, nadu i evanðeosku ljubav.
Mariji, uzoru ponizne i radosne evangelizacije, upravimo
svoju molitvu da Crkva postane gostoljubivi dom, majka za
sve narode i izvorište novoga svijeta.
Iz Vatikana, 8. lipnja 2014., svetkovina Duhova
Papa Franjo
Tražiti Isusa, susresti Isusa: to je veliko blago!
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 27.
srpnja 2014. – Papin apel za mir na Bliskom istoku, u Iraku i
Ukrajini
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Kratke poredbe koje nam današnja liturgija stavlja pred oèi
predstavljaju zakljuèak poglavlja Matejeva Evanðelja
posveæenog prispodobama o Božjem kraljevstvu (13, 44-52).
Dvije od njih su prava dva mala remek-djela: to su
prispodoba o blagu skrivenom u polju i ona o dragocjenom
biseru. One nam govore da se Božje kraljevstvo može otkriti
iznenada, kao kad seljak obraðujuæi polje pronaðe
neoèekivano blago; odnosno nakon dugog traženja, kao kad
trgovac biserima napokon pronaðe najdragocjeniji biser o
kojem je dugo sanjao. Ali i u jednom i u drugom sluèaju
ostaje primarna datost da blago i biser vrijede više od svih
ostalih dobara, i zato i seljak i trgovac, kad ih naðu, odrièu
se svega ostaloga samo da ih steknu. Ne trebaju puno
umovati i razmišljati: odmah postaju svjesni jedinstvene
vrijednosti onoga što su pronašli i spremni su prodati sve da
bi ih imali.
Isto vrijedi za Božje kraljevstvo: onaj koji ga naðe nema
dvojbi, osjeæa da je to ono što je tražio, što je oèekivao i što
odgovara njegovim istinskim težnjama. I doista je tako: onaj
tko poznaje Isusa, onaj tko ga osobno susretne, ostaje
oèaran, privuèen tolikom dobrotom, tolikom istinom,
tolikom ljepotom, i sve to u velikoj poniznosti i
jednostavnosti. Tražiti Isusa, susresti Isusa: to je veliko
blago!
Kolike su osobe, koliki sveci i svetice, èitajuæi otvorena srca
Evanðelje, bili toliko pogoðeni Isusom da su mu se obratili.
Sjetimo se svetog Franje Asiškog: on je veæ bio vjernik, ali
je njegova vjera bila površna i "sladunjava". Èitajuæi
Evanðelje, u presudnom trenutku svoje mladosti, susreo je
Isusa i otkrio Božje kraljevstvo i tada su njegovi snovi o
24
30. srpnja 2014. broj 30/2014
ika
zemaljskoj slavi išèezli. Evanðelje ti pomaže upoznati
pravog, živog Isusa; ono govori tvom srcu i mijenja ti život.
I tada sve ostavljaš. Možeš promijeniti naèin života ili
nastaviti èiniti ono što si èinio ranije ali ti si druga osoba, ti
si ponovno roðen: našao si ono što daje smisao, okus, svjetlo
svemu, takoðer naporima, i patnjama pa i samoj smrti.
Èitati Evanðelje. Èitati Evanðelje. Govorili smo o tome,
sjeæate se? Svaki dan proèitati ulomak iz Evanðelja; i nositi
malo Evanðelje s nama, u džepu, u torbi, da nam bude pri
ruci. I ondje, èitajuæi jedan ulomak, naæi æemo Isusa. Sve
dobiva smisao kad naðeš to blago, koje Isus naziva "Božjim
kraljevstvom", to jest Bogom koji vlada u tvome životu, u
našem životu; to je ljubav, mir i radost u svakom èovjeku i u
svim ljudima. To je ono što Bog želi i ono zbog èega je Isus
darovao samoga sebe sve do smrti na križu, da nas oslobodi
od vlasti tame i preobrazi nas u kraljevstvo života, ljepote,
dobrote, radosti. Èitati Evanðelje i naæi Isusa i imati
kršæansku radost, koja je dar Duha Svetoga.
Draga braæo i sestre, radost koja obuzme èovjeka kada
pronaðe blago Božjeg kraljevstva je vidljiva, izbija van.
Kršæanin ne može skrivati svoju vjeru, jer je ona vidljiva u
svakoj rijeèi i u svakoj gesti, pa i u onim najjednostavnijim i
svakodnevnim: pokazuje se ljubav koju nam je Bog darovao
po Isusu. Molimo, po zagovoru Djevice Marije, da njegovo
Kraljevstvo ljubavi, pravednosti i mira doðe u nas i u èitav
svijet.
Nakon Angelusa
Draga braæo i sestre, sutra se slavi stota obljetnica izbijanja
Prvoga svjetskog rata, koji je prouzroèio milijune žrtava i
golema razaranja. Taj sukob, koji je papa Benedikt XV.
nazvao "beskorisnim pokoljem", okonèan je nakon èetiri
duge godine mirom koji se pokazao vrlo krhkim. Sutra æe
biti dan žalosti u spomen na taj dramatièni dogaðaj.
Sjeæajuæi se toga tragiènog dogaðaja, želim da se nikada ne
ponove pogreške iz prošlosti, veæ da se imaju pred oèima
lekcije iz prošlosti. Potrebno je raditi na tome da uvijek
prevladaju razlozi mira, kroz jedan strpljivi i hrabri dijalog.
Posebno su mi danas u mislima tri krizna podruèja: Bliski
istok, Irak i Ukrajina. Molim vas da nastavite zajedno sa
mnom moliti da Gospodin udijeli stanovništvima i vlastima
tih podruèja potrebnu mudrost i snagu da odluèno kroèe
putom mira, rješavajuæi sva sporna pitanja ustrajnošæu
dijaloga i pregovora i snagom pomirenja. Neka se u središte
svake odluke ne stavljaju pojedinaèni interesi, nego opæe
dobro i poštivanje svake osobe. Upamtimo da se sve gubi
ratom, a ništa se ne gubi mirom.
Draga braæo i sestre, nikada više rata! Nikada više rata! U
mislima su mi prije svega djeca, kojoj se oduzima nada u
dostojanstven život, u buduænost: mrtva djeca, ranjena djeca,
osakaæena djeca, djeca siroèad, djeca koja imaju za igraèke
ostatke oružja, djeca koja se ne znaju smijati. Prestanite,
molim vas! Molim vas to iz sveg srca. Vrijeme je da
prestanete! Prestanite, molim vas!
[...]
Svima želim ugodnu nedjelju. I ne zaboravite moliti za
mene. I dobar vam tek. Doviðenja!

NIKOLA Br 32(345).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

Druga nedjelja kroz godinu listic 08.doc

Broj 16, nedjelja - Župa Duha Svetoga

Župni listić – 13. NKG

Duh Svetipreobražava ljudska srca

Prilog br. 7, Darovatelji za uređenje crkve

novih 22 zbora - Ured za crkvenu glazbu varaždinske biskupije

(A), od 25.08. do 07.09.2014.

Letak Antunovo 2015 - Župa sv. Antuna Padovanskog – Sesvetska

9. srpnja 2014. Umro mons. Josip Šantić Umirovljeni generalni vikar