BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE POLITIKE Nacrt ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU Sarajevo, januar 2012. godine
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU Član 1. U Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju („Službene novine Federacije BiH“, br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09), u daljem tekstu: Zakon, u članu 77., riječi „30% od prosječne plaće svih zaposlenih na teritoriji Federacije u prethodnom tromjesečju na osnovu podataka Zavoda.“, zamjenjuju se riječima „najniže plaće utvrđene Općim kolektivnim ugovorom za teritorij Federacije Bosne i Hercegovine.“. Član 2. U članu 79. Zakona stav 2. se briše. Član 3. Član 129. Zakona se briše. Član 4. Iza člana 141. Zakona dodaju se novi čl. 141a., 141b. i 141c. koji glase: „Član 141a. Povratnici iz Republike Srpske u Federaciju Bosne i Hercegovine, koji su bili korisnici penzija ostvarenih u Društvenom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Bosne i Hercegovine, Sarajevo i kojima je isplata penzija vršena na teritoriji današnje Federacije Bosne i Hercegovine do 30. aprila 1992. godine, od dana podnošenja zahtjeva imaju pravo na penziju kod nosioca osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pravo iz stava 1. ovog člana mogu ostvariti osobe koje su se vratile u Federaciju Bosne i Hercegovine i koje su stekle status povratnika u smislu Zakona o raseljenim osobama i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 15/05). Korisnici penzija iz stava 1. ovog člana, kojima je nakon povratka iz Republike Srpske u Federaciju Bosne i Hercegovine, nosilac osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine priznao pravo na isplatu penzije, zadržavaju pravo na isplatu penzije i u slučaju ako se kasnije odsele u inostranstvo, a u skladu sa članom 107. Zakona. Član 141b. Nosilac osiguranja, u roku od 60. dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijet će Pravilnik kojim će propisati način, postupak i dokumentaciju neophodnu za ostvarivanje prava iz člana 141a. ovog zakona. Saglasnost na Pravilnik iz stava 1. ovog člana, daje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
2 Član 141c. Sredstva potrebna za isplatu penzija iz člana 141a. ovog zakona, osiguravat će se iz redovnih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.“ Član 5. Član 151. Zakona mijenja se i glasi: „Podaci o osiguranicima, obveznicima uplate doprinosa i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja uređuju se propisom iz oblasti evidencije o osiguranicima, obveznicima uplate doprinosa i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i propisima kojima se uređuje oblast jedinstvenog sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa.“. Član 6. Zakonodavno­pravna komisija Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonodavno­pravna komisija Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, utvrdit će prečišćeni tekst Zakona. Član 7. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u „Službenim novinama Federacije BiH“.
3 O b r a z l o ž e nj e Prednacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju I USTAVNI OSNOV Ustavni osnov za donošenje ovog Zakona nalazi se u odredbama člana III. 2. e), člana III. 3. (3) i člana III. 4. j) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, prema kojima su federalna vlast i kantoni nadležni za oblast socijalne politike. Federalna vlast ima pravo utvrđivati politiku i donositi zakone koji se tiču ove nadležnosti, a kantoni su posebno nadležni za provođenje socijalne politike i uspostavu službi socijalne zaštite. Prema odredbama člana IV A. 20. (1) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nadležan je za donošenje zakona o vršenju funkcija federalne vlasti. Kako se radi o pitanjima koja su u zajedničkoj nadležnosti federalne i kantonalnih vlasti, Prednacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju dostavljen je svim kantonima radi pribavljanja mišljenja o istom. Ističemo da je radi hitnosti i određenog roka za izvršenje predmetne presude (15.03.2012. godine), koje podrazumijeva donošenje zakona od strane Parlamenta Federacije BiH, od kantona traženo dostavljanje mišljenja u roku od 15. dana od dana prijema akta. Kako tražena mišljenja nisu dostavljena, to je aktom broj: 04­ 35/22­622/11 od 04.10.2011. godine, urgirano za dostavu mišljenja u roku od 7. dana, uz izričitu napomenu, da će se u slučaju nedostavljanja mišljena smatrati da kantoni nisu imali primjedbi niti sugestija na dostavljeni tekst Prednacrta Zakona. Upoznajemo da su pristigla pozitivna mišljenja od: Tuzlanskog kantona, Zeničko–dobojskog kantona, Bosansko­podrinjskog kantona Goražde i Unsko­ sanskog kantona. S tim u svezi, napominjemo da je Zeničko–dobojski kanton imao i prijedlog za brisanje stava 2. člana 79. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je prihvaćen, kao i prijedloge u vezi uvođenja krajnjeg roka do koga bi se osoba smatrala povratnikom i odredbe kojom bi se propisao novi obračun iznosa penzije za povratnike, koji nisu mogli biti prihvaćeni, radi dosljedne provedbe predmetne presude. Unsko­sanski kanton je predložio da se objedine zavodi penzijskog i invalidskog osiguranja na nivou Bosne i Hercegovine ili da se isplata penzija između entiteta uredi na principu reciprociteta, kao i da se na nivou Bosne i Hercegovine utvrdi zajednički procent doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Posavski kanton je podržao dostavljeni tekst Prednacrta Zakona uz uvažavanje mišljenja Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje vezanog za način osiguranja sredstava za isplatu ovih penzija, po kojem se pri donošenju Zakona mora voditi računa o likvidnosti i održivosti sistema penzijskog i invalidskog osiguranja. Hercegovačko­neretvanski kanton, dostavio je mišljenje u kojim se iznosi negativan stav u vezi člana 4. Prednacrta Zakona, jer se po mišljenju ovih kantona pitanje isplate svih penzija ostvarenih do 30. aprila 1992. godine u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini treba rješavati isključivo na nivou države Bosne i Hercegovine. Također, istaknuto je da se pri donošenju Zakona mora voditi računa o
4 likvidnosti i održivosti sistema penzijskog i invalidskog osiguranja. S tim u vezi, napominjemo da su, u više navrata, poduzimane aktivnosti od strane Federacije Bosne i Hercegovine za rješavanje pitanja isplate ovih penzija na nivou države Bosne i Hercegovine, a koje nisu dale rezultate, radi čega ocijenjeno za potrebnim hitno pokretanje procedure izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a u cilju sprečavanja štetnih posljedica za Federaciju, koje su izvjesne u slučaju neprovođenja predmetne presude Europskog suda u Strazburu. U skladu sa članom 27. Poslovnika o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ­ Prečišćeni tekst ­ („Službene novine Federacije BiH“, broj: 6/10), Prednacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, dostavljen Federalnom ministarstvu financija/finansija, Federalnom ministarstvu pravde i Uredu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Europske unije, radi davanja mišljenja. Federalno ministarstvo pravde i Federalno ministarstvo financija/finansija nisu imali primjedbi niti sugestija na dostavljeni Prednacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Ured Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Europske unije, dostavio je dvije primjedbe nomotehničkog karaktera, koje su uvažene u cijelosti. II NAČELA NA KOJIMA SE ZASNIVA ZAKON Ovaj Zakon zasniva se na načelu ustavnosti kojim se osigurava jednakost, materijalna i socijalna sigurnost osiguranika i korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Također, ovaj Zakon zasniva se i na načelu zakonitosti, jer se istim usklađuju odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju sa Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa („Službene novine Federacije BiH“, broj: 42/09) i Zakonom o matičnoj evidenciji o osiguranicima, obveznicima uplate doprinosa i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. III RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA Ured zastupnika/agenta Vijeća ministara Bosne i Hercegovine pred Europskim sudom za ljudska prava Sarajevo, aktom broj: 11­Ai­1/11­262/11 od 14.03.2011. godine, informirao je o novoj presudi Europskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Šekerović i Pašalić protiv Bosne i Hercegovine App no. 5920/04 i 67396/09, a koja se zasnovana na predhodno donesenoj odluci Duško Karanović protiv Bosne i Hercegovine, kao i drugim sličnim odlukama koje se odnose na 19 penzionera, koje su donijeli bivši Dom za ljudska prava i Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Navedenom odlukom nalaženo je Federaciji Bosne i Hercegovine da u roku od šest mjeseci od dana konačnosti presude, izmijeni zakonodavstvo na način da se aplikantima i ostalima koji se nalaze u istoj ili sličnoj situaciji omogući, da ukoliko to žele, traže isplatu penzija od Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje. U istoj odluci Europski sud za ljudska prava, između ostalog, konstatuje da je predmetna odluka donesena i radi činjenice da Federacija Bosne i
5 Hercegovine nije iskoristila svoje pravo da sama izabere najpogodnije generalne mjere za izvršenje presude Karanović protiv Bosne i Hercegovine (nije usvojila ranije predlagani Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim je bila predviđena samo isplata razlike penzije pod uvjetom da je ista veća u Federaciji BiH). U predmetnoj presudi Europski sud za ljudska prava u Strazburu naglašava da se nalog, u vezi izmjene zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine, ne odnosi na osobe koje se nisu vratile u Federaciju Bosne i Hercegovine, te da osobe kojima je nakon povratka iz Republike Srpske Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje izdao rješenje o penziji, zadržavaju pravo na penziju i u slučaju da se kasnije odsele u inostranstvo. Također, Europski sud za ljudska prava u Strazburu iznosi stav da sva lica koja se nalaze u istoj ili sličnoj situaciji kao aplikanti Pašalić i Šekerović (penzioneri koji žive u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koji su bili interno raseljeni na teritoriji Republike Srpske tokom oružanog sukoba), mogu podnositi aplikacije sudu direktno bez obaveze prethodnog iscrpljivanja domaćih pravnih lijekova, odnosno bez obaveze prethodnog podnošenja apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. S druge strane, bitno je istaći i činjenicu koja ukazuje da su se okolnosti vezane za izvršenje presude Europskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Šekerović i Pašalić protiv Bosne i Hercegovine App no. 5920/04 i 67396/09, promijenile, a koje praktično idu u korist Federacije BiH. Naime, g­đa Ankica Pašalić je pismenim zahtjevom dostavljenim Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje, ODUSTALA od zahtjeva za preuzimanje na isplatu kod nosioca osiguranja u Federaciji BiH, radi toga što joj je penzija koju ostvaruje kod Fonda PIO Republike Srpske trenutno veća od one koju bi ostvarivala kod nosioca osiguranja u Federaciji BiH. Pored navedenog, razlog za donošenje ovih izmjena i dopuna Zakona je usaglašavanje sa Zakonom o matičnoj evidenciji o osiguranicima, obveznicima uplate doprinosa i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, čijim je članom 34. propisana obveza da se u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu istog, izvrši usklađivanje sa odredbama gore navedenog zakona. Kako je Zakonom o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, između ostalog, propisano da poslove jedinstvene registracije, kontrole i naplate doprinosa vrši Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine, od koje će vanproračunski fondovi, gdje spada i Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, preuzimati podatke jedinstvenog sistema, to je nesporna obveza bila i usklađivanje (izmjena ili brisanje) određenih odredbi Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Imajući u vidu izneseno, ocijenjeno je za potrebnim hitno pokretanje procedure izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, a u cilju sprečavanja štetnih posljedica za Federaciju Bosne i Hercegovine.
6 IV OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENIH RJEŠENJA Članom 1. izvršena je izmjena člana 77. Zakona na način da je propisano da naknada plaće za osobe kod kojih je utvrđena II kategorija invalidnosti iz člana 75. tač. 1. do 3. Zakona ne može biti niža od najniže plaće utvrđene Općim kolektivnim ugovorom za teritorij Federacije Bosne i Hercegovine, a što je, u skladu sa zakonom koji reguliše oblast doprinosa, najniža osnovica za obračun doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Ovom izmjenom djelomično je uvažen zahtjev Saveza invalida rada Federacije BiH, koji duži vremenski period traži povećanje naknade plaće sa 30% na 60 % od prosječne plaće svih zaposlenih na teritoriju Federacije u prethodnom tromjesečju na osnovu podataka Zavoda. Članom 2. ovog Zakona brisan je stav 2. člana 79. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Uvođenjem gore navedene izmjene člana 77. Zakona, prestala je potreba za postojanjem stava 2. člana 79. Zakona. Članom 3. ovog Zakona brisane su odredbe člana 129. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje su se odnosile na matičnu evidenciju. Na ovaj način harmonizirane su odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju i Zakona o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa, prema kome su poslovi registracije, kontrole i naplate doprinosa dati u nadležnost Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Članom 4. ovog Zakona propisano je sljedeće: (član 141a.) Ovim članom izvršena je dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kako bi se povratnicima iz Republike Srpske u Federaciju Bosne i Hercegovine, koji su bili korisnici penzija ostvarenih u Društvenom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Bosne i Hercegovine, Sarajevo i kojima je isplata penzija vršena na teritoriji današnje Federacije Bosne i Hercegovine do 30. aprila 1992. godine, omogućilo da od dana podnošenja zahtjeva imaju pravo na penziju kod Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje, čime bi se provela generalna mjera naložena od strane Europskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Šekerović i Pašalić protiv Bosne i Hercegovine App no. 5920/04 i 67396/09. Također, stavom 2., dodatno je precizirano da navedeno pravo mogu ostvariti samo osobe koje su stekle status povratnika u skladu sa Zakonom o raseljenim osobama i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 15/05). Također, predviđeno je da pravo na isplatu penzije zadržavaju, pod istim uvjetima kao i drugi penzioneri po općem propisu, i u slučaju ako se kasnije odsele u inostranstvo. (član 141b.) Ovim članom propisana je obveza Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje da propisanom roku donese Pravilnik kojim će urediti cjelokupan postupak ostvarivanje prava iz ovog Zakona. Također, propisano je da saglasnost na Pravilnik daje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. (član 141c.) Ovim članom određen je izvor finansiranja na način da se potrebna sredstva za isplatu penzija iz člana 2. ovog Zakona osiguravaju iz redovnih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Ovo iz razloga jer je u konkretnom slučaju riječ o pravu koje proističe iz uplaćivanih doprinosa, koje je ova kategorija redovno izdvajala dok su bili osiguranici. U suprotnom, moglo bi se postaviti pitanje
7 redovnog osiguravanja sredstava u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine i za druge kategorije koje ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja na osnovu općeg propisa. S tim u svezi, napominjemo da Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje, izvršavajući pojedinačne presude donesene na istom ili sličnom činjeničnom stanju, iz redovnih doprinosa, već vrši isplatu penzija za pojedinačne slučajeve i to upravo iz sredstava prikupljenih iz redovnih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Članom 5. ovog Zakona izmijenjen je član 151. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, na način da je precizirano da se podaci o osiguranicima, obveznicima uplate doprinosa i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, pored propisa o matičnoj evidenciji, uređuju i propisima kojima je uređena oblast jedinstvenog sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa. Članom 6. dato je ovlašćenje za utvrđivanja pročišćenog teksta Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, čime je u skladu sa Poslovnicima Zastupničkog/Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, stvoren pravni osnov za utvrđivanje prečišćenog teksta Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. S tim u svezi napominjemo, da je prvobitni tekst Zakona donesen 1998. godine. Od tada pa do danas, izvršeno je više izmjena i dopuna istog, što Zakon čini nepreglednim i otežava njegovu primjenu. V FINANSIJSKA SREDSTVA Za provođenje ovog Zakona, nisu potrebna dodatna finansijska sredstva iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, jer bi se ove penzije finansirale iz redovnih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Na zahtjev Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, da se dostavi odgovarajuća procjena materijalnih efekata u slučaju preuzimanja na isplatu predmetne kategorije penzionera, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje je dostavio već ranije sačinjavanu procjenu, a koju dostavljamo u prilogu.
8 VI ČLANOVI ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU („Službene novine Federacije BiH“, br. 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09), KOJI SE MIJENJAJU ILI BRIŠU Član 77. Naknada plaće iz člana 75. tač. 1. do 3. ovog zakona ne može biti niža od 30% od prosječne plaće svih zaposlenih na teritoriji Federacije u prethodnom tromjesečju na osnovu podataka Zavoda. Član 79. Visinu naknade plaće iz člana 75. tač. 1. do 3. ovog zakona utvrđuje poduzeće, druga pravna osoba, odnosno poslodavac, u skladu sa ovim zakonu. Naknada plaće iz člana 75. tač. 1. do 4. ovog zakona usklađuje se sa kretanjem prosječne plaće u preduzeću, odnosno drugoj pravnoj osobi, odnosno kod poslodavca u godini u kojoj se naknada plaće ostvaruje. Član 129. U cilju pravilnog evidentiranja podataka bitnih za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, nosilac osiguranja vrši kontrolu tačnosti podataka u smislu propisa o matičnoj evidenciji o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Član 151. Podaci o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja uređuju se propisom iz oblasti evidencije o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.
9