KOORDINATOR:
ZVONIMIR TUCAKOVIĆ,dipl.ing.arh.
STRUČNI TIM:
ZVONIMIR TUCAKOVIĆ,dipl.ing.arh.
MARTA PAUNOVIĆ,dipl.ek.
VLADO SUDAR,dipl.ing.građ.
STJEPAN STAKOR,dipl.ing.kult.tehn.
IVICA BUGARIĆ,dipl.ing.građ.
MIRKO STRAHINIĆ,dipl.ing.stroj.
LJUBICA MAJCAN-KORKUTOVIĆ,dipl.turiz.
Mr.sc. RADE MANOJLOVIĆ,dipl.ing.šum.
IVANA RADOLOVIĆ,građ.tehn.vis.
ASMIR BAŠIĆ,građ.tehn.vis.
PRIJEPIS:
VLATKA STAŠČIK,administrator
UMNOŽAVANJE I UVEZ:
ZDENKA OMERAŠEVIĆ
SURADNJA:
1.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
2.
MINISTARSTVO KULTURE-UPRAVA ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE;
Osijek
3.
HP-HRVATSKA POŠTA d.d.-ZAGREB
Područna uprava Slavonija-Osijek
4.
HT-HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE d.d. ZAGREB
Regija 4-istok-Osijek
5.
VIP-net d.o.o. ZAGREB
Odjel izgradnje-Osijek
6.
HEP-PRIJENOS d.o.o.-ZAGREB
Prijenosno područje-Osijek
7.
HEP-DISTRIBUCIJA d.o.o.-ZAGREB
DP "Elektroslavonija"-Osijek
8.
HEP-PLIN d.o.o. OSIJEK
9.
INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZAGREB
Sektor proizvodnje nafte i plina-Okrug Slavonija
Pogon Beničanci
10.
INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d.
Sektor proizvodnje nafte i plina-ZAGREB
11.
UPRAVA ZA CESTE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE-OSIJEK
12.
HRVATSKE CESTE d.o.o.
Odjel za studije i projekte-ZAGREB
13.
KAPETANIJA OSIJEK
14.
HRVATSKE VODE ZAGREB
VGO za vodno područje sliva Drave i Dunava Osijek
15.
''KOMBEL'' BELIŠĆE
R.J. vodovod i kanalizacija Belišće
16.
"ARBOR" d.d. Osijek
17.
MORH-ZAGREB
•
•
•
Izvadak iz Sudskog registra
Suglasnost za upis u Sudski registar
Rješenje o upisu i Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore
arhitekata i inženjera u graditeljstvu
SUGLASNOST I MIŠLJENJA
PROPISANA ZAKONIMA I PROPISIMA
•
•
•
•
Mišljenje Županijskog zavoda za prostorno uređenje
Suglasnost Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji
Prethodna Suglasnost Ministarstva kulture, Uprava za zaštitu kulturne
baštine
Mišljenje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva
KNJIGA 1 TEKSTUALNI DIO
SADRŽAJ
Stranica
I OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU
NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1
1
1.1.1.1. Geografski i prometni položaj
1
1.1.1.2. Površina, naseljenost, stanovništvo
2
1.1.1.3. Naselja, građevinska i ostala izgrađena područja
5
a) Naselja
5
b) Građevinska područja
5
c) Ostala izgrađena područja
6
1.1.1.4. Osnovne kategorije korištenja prostora
6
1.1.1.5. Prirodna obilježja
6
a) Reljef
6
b) Klima
7
c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja
11
d) Pedološka i biovegetacijska obilježja
12
e) Geološka i tektonska obilježja
15
1.1.1.6. Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra
16
a) Zaštićeni dijelovi prirode
16
b) Kulturna dobra
16
1.1.1.7. Krajobrazne značajke područja Općine
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Prirodni potencijal i korištenje resursa
17
18
18
a) Poljoprivredne površine
18
b) Šumske površine
22
c) Mineralne sirovine
25
1.1.2.2. Gospodarski potencijal
25
a) Gospodarska struktura
25
b) Proizvodne djelatnosti
26
c) Obrtništvo
26
d) Turizam
27
e) Eksploatacija mineralnih sirovina
28
1.1.2.3. Društvene djelatnosti
28
a) Uprava
28
b) Socijalna zaštita
28
c) Obrazovanje
29
d) Zdravstvo
29
e) Kultura
29
f) Vjerske institucije
30
1.1.2.4. Šport i rekreacija
30
1.1.2.5. Komunalne djelatnosti
31
1.1.2.6. Prometni infrastrukturni sustav
32
a) Cestovni promet
32
b) Riječni promet
33
c) Poštanski promet
33
d) Telekomunikacije
35
e) Radio i TV sustav veza
37
1.1.2.7. Energetski sustav
37
a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
37
b) Elektroenergetika
38
1.1.2.8. Vodnogospodarski sustav
40
a) Vodoopskrba
40
b) Odvodnja otpadnih voda
40
c) Uređenje vodotoka i voda
41
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
42
1.1.2.9. Postupanje s otpadom
43
1.1.2.10. Stanje okoliša
43
a) Onečišćenje voda
43
b) Onečišćenje zraka
44
c) Onečišćenje tla
44
d) Opterećenje bukom
45
1.1.2.11. Područja posebne namjene
45
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog
uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih
planova
1.1.3.1. Prostorni plan Osječko-baranjske županije (PPO-BŽ)
45
45
a) Stanovništvo
45
b) Naselja
45
c) Građevinska područja
47
d) Gospodarstvo
51
e) Društvene djelatnosti
52
f) Promet
53
g) Energetika
54
h) Vodnogospodarstvo
54
i) Poljoprivredno i šumsko zemljište
55
1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na
demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
57
57
1.1.4.1. Demografski potencijal
57
1.1.4.2. Naselja
57
1.1.4.3. Građevinska područja
57
1.1.4.4. Gospodarski potencijal
58
1.1.4.5. Promet
58
a) Cestovni promet
58
c) Pošta i telekomunikacije
58
1.1.4.6. Energetika
59
a) Plinoopskrba
59
b) Elektroenergetika
60
1.1.4.7. Vodnogospodarstvo
60
a) Vodoopskrba
61
b) Odvodnja otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda
61
c) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
61
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREÐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija
62
62
62
62
2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava
62
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
64
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
65
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA
66
2.2.1. Demografski razvoj
66
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
67
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
68
2.2.3.1. Naselja
68
2.2.3.2. Društvena infrastruktura
68
2.2.3.3. Prometna infrastruktura
69
a) Cestovni promet
69
b) Poštanski promet
69
c) Telekomunikacije
69
2.2.3.4. Energetska infrastruktura
69
a) Plinoopskrba
69
b) Elektroenergetika
70
2.2.3.5. Vodnogospodarstvo
70
a) Vodoopskrba
70
b) Odvodnja otpadnih voda
70
c) Uređenje vodotoka i voda
70
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
70
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREÐENJA NASELJA NA PODRUČJU
OPĆINE
71
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
71
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja
71
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
72
3. PLAN PROSTORNOG UREÐENJA
73
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U
ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU
ŽUPANIJE
73
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE
PROSTORA
74
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
74
3.2.1.1. Struktura površina
75
3.2.1.2. Građevinska područja
76
a) Građevinska područja naselja
76
b) Građevinsko područje povremenog stanovanja
''Legnje''
77
c) Građevinsko područje proizvodno-poslovne
zone Črnkovci
77
d) Građevinska područja groblja
77
3.2.1.3. Poljoprivredno zemljište
77
3.2.1.4. Šumsko zemljište
78
3.3. NASELJA
79
3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
81
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
81
3.4.1.1. Proizvodne i uslužne djelatnosti
81
3.4.1.2. Turizam
81
3.4.1.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
82
3.4.2. Društvene djelatnosti
83
3.4.2.1. Uprava
83
3.4.2.2. Socijalna zaštita
83
3.4.2.3. Obrazovanje
83
3.4.2.4. Zdravstvo
83
3.4.2.5. Kultura
83
3.4.2.6. Vjerske institucije
83
3.5. ŠPORT I REKREACIJA
84
3.6. KOMUNALNE DJELATNOSTI
86
3.7. UVJETI KORIŠTENJA, UREÐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
86
3.7.1. Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti i kulturno-povijesnih
cjelina
86
3.7.1.1. Prirodne i krajobrazne vrijednosti i posebnosti
86
a) Područje posebnih uvjeta korištenja
86
b) Područje posebnih ograničenje u korištenju
87
3.7.1.2. Kulturno-povijesne cjeline
3.7.2. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i
prostorne cjeline
3.8. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
3.8.1.1. Cestovni promet
88
88
88
88
88
3.8.1.2. Riječni promet
89
3.8.1.3. Poštanski promet
89
3.8.1.4. Telekomunikacije
90
3.8.1.5. RTV sustav veza
90
3.8.2. Energetski sustav
90
3.8.2.1. Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
90
3.8.2.2. Elektroenergetika
91
3.8.3. Vodnogospodarski sustav
92
3.8.3.1. Vodoopskrba
92
3.8.3.2. Odvodnja otpadnih voda
93
3.8.3.3. Uređenje vodotoka i voda –melioracijska odvodnja
94
3.8.3.4. Korištenje voda
95
3.9. POSTUPANJE S OTPADOM
95
3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
96
3.10.1. Mjere zaštite voda
96
3.10.2. Mjere zaštite tla
97
3.10.3. Mjere zaštite zraka
98
3.10.4. Mjere zaštite od buke
98
3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI
3.11.1. Zone ugroženosti i sklanjanje stanovništva
3.12. INTERESI OBRANE
99
99
99
II ODREDBE ZA PROVOÐENJE
1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU
OPĆINE
100
1.1. NAMJENA POVRŠINA
100
1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
101
1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM
OGRANIČENJIMA U KORIŠTENJU PROSTORA
102
2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA
102
2.1. GRAÐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU
102
2.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU
103
2.3. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
104
2.3.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja
104
2.3.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
104
2.3.2.1. Građevne čestice
105
2.3.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina
105
2.3.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
108
2.3.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno
građevine na javnu prometnu površinu i komunalnu
infrastrukturu
108
2.3.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina
108
2.3.3.1. Obiteljske stambene građevine
108
2.3.3.2. Višestambene građevine
110
2.3.3.3. Građevine povremenog stanovanja
110
2.3.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti
111
2.3.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
112
2.3.5.1. Građevine proizvodnih, poslovnih i ugostiteljskoturističkih djelatnosti (u daljnjem tekstu : građevine
PPUT djelatnosti)
112
2.3.5.2. Poljoprivredne građevine
115
2.3.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina
116
2.3.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
117
2.3.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
118
2.3.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama
118
2.3.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene
118
2.3.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina
118
2.3.12. Uvjeti uređenja naselja
119
2.4. IZGRAÐENE STRUKTURE VAN NASELJA
2.4.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja i
povremenog stanovanja
2.4.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja
119
119
119
2.4.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja
120
2.4.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja
120
2.4.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja
123
2.4.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih
sirovina
124
2.4.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja
124
2.4.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja
124
2.4.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine van
građevinskog područja
124
2.4.2.8. Ostale građevine van građevinskog područja
125
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
125
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
125
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA
PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
126
5.1. PROMETNI SUSTAV
126
5.1.1. Cestovni promet
126
5.1.2. Riječni promet
130
5.1.3. Poštanski sustav
130
5.1.4. Telekomunikacije
130
5.2. ENERGETSKI SUSTAV
130
5.2.1. Naftovodi i plinovodi
130
5.2.2. Elektroenergetska mreža
131
5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
132
5.3.1. Vodoopskrba
132
5.3.2. Odvodnja otpadnih voda
132
5.3.3. Vodotoci, vode i melioracijska odvodnja
133
6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I
KULTURNIH DOBARA
134
6.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI
134
6.2. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI
134
6.3. KULTURNA DOBRA
135
7. POSTUPANJE S OTPADOM
135
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
135
9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH
NEPOGODA
137
9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI
137
9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
137
10. MJERE PROVEDBE PLANA
137
10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
137
10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
137
10.3. REKONSTRUKCIJA GRAÐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA
PLANIRANOJ NAMJENI
138
11.4. POSTUPANJE S GRAÐEVINAMA IZGRAÐENIM SUPROTNO
UVJETIMA UTVRÐENIM U PPUOM
138
PRIKAZI:
Stranica
1.
POLOŽAJ OPĆINE U PROSTORU ŽUPANIJE
1
2.
GUSTOĆA NASELJENOSTI (stanje 2001.- godine)
2
3.
RUŽE VJETROVA
10
4.
PROSTORNE CJELOVITOSTI KRAJOBRAZA
18
5.
GOSPODARSKA STRUKTURA PREMA BROJU ZAPOSLENIH (stanje
2001. godine)
26
6.
IZVOD IZ PPO-BŽ-KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
56
7.
SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA
80
8.
MREŽA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
84
KNJIGA 2
Red.
br.
KARTOGRAFSKI PRIKAZI
Oznaka
MJERILO
1.
1.
KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
1:25.000
2.
1.A
POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
1:25.000
3.
2.A
ENERGETSKI SUSTAV
1:25.000
4.
2.B
VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
1:25.000
5.
3.A
UVJETI KORIŠTENJA
1:25.000
6.
3.B
PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I
ZAŠTITE
1:25.000
7.
4.A
GRAÐEVINSKO PODRUČJE NASELJA
Bočkinci
8.
4.B
GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA
Brezovica
9.
4.C
4.D
4.E
4.F
4.G
1:2.880
GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA
Marijanci
13.
1:4.000
GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA
Kunišinci
12.
1:2.880
GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I PROIZVODNOPOSLOVNE ZONE
Črnkovci
11.
1:2.880
GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA
Čamagajevci
10.
1:4.000
1:2.880
GRAĐEVINSKO PODRUČJE POVREMENOG
STANOVANJA
''Legnje''
1:4.000
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
1
I OBRAZLOŽENJE
1.
POLAZIŠTA
1.1.
POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA
PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1.
Geografski i geoprometni položaj
Prostor općine Marijanci pripada sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno
sjeveroistočnom dijelu Istočne Hrvatske. Područje općine Marijanci pripada prirodno-geografskoj
cjelini Slavonske Podravine, a u okviru geografske cjeline Istočne Hrvatske.
Prema teritorijalnom ustrojstvu lokalne samouprave, općina Marijanci pripada prostoru Osječkobaranjske županije, njezinu sjeverozapadnom dijelu. S obzirom na svoj prostorno-geografski
položaj, u okviru Županije i Države, općina Marijanci pripada u cijelosti dijelu kontinentalnog
graničnog područja Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske.
Općina Marijanci je u okruženju sljedećih administrativno-teritorijalnih jedinica lokalne
samouprave: Grada Belišća na istoku, Grada Donjeg Miholjca na sjeverozapadu i zapadu,
općine Magadenovac na zapadu, te Grada Valpova na jugu.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
2
Prostor Općine proteže se gotovo do državne granice, što je utjecalo i na formiranje prometnog
sustava. Glavnu prometnicu predstavlja trasa državne ceste D34 koja osigurava longitudinalnu
povezanost prostora uz sjevernu granicu Republike Hrvatske.
1.1.1.2.
Površina, naseljenost, stanovništvo
Površina
S površinom od 65,72 km², što iznosi 1,6% ukupne površine Osječko-baranjske županije, općina
Marijanci je po veličini jedna od manjih jedinica lokalne samouprave Županije.
Naseljenost
Gustoća naseljenosti za sedam naselja Općine je izračunata na osnovu statističkih granica
naselja. Gustoća naseljenosti 2001. godine za naselje Bočkinci je 40 stan/km², za naselje
Brezovica 16 stan/km², za naselje Čamagajevci 40 stan/km², za naselje Črnkovci 102 stan/km²,
za naselje Kunišinci 36 stan/km², za naselje Marijanci 78 stan/km², te za naselje Marijanski
Ivanovci 0,2 stan/km².
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
3
Stanovništvo
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Općine je živjelo 2.719
stanovnika.
ODNOS KRETANJA STANOVNIŠTVA U RAZDOBLJU
1981.-2001. GOD.
Tablica br. 1
Broj stanovnika po popisnim godinama
1981.
1991.
2001.
Osječko-baranjska županija
356.286
367.193
330.506
Općina Marijanci
3.097
3.020
2.719
Udio Općine, %
0,8
0,8
0,8
IZVOR PODATAKA: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
Indeksi
1991/1981. 2001/1991.
103,0
90,0
97,5
90,0
-
Područje
Ukupno stanovništvo Općine se u promatranom razdoblju konstantno smanjivalo. U usporedbi s
ukupnim stanovništvom Županije, kretanje je bilo nepovoljnije ali je kroz cijelo razdoblje učešće
bilo na razini 0,8%.
U posljednjem međupopisnom razdoblju stanovništvo Općine se smanjilo za 10% ili za 301
stanovnika.
Smanjenje stanovništva Općine je posljedica prirodnog odumiranja i odseljavanja.
SASTAVNICE KRETANJA STANOVNIŠTVA
Tablica br. 2
Broj
stanovnika
1991. g.
Prirodni
priraštaj
1991.2001.g.
Broj
stanovnika
1991.g. +
prirodni
priraštaj
Broj
stanovnika
2001. g.
Razlika po
popisima
1991.-2001. g.
Migracijski
saldo
Obilježje
kretanja
3.020
- 116
2.904
2.719
- 301
- 185
E4
izumiranje
IZVOR PODATAKA: Državni zavod za statistiku
Po ovakvom kretanju sastavnica, stanovništvo Općine spada u tip E4 izumiranje.
Stanovništvo se u razdoblju 1991.-2001. godine smanjilo u svim naseljima.
KRETANJE STANOVNIŠTVA PO NASELJIMA
Tablica br. 3
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Stanovništvo
Bočkinci
Brezovica
Čamagajevci
Črnkovci
Kunišinci
Marijanci
Broj stanovnika po popisnim godinama
1981.
1991.
2001.
220
220
204
143
105
78
362
310
266
881
941
889
466
426
343
1.004
982
935
Indeksi
1991/1981.
2001/1991.
100,0
92,7
73,4
74,3
85,6
85,8
106,8
94,4
91,4
80,5
97,8
95,2
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
4
7.
Marijanski Ivanovci
21
36
4
Ukupno Općina:
3.097
3.020
2.719
IZVOR PODATAKA: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001. god.
171,4
97,5
11,4
90,0
Demografski najproblematičnija naselja su Marijanski Ivanovci i Brezovica.
POKAZATELJI DOBNE STRUKTURE PO NASELJIMA 2001. GOD.
Tablica br. 4
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Naselje
Bočkinci
Brezovica
Čamagajevci
Črnkovci
Kunišinci
Marijanci
Marijanski Ivanovci
Ukupno Općina:
Udio mladih
(0-19 god.)
%
25,0
10,2
21,0
29,0
25,6
30,1
0
27,3
Koeficijent
starenja
%
24,0
34,6
24,8
22,0
22,7
21,1
50,0
22,6
Indeks
starosti
96
339
118
76
88
70
83
Dobni tip
starost
izrazito duboka starost
izrazito duboka starost
starost
starost
starost
izrazito duboka starost
starost
IZVOR PODATAKA: Popis stanovništva 2001. god.
U naselju Marijanski Ivanovci je 2001. godine živjelo samo 4 stanovnika, mladih uopće nije bilo,
a 50% je staro više od 60 godina. U naselju Brezovica je bilo tek 10,2% mladog stanovništva i
više od jedne trećine starog stanovništva preko 60 godina, što stanovništvu daje obilježje
izrazito duboke starosti.
Najpovoljniju dobnu strukturu je imalo općinsko središte Marijanci iako je i u njemu stanovništvo
imalo obilježje demografske starosti.
Stanovništvo Općine je 2001. godine živjelo u 867 kućanstava prosječne veličine 3,1 članova.
Broj kućanstava se u promatranom razdoblju i povećao i smanjio, dok se prosječne veličine
smanjuju.
KRETANJE I OBILJEŽJA KUĆANSTAVA PO NASELJIMA
Tablica br. 5
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Naselje
Bočkinci
Brezovica
Čamagajevci
Črnkovci
Kunišinci
Marijanci
Marijanski Ivanovci
Ukupno Općina:
Kretanje broja
kućanstava po
popisnim godinama
1981. 1991. 2001.
62
66
58
44
38
32
100
92
83
261
311
295
142
138
124
282
296
273
9
8
2
900
949
867
Indeksi
1991/1981.
106,4
86,3
92,0
119,1
97,2
104,9
88,9
105,4
2001/1991.
87,8
84,2
90,2
94,8
89,8
92,2
25,0
91,3
Prosječne veličine
1981.
3,5
3,2
3,6
3,3
3,3
3,5
2,3
3,4
1991.
3,3
2,7
3,3
3,0
3,0
3,3
4,5
3,2
2001.
3,5
2,4
3,2
3,0
2,7
3,4
2,0
3,1
IZVOR PODATAKA: Popisi stanovništva 1981., 1991. i 2001.
Najmanje prosječne veličine kućanstava 2001. godine su zabilježene u naseljima Brezovica i
Marijanski Ivanovci koja su demografski najproblematičnija. Karakteristično je da se broj
kućanstava u razdoblju nakon 1991. godine u svim naseljima smanjio kao i broj stanovnika.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
1.1.1.3.
5
Naselja, građevinska područja i ostala izgrađena područja
a) Naselja
Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj u sastavu općine
Marijanci se nalazi sedam naselja: Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci, Kunišinci,
Marijanci i Marijanski Ivanovci.
Naselje Marijanci je općinsko središte.
Mjereno brojem stanovnika, prosječna veličina naselja 2001. godine iznosila je 388 stanovnika.
U općini Marijanci koja se izduženo pruža u pravcu sjever-jug šest su naselja locirana od
približno polovice Općine ka sjeveru, dok su Marijanski Ivanovci u južnom dijelu Općine.
Od tri prostorne cjelovitosti krajobraza u Općini, sva naselja su locirana u središnjem nizinskom
poljodjelskom prostoru donjeg Podravlja.
U naseljima po tipologiji izgradnje prevladavaju građevine obiteljskog stanovanja s
gospodarskim građevinama po dubini uskih, dugih građevnih čestica.
Jedino u Črnkovcima je u okviru istočnog dijela naselja formiran veći gospodarski kompleks, koji
čini bivša kudeljara.
Naselje Marijanski Ivanovci se sastoji od desetak starih kuća od kojih su samo još dvije
naseljene, a u istočnom dijelu naselja je u realizaciji velika farma za tov kapaciteta 150.000
pilića.
b) Građevinska područja
Prostornim planom (bivše) općine (PP(B)O) D. Miholjac nisu utvrđena građevinska područja za
naselja općine Marijanci, a praktično su za naselja: Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci,
Kunišinci i Marijanci (bez Marijanskih Ivanovaca), kao građevinska područja korištene namjene
površina koje su u okviru PP(B)O izrađene za ta naselja.
POSTOJEĆA GRAĐEVINSKA PODRUČJA
Tablica br. 6
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Naselje
Bočkinci
Brezovica
Čamagajevci
Črnkovci
Kunišinci
Marijanci
Ukupno:
IZVOR PODATAKA:
-
Površina
građevinskog
područja
(ha)
19,56
22,22
33,40
95,07
36,65
101,66
308,56
Izgrađeni dio
ha
14,38
17,94
30,28
70,74
27,24
59,32
219,90
%
73,52
80,74
90,66
74,41
74,32
58,35
71,27
Broj
stanovnika
2001.
204
78
266
889
343
935
2.715
ZPO-OSIJEK
PP(B)O Donji Miholjac
Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. god.
Gustoća
naseljenosti
2001. g.
(st/ha)
10,43
3,51
7,96
9,35
9,36
9,20
8,80
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
6
Na osnovi dosadašnjih demografskih i razvojnih trendova građevinska područja naselja su
uglavnom predimenzionirana, osim što u Črnkovcima građevinskim područjem nije obuhvaćen
znatni dio kompleksa bivše kudeljare, a u Bočkincima ranije izgrađeni jugozapadni dio naselja.
U odnosu na ukupnu površinu Općine, postojeća građevinska područja zauzimaju 4,70%.
c) Ostala izgrađena područja
U Općini nema nekih značajnijih izgrađenih područja izvan građevinskih područja. Izuzetak
predstavlja nekoliko većih farmi i postrojenja za eksploataciju nafte, te nekoliko građevina
povremenog stanovanja uz Dravu.
1.1.1.4.
Osnovne kategorije korištenja prostora
U strukturi površina Općine najzastupljenije su poljoprivredne površine s udjelom od 79,1%.
Poljoprivredne površine Općine prostiru se na 5.191 ha i imaju sljedeću strukturu: oranice
70,4%, voćnjaci 1,1%, vinogradi 0,1%, livade 2,4% i pašnjaci 5,1%.
Udio poljoprivrednih površina Općine u poljoprivrednim površinama Županije iznosi 1,9%.
Broj stanovnika na 100 ha ukupnih poljoprivrednih površina u Općini iznosi 52, u Županiji 124, a
Državi 139.
Šumske površine zauzimaju 867 ha i čine 13,2% prostora Općine. Hrvatske šume upravljaju sa
100% šumskih površina.
U ukupnoj količini šumskog zemljišta Županije, Općina sudjeluje s 0,76%.
Na 100 ha šumskih površina Općine dolazi 314 stanovnika što je ispod prosjeka (kvalitativno)
Županije (289 stan/100 ha).
Građevinska područja koja obuhvaćaju izgrađene, ali dijelom i poljoprivredne površine
zauzimaju 308,56 ha ili 4,7% ukupne površine Općine.
1.1.1.5.
Prirodna obilježja
a) Reljef
Općina Marijanci, kao dio prirodno-geografske cjeline Slavonske Podravine, u reljefnom smislu
predstavlja tipičnu akumulacijsku nizinu, gdje se nadmorske visine naselja kreću od 89 m, na
jugoistoku, do 98 m, na zapadu Općine.
U okviru tipične akumulacijske nizine nastale morfološkim procesima od mlađeg pleistocena,
1
nastali su sljedeći geomorfološki oblici (A. Bognar, 1981.) :
-
1
poloj Drave,
terasna nizina Drave,
fluvijalno-močvarna nizina uz Vučicu.
Urbanistički institut SR Hrvatske: Donji Miholjac-Općinski prostorni plan (Prijedlog), Zagreb 1981.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
7
Poloj rijeke Drave je naplavna (aluvijalna) ravan, nastala akumulacijsko-erozijskim procesima u
toku holocena (aluvija). To je prostor gdje je dubina temeljnice vrlo mala, te se odlikuje velikom
vlažnošću. Reljefna energija ovog područja je vrlo mala (manja od 5 m/km²), a rijeka Drava, koja
na ovom, ali i širem području ima osobine tipiče ravničarske rijeke, tako da u sastavu naplavnih
ravni prevladava pijesak, pretaloženi prapor i gline, a šljunci se javljaju tek u većim dubinama.
U okviru naplavne ravni Drave izdvajaju se njezin viši i niži dio. Viši dio čine konkavni dijelovi
meandara, grede i područja plavljena za vrijeme najviših vodostaja, dok niži dio naplavne ravni
čine mrtvaje i rukavci nastali linearno-erozijskim djelovanjem.
Terasna nizina Drave je nešto više područje, iznad naplavne ravni, nastalo neotektonskim
pokretima u pleistocenu, u čijem sastavu uslijed eolske akumulacije prevladavaju lesne i lesu
slične naslage, debljine 8-20 m. Terasna nizina je blago nagnuta od sjeverozapada prema
jugoistoku, te od sjevera prema jugu.
Prema geološkom postanku se razlikuju starija i mlađa terasa Drave. Starija virmska terasa
Drave podijeljena je naplavnom ravni Karašice i Vučice na manji sjeverni, i veći južni dio. U
sastavu terase su naslage prapora koji prekrivaju riječne sedimente.
Fluvijalno-močvarna područja su potolinski prostori nastali mlađim tektonskim spuštanjem
terena tokom holocena. Na mlađe spuštanje tog dijela prostora ukazuje usijecanje rijeke
Karašice u višu terasnu nizinu prema sjeveroistoku, umjesto prema jugoistoku, a u skladu s
postojećim visinskim odnosima. Nizina je ispunjena recentnim fluvijalnim nanosima rijeke Vučice
i dijelom Karašice, te organogeno-barskim sedimentima. Nadmorske visine fluvijalno-močvarne
nizine kreću se od 99 m na sjeverozapadu do 89 m na jugoistoku. Ovi prostori su uz naplavne
ravni (poloj) Drave najniži i najvlažniji prostori.
Na prostoru općine Marijanci mogu se konstatirati svi navedeni geomorfološki oblici reljefa.
Nadmorske visine kreću se od 89 m na jugoistoku Općine do 98 m na zapadu Općine.
NADMORSKE VISINE NASELJA
Tablica br. 7
Red. broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Naselje
Bočkinci
Brezovica
Čamagajevci
Črnkovci
Kunišinci
Marijanci
Marijanski Ivanovci
Prosječna
nadmorska visina
(m)
94
98
95
93
95
97
89
IZVOR PODATAKA: M. Korenčić: Naselja i stanovništvo SRH, 1857.-1971., Zagreb
b) Klima
Klimatske osobine prostora općine Marijanci kao dio šireg nizinskog prostora, odlikuje
homogenost klimatskih prilika što je u vezi s malom reljefnom dinamikom terena.
Klimatske osobine u cjelini karakterizira tip umjereno kontinentalne klime, koja se javlja u
cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje su promjene vremena česte i intenzivne. Prema
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
8
Köppenovoj klasifikaciji to se područje označava klimatskom formulom Cfwbx, što je oznaka za
2
umjereno toplu, kišnu klimu.
Za ocjenu meteorološko-klimatskih uvjeta na području Općine poslužila su dostupna mjerenja
osnovnih meteoroloških elemenata na meteorološkoj postaji Donji Miholjac u razdoblju od
1959.-1978. godine i od 1978.-1998., kao postaji najbližoj području Općine.
Srednja godišnja temperatura zraka izmjerena na postaji Donji Miholjac iznosila je 10,8°C
(1959.-1978. god.) i 11°C (1978.-1998.), a što su vrijednosti koje odgovaraju ovakvom tipu
klime.
Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (20,9°C,
21,6°C), a zatim su u opadanju do siječnja kada dostižu minimum (-1,1°C, -0,2°C).
SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE TEMPERATURE
ZRAKA NA METEOROLOŠKOJ POSTAJI DONJI MIHOLJAC
Tablica br. 8
Mjeseci
I
II
III
IV
V
VI
Razdoblje
1959.-1978.(1
1978.-1998.(2
- 1,1
- 0,2
2,1
1,4
6,2
6,2
11,4
11,0
15,9
16,3
19,3
19,7
Mjeseci
VII
VIII
IX
X
XI
XII
God.
Razdoblje
1959.-1978.(1
1978.-1998.(2
20,9
21,6
20,1
21,3
16,3
17,0
11,0
11,3
6,1
4,9
0,9
1,4
10,8
11,0
IZVOR PODATAKA: (1 Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika
područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.
(2 Državni hidrometeorološki zavod Zagreb-Meteorološki podaci za postaju Donji
Miholjac (1978.-1998.)
Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da je u godišnjem hodu temperature
zraka jedan par ekstrema (jedan minimum i jedan maksimum).
Apsolutni maksimum temperature zraka u razdoblju 1959.-1978. god., iznosio je 39,2°C, a
apsolutni minimum temperature zraka, u istom razdoblju, iznosio je -26,0°C.
Prosječna godišnja količina oborina iznosila je 753 mm (1959.-1978.), odnosno 702,7 mm
(1978.-1998.).
U godišnjem hodu oborine izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja
početkom ljeta (84,6 mm-srpanj i 81,1 mm-lipanj), a sporedni krajem jeseni, u studenom-69,1
mm i 61,6 mm.
Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u listopadu 42,6 mm, odnosno 57,7 mm, a sporedni
krajem zime ili početkom proljeća (43,5 mm, odnosno 38,7 mm-veljača).
2
Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika područja Zajednice općina Osijek,
Zagreb, 1980.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
9
SREDNJE MJESEČNE I GODIŠNJE KOLIČINE
OBORINA NA METEOROLOŠKOJ POSTAJI DONJI MIHOLJAC
Tablica br. 9
Mjeseci
I
II
III
IV
V
VI
Razdoblje
1978.-1998.(2
1959.-1978.(1
53,1
53,3
43,5
38,7
47,3
47,3
62,3
33,6
70,1
61,6
83,4
81,1
IZVOR PODATAKA: (1
(2
Mjeseci
VII
VIII
IX
X
XI
XII
God.
Razdoblje
1978.-1998.(2
1959.-1978.(1
84,6
61,3
79,6
67,7
57,2
58,0
42,6
57,7
69,1
61,6
60,4
60,8
753,2
702,7
Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika
područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.
Državni hidrometeorološki zavod Zagreb-Meteorološki podaci za postaju Donji
Miholjac (1978.-1998.)
Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo
duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima,
te su i česta odstupanja od oborinskog režima.
Maksimalna mjesečna količina oborina zabilježena je u srpnju (-267 mm), dok je najmanja
mjesečna količina oborina zabilježena u listopadu, (0 mm), u razdoblju od 1959.-1979. god., dok
je u tom razdoblju zabilježena i maksimalna godišnja količina oborina od 985 mm.
U vegetacijskom razdoblju zabilježena je optimalna količina oborina od 437,2 mm.
Za detaljnije analiziranje režima strujanja zraka poslužile su godišnje ruže vjetrova za
meteorološku postaju Donji Miholjac, za razdoblje od 1959.-1978. i 1978.-1998. god.
U godišnjoj ruži vjetra u razdoblju od 1959.-1978. god., tijekom cijele godine prevladavaju
strujanja zraka iz dva smjera, sjeverozapadno i jugoistočno strujanje, a zatim slijede zapadni i
istočni vjetrovi, dok je pojavljivanje strujanja iz ostalih smjerova znatno manje.
U godišnjoj ruži vjetra u razdoblju od 1978.-1998. godine najčešći su vjetrovi iz sjeverozapadnog
smjera, a nešto je manji udio jugoistočnih strujanja, a zatim slijede zapadna i istočna strujanja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
10
Prema jačini strujanja zraka, prevladavaju slabi vjetrovi, jačine 1-2 bofora, dok broj dana s jakim
vjetrom iznosi godišnje 1,2 dana, a broj dana s olujnim vjetrom iznosi 0,2 dana.
SREDNJI BROJ DANA S JAKIM I OLUJNIM VJETROM
NA POSTAJI DONJI MIHOLJAC U RAZDOBLJU 1959.-1978.
Tablica br. 10
Broj dana s
jakim
vjetrom ≥ 6
bofora
Broj dana s
olujnim
vjetrom ≥ 8
bofora
I
II
III
IV
V
VI
Mjeseci
VII
VIII
IX
X
XI
XII
God.
-
0,1
0,1
0,2
0,1
0,3
0,2
-
0,1
0,1
-
-
1,2
-
-
-
-
-
0,1
0,1
-
-
-
-
-
0,2
IZVOR PODATAKA: Republički hidrometeorološki zavod SRH-Prikaz općih klimatskih karakteristika
područja Zajednice općina Osijek, Zagreb, 1980.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
11
Prema podacima o jačinama i učestalosti strujanja zraka iz pojedinih smjerova u razdoblju od
1978.-1998. godine najveći je udio vjetrova jačine 2-3 bofora, dok udio jakog i olujnog vjetra u
promatranom razdoblju nije registriran.
Broj dana s maglom kreće se na ovim područjima u rasponu od 30-50 dana godišnje (za postaju
Donji Miholjac iznosio je 32,3 dana u razdoblju od 1959.-1978.) dok je broj dana s mrazom u
istom razdoblju za Donji Miholjac iznosio 31,0 dana.
c) Hidrološka i hidrogeološka obilježja
Hidrološke cjeline
Prostor općine Marijanci dio je vodnog područja sliva Drave i Dunava, u okviru kojeg su
formirana manja slivna područja. Prema odluci Vlade Republike Hrvatske prostor koji se proteže
sjeverno od ceste Osijek-Našice pripada Slivnom području "Karašica-Vučica".
Općina Marijanci stoga u cijelosti pripada slivnom području "Karašica-Vučica".
Ukupna površina slivnog područja "Karašica-Vučica" iznosi 2.347,23 km² od čega je 1.738,69
km² melioracijsko područje (pripada mu općina Marijanci), a ostali dio je brdsko područje.
Područje je izbrazdano brojnim potocima i kanalima, te bogato tekućim i stajaćim vodama.
Površinske vode s planine Krndija prikuplja vodotok Vučica s pritocima i kanalima, te ih odvodi u
rijeku Dravu kod Petrijevaca. Važniji pritoci Vučice su: desni pritoci Marjanac, Iskrica, Bukvik,
Našička rijeka i Breznica, te lijevi pritoci Pištanac, Stara Vučica i Strug. Od Gata do Valpova
teče Donja Karašica koja je prokopom Gatskog kanala postala također lijevi pritok Vučice.
Površinske vode kojima je izvorište u planini Papuk prikupljaju brojni brdski potoci, te ih skupa s
površinskim nizinskim vodama prikupljenim putem kanala melioracijskog sustava odvode
Slatinskom Čađavicom i oteretnim kanalom Vojlovica-Voćinka-Drava direktno u rijeku Dravu.
Potok Klokočevac također s pritocima prikuplja vode u nizini, odvodi ih u Karašicu, te putem
oteretnog kanala Karašica-Drava i Gatskog kanala u rijeku Dravu. Glavni vodotoci u slivu
Karašice su: Vojlovica, Voćinska, Pištanac i Seginac.
Kroz područje općine Marijanci protječu vodotoci: Drava, Vučica, Karašica, Stara Vučica, Strug i
Bogdinci.
Drava ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) režim i karakterizira ga mala vodnost zimi, a
velika u proljeće i početkom ljeta. Na predmetnoj dionici srednji protok Drave kreće se oko 555
m³/s. Srednje brzine donjeg toka rijeke Drave kreću se oko 0,7 m/s, dok maksimalna brzina toka
može dosegnuti i 1,5 m/s pri ekstremno velikim protocima.
Kretanja mjesečnih protoka kod ostalih vodotoka Općine tokom godine nose obilježja snježnokišnog režima s obiljem proticaja u hladnom periodu godine. Na hladnu sezonu otpada 57%
godišnjeg protjecanja što je za vodnogospodarsku djelatnost nepovoljna činjenica no
nepovoljnije je što su odstupanja od srednjih mjesečnih protoka velika. Općenito, hidrološki
režim se odlikuje izuzetno naglašenim odstupanjima od prosječnih veličina otjecanja tako da se i
u ravničarskom dijelu (općina Marijanci) može govoriti o velikim specifičnim dotocima za vrijeme
jakih kiša ali i o gotovo intermitentnom otjecanju jer za vrijeme duljih suša u vegetacijskom
periodu manji vodotoci presušuju.
Hidrogeološke osobitosti
Pridravska ravnica, dio koje je i prostor općine Marijanci formirana je krajem pliocena, a zatim u
srednjem i gornjem pleistocenu zapunjena nanosom Drave i njenih pritoka.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
12
Debljina kvartarnih naslaga, koje predstavljaju "kvartarni vodonosni kompleks" dosiže preko 200
m, a povećava se od sjeverozapada prema jugoistoku. U istom smjeru mijenja se i litološki
sastav kompleksa, posebno veličina zrna šljunka i pijeska, te njihove zastupljenosti, a u vezi s
time i hidrogeološke karakteristike.
Dravski bazen istočno od Medinaca naglo se proširuje, a vodonosni kompleks se odlikuje
čestom izmjenom slojeva pijeska, praha i gline. U središnjem dijelu bazena na potezu
Klokočevci-Marijanci-Bobota javljaju se naslage pijeska debljine do 40,0 m (vezane uz više
dijelove kompleksa do 75,0 m). U nižim dijelovima, debljina pijeska je do 20,0 m i često se
izmjenjuje s prahom i glinom.
Površinski pokrivač kvartarnog vodonosnog kompleksa čine močvarni prapor, eolski pijesak i
podređeno glinovito-prašinasti nanos potoka. Naslage praha i gline nisu kontinuirane, debljina
im se mijenja od mjesta do mjesta kao posljedica erozije izazvane mlađim vodnim valom.
Hidrogeološke osobine uvjetovane su litološkim članovima kompleksa stijena određene
stratigrafske pripadnosti, karakterom propusnosti, izdašnosti i provodnosti, s time u vezi i
vodnim pojavama i izgrađenim objektima određene izdašnosti.
Na Slivnom području "Karašica-Vučica" prostiru se dvije hidrogeološke jedinice: gorski i
prigorski vodonosnici pobrđa i gorskih masiva Papuka i Krndije i aluvijalni vodonosnici u
dravskoj ravnici.
Područje općine Marijanci pripada području aluvijalnih vodonosnika gdje se pojavljuju značaje
zalihe podzemnih voda. Podzemne vode se nalaze u kvartarnim naslagama kojima se završava
ciklus taloženja u dravskoj depresiji. Ovdje ravničarska površina terena prikriva složenu
geološku građu, za koju se općenito može reći da se u geotektonskom pogledu radi o rubnoj
depresiji Panonskog bazena u kojoj su istaložene nekoliko tisuća metara debele naslage
tercijara i kvartara. U tercijarnim naslagama nalaze se ležišta ugljikovodika i termomineralnih
voda, a kvartarne naslage nositelji su slatkih podzemnih voda.
Velike debljine propusnih naslaga kvartarnog vodonosnika, prirodno obnavljanje voda
infiltracijom oborina i mogućnost ostvarenja induciranog napajanja podzemnih voda iz korita
rijeke Drave, čini ovaj složeni vodonosnik osnovicom regionalne i lokalne vodoopskrbe.
Prema karti kategorizacije terena prema podobnostima za iskorištavanje podzemne vode
izrađenoj za potrebe Prostornog plana nekadašnje ZO Osijek područje općine Marijanci nalazi
se u zoni sa značajnim potencijalima podzemnih vodonosnih slojeva za vodoopskrbu
(vodonosna područja I kategorije ).
Vodonosna područja I kategorije pogodna su za lociranje crpilišta grupnih vodovoda sa
izdašnošću, maksimalno do 1.000 l/s. Izdašnost pojedinih (tehnički ispravno izvedenih bunara)
je između 10 i 50 l/s.
Također, prema kompilacijskoj hidrogeološkoj karti područja bivše ZO Osijek, prostor je
aluvijalni nanos pijeska, praha i gline. Uglavnom je prekriven glinovito-pjeskovitim barskim
sedimentom, eolskim pijeskom i resedimentiranim lesom. Poroznost je međuzrnska, izdašnost
srednja, kao i provodnost. Prosječna izdašnost bunara je do 20 l/s.
d) Pedološka i biovegetacijska obilježja
Pedološke osobine prostora općine Marijanci dio su pedoloških osobina šireg prostora. Različite
pedološke jedinice nastale su pod utjecajem reljefa, te specifičnih vodnih prilika u određenim
klimatskim uvjetima, koji su utjecali na postanak i rasprostranjenost pojedinih vrsta tala.
Na području Općine prevladavaju hidromorfna tla, dok je manji dio iz skupine automorfnih tala,
tala s uređenim vodnim režimom.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
13
Pedološke jedinice na području općine Marijanci izdvojene su na temelju Pedološke karte
1:200.000 (A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977. god.), te prema
Namjenskoj pedološkoj karti Republike Hrvatske 1:300.000, izrađene u Zavodu za pedologiju
Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1996. godine.
Od ukupno 58 pedoloških jedinica na području Slavonije i Baranje (prema A. Škorić i suradnici),
na području općine Marijanci zastupljeno je ukupno 5 pedoloških jedinica, navedenih u sljedećoj
tablici:
PEDOLOŠKE JEDINICE I NJIHOVE KARAKTERISTIKE
NA PODRUČJU OPĆINE MARIJANCI
Tablica br.11
Broj
kartograf.
jedinice
35
41
47
51
56
Naziv kartografske jedinice
PSEUDOGLEJ NA ZARAVNI I
MOČVARNO HIPOGLEJNO
(hipoglej), pretežno
antropogenizirana tla
LESIVIRANO SEMIGLEJNO I
PSEUDOGLEJNO
SEMIGLEJNO TLO-pretežno
antropogenizirana tla
MOČVARNO HIPOGLEJNO
(hipoglej) I MOČVARNO
AMFIGLEJNO (amfiglej)dijelom nepotpuno
hidromeliorirana tla
MOČVARNO AMFIGLEJNO I
MOČVARNO HIPOGLEJNOdijelom nepotpuno
hidromeliorirano
HIDROMELIORIRANO TLO
(drenažom)
Matični
supstrat
Nagib
%
Nadmorska
visina
Način
upotrebe
0-2
90-95
oranice
šume
0-2
90-93
oranice
80-90
šume
oranice
travnjaci
0-2
85-90
šume
oranice
travnjaci
0-2
80-90
oranice
les
les
les i
holocenski
sedimenti
holocenske
gline i
ilovače
zamočvareni
les
les i
holocenski
sedimenti
0-2
Rasprostranjenost
Podravina
južni dio Općine
Podravina
istočni dio Općine
Podravina
zapadni i dio prema
središtu Općine
Podravina
sjeverni, južni i
jugoistočni dio
Općine
Podravina
mali dio na zapadu
Općine
IZVOR PODATAKA: A. Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje, Zagreb, 1977.
U grupi automorfnih tala na području općine Marijanci zastupljena su pseudoglejna tla
(kartografske jedinice 35 i 41), koja se javljaju na područjima ispod 100 m.n.v., nastala na lesu,
te su prijelaz prema nizinskim hidromorfnim tlima.
Grupi hidromorfnih tala pripadaju na ovom području kartografske jedinice hipoglejna i amfiglejna
tla (jedinice 47 i 51). Kartografsku jedinicu br. 47 sačinjavaju močvarno glejna tla uz Dravu,
nastala na pretaloženom lesu i sličnim holocenskim sedimentima.
Na ovom području, ali i šire u Podravini su znatne površine tala s morfologijom prijelaznog tipa
pseudoglejno-glejno tlo, koje se javlja u kombinaciji s hipoglejom i amfiglejom. Kartografska
jedinica 51 razvila se na težim holocenskim sedimentima na ovim područjima, te prevladavaju
amfiglejna nad hipoglejnim tlima.
Na području Općine može se izdvojiti kartografska jedinica 56 koja čini hidromeliorirane
površine drenažom, a koje su uključene u oranične površine.
Na temelju Namjenske pedološke karte RH 1:300.000 (Zavod za pedologiju Agronomskog
fakulteta u Zagrebu), na području Republike Hrvatske evidentirano je ukupno 65 pedoloških
jedinica, a na području Osječko-baranjske županije zabilježeno je 26 jedinica, dok je na
području općine Marijanci, prema navedenoj karti, zabilježeno ukupno 7 pedoloških jedinica koje
su navedene u sljedećoj tablici:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
14
POPIS SISTEMATSKIH JEDINICA TALA NAMJENSKE PEDOLOŠKE
KARTE 1:300.000 ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU OPĆINE MARIJANCI
Tablica br. 12
Broj
kartirane
jedinice
8
9
Sistemske jedinice tala
CRNICA VAPNENAČKO DOLOMITNA
(KALKOMELANOSOL)
RENDZINA NA LAPORU
Način
korištenja
oranice
Procjena
pogodnosti za
(1
obradu
P-2
oranice
P-2
voćnjaci
12
RENDZINA NA ŠLJUNKU
oranice
P-2
26
EUTRIČNO SMEĐE NA JEZERSKIM
oranice
P-3
SEDIMENTIMA
šume
41
LESIVIRANO NA PRAPORU PSEUDOGLEJNO
šume
(oranice)
N-1
travnjaci
44
LESIVIRANO NA VAPNENCU I DOLOMITU
šume
oranice
N-1
travnjaci
47
RIGOLANO NA PRAPORU
šume
oranice
N-1
travnjaci
IZVOR PODATAKA: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologijuNamjenska pedološka karta, mjerilo 1:300.000, Zagreb, 1996.
1)
P-2 umjereno ograničeno obradiva tla
P-3 ograničeno obradiva tla
N-1 privremeno nepogodna tla za obradu
Ovako definirane pedološke jedinice prikazane su u složenim pedološkim kombinacijama
(kartiranim jedinicama), sastavljene od više jedinica, dok je procjena pogodnosti za obradu
izvršena na temelju dominantne jedinice.
Prirodni vegetacijski prostor na području Općine, ali i širem nizinskom području, kojeg okružuju
vodotoci, bio je u prošlosti pod šumom. Eksploatacija šuma je započela u drugoj polovini 19.
stoljeća, kada ocjedite riječne terase i područja uz Dravu i vodotoke se pretvaraju iz šumskog u
agrarni krajolik.
Današnje šume su ostaci nekadašnjeg kompleksa ovih nizinskih šuma u kojima prevladava
hrast lužnjak, jasen, grab, brijest, topola, lipa, joha i dr.
Šume hrasta lužnjaka zauzimaju terene koje su tek nekoliko metara iznad normalnog vodostaja i
često su izvrgnute periodičnim poplavama. Česta je i subasocijacija šume hrasta lužnjaka sa
žestiljem.
Šume mekih listača u uskom pridravskom pojasu čini više srodnih šumskih zajednica koje se
izmjenjuju ovisno o gotovo neprimjetnim visinskim razlikama u reljefu. To su šume bademaste
vrbe, bijele vrbe s bročikom, bijele i crne topole, bijele i crne johe, te šibljaka rakite uz niz
prijelaznih subasocijacija.
Uz navedene šumske zajednice od kojih je nešto veći pojas šuma u jugozapadnom području
Općine, na ostalom prostoru Općine su to male šumske površine, te mozaične površine šumske
i travnjačke vegetacije.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
15
Ostala područja Općine su uglavnom oranične površine, odnosno pripadaju agrarnom krajoliku.
Ovakvi biotopi su obitavališta brojnih vrsta srednjoeuropske faune, među kojima su posebno
značajna po brojnosti i vrstama ornitofauna, te visoka i niska divljač.
e) Geološka i tektonska obilježja
Promatrano područje se nalazi u istočnom dijelu Dravske potoline, a geotektonski obuhvaća
jugozapadni dio Panonskog bazena. Potolinska je zona ispunjena s nekoliko kilometara debelim
naslagama neogenog mora i jezera i sedimentima fluvijalnog i eolskog porijekla kvartarne
starosti. Morski i jezerski sedimenti mlađeg tercijara predstavljeni su uglavnom klastičnim
razvojem s dominacijom pijeska, pješčenjaka, lapora i glina. Uz navedene, u sastavu dubljih
partija litostratigrafskog stupa dolaze i biogeni i laporoviti vapnenci.
Debljina neogenih naslaga kreće se od 1.300 do 2.750 m (prema istražnim bušenjima kod
Tenjskog Antunovca i Beničanaca), a podlogu im čini kristalinska masa paleozojske starosti.
Kvartarne naslage (pleistocen i holocen) posvuda prekrivaju neogenu podlogu, a debljina im je
znatna s obzirom na potolinski karakter područja. Mjestimice je veća od 100, pa čak i od 300,0
m. U površinskom sastavu prevladavaju les i lesu slične naslage. Fluvijalni nanosi čine podlogu
lesa.
Za seizmotektonska razmatranja najznačajnije je neotektonsko (neogen i kvartar) razdoblje
razvitka šireg područja. To razdoblje vjerojatno započinje krajem oligocena kada u Panonskom
bazenu nastupaju bitne strukturno-tektonske promjene. Oscilacije površine omogućavaju
transgresije i taloženje sedimenata različitog facijesa.
Rađaju se depresije i planine koje su u početku pretežno pod vodom. Postupno dolazi do jače
diferencijacije: izrazitijeg spuštanja u depresijama i uzdizanja predjela između njih. Pojačana
tektonska aktivnost očituje se ponovno u gornjem pliocenu i kvartaru. Treba napomenuti da
sedimentacijsko-tektonska zbivanja tijekom neotektonskog razdoblja predstavljaju jedinstveni
ciklus koji još traje.
Vjeruje se da su osnovni pravci pružanja rasjeda i struktura uglavnom sjeverozapad-jugoistok.
Kako smo već spomenuli ovo područje se u geotektonskom smislu nalazi unutar Dravske
depresije. Područje same Općine nalazi se unutar lokalne uleknine-grede nazvana ''Valpovačka
uleknina''. Dubina spuštanja ove uleknine kreće se i ispod – 3.000 m.
Od značajnijih rasjeda nešto južnije od prostora Općine nalazi se zona ''rasjeda Beli ManastirNašice-Banja Luka''. Njegova dužina iznosi više od 100 km, sa širinom glavne rasjedne zone i
do 9 km. Čini se da je to jedan od najvećih rasjeda pružanja sjeveroistok-jugozapad, presijeca
depresije u Panonskom bazenu, a vjerojatno se i dalje prostire prema jugozapadu. Vrijeme
najveće aktivnosti ovog rasjeda je u pliocenu i kvartaru.
Najveće epicentralno područje je u istočnom-jugoistočnom dijelu Dilj gore. Dva veća
epicentralna područja nalaze se uz zapadne obronke Papuka i u Baranji. Seizmotektonskom
rajonizacijom po iznosima očekivanih maksimalnih magnituda potresa utvrđene su i površine
maksimalnih intenziteta potresa prema MCS ljestvici. Područje općine Marijanci nalazi se unutar
zone VI° MCS ljestvice.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
1.1.1.6.
16
Zaštićeni dijelovi prirode i kulturna dobra
a) Zaštićeni dijelovi prirode
U općini Marijanci danas nema zaštićenih dijelova prirode.
b) Kulturna dobra
Prilikom pristupanja izradi ovog Plana (u daljnjem tekstu : PPUOM) od Ministarstva kultureUprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku, temeljem Zakona o zaštiti i
očuvanju kulturnih dobara, zatraženo je utvrđivanje Konzervatorske podloge ili utvrđivanje
sustava mjera zaštite nepokretnih dobara na području obuhvata PPUOM. Prema popisu ove
institucije od ožujka 2003. godine u Općini se nalaze dva pojedinačna zaštićena kulturna dobra.
To su:
-
Župna crkva Sv. Petra i Pavla u Marijancima-registrirana sakralna građevina (red. br.
Registracije 314),
Župni dvor u Marijancima-evidentirano kulturno dobro (red.br. evidencije 3008).
Mjere zaštite kulturnih dobara
Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnovu kulturnih dobara proizlaze iz Zakona i
Uputa, koje se na nju odnose (uključujući i sve naknadne izmjene i dopune): Zakon o zaštiti i
očuvanju kulturnih dobara, Zakon o gradnji i Zakonu o prostornom uređenju.
Propisanim mjerama utvrđuje se obavezni upravni postupak, te način i oblici graditeljskih i
drugih zahvata na pojedinačnim kulturnim dobrima, građevinama i arheološkim lokalitetima, a to
su popravak i održavanje postojećih građevina, nadogradnje, preoblikovanje i građevne
prilagodbe (adaptacije), rušenja i uklanjanja zaštićenih predjela, funkcionalne promjene
postojećih građevina i izvođenje radova na arheološkim lokalitetima.
U skladu s navedenim zakonima, za sve nabrojane zahvate na zaštićenim građevinama,
potrebno je kod nadležne ustanove za zaštitu kulturnih dobara (Ministarstvo kulture, Uprava za
zaštitu kulturne baštine-Konzervatorski odjel u Osijeku, Kuhačeva 27.) ishoditi propisane
suglasnosti:
a) posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole),
b) prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole), i
c) nadzor u svim fazama radova, provodi nadležna Uprava za zaštitu kulturne baštine.
Zaštićene građevine, kod kojih su utvrđena spomenička svojstva i na koja se obavezno
primjenjuju sve spomeničke odredbe, smatraju se sve građevine, koje su registrirana kulturna
dobra.
Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu kod koje su utvrđena spomenička svojstva kao
najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadna parcela ili njezin povijesni vrijedni dio.
Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito zajedno s njihovim okolišem: pristupom zgradi,
vrtom, perivojem, voćnjakom, dvorištem i sl.
Za promjenu namjene pojedinačno zaštićenih građevina mora se ishoditi prethodna dozvola
nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
1.1.1.7.
17
Krajobrazne značajke područja Općine
Krajolik, krajobraz, pejzaž (eng. landscape, franc. paysage, njem. landschalft), definira
prvenstveno prirodni ili od čovjekova djelovanja (ili potpuno) obrađenu i oblikovanu cjelinu
određenog predjela (ili prostora), koja se očituje svojstvenim fizionomsko oblikovanim
osobinama (lik određenog kraja).
U bio-ekološkom smislu (odnosi se uglavnom na prirodni krajolik), odražava uz oblikovnu
komponentu (vanjsko lice) i unutarnji dinamični sustav raznolikih ekoloških odnosa i
međuutjecaja.
Ovdje će biti izneseni ne samo krajobrazna slika već i osnovne značajke za pojedina područja ili
dijelove, koji ga izdvajaju u kategoriji posebnih uvjeta ili ograničenja u korištenju.
U prostoru područja općine Marijanci možemo uočiti tri prostorne cjelovitosti krajobraza:
1.
2.
3.
rijeka Drava sa sklopom obalnih šuma i ritskim oblicima,
nizinski poljodjelski prostor donjeg Podravlja,
prostor nizinskih šuma u kontinuitetu.
1.
Rijeka Drava sa sklopom obalnih šuma i ritskim oblicima
Ovu cjelovitost izdvaja bogata građa ovog dijela koju čine meandrirana linija rijeke Drave, te
prirodna šumska vegetacija na naplavnom pojasu. Osnovu čini rijeka s otokom i obalnom
šumom, gdje se otvaraju vizure preko vode na veće daljine ili pak na blisku strukturu šuma. Rub
rijeke kao linijski element dodira vode i kopna s izjednačenom svjetlucavom glatkom površinom
s jedne, te kontrasni zeleni volumen obala sa šumama s druge strane, čine oblikovnu strukturu
krajobrazne slike.
Sklopovi šuma izmjenjuju se s oblicima meander bare (Laganjska bara) područja Siget.
Voda i periodičnost poplava vezano za vodostaj Drave, daje osnovno obilježje ovom prostoru
(kako na pridolazak biljnog i životinjskog svijeta, tako i krajobraznu sliku). To je stanište
raznolikih biljnih i životinjskih zajednica močvarnog krajolika.
2.
Nizinski poljodjelski prostor donjeg Podravlja
To je nizinski prostor plošne strukture geometriziranih poljodjelskih površina s mrežom puteva i
kanala, a ovoj plošnoj prirodi oblika suprotstavljaju se enklavirane grupe visokog raslinstva,
pojedinačno drveće te dijelom u zavojitom slijedu uz vodotok Karašica.
Unutar ove plošne strukture nalazi se naselje Marijanci povezano s Kunišicima, Črnkovci,
Bočkinci, Brezovica i Čamagajevci, a uz njih upleteni voćnjaci i vrtovi daju karakteristični
''slavonski'' izgled ovih naselja stopljenih u plošnoj strukturi krajolika.
Vizurno ovu cjelovitost obilježava otvorenost prostora.
3.
Prostor nizinskih šuma u kontinuitetu
Ovu cjelovitost čine nizinske šume u kontinuitetu. To je nizinski prostor, nadmorske visine oko
92 m.n.v. s jedva primjetnim mikro reljefom. Sastavnica mu je vodotok Vučica koji u zavojitom
slijedu teče središnjim dijelom ovog šumskog krajolika. Putevi i šumske prosjeke, koji dijele
šumu, daju vizualnu orijentaciju u odnosu na dugi zeleni volumen šume. Pogledu je otvoren
uvijek bliski (ograničeni) vidokrug na pojedinačne detalje i oblike stabala dendroflore i faune koja
se ovdje može sresti. Brojni detalji i njihova izmjena daju obilježje raznolikosti.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
18
Ovoj prirodnosti suprotstavljaju se građevine naftnih bušotina INA nafta plina, koju dominacija
šuma i vizualna zaklonjenost dijelom prevladava.
Značajke krajobrazne cjelovitosti šuma su prirodnost, spontanost oblika organske prirode.
Obilježava ga vizualna dinamika i mekoća valerskih vrijednosti zelene boje. Ovaj prostor dio je
šireg prostora nizinskih šuma.
Navedene tri prostorne cjelovitosti krajobraza su prikazane na prikazu 4.
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1.
Prirodni potencijal i korištenje resursa
a) Poljoprivredne površine
Struktura zemljišta općine Marijanci prikazana je u tablici 13. Iz nje je vidljivo da u ukupnoj
površini Općine (6.566 ha) najveći udio imaju poljoprivredne površine koje se prostiru na 5.191
ha, odnosno imaju udio od 79,1% u ukupnim površinama Općine. Šume i šumsko zemljište sa
867 ha (13,2%) su druga najzastupljenija kategorija. Šume (šumsko zemljište) i poljoprivredne
površine ukupno imaju udio od 92,3% (u ukupnim površinama Općine). Kultura ostalog
neplodnog tla zajedno sa vodotocima i kanalima je treća kategorija po zastupljenosti u ukupnim
površinama Općine sa udjelom od 7,6%, odnosno površinom od 500 ha.
Kategorija trstici i bare je četvrta kategorija po zastupljenosti u ukupnim površinama Općine s
udjelom od 0,10%, odnosno površinom od samo 9 ha.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
19
Poljoprivreda je jedan od rijetkih sektora gospodarstva koja ima, najvećim dijelom, obnovljive
resurse, stoga je vrlo značajno pravilno gospodariti ovim vrijednim resursom.
Na području općine Marijanci poljoprivredne površine su zastupljene sa 5.191 ha (79,1%) što je
u odnosu na prosjek Županije (64,12%) više za 14,98% iz čega je vidljivo da općina Marijanci u
strukturi raspolaže sa više poljoprivrednih površina od Županijskog prosjeka.
Obradive poljoprivredne površine zauzimaju 4.853 ha što je udjel od 73,9% u ukupnim
površinama Općine i udjel od 93,5% u poljoprivrednim površinama Općine. Na županijskoj
razini, udjel obradivih površina u ukupnim poljoprivrednim površinama je oko 91,0% pa je očito
da općina Marijanci u strukturi poljoprivrednih površina ima više obradivih površina od Županije.
Iz tablice 13. je vidljivo da unutar granica Općine, oranice imaju udjel od 70,4%, livade udjel od
2,4%, voćnjaci udjel od 1,1%, vinogradi udjel od 0,1%, pašnjaci imaju udjel od 5,1%, šume imaju
udjel od 13,2%, a neplodno tlo udjel od 7,6%.
Promatrajući vlasničku strukturu manji dio površina Općine (3.073 ha, 46,8%) je u privatnom
vlasništvu.
Raspored po kulturama i klasama privatnog vlasništva prikazan je u tablici 15. Oranice, kao
najzastupljenija kultura kod privatnog vlasništva na zemljištu, najviše su zastupljene u k.o.
Kunišinci, slijede k.o. Marijanci, k.o. Črnkovci, k.o. Čamagajevci i k.o. Bočkinci. Ostale kategorije
(kulture) i njihov odnos mogu se iščitati iz tablice 15 i grafikona br. 1.
Kod društvenog (državnog) vlasništva najzastupljenija kultura su također oranice, no ne u svim
k.o. općinama. Oranice su najviše zastupljene u k.o. Marijanci, zatim po udjelu slijede oranice u
k.o. Čamagajevci i k.o. Bočkinci. Katastarska općina Kunišinci ima neznatnu zastupljenost
oranica društvenog (državnog) vlasništva. Šume su druga kultura po zastupljenosti a najviše ih
ima u k.o. Marijanci (781,93 ha) a zatim u k.o. Črnkovci.
Broj stanovnika na 100 ha ukupnih poljoprivrednih površina na razini Općine je oko 52, dok je na
razini Županije 124, a Države 207. Budući je broj stanovnika na razini Općine više od dva puta
manji od broja stanovnika na razini županije i više od tri puta manji od broja stanovnika na razini
Države evidentna je mala napučenost poljoprivrednih površina.
Poljoprivredne površine (unutar granica Općine) zauzimaju 79,1%, a obradive površine 70,4%
ukupnog područja Općine. Ovo ukazuje na velik udjel obadviju kategorija. Međutim, unatoč
tome, trend smanjenja poljoprivrednih površina prisutan je na području Općine. Uzrokovan je
širenjem naselja, izgradnjom prometnica i ostale infrastrukture te degradacijom tala raznim
procesima.
Prostorno promatrajući, poljoprivredne površine locirane su na cijelom području Općine a
uređene su, uglavnom, otvorenom kanalskom mrežom. Njihov odnos (udjel) po katastarskim
općinama prikazan je u tablicama br. 15., 16. i 17., te na grafikonima br. 1., 2. i 3.
STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA I VLASNIŠTVU - OPĆINA MARIJANCI
Tablica 13.
OBRADIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE
R
B
R
OPĆINA
OBLIK
VLASNIŠTVA
2.
3.
OSTALE POLJOPRIVR.
POVRŠINE
OSTALE POVRŠINE
UKUPNO
POLJOPR.
TRSTICI
POVRŠINE
ŠUME
BARE
NEPLODNO TLO
ORANICE
VOČNJACI
VINOGRADI
LIVADE
UKUPNO
OBRADIVA
POVRŠINA
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
4.
5.
6.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
PAŠNJACI
RIBNJACI
KANALI
VODOTOCI
OSTALO
NEPLODNO
TLO
UKUPNO
NEPLODNO
TLO
UKUPNA
POVRŠINA
DRŽAVNO
2.287
0
0
35
2.323
305
0
2.628
0
846
20
20
3.494
MARIJANCI PRIVATNO
2.333
71
3
123
2.531
32
0
2.563
9
20
480
480
3.073
UKUPNO
4.621
71
3
158
4.853
338
IZVOR PODATAKA: Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Osijek, Ispostava Donji Miholjac
0
5.191
9
867
500
500
6.566
1
0
0
UDJEL U OBRADIVIM POLJ. POVRŠ.
OPĆINE
UDJEL U POLJOPRIVR. POVRŠINAMA
OPĆINE
89%
96%
2
95,2%
1,5%
0,1%
3,3%
100,0%
3
UDJEL U POLJOPRIVR.
POVRŠINAMA OPĆINE
89,0%
1,4%
0,1%
3,0%
93,5%
6,5%
0,0%
100,0%
4
UDJEL U POVRŠINI OPĆINE
70,4%
1,1%
0,1%
2,4%
73,9%
5,1%
0,0%
79,1%
0,1%
13,2%
0,0%
0,0%
5
UDJEL U POVRŠINI ŽUPANIJE
1,11%
0,02%
0,00%
0,04%
1,17%
0,08%
0,00%
1,25%
0,00%
0,21%
0,00%
0,00%
3%
0%
ORANICE
7%
1%
VOČNJACI
VINOGRADI
LIVADE
ORANICE
LIVADE
3%
VOČNJACI
PAŠNJACI
VINOGRADI
RIBNJACI
7,6%
7,6%
100,0%
0,12%
0,12%
1,58%
STRUKTURA ZEMLJIŠTA PO KATEGORIJAMA KORIŠTENJA - ŽUPANIJA
Tablica 14.
OBRADIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE
R
B
R
0%
1%
0%
UDJEL U OBRADIVIM POLJ.
POVRŠ. OPĆINE
ŽUPANIJA
ORANICE
VOČNJACI
VINOGRADI
LIVADE
UKUPNO
OBRADIVA
POVRŠINA
OSTALE POLJOPRIVR.
POVRŠINE
PAŠNJACI
RIBNJACI
OSTALE POVRŠINE
UKUPNO
POLJOPR.
POVRŠINE TRSTICI
ŠUME
BARE
NEPLODNO TLO
VODOTOCI
I VODE
KANALI
OSTALO
NEPLODNO
TLO
UKUPNO
NEPLODNO
TLO
UKUPNA
POVRŠINA
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
1
OSJEČKO-BARANJSKA
230.521
3.106
2.858
5.920
242.405
34.698
415.200
2
UDJEL U POLJOPRIVR.
POVRŠIN. ŽUPANIJE
86,6%
1,2%
1,1%
2,2%
91,0%
9,0%
0,0%
100,0%
3
UDJEL U POVRŠINI ŽUPANIJE
55,52%
0,75%
0,69%
1,43%
58,38%
5,74%
0,00%
64,12%
8,36%
100,00%
IZVOR PODATAKA: Prostorni Plan Osjećko-Baranjske Županije
23.840
266.245
34.698
114.257
0,00%
27,52%
8,36%
0,00%
0,00%
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
21
STRUKTURA POVRŠINA PO KULTURAMA I KLASAMA
OPĆINA MARIJANCI - PRIVATNO VLASNIŠTVO
Tablica 15.
R.
B KAT.OPĆINA
R.
2.
1.
BOČKINCI
ORANICE
VOČNJACI VINOGRADI
POLJOPRI
VREDNO
UKUPNO
OBRADIVO
PAŠNJACI
UKUPNO
LIVADE
TRSTICI
BARE
NEPLODNO
TLO
ŠUME
UKUPNA
POVRŠINA
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
3.
4.
5.
6.
7.
8.
10.
11.
12.
18.
19.
243,75
13,37
0,00
0,54
257,66
2,53
260,19
0,00
10,66
43,84
2. ČAMAGAJEVCI
382,17
11,13
1,29
7,59
402,18
1,74
403,92
0,00
3,06
39,82
446,80
3.
ČRNKOVCI
440,59
16,59
0,24
3,20
460,62
23,09
483,71
9,37
1,46
184,56
679,10
4.
KUNIŠINCI
664,95
15,91
1,28
21,92
704,06
1,39
705,45
0,00
2,96
79,48
787,89
5.
MARIJANCI
601,98
13,85
0,54
89,93
706,30
3,49
709,79
0,00
2,31
132,03
844,13
2333,44
70,85
3,35
123,18
2530,82
32,24
2563,06
9,37
20,45
479,73
3072,61
UKUPNO
314,69
Izv or podataka: D ržav na geodetska uprav a, Područni ured za katastar Osijek, Ispostav a D onji Miholjac
OPĆINA MARIJANCI - DRUŠTVENO VLASNIŠTVO
Tablica 16.
R.
B KAT.OPĆINA
R.
2.
1.
BOČKINCI
ORANICE
VOČNJACI VINOGRADI
POLJOPRI
VREDNO
UKUPNO
OBRADIVO
PAŠNJACI
UKUPNO
LIVADE
TRSTICI
BARE
NEPLODNO
TLO
ŠUME
UKUPNA
POVRŠINA
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
ha
3.
4.
5.
6.
7.
8.
10.
11.
12.
18.
19.
165,71
0,00
0,00
0,00
165,71
22,28
187,99
0,00
1,66
0,00
2. ČAMAGAJEVCI
216,95
0,23
0,01
0,26
217,45
34,46
251,91
0,00
0,89
2,93
255,73
3.
118,97
0,00
0,00
0,00
118,97
5,05
124,02
0,00
61,57
3,57
189,16
ČRNKOVCI
189,65
4.
KUNIŠINCI
502,76
0,00
0,00
9,27
512,03
107,43
619,46
0,00
0,05
4,87
624,38
5.
MARIJANCI
1282,72
0,25
0,09
25,28
1308,34
136,06
1444,40
0,00
781,93
8,52
2234,85
UKUPNO
2287,11
0,48
0,10
34,81
2322,50
305,28
2627,78
0,00
846,10
19,89
3493,77
Izv or podataka: D ržav na geodetska uprav a, Područni ured za katastar Osijek, Ispostav a D onji Miholjac
OPĆINA MARIJANCI - UKUPNO
Tablica 17.
R.
B KAT.OPĆINA
R.
2.
ha
ha
ha
ha
ha
ha
POLJOPRI
VREDNO
UKUPNO
ha
3.
4.
5.
6.
7.
8.
10.
ORANICE
VOČNJACI VINOGRADI
OBRADIVO
PAŠNJACI
UKUPNO
LIVADE
TRSTICI
BARE
NEPLODNO
TLO
ŠUME
UKUPNA
POVRŠINA
ha
ha
ha
ha
11.
12.
18.
19.
1.
DRŽAVNO
2.287,11
0,48
0,10
34,81
2.322,50
305,28
2.627,78
0,00
846,10
19,89
2.
PRIVATNO
2.333,44
70,85
3,35
123,18
2.530,82
32,24
2.563,06
9,37
20,45
479,73
3.072,61
4.620,55
71,33
3,45
157,99
4.853,32
337,52
5.190,84
9,37
866,55
499,62
6.566,38
UKUPNO
3.493,77
Izv or podataka: D ržav na geodetska uprav a, Područni ured za katastar Osijek, Ispostav a D onji Miholjac
Graf ikon 1.
Graf ikon 2.
OPĆINA MARIJANCI-PRIVATNO
VLASNIŠTVO
(pregled po katastarskim općinama)
Graf ikon 3.
OPĆINA MARIJANCI
-UKUPNO
OPĆINA MARIJANCI-DRUŠTVENO
VLASNIŠTVO
(pregled po katastarskim općinama)
700
2500
1400
600
2000
1200
500
1000
1500
400
800
300
600
200
1000
400
500
100
200
0
0
ORANICE
VINOGRADI
ČAMAGAJEVCI
ČRNKOVCI
PAŠNJACI
KUNIŠINCI
ŠUME
MARIJANCI
ORANICE
BOČKINCI
ČAMAGAJEVCI
VINOGRADI
ČRNKOVCI
PAŠNJACI
KUNIŠINCI
0
ŠUME
MARIJANCI
ORANICE VINOGRADI PAŠNJACI
BOČKINCI
DRŽAVNO
ŠUME
PRIVATNO
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
22
b) Šumske površine
Šume i šumsko zemljište kao obnovljivi i zato trajni nacionalni resurs proglašeni su Ustavom kao
dobro od općeg interesa za Republiku Hrvatsku.
Pored ekonomskih koristi šume su značajne za zdravlje ljudi, a važan su čimbenik i regulator
hidroloških uvjeta. Šume su temelj razvitka turističkog i lovnog gospodarstva, a značajne su i za
razvoj drugih gospodarskih grana.
Šumom je pokriveno, odnosno šumsko zemljište zauzima, prema podacima iz katastra, oko 867
ha od kojih je 846 ha pod upravom Hrvatskih šuma (Državno vlasništvo), a 20 ha je u privatnom
vlasništvu. Šume i šumsko zemljište imaju udjel od 13,2% u ukupnim površinama Općine. U
odnosu na pokrivenost područja šumama na razini Županije gdje udjel šuma iznosi 27,5%,
šume Općine imaju znatno manju zastupljenost, odnosno udjel.
Šume (šumsko zemljište) kojima upravljaju Hrvatske šume, prema njihovoj evidenciji, zauzimaju
851,49 ha i imaju 100% udjel u ukupnim šumskim površinama Općine jer privatne šume nisu
registrirane. Površina šuma (obrasla površina) iznosi 792,57 ha.
U odnosu na broj stanovnika Općine na 100 ha šumskih površina dolazi 314 stanovnika, što je
ispod prosjeka (kvalitativno) Županije (289 stanovnika/100 ha) i Države. Ovo pak ukazuje na
manje prisustvo šuma i šumskih površina.
Promatrajući prostorni raspored, šume kojima gospodare Hrvatske šume zastupljene su
jugozapadnom i sjevernom dijelu općine Marijanci. Ostale šume u privatnom su vlasništvu, a
prisutne su na prostoru cijele Općine no u vrlo malom obimu.
U strukturi šuma koje su pod upravom Hrvatskih šuma, gospodarske šume, kategorija su šuma
koja se pojavljuje, a njihov je udjel u ukupnim šumskim površinama (Hrvatskih šuma) 100%.
Šume posebne namjene ( zaštitne šume od erozije, vjetra, klizišta te rekreacijske ) na prostoru
Općine nisu prisutne. Mozaik degradiranih šuma, livada i poljoprivrednog zemljišta (šikare,
neobraslo proizvodno zemljište za potrebe lovstva) prisutno je na 19,92 ha. Ukupno obraslo i
neobraslo proizvodno šumsko zemljište zastupljeno je na 812,49 ha.
Šume Općine Marijanci nalaze se na području gospodarske jedinice "Lacić-Gložđe" i njima
gospodari šumarija Koška. To su uglavnom prirodne mješovite šume: hrasta lužnjaka i običnog
graba, šume hrasta lužnjaka i običnog graba s jasenom, šume hrasta lužnjaka s velikom
žutilovkom s rastavljenim šašem, šume hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom varijanta s poljskim
jasenom, šume poljskog jasena s kasnim drijemovcem i šume crne johe, veza i poljskog jasena.
Šume su dobrog zdravstvenog stanja i osim pojedinačnih slučajeva nema izrazitog sušenja.
OSNOVNI PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE
KOJIM GOSPODARE HRVATSKE ŠUME
Tablica br. 18.
PODACI O ŠUMSKOM FONDU OPĆINE - UKUPNO
Ukupna površina
Etat – drvna
Površina šuma
Postojeća drvna
šuma i šumskog
zaliha za sječu
Godišnji prirast
(obrasla površina)
zaliha
zemljišta
(m³)
(m³/god.)
(ha)
(m³)
(ha)
851,49
792,57
208.865
7.123
3.182
IZVOR PODATAKA: Hrvatske šume, d.o.o., Uprava šuma Podružnica Našice, Odjel za uređivanje šuma
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
23
ŠUME OPĆINE PREMA KATEGORIJAMA I
VLASNIŠTVU
Tablica br. 19
UKUPNO
LISTAČE
ČETINJAČE
ha
m³
ha
m³
ha
m³
PRIVATNO
J. PODUZEĆA
792,57
208.865
792,57
208.865
UKUPNO:
792,57
208.865
792,57
208.865
IZVOR PODATAKA: Hrvatske šume, d.o.o., Uprava šuma Podružnica Našice, Odjel za uređivanje šuma
VLASNIŠTVO
PODACI O ŠUMSKOM FONDU UPRAVE ŠUMA OSIJEK
Tablica br. 20
Površina
Drvna
Godišnji tečajni Godišnji sječivi
šuma
zaliha
prirast
etat
(ha)
(m³)
(m³)
(m³)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
1.
Našice
Koška
851,49
208.865
7.123
3.182
UKUPNO:
851,49
208.865
7.123
3.182
IZVOR PODATAKA: Hrvatske šume, d.o.o., Uprava šuma Podružnica Našice, Odjel za uređivanje šuma
R.
br.
Uprava šuma
Podružnica
Šumarija
Šume Općine nastale su uglavnom prirodnim putem, a samo dio s nižim ophodnjama i umjetnim
putem. Šume se odlikuju srednjom do dobrom kakvoćom, stablimičnim i grupimičnim
rasporedom stabala s prizemnim rasćem, grmljem i drvećem.
Prema vegetacijskoj karti šuma Slavonije i Baranje3 na prostoru Općine zastupljene su šume
hrasta lužnjaka sa žutilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris) i šume hrasta lužnjaka i
običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris).
Lovišta i lovna divljač
Prostor općine Marijanci, po svojim prirodnim osobinama kvalitetan je za lov i lovno
gospodarstvo. U njemu su dijelovi jednog državnog lovišta i tri zajednička lovišta. To su:
-
Državno, vlastito otvoreno lovište br. XIV/2- “Đurđenica
-
Zajedničko otvoreno lovište br. 42.
-
Zajedničko otvoreno lovište br. 43.
-
Zajedničko otvoreno lovište br. 44.
Prema uvjetima u kojima divljač obitava u Republici Hrvatskoj (hrana, voda, vegetacija, kakvoča
tla, konfiguracija terena, klima, mir u lovištu, opća prikladnost lovišta) sva otvorena zajednička
lovišta kao i Državno lovište br. XIV/2 -”Đurđenica" pripadaju Panonskom tipu lovišta pa se
provodi lovostaj i lovidba propisana za taj tip lovišta.
Državno lovište formirano na području općine Marijanci je Vlastito otvoreno lovište br. XIV/2 “Đurđenica”
Državno, vlastito otvoreno lovište br. XIV/2 -” Đurđenica ”, ustanovljeno je Rješenjem
Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kao vlastito otvoreno lovište na površinama u vlasništvu
države.
3
Arso Škorić i suradnici: Tla Slavonije i Baranje; Zagreb, 1977. god.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
24
Odlukom Ministarstva, pravo lova na ovom lovištu dano je, Hrvatskim šumama,d.o.o., Upravi
šuma Našice. Ukupna površina lovišta je 22.350 ha, od čega je 835 ha unutar granica Općine
Marijanci. Od ukupne površine lovišta 21.943 ha je državno vlasništvo, a 407 ha je privatno
vlasništvo. Šume i šumsko zemljište su na 17.763 ha, poljoprivredno zemljište na 4.521 ha a
ostale površine su na 63 ha.
Lovnogospodarskom osnovom ovog lovišta određene su smjernice gospodarenja glavnim
vrstama krupne i sitne divljači te propisan broj divljači prema mogućnostima staništa (proljetni
matični fond) koji se može uzgajati bez većih štetnih posljedica za šumsku i poljoprivrednu
vegetaciju. Glavne vrste divljači u lovištu njihov matični proljetni fond su:
Krupna divljač:
Sitna divljač:
-
Jelen obični (Cervus elaphus)
148 grla
-
Divlja svinja (Sus scrofa)
198 grla
-
Srna obična (Capreolus capreolus)
198 grla
-
Zec obični (Lepus europaeus)
560 kom
-
Fazan (Phasianus sp.)
600 kljunova
Zajedničko otvoreno lovište br. 42 zauzima središnji dio Općine, a ustanovljeno je Odlukom
Skupštine Osječko-baranjske županije (Županijski glasnik 5/96.). Ukupne je površine 8.729 ha
od kojih je na prostoru Općine samo 3.580 ha (41%). Državno vlasništvo je na 3.595 ha (41%),
a privatno vlasništvo na 5.134 ha (59%). Šume i šumsko zemljište su na 49 ha, poljoprivredno
zemljište na 8.498 ha, a močvare i bare su na 182 ha.
U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična (100
grla), zec obični (165 kom.), fazan (430 kljunova) i trčka (160 kljunova). Lovnogospodarski
kapacitet lovišta je slijedeći: srna obična (127 grla), zec obični (231 kom.), fazan (931 kljunova) i
trčka (240 kljunova). Vrednovanjem elemenata lovišta je utvrđeno da je lovište II bonitetnog
razreda za srnu, III bonitetnog razreda za zeca i fazana a IV bonitetnog razreda za trčku.
Zajedničko otvoreno lovište br. 43 ustanovljeno je također Odlukom Skupštine Osječkobaranjske županije (Županijski glasnik br. 5/96.) i to na ukupnoj površini od 2.262 ha. Na
prostoru Općine nalazi se 1.906 ha, što je udio od 84% u ukupnoj površini lovišta. Lovište
zauzima sjeverni i sjeverozapadni dio Općine i pripada, kako je već napisano panonskom tipu
lovišta. Državno vlasništvo je na 984 ha (44%), a privatno vlasništvo na 1.278 ha (56%). Šume i
šumsko zemljište su na 207 ha, poljoprivredno zemljište na 1.721 ha a močvare i bare su na 334
ha.
U lovištu prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju slijedeće vrste divljači: srna obična (40
grla), zec obični (65 kom.), fazan (180 kljunova) i trčka (60 kljunova). Lovnogospodarski
kapacitet lovišta je slijedeći: srna obična (50 grla), zec obični (91 kom.), fazan (454 kljunova) i
trčka (90 kljunova).
Zajedničko otvoreno lovište br. 44. Teren u lovištu je pretežito ravničarski-nizinski, sa većim
depresijama, odnosno gredama. Lovište zauzima sjeverni i sjeverozapadni dio Općine i pripada,
kako je već napisano panonskom tipu lovišta. Poljoprivredno zemljište zauzima 3.082 ha,
odnosno ima udjel od 71,1% u ukupnim površinama lovišta. Šume i šumsko zemljište prostiru se
na 1.022 ha (udjel od 24%). Rijeke, močvare i bare prostiru se na 230 ha. Općini Marijanci
pripada 230 ha ovog lovišta
Vrste divljači koja prirodno obitavaju u lovištu su: srna obična, zec obični, fazan, trčka skvržulja,
divlja patka, svinja, jazavac, lisica i dr. Brojno stanje za 1995. godinu bilo je sljedeće: srna
obična 37 grla, zec obični 40 komada; fazan 190 kljunova; trčka skvržulja 46 kljunova.
Vrednovanjem elemenata lovišta je utvrđeno da je lovište II bonitetnog razreda za srnu i III
bonitetnog razreda za: zeca, fazana i trčku. Gospodarski kapacitet lovišta je: srna 56 grla; zec
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
25
158 grla; fazan 466 kljunova; trčka 75 kljunova; lovnogospodarski kapacitet je: srna 72 grla; zec
222 komada; fazan 1.008 kljunova; trčka 120 kljunova.
c) Mineralne sirovine
Kako u građi terena dominiraju naslage prapora (lesa) to je i prirodni potencijal ovog područja u
opekarskoj glini, te građevnom pijesku (na području sjevernog dijela Općine). Nevezano o
površinskoj građi terena provedena dubinska istraživanja su pokazala da na području Općine
postoje zalihe energetskih mineralnih sirovina-nafte i plina.
1.1.2.2.
Gospodarski potencijal
a) Gospodarska struktura
Gospodarstvo Općine je slabo razvijeno i tradicionalno vezano uz poljoprivredu. Jedini veći
industrijski kapacitet je bila kudeljara u Črnkovcima o kojoj danas svjedoče ostaci napuštene
proizvodnje. Danas na području Općine (prema podacima Općine) djeluje samo 6 tvrtkigospodarskih jedinica.
GOSPODARSKA STRUKTURA PREMA DJELATNOSTIMA
Tablica br. 21
Djelatnost
A.
D.
F.
E.
Poljoprivreda
Prerađivačka industrija
Građevinarstvo
Trgovina
Ukupno:
Gospodarske jedinice
broj
struktura, %
2
33,3
2
33,3
1
16,7
1
16,7
6
100,0
broj
36
13
2
3
54
Zaposleni
struktura, %
66,7
24,1
3,7
5,5
100,0
IZVOR PODATAKA: Općina Marijanci
Po broju zaposlenih, najveće učešće ima poljoprivreda, iako je i ukupan broj zaposlenih vrlo mali
u odnosu na stanovništvo Općine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
26
b) Proizvodne djelatnosti
Djelatnost prerađivačke industrije (prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, NN, br. 3/97.)
zastupljena je samo s dvije gospodarske jedinice i to:
-
''CANABIS'' proizvodnja vlakana,
''FIJOMI'' proizvodnja ambalaže,
koje ukupno imaju 13 zaposlenih i u strukturi gospodarstva sudjeluju s 24,1%.
c) Obrtništvo
Osim gospodarskih jedinica registriranih kao tvrtke, na području Općine djeluje 14 obrtnika
(podaci općine Marijanci) s ukupno 25 zaposlenih. Obrtnici su prisutni u svim naseljima osim
Brezovice i Marijanskih Ivanovaca.
PROSTORNI RASPORED DJELATNOST I OBRTNIKA
Tablica br. 22
Naselje
Marijanci
Naziv obrta
-
obućar
užar
''KONTAKT''
''LANIK''
''SAFARI''
Djelatnost
izrada obuće
užarija
autoelektričar
trgovina
slastičarnica
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
Črnkovci
-
Bočkinci
Čamagajevci
Kunišnici
27
''ELEKTROMONT''
Pilana
''SANO''
''KARAŠICA''
''BABIĆ''
''ATM''
''DANICA''
''ŽICA''
''GETO''
elektroinstalater
piljenje građe
tov pilića i stočna hrana
trgovina
metaloprerađivač
trgovina
metaloprerađivač
elektroinstalater
trgovina
IZVOR PODATAKA: Općina Marijanci
d) Turizam
Turizam i ugostiteljstvo kao dio ukupnog gospodarskog potencijala, u svom dosadašnjem
razvoju nije zabilježio značajniji razvoj, s obzirom na nizinski agrarno-ruralni prostor Općine.
Stoga su se u okviru ovih kapaciteta na području općine Marijanci razvili isključivo ugostiteljski
kapaciteti, u okviru dva naselja na području Općine, u Marijancima (2 objekta) i Črnkovcima (3
objekta).
UGOSTITELJSKI KAPACITETI NA PODRUČJU
OPĆINE MARIJANCI
Tablica br. 23
Red.
broj
1.
2.
3.
Naselje
(lokacija)
Marijanci
Črnkovci
Črnkovci
Vrsta
objekta
Bistro
Caffe bar
Gostionica
UKUPNO:
Broj
objekata
Broj sjedećih
mjesta
2
1
2
5
70
30
90
190
Neto
izgrađena
površina
(m²)
140
45
140
325
IZVOR PODATAKA: Općina Marijanci
Postojeći ugostiteljski kapaciteti, ukupno 5 objekata, imaju ukupno 325 m² izgrađene površine,
što čini prosječnu veličinu od 65 m² po jednom objektu. Prostorno su ovi kapaciteti koncentrirani
u navedena dva naselja, što znači da u ostalih 5 naselja na prostoru Općine nema ugostiteljskih
kapaciteta.
U strukturi ugostiteljskih kapaciteta jednak je udio (40%) objekata iz kategorije gostionice i
bistroa, a jedan objekt je caffe bar.
Na području Općine od prirodnih turističko-rekreacijskih područja, evidentirana su tri takva
područja. Za sva ta područja je zajedničko da su lokalnog značenja i da u okviru njih nema
izgrađenih građevina ni sadržaja u funkciji rekreacije.
Nedaleko naselja Kunišnici na lokalitetu Plosna, na području uz ribnjak nalazi se izletnički i
ribolovni punkt, na površini od oko 6 ha.
Uz naselje Marijanski Ivanovci na području Vrbas nalazi se izletište uz vodotok Vučicu, na
površini od 3 ha.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
28
Nedaleko naselja Črnkovci, na rudini Lučice, uz obalu Drave nalazi se potencijalno izletničko i
ribolovno područje, na površini od oko 3 ha.
Osim prirodnih potencijala prostora za koje se najčešće i vezuju određeni oblici turizma, na
određenom prostoru, postoje i brojni drugi elementi koji mogu utjecati na razvijanje određenih
oblika turizma. U okviru takvih aktivnosti koje mogu doprinijeti razvoju turizma na nekom
prostoru je i održavanje manifestacija različitog karaktera, a koje su ujedno i u funkciji razvoja
turizma. Na prostoru općine Marijanci je to smotra folklora, koja se održava u Marijancima, a na
kojoj se okupi i do 1.000 posjetitelja.
e) Eksploatacija mineralnih sirovina
Trenutno se na području Općine eksploatira nafta i plin iz naftnog polja ''Štefkovica'' i plinskog
polja ''Sječe''. Naftno polje ''Štefkovica'' prostire se i izvan općine Marijanci, a na području
Općine od ukupno 17 bušotina 4 su proizvodne, a 13 su mjerne.
Uz naftu na ovom polju se pridobiva i kaptažni plin koji se doprema do plinske mjernoredukcijske stanice ''Marijanci''. Plinsko polje ''Sječe'' ima 3 proizvodne bušotine, no za sada
polje još nije u funkciji.
Na području Općine postoji i jedno istražno polje ''Čamagajevci'' s dvije istražne bušotine, ali
nedefiniranih granica polja.
U proizvodnji nafte iz 4 proizvodne bušotine naftnog polja ''Štefkovica'' planira se u 2003. godini
proizvodnje 2.730 Mg (t), dok se u 2004. godini očekuje proizvodnja 2.640 Mg (t). Ovaj mali pad
godišnje proizvodnje može biti nagovještaj postupne istrošenosti nalazišta, međutim dobiveni
parametri neke od 13 mjernih bušotina možda pokažu mogućnost nastavka proizvodnje (npr.
sekundarnim metodama). Ako ubrojimo istražne bušotine na naftnom polju ''Čamagajevci''
izgledi za nastavak proizvodnje nafte u sljedećem planskom razdoblju su dobri.
Kaptažni plin se proizvodi na naftnom polju ''Štefkovica''. U pripremi je proizvodnja iz 3
proizvodne bušotine plinskog polja ''Sječe'', i to u 2003. godini proizvodnja od 9.000.000 m³, dok
se u 2004. godini očekuje 53.250.000 m³. Dakle i u proizvodnji plina mogućnosti su dobre.
Kako eksploatacije opekarske gline i građevinskog pijeska na području Općine nema, možemo
reći da postojeći prirodni potencijal nije adekvatno popraćen i na gospodarskom planu, no
potencijal svakako postoji.
Korito rijeke Drave cijelom dužinom kroz Osječko-baranjsku županiju predstavlja eksploatacijsko
polje pijeska. Eksploatacija se vrši u sklopu održavanja plovnog puta. Na području općine
Marijanci nema odlaganja izvađenog pijeska na obali niti pristupnih puteva do odlagališta.
1.1.2.3.
Društvene djelatnosti
a) Uprava
Općina Marijanci kao upravna jedinica formirana je temeljem Zakona o područjima županija,
gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Općina Marijanci sastavni je dio Osječko-baranjske
županije, a sva tijela lokalne samouprave: Općinsko vijeće i Mjesni odbor (i za naselje
Marijanski Ivanovci) locirani su u naselju Marijanci kao općinskom središtu.
U naseljima Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci i Kunišnici središta su Mjesnih odbora.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
29
b) Socijalna zaštita
Na području Općine djeluju dva dječja vrtića.
Dječji vrtić ''Pinokio'' D. Miholjac, područni odjel u Marijancima ima površinu od 50 m², lociran je
na k.č.br. 503 i 504. U vrtiću je organizirana jedna grupa od 18 djece (optimalan kapacitet je 24
djece) s dva djelatnika. Vrtiću gravitiraju Marijanci i Kunišinci.
Dječji vrtić ''Pinokio'' D. Miholjac, područni odjel u Črnkovcima ima površinu od 30 m². Lociran je
na k.č.br. 264. U vrtiću je organizirana jedna grupa od 12 djece (optimalan kapacitet je 24 djece)
s dva djelatnika. Vrtiću gravitiraju Črnkovci i Bočkinci.
c) Obrazovanje
Mrežu osnovnih škola utvrđuje Odluka o mreži osnovnih škola na području Osječko-baranjske
županije (''Županijski glasnik'', br. 4/94., 8/96.).
Na području Općine djeluju tri područne škole.
PODACI O ŠKOLAMA ZA ŠK. GOD. 2002/03.
2.
3.
O.Š. ''M.Gubec''
Magadenovac
Područna škola
Marijanci
O.Š. ''Hrvatski
sokol''
P. Podjajci
područna škola
Črnkovci
O.Š. ''M.Gubec''
Magadenovac
Područna škola
Čamagajevci
-
-
Broj djelatnika
2
60
100
6
zemljani
teren 200
4
2
70
80
4
-
-
1
1
7
25
1
-
400
9
5
137
205
11
150
100
zatvoreni
(m²)
-
80
70
-
Čamagajevci
40
35
Ukupno:
270
205
otvoreni
(m²)
asfalt.
igralište 200
Optimalni
kapacitet
4
Športski tereni
Broj učenika
Broj učionica
1.
Gravitacijsko
područje
Marijanci
Kunišinci
Marijanski
Ivanovci
Črnkovci
Bočkinci
Broj razrednih
odjela
Naziv i sjedište
Neto unutar škol.
prostora
(m²)
Redni broj
Područna škola
(I-IV razred)
Površina parcele
(m²)
Tablica br. 24
IZVOR PODATAKA: Općina Marijanci
d) Zdravstvo
Na području Općine djeluje samo ambulanta u Črnkovcima kojoj gravitiraju Črnkovci, Marijanci,
Kunišinci, Bočkinci, P. Podgajci i Čamagajevci. Na površini parcele od 50 m² je građevina
ambulante od 50 m² s dva djelatnika i jednim liječnikom.
U tijeku je gradnja ambulante u Marijancima.
e) Kultura
Od građevina kulture u Općini je zastupljen Društveni dom u Marijancima s dvoranom za
kulturno zabavne priredbe i Društveni dom u Čamagajevcima.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
30
Vatrogasni domovi u Bočkincima i Črnkovcima pored svoje osnovne funkcije imaju i funkciju
društvenih domova.
f) Vjerske institucije
Općinu Marijanci obuhvaćaju tri rimokatoličke župe: Marijanci, P. Podgajci i Radikovci.
U Općini su četiri crkve i to u: Marijancima, Črnkovcima, Bočkincima i Čamagajevcima.
1.1.2.4.
Šport i rekreacija
Objekti športa i rekreacije analizirani su prema kriterijima definiranim Pravilnikom o prostornim
standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih
objekata.
Navedeni pravilnik građevine športa i rekreacije klasificira u jedinice koje su ovisne o vrsti
športskog terena, njegovoj veličini, te opremljenosti pratećim i pomoćnim sadržajima:
1.
DVORANSKOM JEDINICOM smatra se dvorana veličine 15x27 m koja raspolaže s
odgovarajućim prostorom za uskladištenje opreme, dvije svlačionice kapaciteta 30 korisnika s
WC-om i praonicom koje se mogu koristiti iz obje svlačionice.
Tjedni prosječni kapacitet dvoranske jedinice je 1500 sati-korisnika, računajući na dvoransku
jedinicu izgrađenu uz organizaciju odgoja i obrazovanja.
2.
BAZENSKOM JEDINICOM smatra se bazen veličine 16 2/3 x 25 m koji raspolaže s
odgovarajućim pratećim prostorom i s najmanje dvije garderobe koje mogu primiti ukupno 400
kupača.
Tjedni prosječni kapacitet bazenske jedinice kod zatvorenih bazena je 11.800 sati-korisnika, a
kod otvorenih bazena 9800 sati-korisnika.
3.
IGRALIŠNOM JEDINICOM (nogomet, hokej na travi, ragbi i slično, mali nogomet,
rukomet, košarka, odbojka) smatra se igralište normalne veličine koje raspolaže s najmanje
dvije svlačionice s WC-om i praonicom.
Igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku imaju sljedeće kapacitete jedinica:
-
mali nogomet
rukomet
košarka
odbojka
2,0 jedinice
1,4 jedinice
1,0 jedinica
1,2 jedinice
Tjedni prosječni kapacitet igrališta za nogomet, hokej na travi, ragbi i sl. je 470 sati-korisnika, a
igrališne jedinice malog nogometa, rukometa, košarke i odbojke 450 sati-korisnika.
4.
IGRALIŠNOM JEDINICOM ZA TENIS smatra se normalno tenisko igralište koje
raspolaže svlačionicama s WC-om i praonicama za najmanje 5 korisnika, pri čemu uvijek moraju
postojati najmanje dvije svlačionice. Kod 4-8 igrališta kapacitet svlačionica može biti do 20%
manji, a kod 9 i više igrališta do 25% manji.
5.
BOČALIŠNOM JEDINICOM smatra se normalna joga za boćanje koja raspolaže sa
svlačionicom za barem 10 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet iznosi 225 sati-korisnika.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
31
6.
JEDINICOM KUGLANE smatra se jedna kuglačka staza koja raspolaže svlačionicama s
WC-om i praonicom za 8 korisnika, pri čemu uvijek moraju postojati dvije svlačionice. Kod 6 i
više staznih kuglana kapacitet može biti manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet jedne staze iznosi 220 sati-korisnika.
7.
JEDINICOM STRELJANE smatra se jedno pucačko mjesto koje osim toga raspolaže s
najmanje dva WC-a i praonicom i dvije svlačionice za 3 korisnika po mjestu. Kod streljane s 10 i
više mjesta kapacitet svlačionica može biti manji za 25%.
Prosječni tjedni kapacitet pucačkog mjesta je kod zračne streljane 180 sati-korisnika, a kod
ostalih streljana 80 sati-korisnika.
8.
JEDINICOM KLIZALIŠTA smatra se klizište normalne veličine koje raspolaže s
najmanje dvije svlačionice s WC-om i praonicom za korisnike kapaciteta svaka po 25 korisnika,
te garderobom za rekreacijsko klizanje.
Prosječni tjedni kapacitet zatvorenog klizišta iznosi 1800 sati-korisnika, a otvorenog 15.000 satikorisnika.
9.
JEDINICOM OSTALIH OTVORENIH I ZATVORENIH SADRŽAJA smatra se sadržaj
normalnih veličina kojeg mogu istodobno koristiti po 10 korisnika i koji ima svlačionice i
odgovarajuće sanitarije za najmanje 20 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet jedinica ostalih sadržaja kod otvorenih objekata je 350 sati-korisnika, a
kod zatvorenih 6.540 sati-korisnika.
10.
JEDINICA ZA ATLETIKU sadrži kružnu atletsku stazu dužine 400 m sa 6 staza, na
ravnom dijelu 7 staza, po jedno bacalište za koplje, kladivo, disk i kuglu, dva skakališta za skok
u dalj i troskok, te po jedno skakalište za skok uvis i skok s motkom.
Osim toga jedinica za atletiku treba sadržavati dvije svlačionice s WC-om i praonicom, ukupnog
kapaciteta 45 korisnika.
Prosječni tjedni kapacitet je 2.000 sati-korisnika.
Na području općine Marijanci, građevine športa i rekreacije – otvoreni športski tereni- zastupljeni
su u četiri naselja.
To su nogometna igrališta u Marijancima (15.000 m²), Črnkovcima (12.000 m²), Bočkincima
(10.000 m²) i Čamagajevcima (12.000 m²), ova igrališta klasificirana u jedinice čine 4 jedinice.
1.1.2.5.
Komunalne djelatnosti
Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu pod komunalnim gospodarstvom u smislu ovoga
Zakona razumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga
od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanja objekata i uređaja
komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području jedinica lokalne samouprave.
Komunalne djelatnosti su:
1. opskrba pitkom vodom,
2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda,
3. opskrba plinom,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
32
opskrba toplinskom energijom,
prijevoz putnika u javnom prometu,
održavanje čistoće,
odlaganje komunalnog otpada,
održavanje javnih površina,
održavanje nerazvrstanih cesta,
tržnice na malo,
održavanje groblja i krematorija, te obavljanje pogrebnih poslova,
obavljanje dimnjačarskih usluga, i
izgradnja i održavanje javne rasvjete.
Opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, te izgradnja i
održavanje javne rasvjete su obrađeni u poglavlju Vodnogospodarski i Energetski sustav.
Za izradu projekata i realizaciju mreže opskrbe pitkom vodom Općina je povjerila tvrtki
''KOMBEL'' Belišće.
Opskrba plinom, kojom je obuhvaćena čitava Općina, te izgradnja i održavanje javne rasvjete su
dati u koncesiju '' Elektroslavoniji'' Osijek.
Opskrba toplinskom energijom i krematorij ne postoje u Općini niti se planiraju, a obavljanje
dimnjačarskih usluga je dano u koncesiju privatnoj tvrtci.
Prijevoz putnika u javnom prometu obavlja "Panturist'' Osijek.
Za sada u Općini ne postoji organizirano prikupljanje, odvoženje i odlaganje komunalnog
otpada.
Održavanje javnih površina i nerazvrstanih cesta u Općini se rješava od slučaja do slučaja.
Za tržnicu na malo u Općini za sada ne postoje potrebe.
U Općini su u funkciji pet groblja od kojih je groblje u Črnkovcima unutar granica građevinskog
područja, dok su groblja u Marijancima, Čamagajevcima, Bočkincima i Brezovici izvan granica
građevinskog područja.
Za održavanje groblja je nadležna Općina, a dio pogrebnih poslova obavlja tvrtka ''Prizma'' D.
Miholjac.
1.1.2.6.
Prometni infrastrukturni sustav
a) Cestovni promet
Prostor općine Marijanci nalazi se između dva najznačajnija cestovna pravca u okviru
podravskog prometnog koridora. To su:
-
trasa državne ceste D2 koja prolazi cca 3,5 km od južne granice Općine, i
trasa državne ceste D34 koja prolazi sjevernim dijelom Općine, a u funkciji je osiguranja
prometne povezanosti prostora uz samu rijeku Dravu.
Između navedenih cestovnih prometnica formirana je cestovna mreža županijskih i lokalnih
cesta s ciljem osiguranja prohodnosti prostora i pristupa do svih naselja na području Općine.
Prostorno je mreža dobro postavljena jer osigurava prilaz centralnom dijelu Općine, i općinskom
centru, sa svih strana. Pri tome je prilaz na glavne rubne cestovne pravce osiguran s dva ili više
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
33
cestovnih pravaca. Osnovni problem je u stanju kolnika javnih kategoriziranih cesta, koje je u
prosjeku loše. Najlošije stanje je na trasama lokalnih cesta, što se očituje u nedovoljnim
širinama kolnika za dvosmjeran promet, te u nemoderniziranosti gotovo 50% dužine kolnika.
Popis i karakteristike postojeće javne kategorizirane cestovne mreže na području općine
Marijanci prikazan je u sljedećoj tablici:
KARAKTERISTIKE POSTOJEĆE JAVNE
KATEGORIZIRANE CESTOVNE MREŽE
Tablica br. 25
Red.
broj
Oznaka
ceste
1.
D-34
1.
Ž 4047
2.
3.
Ž 4048
Ž 4049
1.
L 44016
2.
3.
4.
L 44017
L 44018
L 44020
5.
6.
L 44021
L 44025
Opis dionice
DRŽAVNE CESTE
Daruvar (D5)-Slatina-D.Miholjac-Josipovac (D2)
Ukupno:
ŽUPANIJSKE CESTE
Miholjački Pored (D53)-Radikovci-ČamagajevciČrnkovci (D34)
Čamagajevci (Ž4047)-Marijanci (Ž4049)
Črnkovci (D34)-Marijanci-Šljivoševci (Ž4031)
Ukupno:
LOKALNE CESTE
Podgajci Podravski (D34)-Bočkinci-Ž4047
(Čamagajevci)
Bočkinci (L44016)-Črnkovci (D34)
Čamagajevci (Ž4048)-Ž4049 (Šljivoševci)
Marijanci (Ž4049)-Marijanski Ivanovci-Ž4052
(Harkanovci)
Ž4049 (Marijanci)-Tiborjanci-D34
L44020 (Marijanci)-Bocanjevci (L44023)
Ukupno:
Duljina
(km)
Asfalt
(km)
Nasuti
kameni
materijal
(km)
6,0
2,8
2,8
2,8
-
6,0
5,0
5,0
-
4,5
6,0
4,2
8,2
17,4
4,2
8,2
-
5,0
2,9
0,95
1,95
3,5
4,0
2,3
2,3
7,4
0,39
7,0
1,91
2,3
0,4
5,0
3,0
0,9
2,5
18,3
0,9
0,73
9,97
1,77
8,33
Širina
kolnika
(m)
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
b) Riječni promet
Krajnjim sjevernim dijelom Općine prolazi trasa unutarnjeg plovnog puta na rijeci Dravi. Plovni
put na rijeci Dravi je od 0 do 22 rkm plovni put međunarodnog značaja, od 22 rkm do 70,0 rkm
(granica Republike Mađarske) je unutarnji plovni put Republike Hrvatske.
Na području Općine plovni put na rijeci Dravi je oko 66,0 rkm, a njegova ukupna dužina na
području Općine je cca 1,0 km.
Na promatranoj dionici prema ECE-u u postojećem stanju plovni put zadovoljava preporuke za
II. klasu plovnog puta. Osigurana širina plovnog puta je 50,0 m pri dubini od 1,90 m ispod niske
plovidbene razine.
Najmanji polumjeri zaokreta su R=250,0 m (59,7 rkm), dok su na ostalom dijelu polumjeri
zaokreta veći od 250,0 m.
c) Poštanski promet
HP-Hrvatska pošta d.d. (u daljnjem tekstu : Društvo) osnovano je radi funkcioniranja poštanskog
prometa i obavljanja djelatnosti pružanja poštanskih i drugih usluga utvrđenih Statutom Društva,
a u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o pošti.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
34
Organizacijski dijelovi Društva su:
-
Uprava Društva
Područna uprava Društva
Poštanska središta Društva
Područna uprava
Na razini Slavonije i Baranje ustrojena je u Osijeku Područna uprava Slavonija kao jedna od
četiri područne uprave Društva.
Zadatak područne uprave Društva je obavljanje utvrđenih programa, procesa i radnih procesa
za poštanska središta na svom području i to:
-
Organizacija i realizacija poštanske tehnologije
Organizacija i realizacija kadrovskih poslova
Organizacija i realizacija investicija i održavanja
Organizacija i realizacija gospodarskih poslova
Poštansko središte
Zadatak poštanskog središta je pružanje poštanskih i drugih usluga u ime Društva.
Područja uprava Slavonija u svom sastavu ima 4 Poštanska središta:
-
PS Osijek
PS Vukovar
PS Požega
PS Slavonski Brod
Izvršna jedinica
Zbog racionalizacije upravljanja procesa rada, nadzora i kontrole procesa rada, kadrovskih
rješenja i održavanja na području Poštanskog središta mogu se osnovati jedna ili više izvršnih
jedinica, koje obuhvaćaju određeni broj poštanskih ureda ili programa, proces ili radnih procesa.
Na području općine Marijanci nema izvršne jedinice.
Poštanski ured
Poštanski uredi obavljaju sve poštanske usluge, poslove gotovinskog platnog prometa, usluge
ostalog novčanog prometa (poslove štednje i isplata po tekućim računima Hrvatske poštanske
banke i gotovo svih poslovnih banaka u RH, usluge uplata i isplata po ugovorima), mjenjačke
poslove, brzojavne usluge, telefonske usluge iz javnih govornica u poštama, prodaju maraka i
vrijednosnica, te prodaju određenog asortimana trgovačke robe (poštanske opreme i pribora,
knjiga, novina, cigareta, kave i drugo), kao i prodaju srećaka Hrvatske lutrije.
Na području općine Marijanci postoje sljedeći PU s dostavnim područjem:
-
31555 Marijanci
31553 Črnkovci
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
35
U sljedećoj tablici prikazani su pokazatelji o poštanskoj mreži na području Općine:
POŠTANSKA MREŽA OPĆINE
Tablica br. 26
R.
BR.
1.
1.
2.
POŠTANSKI URED
2.
31555 MARIJANCI
31553 ČRNKOVCI
PRIPADAJUĆE
NASELJE
3.
Marijanci
Kunišnici
Marijanski Ivanovci
POŠT. URED - Svega:
BR. STANOV. OBUHVAĆENIH
DOSTAVOM TJEDNO
5x
3x
(2-3) x
4.
5.
6.
935
343
1.278
Črnkovci
POŠT. URED - Svega:
889
889
UKUPNO:
2.167
SVEGA
Napomena
7.
8.
4
4
1.282
4
2.171
IZVOR PODATAKA: - HP-Područna uprava Slavonija
- ZPO-OSIJEK
Napomena: - Podaci o broju stanovnika su na temelju popisa stanovništva iz 2001. godine.
- Tri naselja u sastavu općine Marijanci organizacijski pripadaju dostavnom području
poštanskih ureda susjednih općina, i to:
• Bočkinci (204 stanov.) PU 31552 Podgajci Podravski,
• Brezovica (78 stanov) PU 31542 Magadenovci,
• Čamagajevci (266 stanov.) PU 31543 Miholjački Poreč
d) Telekomunikacije
Nepokretna mreža
Ustroj javnih telekomunikacija definiran je Zakonom o telekomunikacijama, Pravilnikom o javnim
telekomunikacijama u nepokretnoj mreži i Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj
mreži.
Dugoročne kontinuirane i redovite aktivnosti HT-a kojima se razvija i unapređuje javna
telekomunikacijska djelatnost sadržane su u Srednjoročnim i Dugoročnim Planovima razvoja.
Nepokretna mreža u Osječko-baranjskoj županiji organizirana je unutar područja Županije kao
tri pristupna područja: PP Valpovo, PP Beli Manastir, PP Đakovo i PP Osijek. Općina Marijanci
pripada u PP Osijek.
Pristupno područje obuhvaća pristupnu centralu s njenom pristupnom mrežom i pripadne
udaljene pretplatničke stupnjeve s njihovim pristupnim mrežama.
U svakom pristupnom području smještena je pripadajuća pristupna centrala na koju su korisnici
priključeni izravno, posredovanjem komutacijskih čvorova UPS-a ili UPM-a, a na području
općine Marijanci preko komutacijskih čvorova (UPS). Na komutacijske čvorove pretplatnici se
priključuju korisničkim vodovima koji povezuju svakog pojedinog pretplatnika na najbliži
komutacijski čvor koji omogućuje pružanje traženih telekomunikacijskih usluga.
Pristupna mreža na području općine Marijanci obuhvaća područje mjesnog telefonskog prometa
i sastoji se od korisničkih uređaja i aparata, sustava prijenosa i jedne ili više pristupnih centrala.
U pristupnoj mreži mogu postojati slijedeći vodovi:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
-
36
korisnički – između pristupnih centrala i telefonskih aparata i uređaja,
spojni – između UPS i matičnih LC ( PC ).
Sve pristupne centrale vezane su spojnim vodovima na tranzitne, odnosno u decentraliziranoj
pristupnoj mreži na tandem-tranzitne centrale.
Područje Osječko-baranjske županije telekomunikacijski je dobro razvijeno što se odnosi i na
područje općine Marijanci, te se razvoj približio ciljanoj razini razvijenosti Srednje Europe.
Proces izgradnje traje i dalje, osobito u području mjesnih pristupnih mreža.
-
Komutacija
Stanje komutacija na području općine Marijanci prikazano je u tablici br. 27. U većini slučajeva
naziv mjesne mreže odgovara i nazivu samog naselja. Većina komutacija pokriva jednu mjesnu
mrežu, međutim ponegdje, a naročito u ruralnim područjima, jedna komutacija pokriva dvije i
više mjesnih mreža. Naziv prve mjesne mreže odgovara uvijek nazivu komutacije.
Stanje izgrađenosti telekomunikacijske mreže je sljedeće:
JAVNE TELEKOMUNIKACIJE NA PODRUČJU OPĆINE
Tablica br. 27
Red.
broj
1.
Črnkovci
UPS
2.
Marijanci
UPS
NAZIV MJESTA
RANG
PODRUČJE PREKRIVANJA
(MJESNE MREŽE)
Črnkovci
Bočkinci
Marijanci
Kunišinci
Marijanski Ivanovci
IZVOR PODATAKA: HT- Hrvatske telekomunikacije d.d.; Regija 4-Istok
ZPO-OSIJEK
-
Prijenos
Spojni putovi su veze između komunikacijskih čvorova. Razvojni program HT-a predvidio je
izbor optičke niti kao transmisijskog medija za izgradnju spojnih putova na svim razinama
mreže. U razdoblju 1991-1999. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi u Osječko-baranjskoj
županiji gustu mrežu optičkih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne
centrale kao i udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.
U mreži javnih telekomunikacija upotrebljavaju se u načelu samo digitalni sustavi prijenosa,
SDH (sinkrone digitalne hijerarhije) i PDH (pleziokrone digitalne hijerarhije), s iznimkom
korisničkog pristupnog područja gdje će u dužem vremenskom razdoblju prevladavati analogni
sustavi s tendencijom da se točka digitalizacije što više približi onom korisniku gdje je takav
zahtjev ekonomski opravdan.
U javnoj telekomunikacijskoj mreži općine Marijanci upotrebljavaju se sljedeći prijenosni mediji:
-
svjetlovodni kabeli,
bakreni kabeli.
Razvojni program HT-a predvidio je izgradnju uglavnom svjetlovodnih kabela i kao prijenosnog
medija. U razdoblje 1991-2000. godine TK centar Osijek uspio je izgraditi gustu mrežu
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
37
svjetlovodnih spojnih putova povezujući pri tome sve magistralne i pristupne centrale kao i
udaljene pretplatničke stupnjeve i multipleksere.
-
Pristup
Pristupna mreža omogućava povezivanje korisničkih terminala uređaja na najbliže čvorove
javne telekomunikacijske mreže. Ukupan razvoj ovog segmenta HT-ove mreže temeljio se do
sada na korištenju simetrične bakrene parice kao prijenosnog medija. Izvjestan napredak
napravljen je prije dvadesetak godina zamjenom zračno-papirne izolacije žila parice izolacijom
od polietilena i PVC-a.
Intenzivnom izgradnjom pristupnih mreža u zadnjih nekoliko godina postignuti su zavidni
rezultati – gotovo u svim mjestima izgrađena je ili je pred završetkom kabelska mjesna mreža.
Time je dosegnut jedan od razvojnih ciljeva društva da svako domaćinstvo u Hrvatskoj može
imati pristup na javnu telekomunikacijsku mrežu.
Pokretna mreža
Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži su:
-
Analogne pokretne mreže,
Digitalne pokretne mreže,
Sustav za povezivanje osoba (paging)
Mobilne mreže koriste svesmjerne veze za povezivanje pokretnih i baznih postaja. To su veze u
visokofrekventnom području. Bazne postaje su povezane s nadređenom centralom kabelskim
sustavom veza. Trenutno su u upotrebi analogna mreža MOBITEL (099) i digitalna mreža
CRONET (098) i VIPNET (091).
Implementacija javnih pokretnih mreža započela je s razvojem analogne telefonske mreže
MOBITEL, a njezinoj ekspanziji je još više pridonijela izgradnja hrvatskog dijela globalne
digitalne (GSM) mreže CRONET i VIPNET.
e) Radio i TV sustav veza
Na području općine Marijanci nema izgrađenih objekata (odašiljača) Radio i TV (u daljnjem
tekstu : RTV) sustav veza. Izgrađeni objekti "Kapavac" i "Osijek" relativno su blizu granice
Općine te pokrivaju cijelo područje Općine s programima HRT i lokalnih radio postaja.
1.1.2.7.
Energetski sustav
a) Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
Na području općine Marijanci postoji proizvodnja ugljikovodika (nafte i plina) s polja "Štefkovica"
i "Sječe". Prostor obuhvaćen rudarskom koncesijom na području Općine obuhvaća cca 2.740
ha.
Nafta
Na području Općine nafta se pridobiva s dijela naftnog polja "Štefkovica", koje se prostire i izvan
granica općine Marijanci. Od ukupno 17 bušotina 4 su proizvodne, a 13 su mjerne.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
38
Pridobivane količine nafte iz aktivnih bušotina dovode se do 3 sabirna mjesta ("Češljeva") od
kojih se kolektorskim naftovodima nafta dovodi do mjerne stanice (MS-Štefkovica), koja je izvan
područja Općine, ali u blizini južne granice. MS-Štefkovica ima dijelom funkciju mjerno otpremne
stanice, jer se u njoj odvaja kaptažni plin od kapljevine (nafta i voda). Od MS-Štefkovica nafta se
odvodi do OS-Beničanci sljedećim naftovodom:
-
magistrani/kolektorski naftovod Bizovac-Štefkovica-Beničanci.
Na području Općine postoji i jedno istražno polje "Čamagajevci" s dvije istražne bušotine.
Plin
Na području Općine izgrađeni su sustavi za transport i distribuciju plina.
Postojeći sustav za transport prirodnog plina, koji samo prolazi područjem Općine ili ujedno služi
i za opskrbu prirodnim plinom, sadrži sljedeće građevine:
-
magistralni plinovod Donji Miholjac-Osijek,
magistralni plinovodi Beničanci-Belišće (jedan je za kaptažni plin),
MRS-Marijanci.
Na području Općine postoji plinsko polje "Sječe" s 3 proizvodne bušotine, međutim plinska
stanica još nije u funkciji i stoga nema proizvodnje prirodnog plina.
Proizvedeni kaptažni plin na naftnom polju "Štefkovica" lokalnim mađumjesnim/kaptažnim
plinovodom doprema se do mjerno-redukcijske stanice; MRS Marijanci.
Plinoopskrba
Distribucijski sustav za plinoopskrbu potrošača na području općine Marijanci izgrađen je do svih
naselja i u svim naseljima Općine.
Glavna točka napajanja je MRS-Marijanci u kojoj se tlak plina snižava na 0,3 MPa (3,0 bara).
Glavnim distribucijskim plinovodima plin se doprema do priključenih naselja Općine, te do
naselja izvan općine Marijanci kojima je glavna točka napajanja MRS-Marijanci.
U naseljima je izgrađena srednjetlačna mjesna plinovodna mreža kojom se plin razvodi po
ulicama jednostrano ili dvostrano što ovisi o izgrađenosti i zahtjevima za priključenjima. Tlak
plina u mjesnim plinovodima je 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara). Zbog visine tlaka plina u mjesnoj
mreži svaki potrošač mora imati kućnu mjernu redukcijsku stanicu u kojoj se osim mjerenja
potrošnje snižava tlak plina na uporabnu visinu.
b) Elektroenergetika
Potrošnja električne energije
Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Marijanci ostvaruje se isključivo iz
elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području Općine ne postoje postrojenja
za proizvodnju električne energije.
U sljedećoj tablici prikazana je procijenjena potrošnja električne energije u 2000. godini po vrsti
potrošača:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
39
POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Tablica br. 28
Red.
POTROŠNJA
POTROŠAČ
broj
(kWh)
1.
Kućanstva
1.950.000
2.
Gospodarstvo i javni sadržaji
300.000
3.
Javna rasvjeta
50.000
Ukupno:
2.300.000
IZVOR PODATAKA: HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija" - Osijek
Prosječno vršno opterećenje potrošača Općine je 0,5 MW.
Prijenos električne energije
Prijenosna mreža na području Općine sadrži jedan nadzemni dalekovod na naponskoj razini
110 kV, koji samo prolazi sjevernim dijelom Općine i nema izravnog utjecaja na elektroopskrbu
potrošača općine Marijanci , a to je:
-
DV 110 kV Valpovo-Donji Miholjac.
Distribucija električne energije
Postojeća distribucijska mreža na području općine Marijanci sadrži građevine na svim
distribucijskim naponskim razinama, dakle 35 kV, 10(20) kV i 0,4 kV, te javnu rasvjetu.
Na 35 kV naponskoj razini distribucijska elektroenergetska mreža sadrži sljedeće građevine:
-
TS 35/10(20) kV Črnkovci,
DV 35 kV od TS 110/35/10(20) kV Valpovo do TS 35/10(20) kV Črnkovci,
DV 35 kV od TS 35/10(20) kV Črnkovci do TS 110/35/10(20) kV Donji Miholjac.
Na 10(20) kV naponskoj razini izgrađeni su nadzemni i kabelski vodovi do svih TS 10/0,4 kV u
naseljima i gospodarskih građevina izvan naselja.
Pokazatelji o izgrađenoj elektroenergetskoj mreži prikazani su u sljedećoj tablici:
ELEKTROENERGETSKI SUSTAV
NA PODRUČJU OPĆINE
Tablica br. 29
NAPONSKA
RAZINA
(kV)
35
VRSTA
OBJEKTA
TS
ZDV
KB
Energetski
trafo 35/10(20) kV
JEDINICA MJERE
kom
km
km
MVA
kom
IZNOS
1
4,8
4
2
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
TS
kom
ZDV
km
10
KB
km
Energetski
MVA
trafo 10(20)/0,4 kV
kom
IZVOR PODATAKA: HEP-Distribucija d.o.o.; DP "Elektroslavonija" Osijek
1.1.2.8.
40
15
20,5
2,0
3,32
15
Vodnogospodarski sustav
Kroz djelatnost vodnog gospodarstva zastupljeni su:
-
zaštita od štetnog djelovanja voda (uređenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog
djelovanja voda: obrana od poplava i leda, zaštita od erozija i bujica, melioracijska
odvodnja),
-
korištenje voda (vodoopskrba, korištenje voda za melioracijsko navodnjavanje, korištenje
vodnih snaga, korištenje voda za uzgoj riba, korištenje voda za plovidbu, korištenje voda za
šport, kupanje, rekreaciju i druge slične namjene),
-
zaštita voda od onečišćenja.
Budući da je Pravilnikom o izradi prostorno-planske dokumentacije područje vodnog
gospodarstva podijeljeno na drugačije cjeline to se u nastavku uvažava ta podjela.
a) Vodoopskrba
Vodoopskrba stanovnika i svih ostalih korisnika vode na prostoru općine Marijanci nije riješena
iz Javnog vodoopskrbnog sustava
Stanovnici se vodom opskrbljuju uglavnom iz vlastitih izvorišta što uz neriješeno odvođenje
sanitarnih i otpadnih voda predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje.
Vodoopskrbni sustav ne postoji niti u jednom naselju.
b) Odvodnja otpadnih voda
Odvodnja otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda s područja Općine Marijanci nije riješena na
odgovarajući način. Stanovnici otpadne i sanitarne vode rješavaju pomoću septičkih, sabirnih ili
crnih jama. Ovime oni za sada nažalost ne predstavljaju izuzetak u razmjerima prostora
Osječko-baranjske županije. Postojeći način zbrinjavanja pruža velike mogućnosti zagađenja
podzemnih vodonosnih horizonata i manjih tekućica. Zagađivanje podzemnih vodonosnika, u
dugom vremenskom razdoblju može utjecati na kvalitetu zahvaćene vode stanovnika, a time i
na njihovo zdravlje.
Oborinske vode prihvaćaju se otvorenim kanalima uz prometnice i odvode do najbližeg
vodotoka ili melioracijskog kanala.
Otpadne vode industrije i manjih farmi također bez prethodnog čišćenja dospijevaju u
melioracijske kanale koje više ili manje zagađuju. Takovim vodama krajnji su recipijenti vodotoci
i kanali sliva "Karašica-Vučica".
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
41
c) Uređenje vodotoka i voda
Stanje uređenosti vodotoka i izgrađenost sustava za obranu od poplava za vodno područje
Drave i Dunava u Republici Hrvatskoj razlikuje se za pojedina slivna područja i za pojedine
vodne tokove.
Dosadašnja izgradnja zaštitnih građevina i sustava na vodnom području dala je pozitivne
rezultate, naročito kada je u pitanju sprječavanje destruktivnog djelovanja češćih poplavnih
voda.
Rijeka Drava najveći je pritok Dunava s ušćem u Republici Hrvatskoj, na km 1382+300 Dunava,
kod naselja Aljmaš (područje općine Erdut). Izvire u Tobiaškom polju, u južnom Tirolu u Italiji.
Ukupna površina sliva u Republici Hrvatskoj je 7.015 km². Ukupna dužina rijeke Drave iznosi
749 km, a kroz Republiku Hrvatsku prolazi u dužini od 318 km tvoreći većim dijelom toka
hrvatsko-mađarsku državnu granicu. Područjem Županije prolazi u dužini od 104 km, a području
općine Marijanci pripada u dužini od 800 m.
U svom donjem toku, a kojem pripada i predmetno područje ima karakter nizinske rijeke s puno
meandara i sprudova.
Rijeka Drava prolazi kroz područje općine Marijanci od km 65+700 (granica s gradom Belišćem)
do 66+500 (granica s gradom Donjim Miholjcem).
U svrhu zaštite priobalja-učvršćenja obala, obrane od poplava, plovidbe i pravilnog provođenja
leda, uređenje rijeke Drave regulacijskim zahvatima započelo je krajem 19. stoljeća.
Radi boljeg sagledavanja reguliranosti rijeke Drave, realnije je promatranje po dionicama, jer je
jedino tako moguće istaknuti specifičnost problema, koji nisu isti na cijelom potezu rijeke Drave
na njezinom toku kroz Republiku Hrvatsku.
Dionica rijeke Drave na području općine Marijanci nema izgrađenih regulacijskih građevina.
Sprud u koritu rijeke stvorio je dvojno korito rijeke (Drave) znatno suženog protočnog profila, te
se ova dionica može ocijeniti kao neuređena.
Osim rijeke Drave, kroz područje općine Marijanci protječu vodotoci: Vučica, Karašica, Stara
Vučica, Strug i Bogdinci.
Iz razloga kvalitetne zaštite od štetnog djelovanja voda i boljeg korištenja voda, na predmetnim
vodotocima izvedeni su radovi djelomične regulacije, građevine zaštite dna i pokosa
vodonosnog korita.
Konfiguracija terena uz rijeku Dravu na području Općine je takva, da prostor nije ugrožen
njezinim poplavnim vodama, osim krajnjeg sjevernog dijela koje se u dokumentaciji vodnog
gospodarstva tretira inundacijom. Stoga radovi na obrani nisu vršeni.
Također reljef terena ne pogoduje formiranju erozijskih procesa uzrokovanih vodnom snagom
kao niti pojavama bujične aktivnosti.
Prema postojećim planskim dokumentima vodnog gospodarstva, ali ovisno o odluci i dinamici
izgradnje višenamjenskih vodnih stuba na rijeci Dravi, područje općine Marijanci našlo se u zoni
akumulacije planirane vodne stube Osijek. Za vodnu stubu Osijek pregradni profil je u km
31+100 rijeke Drave.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
42
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Odvodnja suvišnih voda je značajna i raširena hidrotehnička mjera unapređenja stanja
poljoprivrednih i drugih površina osobito primjenjivana u nizinskom dijelu područja uz Dravu i
Dunav u Republici Hrvatskoj. Sustav melioracijske odvodnje omogućuje brže i pogodnije
otjecanje površinskih i podzemnih voda i osigurava povoljnije uvjete korištenja zemljišta te
obavljanje gospodarskih i drugih djelatnosti.
Ukupna dužina vodotoka i kanala koji pripadaju osnovnim melioracijskim građevinama za
odvodnju na području općine Marijanci iznosi 38,53 km, od čega kanala I reda 14,47 km, a
kanala II reda 24,06 km.
Melioracijske građevine I reda su melioracijski vodotoci Vučica dužine 6 km i Karašica dužine
8,48 km, a melioracijski građevine II reda su Stara Vučica 4,6 km, Strug dužine 8,17 km i
Bogdinci dužine 11,29 km.
Detaljnu kanalsku mrežu čine kanali III i IV reda ukupne dužine 118,03 km, od toga na k.o.
Bočkinci 6,41 km, k.o. Čamagajevci 14,35 km, k.o. Črnkovci 9,42 km, k.o. Kunišnici 17,90 km i
k.o. Marijanci 69,94 km.
Prosječna dubina kanala III i IV reda iznosi 1,5 metara, a širina u razini terena 8,0 m.
Melioracijska odvodnja je rješavana u okviru provođenja postupka komasacije na katastarskim
općinama Bočkinci i Črnkovci (1984.-1986. god.). Površinska odvodnja riješena je na
katastarskim općinama Čamagajevci, Kunišnici i Marijanci. Pored površinske izvedena je
podzemna odvodnja (detaljna drenaža) na ukupnoj površini od cca 1.065,70 ha (označeno na
kartografskom prikazu).
-
Navodnjavanje
Nedostatak vode u kritičnom vegetacijskom razdoblju je uslijed klimatskih promjena u
posljednjih dvadesetak godina sve izraženiji, a naročito su ugrožene visoko akumulacijske
kulture (sjemenske).
Kako bi se štete svele na minimalnu moguću mjeru potrebna je primjena suvremenih tehnologija
obrade tla i izgradnja melioracijskog sustava za navodnjavanje.
Dosadašnja primjena navodnjavanja nije adekvatna raspoloživim mogućnostima.
-
Korištenje voda za uzgoj riba, plovidbu, šport i rekreaciju
Na području općine Marijanci nema ribnjaka, a vode se ne koriste za šport i rekreaciju.
Prema postojećoj planskoj dokumentaciji vodnoga gospodarstva plovni put na rijeci Dravi
obuhvaća potez od ušća Drave u Dunav (km 0+000) do ušća rječice Ždalice u Dravu (km
198+600).
Temeljem potpisanog Europskog ugovora o glavnim unutarnjim plovnim putovima od
međunarodnog značenja (AGN ugovor, NN, br. 16/98.), rijeka Drava od ušća u Dunav do
Osijeka svrstana je u grupu međunarodnog plovnog puta pod oznakom E-80-08.
Dionica uzvodno od Osijeka pa do ušća rječice Ždalice, a koja obuhvaća i područje općine
Marijanci, treba biti svrstana u određenu grupu plovnih putova u skladu sa Zakonom o plovidbi
unutarnjim vodama, a prema Mjerilima za utvrđivanje plovnosti plovnih putova i temeljem Akta o
razvrstavanju i otvaranju plovnih putova koji još uvijek nije donesen.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
1.1.2.9.
43
Postupanje s otpadom
Na području Općine ne postoji organizirano prikupljanje i odvoženje otpada. Uz svako naselje
postoji iskopana kazeta dimenzija cca 3x10 m u koju se individualno dovozi i baca otpad. Više
takvih kazeta je već popunjeno i prekriveno zemljom. Naselja Kunišnici i Marijanci imaju
zajedničko odlagalište na lokaciji ''Pašnjak'' koje se sastoji od dvije iskopane kazete dimenzija
cca 15x30x30 m do koje postoji nasuti put.
Na sva odlagališta se odlaže neselektirani otpad, uključujući građevinski, glomazni, komunalni i
sličan. Ne postoji sustav odvojenog prikupljanja ni jedne vrste otpada koji se može reciklirati.
Postojeća odlagališta uz naselja su ''nelegalna kontrolirana odlagališta''. Južno od naselja
Brezovica na udaljenosti od cca 1,5 km je odlagalište ''Brezovački pašnjak''. Iskopana kazeta je
približnih dimenzija 10x3x3 m i egzistira 2 godine. Sjeverno od naselja Čamagajevci, na
udaljenosti od oko 400 metara je slična kazeta na lokaciji ''Dolačak''.
Oko sto metara južno od naselja Bočkinci u prirodnoj depresiji je kazeta sličnih dimenzija, u
uporabi duže vrijeme.
Oko 200 metara sjeverno od naselja Črnkovci na lokaciji ''Lanik'' je kazeta već spomenutih
dimenzija, koristi se 2 godine. Kunišnici i Marijanci imaju zajedničko odlagalište udaljeno oko 1,5
km od Marijanaca već opisano u tekstu. Sjeverno od postojećeg je staro odlagalište ''Bedem''
sanirano zemljanim pokrovom.
1.1.2.10. Stanje okoliša
a) Onečišćenje voda
Osnovna mjera za osiguranje zaštite voda od zagađivanja je izgradnja zajedničkih uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda naselja i industrije, kao i izbor adekvatnog recipijenta otpadnih
voda.
Izgradnjom kanalizacijskih sustava sprečavaju se lokalna zagađenja površinskih i podzemnih
voda, a otpadne vode se dovode na lokaciju uređaja za pročišćavanje.
Naselja općine Marijanci nemaju izgrađen sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, a
otpadne vode se ispuštaju u septičke jame, koje su propusne pa se dio vode infiltrira u
podzemlje ili u najbliže vodotoke i kanale. Odvodnja oborinske vode je usmjerena u otvorene
kanale uz prometnice.
Onečišćenja se s obzirom na izvore iz kojih potječu mogu podijeliti u dvije osnovne grupe:
-
onečišćenja iz koncentriranih izvora,
onečišćenja iz raspršenih izvora.
Koncentrirani izvori onečišćenja su oni koji uglavnom mogu biti nadzirani. To su u pravilu
sanitarne i industrijske otpadne vode, otpadne vode s poljoprivrednih farmi, procjedne vode
deponija, te oborinske vode koje se prikupljaju kanalizacijskim sustavima i moguće ih je
nadzirati pomoću uređaja za pročišćavanje, odnosno na samom izvoru onečišćenja odabirom
najbolje raspoložive tehnologije.
Mogu se podijeliti u dvije skupine: komunalni ispusti (stanovništvo i industrija) i samostalni
ispusti-direktno u recipijent (industrija, poljoprivreda, deponije otpada, prometnice, turističke
građevine).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
44
Raspršeni izvori onečišćenja su oni izvori onečišćenja kod kojih najčešće nije moguće nadzirati
otpadne vode (stanovništvo koje nije priključeno na javni odvodni sustav, poljoprivreda, deponiji
otpada, promet, oborinske vode).
Zaštita voda na državnim vodotocima provodi se u skladu s Državnim planom za zaštitu voda, a
na lokalnim vodama u skladu sa Županijskim planom za zaštitu voda prema prijedlogu Hrvatskih
voda.
Državnim planom za zaštitu voda za državne vode na području općine Marijanci: Dravu,
Karašicu i Vučicu, propisana je II kategorija.
Hrvatske vode prema ustaljenom programu uzorkuju vodu rijeke Drave 26 puta godišnje na
profilima u Donjem Miholjcu, Bistrincima, Višnjevcu i Nemetinu.
Uzorkovanje vode rijeke Karašice obavlja se kod Črnkovaca (općina Marijanci), a Vučice kod
Petrijevaca (općina Petrijevci), četiri puta godišnje.
Analizom se određuju vrijednosti sljedećih pokazatelja: A-fizikalno-kemijski (pH, alkalitet,
električna vodljivost), B-režim kisika (otopljeni kisik, zasićenje kisikom, PKP-Mn, BPK5), Chranjive tvari (amonij, nitriti, nitrati, ukupni dušik, ukupni fosfor), D-mikrobiološki (broj koliformnih
bakterija, broj fekalnih koliforma, broj aerobnih bakterija) i E-biološki (P-B indeks saprobnosti,
biotički indeks, stupanj trofije) i ostali pokazatelji (vodostaj, protok, temperatura zraka,
temperatura vode, suspendirana tvar, ostatak ukupni, ostatak fiksirani, ostatak sagorivi, KPK-Cr,
fosfati).
Procjenjujući pokazatelje kakvoće vode u skladu s Uredbom o klasifikaciji voda, izvršena je
klasifikacija voda rijeke Drave, Karašice i Vučice.
Promatrano prema skupinama pokazatelja kakvoća rijeke Drave kod Donjeg Miholjca u 2001.
godini odgovara III vrsti voda za sljedeće skupine: režim (B), hranjive tvari (C) i mikrobiološke
pokazatelje (D), a II vrsti prema biološkim pokazateljima (E).
Prema pokazateljima pH i električna vodljivost iz skupine fizikalno-kemijskih pokazatelja (A)
kakvoća vode odgovara I vrsti, a prema alkalitetu II vrsti.
Kakvoća rijeke Karašice kod Črnkovaca, prema skupini pokazatelja A odgovara I vrsti, a prema
skupinama B, C, D i E odgovara II vrsti.
Kakvoća rijeke Vučice kod Petrijevaca prema skupini pokazatelja A odgovara I vrsti, prema
skupinama pokazatelja C i E odgovara II vrsti, a prema skupini B i D, drugoj vrsti.
b) Onečišćenje zraka
Zagađivači zraka u općini Marijanci su državna cesta D34 koja prolazi kroz građevinsko
područje naselja Črnkovci i plinsko polje ''Sječe'' koje predstavlja potencijalni zagađivač zraka.
c) Onečišćenje tla
Brojni su čimbenici koji utječu na (pojavu) onečišćene tla, no najčešće su to ljudske aktivnosti
kao što su poljoprivreda, razni vidovi gospodarstva, gospodarenje ili nekontrolirano odlaganje
otpada, neriješeno zbrinjavanje otpadnih voda i slično.
Na prostoru Općine onečišćenje tala je prisutno u gotovo svim navedenim segmentima.
Najuočljivije je ipak zagađivanje prekomjernom upotrebom gnojiva, kemijskih preparata u
poljoprivredi te osobito, neriješeno, na odgovarajući način, zbrinjavanja otpada.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
45
d) Opterećenje bukom
Opterećenje bukom na području Općine proizvodi promet na državnoj cesti D34 koja prolazi
kroz građevinsko područje naselja Črnkovci.
Pri radu, odnosno proizvodnji, na plinskom polju ''Sječe'' javlja se buka, ali pošto se ono nalazi
izvan granica građevinskog područja to ne predstavlja značajniji problem.
1.1.2.11. Područja posebne namjene
Prema dopisu Ministarstva obrane, Uprave za materijalne resurse, Služba za nekretnine,
građevinarstvo i zaštitu okoliša od 15.01.2003. godine na području općine Marijanci nema
posebnih zahtjeva obrane.
1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg
područja i ocjena postojećih prostornih planova
1.1.3.1.
Prostorni plan Osječko-baranjske županije (PPO-BŽ)
a) Stanovništvo
U PPO-BŽ dana je procjena broja stanovnika za plansko razdoblje do 2015. godine. Procjena je rađena
ukupno za Županiju, ukupno za gradove i općine, te pojedinačno za gradska naselja.
Zbog demografski ugroženih prostora većine općine, procijenjeno je da će se ukupno stanovništvo općina
smanjiti. Među ciljevima demografskog razvoja područja Županije za područje općine Marijanci vrijedi
sljedeće:
-
Demografska revitalizacija pograničnog područja, kao područja od posebnog interesa za Državu.
Pogranično područje Županije obuhvaća općine: Podravska Moslavina, Viljevo, Marijanci, Petlovac,
Popovac, Draž, Kneževi Vinogradi, Bilje i Erdut, te gradove Donji Miholjac, Belišće, Valpovo i Beli
Manastir. Ovo područje je od posebnog interesa za Državu pa je cilj težiti najmanje broju stanovnika
iz 1991. godine. Potrebno je otvoriti proces revitalizacije stimuliranjem prirodnog priraštaja, te
repopulacije putem naseljavanja mlađeg stanovništva koje bi nosilo budući razvitak.
-
Demografska konsolidacija u ruralnim područjima.
Ruralna područja su vezana uz poljoprivrednu proizvodnju, te je potrebno tu vezu osnažiti
poticanjem obiteljskog poduzetništva, odnosno afirmacijom malih prerađivačkih kapaciteta prerade
primarnih poljoprivrednih proizvoda. Cilj je zadržati mlađe radno-aktivno stanovništvo u tim
područjima i stvoriti im bolje ekonomske, društvene i urbane uvjete života.
b) Naselja
PPO-BŽ definirani su ciljevi prostornog razvoja koji se odnose na općinu Marijanci:
-
-
uspostaviti realan policentričan model prostornog razvitka sa snažnijom afirmacijom srednjih i malih
gradova, te poticati razvoj središnjih naselja s funkcijama prema stupnju centraliteta, osobito u
područjima rijetke naseljenosti, velikih udaljenosti između naselja i na područjima izvan glavnih
prometno-razvojnih koridora,
unaprijediti uvjete života kvalitetnom unutarnjom organizacijom naselja, osobito s gledišta
razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom infrastrukturom,
provoditi mjere za usporavanje rasta velikih gradova uz osnaživanje mreže srednjih i manjih gradova
kao i lokalnih središta radi stvaranja uvjeta za kvalitetan razvoj na svim područjima,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
-
46
usmjeriti prostorno-razvojne prioritete prvenstveno na poboljšanje učinkovitosti u okvirima već
izgrađenog i korištenog prostora, te na stvaranje uvjeta za nove programe radi pokretanja
gospodarskih aktivnosti i poboljšanja kvalitete života na svim, osobito depopulacijskim područjima.
Razvoj naselja
Na području Županije odvija se proces urbanizacije karakterističan za cijelu Hrvatsku, koji je praćen
pojačanim rastom gradova i urbanizacijom jednog dijela općinskih središta i prigradskih naselja te
smanjivanjem broja stanovnika u velikom broju seoskih naselja. Imajući u vidu navedene procese, kao
osnovni ciljevi razvoja naselja utvrđuju se:
•
Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj
seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih općina.
U tom cilju potrebno je:
-
osnažiti mrežu srednjih naselja,
osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja,
poticati gospodarsko jačanje područnih i lokalnih središta.
•
Očuvati naseljenost pograničnih i brdsko-planinskih područja
U tom cilju potrebno je:
-
racionalizirati mrežu naselja u brdsko-planinskim predjelima, te osnažiti mrežu središnjih naselja u
tim predjelima, kao i u pograničnim područjima,
ograničiti širenje naselja sekundarnog stanovanja, te ovaj oblik stanovanja usmjeravati u naselja
stalnog stanovanja koja demografski odumiru.
•
Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije
U tom cilju potrebno je:
-
povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja,
osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem gospodarstva u
središnjim naseljima.
U planskom dijelu PPO-BŽ definiran je:
Sustav središnjih naselja i razvojnih središta
Na području Županije trenutačno se nalazi 264 naselja razmještenih na području 7 gradova (Beli
Manastir, Belišće, Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek i Valpovo) i 35 općina.
PPO-BŽ preuzima se i dopunjava sustav središnjih naselja utvrđen Programom prostornog uređenja
Republike Hrvatske.
Planom su stupnjevana razvojna središta od razine većeg regionalnog središta do razine lokalnog
središta na sljedeći način:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Makroregionalno (veliko razvojno) središte-Osijek,
Regionalno (srednje razvojno) središte-Đakovo,
Manje regionalno (manje razvojno) središte jače razvijenosti-Našice, Valpovo i Beli Manastir,
Manje regionalno (manje razvojno) središte slabije razvijenosti-Donji Miholjac, Belišće, Darda i
Čepin,
Područno (malo razvojno) središte-Bizovac, Semeljci i Dalj,
Područno (manje razvojno) središte umanjenog (drugačijeg) značaja-Višnjevac i Tenja,
Lokalno (inicijalno razvojno) središte-sva ostala općinska sjedišta.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
47
PPO-BŽ razina Lokalno (inicijalno razvojno) središte detaljnije je razrađena i podijeljena na podrazine u
koje su osim općinskih središta svrstana i naselja koja nemaju taj status, na sljedeći način:
1.
2.
3.
Veće lokalno (inicijalno razvojno) središte-sva ostala općinska središta koja nisu ušla u više
kategorije,
Lokalno (inicijalno razvojno) središte-24 naselja s više od 1.000 stanovnika koja nisu ušla u više
kategorije,
Manje lokalno (inicijalno razvojno) središte-10 naselja veličine od 500 do 1.000 stanovnika.
Planirani sustav središnjih naselja Osječko-baranjske županije prikazan je u sljedećoj tablici:
SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA
Tablica br. 107.
red.
br.
Makroregionalno
(veliko razvojno
središte
Regionalno
(srednje
razvojno
središte)
Manje
regionalno
(manje
razvojno
središte)
1.
2.
3.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
Manje
regionalno
(manje
razvojno)
središte
slabije
razvijeno
4.
Područno
središte
(malo
razvojno)
Područno
središte
umanjenogdrugačijeg
značaja
5.
6.
Veće lokalno
(inicijalno
razvojno)
središte
Lokalno
(inicijalno
razvojno)
središte
Manje
lokalno
(inicijalno
razvojno)
središte
7.
Antunovac
Bilje
Čeminac
Donja
Motičina
Draž
Drenje
Đurđenovac
Ernestinovo
Feričanci
Gorjani
Jagodnjak
Kneževi
Vinogradi
Koška
Levanjska
Varoš
Magadenovac
Marijanci
Moslavina
Podrav.
Petlovac
Petrijevci
Podgorač
Popovac
Punitovci
Satnica
Đakovačka
Strizivojna
Široko Polje
Šodolovci
Trnava
Viljevo
Viškovci
Vladislavci
Vuka
8.
9.
c) Građevinska područja
PPO-BŽ utvrđeni su sljedeći ciljevi za optimalno korištenje građevinskog područja:
-
postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih građevinskih
područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja,
smanjivanje predimenzioniranih građevinskih područja naselja na dimenzije primjerene potrebama,
usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja na dijelove koji su već opremljeni
komunalnom infrastrukturom.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
48
U planskom dijelu PPO-BŽ utvrđeni su:
Uvjeti za utvrđivanje i korištenje građevinskog područja
U cilju racionalnog korištenja građevinskih područja i zaštite poljoprivrednog zemljišta od prenamjene
ograničava se širenje građevinskih područja naselja. Također se zabranjuje širenje građevinskih područja
naselja uz državne i županijske ceste, te spajanje naselja odnosno smanjivanje razmaka između naselja
na manje od 500 m. Time se osiguravaju koridori za eventualne buduće potrebe razvoja infrastrukture i
funkcioniranje postojećih cestovnih prometnica.
U PPUO potrebno je izvršiti detaljnu analizu postojeće izgrađenosti prostora u naseljima.
U planiranju građevinskih područja naselja preporučuje se smanjivanje površina planiranih za razvoj
naselja. Dozvoljena je izmjena građevinskih područja, ali se zabranjuje povećati ukupnu površinu za više
od 25% od zbroja izgrađene površine namijenjene za razvoj naselja.
Izuzetno, u cilju poticanja gospodarskog i urbanog razvitka područnih i lokalnih središta, omogućava se i
u takvim slučajevima povećanje građevinskog područja ali isključivo s ciljem formiranja gospodarskih,
turističko-rekreacijskih i športsko-rekreacijskih zona.
Prosječna veličina građevinskog područja naselja gradskih obilježja iznosit će 434,33 m²/st., odnosno bez
grada Osijeka 633,05 m²/st., a ostalih naselja 1.026,42 m²/st. U izradi PPUO obvezno je utvrđivanje
izgrađenog dijela građevinskog područja te usklađivanje površine građevinskog područja sa smjernicama
i kriterijima u PPOBŽ.
U cilju racionalnog korištenja građevinskog područja potrebno je planiranjem prostora povećati gustoću
stanovništva. Zato se u postupku utvrđivanja građevinskih područja predlaže povećati gustoću
stanovništva u gradskim naseljima (izvan Osijeka) od postojećih 12,27 st/ha do 30 st/ha (minimum 15,08
st/ha), a u ostalim naseljima od postojećih 6,65 st/ha do 15 st/ha (minimum 9,74 st/ha), dok se gustoća
stanovništva u gradu Osijeku očekuje zadržati u postojećoj veličini.
S obzirom da u gotovo svim naseljima postoje neizgrađena, komunalno neopremljena područja do kojih
često nije riješen odgovarajući pristup, u PPUO mora se onemogućiti izgradnja na takvim područjima dok
se ne riješi javni pristup u koridorima odgovarajućih profila i minimalna razina komunalne opremljenosti, a
izgradnju na neizgrađenim područjima potrebno je u pravilu provoditi na temelju UPU-a i DPU-a.
Utvrđivanje novih građevinskih područja za naselja sekundarnog stanovanja (kuće za odmor) se
ograničava i omogućava isključivo u okviru turističko-rekreacijskih područja koja uključuju izgradnju i
drugih turističko-rekreacijskih sadržaja, te za postojeća naselja izvan građevinskog područja za koja je u
PPUO potrebno ocijeniti mogućnost legalizacije. Preporučuje se smanjivanje građevinskih područja
naselja sekundarnog stanovanja, osobito na područjima vrijednog krajobraza.
Veličina građevinskih područja proizvodnih zona izvan naselja ograničava se normativom od 35,0 m²/st.,
građevinskog područja gospodarske zone. Normativ je utvrđen na temelju procjene prosječnog broja
zaposlenih u proizvodnim djelatnostima u ukupnom broju stanovnika, prosječne veličine parcele za
sadržaje malog poduzetništva i prosječnog broja zaposlenih na jednoj parceli. Veće površine dozvoljene
su samo na temelju konkretnih gospodarskih programa. Ovo ograničenje utvrđeno je s ciljem zaštite
poljoprivrednog zemljišta od prenamjene za potrebe nerealno velikih proizvodnih zona koje se utvrđuju
bez uporišta u konkretnim gospodarskim programima.
Odredbama za provođenje PPO-BŽ utvrđeni su:
Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenje izgrađena i neizgrađena dijela područja
(51.) Građevinska područja se utvrđuju u PPUO. Postojeća građevinska područja moraju se u postupku
izrade uskladiti sa smjernicama i kriterijima u PPOBŽ.
(52.) Građevinska područja naselja uz državne i županijske ceste ne mogu se planirati na međusobnoj
udaljenosti manjoj od 500,0 m.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
49
Iznimno, uvjeti iz stavka 1. ove odredbe ne odnose se na građevine legalno izgrađene izvan
granica građevinskog područja, do stupanja na snagu PPOBŽ.
(53.) Ako se novo građevinsko područje iz točke (64.) ovih Odredbi nalazi uz državnu i županijsku cestu i
između dva građevinska područja stalnih naselja, mora se između tog građevinskog područja i
jednog od građevinskih područja stalnih naselja osigurati koridor širine minimum 500,0 m.
(54.) Građevinsko područje naselja čine izgrađene površine i površine planirane za daljnji razvoj naselja.
(55.) Izgrađene površine utvrđuju se na temelju zatečenog stanja u prostoru, a čine ih svi izgrađeni i
uređeni dijelovi naselja, vodne i negradive površine.
Neizgrađenim površinama smatraju se neizgrađene gradive površine veće od 5.000 m².
Za obiteljsko stanovanje u ruralnim naseljima izgrađeni dio građevinskog područja se utvrđuje do
max. dubine od 100,0 m od regulacijske linije.
Iznimno od stavka 1. ove točke, izgrađenom parcelom smatraju se i parcele veće dubine ako se
nalaze u bloku u kojem, zbog veličine i oblika bloka, nije moguće formiranje novih građevinskih
parcela.
(56.) U svim građevinskim područjima potrebno je odrediti:
-
zabranu prenamjene šumskog zemljišta, osim za gradnju infrastrukturnih, športskorekreacijskih i sl. građevina,
zabranu gradnje na poplavnim područjima osim za gradnju športsko-rekreacijskih,
ugostiteljsko-turističkih i infrastrukturnih građevina,
zabranu gradnje na tektonskim rasjedima osim infrastrukturnih građevina,
zabranu gradnje na klizištima.
(57.) Potrebe za razvoj naselja utvrđuju se na temelju projekcije demografskog razvitka naselja u
planskom razdoblju PPUO, planiranog razvoja društvenih i gospodarskih djelatnosti, prometa i
infrastrukturnih sustava, te osobitosti urbane strukture, funkcionalne organizacije naselja i prirodnih
uvjeta okruženja.
Pri utvrđivanju prostornih potreba za planirano povećanje stanovništva, odnos planirane po vršine i
planiranog povećanja stanovništva (m²/st.) ne može biti veći od odnosa izgrađene površine i
postojećeg broja stanovnika
Ukupna površina građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od
zbroja površine izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva.
Ako je površina postojećeg građevinskog područja naselja veća od površine utvrđene na način
određen u stavku 3. ove točka, u PPUO će se takve cjelovite površine izuzeti iz građevinskog
područja i mogu se odrediti kao rezervne površine za budući razvoj naselja.
Iznimno od stavka 3. ove Odredbe, građevinsko područje područnih središta (Bizovac, Dalj,
Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalnih središta može se povećati za potrebe športa, rekreacije,
turizma i gospodarstva.
U PPUO obvezno je dokazati da je građevinsko područje utvrđeno sukladno utvrđenim
smjernicama i kriterijima iz PPOBŽ.
(58.) Građevinska područja se moraju racionalno koristiti.
Potrebno je težiti da se gustoća stanovništva u gradu Osijeku ne smanjuje, a gustoću stanovništva
u ostalim naseljima potrebno je povećavati i težiti da ona bude veća od 30 st/ha za gradska naselja
i 15 st/ha za ostala naselja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
50
(59.) Neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je opremiti komunalnom infrastrukturom, a
za novu gradnju prioritetno koristiti uređene dijelove građevinskog područja.
Na neizgrađenom građevinskom zemljištu se ne može graditi ako do građevne čestice nije riješen
javni pristup u koridorima odgovarajućeg profila i minimalna razina komunalne opremljenosti.
Širina koridora iz prethodnog stavka određuje se u PPUO.
Minimalnom razinom komunalne opremljenosti smatra se zemljište do kojeg je riješen pristup i
omogućen priključak na elektroenergetsku mrežu. Jedinice lokalne samouprave u PPUO mogu
utvrditi i dodatne uvjete za minimalnu komunalnu opremljenost.
Odgovarajućim načinom izgradnje i organizacijom prostora potrebno je osigurati ekonomičnost u
izgradnji komunalne infrastrukture.
(60.) Izgradnja na neizgrađenom dijelu građevinskog područja u pravilu se provodi na temelju UPU-a i
DPU-a.
Granice obuhvata i obveza izrade prostornih planova iz prethodnog stavka utvrđuju se u PPUO i
UPU.
(61.) Prostornim planovima kojima se planira izgradnja i uređenje građevinskih područja i na drugi način
potrebno je planirati i osigurati prostorne uvjete za razvoj mreže društvenih djelatnosti, prometa,
infrastrukture te športske aktivnosti i rekreaciju stanovništva.
Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju javnih površina, osobito pješačkih, biciklističkih,,
zelenih, rekreacijskih površina, te sprječavanju barijera za invalidne osobe.
Potrebno je zaštititi, očuvati i revitalizirati osobite arhitektonske, ambijentalne i druge vrijednosti
urbane strukture naselja, te mjerama prostorne politike omogućiti stvaranje novih vrijednosti.
(62.) Naseljem povremenog stanovanja smatra se izgrađena ili planirana prostorne cjelina koja se
pretežito koristi za gradnju kuća za odmor.
Na utvrđivanje građevinskog područja naselja povremenog stanovanja ne primjenjuje se točka (57.)
ovih Odredbi.
(63.) Građevinska područja naselja povremenog stanovanja potrebno je smanjiti i utvrditi u granicama
izgrađenog dijela u kojem je moguća samo interpolacija novih građevina.
Iznimno od stavka 1. ove točke u slučaju nelegalno izgrađene cjeline povremenog stanovanja
mogućnost pravne sanacije i granica građevinskog područja utvrdit će se PPUO, a građevine izvan
tako utvrđenog građevinskog područja moraju se ukloniti.
Uz turističko-rekreacijske zone mogu se planirati i zone za novo povremeno stanovanje kao
višestambeni način gradnje.
U postupku utvrđivanja građevinskih područja zona povremenog stanovanja uz vodotoke potrebno
je istražiti i uvažiti erozijsko djelovanje toka i stabilnosti obale na odron i klizanje.
(64.) Izvan građevinskih područja naselja moguće je utvrđivati građevinska područja za:
-
turističko-rekreacijske građevine i zone,
športsko-rekreacijske građevine i zone,
gospodarske zone,
pojedinačne gospodarske komplekse,
groblja, sajmišta i deponije otpada i slične komunalne građevine i komplekse,
zdravstvene građevine i komplekse,
vojne građevine i komplekse.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
51
Građevinska područja iz prethodnog stavka utvrđuju se sukladno smjernicama i uvjetima PPOBŽ.
(65.) Gospodarskom zonom smatra se područje veće od 5.000 m² na kojem se planira formiranje više
građevinskih parcela za gospodarsku namjenu.
Pojedinačnim gospodarskim kompleksom smatra se parcela na kojoj su izgrađeni ili se planira
izgradnja međusobno funkcionalno povezanih gospodarskih sadržaja.
(66.) Građevinsko područje za turističko-rekreacijske i športsko-rekreacijske zone izvan naselja može se
utvrditi samo na područjima za koja je u PPUO utvrđeno da postoje prirodni uvjeti za planiranu
namjenu.
U cilju vrednovanja turističkog prostora procjenjuje se potreba izrade programa razvoja turizma za
područje općina.
(67.) Građevinska područja za nove gospodarske zone izvan naselja mogu se utvrđivati uz područna
središta (Bizovac, Dalj, Semeljci, Tenja i Višnjevac) i lokalna središta u pravilu na zemljištu nižih
razreda, a izuzetno III i IV razreda, ako u blizini naselja nema drugog zemljišta, te ako u naselju
nema mogućnosti za utvrđivanje takve zone.
Iznimno, formiranje građevinskih područja za nove gospodarske zone uz ostala (ruralna) naselja
moguće je samo na temelju programa razvoja općine.
(68.) Građevinsko područje za gospodarske zone izvan naselja dimenzioniraju se sa max. 35,0 m²/st.
Pod brojem stanovnika podrazumijeva se broj stanovnika gravitacijskog područja, koje se utvrđuje
u PPUO, a utvrđena površina gospodarske zone umanjuje se za površine postojećih gospodarskih
zona u gravitacijskom području.
Iznimno, moguće je planirati i veće površine na temelju programa razvoja Općine što je potrebno
posebno obrazložit i argumentirati.
(69.) Građevinsko područje za pojedinačne gospodarske komplekse izvan naselja moguće je utvrđivati u
sljedećim slučajevima:
-
ako je kompleks izgrađen prije stupanja na snagu PPOBŽ,
ako je izgradnja kompleksa vezana za eksploataciju mineralnih sirovina.
Iznimno, moguće je utvrditi građevinsko područje za gospodarski kompleks temeljen na
poljoprivrednoj proizvodnji, ako se gradi uz građevine iz točke (37.) ovih Odredbi.
(70.) Građevinska područja za nova groblja i deponije utvrđuju se na temelju provedenih prethodnih
istraživanja pogodnosti lokacije, a do tada se prostor rezervira u PPUO kroz namjenu povrina s
mogućim alternativnim lokacijama.
(71.) Građevinska područja za građevine i komplekse zdravstva izvan naselja moguće je utvrditi na
područjima za koja je PPUO utvrđeno da postoje specifični prirodni uvjeti (termalne vode, specifični
klimatski uvjeti ili druge osobitosti).
(72.) U PPUO obvezno je utvrditi način sanacije zatečene bespravne gradnje na području općine.
d) Gospodarstvo
Budući gospodarski razvoj Županije prvenstveno će počivati na korištenju prirodnih resursa, ljudskom
potencijalu te ulaganju kapitala.
Poljoprivreda je istaknuta kao najvažnija komparativna prednost te se u skladu s tim prioritet daje razvoju
prehrambene industrije, ali će se poticati razvoj i onih djelatnosti koje imaju tradiciju, tržište i odgovarajući
kadrovski potencijal.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
52
PPO-BŽ utvrđeni su uvjeti i mjere za smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru.
Izgradnja gospodarskih zgrada u funkciji poljoprivrede usmjerava se u komplekse postojećih ratarskih
pogona i farmi u građevinska područja naselja, izdvojenih gospodarskih zona i pojedinačnih gospodarskih
kompleksa, a omogućava se i izgradnja izvan granica građevinskog područja. Pri tome se ograničava
kapacitet građevina za uzgoj stoke do max. 50 uvjetnih grla u naseljima, a zabranjuje se izgradnja
građevina za uzgoj stoke u gradovima. Prostorni položaj građevina za uzgoj stoke u izdvojenim
gospodarskim zonama, pojedinačnim gospodarskim kompleksima i izvan građevinskog područja utvrđuje
se u odnosu na blizinu naselja i blizinu kategoriziranih cesta.
Za izgradnju gospodarskih građevina u funkciji ratarstva, koje se grade izvan građevinskog područja
utvrđuju se smjernice vezane za kulturu i veličinu posjeda. Cilj ovih smjernica i uvjeta je s jedne strane
poticati okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda i omogućiti korištenje poljoprivrednog zemljišta za
intenzivnu proizvodnju, a s druge spriječiti neopravdanu izgradnju izvan granica građevinskog područja, te
zaštititi vrijedno poljoprivredno zemljište i krajobrazne osobitosti područja Županije.
Izgradnja građevina industrije, malog gospodarstva i poduzetništva usmjerava se prioritetno u
građevinska područja naselja u cilju veće iskorištenosti postojećih gospodarskih zona i postojeće
komunalne infrastrukture.
PPO-BŽ omogućava se osnivanje novih gospodarskih zona, izdvojenih od građevinskog područja naselja,
koje je potrebno komunalno opremiti. Također se omogućava izgradnja pojedinačnih gospodarskih
kompleksa izvan naselja, ali isključivo vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i eksploataciju mineralnih
sirovina, te u slučaju postojećih građevina za koje se u PPUO ocijeni mogućnost legalizacije.
Izgradnja turističkih, športskih i rekreacijskih sadržaja usmjerava se u naselja i lokalitete koji su
Prostornim planom određeni za ovu namjenu, a za koje je obvezno utvrđivanje građevinskih područja.
Izvan građevinskih područja omogućava se izgradnja stambenih građevina za vlastite potrebe i seoskog
turizma. Njihova veličina kao i izgradnja uvjetuje se izgradnjom gospodarskih sadržaja u funkciji
poljoprivredne proizvodnje.
Uz javne kategorizirane ceste dozvoljava se izgradnja benzinskih postaja i uz njih sadržaja tranzitnog
turizma, trgovačkih, servisnih i drugih uslužnih sadržaja.
e) Društvene djelatnosti
Temeljni ciljevi razvoja društvenih djelatnosti u Osječko-baranjskoj županiji su sljedeći:
-
razvoj društvene infrastrukture uskladiti s razvojem i razmještajem stanovništva,
uskladiti mrežu i hijerarhiju pojedinih skupina javnih službi s razvojem sustava središnjih naselja
Županije,
podizati i poboljšavati standard i kvalitetu usluga koje društvena infrastruktura pruža stanovništvu.
Mreže ustanova društvenih djelatnosti treba oblikovati u sklopu prostornih planova gradova i općina, a
prostor osigurati u okviru generalnih i urbanističkih planova uređenja.
Postojeći sustav društvenih djelatnosti na razini Županije dobro pokriva teritorij i razmještaj stanovništva i
naselja, što predstavlja solidnu osnovu za daljnji razvoj društvenih djelatnosti.
Razvitak društvenih djelatnosti slijedi razvitak naselja i razmještaj korisnika u cilju podizanja kvalitete
života. Sukladno postavljenim ciljevima razvitka naselja PPO-BŽ utvrđena je minimalna zastupljenost
pojedinih središnjih funkcija po kategorijama središnjih naselja (tablica). Svako naselje u ovisnosti od
potreba i mogućnosti može razvijati i dodatne sadržaje iz skupine središnjih funkcija.
Mreže i prostore za razvitak društvenih djelatnosti potrebno je oblikovati u sklopu planova užeg područja
(PPUO, DPU).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
53
SREDIŠNJE FUNKCIJE NASELJA
Tablica br. 111.
DRUŠTVENE
DJELATNOSTI
Veliko razvojno
središte
(makroregionalno
središte)
OSIJEK
Srednje
razvojno
središte
(regionalno
središte)
ĐAKOVO
Manje razvojno
središte (manje
regionalno
središte)
VALPOVO,
NAŠICE, B.
MANASTIR
KATEGORIJE SREDIŠNJIH NASELJA
Manje
regionalno
(manje
Područno
Područno
razvojno)
središte
središte
središte slabije
umanjenogBIZOVAC,
razvijenosti
drugačijeg
DALJ,
BELIŠĆE,
značaja TENJA,
SEMELJCI
ČEPIN,
VIŠNJEVAC
DARDA, D.
MIHOLJAC
Uprava, sudstvo
Školstvo
Kultura
Zdravstvo
Socijalna skrb
Trgovina
Ostalo
Veće lokalno
(malo razvojno
središte) 31
ostalo općinsko
središte
MARIJANCI
Lokalno
(poticajno)
razvojno
središte 24
naselja veličine
od 1.000-2.000
st.
Manje lokalno
(poticajno
razvojno)
središte -10
naselja veličine
od 500-1.000 st.
- općinska
izvršna tijela
- osnovna
škola
- dom kulture
- zdravstvena
stanica
- ljekarna
- veterinarska
ambulanta
- dječji vrtić
- trgovački
centar
- sajmište
- financijsko
posredovanje
- pošta
Odredbama za provođenje PPO-BŽ utvrđeni su:
Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru
(49.) Sustav i mreža društvenih djelatnosti u uskoj je vezi s daljnjim razvitkom sustava središnjih naselja
planiranim u PPOBŽ i prikazanim u tablici broj 111.-Središnje funkcije naselja.
(50.) Prostore za razvitak sustava društvenih djelatnosti koje su smještene ili se njihov smještaj planira
unutar građevinskog područja potrebno je u PPUO i drugoj detaljnoj dokumentaciji prostora
analizirati i sukladno potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati.
Mreže ustanova za odgoj i obrazovanje, kulturu i znanost treba oblikovati u sklopu PPUO i UPU,
sukladno mreži ustanova koju temeljem posebnih propisa utvrdi nadležno tijelo.
Rekreacijske površine i sadržaje namijenjene stanovništvu treba odrediti prvenstveno na razini
DPU-a.
Zdravstveni i rekreacijski sadržaji koji nisu obuhvaćeni u PPOBŽ, mogu se planirati i izvan
građevinskog područja naselja sukladno točki (64.) i (71.) i Odredbama PPUO.
f) Promet
Cestovni i riječni promet
U okviru PPO-BŽ definirani su temeljni zahvati u prometnom sustavu Županije, a u skladu sa smjernicama
razvitka prometnog sustava u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske.
Planirani zahvati u prometnom sustavu koji se nalaze na području općine Marijanci su sljedeći:
-
izgradnja suvremenog kolnika na lokalnim cestama koje imaju tucanički ili zemljani kolnik,
rekonstrukcija i održavanje javnih kategoriziranih cesta radi povećanja nosivosti i potrebnih
proširenja kolnika, uz poboljšanje horizontalnih elemenata trase,
pripremiti i početi regulaciju rijeke Drave, za osposobljavanje plovnog puta prema Ferdinandovcu.
Poštanski promet
Razvojnim planovima u poštanskoj djelatnosti na području Osječko-baranjske županije ne planira se
takva izgradnja koja bi posebno obvezivala u planovima razvoja na području općine Marijanci.
PPO-BŽ definirana je buduća Poštanska mreža, ali je u međuvremenu došlo do organizacijskog
preustroja poštanske djelatnosti.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
54
Telekomunikacije
Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog, relativno visokog
stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada.
Treba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove tehnologije
telekomunikacija uz slijedeće smjernice:
-
izgraditi preostalu mrežu baznih postaja kako bi se pokrivenost što više približila 100% pokrivanju, a
kod izgradnje primijeniti tehnologiju baznih postaja bez posada kako bi zahtijevani prostor za
instalaciju bio što manji (minimalno zahtjevan).
kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim,
ekonomskim i ekološkim kriterijima te koristiti postojeće koridore, a stare mreže zamjenjivati
minikanalizacijom.
Prioriteti se odnose na priključenje još nepriključenih mjesta odnosno povećanje i modernizaciju
postojećih kapaciteta.
U PPO-BŽ prikazan je plan razvoja telekomunikacijske mreže.
Kod dogradnje i rekonstrukcije objekata RTV sustava veza, također je potrebno zahvate izvoditi po
najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima radi pokrivenosti svim programima HRT-a i
lokalnih postaja.
g) Energetika
Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
PPO-BŽ definirana je proizvodnja i cijevni transport nafte i plina, te plinoopskrba naselja Županije, dakle i
općine Marijanci.
Obveze koje proizlaze iz PPO-BŽ za općinu Marijanci i PPUO je dogradnja distribucijskog plinoopskrbnog
sustava, a odnosi se na dogradnju mjesnih plinovodnih mreža.
Elektroenergetika
Plan razvoja elektroenergetske mreže temelji
elektroenergetske mreže na području Općine.
se
na
unapređenju
već
postignutog
razvoja
Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja, a to je Strategija i Program prostornog
uređenja RH, te PPO-BŽ, nalažu dogradnju prijenosne i distribucijske mreže. Kod dogradnje distribucijske
mreže potrebno je postupno prelaziti s nadzemnih 10 kV dalekovoda na podzemne kabelske 20(10) kV
dalekovode prvenstveno unutar građevinskih područja.
PPO-BŽ definirana je koncepcija razvoja elektroenergetske mreže cijele Županije. Obveze za područje
općine Marijanci su dogradnja distribucijske mreže u skladu s potrebama.
h) Vodnogospodarstvo
PPO-BŽ definirao je razvoj vodoopskrbnih sustava kroz nekoliko faza i etapa. Prvenstveno, što je već
prisutno, trebaju se razvijati lokalni i grupni sustavi vodoopskrbe. Spajanjem ovih sustava i izgradnjom
magistralnih vodova od novih izvorišta vode stvorit će se jedinstveni sustav vodoopskrbe. PPO-BŽ
definiran je orijentacijski položaj vodova te načini spajanja naselja na sustav. Navedenim Prostorom
planom područjem Općine položen je magistralni vod iz crpilišta Belišće i Valpovo (Jarčevac) prema
vodoopskrbnom sustavu grada Donjeg Miholjca.
Planom je utvrđena i obveza formiranja zaštitnih sanitarnih zona oko postojećih i budućih izvorišta vode
za piće.
PPO-BŽ definirana je potreba izgradnje odvodnih sustava u naseljima, a radi zaštite podzemnih i
nadzemnih voda i izgradnja uređaja za čišćenje zagađenih voda.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
55
Planom su utvrđeni principi odvodnje i sustavi grupa naselja sa zajedničkim uređajima za čišćenje.
Također su utvrđeni principi zaštite od poplavnih voda, a predviđena je i mogućnost gradnje Vodne stube
na rijeci Dravi, čije akumulacijsko jezero bi dijelom obuhvaćalo i dio općine Marijanci.
i) Poljoprivredno i šumsko zemljište
PPO-BŽ definirana su osobito vrijedna poljoprivredna tla na kojima prvenstveno treba zadržati sadašnju
namjenu odnosno koristiti ih za poljoprivrednu proizvodnju. Pored ovih površina utvrđena su i vrijedna
poljoprivredna tla koja se također trebaju štititi od prenamjene, no uz određene uvjete mogu se koristiti i
za druge namjene.
Razmještaj poljoprivredne proizvodnje trebao bi biti prema PPO-BŽ usklađen s racionalnim
iskorištavanjem bioekološkog potencijala proizvodnog prostora i tehnološkog potencijala proizvodne
kulture s naglaskom na proizvodnju zdrave hrane.
PPO-BŽ utvrđene su šume i šumsko zemljište te potreba njihove zaštite od prenamjene.
Cilj gospodarenja šumama i šumskim zemljištem je očuvanje ekosustava, izraženo kroz općekorisne
funkcije šuma, te osiguravanje potrajnosti prihoda kao i uzgoj što kvalitetnijih sastojina koje će dati
furnirske trupce i druge vrijedne drvne sortimente za potrebe drvne i kemijske industrije.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
56
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
1.1.3.2.
57
Ocjena postojećih prostornih planova
Prostorni plan Osječko-baranjske županije donesen je 2002. godine, tako da je aktualan sa svih
prostorno-planskih aspekata.
Područje općine Marijanci je prije sadašnjeg teritorijalnog ustrojstva pripadalo bivšoj općini Donji
Miholjac.
Za tadašnju općinu Donji Miholjac izrađen je Prostorni plan (PPO Donji Miholjac) koji je donesen
1982. godine (Sl. glasnik općine D. Miholjac br. 8/82.). Odredbe za provođenje tog Plana su
donesene 1999. godine (''Županijski glasnik'', Osječko-baranjske županije br. 2/99. i 5/00.).
Ovaj Plan je u fazi izrade PPUOM bio na snazi za to područje.
Taj Plan počiva na prostorno-teritorijalnom i administrativnom ustrojstvu, te gospodarskim i
društvenim projekcijama društveno-ekonomskog sustava osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Donošenjem PPUOM ovaj Plan prestaje važiti za područje općine Marijanci.
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske
i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1.1.4.1.
Demografski potencijal
Demografska slika Općine je nepovoljna. Stanovništvo je staro, jedno naselje je gotovo odumrlo,
a dva naselja imaju izrazito nepovoljnu starosnu strukturu. Stanovništvo se smanjuje prirodnim
odumiranjem i odseljavanjem.
Među svim naseljima Općine središte Marijanci i naselje Črnkovci imaju najpovoljniju
demografsku strukturu, dakle potencijal koji može nositi budući razvoj.
Za zaustavljanje negativnih demografskih procesa, najvažniji poticajni činitelj treba biti
gospodarstvo.
1.1.4.2.
Naselja
Sva naselja Općine u proteklom razdoblju pokazuju tendenciju demografskog pada. Značajniji
gospodarski rast, kao u čitavoj zemlji, također se ne očekuje u dogledno vrijeme.
U šest naselja ne postoje posebna ograničenja u odnosu na okruženje. U Marijanskim
Ivanovcima je u realizaciji velika farma pilića koja svojim kapacitetom ne može biti u
građevinskom području.
1.1.4.3.
Građevinska područja
Izgrađeni dijelovi građevinskog područja kreću se od 58,35% u Marijancima do 90,66% u
Čamagajevcima.
Gustoće naseljenosti kreću se od 3,51 st/ha u Brezovici do 10,43 st/ha u Bočkincima.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
58
S obzirom na navedeno i na saznanje da se s obzirom na tendencije pada broja stanovnika u
planskom razdoblju očekuje daljnji pad broja stanovnika u naseljima u Općini, može se zaključiti
da građevinska područja treba u principu smanjiti i pokušati gustoću naseljenosti približiti brojci
od 15 st/ha koju je predložio PPO-BŽ.
1.1.4.4.
Gospodarski potencijal
Gospodarski potencijal Općine čine prirodni resursi, izgrađeni kapaciteti i radno sposobno
stanovništvo. Najrasprostranjeniji prirodni resurs su poljoprivredne površine (84,4% u ukupnoj
površini Općine) i to su gotovo u cijelosti obradive površine. Sama veličina poljoprivrednog
prirodnog prostora daje Općini poljoprivredno obilježje. Primarna poljoprivredna proizvodnja nije
međutim popraćena odgovarajućim (zapravo nikakvim) kapacitetima dorade i prerade.
Zapravo, gospodarstvo je vrlo slabo razvijeno. Razloge je možda moguće tražiti i u
naslijeđenom stanju, ali je isto tako bilo moguće koristiti različite poticajne mjere za razvoj
poduzetništva. Prema tome, na području općine Marijanci ne postoje ograničavajući činitelji
daljnjeg gospodarskog razvitka što se tiče resursa, prostora i ljudskog potencijala.
Glavni gospodarski potencijal u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina je eksploatacija nafte i
plina iz polja ''Štefkovica'', ''Sječe'' i eventualno ''Čamagajevci''. Riječ je o postojećim poljima i
postojećoj proizvodnji koja će se nastaviti i u idućem razdoblju. Proizvodnja nafte je uglavnom
konstantna dok se za proizvodnju plina očekuje i značajnije povećanje eksploatiranih količina
uključenjem plinskog polja ''Sječe'' u sustav.
1.1.4.5.
Promet
a) Cestovni promet
Prostorom Općine ne planiraju se novi prometni koridori i u planu su samo poboljšanja
elemenata postojećih prometnica. Upravo je loše stanje lokalne cestovne mreže glavni
ograničavajući element za budući prostorno-prometni razvitak promatranog prostora.
Nemogućnost kvalitetnog pristupa rubnim prometnicama, koje su u funkciji povezivanja sa širim
okruženjem, negativno utječe na gospodarske i demografske procese na tom prostoru.
Zbog toga je primarni zadatak u okviru prometnog sustava rekonstrukcija i izgradnja potrebnih
cestovnih prometnica, koje će osigurati minimalan komunalni standard u pogledu prohodnosti
prostora.
b) Pošta i telekomunikacije
Poštanski promet
Kvaliteta ukupnih poštanskih usluga iskazuje se kroz pokazatelje kvalitete prijama poštanskih
pošiljaka, brzine i sigurnosti prijenosa pošiljaka, te kvalitete dostave i isporuke pošiljaka.
Kvalitetna organizacija prijama poštanskih pošiljaka treba omogućiti korisnicima što veću
pristupačnost u korištenju poštom, smanjiti vrijeme čekanja korisnika pred šalterima te ubrzati i
pojednostaviti manipulaciju prijama pošiljaka.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
59
Prema podacima o prosječnom broju km2 koji otpada na jedan poštanski ured i prosječnom
broju stanovnika koji dolazi na jedan poštanski ured područje Poštanskog središta Osijek po
gustoći poštanskih ureda u prosjeku je Republike Hrvatske, što se odnosi i na općinu Marijanci.
S obzirom na instaliranu terminalnu opremu na šalterima, kvaliteta prijama poštanskih pošiljaka
je znatno poboljšana u odnosu na ranije godine što omogućuje ugrađena suvremena oprema i
priključenje na informatički sustav.
Prijevoz poštanskih pošiljaka obavlja se vlastitim prijevoznim sredstvima HP, a samo u iznimnim
slučajevima koriste se vozila drugih prijevoznika. U voznom parku HP još ima starijih vozila koja
treba zamijeniti novim kako bi se omogućio brži i sigurniji prijevoz.
Telekomunikacije
Ocjena stanja telekomunikacija na području Općine pokazuje visoku razvijenost. Kapaciteti
spojnih svjetlovoda komutacijskih čvorova s nadređenim TKC, kapaciteti izgrađenih komutacija i
njihova mogućnost dogradnje daju velike mogućnosti za razvoj.
Izgrađena kabelska mjesna telekomunikacijska mreža također omogućava dogradnju i
priključenje novih korisnika što se odnosi na nepriključena dva manja naselja.
Analiza mogućnosti razvoja telekomunikacija prikazuju da ugradnjom suvremene tehnologije
postoje velike mogućnosti u opsegu, kvaliteti, asortimanu i brzini usluga.
Nema izgrađenih baznih postaja pokretnih telekomunikacija, te pokrivenost područje Općine ne
zadovoljava.
Izgrađeni objekti Odašiljača i veza d.o.o. "Kapavac" i "Osijek" pokrivaju cijelo područje Općine (i
šire) svim programima HRT-a i lokalnih postaja.
Mogućnost montaže satelitskih antena na svaku zgradu omogućava znatno veći izbor TV
programa.
1.1.4.6.
Energetika
a) Plinoopskrba
Stanje sustava za transport plina, dakle magistralni plinovodi i MRS-Marijanci u potpunosti
zadovoljavaju sadašnje i planirane potrebe.
Procjenom stanja proizvodnje ugljikovodika i plinoopskrbe na području općine Marijanci može se
zaključiti da su perspektive za razvoj dobre.
U proizvodnji nafte iz 4 proizvodne bušotine naftnog polja "Štefkovica" planira se u 2003. godini
proizvodnje 2.730 Mg (t), dok se u 2004. godini očekuje proizvodnja 2.640 Mg (t). Ovaj mali pad
godišnje proizvodnje može biti nagovještaj postupne istrošenosti nalazišta, međutim dobiveni
parametri neke od 13 mjernih bušotina možda pokažu mogućnost nastavka proizvodnje (npr.
sekundarnim metodama). Ako ubrojimo istražne bušotine na naftnom polju "Čamagajevci"
izgledi za nastavak proizvodnje nafte u sljedećem planskom razdoblju su dobri.
Kaptažni plin se proizvodi na naftnom polju "Štefkovica". U pripremi je proizvodnja iz 3
proizvodne bušotine plinskog polja "Sječe", i to u 2003. godini proizvodnja od 9.000.000 m³, dok
se u 2004. godini očekuje 53.250.000 m³. Dakle i u proizvodnji plina mogućnosti su dobre.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
60
Izgrađeni sustav za distribuciju plina na području općine Marijanci je dobar i vodi do potrošača
svih naselja Općine. Plinoopskrbni sustav je tako koncipiran i dimenzioniran da omogućava
proširenje mjesnih mreža i povećanje potrošnje ne samo naselja Općine nego i naselja
susjednih općina priključenih na distribucijsku plinovodnu mrežu čija je glavna napojna točka za
ovo područje MRS-Marijanci.
b) Elektroenergetika
Procjenjuje se da stanje postojeće elektroenergetske mreže na području Općine zadovoljava
sadašnje potrebe na prijenosnoj razini, a ne zadovoljava na dijelu distribucijskih naponskih
razina. Zbog procesa urbanizacije, razvoja i osuvremenjavanja, neophodna je dogradnja na
većini distribucijskih razina. Dinamiku razvoja uvjetovati će financijske mogućnosti.
Nadzemni dalekovod prijenosa električne energije naponske razine 110 kV, koji samo prolazi
sjevernim dijelom područja Općine, zadovoljava sadašnje i buduće potrebe.
Stanje elektroenergetske mreže za distribuciju električne energije nije ravnomjerno, te ne
zadovoljava na svim naponskim razinama.
Na 35 kV naponskoj razini nadzemni dalekovodi, koji prelaze preko sjevernog dijela Općine
zadovoljavaju sadašnje i buduće potrebe. TS 35/10(20) kV za sada zadovoljava potrebe za
električnom energijom, a moguće su u slučaju potrebe zamjene transformatora s
transformatorima veće instalirane snage.
Na 10(20) kV naponskoj razini stanje mreže je dobro. Magistralni nadzemni 10(20) kV
dalekovodi u potpunosti zadovoljavaju dimenzijama i izvedbom sadašnje i buduće potrebe.
Međutim, unutar građevinskih područja naselja Općine potrebno je izgraditi podzemne 10(20)
kV kabelske dalekovode za povezivanje postojećih i budućih trafostanica. Broj trafostanica i
instalirane snage transformatora više ne zadovoljavaju u potpunosti ni sadašnje potrebe, a za
razvoj se treba izvršiti zamjena transformatora s transformatorima veće instalirane snage, a po
potrebi i izgraditi nove.
Stanje niskonaponske 0,4 kV mreže koja je izgrađena na krovnim stalcima s golim vodičima,
stara je i dosta oštećena te više ne može svim potrošačima dovoditi kvalitetnu električnu
energiju, jer na krajevima izvoda dolazi do većih padova napona. Stoga je potrebna izgradnja
nove i rekonstrukcija dijelova postojeće niskonaponske mreže.
Javna rasvjeta u većini ulica naselja općine Marijanci ne zadovoljava suvremeni standard kakav
je već postignut u nekim naseljima Županije.
1.1.4.7.
Vodnogospodarstvo
Stanje vodnog gospodarstva je takvo da nije niti jedno njegovo područje u potpunosti i na
zadovoljavajući način riješeno. Prostor je u malom obimu (malom površinom), ugrožen od
poplavnih voda rijeke Drave, javnim vodoopskrbnim sustavom nisu obuhvaćeni stanovnici, jer
sustava nema pa se pučanstvo opskrbljuje vodom na neodgovarajući način. Sustavi za
odvodnju otpadnih voda ne postoje kao što ne postoje ni uređaji za pročišćavanje zagađenih
voda u naseljima.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
61
a) Vodoopskrba
Vodoopskrba stanovnika i ostalih korisnika vrši se iz lokalnih, individualnih, kopanih ili bušenih
bunara. Ovim građevinama najčešće je zahvaćen prvi vodonosni horizont najviše podložan
onečišćenju s površine. Ovo osobito dolazi do izražaja kod poljoprivrednih područja, kao što je
to općina Marijanci gdje upotreba gnojiva i ostalih kemijskih sredstava potencira zagađivanje.
Također neriješeno pitanje odvodnje dodatno ugrožava vode. Sve navedeno nameće zaključak
kako stanje u opskrbi vodom nije zadovoljavajuće.
Budući razvoj vodoopskrbe moguć je jer je na području susjednih općina pronađena voda
odgovarajuće kakvoće i dovoljne izdašnosti što omogućava rješavanje ovog pitanja izgradnjom
grupnih i regionalnih sustava vodoopskrbe.
b) Odvodnja otpadnih, sanitarnih i oborinskih voda
Stanje odvodnje na području općine Marijanci nije zadovoljavajuće. Odvodni sustavi ne postoje,
a otpadne vode se ispuštaju bez pročišćavanja. Ovakvim načinom rješavanja ugrožene su
podzemne i površinske vode, tlo i time posredno biljni i životinjski svijet i ljudi.
Tek izgradnjom odvodnih sustava otpadnih, sanitarnih i ostalih zagađenih voda omogućit će se
svim stanovnicima te ostalima odvođenje njihovih otpadnih i sanitarnih voda do mjesta gdje će
se one čistiti prije upuštanja u recipijent.
c) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Izgrađena mreža kanala melioracijske odvodnje te ostali elementi sustava odvodnje dobra su
osnova za daljnja poboljšanja a time i za poboljšanje produktivnosti tala Općine. Međutim,
nedostatak vode u ljetnim danima na ovim prostorima ograničava proizvodnju. Poljoprivredna tla
mjestimice imaju potrebu za hidrotehničkim i agrotehničkim uređivanjem nakon čega bi bila
pogodnija za poljoprivrednu proizvodnju.
Poljoprivredno zemljište uređivano je u prethodnim razdobljima izvođenjem radova kao što su
komasacija, izgradnja mreže otvorenih kanala, uređivanje odvodnika i izgradnja drenažnog
sustava. Danas radi nedovoljnih sredstava sustavi se nedovoljno održavaju pa u stanju kakvom
jesu ne udovoljavaju kriteriju optimalno korištenje i za kvalitetno reguliranje režima voda-zrak u
tlima.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
2.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1.
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA
62
2.1.1. Razvoj naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.1.1.
Razvoj naselja posebnih funkcija
U osnovnim ciljevima PPPO-BŽ razvoj naselja se usmjerava na sljedeći način:
-
uspostaviti realan policentričan model prostornog razvitka sa snažnijom afirmacijom
srednjih i malih gradova, te poticati razvoj središnjih naselja s funkcijama prema stupnju
centraliteta, osobito u područjima rijetke naseljenosti, velikih udaljenosti između naselja i na
područjima izvan glavnih prometno-razvojnih koridora,
-
unaprijediti uvjete života kvalitetnom unutarnjom organizacijom naselja, osobito s gledišta
razmještaja funkcija i pokrivenosti prostora potrebnom infrastrukturom,
-
provoditi mjere za usporavanje rasta velikih gradova uz osnaživanje mreže srednjih i manjih
gradova kao i lokalnih središta radi stvaranja uvjeta za kvalitetan razvoj na svim
područjima,
-
usmjeriti prostorno-razvojne prioritete prvenstveno na poboljšanje učinkovitosti u okvirima
već izgrađenog i korištenog prostora, te na stvaranje uvjeta za nove programe radi
pokretanja gospodarskih aktivnosti i poboljšanja kvalitete života na svim, osobito
depopulacijskim područjima,
-
iskoristiti raspoložive i nedovoljno učinkovite potencijale prvenstveno na lokacijama i
kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke
(postojeće radne zone, središnja naselja, turistički kompleksi i drugo),
-
revitalizaciju ruralnih krajeva provoditi aktivnom i pasivnom sanacijom te povezivanjem
ruralnih i urbanih gospodarstava te tako osnažiti pojedina područja i ublažiti depopulaciju,
-
preobrazba ruralnih područja treba se temeljiti na revitalizaciji.
2.1.1.2.
Razvoj infrastrukturnih sustava
Cestovni i riječni promet
Prometne građevine od važnosti za Županiju su sljedeće:
-
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
•
mreža županijskih cesta
Poštanski promet
Na području općine Marijanci u poštanskoj djelatnosti ima građevina od županijskog značaja to
su PU, ali nisu planovima razvoja predviđene nove građevine županijskog značaja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
63
Telekomunikacije
Razvoj telekomunikacija, kako na području cijele Županije, tako i na području općine Marijanci
određen je "Srednjoročnim planom razvoja telekomunikacija za razdoblje od 1996. do 2000.
godine" te Dugoročnih planova za početak 21. stoljeća.
U mobilnoj mreži cilj je izgradnja dovoljno baznih postaja (GSM) za pokrivenost cijelog područja
Općine, te sustavima novih generacija.
Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
Ciljevi razvoja županijskog značaja identični su s ciljevima razvoja od državnog značaja, koji je
usklađen sa Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske.
Za područje općine Marijanci to znači nastavak istraživanja ugljikovodika, te u slučaju
pronalaska novih ležišta izgraditi optimalne cjevovodne sustave za transport nafte i plina.
Elektroenergetika
Elektroenergetski sustav Županije se sastoji od proizvodnje, prijenosa i distribucije električne
energije. U skladu sa ciljevima, smjernicama i pravcima razvoja energetskog sustava Republike
Hrvatske utvrđenim u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, ciljevi
razvoja elektroenergetskog sustava u Županiji su sljedeći:
-
povećati proizvodnju električne energije,
osigurati potrebne količine električne energije,
dograditi prijenosnu mrežu,
razvijati distribucijsku mrežu i omogućiti kvalitetnu opskrbu krajnjih potrošača,
uskladiti razvoj elektroenergetskog sustava s razvojem naselja i gospodarstva.
Zadovoljavanje potrebe za energijom u buduće treba dopunjavati i korištenjem alternativnih
izvora energije na temelju prirodnih resursa. Pošto korištenje alternativnih izvora energije može
doprinijeti značajnim uštedama cilj razvoja je:
-
podsticanje na korištenje alternativnih energetskih izvora gdje god za to postoji ekonomski
interes.
Vodnogospodarstvo
Ciljevi razvoja u oblasti vodnogospodarstva su identični ciljevima regionalnog, državnog i
međunarodnog značenja.
Posebnosti se izdvajaju u segmentu vodoopskrbe i odvodnje otpadnih, sanitarnih i oborinskih
voda.
Ciljevi razvoja županijskog značenja u oblasti vodoopskrbe su:
-
ravnomjerni razvoj sustava i kvalitetna opskrba svih stanovnika županije i
-
dugoročno osiguranje dovoljnih količina kvalitetne vode za stanovništvo i gospodarstvo.
Strateški je interes Županije i Općine zaštita rezervi podzemne vode. Radi toga je nužno i
potrebno zaštititi prostor gdje su utvrđene i dokazane količine vode kvalitete podobne za
vodoopskrbu, a ostali prostor istražiti do tog stupnja da se mogu nedvojbeno utvrditi, a zatim i
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
64
zaštititi resursi vode dovoljnih količina i podobne kvalitete. Radi sigurnosti u opskrbi, a i radi
dovođenja mogućih nedostajućih količina vode, nužno je spajanje vodoopskrbnih sustava.
Za kvalitetno postavljanje i rješavanje odvodnje prioritetni cilj je izrada sustava kojim bi bila
obuhvaćena naselja Općine.
Sustav odvodnje prioritetno treba razvijati u općinskom središtu-naselju Marijanci, a zatim i u
naseljima s značajnim izvorima zagađenja te svim ostalim naseljima.
Formiranjem sustava odvodnje nužno se nameće i izgradnja odgovarajućeg uređaja za čišćenje
vode.
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
Od Strateških ciljeva koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor Osječko-baranjske županije i
općinu Marijanci mogu se izdvojiti sljedeći:
-
očuvanje cjelovitosti kompleksa poljoprivrednog zemljišta i šuma,
sprječavanje (ograničavanje) pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište,
osiguranje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od onečišćenja,
identifikacija i očuvanje krajobraznih značajki s posebnom pažnjom na oblikovanje
mješovitih krajobraznih struktura,
zaštita i očuvanje prirodne strukture i vrijednosti prostora uz vodene površine.
Potrebno je u tom kontekstu, naglasiti nužnost veće zaštite šuma, poljoprivrednog zemljišta
te očuvanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda.
Šume imaju višefunkcionalno značenje. Uz sirovinsku funkciju (gospodarsku), šume imaju
još i socijalnu i ekološku funkciju, odnosno zaštitu, estetsku i rekreacijsku u potencijalnim
turističkim područjima u blizini većih gradova. Površine šuma je potrebno povećati na
mogućem šumskom zemljištu i degradiranim šumama. Treba jačati ekološku komponentu
održivog gospodarenja šumama i pošumljavati nove površine.
Pri tome treba:
-
svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem, te utvrditi područja za
pošumljavanje na temelju odnosa poljoprivreda-šumarstvo-izgrađeni prostor i radi zaštitne
funkcije šuma,
kontinuirano pratiti stanje šuma,
šumama gospodariti na načelu potrajnosti u obnovljivom resursu, a preradu drva razvijati
kao čistu industriju,
poticati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja naselja, turističkih područja
namijenjenih uljepšavanju izgleda krajolika i rekreacije.
Poljoprivreda je jedan od rijetkih sektora gospodarstva koji ima najvećim dijelom obnovljive
resurse. Osnovni cilj u budućnosti bi trebao biti očuvanje i korištenje zemljišta za poljoprivrednu
svrhu usklađivanjem interesa svih korisnika u prostoru.
Na osnovi navedenog treba poduzeti sljedeće:
-
smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,
povećati kontrolu uporabe agrotehničkih sredstava,
pojačati druge mjere u području gospodarstva, energetike i dr., koje posredno utječu na
oštećenje zemljišta,
usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
65
Vode su jedan od najznačajnijih prirodnih izvora, a u ostvarivanju strategije "održivog razvitka" u
gospodarenju vodama jedno od najvažnijih je načelo racionalnog korištenja voda.
U planiranju vodnogospodarskih objekata davati prednost onima, koji imaju višenamjensko
korištenje, pa uz osnovnu funkciju, osiguravaju zahvate za industriju, za sustave za
navodnjavanje, za opskrbu vodom te pružaju mogućnosti za turističko-športsko-rekreacijske
aktivnosti.
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
Glavni ciljevi zaštite okoliša u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske pa i Županije
su:
-
učinkovito očuvanje prostora i postizanje više i ujednačenije razine kakvoće života,
razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom kako bi se trajno optimirali
učinci njegovog korištenja,
usuglašavanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim i svjetskim ekološkim
kriterijima uz saniranje postojećeg stanja tamo gdje je potrebno,
sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.
Za pojedine kategorije prostora nužno je postupno i kontrolirano ublažavati sukobe različitih
interesa, vodeći računa o vrijednosnim prioritetima.
Suvremeno planiranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u
postupku planiranja što znači da je status planiranja krajolika izjednačen s planiranjem
izgrađenih površina (npr. obveza izrade prostornih planova područja posebnih obilježja).
Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o
vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine očekivati
postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja
za budućnost.
Prirodne krajolike treba očuvati u što većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske
vrijednosti sanirati odgovarajućim mjerama osmišljenim na temelju preporuka iz krajobraznih
osnova pojedinih županija (pažljivi i vrijednostima krajolika ograničeni agromelioracijski zahvati,
usmjeravanje korisnika trasa infrastrukturnih sustava u zajedničke koridore, sprječavanje
bespravne izgradnje i nekontroliranog odlaganja otpada, sanacija površinskih rudokopa
biološkom rekultivacijom usporedno s iskorištavanjem i drugo). Dakle, prirodne krajolike treba
sačuvati, osigurati prirodnu raznolikost i zaštititi biološki potencijal, naročito onaj koji je
osobenost područja. Ni jedna djelatnost ne smije trajno poremetiti režime krajolika, a tamo gdje
je oštećen treba izvršiti sanaciju. Treba podizati razinu svijesti o vrednovanju prirodnog prostora
kao izuzetno vrijednom bogatstvu, ali i ograničenom resursu.
Nadalje, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznog, rurističkog i arhitektonskog oblikovanja,
ponovo otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u najvećoj mogućoj
mjeri poštivati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i vrijedna iskustva u
korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora.
Prilikom usklađenja interesa korištenja prostora treba uzeti u obzir pojačan interes za ulaganja u
određenim prostorima (prostor uz prometne koridore, zaštićene cjeline) te utvrditi stvarnu
vrijednost i visoke standarde uređenja zemljišta koji će osigurati svrhovito korištenje i kvalitetno
uređenje prostora.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
2.2.
66
CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA
2.2.1. Demografski razvoj
Glavni demografski cilj je popraviti buduće demografske prilike na području Općine, kako bi
demografska sastavnica postala čimbenik prihvatljivog i poželjnog cjelokupnog gospodarskog,
društvenog i prostornog razvoja. Cilj je potaknuti demografske promjene koje bi se trebale
očitovati u porastu nataliteta kako bi se zaustavilo prirodno odumiranje i zadržalo mlado
stanovništvo u naseljima.
Ovaj cilj je važan, budući se općina Marijanci nalazi u pograničnom području koje je od
posebnog interesa za Državu.
Postojeći demografski potencijal sa svojim karakteristikama i slaba gospodarska razvijenost,
teško da će do kraja planskog razdoblja moći bitno popraviti demografsku sliku, a ono što se
može predvidjeti je usporavanje negativnih procesa. Koliko će taj proces biti snažan i efikasan
ovisi o vlastitim mjerama Općina i korištenju potencijalnih mjera koje omogućava Država.
Procjenjuje se da će 2015. godine na području Općine živjeti 2.630 stanovnika, što bi bilo za 3%
manje nego 2001. godine.
Demografski razvoj po naseljima bit će različit u ovisnosti o mogućnostima koje proizlaze iz
dosadašnjeg razvoja i strukturnih obilježja.
PROCJENA BROJA STANOVNIKA PO NASELJIMA 2015. GODINE
Tablica br. 30
Redni
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Naselje
Bočkinci
Brezovica
Čamagajevci
Črnkovci
Kunišinci
Marijanci
Marijanski Ivanovci
Ukupno Općina:
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
Broj stanovnika
2015. god.
200
50
220
890
330
940
0
2.630
Struktura
%
7,6
1,9
8,4
33,8
12,5
35,7
0
100,0
Procjenjuje se da će naselje Marijanski Ivanovci demografski odumrijeti. (Pored toga, u
istočnom dijelu naselja je u realizaciji velika farma pilića, tako da se PPUOM predlaže da se
provede postupak ukidanja Marijanskih Ivanovaca kao naselja.).
Najmanje naselje će biti Brezovica s 50 stanovnika koja je isto tako na putu demografskog
odumiranja.
Stanovništvo će biti koncentrirano u dva naselja: Črnkovcima i Marijancima (69,5%).
Pod pretpostavkom da se prosječna veličina kućanstava neće bitno promijeniti, stanovništvo
Općine bi 2015. godine živjelo u 848 kućanstava.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
67
PROCJENA BROJA KUĆANSTAVA PO NASELJIMA 2015. GODINE
Tablica br. 31
Redni
Naselje
broj
1.
Bočkinci
2.
Brezovica
3.
Čamagajevci
4.
Črnkovci
5.
Kunišinci
6.
Marijanci
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
Prosječna veličina
kućanstava
3,5
2,4
3,2
3,0
2,7
3,4
Broj kućanstava
58
22
70
298
123
277
Specifični kontingenti stanovništva za planiranje određenih kapaciteta građevina i sadržaja
društvenih djelatnosti:
1.
Odgoj i obrazovanje
•
dječji vrtić (3-5 god.)
93 djece
Osnovno obrazovanje
•
•
2.
I-IV razred
V-VIII razred
134 djece
163 djece
Sport i rekreacija
•
•
•
•
•
•
•
•
7-10 godina
11-14 godina
15-18 godina
19-24 godine
25-34 godine
35-44 godine
45-59 godina
60 i više godina
142 korisnika
163 korisnika
162 korisnika
197 korisnika
312 korisnika
433 korisnika
398 korisnika
607 korisnika
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
Gospodarski aspekt
Opći cilj prostorno-gospodarskog razvoja Općine je povećanje razine gospodarske razvijenosti i
putem osiguranja prostornih uvjeta za smještaj djelatnosti. To znači da treba postizati optimalno
i racionalno korištenje prostora u proizvodne i lokacijske svrhe. Na toj osnovi posebni ciljevi su:
-
Postići bolje korištenje prirodnih resursa
Poljoprivredno zemljište kao najrasprostranjeniji prirodni resurs potrebno je sačuvati i unaprijediti
za osnovno korištenje. To se treba postići agrotehnološkim mjerama kao što je navodnjavanje,
odvodnja te zaštitom od zagađivanja. Radi postizanja racionalnije proizvodnje potrebno je
okrupnjavati seoske posjede budući će oni biti temelj poljoprivredne proizvodnje. Koristiti svo
raspoloživo zemljište, a prema kvaliteti za odgovarajuću proizvodnju, znači uskladiti zahtjeve
korištenja s održivim načinom korištenja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
-
68
Poticati razvoj gospodarstva temeljenog na prirodnim resursima
Primarnu poljoprivrednu proizvodnju treba dopuniti svim oblicima dorade i prerade putem
razvoja prerađivačkih kapaciteta. Pri tome je cilj obnova obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava u kojima bi na poduzetničkim osnovama bila zaokružena proizvodnja, prerada i
seoski turizam.
-
Obnoviti i formirati gospodarske zone
Gospodarsku zonu u Črnkovcima (bivša kudeljara) obnoviti i staviti u funkciju radi lociranja
proizvodnih i uslužnih kapaciteta malog i srednjeg poduzetništva.
Planira se i formiranje gospodarske zone u općinskom središtu, Marijancima.
-
Poticati razvoj poduzetništva
Stimulirati razvoj poduzetništva mjerama iz nadležnosti Općine (osiguranjem zemljišta pod
povoljnijim uvjetima i sl.) i koristiti poticajne mjere Države i Županije.
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture
2.2.3.1.
Naselja
Osnovni ciljevi razvoja naselja na području općine Marijanci propisani PPO-BŽ svedeni su na
dvije osnovne postavke:
-
Policentrični razvoj mreže naselja koji osim daljnjeg razvoja gradova podrazumijeva i razvoj
seoskih naselja, a osobito općinskih središta koja trebaju postati nositelji razvoja svojih
općina.
U tom cilju potrebno je:
•
•
•
-
osnažiti mrežu srednjih naselja,
osnažiti naselja na nedovoljno razvijenim osovinama razvoja,
poticati gospodarsko jačanje lokalnih središta.
Revitalizirati ruralna naselja osobito na područjima demografske stagnacije i depopulacije.
U tom cilju potrebno je:
•
•
•
2.2.3.2.
u ruralnim naseljima koja se nalaze uz značajne prometne koridore poticati usmjerenje
u pravcu turističkog razvoja,
povećati razinu infrastrukturne opremljenosti i prometne dostupnosti ruralnih naselja,
osnažiti povezanost poljoprivredne proizvodnje u ruralnim područjima s razvojem
gospodarstva u središnjim naseljima.
Društvena infrastruktura
Imajući u vidu navedeno stanje u prostoru i već navedene ciljeve demografskog razvoja kao i
razvoja naselja utvrđeni su slijedeći ciljevi razvoja društvene infrastrukture općinskog značaja:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
-
-
69
razvoj društvene infrastrukture uskladiti s razvojem i razmještajem stanovništva,
podizanje i poboljšavanje standarda i kvalitete usluga koje društvena infrastruktura pruža
stanovništvu,
osiguravanje minimalnih uvjeta primarne zdravstvene zaštite s obzirom na planirani broj
stanovnika s ciljem smanjivanja dnevnih migracija stanovništva, a kako je to propisalo
Ministarstvo zdravstava u Mreži zdravstvenih djelatnosti ("Narodne novine'' br. 85/2002.) na
temelju članka 35. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti,
osiguravanje kvalitetnijih uvjeta života i rada u predškolskim ustanovama,
u oblasti osnovnog obrazovanja: poboljšavanje uvjeta rada postojećih građevina,
u djelatnosti kulture razvijanje djelatnosti postojećih domova kulture i vatrogasnih domova s
ciljem očuvanja tradicije i razvijanja kulturnih vrijednosti kod mlade populacije.
Obzirom na trenutni pad broja stanovnika općine Marijanci, potrebno je uz pokretanje
gospodarskog razvoja Općine, zaustaviti odumiranje pojedinih ustanova društvene infrastrukture
te potencirati njihov razvoj kao osnovicu oživljavanja naselja Općine.
2.2.3.3.
Prometna infrastruktura
a) Cestovni promet
Na nivou Općine ciljevi planiranog razvoja prometnog sustava su sljedeći:
-
izgradnja obilaznice naselja Črnkovci
uređenje, rekonstrukcija ili izgradnja nekategoriziranih cesta koje su u funkciji izgrađenim
zonama,
izgradnja parkirališnog prostora,
poboljšanje javnog autobusnog prijevoza u pogledu učestalosti linija, te uređenje ili
izgradnja novih autobusnih stajališta,
izgradnja pješačkih staza,
uređenje uličnih profila u naseljima (uređenjem odvodnog sustava i zelenih površina).
b) Poštanski promet
Ciljevi prostornog uređenja od općinskog značaja u poštanskoj djelatnosti obuhvaćaju sljedeće:
-
uvrštavanje u plan razvoja HP investicijsko održavanje poslovnih prostora PU u skladu s
budućim potrebama,
uređenje eksterijera.
c) Telekomunikacije
Srednjoročni plan razvoja telekomunikacija posredno, ali i izravno utječe na ciljeve od općinskog
značaja.
Osnovni cilj je dogradnja mjesnih telefonskih mreža kako bi se svim stanovnicima pružale sve
raspoložive telekomunikacijske usluge uključujući i kabelsku televiziju.
2.2.3.4.
Energetska infrastruktura
a) Plinoopskrba
Ciljevi razvoja općinskog značaja sadrže ciljeve razvoja županijskog značaja uz naglasak na
razvoj plinoopskrbnog sustava na području Općine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
70
Ciljevi razvoja plinoopskrbnog sustava su omogućavanje kontinuiranog korištenja plina u svim
naseljima Općine.
b) Elektroenergetika
Ciljevi razvoja elektroenergetske mreže općinskog značaja identični su ciljevima županijskog
značaja, osobito u dijelu koji se odnosi na razvoj distribucijske mreže i zadovoljavanje potreba
potrošača. Sukladno utvrđenim ciljevima potrebno je dograditi postojeći distribucijski
elektroenergetski sustav.
Ciljevi razvoja distribucijske mreže prvenstveno obuhvaćaju dogradnju i rekonstrukciju na
dijelovima 10(20) kV. Pri dogradnji i rekonstrukcijama 10(20) kV mreže nadzemne dalekovode
postupno zamjenjivati podzemnim kabelskim 10(20) kV dalekovodima i to unutar građevinskog
područja i kontaktnih zona s građevinskim područjima, a gdje je potrebno i izvan građevinskog
područja.
2.2.3.5.
Vodnogospodarstvo
a) Vodoopskrba
Osnovni cilj razvoja vodoopskrbe je opskrba svakog stanovnika, kao i svih drugih korisnika
dovoljnim količinama kvalitetne vode. Na razini Županije cilj je izgradnja Jedinstvenog
regionalnog sustava vodoopskrbe.
Na razini Općine ciljevi su izgradnja magistralnih dovodnih vodova do svakog naselja a zatim i
dogradnja lokalnih vodoopskrbnih kapaciteta do pune izgrađenosti, funkcionalne zaokruženosti i
ukupnog opsega korištenja. Nakon zaokruživanja izgradnje ove prve faze razvoja treba težiti
povezivanju sa susjednim vodoopskrbnim sustavima, a zatim i izgradnji jedinstvenog
vodoopskrbnog sustava.
b) Odvodnja otpadnih voda
Istovremeno s razvojem vodoopskrbe poželjno je razvijati sustave za odvođenje sanitarnih,
otpadnih i oborinskih voda.
Među ciljevima zaštite voda od zagađivanja u planovima višeg reda su očuvanje kvalitete voda
koje su još čiste i zaustavljanje trenda pogoršanja kvalitete podzemnih i površinskih voda.
Stoga je u ostvarivanju toga cilj potpuna izgradnja Javnog odvodnog sustava u svim naseljima
Općine, izgradnja spojnih vodova između naselja i sudjelovanje u izgradnji uređaja za
pročišćavanje.
c) Uređenje vodotoka i voda
Osnovni cilj je uređenje svih voda do stupnja pogodnog za kvalitetno korištenje vodnih površina.
d) Melioracijska odvodnja i navodnjavanje
Ciljevi u ovoj oblasti su uređivanje mreže detaljne odvodnje do stupnja koji će omogućiti
pravodobnu odvodnju suvišnih voda s melioracijskih površina, te zatim održavanje postignutog
stupnja uređenosti kako bi se kulturama osigurao povoljan odnos vode i zraka.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
71
Obzirom da je stabilna proizvodnja jedino moguća ukoliko se kulturama osigura dovoljna
količina vode u periodu kada je nema, a potrebna je, cilj je uspostava sustava za navodnjavanje
uz uključivanje što većeg broja poljoprivrednih površina u buduća navodnjavana područja.
2.3.
CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora
Racionalno korištenje i zaštita prostora vezano je uz učinkovitu funkcionalnu organizaciju
naselja i veličinu prostora koji je obuhvaćen granicama građevinskih područja. Na temelju
sagledanog stanja u prostoru postojećih naselja, utvrđuju se sljedeći ciljevi:
-
Optimalno korištenje građevinskog područja
U tom cilju potrebno je:
•
•
•
-
Očuvanje kulturnih dobara i vrijednih dijelova naselja
•
•
-
postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih
građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja,
svođenje dimenzija građevinskih područja na veličinu primjerenu potrebama,
usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja u dijelove koji su već
opremljeni komunalnom infrastrukturom.
očuvanje i revitalizacija pojedinih građevina graditeljskog nasljeđa,
zaštita postojećih i stvaranje novih ambijentalnih vrijednosti.
Osiguranje zdravog okoliša
U tom cilju potrebno je:
•
•
•
utvrditi stanje okoliša u naseljima,
poduzeti mjere sanacije u ugroženim dijelovima naselja,
planirati i provoditi mjere zaštite u procesu izgradnje i uređenja naselja.
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja
Na osnovi preporuka za oblikovanje građevinskih područja i ciljeva za racionalno korištenje i
zaštitu prostora u naseljima iz PPO-BŽ, te analize i ocjene postojećih građevinskih područja,
utvrđeni su slijedeći ciljevi za utvrđivanje građevinskih područja u Općini:
-
postizanje većeg stupnja iskorištenosti građevinskog zemljišta unutar postojećih
građevinskih područja i sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja,
smanjivanje predimenzioniranih građevinskih područja naselja na dimenzije primjerene
potrebama,
povećanje gustoće naseljenosti,
usmjeravanje izgradnje unutar postojećih građevinskih područja na dijelove koji su već
opremljeni komunalnom infrastrukturom,
obuhvatiti granicama građevinskog područja lokaciju povremenog stanovanja ''Legnja''.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
72
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture
U općinskom sastavu naselja cilj je postići dobro strukturiran policentričan sustav, a uređenje
prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i
optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javne namjene i opremanja
infrastrukturom. U smislu uređenja naselja osnovni ciljevi su:
-
razviti i urbanizirati općinsko središte da bi postalo nositelj razvoja područja Općine,
osigurati prostorne uvjete u svim naseljima za razvoj djelatnosti koje mogu potaknuti razvoj,
poboljšati unutarnju organizaciju naselja.
U tom cilju potrebno je:
•
•
•
•
-
planirati razvoj prvenstveno na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja,
odgovarajućim prostornim razmještajem i mjerama zaštite izbjegavati konfliktne
situacije vezane uz odnos pojedinih sadržaja prema stanovanju (promet, gospodarski
sadržaji),
razvijati mrežu sadržaja društvenih djelatnosti u skladu s funkcijama naselja i razvojnim
potrebama,
osigurati prostore za zelenilo, šport, rekreaciju i zajedničke potrebe.
Podići razinu komunalne opremljenosti
U tom cilju potrebno je:
•
•
•
•
•
•
•
•
rekonstruirati i modernizirati postojeće kolnike koji su u funkciji već izgrađenih zona,
izgraditi i organizirati površine za promet u mirovanju u skladu s potrebama,
dograditi telekomunikacijsku mrežu, što obuhvaća i bazne postaje u skladu s porastom
potreba,
dograditi plinovodnu mrežu kako bi se omogućilo lakše priključenje što većeg broja
korisnika,
rekonstruirati i dograditi distribucijsku elektroenergetsku mrežu na 10(20) kV, a na 0,4
kV naponskoj razini, radi zadovoljavanja propisanih standarda, potrebna je izgradnja
nove NN mreže,
izgraditi kvalitetnu i suvremenu javnu rasvjetu u svim ulicama naselja,
izgraditi vodoopskrbnu mrežu u svim naseljima,
izgraditi javni odvodni sustav u svim naseljima.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
73
3.
PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1.
PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA
PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE
Osnova za planiranje i usklađivanje prostora razvoja općine Marijanci utvrđena je PPO-BŽ.
Prostorno-razvojna struktura Županije definirana je razvojem mreže naselja, infrastrukturnim
sustavima, poljoprivrednim površinama, šumskim područjem, te vodnim površinama.
Dominantnu ulogu u organizaciji prostornog razvoja Općine čini Županijska razvojna osovina
sjevernog podravskog pravca razvoja Osijek-Valpovo-Belišće-D. Miholjac, koja je treća po
značaju u Županiji. Ova razvojna osovina presijeca sjeverni dio Općine, a na nju se veže sustav
županijskih cesta Općine.
Položaj općine Marijanci u prostoru Županije je povoljan budući da se nalazi u njenom
sjeverozapadnom dijelu, u užem utjecajnom području D. Miholjca, Belišća, Valpova i Našica
kao manjih regionalnih središta.
U županijskom sustavu središnjih naselja, naselje Marijanci je svrstano u veće lokalno (inicijalno
razvojno) središte, dok su: Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci, Kunišnici i Marijanski
Ivanovci ostala naselja koja nisu svrstana u PPO-BŽ.
Prostor Općine predstavlja tipičnu akumulacijsku nizinu, kojom najvećim dijelom dominira
poljoprivredno zemljište, a znatno manje područje čini šumsko zemljište, te oboje čine dio
resursne osnove područja Županije.
Gospodarska struktura Županije određena je korištenjem prirodnih resursa, korištenjem
postojećih kapaciteta, te izgradnjom odgovarajućih novih za koje postoji opravdanje po
ekonomskim i tržišnim kriterijima.
Gospodarski razvitak predstavlja integralni dio ukupnih razvojnih procesa koji će se odvijati na
županijskom prostoru. Budući da je postojeći razmještaj gospodarskih kapaciteta na
županijskom području neravnomjeran i, moglo bi se reći neracionalan, trebalo bi u tom smislu
ostvariti značajnije poboljšanje. Činjenica da gospodarski razvitak utječe na demografska
kretanja, trebalo bi se kroz razmještaj gospodarskih kapaciteta iskoristiti za stabilizaciju
demografskih tijekova.
Temelj prostornog razvoja Općine čini valorizacija prirodnih resursa: poljoprivrednih površina,
šumskih površina i vodenih površina, te izgrađenih struktura: naselja i infrastrukture.
Okosnicu gospodarskog razvoja će činiti malo i srednje poduzetništvo na korištenju resursa u
obliku proizvodnje te usluga.
Općina će se svojim planiranim gospodarskim razvojem uklopiti u prostorno-gospodarski model
Županije putem nove gospodarske zone u Marijancima.
Na temelju razvojnih opredjeljenja te ciljeva prostornog razvoja i uređenja prostora županijskog
značaja planiran je razvoj prostornih struktura Općine.
U izradi plana polazi se od utvrđenih prostornih osobitosti, problema, ograničenja i mogućnosti
prostornog razvoja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
3.2.
74
ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE
PROSTORA
Organizacija, namjena i korištenje prostora Općine temelje se na prirodnim obilježjima prostora,
mreži naselja i infrastrukturnih sustava, utvrđenim prostornim mogućnostima, ograničenjima i
ciljevima budućeg razvoja, očekivanom demografskom razvoju i utvrđenim osnovnim pravcima
gospodarskog razvoja.
Dominantnu ulogu u organizaciji prostora čine naselja, poljoprivredno i šumsko zemljište te
infrastruktura.
Osovinu razvoja Općine čini prostor uz državnu cestu D34 na kojoj su Črnkovci. Na nju se južno
veže županijska cesta Ž 4049 na kojoj su Marijanci s gospodarskom zonom. Na ovu cestu se
južno veže lokalna cesta L 44020 koja objedinjuje južni prostor Općine.
Najveći dio Općine je namijenjen poljoprivrednoj proizvodnji te šumarstvu.
U PPUOM su definirane površine osnovne namjene: poljoprivredno zemljište, šume i vode koje
su strukturirane u odnosu na vrste, vrijednosti i način korištenja.
PPUOM dio površina namjenjuje se za izgradnju naselja, povremenog stanovanja, proizvodnoposlovne zone i groblja, koje su definirane kao građevinska područja.
Prostor namijenjen za razvoj infrastrukture prikazan je linijski, a objekti simbolima.
Na kartografskom prikazu br. 1., u mjerilu 1:25.000 prikazano je korištenje i namjena prostora
Općine.
U okviru utvrđenih građevinskih područja na kartografskim prikazima u mjerilu 1:2.880 i 1:4.000
prikazane su izgrađene površine i površine za novu buduću izgradnju.
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina
Prema službenim podacima Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Donji
Miholjac, površina općine Marijanci iznosi 6.566,38 ha. PPUOM izrađena je na topografskoj karti
mjerila 1:25.000 dobivenoj od Državne geodetske uprave i računalnim očitanjem površine
Općine sa spomenute karte je ustanovljeno da površina općine Marijanci iznosi 6.577,66 ha,
dakle ona je veća za 11,28 ha u odnosu na podatak Područnog ureda za katastar Donji
Miholjac. Iskazi prostornih pokazatelja za namjenu površina u Planu se baziraju na ukupnoj
površini Općine od 6.577,66 ha.
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA
Tablica br. 32.
Red.
broj
OZNAKA
na kartograf.
prikazu
NAMJENA POVRŠINA
UKUPNO
(ha)
Ukupno
1.
1.1.
313,25
GRAĐEVINSKA PODRUČJA
Izgrađeni dio GP
Građevinska područja
naselja
Ukupno
227,39
GP
Izgrađeni dio GP
1.2.
Građevinska područja
povremenog stanovanja
''Legnje''
Ukupno
Izgrađeni dio GP
stan/ha
253,87
211,47
GP1
3,62
3,62
8,39
ha/stan
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
1.3.
Građevinsko područje proizvodno-poslovne
zone Črnkovci
1.4.
Groblja
2.
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
3.
75
Ukupno
Izgrađeni do GP
52,40
10,53
Ukupno
IZGRAĐENE STRUKTURE
VAN GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA
Površine za iskorištavanje
energetskih sirovina
Površine za iskorištavanje
geotermalne vode
Ostale površine za
iskorištavanje mineralnih
sirovina
Rekreacijsko područje
Izgrađeni dio GP
Ukupno
3,36
+
E1
1,77
2.739,38
E2
-
E3
-
R
-
1)
3.1.
POLJOPRIVREDNO TLO ISKLJUČIVO
OSNOVNE NAMJENE-OBRADIVO
Osobito vrijedno obradivo tlo
P1
-
3.2.
Vrijedno obradivo tlo
P2
2.684,80
3.3.
Ostala obradiva tla
P3
2.475,46
4.
4.1.
ŠUME ISKLJUČIVO OSNOVNE NAMJENE
Gospodarske šume
Š1
798,35
4.2.
Zaštitne šume
Š2
-
4.3.
Šume posebne
namjene
OSTALO ŠUMSKO ZEMLJIŠTE ISKLJUČIVO
OSNOVNE NAMJENE
VODNE POVRŠINE
Š3
-
5.
6.
Ukupno
Ukupno
Ukupno
ŠZ
Ukupno
_____
6.1.
Vodotoci
6.2.
Jezera
_____
-
6.3.
Akumulacije
_____
83,90
6.4.
Retencije
____
-
6.5.
Ribnjaci
____
-
7.
5.160,26
1,96
798,35
0,30
130,82
0,05
100,61
0,04
74,37
0,03
6.577,66
2,50
16,71
OSTALE POVRŠINE
7.1.
Posebna namjena
7.2.
Promet
7.3.
Deponija komunalnog
otpada
7.4.
Sajmište
8.
-
Ukupno
OPĆINA UKUPNO
____
N
-
____
74,37
OK
-
S
-
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
Napomena: Površine navedene u tablici br. 32. utvrđene su mjerenjem na kartografskom prikazu br. 1.
"KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA" u mj. 1:25.000 i br. 4.A-4.G "GRAĐEVINSKA
PODRUČJA" u mj. 1:4.000 i 1:2.880.
1)
Ove površine su računate u:
-
3.2.1.1.
ostala obradiva tla,
gospodarske šume,
ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,
ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene,
vodotoci (Vučica),
građevinska područja (Brezovica).
Struktura površina
Ukupna površina Općine strukturirana po namjeni i prikazana na kartografskom prikazu br. 1.
"Korištenje i namjena prostora", načinjena je u skladu s "Pravilnikom o sadržaju, mjerilima
kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih
planova" (NN, br. 106/98.).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
76
Kvantificirani pokazatelji za kategorije osnovne namjene sa spomenutog kartografskom prikaza
se ne mogu uspoređivati s podacima Katastra.
Struktura površine Općine je sljedeća:
1. Građevinska područja ukupno 313,25 ha (4,76% površine Općine)
2. Površine isključivo osnovne namjene
-
Poljoprivredne površine 5.132,35 ha (78,03% površine Općine),
-
Šume 798,35 ha (12,19% površine Općine).
3. Vodne površine 100,61 ha (1,53% površine Općine)
S obzirom da je građevinsko područje višenamjensko, unutar njega neizgrađeni dio su
poljoprivredne površine (vrtovi, voćnjaci i sl.) do trenutka dok se ne izgrade, odnosno
prenamjene.
3.2.1.2.
Građevinska područja
Za postojeće granice građevinskog područja šest naselja općine Marijanci korištene su namjene
površina koje su u okviru PP(B)O Donji Miholjac izrađene za ta naselja. Ove granice su
preispitane te utvrđene nove sukladno osnovnim smjernicama propisanim PPO-BŽ.
Nove granice građevinskih područja utvrđene su u ovisnosti o specifičnostima naselja, te po
kriterijima Odredaba za provođenje PPO-BŽ koji definira maksimalnu površinu građevinskih
područja.
Maksimalna površina građevinskih područja ovisna je o postojećem broju stanovnika i
postojećoj površini izgrađenog područja naselja, te planiranom broju stanovnika za plansko
razdoblje, pri čemu odnos planirane površine i planiranog povećanja stanovništva (m²/st.) ne
može biti veći od odnosa izgrađene površine i postojećeg broja stanovnika, te ukupna površina
građevinskog područja pojedinačnog naselja može biti veća za najviše 25% od zbroja površine
izgrađenog područja i površine određene za planirano povećanje stanovništva.
Na osnovu navedenih kriterija, te razvojnih specifičnosti svakog pojedinog naselja, utvrđene su
planirane granice građevinskih područja: naselja, povremenog stanovanja ''Legnje'', proizvodnoposlovne zone Črnkovci i groblja.
a) Građevinska područja naselja
PLANIRANA GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
Tablica br. 33
Izgrađeni dio
Red.
broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
NASELJE
Bočkinci
Brezovica
Čamagajevci
Črnkovci
Kunišinci
Marijanci
Ukupno:
Površina
(ha)
24,05
16,80
26,29
78,95
29,67
78,11
253,87
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
ha
19,89
13,54
25,13
65,43
23,81
63,67
211,47
%
82,70
80,60
95,59
82,88
80,25
81,51
80,11
Procijenjeni
broj
stanovnika
2015. god.
200
50
220
890
330
940
2.630
Procijenjena
gustoća
naseljenosti
2015. g. (st/ha)
8,32
2,98
8,37
11,27
11,12
12,03
10,36
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
77
DOKAZNICA DIMENZIONIRNAJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA
19,89
24,86
24,86
24,05
0,97
BREZOVICA
78
13,54
0,17
50
- 28
0,00
13,54
16,93
16,93
16,8
0,99
ČAMAGAJEVCI
266
25,13
0,09
220
- 46
0,00
25,13
31,41
31,41
26,29
0,84
ČRNKOVCI
889
65,43
0,07
890
1
0,07
65,50
81,88
81,88
78,95
0,96
KUNIŠNICI
343
23,81
0,07
330
- 13
0,00
23,81
29,76
29,76
29,67
1,00
MARIJANCI
935
63,67
0,07
940
5
0,34
64,01
80,01
80,01
78,11
0,98
2715
211,47
0,08
2630
- 85
0,41
211,88
264,86
264,86
253,87
0,96
Porast broja stanovnika
Naselje
UKUPNO:
Površina planiranog
građ.područja (ha)
0,00
Maksimalna dopuštena
povr.građ. područja
-4
UKUPNO +25%
200
UKUPNO-Površina izgrađ.
područja+površina za
planirano povećanje broja
stanov. (ha)
0,10
Površina za planirano
povećanje broja stanovnika
(ha)
19,89
Planirani broj stanovnika
204
Površina izgrađ.
područja/broj stanovnika
2001. (ha/st.)
Površina izgrađ. područja (ha)
BOČKINCI
Centralitet naselja
Broj stanovnika 2001.
Površina
plan.građ.područja/max.
dopuštena površina građ.podr.
Tablica br. 34.
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
Popis stanovništva 2001. god.
b) Građevinsko područje povremenog stanovanja ''Legnje''
U krajnjem sjeveroistočnom dijelu Općine, uz Dravu na lokaciji ''Legnje'', gdje je već započela
izgradnja građevina povremenog stanovanja, planira se građevinsko područje povremenog
stanovanja, površine 3,62 ha.
c) Građevinsko područje proizvodno-poslovne zone Črnkovci
U istočnom dijelu Črnkovaca (obuhvaća uglavnom bivšu kudeljaru) formirano je građevinsko
područje proizvodno-poslovne zone na površini od 52,40 ha, s izgrađenim dijelom od 10,53 ha.
d) Građevinska područja groblja
Za četiri naselja u Općini utvrđena su građevinska područja. To su građevinska područja groblja:
naselja Bočkinci od 0,47 ha s izgrađenim dijelom od 0,22 ha; naselja Brezovica od 0,58 ha s
izgrađenim dijelom od 0,11 ha; naselja Čamagajevci od 0,52 ha s izgrađenim dijelom od 0,31
ha, te naselja Marijanci od 1,79 ha s izgrađenim dijelom od 1,13 ha.
3.2.1.3.
Poljoprivredno zemljište
Poljoprivredno zemljište kao izuzetno vrijedan resurs mora se koristiti i racionalno i ekonomično.
U tom cilju, temeljem podataka iz katastra, utvrđeno je da se na prostoru općine Marijanci
nalaze tla pogodna za poljoprivredno korištenje i to u kategorijama:
-
vrijedna obradiva tla,
ostala obradiva tla.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
78
Ucrtavanjem svake od ovih kategorija tala i njihovom izmjerom provedenom pomoću računara
utvrđeno je da se na prostoru Općine vrijedna obradiva tla zauzimaju 2.684,80 ha, a ostala
obradiva tla 2.475,46 ha. Sve ostale površine pripadaju kategoriji kompozitnih tala.
Navedene kategorije i granice prostiranja prikazane su na kartografskom prikazu br. 1.
"Korištenje i namjena površina".
Prema podacima Državne geodetske uprave-Područnog ureda za katastar Osijek, ispostava D.
Miholjac, na prostoru Općine zastupljeno je ukupno 4.383 ha obradivih površina. Od toga, u
strukturi vlasništva, privatno zemljište zauzima 2.201 ha, odnosno ima udjel od 50,2% u
ukupnim obradivim površinama Općine.
Vrijedna obradiva tla moraju se dobrim gospodarenjem štititi od neracionalnog korištenja
(neodgovarajućeg širenja naselja, izgradnje prometnica i ostale infrastrukture). Neobrađeno
plodno zemljište potrebno je privesti svrsi i namijeniti ga za proizvodnju hrane, uz uvažavanje
ekoloških kriterija kao i postulata održivog razvoja.
Značajna mjera poboljšanja tala je izvođenje hidromelioracijskih zahvata s ciljem kvalitetne
regulacije vodozračnog režima. U ove aktivnosti uključeno je kompletno vodnogospodarsko
uređenje od segmenta branjenja do štetnog djelovanja voda do segmenta korištenja voda i
vodnih resursa (navodnjavanje).
Poznata je činjenica da se problemi zaštite tla sve više zaoštravaju, a glavni su razlozi
povećanje stanovništva, brzi razvoj poljoprivrede (naročito u zapadnoj Europi, odakle se širi i
prema drugim državama pa i našoj), te industrijalizacija, koja je pored poboljšanih uvjeta života
gradskog stanovništva, uzrokovala i brojna oštećenja tla i prirodnog okoliša.
Sljedeća opasnost degradacije je opasnost od kemijskih polutanata, a ona prijeti podzemnim
vodama od nitrata i pesticida na poljoprivrednim površinama. Zaštita od ovih zagađenja treba se
provoditi racionalnom uporabom kemijskih preparata na svim površinama gdje se koriste
odnosno usmjeravanjem upotrebe samo na površine koje imaju potrebu za ovakvim vidom
poboljšanja prinosa.
Poljoprivredna proizvodnja područja Općine odvija se na dvije razine: razina poljoprivredne
proizvodnje koju organizira "društveni sektor" i razina poljoprivredne proizvodnje na
individualnim parcelama. Kako prirodni potencijal područja u smislu proizvodnje nije posve
iskorišten, to postoje dobre osnove za njegovo bolje korištenje. Osobito se to odnosi na bolje
uređivanje vodozračnih odnosa dovođenjem sustava melioracijske odvodnje privatnih vlasnika
na višu razinu, čime se znatno povećavaju i proizvodne mogućnosti tala.
Budući je zanimanje za zdravu hranu sve veće, a za proizvodnju prema ekološkim načelima
postoje svi preduvjeti, razvoj poljoprivredne proizvodnje treba usmjeriti toj proizvodnji.
Proizvodnja će se organizirati u prvo vrijeme na manjim površinama s uređenim odnosima vodazrak. Površine s ekološkom proizvodnjom postupno treba povećavati do njihovog optimuma.
3.2.1.4.
Šumsko zemljište
Šume su specifično prirodno bogatstvo koje danas sve više zahtijeva posebne uvjete očuvanja,
zaštite i razvoja.
Na prostoru općine Marijanci zastupljene su samo gospodarske šume dok šume posebne
namjene (zaštitne šume od erozije, vjetra, klizišta te rekreacijske) na prostoru Općine nisu
prisutne.
Gospodarske šume (državno vlasništvo) prostiru se površini od 851,49 ha. One se
organizacijski nalaze na području gospodarske jedinice "Lacić-Gložđe". Šumama gospodari
šumarija Koška.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
79
Za gospodarsku jedinicu je izrađena osnova gospodarenja s trajanjem od 10 godina, nakon
kojeg perioda se izrađuje nova. Osnovom gospodarenja određuje se količina drvne zalihe (etat)
koja se treba posjeći u toku trajanja šumskogospodarske osnove, zatim se propisuju šumsko
uzgojni radovi jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Stoga se šume i šumsko
zemljište općine Marijanci moraju koristiti prema (izrađenim) šumskim osnovama te osobito
Zakonom o šumama.
Osnovni ciljevi gospodarenja ovim šumama su: osiguranje postojanosti ekosustava, održavanje i
poboljšanje općekorisnih funkcija šuma te napredno i potrajno gospodarenje te korištenje šuma i
šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost,
produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal.
U gospodarenju šumama nužno je u ovisnosti o obujmu sječe, obavljati obnovu šuma
pošumljavanjem, osobito kod onih sjeća kod kojih nije osigurana prirodna obnova šuma, te
provesti mjere uzgoja i zaštite (čišćenje i prorjeđivanje). Dugoročni plan unapređenja stanja
šuma u sebi uključuje uzgoj mješovitih sastojina koje su otpornije na kalamite izazvane
abiotskim ili biotskim faktorima. Uz ove mjere nužna je izgradnja šumskih prometnica kako bi
svaki dio šume u svim uvjetima bio dostupan, odnosno treba povećati otvorenost šuma.
Planirane aktivnosti šumarstva na području Općine su:
-
na neobraslim šumskim površinama vršit pošumljavanje i to, domaćim autohtonim vrstama,
Racionalnim gospodarenjem prostora mora se ograničiti smanjenje šumskih površina kao i
zahvati kojima se narušavaju prirodni uvjeti u staništima. Ne smije se dozvoliti širenje
poljoprivrednih površina na račun šumskih, dapače nužno je pošumljavanje svog zemljišta koje
nije pogodno za druge namjene.
Šumama i šumskim zemljištima u privatnom vlasništvu treba gospodariti na način koji je
sukladan gospodarenju šumama u vlasništvu Države.
U svim studijama i elaboratima o utjecaju građevina na okoliš posebnu pozornost treba posvetiti
mogućem negativnom utjecaju na šume i šumsko zemljište te u istima predvidjeti potrebne
mjere za smanjenje ili eliminiranje tih utjecaja.
Kod hidromelioracijskih zahvata kojima se korigira vodozračni režim obvezno treba šumama i
šumskom zemljištu osigurati bolje ili barem nepromjenjene uvjete.
Zaštita šuma treba obuhvatiti praćenje zdravstvenog stanja, kretanje nivoa podzemnih voda,
preventivne mjere zaštite od požara te represivne mjere poput avio zaprašivanja ako nisu nekim
drugim razlozima zabranjeni.
3.3.
NASELJA
Postojeću mrežu naselja Općine čini 7 naselja: Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci,
Kunišinci, Marijanci i Marijanski Ivanovci.
Naselje Marijanski Ivanovci je prema popisu stanovništva 2001. godine imalo 4 stanovnika i
prema demografskoj procjeni do kraja planskog razdoblja će odumrijeti. Ovo naselje nema
definirano građevinsko područje, a u istočnom dijelu naselja je u realizaciji farma za 150.000
pilića, koja prema Odredbama za provođenje PPUOM ne može biti u građevinskom području.
Prema tome, PPUOM se predlaže da se provede postupak ukidanja Marijanskih Ivanovaca kao
naselja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
80
Budući je broj stanovnika 2001. u odnosu na 1991. godinu u opadanju zbog općeg pada
nataliteta PPUOM kao i PPO-BŽ planira uglavnom smanjenje građevinskih područja 6 planiranih
naselja, te teži povećanju gustoće naseljenosti.
PPUOM preuzima sustav središnjih naselja utvrđen PPO-BŽ gdje su jedino Marijanci svrstani u
kategoriju:
-
veće lokalno (inicijalno razvojno) središte
Sljedeća naselja nisu svrstana u PPO-BŽ:
-
ostala naselja Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci i Kunišinci.
Planirani sustav središnjih naselja trebao bi pokrenuti procese usmjerene ka:
-
uravnoteženoj prostornoj raspodjeli stanovništva, radnih sadržaja i drugih funkcija na
području Općine,
uravnoteženom razvoju središnjih funkcija, i
povećanju stupnja urbane opremljenosti i razvijenosti.
Osnovnu funkciju naselja čini stanovanje, koje je ujedno najveći korisnik prostora. Prateće
funkcije stanovanja su: radne djelatnosti, usluge, opskrba, obrazovanje, zdravstvene i socijalne
djelatnosti, te rekreacijski sadržaji. Za sve ove funkcije je ostavljena sloboda izbora lokacije
unutar građevinskog područja naselja, uz poštovanje međusobnih veza, gravitacijskih odnosa i
kompatibilnosti pojedinih funkcija.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
3.4.
81
PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
3.4.1. Gospodarske djelatnosti
3.4.1.1.
Proizvodne i uslužne djelatnosti
S obzirom na kvalitetu i rasprostranjenost gotovo cijeli prostor Općine će biti i u budućnosti
poljoprivredni proizvodni prostor. Dakle dominantni pravac razvoja gospodarstva će i dalje biti
poljoprivreda (ratarstvo i stočarstvo). Građevine u funkciji intenzivne ratarske i stočarske
proizvodnje bit će moguće graditi prema kriterijima i uvjetima iz PPUOM.
Formirat će se centar za poduzetništvo putem kojeg će Općina pomoći i omogućavati razvoj
prerađivačkih i uslužnih djelatnosti. Ovo će posebno biti značajno za Općinu radi stimulacije
mladih ljudi da ostanu u svojim naseljima i budu nositelji razvitka Općine.
U kontekstu ovih razmatranja značajno je planirano formiranje gospodarske zone na oko 9,0 ha
u južnom dijelu Marijanaca, uz lokalnu cestu L 44020, te proizvodno-poslovna zona u
Črnkovcima.
3.4.1.2.
Turizam
Područje općine Marijanci kao dio kontinentalnog turističkog prostora Osječko-baranjske
županije i Republike Hrvatske, ima mogućnosti za razvoj turizma na svom području, a u okviru
ukupnog gospodarskog razvoja. Mogućnosti takvog razvoja oslanjaju se na buduće pravce
razvoja ove djelatnosti, u kojima se zalaže za ravnomjerniji turistički razvitak svih turističkih
potencijala, te kroz aktivniji pristup kontinentalnom turizmu i turističkom prostoru na razini
4
Države i Županije, a sadržanom u strateškim dokumentima razvoja turizma i prostornog
5
uređenja
Bogatstvo i raznolikost resursa, te njihova relativno dobra očuvanost, njegovanje autohtonih
osobitosti pojedinih turističkih prostora, kao i jače povezivanje turizma s ukupnim gospodarskim
razvojem, osnove su planiranog razvoja kontinentalnog turizma na području Županije,6 ali i
Općine.
Na temelju navedenih polazišta budući turistički razvoj Općine bit će moguće razvijati na
valorizaciji prirodnih resursa Općine, a koje čini nizinski i agrarni krajolik, vodotoci i druge vodne
površine, prirodni vegetacijski prostor, manje šumske površine relativno očuvanog ekološkog
sustava biljnih zajednica, te fonda divljači. Međutim, kao značajan potencijal u budućem razvoju
turizma treba istaknuti ruralna obilježja prostora Općine, a koje je potrebno aktivirati na ovom
području, te kroz razvitak različitih oblika ruralnog turizma oživjeti ukupan gospodarski razvoj,
kroz oživljavanje i aktiviranje seoskog gospodarstva, te njegovo uključivanje u turistički razvoj. U
tom smislu potrebno je uključivati seoska gospodarstva u turizma, kroz razvijanje dopunskih
djelatnosti takvog gospodarstva, kroz mogućnosti pružanja usluga turistima (smještaja u okviru
svog gospodarstva, pružanje usluga i hrane i pića iz vlastite proizvodnje, a kroz poticanje
razvitka ekološke poljoprivrede u okviru osnovne djelatnosti seoskog gospodarstva), kao i
mogućnosti drugih oblika boravka i rekreacije u okviru seoskog gospodarstva (sudjelovanje u
obavljanju radova na seoskom gospodarstvu-berba, žetva i sl., te različite rekreacijske
aktivnosti-jahanje, vožnja seoskom zapregom i sl.). Ovakav oblik uključivanja seoskog
gospodarstva u turizam znači njegovu dopunsku djelatnost i takvi oblici turizma nemaju odlike
masovnosti, te su i zbog toga pogodni za ovo područje, a samim tim su u funkciji očuvanja i
4
Razvojna strategija hrvatskog turizma
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja-Strategija prostornog uređenja RH, 1997.
6
Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije-Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Osijek, 2002.
5
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
82
zaštite prostora, kako njegovih prirodnih vrijednosti tako i drugih posebnosti određenog prostora
(kulturno-povijesne, graditeljske baštine, folklornih i tradicijskih elemenata itd.).
Budući razvoj turizma na području Općine može se temeljiti na povezanosti s turističkim
potencijalima u neposrednom okruženju, a u kojem se nalaze gradovi Donji Miholjac, Belišće,
7
Valpovo, te naselje i općina Bizovac, koji su ujedno i turistička mjesta , a koji imaju specifičnu
turističku ponudu i tradiciju zbog koje su i proglašeni turističkim mjestom. Općina Marijanci u tom
smislu može razvijati i potencirati one sadržaje koji nedostaju turističkim područjima u okruženju,
a to su upravo različiti, selektivni oblici kontinentalnog turizma, na bazi valorizacije prirodnog i
ruralnog potencijala prostora.
Na temelju prethodno navedenog na području općine Marijanci kao ruralnog prostora, postoje
potencijali da se ovakav prostor i njegove posebnosti kroz obiteljska seoska gospodarstva
uključe u turizam. U tom smislu potrebno je provoditi akcije poticanja ovih oblika ruralnog
turizma, kroz aktivnosti na edukaciji i organizaciji seoskih gospodarstava, a što bi sve u
konačnici doprinijelo oživljavanju i očuvanju ruralnih prostora i seoskih gospodarstava.
Uz ovakve oblike razvoja turizma koji bi se razvijao u okviru seoskih gospodarstava, što znači u
okviru građevinskih područja naselja, potrebno je i dalje očuvati prirodna područja kao izletnička
i rekreacijska područja lokalnog značenja, kao što su lokaliteti Plosna nedaleko naselja
Kunišnici, lokalitet Vrbas uz vodotok Vučicu nedaleko Marijanskih Ivanovaca, te lokalitet Lučice
na Dravi nedaleko naselja Črnkovci, čime su ovakvi prostori namjenjujući se za rekreaciju
ujedno i zaštićuju kao prirodni prostori.
Budući da je i područje Općine i potencijalno lovno područje, to je i razvoj lovnog turizma mogući
razvojni oblik, međutim takav razvoj potrebno je planski usmjeravati kroz očuvanje i zaštitu
fonda divljači.
U turističku ponudu područja Općine moguće je uključiti i kulturno-povijesne sadržaje, a što je
također u suglasju sa strateškim odrednicama razvoja turizma na razini Države, koji potiče
povezivanje turizma i kulture. U tom smislu bi se u turističku ponudu općine Marijanci mogli
uključiti i župna crkva i župni dvor u Marijancima, kao registrirana i evidentirana kulturna dobra.
3.4.1.3.
Eksploatacija mineralnih sirovina
Glede eksploatacije mineralnih sirovina s ovog područja, u prvom planu je nastavak postojećih
aktivnosti tj. proizvodnja nafte i kaptažnog plina na naftnom polju ''Štefkovica'', plina na plinskom
polju ''Sječe'', te eventualno nafte i plina na polju ''Čamagajevci''.
Za sada je izvjesno nastavljanje istražnih radnji na tom polju radi utvrđivanja eksploatacijskih
količina nafte i plina te eventualno utvrđivanje granica polja i konačno proizvodnja.
Na plinskom polju ''Sječe'' planirane su aktivnosti na dovršetku izgradnje plinske stanice ''Sječe''
i pripadajućih priključnih plinovoda bušotina, kada će se utvrđene količine plina naći u sustavu
distribucije plina.
Iz korita rijeke Drave eksploatirati će se pijesak u sklopu redovnog održavanja plovnog puta.
Zahtjeva za otvaranje drugih eksploatacijskih polja nema pa je otvaranje istih moguće u skladu s
odredbama iz PPO-BŽ.
7
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede NN, br.
78/99.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
83
3.4.2. Društvene djelatnosti
Mreža prostornih kapaciteta i sadržaja društvenih djelatnosti planirana je na osnovi navedenog
stanja u Općini i time definiranih ciljeva za razvoj društvene infrastrukture, ujedno uvažavajući
stvarne mogućnosti razvoja Općine u tom segmentu. Mreža sadržaja društvenih djelatnosti
usklađuje se s mrežom središnjih naselja definiranih PPO-BŽ, čime se stvaraju preduvjeti za
podizanje standarda i kvalitete života stanovništva na području Županije.
3.4.2.1.
Uprava
Postojeći razmještaj upravnih funkcija na području općine Marijanci se zadržava, što znači da
naselje Marijanci zadržava tijela lokalne samouprave, a Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci,
Črnkovci i Kunišinci zadržavaju postojeća sjedišta mjesnih odbora.
3.4.2.2.
Socijalna zaštita
Dva područna odjela dječjeg vrtića iz D. Miholjca u Marijancima i Črnkovcima će zadovoljavati
potrebe Općine u planskom razdoblju.
3.4.2.3.
Obrazovanje
Prema PPO-BŽ Marijanci kao veće lokalno središte bi trebali imati matičnu osnovnu školu, ali će
se prema današnjim mogućnostima u Općini vjerojatno u planskom razdoblju zadržati postojeća
mreža od tri područne škole.
3.4.2.4.
Zdravstvo
Zdravstvena zaštita s dva tima opće/obiteljske medicine i jednim timom polivalentne
stomatološke zdravstvene zaštite na razini primarne zdravstvene zaštite (što je minimum
propisan od strane Ministarstva zdravstva u ''Mreži zdravstvene djelatnosti'') u ambulantama u
Črnkovcima i Marijancima (pred završetkom je) će zadovoljavati potrebe stanovnika Općine u
planskom razdoblju.
Prema PPO-BŽ ambulantu u Marijancima je potrebno podići na nivo zdravstvene stanice, te
otvoriti ljekarnu i veterinarsku ambulantu u Marijancima.
3.4.2.5.
Kultura
Postojeći društveni i vatrogasni domovi u Općini će u planskom razdoblju razvijati aktivnosti u
okviru djelatnosti kulture.
3.4.2.6.
Vjerske institucije
Postojeće vjerske zajednice i građevine su odraz potreba stanovništva Općine tako da u dobroj
mjeri zadovoljavaju njihove potrebe.
Ukoliko bude potreba za novim vjerskim građevinama treba se držati uvjeta gradnje koji su
propisani Odredbama PPUOM.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
3.5.
84
ŠPORT I REKREACIJA
Planirana mreža športskih objekata i objekata fizičke kulture proizašla je na osnovu izračunatih
potreba za športskim objektima, na temelju demografske procjene stanovništva, odnosno
određenih dobnih skupina stanovništva, te koeficijenata zadanih Pravilnikom o prostornim
standardima, normativima, te urbanističko-tehničkim uvjetima za planiranje mreže športskih
objekata.
Na osnovu prethodno opisane metodologije, za područje općine Marijanci izračunate su potrebe
za športskim objektima, prema vrstama objekata za plansko razdoblju do 2015. godine. Ukupan
broj potrebnih športskih objekata potrebno je umanjiti za postojeće športske sadržaje, te njihova
razlika čini stvarne potrebe za objektima fizičke kulture do 2015. godine.
Proračunate potrebe športskih objekata prikazane su u sljedećoj tablici.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
85
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
86
Iz tablice je vidljivo da su na području općine Marijanci športski objekti za nogomet
prekapacitirani s obzirom na broj stanovnika, dok ostali športovi nisu uopće zastupljeni
(dvorane, zatvoreni i otvoreni bazeni, streljane, kuglane, klizališta, ostali zatvoreni, atletika, mali
športovi, tenis, boćanje i ostali otvoreni). Budući da ovih športskih objekata nema izračunate
potrebe u tablici su i ukupne potrebe za tim vrstama objekata. Vidljiva je potreba za malim
športovima (5 jedinica), kuglanom (1), dvoranom (1), zračnom streljanom (1), tenisom (1),
boćanjem (1), ostalim otvorenim (1), tako da u narednom planskom razdoblju treba upotpuniti
sadržaje koji nedostaju.
Izračunate podatke o broju i vrstama športskih objekata treba orijentacijski prihvatiti kod
planiranja budućih športskih objekata i sadržaja, kako njihovog broja, tako i vrste objekata.
Planirane objekte športa treba locirati u okviru naselja.
Osim navedenih planiranih sadržaja za stanovništvo starije od 7 godina, potrebno je osigurati u
svim naseljima igrališta za djecu mlađu od 7 godina minimalne površine 40 m2 u svim naseljima
s obzirom na broj stanovnika u svakom pojedinom naselju.
3.6.
KOMUNALNE DJELATNOSTI
Od komunalnih djelatnosti navedenih u poglavlju 1.1.2.5. ''Komunalne djelatnosti'', planirana
opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih voda, opskrba plinom, te izgradnja i održavanje javne
rasvjete su obrađeni u poglavlju 3.8.2. ''Energetski sustav'' i 3.8.3. ''Vodnogospodarski sustav'',
te 5.2. ''ENERGETSKI SUSTAV'' i 5.3. ''VODNOGOSPODARSKI SUSTAV''.
Planirano odlaganje komunalnog otpada je obrađeno u poglavlju 3.9. ''POSTUPANJE S
OTPADOM'' i 7. ''POSTUPANJE S OTPADOM''.
Sve aktivnosti na grobljima se odvijaju prema Zakonu i Pravilniku o grobljima (NN, br. 19/98. i
99/02.). Prema tim propisima i prema mogućoj metodi proračuna Hansa Schwenkela izvršena je
analiza površina pet groblja u Općini. Popunjenost groblja je od približno 20-70%, tako da će
slobodne površine zadovoljavati potrebe stanovnika za jedan duži period.
3.7.
UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
3.7.1. Zaštita prirodnih i krajobraznih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina
3.7.1.1.
Prirodne i krajobrazne vrijednosti i posebnosti
Terenskom analizom i ocjenom krajobraznih osobitosti utvrđena je potreba izdvajanje pojedinih
prostora ili dijelova u područja posebnih uvjeta i ograničenja u korištenju:
a) Područja posebnih uvjeta korištenja
b) Područje posebnih ograničenja u korištenju
a) Područja posebnih uvjeta korištenja
-
Rijeka Drava sa sklopom priobalnih šuma i ritskim oblicima
To je područje rijeke Drave s otocima i sklopovima priobalnih šuma i ritskim oblicima Laganjske
bare.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
87
Meandriranu liniju obale i pješčani otok prati dinamična sukcesija šumske vegetacije: od
zajednica na recentnim pješčanim nanosima, kao primarne pionirske vegetacije (šume bijele i
bademaste vrbe), do šumskih zajednica topola i vrba, te u području Laganjske bare zajednica
trske (Phragmitetum communis), i šaševa (Magnocaricetum), koje prelaze u šumsku vegetaciju
obala. Mikro reljef, koji je posljedica prijašnjih promjena korita ima utjecaj na zadržavanje voda,
a time i na pridolazak vrsta i njezin rast.
Ovaj preostali uski pojas priobalne vegetacije, koja se nalazi u prostoru uz Dravu, ekološko je
uporište faune nekada šireg poplavnog području.
Rijeka i močvarno stanište te šume čine okosnicu biološke i krajobrazne raznolikosti.
Zbog velike estetske vrijednosti i krajolika karakterističnog za ovaj prostor, ovo područje se štiti
Odredbama za provođenje PPUOM. (to je dio šireg područja rijeke Drave sa sklopom priobalnih
šuma i ritskim oblicima).
b) Područja posebnih ograničenja u korištenju
-
Prirodni krajobraz-prirodni predjel nizinskih šuma
Ovo je nizinski prostor prirodnih šuma (vidi prostornu cjelovitost krajobraza br. 3.), dio šireg
kontinuiranog prostora šuma izvan granica Općine, kroz koji prolazi vodotok Vučica. Zavisno od
izmjene jedva primjetnih viših dijelova (mikrouzvisina, greda) i nižih dijelova terena
(mikrodepresija, niza) povezano s hidrografskim i drugim čimbenicima stanišnih uvjeta, razvile
su se šumske biljne zajednice. Ovdje je šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuliQuercetum roboris), gdje njen tipični oblik prelazi u nižim dijelovima u varijantu s jasenom, a u
depresijama zajednicu jasena i kasnog drijemovca (Leucio-Fraxinetum angustifoliae Glav 59).
Unutar šume obitava srednjeeuropska fauna.
Uravnoteženi i dinamični sustav uzajamno povezanih dijelova prirode koji pripadaju životnoj
zajednici biocenozi te ekotopa, ukazuju na vrijednost ovih šuma. Ona nije samo u stabilizirajućoj
ulozi na stanišne uvjete u kojima raste, već je njena uloga potencirana rasprostranjenjem
(činjenicom da je dio šireg kontinuiranog prostora izvan granica Općine), u smislu opće korisnih
šuma.
Posebice treba istaknuti vodotok Vučica od osobitog značaja kako u ekološkom smislu glede
voda, tako i krajobraznom smislu sklopa šuma i vodotoka.
Cilj zaštite je očuvanje kompleksa šume, potrajnosti i zaštitu evolucijskog nasljeđa vrsta i
šumskih ekosustava, te vodnog resursa Vučice i krajobraznog sklopa šuma i vodotoka.
-
Vrijedno krajobrazno područje vodotoka Karašica
Vodotok Karašica od osobitog je značaja kako u ekološkom smislu u pogledu voda, tako i u
krajobraznom smislu identiteta prostora.
Cilj je očuvanje vodnih resursa i prirodnog sklopa krajobraza.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
-
88
Vrijedni dijelovi prirode izvan zaštićenih područja
Za područja vrijednih dijelova prirode potrebno je istražiti i utvrditi mjere zaštite s ciljem očuvanja
prirodnih značajki kontaktnih područja uz zaštićene prirodne cjeline i vrijednosti nezaštićenih
dijelova prostora budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj baštini.
3.7.1.2.
Kulturno-povijesne cjeline
Spomenik palim domoljubima u Kunišancima koji je postavljen ispred doma DVD-a ima lokalni
karakter.
Temeljem čl. 17. Zakona o očuvanju kulturnih dobara predstavničko tijelo Općine može ovaj
spomenik proglasiti zaštićenim kulturnim dobrom lokalnog značaja i o tome obavijestiti nadležno
Ministarstvo.
3.7.2. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne
cjeline
Na sljedećoj tablici je iskazan prijedlog za zakonsku zaštitu područja prirode:
ZAŠTIĆENE CJELINE
Tablica br. 36
CJELINA
OZNAKA
POVRŠINA
(ha)
% OD
POVRŠINE
OPĆINE
ha/stan.
PRIRODNE VRIJEDNOSTI:
Prijedlog za zaštitu područja prirode
P
83,90
1,28
0,03
83,90
1,28
0,03
Red.
broj
1.1.
UKUPNO:
IZVOR PODATAKA: ZPO-OSIJEK
8.3.
RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
3.8.1. Prometni infrastrukturni sustav
3.8.1.1.
Cestovni promet
Primarni cilj u razvitku buduće cestovne mreže Općine je uređenje i modernizacija svih javnih
kategoriziranih prometnica i to s elementima koje zahtjeva njihova kategoriju i značaj u
cestovnoj mreži.
Cesta najvišeg ranga na području Općine je trasa državne ceste D34. Osim uređenja kolnika i
križanja na navedenoj cesti, potrebno je u zonama gdje trasa prolazi kroz naselja urediti ulične
profile. To znači da moraju biti izgrađene obostrane pješačke staze, te biciklističke staze ili
trake.
U zoni naselja Črnkovci temeljem prijedloga Hrvatskih cesta u okviru PPUOM predložen je
mogući koridor (koridor u istraživanju) zaobilaznice Črnkovaca. Predloženom korekcijom
poboljšali bi se prometni uvjeti na trasi postojeće državne ceste D34.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
89
Na mreži županijskih cesta treba osigurati minimalnu širinu kolnika za dvosmjeran promet od
5,50 m (prema PPO-BŽ), te rekonstruirati kolnike i kritične elemente horizontalnog vođenja
trase.
Najviše poboljšanje treba izvršiti na mreži lokalnih cesta. to se prvenstveno odnosi na izgradnju i
modernizaciju svih kolnika na trasama lokalnih cesta. Time će u potpunosti biti vrednovan dobar
prostorni razmještaj postojećih županijskih i lokalnih cesta, koji će osigurati kvalitetne veze
područja Općine na državni pravac položen rubom (D34), ili županijsku cestu Ž 4052 uz rub
Općine.
Osim trasa javnih kategoriziranih cesta u naseljima treba uređivati i modernizirati kolnike svih
nekategoriziranih cesta koje su u funkciji pristupa izgrađenim zonama naselja.
Prilikom uređenja kolnika u izgrađenim zonama naselja treba po mogućnosti uređivati cijelu
površinu uličnog profila uređenjem pješačkih staza, sustava odvodnje oborinskih voda, te
zelenih površina.
Posebnu pozornost treba obratiti rješavanju prometa u mirovanju, uz sve sadržaje koji privlače
korisnike poslovnih ili javnih prostora.
Za potrebe javnog autobusnog prijevoza potrebno je urediti postojeću mrežu autobusnih
stajališta, te u skladu s potrebama lokalnog stanovništva izgraditi nova stajališta.
3.8.1.2.
Riječni promet
Na krajnjem sjeveru Općine, prostorom Općine prolazi tok rijeke Drave, u okviru koje je formiran
unutarnji plovni put.
Županijskim prostornim planom planira se uređenje plovnog puta u III klasu, odnosno u
konačnici u IV klasu plovnog puta ukoliko se izgrade vodne stepenice. No to ovisi i o dogovoru s
Republikom Mađarskom, tako da se uređenje plovnog puta na rijeci Dravi planira fazno u skladu
s potrebama i mogućnostima Republike Hrvatske, te dogovora sa susjednom Republikom
Mađarskom.
3.8.1.3.
Poštanski promet
Planovi razvoja poštanske djelatnosti na temelju pokazatelja s pojedinih područja te na temelju
financijskih mogućnosti ulaze u sastav planova HP-Zagreb.
U narednom planskom razdoblju, zbog ugradnje suvremene opreme u PU Marijanci, planirani
razvoj poštanske djelatnosti svesti će se na proširenje asortimana usluga, te u skladu s
potrebama investicijsko održavanje poslovnog prostora.
Planirani razvoj može eventualno obuhvatiti uređenje eksterijera radi boljeg i lakšeg pristupa,
dakle uređenje pločnika i određenog broja parkirališnih mjesta za potrebe dostave, zaposlenih u
PU i korisnika.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
3.8.1.4.
90
Telekomunikacije
Nepokretna mreža
Plan razvoja telekomunikacijske mreže na području općine Marijanci obuhvaća nastavak već
započetog razvoja, koji obuhvaća sljedeće:
-
dogradnja već izgrađenih mjesnih mreža u naseljima Općine u skladu s povećanjem broja
korisnika i suvremenom tehnologijom u telekomunikacijama,
-
dogradnja kapaciteta UPS-ova.
U narednom periodu razvoj telekomunikacija na području Općine bit će usklađen sa zahtjevima
tržišta. Uz osnovne usluge HT nudi i razvoj niz dodatnih usluga u nepokretnoj telefonskoj mreži
te pruža IQ usluge-usluge inteligentne mreže koja je nadogradnja osnovne telefonske mreže.
Intenzivan je i razvoj ISDN i ADSL pristupa koji korisnicima omogućuje brže uspostavljanje
veze, veću pouzdanost te veće brzine prijenosa.
Pokretna mreža
U pokretnoj telekomunikacijskoj mreži planiraju se nove građevine. To su dvije bazne postaje,
kojima će se postići pokrivenost područja Općine baznim (osnovnim) postajama, odnosno
signalom. Međutim, zbog stalnog tehnološkog razvoja koji obuhvaća uvođenje novih mreža i
sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije (UMTS i sustavi sljedećih generacija)
moguće je da će biti potrebe i za novim baznim postajama.
Pri izgradnji novih baznih postaja vlasnici pojedinih mreža moraju uskladiti izgradnju radi
zajedničkog korištenja baznih postaja zbog racionalnog korištenja prostora, te voditi računa o
zaštiti okoliša prvenstveno zbog sigurnosti i zdravlja okolnog stanovništva.
3.8.1.5.
RTV sustav veza
Zbog ranije izgrađenih objekata RTV sustava veza u blizini granice Općine, koji pokrivaju cijeli
prostor općine Marijanci u sljedećem planskom razdoblju se ne planiraju graditi novi.
3.8.2. Energetski sustav
3.8.2.1.
Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina
Nafta
U proizvodnji nafte na području Općine plan razvoja prvenstveno obuhvaća nastavak
istraživanja na polju "Čamagajci", te u slučaju pronalaska količina opravdanih za eksploataciju
izgraditi sustav za cijevni transport.
O rezultatima istraživanja, tj. o veličini nalazišta i proizvedenim količinama nafte na polju
"Čamagajevci" ovisiti će i transportni sustav. U slučaju veće proizvodnje izgraditi će se i novi
magistralni naftovod, a za manje količine samo uobičajene sabirne i otpremne naftovode.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
91
Na polju "Štefkovica", ako dobiveni parametri nekih od 13 mjernih bušotina opravdaju ponovno
aktiviranje sa ili bez sekundarnih metoda, proizvedena nafta (i kaptažni plin) transportirati će se
već izgrađenim cijevnim sustavom.
Plin
Plan razvoja u proizvodnji i cijevnog transporta plina je prvenstveno dovršetak i puštanje u
funkciju plinske stanice (PS) "Sječe". Aktivnosti za puštanje u funkciju PS ''Sječe" su u tijeku, te
se očekuje da uskoro bude u funkciji.
Prirodni plin iz plinskih bušotina Sj-1,2,3, će se priključnim plinovodima dopremati do PS
''Sječe'', a odatle magistralnim/otpremnim plinovodom do MRS-Marijanci.
Unutar prostora obuhvaćenog rudarskom koncesijom nastaviti će se istraživanja ako to do sada
dobiveni rezultati i parametri opravdavaju.
Plinoopskrba
Plan razvoja distribucijskog plinoopskrbnog sustava na području općine Marijanci obuhvaća
dogradnju postojeće srednjetlačne distribucijske mreže u skladu s porastom potreba.
Osnova distribucijske plinovodne mreže će i u buduće biti glavni distribucijski plinovodi kojima
se plin doprema iz MRS-Marijanci do pojedinih naselja i na glavnim opskrbnim pravcima naselja,
a grade se u koridoru prometnice (ili uz koridor). Tlak plina u glavnom distribucijskom plinovodu
iznosi 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara) pretlaka.
Mjesna plinovodna mreža naselja Općine dograđivati će se produljenjem postojećih plinovoda ili
izgradnjom novih u zelenom pojasu ulica jednostrano ili dvostrano što ovisi o izgrađenosti ulica,
širine ulica i interesa potrošača. Tlak plina u mjesnoj plinovodnoj mreži također je 0,1-0,3 MPa
(1,0-3,0 bara), te će svaki potrošač (kućanstvo, javni sadržaji ili gospodarstvo) morati postaviti
kućnu mjernu redukcijsku stanicu radi snižavanja tlaka plina na uporabnu visinu i mjerenja
potrošnje.
3.8.2.2.
Elektroenergetika
Planirana elektroenergetska mreža na području općine Marijanci obuhvaćat će građevine
prijenosa i distribucije električne energije, dok proizvodnja na području Općine nije predviđena
Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, a time niti PPO-BŽ.
Prijenos električne energije
Planom razvoja elektroenergetske mreže ne predviđa se dogradnja prijenosne mreže na
području Općine.
Distribucija električne energije
Plan razvoja distribucijske mreže obuhvaća izgradnju, dogradnju i rekonstrukcije na 10(20) kV i
0,4 kV distribucijskim naponskim razinama, te će pratiti proces urbanizacije i potrebe
gospodarstva. Uz razvoj distribucijske mreže razvijati će se i mreža javne rasvjete u svim
ulicama naselja općine Marijanci u kojima još nije izgrađena.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
92
Planom se određuje da se 10(20) kV dalekovodi unutar građevinskog područja i u kontaktnim
zonama s građevinskim područjem, izgrađuju podzemnim dalekovodima u koridorima
prometnica. Izgradnjom podzemnih dalekovoda u infrastrukturnim koridorima omogućava se
racionalnije i efikasnije korištenje građevinskog zemljišta, što je prioritetna smjernica Strategije i
Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske. Osim toga, time će se dobiti na sigurnosti i
kvaliteti opskrbe električnom energijom i smanjiti troškovi održavanja.
Plan razvoja distribucijske mreže na 10(20) kV naponskoj razini obuhvaća izgradnju, dogradnju i
rekonstrukcije, te će plan obuhvaćati sljedeće:
-
rekonstrukcija odvojaka 10(20) kV dalekovoda od magistralnih 10(20) kV dalekovoda, koji
ulaze ili prelazi preko građevinskog područja i kontaktnih zona,
izgradnja KB 10(20) kV unutar građevinskih područja naselja i kontaktnih zona radi
međusobnog povezivanja postojećih (i planiranih) trafostanica,
demontiranje postojećih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskih područja i
kontaktnih zona s građevinskim područjima,
zamjena pojedinih transformatora s transformatorima veće instalirane snage u skladu sa
stvarnim potrebama,
izgradnja novih trafostanica TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda u skladu s
procesom urbanizacija i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i trase novih
dalekovoda.
Niskonaponska 0,4 kV mreža planira se unutar građevinskih područja, a novu mrežu u pravilu
graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica. U naseljima Marijanci i
Črnkovci novu mrežu u središnjim dijelovima graditi sustavom ulaz-izlaz, ili do samostojećih
kabelskih ormara postavljenih uz unutarnji rub regulacijskog pravca tako da budu sastavni dio
prednje ograde građevinske parcele, a od njih kabelske kućne priključke do okolnih potrošača.
U sporednim ulicama niskonaponsku mrežu se može graditi sa SKS vođenim po krovovima s
krovnim stalcima. U ostalim naseljima se niskonaponska mreža planira graditi sa SKS vođenih
po krovovima i krovnim stalcima. U ostalim naseljima Općine također je moguća izgradnja
niskonaponske mreže (ili dijelova NN mreže) podzemnim kabelskim vodovima.
Do izgradnje planirane elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje
rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog novog
korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje.
Javnu rasvjetu u naselju Marijanci kao općinskom središtu, te kroz naselje Črnkovci kao
glavnom prometnom pravcu (D2) planira se graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim
cijevnim stupovima javne rasvjete postavljenim u zeleni pojas ulica uz prometnice na propisanoj
udaljenosti od prometnice. Pošto se u ostalim naseljima niskonaponska mreža planira graditi sa
SKS na krovovima s krovnim stalcima ili podzemnim NN kabelima javnu rasvjetu i u ostalim
naseljima Općine planira se graditi podzemnim kabelskim vodovima i čelično cijevnim
stupovima javne rasvjete.
3.8.3. Vodnogospodarski sustav
3.8.3.1.
Vodoopskrba
Voda već sada ima, a u budućnosti će imati još više primaran značaj za opstanak čovječanstva.
Pri tome vodoopskrba korisnika vode dovoljnim količinama kvalitetne vode ima prioritetno
mjesto.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
93
Vodoopskrba Općine (razvoj i izgradnja sustava) Marijanci planira se u nekoliko faza i etapa.
U prvoj fazi razvijati će se grupni sustav sa izvorištem voda kod Belišća na koji će biti priključena
naselja (Općine). U tim naseljima treba nakon izgradnje magistralnih vodova (do naselja)
nastaviti s izgradnjom mreže i kućnih priključaka do pune pokrivenosti svih potrošača
Druga faza razvoja vodoopskrbe podrazumijeva formiranje većih grupnih sustava dok je krajnji
cilj formiranje Jedinstvenog vodoopskrbnog sustava na razini županija, odnosno regija. Ovo bi
se postiglo uključivanjem novih izvorišta veće izdašnosti, izgradnjom magistralnih cjevovoda te
ugradnjom kontrolno regulacijskih građevina i opreme. Izgradnja druge faze vrlo brzo će postati
realnost radi nužnosti rješavanja vodoopskrbe u naseljima susjednih općina.
Stoga, radi racionalnosti izgradnje sustava nužno je odmah i u svim fazama razvoja lokalnih i
grupnih sustava voditi računa o potrebama Jedinstvenog sustava, te male sustave treba
formirati i graditi tako da se mogu bez većih preinaka spojiti u Jedinstveni sustav.
Nužno je nastaviti s iznalaženjem i utvrđivanjem vodnih resursa Općine. Također je nužno oko
svih izvorišta (budućih) formirati zone sanitarne zaštite kako bi se vode zaštitile od slučajnih ili
namjernih zagađivača.
3.8.3.2.
Odvodnja otpadnih voda
Zaštita voda od zagađivanja zahtijeva optimalan način eliminacije ili smanjivanja izvora
zagađenja na dozvoljene količine.
Kako su uobičajeno naselja te industrija vezana uz njih značajan izvor zagađivanja to je opći
interes organizirano prikupljanje i kontrolirano odvođenje, te prerada otpadnih voda prije
upuštanja u recipijent.
Odvodni sustav osim funkcije zaštite voda u velikoj mjeri poboljšava uvjete življenja stanovništva
i ostalih korisnika vode.
Budući da niti jedno naselje općine Marijanci do sada nema izgrađen sustav za odvođenje
otpadnih voda potrebno je uložiti veće napore, u odnosu na sredine gdje je sustav izgrađen,
kako bi se ovo važno pitanje riješilo.
Prema postavkama Županijskog plana sustave treba graditi tako da izgradnja uređaja za
pročišćavanje i njegova eksploatacija budu ekonomski prihvatljivi. Kako su uređaji većeg
kapaciteta na koje je priključeno više naselja ekonomski prihvatljiviji to je za općinu Marijanci
predviđena gradnja sustava zajedno sa naseljima Grada Donji Miholjac te općine Magadenovac.
Pri tome bi naselja Marijanci, Kunišinci i Čamagajevci bila priključena na sustav Grada Donji
Miholjac, naselja Bokčinci i Črnkovci bila bi sa vlastitim zajedničkim sustavom na koji bi se
priključila i naselja Sv. Đurađ i Posavski Podgajci dok bi naselje Brezovica bilo priključeno na
sustav naselja općine Magadenovac.
Pri tome je moguće, kod izdvojenih naselja sa malim brojem stanovnika, umjesto zajedničkog
pročišćavanja sa ostalim naseljima, pročišćavanje pomoću zasebnih biljnih uređaja za
pročišćavanje. Kasnije, u drugoj fazi rješavanja problema pročišćavanja, ukoliko se to pokaže
ekonomski prihvatljivo a sa stanovišta zaštite potrebno, treba izvršiti spajanje na zajednički
sustav.
Za Općinu je stoga potrebno izraditi preostalu nedostajuću dokumentaciju kojom će se detaljnije
definirati program etapnog rješavanja odvodnje uvažavajući pored ostalih i ekonomske
parametre te moguću dinamiku realizacije.
Ovim Planom se predlaže i alternativni način formiranja sustava odvodnje (priključivanja) kojim
bi se naselja Marijanci i Kunišinci usmjerila prema naselju Veliškovci odnosno naselju Gat nakon
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
94
kojeg je predviđen uređaj za čišćenje. Također se predlaže, kao alternativna mogućnost,
produžetak sustava od Črnkovaca do naselja Gat.
Industrija te svi ostali manji zagađivači s otpadnim vodama kvalitete industrijskih dužni su,
prema Zakonu, pročistiti svoje otpadne vode do nivoa kada se mogu upustiti u zajednički
odvodni sustav naselja bez opasnosti za sam sustav.
Čišćenje predtretmanom moguće je za industriju lociranu u mjestima koja imaju ili će u skoroj
budućnosti dobiti centralni uređaj za čišćenje otpadnih voda. Ostala industrijska postrojenja koja
nemaju mogućnosti čišćenja na zajedničkom uređaju trebaju izgraditi uređaje za potpuno
čišćenje.
Sustavi odvodnje u Općinskom središtu i u većim naseljima trebaju biti izgrađeni u razdjelnom
tipu odvodnje za periferne dijelove, a u mješovitom tipu odvodnje za centar naselja, dok kod
manjih naselja sustav treba biti posve odvojen. Oborinske vode trebaju se rješavati, u zonama
odvojene odvodnje kao i u naseljima sa odvojenim sustavima, otvorenim kanalima uz
prometnice.
U kasnijoj fazi razvoja odvodnih sustava moguće je zatvaranje otvorenih oborinskih kanala
odnosno zamjena njihove uloge zatvorenim kanalskim vodovima za oborinske vode.
3.8.3.3.
Uređenje vodotoka i voda-melioracijska odvodnja
Dionica rijeke Drave na području općine Marijanci nema izgrađenih regulacijskih građevina, a
sprud u koritu formirao je dvojno korito znatno suženog protočnog profila, pa se ova dionica
smatra neuređenom. Planom je predviđena, osim održavanja postojećih regulacijskih građevina
koje su izvan prostora Općine, izgradnja novih građevina sa ciljem osiguranja plovnosti rijekom
Dravom i sprječavanja erozije obala (fiksiranje dionice toka u projektiranu trasu prokopom
Črnkovačkog otoka).
Za prostor Općine je značajna i izgradnja vodne stube Osijek čiji bi pregradni profil bio na
riječkom kilometru 31+100 rijeke Drave. Ova vodna stuba bila bi posljednja u nizu vodnih stuba
na rijeci Dravi, a njezino akumulacijsko jezero protezalo bi se i sjevernim dijelom Općine.
Vodne stube su višenamjenske građevine jer njihovom izgradnjom i formiranjem akumulacija
omogućava se manipuliranja s vodnim masama, pa se time povećava stupanj zaštite od štetnog
djelovanja voda i stvaraju uvjeti za natapanje poljoprivrednih površina, opskrbe ribnjaka i
industrije vodom iz gravitacijskih dovoda. Također se stvaraju povoljni uvjeti plovidbe, a
omogućava se i razvoj turizma i rekreacije.
Na ostalim vodotocima općine Marijanci (Vučica, Karašica, Stara Vučica, Strug i Bogdinci)
rađeni su radovi djelomične regulacije, objekti zaštite dna i pokosa vodnog korita. Sadašnje
stanje uređenosti vodotoka i voda na području općine i šire je takvo da sustav, s većim ili
manjim problemima, funkcionira, no ne u optimalnim uvjetima.
Planom se stoga ne predviđa nikakva značajnija korekcija trase vodotoka i kanala ili izgradnja
novih kanala već samo zahvati na njihovom optimalnom održavanju.
Melioracijski sustav u pravilu je dio ili podsustav većih vodnogospodarskih sustava. Pri
rješavanju melioracijske problematike potrebno je sagledati sve utjecaje koji su u svom
djelovanju ovisni jedan o drugom, a krajnji im je cilj povećanje produktivnosti tla. Dakle, teži se
sveobuhvatnom rješavanju pri čemu je osnovno uređenje glavnih odvodnih recipijenata.
Obzirom da stanje sustava melioracijske odvodnje radi nedovoljnog održavanja no i tehničkih
nedostataka nije optimalno, potrebno je kroz određeno razdoblje pojačanog održavanja kao i
korekcijom uočenih tehničkih problema dovesti sustav u normalno stanje nakon čega je
potrebno redovno održavanje.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
95
Sređivanjem vodozračnog režima i uređenjem kanalske mreže, snizila bi se razina vode na
poljodjelskim površinama te tako omogućio bolji prinos. Tek uređivanjem osnovne kanalske
mreže mogu doći do pravog izražaja i radovi na sekundarnoj kanalskoj mreži i drenaži, a ti su
poslovi u slijedu nakon onih osnovnih.
Navodnjavanjem prostora kao posljednjom mjerom hidromelioracijskog uređivanja došle bi do
punog izražaja prirodne osobine prostora, a genetski potencijal rodnosti sijanih kultura mogao bi
biti bolje iskorišten.
3.8.3.4.
Korištenje voda
Energetski potencijal Donje Drave još uvijek nije dostatno iskorišten. Stoga je na tom sektoru
planirana izgradnja nekoliko vodnih stuba od kojih posljednja dijelom akumulacijskog prostora
odnosno vodnim potencijalom pripada općini Marijanci. Vodna stuba gradila bi se na riječnom
km Drave 31+100, a akumulacijsko jezero (u granicama Općine) obuhvatilo bi sadašnji
inundacijski prostor od rijeke Drave do visoke obale.
Ostali vodotoci na području općine Marijanci nemaju energetski potencijal dovoljan za
proizvodnju električne energije pa se niti ne planiraju građevine za njezino pridobivanje.
Iako su poljodjelske površine još uvijek povremeno ugrožene od suvišnih voda za stabilnu
poljodjelsku proizvodnju rješavanje problema viška vode nije dostatno već je potrebno i
nadoknaditi deficit vode u ljetnim mjesecima.
Problem navodnjavanja posebno je izražen u sušnim godinama kada su zbog nedostatka vode
u tlu, unatoč velikih ulaganja, urodi slabi. Naime, iako je raspored oborina u toku godine dobar,
odstupanja od prosječnih veličina su velika tako da sušnom mjesecu prethode i ostali sušni.
Veliki dio godišnjih oborina sada, nekontrolirano, oteče, a mogao bi se vodnogospodarski
iskoristiti izgradnjom kompleksnih sustava kojima bi se korigirao i hod protoka koji nije povoljan.
Na dijelu slivnog područja "Karašica-Vučica" glavni izvori vode za navodnjavanje mogu biti rijeka
Drava te akumulacije u brdskom dijelu sliva. Stoga se u budućnosti znatnije količine vode mogu
očekivati realizacijom spomenute vodne stube Osijek i vodne stube D. Miholjac te brdskih
akumulacija na slivu.
Kako bi se utvrdili konkretni načini natapanja, izvori vode i površine koje bi bile podvrgnute ovom
vidu poboljšanja uvjeta rasta kultura nužno je izraditi odgovarajuću dokumentaciju (studiju
natapanja te idejni projekt natapanja kao i ostalu projektnu dokumentaciju). U suglasju sa
napisanim u izradi je studija o mogućnosti navodnjavanja poljoprivrednih površina na području
Osječko-baranjske županije kojom će se predložiti osnove melioracijskog sustava za
navodnjavanje te primjeren pristup rješavanju područja s obzirom na bonitetnu klasu zemljišta
prema podobnosti za navodnjavanje.
3.9.
POSTUPANJE S OTPADOM
Cjelovit sustav gospodarenja otpadom može se definirati kao skup mjera koje se sastoje od
nastajanja otpada, skupljanja i različitih načina obrade, a sve u skladu sa zaštitom okoliša,
ekonomskom optimalizacijom i društvenom prihvatljivosti, te sve obuhvaćeno praktičnim
sustavom koji je prihvatljiv nekoj regiji (gradu). Sustav obuhvaća uporabu širokog niza različitih
metoda obrade i odlaganja otpada kao npr. smanjenje nastajanja otpada, ponovnu uporabu i
reciklažu, odlagališta, kompostiranje, spaljivanje kao i alternativne metode.
U središtu cjelovitog sustava zbrinjavanja otpada nalazi se skupljanje i izdvajanje otpada, jer isti
ima vrlo veliki utjecaj na moguće načine obrade, npr. kompostiranje i recikliranje.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
96
Reciklaža materijala svodi se na vađenje korisnih tvari iz tijeka otpada kao npr. papir, staklo
metali, PET, te njihovo slanje na obradu. Ostatni otpad se spaljuje ili odvozi na odlagalište.
Jedna od mogućnosti je i izdvajanje biorazgradivog otpada i njegovo kompostiranje.
Cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada uključuje jednu, više ili sve od navedenih opcija.
Zakonom je propisano da se Općine moraju pobrinuti za zbrinjavanje komunalnog otpada.
Komunalni otpad je, prema Zakonu o otpadu, otpad iz kućanstava, otpad koji nastaje čišćenjem
javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstava koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i
uslužnim djelatnostima.
Dijelovi komunalnog otpada svrstavaju se u opasni otpad ukoliko sadrže tvari koje imaju jedno
od ovih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, nadražljivost, štetnost,
toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost i svojstvo
otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Tvari s ovim
svojstvima moraju se izdvojiti iz komunalnog otpada i dalje zbrinjavati na način koji propisuje
zakon.
PPO-BŽ planirano je formiranje sustava zbrinjavanja otpada kroz tri faze:
1. faza
-
Na teritoriji svake općine odrediti lokaciju komunalne kontrolirane deponije, uz
trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija, te njihovu sanaciju,
2. faza
-
Napustiti i sanirati sve općinske deponije, te uspostaviti sustav koji je temeljen na 6
velikih deponija (Osijek, Đakovo, Našice, Belišće, Donji Miholjac i Beli Manastir),
3. faza
-
Uspostava sustava regionalnog deponiranja te izgradnja regionalne deponije za
cijelu Županiju (ili više županija).
Za općinu Marijanci planirano je uključivanje svih naselja u organizirano prikupljanje i odvoz
komunalnog otpada. Zatvorila bi se i sanirala sva postojeća nelegalna odlagališta otpada osim
onoga na lokaciji ''Pašnjak'' južno od Marijanaca. Ova lokacija se predlaže za mjesto općinskog
odlagališta komunalnog otpada. Kako je riječ o jednoj katastarskoj čestici kč.br. 1294/1 k.o.
Marijanci velike površine, nužno je odrediti dio te čestice u veličini od 1 ha i namijeniti ga za
odlagalište. U okviru nove parcele bi se našle i postojeće iskopane kazete.
Unutar građevinskih područja svakog naselja u Općini nužno je formirati reciklažna dvorišta.
Nakon uspostave subregionalnog ili regionalnog odlagališta komunalnog otpada potrebno je
zatvoriti i sanirati općinsko odlagalište.
3.10. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
3.10.1.
Mjere zaštite voda
Kvaliteta vode vodotoka i kanala je pod utjecajem voda koje se nakon oborina slijevaju s
oraničnih površina na kojima se pak primjenjuju pesticidi, mineralna i organska gnojiva, kao i
ostale agrotehničke mjere, otpadnih i ostalih voda koje mogu biti zagađene te otpadnih voda
naselja, koja svoje otpadne vode, najčešće, bez prethodne obrade upuštaju u vodotoke.
Generalno, zaštita voda treba se provoditi uz uvažavanje slijedećih principa:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
97
-
Treba sačuvati vode koje su još čiste.
-
Treba sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađivanja vode
za piće na postojećim izvorištima voda za opskrbu vodom.
-
Poljoprivrednu proizvodnju u zaštitnim sanitarnim zonama izvorišta vode za piće treba
prilagoditi uvjetima zaštite radi smanjenja prevelike količine nitrata u pitkoj vodi i to na način
da se uvede kontrola upotrebe količine i vrsta zaštitnih sredstava, što je ujedno jedan od
preduvjeta za orijentaciju na proizvodnju zdrave hrane (prioritetno unutar zaštitnih zona
vodocrpilišta).
-
Upotrebu pesticida, organskih i mineralnih gnojiva na svim ostalim poljoprivrednim
površinama treba racionalizirati na način da se uz najmanju upotrebu postignu traženi
učinci.
-
Treba spriječiti nastajanje zagađenja na malim vodotocima, gdje uslijed moguće
koncentracije zagađenja i ograničenog kapaciteta prijemnika, potrebne mjere zaštite
prelaze tehničke ili ekonomske mogućnosti.
-
Započeti s rješavanjem odvodnje u naseljima Općine i prioritetno završiti odvodni sustav u
naselju Marijanci. Treba uklanjati izvore zagađivanja voda, sprječavati i smanjivati
zagađivanje na mjestu njegova nastajanja.
-
Hitno (što je moguće prije) treba riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda gospodarskih
subjekata (identifikacija zagađivača, njihovo uklanjanje ili provođenje zaštitnih mjera s
naglaskom na dugoročno rješavanje problema izgradnjom uređaja za prethodno čišćenje
otpadnih voda i/ili uvođenjem "čiste" tehnologije u proizvodne procese);
-
Gospodarski subjekti priključeni na sustav javne odvodnje obvezatno moraju, primjereno
tehnološkim procesima proizvodnje, kvalitetu otpadnih voda dovesti na razinu podobnu za
upuštanje u odvodni sustav. Ovo pak podrazumijeva izradu uređaja za prethodno čišćenje
otpadnih voda svugdje gdje izlazne otpadne vode ne odgovaraju traženoj kvaliteti.
-
Kvalitetu površinskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitetu efluenta
kojima se u vode unose zagađenja.
-
Treba ukloniti postojeća divlja odlagališta otpada i spriječiti nastajanje novih.
3.10.2. Mjere zaštite tla
Brojni su čimbenici koji utječu na (pojavu) onečišćenja tla, no najčešće su to ljudske aktivnosti
(poljoprivreda, razvoj gospodarstva, gospodarenje vodama i otpadom).
Zaštita tla od onečišćivanja mora se provoditi u funkciji zaštite poljoprivrednog zemljišta i
proizvodnje zdrave hrane, te zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljnog svijeta.
Pri promatranju tla možemo ih promatrati kao čimbenika zaštite i kao čimbenika kojeg se štiti od
onečišćenja.
U smislu zaštite, tla imaju sljedeće funkcije:
-
Prirodne:
- životna osnova i životni prostor za ljude, biljke, životinje i organizme u tlu;
- sastavni dio prirodnog potencijala, osobito sa svojim sudjelovanjem u kružnim tokovima
vode i hranjivih tvari;
- razgradnje, filtera, rezerve i pretvorbe tvari;
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
-
Funkcija arhiva prirodne i kulturne povijesti;
-
Gospodarske funkcije:
98
- ležište sirovina,
- površina za naseljavanje i rekreaciju;
- za biljnu proizvodnju;
- za ostale načine gospodarskog i javnog korištenja, promet, opskrbu i odvodnju.
Kod utjecaja na tlo potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati oštećenje njegovih prirodnih
funkcija, te njegovih funkcija arhiviranja prirodne i kulturne povijesti.
Zakon zabranjuje prenamjenu vrijednog obradivog zemljišta u nepoljoprivredno, a posebice u
građevinske svrhe. Preporuča se zapuštene poljoprivredne površine privesti poljoprivrednoj
proizvodnji. Šumsko zemljište treba pošumiti.
3.10.3. Mjere zaštite zraka
Donošenjem Zakona o zaštiti zraka 1995. godine Republika Hrvatska se opredijelila za sustavni
pristup rješavanju problema zaštite zraka. Općina u okviru samoupravnog djelokruga
uspostavlja područnu mrežu za praćenje kakvoće zraka na svom području. Predstavničko tijelo
Općine određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka i
osigurava uvjete njegove provedbe. Podaci kakvoće zraka iz područne mreže su javni i
objavljuju se jednom godišnje u službenom glasniku.
Utvrđuju se sljedeće prioritetne mjere za sprječavanje onečišćenja zraka:
-
moguće izvore onečišćavanja zraka treba ispravno locirati u prostoru u odnosu na stambene
i sl. zone uzimajući osobito u obzir smjer i intenzitet dominantnih vjetrova, te udaljenost od
naseljenih područja,
oko postojećih i planiranih izvora onečišćavanja zraka potrebno je podizati odnosno planirati
podizanje zaštitnog zelenila, i
sanirati postojeća neuređena odlagališta otpada.
3.10.4. Mjere zaštite od buke
Područje općine Marijanci, je ugroženo bukom na državnoj cesti D34 i na plinskom polju ''Sječe''
što se gospodarskim razvitkom, razvitkom prometnog sustava, te razvitkom plinoopskrbe može i
pogoršati.
Sukladno Zakonu o zaštiti od buke, Općina osigurava izradu karte buke-grafičkog prikaza
osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i
borave, ali do sada nisu vršena mjerenja buke na prostoru Općine.
Pri izradi planova užeg područja (UPU i DPU) potrebno je odrediti predviđene razine buke, koje
ne smiju prijeći najviše zakonom predviđene razine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
99
3.11. MJERE ZAŠTITE STANOVNIŠTVA OD RATNIH OPASNOSTI
3.11.1. Zone ugroženosti i sklanjanje stanovništva
Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi
skloništa i drugi objekti za zaštitu, propisuje Gradovima i Općinama obvezu razvrstavanja
naselja prema stupnju ugroženosti u 4 kategorije, ovisno o broju stanovnika naselja, određenim
funkcijama, te geopolitičkom položaju.
S obzirom da općina Marijanci nije izradila kartu ugroženosti naselja, PPUOM se naselja
klasificiraju prema stupnju ugroženosti.
Prema navedenom Pravilniku, naselja općine Marijanci ne pripadaju niti jednoj kategoriji
ugroženosti (niti jedno naselje Općine ne prelazi minimalni broj od 2.000 stanovnika), te nije
obvezna izvedba skloništa i zaklona za sklanjanje stanovništva.
Kod građevina u kojima se okuplja veći broj korisnika (javne, društvene i sl.), u smislu sklanjanja
stanovništva, potrebno je pridržavati se posebnih propisa.
3.12. INTERESI OBRANE
Prema očitovanju MORH, koje je zatraženo za potrebe izrade PPUOM od 15.01.2003. godine u
Općini nema posebnih interesa (zahtjeva) obrane.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
100
II ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA
PODRUČJU OPĆINE
1.1. NAMJENA POVRŠINA
(1.)
U Prostornom planu uređenja općine Marijanci (u daljnjem tekstu : PPUOM) površine za razvoj i
uređenje prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA" i
određuju se za sljedeće namjene:
1.
Površine za razvoj i uređenje naselja:
-
2.
građevinska područja naselja: Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci, Kunišnici i
Marijanci
Površine za razvoj i uređenje van naselja
a) Građevinska područja
-
građevinsko područje povremenog stanovanja ''Legnje'',
-
građevinsko područje proizvodno-poslovne zone Črnkovci,
-
građevinsko područje groblja.
b) Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina
c)
eksploatacijsko polje nafte i plina ''Štefkovica'' i ''Sječe''
Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene
-
vrijedno obradivo tlo,
-
ostala obradiva tla.
d) Šuma isključivo osnovne namjene
-
gospodarska šuma,
e) Ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene
f)
Vodne površine
-
vodotoci,
-
akumulacije,
g) Prometne površine
h) Odlagalište komunalnog otpada ''Pašnjak'', Marijanci
(2.)
Površine određene u kartografskom prikazu 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA"
detaljnije se razgraničavaju na sljedeći način:
-
sva građevinska područja (izgrađeni i neizgrađeni dio) prikazana su u kartografskim
prikazima br. 4.A do 4.G, na katastarskim podlogama u mjerilu 1:4.000 i 1:2.880.
Detaljna namjena građevinskih područja utvrđuje se prostornim planovima užih područja
ili na temelju Odredbi za provođenje PPUOM (u daljnjem tekstu : Odredbe),
-
područje za iskorištavanje mineralnih sirovina (eksploatacijska polja) utvrđuju se na
temelju odobrenja nadležnog tijela državne uprave,
-
šume gospodarske namjene i ostalo šumsko zemljište isključivo osnovne namjene
utvrđuju se na temelju podataka o šumskom zemljištu tijela Državne uprave nadležnog
za katastarske poslove i podataka Hrvatskih šuma,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
(3.)
101
-
prirodni vodni tokovi i akumulacija određeni su obalnom crtom koju utvrđuje ustanova s
javnim ovlastima nadležna za vodnogospodarstvo, ili crtom vodnog dobra kojeg utvrđuje
nadležna ustanova prema posebnom propisu,
-
prometne površine određuju se sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi,
-
groblja se utvrđuju granicom postojećih katastarskih čestica,
-
odlagalište komunalnog otpada se nalazi na dijelu k.č. br. 1294/1 k.o. Marijanci.
Prometne, energetske i vodnogospodarske građevine određene su funkcijom i kategorijom i
prikazane na kartografskim prikazima br. 1. do 2.B.
Prostor za prometne i infrastrukturne građevine utvrđuje se na sljedeći način:
-
za postojeće građevine prostor je utvrđen stvarnom parcelom i pojasom primjene
posebnih uvjeta prema posebnim propisima. Sve postojeće građevine, bilo da se
zadržavaju ili uklanjaju, mogu se rekonstruirati pri čemu su moguće izmjene trase u cilju
poboljšanja funkcioniranja građevine u širini koju definira pojas primjene posebnih uvjeta
prema posebnom propisu.
-
trase novih infrastrukturnih građevina su orijentacijske i moguće ih je mijenjati unutar
koridora čija ukupna širina iznosi:
• za mogući ili alternativni koridor u istraživanju državne ceste u zoni
naselja Črnkovci
250,0 m,
• za magistralne, otpremne i sabirne naftovode naftnog polja
''Čamagajevci'' (ako istražne bušotine postanu proizvodne)
100,0 m,
• glavni distribucijski plinovod
100,0 m,
• za magistralni vod vodoopskrbe
100,0 m,
• za ostale glavne vodove
50,0 m,
• glavni koridor odvodnje
50,0 m.
Širina koridora iz stavka 2. ove točke utvrđuje se simetrično u odnosu na os infrastrukturne
građevine, prikazane u kartografskom prikazu.
Navedena širina koridora za glavni distribucijski plinovod odnosi se samo na prostor izvan
građevinskog područja.
Iznimno, širine novih infrastrukturnih koridora iz stavka 2. ove točke ne primjenjuju se u, ili uz
građevinska područja unutar kojih su koridori utvrđeni: za promet u kartografskom prikazu
građevinskog područja naselja br. 4.D Črnkovci, a za vodoopskrbu koncepcijskim rješenjem
vodoopskrbe općine Marijanci.
(4.)
Lokacija novih građevina prometa i infrastrukture koje su u PPUOM prikazane simbolom su
orijentacijske, a detaljnije se utvrđuju na temelju projekta.
1.2. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU
(5.)
U PPUOM utvrđuju se sljedeća područja posebnih ograničenja u korištenju:
-
vrijedni dijelovi prirode se štite Odredbama za provođenje PPUOM,
-
područje vrijednog krajobraza,
-
zaštićena kulturna dobra,
-
poplavno područje,
-
inundacijski pojas,
-
koridori za planirane infrastrukturne građevine,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
102
Područja posebnih ograničenja iz stavka 1., alineje 1, 2, 3, 4, 5 i 7 prikazana su na kartografskim
prikazima br. 1. 1.A, 2A, 2.B, 3.A i 3.B.
(6.)
Područja posebnih ograničenja u korištenju detaljnije se utvrđuju na sljedeći način:
-
vrijedni dijelovi prirode na temelju kartografskog prikaza 3.A,
-
područje vrijednog krajobraza: Prirodni predjel nizinskih šuma i Područje vodotoka
Karašice, granicom šumskog zemljišta, postojećim kanalom i nasipima,
-
zaštićena kulturna dobra na temelju akata o zaštiti,
-
eksploatacijsko polje nafte i plina na temelju uvjeta koji utvrđuje koncesionar.
-
granicu poplavnog područja i inundacijskog pojasa utvrđuje ustanova s javnim ovlastima
nadležna za vodnogospodarstvo.
1.3. UVJETI KORIŠTENJA NA PODRUČJIMA S POSEBNIM OGRANIČENJIMA U
KORIŠTENJU PROSTORA
(7.)
Uvjeti korištenja kulturnih dobara, poplavnog područja i inundacijskog pojasa te uvjeti gradnje u
odnosu na intenzitet potresa utvrđuju se na temelju posebnih propisa.
(8.)
Na području vrijednih dijelova prirode kao i na području vrijednog krajobraza primjenjuju se uvjeti
utvrđeni u točki (238.) i (240.) ovih Odredbi.
(9.)
U koridorima planiranih prometnica i infrastrukture, čije širine su utvrđene u točki (3.) ovih
Odredbi ne mogu se do utvrđivanja točne trase i lokacije planirati i graditi stambene i
gospodarske građevine koje se sukladno Odredbama PPUOM mogu graditi van građevinskih
područja.
Na prostoru određenom za koridore i lokacije prometnih i drugih infrastrukturnih građevina, a koji
preostane nakon izgradnje građevine, prestaje ograničenje iz stavka 1. ove točke.
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU
(10.)
Na području općine Marijanci izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti
za Državu:
a)
Prometne građevine
-
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
•
-
Riječne građevine
•
b)
državna cesta
plovni put Dravom na unutarnjim vodama
Energetske građevine
-
Građevine za transport nafte i plina s pripadajućim građevinama, postrojenjima i
uređajima
Postojeća građevina
•
magistralni plinovod Donji Miholjac-Osijek,
•
magistralni plinovod Beničanci-Belišće (jedan je za kaptažni plin)
Nove građevine se ne planiraju, osim u slučaju da se na istražnom polju
''Čamagajevci'' nađu veće količine ugljikovodika.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
-
103
Građevine eksploatacije mineralnih sirovina
Postojeće eksploatacijsko polje nafte i plina
•
pogon ''Beničanci'' u čijem je obuhvatu naftno polje ''Štefkovica''
•
pogon ''Beničanci'' u čijem je obuhvatu plinsko polje ''Sječe''
Istražno naftno polje
•
c)
pogon ''Beničanci'' u čijem je obuhvatu istražno naftno polje ''Čamagajevci''
Vodne građevine
-
Regulacijske i zaštitne vodne građevine
•
-
Građevine za melioracijsku odvodnju
•
-
vodna stuba, akumulacijsko jezero te ostale regulacijske i vodne građevine na
rijeci Dravi i vodotocima Karašica i Vučica
sustavi melioracijske odvodnje površine veće od 10.000 ha
Građevine za korištenje voda
•
akumulacijsko jezero vodne stube.
2.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU
(11.)
Na području Općine izgrađene su ili se planira gradnja sljedećih građevina od važnosti za
Županiju:
a)
Prometne građevine
-
Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima
•
-
-
-
b)
županijske ceste
Postojeće poštanske građevine
•
poštanski ured Marijanci
•
poštanski ured Črnkovci
Postojeće telekomunikacijske građevine
•
UPS Črnkovci
•
UPS Marijanci
•
bazna postaja (GSM)
Planirane telekomunikacijske građevine
•
bazne postaje (GSM)
•
nove bazne postaje (UMTS i sustava sljedećih generacija).
Energetske građevine
-
Postojeća elektroenergetska građevina prijenosa električne energije
•
DV 110 kV Valpovo-Donji Miholjac
-
Nove građevine prijenosa električne energije se ne planiraju
-
Postojeće građevine distribucije električne energije
•
TS 35/10(20) kV Črnkovci,
•
DV 35 kV od TS 110/35/10(20) kV Valpovo do TS 35/10(20) kV Črnkovci,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
•
c)
Nove građevine na 35 kV naponskoj razini se ne planiraju.
Regulacijske i zaštitne vodne građevine
•
-
-
melioracijski sustav s kanalima osnovne odvodnje uključivo i sustav drenaže
Građevine za korištenje voda
•
-
na vodotocima Strug, Bogdinci i Stara Vučica
Građevine za melioracijsku odvodnju
•
planirani grupni vodoopskrbni sustav s magistralnim vodovima
Građevine za zaštitu voda
•
Sustavi odvodnje naselja: Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci, Kunišinci i
Marijanci.
Prostor za građevine od važnosti za Državu i Županiju osigurava se na sljedeći način:
-
(13.)
DV 35 kV od TS 35/10(20) kV Črnkovci do TS 110/35/10(20) kV Donji Miholjac.
Vodne građevine
-
(12.)
104
za prometne i infrastrukturne građevine sukladno točki (3.) i (4.) ovih Odredbi,
Na kartografskim prikazima 1. do 2.B sve građevine iz točke (14.) i (15.) ovih Odredbi označene
su kao postojeće građevine i građevine koje su PPUOM planirane za gradnju. Sukladno tome,
prostor za gradnju građevina od važnosti za Državu i Županiju osigurava se prema točki (3.) i
(4.) ovih Odredbi.
Iznimno, osim baznih postaja prikazanih na kartografskom prikazu br. 2.A, mogu se graditi i
druge, sukladno Odredbama PPUOM.
2.3. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.3.1. Namjena građevina u građevinskom području naselja
(14.)
U građevinskom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem i
uporabom neposredno ili posredno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, odnosno
vrijednosti okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve
posljedice.
(15.)
U građevinskom području naselja mogu se graditi stambene građevine, građevine javnih i
društvenih djelatnosti, građevine gospodarskih djelatnosti, športsko-rekreacijske građevine,
građevine za komunalne djelatnosti, pomoćne i prometne građevine i građevine infrastrukture,
građevine mješovite namjene, te ostale građevine u funkciji razvoja i uređenja naselja, a prema
uvjetima utvrđenim u PPUOM.
Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti.
(16.)
U građevinskim područjima povremenog stanovanja mogu se graditi građevine povremenog
stanovanja, ugostiteljsko-turističkih djelatnosti i športsko-rekreacijske građevine, trgovine,
poljoprivredne građevine (osim građevina za uzgoj životinja), građevine infrastrukture i ostale
građevine u funkciji odmora i rekreacije.
(17.)
Detaljna namjena površina i građevina utvrđuje se u dokumentima uređenja užih područja, u
kojima se mogu utvrditi i drugačiji uvjeti gradnje od uvjeta utvrđenih u ovome PPUOM, ako je to
njegovim odredbama dozvoljeno.
2.3.2. Opći uvjeti gradnje i uređenja prostora
(18.)
Opći uvjeti gradnje primjenjuju se na sve građevne čestice i građevine u građevinskim
područjima i van njih.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
105
2.3.2.1. Građevne čestice
(19.)
Građevna čestica je zemljište koje omogućuje gradnju i korištenje čestice sukladno Odredbama
PPUOM, koja ima direktan pristup s javne površine.
Građevna čestica ima direktan pristup ako je širina regulacijske linije min. 6,0 m ili na način
utvrđen planom užeg područja.
Javnom površinom iz stavka 1. ove točke smatra se ulični koridor širine utvrđene u točkama
(184.) - (188.) ovih Odredbi, koji je kao javna površina spojen na sustav uličnih koridora u
naselju i za koji su riješeni imovinsko –pravni odnosi.
Iznimno, čestica na kojoj su postojeće legalno izgrađene građevine može imati osiguran pristup
na drugi način (služnost prolaza preko druge čestice i sl.).
(20.)
Za građevine koje se postavljaju na javne površine (kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetni vrtovi, spomenici i drugi elementi urbane opreme i slično) ne
formiraju se građevne čestice nego se postavljaju na građevnu česticu javne površine.
(21.)
Za linearne infrastrukturne građevine (osim cesta) ne formiraju se građevne čestice nego se iste
vode po postojećim česticama osim za pojedinačne građevine na trasi, kada je zbog
funkcioniranja građevine potrebno formirati građevnu česticu.
(22.)
Cesta i druga javno-prometna površina može se graditi na više građevnih čestica.
(23.)
Građevna čestica infrastrukturne građevine koja je u funkciji prometa, veza, energetike,
vodoopskrbe,
odvodnje,
vodoprivrede,
(trafostanice,
mjerno-redukcijske
stanice,
telekomunikacijski stupovi i sl.), može imati minimalnu površinu jednaku tlocrtnoj veličini
građevine i ne mora imati regulacijsku liniju. Ukoliko se ta vrsta građevina postavlja na javnu
površinu ili građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna
čestica.
(24.)
Zajednička međa građevne čestice i javne površine je regulacijska linija, a dvorišne međe su
međe građevne čestice sa susjednim katastarskim česticama, koje nisu javne.
(25.)
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je odnos površine zemljišta pod svim građevinama
na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice.
Zemljište pod građevinom utvrđuje se sukladno posebnom propisu.
(26.)
Koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) je odnos građevinske (bruto) površine svih
građevina na građevnoj čestici i površine građevne čestice.
2.3.2.2. Način i uvjeti gradnje građevina
(27.)
Način gradnje građevine određen je položajem građevine u odnosu na dvorišne međe građevne
cestice.
S obzirom na način gradnje sve građevine mogu biti: samostojeće, poluprislonjene i prislonjene
u odnosu na dvorišne međe građevne čestice.
(28.)
Samostojeće građevine su one koje se grade na udaljenosti min. 3,0 m od svih dvorišnih međa.
Iznimno od stavka 1., samostojeće građevine mogu se jednom svojom stranom približiti
dvorišnoj međi i na manju udaljenost, ali ne manju od 1,0 m.
Poluprislonjene građevine se jednim pročeljem nalaze na dvorišnoj međi, a udaljenost drugih
pročelja građevine od ostalih dvorišnih međa je min. 3,0 m.
Prislonjene građevine se s dva pročelja nalaze na dvorišnoj međi , a udaljenost drugih pročelja
od dvorišne međe je min.3,0 m.
Smatra se da se pročelje nalazi na međi ako se više od 50% površine pročelja nalazi na međi.
Dio tog pročelja koji se ne nalazi na međi mora od nje biti udaljen min.1,0 m.
(29.)
Otvor na pročelju građevine koji se približava dvorišnoj međi pod kutem 45º ili većim, mora biti
udaljen min. 3,0 m od dvorišne međe.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
106
Otvorima iz prethodnog stavka ne smatraju se fiksna ustakljenja neprozirnim staklom, veličine
do 60x60 cm, dijelovi zida od neprozirnog materijala, te ventilacijski otvori promjera do 15 cm,
odnosno 15x20 cm ako su pravokutnog oblika. Takvi otvori moraju biti na udaljenosti min. 1,0 m
od međe .
(30.)
Udaljenost građevine od međe je udaljenost vertikalne projekcije svih nadzemnih dijelova
građevine na građevnu česticu, u točki koja je najbliža taj međi, pri čemu se ne uzimaju u obzir
dijelovi nadstrešnice , terase u prizemlju ,strehe, krovišta i pristupne stepenice.
Udaljenost se uvijek mjeri okomito na među i to od vanjske završno obrađene plohe koja zatvara
građevinu.
(31.)
Udaljenost ležećih krovnih otvora od međe mjeri se od najbliže točke plohe krova, uz sam rub
otvora, a kod stojećih krovnih otvora od najbliže točke okvira ili drugog elementa koji zatvara taj
otvor.
Zadane udaljenosti ne odnose se na krovne prozore koji se izvode na krovnoj plohi manjeg
nagiba od 45%.
(32.)
Građevine mogu imati istake do 30,0 cm izvan građevne čestice na javnu površinu i to:
a)
u nadzemnim etažama: profilacije u žbuci i druge ukrasne elemente na pročelju te jednu
stubu na ulazu u građevinu, uz uvjet da ostane min.1,5 m slobodna širina pješačke staze;
b)
u podzemnim etažama: temelje i zaštitu hidroizolacije.
(33.)
Streha građevine može biti konzolno istaknuta do 1,0 m od regulacijske linije na javnu površinu,
njena vertikalna projekcija mora biti udaljena min. 0,5 m od kolnika, a njena visina na najnižem
dijelu mora biti min. 3,0 m od javne površine.
(34.)
Građevine mogu imati pojedine istaknute dijelove izvan građevne čestice na javnu pješačku,
kolno-pješačku ili zelenu površinu i to:
a)
konzolno izvedene balkone, loggie, erkere i pojedinačne zatvorene dijelove građevine pod
uvjetom da svijetla visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude
manja od 3,0 m, da istak ne bude više od 1,5 m u javnu površinu. Maksimalna bruto
izgrađena površina istaknutih dijelova pojedine etaže ne smije biti veća od 5% bruto
izgrađene površine etaže. Vertikalna projekcija istaka mora biti udaljena min. 0,5 m od ruba
kolnika;
b)
konzolno izvedene nadstrešnice i sl., i to u dijelu pročelja između gornjeg ruba otvora
prizemlja i donjeg ruba otvora etaže iznad prizemlja građevine pod uvjetom da svijetla
visina između uređene javne površine i donjeg ruba istaka ne bude manja od 3,0 m i da
vertikalna projekcija istaka bude udaljena minimalno 0,5 m od ruba kolnika;
c)
pristupne stube do ulaza u prizemlje građevine, rampe i uređaji za pristup osobama s
invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti, pod uvjetom da se ne mogu riješiti
na vlastitoj građevnoj čestici, da preostala slobodna širina pješačke komunikacije bude
minimalno 2,25 m i da se oko njih izvede ograda visine 1,0 m;
d)
svjetlarnike za podrumske prozore maksimalno istaknute 1,0 m, pod uvjetom da budu
odozgo pokriveni staklenom opekom, drugim prozirnim materijalom ili metalnom rešetkom
u ravnini pješačke komunikacije;
e)
priključke na komunalnu infrastrukturu.
(35.)
Ako je postojeća građevina izgrađena na više katastarskih čestica ista se može rekonstruirati u
postojećim vanjskim gabaritima građevine.
(36.)
Elementi kojima se određuje veličina građevine u PPUOM su: građevinska (bruto) površina
(m²), visina građevine (m), etažna visina građevine (oznaka i broj etaža).
Visina građevine je ukupna visina građevine od najniže kote konačno zaravnatog terena na
pročelju ulične strane do najviše točke građevine. Dimnjaci, antene, ventilacijski elementi i drugi
slični istaci unutar kojih se ne nalaze zatvorene prostorije ne uračunavaju se u visinu građevine.
Etažna visina građevine je visina građevine izražena u broju etaža.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
107
Etaže građevine su: podrum (Po), suteren (S), prizemlje (P), katovi i potkrovlje (Pk).
Galerije se smatraju etažom ako je njihova površina veća od 1/3 površine etaže.
(37.)
Podrumom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je s najmanje jednom
polovicom volumena ukopana u teren.
(38.)
Suterenom se smatra etaža čija kota gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,6 m od
najniže kote konačno zaravnatog terena, na pročelju s ulične strane, i koja je najmanje jednom
polovicom volumena ukopana u teren.
(39.)
Potkrovljem se smatra tavanski prostor sa stambenom, mješovitom ili gospodarskom namjenom,
koji mora zadovoljiti sve sljedeće uvjete:
-
nadozid iznad stropne konstrukcije donje etaže može biti max. 1,5 m, mjereno na presjeku
pročelja i donje linije krovne plohe. U slučaju razvedenog tlocrta nadozid u pojedinim
dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća
visina nadozida je na max. 30% širine pročelja,
-
prozori se mogu izvesti na zabatnom zidu, u kosini krova ili kao stojeći krovni prozori.
Vanjski rub bočnog zida (ili pregrade) stojećeg krovnog prozora mora biti na udaljenosti min.
1,00 m od dvorišnih međa, a ukupna širina svih fasadnih ploha stojećih krovnih prozora na
pojedinom pročelju može biti max. 50% širine pročelja.
Stojećim prozorom ne smatra se prozor na uličnom pročelju.
Potkrovlje može biti samo jednoetažno, a moguće ga je izvesti s galerijom iz točke (37.) ovih
Odredbi.
(40.)
Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, a iznad zadnje stropne konstrukcije koji
nema namjenu, ako je visina nadozida iznad stropne konstrukcije donje etaže max. 0,5 m.
U slučaju razvedenog tlocrta nadozir u pojedinim dijelovima može biti i veći, ali pod uvjetom da
se zadrži ista ravnina krovne plohe, a veća visina nadozida je na max 30% širine pročelja.
Tavan može imati otvore na zabatnom zidu ili u kosini krova, ali samo u svrhu ventiliranja i
minimalnog osvjetljenja.
Površina pojedinačnih otvora ne smije biti veća od 1 m², s tim da površina svih otvora ne smije
biti veća od 3 m²/100 m² površine tavana.
Na tavanu se ne smiju izvoditi balkoni i lođe. Pristup do tavana može biti ljestvama, penjalicama,
stubištem i sl.
Ovako izveden tavan ne smatra se etažom.
(41.)
Balkoni koji su dužom stranom paralelni s dvorišnom međom ili koji su položeni pod kutem
manjim od 45º u odnosu na dvorišnu među moraju od nje biti udaljeni min. 3,0 m.
(42.)
Bočna strana balkona, lođe, terase i otvorenih pristupnih stuba koja se nalazi na udaljenosti
manjoj od 1,0 m od dvorišne međe mora se zatvoriti neprozirnim materijalom u visini min. 1,80 m
od gornje plohe poda.
(43.)
Ukoliko na zidu postojeće građevine izgrađene uz dvorišnu među ili na udaljenosti manjoj od 1,0
m, postoje legalno izgrađeni otvori, isti se moraju u slučaju izgradnje na susjednoj građevnoj
čestici zaštititi na način da se oko otvora izvede svjetlarnik. Svjetlarnik mora biti širi od otvora za
0,10 m sa svake strane, ali ne uži od 1,0 m. Udaljenost nasuprotnog zida svjetlarnika od prozora
iznosi min. 2,0 m.
Ukoliko se radi o ventilacijskim otvorima isti se moraju zaštititi samo ako se nalaze na samoj
međi i to svjetlarnikom dimenzije 1,0x1,0 ili ventilacijskim kanalom spojenim na ventilacijski
otvor. Ventilacijski kanal mora izlaziti u vanjski prostor.
Moguća se i drugačija rješenja, uz suglasnost susjeda.
(44.)
Građevine treba oblikovati sukladno osobitostima lokacije, okolnog područja i krajolika u kojem
se građevina nalazi.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
108
(45.)
Oborinska voda ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili građevinu.
(46.)
Maksimalne visine i etažne visine građevina kao i koeficijenti izgrađenosti (kig) utvrđene ovim
Odredbama mogu se mijenjati samo prostornim planovima užih područja.
(47.)
Sve građevine se moraju planirati, projektirati i graditi sukladno posebnom propisu o
sprječavanju arhitektonsko-urbanističkih barijera.
2.3.2.3. Uvjeti uređenja građevnih čestica
(48.)
Na međama građevne čestice za gradnju građevina mogu se podizati ograde, ako planovima
užih područja nije drugačije određeno.
Uz regulacijsku liniju se izvode ulične ograde, a uz dvorišne međe dvorišne ograde.
Ulična ograda može biti visine max. 1,80 m, a dvorišne max. 2,0 m, ako planovima užih područja
nije drugačije određeno.
(49.)
Oborinska voda s građevne čestice ne smije se odvoditi na susjednu građevnu česticu ili
građevinu.
2.3.2.4. Način i uvjeti priključenja građevne čestice odnosno građevine na javnu
prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
(50.)
Ako se gradi kolni pristup od ceste do građevne čestice, on mora biti širine min. 3,0 m, ako
planovima užih područja nije drugačije riješeno.
Prilikom izgradnje kolnih pristupa preko javne površine ne smiju se ugrožavati postojeće
građevine na javnoj površini ili onemogućavati njihovo korištenje.
(51.)
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom
prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.
Vatrogasni prilaz mora se osigurati s javne površine, preko vlastite građevne čestice ili preko
susjedne građevne čestice, ako je uknjiženo pravo prolaza.
(52.)
Ako na dijelu građevinskog područja postoji vodoopskrbna i kanalizacijska mreža, građevine se
obvezno moraju priključiti na mrežu.
(53.)
Na neizgrađenom dijelu građevinskog područja, koje je prikazano na kartografskim prikazima
građevinskog područja, ne može se graditi ako zemljište nije komunalno opremljeno na
minimalnoj razini.
Minimalna razina komunalne opremljenosti u građevinskim područjima naselja je sljedeća:
-
kolnik izveden u kamenom materijalu (makadam) min. širine 4,0 m, ili potvrda da je
Općina preuzela obvezu izgradnje kolnika,
-
mogućnost priključka na elektroenergetsku mrežu,
-
mogućnost priključka na javni vodovod ili na vlastiti bunar.
Osiguranje minimalne razine komunalne opremljenosti prema prethodnom stavku nije obvezno
za građevine povremenog stanovanja te građevine koje za svoju funkciju ne trebaju
elektroenergetski i vodovodni priključak.
2.3.3. Uvjeti gradnje stambenih građevina
2.3.3.1. Obiteljske stambene građevine
(54.)
Obiteljska stambena građevina je građevina stalnog stanovanja s najviše 2 stana.
Obiteljskom stambenom građevinom iz prethodnog stavka smatra se i građevina mješovite
namjene s najviše 2 stana, čija je osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine
utvrđuje se sukladno točki (129.) ovih Odredbi.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
(55.)
109
Na jednoj građevnoj čestici obiteljskog stanovanja može se graditi samo jedna obiteljska
stambena građevina te građevine gospodarskih, javnih i društvenih djelatnosti te pomoćne
građevine, sukladno ovim Odredbama.
Iznimno, ako na građevnoj čestici ima više postojećih obiteljskih stambenih građevina, moguća
je njihova rekonstrukcija ili zamjenska gradnja pod uvjetom da se ne povećava postojeći
koeficijent izgrađenosti (kig), ako je veći od dozvoljenog, a zamjenske građevine se moraju
graditi sukladno ostalim uvjetima Odredbi PPUOM. Etažna visina dvorišnih zamjenskih
građevina može se povećavati samo za podrum i potkrovlje s tim da ukupni broj etaža nakon
nadogradnje može biti najviše podrum, prizemlje, kat i potkrovlje.
Gospodarske građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljskog stanovanja
utvrđene su u točki (93.) ovih Odredbi.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(56.)
U građevinskom području naselja utvrđuju se sljedeće najmanje veličine i najveći koeficijenti
izgrađenosti građevnih čestica za obiteljsku stambenu gradnju:
NAJMANJA VELIČINA I NAJVEĆI KOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI
GRAĐEVNIH ČESTICA ZA OBITELJSKE STAMBENE GRAĐEVINE
Tablica br. 37
NAČIN GRADNJE
a) Samostojeći
b) Poluprislonjeni
c) Prislonjeni
(57.)
(58.)
NAJMANJA VELIČINA GRAĐEVNE
ČESTICE (m²)
Gradovi
Ostala naselja
200
300
150
250
120
200
NAJVEĆI KOEFICIJENT
IZGRAĐENOSTI
(kig)
0,3
0,4
0,5
Iznimno od točke (56.) ovih Odredbi, veličina parcele i koeficijent izgrađenosti mogu se utvrditi i
drugačije u sljedećim slučajevima:
-
kod zamjene postojeće obiteljske građevine novom, (u slučaju da nisu ispunjeni uvjeti za
veličinu građevne čestice iz točke (56.) ovih Odredbi), nova se građevina može graditi na
postojećoj građevnoj čestici manje veličine, a koeficijent izgrađenosti može biti veći, ali ne
veći od postojećeg, ili
-
za uglovne građevne čestice čija površina je manja od 260,0 m², na kojima se gradi
građevina na prislonjeni način gradnje, koeficijent izgrađenosti (kig) može biti i veći, ali ne
veći od 0,75, ili
-
kada je to uvjetovano uvjetima zaštite kulturnih dobara.
Obiteljske stambene građevine mogu se graditi do najviše 30,0 m dubine građevne čestice,
mjereno od regulacijske linije.
Iznimno, građevine se mogu graditi i na većoj dubini, ako je tako riješeno planovima užih
područja.
Uvjeti gradnje građevina
(59.)
Etažna visina obiteljske stambene građevine ne može biti veća od podruma ili suterena,
prizemlja, kata i potkrovlja.
Iznimno, prostornim planovima užih područja mogu se utvrditi i veće etažne visine, ali ne veće
od podruma ili suterena, prizemlja, 2 kata i potkrovlja.
(60.)
Na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije visina građevina na dvorišnoj međi može iznositi
na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela
građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno
dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
110
2.3.3.2. Višestambene građevine
(61.)
Višestambena građevina je građevina s najmanje 3 stana.
Višestambenom građevinom smatra se i građevina mješovite namjene s min. 3 stana, čija je
osnovna namjena stanovanje. Osnovna namjena građevine utvrđuje se sukladno točki (129.)
ovih Odredbi.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(62.)
Na jednoj građevnoj čestici može se graditi samo jedna višestambena građevina i pomoćne
građevine u funkciji višestambene građevine.
(63.)
Minimalna površina građevne čestice za višestambenu gradnju je sljedeća:
(64.)
-
180,0 m² za građevne čestice na kojima je dozvoljen maksimalni koeficijent izgrađenosti
1,0,
-
450,0 m² u ostalim slučajevima.
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za višestambenu izgradnju iznosi najviše:
-
1,0 ako su pomoćni sadržaji u sklopu građevine i ako su najmanje dvije granice građevne
čestice istovremeno i regulacijske linije,
-
0,40 u ostalim slučajevima.
Uvjeti gradnje građevina
(65.)
Najveća etažna visina višestambene građevine je podrum/suteren i 5 nadzemnih etaža, izuzev
u slučaju iz točke (67.) ovih Odredbi.
(66.)
Na dijelu građevne čestice za višestambenu građevinu, u pojasu širine min. 15,0 m uz dvorišne
međe koje graniče s izgrađenom građevnom česticom obiteljske stambene građevine, utvrđuju
se sljedeći uvjeti gradnje:
(67.)
-
max. etažna visina je podrum i 3 nadzemne etaže (uključujući i potkrovlje),
-
izgradnja višestambene građevine je dozvoljena do dubine od max. 30,0 m od regulacijske
linije,
-
na dubini većoj od 20,0 m od regulacijske linije zid građevine na dvorišnoj međi može
iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote terena, neposredno uz među. Visina građevine
odnosno dijela građevine može se povećavati udaljavanjem od međe s tim da max. visina
građevine odnosno dijela građevine može iznositi 4,5 m + 1/2 udaljenosti od te dvorišne
međe.
Iznimno od točaka (62.)-(66.) ovih Odredbi u planovima užih područja moguće je utvrditi i
drugačije.
2.3.3.3. Građevine povremenog stanovanja
(68.)
Građevinom povremenog stanovanja smatra se građevina namijenjena stanovanju u kojoj se
boravi povremeno s ciljem odmora/rekreacije, obavljanja različitih poljoprivrednih djelatnosti i sl.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(69.)
U građevinskom području povremenog stanovanja veličine parcela nisu propisane, a najveći
koeficijent izgrađenosti (kig) je 30%.
(70.)
Na jednoj građevnoj čestici za povremeno stanovanje može se graditi samo jedna građevina
povremenog stanovanja, pomoćne građevine i poljoprivredne građevine (osim za uzgoj
životinja).
(71.)
Sve građevine na građevnoj čestici za povremeno stanovanje potrebno je locirati na način da se
uklope u prirodni krajolik i da svojim položajem ne sprečavaju vrijedne vizure i insolaciju
susjednih građevina za povremeno stanovanje.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
111
Uvjeti gradnje građevina
(72.)
Način gradnje građevine povremenog stanovanja je samostojeći i poluprislonjeni.
(73.)
Etažna visina građevine povremenog stanovanja može biti max podrum ili suteren, prizemlje i
potkrovlje.
(74.)
Krovište građevine povremenog stanovanja ne smije imati nagib veći od 45º.
(75.)
Kod arhitektonskog oblikovanja građevine povremenog stanovanja potrebno je koristiti
arhitektonske elemente i građevinske materijale sukladne autohtonoj gradnji, podneblju i
krajobrazu.
Uređenje građevne čestice
(76.)
Ograda građevine čestice u građevnom području povremenog stanovanja mora biti
transparentna ili od živice, a puna ograda može biti samo u donjem dijelu, visine max. 60,0 cm.
(77.)
Dio građevne čestice povremenog stanovanja oko građevina potrebno je hortikulturno riješiti
autohtonom vegetacijom, na načina da se izgrađene strukture u najvećoj mogućoj mjeri zaklone
od vizura iz prostora izvan građevinskog područja povremenog stanovanja.
2.3.4. Uvjeti gradnje građevina javnih i društvenih djelatnosti
(78.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti su građevine upravne, socijalne, zdravstvene,
predškolske, obrazovne, kulturne, vjerske i sl. građevine.
(79.)
Građevine javnih i društvenih djelatnosti mogu se graditi u svim građevinskim područjima izuzev
građevinskog područja povremenog stanovanja, na zasebnim građevnim česticama i kao
zasebne građevine na građevnim česticama druge namjene, osim građevnih četica prometa i
infrastrukture.
(80.)
U sklopu građevnih čestica za gradnju proizvodnih građevina mogu se graditi građevine javnih i
društvenih djelatnosti isključivo za potrebe radnika koji rade na toj građevnoj čestici.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(81.)
Veličina građevne čestice građevina javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno detaljnoj
namjeni građevine, na način da se omogući njezino normalno korištenje i sukladno posebnim
propisima.
(82.)
Veličina građevne čestice za školu iznosi 30 m²/učeniku.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja ili kada postoji mogućnost
korištenja slobodnih površina u blizini i sl., veličina građevne čestice može biti i manja, ali ne
manja od 20,0 m²/učeniku.
Ako se škola nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebna građevina ili u sklopu
građevine mješovite namjene), površina građevne čestice mora biti min. 20 m²/učeniku.
(83.)
Veličina građevne čestice za dječji vrtić iznosi min. 25,0 m²/djetetu.
Iznimno, u izgrađenim područjima kada postoje prostorna ograničenja veličina građevne čestice
može biti i manja, ali neizgrađena površina građevne čestice mora biti min. 10,0 m²/djetetu.
Ako se vrtić nalazi na građevnoj čestici druge namjene (kao zasebne građevine ili u sklopu
građevine mješovite namjene), neizgrađena površina parcele mora biti min. 10,0 m²/djetetu.
(84.)
Najveći koeficijent izgrađenosti za zasebne građevne čestice javne i društvene namjene utvrđuje
se sukladno točki (64.) ovih Odredbi.
Iznimno, od stavka 1., ove točke koeficijent izgrađenosti građevne čestice javne i društvene
namjene može biti i veći ako se tako odredi prostornim planom užih područja.
(85.)
Kod gradnje dječjeg vrtića, jaslica ili osnovne škole preporuča se osigurati nesmetana insolacija
učionica i prostorija za boravak djece na način da se građevina gradi na dovoljnoj udaljenosti od
postojećih građevina.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
112
Uvjeti gradnje građevina
(86.)
Maksimalna etažna visina građevine javnih i društvenih djelatnosti utvrđuje se sukladno točkama
(65.)-(67.) ovih Odredbi.
(87.)
Na građevnim česticama javne i društvene namjene, sukladno detaljnoj namjeni građevine,
potrebno je osigurati športske i rekreacijske površine i igrališta za korisnike prema potrebama i
posebnim propisima.
2.3.5. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
(88.)
Građevine gospodarskih
poljoprivredne građevine.
djelatnosti
su
proizvodne,
poslovne,
ugostiteljsko-turističke
i
Proizvodne građevine su građevine za industrijske, zanatske i slične djelatnosti u kojima se
odvija proces proizvodnje.
Poslovne građevine su građevine za uslužne, trgovačke i komunalno servisne djelatnosti.
Komunalno servisne djelatnosti su skupljanje i odvoz smeća, skupljanje i pročišćavanje otpadnih
voda, priprema i distribucija pitke vode, sanitarne i slične djelatnosti, pogrebne usluge.
Ugostiteljsko-turističke građevine su građevine u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost,
sukladno posebnom propisu.
Poljoprivredne građevine su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te
uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja.
Vrsta gospodarske djelatnosti utvrđuje se sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.
2.3.5.1. Građevine proizvodnih, poslovnih i ugostiteljsko-turističkih djelatnosti (u
daljnjem tekstu : građevine PPUT djelatnosti)
(89.)
U građevinskim područjima mogu se graditi sljedeće građevine PPUT djelatnosti:
DETALJNA NAMJENA GRAĐEVINA PPUT DJELATNOSTI U
GRAĐEVINSKOM PODRUČJU
GRAĐEVINSKO
KAO PRATEĆA GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI GRAĐEVINE
DRUGE NAMJENE
NA ZASEBNOJ GRAĐEVNOJ
ČESTICI
PODRUČJE
NAMJENA OSNOVNE GRAĐEVINE NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
ŠPORT I REKREACIJA
OBITELJSKO STANOVANJE
NASELJA
-
POVREMENO
STANOVANJE
PROIZVODNOPOSLOVNA
ZONA
UTVRĐENA
PLANOM UŽEG
PODRUČJA
-
sve PPUT djelatnosti
-
tihe i čiste djelatnosti,
-
ugostiteljsko-turističke,
-
sve vrste radionica za popravak
i servisiranje vozila ,
-
poslovne
-
sve vrste radionica za obradu
metala i drveta,
-
praonice vozila,
-
sve ugostiteljsko-turističke
djelatnosti
-
ugostiteljsko-turističke
djelatnosti, izuzev noćnog bara,
noćnog kluba, disko bara i disko
kluba,
-
trgovine mješovitom robom
površine max 30,0 m²
-
ugostiteljsko-turističke,
-
poslovne
ugostiteljsko-turističke
djelatnosti, izuzev noćnog
bara, noćnog kluba, disko
bara i disko kluba,
-
trgovine mješovitom robom
površine max 30,0 m²
sve PPUT djelatnosti
-
sve PPUT djelatnosti
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
113
Na građevnim česticama za gradnju višestambene građevine , građevine javnih i društvenih djelatnosti i
građevine povremenog stanovanja ne mogu se graditi zasebne građevine PPUT djelatnosti.
(90.)
S obzirom na mogući utjecaj na okoliš, PPUT djelatnosti su:
-
tihe i čiste djelatnosti;
djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš.
(91.)
Tihe i čiste PPUT djelatnosti su sve poslovne, proizvodne i ugostiteljsko-turističke djelatnosti,
osim djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš,
(92.)
PPUT djelatnosti s potencijalno nepovoljnim utjecajem na okoliš su:
-
(93.)
sve vrste radionica za popravak i servisiranje vozila,
sve vrste radionica za obradu drveta i metala,
praonice vozila,
ugostiteljski objekti tipa noćni bar, noćni klub, disko bar, disko klub i sala za svatove,
ostale poslovne i proizvodne djelatnosti koje u vanjskom prostoru stvaraju buku veću od 40
dBA ,
trgovine na veliko, osim onih u kojima se obavlja trgovina na veliko na osnovi uzoraka ili na
drugi sličan način,
djelatnosti koje su, sukladno posebnom propisu, razvrstane u I, II i III kategoriju ugroženosti
od požara,
djelatnosti koje zahtijevaju dnevni transport roba i sirovina veći od 1,5 t. Potrebe za dnevnim
transportom moraju se obrazložiti u dokumentaciji koja se prilaže uz zahtjev za ishođenje
potrebnih odobrenja za realizaciju zahvata,
klaonice,
mlinovi,
pilane,
komunalno servisne djelatnosti, sukladno točki (88.), izuzev administracije u radu s
korisnicima,
skladišta preko 50 m² površine, koja se grade kao samostalne građevine ili u sklopu
građevine druge namjene,
građevine za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš.
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti utvrđuju se sljedeći uvjeti:
LOKACIJA
NA GRAĐEVNOJ ČESTICI
OBITELJSKE STAMBENE
GRAĐEVINE
DOZVOLJENA DJELATNOST
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta
•
praonice vozila
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub
UVJETI KORIŠTENJA GRAĐEVNE
ČESTICE I UVJETI GRADNJE
GRAĐEVINA
max. bruto izgrađena površina
zasebne
građevine
PPUT
djelatnosti je 100,0 m²,
bruto izgrađena površina za sve
PPUT djelatnosti na građevnoj
čestici obiteljskog stanovanja ne
može biti veća od bruto
izgrađene
površine
za
stanovanje.
max. etažna visina građevine je
podrum, prizemlje i potkrovlje,
max. visina građevine je 7,0 m,
na dubini većoj od 20,0 m od
regulacijske
linije
visina
građevine na dvorišnoj međi
može iznositi na toj međi max.
4,5
m
od
kote
terena,
neposredno uz među. Visina
građevine
odnosno
dijela
građevine može se povećavati
udaljavanjem od međe s tim da
max. visina građevine odnosno
dijela građevine može iznositi 4,5
m + 1/2 udaljenosti od dvorišne
međe.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
114
-
NA DIJELU ZASEBNE GRAĐEVNE
ČESTICE U POJASU ŠIRINE MIN.
20,0 m OD DVORIŠNE MEĐE KOJA
GRANIČI S IZGRAĐENOM
GRAĐEVNOM ČESTICOM
STAMBENE, TE JAVNE I
DRUŠTVENE GRAĐEVINE
-
tihe i čiste djelatnosti,
sljedeće djelatnosti s
potencijalno nepovoljnim
utjecajem na okoliš:
•
sve vrste radionica za
popravak i servisiranje
vozila,
•
sve vrste radionica za
obradu metala i drveta,
•
praonice vozila,
•
ugostiteljski objekti tipa
noćni bar, noćni klub,
disko bar i disko klub.
-
-
-
U OSTALIM SLUČAJEVIMA
-
građevine za sve PPUT
djelatnosti
-
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno
nepovoljnim
utjecajem na okoliš moraju biti
udaljene min. 50,0 m od
regulacijske linije, i min. 5,0 m od
svih dvorišnih međa.
najveći koeficijent izgrađenosti
građevne čestice je 0,4,
max. visina građevine je 10,0 m,
na dubini većoj od 20,0 m od
regulacijske
linije
visina
građevine na dvorišnoj međi
može iznositi na toj međi max.
4,5
m
od
kote
terena,
neposredno uz među. Visina
građevine
odnosno
dijela
građevine može se povećavati
udaljavanjem od međe s tim da
max. visina građevine odnosno
dijela građevine može iznositi 4,5
m + 1/2 udaljenosti od dvorišne
međe.
građevine za PPUT djelatnosti s
potencijalno
nepovoljnim
utjecajem na okoliš moraju biti
udaljene min. 50,0 m od
regulacijske linije i min. 5,0 m od
svih dvorišnih međa,
sve građevine za proizvodne
djelatnosti moraju biti udaljene
min. 5,0 m od dvorišnih međa.
Iznimno, građevine koje se grade
u rubnim dijelovima naselja,
mogu se graditi na dvorišnoj
međi, ako je ona istovremeno i
granica građevinskog područja.
najveći koeficijent izgrađenosti
0,6,
max. etažna visina: podrum i 3
nadzemne etaže,
max. visina građevine je 13,5 m.
(94.)
Za gradnju građevina PPUT djelatnosti mogu se planom uređenja užih područja utvrditi i
drugačiji uvjeti od uvjeta utvrđenih u točki (93.) ovih Odredbi.
(95.)
Na građevnoj čestici PPUT djelatnosti mogu se graditi sljedeće građevine:
-
proizvodne, poslovne i turističko-ugostiteljske građevine,
-
prometne i infrastrukturne građevine,
-
športske i rekreacijske građevine za potrebe radnika,
-
jedna obiteljska stambena građevina.
Iznimno, ako za to postoji potreba i prostorne mogućnosti, osim građevina iz prethodnog stavka
mogu se graditi i građevine javnih i društvenih djelatnosti za potrebe radnika.
Bruto izgrađena površina za PPUT djelatnosti mora iznositi min. 50% ukupne bruto izgrađene
površine svih građevina na građevnoj čestici.
(96.)
U građevinskom području povremenog stanovanja mogu se graditi građevine za ugostiteljskoturističke djelatnosti, izuzev noćnog bara, noćnog kluba, disko-bara i disko-kluba, te smještajni
kapaciteti koji su posebnim propisom utvrđeni u kategoriji seljačkog domaćinstva.
U građevinskom području povremenog stanovanja mogu se graditi trgovine mješovitom robom
površine max. 30,0 m².
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
115
2.3.5.2. Poljoprivredne građevine
(97.)
U građevinskom području naselja, u kojima je dozvoljen uzgoj životinja, poljoprivredne građevine
mogu se graditi u sljedećim područjima naselja:
-
na građevnoj čestici obiteljske stambene gradnje - sve poljoprivredne građevine,
-
na zasebnoj građevnoj čestici - građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i
mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura.
(98.)
U građevinskom području povremenog stanovanja poljoprivredne građevine za smještaj
poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj poljoprivrednih kultura mogu se graditi na
građevnoj čestici povremenog stanovanja i na zasebnoj građevnoj čestici.
(99.)
Na neizgrađenoj građevnoj čestici ne mogu se graditi poljoprivredne građevine za uzgoj životinja
ako se istovremeno ne gradi stambena građevina.
Uvjeti i način korištenja građevne čestice
(100.)
Površina zasebne građevne čestice za gradnju poljoprivredne građevine ne može biti veća od
0,5 ha, ako planom užeg područja nije drugačije određeno.
Iznimno, postojeće građevine čestice na kojima su postojeće poljoprivredne građevine mogu biti
i veće od utvrđenih u prethodnom stavku.
(101.)
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za smještaj poljoprivrednih
proizvoda i mehanizacije je max. 0,6.
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za gradnju građevina za uzgoj poljoprivrednih
kultura je max. 0,3.
(102.)
Najmanja udaljenost poljoprivredne građevine za smještaj životinja od regulacijske linije na
građevnoj čestici obiteljskog stanovanja jednaka je:
-
za svinje:
četverostrukom broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0m,
-
za ostale životinje i perad:
broju uvjetnih grla (izraženo u m) + 30,0 m.
Zadane udaljenosti ne primjenjuju se na udaljenosti većoj od 80,0 m od regulacijske linije.
Najmanja udaljenost ostalih poljoprivrednih građevina od regulacijske linije je:
-
20,0 m za građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, te uzgoj
poljoprivrednih kultura,
-
45,0 m za gnojišta, kompostišta, građevina za silažu, gnojišne jame te vodonepropusne
sabirne jame za potrebe poljoprivrednih građevina,
-
40,0 m za pčelinjake .
Kod uglovnih građevnih čestica udaljenost od regulacijske linije građevina iz stavka 1. i 2. ove
točke odnosi se na kraće regulacijske linije, a od duže regulacijske linije građevine moraju biti
udaljene min. 5,0 m.
(103.)
Najmanja udaljenost građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije koji se
grade na zasebnoj građevnoj čestici je min. 20,0 m od regulacijske linije.
(104.)
Najmanja udaljenost poljoprivrednih građevina od dvorišne međe je:
(105.)
-
5,0 m za gnojišta, kompostišta i građevine u kojima se sprema sijeno ili slama ili su
izgrađene od drveta,
-
5,0 m za pčelinjake, ako su letišta okrenuta prema međi, a 3,0 m ako su okrenuta u
suprotnom pravcu,
-
1,0 m za ostale poljoprivredne građevine.
Najmanja udaljenost pčelinjaka od postojećih građevina za uzgoj stoke je 10,0 m.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
116
Najmanja udaljenost gnojišta, gnojišnih jama, te vodonepropusnih sabirnih jama od postojećih
građevina za snabdijevanje vodom (bunari, cisterne i sl.) je 20,0 m.
Uvjeti gradnje građevina
(106.)
U građevinskom području naselja maksimalni kapacitet građevina za uzgoj životinja može biti 50
uvjetnih grla. Uvjetna grla se utvrđuju sukladno točki (153.) ovih Odredbi.
Ako Općina svojom Odlukom prema posebnom propisu utvrdi manji broj uvjetnih grla od
dozvoljenih u prethodnom stavku, primjenjivat će se Odluka.
(107.)
Maksimalna tlorisna površina građevine za uzgoj životinja ne može biti veća od potrebne za
iskazani kapacitet, što je potrebno obrazložiti u projektu.
(108.)
Maksimalna etažna visina poljoprivredne građevine može biti podrum, prizemlje i potkrovlje, pod
uvjetom da se potkrovlje koristi za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i hrane za životinje.
Maksimalna visina poljoprivredne građevine iznosi 6,0 m.
(109.)
Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote
terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati
udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi
4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
(110.)
Građevine za smještaj životinja ne mogu imati ventilacijske otvore okrenute prema dvorišnoj
međi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od međe.
2.3.6. Uvjeti gradnje športsko-rekreacijskih građevina
(111.)
Športsko-rekreacijske građevine su različite vrste građevina namijenjenih športu i rekreaciji kao
što su športske dvorane, tereni, kupališta i sl.
(112.)
U PPUOM utvrđuje se mreža športskih građevina na području Općine, sukladno posebnom
propisu. Mrežu športskih građevina čine sljedeće postojeće i planirane športske građevine:
MREŽA ŠPORTSKIH GRAĐEVINA
Tablica br. 38
GRAĐEVINE
Dvorane
Zatvoreni bazeni
Otvoreni bazeni
Zračne streljane
Streljane ostale
Kuglane
Klizališta
Ostale zatvorene građevine
Atletika
Nogomet
Mali nogomet, rukomet, odbojka,
košarka
Tenis
Boćanje
Ostali otvoreni tereni
Slobodne površine
ljeti
zimi
BROJ POSTOJEĆIH
JEDINICA
4
-
BROJ PLANIRANIH
JEDINICA
1
1
1
5
UKUPNI BROJ
JEDINICA
1
1
1
4
5
-
1
1
1
-
1
1
1
-
Broj i vrsta građevina i otvorenih igrališta koje čine jedinicu utvrđeni su posebnim propisom.
Postojeće športske građevine potrebno je dopuniti sadržajima koji čine jedinicu športskih
građevina, sukladno posebnom propisu.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
117
(113.)
Planiranu mrežu športskih građevina moguće je proširivati bez ograničenja.
(114.)
Športske građevine se grade u građevinskim područjima naselja, a za razmještaj građevina daju
se sljedeće smjernice:
RAZMJEŠTAJ ŠPORTSKIH GRAĐEVINA
Klizališta
Ostale zatvorene
građevine
Atletika
Ostali otvoreni tereni
Slobodne površine
1
-
1
-
-
-
1
2
1
1
1
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
3
3
-
-
-
-
1
-
-
1
-
1
-
-
-
4
5
1
1
1
-
Boćanje
Kuglane
-
Tenis
Streljane ostale
-
Mali nogomet,
rukomet, odbojka,
košarka
Zračne streljane
1
Nogomet
Otvoreni bazeni
Općinsko
središte
Ostala
naselja
UKUPNO:
Zatvoreni bazeni
Naselje
Dvorane
Tablica br. 39
Broj jedinica u tablici iz prethodnog stavka predstavlja minimalni ukupni broj jedinica (postojećih i
planiranih).
Jedinice iz tablice mogu se grupirati, a njihov konačni razmještaj utvrdit će se sukladno
prostornim mogućnostima i specifičnim potrebama stanovništva u pojedinom naselju.
(115.)
Za gradnju športsko-rekreacijskih građevina primjenjuju se odredbe za gradnju javnih i
društvenih građevina i posebni propisi.
(116.)
Otvorene športske terene potrebno je orijentirati u pravcu sjever-jug, gdje god je to moguće. Ako
su od kolnika udaljeni manje od 10,0 m potrebno ih je ograditi ogradom visine min. 2,0 m.
(117.)
U svim naseljima je potrebno graditi dječja igrališta, sukladno potrebama stanovništva.
Razmještaj dječjih igrališta je potrebno uskladiti s prostornom organizacijom naselja i osigurati
odgovarajuću dostupnost u zavisnosti o dobnoj skupini djece za koju se igralište gradi.
2.3.7. Uvjeti gradnje pomoćnih građevina
(118.)
Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, drvarnice, spremnici i ljetne kuhinje, bazeni za
vlastite potrebe i sl. građevine koje su u funkciji stambene građevine na čijoj se čestici nalaze.
Veličina i način korištenja građevne čestice
(119.)
Pomoćna građevina može se graditi samo u dvorišnom dijelu građevne čestice, iza osnovne
građevine, gledano u odnosu na regulacijsku liniju.
Ukoliko građevna čestica ima regulacijske linije s više strana, pomoćna građevina se mora
graditi uz dvorišnu među, a od regulacijskih linija mora biti udaljena min. 3,0 m.
Iznimno, odredbe stavka 1. i 2., ne odnose se na gradnju garaža.
Uvjeti gradnje građevina
(120.)
Zbrojena bruto izgrađena površina prizemlja svih pomoćnih građevina može biti max. 50%
ukupne bruto izgrađene površine prizemlja osnovne građevine na čijoj se čestici nalazi.
(121.)
Najveća etažna visina pomoćne građevine može biti podrum i prizemlje.
(122.)
Visina poljoprivredne građevine na dvorišnoj međi može iznositi na toj međi max. 4,5 m od kote
terena, neposredno uz među. Visina građevine odnosno dijela građevine može se povećavati
udaljavanjem od međe s tim da max. visina građevine odnosno dijela građevine može iznositi
4,5 m + 1/2 udaljenosti od dvorišne međe.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
118
.
2.3.8. Uvjeti gradnje komunalnih građevina
(123.)
Komunalne građevine su groblja i reciklažna dvorišta.
(124.)
U PPUOM sva se postojeća groblja zadržavaju na postojećim katastarskim česticama.
Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju
se posebnim propisom.
(125.)
U građevinskom području svakog naselja potrebno je izgraditi najmanje jedno reciklažno
dvorište.
Reciklažno dvorište se gradi na zasebnoj građevnoj čestici, veličine min. 500,0 m².
Reciklažno dvorište se mora ograditi te koristiti na način da se njegovim korištenjem ne
ugrožava ili onemogućava korištenje susjednih građevnih čestica.
2.3.9. Uvjeti gradnje građevina koje se grade na javnim površinama
(126.)
Građevine koje se grade na javnim površinama su kiosci, nadstrešnice za sklanjanje ljudi u
javnom prometu, tende, ljetne terase, oglasni panoi, kontejneri za otpad (eko-otoci), telefonske
govornice, spomenici, fontane, ostala urbana oprema i sl.
Kiosci su građevine u kojima se prodaja robe na malo i ugostiteljske usluge obavljaju kroz
odgovarajući otvor na samom kiosku bez ulaza kupca u prodajni prostor.
Površina na koju se postavlja kiosk i pristup do pješačke površine moraju se izvesti od tvrdog
materijala.
(127.)
Građevine koje se grade na javnim površinama ne smiju ometati ili ugrožavati odvijanje prometa,
održavanje infrastrukture, površinsku odvodnju i dr.
Ako se građevine postavljaju uz ili na pješačku površinu, mora se osigurati kontinuirani pješački
prolaz širine min. 2,25 m.
2.3.10. Uvjeti gradnje građevina mješovite namjene
(128.)
Građevine mješovite namjene su građevine s više funkcija odnosno za više djelatnosti, pri čemu
niti jedna ne smije ograničavati ili onemogućavati korištenje građevine za potrebe njezinih drugih
funkcija ili djelatnosti.
(129.)
Građevine mješovite namjene grade se sukladno uvjetima utvrđenim u PPUOM za osnovnu
namjenu građevine.
Osnovna namjena građevine mješovite namjene određuje se prema funkciji i djelatnosti koja
ima najveći udio u bruto izgrađenoj površini građevine. Ako je udio različitih funkcija i djelatnosti
jednak, prioritet imaju stanovanje odnosno javne i društvene djelatnosti.
(130.)
U višestambenim građevinama komunikacijski prostori za pristup stanovima moraju biti potpuno
odvojeni od prostora za pristup ostalim namjenama.
Iznimno od prethodnog stavka, prostori onih namjena koje se prema posebnim propisima mogu
obavljati u stambenim prostorima mogu imati pristup iz komunikacijskih prostora za pristup
stanovima.
(131.)
Gospodarske djelatnosti u građevini mješovite namjene, u kojoj je jedna od namjena stanovanje
i/ili javna i društvena namjena, može biti samo za tihe i čiste djelatnosti.
2.3.11. Uvjeti gradnje ostalih građevina
(132.)
Zasebna građevna čestica na kojoj se gradi garaža mora imati minimalnu površinu 3,0x5,0 m i
minimalno 3,0 m dugu regulacijsku liniju, a najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice je
1,0.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
119
2.3.12. Uvjeti uređenja naselja
(133.)
U javnom prostoru naselja moraju se zadržati sve građevine male sakralne arhitekture (kapelice,
poklonci, raspela) u izvornom obliku.
Iznimno, ako to zahtijeva rekonstrukcija prometnica, mogu se izmjestiti u neposrednu blizinu
postojeće lokacije.
(134.)
Uz obje strane ulica u naseljima, osobito glavnih, gdje god je to moguće treba podizati tradicijske
bjelogorične drvorede. (a postojeće crnogorične postupno uklanjati i zamjenjivati bjelogoričnim).
Postojeće površine parkova ne smiju se smanjivati, a u njima se dozvoljava gradnja isključivo
građevina prometa i infrastrukture te spomen obilježja, fontana i druge urbane opreme.
2.4. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA
(135.)
Van naselja i povremenog stanovanja u PPUOM dozvoljava se gradnja na sljedećim područjima:
-
građevinska područja van naselja i povremenog stanovanja,
-
područje Općine van građevinskog područja.
2.4.1. Uvjeti gradnje u građevinskim područjima van naselja i povremenog
stanovanja
Proizvodno-poslovna zona Črnkovci
(136.) U proizvodno-poslovnoj zoni dozvoljena je gradnja proizvodnih (i/ili poslovnih građevina),
građevina športsko-rekreacijske, javnih i društvenih djelatnosti samo za potrebe radnika te zone,
te infrastrukturnih građevina.
U proizvodno-poslovnoj zoni također je dozvoljena gradnja građevina mješovite namjene,
sukladno funkcijama i djelatnostima iz prethodnog stavka.
(137.)
Za gradnju građevina u proizvodno-poslovnoj zoni primjenjuju se Opći uvjeti gradnje i uređenja
prostora iz poglavlja 2.3.2. ovih Odredbi.
Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) za gradnju gospodarskih građevina u
proizvodno-poslovnoj zoni je 0,6, a za gradnju na građevnim česticama ostale namjene 0,4.
Najveća etažna visina građevina je Po+P+1+Pk.
Groblja
(138.) U PPUOM utvrđena su građevinska područja za sva postojeća groblja koja se nalaze van
građevinskog područja naselja i povremenog stanovanja.
Namjena građevina koje se mogu graditi na groblju te uvjeti gradnje i uređenja groblja utvrđuju
se sukladno posebnom propisu.
2.4.2. Uvjeti gradnje van građevinskog područja
(139.)
Van građevinskih područja mogu se graditi sljedeće građevine:
a) Na poljoprivrednom zemljištu I. i II. bonitetne klase
-
građevine infrastrukture
-
građevine za istraživanje i iskorištavanje energetskih mineralnih sirovina,
-
stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja
poljoprivrednih djelatnosti.
b) Na poljoprivrednom zemljištu ostalih bonitetnih klasa
-
građevine infrastrukture,
-
rekreacijske građevine,
-
građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
-
120
stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a
sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.
c) U šumama i na ostalom šumskom zemljištu isključivo osnovne namjene
-
građevine za gospodarenje šumom
d) Na ostalom poljoprivrednom tlu, šumama i šumskom zemljištu
-
građevine koje se mogu graditi na poljoprivrednom i šumskom zemljištu, prema
točkama a), b) i c).
e) Na vodama i unutar vodnog dobra
(140.)
-
vodne građevine,
-
građevine infrastrukture,
-
građevine za vađenje pijeska i šljunka,
-
građevine za rekreaciju (i to samo na temelju plana užeg područja).
Katastarska čestica na kojoj se grade građevine van građevinskog područja mora imati pristup s
javne površine.
Pod javnom površinom iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se postojeće ceste i poljski putovi
širine min 3,0 m, ako zadovoljavaju potrebe vatrogasnog pristupa i prometne uvjete utvrđene
sukladno posebnom propisu i to u cijeloj dužini do priključka na javnu cestu.
(141.)
Oko gospodarskih i stambenih građevina koje se grade van građevinskog područja obvezna je
sadnja niskog i visokog zelenila, a ograđivanje građevne čestice je dozvoljeno isključivo
ogradom od pletiva s parapetom visine max. 30,0 cm ili živicom. Max. visina ograde je 1,8 m.
Ograditi se može i poljoprivredno zemljište sukladno uvjetima iz prethodnog stavka.
2.4.2.1. Stambene građevine van građevinskog područja
(142.)
Van građevinskog područja mogu se graditi samo stambene građevine obiteljskog načina
gradnje za vlastite potrebe, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Pod obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom podrazumijeva se poljoprivredni posjed min.
veličine utvrđene u točki (148.) ovih Odredbi, u sklopu kojeg se nalaze gospodarske građevine za
potrebe poljoprivredne djelatnosti, zajedno sa stambenom građevinom.
Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dozvoljena je gradnja samo jedne obiteljske
stambene građevine.
Stambena građevina ne može se graditi van građevinskog područja ako prije toga nisu izgrađene
građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost.
(143.)
Udaljenost stambene građevine od građevinskog područja naselja stalnog stanovanja mora biti
min. 500,0 m, od razvrstane ceste min. 50,0 m, a od autoceste min. 100,0 m.
(144.)
Bruto izgrađena površina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može
biti max. 20% od površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih građevina. Iznimno, na
posjedima manjim od 5,0 ha bruto izgrađena površina stambene građevine ne može biti veća od
200 m².
(145.)
Etažna visina stambene građevine koja se gradi van građevinskog područja može bit max.
podrum/suteren, prizemlje, kat i potkrovlje.
2.4.2.2. Gospodarske građevine van građevinskog područja
(146.)
Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti i seoskog turizma su:
-
poljoprivredne građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije te uzgoj
poljoprivrednih kultura i životinja (stoke, peradi i krznaša),
-
ribnjaci,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
121
-
gospodarske građevine za primarnu doradu i preradu u sklopu kompleksa za intenzivni
uzgoj životinja,
-
ugostiteljsko-turističke građevine za smještaj i prehranu u seoskom turizmu u sklopu
obiteljskog poljoprivrednog posjeda.
(147.)
Poljoprivredne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na poljoprivrednom tlu
isključivo osnovne namjene (P1), (P2) i (P3) i ostalom poljoprivrednom tlu u sklopu namjene
''ostalo poljoprivredno tlo šume i šumsko zemljište'' (PŠ), sukladno posebnom propisu i ako su
zadovoljeni uvjeti utvrđeni ovim Odredbama u pogledu minimalne veličine posjeda, udaljenosti
od građevinskog područja i javnih prometnica i minimalnog broja uvjetnih grla koja se mogu
uzgajati van građevinskog područja.
(148.)
Minimalna veličina posjeda na kojem se mogu graditi poljoprivredne građevine van građevinskog
područja je sljedeća:
-
15,0 ha za građevine u funkciji intenzivne ratarske proizvodnje, ili
-
5,0 ha za građevine u funkciji uzgoja voća, ili
-
3,0 ha za građevine u funkciji uzgoja povrća, ili
-
1,0 ha za građevine u funkciji uzgoja vinove loze, ili
-
0,5 ha za građevine u funkciji uzgoja cvijeća i sadnica.
Posjedom iz stavka 1. ove točke smatra se zemljište koje je u površini od min. 60% u vlasništvu
investitora, a preostali dio može biti državno zemljište u zakupu. Ako posjed čini više
katastarskih čestica, na min. 80% površine posjeda katastarske čestice moraju biti fizički
povezane. Čestice se smatraju fizički povezane i ako ih dijele melioracijski kanali i poljski putovi.
Najmanje 50% posjeda treba biti na području općine Marijanci.
(149.)
Udaljenost poljoprivrednih građevina za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije ne
može biti manja od 500,0 m od građevinskog područja.
Odredbe iz stavka 1. ove točke ne odnosi se na poljoprivredne građevine za uzgoj
poljoprivrednih kultura.
(150.)
Broj uvjetnih grla koja se mogu uzgajati van građevinskog područja mora biti veći od 50.
(151.)
Minimalna udaljenost građevine za smještaj životinja od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste:
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA
OD RAZVRSTANE CESTE
Tablica br. 40
Broj uvjetnih grla
51-100
> 100 do 400
> 400
Minimalna udaljenost od ruba zemljišnog posjeda razvrstane
ceste (u m)
Državne ceste
Županijske i lokalne ceste
100
100
150
100
200
150
Zadane udaljenosti iz prethodne tablice ne odnose se na prateće sadržaje .
Udaljenost pratećih sadržaja, izuzev infrastrukture, od ruba zemljišnog posjeda razvrstane ceste
mora biti min. 50 m.
(152.)
Građevine za smještaj životinja van građevinskog područja ne mogu se graditi u vodozaštitnim
zonama, u kojima je zabrana gradnje takvih građevina utvrđena posebnim propisom i odlukama
o zaštiti sanitarnih zona crpilišta, donesenim na temelju tog propisa.
(153.)
Građevine za smještaj životinja moraju se udaljiti od građevinskog područja na minimalnu
udaljenost, zavisno o kapacitetu građevine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
122
Kapacitet građevine iskazuje se u uvjetnim grlima (Ug), a izračunava se na način da se broj
životinja u jednom turnusu pomnoži s koeficijentom k iz sljedeće tablice:
KOEFICIJENTI ZA IZRAČUN UVJETNIH GRLA
Tablica br. 41
VRSTA STOKE
krave, steone junice
bikovi
volovi
junad 1-2 godine
junad 6-12 mjeseci
telad
krmače+prasad
tovne svinje do 6 mjeseci
mlade svinje 2 do 6 mjeseci
prasad do 2 mjeseca
teški konji
srednje teški konji
laki konji
ždrebad
ovce, ovnovi, koze i jarci
janjad i jarad
konzumna perad
rasplodne nesilice
nojevi
kunići
k
1,00
1,50
1,20
0,7
0,5
0,25
0,30
0,25
0,13
0,02
1,20
1,00
0,80
0,75
0,10
0,05
0,002
0,0033
0,25
0,007
Za sve ostale životinje koje nisu navedene u tablici broj uvjetnih grla utvrđuje se na način da se
broj grla u jednom turnusu pomnoži s prosječnom težinom životinje na kraju turnusa i podijeli s
500.
(154.)
Minimalna udaljenost građevina za smještaj životinja od granica građevinskog područja iznosi:
MINIMALNA UDALJENOST GRAĐEVINA ZA SMJEŠTAJ ŽIVOTINJA OD
GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA
Tablica br. 42
Kapacitet građevine izražen u uvjetnim
grlima (Ug)
>51-100
> 101-300
> 301-400
> 401-500
> 501
Udaljenost od granice građevinskog
područja naselja (m)
Ugx2
0,5 (Ug –100)+200
0,5 (Ug –100)+250
0,5 (Ug –100)+300
min. 500,0
Udaljenost iz prethodnog stavka odnosi se i na gnojišta i lagune, a ne odnosi se na prateće
sadržaje.
(155.)
Na građevnoj čestici građevine za smještaj životinja mogu se graditi prateći sadržaji (klaonica,
hladnjača, skladišta i mješaonica stočne hrane, kafilerija, kompostište, spremišta strojeva i
alata, prostorije za boravak radnika, uredi, infrastruktura, garaže, parkirališta, manipulativne
površine, nadstrešnice i sl.), te jedna jednoobiteljska stambena građevina. Prateći sadržaji mogu
biti samo u funkciji djelatnosti uzgoja životinja, a prostori za boravak djelatnika samo
garderobno-sanitarni prostori, te prostorije za dnevni odmor.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
123
Uredske prostorije mogu biti samo 5% bruto građevinske površine dijela građevine za smještaj
životinja.
Prateći sadržaji iz stavka 1. ove točke mogu se graditi samo nakon izgradnje ili istovremeno s
izgradnjom osnovnih građevina.
Građevine za smještaj životinja moraju biti udaljene min. 5,0 m od svih međa građevne čestice.
(156.)
Ribnjakom se smatraju bazeni i ostale vodne površine za uzgoj akvakulture .
Izgradnja novih ribnjaka izvan građevinskih područja moguća je samo na zemljištu katastarskih
kultura: močvara, trstik, neplodno tlo, u napuštenim koritima i rukavcima rijeka i vodotoka te
ostalom poljoprivrednom tlu označenom na karti 1. kao ostalo obradivo tlo. Na vrijednom
obradivom tlu izgradnja ribnjaka je moguća samo u sklopu obiteljskog poljoprivrednog
gospodarstva.
Minimalna površina ribnjaka za uzgoj mlađi je 3 ha, a za uzgoj konzumne ribe je 5 ha. Ova
površina mora se isključivo koristiti za potrebe uzgoja ribe.
Ribnjaci koji se grade u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva definiranog u točki
(142.) mogu biti i manje površine.
Udaljenost ribnjaka od susjednih katastarskih čestica mora biti takva da ne utječe na vodni režim
susjednog zemljišta, i ne manja od 5 m.
Uz ribnjake je moguće graditi građevine za upotrebe uzgoja ribe na način da se njihova bruto
površina dimenzionira na način 12 m² građevine na 1 ha vodne površine ribnjaka.
Dozvoljena etažnost tih građevina je priz.+tavan.
Izgradnja podruma i potkrovlja se ne dozvoljava.
U ove građevine moraju se smjestiti sve namjene potrebne za funkcioniranje ribnjaka, uključivo
garaže, spremišta hrane, prostorije za boravak djelatnika i slično. Ove građevine moraju biti
minimalno udaljene 3 m od svih međa katastarske čestice. Ova građevina mora biti na
minimalnoj udaljenosti 5 m od ruba ribnjaka.
Za izgradnju ovih građevina ne primjenjuju se odredbe vezane uz minimalnu komunalnu
opremljenost.
(157.)
Prateći sadržaji za primarnu doradu i preradu (klaonica, hladnjača, mješaonice stočne hrane i
sl.) mogu biti isključivo u funkciji osnovne proizvodnje i mogu se graditi pod uvjetom da kapacitet
građevine za uzgoj životinja iznosi min. 100 uvjetnih grla.
Maksimalni kapacitet prateće građevine za primarnu doradu i preradu mora odgovarati
maksimalnom kapacitetu osnovne proizvodnje, te se u projektu mora dokazati da su količine
sirovina za doradu i preradu sukladne kapacitetu farme.
Uvjeti iz prethodnog stavka ne odnose se na kafileriju.
(158.)
Gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma su građevine za pružanje ugostiteljskih
usluga u seljačkom domaćinstvu, utvrđene posebnim propisom, a mogu se graditi isključivo ako
je izgrađena ili se istovremeno gradi stambena građevina.
(159.)
Etažna visina gospodarske građevine u funkciji seoskog turizma može biti max. podrum/suteren,
prizemlje, kat i potkrovlje, a njezina bruto izgrađena površina može iznositi max. 20% bruto
izgrađene površine zatvorenih gospodarskih građevina.
2.4.2.3. Rekreacijske građevine van građevinskog područja
(160.)
Rekreacijske građevine koje se grade van građevinskog područja su: trim staza, konjička staza,
kupalište, i sl., građevine u funkciji rekreacije.
Van građevinskog područja ne mogu se graditi zatvorene rekreacijske građevine.
Rekreacijske građevine ne mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu I i II bonitetne klase
odnosno na osobito vrijednom obradivom tlu (P1).
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
124
2.4.2.4. Građevine za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina
(161.)
Na području Općine utvrđena su sljedeća eksploatacijska polja mineralnih sirovina:
a)
Eksploatacijska polja
-
nafte i plina ''Štefkovica'',
-
plina ''Sječe'',
-
pijeska iz korita rijeke Drave.
Nova istražna polja, koja nisu navedena u stavku 1. ove točke, mogu se formirati na vrijednom
obradivom tlu (P2), ostalom obradivom tlu ( P3), gospodarskim šumama (Š1), ostalom šumskom
zemljištu isključivo osnovne namjene (ŠZ) i rijeci Dravi.
Istražna (i eksploatacijska) polja ne mogu se osnivati na područjima prirode zaštićenim prema
posebnom propisu i područjima prirode zaštićenim ovim PPUOM, koja su prikazana na
kartografskom prikazu br.3.A. ''UVJETI KORIŠTENJA''.
(162.)
U sklopu eksploatacijskog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji eksploatacije.
U sklopu istražnog polja dozvoljena je gradnja građevina u funkciji istraživanja mineralnih
sirovina.
(163.)
Eksploatacijsko polje se tijekom eksploatacije i nakon zatvaranja mora sanirati sukladno
postupku sanacije utvrđenom u Studiji o utjecaju na okoliš ili na temelju rudarsko-geološke
osnove.
2.4.2.5. Pomoćne građevine van građevinskog područja
(164.)
Pomoćne građevine van građevinskog područja mogu se graditi na građevnoj čestici na kojoj je
izgrađena stambena građevina koja se prema ovim Odredbama može graditi van građevinskog
područja.
Najveća etažna visina pomoćne građevine iz prethodnog stavka može biti podrum i prizemlje.
2.4.2.6. Komunalne građevine van građevinskog područja
Odlagališta komunalnog otpada
(165.)
Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje
i namjena površina".
Za predloženu lokaciju potrebno je provesti istraživanja u cilju utvrđivanja podobnosti lokacije za
planiranu namjenu.
Odlagalište komunalnog otpada mora se ograditi ogradom visine min. 1,80 m.
Odlagalište se mora izgraditi i urediti sukladno posebnim propisima, primjenjujući mjere zaštite
voda, tla i zraka od onečišćenja, te mjere zaštite od požara.
Pristup do odlagališta utvrđen je u kartografskim prikazima PPUOM, a min. širina pristupne
ceste je 3,0 m.
Nakon sanacije prostor odlagališta koristit će se za pošumljavanje.
2.4.2.7. Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja
(166.)
Prometne i ostale infrastrukturne građevine van građevinskog područja grade se sukladno ovim
Odredbama, izuzev onih odredbi koje se odnose isključivo na gradnju u građevinskom području.
(167.)
Van granica građevinskog područja mogu se graditi stajališta, benzinske postaje i druge
građevine u funkciji prometa.
Benzinske postaje mogu se graditi u pojasu dubine max. 150,0 m od osi postojeće javne ceste,
sukladno posebnom propisu.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
125
Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice benzinske postaje može biti 0,5.
Na građevnoj čestici benzinske postaje mogu se graditi prateći sadržaji (prostorije za boravak
djelatnika, uredi, infrastruktura, parkirališta, manipulativne površine i sl.).
Kod postojećih cesta dodatni sadržaji koji se mogu graditi na građevnoj čestici benzinske
postaje su ugostiteljski, trgovački i servisni, a koeficijent izgrađenosti građevne čestice tim
sadržajima ne može biti veći od 0,25.
(168.)
Uz nove ceste mogu se graditi svi sadržaji predviđeni projektom ceste.
2.4.2.8.Ostale građevine van granica građevinskog područja
(169.)
Van granica građevinskog područja, na prostorima primjerenim za tu namjenu, mogu se graditi
manje vjerske građevine kao križevi, poklonci, kapelice i sl. te spomen obilježja, najveće bruto
razvijene površine do 30,0 m².
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
(170.)
(171.)
Gospodarske djelatnosti su sljedeće:
-
poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo i ribarstvo,
-
eksploatacija mineralnih sirovina,
-
industrija,
-
graditeljstvo,
-
trgovina,
-
ugostiteljstvo i turizam,
-
promet, telekomunikacije i skladištenje,
-
proizvodnja i opskrba strujom, plinom i vodom,
-
ostale usluge.
U naseljima građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi na građevnoj čestici građevina
drugih namjena i na zasebnoj građevnoj čestici.
Građevine gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog područja grade se sukladno uvjetima
gradnje u građevinskim područjima, utvrđenim ovim Odredbama.
(172.)
(173.)
U građevinskom području naselja povremenog stanovanja dozvoljeno je:
-
obavljanje poljoprivredne proizvodnje,
-
gradnja građevina u funkciji poljoprivrede (osim građevina za uzgoj životinja),
-
gradnja građevina ugostiteljstva, turizma i trgovine, sukladno točki (96.) ovih Odredbi.
Površine van granica građevinskog područja naselja i povremenog stanovanja namjenjuju se
djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, lovstva, ribarstva, seoskog turizma, eksploataciji
mineralnih sirovina, prometu, telekomunikacijama i opskrbi strujom, plinom i vodom, te odvodnji
voda, sukladno ovim Odredbama i posebnim propisima.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
(174.)
U PPUOM društvenim djelatnostima se smatraju sljedeće djelatnosti:
-
uprava,
-
socijalna zaštita,
-
obrazovanje,
-
zdravstvo,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
(175.)
-
kultura,
-
vjerske aktivnosti.
126
Planirana mreža javnih i društvenih djelatnosti sadrži osnovne sadržaje koji moraju biti
zastupljeni u središnjim naseljima, a moguće ju je proširivati bez ograničenja.
U naseljima na području Općine moraju se za potrebe javnih i društvenih djelatnosti, osigurati
prostori za sljedeće sadržaje:
- Marijanci
- Črnkovci
- Općinska uprava
- osnovna škola
- dječji vrtić
- zdravstvena stanica
- veterinarska ambulanta
- ljekarna
- društveni dom
- područna škola
- dječji vrtić
- ambulanta
- vatrogasni dom
- Čamagajevci
- područna škola
- društveni dom
- Bočkinci
- vatrogasni dom
Za vjerske građevine, udruge i sl. prostor će se osigurati sukladno potrebama.
(176.)
Za potrebe društvenih djelatnosti koristit će se postojeće građevine ili graditi nove u
građevinskim područjima naselja, sukladno uvjetima utvrđenim u ovim Odredbama.
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA
PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
(177.)
Trase novih prometnih i infrastrukturnih građevina prikazane su u kartografskim prikazima br. 1.2.B, te u kartografskim prikazima građevinskih područja, a osnovni uvjeti utvrđivanja koridora i
površina definirani su u točki (3.) i (4.) ovih Odredbi.
(178.)
Prilikom gradnje novih infrastrukturnih vodova nižih razina, koji nisu prikazani na kartografskim
prikazima PPUOM, potrebno je težiti njihovom objedinjavanju u infrastrukturne koridore.
(179.)
Vodovi infrastrukture u pravilu se polažu u javne površine. Iznimno, mogu se polagati i na
ostalim površinama uz osigurani pristup.
Ostale površine iz prethodnog stavka su:
(180.)
-
u građevinskim područjima – neizgrađene površine između regulacijske linije i građevnog
pravca,
-
van građevinskog područja – neizgrađene površine.
Postojeće prometne i infrastrukturne građevine, koje se u PPUOM uklanjaju ili zamjenjuju
novima, mogu se održavati i rekonstruirati na postojećoj trasi do izgradnje nove mreže.
5.1. PROMETNI SUSTAV
5.1.1. Cestovni promet
(181.)
Mreža postojećih razvrstanih javnih cesta utvrđena je u PPUOM, a kategorija prometnica
utvrđena je na temelju Odluke nadležnog Ministarstva.
Kategorija svih prometnica na području Općine može se mijenjati sukladno izmjenama Odluke iz
stavka 1. ove točke bez promjene PPUOM. Od dana stupanja na snagu Odluke, na tu
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
127
prometnicu i okolni prostor primjenjuju se uvjeti gradnje utvrđeni ovim Odredbama, sukladno
novoj kategoriji prometnice.
U slučaju da postojeća prometnica nije naznačena u kartografskim prikazima, uvjeti se odnose
na postojeću trasu.
(182.)
Ulični koridor u naselju je prostor između regulacijskih linija, koji je namijenjen gradnji kolnika,
parkirališta, kolno-pješačkih prilaza građevinskoj parceli, prometnih površina pješačkog,
biciklističkog i javnog prometa, te vođenja svih vrsta infrastrukturnih vodova, uključujući i odvodni
sustav oborinske odvodnje, uređenju zelenih površina, postavljanju urbane opreme i sl.
(183.)
Svi ulični koridori u građevinskom području na koje postoji neposredan pristup s građevnih
čestica, ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju biti povezani u jedinstveni prometni
sustav.
(184.)
Za nove ulične koridore u građevinskim područjima naselja potrebno je osigurati širinu:
(185.)
-
25,0 m za ulični koridor kojim prolazi državna cesta,
-
20,0 m za ulični koridor kojim prolazi županijska cesta,
-
18,0 m za ulični koridor kojim prolazi lokalna cesta,
-
18,0 m za ulične koridore kojima prolaze ostale ceste čija je dužina preko 150,0 m.
U slučaju da se zbog postojećih građevina, prirodnih ili drugih specifičnih prostornih ograničenja
ne može osigurati preporučena širina uličnog koridora, za nove ulične koridore čija je dužina
preko 150,0 m mogu se utvrditi i manje širine, ali ne manje od sljedećih:
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA ZA KOLNI PROMET,
DUŽINE PREKO 150,0 m
Tablica br. 43
KATEGORIJA CESTE
U ULIČNOM KORIDORU
Državna
Županijska
Lokalna cesta
Ostale ceste
(186.)
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
20,0
18,0
18,0
14,0
18,0
14,0
16,0
12,0
Za nove ulične koridore čija dužina je manja od 150,0 m, širina uličnog koridora ne može biti
manja od:
MINIMALNA ŠIRINA ULIČNIH KORIDORA
ZA KOLNI PROMET, DUŽINE MANJE OD 150,0 m
Tablica br. 44
SMJER KOLNOG PROMETA
Dvosmjerni promet
Jednosmjerni promet
Minimalna širina uličnog koridora (m)
Otvoreni sustav oborinske
Zatvoreni sustav oborinske
odvodnje
odvodnje
12,0
10,0
10,0
8,0
Ulice dužine manje od 150,0 m mogu biti i slijepe.
(187.)
Širine koridora iz točaka (184.)-(186.) ovih Odredbi ne odnose se na postojeće ulične koridore,
koji se nalaze u izgrađenom području i na području povremenog stanovanja.
Izgrađeno područje iz prethodnog stavka je izgrađeno građevinsko područje označeno na
kartografskim prikazima građevinskih područja.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
(188.)
128
Na području povremenog stanovanja za pristup do građevne čestice mogu se koristiti i postojeći
poljski putovi, a novi pristupni putevi moraju biti širine min. 4,0 m.
Udaljenost građevina od osi razvrstanih prometnica mora biti min.:
-
kod državnih cesta
12,5 m,
-
kod županijskih cesta
10,0 m,
-
kod lokalnih cesta
9,0 m,
-
ostale javne ceste i putevi
5,0 m.
(189.)
Udaljenost građevina koje se mogu graditi izvan građevinskog područja mora biti min. 10,0 m od
osi postojeće pristupne ceste ili puta.
(190.)
Sve ceste namijenjene javnom prometu na području Općine moraju biti opremljene
horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, prema Hrvatskim normama.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene sukladno posebnom propisu o sprječavanju
stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, tako da na njima nema zapreke za kretanje niti
jedne kategorije stanovništva.
Nije dozvoljena gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koje zatvaraju vidno
polje vozača i time ugrožavaju promet. Određivanje polja preglednosti utvrđuje se na temelju
posebnog propisa za javne ceste.
(191.)
U svim naseljima Općine mora se uz sve stambene građevine, građevine javne i društvene te
gospodarske namjene, izgraditi minimalni broj parkirališnih mjesta prema sljedećim normativima:
MINIMALNI BROJ PARKIRALIŠNIH MJESTA
Tablica br. 45
Namjena građevina
Jedinica
Obiteljske stambene građevine
Višestambene građevine
Trgovački (maloprodaja)
Robne kuće, trgovački centri
Tržnice na malo
Poslovne zgrade, uredi, agencije
1 stan
1 stan
25 m² bruto izgrađene površine
60 m² bruto izgrađene površine
25 m² površine građevne čestice
100 m² bruto izgrađene površine
< 50 m2 bruto izgrađene površine
100 m² bruto izgrađene površine
100 m² bruto izgrađene površine
15 m² bruto izgrađene površine
1 učionica/grupa
40 m² bruto izgrađene površine
40 m2 bruto izgrađene površine
-
Industrija i skladišta
Servisi i obrt
Ugostiteljstvo
Osnovne škole i vrtići
Zdravstvene građevine
Vjerske građevine
Građevine mješovite namjene
Broj parkirališnih
mjesta
1,00
1,20
1,00
1,00
1,00
2,00
1,00
1,00
2,00
1,00
2,00
2,00
1,00
∑ parkirališnih
mjesta za sve
namjene u sklopu
građevine
Broj parkirališta za športsko-rekreacijske građevine utvrđuje se prema posebnom propisu.
(192.)
Na javnim parkiralištima i u javnim garažama potrebno je osigurati parkirališna mjesta za
invalide prema posebnom propisu.
(193.)
Sukladno namjeni građevine izgradnja parkirališta se mora riješiti na sljedeći način:
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
- obiteljske stambene građevine
• na vlastitoj građevnoj čestici,
• u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
- višestambene građevine
• na vlastitoj građevnoj čestici,
• u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
• na parkiralištu udaljenom max. 100,0 m od
građevine
- poslovne građevine (trgovačke i
ugostiteljske i poslovne zgrade, uredi,
agencije, servisi i obrt)
• na vlastitoj građevnoj čestici,
• u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice
• u uličnom koridoru, u širini regulacijske linije
građevne čestice,
• na parkiralištu udaljenom do max. 100,0 m od
građevine,
- robne kuće i trgovački centri
• na vlastitoj građevnoj čestici,
- proizvodne građevine i skladišta
• na vlastitoj građevnoj čestici
• u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
- javne i društvene , športskorekreacijske i vjerske građevine
• na vlastitoj građevnoj čestici,
• u uličnom koridoru u širini regulacijske linije
građevne čestice,
• na parkiralištu udaljenom max. 200,0 m od
građevine,
- građevine mješovite namjene
• sukladno načinu rješavanja izgradnje
parkirališta za osnovnu namjenu.
129
Pod parkiralištem podrazumijeva se i prostor u garaži.
(194.)
Pod pojmom "vlastita građevna čestica" iz točke (193.) ovih Odredbi podrazumijeva se građevna
čestica na kojoj je izgrađena osnovna građevina.
Pod pojmom "ulični koridor u širini regulacijske linije" podrazumijeva se neizgrađeni prostor
između regulacijske linije i kolnika na onoj strani ulice na kojoj se nalazi građevna čestica, pod
uvjetom da se u tom prostoru osigura pješački prolaz širine kao u ostalom dijelu ulice, a
najmanje 1,20 m.
Pod pojmom "parkiralište" podrazumijeva se javno parkiralište ili garaža koji su planirani ili su
izgrađeni za potrebe nove građevine ili prenamjenu postojeće.
Potvrdu da se javno parkiralište ili garaža može koristiti za potrebe građevine izdaje Općina.
(195.)
Način rješavanja izgradnje parkirališta utvrđen u točki (193.) ovih Odredbi obvezno se
primjenjuje i u slučaju prenamjene postojećih građevina, za dio građevine koji se prenamjenjuje,
te kod rekonstrukcije za dio građevine koji se rekonstruira, ako je zbog prenamjene odnosno
rekonstrukcije potreban veći broj parkirališnih mjesta od broja potrebnog za postojeću namjenu.
(196.)
Širina pješačkih prometnica utvrđuje se sukladno broju korisnika, prostornim uvjetima i
ambijentalnim obilježjima, ali ne može biti manja od 1,20 m.
Pješačke prometnice se grade odvojeno od kolnika i po mogućnosti od kolnika odvojene zelenim
zaštitnim pojasom.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
130
5.1.2. Riječni promet
(197.)
Planira se urediti i rekonstruirati plovni put na rijeci Dravi u skladu s planiranom kategorijom.
Uređivanje plovnog puta može se odvijati u fazama, koje će definirati trenutne potrebe Republike
Hrvatske, te dogovor sa susjednom Republikom Mađarskom.
5.1.3. Poštanski promet
(198.)
Razvoj poštanske djelatnosti koji se odnosi na modernizaciju poslovnog prostora usmjeren je na
građevinsko područje naselja, te se PPUOM i detaljnim planovima uređenja moraju osigurati
prostorne pretpostavke za nesmetani razvoj.
Razvoj poštanske djelatnosti odnosit će se samo na adaptacije i održavanje poslovnih prostora,
te eventualno uređenje eksterijera (pristup, pločnik, parkirališna mjesta i sl.).
5.1.4. Telekomunikacije
(199.)
Razvoj nepokretne telekomunikacijske mreže u PPUOM planira se proširenjem kapaciteta
komutacija, te daljnjim razvojem mjesnih mreža.
Pristupni i spojni vodovi i komutacijski čvorovi u nepokretnoj mreži, te bazne postaje u pokretnoj
mreži označeni su na kartografskom prikazu br. 1.A "POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE''.
Mjesne mreže razvijat će se sukladno dinamici gospodarskog, društvenog i prostornog razvitka
Općine.
(200.)
Mjesna telekomunikacijska mreža u građevinskim područjima u pravilu se gradi u zelenom
pojasu ulica, a u ulicama s užim profilom polaže se ispod nogostupa sustavom distribucijske
telekomunikacijske kanalizacije i mrežnim kabelima. Po potrebi telekomunikacijske vodove
graditi s obje strane ulice.
(201.)
Za razvoj pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je izgraditi bazne postaje s pripadajućim
antenskim stupovima i neophodnim kabelskim vodovima.
Bazne postaje se moraju graditi sukladno posebnim propisima o sigurnosti te zaštiti od
neionizirajućih zračenja.
Bazne postaje se ne mogu graditi:
-
na školama i dječjim vrtićima (osim mikro baznih postaja),
-
na građevinama i područjima koja su zaštićena na temelju propisa o zaštiti kulturnih dobara,
-
na samostojećim antenskim stupovima udaljenosti manjoj od 100,0 m od sakralne građevine
(crkve),
Do lokacije baznih postaja obvezno je osigurati kolni pristup.
(202.)
Mrežu baznih postaja potrebno je uskladiti s istim ili srodnim djelatnostima radi zajedničkog
korištenja prostora i dijela građevina.
5.2. ENERGETSKI SUSTAV
5.2.1. Naftovodi i plinovodi
(203.)
Planirani naftovodi i plinovodi na području Općine su:
-
građevine od važnosti za Državu iz točke (14.b) ovih Odredbi,
-
magistralni, otpremni i sabirni naftovodi i plinovodi. Izgradnja naftovoda i plinovoda i njihov
nivo (po važnosti) ovisi o tome da li će se transportirati,
-
dogradnja mjesnih plinovodnih mreža u već plinificiranim naseljima Općine u skladu s
porastom potreba.
U PPUOM planira se plinoopskrba svih naselja na području Općine.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
131
(204.)
Trase postojećih naftovoda i plinovoda s pripadajućim MRS prikazane su na kartografskom
prikazu br. 2.A ''ENERGETSKI SUSTAV''.
(205.)
Magistralni, otpremni i sabirni naftovodi i plinovodi (ukoliko bude potrebe za njihovom
izgradnjom) grade se sukladno posebnom propisu.
(206.)
Kućne redukcijske stanice u građevinskim područjima ne smiju se graditi u uličnom profilu.
(207.)
Razvoj distribucijske plinoopskrbne mreže u građevinskim područjima potrebno je usklađivati s
razvojem područja na način da se zadovolje sve planirane potrebe za plinom svih korisnika.
Planirani distribucijski plinovodi će biti srednjetlačni s tlakom plina 0,1-0,3 MPa (1,0-3,0 bara).
(208.)
Distribucijski plinovodi se u građevinskim područjima polažu u pravilu u javnim površinama, po
potrebi s obje strane ulice. Na kartografskom prikazu su od mjesnih plinovoda prikazani samo
važniji, a izgradnja ostalih plinovoda pratiti će proces urbanizacije i razvoj gospodarstva.
5.2.2. Elektroenergetska mreža
(209.)
Razvoj elektroenergetskog sustava na području Općine planira se gradnjom sljedećih građevina:
Distribucija električne energije
-
rekonstrukcija odvojaka 10(20) kV dalekovoda od magistralnih 10(20) kV dalekovoda, koji
ulaze ili prelaze preko građevinskog područja i kontaktnih zona,
-
izgradnja KB 10(20) kV unutar građevinskih područja naselja i kontaktnih zona radi
međusobnog povezivanja postojećih (i planiranih) trafostanica,
-
demontiranje postojećih nadzemnih 10(20) kV dalekovoda unutar građevinskih područja i
kontaktnih zona s građevinskim područjima,
-
zamjena pojedinih transformatora s transformatorima veće instalirane snage u skladu sa
stvarnim potrebama,
-
izgradnja novih trafostanica TS 10(20)/0,4 kV i novih 10(20) kV dalekovoda u skladu s
procesom urbanizacije i razvoja gospodarstva, te će o njima ovisiti lokacije TS i trase novih
dalekovoda,
-
rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske 0,4 kV mreže.
Trase i lokacije planiranih elektroenergetskih građevina županijskog značaja označene su na
kartografskom prikazu br. 2.A "ENERGETSKI SUSTAV".
Ostale trafostanice i vodovi rekonstruirat će se i graditi sukladno gospodarskom razvoju i
procesu urbanizacije naselja na područje Općine.
(210.)
(211.)
Prilikom određivanja trase nadzemnih dalekovoda koji nisu naznačeni u kartografskom prikazu
moraju se poštivati sljedeći uvjeti:
-
potrebno je voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta te po mogućnosti koristiti
područja slabijih bonitetnih klasa,
-
prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljišta trasu treba voditi na način da utjecaj na
poljoprivrednu proizvodnju bude što manji,
-
položaj stupova ne smije ograničavati funkcioniranje postojećih i potencijalnih sustava za
navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta,
-
izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta,
-
trasu dalekovoda položiti na način da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji mortalitet ptica.
Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalazi u građevinskom području naselja, moraju se
postupno zamijeniti kabelskim.
Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s urbanom matricom
naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje zemljišta i gradnju u
naselju.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
132
(212.)
Zabranjuje se otvaranje novih prosjeka kroz šume za gradnju 10(20) kV elektroenergetske
mreže, osim u iznimnim slučajevima kada ne postoje druge mogućnosti.
(213.)
Prostor unutar koridora i ispod nadzemnih dalekovoda može se koristiti za osnovnu namjenu
prikazanu na Kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA".
Korištenje zemljišta i gradnja u koridorima elektroenergetskih građevina vrši se sukladno
posebnim propisima, uz suglasnost ustanove s javnim ovlastima nadležne za elektroenergetiku.
(214.)
Distribucijski dalekovodi u građevinskom području moraju se izvoditi podzemnim kabelskim
vodovima.
U PPUOM se predviđa sukcesivna zamjena postojećih nadzemnih distribucijskih vodova
kabelskim vodovima.
(215.)
U građevinskim područjima naselja planira se razvoj niskonaponske 0,4 kV mreže.
U središnjim dijelovima naselja Marijanci i Črnkovci niskonaponska mreža se mora graditi
podzemnim kabelskim vodovima, sustavom ulaz-izlaz, ili do samostojećih kabelskim ormara
postavljenih na građevnu česticu, a od njih se polažu kućni priključci do okolnih potrošača. U
sporednim ulicama niskonaponsku mrežu se dozvoljava graditi sa SKS vođenim po krovovima s
krovnim stalcima. U ostalim naseljima se niskonaponska mreža planira graditi sa SKS vođenih
po krovovima i krovnim stalcima. U ostalim naseljima Općine također je moguća izgradnja
niskonaponske mreže (ili dijelova NN mreže) podzemnim kabelskim vodovima.
Do izgradnje planirane kabelske elektroenergetske mreže može se koristiti postojeća uz manje
rekonstrukcije što uključuje i zamjenu golih vodiča SKS-om, te priključenje ponekog novog
korisnika. Kod potreba za veće rekonstrukcije pridržavati se planom predviđene izgradnje.
(216.)
Na područjima naselja u kojima je obvezna gradnja podzemne niskonaponske mreže, gdje
postoji ili se planira graditi mreža na krovnim stalcima, javna rasvjeta se mora graditi podzemnim
kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima postavljenim uz prometnice.
(217.)
Kabeli niskonaponske elektroenergetske mreže i javne rasvjete grade se u pravilu u uličnim
koridorima, u zelenom pojasu, a stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj udaljenosti od
kolnika, utvrđenoj posebnim propisom.
(218.)
Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine. Ne dozvoljava se gradnja TS u
uličnom profilu.
5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
5.3.1. Vodoopskrba
(219.)
Rješenje vodoopskrbe Općine planira se uspostavom regionalnog vodoopskrbnog sustava
Slavonske podravine s gravitirajućim crpilištem Donji Miholjac i Belišće.
Prostor Marijanskih Ivanovaca koji nije obuhvaćen sustavom Slavonska podravina vodoopskrbu
će rješavati putem bunara dok se ne steknu uvjeti za priključenje na vodoopskrbni sustav
najbližeg naselja.
(220.)
Izvorišta vode moraju se zaštititi od mogućih zagađivanja, sukladno mjerama sanitarne zaštite
utvrđenim na temelju posebnog propisa.
(221.)
Vodoopskrbni vodovi se polažu u javnim površinama.
(222.)
Ako se vodoopskrbni sustav rješava etapno, mora se dimenzionirati i izvoditi kao dio cjelovitog
rješenja.
(223.)
U svakoj točki vodoopskrbnog sustava moraju biti zadovoljeni protupožarni zahtjevi u pogledu
količine vode i raspoloživog tlaka, sukladno posebnom propisu.
5.3.2. Odvodnja otpadnih voda
(224.)
U PPUOM odvodnja otpadnih voda riješena je na sljedeći način:
-
za naselja Bočkinci, Brezovica, Čamagajevci, Črnkovci, Kunišinci i Marijanci izgradnjom
zajedničkih sustava odvodnje,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
(225.)
(226.)
za prostor Marijanskih Ivanovaca putem vodonepropusnih sabirnih jama ili biološkim
uređajima.
Trase vodova i položaj uređaja za pročišćavanje iz kartografskog prikaza br. 2.B
"VODNOGOSPODARSKI SUSTAV" su usmjeravajućeg značenja i moguće ih je mijenjati u
tijeku detaljne razrade, pod sljedećim uvjetima:
-
mora se zadržati osnovni princip rješavanja odvodnje (smjer odvodnje i vrsta sustava),
-
vode se moraju upustiti u recipijente utvrđene u točki (226.) ovih Odredbi.
Recipijent za prihvat otpadnih voda sa područja Općine je:
-
(227.)
133
rijeka Karašica
U naseljima je planirana gradnja razdjelnog sustava.
Sanitarne i tehnološke otpadne vode odvodit će se ukopanim vodonepropusnim cijevnim
sustavom, a oborinske vode otvorenim cestovnim i melioracijskim kanalima. Za dijelove naselja
postoji i mogućnost kombinacije razdjelnog i mješovitog sustava odnosno gradnje zatvorenog
sustava oborinske odvodnje, ako se za to ukaže potreba.
(228.)
Sustavi odvodnje mogu se graditi etapno, a etape realizacije moraju biti usklađene s krajnjim
rješenjem.
(229.)
Sve onečišćene ili zagađene vode koje ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u odvodni sustav,
moraju se prije upuštanja pročistiti uređajem za prethodno čišćenje otpadnih voda.
(230.)
Sve onečišćene ili zagađene vode koje svojim svojstvima ne odgovaraju uvjetima za upuštanje u
recipijente ili tlo moraju se prije ispuštanja pročistiti uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.
(231.)
Do izgradnje javnog odvodnog sustava zbrinjavanje otpadnih voda može se vršiti putem
vodonepropusnih sabirnih jama, uz obvezno pražnjenje jama i konačno zbrinjavanje otpadnih
voda, sukladno posebnom propisu, odnosno vlastitim uređajem za pročišćavanje, sukladno
uvjetima nadležne ustanove.
Iznimno, za građevine s količinom sanitarne i ostale otpadne vode iznad 2,0 m³/dnevno ne mogu
se graditi vodonepropusne sabirne jame.
(232.)
Nakon izgradnje javnog odvodnog sustava u ulici, postojeće građevine u toj ulici moraju se
prilikom prvog zahvata na građevini priključiti na novi odvodni sustav, ako nemaju vlastiti uređaj
za pročišćavanje otpadnih voda.
(233.)
Za rješenje odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi studiju odvodnje otpadnih voda s
područja Općine, vodeći računa o širem području. Studija mora valorizirati alternativne
mogućnosti te predložiti povoljnije.
5.3.3. Vodotoci, vode i melioracijska odvodnja
(234.)
Postojeći vodnogospodarski sustav potrebno je urediti i održavati u funkcionalnom stanju pri
čemu Općina mora posebnu pažnju posvetiti dijelu melioracijskog sustava iz svoje nadležnosti
(odvodnicima detaljne odvodne mreže-kanala III i IV. reda).
Osim radova iz prethodnog stavka dozvoljeni su i drugi vodnogospodarski zahvati s ciljem
unapređenja i poboljšanja vodnogospodarskog sustava.
(235.)
Radi očuvanja i održavanja zaštitnih hidro-melioracijskih i drugih građevina i održavanja vodnog
režima, područja uz nasipe i inundacijski pojas, moraju se koristiti sukladno posebnom propisu.
Inundacijska područja su područja uz vodotok Drava, Vučica i Karašica koja se detaljno utvrđuju
sukladno posebnom propisu.
(236.)
Značajniji razvoj sustava za natapanje poljoprivrednih površina na području Općine bit će moguć
vodom iz Drave nakon izgradnje vodne stube Osijek i vodne stube Donji Miholjac.
U PPUOM površinama za navodnjavanje smatraju se sve poljoprivredne površine.
Navodnjavanje poljoprivrednih površina moguće je pod uvjetom da se prethodno utvrdi
odgovarajuća kvaliteta vode za navodnjavanje.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
134
6. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I
KULTURNIH DOBARA
6.1. PRIRODNE VRIJEDNOSTI
(237.)
U PPUOM su utvrđeni vrijedni dijelovi prirode koji su naznačeni na kartografskom prikazu br. 3.A
8
"UVJETI KORIŠTENJA".
(238.)
Na utvrđenim vrijednim dijelovima prirode iz prethodne točke nije dozvoljeno sljedeće:
-
promjena prirodnog vodotoka rijeke Drave,
-
isušivanje Laganjske bare,
-
uklanjanje priobalne vegetacije u pojasu inundacije, te postojećih rubnih sklopova šume, a
obnova se može vršiti samo prema šumsko-gospodarskim osnovama i posebnim
krajobraznim projektima,
-.
gradnja novih stambenih i gospodarskih građevina koje se prema ovim Odredbama mogu
graditi izvan građevinskog područja, na udaljenosti manjoj od 100,0 m od ruba inundacije
rijeke Drave,
-
gradnja baznih postaja (antenskih stupova),
-
gradnja dalekovoda.
6.2. KRAJOBRAZNE VRIJEDNOSTI
(239.)
U PPUOM utvrđena su sljedeća vrijedna krajobrazna područja, koja su prikazana na
kartografskom prikazu br. 3.A ''UVJETI KORIŠTENJA'':
-
prirodni predjel nizinskih šuma,
-
područje vodotoka Karašice.
Vrijedna krajobrazna područja iz prethodnog stavka ne predlažu se za zaštitu po posebnom
propisu nego se štite Odredbama PPUOM.
(240.)
Na području vrijednih krajobraznih područja nije dozvoljeno sljedeće:
-
promjene prirodnog korita vodotoka Karašice i Vučice,
-
uklanjanje prirodne vegetacije u pojasu 10,0 m od ruba inundacije, te postojećih rubnih
šumaraka uz njih, a obnova se može vršiti samo prema šumsko-gospodarskim osnovama i
posebnim krajobraznim projektima.
Na šumom obraslim područjima vrijednih krajobraznih područja predlaže se uravnotežiti
površinu sječa s ukupnom šumskom površinom, a sječu obavljati postupno, uz zaštitu
evolucijskog nasljeđa vrsta i šumskih ekosustava.
(241.)
PPO-BŽ utvrđeni su vrijedni dijelovi prirode izvan zaštićenih područja koji u općini Marijanci
obuhvaćaju južni i dio sjeveroistočnog dijela Općine (vidi kartografski prikaz br. 3.A).
Za područje vrijednih dijelova prirode potrebno je istražiti i utvrditi mjere zaštite s ciljem očuvanja
prirodnih značajki kontaktnih područja uz zaštićene prirodne cjeline i vrijednosti nezaštićenih
dijelova prostora budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj baštini.
8
Površine vrijednih dijelova prirode su prenešene iz PPO-BŽ (na kartografskom prikazu br. 3. površine su prikazane
kao: ''Zaštita vrijednih dijelova prirode izvan zaštićenih područja'')
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
135
6.3. KULTURNA DOBRA
(242.)
Na području općine Marijanci su, sukladno posebnom zakonu, zaštićena sljedeća kulturna
dobra:
a)
Registrirana
-
b)
Župna crkva Sv. Petra i Pavla u Marijancima (redni broj registracije 314).
Evidentirana
-
Župni dvor u Marijancima (redni broj evidencije 3008)
Zaštićena kulturna dobra orijentacijski su naznačena na Kartografskom prikazu br. 3.A "UVJETI
Korištenja", a detaljno se utvrđuju na temelju akata o zaštiti.
Zaštićenim kulturnim dobrom se smatraju i sva kulturna dobra koja će se, nakon donošenja
PPUOM, zaštititi sukladno posebnom zakonu.
(243.)
Namjena i način uporabe kulturnog dobra te svi zahvati na kulturnom dobru, utvrđuju se i
provode sukladno posebnom zakonu.
(244.)
U PPUOM utvrđuje se sljedeća osobito vrijedna graditeljska baština koja se može zaštititi kao
kulturno dobro od lokalnog značenja, sukladno posebnom zakonu:
-
Spomenik palim domoljubima u Kunišincima ispred doma DVD-a.
Osnovna građevina iz prethodnog stavka ne smije se uklanjati i mora se zadržati u postojećim
gabaritima.
Do proglašenja zaštite primjenjuju se uvjeti iz prethodnog stavka.
(245.)
Ukoliko se na području Općine prilikom izvođenja zemljanih radova utvrdi arheološko nalazište ili
nalaz, osoba koja izvodi radove dužna je radove prekinuti bez odlaganja i o tome obavijestiti
nadležnu Upravu za zaštitu kulturne baštine.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
(246.)
Na cijelom području Općine planira se organizirano prikupljanje i odvoženje komunalnog otpada.
(247.)
Za odlaganje komunalnog otpada na području Općine u ovome PPUOM utvrđena je kao
potencijalna lokacija postojeća lokacija na kč.br. 1294/1 ''Pašnjak''.
Ostala odlagališta moraju se zatvoriti i sanirati.
Lokacija odlagališta komunalnog otpada prikazana na Kartografskom prikazu br. 1.
"KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA" smatra se orijentacijskom, a definitivno će se utvrditi
nakon provedenih istraživanja pogodnosti lokacije za odlaganje komunalnog otpada.
Nakon utvrđivanja konačne lokacije preostali prostor namijenjen za odlagalište može se koristiti
sukladno odredbama koje se odnose na korištenje prostora i gradnju van građevinskih
područja.
(248.)
Količine otpada moraju se smanjiti na način reciklaže otpada (za što je potrebno osigurati
odgovarajuće prostore u naseljima), te korištenjem bio otpada za proizvodnju komposta u okviru
domaćinstava s okućnicom.
(249.)
Opasni otpad prikuplja se na mjestu nastanka, a zbrinjava sukladno posebnom propisu.
(250.)
Odlagalište komunalnog (i prikupljalište opasnog) otpada gradit će se i održavati sukladno
posebnom propisu. Na odlagalištu mogu se graditi građevine za obrađivanje, skladištenje i
odlaganje otpada te prateće građevine i infrastruktura.
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
(251.)
Na području Općine utvrđene su sljedeća oštećena ili ugrožena područja:
-
eksploatacijska polja,
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
(252.)
136
-
divlja odlagališta otpada,
-
poplavno područje uz vodotoke Drave i Vučice.
Za sanaciju oštećenih ili ugroženih područja potrebno je provesti sljedeće mjere:
-
eksploatacijska polja se u tijeku i nakon završetka eksploatacije moraju sanirati sukladno
načinu sanacije utvrđenom u rudarskim projektima,
-
divlja odlagališta otpada moraju se sanirati.
(253.)
Potrebno je izraditi Program mjerenja kakvoće zraka i uspostaviti područnu mrežu za praćenje
kakvoće zraka, sukladno posebnom propisu.
(254.)
Za područje Općine potrebno je izraditi kartu buke, sukladno posebnom propisu.
U slučaju da se kartom buke utvrde područja buke većeg intenziteta od dozvoljenog posebnim
propisom, potrebno je provesti mjere zaštite od buke, sukladno uvjetima i obilježjima područja
(zelenilom, ogradama i sl.).
(255.)
(256.)
Obvezna je izrada Studije o utjecaju na okoliš za sljedeće zahvate:
-
vodnu stubu Osijek (akumulacija je samo dijelom u općini Marijanci),
-
ostale građevine, sukladno posebnom propisu i PPO-BŽ.
Ostale mjere zaštite okoliša provodit će se sukladno posebnim propisima te uvjetima i mjerama
utvrđenim u PPUOM i to:
a)
Zaštita tla
-
provođenjem PPUOM sukladno kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I
NAMJENE POVRŠINA", odnosno gradnjom unutar utvrđenih građevinskih područja,
-
gradnjom van građevinskih područja i načinom vođenja infrastrukture, sukladno ovim
Odredbama,
-
zbrinjavanjem otpada na način utvrđen u poglavlju 7. "POSTUPANJE S OTPADOM",
-
smanjivanjem uporabe pesticida, umjetnog gnojiva te ostalih preparata na primjerenu
razinu.
b)
Zaštita voda
-
uvjetima odvodnje otpadnih voda, utvrđenim ovim Odredbama,
-
smanjivanjem uporabe pesticida,
poljoprivrednim površinama.
c)
umjetnog
gnojiva
i
ostalih
preparata
na
Zaštita zraka i zaštita od buke
-
d)
uvjetima gradnje u građevinskom području naselja, uvjetima utvrđenim za gradnju
građevina gospodarske namjene (PPUT), te uvjetima gradnje poljoprivrednih
građevina za uzgoj životinja, sukladno ovim Odredbama,
Zaštita šuma
-
provođenjem PPUOM sukladno kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I
NAMJENA POVRŠINA",
-
gradnjom elektroenergetskih građevina sukladno ovim Odredbama.
e)
Zaštita životinja
-
planiranjem i provođenjem mjera zaštite životinja prilikom gradnje novih prometnica
(ograde, prolazi za životinje) i dalekovoda (zaštita ptica) na dionicama na kojima se
takva potreba utvrdi u Studiji o utjecaju na okoliš.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
137
9. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI I ELEMENTARNIH
NEPOGODA
9.1. MJERE ZAŠTITE OD RATNIH OPASNOSTI
(257.)
Obzirom da prema posebnom propisu naselja Općine ne pripadaju ni jednoj kategoriji
ugroženosti, u njima nije obvezna gradnja skloništa i zaklona za sklanjanje stanovništva.
9.2. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
(258.)
Na području Općine utvrđeno je poplavno područje uz vodotok Drave i Vučice.
Na poplavnom području nije dozvoljena gradnja građevina koje se mogu graditi van
građevinskog područja, izuzev vodnogospodarskih građevina i vodova infrastrukture.
(259.)
Položaj, projektiranje i gradnja svih građevina moraju se uskladiti s posebnim propisima o zaštiti
od požara i eksplozije.
(260.)
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama,
građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu. Vatrogasni pristup
mora se osigurati s javne površine ili preko vlastite građevne čestice.
Iznimno, vatrogasni pristup se može osigurati i preko susjednih parcela uz uknjižbu prava
služnosti prolaza.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti hidrantska mreža.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
10.1. OBVEZE IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
(261.)
Sukladno Zakonu i PPO-BŽ te potrebama prostornog uređenja Općine Marijanci, PPUOM
utvrđuje se obveza izrade sljedećih prostornih planova:
a)
Urbanistički plan uređenja (UPU):
-
b)
Detaljni plan uređenja (DPU):
-
(262.)
naselja Marijanci
gospodarske zone u naselju Marijanci
Područja za koja se utvrđuje obveza izrade prostornih planova označena su na kartografskom
prikazu br. 3.B ''PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE''.
Granica obuhvata Urbanističkog plana uređenja naselja Marijanci utvrđena je granicom
građevinskog područja.
Granica obuhvata Detaljnog plana uređenja gospodarske zone Marijanci, naznačena na
kartografskom prikazu br. 3.B ''PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I
ZAŠTITE'' može se povećati, a konačno se može utvrditi UPU Marijanci.
(263.)
Do izrade Prostornog plana iz točke (261.) a) ovih Odredbi, način korištenja zemljišta i uvjeti
gradnje utvrđivat će se sukladno ovim Odredbama.
(264.)
Do izrade Prostornog plana iz točke (261.) b) nije dozvoljena izgradnja u tom prostoru.
10.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA
(265.)
Općina Marijanci se nalazi u graničnom području Republike Hrvatske.
Sukladno tome u ovom području treba poduzimati mjere demografske obnove i razvoja
gospodarstva.
(266.)
U cilju poticanja razvoja Općine u planiranju uređenja prostora potrebno je prioritetno:
-
riješiti imovinsko-pravne odnose i opremiti komunalnom infrastrukturom građevinsko
područje gospodarske zone u Marijancima.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE MARIJANCI
(267.)
138
-
izgraditi građevine javne i društvene namjene u naseljima,
-
riješiti vodoopskrbu svih naselja Općine,
-
u suradnji s nadležnom pravnom osobom s javnim ovlastima osigurati izradu planova
navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
U cilju zaštite prostora potrebno je prioritetno:
-
riješiti pitanje zbrinjavanja otpada, sukladno rješenju u uvjetima iz PPUOM,
10.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA
PLANIRANOJ NAMJENI
(268.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno namjeni planiranoj u
PPUOM, mogu se rekonstruirati u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada.
(269.)
Pod rekonstrukcijom u svrhu neophodnog poboljšanja uvjeta života i rada podrazumijevaju se:
-
sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine, u
postojećim gabaritima,
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC i kupaonica s predprostorom) uz postojeću stambenu
građevinu koja nema sanitarne prostorije, max. bruto izgrađene površine 10,0 m²,
-
dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica i garderoba s pretprostorom) uz postojeću
građevinu druge namjene (koja služi za rad i boravak ljudi i koja nema sanitarne prostorije),
do max.10,0 m² bruto izgrađene površine za građevine do 100,0 m² i do 5% ukupne bruto
izgrađene površine za veće građevine ,
-
preinake unutrašnjeg prostora, bez povećanja gabarita građevine,
-
izmjene ravnih krovova u kose bez mogućnosti nadogradnje nadozida, isključivo radi
sanacije ravnog krova, uz mogućnost korištenja potkrovlja sukladno osnovnoj namjeni
građevine odnosno namjeni utvrđenoj PPUOM,
-
adaptacija postojećeg tavanskog prostora u korisni prostor, u postojećim gabaritima, za
namjene sukladne osnovnoj namjeni građevine odnosno namjeni utvrđenoj PPUOM,
-
ugradnja ili rekonstrukcija instalacija,
-
gradnja ili rekonstrukcija komunalnih priključaka,
-
uređenje građevne čestice postojeće građevine (sanacija i izgradnja ograda i potpornih
zidova i prometnih površina).
Planom užeg područja mogu se ove smjernice propisati i drugačije.
(270.)
Građevinama ili dijelu građevina iz točke (268.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena,
sukladno namjeni površina utvrđenoj PPUOM.
10.4. POSTUPANJE S GRAĐEVINAMA IZGRAĐENIM SUPROTNO
UVJETIMA UTVRĐENIM U PPUOM
(271.)
Postojeće legalno izgrađene građevine, koje su izgrađene protivno uvjetima gradnje utvrđenim u
PPUOM mogu se rekonstruirati sukladno točki (269.) ovih Odredbi, te dograđivati i nadograđivati
sukladno ovim Odredbama.
Prilikom rekonstrukcije, radovi na građevini iz prethodnog stavka moraju biti usklađeni s
uvjetima gradnje utvrđenim u PPUOM, ako je to moguće s obzirom na položaj građevine.
Ako je postojeći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) veći od dozvoljenog, isti se
prilikom gradnje novih građevina na toj čestici može zadržati.
(272.)
Građevinama iz točke (271.) ovih Odredbi može se mijenjati namjena sukladno Odredbama
PPUOM.

“Božić vrijeme mira i obiteljskoga zajedništva

Prezrena remek-djela sovjetske avangarde

Zapisnik, upravni odbor 05.02.2015.

Nova Ploščica - Općina Velika Trnovitica

Odredbe za provođenje

marinko žic, načelnik prijatelj

80. obljetnica Sibinjskih žrtava i Dan općine Sibinj

tehnički opis

Obrazovni izazovi u procesu izgradnje zajednice prijatelja djece

2-hygienic principles_HR2