prosinac 2010.
Investitor:
Šibensko-kninska županija
Naručitelj
Šibensko-kninska županija
Vrsta dokumentacije:
IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
551-09
Ugovor broj:
Voditelji izrade
izviješća:
OIKON d.o.o.
Samostalni stručni
suradnici
Direktor:
Dr.sc. Božica Šorgić, mag.chem. i Branka Antunović, mag.ing.arch.
Berislav Botinčan, mag.ing.mech.
Energetika, industrija i
ekološki rizici
Dr.sc. Vladimir Kušan, mag.ing.silv.
Poljoprivreda
Andrijana Mihulja, mag.ing.silv.
Šumarstvo
Fanica Kljaković-Gašpić, mag.oecol.et prot.nat.
Ribarstvo i more
Dr.sc. Božica Šorgić, mag.chem.
Kemikalije i upravljanje
zrakom
Dr.sc. Tomi Haramina, mag.ing.phys. et geophys.
Upravljanje vodama
Branka Antunović, mag.ing.arch.
Turizam
Mr.sc. Zrinka Mesić, mag.oecol. et prot.nat.
Biološka raznolikost
Sunčana Rapić, mag.ing.agr.
Krajobrazna raznolikost,
Instrumenti zaštite okoliša
Daniela Klaić-Jančijev, mag.oecol.et prot.nat.
Gospodarenje otpadom
Željko Koren, mag.ing.aedif.
Buka
Karmen Andrašić-Antonić, suradnik u nastavi
Obrada teksta
Zvonko Bumber, mag.educ.geol. et geogr
Stanovništvo
Sanja Grgurić, mag.ing.phys.
Klimatologija
Dragan Bukovec, dipl.ing.geol.
Eksploatacija mineralnih
sirovina
Ivica Škalfa, ing.zašt.prir.lov.
Lovstvo
Marko Barišić, dipl.ing.prom.
Promet
Dr.sc. Ivan Pilaš, dipl.ing.šum.
Pedologija
Željko Koren, mag.ing.aedif.
OIKON d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju
Av. Dubrovnik 6-8, Zagreb, Hrvatska
Tel.: 5507-100 / Fax: 5507-101 / MB: 1328042
OIB: 63588853294 /Žiro račun: 23600001101330724
Sadržaj
Sadržaj ............................................................................................................................................................. 3
POPIS TABLICA ............................................................................................................................................. 8
POPIS SKRAĆENICA ................................................................................................................................... 12
1
UVOD ..................................................................................................................................................... 1
1.1
GLOBALNI KONTEKST ZA ŽUPANIJSKO IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA ........................... 1
1.2
ZAKONSKA OSNOVA ZA ŽUPANIJSKO IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA .............................. 2
1.3
ŽUPANIJSKO IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA U KONTEKSTU SUSTAVA ZAŠTITE
OKOLIŠA ....................................................................................................................................... 3
1.3.1
Zadaća Izvješća o stanju okoliša ................................................................................................. 3
1.3.2
Struktura dokumenta .................................................................................................................. 4
1.4
METODOLOGIJA PRIKUPLJANJA PODATAKA......................................................................... 5
2
OSNOVNA OBILJEŽJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE.................................................................. 7
2.1
POLOŽAJ U PROSTORU, OSNOVNI PODACI I MIKROREGIONALNE PODJELE.................... 7
2.2
POLITIČKO-TERITORIJALNI USTROJ........................................................................................ 8
2.3
PRIRODNA OBILJEŽJA ................................................................................................................ 9
2.3.1
Reljef......................................................................................................................................... 9
2.3.2
Geološko-litološka obilježja ..................................................................................................... 10
2.3.3
Klima....................................................................................................................................... 13
2.3.4
Tlo........................................................................................................................................... 21
2.3.5
Vode........................................................................................................................................ 22
2.3.6
Krajobrazna raznolikost............................................................................................................ 23
2.3.7
Biološka raznolikost................................................................................................................. 25
2.4
STANOVNIŠTVO ........................................................................................................................ 29
2.5
GOSPODARSTVO ....................................................................................................................... 37
3
SUDIONICI ZAŠTITE OKOLIŠA U ŽUPANIJI .................................................................................... 41
3.1
Upravna tijela ................................................................................................................................ 41
3.1.1
Državna razina: središnja tijela državne uprave i javne institucije.............................................. 41
3.1.2
Županijska razina ..................................................................................................................... 43
3.1.2.1
Tijela državne uprave na području Županije ...................................................................... 43
3.1.3
Lokalna razina: tijela lokalne samouprave na području Županije ............................................... 44
3.2
Javna i privatna poduzeća .............................................................................................................. 44
3.3
Javnost i institucije grañanskog društva.......................................................................................... 45
4
TEMATSKA PODRUČJA ..................................................................................................................... 46
4.1
SEKTORSKI PRITISCI ................................................................................................................ 46
4.1.1
Energetika................................................................................................................................ 46
4.1.1.1
Zakonski okvir ................................................................................................................. 46
4.1.1.2
Stanje i pritisci na području Županije ................................................................................ 49
4.1.1.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana ............................................................................... 57
4.1.2
Industrija ................................................................................................................................. 58
4.1.2.1
Zakonski okvir ................................................................................................................. 58
4.1.2.2
Stanje i pritisci na području Županije ................................................................................ 58
4.1.2.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana ............................................................................... 59
4.1.3
Eksploatacija mineralnih sirovina ............................................................................................. 61
4.1.3.1
Zakonski okvir ................................................................................................................. 61
4.1.3.2
Stanje i pritisci na području Županije ................................................................................ 64
4.1.3.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana ............................................................................... 70
4.1.4
Poljoprivreda ........................................................................................................................... 71
4.1.4.1
Zakonski okvir ................................................................................................................. 74
4.1.4.2
Stanje i pritisci na području Županije ................................................................................ 75
4.1.4.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana ............................................................................... 77
4.1.5
Šumarstvo (gospodarenje šumama)........................................................................................... 79
4.1.5.1
Zakonski okvir ................................................................................................................. 83
4.1.5.2
Stanje i pritisci na području Županije ................................................................................ 83
4.1.5.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana ............................................................................... 89
4.1.6
Lovstvo.................................................................................................................................... 89
4.1.6.1
Zakonski okvir ................................................................................................................. 89
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
4.1.6.2
Stanje i pritisci na području Županije ................................................................................ 90
4.1.6.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana ............................................................................... 93
4.1.7
Ribarstvo - Marikultura, akvakultura ........................................................................................ 94
4.1.7.1
Zakonski okvir ................................................................................................................. 94
4.1.7.2
Stanje i pritisci na području Županije ................................................................................ 94
4.1.7.3
Ostvarivanje ciljeva Strategija i Plana ............................................................................. 103
4.1.8
Promet ................................................................................................................................... 104
4.1.8.1
Zakonski okvir ............................................................................................................... 106
4.1.8.2
Stanje i pritisci na području Županije .............................................................................. 107
4.1.8.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana ............................................................................. 115
4.1.9
Kemikalije ............................................................................................................................. 117
4.1.9.1
Zakonski okvir ............................................................................................................... 118
4.1.9.2
Stanje i pritisci na području Županije .............................................................................. 119
4.1.9.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana ............................................................................. 120
4.1.10
Turizam ............................................................................................................................. 120
4.1.10.1 Zakonski okvir ............................................................................................................... 120
4.1.10.2 Stanje i pritisci na području Županije.............................................................................. 121
4.1.10.3 Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana ............................................................................. 129
4.2
TEME ZAŠTITE OKOLIŠA ....................................................................................................... 130
4.2.1
Upravljanje kakvoćom zraka .................................................................................................. 130
4.2.1.1
Zakonski okvir ............................................................................................................... 131
4.2.1.2
Stanje i pritisci na području Županije .............................................................................. 133
4.2.1.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana ............................................................................. 146
4.2.2
Klimatske promjene ............................................................................................................... 147
4.2.3
Upravljanje vodama ............................................................................................................... 149
4.2.3.1
Zakonski okvir ............................................................................................................... 149
4.2.3.2
Stanje i pritisci na području Županije .............................................................................. 150
4.2.3.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana ............................................................................. 168
4.2.4
More...................................................................................................................................... 170
4.2.4.1
Zakonski okvir ............................................................................................................... 170
4.2.4.2
Stanje i pritisci na području Županije .............................................................................. 171
4.2.4.3
Ostvarivanje ciljeva Strategija i Plana ............................................................................. 192
4.2.5
Tlo......................................................................................................................................... 193
4.2.5.1
Zakonski okvir ............................................................................................................... 193
4.2.5.2
Stanje i pritisci na području Županije .............................................................................. 196
4.2.5.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana ............................................................................. 199
4.2.6
Biološka i krajobrazna raznolikost .......................................................................................... 200
4.2.6.1
Zakonski okvir ............................................................................................................... 200
4.2.6.2
Stanje i pritisci na području Županije .............................................................................. 203
4.2.6.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana ............................................................................. 218
4.2.7
Otpad i gospodarenje otpadom ............................................................................................... 222
4.2.7.1
Zakonski okvir ............................................................................................................... 222
4.2.7.2
Stanje i pritisci na području Županije .............................................................................. 224
4.2.7.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana ............................................................................. 234
4.2.8
Buka ...................................................................................................................................... 237
4.2.8.1
Zakonski okvir ............................................................................................................... 237
4.2.8.2
Stanje i pritisci na području Županije .............................................................................. 237
4.3
UPRAVLJANJE RIZICIMA........................................................................................................ 238
4.3.1
Zakonski okvir ....................................................................................................................... 238
4.3.1.1
Stanje i pritisci na području Županije .............................................................................. 239
5
INSTRUMENTI ZAŠTITE OKOLIŠA................................................................................................. 243
5.1
ZAKONSKA REGULATIVA ..................................................................................................... 243
5.1.1
Zakonski okvir ....................................................................................................................... 243
5.1.2
Stanje na području Županije ................................................................................................... 243
5.2
PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA I INFORMACIJSKI SUSTAV ZAŠTITE OKOLIŠA............... 243
5.2.1
Zakonski okvir ....................................................................................................................... 244
5.2.2
Stanje na području Županije ................................................................................................... 245
5.3
ZNANOST I RAZVOJ ................................................................................................................ 246
5.3.1
Zakonski i institucionalni okvir .............................................................................................. 246
5.3.2
Stanje na području Županije ................................................................................................... 246
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
5.4
INTEGRACIJA ZAŠTITE OKOLIŠA U SEKTORSKE POLITIKE............................................. 246
5.4.1
Zakonski okvir ....................................................................................................................... 246
5.4.2
Stanje na području Županije ................................................................................................... 247
5.5
SENZIBILIZIRANJE, INFORMIRANJE I UKLJUČIVANJE JAVNOSTI U PROCES
ODLUČIVANJA U OKOLIŠU.................................................................................................... 248
5.5.1
Zakonski okvir ....................................................................................................................... 248
5.5.2
Stanje na području Županije ................................................................................................... 250
5.6
ODGOJ, EDUKACIJA I RAZVIJANJE SVIJESTI O PROBLEMATICI OKOLIŠA.................... 252
5.6.1
Zakonski okvir ....................................................................................................................... 252
5.6.2
Stanje na području Županije ................................................................................................... 252
5.7
EKONOMSKI INSTRUMENTI I FINANCIRANJE .................................................................... 260
5.7.1
Zakonski okvir ....................................................................................................................... 260
5.7.2
Stanje na području Županije ................................................................................................... 261
5.8
INSPEKCIJSKI NADZOR .......................................................................................................... 264
5.8.1
Zakonski okvir ....................................................................................................................... 264
5.8.2
Stanje na području Županije ................................................................................................... 265
6
IZVORI................................................................................................................................................ 267
7
PRILOZI.............................................................................................................................................. 272
PRILOG 1. Popis institucija i traženih podataka ........................................................................................ 272
PRILOG 2. Anketa i rezultati ankete za Općine / Gradove Županije .......................................................... 278
PRILOG 3. Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije
od 2000. do 2006. ........................................................................................................................ 300
PRILOG 4. Opis zaštićenih područja kojima upravlja JUZPZPV ŠKŽ ....................................................... 314
PRILOG 5. Pregled rijetkih i ugroženih svojti na području Županije.......................................................... 316
PRILOG 6. Područja ekološke mreže RH na području Županije ................................................................ 319
PRILOG 7. Elektrodistributivna mreža u Županiji (PP ŠKŽ) ..................................................................... 324
PRILOG 8. Eksploatacijska polja mineralnih sirovina u Županiji............................................................... 325
PRILOG 9. Turistički kapaciteti u Županiji ............................................................................................... 327
PRILOG 10. Popis pravnih i fizičkih osoba koje imaju dozvolu za obavljanje djelatnosti servisiranja
rashladnih i klima ureñaja ............................................................................................................ 328
PRILOG 11. Ocjena stanja kopnenih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) za razdoblje od
2002. do 2008. godine.................................................................................................................. 330
PRILOG 12. Postaje na kojima se prati kakvoća mora na području Županije.............................................. 344
PRILOG 13. Karta minski sumnjivih područja Županije (izvor HCR)........................................................ 346
PRILOG 14. Gospodarenje otpadom ......................................................................................................... 347
PRILOG 15. Opasne tvari i procjena rizika na području Županije .............................................................. 355
PRILOG 16. Stanje izrañenosti prostornih planova ureñenja Općina/Gradova............................................ 368
PRILOG 17. Postupci procjene utjecaja na okoliš...................................................................................... 369
PRILOG 18. Pozivi upućeni na zeleni telefon............................................................................................ 371
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
POPIS SLIKA
Slika 1. Shematski prikaz strukture dokumenta .................................................................................................. 4
Slika 2. Prostorni položaj Županije ................................................................................................................... 7
Slika 3. Jedinice lokalne samouprave na području Županije .............................................................................. 8
Slika 4. Fizionomija reljefa na području Županije ............................................................................................. 9
Slika 5. Litostratigrafske jedinice Županije...................................................................................................... 10
Slika 6. Karta geološke potencijalnosti mineralnih sirovina Županije .............................................................. 13
Slika 7. Köppenova klasifikacija klime za Županiju ......................................................................................... 14
Slika 8. Thornthwait-ova klasifikacija klime za Županiju ................................................................................. 15
Slika 9. Položaj meteoroloških postaja u Županiji............................................................................................ 16
Slika 10. Prostorna raspodjela temperatura za mjesec siječanj........................................................................ 17
Slika 11. Prostorna raspodjela temperatura za mjesec srpanj.......................................................................... 17
Slika 12. Prostorna raspodjela srednje godišnje količine oborine .................................................................... 18
Slika 13. Prostorna raspodjela ukupnog godišnjeg trajanja snijega ................................................................. 18
Slika 14. Godišnji hod naoblake (osmine) i insolacije (sati po danu) za postaje Šibenik i Knin ......................... 19
Slika 15. Godišnja razdioba brzine vjetra u Šibeniku....................................................................................... 20
Slika 16. Godišnja razdioba relativne učestalosti smjera vjetra (lijevo) i srednja brzina vjetra ovisno o smjeru
vjetra (desno) u Šibeniku................................................................................................................... 20
Slika 17. Godišnja razdioba brzine vjetra u Kninu........................................................................................... 21
Slika 18. Godišnja razdioba relativne učestalosti smjera vjetra (lijevo) i srednja brzina vjetra ovisno o smjeru
vjetra (desno) u Kninu....................................................................................................................... 21
Slika 19. Pedološka karta područja Županije................................................................................................... 22
Slika 20. Zaštićena područja na području Županije ......................................................................................... 25
Slika 21. Prostorna razdioba kopnenih i morskih staništa na području Županije .............................................. 28
Slika 22. Gustoća naseljenosti stanovništva (stan./km²) po gradovima i općinama Županije ............................. 29
Slika 23. Osnovna karta Županije ................................................................................................................... 30
Slika 24. Recentno kretanje broja stanovnika u najvećim priobalnim i unutrašnjim naseljima .......................... 32
Slika 25. Usporedba broja stanovnika grada Šibenika i susjednih glavnih gradova županija od prvog popisa
stanovništva do zadnjeg (Izvor: DZS RH) .......................................................................................... 32
Slika 26. Raspodjela stanovništva po JLS Županije (Izvor: DZS RH) ............................................................... 34
Slika 27. Dobno – spolna razdioba stanovništva Županije (Izvor: DZS RH) ..................................................... 35
Slika 28. Prosječna nezaposlenost u Šibensko–kninskoj županiji od 1990. do 9. mjeseca 2009......................... 35
Slika 29. Udio nezaposlenih po gradovima i općinama 2007. godine ............................................................... 36
Slika 30. Usporedba udjela stanovništva (%) starijeg od 15 godina prema završenoj školi u RH i Županiji ...... 36
Slika 31. BDP po stanovniku u eurima od 2000. do 2006. godine..................................................................... 38
Slika 32. Distributivna plinska mreža Županije................................................................................................ 56
Slika 33. Prostorni prikaz mineralnih sirovina Županije .................................................................................. 65
Slika 34. Prikaz eksploatacije mineralnih sirovina u Županiji od 2002. do 2008............................................... 69
Slika 35. Poljoprivredne površine na području Županije (Izvor: OIKON-baza)................................................ 73
Slika 36. Struktura državnih šuma prema šumarijama na području Županije ................................................... 82
Slika 37. Struktura podjele privatnih šuma po uredima na području Županije .................................................. 82
Slika 38. Struktura državnih šuma prema gospodarskim jedinicama na području Županije............................... 86
Slika 39. Karta lovišta Županije ...................................................................................................................... 92
Slika 40. Ulov morske ribe u Područnoj jedinici Šibenik od 2003. do 2006. godine u tonama........................... 96
Slika 41. Prikaz ribolovnih zona...................................................................................................................... 98
Slika 42. Mjerne postaje na području Županije.............................................................................................. 103
Slika 43. Mreža prometnica na području Županije (izvor: OIKON baza)........................................................ 106
Slika 44. Turistički promet na području Županije u razdoblju od 2000. do 2008............................................. 122
Slika 45. Indeks broja noćenja u Županiji...................................................................................................... 122
Slika 46. Prostorni raspored smještajnih kapaciteta i stanova za odmor ........................................................ 123
Slika 47. Broj posjetitelja u NP Krka............................................................................................................. 126
Slika 48. Broj posjetitelja u NP Kornati ........................................................................................................ 127
Slika 49. Položaj postaja za praćenje kakvoće zraka na širem području grada Šibenika (prema Izvješću o
ispitivanju kakvoće zraka na širem području Šibenika 01.2005. - 01.2006., NZZJZ SDŽ).................. 134
Slika 50. Srednja 24-satna koncentracija NO2 na postaji Centar grada u Šibeniku od 2002. do 2008. godine . 142
Slika 51. Broj registriranih vozila u Županiji od 2002. do 2008. godine ......................................................... 142
Slika 52. Promjene (a) globalne prosječne prizemne temperature, (b) globalnog prosječnog podizanja razine
mora na temelju podataka dobivenih pomoću mareografa (plavo) i sa satelita (crveno), te (c) snježnog
pokrova na sjevernoj hemisferi od ožujka do travnja........................................................................ 148
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Slika 53. Godišnja potrošnja vode u gradovima Šibenik, Knin i Drniš u razdoblju 2000.-2004. ...................... 154
Slika 54. Postaje na kojima se mjere pokazatelji kakvoće vode (Izvor: AZO).................................................. 157
Slika 55. Srednje vrijednosti gustoće fitoplanktona na postaji OC10 za razdoblje od 2003. do 2007. g. .......... 172
Slika 56. Postotna (%) zastupljenost sistemskih odjeljaka bentoskih algi i morskih cvjetnica na širem području
Šibenika u 2003. g........................................................................................................................... 172
Slika 57. Postotna (%) zastupljenost sistemskih odjeljaka bentoskih algi i morskih cvjetnica na širem području
Kornata u 2003. g. .......................................................................................................................... 173
Slika 58. Postotna (%) zastupljenost sistematskih skupina bentoskih beskralježnjaka u bentoskoj fauni na širem
području Šibenika u 2003. g. ........................................................................................................... 173
Slika 59. Postotna (%) zastupljenost sistematskih skupina bentoskih beskralježnjaka u bentoskoj faunina
području Kornata u 2003. g. ........................................................................................................... 174
Slika 60. Rasprostranjenost vrste Caulerpa racemosa na području Županije u 2008. g. ................................. 175
Slika 61. Mjerene postaje na području Županije ............................................................................................ 176
Slika 62. Srednja godišnja prozirnost vodenog stupca na području Županije za razdoblje od 2001. do 2007. g.
....................................................................................................................................................... 177
Slika 63. Srednji godišnji udjeli zasićenja kisikom površinskog sloja vodenog stupca (0-10 m) na području
Županije za razdoblje od 2001. do 2007. g....................................................................................... 177
Slika 64. Srednje godišnje koncentracije otopljenog anorganskog dušika u površinskom sloju vodenog stupca (010 m) na području Županije za razdoblje 2001. do 2007. g. ............................................................. 178
Slika 65. Srednje godišnje koncentracije ortofosfata u površinskom sloju vodenog stupca (0-10 m) na području
Županije za razdoblje 2001. do 2007. g. .......................................................................................... 178
Slika 66. Srednje godišnje koncentracije klorofila a u površinskom sloju vodenog stupca (0-10 m) na području
Županije za razdoblje 2001. do 2007. g. .......................................................................................... 179
Slika 67. Godišnje koncentracije kisika u pridnenom sloju na području Žuapnije za razdoblje 2001. do 2007. g.
....................................................................................................................................................... 179
Slika 68. Ukupne ljetne i zimske koncentracije klorofila a na postaji OC09 za razdoblje od 2001. do 2007. g. 180
Slika 69. Ukupne ljetne i zimske koncentracije klorofila a na postaji OC08 za razdoblje od 2001. do 2007. g. 180
Slika 70. Ukupne ljetne i zimske koncentracije klorofila a na postaji OC10 za razdoblje od 2001. do 2007. g. 181
Slika 71. Prijelazne vode rijeke Krke............................................................................................................. 184
Slika 72. Vrijednosti trofičkog indexa Trix na postaji OC08 za razdoblje od 2003. do 2007. godine ............... 184
Slika 73. Broj uzoraka u pojedinom ispitivanju s prikazom broja uzoraka koji prelaze granične vrijednosti
propisane Uredbom u Županiji........................................................................................................ 187
Slika 74. Prikaz udjela pojedinačno ocijenjenih uzoraka po pojedinom ispitivanju u Županiji ........................ 188
Slika 75. Postaje na području Županije ......................................................................................................... 188
Slika 76. Mjerne postaje na području Županije na kojima se prate opasne tvari ............................................. 189
Slika 77. Maseni udjeli DDTx u dagnjama na postajama OT15 i OT17 za razdoblje od 2002. do 2007. g. ...... 190
Slika 78. Maseni udjeli lindana u dagnjama na postajama OT15 i OT17 za razdoblje od 2002. do 2007. g..... 190
Slika 79. Maseni udjeli PCBx u dagnjama na postajama OT15 i OT17 za razdoblje od 2002. do 2007. g. ...... 191
Slika 80. Institucionalni okvir zaštite prirode u Hrvatskoj.............................................................................. 202
Slika 81. Lokacije vjetroelektrana prema studijama za koje je proveden postupak PUO i za koje je izdano
rješenje o prihvatljivosti zahvata MZOPUG (zeleno – izgrañene VE)............................................... 213
Slika 82. Pregledna karta vrednovanja krajobraznih područja (5-najvrjednija područja)............................... 216
Slika 83. Pregledna karta ranjivosti na razvojne pritiske (5-najranjivija područja)........................................ 216
Slika 84. Pregledna karta pogodnosti za turističko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (5 - najpogodnija
područja)........................................................................................................................................ 217
Slika 85. Aktivna odlagališta na području Županije ....................................................................................... 225
Slika 86. Temeljne skupine s pripadajućim tematskim područjima i potpodručjima ISZO ............................... 244
Slika 87. Matrica rizika................................................................................................................................. 367
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
POPIS TABLICA
Tablica 1. Popis litostratigrafskih jedinica u Županiji...................................................................................... 10
Tablica 2. Karakteristike postaja..................................................................................................................... 15
Tablica 3. Statistički podaci dobiveni iz višegodišnjih mjerenja meteoroloških veličina na postajama Županije 16
Tablica 4. Popis Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) zaštićenih područja na teritoriju Županije 26
Tablica 5. Pregled ugroženih i rijetkih svojti prema Crvenim knjigama na području Županije .......................... 26
Tablica 6. Pregled broja područja Ekološke mreže Republike Hrvatske na području Županije............................. 27
Tablica 7. Trendovi u prostornoj distribuciji stanovništva Županije po općinama i gradovima ......................... 31
Tablica 8. Demografski trendovi na području Županije u razdoblju 2003.–2007............................................... 33
Tablica 9. Postotak stanovništva starijeg od 15 godina prema završenoj školi: RH i Županija.......................... 37
Tablica 10. Bruto domaći proizvod Županije (ŠKŽ) od 2000. do 2006 (iskazan u tekućim cijenama)................. 37
Tablica 11. Bruto dodana vrijednost za Županiju po djelatnostima NKD-a (2002.) od 2000. do 2006. (iskazana u
tekućim cijenama, mil. kuna)........................................................................................................... 39
Tablica 12. Sektorski ciljevi RH udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije u 2020. godini .................. 47
Tablica 13. Hidroelektrane na području Županije............................................................................................ 49
Tablica 14. Prijavljeni projekti MHE na području Županije u Registru OIEKPP do studenog 2009.................. 50
Tablica 15. Prijavljeni projekti vjetroelektrana na području Županije u Registru OIEKPP do studenog 2009 ... 51
Tablica 16. Prijavljeni projekti sunčanih elektrana u Registru OIEKPP na području Županije do studenog 2009.
....................................................................................................................................................... 52
Tablica 17. Pregled potrošača el. en. prema kategoriji potrošnje i potrošnja el. energije.................................. 54
Tablica 18. Potrošnje električne energije na području Elektre Šibenik dan 31.12.2008..................................... 54
Tablica 19. Transformatorska i rasklopna postrojenja na području Županije ................................................... 55
Tablica 20. Programi povećavanja energetske djelotvornosti u RH.................................................................. 57
Tablica 21. Programi iskorištavanja obnovljivih izvora energije u RH............................................................. 57
Tablica 22. Mjere ZO za sektor industrije propisane Strategijom zaštite okoliša RH......................................... 60
Tablica 23. Dionici zaduženi za provoñenje zakona, kontrolu i izdavanje potrebne dokumentacije za
eksploataciju .................................................................................................................................. 62
Tablica 24. Vrste mineralnih sirovina i broj njihovih lokacija u Županiji ......................................................... 66
Tablica 25. Rezerve i proizvodnja boksita u Županiji ....................................................................................... 67
Tablica 26. Potencijalna proizvodnja arhitektonsko-grañevnog kamena do 2035. godine ................................. 67
Tablica 27. Prikaz rezervi i proizvodnje čvrstih mineralnih sirovina u Županiji................................................ 68
Tablica 28. Odobreni istražni prostori čvrstih mineralnih sirovina u Županiji .................................................. 69
Tablica 29. Odobrena eksploatacijska polja čvrstih mineralnih sirovina u Županiji.......................................... 69
Tablica 30. Struktura korištenja zemljišta Županije 2003. godine prema različitim izvorima ............................ 72
Tablica 31. Površina različitih vrsta poljoprivrednih površina u hektarima...................................................... 73
Tablica 32. Upisnik poljoprivrednih gospodarstava Županije - ostali subjekti .................................................. 75
Tablica 33. Izvadak iz upisnika ekoloških proizvoñača Županije – proizvodnja bilja (stanje 31.12.2008.) ......... 79
Tablica 34. Izvadak iz upisnika ekoloških proizvoñača Županije – uzgoj životinja (stanje 31.12.2008.)............. 79
Tablica 35. Površina šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu prema PP ŠKŽ ..................................... 80
Tablica 36. Površina šuma i šumskog zemljišta u privatnom vlasništvu prema PP ŠKŽ..................................... 81
Tablica 37. Površina šuma i šumskog zemljišta u državnom i privatnom vlasništvu prema ŠGO (2006.-2015.).. 81
Tablica 38. Klasifikacija šumske vegetacije Županije....................................................................................... 84
Tablica 39. Površina šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu prema gospodarskim jedinicama .......... 85
Tablica 40. Broj požara i opožarenih površina na području Županije od 2002. do 2008. godine....................... 87
Tablica 41. Popis šuma i šumskog zemljišta na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih
nasada u Županiji ........................................................................................................................... 88
Tablica 42. Popis lovišta na području Županije s površinama .......................................................................... 90
Tablica 43. Glavne vrste divljači i njihova brojnost ......................................................................................... 91
Tablica 44. Ulov ribe i drugih morskih organizama u Županiji za razdoblje od 2001. do 2008. godine ............. 95
Tablica 45. Godišnji ulov ostalih pojedinih vrsta i skupina morskih organizama ostvaren od strane gospodarskih
ribara iz Županije za 2008. godinu.................................................................................................. 96
Tablica 46. Broj plovila u Područnoj jedinici Šibenik za razdoblje od 2004. do 2006. godine ........................... 96
Tablica 47. Broj plovila prema tonaži i snazi motora u Županiji za razdoblje od 2003. do 2005. godine ........... 96
Tablica 48 Kapacitet ribarske flote u gospodarskom ribolovu u Županiji (stanje 17.11.2009.).......................... 97
Tablica 49. Iskrcaj ribe u 2008.godini u najznačajnijim iskrcajnim mjestima u Županiji................................... 99
Tablica 50. SWOT analiza marikulture.......................................................................................................... 100
Tablica 51. SWOT analiza marikulture za Županiju....................................................................................... 100
Tablica 52. Povoljne zone za potrebe razvoja uzgoja ribe i školjaka............................................................... 101
Tablica 53. Koncesije definirane Prostornim planom Šibensko-kninske Županije ........................................... 101
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Tablica 54. Broj koncesioniranih polja u Županiji na dan 18.11.2009. godine................................................ 101
Tablica 55. Uzgoj u marikultiri u Županiji za 2008. godinu............................................................................ 102
Tablica 56. Kakvoća mora na uzgajalištima na ušću Krke za 2000. i 2001. godinu........................................ 103
Tablica 57. Kakvoća mora na uzgajalištima na ušću Krke za 2002. i 2003. godinu......................................... 103
Tablica 58. Kakvoća mora na uzgajalištima na ušću Krke za 2006. godinu .................................................... 103
Tablica 59. Emisija onečišćivača zraka po vrstama prometa.......................................................................... 105
Tablica 60. Cestovna mreža RH i Županije (ŠKŽ) .......................................................................................... 108
Tablica 61. Redovni i izvanredni radovi na cestovnoj mreži Županije u razdoblju od 2005. ............................ 108
Tablica 62. Registrirana cestovna motorna vozila Županije ........................................................................... 108
Tablica 63. Protok vozila na A1 u Županiji.................................................................................................... 109
Tablica 64. Protok vozila na državnim cestama D8, D56, D27 u Županiji ...................................................... 109
Tablica 65. Protok vozila na državnim cestama D1 i D59 u Županiji.............................................................. 110
Tablica 66. Protok vozila na državnoj cesti D33 u Županiji............................................................................ 110
Tablica 67. Pregled duljina pojedinačnih željezničkih pruga u Županiji (stanje na dan 31.12.2008.) .............. 111
Tablica 68. Utovarena i istovarena roba po kolodvorima na prugama u Županiji od 2002. do 2008. .............. 111
Tablica 69. Otpremljeni putnici po kolodvorima na prugama u ŠKŽ od 2002. do 2008. .................................. 112
Tablica 70. Teretni i putnički promet luke Šibenik od 2000. do 2008. godine .................................................. 113
Tablica 71. Broj i masa kondenzatora u pogonu, u kvaru i rezervi u Županiji................................................. 120
Tablica 72. Turistički promet na području Županije u razdoblju od 1. do 10 . mj............................................ 122
Tablica 73. Turistički promet po strukturi (1. – 10. mj.) ................................................................................ 123
Tablica 74. Kapaciteti (broj smještajnih jedinica).......................................................................................... 123
Tablica 75. Lokacije marina s brojem vezova za privezivanje plovnih objekata na području županije prema PPŽ
..................................................................................................................................................... 124
Tablica 76. Broj posjetitelja u NP Krka ......................................................................................................... 126
Tablica 77. Broj posjetitelja u NP Kornati..................................................................................................... 127
Tablica 78. Popis djelatnosti pri kojima dolazi do ispuštanja onečišćujućih tvari i njihova prijenosa izvan mjesta
nastanka....................................................................................................................................... 130
Tablica 79. Osnovne onečišćujuće tvari u zraku............................................................................................. 131
Tablica 80. Kakvoća zraka u gradu Šibeniku u razdoblju od 2002. do 2008. godine ....................................... 135
Tablica 81. Broj dana u kojima je došlo do prekoračenja PV, GV, odnosno TV emisija NO2 i SO2 na postaji
Centar grada u Šibeniku ............................................................................................................... 137
Tablica 82. Pokazatelji kakvoće zraka koji će se pratiti na postaji Ravni kotari .............................................. 138
Tablica 83. Obveznici dostave podataka o emisijama onečišćujućih tvari u zrak na području Županije u 2008.
godini ........................................................................................................................................... 139
Tablica 84. Emisije onečišćujućih tvari u zrak po sektorima u razdoblju 2003. -2005. godine......................... 141
Tablica 85. Registar postrojenja u kojima se koriste organska otapala ili proizvodi koji sadrže hlapive organske
spojeve ......................................................................................................................................... 144
Tablica 86. Količine korištenih organskih otapala u 2007. i 2008. godini....................................................... 145
Tablica 87. Ciljevi i osvrt na ciljeve predložene PZO ŠKŽ iz 2001. na području zaštite zraka ......................... 146
Tablica 88. Mjere i osvrt na mjere predložene PZO ŠKŽ iz 2001. na području zaštite zraka ........................... 147
Tablica 89. Priključenost stanovništva na sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području Županije .. 151
Tablica 90. Podaci o količinama zahvaćene i isporučene vode na području Županije ..................................... 153
Tablica 91. Godišnja potrošnja vode u domaćinstvima i privredi Šibenika, Knina i Drniša u m3 ..................... 153
Tablica 92. Ispravnost vode za piće na javnim vodoopskrbnim objektima (cisternama) u Županiji .................. 155
Tablica 93. Podaci o postajama .................................................................................................................... 158
Tablica 94. Popis pojedinačnih i kolektivnih onečišćivača u vode/more s pregledom instaliranih ureñaja za
pročišćavanje otpadnih voda u 2004. i 2005. godini ...................................................................... 161
Tablica 95. Vrsta i broj ureñaja za pročišćavanje u razdoblju od 2000.-2006. godine .................................... 163
Tablica 96. Vrsta i količina emisije onečišćujućih tvari u otpadnim vodama prijavljena u KEO vode/more od
2001. do 2005. godine................................................................................................................... 164
Tablica 97. Popis ispusta u vode/more prijavljenih u Registar onečišćavanja okoliša u 2008. godini .............. 164
Tablica 98. Stupanj izgrañenosti sustava odvodnje u 2006. godini ................................................................. 166
Tablica 99. Postojeći ureñaji za pročišćavanje otpadnih voda........................................................................ 166
Tablica 100. Planirani ureñaji za pročišćavanje otpadnih voda ..................................................................... 167
Tablica 101. Mjere i osvrt na mjere predložene PZO ŠKŽ iz 2001. na području vodoopskrbe ......................... 169
Tablica 102. Mjere i osvrt na mjere predložene PZO ŠKŽ iz 2001. na području odvodnje otpadnih voda........ 170
Tablica 103. Popis cvjetanja fitoplantona za područje Županije za razdobljeod 2001. do 2007. g. ................. 182
Tablica 104. Tipovi toksičnosti školjkaša zabilježeni na području Županije .................................................... 183
Tablica 105. Klasifikacija ekološkog stanja mora s obzirom na stupanj eutrofikacije...................................... 185
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Tablica 106. Kvantitativna analiza ekološkog stanja na području Županije za razdoblje od 2003. do 2007.
godine .......................................................................................................................................... 185
Tablica 107. Granične vrijednosti za bakteriološke parametre prema Uredbi................................................. 186
Tablica 108. Interni kriteriji sanitarne kakvoće mora, za ocjenu pojedinačnih ispitivanja............................... 186
Tablica 109. Granične vrijednosti za konačnu ocjenu sanitarne kakvoće mora na plažama ............................ 187
Tablica 110. Statistički podaci o balastnim vodama za 2008. godinu na području Lučke Kapetanije Šibenik... 191
Tablica 111. Najznačajniji projekti / aktivnosti državne razine vezani uz zaštitu tla RH.................................. 194
Tablica 112. Načela i dobre prakse održivog korištenja tla u raznim sektorima korisnicima........................... 195
Tablica 113. Broj žrtava od mina na području Županije u razdoblju od 2002. do 2008. godine....................... 198
Tablica 114. Osnovne ustanovljene negativne promjene tala u RH................................................................. 198
Tablica 115. Popis Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) zaštićenih područja na teritoriju Županije,
te područja predloženih za zaštitu i prekategorizaciju................................................................ 204
Tablica 116. Pregled udjela rijetkih i ugroženih svojti na području Županije u ukupnom broju ugroženih svojti u
RH................................................................................................................................................ 205
Tablica 117. Pregled rijetkih i ugroženih tipova staništa na području Županije .............................................. 206
Tablica 118. Najznačajnije prijetnje biološkoj i krajobraznoj raznolikosti na području Županije .................... 209
Tablica 119. Podaci o vjetroelektranama na području Županije za koje je proveden postupak PUO i za koje je
izdano rješenje o prihvatljivosti zahvata MZOPUG ....................................................................... 213
Tablica 120. Analiza provedbe mjera definiranih Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN 46/02)... 218
Tablica 121. Pregled odlagališta na području Županije ................................................................................. 226
Tablica 122. Vrste i količine otpada koje nastaju na lokaciji TLM-a, Šibenik.................................................. 229
Tablica 123. Djelatnosti i količine proizvedneog neopasnog otpada na području Županije prijavljenih u Katastar
otpada u 2005. godini ................................................................................................................... 231
Tablica 124. Djelatnosti i količine proizvedneog opasnog otpada na području Županije prijavljenih u Katastar
otpada u 2005. godini ................................................................................................................... 232
Tablica 125. Količine opasnih tvari i njihova granična količina na području Županije ................................... 239
Tablica 126. „Ekološke“ udruge na području Županije prema Registru udruga u RH..................................... 254
Tablica 127. „Ekološke“ udruge na području Županije prema REC-ovoj bazi podataka ................................. 255
Tablica 128. Projekti udruga kojima su dodijeljene financijske potpore u okviru projekta „Doprinos održivom
razvoju obale i otoka Županije“, u 2008. i 2009. godini................................................................. 256
Tablica 129. Projekti nevladinih udruga koje su od 2005.-2009. godine dobile financijsku potporu MZOPUG-a
..................................................................................................................................................... 258
Tablica 130. Sredstva za zaštitu okoliša predviñena u proračunu Županije za 2008. i 2009. godinu................ 262
Tablica 131. Pregled realiziranih projekata iz programa CARDS 2002 – Održivi razvoj ratom stradalih
područja 2005. i 2006. godine....................................................................................................... 263
Tablica 132. Podaci o radu inspekcije zaštite okoliša u razdoblju 2004. – lipanj 2009.................................... 265
Tablica 133. Podaci o radu inspekcije zaštite prirode u razdoblju 2002. – kolovoz 2009................................. 266
Tablica 134. Popis institucija i vrsta podataka traženih u svrhu izrade Izvješća ............................................. 272
Tablica 135. Trenutna situacija sa praćenjem stanja okoliša po JLS ŠKŽ....................................................... 283
Tablica 136. Raspoloživost informacije o stanju okoliša na području općina/gradova ŠKŽ............................. 283
Tablica 137. Tlo – stanje, pritisci, aktivnosti i planovi za unapreñenje stanja................................................. 284
Tablica 138. Stanje voda – viñenje anketiranih predstavnika općina / gradova ŠKŽ ....................................... 285
Tablica 139. Kvaliteta zraka u Županiji prema anketi provedenoj meñu JLS .................................................. 286
Tablica 140. Očuvanost „prirode“ prema anketi provedenoj meñu JLS ŠKŽ .................................................. 286
Tablica 141. Viñenje predstavnika JLS o stanju šuma na njihovom području.................................................. 288
Tablica 142. Pritisci na okoliš od gospodarstva i mjere za njihovo smanjenje ............................................... 288
Tablica 143. Stanje, planovi, aktivnosti vezani uz odvodnju otpadnih voda u JLS ŠKŽ.................................... 289
Tablica 144. Gospodarenje otpadom u JLS ŠKŽ – stanje, aktivnosti i planovi................................................. 290
Tablica 145. Percepcija JLS vezano uz ekološke rizike na njihovom području ................................................ 292
Tablica 146. Viñenje i odnos JLS ŠKŽ prema „zelenim“ NVU na njihovom području..................................... 296
Tablica 147. JLS viñenje njihove suradnje s drugi akterima sustava zaštite okoliša ........................................ 297
Tablica 148. Druge primjedbe i prijedlozi JLS ŠKŽ vezano uz problematiku zaštite okoliša............................ 299
Tablica 149. BDP za RH, prostorne jedinice za statistiku 2. razine od 2000. do 2006. .................................... 300
Tablica 150. 2. BDP za RH, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije od 2000. do 2006.................. 301
Tablica 151. Bruto dodana vrijednost za RH, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije po
djelatnostima NKD-a 2002. od 2000. do 2006. .............................................................................. 306
Tablica 152. Područja Ekološke mreže RH na području Županije .................................................................. 319
Tablica 153. Popis odobrenih eksploatacijskih polja u Županiji ..................................................................... 325
Tablica 154. Popis ekspolatacijskih polja u nadležnosti Državnog ureda u Šibensko-kninskoj županiji ........... 326
Tablica 155. Popis odobrenih istražnih prostora u Županiji........................................................................... 326
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Tablica 156. Raspored turističkih zona po naseljima, veličine i max. kapaciteti po zonama ............................ 327
Tablica 157. Popis pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću uvoza/izvoza i stavljanja u promet
kontroliranih i zamjenskih tvari, servisiranja, prikupljanja, obnavljanja i oporabe tih tvari ........... 328
Tablica 158. Ocjena stanja kopnenih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) za 2002. g.............. 330
Tablica 159. Ocjena stanja kopnenih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) za 2003. g.............. 332
Tablica 160. Ocjena stanja kopnenih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) za 2004. g.............. 336
Tablica 161. Ocjena stanja kopnenih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) za 2005. g.............. 337
Tablica 162. Ocjena stanja kopnenih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) za 2006. g.............. 339
Tablica 163. Ocjena stanja kopnenih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) za 2007. g.............. 341
Tablica 164. Ocjena stanja kopnenih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) za 2008. g.............. 343
Tablica 165. Popis postaja na području Županije na kojima se 2009. godine pratila kakvoća mora................ 344
Tablica 166. Pregled tvrtki koje su izradile Plan gospodarenja otpadom, siječanj 2010.................................. 347
Tablica 167. Obveznici dostave podataka o otpadu u Registar onečišćavanja okoliša u 2009. g...................... 349
Tablica 168. Sredstva Fonda za projekte zaštite okoliša na području Županije ............................................... 352
Tablica 169. Popis opasnih tvari na području Županije ................................................................................. 355
Tablica 170. Procjena rizika ......................................................................................................................... 363
Tablica 171. Stanje izrañenosti Prostornih planova ureñenja općina i gradova na području Županije ............ 368
Tablica 172. Popis provedenih postupaka procjene utjecaja na okoliš za zahvate na području Županije ......... 369
Tablica 173. Zeleni telefon, kategorizacija poziva po udrugama 2007. godine................................................ 371
Tablica 174. Zeleni telefon, kategorizacija poziva po udrugama i problemima 2008. g. .................................. 371
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
POPIS SKRAĆENICA
AZO
DGU
DP
DR
DUZS
DVD
DZZP
EIHP
ES
EUMF
FZOEU
FZRPIA
FZRRRH
GEF
GI
GS
HCČP
HGK
HGKBO
HKIG
HSSC
HŠ
HV
HVZ
HZPSS
ISO
IUOP
IZJKMK
ILK
IT
IZO
IZO-PJŠKŽ
IZP
JLS
JPP
JU
JUNP
JUPP
JUUZPZPV
JUZPU
KP
KR
LA21
LGO
LI
LK
LP
LU
MAP
MGRP
MK
MMPII
MPRRR
MPTŠKŽ
MRRŠVG
MS
MT
MUP
MVP
MZOPUG
MZOŠ
Agencija za zaštitu okoliša
Državna geodetska uprava
Državni proračun
Dugoročno (> 4 godine)
Državna uprava za zaštitu i spašavanje
Dobrovoljno vatrogasno društvo
Državni zavod za zaštitu prirode
Energetski institut Hrvoje Požar
Ekvivalent Stanovnik
Europski i meñunarodni fondovi
Fond za zaštitu ok. i energetsku učinkovitost
Fond za razvitak poljop. i agroturizma
Fond za regionalni razvoj RH
Global Environmental Facility
Grañevinska inspekcija
Gospodarski sektor
Hrvatski centar za čistiju proizvodnju
Hrvatska Gospodarska Komora
HGK Burza otpada
Hrvatska komora inženjera grañevinarstva
Hrvtaski stočarski selekcijski centar
Hrvatske šume
Hrvatske vode
Hrvatska vatrogasna zajednica
Hrv. zavod za poljop. savjetodavnu službu
Izvješće o stanju okoliša
Integralno upravljanje obalnim područjem
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša
Inspekcija Lučke kapetanije
Institut za turizam
Inspekcija zaštite okoliša
IZO - Područna jedinica ŠKŽ
Inspekcija zaštite prirode
Jedinice lokalne samouprave
Javna i privatna poduzeća
Javna ustanova
Javna ustanova Nacionalni park
Javna ustanova Park Prirode
Javna ust. za upr. zaštićenim područjem i drugim
zašt.prir. vrijednostima ŠKŽ
Javna ustanova zavod za prostorno ureñenje
Komunalna poduzeća
Kratkoročno (< 2 godine)
Lokalna agenda 21
Lovno gospodarska osnova
Lovna inspekcija
Lučka kapetanija
Lokalni proračun
Lučka uprava ŠKŽ
Mediteranean Action Plan
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzet.
Ministarstvo kulture
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Ministarstvo poljop., ribarstva i rural. razvoja
Master plan turizma ŠKŽ
Ministarstvo reg.razvoja, šum. i vod. gospodar.
Meñunarodna sredstva / fondovi
Ministarstvo turizma
Ministarstvo unutarnjih poslova
Ministarstvo vanjskih poslova
Ministarstvo zašt. okoliša, prost. ureñ. i grad.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
MZSS
NN
NPDZO
NSZO
NVU
OD
OECD
OGKRH
OPL
OPKH
PI
PPŠKŽ
PR
PR(O)
PUO
PUZS
PZVOPP
RCGO
RI
ROP ŠKŽ
RRA ŠKŽ
Sl.Gl.ŠKŽ
SI
ŠKŽ
SOC
SPUO
SR
SUO
ŠGO
ŠI
ŠSS
TR
TZOG
TZŠKŽ
UDUŠKŽ
UI
UNDP
UNP
UOG
UOZOKP
UOPPOR
UOPZKŠ
UOPUG
UOZSS
VGO
VI
VRH
VZŠKŽ
ZI
ZO
ZOP
ZZJZŠKŽ
ZZTOZ
ŽKŠ
ŽLU
ŽP
ŽPIUZO
ŽOC
ŽU
ŽUC
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
Narodne Novine
Nacionalni plan djelovanja za okoliš
Nacionalna strategija zaštite okoliša
Nevladine Udruge
Osiguravajuća društva
Organiz. for Econ. Cooperation and Develop.
Osnovna geološka karta RH
Ovlaštenik prava lova
Osnovna pedološka karta RH
Poljoprivredna inspekcija
Prostorni plan Županije
Prioritetno
Posebni rezervat (Ornitološki)
Procjena utjecaja na okoliš
Područni ured za zaštitu i spašavanje
Projekt zašt. voda od onečišć. na priobalnom područ.
Regionalni Centar za gospodarenje otpadom
Rudarska inspekcija
Regionalni operativni plan Županije
Regionalna razvojna agencija Šibenko-knin.županije
Službeni glasnik Županije
Sanitarna inspekcija
Županija
Stožer operativnog centra
Strateška procjena utjecaja na okoliš
Srednjoročno (do 4 godine)
Studija utjecaja na okoliš
Šumsko gospodarska osnova
Šumarska inspekcija
Šumarska savjetodavna služba
Trajno
Turističke zajednice općina i gradova
Turistička zajednica Županije
Ured državne uprave u Županiji
Urbanistička inspekcija
United Nations Development Programme
Ukapljeni naftni plin (ili LPG = Liquid Petrol Gas)
ŠKŽ, Upravni odjel za gospodarstvo
ŠKŽ, Up. od. za zaštitu okoliša i komunalne poslove
ŠKŽ, Up. od. za pomorstvo, promet, otočni razvoj
ŠKŽ, Up. od. za prosvjetu, znanost, kulturu i šport
ŠKŽ, Up. od. za prostorno ureñenje i gradnju
ŠKŽ, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb
Vodno gospodarska osnova
Vodopravna inspekcija
Vlada Republike Hrvatske
Vatrogasna zajednica ŠKŽ
Znanstvene Institucije
Zaštita okoliša
Zaštićeni obalni pojas
Zavod za javno zdravstvo Šiben.-knin. županije
Zavod za tlo i očuvanje zemljišta
HGK – Županijska komora Šibenik
Županijska lučka uprava
Županijski proračun
Županijski plan intervencija u zaštiti okoliša
Županijski operativni centar
Županijska uprava
Županijska uprava za ceste
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 1
1
1.1
UVOD
GLOBALNI KONTEKST ZA ŽUPANIJSKO IZVJEŠĆE O STANJU
OKOLIŠA
Brojni simptomi krize okoliša koji su vidljivi u različitim oblicima diljem svijeta jasno upozoravaju da
je trenutni razvoj civilizacije, ukoliko ne uslijede značajne promjene i zaokreti, neodrživ. Takav
generalno negativni trend utjecaja društva na okoliš odreñen je:
-
porastom broja stanovnika na Zemlji koji se u posljednjih stotinjak godina višestruko povećao
i dalje raste;
-
"potrošačkom" civilizacijom, koja pod utjecajem marketinga i cijelog ekonomskog sustava,
standard i kvalitetu života doživljava i priželjkuje u prvom redu u obliku posjedovanja i
potrošnje sve više, stalno novih materijalnih dobara;
- upotrebom tehnologije kojom se ne nastoji smanjiti negativan utjecaj na okoliš, a sve zbog
činjenice da se cijena proizvoda formira na način koji čini ekonomski neodrživim (tržišno
nekonkurentnom) one oblike proizvodnje koji vode brigu o okolišu.
Usprkos tome, jedna od pozitivnih posljedica zaoštravanja opisane krize jest činjenica da je sve teže
ignorirati brojne simptome, tj. klimatske promjene izazvane stakleničkim plinovima; emisijom
onečišćujućih tvari onečišćene vode, mora, tla, zrak; sve duži popisi ugroženih vrsta... Posljedično
tome sve više ljudi postaje svjesno da zdrav okoliš nije nešto zajamčeno bez obzira što činili, te je
spremno mijenjati okolišno štetne navike, ulagati napor i podupirati aktivnosti za očuvanje i održivo
korištenje okoliša. Senzibilizacija i mobilizacija društva vezano uz probleme okoliša pojavile su se već
kasnih 60-tih i ranih 70-tih godina prošlog stoljeća i od onda stalno jačaju kroz sve veći broj oblika.
To su uglavnom razne grañanske inicijative i tzv. „zeleni pokreti“, meñunarodne konferencije,
deklaracije i konvencije (koje su prvi zametci meñunarodnog prava o okolišu), sveobuhvatniji i
integriraniji nacionalni zakoni, planovi i programi vezani uz značajne teme okoliša, te nove institucije
koje se bave problemima okoliša. Vjerojatno najpoznatiji i za zaštitu okoliša najznačajniji globalni
plan je Agenda 21, usvojen na UN konferenciji o okolišu i razvoju u Rio de Jeneiru, 1992. godine
(UNCED 1992). 1 U tom globalnom planu prepoznati su osnovni problemi odnosa prema okolišu,
ustanovljeni su njihovi uzroci, te predložene aktivnosti potrebne za njihovo rješavanje. Pri tome je vrlo
važno što su tvorci Agende 21 ispravno uočili da uspješno rješavanje problema zahtijeva djelovanje na
svim razinama, od globalne do lokalne, pa taj plan nalaže svim članicama meñunarodne zajednice da,
1) naprave svoje nacionalne strategije održivog razvoja; te da
2) unutar svoga teritorija potiču i podupiru stvaranje nižih razina planova i programa – tzv.
Lokalnih Agendi 21 (LA 21), odnosno planova putem kojih lokalni akteri razvoja
(stanovništvo, uprava, institucije, gospodarski subjekti), aktualizirajući svoje osnovo pravo na
očuvani okoliš, ali i dijeleći odgovornost za njegovo stanje na transparentan i participativan
način odreñuju kakav razvoj (i u vezi s tim, stanje okoliša) žele, te dogovaraju načine kako ga
ostvariti.
Najšire promatrano, ovo županijsko Izvješće o stanju okoliša dio je netom opisanog globalnog procesa
– na regionalno/lokalnoj razini. Sam dokument županijskog Izvješća o stanju okoliša osobito je važan
za Šibensko-kninsku županiju (u daljnjem tekstu Županija) zbog činjenica da:
1
U osnovi, Agenda 21 je plan za održivi razvoj svijeta u 21. stoljeću. Postoji više definicija održivog razvoja, no u osnovi, u
aspektu koji se tiče okoliša, radi se o razvoju koji okoliš tretira na način koji jamči njegovo očuvanje, a time i trajnost
(održivost) na njemu zasnovanog razvoja.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 2
1) zdrav i očuvan okoliš (vode, tla, zrak, biološka i krajobrazna raznolikost) spada meñu osnovne
razvojne resurse i komparativne prednosti Županije;
2) ukoliko se aktualne razvojne pritiske (ponajprije urbanizacijske pritiske na obalno područje,
ali i oživljavanje gospodarstva) ne oblikuje i ne regulira na odgovarajući način, oni neupitno
vode neadekvatnom korištenju i degradaciji resursa, što dugoročno gledano dovodi do
stagnacije u razvoju.
Izrada što je kvalitetnije mogućeg prikaza i analize trenutnog stanja okoliša županije te potom
sveobuhvatnog programa za njegovo unapreñenje prvi je i nužni korak u smjeru sustavnog bavljenja
ovom važnom problematikom.
1.2
ZAKONSKA OSNOVA ZA ŽUPANIJSKO IZVJEŠĆE O STANJU
OKOLIŠA
Republika Hrvatska slijedila je preporuke Agende 21, te je odmah nakon konferencije u Rio de Janeiru
donesena Deklaracija o zaštiti okoliša (RH 1992), kojom se nalaže hitno uspostavljanje zakonodavnog
sustava o okolišu, usklañenog s meñunarodnim ugovorima i standardima. Dvije godine kasnije (1994.)
donosi se Zakon o zaštiti okoliša – temeljni zakonski akt koji odreñuje i ureñuje okolišnu komponentu
održivog razvoja, odnosno utvrñuje ciljeve, mjere, načela, dokumente, provoñenje, odgovornosti,
financiranje, te nadzor zaštite okoliša. Nakon njega slijedi cijeli niz za okoliš relevantnih zakona i
zakonskih akata, kojima se detaljnije ureñuje problematika pojedinih segmenata okoliša, odnosno
pojedinih aspekata ili procedura vezanih uz njegovu zaštitu. Doneseni su i razni studijsko-planski
dokumenti (strategije, programi, planovi, izvješća), čija se izrada propisuje navedenim skupom
zakona, te kojima se još detaljnije – u hijerarhijskom slijedu od strateškog, odnosno dugoročnog i
sveobuhvatnog prema operativnom, odnosno kratkoročnijem i specifičnijem – razrañuje djelovanje u
pojedinim segmentima iz područja zaštite okoliša.
I nakon što je donesen relativno potpun skup zakona, proces uspostave zakonske osnove ostao je i
dalje vrlo živ, u prvom redu zbog njenog usklañivanja s pravnom stečevinom EU, kao preduvjeta za
pridruživanja Hrvatske EU. Proces donošenja „druge generacije“ zakona, koji su usklañeni s EU
pravnom stečevinom je dijelom dovršen, a dijelom još u tijeku. Novi Zakon o zaštiti okoliša donesen
je 2007. g. (NN 110/07).
Županijsko Izvješće o stanju okoliša definirano je člancima 51. i 52. Zakona o zaštiti okoliša (NN
110/07). Prema članku 52., za potrebe praćenja ostvarivanja ciljeva iz Programa i programskih
dokumenata vezanih za pojedine sastavnice okoliša i opterećenja (kao i drugih dokumenata vezanih za
zaštitu okoliša), te zbog cjelovitog uvida u stanje okoliša na području županije svake četiri godine
izrañuje se Izvješće o stanju okoliša, koje prema članku 51 sadrži:
-
pregled ostvarivanja ciljeva Strategije i Plana
podatke o stanju okoliša u području za koje se izvješće podnosi
podatke o utjecaju pojedinih zahvata na okoliš, ocjenu stanja
ocjenu učinkovitosti provedenih mjera
podatke o praćenju stanja okoliša i institucionalnom sustavu upravljanja okolišem, te
korištenju financijskih sredstava za zaštitu okoliša
procjenu potrebe izrade novih ili izmjena i dopuna postojećih dokumenata
druge podatke od značenja za zaštitu okoliša
druge podatke potrebne za izradu toga Izvješća, ovisno o posebnim značajkama područja za
koje se Izvješće podnosi.
Izvješće predstavničkom tijelu županije podnosi izvršno tijelo te jedinice.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 3
1.3
ŽUPANIJSKO IZVJEŠĆE O STANJU OKOLIŠA U KONTEKSTU
SUSTAVA ZAŠTITE OKOLIŠA
Osim okvirnog sadržaja Izvješća, zakonske odredbe definiraju i meñuodnos dokumenata Programa i
Izvješća. Budući da je Izvješće osnova, kako za izradu, tako i za ostvarenje, te redovito ažuriranje
županijskog Programa zaštite okoliša, ova dva dokumenta čine funkcionalnu cjelinu.
Osim toga, županijsko Izvješće o stanju okoliša dio je cjeline planske dokumentacije propisane
Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) koja, uz županijski Program zaštite okoliša, uključuje još i
Strategiju održivog razvitka Republike Hrvatske, Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske, te Program
zaštite okoliša i Izvješće o stanju okoliša na nacionalnoj razini (članak 43.), a kao mogućnost, i
izvješća i programe zaštite okoliša na nižoj, tj. općinskoj i gradskoj razini. U toj cjelini, županijska
razina dokumenata (izvješća i programa) ističe se svojom povezujućom funkcijom, odnosno navedeni
dokumenti su:
1.
vertikalna poveznica izmeñu Strategije održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09) i
lokalnih Agendi 21, donošenih na razini nižoj od županijske
2.
horizontalni okvir za veliki broj djelatnosti / aktivnosti / studijsko-programskih dokumenata koji
se detaljnije bave pojedinim segmentima zaštite okoliša na području županije, uključujući meñu
ostalim:
– zaštitu voda koju, prema Zakonu o vodama (NN 107/95, 150/05), za područje pojedinog
vodnog područja detaljnije razrañuju Planovi upravljanja vodnim područjima, te Planovi
izgradnje i održavanja objekata komunalne infrastrukture sukladno propisima o komunalnom
gospodarstvu
–
praćenje kvalitete i zaštitu zraka koja se, sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08),
za područje županije detaljnije razrañuje županijskim Programom zaštite i poboljšanja kakvoće
zraka, te redovitim dvogodišnjim Izvješćima o provoñenju programa
–
zaštitu prirodnih vrijednosti, odnosno upravljanje zaštićenim područjima prirode, koju se,
sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 119/09), detaljno razrañuje Županijskim
izvješćima o stanju zaštite prirode, Županijskim programom zaštite prirode, te još detaljnijim,
planovima upravljanja zaštićenim područjima
gospodarenje otpadom, koje se, prema Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), za
područje županije detaljnije razrañuje Županijskim (regionalnim) planom gospodarenja
otpadom
–
–
zaštitu od buke, koja se, sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09), na području županije
detaljnije odreñuje (članak 9.) Akcijskim planovima zaštite od buke, odnosno na temelju
izrañenih Karata buke
te cijeli niz drugih dokumenata (sektorskih studija, razvojnih programa, i dr.), iz drugih, za okoliš
relevantnih problemskih područja.
1.3.1 Zadaća Izvješća o stanju okoliša
Županijsko Izvješće ima zakonom propisanu dvojaku zadaću da:
1. na jednom mjestu objedini, analizira i na odgovarajućoj razini detaljnosti, strukturirano
prezentira podatke, informacije, ocjene o stanju okoliša na području Županije
2. posluži kao logička osnova i polazište za Program zaštite okoliša Županije.
Konkretnije, strateške smjernice, dobivene na osnovi sinteze i intersektorske analize većeg broja
detaljnijih studija, osnova su i polazna točka za iniciranje operativnih provedbenih planova za
odreñenije mjere i aktivnosti u užim prostornim i tematskim područjima.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 4
1.3.2 Struktura dokumenta
Struktura dokumenta slična je onoj koja je korištena u dokumentima zaštite okoliša na nacionalnoj
razini, u prvom redu Strategiji i Nacionalnom planu djelovanja na okoliš (NN 46/02). U kontekstu
trenutnog stanja u Županiji i RH, u uvodnom dijelu razmotrena je važeća zakonska regulativa vezana
za pojedine sastavnice okoliša, odnosno pritisaka na okoliš. Ideja modela strukture dokumenta je vrlo
jednostavna i intuitivna (vidi Sliku 1.): pokretači (npr. porast stanovništva u nekoj urbanoj regiji)
uzrokuju pritiske (npr. otpadne vode) koji se odražavaju na stanje okoliša (smanjenje kvalitete
vodenih tokova – recipijenata), što ima izravan utjecaj na zdravlje ekološkog sustava (npr. populacija
vodenih organizama u vodotoku) i cijeli lanac neizravnih utjecaja (ugrožena vodoopskrba, zdravlje
ljudi,…). Svi ti negativni utjecaji konačno isprovociraju odgovore društva, koji paralelnim pristupom
djeluju na sve karike ovoga lanca nizom odgovarajućih mjera (planska urbanizacija praćena
izgrañenom adekvatnom komunalnom strukturom, ugradnja ureñaja za obradu otpadnih voda,
uspostava sustava indikatora koji rano upozoravaju na stanje okoliša, zaštita vodocrpilišta, dodatni
tretman vode za piće). Na kraju svakog poglavlja dan je i osvrt na ostvarivanje ciljeva i mjera
Strategije i Plana. S obzirom da je Strategija održivog razvoja Republike Hrvatske donesena tek
početkom ove godine (NN 30/09), dok Plan zaštite okoliša Republike Hrvatske tek treba biti donesen,
pri ocjeni ostvarivanja spomenutih ciljeva i mjera korištena je Nacionalna strategija zaštite okoliša i
Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02). U ovom poglavlju napravljen je, gdje god je to bilo
moguće, i osvrt na ostvarivanje mjera predloženih prethodnim Programom zaštite okoliša Županije
izrañenim 2001. godine.
odgovori
pokretači
utjecaji
pritisci
stanje
Slika 1. Shematski prikaz strukture dokumenta
Problematika okoliša strukturirana je oko tzv. tema zaštite okoliša, gdje se pod tim terminom,
sukladno definiciji iz Nacionalne strategije i plana djelovanja za okoliš (NN 46/02), podrazumijeva
"cjelina koja predstavlja problem zaštite okoliša, a njome su obuhvaćeni: stanje, pritisci i odgovori na
te pritiske. Imena koja su teme dobile nisu sistematična: neka od njih su izvedena iz sastavnica
okoliša; neka iz prostornih (geografskih) cjelina na koje se problem odnosi; a neke su imena dobile
prema zagañivaču ili globalnoj pojavi; itd. Koristimo ih u tom obliku jer su uvriježena." Okvirno,
teme se mogu grupirati u:
1) teme koje se tiču različitih sastavnica okoliša (vode, more, tlo, zrak, bioraznolikost)
2) teme kojima je zajedničko da im je predmet proučavanja neka vrsta pritiska na okoliš (otpad, buka,
ekološke nesreće i rizici)
3) teme koje se bave integracijom zaštite okoliša u druge sektore (industrija, eksploatacija mineralnih
sirovina, energetika, promet, poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, ribolov i marikultura, potrošači i
potrošnja, turizam)
4) teme koje se bave karakterističnim prostornim cjelinama (urbano, ruralno i obalno područje).
Osim tema zaštite okoliša, dokumentom se još obrañuje problematika sudionika i instrumenata
zaštite okoliša. Štoviše, prepoznavanje i aktivno uvažavanje činjenice da je broj značajnih sudionika
vrlo velik, te da je njihova suradnja, usklañenost, meñusobno uvažavanje i komunikacija od ključne
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 5
važnosti za učinkovitost i djelotvornost sustava zaštite okoliša kao cjeline, spada trenutno meñu
osnovne izazove i prioritete sektora zaštite okoliša. Od instrumenata zaštite okoliša, načelno, ali i u
kontekstu trenutnog stanja u Županiji i RH, razmotreni su: zakonska regulativa, inspekcijski nadzor,
monitoring i informacijski sustav za zaštitu okoliša, znanosti i razvoj za okoliš, integracija zaštite
okoliša u programe drugih sektora, poticanje sudjelovanja javnosti, odgoj i izobrazba za okoliš, te
ekonomski instrumenti i financiranje.
1.4
METODOLOGIJA PRIKUPLJANJA PODATAKA
Izvješće o zaštiti okoliša Županije rañeno je za razdoblje od 2001. do 2009. zaključno s mjesecom
studenim. Ovo izvješće obuhvaća razdoblje od skoro osam godina s obzirom da je posljednje izvješće
o stanju okoliša za Županiju napravljeno 2001. godine, iako postoji zakonska obveza njegove izrade
svake četiri godine. Kakvoća izvješća u izravnoj je vezi s kakvoćom dostupnih podataka i informacija,
te se metodologija izrade Izvješća sastojala u prikupljanju, obradi i ujednačavanju podataka od
institucija koje posjeduju mjerodavne podatke za odreñeno područje. Na samom uvodnom sastanku s
predstavnicima Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Županije, zatražena je njihova
suradnja kako bi se dobili i podaci ostalih tijela Državne uprave u Županiji, ali i drugih institucija.
S obzirom na širinu obuhvata Izvješća, složenost teme, raspršenost nadležnosti, a time i podataka i
broja potencijalnih suradničkih institucija, stalne promjene u propisima, izrada ovog izvješća
predstavljala je složen zadatak. Popis dvadesetak javnih institucija i pravnih osoba od kojih su se
putem dopisa ili e-maila tražili različiti podaci relevantni za pojedine sektore i teme zaštite okoliša,
dan je u Prilogu 1, Tablici 134.
Pristigli odgovori iz navedenih institucija su u odreñenom dijelu pokrili tražene podatke ili su
upućivali na web stranice na kojima su isti bili dostupni. Neki od podataka traženi su od više
Institucija ovisno o njihovoj nadležnosti. Odgovori iz nekih institucija, pa ni nakon telefonskih upita,
do kraja rada na ovom Izvješću nisu zaprimljeni.
Izvješće je rañeno na temelju dobivenih odgovora te niza dostupnih podloga nastalih u razdoblju od
2001. do 2009. godine. Osnovu je činio Prostorni plan Županije (Službeni vjesnik 11/02, 10/05, 03/06)
i Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša Županije iz 2001. godine. Pojedine studije i
usvojeni planovi za Županiju (Plan upravljanja slivom Krke, Prometna studija grada Šibenika, Plan
gospodarenja otpadom za razdoblje 2007.-2015., Regionalni operativni plan, Studija i idejni projekt
opskrbe plinom, Plan navodnjavanja, Rudarsko-geološka studija, Plan intervencija) bili su dostupni na
web-stranicama. Preostali dio, koji nije bio dostupan u elektronskom obliku (Izvješće o stanju okoliša i
Program zaštite okoliša Županije iz 2001. godine, Plan zaštite od požara, Izvod iz procjena
ugroženosti od požara gradova i općina Županije), pribavio je Upravni odjel za zaštitu okoliša i
komunalne poslove Županije.
Na ovaj način prikupljeni podaci i informacije nisu uvijek bile dostatni za cjelovit prikaz i obradu
pojedinih tema - nedostaje sustavno praćenje stanja nekih sastavnica okoliša, npr. tla, biološke
raznolikosti, buke, pritisaka na okoliš poput kemikalija, otpadnih voda i dr.
Za potrebe Izvješća napravljena je i anketa o trenutnom stanju zaštite okoliša, koja je poslana
predstavnicima jedinica lokalne samouprave na području županije. Anketa je obuhvatila pet osnovnih
područja:
–
–
–
–
stanje okoliša
pritiske na okoliš
mjere za unapreñenje stanja
aktere zaštite okoliša
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 6
–
primjedbe i prijedloge vezane uz zaštitu okoliša na području općine, odnosno grada.
Anketa i sistematizirani pristigli odgovori na pitanja dani su u Tablicama u Prilogu 2. S obzirom da su
nakon slanja, od ukupno dvadeset poslanih anketa, pristigli odgovori iz svega pet jedinica lokalne
samouprave (Knin, Skradin, Rogoznica, Biskupija i Kijevo), do 1. kolovoza 2009. obavljeni su i
telefonski razgovori s predstavnicima lokalne samouprave, kako bi ih se potaklo da pošalju svoje
odgovore. Zbog relativno slabog odaziva, sredinom rujna organizirani su sastanci s predstavnicima
gradova Šibenik, Knin, Drniš, Skradin i Vodice, te općina Primošten, Pirovac, Tisno i Murter. Na
sastancima su većinom utvrñeni osnovni problemi i prioritetni projekti zaštite okoliša na području
općina, odnosno gradova.
Zaključno s 15. listopadom 2009. ispunjene ankete poslalo je 12 jedinica lokalne samouprave, izuzev
Šibenika, Drniša, Vodica, Murtera, Kistanja i Unešića.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 7
2
OSNOVNA OBILJEŽJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
U poglavlju koje slijedi dan je pregled osnovnih obilježja (položaja u prostoru, administrativnog
ureñenja, prirode, stanovništva, gospodarstva, infrastrukture) Županije. Osim općenite „slike“ o
prostoru na koji se ovo Izvješće i Program zaštite okoliša odnose, poglavlje sadrži i veliki broj
podataka / pokazatelja značajnih za kasnija razmatranja o temama zaštite okoliša.
2.1
POLOŽAJ U PROSTORU, OSNOVNI PODACI I MIKROREGIONALNE
PODJELE
Županija pripada prostornoj cjelini županija jadranske Hrvatske (prema Strategiji prostornog ureñenja
Republike Hrvatske). Smještena je na razmeñu sjeverne i srednje Dalmacije, izmeñu Zadarske
županije na sjeverozapadu i Splitsko-dalmatinske na jugoistoku. Na sjeveroistoku županija graniči sa
susjednom Republikom Bosnom i Hercegovinom, a na jugozapadu s prekomorskim susjedom,
Republikom Italijom (Slika 2.).
Slika 2. Prostorni položaj Županije
Prema Prostornom planu Šibensko-kninske županije, ukupna površina Županije iznosi 5.669,79 km2.
Od toga 52,8 % teritorija županije čini kopneni (2.993,73 km2 ili 5,3 % teritorija Hrvatske), a 47,2 %
morski dio (2.676,06 km2 ili 8,6 % obalnog mora Hrvatske). Na području Županije, prema službenom
popisu stanovništva iz 2001. godine, živjelo je 112.891 stalnih stanovnika. Pri tome je u usporedbi s
popisom stanovništva iz 1991. godine vidljivo smanjenje broja stanovnika za oko 25 %. Prosječna
gustoća naseljenosti Županije iznosi oko 37,8 stanovnika na km2 (državni prosjek je 78,4 st./km2).
Područje Županije moguće je na temelju prirodno-geografskih, društveno-gospodarskih i
funkcionalno-gravitacijskih obilježja podijeliti na dvije osnovne prostorno-funkcionalne cjeline, koje
se, pak, dijele na nekoliko podcjelina:
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 8
•
•
2.2
Primorje:
o
otočno područje:
- sačinjava 285 otoka, ukupne površine 665 km², od toga su:
- nastanjeni otoci: Murter, Žirje, Zlarin, Kaprije, Prvić i Krapanj
- nenastanjeni otoci: Zmajan, Kakanj, Tijat , Žut, Sit, Arta Vela i Kornat,
o
obalno područje
o
zaobalno poljoprivredno područje.
Kontinentalno područje:
o Drniška zagora
o Kninska zagora
o područje vapnenačke zaravni.
POLITIČKO-TERITORIJALNI USTROJ
Županija obuhvaća 20 jedinica lokalne samouprave (Slika 3.).
Od toga pet jedinica lokalne samouprave čine gradovi:
- Skradin, Vodice, Šibenik – koji je ujedno i županijsko sjedište,
(na obalnom i zaobalnom poljoprivrednom području županije)
- Drniš i Knin
(na kontinentalnom području Zagore).
Preostalih 15 jedinica lokalne samouprave čine općine:
- Murter, Tribunj i Bilice
(na obalnom području županije)
- Pirovac, Tisno, Primošten, Rogoznica
(na obalnom području i zaobalno poljoprivrednom području županije)
- Promina, Ružić, Unešić, Civljane
(na području Drniške zagore)
- Kistanje, Ervenik, Kijevo, Biskupija
(na području Kninske zagore).
Slika 3. Jedinice lokalne samouprave na području Županije
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 9
2.3
PRIRODNA OBILJEŽJA
2.3.1 Reljef
Prema reljefnim karakteristikama, teritorij Županije moguće je podijeliti na dva ranije spomenuta
područja, primorski i kontinentalni dio. Unutar ta dva dijela, prema reljefnim specifičnostima,
razlikuju se pojedina potpodručja.
Slika 4. Fizionomija reljefa na području Županije
Primorski dio čine uski obalni pojas, neposredno zaobalno područje i otoci. Osnovni reljefni oblici
obalnog pojasa i neposrednog zaobalnog dijela županije su uzdužni vapnenački grebeni i dolomitskolaporne udoline smjera pružanja SZ-JI, kao i specifičan kanjon rijeke Krke koji poprečno presijeca
navedene reljefne oblike (Slika 4.). Vapnenački grebeni Kamenara (192 m), Trtra (Krtolin 603 m,
Velika Glava 542 m) i Boraje (Veliki Vrh 645 m) daju osnovno prirodno-geografsko obilježje
primorskom kraju s malim poljodjelskim mogućnostima. S druge, pak, strane, pojedine udoline
(značajne za poljoprivredu) zauzimaju znatno manje površine, a nalaze se na području Donjeg i
Gornjeg polja, Dubrave kod Tisnog, Dazline, Ivinja Drage, Primoštensko-rogozničkih doca,
Skradinskog polja i dr. Otoci šibenskog arhipelaga takoñer zadržavaju tipično dinarski smjer pružanja
SZ-JI. Sukladno tome i konfiguraciju terena samih otoka, tj. reljefne oblike (udoline i hrptove)
karakterizira izduženost i paralelizam navedenog smjera pružanja. Visinska razvedenost otoka vrlo je
raznolika, od najnižeg i najmanjeg otoka Krapnja (visok tek 7 m, površine 36 ha), do najvišeg otoka u
šibenskom arhipelagu, Zlarina (vrh Klepac, 169 m).
Kontinentalni dio teritorija Županije čine krška zaravan i zagora, unutar koje se razlikuju Kninska i
Drniška zagora. Osnovni reljefni oblici područja su krška zaravan, krške depresije, doline rijeke Krke i
njenih pritoka, te okolni brdsko-planinski prostor. Jugozapadno područje kontinentalnog dijela
županije karakterizira krška zaravan čiji centralni dio usijecaju kanjoni Krke i Čikole, a rubni SZ dio i
dolina rijeke Zrmanje. Čitavo područje zaravni ortografski je slabo razvedeno. Prostor Kninske zagore
uokviruju krajnji JI ogranci Velebita (Kom 1003 m), JZ padine Dinare (Dinara 1831 m, Ujilica 1665
m), te planine Kozjak (1206 m) i Promina (1148 m). U središnjem dijelu Kninske zagore smještena su
i dva krška polja. Manje, Kninsko polje dugo je oko 10,5 km, a centralni dio polja čini rijeka Krka sa
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 10
pritokama (Butišnica, Došnica). Veće, Kosovo polje dugo je oko 13,5 km i široko oko 4 km, a
formirano je uz rječicu Kosovčicu. Oba se polja pružaju u smjeru sjever-jug, a razdjeljuje ih niz
brežuljaka. Na krajnjem istočnom dijelu teritorija županije nalazi se i Paško polje, u kojemu izvire i
kojim protječe gornji tok rijeke Cetine. Područje Drniške zagore čini centralno smješteno Petrovo
polje, smjera pružanja SZ-JI, kroz koje protječe Čikola, a uokviruju ga gorski grebeni Moseća (702
m), Promine (V. Promina 1147 m) i Svilaje (1301 m).
2.3.2 Geološko-litološka obilježja
Na osnovnoj geološkoj karti mjerila 1:100 000 područje Županije obuhvaća listove Drniš (Ivanović et
al., 1977), Knin (Grimani et al., 1972), Obrovac (Ivanović et al., 1972), Primošten (Marinčić et al.,
1971), Split (Marinčić et al., 1971), Šibenik (Mamužić, 1971) i Biograd (Mamužić & Nedela-Devide,
1968). Za potrebe Izvješća spojeni su listovi čitavog područja Županije (Slika 5.). Prilikom izrade
zajedničke, simplificirane legende poseban naglasak dan je litostratigrafskim značajkama područja.
Slika 5. Litostratigrafske jedinice Županije
Tablica 1. Popis litostratigrafskih jedinica u Županiji
Geološka
starost
Q
E3/Ol
E3/Ol (Ug)
E3/Ol(b)
E2,3
E2
E1,2
Ng
Opis litostratigrafskih jedinica
KVARTAR
PROMINSKE NASLAGE
PROMINSKE NASLAGE
PROMINSKE NASLAGE
PALEOGENSKI FLIŠ
PALEOGENSKE BREČE
PALEOGENSKI FORAMINIFERSKI VAPNENCI
NEOGENSKI KLASTITI I KARBONATI
Pg,Ng
K2/2 - 4/
K2/1,2/
JELARSKE BREČE
VAPNENCI I DOLOMITI TURONA DO SANTONA
PLOČASTI VAPNENCI CENOMAN-TURONA
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 11
K2/1 - 2/
K1,2
K1
J3
J2
J1
T,J
T3
T2/2
T2/1
T1
P,T
β
VAPNENCI I DOLOMITI CENOMANA I TURONA
DOLOMITI I VAPNENCI ALBA I CENOMANA
VAPNENCI I DOLOMITI DONJE KREDE
VAPNENCI I DOLOMITI GORNJE JURE
VAPNENCI SREDNJE JURE
VAPNENCI I DOLOMITI DONJE JURE
DOLOMITI I VAPNENCI T,J
GLAVNI DOLOMIT GORNJEGA TRIJASA
KARBONATI, KLASTITI I VULKANOKLASTITI
SREDNJEGA TRIJASA
DOLOMITI I VAPNENCI SREDNJEGA TRIJASA
KLASTITI I KARBONATI DONJEGA TRIJASA
EVAPORITNO - SEDIMENTNO - VULKANOGENI
KOMPLEKS
DIJABAZI
Sve litostratigrafske jedinice na ovom području (Tablica 1.) nosioci su orudnjenja, te dok su neke od
formacija samo nosioci orudnjenja, druge predstavljaju djelomično ili u cijelosti i mineralnu sirovinu.
Najznačajnije mineralne sirovine su: boksit, arhitektonski i tehnički grañevni kamen, šljunak i pijesak,
ciglarska i kaolinska glina, kvarcni pijesak, gips, bituminozne i kerogenske stijene, ugljen, vapnenac,
lapore, olovo – cink, peloidni mulj (Slika 6.).
Opis parageneze ležišta i pojave mineralnih sirovina prema vremenskom slijedu postanka
naslaga (geološkoj starosti)
Paleozoik
Veći dio korisnih sirovina paleozoika otpada na evaporite, karbonate, eruptivne stijene i pelitične
sedimente permske starosti. U krovini evaporita nalaze se kvartarne pjeskovite gline, dolomiti,
vapnenci, karbonatne šupljikave breče, a od klastita peliti, siltiti, pješčenjaci i rjeñe konglomerati.
Osim evaporita, korisnu sirovinu predstavljaju permski i donjotrijaski peliti. Permski crni
dobrouslojeni vapnenci povremeno su korišteni kao tehničko-grañevni kamen. Na području Županije u
paragenezi paleozojskog kompleksa nalazimo i eruptivne stijene koje do sada nisu eksploatirane.
Mezozoik
Što se tiče mezozojskih ležišta, tu prevladavaju sedimentna ležišta koja se eksploatiraju kao tehničkograñevni kamen, arhitektonsko-grañevni kamen i karbonatna sirovina za industrijsku preradu. U
naslagama mezozoika veliki je broj kamenoloma i potencijalnih područja za razvoj industrije kamena.
Trijas
Trijaske naslage u svom donjem dijelu sastoje se od izmjene tankoslojevitih vapnenaca i klastita. Ove
naslage mogu se po uporabnoj vrijednosti usporediti s pločastim „benkovačkim kamenom“, osobito
izmjene vrlo rezistentnih kvarcnih varijeteta koji su otporni na vanjske utjecaje i izvan mediteranske
klime.
Donjotrijaski vapnenci na nekim područjima (rijeka Došnica) sadrže pojave hidrotermalnih žica
galenita (olovna ruda) s niskim postotkom srebra. Orudnjenje nema ekonomski značaj.
U srednjem i gornjem trijasu nalazimo na dolomite, vapnence i brečokonglomerate. Na Debelom brdu
iscrpljena su manja ležišta kaolinskih glina i pojave željezne rude, te željezovitih boksita. Dolomiti
gornjeg trijasa potencijalni su tehničko-grañevni kamen, a mogu se koristiti i kao karbonatna sirovina
za proizvodnju vapna.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 12
Jura
Od jurskih naslaga dominiraju vapnenci i dolomiti. Posebno možemo izdvojiti litiotis vapnence. To su
tamnosivi do crni vapnenci sa bijelim školjkama i mogu se selektivno otkopavati kao arhitektonskograñevni kamen. Poseban razvoj gornjojurskih sedimenata nalazimo u okolici Lemeš sedla na Svilaji i
po prijevoju Lemeš (po čemu su i dobile ime Lemeške naslage). Sastoje se od vapnenaca s lećama i
proslojcima silificiranih vapnenaca. Sirovina se može koristiti u grañevinarstvu, staklarskoj industriji
za proizvodnju ambalažnog obojenog stakla, u proizvodnji ferolegura sa silicijem, itd. U donjem dijelu
kvarcitnih naslaga su proslojci montmorilonitskih glina. Gline sadrže minerale iz skupine zeolita koji
mogu služiti kao apsorbenti nečistoća u kemijskoj industriji, kao pročistači vodoopskrbnih sustava, za
proizvodnju bušaćih isplaka u naftnoj industriji i dr.
Kreda
U naslagama kredne starosti dominiraju vapnenci, dolomiti i rjeñe vapnene breče. U tradicionalnoj
graditeljskoj djelatnosti šireg područja najčešće se koristila stijena gornjokredne starosti zbog bjeline,
čvrstoće, atraktivnog izgleda i otpornosti na vanjske utjecaje, dok se u novije vrijeme eksploatira i kao
karbonatna sirovina za industrijsku preradu. Zbog dobrih svojstava (visoki stupanj bjeline) nalazi
primjenu u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. Osim eksploatacije blokova arhitektonskograñevnog kamena, postoje perspektivni istražni prostori za eksploataciju pločastih vapnenaca. U
vapnencima gornje krede registrirana su i mala eksploatirana ležišta boksita. Smatra se da nakupine
fosforita potječu od pećinskog guana, no ležišta fosforita su takoñer su iscrpljena.
Kenozoik
Na prijelazu mezozoika u kenozoik oblikuje se reljef koji je izvorno područje za nastanak mlañih,
pretežno klastičnih sedimenata.
U starijem paleogenu još je prisutna plitkomorska sedimentacija. Najprije su sedimentirani kozinski
vinskocrveni do svijetlosmeñi vapnenci. Po pružanju ove naslage nemaju kontinuitet, no važne su
zbog toga što su krovina paleocenskom boksitnom horizontu. Vapnenci starijeg paleogena koriste se
za proizvodnju vapna i kao tehničko-grañevni kamen, a potencijalna su sirovina i za proizvodnju
arhitektonsko-grañevnog kamena. Transgresivno na starije stijene talože se promina naslage koje su
krovina eocenskim ležištima boksita. Prominski sedimenti sastoje se od vapnenaca, konglomerata,
brečokonglomerata, vapnenačkih lapora, laporovitih vapnenaca i lapora. Lapori promina naslaga
potencijalna su mineralna sirovina za cementnu industriju, iako u tu svrhu do sada nisu korišteni. U
laporovitoj sekvenci nalaze se i slojevi ugljena koji su bili osnova rudarenja. Konglomerati i vapnenci
vade se kao arhitektonsko-grañevni kamen. U jezerskim laporovitim sedimentima nalaze se proslojci i
pojave lignita, bez posebnog ekonomskog značaja. U istoj paragenezi nalazimo i manja ležišta
bentonitskih glina.
U najmlañoj eri kenozoika, u epohi pleistocena i holocena (kvartar), nalazimo ugljene, ciglarske gline,
pijeske i šljunke, te peloide.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 13
Slika 6. Karta geološke potencijalnosti mineralnih sirovina Županije
(Izvor. Rudarsko-geološka studija Šibensko-kninske županije, HGI, 2006).
2.3.3 Klima
Klima nekog kraja odreñena je zemljopisnom širinom, rasporedom kopna i mora, topografijom,
nadmorskom visinom, prevladavajućim strujanjima i zračnim masama koje prolaze promatranim
područjem, te lokalnim čimbenicima, poput blizine rijeka i jezera, biljnog pokrova.
Zbog prostorne varijabilnosti navedenih čimbenika, unutar malog područja tipovi klime mogu izrazito
varirati. Tako je i područje Županije karakterizirano različitim tipovima klima, od mediteranske i
submediteranske, preko kontinentalne, pa sve do planinske. Otočno i priobalno područje pod jakim
utjecajem Jadrana ima obilježja mediteranske klime, topla/vruća i suha ljeta, te blage i vlažne zime.
Utjecaj mora i mediteranske klime dopire i do područja Dalmatinske zagore, gdje zbog utjecaja kopna,
ona prelazi u submediteransku klimu. Glavna razlika izmeñu ta dva tipa klime je da su u uskom
obalnom pojasu ljeta izrazito suha, dok u zaleñu nema tako izraženog suhog razdoblja. Izmeñu Zagore
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 14
i planinske klime područja Dinare proteže se pojas kontinentalnog tipa, do kojega više ne dopire
utjecaj mora.
Prema Köppenovoj klasifikaciji (Slika 7.), koja uvažava srednji godišnji hod temperature i razdiobu
oborine, na promatranom području postoje četiri tipa klime. Obala, otoci i dio Dalmatinske zagore
spadaju u tip klime Csax (sredozemna klima obilježena blagom zimom, te suhim i vrućim ljetom).
Najviše oborine ima u zimskim mjesecima, a sekundarni maksimum javlja se u proljeće (od ožujka do
lipnja). Drugi dio zaleña spada u umjereno toplu vlažnu klimu, Cfsax, koju karakterizira vruće i suho
ljeto, te dva maksimuma oborine, proljetni i jesensko-zimski. Najsjeverniji dio županije nalazi se u
području umjereno tople vlažne klime s toplim, a ne vrućim ljetom, Csbx. Ljeta su svježija od
prethodno promatranih tipova, sa srednjom srpanjskom temperaturom zraka nižom od 22°C.
Najsvježije je ipak u području Dinare, gdje prevladava snježno-šumska klima. Temperatura
najhladnijeg mjeseca je niža od -3 °C, dok su ljeta s mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca
ispod 22 °C. Tlo je pokriveno dugotrajnim snježnim pokrivačem. Oborina je jednoliko razdijeljena na
cijelu godinu, ali najsušniji dio pada u toplo godišnje doba. Izražen je sekundarni maksimum oborine u
proljeće (travanj), dok se glavni pojavljuje zimi (studeni).
Slika 7. Köppenova klasifikacija klime za Županiju
Prema Thornthwatovoj klasifikaciji klime baziranoj na odnosu količine vode potrebne za potencijalnu
evapotranspiraciju i oborinske vode, na području Županije postoje tri klimatska tipa: subhumidni,
humidni i perhumidni (Slika 8.). Uz obalu i na otocima prevladavaju subhumidni uvjeti, kako se kreće
prema unutrašnjosti javlja se humidni tip, dok se perhumidni tip javlja na krajnjem sjeveru županije na
granici s Ličkim područjem.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 15
Slika 8. Thornthwait-ova klasifikacija klime za Županiju
Na osnovi višegodišnjih nizova mjerenja izvršenih na tri postaje unutar Županije (Tablica 2. i Slika 9.)
dobiveni su statistički podaci osnovnih meteoroloških parametara (Tablica 3.). Vrijednosti prikazane u
Tablici 3. godišnji su srednjaci mjerenih veličina.
Tablica 2. Karakteristike postaja
POSTAJA
Šibenik
Drniš
GEOGRAFSKA ŠIRINA
43°44′N
43°52′N
GEOGRAFSKA DULJINA
15°55′E
16°04′E
NADMORSKA VISINA
77m
304m
RAZDOBLJE ANALIZE
1949 –2004 g.
1957 – 1991 g.
(Izvor meteoroloških podataka: Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Knin
44°02′N
16°12′E
255m
1949 –1995 g.
Str. 16
Slika 9. Položaj meteoroloških postaja u Županiji
Tablica 3. Statistički podaci dobiveni iz višegodišnjih mjerenja meteoroloških veličina na postajama Županije
POSTAJA
Šibenik
Knin
Drniš
SREDNJA GODIŠNJA TEMPERATURA (°C)
15,4
13
13
MAKSIMALNA GODIŠNJA TEMPERATURA (°C)
21,7
19
18,5
MINIMALNA GODIŠNJA TEMPERATURA (°C)
8,9
7,8
7,6
SREDNJA GODIŠNJA NAOBLAKA
4,8 / 8
5/8
4,1 / 8
SREDNJA GODIŠNJA RELATIVNA VLAGA ZRAKA (%)
59,6
66,1
74,1
SREDNJA GODIŠNJA OBORINA (mm)
66,6
88
89,2
UKUPNA GODIŠNJA OBORINA (mm)
799,6
1056
1070,6
SREDNJA DNEVNA MAKSIMALNA OBORINA (mm)
24,7
29
30,4
SREDNJI GODIŠNJI BROJ DANA SA SNJEŽNIM
0,2
0,4
0,3
POKRIVAČEM
GLOBALNA RADIJACIJA (J/cm2/dan)
1388,3
1386,3
1480,7
Prostorna razdioba globalne radijacije i temperature
Godišnji hod temperature općenito prati hod globalnoga Sunčevog zračenja, s mogućim zakašnjenjem
do jednog mjeseca. To je više izraženo nad kopnom, jer ono zbog manjeg toplinskog kapaciteta brže
apsorbira Sunčevu energiju. Dozračena energija utječe i na morska područja, ali su promjene sporije i
s manjim kolebanjima.
Prostorne razdiobe temperature za mjesece siječanj i srpanj (mjeseci iza solsticija u kojima se javljaju
maksimumi i minimumi) prikazane su na Slikama 10. i 11.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 17
Slika 10. Prostorna raspodjela temperatura za mjesec siječanj
Slika 11. Prostorna raspodjela temperatura za mjesec srpanj
Oborina
Količina oborine odreñena je prolaskom baričkih sustava, nadmorskom visinom, lokalnom
topografijom, udaljenošću od mora i sl. Srednja godišnja količina oborine na području Županije kreće
se izmeñu 490 i 2440 mm. Najmanje oborine ima na otocima i obalnom pojasu, povećava se prema
unutrašnjosti i postiže maksimum u Dinarskom području (Slika 12.).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 18
Snijeg je u otočnom i priobalnom području rijetkost i ne zadržava se duže od dana, u Dalmatinskoj
zagori situacija je slična, a najviše snijega ima na višim nadmorskim visinama i dublje u kontinentu,
posebice u području Dinare (Slika 13.).
Slika 12. Prostorna raspodjela srednje godišnje količine oborine
Slika 13. Prostorna raspodjela ukupnog godišnjeg trajanja snijega
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 19
Insolacija
Insolacija je meteorološka veličina koja se izražava brojem sati sijanja Sunca nad nekim mjestom
tijekom dana, mjeseca, godine. Potencijalna insolacija ovisi samo o duljini dana, odnosno vremenu
izmeñu izlaska i zalaska Sunca, dok na stvarnu insolaciju utječu zemljopisna širina i naoblaka.
Odnos srednje mjesečne naoblake i insolacije obrnuto je proporcionalan, a prikazan je na Slici 14. za
postaje Šibenik i Knin. Srednje ukupno godišnje trajanje sijanja Sunca najveće je na otocima i
mjestima uz obalu (Šibenik – 2419 sati), smanjuje se prema unutrašnjosti (Knin – 2237 sati), a
najmanje je na sjevernom dijelu Dinare, gdje se ujedno javljaju i minimumi s obzirom na cijelu
Hrvatsku (oko 1700 sati). Najveći broj vedrih dana je u srpnju i kolovozu, a povezan je s pojačanim
djelovanjem azorske anticiklone ljeti. Maksimum oblačnih dana nastupa u prosincu, za vrijeme
intenzivne ciklonalne aktivnosti na Jadranu.
Slika 14. Godišnji hod naoblake (osmine) i insolacije (sati po danu) za postaje Šibenik i Knin
Vjetar
Analizom režima strujanja na postajama Šibenik i Knin dobiven je uvid u osnovne značajke strujanja u
dva sektora županije, obalnom i unutrašnjem. Čimbenici koji u najvećoj mjeri utječu na vjetrovne
prilike nekog područja su zemljopisni položaj i razdioba baričkih sustava opće cirkulacije. Osim toga,
vjetrovne prilike odreñene su i utjecajem mora i kopnenog zaleña, izloženošću terena, konkavnošću i
konveksnošću reljefa, nadmorskom visinom i slično. Dakle, strujanje zraka odreñeno je s jedne strane
sinoptičkim, a s druge strane lokalnim razmjerima, pa se vjetar i prostorno i vremenski znatno mijenja.
Na području Šibenika najčešće pušu vjetrovi brzine oko 2 m/s i 4 m/s. U 17 % slučajeva javljaju se i
brzine od oko 6 m/s, a česte su i tišine, sa udjelom od 13 % (Slika 15.). Vjetrovi I kvadranta, smjera N
i NNE, najučestaliji su (više od 30%) i najvećih brzina, a iza njih po učestalosti slijede vjetrovi II i III
kvadranta (WSW, E, SE, ESE). Ruža smjera vjetra za cijelu godinu (Slika 16.) pokazuje da su zimi
najčešći i najjači vjetrovi I kvadranta (bura), a u proljetnom i ljetnom razdoblju izraženi su
jugozapadni vjetrovi koji pušu puno manjim brzinama.
Srednja brzina vjetra po svim smjerovima za promatrano razdoblje analize iznosi 2,68 m/s. Prosječni
godišnji broj dana s jakim vjetrom (brzina vjetra ≥ 10 m/s) na postaji Šibenik iznosi 2,3 %, a česti su i
olujni udari bure (brzina vjetra ≥ 17,2 m/s), posebice u zimskom razdoblju.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 20
Slika 15. Godišnja razdioba brzine vjetra u Šibeniku
Slika 16. Godišnja razdioba relativne učestalosti smjera vjetra (lijevo) i srednja brzina vjetra ovisno o smjeru
vjetra (desno) u Šibeniku
U Kninu, kao i u Šibeniku, prevladavaju sjeverni vjetrovi (NNW, N, NE), koji ujedno poprimaju i
najveće brzine (Slika 17.). NNW komponenta javlja se u 25 % slučajeva, najveće brzine poprima zimi,
a najčešće se javlja ljeti. Učestalost N i NE komponenta je približno ista (oko 8-10 % ), a bura najviše
puše zimi, kada poprima i najveće brzine. Od ostalih smjerova još se ističe istočnjak (E) sa čestinom
od 8 %, dok su ostali smjerovi podjednako zastupljeni tijekom cijele godine i poprimaju slične brzine.
U 12 % vremena javlja se i tišina, kada je brzina vjetra < 0,3m/s.
Što se tiče brzina vjetrova na području Knina, u 35 % slučajeva pušu vjetrovi brzine u razredu od 1-3
m/s. Iza toga slijedi razred od 3-5 m/s sa 20 %, a česte su i pojave jačih vjetrova iz viših razreda (Slika
18). Srednja brzina vjetra po svim smjerovima za promatrano razdoblje analize iznosi 2,84 m/s.
Prosječni godišnji broj dana s jakim vjetrom (brzina vjetra ≥ 10 m/s) na postaji Knin iznosi 1,8 %, a
česti su i olujni udari bure (brzina vjetra ≥ 17,2 m/s) u zimskom razdoblju.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 21
Slika 17. Godišnja razdioba brzine vjetra u Kninu
Slika 18. Godišnja razdioba relativne učestalosti smjera vjetra (lijevo) i srednja brzina vjetra ovisno o smjeru
vjetra (desno) u Kninu
2.3.4 Tlo
Županija nalazi se u zoni kamenjara, crvenice i smeñeg tla. Tla na području županije, prema Osnovnoj
pedološkoj karti Republike Hrvatske (OPKH) mjerila 1:500.000 (Državna uprava za zaštitu okoliša
1997), većinom su ili jedva pogodna, ili posve nepogodna za poljoprivredu. Znatno manje površine
teritorija županije zauzimaju tla srednje pogodna za poljoprivredu, dok je najmanje područja pod tlima
koja su visoko pogodna za poljoprivredu (najznačajnija su ona nastala na flišu, laporu i aluvijalnim
nanosima). Područja od osobite važnosti za poljoprivredu su polja u kršu i slične depresije u kojima se
nalazi akumulirano tlo. Obradive površine izvan krških polja sadrže najčešće skeleteoidna i skeletna
tla, koja su zbog podložnosti suši nesigurna za proizvodnju i bez odgovarajućih agrotehničkih mjera
redovito daju niže prinose.
Područje primorskog dijela županije karakterizira manjak plodnih tala, budući da njime dominira tzv.
„ljuti krš“. Uobičajena tla u primorskom dijelu su tipične lesivirane i koluvijane crvenice, te dijelom
terasirana tla na vapnencu i dolomitu.
Prema unutrašnjosti, u zagorskom dijelu županije, dominiraju tla nastala na flišu, eutrična i distrična
smeña tla, a dijelomično i hidromorfna tla. Njihova gospodarska vrijednost ovisi o dubini i skeletnosti
profila. Tla u vlažnim krškim poljima su mlada, duboka aluvijalna, na taložinama dubokim 1-20 m, a
tekstura im je od glinaste ilovače do pjeskovite ilovače.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 22
Slika 19. Pedološka karta područja Županije
2.3.5 Vode
Područjem Županije dominira krš, a prevlast karbonatnih stijena i njihova tektonska razlomljenost
pospješuju poniranje atmosferske vode u podzemlje. Uz to sredozemna klima, čije je glavno obilježje
izmjena izrazito kišnih i izrazito sušnih razdoblja (uz veliku insolaciju i visoku temperatutu zraka),
znatno utječe na isparavanje vode. U takvim uvjetima pojava površinske vode ima veliko značenje, a
na promatranom području javlja se u obliku stalnih i povremenih vodotoka, te jezera.
Područjem županije protječe nekoliko površinskih vodotoka, od kojih svi pripadaju Dalmatinskom
slivu. To su rijeka Krka s pritokama Krčićem, Kosovčicom, Orašnicom, Butišnicom, (u gornjem dijelu
toka), Čikolom, Gudučom (u donjem, potopljenom dijelu toka), te djelomično Zrmanja (uz SZ granicu
županije) i Cetina (u krajnjem SI dijelu županije). Rijeka Krka izvire u podnožju planine Dinare, tri i
pol kilometra sjeveroistočno od Knina, podno Topoljskog slapa (Velikog buka ili Krčića slapa),
odakle se proteže do Šibenskog zaljeva u dužini od oko 72,5 km. Dužina slatkovodnog vodotoka je 49
km, bočatog 23,5 km, a ukupni pad joj je 242 metra (D.Marguš, Priroda 12/02). Porječje Krke
obuhvaća krška polja Zagore (Plavno, Kninsko, Kosovo, Petrovo), dio sjevernodalmatinske zaravni, te
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 23
šibensko zaleñe i primorje. Slivu Krke, osim prethodno spomenutih pritoka, pripadaju i podzemne
vode s prostora nepoznate veličine. Površinu porječja rijeke Krke, zbog posebnosti krškog područja
kojim protječe, nije moguće točno odrediti, te se procjenjuje da je izmeñu 2083 km² i 2610 km². Sam
tok rijeke Krke karakterizira niz od sedam sedrenih slapova (Bilušića buk, slap Brljan, Manojlovački
slap, slap Rošnjak i Miljacka slap, Roški slap, Skradinski buk), nekoliko jezera (Brljansko, Visovačko,
Prokljansko jezero), te brzaci, kanjoni, kanali i tjesnaci (Ferić S, 2002.). Osobitost je ovoga tipično
krškog vodotoka i estuarij, tj. morem potopljeno riječno ušće dužine oko 23,5 km, koje karakterizira
bočata voda. Estuarij čine uzvodno - kanal Sv. Ante, Šibenski zaljev, kanal Sv. Josipa, Prokljansko
jezero, Skradinski kanal, te tok rijeke od Skradina do Skradinskog buka. Unutar ušća morska voda
prodire sve do Skradinskog buka, a rijeka teče površinom mora sve do izlaza iz kanala Sv. Ante. Na
današnji izgled rijeke Krke, kao i na odreñene hidrološke elemente (brzina otjecanja vode i vodostaj),
svojim je djelatnostima utjecao i čovjek, ponajprije izgradnjom hidroelektrana – HE "Miljacka"
(nizvodno od Knina, kod četiri vodopada: Brljana, Manojlovca, Rošnjaka i Miljacke), HE "Roški slap"
(kod Roškog slapa) i HE „Jaruga“ (kod Skradinskog buka). Rijeka Cetina izvire na nadmorskoj visini
od 385 m u sjeverozapadnim obroncima Dinare, blizu sela Cetina, po kojemu je i dobila ime, a u more
se ulijeva kod Omiša. Od ukupne dužine rijeke Cetine (105 km), području Županije pripada samo
prvih 4,5 km vodotoka, dok ostatak protječe Splitsko-dalmatinskom županijom. Rijeka Zrmanja
izvire podno planine Poštak u južnom dijelu Like, a ulijeva se u Novigradsko more 12 kilometara od
Obrovca. Glavnina vodotoka protječe teritorijem Zadarske županije, dok Županijom protječe srednji
dio toka u dužini od oko 22,5 km, i to kroz područje Mokrog polja i Ervenika. Povremeni vodotoci bujičnjaci uglavnom nastaju na strmim, ogoljelim terenima, gdje su izraženi procesi površinske
erozije, i to u okolici Knina, Drniša, zaleñu Skradina, Donjem polju, Dazlini i Grebaštici.
Na području županije nalazi se i nekoliko jezera. Najveće je Prokljansko jezero (površine oko 11,2
km², širine 2,8 m, dužine 6,7 m, i srednje dubine 22 m). Ono je zapravo protočno proširenje rijeke
Krke. Zbog povezanosti s morem u donjim slojevima jezero je slano, a pri površini do 1,5 m dubine,
slatkovodno. Specifična su i tri slana jezera kod Zablaća - Site, Velika i Mala Solina. Sva su
podzemno povezana s morem, a Mala Solina i otvorenim kanalom. Ova jezera nekada su bila solane, a
danas su ispunjena crnim muljem. U zaleñu Brodarice nalazi se i slano Morinjsko jezero, koje s
morem povezuje istoimeni kanal.
Osim površinskih voda, područje sadrži i podzemne vode. Javljaju se u različitim odnosima, ovisno o
geološko-petrografskom sastavu podloge, režimu i načinu protjecanja. Njihova je pojava najčešća na
područjima gdje stijenska podloga ima hidrološke značajke pukotinske poroznosti, te nepropusnosti
(jugozapadno od Šibenskog zaljeva) ili djelomične propusnosti (područje Donjeg Polja u zaleñu
Morinja). Oko Vodica i Tribunja nalaze se plitke sredozemne vode. Na površinu se mogu dovesti
kopanjem bunara, no zbog blizine mora uglavnom su manje ili više bočate. U razdobljima povećanog
pritjecanja voda (jesen i zima), podzemne vode se izdignu i stvaraju velike močvarne prostore, poput
Zablaća.
2.3.6 Krajobrazna raznolikost
Krajobraz podrazumijeva cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu, u rasponu od
potpuno prirodne do pretežito ili gotovo potpuno antropogene (agrarni ili visoko urbanizirani i
tehničko-tehnološki krajobrazi). Sukladno tome, bezbrojne kombinacije biofizičkih (reljef, vegetacija,
vode) i antropogenih (naselja, prometnice, poljoprivredna površine) krajobraznih elemenata stvaraju
jedinstvene i raznolike krajobrazne cjeline, dajući odreñenom prostoru osebujnu fizionomiju
(Strategija prostornog ureñenja RH, 1997).
Na temelju prirodno-geografskih obilježja područje Županije moguće je podijeliti na dvije osnovne
prostorno funkcionalne cjeline – Primorje i Zagoru. Unutar ovih cjelina se pak, po specifičnim
obilježjima, razlikuju pojedina manja područja.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 24
Primorski dio čini područje uskog obalnog pojasa, neposredno zaobalno područje i otoci. Čitavom
dužinom obalni pojas karakterizira izrazita razvedenost obalne linije. Uz to, karakteristika je obalnog
područja i proces litoralizacije koji je uzrokovao najveću naseljenost i izgrañenost upravo u ovom
dijelu županije. Uz najveće naselje, i županijsko središte –grad Šibenik, u obalnom pojasu nalazi se i
nekoliko manjih gradova (Vodice, Skradin), te niz naselja koje je zbog razvoja turizma obilježio trend
napuštanja tradicionalnih oblika poljoprivredne proizvodnje (maslina, vinove loze…). U obalnom su
pojasu stoga, osim tradicionalnih poljoprivrednih površina, česta pojava turistički objekti i sadržaji
(luke nautičkog turizma, marine, apartmani, hotelski kompleks Solaris…). Pri tome objekte
tradicionalne kamene arhitekture uvelike potiskuje novogradnja, koja je u mnogim slučajevima
neprimjerena podneblju, fizionomiji samih naselja i kulturi tradicionalne mediteranske gradnje.
Zaobalno područje karakterizira izmjena niza krškog pobrña dinarskog smjera pružanja
(Gvozdenovo, Trtar, Boraja), izmeñu kojih se protežu udoline prošarane mozaikom poljoprivrednih
površina, naselja i prometnica. Poljoprivredne površine su obrañivane na tradicionalan, ekstenzivan
način (omeñene suhozidima, na terasama…) te kao takve predstavljaju vrijedne primjere kulturne
baštine ovog podneblja. Navedeni uzorak reljefa (dinarski smjer pružanja vapnenačkih grebena i
udolina) i raspodjele antropogenih elemenata (naselja i poljoprivredne površine u udolinama) odrazio
se i na naseljena otočna područja. Nenaseljene pak otoke karakterizira izvorna prirodnost. Iznimka u
tome su pojedini nenaseljeni otoci (Kornat, Žut, Sit, Kakanj…) koji sadrže elemente kulturnog,
ponajviše agrarnog krajobraza koji su vrijedni svjedoci o nekadašnjem načinu života.
Kontinentalni dio teritorija županije obuhvaća prostranu kršku zaravan i Dalmatinsku zagoru.
Jugozapadno područje kontinentalnog dijela županije karakterizira krška zaravan kroz čiji centralni
dio protječu rijeke Krka i Čikola, a rubnim SZ područjem, i Zrmanja. Čitavo područje zaravni
orografski je slabo razvedeno i oskudno visokom vegetacijom i plodnom zemljom. Obradivo i plodnije
tlo javlja se tek u pojedinim depresijama - krškim poljima (Miljevački plato, Mokro polje uz
Zrmanju…), koja prekrivaju mozaici poljoprivrednih površina i seoska naselja. Sjeverozapadno
područje kontinentalnog dijela županije čini zagora. Osnovno obilježje ovom području daju reljefni
oblici planinskih vijenaca (ogranci Velebita, JZ padine Dinare, te planine Kozjak, Svilaja, Promina i
Moseć), koji okružuju pojedine krške depresije (polja, udoline, ponikve), te doline rijeka Krke, Čikole
i Cetine (koja protječe rubnim istočnim dijelom županije). Čitavim područjem dominira prirodni krški
krajobraz suhih travnjaka i bušika. Ruralni se krajobraz javlja u pojedinim krškim poljima, ponikvama
i dolinama rijeka (Krčić, Butišnica i Došnica…), koje sadrže akumulirano plodno tlo. Tu se razvili
mozaici poljoprivrednih površina i okolna seoska naselja. Obilježja urbanog krajobraza imaju tek dva
naselja na području zagore – Knin, koji je položen na razmeñu Kninskog i Kosovog polja, na utoku
rječica Butišnice i Kosovčice u Krku (podno Dinare, Kozjaka i Promine), te Drniš koji je smješten uz
Petrovo polje i rijeku Čikolu (podno Promine, Moseća).
Županiju karakterizira znatna krajobrazna raznolikost koja je uvjetovana ponajviše prirodnim
datostima poput relativno velike reljefne i klimatske raznolikosti, krške geomorfologije i hidrologije,
položaja na kontaktnoj zoni morskih i kopnenih ekosustava, razvedene obale i brojnih otoka (raznih
veličina i stupnjeva antropogenog utjecaja s kopna). S druge strane, duga povijest naseljenosti
područja Županije za posljedicu ima obogaćenu prirodnu krajobraznu raznolikost raznim tipovima
antropogenog krajobraza. Tu su se, zbog različitih kulturoloških i društvenih utjecaja tijekom
povijesti, izdiferencirali vrlo raznoliki krajobrazi - od izrazito vrijednih kulturnih krajobraza - poput
primoštenskih vinograda na Bucavcu (karakteristični po rasteru suhozida i trsova babića), kornatskih
pašnjaka i polja koji obiluju tradicijskim elemetnima kulturnog krajobraza (suhozidi u tri osnovne
varijante, stanovi…), preko suburbanih i urbanih krajobraza, pa sve do turističkih krajobraza - u
priobalnom području (marine, hotelski kompleksi, apartmani…).
Unatoč znatnom utjecaju ljudskih djelatnosti, brojna su područja osobitih prirodnih i vizualnih
vrijednosti ostala očuvana, zahvaljujući još uvijek relativno rijetkoj naseljenosti s jedne, te režimu
zakonske zaštite prirodnih vrijednosti s druge strane (vodotok Krke, kanal Sv. Ante, Kornati, Žutskositska otočna skupina…) (Prilog 4.). Još se mnoga područja osobitih prirodnih, kulturnih i vizalnih
vrijednosti tek planira štititi (Prostorni plan Šibensko-kninske županije).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 25
2.3.7 Biološka raznolikost
Zahvaljujući svom biogeografskom položaju, reljefnoj i klimatskoj varijabilnosti, vapnenačkoj
litologiji i posljedično krškoj geomorfologiji i hidrologiji, te činjenici da obuhvaća i kopno, i obalu, i
more i otoke, područje Županije izrazito je vrijedno po svojoj biološkoj raznolikosti, odnosno
raznolikosti, brojnosti i endemizmu biljnih i životinjskih svojti i staništa.
Slika 20. Zaštićena područja na području Županije
Tako je na području Županije, Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, 119/09) zaštićeno 13
područja; 2 nacionalna parka, 2 parka prirode, 7 zaštićenih krajolika i 2 spomenika prirode (vidi Prilog
4.).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 26
Tablica 4. Popis Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) zaštićenih područja na teritoriju Županije
Kategorija zaštite
Naziv
IUCN Površina
Površina ZP Udio
Udio
zaštićenog
u Županiji
površine
površine
područja
(ha)
ZP u
zaštićenog
(ha)
Županiji
područja u
(%)
odnosu na
površinu
Županije
(%)
nacionalni park
Krka
II
11.059,1
11.059,1
100,0
1,951
nacionalni park
Kornati
II
21.567,4
21.521,0
99,8
3,796
park prirode
Vransko jezero
V/VI
5.745,7
935,5
16,3
0,165
park prirode
Velebit
V/VI
203.608,4
8.272,7
4,1
1,459
spomenik prirode
Cetina - vrela
III
18,7
18,7
100,0
0,003
spomenik prirode
Stara straža - slojevi
III
1,2
1,2
100,0
0,000
značajni krajobraz
Žut i Sitska otočna
V
1.862,0
1.862,0
100,0
0,328
skupina
značajni krajobraz
Krčić
V
426,5
426,5
100,0
0,075
značajni krajobraz
Čikola - kanjon
V
440,7
440,7
100,0
0,078
značajni krajobraz
Krka - krajolik (Gornji
V
180,7
180,7
100,0
0,032
tok)
značajni krajobraz
Krka - krajolik (Donji
V
3.025,5
3.025,5
100,0
0,534
tok)
značajni krajobraz
Gvozdenovo V
548,4
548,4
100,0
0,097
Kamenar
značajni krajobraz
Kanal - Luka
V
1.095,0
1.095,0
100,0
0,193
UKUPNO
49.386,9
8,711
*IUCN - International Union for Conservation of Nature / Meñunarodno udruženje za zaštitu prirode
Osim navedenih zaštićenih područja istim su zakonom zaštićene i rijetke i ugrožene biljne i životinjske
vrste. Prema podacima iz Crvenih knjiga na području Županije u kategorijama izumrlih, ugroženih i
rijetkih svojti navodi se ukupno 318 svojti (Prilog 5.).
Tablica 5. Pregled ugroženih i rijetkih svojti prema Crvenim knjigama na području Županije
Kategorija vretenca danji podzem. morske slatkov. vodozemci gmazovi ptice
ugroženosti
leptiri fauna
ribe
ribe
CR
0
0
0
2
7
0
1
7
VU
2
2
5
7
8
1
0
7
EN
2
0
2
7
11
0
1
9
DD
5
5
1
32
1
1
2
3
NT
8
4
0
19
1
1
3
1
LC
0
0
0
30
0
0
0
0
ukupno
17
11
8
97
28
3
7
27
sisavci
flora
gljive
ukupno
1
3
2
4
13
0
23
7
11
7
27
29
9
90
1
2
1
3
0
0
7
25
41
41
79
74
40
CR = kritično ugrožene (postoji izuzetno visoki rizik od izumiranja); VU = osjetljive (postoji visoki rizik od
izumiranja); EN = ugrožene (postoji veoma visoki rizik od izumiranja); DD = nedovoljno poznate (nema
dovoljno potrebnih podataka za procjenu rizika od izumiranja (stanje populacije i rasprostranjenost); NT =
gotovo ugrožene (nisu pred izumiranje, ali bi uskoro mogle biti); LC = najmanje zabrinjavajuće (vrednovane su
kriterijima IUCN-a te je utvrñeno da ne pripadaju ni jednoj od spomenutih kategorija).
Osim zakonski zaštićenih područja, na teritoriju Županije postoje i područja zaštićena unutar sustava
Ekološke mreže Republike Hrvatske (EMRH). Koncept ekološke mreže podrazumijeva sustav
preostalih, meñusobno funkcionalno povezanih vrijednih područja za ugrožene vrste i staništa.
Uspostava navedene ekološke mreže dio je obveza Republike Hrvatske u sklopu procesa pristupanja
Europskoj uniji. Ekološka mreža predstavlja provedbu EU legislative: Direktive o zaštiti ptica
(Council Directive 79/409/EEC) i Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 27
Directive 92/43/EEC). Temeljem ovih direktiva zemlje članice EU obvezne su odrediti područja važna
za europski ugrožene vrste i staništa koja čine dio EU ekološke mreže NATURA 2000. Prijedlog
NATURA 2000 područja na području Republike Hrvatske sastavljen je 2009. godine. Većina područja
EMRH su predloženi za područja NATURA 2000, ipak izmeñu ovih područja trenutno postoje manje
razlike u ciljevima očuvanja. Na području Županije nalazi se 100 područja Ekološke mreže RH, a 70
područja je predloženo za područja NATURA 2000 (neka od područja se nalaze samo manjim dijelom
na teritoriju Županije). U Tablici 6. dan je pregled broja područja Ekološke mreže Republike Hrvatske
na području Županije, a u Prilogu 6. u Tablici 151., te na Karti 1. prikazana su sva područja EMRH.
Područja Županije predložena za područja europske ekološke mreže NATURA 2000 prikazana su u
Prilogu 6. na Karti 2.
Tablica 6. Pregled broja područja Ekološke mreže Republike Hrvatske na području Županije
broj područja
broj područja predloženih
Ekološke mreže RH za NATURA 2000 područje
Meñunarodno važna područja za ptice (SPA)
8
8
Područja važna za vrste (osim ptica) i staništa
UKUPNO
92
62
Kopnena područja
39
32
Morska područja
53
30
100
70
I van područja koja su uključena u neki od sustava zaštite prirode, prostor Županije sadrži ekološki
vrijedna i raznolika područja čija je karakteristika raznolikost biotopa i velika biološka raznolikost, o
čemu svjedoči Slika 21. koja prikazuje izvadak iz recentne Karte staništa RH, a daje uvid u raznolikost
i prostorni raspored zastupljenijih vrsta staništa na području Županije. Pri interpretaciji prikazivane
podloge važno je u obzir uzeti činjenicu da na području Županije postoji i veći broj stanišnih tipova
koji nije zabilježen jer su kontinuirane površine zauzete tim stanišnim tipom bile manje od minimalne
površine kartiranja koja je u konkretnom slučaju izrade karte staništa RH iznosila 9 ha (kvadrat
stranice 300 m). Osim toga, na karti se ne vide sva staništa manja ili „uža“ od minimalne jedinice
kartiranja, koja zbog toga postaju „točkasta“ i „linijska“. Nažalost, to uključuje i mnoga izrazito
vrijedna i ugrožena staništa kao što su npr. lokve (veće meñu njima imaju površinu < 0,5 ha) i većinu
obalnih staništa (endemski bogata i često kritično ugrožena halofitna staništa), vrijedna staništa živica
/ rubova pašnjaka i dr.
Najveći dio Županije nalazi se pod utjecajem submediteranske klime, te posljedično dominira i
submediteranska vegetacija. Samo u dijelovima uz more i na otocima prevaladva eumediteranska
vegetacija.
Nešto više od pola površine Županije (53%) zauzimaju kopnena staništa. Na kopnu dominiraju
travnjaci, šikare i šume od čega na 35 % površine dominiraju mozaična staništa submediteranskih i
epimediteranskih suhih travnjaka i drače. Daljnjih 15 % su travnjaci koji najčešće dolaze u obliku
kamenjara submediteranskih i epimediteranskih suhih travnjaka (11 %), a preostalih 4 % prekirvaju
kamenjaski pašjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana. Kod šumskih staništa prevladavaju
primorske, termofilne šume i šikare medunca na skoro 15 % površine SKŽ, dok su stenomediteranske
čiste vazdazelene šume i makije crnike znatno rijeñe i nalaze se samo u obalnom i otočnom dijelu
Županije. 11 % prekrivaju različiti tipovi poljoprivrednih površina od kojih su najčešće intenzivno
obrañivane oranice na komasiranim površinama, 6 %, te dodatnih 3 % prekrivaju mozaična kultivirana
područja. Osim drače, često stanište šikara su različiti bušici (oko 7 %).
U podmorju Županije se bioraznolikošću ističu naselja morske cvjetnice posidonije koja su po svojoj
biološkoj raznolikosti, odnosno broju i strukturi različitih vrsta (naročito životinjskih vrsta),
najbogatija staništa Sredozemnog mora i Jadrana (druga na svijetu, odmah nakon tropskih koraljnih
grebena). Potrebno je naglasiti da je unutar NP Kornati otkrivena invazivna vrsta Caulerpa racemosa
koja predstavlja prijetnju bioraznolikosti podmorja ukoliko se ovom problemu sustavno ne pristupi.
Osim toga vrijedna staništa uključuju područja grebena, morskih špilja kojih ima 31, estuarija Krke i
dr.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 28
O posebnosti podmorja Županije govore podaci i o tradiciji spužvarstva koja je vezana za otok
Krapanj te tradiciji koraljarstva vezanoj za otok Zlarin.
Slika 21. Prostorna razdioba kopnenih i morskih staništa na području Županije
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 29
2.4
STANOVNIŠTVO
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. Županija ima 112.891 stanovnika (2,53 % od
ukupnog broja u Hrvatskoj) rasprostranjenih na 2.994 km² kopnene površine (5,29 % od ukupne
površine Hrvatske).
Prostorna gustoća stanovništva iznosi 37,8 stan/km², što u odnosu na republički prosjek od 78,4
stan/km² čini slabo naseljeno područje.
Slika 22. Gustoća naseljenosti stanovništva (stan./km²) po gradovima i općinama Županije
(Izvor: Geodezija d.o.o. Šibenik)
U županiji ima 214 registriranih naselja od čega je 5 gradskih i 15 općinskih središta.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 30
Slika 23. Osnovna karta Županije
(Izvor: Geodezija d.o.o. Šibenik)
Ovdje je bitno za napomenuti da su 2002. iz Šibenika i 2006. iz Vodica izdvojene dvije nove općine,
Bilice i Tribunj. Zbog točnosti prikazanih podataka te su promjene uvedene u Tablicu 7. kao podaci sa
zadnjeg popisa stanovništva.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 31
Tablica 7. Trendovi u prostornoj distribuciji stanovništva Županije po općinama i gradovima
PODRUČJE
Županija ukupno
Gradovi
Šibenik
Drniš
Knin
Skradin
Vodice
Općine
Bilice
Biskupija
Cviljane
Ervenik
Kijevo
Kistanje
Murter – Kornati
Pirovac
Primošten
Promina
Rogoznica
Ružić
Tisno
Tribunj
Unešić
Broj stanovnika
1991.
152 477
Broj stanovnika
2001.
112 891
Udio u ukupnom
broju 2001. (%)
100
Površina
(km²)
2 994
Prostorna gustoća
2001. (st/km²)
37,7
55 842
14 733
23 025
8 027
8 867
49 374 *
8 595
15 190
3 986
8 017 **
43,74
7,61
13,46
3,53
7,10
407,48
355,27
358,12
186,79
94
121,17
24,19
42,41
21,34
85,28
1 643
5 417
1 672
4 115
1 261
7 816
2 013
1 785
2 956
2 574
2 138
3 355
3 374
1 333
3 507
2 179
1 669
137
988
533
3 038
2 075
1 846
2 992
1 317
2 391
1 775
3 239
1 390
2 160
1,93
1,48
0,12
0,87
0,47
2,69
1,84
1,63
2,65
1,17
2,12
1,57
2,87
1,23
1,91
25,67
133,45
83,28
212,08
74,37
244,11
81,08
40,97
57,18
139,41
70,55
160,28
67,03
15,15
187,45
84,89
12,51
1,64
4,66
7,17
12,45
25,59
45,06
52,33
9,45
33,89
11,07
48,32
91,75
11,52
(Izvor: Državni zavod za statistiku)
* = 2002. se iz Šibenika izdvojila zasebna općina Bilice
** = 2006. se iz Vodica izdvojila zasebna općina Tribunj
Zbog navedenih razloga, grad Vodice bilježi pad broja stanovnika izmeñu dvaju zadnjih popisa, no taj
pad nije demografske već administrativne prirode (nije prikazano na Slici 24.)
Takoñer isti pad bilježi i grad Šibenik, no on bi bio prisutan i s općinom Bilice što je posljedica ratnih
zbivanja.
Iz Slike 24. uočavamo stanje prisutno i u susjednim županijama, a to je:
-
stagnacija ili porast broja stanovnika u priobalnim naseljima (Vodice, Pirovac, Primošten,
Rogoznica)
izrazit pad broja stanovnika naselja u unutrašnjosti (Skradin, Drniš, Knin)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 32
16000
14000
12000
10000
8000
6000
4000
2000
0
Primošte Rogozni
n
ca
Vodice
Pirovac
1981.
7691
1807
2991
1991.
8867
1785
2956
2001.
9407
1846
2992
Skradin
Drniš
Knin
2318
8716
15363
8716
2138
8027
14733
8027
2391
3986
8595
3986
Slika 24. Recentno kretanje broja stanovnika u najvećim priobalnim i unutrašnjim naseljima
(Izvor: DZS RH)
To se objašnjava većom atraktivnošću priobalnih prostora (proces litoralizacije) te snažnim
stradavanjem i poslijeratnim iseljavanjem zaleña, odnosno, unutrašnjosti županije.
18
57
.
18
69
.
18
80
.
18
90
.
19
00
.
19
10
.
19
21
.
19
31
.
19
48
.
19
53
.
19
61
.
19
71
.
19
81
.
19
91
.
20
01
.
Gledajući od prvog popisa stanovništva 1857. do zadnjeg 2001. uočava se polagani, ali konstantan rast
broja stanovnika, izuzev popisa iz 1948. i 2001. što se tumači ratnim stradanjima i migracijskim
procesima. Takoñer je bitna činjenica da je grad Šibenik, kao središte županije, imao jednak ili čak
veći broj stanovnika kroz povijest od susjednih glavnih centara županije, Zadra i Splita. Split je
pretekao Šibenik 1931. te je danas više nego 3X veći, dok je Zadar isto učinio 1971. i danas broji 1,5X
više stanovnika.
200000
180000
160000
140000
120000
100000
80000
60000
40000
20000
0
Split
Zadar
Šibenik
Slika 25. Usporedba broja stanovnika grada Šibenika i susjednih glavnih gradova županija od prvog popisa
stanovništva do zadnjeg (Izvor: DZS RH)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 33
Polagan rast stanovništva Šibenika se može objasniti činjenicom malog broja došljaka. Kako to u
maloj mjeri utječe na genetski kod, valjalo bi spomenuti kuriozitet vezan uz polagan rast stanovništva
Šibenika uslijed malog broja došljaka koji utječu na genetski kod, a taj je da je šibenska novoroñenčad
najteža i najduža u Europi i druga u svijetu (nakon američkog starosjedilačkog plemena Cheyene). Uz
relativnu izoliranost i hranu bogatu ribom, uzrok ovog fenomena treba tražiti i u činiteljima iz okoliša.
Naime, Šibenčani piju vodu iz podzemnih tokova rijeke Krke, vodu iznimno obogaćenu kalcijem koji
utječe na razvoj kostiju.
Učestalost makrosomne, odnosno krupne novoroñenčadi, u Šibeniku iznosi 20% (svjetski razmjeri su
od 4 – 10%). No u vrijeme domovinskog rata, kad je velik broj izbjeglica našao utočište u Šibeniku,
postotak makrosomne novoroñenčadi je pao s 20 na 18%.
To se može tumačiti ratnim uvjetima ali i činjenicom da se u Šibeniku više nisu rañala autohtona
djeca, nego i ona čiji su roditelji došljaci.
Demografski trendovi
Veoma loše demografsko stanje prikazuje trend 15 općina u Šibensko–kninskoj županiji gdje dvije
općine stagniraju, jedna depopulira a čak 12 izumire (!).
Tablica 8. Demografski trendovi na području Županije u razdoblju 2003.–2007.
2003. – 2007.
Živoroñeni
Umrli
Prirodno kretanje
Županija
Gradovi
Drniš
Knin
Skradin
Šibenik
Vodice
Općine
Bilice
Biskupija
Civljane
Ervenik
Kijevo
Kistanje
Murter-Kornati
Pirovac
Primošten
Promina
Rogoznica
Ružić
Tisno
Unešić
Tribunj
(Izvor: DZS RH)
4599
3598
327
777
167
1928
399
1001
104
53
2
14
15
134
96
78
117
43
55
82
112
61
35
7313
4965
755
795
361
2611
443
2348
102
230
25
146
75
312
149
113
188
149
159
182
255
229
34
-2714
-1367
-428
-18
-194
-683
-44
-1347
2
-177
-23
-132
-60
-178
-53
-35
-71
-106
-104
-100
-143
-168
1
Kriteriji za odreñivanje trenda u razdoblju 2003. – 2007.:
Broj živoroñenih veći od broja umrlih 40 i više posto – ekspanzija;
Broj živoroñenih veći od broja umrlih od 30 do 40 posto – izrazit rast;
Broj živoroñenih veći od broja umrlih od 10 do 30 posto – rast;
Broj živoroñenih veći ili manji od broja umrlih do 10 posto – stagnacija;
Broj umrlih veći od broja živoroñenih od 10 do 30 posto – depopulacija;
Broj umrlih veći od broja živoroñenih od 30 do 50 posto – izrazita depopulacija;
Broj umrlih veći od broja živoroñenih više od 50 posto – izumiranje.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Trend
depopulacija
izrazita depopulacija
izumiranje
stagnacija
izumiranje
izrazita depopulacija
depopulacija
izumiranje
stagnacija
izumiranje
izumiranje
izumiranje
izumiranje
izumiranje
izumiranje
izrazita depopulacija
izumiranje
izumiranje
izumiranje
izumiranje
izumiranje
izumiranje
stagnacija
Str. 34
Uzevši u obzir da je u razdoblju od 2003. do 2007. broj umrlih veći od broja živoroñenih za 22,8 %,
može se zaključiti da dok većina općina demografski izumire, županija u cjelini depopulira.
U pet županijskih gradova živi 75% stanovnika županije, dok u 15 županijskih općina živi preostalih
25 % stanovnika.
Na Slici 26. se uočava neravnomjerna raspodjela i neujednačenost veličina naselja, gdje grad Šibenik
ima vodeću ulogu, a slijede ga ostali gradovi pa na kraju općine.
50000
40000
30000
2001.
20000
10000
19
17
15
13
11
9
7
*
5*
3
1*
0
1* = 2002. se iz Šibenika izdvojila zasebna općina Bilice
5** = 2006. se iz Vodica izdvojila zasebna općina Tribunj
Slika 26. Raspodjela stanovništva po JLS Županije (Izvor: DZS RH)
Ovakvu raspodjelu, odnosno drastično opadanje broja stanovnika idući od glavnog preko ostalih
gradova do općina, uočavamo u svim županijama te je možemo okarakterizirati kao centralizaciju
najvažnijih sektora rada u glavnome gradu kao i zapostavljanje te nedovoljno ulaganje u ostale
gradove i općine.
Dobno-spolna struktura stanovništva
Govoreći o dobno–spolnoj razdiobi stanovništva, na Slici 27. se uočava regresivni ili kontraktivni tip
dobne strukture. On je okarakteriziran niskim udjelom djece s obzirom na stanovništvo srednje dobi,
što uzrokuje nizak, opadajući prirodni prirast i pokazuje proces depopulacije. Stopa nataliteta je niža
od stope mortaliteta tako da stanovništvo izumire. Ovakav tip je prisutan u Hrvatskoj općenito.
Pokazatelji dobne strukture stanovništva su sljedeći:
a) Prosječna starost ili životna dob označava srednje godine života stanovništva u trenutku
popisa, a općenito se smatra da proces starenja počinje kad prosječna starost stanovništva
iznosi 30 godina
Prosječna starost stanovništva županije iznosi 41,1 godinu, što je iznad hrvatskog prosjeka od 39,3
godine.
b) Indeks starosti (Xs) pokazuje omjer broja starih 60 i više godina i mladih u dobi do 19
godina, a izračunava se po formuli Xs = P60+ / P0-19 x 100
Granična vrijednost od 100 govori nam da na svakog starog stanovnika dolazi jedan mladi, a
zabrinjavajuća je činjenica da indeks u Šibensko–kninskoj županiji iznosi 113!
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 35
5.000
4.000
3.000
muškarci
2.000
žene
1.000
90
-9
4
80
-8
4
70
-7
4
60
-6
4
50
-5
4
40
-4
4
30
-3
4
20
-2
4
10
-1
4
04
0
Slika 27. Dobno – spolna razdioba stanovništva Županije (Izvor: DZS RH)
Republički prosjek je i u ovom slučaju niži od županijskog i iznosi 90,7 godina. Još samo 4 županije
imaju indeks veći od 100 (Sisačko-moslavačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska i Karlovačka).
Općine s najstarijim stanovništvom u Hrvatskoj se nalaze u Županiji. Po oba pokazatelja (prosječna
dob i indeks starosti) na prvom je mjestu općina Civljane (2001. PD = 64,1, a Xs = 5200), gdje na
jednog stanovnika do 19 godina dolazi 52 stanovnika preko 60 godina! Drugo i treće mjesto zauzimaju
općine Ervenik i Biskupija. Meñu prvih deset svoje mjesto su još našle općine Kijevo, Unešić i
Promina. To je prvenstveno tako zbog ratnih stradanja, a danas imaju status područja od posebne
državne skrbi.
(Ne)zaposlenost u Šibensko–kninskoj županiji
Prema podacima HZZ-a, nezaposlenost je u Županiji uvijek rasla (izuzev perioda od 1994. do 1996.)
sve do 2002. godine kada doživljava svoj vrhunac, te nakon toga počinje „strmoglavo“ padati
dostižući najnižu razinu uopće od osnutka države.
Kako tekuća 2009. godina još uvijek traje tako su i podaci za nju nepotpuni, no ipak se uočava lagani
porast nezaposlenih koji će, po svemu sudeći, biti sve veći uslijed globalne ekonomske krize.
I dok se razvijenije zemlje svijeta već pomalo oporavljaju, Hrvatska (pa tako i Županija) tek ulazi u to
razdoblje gospodarske nesigurnosti pa je logično za očekivati sve veći broj nezaposlenih.
15000
12000
9000
6000
3000
0
ŠIB-KNIN
ŠIB-KNIN
1990.
1992.
1994.
1996.
1998.
2000.
2002.
2004.
2006.
2008.
Slika 28. Prosječna nezaposlenost u Županiji od 1990. do 9. mjeseca 2009.
(Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje)
Gledajući spolno – dobnu strukturu u funkciji nezaposlenosti, više ima nezaposlenih žena nego
muškaraca dok većinu nezaposlenih čine stanovnici izmeñu 35 i 50 godina.
Kao što je i za očekivati, nezaposlenost pada idući od većih i razvijenijih naselja prema manjim i
udaljenijim naseljima županije slijedeći trend smanjenja broja stanovnika, što se jasno uočava iz Slike
29.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 36
3000
2500
UKUPNO
2000
ŽENE
1500
1000
500
0
ŠIBENI
VODIC
KISTA SKRA
BISKU PRIMO ROGO PIROV TRIBU
ERVE MURT
UNEŠI PROMI KIJEV CIVLJ
KNIN
DRNIŠ
TISNO
BILICE
RUŽIĆ
K
E
NJE
DIN
PIJA ŠTEN ZNICA AC
NJ
NIK
ER
Ć
NA
O
ANE
UKUPNO 2515
1652
639
434
400
317
197
159
142
135
128
108
104
81
69
64
57
46
13
10
1469
1033
355
271
179
149
110
69
69
77
68
67
66
32
38
42
40
32
6
4
ŽENE
Slika 29. Udio nezaposlenih po gradovima i općinama 2007. godine
(Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje)
Obrazovna struktura stanovništva
Obrazovna struktura stanovništva starijeg od 15 godina (Slika 30. i Tablica 9.) ukazuje na sveprisutan
problem. Inače, po europskim standardima, republički prosjek je ispodprosječan. No u Šibensko–
kninskoj županiji on je još niži. To se prvenstveno očituje u postotku stanovništva bez škole (RH
2,86%, a Županija 7,89%) i nešto manjim udjelom onih s osnovnom. Po zanatima, KV, VKV i 1 – 3
razreda osnovne škole, Šibensko–kninska županija bilježi nešto veći postotak. Srednje, gimnazijsko,
više i visoko obrazovanje je u granicama s republičkim prosjekom.
35
30
25
20
15
10
5
0
RH
K
V
sr
ed
nj
gi
a
m
na
zi
ja
vi
ša
S
vi
so S
ka
S
m
ag S
is
te
do rij
kt
or
at
a
za
na
ti,
K
V,
V
vn
e
no
os
os
no
vn
vn
no
7
4-
os
3
1-
be
z
šk
ol
e
e
ŠKŽ
Slika 30. Usporedba udjela stanovništva (%) starijeg od 15 godina prema završenoj školi u RH i Županiji
(Izvor: DZS RH)
Kako su obrazovanje i konkurentna razina znanja bitni u današnjem dobu “uklanjanja” granica i
približavanja punopravnom članstvu u europskoj uniji, tako bi udio stanovništva prema završenoj školi
morao imperativno rasti.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 37
Tablica 9. Postotak stanovništva starijeg od 15 godina prema završenoj školi: RH i Županija
RH
ŠKŽ
Bez
Škole
1–3
osnovne
4–7
osnovne
Osnovna
škola
2,86
7,89
4,52
6,24
11,24
10,46
21,75
17,96
Zanati,
KV,
VKV
27,24
29,25
Srednja
Gimnazija
Viša,
SS
Visoka
SS
Mr.sc.
Dr.sc.
15,03
14,45
4,8
3,65
4,08
3,84
7,27
5,45
0,34
0,12
0,2
0,04
(Izvor: DZS RH)
U kontekstu zaštite okoliša, s porastom obrazovanog stanovništva, dolazi i do povećanja svijesti o
zaštiti i brizi za okoliš.
Samo ulaganjem u postojeći obrazovni sustav, kao i putem sve popularnijih multimedijskih radionica i
škola u prirodi, možemo reći da činimo sve kako bi priroda ostala nedirnuta od čovjeka za generacije
koje tek dolaze.
2.5
GOSPODARSTVO2
Bruto domaći proizvod Županije
Bruto domaći proizvod (BDP) je definiran kao vrijednost finalnih dobara i usluga koje su proizvedene
unutar neke zemlje.
Prema ROP-u Šibensko-kninske županije (2004.-2010.) gospodarstvo Županije zaostaje za drugim
hrvatskim županijama. U Tablici 10. dat je prikaz BDP-a3 Županije od 2000. do 2006. (iskazan u
tekućim cijenama). Kompletan prikaz BDP-a za RH, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i
županije od 2000. do 2006. dan je u Prilogu 3, Tablice 149. i 150.
Tablica 10. Bruto domaći proizvod Županije (ŠKŽ) od 2000. do 2006 (iskazan u tekućim cijenama)
God.
Bruto domaći
proizvod ŠKŽ,
mil. kn
Bruto domaći
proizvod ŠKŽ,
mil. EUR
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
3 179
3 342
3 750
4 314
4 851
5 493
5 498
416
447
506
570
647
742
751
Struktura po
županijama,
% (Hrvatska
= 100)
1,8
1,8
1,8
1,9
2,0
2,1
1,9
Bruto domaći
proizvod ŠKŽ
po stanovniku,
kn
28 319
29 534
33 080
37 962
42 661
48 198
48 146
Bruto domaći
proizvod ŠKŽ
po stanovniku,
EUR
3 710
3 953
4 466
5 019
5 691
6 513
6 575
Indeks
(Hrvatska =
100)
70,9
68,7
70,5
74,3
77,1
81,0
74,7
Izvor: DZS RH
2
Opis gospodarstva najvećim dijelom se referira na nalaze i zaključke aktualnog ROP-a ŠKŽ (2004.-2010.).
3
Prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku, rezultati su dostupni u tekućim cijenama i po glavi stanovnika. Podaci se
temelje na godišnjim podacima bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) Republike Hrvatske od 2000. do 2005. i na privremenim
podacima bruto domaćeg proizvoda za 2006., koji su zbroj tromjesečnih obračuna BDP-a. Podaci o bruto domaćem
proizvodu usklañeni su s novim, poboljšanim izvorima podataka i metodama obračuna. Najveći utjecaj na korekciju
godišnjeg BDP-a ima procjena sive ekonomije, a ostale korekcije odnose se na obračun imputirane stambene rente i usluge
financijskog posredovanja indirektno mjerene (UFPIM), obračunane prema novoj metodologiji ESA 95. Treba napomenuti
da BDP županija po stanovniku mjeri proizvodnju, a ne životni standard.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 38
16000
14000
12000
10000
8000
6000
4000
2000
0
ŠKŽ
ZG
HRV
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
Slika 31. BDP po stanovniku u eurima od 2000. do 2006. godine
ŠKŽ = Šibensko-kninska županija, ZG = Grad Zagreb, HRV = državni prosjek (Izvor: Državni zavod za
statistiku)
Na Slici 31. se uočava konstantan, gotovo aritmetički rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj općenito,
što je karakteristično za zemlje u razvoju. Dolazi do izražaja neujednačenost državnog prosjeka i onog
u Županiji, gdje županija bilježi osjetno manji BDP. U usporedbi sa BDP-om ostalih županija, BDP
Županije u promatranom periodu konstantno se nalazi na vrlo niskom 18. mjestu (od ukupno 21).
Manji BDP ostvarile su jedino Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Ličko-senjska županija.
No, pogledom na susjedne županije skoro da se niti ne uočava razlika (u odnosu na Zadarsku i
Splitsko-dalmatinsku županiju razlika je svega u par stotina eura). U usporedbi s Gradom Zagrebom,
kojemu je BDP/stan. više nego duplo veći, zajedno s nekolicinom drugih županija postiže se osjetno
veći državni prosjek.
Treba napomenuti da BDP Županije od 2000. do 2006. čini tek 1,9% ukupnog BDP-a Hrvatske. Tomu
uzrok treba tražiti u relativno malom broju stanovnika Županije, kao i u nešto manjem iznosu
BDP/stan.
Već nakon prvog dijela 2008. godine počeo se bilježiti usporeniji rast hrvatskog gospodarstva zajedno
s eskalacijom svjetske financijske i gospodarske krize pa tako i ne iznenañuje visok pad gospodarske
aktivnosti od 6,7%.
HGK ocjenjuje da se do kraja godine situacija u hrvatskom gospodarstvu neće bitnije promijeniti što
ipak znatno ovisi i o kretanjima na globalnom tržištu te da cjelokupna situacija neće biti bolja, čak
suprotno, bit će u mnogim segmentima gospodarstva i teža.
U nastavku slijedi pregled gospodarstva Županije po djelatnostima. Pri tome Tablica 11. daje
statistički prikaz stanja bruto dodane vrijednosti za Županiju po djelatnostima Nacionalne klasifikacije
djelatnosti (2002.) od 2000. do 2006. Iako se kroz navedeni period u gotovo svim djelatnostima, uz
oscilacije, bilježi rast (osim u poljoprivredi, lovstvu, šumarstvu i ribarstvu, te grañevinarstvu), u
usporedbi s BDV-om ostalih županija, Županija zaostaje (kompletan prikaz dan je u Prilogu 3, Tablica
151.).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 39
Tablica 11. Bruto dodana vrijednost za Županiju po djelatnostima NKD-a (2002.) od 2000. do 2006. (iskazana u
tekućim cijenama, mil. kuna)
Godina / Djelatnosti prema NKD
Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo
Rudarstvo i vañenje, prerañivačka industrija,
opskrba električnom energijom, plinom i vodom
Grañevinarstvo
Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih
vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i
kućanstvo
Hoteli i restorani
Prijevoz, skladištenje i veze
Financijsko posredovanje, poslovanje
nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge
Javna uprava i obrana, soc. osiguranje,
obrazovanje, zdravstv. zaštita i soc. skrb, ostale
društvene, soc. i osobne uslužne djelatnosti i
aktivnosti kućanstava
Ukupno dodana vrijednost djelatnosti
2000
177
315
2001
220
304
2002
237
477
2003
211
500
2004
266
446
2005
250
625
2006
227
793
112
259
157
301
197
298
361
380
573
476
759
497
327
486
111
296
713
146
301
667
170
328
733
197
369
831
272
388
873
326
389
976
336
402
1109
678
697
707
789
844
877
1044
2660
2792
3148
3638
4136
4699
4725
Izvor: DZS RH
Na nepovoljno stanje gospodarstva u županiji znatno je utjecao domovinski rat, stoga je ono trenutno
još u procesu revitalizacije. Pri tome postoje dva glavna problema s kojima se razvoj gospodarstva
susreće - migracija mlade populacije u gradske centre van Županije, te nedostatak adekvatne
fizičke poslovne infrastrukture na razini županije. Rješavanju spomenutog problema pristupilo se
vladinim planom za gospodarski razvoj iz 2004., kojim se Županiji planiralo dodijeliti 24 milijuna
HRK za izgradnju 16 poslovnih zona. Od 2001. do 2005. godine za izgradnju sedam poslovnih zona
(Ražine, Podi, Drniš, Stanine (Vodice), Kosa, Preparandija, Promina (Oklaj)) odobreno je 9,1 mil
HRK. Takoñer, županija Šibensko-kninska napravila je plan izgradnje novih i dovršenja započetih
poduzetničkih zona u razdoblju od 2004. do 2007. god. Njime se uz sedam gore navedenih spominje
još deset poslovnih zona: Pakovo selo, Radonić, Trbounje, Čista Velika, Vedro Polje, Golubić,
Polača, Stara straža, Suhopolje i Unešić. U Kninu i Mandalini kraj Šibenika nalaze se i poduzetnički
inkubatori. Uz to izgradnja autoceste Zagreb – Split, kao i priprema i ureñenje svih cestovnih pravaca
prema Jadranu u velikoj mjeri je doprinijelo stvaranju povoljnijih uvjeta za gospodarski razvoj
županije.
Prema ROP-u, primarne djelatnosti (poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo) zapošljavaju manje od 1%
svih zaposlenih u županiji. Uz opadanje ruralnog stanovništva, karakteristika je ruralnih područja
Županije tradicionalna poljoprivredna proizvodnja, s vrlo usitnjenim parcelama i lošom
infrastrukturom (pristup vodi predstavlja znatan problem). Navedene prilike ne pogoduju razvoju
organizirane i intenzivne poljoprivredne proizvodnje, kojom bi se mogli postići dovoljni prinosi po ha
površine, kvalitetom i cijenom konkurentni na svjetskom tržištu. Morsko ribarstvo takoñer je važna
tradicijska gospodarska grana županije, no i ono je suočeno s problemima poput nedostatka
postrojenja za preradu ribe, prevelikog izlova, lošeg veleprodajnog tržišta i loše kontrole ribljeg fonda.
Županija je u povijesti bila značajno industrijsko područje jugoslavenskog gospodarstva s osobito
razvijenom preradom metala. Početkom 20. stoljeća osnovani su pogoni elektroda, ferolegura i
proizvodnje aluminija elektrolizom. Iako je navedeno gospodarsko nasljeñe prerade metala i danas
značajno, bitno je reducirano zahtjevima tržišne konkurencije.
Vodeći industrijski kompleks u županiji bila je Tvornica lakih metala (Elektroliza TLM) koja je radila
sve do 1991. godine kada je zbog ratnih razaranja prestala s radom. Ostali bitni industrijski pogoni bili
su: Tvornica elektroda i ferolegura - TEF Šibenik, koja je ugašena nešto kasnije 1996. godine, kao i
Poliplast - tvornica plastičnih prerañevina Šibenik, te šibenska modna konfekcija - Revija. I na
području Knina ugašeno je nekoliko značajnih poduzeća. Dva najveća bila su Agroprerada Knin –
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 40
tvornica za proizvodnju stočne hrane i Dinarka - poduzeće za trgovinu na veliko i malo prehrambenim
i neprehrambenim proizvodima, za ugostiteljske usluge, turizam, graditeljstvo, obrtničke usluge,
proizvodnju i preradu. Ugašeni su takoñer Mladost Knin – poduzeće za izradu ambalaže i tiskara, kao i
tekstilno poduzeće Kninjanka Knin. U Kistanjama je ugašen i Jadran metal – tvornica metalnog
namještaja.
No, u Šibeniku još uvijek aktivno nekoliko značajnih gospodarskih poduzeća, poput Vinarije Šibenik
koja je osnovana 1959. godine pod nazivom "Vinoplod", a od 1993. godine djeluje pod nazivom
"VINOPLOD-VINARIJA" d.d. ŠIBENIK. Svojom djelatnošću objedinjuje vinogradarsku i vinarsku
proizvodnju na području županije. U meñuvremenu, nakon privatizacije s radom je nastavila i
Elektroliza TLM. Trenutno (od srpnja 2009. godine) umjesto bivšega državnoga giganta funkcioniraju
novi privatni subjekti nastali podjelom TLM-a. To su TLM Tvornica valjanih proizvoda, TLM
Tvornica prešanih proizvoda i Adrial Plus koje je uslužno poduzeće. Aktivno je i NCP Remontno
Brodogradilište, koje ima bogato stogodišnje iskustvo u vojnoj brodogradnji, a s promjenom vlasnika
2004. godine, djelatnost je proširila na servis, održavanje i remont jahti i megajahti, te komercijalnih
brodova. Na području Knina djeluje Tvornica vijaka DIV u Kninu (nekadašnji TVIK - Tvornica vijaka
Knin), te Knauf d.o.o., Pogon u Kninu (bivši Kningips) koji se bavi proizvodnjom gipsanih kartonskih
ploča i profila, a dio je Knauf grupe u Hrvatskoj koju sačinjavaju još dva hrvatska poduzeća. Na
području Drniša djeluju TOF Drniš - Tvornica oplemenjenih folija d.d., Drnišplast – poduzeće za
proizvodnju polieteilenskih cijevi (od 1970.), te Girk Kalun – poduzeće koje se bavi proizvodnjom
živog i hidratiziranog vapna, i betona, a sadrži tri kamenoloma vapnenca i jedan kamenolom kremena.
Već više od 70 godina djeluje i Ivanal – tvornica aluminija d.o.o. iz Lozovca (osnovana 1937.) koja se
nedavno preselila u industrijsku zonu Podi kod Šibenika.
Kao što je vidljivo, proizvodnja metala ostala je vodeća i glavna djelatnost u industrijskoj proizvodnji,
no značajan je pozitivan trend u prerañivačkoj industriji - proizvodnji metalnih proizvoda. Županija
takoñer ima i znatne količine mineralnih sirovina - iskorištavaju se uglavnom vapnenačke i dolomitne
stijene za grañevinski odnosno arhitektonski kamen, a iskorištavanje boksita i ugljena koje je nekad
bilo znatno zastupljeno, danas je uglavnom napušteno.
U novije vrijeme gospodarski razvoj županije temelji se na razvoju turističke djelatnosti (prema
ROP-u Županije, bilježi stalan rast od 1995. godine). Turizam se potvrñuje kao djelatnost koja u
najvećoj mjeri utječe na poboljšanje gospodarstva županije, budući da indirektno utječe na razvoj
ostalih gospodarskih djelatnosti čiji se proizvodi mogu plasirati upravo kroz turizam. Turistička
ponuda temelji se na prirodnim i kulturnim resursima, a uglavnom je ograničena na obalno područje,
te nacionalne parkove Krku i Kornati. U zaleñu je pak turistička ponuda znatno manja, iako je i to
područje perspektivno za razvoj selektivnih oblika turizma (turizam na obiteljskim seljačkim
gospodarstvima, bogata enogastronomska ponuda autohtonih jela i pića na koju se nadovezuje
tradicija proizvodnje vina, pršuta…).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 41
3
SUDIONICI ZAŠTITE OKOLIŠA U ŽUPANIJI
Osnovni sudionici koji se pojavljuju u skorijoj praksi zaštite okoliša mogu se svrstati u jednu od tri
osnovne kategorije:
1. upravna tijela na različitim razinama (državna, regionalna, lokalna), u različitim sektorima
(zaštita okoliša, gospodarstvo, infrastruktura), s različitim funkcijama (planiranje, provedba,
nadzor)
2. gospodarski subjekti (različita javna i privatna poduzeća)
3. javnost (skupine, pojedinci, udruge).
Djelotvornu zaštitu okoliša moguće je provesti samo ako su svi navedeni sudionici aktivno uključeni.
3.1
UPRAVNA TIJELA
3.1.1 Državna razina: središnja tijela državne uprave i javne institucije
Specifična zadaća ove skupine sudionika je osiguravati uvjete ostalim sudionicima, te služiti kao
glavni usklañivač, integrator i katalizator cijelog procesa zaštite okoliša. Sukladno tako definiranom
djelokrugu, očito je da je učinkovitost ove skupine važan čimbenik i za učinkovitost drugih skupina
sudionika. Upravna tijela u RH postoje na tri razine: središnjoj (državnoj), regionalnoj (županijskoj),
te lokalnoj (gradsko-općinskoj).
Državna razina - središnja tijela državne uprave i javne institucije osnovane odlukom Vlade.
S obzirom na multisektoralnu prirodu zaštite okoliša, odnosno prisutnost zaštite okoliša u svim
ljudskim djelatnostima, svi su sektori na neki način značajni za zaštitu okoliša. Tu su prije svega
navedeni osnovni sudionici, ali i ostali, budući da svako područje ljudskog djelovanja može biti više ili
manje prihvatljivo s obzirom na zaštitu i održivo korištenje prirode i okoliša.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva (MZOPUG) osnovno je upravno
državno tijelo u području zaštite okoliša, prostornog planiranja i graditeljstva. U svome sastavu
MZOPUG ima i Upravu za inspekcijske poslove unutar koje se nalazi Inspekcija zaštite okoliša (IZO),
te Urbanistička i Grañevinska inspekcija (UI, GI), koje su sve izrazito značajni elementi cjelovitog
sustava zaštite prostora i okoliša. Kao središnje i najviše upravno tijelo, MZOPUG postavlja okvir za
mnoge aktivnosti koje se dogañaju na nižim razinama, no pojavljuje se i u ulozi inicijatora i voditelja
projekata koji se izravno tiču okoliša, prirode i održivog razvoja prostora regionalnog i/ili lokalnog
obuhvata.
Agenciju za zaštitu okoliša (AZO) osnovala je Vlada RH 2002. godine (NN 75/02), kao središnju
ustanovu za prikupljanje i objedinjavanje podataka o okolišu na razini države, obrañivanje podataka,
voñenje baza podataka o okolišu, praćenja stanja okoliša i izvješćivanje o okolišu.
Ministarstvo kulture (MK), Uprava za zaštitu prirode obavlja upravne i stručne poslove vezane uz
očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, održivo korištenje prirodnih dobara i zaštite prirodnih
vrijednosti. Uprava se sastoji od Odjela za strateško planiranje u zaštiti prirode i europske integracije;
Odjela za biološku raznolikost; Odjela za zaštićena područja i Odjela za održivo korištenje prirodnih
dobara. Pod njenom ingerencijom je i Inspekcija zaštite prirode (IZP). Uprava je u prvom redu
upravna institucija koja izvršava, odnosno osigurava izvršavanje obaveza preuzetih iz meñunarodnih
ugovora, zakona i drugih propisa, rješava upravne predmete vezane za zaštitu prirode, planira,
koordinira i prati stanje stručnih poslova u području zaštite prirode, obavlja upravni nadzor nad radom
javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima, te druge upravne poslove.
Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP), osnovan Uredbom Vlade (NN 126/02), središnja je javna
ustanova koja obavlja stručne poslove zaštite prirode u Hrvatskoj. Djelatnost Zavoda obuhvaća
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 42
osobito: prikupljanje i obrañivanje podataka, izradu stručnih podloga za zaštitu prirode, stručni nadzor
i suradnju s javnim ustanovama za zaštitu prirode, stručne poslove u vezi s izradom studija o
prihvatljivosti zahvata za prirodu, organiziranje i provoñenje odgojno-obrazovnih i promidžbenih
aktivnosti u zaštiti prirode, sudjelovanje u provoñenju meñunarodnih ugovora o zaštiti prirode kojih je
RH stranka, sudjelovanje u provoñenju smjernica EU, provoñenje projekata i programa u području
zaštite prirode, suradnja u provoñenju projekata u području zaštite prirode.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) osnovao je Hrvatski Sabor donošenjem
Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03). Djelatnost Fonda obuhvaća
poslove u svezi s financiranjem pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u
području očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapreñivanja okoliša, te u području energetske
učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, a obuhvaća 1) zaštitu, očuvanje i poboljšanje
kakvoće zraka, tla, voda i mora, te ublažavanje klimatskih promjena i zaštitu ozonskog omotača; 2)
saniranje odlagališta otpada, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, obradu otpada i
iskorištavanje vrijednih svojstava otpada; 3) poticanje čistije proizvodnje, odnosno izbjegavanje i
smanjenje nastajanja otpada i emisija u proizvodnom procesu; 4) zaštitu i očuvanje biološke i
krajobrazne raznolikosti; 5) provedbu nacionalnih energetskih programa; 6) poticanje korištenja
obnovljivih izvora energije (sunce, vjetar, biomasa i dr.); 7) poticanje održive gradnje; 8) poticanje
čistijeg transporta; 9) poticanje održivog korištenja prirodnih dobara; 10) poticanje održivog razvoja
ruralnog prostora; 11) poticanje održivih gospodarskih djelatnosti, odnosno održivoga gospodarskog
razvoja; 12) unapreñivanje sustava informiranja o stanju okoliša, praćenja i ocjenjivanja stanja okoliša,
te uvoñenje sustava upravljanja okolišem; 13) poticanje obrazovnih, istraživačkih i razvojnih studija,
programa, projekata i drugih aktivnosti, uključujući i demonstracijske aktivnosti.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI) u svojoj nadležnosti ima zaštitu mora, te za
zaštitu okoliša vrlo značajan sektor kapitalne infrastrukture. Naime, regionalne razvojne strategije,
programi i planovi, uz prostorne planove, osnovni su raspoloživi instrumenti za planiranje i
oblikovanje održivog razvoja.
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog gospodarstva odgovorno je za sektore koji su na
neki način najizravnije povezani s okolišem i prirodom. U okviru Ministarstva djeluju inspekcije
nadležne za poslove nadzora, kao što su poljoprivredna, ribarska, veterinarska i dr. inspekcije.
Ministarstvo turizma odgovorno je za sektor kojemu je očuvan i atraktivan okoliš jedan od osnovnih
resursa, a koji može imati značajan negativan utjecaj na okoliš, pa su okolišno prihvatljivi turistički
razvojni planovi takoñer izrazito značajni u kontekstu zaštite okoliša, pogotovo u trenutku kada
turizam i uz njega vezane aktivnosti predstavlja najživlju granu gospodarstva u RH. Hrvatska
turistička zajednica, odnosno njeni županijski i lokalni ogranci, vrlo su često glavni inicijatori
mnogih izravnih akcija čišćenja i „uljepšavanja“ životne sredine / okoliša, iako im zaštita okoliša ne
spada u uži djelokrug.
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (MRRŠVG). Pod
ingerencijom ovoga ministarstva je za okoliš i prirodu, s obzirom na značenje vode, jedna od možda
najznačajnijih inspekcija (vodopravna). Uprava gospodarenja vodama, unutar MRRŠVG,
odgovorna je za upravljanje vodama i vodno-gospodarskim sustavom; praćenje i prilagoñavanje
vodno-gospodarskog razvitka s potrebama gospodarskog razvitka; ureñenje vodotoka i drugih voda i
zaštitu od štetnog djelovanja voda i leda; zaštitu od erozije i bujica: hidromelioracijsku odvodnju i
navodnjavanje zemljišta; upravljanje vodnim dobrom i njegovo korištenje; zaštitu voda i zaštitu mora
od zagañivanja s kopna; osiguravanje zalihe voda u svrhu vodoopskrbe naselja pitkom vodom i
gospodarstva industrijskom vodom; korištenje vodnih snaga: planiranje i usklañivanje razvoja i
izgradnje javnih vodoopskrbnih sustava i javnih kanalizacijskih sustava od državnog interesa;
inspekcijske poslove na zaštiti od voda, korištenju voda i zaštiti voda od zagañivanja.
Hrvatske vode (HV) su glavni operativno-provedbeni sudionik. Takoñer pojavljuju kao partner i
suinvestitor JLS-ima u projektima razvoja vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda i
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 43
drugih projekata vezanih uz upravljanje vodama. Za operativno gospodarenje i upravljanje šumama
nadležne su Hrvatske šume.
Fond za regionalni razvoj Republike Hrvatske (FRRRH) osnovala je Vlada sukladno Zakonu o
Fondu za regionalni razvoj RH (NN 107/01). Misija Fonda je financiranje inicijativa koje potiču
ujednačeni regionalni razvoj u RH unutar državnih i nevladinih regionalnih razvojnih programa;
pronalaženje lokalnih i inozemnih izvora za sufinanciranje regionalnih razvojnih projekata, davanje
podrške županijama i jedinicama lokalne samouprave u pripremi i provedbi razvojnih projekata,
uključujući i za okoliš značajne projekte unapreñenja komunalne infrastrukture.
Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo osnovan je temeljem Zakona (NN 25/09) kao javna
ustanova u području poljoprivrede, hrane i ruralnog razvoja. Nekadašnji Zavod za tlo, od 1. srpnja
2009. godine nastavlja s radom kao Zavod za tlo i očuvanje zemljišta u okviru Centra. Zavod je
središnja institucija zadužena za praćenje, inventarizaciju, utvrñivanje stanja onečišćenosti, zaštitu i
unapreñenje stanja tala u RH.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva upravlja sektorima energetike, industrije i
rudarstva, pa s obzirom da energetski i industrijski objekti predstavljaju najznačajnije točkaste izvore
onečišćenja u sve segmente okoliša, te da eksploatacija mineralnih sirovina takoñer potencijalno
predstavlja značajan pritisak na okoliš, očito je da i ovo ministarstvo, poticanjem programa okolišno
prihvatljivijeg gospodarenja, može značajno pozitivno utjecati na stanje okoliša.
I cijeli niz drugih ministarstava i javnih ustanova važan je za sektor zaštite okoliša. Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i športa može svojim djelovanjem više ili manje stimulirati istraživanje i
razvoj u području značajnom za zaštitu okoliša i održivi razvoj. Osim toga, nadležno je i za segment
zaštite okoliša kojemu se sve više priznaje središnja uloga u cijelom sektoru – segment izobrazbe i
odgoja "za okoliš" odnosno „za održivi razvoj“ – u još ambicioznijoj i sveobuhvatnijoj formi.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi pod svojom ingerencijom ima za okoliš značajne teme
buke, kemikalija, otrova / otrovnih tvari, ionizirajućih zračenja, kao i sanitarnu inspekciju.
3.1.2 Županijska razina
3.1.2.1
Tijela državne uprave na području Županije
Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07,
125/08 i 36/09), županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja
prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi
obavljanja poslova od područnog (regionalnog) interesa. Poslovi u njenoj nadležnosti su: školstvo,
zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometna infrastruktura,
planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Osim svojih
samoupravnih poslova, Županija obavlja i povjerene joj poslove državne uprave (provedba zakona i
propisa, upravnog i inspekcijskog nadzora, rješavanje upravnih predmeta, praćenje stanja u upravnim
područjima), a poslovi se mogu sporazumno prenositi i na niže upravne instance (grad, općina).
Županijska samouprava prirodni je glavni čimbenik u svim procesima na prostoru županije kao što su
iniciranje, poticanje i koordiniranje odnosa partnerstva meñu svim ostalim značajnim sudionicima
(državna uprava, poduzetnici, udruge i pojedinci, investitori i financijeri), osiguravanje informacijskih
servisa, predlaganje projekata, (unutar svojih mogućnosti) davanje financijskih poticaja,
sufinanciranje, osmišljavanje i kreditiranje projekata, i sl.
Iako se za samo jedan županijski upravni odjel, Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne
poslove, podrazumijeva bavljenje zaštitom okoliša, značajni dijelovi problematike zaštite okoliša
spadaju više ili manje izravno i u djelokrug većeg broja drugih upravnih odjela. Konkretnije, tu je
svakako Upravni odjel za prostorno ureñenje i gradnju zadužen za prostorno ureñenje, ali i u njega
integriranu problematiku zaštite okoliša, komunalnih poslova i dr.; Upravni odjel za gospodarstvo u
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 44
čijem djelokrugu je problematika energetike, odnosno za zaštitu okoliša i održivi razvoj interesantne
teme energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, ali i niz drugih sektora (rudarstvo,
poljoprivreda, lovstvo, šumarstvo, industrija, promet, veze), koji svi zahtijevaju uvažavanje značaja
očuvanja okoliša, prepoznavanje potencijalnih negativnih utjecaja pojedinih sektora, te način na koji
se oni mogu ublažiti ili u potpunosti izbjeći. Istom logikom, sukladno spominjanom principu zaštite
okoliša kroz integraciju brige o okolišu u sve sektore / djelatnosti, i Upravni odjel za pomorstvo,
promet i otočni razvoj ima značajnu zadaću „ozelenjavanja“ ovoga sektora. Osim toga, upravni odjel
za pomorstvo u svojoj nadležnosti ima i zaštitu mora od onečišćenja. Upravni odjel za prosvjetu,
znanost, kulturu i šport u svom bi djelokrugu trebao razvijati razne vidove odgoja i obrazovanja za
zaštitu okoliša i održivi razvoj. Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb pokriva problematiku
utjecaja stanja okoliša na ljudsko zdravlje.
Osim navedenih upravnih odjela, postoji i niz relevantnih ustanova kojima je Županija osnivač i/ili
suvlasnik. S obzirom na relevantnost za zaštitu okoliša i prirode, odnosno održivi razvoj prostora
županije, značajem se ističu: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim
zaštićenim prirodnim vrijednostima Šibensko-kninske županije, Javna ustanova zavod za
prostorno ureñenje Šibensko-kninske županije, Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske
županije, koja je glavni provoditelj Regionalnog operativnog programa Županije, glavnog strateškog
razvojnog dokumenta Županije; te Zavod za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije, odnosno
njegova Služba za zdravstvenu ekologiju, koja je zadužena za ispitivanje zdravstvene ispravnosti
voda za piće i kakvoće mora na plažama.
3.1.3 Lokalna razina: tijela lokalne samouprave na području Županije
Ustroj, uloga i zadaće lokalne, gradske i općinske samouprave takoñer su odreñene Zakonom o
lokalnoj i područnoj samoupravi. Od poslova odreñenih zakonom, za područje zaštite okoliša
najznačajniji su: poslovi komunalne djelatnosti, zaštite i unapreñenja prirodnog okoliša, te prostornog i
urbanističkog planiranja. Područje Županije sačinjava 15 općina i 5 gradova u kojima je zaštita okoliša
najčešće pod ingerencijom upravnih odjela za prostorno ureñenje, imovinsko-pravne i komunalne
poslove (gradovi Šibenik, Drniš, Vodice, Knin) ili jedinstvenog upravnog odjela (grad Skradin i ostale
općine).
3.2
JAVNA I PRIVATNA PODUZEĆA
Sve gospodarske djelatnosti imaju odreñeni utjecaj na okoliš, od kojih su neke ujedno i najveći
onečišćivači pojedinih sastavnica okoliša. Sukladno važećim zakonima, tvrtke su, o svom trošku,
dužne voditi brigu o praćenju emisija onečišćujućih tvari u okoliš i količinama proizvedenog otpada,
uz obvezu prijave navedenih podataka u registar onečišćavanja okoliša. Meñutim, uz ove
administrativne mjere, šire kvalitetno uključivanje ove kategorije neophodan je preduvjet za
učinkovitu zaštitu okoliša. Postoji nekoliko indikatora osviještenosti ovoga sektora u vezi s
problematikom zaštite okoliša, kao što su uvoñenje sustava upravljanja okolišem (standardi ISO,
EMAS), izrada poslovnih planova i strategija koji uključuju brigu o okolišu, iniciranje i uvoñenje
projekata čistije proizvodnje i dr.
Nažalost, ako se uvoñenje sustava zaštite okoliša (ISO 14001 je najrašireniji) uzme kao indikator
aktivnosti i osviještenosti poslovnog sektora u vezi s problematikom zaštite okoliša, mora se
konstatirati da su u županiji svega 3 tvrtke (Ivanal tvornica aluminija d.o.o., Gradski parking d.o.o. i
Ceste Šibenik d.o.o.) uvele standard ISO 14001 (Hrvatski pregled certifikata sustava upravljanja za
2009 godinu, Hrvatsko društvo za kvalitetu). Vjerojatni je uzrok ovakvoga stanja činjenica da su
mnogi gospodarski subjekti u teškoj poslovnoj situaciji, pa u tom kontekstu, pitanja okoliša teško
nalaze prostora. Ohrabruje činjenica da u ovom sektoru postoji interes za uvoñenjem novih, okolišno
prihvatljivijih i učinkovitijih čistijih tehnologija. U posljednjih nekoliko godina, s područja Županije,
za sufinanciranje projekata čistije proizvodnje od strane Fonda (FZOEU) javile su se tri tvrtke: GirkKalun d.d. i TOF d.o.o. iz Drniša, te Ivanal tvornica aluminija d.o.o.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 45
3.3
JAVNOST I INSTITUCIJE GRAĐANSKOG DRUŠTVA
Strategija i nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) prepoznaju tri uloge koje svaki pojedinac
treba osvijestiti i odgovorno preuzeti: 1) uloga pojedinca kojega može zabrinjavati opće stanje okoliša,
osobno zdravlje i kakvoća življenja naraštaja koji dolaze, te koji stoga kao odgovoran grañanin utječe
na politiku i odluke vezane uz tu problematiku; 2) uloga neposrednog proizvoñača onečišćenja i
otpada bilo u vlastitom domu, bilo kao zaposlenik i poslodavac, bilo kao sudionik u prometu i
rekreaciji, ili na neki drugi način; 3) uloga potrošača roba i usluga koji svojim potrošačkim izborom
može značajno utjecati na proizvodne prakse. Posljedično, očito je javnost, bilo kao skup relativno
nepovezanih grañana, bilo kroz različite oblike udruživanja u nevladine udruge (NVU), izuzetno važan
sudionik zaštite okoliša.
Ključne teme vezane uz šire i potpunije uključivanje javnosti u problematiku zaštite okoliša uključuju:
1) pitanje razine individualnog znanja svakog pojedinca; 2) poticaje organiziranju javnosti u nevladine
udruge (NVU), 3) raspoloživost i dostupnost kvalitetnih informacija; 4) osigurane proceduralne uvjete
za uključivanje javnosti u planiranje i provedbu poslova zaštite okoliša; 5) osiguravanje tzv. prava
pristupa pravosuñu u vezi sporova iz područja okoliša; i dr.
Detaljniji prikaz stanja uključenosti javnosti u problematiku zaštite okoliša putem nevladinih udruga
ili sudjelovanjem u procesima odlučivanja o pitanjima zaštite okoliša definiranim postojećom
regulativom na području Županije dan je u poglavlju 5.6 Odgoj, edukacija i razvijanje svijesti o
problematici okoliša.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 46
4
4.1
TEMATSKA PODRUČJA
SEKTORSKI PRITISCI
4.1.1 Energetika
Energija je jedna od osnovnih potreba čovjeka u svim svojim pojavnim oblicima (toplinska, električna,
mehanička...) koja osigurava osnovu suvremenog načina življenja. Energija se koristi u svim
sektorima: od domaćinstava, preko industrije, do prometa, uslužnog sektora, poljoprivrede,
graditeljstva. Problem je što je proizvodnja i potrošnja energije, na način koji danas dominira u svijetu,
popraćena nizom neželjenih nusproizvoda koji imaju i značajne negativne utjecaja na okoliš. Taj
utjecaj se odnosi na sve segmente okoliša, a ponajviše na zrak. Okvirno govoreći, najveći dio
onečišćenja SO2, NOx, CO2, CO nastaju pri transformacijama energije.
Energetika, bazirana na fosilnim gorivima kao osnovnim primarnim izvorima energije, glavni je
pokretač danas najpoznatijeg i sve aktualnijeg globalnog ekološkog problema: zagrijavanja atmosfere i
njime izazvanim klimatskim promjenama. Osim toga, onečišćenje zraka izgaranjem fosilnih goriva u
prijevoznim sredstvima, prvenstveno automobilima, dominantan je pritisak na okoliš i negativan
utjecaj na zdravlje ljudi u naseljenim područjima; emisija SO2 i NOx u atmosferu glavni su uzročnik
kiselih kiša koje ugrožavaju šume, tlo, jezera; itd. Dva su osnovna načina kojima se ovi negativni
utjecaji mogu smanjiti:
1) povećavanjem energetske učinkovitosti, odnosno nastojanjem da se za potrošenu jedinicu primarne
energije dobije što više korisne energije izražene kroz neki parametar kojim se u nekom kontekstu
može izraziti dobrota uporabe energije (npr. km transporta, m3 plina za zagrijavanje kuće, kWh za
hlañenje namirnica u hladnjaku, i sl.),
2) povećavanjem udjela obnovljivih i za okoliš manje štetnih izvora energije (zamjena fosilnih i
nuklearnih energenata hidroenergijom, sunčevom energijom, energijom vjetra, energijom biomase,
odnosno, geotermalnom energijom). To su i osnovni smjerovi kojima npr. EU nastoji usmjeravati
razvoj sektora energetike 4
4.1.1.1
Zakonski okvir
Zakonom o energiji (NN 68/01, 107/04, 76/07 i 152/08) ureñene su mjere za sigurnu i pouzdanu
opskrbu energijom i njenu učinkovitu proizvodnju i korištenje, akti kojima se utvrñuje i na temelju
kojih se provodi energetska politika i planiranje energetskog razvitka, obavljanje energetskih
4
Poticanje korištenja OIE je strateški cilj Europske unije (EU), jer je u skladu sa Strategijom održivog razvoja i
omogućava ostvarenje ciljeva Kyoto protokola u smislu smanjenja emisije stakleničkih plinova i zaštite okoliša.
2001. godine donesena je Direktiva 2001/77/EC Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju uporabe električne
energije iz obnovljivih izvora energije na unutarnjem tržištu električne energije. Svrha ove Direktive je
smanjenje ovisnosti o uvoznim energentima i time povećanja sigurnosti opskrbe, zaštita okoliša, mogućnost
ostvarenja regionalnog razvoja i time povećanja zaposlenosti otvaranjem novih radnih mjesta. Direktivom se od
zemalja članica traži prihvaćanje mjera i poticaja za ostvarivanje cilja da do 2010. godine električna energija
dobivena iz OIE iznosi 22,1 posto od ukupne potrošnje električne energije u EU.
2004. godine donesena je i Direktiva 2004/8/EC Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju kogeneracije na
temelju potrošnje korisne energije na unutarnjem tržištu energije. Svrha ove Direktive je promocija
visokoučinkovite kogeneracije temeljene na istovremenoj proizvodnji električne i toplinske energije pri čemu se
realiziraju ušteda primarne energije od najmanje 10 posto u odnosu na odvojenu proizvodnju toplinske i
električne energije, smanjenje gubitaka u mreži i smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 47
djelatnosti, na tržištu ili kao javnih usluga, te osnovna pitanja obavljanja energetskih djelatnosti. Pored
Zakona o energiji tu su još slijedeći zakonski akti kojima se regulira područje energetike:
-
Zakona o tržištu električne energije (NN 177/04, 76/07, 152/08),
Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03),
Zakon o tržištu plina (NN 40/07, 152/08, 83/09),
Zakon o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (NN 42/05),
Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (NN 57/06),
Zakon o biogorivima za prijevoz (NN 65/09),
Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04, 76/07).
U to područje spadaju i ostali energetski propisi:
-
Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09),
Pravilnik o energetskoj bilanci (NN 33/03).
Komponenta zaštite okoliša bila je sastavni dio bivše Strategije energetskog razvitka Republike
Hrvatske (NN 38/02). Novom Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (130/09) do 2020. iz
listopada 2009. ta se uloga dodatno naglašava, te se kao temeljna načela u Strategiji navodi izmeñu
ostalog i opredjeljenje za:
-
povećanje energetske učinkovitosti;
razvijanje raznolike energetske strukture;
integriranje sa ciljevima i mjerama zaštite okoliša i nacionalne politike ublaživanja klimatskih
promjena.
Prema Strategiji energetskog razvoja Republika Hrvatska postavlja za cilj smanjenje neposredne
potrošnje energije za 10% do 2020. godine u odnosu na prosječnu potrošnju u razdoblju 2001. – 2005.
godina.
Strategijom se takoñer postavlja cilj da se električna energija za potrebe grijanja prostora i pripremu
potrošne tople vode zamijeni drugim energijskim oblicima: sunčevom energijom, biomasom,
prirodnim plinom i ukapljenim naftnim plinom u područjima udaljenim od mreže prirodnog plina.
U 2020. godini udio bruto neposredne potrošnje energije iz obnovljivih izvora energije u bruto
neposrednoj potrošnji energije trebao bi iznositi 20%. Taj se cilj treba postići ispunjavanjem sljedećih
sektorskih ciljeva za 2020. godinu:
-
-
35% - udio električne energije iz obnovljivih izvora energije, uključivo velike hidroelektrana, u
ukupnoj potrošnji električne energije;
10% - udio obnovljivih izvora energije korištenih u svim oblicima prijevoza u odnosu na potrošnju
benzina, dizelskog goriva, biogoriva u cestovnom i željezničkom prijevozu te ukupne električne
energije korištene u prijevozu;
20% - udio bruto neposredne potrošnje energije za grijanje i hlañenje iz obnovljivih izvora
energije u bruto neposrednoj potrošnji energije za grijanje i hlañenje.
Tablica 12. Sektorski ciljevi RH udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije u 2020. godini
Sektor
Udio OIE %
Električna energija
9,2
Transport
2,2
Toplinska i rashladna energija
8,6
(izvor: Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 48
Za poticanje korištenja OIE doneseno je niz podzakonskih akata. Tako je napr. Uredbom o
minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije
čija se proizvodnja potiče (NN 33/07) postavljen je cilj da se do 31. prosinca 2010. godine u ukupnoj
potrošnji električne energije u Republici Hrvatskoj postigne minimalni udio od 5,8 posto električne
energije proizvedene iz OIE. Budući da se pod „zelenom energijom“ smatra i električna energija
dobivena iz hidroelektrana, u Hrvatskoj se trenutačno približno 50 % ukupno proizvedene energije
dobiva iz OIE. Meñutim, kako je udjel ostalih OIE minimalan, namjera je poticati proizvodnju
električne energije iz OIE kroz mehanizme potpore. Istom Uredbom o minimalnom udjelu električne
energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče odredilo
je cilj da se do 31. prosinca 2010. godine u ukupnoj potrošnji električne energije u Republici Hrvatskoj
postigne minimalni udio od 2 posto proizvedene električne energije u kogeneracijskim postrojenjima.
Uredbom o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije (NN 33/07) započela je naplata naknade za poticanje proizvodnje električne
energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije od svih kupaca električne energije u Republici
Hrvatskoj.
Pravilnikom o korištenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07) utvrñuju se
obnovljivi izvori energije i kogeneracijska postrojenja koja se koriste za proizvodnju energije,
propisuju se uvjeti i mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije i kogeneracijskih postrojenja te
ureñuju druga pitanja od značaja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Pravilnikom
se propisuje oblik, sadržaj i način voñenja Registra projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih
izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvoñača. U Pravilniku se navodi kako se korištenjem
obnovljivih izvora energije i kogeneracije ostvaruju se interesi Republike Hrvatske u području
energetike, utvrñeni Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske, zakonima i drugim
propisima kojima se ureñuje obavljanje energetskih djelatnosti, osobito u pogledu:
–
–
–
–
–
dugoročnog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata,
učinkovitog korištenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoliš,
otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici,
poticanja razvoja novih tehnologija i domaćeg gospodarstva u cjelini,
diverzifikacije proizvodnje energije i sigurnosti opskrbe.
Tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i
kogeneracije (NN 33/07) odreñuje se pravo povlaštenih proizvoñača električne energije na poticajnu
cijenu električne energije koju operator tržišta plaća za isporučenu električnu energiju proizvedenu iz
postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, utvrñuju se tarifne
stavke i visina tarifnih stavki za električnu energiju proizvedenu iz postrojenja koja koriste obnovljive
izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, ovisno o vrsti izvora, snazi i drugim elementima
isporučene električne energije, kao i način i uvjeti primjene tih elemenata.
Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04 i 76/07) osnovana je Hrvatska energetska
regulatorna agencija (HERA) kao samostalna, neovisna i neprofitna javna ustanova, radi uspostave i
provoñenja regulacije energetskih djelatnosti. Temeljni ciljevi regulacije energetskih djelatnosti su:
– osiguranje objektivnosti, razvidnosti i nepristranosti u obavljanju energetskih djelatnosti,
– briga o provedbi načela reguliranog pristupa mreži/sustavu,
– donošenje metodologija za utvrñivanje tarifnih stavaka tarifnih sustava,
– uspostavljanje učinkovitog tržišta energije i tržišnog natjecanja,
– zaštita kupaca energije i energetskih subjekata.
Na temelju Zakona o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07) doneseni su podzakonski akti koji
reguliraju energetsku efikasnost u zgradarstvu:
–
Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada (NN 113/08, 91/09)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 49
–
–
Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08,
89/09)
Tehnički propis o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama NN 79/05, 155/05,
74/06 prestao važiti po donošenju novog iz 2008.
Pretpostavlja se da se stanje u sektoru zgradarstva u Županiji ne razlikuje bitno od stanja u drugim
dijelovima RH, stoga će se ovoj problematici u narednom periodu trebati posvetiti odgovarajuća
pažnja.
4.1.1.2
Stanje i pritisci na području Županije
Stanje u proizvodnji i potrošnji energije
Stanje proizvodnje
Županija je deficitarna energijom. Energetski potencijal Županije leži u obnovljivim izvorima energije
(voda, vjetar, sunce, biomasa…). Jedina značajnija proizvodnja energije na području Županije za sada
postoji na hidroelektranama i u najnovije vrijeme vjetroelektranama. Ovome treba dodati mogućnost
korištenja biomase u formi komine koja nastaje kod proizvodnje maslinovog ulja, a koju čine
samljevene i iscijeñene koštice, kožice i meso ploda masline. No, za konkretnu primjenu energije iz
biomase potrebno je istražiti opravdanost takvih zahvata. Od lokalnih izvora energije koristi se još
samo ogrjevno drvo u kućanstvima (grijanje i kuhanje), uglavnom u ruralnim zaobalnim i otočnim
područjima. Solarna energija, iako su potencijali veliki, za sada se koristi samo sporadično kao dodatni
izvor u kućanstvima, uslugama, poduzetništvu i sl. Pri tomu je najzastupljenija uporaba termičkih
solarnih kolektora za pripremu tople sanitarne vode.
Hidroenergija
Korištenje hidropotencijala za proizvodnju električne energije u Županiji ima dugu tradiciju. HE
Jaruga na Krki jedna je od deset najstarijih hidroelektrana na svijetu, koja je počela s radom još 1903.
g. Danas na području Županije postoji pet hidroelektrana (Tablica 13.).
Tablica 13. Hidroelektrane na području Županije
Hidroelektrana
Pripadna
Godina izgradnje
akumulacija
Prosječna godišnja
proizvodnja električne
energije (GWh)
22
28
1
114
Golubić
Golubić
1981
Jaruga
Jaruga
1903/1936
MHE Krčić
Krčić
1988
Miljacka (nekad. Brljan
1906/1956
Manojlovac)
Roški slap
Roški slap
1910/1998
8
Izvor: http://www.hep.hr; Strategija upravljanja vodama 2008.
Instalirana
snaga (MW)
7,5
7,2
0,375
24
Instalirani
protok
(m3/s)
14
31
1
30
1,76
12
Sve navedene hidroelektrane izgrañene su na rijeci Krki, a tri: ″Miljacka″, ″Roški slap″ i ″Jaruga II″,
nalaze se unutar Nacionalnog parka Krka. Ova činjenica ima posebnu težinu jer se radi o krškom
području i vrlo vrijednoj prirodnoj cjelini. S obzirom na osjetljiv ekosustav sedrenih barijera,
neophodno je održavanje biološkog minimuma protoka vode kako bi se onemogućilo ugrožavanje
barijera smanjenim dotokom vode na barijere pa i presušivanje slapova u sušnim dijelovima godine ili
prilikom remonta hidroelektrana ili sličnih dogañaja koji su se povremeno dogañali u prošlosti. Na
Krki se ne planira gradnja novih elektrana.
Planirane nove hidroelektrane s potrebnim akumulacijama na području Županije su:
na Čikoli: HE Čikola I i HE Čikola II,
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 50
na Zrmanji: HE Ervenik, HE Mokro polje.
Takoñer se planiraju osim MHE Krčić i druge male hidroelektrane (do 5 MW) za lokalne potrebe na
manjim vodotocima. U Registru projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i
kogeneracije te povlaštenih proizvoñača (OIEKPP) Ministarstva gospodarstva prijavljeno je 10
projekata malih HE:
Tablica 14. Prijavljeni projekti MHE na području Županije u Registru OIEKPP do studenog 2009
NOSITELJ
Lokacija EL.
VRSTA
DATUM
R. NAZIV
PROJETKA
SNAGA RJEŠENJA KONAČNOSTI
br. PROJEKTA
[MW]
RJEŠENJA
1
MAHE Ervenik
VODENA
Ervenik 1,90
PEO
ENERGIJA d.o.o.
2
MAHE Morko
VODENA
Ervenik 2,20
PEO
19.1.2009
polje
ENERGIJA d.o.o.
3
MAHE
ECOPLANT d.o.o.
Knin
2,10
PEO
5.3.2009
Butišnica – H
4
MAHE Bilušića
EKO-ENERGETIKA Ervenik 2,00
PEO
19.1.2009
buk
d.o.o.
5
MAHE
EKO-ENERGETIKA Kistanje 1,70
PEO
26.5.2009
Manojlovića slap d.o.o.
6
MAHE Čikola 1 ECOPLANT d.o.o.
Drniš
8,52
PEO
20.7.2009
7
8
MAHE Čikola 2
MAHE Čikola 3
ECOPLANT d.o.o.
ECOPLANT d.o.o.
Drniš
Drniš
8,72
7,82
PEO
PEO
20.7.2009
20.7.2009
9
10
MAHE Čikola 4
MAHE Čikola 5
ECOPLANT d.o.o.
ECOPLANT d.o.o.
Drniš
Drniš
9,63
8,61
PEO
PEO
20.7.2009
29.7.2009
PEO- prethodno energetsko odobrenje; Izvor: http://www.mingorp.hr
Prostornim planom Županije navedena je i mogućnost istraživanja smještaja višenamjenskih
hidroakumulacija na Krčiću čije bi se vode koristile i kao hidroakumulacije za HE Krčić Donji i HE
Krčić Gornji. Do završetka rada na ovom Izvješću, nije se započelo s realizacijom niti jednog
planiranog projekta.
Energija vjetra
U novije vrijeme vidljiv je značajan porast interesa investitora za projekte vjetroelektrana na području
Hrvatske što je uzrokovano donesenim propisima u vezi obnovljivih izvora. Šibensko-kninska
županije prednjači u realizaciji ovih projekata. Tako se od četiri realizirane vjetroelektrane u RH, dvije
nalaze na području Županije: Trtar-Krtolin (2006.) i Orlice (2009.).
VE Trtar-Krtolin kod Šibenika, instalirane snage 11.2 MW u proizvodnji je od lipnja 2006 kad je
dovršena. Do lipnja 2009. je u mrežu isporučeno oko 87 GWh električne energije. VE Orlice ukupne
snage 9,6 MW i očekivane godišnje proizvodnje 24 GWh je trenutno u probnom pogonu i početak
redovne isporuke energije u mrežu planiran je krajem 2009.
Za vjetroelektrane Velika glava, Bubrig i Crni vrh u studenom 2009 izdane su lokacijske dozvole i u
tijeku je izrada glavnih projekata.
Prostornim planom Županije, odreñeno je 16 potencijalnih lokacija za smještaj vjetroelektrana, i to:
1. Orlice - Grad Šibenik,
2. Crno brdo - Grad Šibenik,
3. Trtar - Grad Šibenik,
4. Velika Glava - Grad Šibenik,
5. Glunča - Grad Šibenik,
6. Crni Vrh - Općina Unešić,
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 51
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Bubrig - Općina Unešić i Grad Drniš
Mideno Brdo - Općina Unešić i Grad Drniš,
Ljubačka Vlaka - Općina Biskupija, Grad Knin,
Krš Pañene - Općina Ervenik i Grad Knin.
Gornja Biskupija - Gornji Orlić, Općina Biskupija
Vrbnički plato - Mala Promina, Općina Biskupija i Općina Promina,
Svilaja - Općina Ružić i Grad Drniš,
Prostor uz državnu granicu s BiH izmeñu Kijeva i Uništa - Općina Kijevo i Općina Civljane,
Brdo Oton - Debelo brdo, Općina Ervenik i Grad Knin,
Kozjak - Tutnjevina, Grad Drniš, Grad Knin, Općina Biskupija i Općina Kijevo.
Kako se lokacije nalaze u području slabije razvijenog zaleña, realizacija ovakvih projekata koji nemaju
štetnih emisija u okoliš, je sigurno dobrodošla. S obzirom da su lokacije za smještaj vjetroelektrana u
prostornom planu odreñene uglavnom temeljem iskazanog interesa investitora (ponekad na malim
udaljenostima), nedostaje strateška procjena njihovog kumulativnog utjecaja te opravdanost i
pogodnost u odnosu na načela zaštite prirode i krajobraza.
Tablica 15. Prijavljeni projekti vjetroelektrana na području Županije u Registru OIEKPP do studenog 2009
R. NAZIV
NOSITELJ PROJETKA
Lokacija
EL.
VRSTA
DATUM
br. PROJEKTA
SNAGA
RJEŠENJA
KONAČNOSTI
[MW]
RJEŠENJA
1. VE Trtar - Krtolin VJETROELEKTRANA
Šibenik
11,20
UPIS
31.10.2007
TRTAR-KRTOLIN d.o.o.
2. VE Velika Glava
GEP-AE d.o.o.
Šibenik
18,00
PEOz
5.1.2008
3. VE Bubrig i Crni
GEP-AE d.o.o.
Unešić
72,50
PEOz
31.1.2008
vrh
4. VE Mideno brdo
GEP-AE d.o.o.
Drniš
20,00
PEOz
17.2.2008
5.
VE Svilaja
JURA ENERGIJA d.o.o.
Drniš, Ružić,
Vrlika
Šibenik
64,00
PEOz
17.3.2008
6.
VE Orlice
7.
8.
VE Oton i Debelo
brdo
VE Kozjak
VJETROELEKTRANA
ORLICE d.o.o.
NOVA ENERGIJA d.o.o.
9,60
EO
6.4.2008
Ervenik
26,00
PEOz
25.4.2008
Biskupija,
Kijevo
Biskupija
36,00
PEOz
25.4.2008
9.
VE Orlić
20,00
PEOz
25.4.2008
NOVA ENERGIJA d.o.o.
VJETROELEKTRANA
BORAJA I d.o.o.
VJETROELEKTRANA
GLUNČA d.o.o.
TUDIĆ ELEKTRO
CENTAR d.o.o.
VENTOSUS d.o.o.
C.E.M.P. d.o.o.
Kijevo
Šibenik
20,00
7,50
PEOz
PEOz
13.8.2008
13.8.2008
Šibenik
23,00
EO
9.8.2008
Šibenik
9,10
EO
9.8.2008
Drniš
Ervenik
34,00
80,00
PEO
PEOz
5.1.2009
13.5.2009
DALEKOVOD d.d.
Knin, Ervenik
20,00
PEOz
13.5.2009
17. VE Krš Pañene
(KPA) 2. faza
18. VE Pañene 2. faza
19. VE KIS-Kistanje
C.E.M.P. d.o.o.
Knin, Ervenik
30,00
PEOz
13.5.2009
DALEKOVOD d.d.
C.E.M.P. d.o.o.
12,00
120,00
PEOz
PEO
13.5.2009
1.7.2009
20. VE KIS-Kistanje
C.E.M.P. d.o.o.
Knin
Kistanje,
Ervenik
Kistanje,
Ervenik
120,00
PEO
1.7.2009
10. VE Uništa
11. VE Boraja I
12. VE Glunča
13. VE Crno brdo
14. VE Moseć - 1
15. VE Krš Pañene
(KPA) 1. faza
16. VE Pañene 1. faza
NOVA ENERGIJA d.o.o.
NOVA ENERGIJA d.o.o.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 52
PEO- prethodno energetsko odobrenje, EO- energetsko odobrenje (prethodi postupku izdavanja grañevinske
dozvole), (Izvor: http://www.mingorp.hr)
Većinu projekata je još potrebno verificirati i konkretizirati kroz izradu odgovarajućih studija.
Meñutim nekoliko postupaka procjene utjecaja na okoliš za nove lokacije je okončano pa se može
očekivati daljnja realizacija vjetroelektrana.
Energija sunca
Solarna energija se ne koristi u značajnijem postotku već sporadično kao dodatni izvor u kućanstvima,
uslugama, poduzetništvu i sl. Pri tomu je najzastupljenija uporaba termičkih solarnih kolektora za
pripremu tople sanitarne vode, dok je za grijanje prostora uporaba termičkih solarnih kolektora ili
uporaba fotonaponskih panela za proizvodnju električne energije zanemariva.
Važećim Prostornim planom županije nije odreñena niti jedna lokacija za smještaj solarne elektrane
iako postoji interes pojedinih općina za ovakvom vrstom proizvodnje energije (npr. Općina Promina i
Grad Drniš, Općina Primošten, Općina Pirovac 5). Izmjenama i dopunama PPŽ-a koje su u tijeku to će
se vjerojatno promijeniti. Meñutim za sada su tek dva projekta na području Županije prijavljena u
Registru OIEKPP i to:
Tablica 16. Prijavljeni projekti sunčanih elektrana u Registru OIEKPP na području Županije do studenog 2009.
NAZIV
NOSITELJ
ŽUPANIJA Lokacija EL.
VRSTA
DATUM
PROJEKTA
PROJETKA
SNAGA RJEŠENJA KONAČNOSTI
[MW]
RJEŠENJA
Solarni park
HRVATSKE
ŠibenskoŠibenik
0,5
PEO
23.5.2009
Šibenik 1
AUTOCESTE kninska
d.o.o.
Solarni krov
SOLARNA
ŠibenskoDrniš
0,0061
EO
9.1.2008
Kadina Glavica
ENERGIJA
kninska
d.o.o.
Izvor: http://www.mingorp.hr
Proizvodnja iz fosilnih goriva (ugljen, plin)
Programom prostornog ureñenja Republike Hrvatske na području Županije predviñena je potencijalna
lokacija za daljnja istraživanja za smještaj termoenergetskog objekta velike snage kojim bi se
zadovoljile potrebe za električnom energijom ne samo Županije nego i šireg područja Dalmacije.
Planirana lokacija je na granici sa Splitsko-dalmatinskom Županijom na području Općine Rogoznica,
na lokalitetu Turski bok.
Stav je Županije da je lokacija takvog objekta na obalnom području u suprotnosti s razvojem turizma,
koji je prema opredjeljenju Županije glavna okosnica gospodarstva. Stoga se preporuča, ukoliko je
neophodan smještaj termoenergetskog objekta na obalnom prostoru Županije, da se istraži podobnost
makrolokacije za smještaj termoenergetskog objekta na prirodni plin. Županijski plan takoñer
spominje moguću izgradnju plinske elektrane vezane uz razvoj gospodarske zone Podi s obzirom da je
procjena da sama potrošnja u domaćinstvu ili za grijanje javnih objekata (škole, bolnice, hoteli) ne bi
bila dostatna za ekonomsku opravdanost projekta plinofikacije.
5
S obzirom da je na području susjedne Županije (Općina Stankovci u Zadarskoj županiji) planiran projekt
solarne elektrane od 1 MW postoji interes za proširenje projekta na Općinu Pirovac
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 53
Bez obzira na vrstu energenta, termoenergetski blok sa aspekta energetske učinkovitosti opravdan je
samo kao kogeneracijski blok. To znači da je uz termoelektranu nužan toplinski konzum. Ukoliko
takvog toplinskog konzuma nema, kogeneracijski blok nije izvediv, pa stoga termoenergetski blok sa
kondenzacijskom turbinom, kod koje se oko 2/3 od ukupno doveden energije mora „baciti“ u okoliš,
nije opravdan. To je posebno važno obzirom na ograničenja ispuštanja CO2 prema Kyoto protokolu
koji je RH ratificirala.
Ostali potencijalni izvori energije
Činjenica da sektor turizma, koji je značajan potrošač toplinske i rashladne energije (za zagrijavanje
potrošne tople vode i prostora, hlañenje prostora...) predstavlja uvjete vrlo pogodne za široko
korištenje kogeneracije – istovremene proizvodnje električne i toplinske energije uz poštivanje
principa prema kojemu se u svakom procesu proizvodnje toplinske energije gdje je to moguće, kao
primarna energija proizvodi električna energija. S obzirom na dolazeću plinifikaciju prostora Županije,
koncept razvoja većeg broja manjih kogeneracijskih jedinica lociranih uz turističke objekte ima svoje
opravdanje.
Za dobivanje energija iz biomase (npr. komina od masline) postoje danas raspoložive visoko
učinkovite tehnologije. No, za konkretnu primjenu energije iz biomase potrebno je istražiti
opravdanost takvih zahvata (raspoloživost biomase kao energenta, studije lokacije, studije isplativosti i
dr.)
Usporedno s izgradnjom infrastrukture za pročišćavanje otpadnih voda treba ispitati mogućnost
korištenja bioplina koji bi se dobivao anaerobnom obradom organske tvari/mulja dobivenog
pročišćavanjem. Ovakvi projekti vrlo su atraktivni i zbog toga što se njima, osim dobivanja
energije/energenta (bioplina), istovremeno rješava i pritisak od trenutno uglavnom nezbrinutih
otpadnih voda.
Stanje potrošnje
Nema recentnih sistematiziranih podataka o strukturi potrošnje energije u Županiji. Novije procjene
energetskih potreba i potrošnje postoje u „Studiji plinskih sustava gradova Šibenika, Knina i Drniša“
(EIHP, listopad 2006.) koja je rañena kao dio projekta pripreme plinofikacije Dalmacije. Iz studije se
može zaključiti da nakon pada potrošnje energije u industriji zbog posljedica rata (posebno zatvaranja
najvećeg potrošača TEF-a i značajnog smanjenja rada TLM-a), u 2004. g je odnosu na 2000. godinu
zabilježen porast potrošnje u ovom sektoru. Pretpostavka je da će na prostorima na kojima je ranije
bilo industrije i gdje postoji infrastruktura, ponovno doći da njezinog razvoja. Prateći trend porasta
potrošnje energije u tom sektoru u razdoblju 2000.-2004. pretpostavlja se nastavak rasta istim tempom
do 2010. te usporavanje rasta do 2030.
Energetske potrebe kućanstava i usluga se pokrivaju dominantno električnom energijom U
kućanstvima kao i uslugama (uključujući turizam), većina energije koristi za grijanje i pripremu tople
sanitarne vode, ali sve više i za hlañenje (klimatizaciju prostora) u ljetnim mjesecima.
Prema PPŽ-u, potrošnja električne energije 1998. g iznosila je 271.699 MWh, a plan do 2015. uz
procjenjeni rast od 2% godišnje iznosi 364.077 MWh.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 54
Tablica 17. Pregled potrošača el. en. prema kategoriji potrošnje i potrošnja el. energije
Broj potrošača prema
1990. godina
1998. godina
kategoriji potrošnje
Kućanstva
66.618
58.340
gospodarstvo NN
4.827
4.082
gospodarstvo VN
36
35
javna rasvjeta
645
484
potrošnja el. energije (MWh)
262.770
271.699
(Izvor: PP ŠKŽ)
2015. godina
(procjena)
78.176
5.470
47
648
364.077
Kao ilustracija strukture potrošnje električne energije navodimo podatke Elektre Šibenik (koja pokriva
najveći dio županije) - stanje na dan 31.12.2008.
Tablica 18. Potrošnje električne energije na području Elektre Šibenik dan 31.12.2008.
Prodaja električne energije
MWh
Visoki napon
59.419
Srednji napon
43.830
Kućanstvo
211.739
Poduzetništvo
111.777
Javna rasvjeta
14.630
Povlašteni kupci
26.756
Ukupno
468.151
Kupci električne energije
Broj kupaca
Visoki napon
Srednji napon
33
Kućanstvo
74.650
Poduzetništvo - niski napon (ukupno)
6.780
Poduzetništvo - niski napon (javna rasvjeta)
830
Ukupno
81.463
Izvor: http://www.hep.hr/ods/dp/Šibenik/osnovni.aspx
Županija se aktivno uključila u strateški državni projekt plinofikacije Dalmacije, čime bi se, osim
povećanja kvalitete usluge i smanjenja troška grijanja; postiglo i smanjenje negativnog učinka na
okoliš (manje količine CO i čestica dima, nego prilikom izgaranja drugih fosilnih goriva).
Izrañen je elaborat “Studija plinskih sustava gradova Šibenika, Knina i Drniša“ (EIHP, listopad 2006.)
kao dio projekta pripreme plinofikacije Dalmacije. Cilj studije je na temelju analize energetske
potrošnje i izrade projekta plinske mreže ispitati mogućnost plinofikacije ovih gradova.
Jasno, da bi se u potpunosti iskoristio potencijal plinofikacije, potrebno je na vrijeme napraviti
tehnološke preinake na proizvodnim procesima (pećima, kotlovnicama, cjevovodima,...) koje će
omogućiti prelazak na novi čistiji i jeftiniji energent.
Stanje prijenosa
Elektroprijenos
Područjem Županije prolazi 400 kV dalekovod TS Konjsko - RHE Velebit. Uz ovaj dalekovod
planirana je izgradnja:
-
dvostruki dalekovod 2x400 kV TS Konjsko-RHE Velebit,
dvostruki dalekovod 2x400 kV TS Konjsko-potencijalna lokacija za istraživanje za smještaj
proizvodne energetske grañevine (TE Turski bok).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 55
Uz postojeće dalekovode 220 kV (TS Konjsko-TS Brinje, dvostruki dalekovod 2x220 TS Konjsko-TS
Bilice) nije planirana izgradnja novih 220 kV.
Transformatorska i rasklopna postrojenja 220 kV i 110 kV na području Županije su:
Tablica 19. Transformatorska i rasklopna postrojenja na području Županije
Postojeće
planirano
220/110 kV
TS Bilice
110/30 kV
TS Ražine
TS Kapela
TS Knin
TS Podi
TS Drniš
TS 220/110/30/10 kV Bilice napravljena je kao izuzetno čvrsta točka prvenstveno radi napajanja
električnom energijom velikih potrošača TLM-a i TEF-a. Obzirom da se TEF u meñuvremenu ugasio,
a i TLM je bitno reducirane potrošnje ta TS je slabo opterećena.
Osim navedenih, ostale prijenosne kapacitete i transformatorska postrojenja čine dalekovodi 110 kV te
dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenje napona 30 kV (Prilog 7).
Na slici u Prilogu 7, koja je preuzeta iz Prostornog plana Županije, dan je prikaz elektrodistribucijskog
sustava Županije. Punom crtom označeni su postojeći dalekovodi, a isprekidanom crtom planirana
izgradnja novih dalekovoda. Obzirom na planiranu izgradnju više vjetroparkova u Županiji za
proizvodnju „zelene“ električne energije potrebno je daljnje ojačanje elektro-distributivne mreže kako
bi se omogućilo prihvaćanje električne energije proizvedene pomoću vjetro-agregata, budući da je
energija vjetra izvor sa relativno lošim faktorom raspoloživosti. U tom smislu nužno je uz ojačanje
mreže primijeniti efikasan sustav predikcije vjetra kao i sustave za pohranu električne energije (kao što
su npr. baterije).
Prijenosne nadzemne mreže na okoliš utječu zauzimanjem prostora duž trase voda, presijecanjem
poljoprivrednih i šumskih zemljišta, radio i televizijskim smetnjama, te pojavom jakog električnog
polja i buke ispod voda (naročito kod visokonaponskih kablova). Niskonaponska mreža s neizoliranim
vodovima i drvenim stupovima, zbog utjecaja vlage, prilikom vršnih opterećenja predstavlja dodatnu
opasnost od izbijanja požara. Prosjeci za trase vodova s druge pak strane mogu pripomoći
sprječavanju širenja šumskih požara, ukoliko su napravljeni u skladu s propisima o zaštiti od požara.
Plinovodi i prateća infrastruktura
Izgradnja plinovodnog sustava Like i Dalmacije je ključni objekt drugoga razvojno-investicijskog
ciklusa Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske
do 2011. godine, čijim će se dovršetkom bitno povećati pokrivenost Republike Hrvatske transportnim
sustavom plinovoda te omogućiti uporaba prirodnog plina u te dvije regije čije je stanovništvo, ali i
gospodarstvo dosad bilo ovisno o nafti, loživom ulju, električnoj energiji i krutim gorivima.
Na slijedećoj slici prikazana je distributivna mreža Županije, koja je preuzeta iz Idejnog rješenja
plinske distributivne mreže Županije.
Crvenom bojom označen je magistralni transportni sustav, crveno-bjelom bojom označen je
visokotlačni distributivni sustav, a plavom bojom srednjotlačni i niskotlačni plinski sustav.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 56
Slika 32. Distributivna plinska mreža Županije
(Izvor: Idejno rješenje plinske distributivne mreže Županije)
Okosnica plinovodnog sustava Like i Dalmacije magistralni je plinovod Bosiljevo−Split dužine 292
km. Zbog dužine plinovoda te specifičnih, tehničko-tehnoloških, geotehničkih i geomorfoloških uvjeta
tog područja, izgradnja magistralnog plinovoda Bosiljevo-Split podijeljena je na četiri dionice. Za
četvrtu dionicu (Benkovac - Dugopolje) ovog sustava koja prolazi područjem Županije u tijeku je
završna faza izrade potrebne projektne dokumentacije.
Sustav opskrbe plinom Županije temelji se na pretpostavki izgradnje UNP/UPP lokacije za prihvat
prirodnog plina te plinskog sustava 50/70 BAR čija je trasa na području Županije definirana samo
načelno na pravcu Benkovac - Šibenik - Split te Šibenik - Drniš - Knin.
Prostornim planom predviña se izgradnja potrebne infrastrukture koja prati plinofikaciju:
- Dionica magistralnog plinovoda Gospić (Zadar) - Šibenik (Knin) - Split kroz Županiju
- UNP/UPP terminal i spojni plinovod
- Grañevine plinoopskrbe - MRS (mjerno redukcijske stanice), RS (redukcijske stanice) i buduća
županijska plinoopskrbna mreža).
Energetska učinkovitost
Energetski sektor Republike Hrvatske pa tako i Županije karakterizira niska energetska učinkovitost.
Ona se odnosi na većinu postrojenja za proizvodnju energije ali isto tako na područje potrošnje
energije. Posebno je to izraženo u sektoru domaćinstava (slaba izolacija stambenih objekata, korištenje
neoptimalnih oblika energije – npr. električna energija za grijanje, "obične" žarulje umjesto štednih,
itd.). Prisutan je i brzi porast potrošnje energije u sektoru cestovnog prometa osobnim automobilima.
Još je uvijek zanemarivo korištenje obnovljivih izvora energije za koje, s obzirom na klimatskogeografske uvjete, postoje idealni uvjeti (posebno sunce i vjetar).
Na razini države izrañeni su nacionalni energetski programi koji se meñutim sporo implementiraju.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 57
Tablica 20. Programi povećavanja energetske djelotvornosti u RH
KUENzgr
program povećavanja energetske djelotvornosti u zgradarstvu
KUENcts
program poticanja korištenja centraliziranih toplinskih sustava
MIEE
program povećavanja energetske djelotvornosti u industriji
KOGEN
program poticanja upotrebe kogeneracije
TRANCRO
program povećavanja energetske djelotvornosti u prometu
Tablica 21. Programi iskorištavanja obnovljivih izvora energije u RH
BIOEN
program iskorištavanja biomase i otpada prema kojem bi se do 2030. g. iz ovih izvora moglo
zadovoljavati od 15% do 20% trenutne potrošnje energije u RH
SUNEN
program iskorištavanja sunčeve energije prema kojem bi se do 2020. g. oko 50 %
neindustrijskih potreba moglo zadovoljavati iz sunčeve energije
Važan korak u poticanju energetske učinkovitosti u RH pa tako i u Županiji bilo je osnivanje Fonda za
zaštitu okoliša i energetske učinkovitost. U okviru provedbe nacionalnih energetskih programa
dodijeljena su sredstva Fonda nekim općinama za rekonstrukcija javne rasvjete kao i za poticanje
korištenja solarne energije u sektoru turizma za pripremu tople vode (vidi Prilog 14. Tablica 167.).
Županija uključila se u projekt Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u
Republici Hrvatskoj (Projekt SGE) koji je dio većeg projekta Poticanje energetske efikasnosti u
Hrvatskoj. Projekt SGE već više od dvije godine zajednički uspješno provode Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u
Hrvatskoj uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te Globalnog fonda
za okoliš (GEF). Projekt SGE je prije svega usmjeren na zgrade u vlasništvu jedinica lokalne i
regionalne samouprave, dok su prema grañanstvu i uslužnom sektoru usmjerene druge aktivnosti
poput nacionalne i lokalne informativne kampanje o energetskoj efikasnosti (EE), seminara, besplatnih
početnih energetskih pregleda i savjetovanja. Županija i Gradovi Drniš, Knin, Skradin i Vodice
potpisnici su Energetske povelje gradova i županija Republike Hrvatske,
4.1.1.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana
U Izvješću o stanju okoliša i Program zaštite okoliša Županije iz 2001. g. nisu postavljeni konkretni
ciljevi za sektor energetike već se oni mogu sagledati kroz osnovne ciljeve Nacionalne Strategije i
Plana djelovanja za okoliš:
C1 - Smanjivanje emisije u vode, zrak i tlo
C2 - Povećavanje energetske djelotvornosti
C3 - Promjena tehnologije radi proizvodnje energije i energenata na način koji će biti prihvatljiv za
okoliš
C4 - Uvoñenje preventivnih mjera radi smanjivanja broja akcidenata
C5 - Izradba sustava za prikupljanje podataka i baze podataka (elektronička verzija)
C6 - Smanjivanje starosti dijelova i opreme ugrañenih u energetske objekte
Ostvarenje ovih ciljeva dobrim su dijelom vezani uz mjere i odluke na državnoj razini. Na razini
Županije njihovo ostvarenje može se ocijeniti djelomičnim. Uočljiv je pozitivan trend korištenja
energije vjetra na području Županije, meñutim postoji još puno prostora za unapreñivanje stanja u
korištenju obnovljivih izvora, naročito najprisutnije solarne energije, ne samo kroz velike projekte
elektrana nego i u javnom sektoru, JLS, uslugama i kućanstvima kroz korištenje obnovljivih izvora
kao dodatnog izvora energije, a za što potrebno izraditi studije na temelju kojih bi se šire promovirala
uporaba solarne energije. Implementacija energetske učinkovitosti na razini Županije nije sustavna
unatoč nekim aktivnostima kao što je uključivanje u Projekt SGE manjeg broja JLS.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 58
4.1.2 Industrija
4.1.2.1
Zakonski okvir
Brojni su propisi koje je Sabor Republike Hrvatske donio zadnjih godina u cilju usklañivanja domaće
regulative sa pravnom stečevinom Europske Unije. Posebno su tu brojni i značajni propisi koji se
odnose na zaštitu okoliša i prirode i zdravlja ljudi. U posljednje dvije godine doneseno je oko stotinjak
zakona i podzakonskih akata koji su vezani uz problematiku zaštite okoliša, a više manje, tiču se i
industrijskog sektora. Regulacija utjecaja industrije povlači se kroz osnovne zakone vezane za
pojedine sastavnice i pritiske na okoliš (vode, zrak, tlo, otpad…)
Ističemo ovdje posebno Uredbu o postupku utvrñivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN
114/08), koja se temelji na Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07), koja je stupila na snagu 30.03.2009.
i kojom se utvrñuju djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode
i more i s njima u svezi nepotpun popis glavnih indikativnih tvari, ureñuje se način podnošenja
zahtjeva za utvrñivanje i način utvrñivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za nova postrojenja u
kojima se obavljaju djelatnosti kojima se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode
i more, obvezni sadržaj tehničko-tehnološkog rješenja za postrojenje, obvezni sadržaj rješenja kojim se
utvrñuju objedinjeni uvjeti zaštite okoliša za nova postrojenja, način i obveza provedbe pokusnog rada
postrojenja s obzirom na utvrñene mjere i objedinjene uvjete zaštite okoliša, način dostavljanja
podataka o praćenju emisija u tlo, zrak, vode i more te druge sastavnice okoliša, uvjeti kada se za
postrojenje moraju ishoditi novi objedinjeni uvjeti zaštite okoliša, odnosno rješenje o izmjenama i
dopunama utvrñenih objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, te način postupanja nadležnih tijela u
slučajevima kada bi emisije iz postrojenja mogle izazvati prekogranični utjecaj na zdravlje ljudi i
okoliš drugih država, kao i druge mjere i uvjeti u skladu s meñunarodno priznatim standardima i
propisima, te utvrñivanje troškova i način pokrića troškova u postupcima utvrñivanja objedinjenih
uvjeta zaštite okoliša. Po Zakonu o zaštiti okoliša svi obveznici moraju se uskladiti sa Uredbom o
postupku utvrñivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, odnosno, sa tzv. IPPC direktivom
(Integrateted Pollution Prevention and Control) i to najkasnije do 10. listopada 2010. godine. To je
velika obveza za hrvatsko gospodarstvo jer ona iziskuje značajna financijska sredstva za usklañivanje
sa navedenom direktivom obzirom na stanje industrije.
4.1.2.2
Stanje i pritisci na području Županije
U povijesti je Županija predstavljala značajno industrijsko područje u bivšem Jugoslavenskom
gospodarstvu. Područje Županije ima bogato nasljeñe industrijske proizvodnje. Pogoni elektroda,
ferolegura i proizvodnje aluminija elektrolizom osnovani su još početkom 20. stoljeća. To nasljeñe u
proizvodnji metala i danas je još značajno, no, ono je u znatnoj mjeri reducirano zbog razloga tržišne
konkurencije, ali i zbog procesa deindustrijalizacije koji je posebno pogodio metalnu industriju. Prije
1991. godine industrija je predstavljala 60% ukupnog županijskog dohotka, a danas je to znatno
manje. Kao što je već navedeno, ostali bitni industrijski pogoni bili su: Tvornica elektroda i ferolegura
- TEF Šibenik, koja je ugašena nešto kasnije 1996. godine, kao i Poliplast - tvornica plastičnih
prerañevina Šibenik, te šibenska modna konfekcija - Revija. I na području Knina ugašeno je nekoliko
značajnih poduzeća. Dva najveća bila su Agroprerada Knin - tvornica za proizvodnju stočne hrane i
Dinarka - poduzeće za trgovinu na veliko i malo prehrambenim i neprehrambenim proizvodima, za
ugostiteljske usluge, turizam, graditeljstvo, obrtničke usluge, proizvodnju i preradu. Ugašeni su
takoñer Mladost Knin – poduzeće za izradu ambalaže i tiskara, kao i tekstilno poduzeće Kninjanka
Knin. U Kistanjama je ugašen i Jadran metal – tvornica metalnog namještaja.
No, u Šibeniku još uvijek aktivno nekoliko značajnih gospodarskih poduzeća, poput Vinarije Šibenik
koja je osnovana 1959. godine pod nazivom "Vinoplod", a od 1993. godine djeluje pod nazivom
"VINOPLOD-VINARIJA" d.d. ŠIBENIK. Svojom djelatnošću objedinjuje vinogradarsku i vinarsku
proizvodnju na području županije. Elektroliza TLM je ugašena 1991. godine, a od 2009. godine
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 59
umjesto bivšega državnoga giganta s radom su nastavili novi privatni subjekti nastali podjelom TLMa: pogon TVP-a (Tvornica valjanih proizvoda], pogon TPP-a (Tvornica prešanih proizvoda) i pogon
ELEMES-a (površinska zaštita). Aktivno je i NCP Remontno Brodogradilište, koje ima bogato
stogodišnje iskustvo u vojnoj brodogradnji, a s promjenom vlasnika 2004. godine, djelatnost je
proširila na servis, održavanje i remont jahti i megajahti, te komercijalnih brodova. Na području Knina
djeluje Tvornica vijaka DIV u Kninu (nekadašnji TVIK - Tvornica vijaka Knin), te Knauf d.o.o.,
Pogon u Kosovu (bivši Kningips) koji se bavi proizvodnjom gipsanih kartonskih ploča i profila, a dio
je Knauf grupe u Hrvatskoj koju sačinjavaju još dva hrvatska poduzeća. Na području Drniša djeluju
TOF Drniš - tvornica oplemenjenih folija, Drnišplast – poduzeće za proizvodnju polieteilenskih cijevi
(od 1970.), te Girk Kalun – poduzeće koje se bavi proizvodnjom živog i hidratiziranog vapna, i
betona, a sadrži tri kamenoloma vapnenca i jedan kamenolom kremena. U Drnišu je i sjedište tvrtke
Mikrosiverit – za dom d.o.o. koja objedinjuje Kamenolom Parčić - eksplotacijsko polje karbonatne
sirovine za industrijsku preradu i Tvornicu kalcitnih punila u Siveriću. Već više od 70 godina djeluje i
Ivanal tvornica aluminija d.o.o. iz Lozovca (osnovana 1937.) koja se nedavno preselila u industrijsku
zonu Podi kod Šibenika.
4.1.2.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana
Poznato je da je industrijski sektor jedan od glavnih uzroka smanjivanja kakvoće okoliša, i u
razvijenim zemljama, i u zemljama u razvoju. Mada i u razvijenim zemljama (EU, SAD, Japan)
volumen proizvodnje uglavnom više ne raste, usprkos sve strože regulative i brojnih mjera oko
smanjivanja negativnog utjecaja, vidljive su posljedice dosadašnjeg rasta kroz globalno prisutne
klimatske promjene. Situacija je posebno nepovoljna u zemljama u razvoju, gdje se kao posljedica
globalnih procesa seljenja proizvodnje u dijelove svijeta s jeftinijom radnom snagom (npr. Kina,
Indija) upravo dogaña izrazito brz industrijski rast, a sve u uvjetima puno slabije regulative za zaštitu
okoliša što dodatno doprinosi globalnom onečišćenju okoliša. Tehnološki procesi osim što su značajan
potrošač energije (sa svime što to nosi sa sobom), generator su značajnih količina otpada i emisija u
zrak i u vode, pa nije čudno da se velik dio napora oko poboljšanja stanja okoliša odnosi na nastojanje
da se smanje i ublaže pritisci na okoliš upravo od strane ovog sektora.
Situacija u RH koja je (još uvijek) dominantno obilježena značajnim padom industrijske proizvodnje u
uvjetima rata i tranzicije (npr. 1995. godine proizvodnja je bila svega 53% proizvodnje iz 1990.)
preslikava se i na Županiju. Jedna od rijetkih dobrih posljedica ovoga trenda jest smanjenje pritiska na
okoliš. Meñutim, strateški cilj brzog gospodarskog razvoja i što skorijeg pridruženja Hrvatske
Europskoj Uniji, promatran u kontekstu iskustva zemalja EU u pogledu odnosa industrije i okoliša, jak
je argument za viñenje prema kojemu mjere i nastojanja oko osmišljavanja i uspostave čistije, održive
industrijske proizvodnje i dalje zavreñuju status prioritetnog cilja u cijeloj RH pa tako i u Županiji.
Situacija u RH pa tako i u Županiji pokazuje da provedba ovakvih mjera nije do sada dala
zadovoljavajuće rezultate. Usprkos respektabilnom broju zakona i propisa kojima se nastoji regulirati
utjecaj industrijskog sektora na okoliš, te u strategijama i programima deklarirana svijest i
opredjeljenje za okolišno prihvatljivije industrije, racionalno gospodarenje i uvažavanje specifičnosti,
komparativnih prednosti, ograničenja prostora i okoliša, opće je prihvaćena ocjena (Nacrt izvješća o
stanju okoliša, MZOPU 2002) da u funkciju još uvijek nisu stavljeni svi poznati i raspoloživi
instrumenti kojima se potiče za okoliš prihvatljivija proizvodnja (razni ekonomski instrumenti,
instrumenti zasnovani na načelu dobrovoljnosti, i dr.). Može se, dakle, zaključiti da predstoji veliki
posao oko ispunjavanja ciljeva i provoñenja mjera odreñenih u Strategiji zaštite okoliša (Hrvatska u
21. stoljeću, 2002) u vezi s ovom problematikom, a koje prikazuje slijedeća Tablica 22.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 60
Tablica 22. Mjere ZO za sektor industrije propisane Strategijom zaštite okoliša RH
1. PRIHVAĆANJE EU NORMI u procesima proizvodnje
2. Uvoñenje i poticanje EKO-DJELOTVORNOSTI kao novog PODUZETNIČKOG KONCEPTA
3. Stroga KONTROLA EMISIJA UZ UVAŽAVANJE PRIHVATNOG KAPACITETA OKOLIŠA
4. Razvoj postupaka i proizvoda koji se temelje na OBNOVLJIVIM IZVORIMA
5. Promicanje norme ISO 14001 (vidi http://kvaliteta.inet.hr) i drugih SUSTAVA UPRAVLJANJA
OKOLIŠEM (EMS)
6. Uvoñenje projekata ČISTIJE PROIZVODNJE
Mjere navedene u gornjoj Tablici i aktivnosti slijede suvremene svjetske trendove u ovom području,
gdje se paralelno s korištenjem tradicionalnih regulatornih instrumenata (npr. ograničenja dopuštenih
emisija, i sl.), sve više nastoji stvoriti uvjete u kojima poduzetnički duh i energija nisu samo predmet
ograničavanja, već postaju i aktivni partneri u zadaći zaštite okoliša. Primjer za to je shvaćanje tzv.
IPPC direktive 6 kao razvojne šanse na kompetitivnoj osnovi. Takvo shvaćanje potiče kreativnost u
nastojanjima oko uspostave proizvodnog procesa na način kojim se neki proizvod ili uslugu dobiva uz
minimalan utjecaj na okoliš (eko-djelotvornost). Njime se razvija partnerska atmosfera podijeljene
odgovornosti, u kojoj proizvoñači sami aktivno nastoje učiniti svoje djelovanje maksimalno
prihvatljivim za okoliš. Uvoñenje ISO 14001, EMS certifikata primjeri su ovoga novog pristupa
problemu.
Nažalost, trenutne gospodarske okolnosti u RH pa tako i u Županiji ne idu na ruku ovakvim
stremljenjima. Situacija je takva da najveći broj gospodarskih subjekata nema financijskih rezervi koje
bi mogao iskoristiti za unapreñenje proizvodnih procesa što se pokazuje kao značajno ograničenje u
provedbi spomenutih mjera. Pritom se ovo ograničenje iskazuje na dva načina. Prvo, čak i u
slučajevima kada prijelaz na novi proces ili tehnologiju rezultira jeftinijom konačnom proizvodnjom
(vidi http://www.cro-cpc.hr), sam prijelaz često zahtijeva inicijalna ulaganja, koja u uvjetima
nepostojanja rezervi kapitala raspoloživog za ulaganja u širenje i unapreñenje proizvodnje, naprosto
nije moguće osigurati. Stoga je osiguranje nekog vida financijske pomoći (strane investicije,
dokapitalizacija, krediti, porezne olakšice,…) osnovni preduvjet ostvarenja zadanih ciljeva i mjera.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatska banka za obnovu i razvoj trebali bi tu
imati snažniju ulogu.
Drugo, uvjeti poslovanja „na rubu preživljavanja“ kreiraju upravljačku atmosferu u kojoj incijative
„brige o okolišu“, „čistije proizvodnje“, i sl., doživljavaju isključivo kao povećanje troška proizvodnje
i teško prolaze. Jedan od načina da se ova mentalna barijera savlada („čistija proizvodnja“ može biti i
ekonomski prihvatljivija pogotovo u tržišnom okruženju u kojem je okolišna prihvatljivost sve važniji
element cjelokupnog proizvodnog marketinga), jest pomoću promotivnih aktivnosti (prikupiti i
obznaniti što više informiranja o ovoj temi, demonstracija primjera pozivitivnih iskustava, i sl.).
Navedeni koncept čistije proizvodnje nije novost u RH. On se u vidu formalnog provoñenja
„metodologije čistije proizvodnje“, počeo propagirati još u 1997. g. projektom „Stvaranje uvjeta za
čistiju proizvodnju u RH“, koji su zajedno pokrenule UNIDO i Vlada RH. U meñuvremenu su
ostvareni rezultati koji su potvrda efikasnosti promoviranog koncepta. Potrebno bi ih bilo kao takve
što intenzivnije koristiti i kao „pokazni primjer“, kao poticaj svima drugima kojima je povećanje
ekonomske i okolišne djelotvornosti industrije unutar djelokruga, od samih industrijskih tvrtki, preko
njihovih interesnih udruženja, do svih razina uprave. Dobar indikator pozitivnih trendova u ovom
području je i činjenica da sve najveće i najuglednije tvrtke u RH postupno prevode zaštitu okoliša iz
statusa „neizbježne dodatne gnjavaže“ u status značajanog elementa u sustavu poslovanja, sa
značajnim mjestom i u marketinškoj i cjelovitoj strategiji razvoja.
6
IPPC -Integrated Pollution Prevention and Control Directive, europska direktiva koja je preuzeta našim
zakonodavstvom putem Uredbe o postupku utvrñivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (NN 114/08)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 61
Usprkos trenutnim kriznim teškoćama i zasjenjenošću brzim rastom sektora turizma, prerañivačka
industrija i danas čini značajan postotak u županijskom BDP-u i zaposlenosti. Nadalje, usprkos
sveprisutnom opredjeljenju za turizam, koji se često ističe kao „motor razvoja“, izvjesno je da će
industrije biti i u budućnosti, jer za nju postoji gospodarski potencijal sadržan u postojećoj tradiciji,
znanjima i resursima, te jer je scenarij razvoja temeljenog samo na turizmu i „kratkom lancu pratećih
uslužnih djelatnosti“ dokazano loša razvojna opcija. Neosporna je činjenica da je sektor turizma s
pravom prepoznat kao značajan gospodarski faktor s velikim razvojnim potencijalom. No, ta činjenica
ne bi trebala za sobom povlačiti odbacivanje svake rasprave o industriji. Upravo suprotno, veliki
značaj i daljnji razvojni planovi sektora turizma i poljoprivrede, kojima je očuvan, atraktivan okoliš i
priroda osnovni preduvjet, postaju razlog da se o industriji i njenom utjecaju na okoliš vodi posebna
briga.
Aktualno stanje problematike onečišćujučih industrija u Županiji rezultat je dugog perioda postupne
industrijalizacije, kroz koji je njen obalni prostor, u razdoblju prije značajnije pojave turizma kao
profitabilnog sektora gospodarstva, zbog niza dobro poznatih komparativnih prednosti privukao
relativno značajne industrijske kapacitete. No, danas, kad je to postalo gusto naseljeno područje, s
velikom vrijednošću za turizam, takvo stanje ocjenjuje se kao izrazito nepovoljno.
Kako jednom izgrañenu industriju, koja je obično i glavno mjesto zapošljavanja u svojoj mikroregiji,
nije više jednostavno izmjestiti, ni promjene jednom stečenog stanja nisu ni lake, ni brze. To bez
obzira na stav koji se u meñuvremenu pojavio, u prvom redu zbog pojave turizma, kako industrijom
zauzeti prostor ima puno veću vrijednost u kontekstu turističke namjene.
Srećom trendovi su ipak takvi da se stanje postupno mijenja u željenom smjeru. To prije svega znači
smanjivanje konflikta izmeñu turizma i stanovanja, s jedne strane, i industrije, koja nužno, zbog
emisija, sa sobom nosi i negativni utjecaj na okoliš.
Zaključno, treba dodatno naglasiti činjenicu da faza restrukturiranja predstavlja i priliku da se
proizvodnja učini „čistijom“, odnosno da se uvedu proizvodni procesi i tehnologije kojima će se sektor
prerañivačke industrije učiniti okolišno prihvatljivijim, a time i kompatibilnijim s vizijom razvoja
Županije kao regije privlačne za život i rad kao i s nizom sektora koje Županija prepoznaje kao
značajne elemente svoga budućeg razvoja, a kojima je upravo očuvani okoliš glavna kompetitivna
prednost.
4.1.3 Eksploatacija mineralnih sirovina
4.1.3.1
Zakonski okvir
Rudno blago je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu i iskorištava se
pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o rudarstvu (NN 75/09). Rudnim blagom, koje je
u vlasništvu Republike Hrvatske, smatraju se sve organske i neorganske mineralne sirovine koje se
nalaze u čvrstom, tekućem ili plinovitom stanju u prvobitnom ležištu, u nanosima, jalovištima,
talioničkim troskama ili prirodnim rastopinama.
Mineralnim sirovinama smatraju se:
1. energetske mineralne sirovine: fosilne gorive tvari: ugljen (treset, lignit, smeñi ugljen, kameni
ugljen), ugljikovodici (nafta, plin i zemni vosak), asfalt i uljni škriljavci; radioaktivne rude;
mineralne i geotermalne vode iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili koristiti
akumulirana toplina u energetske svrhe, osim mineralnih i geotermalnih voda koje se koriste u
ljekovite, balneološke i rekreativne svrhe ili kao voda za piće i druge namjene, na koje se
primjenjuju propisi o vodama,
2. mineralne sirovine za industrijsku preradbu: grafit, sumpor, barit, tinjci, gips, kreda,
bentonitna glina, kremen, kremeni pijesak, porculanska, keramička i vatrostalna glina,
feldspati, talk, tuf, mineralne sirovine za proizvodnju cementa, karbonatne mineralne sirovine
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 62
(vapnenci i dolomiti) za industrijsku preradbu, silikatne mineralne sirovine za industrijsku
preradbu, sve vrste soli (morska sol) i solnih voda, brom, jod, peloidi,
3. mineralne sirovine za proizvodnju grañevnog materijala: tehničko-grañevni kamen (amfibolit,
andezit, bazalt, dijabaz, granit, dolomit, vapnenac), grañevni pijesak i šljunak, ciglarska glina,
4. arhitektonsko-grañevni kamen,
5. mineralne sirovine kovina: boksit, živa, zlato u naplavinama, željezni oksidi i hidroksidi i
drugi spojevi.
Prema novom Zakonu o rudarstvu, kojeg je Hrvatski sabor donio na sjednici 19. lipnja 2009. godine
ureñuje se istraživanje mineralnih sirovina, odobrenje za istraživanje mineralnih sirovina, rezerve
mineralnih sirovina, rudarski projekt, eksploatacija mineralnih sirovina, koncesija za eksploataciju
mineralnih sirovina, gradnja rudarskih objekata i postrojenja, rudarski planovi i rudarska mjerenja,
jedinstveni informacijski sustav mineralnih sirovina, stručna sprema, mjere zaštite na radu, sanacija
okoliša, nadzor nad provedbom Zakona, kaznene odredbe i druga pitanja.
Istraživanjem mineralnih sirovina, smatraju se radovi i ispitivanja kojima je svrha utvrditi postojanje,
položaj i oblik ležišta mineralnih sirovina, njihovu kakvoću i količinu, te uvjete eksploatacije.
Eksploatacijom mineralnih sirovina, smatra se vañenje iz ležišta i oplemenjivanje mineralnih sirovina.
Osnovni sudionici zaduženi za provoñenje propisa na području eksploatacije mineralnih sirovina dani
su Tablici 23.
Tablica 23. Dionici zaduženi za provoñenje zakona, kontrolu i izdavanje potrebne dokumentacije za
eksploataciju
TIJELA DRŽAVNE RAZINE
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MGRP)
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva (MZOPUG)
Agenciju za zaštitu okoliša (AZO)
Ministarstvo kulture (MK), Uprava za zaštitu prirode
Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP)
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (MMPI)
Fond za regionalni razvoj Republike Hrvatske (FRRRH)
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva (MRRŠVG)
Hrvatske šume (HŠ)
Hrvatske vode (HV)
Hrvatska gospodarska komora (HGK)
Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za tlo i očuvanje zemljišta (ZZTOZ)
Državni inspektorat (DI)
TIJELA REGIONALNE SAMOUPRAVE
Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove (UOZOKP)
Javna ustanova zavod za prostorno ureñenje (JUZPU)
Upravni odjel prostorno ureñenje i gradnju (UOPUG)
Upravni odjel za gospodarstvo (UOG)
Upravni odjel za pomorstvo, promet, otočni razvoj (UOPPOR)
Upravni odjel za prosvjetu, znanost, kulturu i šport (UOPZKŠ)
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb (UOTSS)
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim
vrijednostima na području Šibensko-kninske županije (JUUZPDZPV)
Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije (RRA)
Javna i privatna poduzeća (JPP)
Jedinice lokalne samouprave (JLS)
Osnovni dokument kojim se utvrñuje gospodarenje mineralnim sirovinama i planira rudarska
gospodarska djelatnost na državnoj razini je Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH
(RGN fakultet, 2008). Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama sadrži osnove za usmjeravanje i
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 63
usklañivanje gospodarskih, tehničkih, znanstvenih, obrazovnih, organizacijskih i drugih mjera, te
mjera provoñenja meñunarodnih obveza s ciljem gospodarenja mineralnim sirovinama.
Danas postoji čitav niz propisa o zaštiti okoliša koji definiraju okvire eksploatacije mineralnih sirovina
(preuzeto iz Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH, 2008, izrañivač RGN fakultet):
Naziv strateškog dokumenta
1. Nacionalna strategija zaštite okoliša NN 46/02
2. Nacionalni plan djelovanja na okoliš NN 46/02
3. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske NN 130/05
Naziv zakona
1.
2.
3.
4.
5.
Zakon o zaštiti zraka NN 178/04, 30/08
Zakon o zaštiti od požara NN 58/93, 33/05
Zakon o zaštiti od buke NN 30/09
Zakon o otpadu NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09
Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost NN 107/03
Naziv pravilnika
1. Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom NN 123/97 i 112/01
2. Pravilnik o vrstama otpada NN 27/96
3. Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu voñenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na
opterećivanje okoliša otpadom NN 120/04
4. Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanje okoliša
otpadom NN 95/04
5. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima NN 15/92
6. Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama NN 94/08
7. Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša NN 35/08
8. Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada za emisiju u okoliš oksida
sumpora izraženih kao sumporov oksid i oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid NN
95/04
9. Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu voñenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na
emisiju u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov dioksid NN 120/04
10. Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu voñenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na
emisiju u okoliš oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid NN 120/04
11. Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza obveznim prostornim pokazateljima i
standardu elaborata prostornih planova NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04
Uredbe, planovi naputci i odluke
1. Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku NN 133/05
2. Uredba o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku NN 133/05
3. Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora
NN 21/07, 150/08.
4. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog
otpada NN 50/05.
5. Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom NN 32/98.
6. Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima
za utvrñivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom NN 71/04.
7. Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima
za utvrñivanje naknade na emisiju u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov dioksid i
oksida dušika izraženih kao dušikov dioksid NN 71/04.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 64
8. Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša NN 68/08
9. Uredba o uvjetima za izdavanje suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša NN
7/97
10. Uredba o kakvoći mora za kupanje NN 73/08
11. Uredba o tvarima koje oštećuju ozonski sloj NN 120/05
12. Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj NN 92/08.
13. Državni plan za zaštitu voda NN 8/99.
14. Naputak o obrascu, sadržaju i način voñenja očevidnika o obavljenim inspekcijskim
pregledima inspektora zaštite okoliša NN 79/95.
15. Odluka o proglašenju Zakona o potvrñivanju Konvencije o prekograničnim učincima
industrijskih nesreća NN 7/99.
Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne su za svoja područja izraditi rudarsko-geološke
studije koje moraju biti u skladu sa Strategijom gospodarenja mineralnim sirovinama.
Prostorni plan Šibensko-kninske županije definirao je način i kriterije odreñivanja lokacija za
istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina na temelju Rudarsko-geološke studije koju je 2006.
izradio Hrvatski geološki institut iz Zagreba. Tom studijom, uz postojeće lokacije za istraživanje i
eksploataciju mineralnih sirovina, predložena su i potencijalna područja za istraživanje i eksploataciju
mineralnih sirovina. Za odreñivanje takovih područja bilo je potrebno posebnu pažnju posvetiti
područjima koja po kriterijima mineraloške (rudarske) struke udovoljavaju uvjetima dok s obzirom na
ostale kriterije nisu povoljni za eksploataciju. Prvenstveno su to osjetljiva kontaktna područja uz
odlagališta, industrijska postrojenja, područja grañevina i zona posebne namjene, područja zabrane
gradnje, područja naselja, područja ograničene gradnje i sl.
4.1.3.2
Stanje i pritisci na području Županije
Mineralne sirovine Županije
Izradom Rudarsko-geološke studije Šibensko-kninske županije, HGI, 2006 sistematizirani su i
upotpunjeni podaci o mineralnim sirovinama na području Šibensko kninske županije. Ovaj dokument,
dio koji se odnosi na mineralne sirovine, a koji svojim sadržajem daje ocjenu stanja okoliša temelji se
na navedenoj studiji uvažavajući pri tome Strategiju gospodarenja mineralnim sirovinama RH
(SGMS RH), RGN fakultet, 2008 i novi Zakon o rudarstvu, 2009, koristeći se pri tome i podacima
Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava za rudarstvo, 2009. i Državnog ureda u
Šibensko-kninskoj županiji, Služba za gospodarstvo, 2010.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 65
Slika 33. Prostorni prikaz mineralnih sirovina Županije
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 66
Tablica 24. Vrste mineralnih sirovina i broj njihovih lokacija u Županiji
SIROVINA
ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNI KAMEN
BITUMINOZNE STIJENE
BOKSIT
EVAPORITI
FOSFOR
FOSFORIT
GIPS
GRAĐEVINSKI PIJESAK I ŠLJUNAK
GRAĐEVNI ŠLJUNAK
KAOLINITSKA GLINA
KARBONATNE SIROVINE
KVARCIT
KVARCNE SIROVINE
KVARCNI PIJESAK I KVARCNI ŠLJUNAK
METALI - OLOVO, CINK
METALI - ŽELJEZO
OPEKARSKA GLINA
OPEKARSKA SIROVINA
PELOIDI
SIROVINA ZA CEMENT
SMEĐI UGLJEN
TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN
TUF I TUFIT
TUF I TUFITI
UGLJEN
VATROSTALNA GLINA
ŽELJEZNA RUDA
UKUPNO
BROJ
LOKACIJA
36
2
111
2
1
2
39
8
1
2
5
3
4
1
1
1
2
4
4
4
13
24
1
1
9
1
1
283
Na području Županije, Ured državne uprave u Županiji, Služba za gospodarstvo, Šibenik nadležna je
za devet odobrenih eksploatacijskih polja i to dva eksploatacijska polja grañevnog pijeska i šljunka i 7
eksploatacijskih polja tehničko grañevnog kamena, dok za sva ostala eksploatacijska polja nadležno je
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske (vidi Prilog 8., Tablice 153.155.). Treba napomenuti da se podaci dobiveni iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva,
Uprave za rudarstvo (2009.) ne podudaraju u potpunosti s podacima Ureda državne uprave u
Šibensko-kninskoj županiji, Službe za gospodarstvo (2010.), tako da je iste potrebno meñusobno
uskladiti. No kako su eksploatacijska polja navedena u Tablici 154. u kompetenciji Ureda državne
uprave u Šibensko-kninskoj županiji, Službe za gospodarstvo, isti se smatraju važećima. Prema
zaprimljenim podacima, iako se u nadležnom Ministarstvu vode kao eksploatacijska polja, tri
eksploatacijska polja nemaju odobrenje za izvoñenje rudarskih radova (Suhopolje I na području
Općine Kijevo i Magličanac-Bikarac i Ljubljana na području Grada Šibenika).
Definicija i podjela mineralnih sirovina
Mineralne sirovine dijele se na metalne, nemetalne i energetske sirovine, što upućuje na fizičko
kemijski postanak, ali velikim dijelom i na mogućnost konačne upotrebe. Na prostoru Županije nalaze
se sve tri vrste mineralnih sirovina, bilo kao ležišta ili samo pojave bez ekonomskog značenja.
Metalne sirovine
Boksit (vidi Prilog 8., Tablica 153., Slika 6.) je najraširenija od svih metalnih mineralnih sirovina na
području Županije. Uz ugljen, boksit je bio tradicionalna osnova rudarske djelatnosti šireg šibenskog
zaleña. Ukupno je utvrñeno više od 715 pojedinačnih ležišta i pojava, no njih 111 važnijih prostorno je
prikazano na karti mineralnih sirovina (Slika 32.), a većina njih iscrpljena je površinskom
eksploatacijom.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 67
Prema podacima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprave za rudarstvo ukupne
utvrñene rezerve boksita u navedenim eksploatacijskim poljima kreću se oko 3.083.350 tona.
Kvalitetan boksit vrlo je tražena mineralna sirovina i postoji mogućnost izvoza, a manje kvalitetan
boksit iskoristiv je i u industriji cementa, no treba napomenuti da su prerañivački pogoni u RH
zatvoreni.
Prema projekcijama iz Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama predviña se značajno povećanje
proizvodnje boksita (≈ 1 500 000 tona ) u sljedećih 30 godina. 50% svih eksploatacijskih rezervi
boksita nalazi se na području Županije, te je više od 35% od predviñene 30 godišnje proizvodnje
moguće pridobiti površinskom eksploatacijom (jamski radovi su nerentabilni) sa područja Županije.
Potencijalnost se boksita nikako ne bi smjelo zanemariti, a pokretanje proizvodnje svako treba
poticati. Značajnija eksploatacijska polja u Županiji su Ervenik, Mamutovac i Vinovo, dok ih je većina
napuštena (Moseč na području Grada Drniša, Buha kuće, Promina, Čveljo Dolac i Krste Radas u
Općini Promina).
Tablica 25. Rezerve i proizvodnja boksita u Županiji
Godina
1998
1999
2000
0
0
0
Proizvodnja
3
083
350
3
299
525
3
083
650
Rezerve
(prema SGMS RH, 2006)
2001
0
3 083 350
2002
0
3 083 350
2003
0
3 083 350
Željezna ruda. Nalazišta željezne rude u potpunosti su iscrpljena (2 lokacije).
Nemetalne sirovine
Nemetalne sirovine (vidi Prilog 8., Tablice 153. i 155., Slika 6.) daju karbonatni sedimenti, evaporiti,
kvarciti, eruptivne stijene, lapori i pješčenjaci, brečokonglomerati i konglomerati, tufovi i tufiti, gline,
pijesci i šljunci te peloidi. Mineralne, nemetalne, sirovine koje predstavljaju osnovu graditeljstva su
tehničko-grañevni kamen te grañevni pijesak i šljunak. Ovoj skupini mineralnih sirovina mogu se
priključiti i mineralne sirovine za proizvodnju cementa i vapna čiji je glavni potrošač graditeljstvo.
Arhitektonsko-grañevni kamen, A-G kamen, (vidi Prilog 8., Tablice 153. i 155., Slika 6.),
predstavlja jednu o najvrjednijih nemetalnih mineralnih sirovina u Županiji i RH (Slika 6.). Odobrena
eksploatacijska polja su Krtolin (Batolit d.o.o. Šibenik), Kršine (Batolit d.o.o. Šibenik), Vrtine (Aralkamen, d.o.o. Zagreb), Pakovo selo (Jadrankamen d.d. Pučišća), Brestovci (Interijer Ćurko d.o.o.
Knin), Čvrljevo (Obrt Gotovac Kaštel Sućurac), Čvrljevo I (Batolit d.o.o. Šibenik), Čvrljevo ime
Isusovo (Arhitektonski kamen d.o.o. Split), Žitnić (Jadrankamen d.d. Pučišća) dok su u fazi
istraživanja prostori Sv. Frane (Obrt Klesarstvo Buljan, Bitelić), Rozalit Slave (Obrt Slave, Donji
Dolac), Zoričić ljut (Obrt Markam-g, Donji Dolac), Bilića draga (Dinaridi d.o.o. Kijevo), Krivodol
(Dinaridi d.o.o. Kijevo), Krš (Dinaridi d.o.o. Kijevo), Slatki krš (Dinaridi d.o.o. Kijevo), Slavići
(Dinaridi d.o.o. Kijevo), Trnovača (Dinaridi d.o.o. Kijevo), Zelenike (Dinaridi d.o.o. Kijevo) i
Čvrljevo II (T&B d.o.o. Split) U Tablici 26. prikazana je potencijalna proizvodnja arhitektonskograñevnog kamena do 2035. godine.
Tablica 26. Potencijalna proizvodnja arhitektonsko-grañevnog kamena do 2035. godine
Potencijalna proizvodnje arhitektonsko-grañevnog kamena u sljedećih 30 godina.
3
Godišnja proizvodnja (≈), m
2003
2010
2015
2025
Arhitektonsko-grañevni kamen
61 300
≈ 80 000
≈ 90 000 ≈ 130 000
2035
≈ 180 000
Kvarciti se nalaze na izoliranim prostorima, a zatvaranjem tvornica u Šibeniku i Dugom Ratu,
eksploatacija na tim ležištima nema kontinuitet. Povremeno se kopa za potrebe lokalnog
grañevinarstva, nasipavanja makadam putova i sl. Eruptivne stijene pojavljuju se u svim poljima
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 68
(Petrovo, Kosovo i Kninsko) u obliku manjih čunjastih glavica. Potencijalnost je upitna radi agrarno
vrijednog zemljišta i mogućih komplikacija sa podzemnom vodom pri eksploataciji. Sirovina za
cementnu industriju uvjetno je potencijalna, jer do sada nije korištena u tu svrhu. Tufovi i tufiti u
neogenskim sedimentima Crivačkih borovina i Prnjaka toliko su urbanizirani da je eksploatacija
upitna, pa ih se ne stavlja u prioritete. Sirovina za ciglarsku industriju. Napuštena ciglana u Strmici i
ležišta oko ciglane imaju perspektivu kao i prostor Mizdrakovac.
U Županiji nalaze se eksploatacijska polja tehničko-grañevnog kamena, T-G kamen, (vidi Prilog 8.,
Tablice 153. i 154.), u ležištima Velika Kremenica-Lañevci, Veprštak, Vukovac, Dubrava, Ljubljana,
Magličinac-Bikarac i Konjuška. Meñutim, kao što je već napomenuto, prema podacima UDUŠKŽ-e,
polja Magličanac-Bikarac i Ljubljana nemaju odobrenje za rudarske radove. Istražni prostori odobreni
su na lokalitetima, Kosa i Brušnjak. Podaci proizvodnje tehničko-grañevnog kamena u Republici
Hrvatskoj pokazuju da je udio Županije u proizvodnji tehničko-grañevnog kamena svega 1,5% u
odnosu na cijelu državu. Kameni agregati (tehničko-grañevni kamen i grañevni pijesak i šljunak)
proizvodi su niskih vrijednosti, stoga transportni troškovi imaju dominantan utjecaj (kamionski
transport na udaljenostima većim od 30 km je ekonomski upitan). Pijesak i šljunak nalazimo u
poljima ili uz rubove polja, a rezultat su dezintegracije stijenskih masa planina koje obrubljuju zaravni.
Najveća akumulacija pijesaka i šljunaka je u Suhopolju kod Kijeva izmeñu Kozjaka i Dinare i jedino
ovo područje ima potencijal za eksploataciju velikih količina granuliranog grañevinskog materijala.
Ležišta gipsa i anhidrita vezana su za gornjopermske klastične sedimente u Petrovu, Kosovu i
Kninskom polju. Perspektivna područja za eksploataciju evaporitnih naslaga nalaze se u cjelokupnom
prostoru nabrojenih polja. Peloidi su recentni rahli sitnozrnati sedimenti bogati organskom tvari.
Energetske sirovine (ugljen) rentabilno se mogu eksploatirati u polju „Bukovica“ (jama) i polju
„Petrovac“ u Siveriću (površinski kop).
Tablica 27. Prikaz rezervi i proizvodnje čvrstih mineralnih sirovina u Županiji
ARHITEKTONSKO GRAĐEVNI KAMEN / m3
1999.
284
229 096
2000.
176
227 092
2001.
0
193 570
2002.
97
328 856
2003.
0
388 466
1998.
1999.
0
Proizvodnja
3 316 803
Rezerve
GRAĐEVNI PIJESAK I ŠLJUNAK / m3
1998.
1999.
0
Proizvodnja
770 802
Rezerve
2000.
27 200
5 610 180
2001.
70 105
5 567 937
2002.
56 505
5 543 140
2003.
5 000
5 879 414
2000.
2001.
0
973 822
2002.
0
973 822
2003.
0
973 822
Proizvodnja
Rezerve
GIPS u t
1998.
274
36380
KARBONATNA SIROVINA ZA INDUSTRIJSKU PRERADU / t
1999.
113 813
23 770 575
2000.
244 481
23 709 820
2001.
232 983
23 693 310
2002.
328 041
23 138 700
2003.
526 958
23 736 521
1998.
1999.
0
0
Proizvodnja
822 390
822 390
Rezerve
TEHNIČKO-GRAĐEVNI KAMEN / m3
1998.
1999.
98 432
116 798
Proizvodnja
2 396 912
2 212 287
Rezerve
Prema podacima iz SGMS-RH (2006)
2000.
0
822 390
2001.
0
822 390
2002.
1 860
822 390
2003.
170
819 846
2000.
98 330
2 722 720
2001.
118 968
4 370 612
2002.
117 469
10 292 143
2003.
211 174
12 484 298
Proizvodnja
Rezerve
KVARCIT / m3
1998.
40 250
5 758 500
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 69
Tehničko-grañevni kamen
Karbonatna sirovina
Pijesak i šljunak
Gips
1400000
1200000
1000000
800000
600000
400000
200000
0
2002
2003
2004
2005
Arhitektonsko-grañevni kamen
2006
2007
2008
Kremeni pijesak
4000
3500
3000
2500
2000
1500
1000
500
0
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
Slika 34. Prikaz eksploatacije mineralnih sirovina u Županiji od 2002. do 2008.
(Izvor: MGRP, Uprava za rudarstvo, 2009)
Tablica 28. Odobreni istražni prostori čvrstih mineralnih sirovina u Županiji
NAZIV ŽUPANIJE
ŠIBENSKO-KNINSKA
BROJ ISTRAŽNIH
PROSTORA
20
POVRŠINA IP
(UKUPNA) ha
641
POVRŠINA IP
(PROSJEČNA) ha
32,04
UDIO POVRŠINE U
POVRŠINI ŽUPANIJE(%)
0,21
(Izvor: MGRP, Uprava za rudarstvo, 2009)
Tablica 29. Odobrena eksploatacijska polja čvrstih mineralnih sirovina u Županiji
NAZIV ŽUPANIJE
ŠIBENSKO-KNINSKA
BROJ
EKSPLOATACIJSKIH
POLJA
37
POVRŠINA EP
(UKUPNA) ha
6058
POVRŠINA EP
(PROSJEČNA) ha
163,73
(Izvor: MGRP, Uprava za rudarstvo, 2009)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
UDIO POVRŠINE U
POVRŠINI ŽUPANIJE(%)
2,03
Str. 70
Kao uostalom i na čitavom području Republike Hrvatske tako i u Županiji, radi se o djelatnosti s
relativno lošim imidžom i kod stanovništva koje živi u blizini nekog eksploatacijskog polja i kod
udruga za zaštitu okoliša. Razlozi za takav stav otkrivaju se i postaju razumljivi već i na osnovi
površnog uvida u stanje na terenu koje karakterizira:
1) kamenolomi u blizini naselja (Vukovac, Dubrava)
2) kamenolomi koji ugrožavaju hidrološki režim strateških izvora vode za vodoopskrbu;
3) veliki broj kamenoloma u prostoru, lociranih i korištenih bez svijesti i nastojanja da se
minimizira destrukcija u krajobrazu;
4) veliki broj napuštenih, a nikada saniranih eksploatacijskih polja (nekadašnji kopovi boksita Moseč na području Grada Drniša; Buha kuće, Promina, Čveljo Dolac i Krste Radas u Općini
Promina)
5) transport otkopane mineralne sirovine prometnicama koje prolaze kroz naselja;
te potencijalni negativni utjecaji ove djelatnosti na okoliš;
1) onečišćenje voda (ispiranjem, erozijom);
2) onečišćenje zraka (prašina i pri eksploataciji, i pri obradi i transportu, plinovi osloboñeni pri
miniranju; ispušni plinovi mehanizacije);
3) degradacija tla (gubitak tla površinskom eksploatacijom i odlaganjem jalovine, onečišćenje npr.
izlijevanjem nafte, sabijanje teškom mehanizacijom);
4) degradacija flore (čista sječa na eksploatacijskom polju, negativan utjecaj prašine na susjednu
vegetaciju);
5) negativan utjecaj na faunu (uništavanje staništa, buka, svjetlost koja plaši životinje);
6) onečišćenje bukom (i pri eksploataciji – detonacija, rad teške mehanizacije, i pri obradi i
transportu);
7) narušavanje krajobraza (u prvom redu površinski kopovi, kamenolomi);
8) promjena mikroklime (zbog skidanja vegetacije i tla s površine koja se eksploatira površinskim
kopom),
9) zauzimanje prostora (osim samog eksploatacijskog polja, tu je još i prateća infrastruktura),
10) zagušenje prometa (od intenzivnog prometa teškim kamionima kojim se otkopana mineralna
sirovina odvozi s eksploatacijskog polja);
11) mikroseizmička „onečišćenja“ (od miniranja, posebno relevantno u „šupljikavom“ krškom
području, gdje mikroseizmičke promjene mogu imati znatan utjecaj na hidrološki režim);
12) povećani rizik od ekološke nesreće (prisutnost eksploziva, goriva i maziva za mehanizaciju);
13) otvaranje prostora za daljnju devastaciju – npr. nesanirano eksploatacijsko polje vrlo često služi
kao divlje smetlište (gomilanje krupnog i komunalnog otpada).
Treba napomenuti da je stanje u djelatnosti u velikoj mjeri naslijeñeno iz vremena kada su standardi i
senzibiliziranost za vrijednost okoliša bili niži. Štoviše, jedan od osnovnih uzroka postojećeg stanja je
što nije bilo ni pravog planiranja ni upravljanja, već je razvoj djelatnosti bio rezultat niza pojedinačnih
poduzetničkih inicijativa, odobravanih bez sustavne analize temeljene na nekom skupu jasnih i svima
znanih i prihvatljivih kriterija.
4.1.3.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana
Strategija zaštite okoliša i plan djelovanja za okoliš prepoznaju dva glavna cilja za ostvarivanje zaštite
okoliša na području eksploatacije mineralnih sirovina:
C1 - izrada općih okvira za čišću i održivu proizvodnju
C2 - nadzor na emisijama uz uzimanje u obzir kapacitet okoliša
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 71
Na državnoj razini, 2008. godine usvojena je Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH,
najznačajniji strateški dokument koji sadrži osnove za usmjeravanje i usklañivanje gospodarskih,
tehničkih, znanstvenih, obrazovnih, organizacijskih i drugih mjera, a s ciljem gospodarenja
mineralnim sirovinama. Sredinom 2009. godine usvojen je i krovni zakon, Zakon o rudarstvu kojim se
ureñuju sva pitanja vezana za eksploataciju mineralnih sirovina. Novo vrijeme sa novom legislativom
trebalo bi uspostaviti cjelovito planiranje i upravljanje i to na način koji osigurava potrebu regije za
mineralnom sirovinom, doprinosi gospodarstvu i zaposlenosti, uz uvažavanje utjecaja djelatnosti na
okoliš. Moglo bi se reći da je ova faza uspješno započela dobrim dijagnosticiranjem problema i
odredbama u Prostornom planu Šibensko–kninske županije, te detaljnom razradom u Rudarskogeološkoj studiji Šibensko-kninske županije, HGI 2006.
Konkretnije, već Prostorni plan Šibensko–kninske županije zahtjeva:
1) da se postupno zatvore sva eksploatacijska polja koja ugrožavaju vode, naselja, krajobraz,
vrijedna područja prirode;
2) da se o zaštiti prostora i okoliša razmišlja već u fazi odlučivanja o odobravanju istražnih
radova,te da se planiranje odnosno lociranje polja, ali i okolnih sadržaja, radi na način da nisu jedni
drugima smetnja;
3) da se ne otvaraju nova polja, dok postoji dovoljno zaliha na postojećim ili na trenutno
napuštenim;
4) da se ne odobrava proširenja i rekonstrukciju postojećih polja dok se ne dovrši eksploatacije i
sanacija – sukladno važećem projektu;
5) da se prostornim planovima odrede područja za eksploataciju, na način da se grupira veći broj
trenutno postojećih nekoordiniranih zasebnih projekata;
6) da sukcesivna sanacija područja istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina mora biti
sastavni dio odobrenja za eksploataciju;
7) da se onemogući daljnja devastacija prostora, a naslijeñeno stanje unaprijediti na način da se
zainteresirane za eksploataciju upućuje na već postojeća, a napuštena polja, s krajnjim ciljem
njihove sanacije i/ili privoñenja drugoj namjeni (u prvom redu za rekreativno-turističku namjenu);
8) da se nastoji produžiti lanac dodane vrijednosti, osiguravanjem veze izmeñu vañenja i
oplemenjivanja / obrade;
9) da se odluka o odobrenju istražnih radova, lokacijskoj dozvoli, SUO i sl. donosi u okviru
multidisciplinarnog tima;
A iako većinu štetnih utjecaja nije moguće u potpunosti izbjeći, moguće je smanjiti utjecaje i to:
1) u fazi planiranja, pravilnim lociranjem eksploatacijskog polja izvan zaštićnem područja i područja
ekološke mreže RH
2) u fazi eksploatacije, primjenom raspoloživih mjera kojima se pritisci na okoliš mogu značajno
smanjiti
3) u fazi nakon završetka eksploatacije, potpunom sanacijom korištenog prostora.
Slijedeće neophodno, uspostava je cjelovitog planiranja i upravljanja na način koji osigurava potrebe
regije za mineralnom sirovinom, doprinosi gospodarstvu i zaposlenosti, ali i kvalitetan način
uvažavanja utjecaja djelatnosti na okoliš, sukladno odredbama Zakona o rudarstvu, Rudarskogeološke studije Šibensko-kninske županije, Zakona o zaštiti okoliša i Strategije gospodarenja
mineralnim sirovinama RH.
4.1.4 Poljoprivreda
Prema podacima iz Strategije ruralnog razvoja RH 2008-2013. (SRRRH), Županija je pretežito ruralna
regija što znači da više od 50 % stanovništva županije živi u lokalnim ruralnim područjima s time da je
oko 20 % stanovništva županije starije od 65 godina. Pritom poljoprivredno zemljište, prema Zakonu o
poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08), u županiji zauzima 60,3 % površine županije (izvor PPŠKŽ).
Na obradive površine otpada 26,5 % površine, a na livade i pašnjake 73,5 %. Unatoč tome
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 72
poljoprivredna djelatnost na području županije nije zadovoljavajuća. Naime, prema ROP-u manje od 1
% svih zaposlenih u županiji je zaposleno u poljoprivredi (uključujući ribarstvo i šumarstvo), a
obrañuje se svega 49,1 % obradivih površina. Važan činitelj takvog stanja osim starosti stanovništva,
usitnjenosti posjeda (prema Popisu poljoprivrede 2003 prosječna veličina parcele je oko 0,15 ha) je i
miniranost dijela područja županije (Prilog 11.- Karta minski sumnjivih područja). Navedeni podaci se
odnose na stanje 2004. godine i djelomično se poklapaju s prethodnim Izvješćem o stanju okoliša
Županije (2001). Neusklañenost podataka prema različitim izvorima (Tablica 30.) je veliki problem
prilikom interpretacije podataka.
Tablica 30. Struktura korištenja zemljišta Županije 2003. godine prema različitim izvorima
Izvor podataka
popis
ISO 2001*
statistika 2003*
poljoprivrede
Korištenje poljoprivrednog
2003**
zemljišta
ha
oranice vrtovi
32.567
31.139
1.392
vinogradi
5.452
4.253
1.130
voćnjaci i maslinici
5.926
4.255
1.991
livade i pašnjaci
134.942
139.920
6.684
UKUPNO
178.886
179.567
11.198
* ISO ŠKŽ
** Ured državne uprave – Odjel za statistiku (ROP)
***Popis poljoprivrede 2003.
Iz Tablice 30. je odmah uočljivo da se podaci o kategorijama poljoprivrednog zemljišta iz ISO ŠKŽ i
podaci iz ROP-a razlikuju razmjerno malo, a da podaci iz popisa poljoprivrede (2003) značajno
odstupaju. Razlog tomu je što je gotovo 97 % obradivih površina u privatnom vlasništvu, a većina
livada i pašnjaka u državnom. Osim toga popisom poljoprivrede nisu bila obuhvaćena sva kućanstva
tako da veliki dio poljoprivrednog zemljišta nije evidentiran.
Od tada do danas se stanje popravilo. U svim segmentima poljoprivredne proizvodnje se može uočiti
napredak što je posljedica povećanog napora županijske uprave i lokalne samouprave, institucija
kojima je zadaća unapreñenje poljoprivredne proizvodnje, dostupnost meñunarodnih fondova i drugih
izvora financiranja (projekti, donacije, zajmovi) za unapreñenje stanja. Osim toga poboljšanje je
vidljivo i zbog toga što je jedan dio ruralnog stanovništva prepoznao mogućnosti koje se nude.
Trenutno najkvalitetniji podaci o korištenju poljoprivrednog zemljišta jesu oni izrañeni u okviru
programa Corine (Slika 34., Tablica 31.). To je projekt tijekom kojeg je za cijelu Hrvatsku izrañena
baza podataka o pokrovu zemljišta u mjerilu 1:100.000. Baza je izrañena interpretacijom satelitskih
snimaka i predstavlja stanje 2006. godine. Jedino ograničenje tih podataka na županijskoj razini je
minimalna površina kartiranja (25 ha) što se očituje u razmjerno maloj površini kartiranih oranica i
voćnjaka. Taj podatak ujedno ukazuje i na jedan od najvećih problema poljoprivredne proizvodnje u
županiji, a to je usitnjenost zemljišta. Te kategorije korištenja zemljišta, ali i dio vinograda i maslinika
se nalaze u kategorijama mozaik različitih načina poljoprivrednog korištenja (35.181 ha) i
poljoprivredne površine sa značajnim udjelom prirodne vegetacije (25.195 ha). Te dvije kategorije
predstavljaju područja na kojima se male parcele različitog načina korištenja izmjenjuju mozaično. U
obje kategorije su sadržane oranice, povrtnjaci, voćnjaci, vinogradi i maslinici pri čemu su u kategoriji
poljoprivredne površine sa značajnim udjelom prirodne vegetacije parcele s tim kategorijama
korištenja ispresijecane prirodnom vegetacijom (živicama, šumarcima, grmolikom vegetacijom i
travnjacima), ali i parcelama koje se ne obrañuju.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 73
Slika 35. Poljoprivredne površine na području Županije (Izvor: OIKON-baza)
Tablica 31. Površina različitih vrsta poljoprivrednih površina u hektarima
CLC kategorija
CLC kod Površina (ha)
Oranice
211
97
Navodnjavane poljoprivredne površine
212
191
Vinogradi
221
2.332
Voćnjaci
222
310
Maslinici
223
4.843
Livade košenice i intenzivni pašnjaci
231
6.883
Mozaik različitih načina poljoprivrednog korištenja
242
35.181
Poljoprivredne površine sa značajnim udjelom prirodne vegetacije
243
25.195
Prirodni travnjaci
321
77.685
Područja s oskudnom vegetacijom
333
36.765
UKUPNO
189.482
* Prema Corine land cover classes (CLC), Techincal Guide (Heymann 1994) i Techincal report Corine land
cover nomenclature, EEA 2000.
Poljoprivredna proizvodnja se dijeli na proizvodnju bilja i na uzgoj životinja. U oba segmenta od
2003. do danas u Županiji je vidljivo povećanje kako u broju domaćinstava i ostalih subjekata koji se
bave tom proizvodnjom tako i povećanjem količine proizvoda.
Biljna se proizvodnja odvija najviše na krškom poljima koja su prostornim planom identificirana kao
vrlo vrijedni resursi bez mogućnosti prenamjene jer se na njima nalazi najvrednija (P1) kategorija
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 74
poljoprivrednih tala. Na tim se poljima odvija ratarska proizvodnja pri čemu se najviše proizvodi
krmno bilje, kukuruz, pšenica te ostale žitarice. Od povrtlarskih kultura najviše se proizvodi krumpir,
crveni i bijeli luk, kupus, salate te ostale vrste povrća. Vrijedna poljoprivredna zemljišta (P2) su se
smjestila na padinama iz polja te uz naselja (osobito na otocima i u priobalju). Na tim se zemljištima
uglavnom odvija voćarska i vinogradarska proizvodnja. Vinogradarstvo ima i zadnjih nekoliko godina
veliki zamah na području Županije te se proizvodnja i podizanje novih nasada značajno povećalo. Na
području Županije značajna vinogradarska područja su Pirovac – Skradin – Šibenik, Knin, Drniš –
Promina te Primošten. Od sorti se najviše uzgaja babić, debit, plavina, maraština i merlot. Sličan
zamah se dogaña i sa maslinarstvom. Podižu se novi nasadi, ureñuju stari i proizvodnja ulja se
povećava. Od voća najviše se uzgaja smokve, višnje i bademi a potom trešnje, šljive, orasi, breskve
marelice, jabuke, kruške te agrumi.
Od stočarske proizvodnje, najznačajnije je ovčarstvo koje se takoñer razvija u dobroj mjeri kako po
broju proizvoñača kojih je na području Županije 2008. godine bilo 1.232, tako i po broju grla - sa
74.610 grla Županije je na prvom mjestu u RH (12,7 % svih grla). Uzgajivača koza je 2008. godine
bilo 167 sa 6.386 grla po čemu je Županije na drugom mjestu u RH sa 16,2 % svih grla. Uzgajivača
goveda na području Žuapnije je 2008. bilo 200 od kojih samo 22 imaju više od 16 grla dok najveći
broj ima 4 – 10 grla. Ostala stočarska proizvodnja (svinjogojstvo, peradarstvo i konjogojstvo) ima
manje značenje. Pritom treba naglasiti da je po broju uzgajivača magaraca (143) Županija na drugom
mjestu u RH, ali je po broju grla (243) na 4 mjestu. Razmjerno značaju ulogu, iako ne dovoljnu, ima i
pčelarstvo. Na području Županije je 2008. godine bilo 102 pčelara sa 7018 košnica.
4.1.4.1
Zakonski okvir
Poljoprivredna politika i njeni ciljevi definirani su Zakonom o poljoprivredi (NN 66/01, 83/02) i
Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08). Ova dva zakona podloga su za niz podzakonskih
akata (pravilnika) koji reguliraju sve aspekte poljoprivrede, korištenja poljoprivrednog zemljišta te
proizvodnje hrane. U ove zakone i prateće podzakonske akte ugrañena je i pravna stečevina Europske
unije.
Za zaštitu okoliša iz domene poljoprivrede značajni su i zakoni koji reguliraju korištenje kemijskih
tvari u poljoprivredi i proizvodnji hrane bilo da se radi o sredstvima za zaštitu bilja (Zakon o zaštiti
bilja - NN 10/94, 19/94, 117/03.) ili o sredstvima za povećanje proizvodnje (Zakona o gnojivima i
poboljšivačima tla - NN 163/03, 40/07). I te zakone prate podzakonski akti od kojih je najvažniji
Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva (NN 56/08). Ovim pravilnikom se
odreñuje koje se tvari smatraju štetnim za poljoprivredno zemljište, dozvoljene količine štetnih tvari u
tlu, mjere za sprečavanje onečišćenja tla i kontrola onečišćenja tla s ciljem da se poljoprivredno tlo
zaštiti od kemijske i biološke degradacije i održi u stanju koje ga čini povoljnim staništem za
proizvodnju zdravstveno ispravne hrane.
Za utjecaj na okoliš takoñer je važan Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda (NN 12/01, 14/01, 79/07) kojim je regulirana proizvodnja bez korištenja onečišćujućih
tvari.
Unapreñenje poljoprivrede i ruralnog prostora kao najvažnijeg resursa u poljoprivredi regulirano je
Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu (NN 87/02, 117/03, 82/04, 12/05 – ispravak,
85/06, 141/06, 134/07, 85/08 i 04/09) te Pravilnikom o provedbi programa razvitka seoskog prostora
(NN 71/05, 37/06, 109/06, 96/07 i 86/08). Na temelju th zakona i pravilnika izrañena je i Strategija
ruralnog razvoja RH 2008. – 2013. u kojoj su snažno naglašeni principi zaštite okoliša.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 75
4.1.4.2
Stanje i pritisci na području Županije
Ako se pogleda struktura biljne i stočarske proizvodnje na području Županije može se reći da stanje
nije zadovoljavajuće. Od ukupne površine obradivog zemljišta oko 90 % je u privatnom vlasništvu i to
su male i rascjepkane površine. Situacija s vinogradima i maslinicima je još nepovoljnija jer je 97 % u
privatnom vlasništvu, a parcele su još manje nego one na kojima se obavlja ratarska proizvodnja.
Nešto okrupnjavanja se desilo u zadnjih nekoliko godina ali to još nije zadovoljavajuće. Najveći dio
zemljišta nije melioriran i ne navodnjava se što se takoñer može ocijeniti kao nezadovoljavajuće. Isto
tako i proizvodnja u zatvorenim prostorima (staklenici i plastenici) je tek u povojima.
Stanje nije zadovoljavajuće niti s brojem kućanstava koje se bavi poljoprivredom i registrirano je za tu
djelatnost. U Županiji prema popisu poljoprivrede 2003. je bilo 13.202 poljoprivredna kućanstva i 10
gospodarskih subjekata koji se bave poljoprivredom kao djelatnošću. Danas je u upisnik obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava (OPG) u Županiji upisano 6.529 i još 112 ostalih subjekata koji se bave
poljoprivrednom proizvodnjom (Tablica 32.).
Tablica 32. Upisnik poljoprivrednih gospodarstava Županije - ostali subjekti
Naziv PG
"4M&PASKO"
"A&J MARIC“ PERADARSKA FARMA OKLAJ
"BEDRICA" PZ
"BONACA"
"DAVOR" obrt za zemljne grañevinske radove
"DIM-MES" D.O.O
"ERNI" OBRT
"GORICA"
"GRADITELJSTVO G.P."
"IO"OBRT ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU
"I-PAK" D.O.O.
"KOBRA-KOP"
Grad/Općina
Drniš
Promina
Skradin
Šibenik
Šibenik
Drniš
Šibenik
Šibenik
Vodice
Ružić
Šibenik
Rogoznica
Mibpg
110948
120518
127731
103174
191165
198544
157633
102958
167562
126590
99722
167389
Primošten
Šibenik
Murter
Primošten
Pirovac
Unešić
Drniš
Unešić
Ulica
NIKOLE TESLE 27
MARIĆI 2
FRA LUJE MARUNA, 50
SEDMI KONTINENT, 8
TRTARSKA 132
POLJANA 7
PUT KROZ METERIZE, 45
BOZE PERIČIĆA, 22
BUNARI 32
GABRIĆI 8
BRAĆE POLIĆ, 39
PUT MAGISTRALE 30
BANA IVANA
MAŽURANIĆA, 7
PUT KROZ OKLAJ 6
SPLITSKA, 3
TRG DOMOVINSKOG RATA,
18
DRAGA, BB
RAKOVO SELO, 64
BUTINA, B.B.
KRCULJ-HULJEVI 1
Josipa Španca 35
VINOVO GORNJE 0
LISNJAK 0
NAKIĆI UZ CESTU 1
"KOKOLO" D.O.O.
Šibenik
"LASIN" D.O.O.OKLAJ
"PAJOL" D.O.O.
Promina
Pirovac
"PIROVCANKA" PZ
Pirovac
"PRIMOŠTEN BURNI" PZ
"PRLJUGA" D.0.0. DUBRAVA-ŠIBENIK
"RAOL" D.O.O.
"SAMPINJON"
"šaš" obrt za keramiku
"VEPAR"OBRT ZA PROIZ. TRG. I UGOSTIT.
"VUKUSIC"
"Zagora"-PROIZVODNO-USLUŽNI OBRT
"ZIDARSKO FASADERSKI OBRT" VL. FRANE
RADNIĆ
ADRIAMARE D.O.O.
AGRO TURISTIČKA ZADRUGA KNIN
AGRO TURISTIČKA ZADRUGA KRKA
AGRO-PRIZBA D.O.O.
AMAZONA D.O.O
AUTOPRIJEVOZNIK-STIPE GASPEROV
BAT-KIJEVO POLJOPRIVREDNA ZADRUGA
BILI CVITAK BRANITELJSKA ZADRUGA
BRACA KULUŠIĆ D.O.O.
BRALIC OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA
ZADRUGA
BRANITELJSKA ZADRUGA EKO - BLJESAK
BRANITELJSKA ZADRUGA-DUBRAVA NOVA
BRATISKOVCI-BRIBIR, PZ
Šibenik
SVETOG KRŠEVANA 6
142385
Šibenik
Knin
Kistanje
Šibenik
Drniš
Primošten
Kijevo
Kijevo
Drniš
STJEPANA RADICA, 116
GOJKA ŠUŠKA 12
IVOŠEVCI BB
ZLARINSKA 11
IVIĆI 27
KRCULJ-SERMUDOVI 8
KIJEVO BB
KIJEVO BB
MIRA TILICA 4
149059
197287
197483
160232
193668
177180
184612
173943
171618
Šibenik
BRALIĆI BB
178781
Biskupija
Tisno
Skradin
UZDOLJE BB
VODANOVI 30A
BB
161416
183578
115248
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
50863
175508
127795
127790
115240
128065
52358
115232
187708
120600
121103
189329
Str. 76
BREZOVICA BRANITELJSKA ZADRUGA
BURA TRANS d.o.o.
DALMATI D.O.O.
EKO-KRKA d.o.o.
ERO-ISKOPI RASLINA
FARMA NESILICA "KOLARISTE"
FILIPPO OBRT
FILIPS BRACIC D.O.O.
GLAVICA, POLJOPRIVREDNA ZADRUGA
GRAĐEVINSKI OBRTNIK "KRESO GABRIC"
J.S.B. D.O.O.
JEMATVA POLJOPRIVREDNA ZADRUGA
KONJIČKI KLUB "MARJAN"
LACA - COMMERCE D.O.O.
LOTUS D.O.O.
MARINKOVICI POLJOPRIVREDNA ZADRUGA
MASLINA CHERNY D.O.O.
MILJEVACKI DVORI D.O.O.
Knin
Vodice
Drniš
Skradin
Šibenik
Drniš
Primošten
Biskupija
Knin
Ružić
Vodice
Knin
Šibenik
Skradin
Knin
Knin
Šibenik
Knin
GETALDIĆEVA 6
ZATONSKA BB
POSTOLARSKA 6
PIRAMATOVCI 75
PUT SV. MIHOVILA 52
PAKOVO SELO BB
SV. JOSIPA 28
BISKUPIJA BB
GETALDIĆEVA 6
RUZIĆ 0
ZATONSKA 10
MARINA GETALDIĆA 4
MRKONJA ZORAN
Knin
Nileks d.o.o
OBITELJ GASPEROV
OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO
GOSPODARSTVO MILE M
OBRT "PEGY"
Obrt "Seosko gospodarstvo duga strana"
OBRT ZA IZDAVAČKU DJELATNOST I
PROPAGANDU "MAD
OBRT ZA PRERADU MASLINA "BRALIC"
OBRT ZA PROIZVODNJU "API-HERBA"
OBRT ZA TURIZAM, USLUGE I RIBARSTVO
"BIANCO"
OLIVARIS D.O.O.
PZ "KOSOVČICA"
PZ "ORANICA"
PZ "ORLIC-MARKOVAC"
PZ "PRVIC ŠEPURINE"
PZ "ZAGORA"
PZ BUKOVICA
PZ ČUČEVO
PZ EKO DALMACIJA
PZ EKO-SPAS
PZ FLORA DALMATICA
Drniš
Primošten
SKRADINSKO POLJE 61/A
GETALDIĆEVA 6
PLAVNO BB
NIKOLE TESLE 2
MASLENIČKA 4
CESTA DOMOVINSKOG
RATA 13
skelini 1
KRCULJ, GASPEROVI 2
Šibenik
KAPRIJSKA 9
199180
Šibenik
Šibenik
VRLJEVICI, 4
Zatonskih žrtava 81
154971
185983
Šibenik
STJEPANA RADIĆA, 38
144242
Šibenik
Knin
VRPOLJAČKA CESTA BB
KAČIĆEVA 2
174306
111201
Murter
OTOK ŽUT 115
171249
Šibenik
Biskupija
Kistanje
Biskupija
Vodice
Drniš
Ervenik
Kistanje
Kistanje
Knin
Drniš
159230
113034
111814
111677
167126
126634
168995
113086
113447
113524
121190
PZ GEČEVIC
Kistanje
PZ GOLUBIĆ
PZ ORLOVAČA
PZ PRO-VIN
PZ UZDANICA
PZ VRLIČKA JABUKA
POLJOPRIVREDNI OBRT "M & A MED"
POLJOPRIVREDNO TRGOVAČKI OBRT
"BABIC"
POLJOPRIVREDNO TRGOVAČKI OBRT "VINA
BIBICH"
POLJOPRIVREDNO USLUŽNA ZADRUGA BRANITELJ
POLJOPRIVREDNO USLUŽNI OBRT "ATILA"
PRAVOSLAVNA EPARHIJA DALMATINSKA
PROIZVODNO USLUŽNA ZADRUGA OAZA
RIVIJERA D.D.
SAN D.O.O. ZA POLJOPRIVREDU
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA CRKVENA
OPĆINA DRNIŠ
Knin
Kijevo
Promina
Drniš
Civljane
Knin
KRAPANJSKA 16
ORLIC 0
KISTANJE 0
ORLIC 0
ULICA I 5
OŠTARIJE 8
RADUČIĆ BB
ČUČEVO 0
VARIVODE 0
VRPOLJE 0
SIMCI 0
TRG PETRA PRERADOVICA
3
GOLUBIĆ 0
KIJEVO 0
DUVANČIĆI 13
KRALJA ZVONIMIRA 25
CIVLJANE 0
TOMISLAVOVA 84
Šibenik
RAKOVO SELO, 64
151754
Skradin
0
95004
Šibenik
PRILAZ TVORNICI 39
166588
Primošten
Šibenik
Biskupija
Šibenik
Šibenik
KRCULJ-SERMUDOVI 8
TEŽAČKA 8
UZDOLJE BB
VLADIMIRA NAZORA 53
CESTA ŠIBENIK-SPLIT 64
179276
127782
175664
174824
186253
Drniš
DOMOVINSKOG RATA 28
166485
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
174394
199673
181294
199813
180040
126918
167707
179131
186493
168177
175913
186494
149262
155120
186485
170821
180222
177857
111308
193645
178890
111879
113507
159433
168938
122881
113473
191727
Str. 77
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA, CRKVENA
OPĆINA KNIN
SUHA PUNTA VINOGRADARSTVO I
VINARSTVO D.O.O.
SUŠIONA MESA "SAMAC"
T.O. DOBRI
TERA SOL D.O.O.
TRGOTEHNA D.O.O. ŠIBENIK
Knin
ZVONIMIROVA 60
166020
Primošten
PUT MURVE 6
175850
Drniš
Drniš
Vodice
Šibenik
BRISTANE BB
SPLITSKA 18
BRAĆE ĆIRILA I METODA 1
ANTE TRLAJE ANTICA 17
KRAPLJANSKIH
SPUZVARA, 46
USKA ULICA 3
OBALA VLADIMIRA
NAZORA 15
175406
126939
186083
140514
Šibenik
ZAGORSKA 8
177627
Knin
Šibenik
Primošten
Šibenik
KREŠIMIROVA 30
MOSTARSKA 61
SPLITSKA 12
PUT GVOZDENOVA B.B.
OBALA JURICEV IVE COTA
9
VEDRO POLJE 0
BARTOLA KAŠIĆA 8
RAŽINSKA 46
PUT SLANICE 59
195109
179579
181382
73352
TUDIC D.O.O.
Šibenik
UDRUGA "TIŠNJANSKI TOVAR" TISNO
Tisno
UGOSTITELJSKI OBRT "ROCA"
Vodice
UGOSTITELJSKO USLUŽNA ZADRUGA
"DABAR"
VELEUČILIŠTE MARKO MARULIĆ
VINARIUM D.O.O.
VINARSKI OBRT "PRIMOŠTEN VINO"
VINARSKO GOSPODARSTVO-PILIZOTA
VODICE D.O.O.
Vodice
VUK D.O.O.
ZADRUGA OBITELJ-GULAM PIROVAC
ZIDARSKO FASADERSKI OBRT "RADIĆ"
ZIZANJ D.O.O.
Knin
Pirovac
Šibenik
Murter
73400
179302
166329
179500
113173
173429
173658
158973
Takvo stanje usitnjenosti posjeda i malog broja kućanstava i subjekata koji se bave poljoprivrednom
proizvodnjom zapravo ne predstavlja preveliki pritisak na okoliš županije. Zbog razmjerno male
govedarske proizvodnje i ekstenzivnog svinjogojstva emisije onečišćujućih tvari u zrak (amonijak,
metan, dušični oksid) su gotovo zanemarive. S druge pak strane zbog ekstenzivne i usitnjene
proizvodnje, odlaganje i ispuštanje stajnjaka i gnojovke nije u potpunosti kontrolirano već se odvija na
starinski način na lokalnim dobrima bez pripreme pa na području koje je krško može imati i negativan
utjecaj. Stoga se ureñenju tog segmenta treba posvetiti veća pažnja. Organski biljni otpad rijetko se
rabi za preradbu (kompostiranje ili energetsko iskorištavanje). Uobičajena sanacijska praksa je
spaljivanje.
Od pokretača treba spomenuti značajne poticaje za poljoprivredu koji se ostvaruju iz državnog
proračuna. Ti su poticaji za 2008. godinu samo za stočarsku proizvodnju u Županiji iznosili
14.783.755 kuna (Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija). Osim toga značajna sredstva za razvoj
poljoprivredne proizvodnje (prvenstveno vinogradarstva i maslinarstva) ulaže i sama županija, bilo
samostalno bilo uz pomoć banaka. Značajna kreditna sredstva s povoljnim kamatama u zadnje dvije
godine su ostvarena i kroz projekt COAST.
Osim toga Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Hrvatski stočarski selekcijski
centar ulažu značajne napore na edukaciji stanovništva i poboljšanju proizvodnje. Uz to organiziraju
se i izložbe poljoprivrednih proizvoda koje su svake godine sve posjećenije i kvalitetnije te
predstavljaju značajni pokretač.
4.1.4.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana
Aktivnosti na promicanju održivoga razvoja poljoprivrede i sela definirane su u sklopu Strategije
održivog poljoprivrednog razvoja Republike Hrvatske. To su promicanje djelotvorne proizvodnje i
plasiranje poljoprivrednih proizvoda kako bi se doprinijelo rastu hrvatskoga gospodarstva, zaštitila
prirodna bogatstva i stvorili uvjeti za konkurentnost hrvatskih poljoprivrednih proizvoda na svjetskom
tržištu. Posebno težište stavlja se na privatna obiteljska gospodarstva koja su temelj hrvatske
poljoprivrede. Tu strategiju potrebno je uskladiti s odrednicama zaštite tla, krajobrazne i biološke
raznolikosti te s drugim mjerama za zaštitu okoliša. U iskorištavanju poljodjelskih površina potrebno
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 78
je provoditi strateške odrednice očuvanja tla i biološke raznolikosti, što se posebice odnosi na
utvrñivanje ciljnih (održivih) prinosa i prikladnih agrotehničkih mjera. Temeljem te strategije NEAPom su utvrñeni prioritetni problemi razvitka poljoprivrede:
• očuvanje biološke raznolikosti agrarnoga ekosustava,
• uski plodored i neodgovarajući agrotehnički zahvati,
• nadzor nad primjenom organskih i mineralnih gnojiva,
• nadzor nad primjenom pesticida.
Istim dokumentom definirani su glavni ciljevi i mjere za smanjenje utjecaja poljoprivrede na okoliš:
C0 - Održivi razvoj poljoprivrede
C1 - Smanjivanje kemijske i fizičke degradacije poljoprivrednih tala
C2 - Očuvanje biološke raznolikosti agrarnog ekosustava
C3 - Očuvanje okoliša od onečišćavanja iz proizvodnje u stočarstvu
Stanje poljoprivrede u Županiji je do prije dvije, tri godine bilo takve naravi da pritisci na okoliš zbog
kojih su NEAP-om definirani ciljevi i mjere nizu imali većeg utjecaja. Povećanjem poljoprivredne
proizvodnje i ti problemi su se do neke mjere povećali. Značajnim naporima institucija RH i Županije
na edukaciji poljoprivrednih proizvoñača, poticanjem na ekološku proizvodnju, provoñenjem COAST
projekta razvitak poljoprivrede u županiji je tekao na način da su se svi zacrtani ciljevi u znatnoj mjeri
uvažavali.
Najznačajniji i najefikasniji način ostvarivanja postavljenih ciljeva je uspostava ekološke proizvodnje.
Veliki potencijal za ekološku poljoprivrednu u Županiji još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. U
upisnik ekoloških proizvoñača RH u Županiji ima 15 subjekata (OPG i ostali subjekti – Tablica 33.i
34.). Taj broj nije zadovoljavajući jer se za ekološku proizvodnju koristi svega 139 ha zemljišta, a
samo dva gospodarstva se bave ekološkim uzgojem životinja.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 79
Tablica 33. Izvadak iz upisnika ekoloških proizvoñača Županije – proizvodnja bilja (stanje 31.12.2008.)
broj
upisanih
u
upisnik
27
redni broj u
upisniku
84
90
85
91
87
93
88
94
89
95
91
95
97
101
105
111
115
122
158
168
159
169
171
182
188
199
203
214
naziv
proizvoñača
adresa proizvoñača
ukupna
površina
oranice
ratarske
livade
pašnjaci
voćnjaci
povrće
ha
30
POLJOPRIVRE
DNOTURISTIČKI
OBRT
“BIOPHARM”;
vl. ŽELJKO
KRPAN
MATE
KLARIĆ
SLAVENKO
MATIĆ
MIRKO
TRBONJAČA
MIRKO
GNJIDIĆ
VASILJ
BOJANIĆ
NIKOLA RAPO
TEREZIJA
BAŠIĆ
DUŠANKA
GRUBIĆ
LAZO
DRONJAK
BLAŽ
BAČELIĆ
MARINA
BAČELIĆ
MIRKO
BAČELIĆ
VALIDŽIĆ
MIRKO
MILIVOJ
ŠIMPRAGA OPG
Ukupno
Đevrske, Đevrske
4,1398
3,9036
Prović bb, 23420
Prović
Gradac, Matići 5,
22322 Ružić
Bratiškovci, 22222
Skradin
Krnjeuve, 22319
Krnjeuve
Žagrović, 22300
Žagrović
Riñane bb, Biskupija
Uzdolje b.b., 22300
Knin
Golubić bb, 22301
Golubić
Strmica bb, 22000
Knin
Brnjače 65,
Grebaštica
Grebaštica 56,
Grebaštica
Grebaštica 50,
Grebaštica
VLAKA 9, OKLAJ
0,82
0,82
0,6127
0,6127
0,5161
0,5161
0,1126
0,1126
RADUČIĆ bb, 22304
RADUČIĆ
0,2362
0,3532
0,3532
3,657
3,0047
1,3073
3,0047
0,3338
0,3338
2,3497
1,8077
0,2608
0,5898
0,5898
0,7251
0,7251
0,6859
0,6859
113,77
1,1718
8,188
8,188
139,32
20,70
112,6003
114,95
1,77
Tablica 34. Izvadak iz upisnika ekoloških proizvoñača Županije – uzgoj životinja (stanje 31.12.2008.)
broj
redni
naziv proizvoñača
ovce
janjad
koze
jarad
upisanih
broj u
kom
u upisnik upisniku
188
199
VALIDŽIĆ MIRKO
546
600
135
200
203
214
MILIVOJ ŠIMPRAGA - OPG
32
40
4.1.5 Šumarstvo (gospodarenje šumama)
Šumarstvo na području Županije nema značajniju ulogu što se tiče proizvodnje drvne mase. Iako se
primarno šume koriste za eksploatiranje drvne mase (sječa i prodaja drva), one na ovom području
imaju značajnu socijalnu i ekološku funkciju, odnosnu zaštitnu, estetsku i rekreacijsku funkciju u
turističkim područjima i u blizini većih gradova. Zato je potrebno da svi korisnici doprinose očuvanju
kvalitete šuma i povećanju šumskih površina.
Prema namjeni, šume mogu biti gospodarske, zaštitne i šume posebne namjene. Proizvodna funkcija
šuma podrazumijeva proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, a sve ostale koristi obuhvaćene su
općekorisnim funkcijama šuma. U općekorisne funkcije šuma ubrajamo:
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
1,5469
1,90
Str. 80
– zaštitu tla od erozije vodom i vjetrom
– uravnoteženje vodnih odnosa u krajobrazu, te sprečavanje bujica i visokih vodnih valova
– pročišćavanje voda procjeñivanjem kroz šumsko tlo, te opskrbu podzemnih tokova i izvorišta pitkom
vodom
– povoljni utjecaj na klimu i poljodjelstvo
– pročišćavanje onečišćenoga zraka
– utjecaj na ljepotu krajobraza
– stvaranje povoljnih uvjeta za ljudsko zdravlje
– osiguranje prostora za odmor i rekreaciju
– uvjetovanje razvoja ekološkog, lovnog i seoskog turizma
– očuvanje genofonda šumskoga drveća i ostalih vrsta šumske biocenoze
– očuvanje biološke raznolikosti genofonda, vrsta, ekosustava i krajobraza
– podržavanje opće i posebne zaštite prirode (nacionalni parkovi i dr.) šumovitog krajobraza
– ublažavanje učinka »staklenika atmosfere« vezivanjem ugljika, te obogaćivanje okoliša kisikom
– opća zaštita i unapreñivanje čovjekova okoliša postojanjem šumskih ekosustava kao biološkog
kapitala velike vrijednosti
– značenje u obrani zemlje i razvoju lokalnih zajednica.
Radi očuvanja općekorisnih funkcija šuma provodi se višenamjensko gospodarenje koje podržava
prirodnost, biološku raznolikost i stabilnost šumskih ekosustava, te osigurava njihov blagotvorni
utjecaj na šire područje.
U cilju osiguranja proširene reprodukcije i zaštite šuma, sve pravne osobe koje obavljaju gospodarsku
djelatnost u Republici Hrvatskoj plaćaju naknadu za korištenje općekorisnih funkcija šuma. Naknada
se plaća u visini 0,07 % od ukupnog prihoda na poseban račun Hrvatskih šuma.
Šume i šumska zemljišta Županije prostiru se na području primorskog krša, koje je zbog
deforestacijske djelatnosti čovjeka kroz stoljeća i uz nepovoljne klimatske prilike ostalo bez prvobitne
šumske vegetacije. Tako su nastale prostrane dalmatinske kamenjare i degradirane šikare i makije.
Od prvobitnih šuma ostale su sačuvane, zbog teške pristupačnosti, šume bukve i crnog bora na Dinari i
bukove šume na Svilaji. Na otoku Krapnju sačuvana je autohtona šuma alepskog bora.
Šume i šumska zemljišta na području Županije su dijelom u državnom, a djelom u privatnom
vlasništvu (Slike 36. i 37.). Državnim šumama, koje sudjeluju sa 96 %, gospodare Hrvatske šume
d.o.o., Uprava šuma Podružnica Split, Šumarije Drniš, Knin i Šibenik. Tablica 35. prikazuje šume i
šumsko zemljište u državnom vlasništvu.
Tablica 35. Površina šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu prema PP ŠKŽ
Područje šumarije
Površina šuma i šumskog zemljišta (ha)
Obraslo
Neobraslo
Neplodno
Proizvodno Neproizvodno
Šibenik
13865
14084
1630
Drniš
22434
22858
529
Knin
36701
28170
3282
UKUPNO
73000
65112
5441
%
51
45
4
UKUPNO
29579
45821
68153
143553
100
Neobraslo šumsko zemljište zauzima 45 % površine, što je posljedica gospodarenja šumama u
prošlosti, kada se nije vodilo računa o očuvanju postojećih sastojina, odnosno eksploatacija nije bila
praćena sustavnim uzgojem. Šikare i makije zauzimaju 33 % površine, panjače (šume niskog uzgojnog
oblika) 14 %, te visoke šume svega 4% površine.
Posljedično, i količina godišnje sječe je relativno niska, a glavnina radova se odnosi na uzgojne i
zaštitne radove, odnosno na podizanje sastojina (pripremu staništa, popunjavanje, pošumljavanje),
njegu sastojina (njega mladika, prorijeñivanje, njega pod zastorom, čišćenje koljika, itd.), sanacije
požarišta, te zaštitu od biljnih bolesti, zaštitu od požara, čuvanje šuma i izgradnju i održavanje
protupožarnih prometnica. Tablica 36. prikazuje šume i šumsko zemljište u privatnom vlasništvu.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 81
Tablica 36. Površina šuma i šumskog zemljišta u privatnom vlasništvu prema PP ŠKŽ
Površina šuma i šumskog zemljišta (ha)
Područje šumarije
Obraslo
Neobraslo
Neplodno
Proizvodno Neproizvodno
Šibenik
943
Drniš
2 848
Knin
2 228
UKUPNO
6 019
UKUPNO
943
2 848
2 228
6 019
Navedeni podaci preuzeti su iz PPŠKŽ iz 2002. godine. Ukupna površina šumom obraslog i
neobraslog zemljišta razlikuje se od izvora do izvora, pa tako PPŠKŽ navodi dva podatka: 149 572 ha
(zbroj Tablica 35. i 36.) i 79 019 ha u tabličnom Iskazu prostornih pokazatelja za namjenu površina.
Prema Karti staništa RH, površina svih šumskih staništa iznosi 84.467 ha, dok prema CORINE Land
Cover klasifikaciji (Izvor: Agencija za zaštitu okoliša) ta površina iznosi 132.196 ha. Kategorije
korištene za izračun površina prema CORINE Land Cover klasifikaciji su: bjelogorična, crnogorična i
mješovita šuma, sklerofilna (grmolika) vegetacija, te sukcesija šume.
Ta razlika nastala je dijelom zbog nedovršenog razgraničenja šumskog i poljoprivrednog zemljišta,
i/ili zbog razlike u načinu na koji se podatak dobio (na osnovu više ili manje ažuriranih katastara i
ŠGO ili na osnovu interpretacije satelitske snimke).
Prema podacima iz Šumskogospodarske osnove (ŠGO) Hrvatske za razdoblje od 2006. – 2015.,
površina šuma i šumskog zemljišta na području Županije iznosi 162 952 ha, a prikazana je u Tablici
37. za državne i privatne šume.
Tablica 37. Površina šuma i šumskog zemljišta u državnom i privatnom vlasništvu prema ŠGO (2006.-2015.)
Vlasnik
Površina šuma i šumskog zemljišta (ha)
(namjena šume)
Neplodno
UKUPNO
Obraslo
Neobraslo
Proizvodno Neproizvodno
Državne šume - HŠ
- gospodarske
117316
20137
5927
1160
144539
- zaštitne
4947
152
20
5120
- posebne
16
16
namjene
Ukupno
122263
20305
5927
1180
149675
Državne šume - ostali
-
posebne
namjene
Ukupno
Privatne šume
- gospodarske
Ukupno
Ukupno Županija
- gospodarske
- zaštitne
- posebne
namjene
Ukupno
7527
1959
9486
7527
1959
9486
3791
3791
3791
3791
121107
4947
7527
2013
152
1975
5927
1160
20
148330
5120
9502
133581
22263
5927
1180
162952
Podaci o površinama šuma i šumskog zemljišta kojima gospodare Hrvatske šume iz ŠGO (Tablica
37.) i podaci dobiveni na temelju Rješenja o suglasnosti na program gospodarenja pojedinih
gospodarskih jedinica Županije (Tablica 39.) se razlikuju. Do te razlike došlo je zato što na području
Županije nisu sve šume ureñene, odnosno nisu izrañeni svi programi za gospodarenje gospodarskim
jedinicama na kršu. Postotak šuma kojima gospodare Hrvatske šume, a koje nisu ureñene iznosi 5 %.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 82
Slika 36. prikazuje strukturu državnih šuma prema šumarijama u Županiji, dok Slika 37. predstavlja
podijelu privatnih šuma po uredima.
Granica državnih šuma (UŠP, šumarije, gospodarske jedinice) ne poklapa se sa granicom Županije.
Slika 36. Struktura državnih šuma prema šumarijama na području Županije
Slika 37. Struktura podjele privatnih šuma po uredima na području Županije
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 83
Gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta, te izgradnju i
održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje
šumama.
Sveeuropski kriteriji za održivo gospodarenje šumom su:
1. održavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome
ciklusu ugljika,
2. održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava,
3. održavanje i poticanje proizvodnih funkcija šume,
4. održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje biološke raznolikosti u šumskom ekosustavu,
5. održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i
vode),
6. održavanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta.
Cilj gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj je održivo i skladno korištenje svih funkcija šuma i
trajno poboljšavanje njihova stanja.
Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalnu šumarsku politiku i strategiju (NN 120/03), u kojoj
je kao osnovni cilj šumarske politike zacrtano sljedeće:
"... povećati doprinos nacionalnom gospodarstvu održivim korištenjem i sveobuhvatnom zaštitom
šumskih resursa i bioraznolikosti, primjenjujući rezultate istraživanja, poštivanje meñunarodnih norma
i rezolucija, i uvažavajući prava lokalne zajednice.
Cilj zaštite i očuvanja biodiverziteta kao i održivog gospodarenja šumskim resursima i njihovo održivo
korištenje, smatra se korištenje na način i u obimu koji ne vodi do njihova propadanja, nego se
održava njihov potencijal, kao bi se udovoljilo potrebama i težnjama sadašnjih i budućih generacija."
4.1.5.1
Zakonski okvir
Zakonom o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08) ureñuje se uzgoj, zaštita, korištenje i raspolaganje
šumom i šumskim zemljištima kao prirodnim bogatstvom.
Šume i šumska zemljišta, kao dobra od općeg interesa, imaju posebnu zaštitu RH, a uvjeti i načini
korištenja propisani su Zakonom o šumama, te propisima iz Pravilnika o ureñivanju šuma (NN 111/06,
141/08).
Kao osnova gospodarenja jedinstvenim šumskogospodarskim područjem RH (uključuje sve šume, bez
obzira na vlasništvo), donesena je Šumskogospodarska osnova Hrvatske 2006. – 2015. Upravljanje
šumama provodi se na osnovi Šumskogospodarske osnove područja, Osnove gospodarenja
gospodarskim jedinicama i Programom za gospodarenje šumama šumoposjednika.
Vlasnici i upravitelji šuma dužni su donositi šumskogospodarske planove čiju obnovu ili reviziju
odobrava Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, i to za šume u vlasništvu
Republike Hrvatske na prijedlog Hrvatskih šuma, a za šume šumoposjednika (šume koje nisu u
vlasništvu RH) na prijedlog Šumarske savjetodavne službe.
Uz Zakon o šumama i Pravilnik o ureñivanju šuma važno je spomenuti i Pravilnik o zaštiti šuma od
požara (NN 26/03).
4.1.5.2
Stanje i pritisci na području Županije
Prema PPŠKŽ šumske površine zauzimaju 26,21 % površine prostora županije. Primorski dio i otoci
područja su sredozemnog pojasa područja šuma crnike (Orno-Quercetum ilicis). Šuma se u
primorskom prostoru koristi najviše u rekreacijske i zaštitne svrhe. Dalje prema unutrašnjosti slijede
šume polusredozemnog (submediteranskog) pojasa, i to područja šume medunca i bjelograba (Quercocarpinetum orientalis). Dio brdskog pojasa prekrivaju šume medunca i crnograba (SeslerioOstryetum). Manji dio površina (pogranično kontinentalno područje) zauzimaju šume primorske
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 84
bukve i predplaninske šume bukve. Cjelokupno područje (osim šuma pograničnog kontinentalnog
dijela koje su i proizvodne šume) pripada području tzv. degradiranih oblika šuma. Šume na ovom
području imaju pretežito zaštitnu funkciju.
Tablica 38. prikazuje standardnu klasifikaciju šumske vegetacije u Županiji po regijama,
vegetacijskim pojasevima i zonama, te šumskim zajednicama.
Tablica 38. Klasifikacija šumske vegetacije Županije
Regija
Vegetacijski
Vegetacijska zona
pojas
Mediteranska
Mediteransko litoralni
Stenomediteranska
Šumske zajednice
STENOMEDITERANSKE ČISTE VAZDAZELENE
ŠUME I MAKIJA CRNIKE: Mješovita šuma
alepskog bora i crnike (As. Querco ilicis-Pinetum
halepensis Loisel 1971)
Eumediteranska
MJEŠOVITE, RJEĐE ČISTE VAZDAZELENE ŠUME
I MAKIJA CRNIKE ILI OŠTRIKE: Mješovita šuma i
makija crnike sa crnim jasenom (As. Fraxino
orni-Quercetum ilicis H-ić. (1956) 1958)
Submediteranska
PRIMORSKE, TERMOFILNE ŠUME I ŠIKARE
MEDUNCA: Šuma i šikara medunca i bjelograba
(As. Querco-Carpinetum orientalis H-ić. 1939 (=
Carpinetum orientalis croaticum H-ić. 1939),
Mješovita šuma i šikara medunca "duba" i
bjelograba (As. Carpino orientalis-Quercetum
virgilianae Trinajstić 1987)
Mediteransko montani
Epimediteranska
PRIMORSKE, TERMOFILNE ŠUME I ŠIKARE
MEDUNCA: Mješovita šuma i šikara medunca i
crnoga graba (As. Ostryo-Quercetum pubescentis
(Ht.) Trinajstić 1979), Mješovita šuma medunca
"duba" i crnoga graba (As. Ostryo-Quercetum
virgilianae Trinajstić 1987)
Europska
Europsko montani
Srednjoeuropska
SREDNJOEUROPSKE, ACIDOFILNE BUKOVE
ŠUME: Šuma bukve s bjelkastom bekicom (As.
Ilirska
MEZOFILNE I NEUTROFILNE ČISTE BUKOVE
ŠUME: Šuma bukve s velikom mrtvom koprivom
Luzulo-Fagetum Meusel 1937)
(As. Lamio orvalae-Fagetum (Ht. 1938) Borhidi
1963)
Paramediteranska
JUGOISTOČNOALPSKO-ILIRSKE, TERMOFILNE
BUKOVE ŠUME: Primorska bukova šuma s
jesenskom šašikom (As. Seslerio autumnalisFagetum M. Wraber ex Borhidi 1963)
Na temelju Riješenja o suglasnosti na program gospodarenja pojedinih gospodarskih jedinica
Županije, dobivenih od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva,
izračunate su površine šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu (Tablica 39.).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 85
Tablica 39. Površina šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu prema gospodarskim jedinicama
Gospodarska jedinica
Površina šuma i šumskog zemljišta (ha)
Obraslo
Neobraslo
Neplodno
UKUPNO
Proizvodno
Neproizvodno
Biskupija
6414,54
949,35
17,80
12,62
7394,31
Bukarica
4155,00
2299,42
0,00
7,64
6462,06
Dinara
3136,24
1871,18
2791,38
185,33
7984,13
Drvenjak-Kamensko
2971,16
2707,03
2,79
7,60
5688,58
Guduća
6012,19
102,03
25,70
6139,92
Hartić
5176,79
24,47
5201,26
Jamina
1505,20
562,40
16,07
41,98
2125,65
Jelinjak
1147,35
910,62
7,45
14,30
2079,72
Kijevo-Glavaš
4655,16
1350,53
2282,47
52,79
7340,95
Konjička draga
4721,86
621,28
6,29
29,50
5378,93
Kozjak
2016,01
1254,64
3,94
8,39
3282,98
Laškovica
5070,28
546,30
13,36
16,50
5646,44
Mideno brdo
2380,65
240,47
38,51
18,73
2678,36
Moseć
4785,35
1827,99
15,44
6628,78
Moseć-Srnobor
2549,16
83,90
1,26
1,80
2636,14
Orlovica
3157,84
1247,30
0,37
12,16
4417,67
Oton
4603,87
1677,18
9,67
108,58
6399,39
Promina
5660,85
366,37
1,87
72,38
6101,47
Prominski plato
4858,35
20,12
4878,47
Radonić-Kremenovo
4611,46
870,20
44,49
12,02
5538,17
Radučić
7097,88
152,91
16,51
0,88
7268,18
Rimljača
4778,13
1205,71
5,39
19,60
6008,83
Rimljača
4778,13
1205,71
5,39
19,60
6008,83
Svilaja 1
1347,43
2336,64
1,40
7,18
3692,65
Trtar
5850,53
1263,88
28,25
55,90
7198,86
Vrbnik
3125,11
531,62
28,35
28,05
3713,13
Zmištak
3364,69
607,21
6,79
31,74
4010,43
Ukupno
109931,21
26791,87
5329,80
851,00
141904,29
Obrasla površina najviše je zastupljena degradacijskim stadijima (šikara, šibljak, makija, garig), koji
zauzimaju 84 % površine. Na šumu I. dobnog razreda otpada 7 %, dok 9 % obrasle površine otpada
na stariju šumu, odnosno šumu ostalih dobnih razreda (II. – VII.).
Drvna zaliha državnih šuma Županije (odnosi se samo na šume od II. – VII. dobnog razreda) iznosi
695.279 m³, a prirast 19.556 m³ godišnje. Sječa šuma u okviru redovitog gospodarenja propisana je na
površini od 174,32 ha u proredama (prethodni prihod), te 78,90 ha u obnovi šuma (glavni prihod).
Proredama se sječe 7522 m³, što iznosi 1,08 % drvne zalihe i 3,85 % desetgodišnjeg prirasta. U okviru
glavnog prihoda sječe se 2366 m³, što iznosi 0,34 % drvne zalihe i 1,21 % desetgodišnjeg prirasta.
Na temelju pregledne karte UŠP Split na kojoj je prikazan prijedlog prostornog ureñenja za novu
podjelu gospodarskih jedinica, dobivenu od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog
gospodarstva, prikazana je struktura državnih šuma prema gospodarskim jedinicama na području ŠKŽ
(Slika 38.).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 86
Slika 38. Struktura državnih šuma prema gospodarskim jedinicama na području Županije
Antropogeni utjecaj na funkcioniranje šuma, osobito na njihovu stabilnost i zdravstveno stanje,
primjećuje se na gotovo svim šumskim površinama.
S gledišta onečišćavanja, na šume utječu mnogobrojni čimbenici čije je posljedične učinke teško
moguće kvantificirati izdvojeno.
Pravilnik o načinu prikupljanja podataka, mreži točaka, voñenju registra, te uvjetima korištenja
podataka o oštećenosti šumskih ekosustava (NN 129/06) propisuje način trajnog prikupljanja
podataka, mreže ploha registra, te uvjete korištenja i dostave prikupljenih podataka o oštećenosti
šumskih ekosustava pod utjecajem atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika koji utječu na stanje
šuma, domaćim i meñunarodnim tijelima i institucijama.
Mjerenja i procjene obavljaju se na plohama bioindikacijske mreže. Plohe su smještene na sjecištima
kvadratične mreže stranice kvadrata 16 km, koja se nadovezuje na europsku mrežu ploha
Meñunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume.
Na temelju tako projektirane mreže odabrane su one točke (sjecišta x i y koordinata) koje su pale
unutar šume. Parametri procjene oštećenosti su osutost (defolijacija) i gubitak boje (diskoloracija)
asimilacijskih organa.
Prema bazi podataka o oštećenosti šumskih ekosustava koja je dostupna na internetskim stranicama
AZO-a, a koja je dobivena u svrhu korištenja ovog Izvješća, može se zaključiti da na području
Županije nakon 2000. godine nema podataka o oštećenosti šumskih ekosustava, kao i to da je do 2000.
godine postojala samo jedna točka na cijelom području Županije na kojoj su vršena mjerenja, i to u
općini Unešić.
Jedan od najvećih negativnih fizičkih utjecaja su šumski požari, prije svega uz obalni pojas. Za
potrebe ovog Izvješća od strane Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
dobiveni su podaci o šumskim požarima za godinu 2002.-2008., koji su uvršteni u Tablicu 40.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 87
Tablica 40. Broj požara i opožarenih površina na području Županije od 2002. do 2008. godine
Županija
Godina
Broj požara
Opožarena
(kom)
površina (ha)
Šibensko-kninska
2002
7
239
2003
65
3377
2004
22
353
2005
14
160
2006
20
1400
2007
27
794
2008
56
2290
Ukupno
211
8613
Iz Tablice 40. vidljivo je da najviše opožarenih površina na području Županije bilo 2003., 2006. i
2008. godine, s tim da je 2003. zabilježen i najveći broj podmetnutih ili slučajno nastalih požara. U
odnosu na ostale županije u RH, Županija je 2006. godine bila prva po opožarenim površinama, dok je
2008. godine zajedno sa Splitsko-dalmatinskom županijom bila u samom vrhu po opožarenim
površinama, kao i po broju podmetnutih ili slučajno nastalih požara. Iako je (prema Tablici 40.) 2003.
godine u Županiji bilo najviše zabilježenih požara, to nije slučaj i u odnosu prema ostalim županijama
na području Hrvatske te godine. Tako je po opožarenim površinama Županija 2003. godine bila druga
po redu, a po broju podmetnutih ili slučajno nastalih požara treća. Iste je godine na području cijele
Hrvatske zabilježeno najviše požara i opožarenih površina.
Prema dobivenim podacima, postotak opožarenih površina Županije u odnosu na opožarene površine
cijelog teritorija Hrvatske iznosi 5-35 %, što je značajno.
Šumski ekosustavi često bivaju neposredno uništavani zbog izgradnje cesta, naselja, električnih i
telefonskih vodova, vodoprivrednih objekata (primjerice hidrocentrala), te stvaranjem poljoprivrednih
kultura, rudarenjem i crpljenjem nafte ili zbog izgradnje terena za rekreaciju. Osim toga, veliki
problem je trajna prenamjena šumskog zemljišta za divlju izgradnju kuća za odmor (vikendica),
pogotovo u obalnom pojasu.
U obalnome i priobalnom području šumski ekosustavi izloženi su cijelomu nizu ozbiljnih, uglavnom
negativnih procesa koji prouzrokuju privremene i/ili trajne promjene.
Šume su bile i još su uvijek ugrožne ogoljivanjem i preusmjeravanjem na druge tipove uporabe
zemlje, pod utjecajem sve većih potreba stanovništva. Negativni učinci nestajanja i degradacije šuma
očituju se u vidu erozije tla, gubitka biološke raznolikosti, nanošenja štete staništima divljih životinja i
sužavanja mogućnosti razvoja.
Iz podataka o pokrovnosti zemljišta (CLC klasifikacija) za 2000. i 2006. godinu, te nastalim
promjenama u tih 6 godina na području Županije, dobivene su površine na kojima je vidljiva
prenamjena šuma i šumskog zemljišta. Tako je za potrebe izgradnje prometnica, naselja, poslovnih i
industrijskih prostora prenamijenjeno 315 ha, a za potrebe privredno-poljoprivredne proizvodnje 285
ha šumskih površina. Iz istih podataka vidljivo je da je na 1151 ha promijenjeno stanje šuma i
šumskog zemljišta uslijed gospodarenja šumama (sječa, pošumljavanje), degradacije, te sukcesije
(požari).
Na osnovu članka 2. stavka 2. Uredbe o postupku i mjerilima za osnivanje služnosti u šumi ili na
šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske radi podizanja višegodišnjih nasada (NN 121/08),
Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o popisu šuma ili šumskog zemljišta na kojima se može
osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih nasada, dana 10. ožujka 2009. godine.
Tablica 41. prikazuje popis šuma ili šumskog zemljišta na kojima se može osnovati služnost radi
podizanja višegodišnjih nasada.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 88
Tablica 41. Popis šuma i šumskog zemljišta na kojima se može osnovati služnost radi podizanja višegodišnjih
nasada u Županiji
UŠP
ŠUMARIJA K.O.
K.Č.
POVRŠINA
SPLIT
Drniš
Baljci
d.661/1
3,16
Bogat. Promi.
d.377
33,83
d.426
Velušić
d.1095/3
20,00
d.1099/3
Trbounje
d.1347
Sedramić
d.339/9
8,00
Drinovci
d.1301/2
20,00
Visoka
621/1
1,50
Drinovci
377
22,00
Ukupno Drniš
108,49
Knin
Biskupija
d.3655/30
2,00
Ukupno Knin
2,00
Šibenik
Konjevrate
d.4000/12
97,98
d.4001/1
d.4000/1
Tisno
1280/1
51,92
d.9178/7
10,00
Skradin
d.1751/1
2,90
Danilo Biranj
d.1306/93
6,00
Jadrtovac
d.347/1
30,00
d.347/7
d.347/9
d.2100/1
d.2100/2
d.2147/21
30,00
d.2130/1
125,00
d.2150
Krapanj
d.3034/1
Grebaštica
d.3034/2
Bribir
524/1
72,60
524/2, 524/3
47,38
Velika Glava
d.1626/1
5,00
Dubravice
d.1401/1
Čista
d.99/8
47,40
Pirovac
2576/2
134,75
Zaton
618/5
20,00
Vačani
263
2,70
Velika Glava
817/1, 885/1
15,00
Skradin
3200/1
35,00
Vrpolje
1393
120,00
Ukupno Šibenik
853,63
Ukupno Županija
964,12
Prema članku 1. stavku 2. iste Uredbe, služnost radi podizanja višegodišnjih nasada može se osnovati
na neobraslom šumskom zemljištu i zemljištu obraslom početnim ili degradacijskim razvojnim
stadijima šumskih sastojina (makija, garizi, šikare, šibljaci i dr.).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 89
4.1.5.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana
Ciljevi zaštite okoliša u sektoru gospodarenja šumama preuzeti su iz Nacionalnog plana djelovanja za
okoliš (NN 46/02), a to su:
C1 – Provedba cjelovite šumarske politike na načelima održivog razvoja
C2 – Očuvanje stabilnosti šumskih ekosustava.
Sveukupno gledajući, ciljevi zaštite okoliša u sektoru gospodarenja šumama provode se djelomično.
Površina šuma i šumskog zemljišta neznatno se povećala, što upućuje na provoñenje pošumljavanja
novih površina. Meñutim, još uvijek je mali postotak šuma visokog uzgojnog oblika i u budućnosti bi
trebalo poraditi na poboljšanju strukture šuma.
Stanje šuma i šumskog zemljišta konstantno se mijenja uslijed gospodarenja šumama (sječa,
pošumljavanje), degradacije (pašarenje), te sukcesije (požari). Negativna pojava posljednjih godina je
što je dio šuma posječen radi izgradnje prometnica, naselja, poslovnih i industrijskih prostora, kao i za
potrebe privredno-poljoprivredne proizvodnje. Pozitivno je što se provodi inventarizacija šuma,
obnavljaju se programi za gospodarenje gospodarskim jedinicama na kršu, te se propisuju programi za
gospodarenje šuma šumoposjednika. Kako su izrade programa za gospodarenje šuma šumoposjednika
tek u začetku, o stanju privatnih šuma više će se znati narednih godina.
Još uvijek se nedovoljno pažnje posvećuje općekorisnim funkcijama šuma, te prevenciji od požara
(njega, čišćenje i prorjeñivanje šuma, izrada i održavanje protupožarnih prosjeka).
Potrebno je poboljšati i ažurirati bazu podataka o oštećenosti šuma, kako bi se moglo bolje procijeniti
stanje šuma prema oštećenosti.
Postojeće stanje zahtijeva dosljednu akciju usmjerenu k održavanju šumskih resursa. Potrebno je
održati i povećati postojeći fond šume putem očuvanja prirodnih šuma, njihove zaštite, rehabilitacije,
regeneracije, pravilnog gospodarenja, te akcija pošumljavanja novih i već pošumljenih područja, kao i
sadnjom drveća u cilju održavanja ili pak vraćanja ekološke ravnoteže.
Gubitak vrijednih šumskih površina uslijed različitih prenamjena, uglavnom izgradnje i zadiranja
infrastrukture, potrebno je što više smanjiti. Takoñer treba povećati zaštitu šuma od zagañivanja,
požara, nametnika, bolesti i drugih negativnih utjecaja, te stimulirati razvoj takozvanog urbanog
šumarstva, radi ozelenjivanja područja naselja i ureñenog krajolika.
4.1.6 Lovstvo
4.1.6.1
Zakonski okvir
Lovstvo je regulirano kao gospodarska djelatnost s nekoliko zakona od kojih su najvažniji: Zakon o
lovstvu (NN 140/05 i 75/09) sa svim svojim podzakonskim aktima i Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05
i 139/08) kao sektorski zakonski okvir, te ostali zakoni (Zakon o veterinarstvu, Zakon o otocima,
Zakon o oružju, itd.).
Lovištima se gospodari na temelju važećih lovnogospodarskih osnova koje odobrava Ministarstvo
nadležno za poslove lovstva u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o načinu i postupku donošenja,
odnosno odobravanja lovnogospodarskih osnova, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači
(NN 62/06).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 90
4.1.6.2
Stanje i pritisci na području Županije
Sukladno Zakonu o lovstvu (NN 140/05 i 75/09) na prijedlog Stručne komisije za ustanovljenje
lovišta, Odlukom ministra nadležnog za poslove lovstva (za državna lovišta) i Županijske skupštine
Šibensko-kninske (za zajednička lovišta) ustanovljeno je 9 državnih i 29 zajedničkih lovišta ukupne
površine 260.600 ha. Ukupna površina zajedničkih lovišta u Županiji iznosi 187.591 ha, a državnih
73.009 ha (Tablica 42.).
Lovištima, sukladno Ugovorima o koncesiji (rok gospodarenja 30 godina) ili Ugovorima o zakupu,
gospodare 24 pravne osobe, od čega su u 29 lovišta ovlaštenici lokalna lovačka društva, a u 9 lovišta
trgovačka društva. Lovačka društva zajedno čine županijski lovački savez Županije, te su putem njega
učlanjeni u Hrvatski lovački savez koji je krovna organizacija hrvatskih lovaca.
Tablica 42. Popis lovišta na području Županije s površinama
Broj i naziv lovišta
Državna lovišta
1.
XV/1 Moseć I
2.
XV/2 Oštrica
3.
XV/3 Promina
4.
XV/4 Svilaja I
5.
XV/5 Trtar
6.
XV/6 Dinara
7.
XV/7 Kozjak-Polača
8.
XV/8 Plavno
9.
XV/9 Rape-Zrmanja
Zajednička lovišta
10. XV/101 Rogoznica
11. XV/102 Primošten
12. XV/103 Šibenik
13. XV/104 Dubrava
14. XV/105 Perković
15. XV/106 Lozovac
16. XV/107 Srima
17. XV/108 Vodice
18. XV/109 Tribunj
19. XV/110 Pirovac
20. XV/111 Skradin
21. XV/112 Trolokve
22. XV/113 Unešić
23. XV/114 Ružić
24. XV/115 Siverić
25. XV/116 Drniš
26. XV/117 Pakovo selo-Pokrovnik
27. XV/119 Oklaj
28. XV/120 Otoci I
29. XV/121 Otoci II
30. XV/122 Bilice
31. XV/123 Grebaštica
32. XV/124 Knin
33. XV/125 Oćestovo
Ovlaštenik prava lova
Površina
(ha)
LD Kamenjarka Drniš
HŠ-UŠP Split
LD Kamenjarka Drniš
LU Sokol Ružić
LD Krka Lozovac
LU Dinara Knin
Lotus d.o.o. Knin
Mediteran-trading d.o.o. Split
Dingo d.o.o. Solin
4441
264
5078
10337
4083
18931
18331
7525
3976
LD Jarebica Rogoznica
LD Jastreb Primošten
LD Šibenik Šibenik
LD Krtolin Dubrava
LD Vuk Perković
LD Krka Lozovac
LD Šibenik Šibenik
LD Sokol Vodice
DZZ Kamenjarka Tribunj
LD Kamenjarka Tisno
LD Skradin Skradin
Veterinarska stanica Šibenik d.o.o.
LD Prepelica Unešić
LU Sokol Ružić
LD Jarebica Siverić
LD Kamenjarka Drniš
LD Kamenjarka Drniš
LD Promina Oklaj
Lotus d.o.o. Zlarin
Veterinarska stanica Šibenik d.o.o.
LD Kamenjarka Bilice
LD Grebaštica Grebaštica
LU Dinara Knin
LU Dinara Knin
6678
5965
7993
3194
4056
5344
2191
9008
2038
10094
12977
1465
18204
5001
5294
11376
9855
10123
2617
1489
2981
2633
8135
13302
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 91
34. XV/126 Cetina
LD Kijevo Kijevo
35. XV/127 Kistanje
Veterinarska stanica Šibenik d.o.o.
36. XV/128 Perković I
LD Vuk Perković
37. XV/129 Skradin I
LD Skradin Skradin
38. XV/130 Dubrava I
LD Krtolin Dubrava
(izvor: Središnja lovna evidencija, www.mrrsvg.hr/sle)
4456
16860
1677
1716
1002
Za sva lovišta na području Županije su izrañene lovnogospodarske osnove koje su odobrene od
nadležnog Ministarstva.
Glavne vrste divljači koje obitavaju u lovištima na području županije i njihova brojnost dani su u
Tablici 43.
Tablica 43. Glavne vrste divljači i njihova brojnost
Glavne vrste divljači
Divokoza (Rupicapra rupicapra L.)
Muflon (Ovis aries mussimon Pall.)
Svinja divlja (Sus scrofa L.)
Svinja divlja (Sus scrofa L.)
sporedna
Zec obični (Lepus europaeus Pall.)
Fazan obični (Phasianus colchicus L.)
Trčka skvržulja (Perdix perdix L.)
Jarebica kemanjerka grivna (Alectoris graeca Meissn.)
(izvor: Ured za gospodarstvo Županije)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Brojnost MF
20
100
24
168
3675
1127
749
1560
Str. 92
Slika 39. Karta lovišta Županije
Sadašnji kapacitet lovišta, obzirom na mogućnosti staništa nije zadovoljavajući jer ne ostavlja
mogućnosti za ostvarivanje prihoda prodajom odstrjela divljači u lovnom turizmu, što zbog
tradicionalnog načina lova i promišljanja samoga lovstva, što zbog financijskih problema koje imaju
ovlaštenici prava lova vezano za poslovnu sposobnost svojih članova.
Najveći problem predstavljaju sukobi interesnih grupacija ovčara i lovaca, odnosno ovlaštenika prava
lova zbog načina ispaše ovaca i koza na površinama unutar lovišta (djelomično nomadsko pašarenje).
Posljednjih godina pojavio se i problem velike brojnosti vuka (Canis lupus L.) i čaglja (Canis aureus
L.), koji su se naselili u minski sumnjivim područjima, odnosno na područjima koja su suvislo obrasla
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 93
drvenastom vegetacijom uslijed zapuštanja poljoprivrednog zemljišta depopulacijom ruralnog dijela
županije, osobito područja koja su stanovnici napustili nakon vojno-redarstvene akcije „Oluja“.
Problem vuka se nažalost ne može rješavati na Županijskoj razini s obzirom da se vukom gospodari na
temelju „Plana upravljanja vukom“ koji se donosi na državnoj razini. Problematika čaglja rješava se
na razini Županije koja može zatražiti od Ministarstva nadležnog za poslove lovstva povećani odstrjel
u skladu s zakonskom regulativom.
Ulaganja u lovstvo na području Županije (u smislu poboljšanja stanišnih prilika za uzgoj divljači
podizanjem remiza i kultura za prehranu divljači, obradom zapuštenih poljoprivrednih površina, unos
divljači iz umjetnog uzgoja radi podizanja brojnosti u matičnom fondu, ulaganja na obnavljanju
autohtonih vrsta divljači poput trčke skvržulje i jarebice kamenjarke grivne) skoro da i nema, osim
pojedinačnih slučajeva gdje se pokušavalo sa unosom krupne divljači u pojedina otočna lovišta (prije
donošenja Zakona o otocima). Divljač koja je introducirana na otoke pokazala je zavidne rezultate
kako u povećanju brojnosti, adaptaciji na novo stanište i trofejnoj vrijednosti. Nažalost, ostala ulaganja
su usmjerena samo na ispunjavanje obveza iz lovnogospodarske osnove (izgradnja i održavanje
lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata), no s obzirom na ekonomsku snagu lovoovlaštenika ni
ta ulaganja nisu zanemariva.
Rješavanje sukoba različitih interesnih grupacija (lovci-stočari-poljoprivrednici) s ciljem
prevladavanja problema na sveukupno zadovoljstvo svih korisnika prostora, rješavanje problema
zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u skladu s Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i poticajna
ulaganja Županije u razvoj i unapreñenje fondova divljači kroz očuvanje staništa i podizanje njegove
kvalitete, jedina su garancija za kvalitetno gospodarenje lovištima.
Potencijali za razvoj lovnog turizma postoje, no nedovoljno su iskorišteni. Povezivanjem svih
turističkih subjekata u županiji (hoteli i restorani, smještajni kapaciteti, seoska domaćinstva,
proizvoñači domaće zdrave hrane), subvencijama Županije za uzgoj divljači, osobito sitne dlakave i
pernate, te uključivanjem turističkih zajednica općina i Županije na promociji lovnog turizma zbog
blizine Italije, (najveće tržište lovaca na sitnu divljač, relativna blizina, lako dostupne destinacija, itd..)
moguće je puno napraviti na ovome planu.
Otočna i priobalna lovišta u zadnjih deset godina suočena su s problemom smanjenja
lovnoproduktivnih površina i povećanjem površina izvan lovišta opisanih granicom zbog velike
ekspanzije izgradnje apartmanskih naselja, naročito u priobalnom dijelu.
Zapuštanjem poljoprivrednog zemljišta smanjuju se lovnoproduktivne površine za sitnu dlakavu i
pernatu divljač, osobito zeca običnog, trčku skvržulju i jarebicu kamenjarku grivnu. S druge strane,
povećavaju se površine koje pogoduju razvoju divljih svinja koje u zadnjih nekoliko godina bilježe
porast brojnosti, što će kroz neko vrijeme dovesti do sukoba na relaciji poljoprivredni proizvoñači
(ratari, maslinari, voćari) - lovci.
4.1.6.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana
Osnovni i jedini cilj u vezi s lovstvom, prepoznat Nacionalnom strategijom i planom djelovanja za
okoliš, jest: „očuvanje biološke raznolikosti te povrat izgubljenih staništa i svojti gdje je to moguće i
opravdano“.
Ovaj cilj je uključen u Zakon o lovstvu, donesen 2005. godine, gdje se kao jedna od funkcija
gospodarenja lovištem i divljači navodi i zaštita i očuvanje biološke i ekološke ravnoteže prirodnih
staništa, divljači i divlje faune i flore.
Lovstvo kao grana gospodarstva uključuje dobro gospodarenje živim svijetom na nekom području, što
je po definiciji održiva praksa. Očuvanje matičnog fonda divljači unutar upravljanog područja osnova
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 94
je svake lovnogospodarske osnove koja je usklañena s mogućnostima staništa i uvjetima i mjerama
zaštite prirode. Zadaća lovstva je održavati ravnotežu, na sličan način na koji to i priroda čini kroz
svoje hranidbene lance i odnose lovca i lovine.
No usprkos postojećim zakonima, kao što je već navedeno, najveći problem predstavljaju sukobi
interesnih grupacija ovčara i lovaca, odnosno ovlaštenika prava lova koje će trebati rješavati u skoroj
budućnosti, a kako bi se kvalitetno i održivo gospodarilo lovištima i na području Županije.
Osim toga, još uvijek nije na kvalitetan način riješen sukob izmeñu interesa lovaca i stočara i
zaštićenih životinjskih vrsta (vuka).
4.1.7 Ribarstvo
4.1.7.1
Zakonski okvir
Osnovni zakonski okvir kojim je definirano morsko ribarstvo u RH sačinjava Zakon o morskom
ribarstvu (NN 46/07). Ostali dokumenti izravno vezani za morsko ribarstvo su: Strategija razvitka
poljoprivrede i ribarstva (NN 89/02) i Nacionalni program proizvodnje i potrošnje ribe u RH.
1. Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu (NN 87/02, 117/03, 82/04, 12/05 ispravak, 85/06, 141/06 i 134/07)
2. Zakon o hrani (NN 117/03, 130/03, 48/04 i 85/06)
3. Zakon o trgovini (NN 11/96, 101/98, 30/99, 75/99, 76/99, 62/01, 109/01, 49/03 - pročišćeni
tekst, 103/03 i 170/03)
4. Zakon o veterinarstvu (NN 41/07)
5. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04 i 141/06)
Prema Zakonu o morskom ribarstvu Hrvatske (NN 46/07), pod morskim ribarstvom podrazumijeva se
gospodarenje obnovljivim biološkim bogastvima mora, što obuhvaća zaštitu, ribolov i uzgoj riba i
drugih morskih organizama. Morsko ribarstvo obuhvaća četiri vrste ribolova: gospodarski, mali
ribolov, športski i rekreacijski ribolov.
Strategija razvoja poljoprivrede i ribarstva (NN 89/02) definirala je u potpunosti strateške ciljeve
hrvatskog ribarstva, a na temelju strategije je izrañen Nacionalni program proizvodnje i potrošnje ribe
u Republici Hrvatskoj, kojega je Vlada Republike Hrvatske prihvatila u 2003. godini. Jedan je od
glavnih ciljeva strategije ribarstva RH prebacivanje ribolovnog napora iz unutarnjeg u vanjsko
ribolovno more. Vlada RH je modelom modernizacije i izgradnje ribolovne flote omogućila izgradnju
novih plovila i modernizaciju postojećih na način da plovila svojim tehničkim karakteristikama
osiguraju sigurnost plovidbe, uvjete rada i očuvanje kvalitete ulova, te da mogu obavljati ribolov u
vanjskom ribolovnom moru. Radi toga je pri planiranju ribarske infrastrukture potrebno uzeti u obzir i
sva plovila koja bi trebala biti u potpunosti dovršena do kraja 2009.godine.
4.1.7.2
Stanje i pritisci na području Županije
U slučaju Jadranskog mora, pa onda i područja akvatorija Županije, koji uglavnom dijeli istu sudbinu,
istraživanja pokazuju da su neki resursi značajno iscrpljeni (iako ukupni godišnji ulov i dalje raste
zbog još bržeg rasta tzv. „ribolovnog napora“). Tu se ponajprije radi o bijeloj, priobalnoj, demerzalnoj
ribi, koja je prelovljena i čija su staništa degradirana, u prvom redu nedovoljno kontroliranom praksom
kočarenja.
Županija ima dugu tradiciju morskog ribarstva. Prema „Studiji kriterija za definiranje i upravljanje
ribarskom infrastrukturom sukladno pravnoj stečevini EU“ 2007., Agronomskog fakulteta iz Zagreba,
problemi koji se u Hrvatskoj općenito javljaju u ovom sektoru su: nedostatak postrojenja za preradu
ribe, slaba organizacija tržišta i nedostatna kontrola. Navedeni problemi reflektiraju se i na stanje
ribarstva u Šibensko-kninskoj županiji. Jedan od problema predstavlja i mali ribolov, koji zbog
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 95
upotrebe nedopuštenih alata i nemogućnosti kontrole količine ulova čini konkurenciju profesionalnim
ribarima, te pogoduje razvoju crnog tržišta. Takvi problemi iziskuju izradu novih kriterija za socijalno
ugrožene kategorije stanovništva, kojima bi se dopustio ribolov za vlastito kućanstvo.
Na području županije evidentirano je 320 profesionalnih ribara registriranih kao obrtnici, koji imaju
dozvole za komercijalno morsko ribarenje. Od 320 ribara, 90 ih ima dozvole za koće opremljene
povlačnim mrežama, dok ostali koriste manju ribarsku opremu i ribarske mreže. Takoñer je
registrirano i 1 100 malih ribara i 2 500 sportskih ribara.
Budući da ne postoje postrojenja za preradu ribe ili trgovačke mreže, sva ulovljena riba prodaje se na
lokalnim tržnicama. Trenutno postoji ribarska luka u Tribunju, a planirane su za izgradnju luke u
Šibeniku, Rogoznici i Murteru.
U Županiji najznačajniji je ulov koćarske ribe, i to najviše oslića i srdele (Tablica 44.). Ukupni ulov
ribe i drugih morskih organizama posljednjih godina je u porastu i zadnje tri godine, u prosjeku, iznosi
oko 2.700 tona (Slika 40.).7
Tablica 44. Ulov ribe i drugih morskih organizama u Županiji za razdoblje od 2001. do 2008. godine
Ulov (tone)
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
Godišnji ulov
812,45
939,66
1002,30
1418,69
1433,19
1694,62 1943,81 1918,24
svih morskih
organizama
Godišnji ulov
39,39
58,81
srdele
Godišnji ulov
36,90
42,21
rakova
Godišnji ulov
155,29
159,53
oslića
Godišnji ulov
85,41
85,88
glavonošaca
Godišnji ulov
89,22
84,98
trlje blatarice
Izvor: MPRRR, Uprava za ribarstvo, 2010.
78,82
120,80
108,43
166,56
275,09
363,70
62,04
68,41
66,51
71,44
37,40
36,43
206,34
228,16
208,08
323,05
194,16
166,32
73,85
106,42
126,18
108,41
121,11
64,32
81,05
187,52
191,68
150,76
233,98
199,19
7
Napomena: Svi podaci o ulovu odnose se na ulov ribarskih plovila iz Šibensko-kninske županije, a ne na ulov
koji je ostvaren u akvatoriju Šibensko-kninske županije. Plovila iz Šibensko-kninske županije dijelom ostvaruju
ulov i u akvatorijima drugih županija isto kao što ribari iz drugih županija ostavaruju ulov u Šibensko-kninskoj
županiji. Svi podaci o ulovu temelje se na dostavljenim očevidnicima i izvješćima o ulov od strane ribara Upravi
ribarstva.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 96
Ukupni ulov (tone)
3,000.00
2,500.00
2,000.00
1,500.00
Ukupni ulov
1,000.00
500.00
0.00
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
Slika 40. Ulov morske ribe u Županiji od 2001. do 2008. godine u tonama
Na nivou Ministartsva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (MPRRR-a) od 2008. godine postoji
detaljnije praćenje ulova pojedinih vrsta riba koje je prikazano u Tablici 45.
Tablica 45. Godišnji ulov ostalih pojedinih vrsta i skupina morskih organizama ostvaren od strane
gospodarskih ribara iz Županije za 2008. godinu
ULOV
Tona
Godišnji ulov plave ribe
1273,84
Godišnji ulov krupne plave ribe (tuna, iglun, palamida,
21,66
luc, rumbac)
Godišnji ulov male plave ribe (inćun, srdela, plavica,
1252,18
šarun, skuša, iglica)
Godišnji ulov inćuna
735,54
Godišnji ulov bijele ribe
525,58
Godišnji ulov hrskavišnjača (morski psi, raže, golubi)
6,79
Izvor: MPRRR, Uprava za ribarstvo, 2010.
Za slučajni ulov zaštićenih vrsta Caretta caretta, Tursiops truncatus, Stenella cogruleoalba, Grampus
griseus, Ziphius cavirostris nema službenih podataka. S obzirom da ribari dostavljaju podatke o ulovu
Upravi ribarstva u formi obrazaca (očevidnik ili izvješće o ulovu), a navedene vrste su strogo
zaštićene, malo je vjerovatno da bi se takvi ulovi službeno prijavili.
S obzirom na vrstu plovila, najviše ima višenamjenskih plovila kojima se obavlja obalni ribolov.
(Tablice 46., 47. i 48.).
Tablica 46. Broj plovila u Područnoj jedinici Šibenik za razdoblje od 2004. do 2006. godine
Vrsta plovila
2004.
2005.
2006.
Koče
80
34
34
Plivarice
18
18
18
Višenamjenska plovila
297
265
265
UKUPNO
395
317
317
Tablica 47. Broj plovila prema tonaži i snazi motora u Županiji za razdoblje od 2003. do 2005. godine
2003.
2004.
2005.
Snaga motora (kW)
24.096,75
23.139,83
23.139,83
Tonaža (GT)
3.887,84
2.643,43
2.643,43
Prosjek kW
61,00
73,00
73,00
Prosjek GT
9,84
8,34
8,34
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 97
Tablica 48 Kapacitet ribarske flote u gospodarskom ribolovu u Županiji (stanje 17.11.2009.)
Ukupan broj ribarskih plovila
315
Broj ribarskih brodova
26
Broj ribarskih brodica
289
Broj ribarskih plovila duljih od 12 metara
61
Broj ribarskih plovila do 12 metara
254
Ukupna tonaža (GT)
3 196,76
Ukupna snaga porivnih strojeva (kW)
26 019,22
Izvor: MPRRR, Uprava za ribarstvo, 2010.
Iako nedostaju podaci o broju, vrsti i snazi plovila za razdoblje od 2006. do 2008. godine, iz priloženih
podataka može se vidjeti da je broj plovila ostao isti dok je došlo do povećanja ukupne tonaže i snage
plovila, što je vjerovatno rezultiralo i povećanjem ulova na području Županije.
Usporedbom broja plovila i ulova s drugim županijamama za isto razdoblje, Županija ima značajno
manji ulov u odnosu na četiri vodeće županije (Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i
Istarska) te uz Ličko-senjsku i Dubrovačko-neretvansku županiju i znatno manji broj plovila.
Detaljnije razloge za ovakvo stanje svakako treba tražiti u čimbenicima kao što su duljina obale,
naseljenost obale i otoka, aktivno stanovništvo, gospodarska razvijenost, starost flote, biološke zalihe
akvatorija i dr. čije razmatranje prelazi okvire ovog Izvješća.
Područje djelovanja ribolovne flote RH je teritorijalno more Republike Hrvatske, koje je podijeljeno
na ribolovne zone prema Pravilniku o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske (NN 46/96 i
159/04), te Zaštićeni ekološki ribolovni pojas (ZERP). Ribolovne zone E, F i G čine unutrašnje
ribolovno more, zone A, B, C i D čine vanjsko ribolovno, more, a iza toga slijede ribolovne zone H, I,
J i K koje čine ZERP (Slika 41.).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 98
Slika 41. Prikaz ribolovnih zona
Prema intenzitetu djelatnosti, najveći broj malih brodica zadržava se u priobalnom pojasu i kanalskom
području u kojemu je dozvoljen ribolov, dok veći brodovi mahom ribare u područjima vanjskog
ribolovnog mora. Zbog starosti i malih dimenzija flote najveći broj ribarskih brodova ribari upravo u
priobalnom i kanalnom području. Ribolovni pritisak na pridnene zajednice kanalskih područja je
najveći, budući da je registriran najveći broj kočarskih plovila i alata. Prebacivanje ribolovnog napora
iz plitkih voda kanalskih područja u dublje i otvorene vode vanjskog ribolovnog mora iziskuje
značajnije tehničke zahvate u modernizaciji flote u vidu osposobljavanja ribarskih brodova za izlazak
na otvoreno more (sigurnost na moru, osnovni higijenski i zdravstveni uvjeti, te uvjeti skladištenja i
kondicioniranja lovine), što je započeto kroz Model obnove i modernizacije ribolovne flote.
U Nacionalnom programu proizvodnje i potrošnje ribe u Republici Hrvatskoj izdvojeni su brojni
problemi koji su prisutni na cijelom obalnom području RH. Problemi su sljedeći: nesiguran vez,
neorganiziran otkup ribe, nedostatna organiziranost opskrbe brodova (pogonsko gorivo, potrošni
materijal za ribolov, hrana, servisne radionice – istezališta i remont), nedostatni skladišni i rashladni
kapaciteti, te nedostatak ostalih uslužnih djelatnosti i institucija (carinske ispostave, pomorske i lučke
ispostave, veterinarsko-zdravstvena kontrola i drugo).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 99
Trenutno stanje ribarske infrastrukture na području Županije
Prostornim planovima Županije predviñene su i neke ribarske luke koje se sada koriste u znatno
smanjenom obujmu od planiranog, kao npr. Sveti Petar – Šibenik.
Luka u Primoštenu je tzv.“iskrcajno mjesto” koje ima neriješen status i pitanje je vremena kada će
iskrcaj ovdje biti nemoguć.
Neka od tradicionalnih mjesta iskrcaja više nisu za uporabu s obzirom da je u meñuvremenu došlo do
izgradnje i ureñenja obale isključivo za turističke potrebe. Najočigledniji primjer je luka u Rogoznici,
nekada centralna luka za kočare koji su radili u Jabučkoj kotlini. Trenutno ne odgovara potrebnim
higijenskim i tehničkim standardima. Obala je ureñena za prijem nautičara i postavljena je barijera
izmeñu broda i teretnog vozila koja luku u ovim uvjetima stavlja potpuno izvan kandidature za
iskrcajno mjesto.
Luka u Tribunju je razvrstana u luku lokalnog značaja. Prostornim planom Županije za ovu je luku
planirana namjena i ribarske luke kao i izgradnja burze ribe. Dio luke je pod koncesijom ribarske
zadruge “Adria” iz Tribunja i predstavlja dobar temelj za proširenje djelatnosti sukladno pravnoj
stečevini EU. Iz Tablice 49. vidljivo je da na području Županije upravo luka u Tribunju ima najveći
iskrcaj ribe u 2008. godini.
Luka u Jezerima (o. Murter) je zauzeta nautičkim turizmom i malim brodicama športskih,
rekreacijskih i malih ribara. U dijelu luke postoje dva gata za definiranje iskrcajnog mjesta i privezišta
za lokalnu ribolovnu flotu.
Tablica 49. Iskrcaj ribe u 2008.godini u najznačajnijim iskrcajnim mjestima u Županiji
Županija
tone
Tribunj
1 782,7
Murter
347
Primošten
300,9
Rogoznica
266,7
Jezera
85,1
Šibenik
83,2
Ukupno iskrcano
2 865,9
Marikultura
Uzgoj riba smatra se dugoročnim rješenjem za povećanje količine i kvalitete ulovljene morske ribe.
Stanje morskog uzgoja daleko je ispod potencijalnih proizvodnih mogućnosti (Tablica 50. i Tablica
51.).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 100
Tablica 50. SWOT analiza marikulture
Prednosti
Sve
Prirodni resursi povoljni za
županije razvoj marikulture
Pozitivan utjecaj
zapadnjačkog tipa
poduzetništva
Dobra prometna povezanost
(zrakom, morem i kopnom)
Angažman obrazovnog
kadra (VI stupanj)
Slabosti
Sukob s drugim
korisnicima
pomorskog dobra
Postupak davanja
koncesije za
marikulturu ne
prepoznaje prednost
prethodnog
koncesionara
Nesklad izmeñu
tendencije guranja
marikulture prema
otvorenome moru i
utvrñivanja
posljedica
potrebnog rasta
obalne
infrastrukture
Nedefinirani obalni
sadržaji za potrebe
marikulture
Siguran izvor ribe za tržište
Nemogućnost uvoza
školjaka u EU
Potpuni nadzor hranidbe u
pogledu sigurne prehrane
Parcijalni
monitoring na
školjkašima
Neorganizirano
tržište uzgojene ribe
Tablica 51. SWOT analiza marikulture za Županiju
Prednosti
Slabosti
Županija
Plananski definiran
Veliki promet
uzgoj u estuariju
turističkih plovila
rijeke Krke
Mogućnosti
Brži razvoj
marikulture
sukladno trendu u
Mediteranu
Implementiranje
dodatnih djelatnosti
uz marikulturu
Opasnosti
Ograničenost
kvalitetnih sirovina
na proizvodnju
hrane
Osciliranje cijena
najvažnijih sirovina
za proizvodnju
hrane
Promoviranje
kvalitetne hrvatske
ribe
Neodgovorno i
nestručno
gospodarenje
uzgajalištem u
pogledu odnosa
prema drugim
korisnicima
Povećanje
konkurentnosti na
europskom tržištu
Raznovrsni
problemi tržišta
ribom
(organizacijske,
ekonomske, pravne
i sanitarne naravi)
Osigurava se
kontrola kavlitete
proizvoda koji
proñu kroz
veletržnicu
Smanjenje sive
ekonomije
Udruživanje mallih
uzgajivača radi veće
konkurentnosti
Mogućnosti
Uspostava
integralnog
upravljanja obalnim
područjem (IUOP)
Opasnosti
Povremeno
zaslañivanje
područja uzgoja
školjkaša
Veliki pritisak
nautičkog turizma
na obalnu crtu
Prostorni plan Županije, meñu ostalim, kao jedan od općih ciljeva prostornog razvoja i ureñenja
Županije navodi i selektivni razvoj marikulture u skladu s ostalim korisnicima prostora, a naročito u
sprezi s turističkim gospodarstvom (Tablice 52. i 53.)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 101
Tablica 52. Povoljne zone za potrebe razvoja uzgoja ribe i školjaka
Lokacija
Grad/Opcina
Površina
(ha)
Otok Zmajan- uvala Smetnja
Otok Zmajan- uvala Zaklošica
Otok Zmajan- uvala Bok
Otok Logorun-sjeverna strana
Uvala Obinuš
otok Bisage
otok Sovljak
uvala Tatinja
otok Zminjak
otok Arta Vela, Artica i Artica M
Pirovački kanal
Grad Vodice
Grad Vodice
Grad Vodice
Grad Vodice
Opcina Tisno
Opcina Tisno
Opcina Vodice
Opcina Tisno
Opcina Murter
Opcina Murter
Opcina Pirovac
10
10
5
10
10
20
20
10
10
10
5
Riba (t)
Školjkaša
(t)
100
150-200
100
150-200
300
200
300
200-250
150-200
150-200
+10
+
+
+100
+100
+50
+100
+100
+50-100
+50
150-200
Tablica 53. Koncesije definirane Prostornim planom Šibensko-kninske Županije
Broj
Lokacija
Grad/Općina
Djelatnost
Zona ušća rijeke Krke
Grad Šibenik
Uzgoj ribe i školjaka
1.
Uvala Peleš
Općina Rogoznica
Uzgoj ribe
2.
Uvala Movar-Ražanj
Općina Rogoznica
Uzgoj ribe
3.
Uvala Luka-Kaprije
Grad Šibenik
Uzgoj ribe
4.
Vrilo-Makirina
Općina Pirovac
Uzgoj školjaka
5.
JI od uvale Prosika
Općina Tisno
Uzgoj školjaka
6.
Pod Tušćicom
Općina Tisno
Uzgoj školjaka
7.
Površina m²
2 520
4 200
900
441
2 200
1 210
Izvor: PP ŠKŽ, pročišćeni tekst 2007.
Stanje akvakulture na dan 18. 11. 2009. godine
Na zahtjev Županije Institut "Ruñer Bošković" iz Zagreba izradio je studiju o gospodarenju
akvatorijem ušća rijeke Krke. Županijska skupština je početkom 200l. godine donijela zaključke o
usvajanju studije kao stručne podloge za gospodarenje prirodnim resursima za proizvodnju ekološki
zdrave hrane, te kao osnovu za donošenje svih prostornih planova. Studija je pokazala da je ušće rijeke
Krke biološki visokoproduktivno područje, vrlo povoljno za intenzivan uzgoj školjkaša. Studijom je
predviñeno 30-tak lokacija za uzgoj školjkaša, te se pretpostavlja da bi se na tim lokacijama moglo
uzgojiti cca. 2 100 tona školjkaša.
Prema podacima MPRRR-a iz 2010. godine trenutni broj koncesija na području Županije je 41 od
kojih je:
Tablica 54. Broj koncesioniranih polja u Županiji na dan 18.11.2009. godine
Uzgoj u marikulturi
Broj koncesioniranih polja
(broj povlastica za uzgoj)
bijele ribe
7
školjkaši
34
tuna
0
UKUPNO
41
Trenutno ostvarena proizvodnja školjkaša na 34 lokacije je znatno manja od maksimalno dozvoljenog
kapaciteta (Tablica 55.), što znači da postoji mogućnost povećanja proizvodnje.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 102
Tablica 55. Uzgoj u marikultiri u Županiji za 2008. godinu
Organizmi u uzgoju
Akvatorij
Max. dozvoljeni kapacitet
(t/godini)
Bijela riba
Ušće rijeke Krke
300
Bijela riba
Uvala Movar (općina
50
Rogoznica)
Bijela riba
Uvala Peleš (općina
45
Primošten)
Školjkaši
Ušće rijeke Krke
1700
Ostvarena proizvodnja
(tone)
81,76
66,5
48,03
67,27
Stupanjem na snagu Pravilnika o higijeni hrane životinjskog porijekla, Pravilnika o službenim
kontrolama hrane životinjskog porijekla i Pravilnika o higijeni hrane (NN 99/07) u hrvatsko
zakonodavstvo je unesen „higijenski paket“ Europske unije (EU regulativa 882/2004, 852/2004,
853/2004, 854/2004). Prema ovim pravilnicima svi uzgajivači morskih riba i školjkaša morati će se
prilagoditi novim zahtjevima u svrhu stavljanja higijenski ispravnih proizvoda na tržište. Pravilnik o
higijeni hrane predstavlja obavezu uvoñenja HACCP-a za sve subjekte u poslovanju s hranom
najkasnije do 01. siječnja 2009. godine, a odnosi se i na sve infrastrukturne objekte za marikulturu koji
moraju biti prilagoñeni ovim zahtjevima. Pravilnik o higijeni hrane životinjskog porijekla propisuje
uvjete za stavljanje u promet živih školjkaša, što uključuje stavljanje na tržište isključivo putem
otpremnog centra. Pravilnik propisuje konstrukcijske zahtjeve za otpremne centre i centre za
pročišćavanje (purifikacijske centre). Zbog usklañivanja s postojećim zakonom razmatraju se moguće
lokacije centra za pročišćavanje na području estuarija rijeke Krke. Tri su otpremna centra na području
ušća rijeke Krke (Dušan Prelević i Stipe Vukičević Devota na pontonu te Mytilus d.o.o. na plovilu).
Četvrti otpremni centar je u Pirovcu (Tome Erak).
Djelatnost slatkovodne akvakulture odnosno uzgoj pastrve obavlja se u ribnjaku Krčić kod Knina.
Kakvoća mora na uzgajalištima na području ušća Krke
Procjena kakvoće školjkaša i mora u kojem se uzgajaju školjkaši obavljena je prema Pravilniku o
veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za izlov, uzgoj, pročišćavanje i stavljanje u promet živih školjaka
(NN 117/04). Vrijednosti izmjerene u uzgajalištima na ušću Krke značajno su varirale od vrijednosti
koje u potpunosti zadovoljavaju propisane uvjete do onih koje su značajno iznad vrijednosti
propisanih pravilnikom. Najlošija sanitarna kakvoća mora na svim ispitivanim lokacijama ušća Krke
je utvrñena u 2002. godini. U 2006. godini pogoršanje sanitarne kakvoće mora u odnosu na prethodne
tri godine istraživanja je utvrñeno na postaji ŠI1 gdje 25% uzoraka nije u potpunosti udovoljavalo
vrijednostima propisanim pravilnikom.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 103
Slika 42. Mjerne postaje na području Županije
Dostupni rezultati mjerenja na području ŠKŽ prikazani su u Tablicama 56-58. Zadnji dostupni podaci
Agencije za zaštitu okoliša dani su zaključno s 2006. godinom.
Tablica 56. Kakvoća mora na uzgajalištima na ušću Krke za 2000. i 2001. godinu
2000.
2001.
Postaja
FK50 <10 FK u
FK100 <100 FK u FK50 <10 FK u 100 FK100 <100 FK u
100 ml
100 ml
ml
100 ml
Š1 (OB 05)
50
100
75
75
Š2 (OB 06)
50
100
50
100
Š3 (OB 07)
0
100
50
100
(Izvor: Izvješće More, priobalje, ribarstvo i marikultura 1996-2003., 2005. godine)
Tablica 57. Kakvoća mora na uzgajalištima na ušću Krke za 2002. i 2003. godinu
2002.
2003.
Postaja
FK50 <10 FK u 100 FK100 <100 FK u
FK50 <10 FK u
FK100 <100 FK u
ml
100 ml
100 ml
100 ml
Š1 (OB 05)
33
78
75
100
Š2 (OB 06)
33
88
75
100
Š3 (OB 07)
44
78
92
100
(Izvor: Izvješće More, priobalje, ribarstvo i marikultura 1996-2003., 2005. godine)
Tablica 58. Kakvoća mora na uzgajalištima na ušću Krke za 2006. godinu
2006.
Postaja
FK50 <10 FK u
FK100 <100 FK u
100 ml
100 ml
Š1 (OB 05)
58
75
Š2 (OB 06)
58
100
Š3 (OB 07)
83
100
(Izvor: http://www.azo.hr)
4.1.7.3
Ostvarivanje ciljeva Strategija i Plana
Nacionalna Strategija zaštite okoliša i Plan djelovanja za okoliš prepoznaju samo jedan cilj na
području ribarstva:
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 104
C2 – očuvanje biološke raznolikosti, te povrat izgubljenih staništa i svojti gdje god je to moguće.
Neki od projekata koji se bave sustavnim praćenjem stanja, pritiska i utjecaja na Jadran, a značajni su
za sektor ribarstva i akvakulture, samo djelomično prate pojedine aspekte vezane uz ribarstvo i
akvakulturu, a samim time i ciljeve Strategije:
-
-
Projekt Pelmon - Procjena rasprostranjenosti i obimnosti populacija sitne plave ribe u
Jadranskom moru
Projekt MEDITS - Meñunarodno Mediteransko istraživanje povlačnim mrežama po dnu
Projekt DemMon - Monitoring i gospodarenje demerzalnim resursima uz istočnu obalu
Jadrana - teritorijalno more Republike Hrvatske
Adriamed – Scientific Cooperation to Support responsible Fisheries in the Adriatic Sea - FAO
COOPERATIVE PROJECT between Albania, Croatia, Italy and Slovenia to Support
Responsible Fisheries in the Adriatic Sea
AiA – INTERREG - projekt Europske Unije za unaprijeñenje akvakulture i uvoñenje novih
vrata školjkaša u akvakulturu na području Jadranskog mora. Glavni cilj ovoga projekta bio je
unaprjeñenje akvakulture i uvoñenje novih vrata školjkaša u akvakulturu na području
Jadranskog mora.
S obzirom na manjkavost podataka, teško je dati kvalitetnu ocjenu stanja te komentar postojećih i
budućih trendova na području ribarstva za Županiju. Izrada Strategije morskog ribarstva koja bi
trebala jasnije definirati rješenje problema vezanih uz ovaj sektor trenutno je u izradi.
4.1.8 Promet
Promet, koji kao neizostavni strukturalni i funkcionalni element Županije ima velike društvene i druge
pozitivne i negativne nuspojave, uvelike utječe na okoliš, što vizualno, što kao izvor onečišćenja.
Pritisci na okoliš dolaze iz svih sektora, a posebna se pozornost zbog sustavnih, dugoročnih i
raznovrsnih šteta okolišu, uz ostale, sektore mora posvetiti i prometu. Planiranjem i izgradnjom
prometne infrastrukture, njenim kasnijim korištenjem, te obavljanjem prijevozne djelatnosti, dolazi do
sljedećih za okoliš nepovoljnih utjecaja sektora prometa:
- emisija ispušnih plinova
- onečišćenje zraka, vode i tla
- zauzimanje prostora i promjene krajolika
- buka i vibracije
- prijevoz opasnih tvari
- akcidenti - ekološke nesreće
- otpad od prometa - stari automobili, gume, ulja, itd.
- potrošnja neobnovljivih izvora energije
- stvaranje barijere lokalnom stanovništvu i životinjskom svijetu.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 105
Tablica 59. Emisija onečišćivača zraka po vrstama prometa
NAZIV ŠTETNIH TVARI
% po vrstama prometa
Cestovni
Željeznički
Zračni
Ugljikov monoksid (CO)
98
1
0,3
Ugljikov dioksid (CO2)
82,8
2.9
11,7
Dušikovi oksidi (NOx)
90,5
4
0,5
Ugljikovodici (CH)
95
1
1
Sumporov dioksid (SO2)
74
10
2
Krute čestice
85
5
3
Izvor: Promet i okoliš, Jasna Golubić, FPZ 2006
Vodni
0,2
2,5
5
3
14
7
Promet, osobito cestovni, spada u najveće onečišćivače okoliša (prema Petom akcijskom programu EU
prometni sektor uzrokuje 50 % emisija NOx, 30 % emisija VOC i 22 % emisija CO2), ponajprije
emisijama iz vozila (Nacionalna strategija zaštite okoliša, 2002.).
Iz Tablice 59. vidi se dominacija cestovnog prometa u onečišćenju zraka. Emisije iz cestovnog
prometa imale su velik udio u onečišćavanju teškim metalima, ponajviše olovom, a taj se udio uvelike
smanjio uvoñenjem bezolovnih benzina čime, je napravljen veliki napredak u očuvanju okoliša. S
druge pak strane, povećala se potrošnja dizelskih goriva, uzročno povećavajući i emisiju čestica i
sumpornog dioksida.
Promet je veliki potrošač energije. U ukupnom prometu u EU troši se 30 % ukupne energije, a
cestovni promet predvodi potrošnju sa 70 % u odnosu na ostale prometne grane (Promet i okoliš,
J.Golubić). Za ilustraciju, potrošnja energije po jedinici prijevoza tereta za kamion je preko četiri puta
veća nego u prijevozu željeznicom i vodenim putem.
Pored onečišćenja zraka i utroška energije, cestovni promet degradira okoliš oduzimanjem površina
prethodno korištenih u druge svrhe. U Hrvatskoj transportne površine izvan naselja zauzimaju 1,66 %
kopnenog dijela teritorija, pri tome se 0,97 % odnosi na prometne površine ukupno, a 0,56 % na
površine za cestovni promet (Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske, 2003.). U gradovima
prometna mreža zauzima čak 20-50 % ukupne urbane površine. Da je cestovni promet veliki potrošač
prostora govori podatak da je potreba za prostorom autoceste sa četiri prometna traka 9,1 ha/km, a
dvokolosiječne pruge 3,2 ha/km, uz činjenicu da je kapacitet željezničke pruge za polovicu veći. U
relativnom pogledu, cestovni promet za svoje funkcioniranje zahtijeva najviše prostora, pa tako
tijekom vršnih sati putovanje automobilom istog broja putnika zahtijeva 30 puta više prostora nego
putovanje autobusom i 40 puta više prostora nego putovanje tračničkim vozilom.
Mreža prometnica na području Županije prikazana je na Slici 43.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 106
Slika 43. Mreža prometnica na području Županije (izvor: OIKON baza)
4.1.8.1
Zakonski okvir
U Hrvatskoj nije donesen temeljni zakon kojim bi se posebno regulirao odnos prometa i njegovog
utjecaja na okoliš i zaštita okoliša u sektoru prometa. Promet je reguliran brojnim zakonima,
pravilnicima i odlukama. U ovom poglavlju bit će spomenuti oni zakoni koji se dotiču zaštite okoliša.
U cestovnom prometu tako valja spomenuti Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08) i
Zakon o prijevozu u cestovnom prometu (NN 178/04, 63/08) te Zakon o javnim cestama (NN
180/04, 38/09), s podzakonskim aktima.
Formula kojom se izračunava visina posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon dana je
Uredbom o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i
mjerilima za utvrñivanje posebne naknade za okoliš na vozila na motorni pogon (NN 02/04) te
Pravilnikom o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja posebne naknade za okoliš na vozila
na motorni pogon (NN 20/04).
Proizvodnja, trgovina i skladištenje biogoriva i drugih obnovljivih goriva ureñena je Zakonom o
biogorivima za prijevoz (NN 65/09).
Željeznički je promet reguliran Zakonom o željeznici (NN 123/03, 75/09) i Zakonom o sigurnosti u
željezničkom prometu (NN 40/07), kojima je, meñu ostalim, definirano pravo na izgradnju i
upravljanje željezničkom infrastrukturom onih pravnih osoba koje će brinuti o zaštiti i očuvanju
okoliša.
Zračni promet reguliran je Zakonom o zračnim lukama (NN 19/98) i Zakonom o zračnom
prometu (NN 69/09), koji zaštitu okoliša definira kroz zaštitu od buke.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 107
Na zaštitu morske obale i mora od onečišćenja primjenjuju se propisi o vodama i propisi o zaštiti
okoliša, osim onečišćenja s plovnih i plutajućih objekata, koji su regulirani Zakonom o pomorskom
dobru i morskim lukama (NN 158/03, 38/09) i Pomorskim zakonikom (NN 181/04), a takoñer se
onečišćenje uslijed pomorskog prometa spominje i u Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07).
Uvjeti za prijevoz opasnih tvari u pojedinim granama prometa propisani su Zakonom o prijevozu
opasnih tvari (NN 79/07).
Iako u većini europskih zemalja postoji posebni propisani monitoring za praćenje emisija iz pokretnih
izvora, u Republici Hrvatskoj on još nije donesen. Djelomični monitoring propisan je u Pravilniku o
praćenju kakvoće zraka (NN 155/05). Mjere provoñenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće
zraka, te mjere izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje
uzrokuje buka u okolišu propisane su Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) i Zakonom o
zaštiti od buke (NN 30/09).
4.1.8.2
Stanje i pritisci na području Županije
Cestovni promet
Osnovu cestovne mreže Županije (ŠKŽ) čine pravci koji se u odnosu na smjer protezanja u širem
prostoru i morfologiji terena, te rasporedu središnjih naselja mogu podijeliti na uzdužne i poprečne.
Uzdužni cestovni pravci koji prolaze županijom:
- Autocesta A1 Pirovac -Vrpolje
- Jadranska turistička cesta D8 Pirovac -Vodice - Šibenik - Primošten - Rogoznica
- Državna cesta D1 Knin - Kijevo
- Državna cesta D56 Skradin - Drniš
- Državna cesta D58 Šibenik - Vrpolje
- Državna cesta D27.
Poprečni cestovni pravci koji prolaze županijom i povezuju njezin primorski s kontinentalnim dijelom:
- Državna cesta D33 Šibenik - Drniš - Knin - BiH
- Državna cesta D59 Knin - Kistanje – Kapela.
Ukupna duljina javnih razvrstanih cesta na području Županije iznosi 1294 km (43 km autocesta, 367
km državnih cesta, 470 km županijskih cesta i 414 lokalnih cesta)8, s gustoćom cestovne mreže od 434
m/km², što je za 16 % manje od prosjeka za RH. Od izrade zadnjeg "Programa zaštite okoliša
Županije" 2001. pa do 2005. izgradnja cestovne mreže u županiji stagnira, pa je tako 2005. izgrañeno
43 km autoceste, a do 2009. još 43 km ostalih javnih cesta. Tablica 60. prikazuje ukupnu duljinu
pojedinih kategorija razvrstanih cesta u RH i Županije od 2006. do lipnja 2009.9
8
9
Podaci za lipanj 2009. Hrvatske ceste
Do 2006. DZS u podacima o cestovnoj mreži ne uključuje autoceste, te su stoga korišteni podaci od 2006.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 108
Tablica 60. Cestovna mreža RH i Županije (ŠKŽ)
Ceste ukupno Državne
(km)
ceste10 (km)
Županijske
ceste (km)
RH
28 788
7 869
10 544
ŠKŽ 1 251
393
460
RH
29 038
8 119
10 544
2007.
ŠKŽ 1 263
405
460
29 248
6 810
10 904
LIPANJ RH
2009.
ŠKŽ 1294
410
470
Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS), Statistički ljetopis
2006.
Lokalne
ceste (km)
Gustoća cestovne
mreže (m/km²)
10 375
398
10 375
398
10 335
414
509
419
513
423
517
434
Osim izgradnje novih prometnica, od 2005. izvedene su rekonstrukcije i izvanredna održavanja cesta,
te sanacije nakon izgradnje autoceste u ukupnoj duljini od 74 km, što je prikazano u Tablici 61.
Radovi obuhvaćaju područja navedenih gradova, te područja općina Unešić, Bilice, Promina, Ružić,
Primošten i Rogoznica, u Tablici 61. svrstanih pod ostalo.
Tablica 61. Redovni i izvanredni radovi na cestovnoj mreži Županije u razdoblju od 2005.
ŠIBENIK
VODICE
REKONSTRUKCIJA (m) 2000
0
IZVANREDNO
3030
1850
ODRŽAVANJE (m)
SANACIJA (m)
15400
300
UKUPNO (m)
20430
2150
Izvor: Županijska uprava za ceste Županije
DRNIŠ
SKRADIN
KNIN
OSTALO
11640
3240
1250
11950
UKUPNO
(m)
30080
4400
0
600
11250
21130
0
16040
7200
10440
0
1850
0
23200
22900
74110
Broj cestovnih vozila u svijetu vrtoglavo raste, a taj trend prati i Hrvatska. Kretanje takvog povećanog
broja cestovnih vozila iziskuje i povećanu potrošnju goriva, a shodno tome i veće onečišćenje okoliša i
veći broj akcidenata u prometu. U Županiji 2007. godine na 114 527 stanovnika dolazi 47 332
registriranih motornih vozila i 48 945 vozača (Bilten o sigurnosti cestovnog prometa, MUP). Kako
javni prijevoz u županiji nije posebno razvijen, a u prosjeku 41 % stanovništva posjeduje vozilo,
dolazi do smanjenja ukupnog prijevoza putnika svim sredstvima javnog prijevoza. I u takvom
padajućem javnom prijevozu cestovni promet dominira sa 62 %.
U Tablici 62. prikazan je broj registriranih motornih vozila po pojedinim kategorijama u Županiji.
Primjećuje se drastičan godišnji porast cestovnih vozila, prosječno oko 6%, a od 1997. do 2007. taj
broj je porastao gotovo 50 %. Zamjetan je i pad broja autobusa, što govori u prilog trendu smanjenja
korištenja javnog prijevoza.
Tablica 62. Registrirana cestovna motorna vozila Županije
Godina UKUPNO
VRSTE VOZILA
Moped
Teretno Kombinirano Radni
i radno
vozilo
stroj
vozilo
1997
25 319
886
609
21 408
166
2 159
72
13
2005
42 461
3 810
1.679
32 979
187
3 411
156
142
2006
44 927
4 265
1 857
34 615
174
3 486
183
215
2007
47 332
4 740
2 078
36 141
176
3 645
186
220
Izvor: Bilten o sigurnosti cestovnog prometa - Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
10
Motocikl
Osobno
vozilo
Autobus
Uključene su autoceste .
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Traktor
6
97
118
125
Str. 109
Porast broja cestovnih vozila, uz ekspanziju cestovne mreže, rezultira povećanim protokom vozila.
Protok vozila je mjerljiva veličina, a može se kvantificirati metodama brojanja prometa. Metodološki i
tehnološki brojanje prometa temelji se na elektromagnetskim indukcijskim senzorima (osjetnicima) i
odgovarajućim detektorima vozila koji se mogu koristiti za neprekidno i za povremeno automatsko
brojenje prometa, a takoñer se koriste podaci s naplatnih postaja na prometnim grañevinama s
naplatom uporabe.
U Hrvatskoj se brojanje prometa odvija na državnim cestama, autocestama i na pojedinim županijskim
cestama. Analiza podataka kroz niz godina dobivenih brojanjem prometa ukazuje na dugoročnu
tendenciju rasta cestovnog prometa. Cestovni promet i nadalje ima sve veće značenje, kako u
prijevozu putnika, tako i u prijevozu tereta.
Tablice 63.-66. prikazuju analizu rezultata brojanja prometa u Županiji na pojedinim brojačkim
mjestima na autocesti i na državnim cestama koje prolaze županijom. Protok vozila izražen je s dva
pokazatelja veličine prometa: prosječan godišnji dnevni promet (PGDP) i prosječan ljetni dnevni
promet (PLDP).
Tablica 63. Protok vozila na A1 u Županiji
Pirovac jug
čv.Pirovacčv.Skradin
PGDP PLDP
2005
8056 14640
2006
6609 15746
2007
8600 19418
2008
8284 18445
Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.
A1
Skradin jug
Šibenik - jug
čv.Skradinčv.Šibenikčv.Šibenik
čv.Vrpolje
PGDP PLDP PGDP PLDP
8439 15036
7392 13115
6971 16110
6083 13882
8761 19267
7691 17083
8622 18694
7755 16605
Vrpolje - jug
čv.Vrpolječv.Prgomet
PGDP PLDP
4859 12909
6172 13911
7745 17126
7856 16652
Podaci dobiveni brojanjem prometa u Županiji pokazuju da je od puštanja u promet dionice autoceste
A1 od Pirovca do Vrpolja 2005. godine, u skladu s očekivanjima, došlo do preraspodjele prometnih
tokova i promjene intenziteta prometa na postojećim prometnicama. Novoizgrañena dionica autoceste
privukla je i preusmjerila promet s ostalih cesta u županiji, posebno onih paralelnih s njenim smjerom
kretanja. S tom dionicom završena je i autocesta Zagreb – Split, te je tranzitni promet kroz županiju
redistribuiran na autocestu.
Tablica 64. Protok vozila na državnim cestama D8, D56, D27 u Županiji
2003
2004
2005
2006
2007
2008
Pirovac
Ž6068-D59
PGDP
PLDP
5631
11918
5700
10783
5320
10446
2692
10285
5404
10394
4960
9878
D8
Šibenik
L65037-D33
PGDP
PLDP
15272 24679
16802 29262
15167 21194
14559 21545
14703 22684
14443 21986
Grebaštica
Ž6108-L65065
PGDP PLDP
5268 10146
5076
9432
3883
9801
3357 10149
3105
7842
5180
9119
D 56
Skradin
Kljake
L65041-Ž6090
Ž6098-Ž6099
PGDP PLDP
PGDP PLDP
1927
3211
1991
3155
2150
3678
1580
1798
2246
1890
1034
1250
2117
1500
1727
1811
2869
1392
1603
D 27
Gaćelezi
D59-Ž6071
PGDP PLDP
2591
5803
4486 10914
2980
3025
2035
3354
2119
3531
2153
3599
Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.
Od 2003. do 2008. na području ŠKŽ prosječan godišnji dnevni promet (PGDP) na državnoj cesti D8
(Jadranska turistička cesta) u prosjeku je pao za 6 %, a prosječan ljetni dnevni promet (PLDP) za 13
%, na državnoj cesti D56 PGDP je u prosjeku pao za 6 %, a PLDP za 11 %, na državnoj cesti D27
PGDP u prosjeku je pao za 17 %, a PLDP za 38 %, na državnoj cesti D1, koja je glavna alternativa
autocesti u smjeru Zagreb - Split PGDP je u prosjeku pao za drastičnih 56 %, a PLDP za 65 %.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 110
Tablica 65. Protok vozila na državnim cestama D1 i D59 u Županiji
2003
2004
2005
2006
2007
2008
Pañene
L65008-D59
PGDP
PLDP
4910
9271
3995
6124
2958
4493
1077
4200
2238
3490
2111
3311
D1
Kijevo
Ž6058-Ž6083
PGDP PLDP
2209
1965
1870
Vrlika
Ž6082-L67001
PGDP PLDP
4110
7866
3393
5213
2725
3894
3288
2805
2696
Radučić-istok
L65008-Ž6054
PGDP
PLDP
1000
1030
1144
1528
1600
1542
1777
D 59
Kistanje
L65023-Ž6074
PGDP PLDP
931
1397
990
1334
943
1551
967
1662
955
1560
1131
1829
Čista Mala-jug
Ž6071-D27
PGDP PLDP
3571
3580
1917
3991
4041
3996
3884
Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.
Poprečni prometni smjer koji prolazi kroz županiju, državna cesta D33, takoñer bilježi pad prometa,
pa tako PGDP pada za 27 %, a PLDP za 34 %. Iznimka je dio ceste sjeverno od Knina koji vodi do
Strmice (granica sa BIH), gdje je PGDP rastao za 26% a PLDP za 11%. Promet državnom cestom D59
takoñer je u porastu, i to PGDP za 21 %, a PLDP za 32 %.
Dok promet državnim cestama u županiji stagnira, autocesta bilježi porast prometa, i to u prosjeku
PGDP za 18 % i PLDP za 26 % u razdoblju od 2005. do 2008. godine. Taj rast je 2007. bio i veći, ali
se 2008. bilježi lagani pad prometa u odnosu na 2007. Sveukupno, intenzitet prometa u Županiji je u
porastu.
Tablica 66. Protok vozila na državnoj cesti D33 u Županiji
2003
2004
2005
2006
2007
2008
Knin - sjever
L65009-Ž6080
PGDP
PLDP
1083
1596
1168
1623
1248
1662
1275
1673
1364
1817
1374
1782
Knin - jug
D1-Ž6056
PGDP
PLDP
3889
4915
3679
4391
3421
4202
3408
4221
3635
4468
3446
4077
D 33
Vrbnik - jug
Ž6056-Ž6079
PGDP
PLDP
2911
3762
2781
3387
2220
2557
1946
3434
2280
2605
2132
2398
Pakovo Selo
Ž6094-Ž6078
PGDP
PLDP
1838
1850
2351
2789
2833
2799
Bilice
L65042-L65040
PGDP
PLDP
5728
8963
6226
9548
6313
9074
3973
9306
4802
5435
3253
4438
Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.
Postojeća županijska cestovna infrastruktura planira se upotpuniti izgradnjom spojne ceste od
autoceste (čvor "Dubrava") do Šibenske gospodarske zone "Podi", izgradnjom spojne ceste od čvora
"Vrpolje" do Vrsnog, izgradnjom obilaznice Vodica, te najvažnijim projektom izgradnje brze ceste
Šibenik - Drniš - Knin, s izgradnjom obilaznica Knina i Drniša (Županijska uprava za ceste Županije).
Izgradnjom brze ceste Šibenik - Drniš - Knin kvalitetnije će se povezati priobalno područje sa
zaleñem, te prostor županije s prostorom susjedne BiH. Državna cesta D33, koja sada povezuje ovo
područje, upitne je kvalitete, njeni elementi od kolničkog zastora, poprečnog i uzdužnog profila, te
križanja sa željezničkom prugom nezadovoljavajuće su izvedbe. Ova prometnica je još važnija ako se
uzme u obzir da njenim daljnjim pružanjem i prolaskom kroz teritorij BiH (Bihać-Sisak-ZagrebŠentilj) postaje meñunarodna prometnica - E 71. Prilikom izgradnje ovih prometnica potrebno je
osigurati provoñenje mjera zaštite okoliša, kako kod projektiranja i izgradnje, tako i nakon njihovog
puštanja u promet.
Željeznički promet
Kroz područje Republike Hrvatske prolaze tri paneuropska prometna koridora, dva od njih (X i V.b)
čine okosnicu željezničke infrastrukture u smjeru od istoka prema zapadu, odnosno u smjeru od
sjeveroistoka prema jugozapadu. Ti koridori su:
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 111
X. paneuropski prometni koridor, koji zapadnu Europu spaja s Grčkom, Bugarskom i Turskom.
Ukupna duljina hrvatske dionice (državna granica - Savski Marof - Vinkovci - Tovarnik - državna
granica) iznosi 316,4 km.
V. paneuropski prometni koridor, koji Italiju preko Slovenije i Mañarske spaja s Ukrajinom:
B-ogranak koji Budimpeštu preko Koprivnice i Zagreba spaja s Rijekom. Ukupna duljina hrvatske
dionice (državna granica - Botovo - Zagreb - Karlovac - Rijeka) iznosi 328,7 km.
C-ogranak, koji Budimpeštu preko Osijeka, Đakova, Šamca, Sarajeva i Mostara spaja s lukom Ploče.
Ukupna duljina hrvatskih dionica (državna granica - Beli Manastir - Osijek - Slavonski Šamac državna granica sa BiH - Metković - Ploče) iznosi 129,6 km.
Kroz Županiju ne prolaze paneuropski prometni koridori, već se pruga u županiji veže na V.b
prometni koridor, te je dio pruge kategoriziran kao priključna željeznička pruga od značaja za
meñunarodni promet (M), a manji dio kao željeznička pruga od značaja za regionalni promet (R).
Tablica 67. prikazuje pojedinačne željezničke pruge u Županiji, kao i njihove duljine.
Tablica 67. Pregled duljina pojedinačnih željezničkih pruga u Županiji (stanje na dan 31.12.2008.)
Red
br.
Oznaka
pruge
Skraćeni naziv
željezničke pruge
1.
M604
2.
3.
4.
5.
M606
M607
M608
R103
Oštarije - Knin - Split Predgrañe
Knin - Zadar
Perković - Šibenik
Ražine - Šibenik Luka
DG - L.D.Polje - Knin
Ukupno
Ukupna grañevinska duljina kolosijeka otvorene pruge (km)
Ž.p.o.z. za
meñunarodni
promet (M)
80 370
Ž.p.o.z. za
regionalni
promet (R)
-
Ž.p.o.z. za
lokalni
promet (L)
-
-
-
42 707
22 503
3 714
-
26 190
149 294
26 190
Ukupno
kolosijeka
M+R+L
80 370
Duljina
kolosijeka u
uporabi
80 370
42 707
22 503
3 714
26 190
42 707
22 503
3 714
26 190
175 484
175 484
Izvor: HŽ Infrastruktura
Duljina meñunarodne priključne pruge u županiji iznosi 149 294 km, a duljina regionalne pruge iznosi
26 190 km. Cjelokupna željeznička mreža u županiji je jednokolosiječna i neelektrificirana.
Neelektrificirana pruga znači korištenje dizelske vuče, a uzevši u obzir i starost lokomotiva, korištenje
takvih lokomotiva naspram električnih nepovoljno utječe na okoliš emisijama štetnih plinova i čestica
iz dizelskih motora. Europska unija posvećuje veliku pozornost izgradnji učinkovite i tehnološki vrlo
razvijene željezničke infrastrukture. Jezgru te željezničke mreže predstavljaju paneuropski koridori
uspostavljeni na meñunarodnim konferencijama, pa se može očekivati modernizaciju pruge koja
prolazi X. i V. paneuropskim prometnim koridorom. Kako s prugom u Županiji to nije slučaj, njena
modernizacija i elektrifikacija ostat će u dugoročnim planovima.
U 2008. na cijeloj željezničkoj mreži u Republici Hrvatskoj ostvareni godišnji promet robe po
kolosijeku osjetno je manji nego u razdoblju prije 1990. Meñutim, taj promet pokazuje tendenciju
postupnog rasta. Iz Tablice 68. vidi se porast željezničkog prometa robe u Županiji u razdoblju od
2002. do 2008. godine.
Tablica 68. Utovarena i istovarena roba po kolodvorima na prugama u Županiji od 2002. do 2008.
Pruga
Utovarena i istovarena roba (t)
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
M604
824 299 1 506 551 2 852 930 1 031 733
1 045 143 1 253 795
1 129 722
M606
278 593
355 617
236 430
303 010
491 779
348 309
409 212
M608
457 641
559 053
614 580
657 852
668 674
684 832
736 271
Izvor: HŽ Infrastruktura
U 2008. povećao se utovar i istovar robe s kolodvora u Županiji u odnosu na 2002., i to: na pruzi
M604 za 37 %, na pruzi M606 za 47 %, a na pruzi M608 za 61 %.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 112
Prijevoz putnika željeznicom u Republici Hrvatskoj približio se vrijednosti u razdoblju prije 1990., a u
zadnje dvije godine je i premašio tu vrijednost. Iz Tablice 69. vidi se porast željezničkog putničkog
prometa u Županiji u razdoblju od 2002. do 2008.
Tablica 69. Otpremljeni putnici po kolodvorima na prugama u ŠKŽ od 2002. do 2008.
Pruga
Otpremljeni putnici
2002
2003
2004
2005
2006
2007
M604
179 981
139 535
114 642
130 599
148 907
190 969
M606
21 814
16 828
16 450
17 458
21 229
22 711
M607
38 951
30 495
26 034
30 309
29 770
28 839
Izvor: HŽ Infrastruktura
2008
184 410
22 165
70 008
U 2008. s kolodvora u Županiji otpremljeno je više putnika u odnosu na 2002., i to: na pruzi M604 2,5
%, na pruzi M606 1,6 %, a na pruzi M607 57 % više putnika 11.
Sa stajališta zaštite okoliša i gledajući željeznički promet, povećanje toga prometa nije u interesu
zaštite okoliša, jer ono, kao i povećanje bilo kakvog prometa, vodi do njegovog dodatnog onečišćenja.
Meñutim, ako željeznički promet promatramo kao podsustav cjelokupnog prometa, tada povećanje
željezničkog prometa, te proporcionalno smanjenje konkurentnog cestovnog prometa predstavlja
prednost u zaštiti okoliša. Željeznički promet prema glavnim utjecajnim čimbenicima degradiranja
okoliša - onečišćenju zraka, zauzimanju površine i utrošku energije, predstavlja najpovoljniji oblik
prometa. Uz to, željeznica omogućuje masovan, brz i ekonomičan prijevoz ljudi i tereta.
Iako je željeznički promet u porastu, što se vidi iz prikazanih podataka, cestovni promet, posebno
prijevoz osobnim automobilom, još brže raste i dalje drži primat u prijevozu i robe i putnika. Tomu je
najviše pogodovala izgradnja cestovne infrastrukture, te usporavanje modernizacije željeznice.
U razdoblju od izrade zadnjeg "Programa zaštite okoliša Županije" 2001. do danas izvršen je remont i
rekonstrukcija pruge "M604 Oštarije - Knin - Split - Predgrañe", a u srednjoročne planove ulazi
rekonstrukcija kolodvora Šibenik.
Pomorski promet
Luke su dio prometnog sustava i djeluju kao zbirno mjesto u koje se slijeva promet sa svih prometnih
putova i gdje se susreću svi oblici prijevoza. Osnovni zadatak luka jest povezivanje kopnenog i
pomorskog prometa, a samim time i osiguravanje mjesta prelaska robe i putnika iz jednog oblika
prijevoza na drugi. Na to se nadovezuju mnogobrojne djelatnosti koje se obavljaju u lukama. More je
najjeftiniji prometni put, kojim se odvija oko 4/5 svjetskog prometa robom, tako da ne čudi da je 1990.
meñunarodni pomorski robni promet iznosio oko 4 milijarde tona tereta, a 2005. taj se promet penje na
oko 5,5 milijardi tona. Predviñanja za sljedećih deset godina su dodatno povećanje prometa, posebno
kontejnerskog. Ukupan meñunarodni kontejnerski promet u 2008. iznosio je više od 500 milijuna TEU
(mjerna jedinica ekvivalentna kontejneru od 20 stopa), a 2020. se očekuje promet veći od milijardu
TEU. Upravo kao posljedica predviñenog povećanja prometa, doći će do prekapacitiranosti
sjevernoeuropskih luka i uslijed veće potražnje za lučkim kapacitetima od njihove ponude otvara se
prilika za poslovanje malih luka. Stručnjaci i znanstvenici u svojim analizama potenciraju značenje i
prednosti tih luka u nadolazećem razdoblju.
Osnovna prednost jadranskih luka kao malih i srednjih luka u ovoj novonastaloj situaciji na
pomorskom tržištu je njihova duboka uvučenost u europsko kopno i time skraćivanje kopnenog puta
prema Srednjoj Europi. Republika Hrvatska ima 6 luka otvorenih za javni promet od osobitog
(meñunarodnog) gospodarskog interesa za RH u gradovima: Rijeka, Ploče, Split, Šibenik, Zadar i
11
Podaci se odnose na putnike otpremljene s kolodvora u ŠKŽ, tj. putnici koji su u tranzitu i putuju npr. u ili iz
Splita nisu uključeni u podatke.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 113
Dubrovnik. Luke Rijeka i Ploče su po ostvarenome teretnom prometu glavne teretne luke Republike
Hrvatske (luka Rijeka u pravilu ostvaruje preko 50 % ukupnog prometa svih hrvatskih luka), te ih
karakterizira mogućnost daljnjeg razvoja radi njihovog velikog i perspektivnog gravitacijskog
područja i geoprometnog položaja. Gravitacijska zona luke Rijeka zahvaća cijeli hrvatski teritorij, a
izgradnjom naftovoda i područje Vojvodine, Mañarske i šire. Gravitacijska zona Luke Ploče zahvaća
najveći dio teritorija Bosne i Hercegovine, a dijelom se širi i prostorom Podunavlja. Luke Split,
Šibenik i Zadar imaju zajedničku gravitacijsku zonu u meñupodručju gravitacijskih zona luka Rijeke i
Ploča.
Luka Šibenik jedna je od najstarijih i najbolje zaštićenih luka na hrvatskoj obali Jadrana, smještena u
potopljenom ušću rijeke Krke, gdje je prirodno zaštićena od utjecaja valova i vjetra. Izgradnjom
terminala za rasute terete 1982. luka se specijalizirala za pretovar sirovih fosfata i umjetnog gnojiva.
Tijekom rata gotovo je u cijelosti prestala s radom, ali je posljednjih godina došlo do oživljavanja
prometa na terminalu za soju i umjetno gnojivo.
Kapacitet terminala za rasuti teret u izvozu iznosi 400 000 T/godišnje, dok je kapacitet utovara 150
T/h. Na terminalu se nalazi željeznički kolosijek (300m) te pakirnica, a izvoze se mineralna gnojiva,
žitarice, ostali rasuti teret, te kamen. Kapacitet terminala za rasuti teret u uvozu iznosi 1 000 000
T/godišnje, a kapacitet istovara 400 T/h. Na terminalu se nalaze dva željeznička kolosijeka (2 x 600
m), a uvoze se fosfati i mineralna gnojiva. Rad terminala za uvoz potpuno je automatiziran, s
kontrolom svih transportnih sistema istovara broda, punjenja skladišne hale, te direktnog ili
indirektnog punjenja željezničkih vagona. U zaštitu okoliša uloženo je potpunim zatvaranjem sistema,
te su sva presipna mjesta i mjesto utovara vagona pokrivena sistemom otprašivanja.
Izgradnjom planirane brze ceste Šibenik - Drniš - Knin - granica BiH dio prometnih tokova ka
zapadnoj Bosni, koja zemljopisno najbliži izlaz na more ima u Šibeniku, mogao bi se preusmjeriti na
Luku Šibenik. Takoñer bi odreñeni dio robnih tokova bio privučen rekonstrukcijom željezničke pruge
i unapreñenjem željezničkog prijevoza. Trenutačni razvoj gospodarskog područja Podi govori da se
radi o jednom od najperspektivnijih područja u Hrvatskoj, a daljnjim razvojem povećat će se potreba
za sirovinama i poluproizvodima potrebnim za proizvodnju, te za distribucijom proizvoda na
inozemno tržište. Promet tih roba mogao bi se ostvariti preko šibenske luke. Prema podacima Lučke
uprave Šibenik, ukupan broj uplovljavanja iz stranih luka u 2007. godini iznosio je: 158 teretnih i
putničkih (od toga je 35 putničkih), a u 2008. god, bilo je 237 teretnih i putničkih (od toga je 73
putničkih). Putnički brodovi su velikim dijelom dolazili iz hrvatskih luka, 10 je došlo iz Venecije.
Tablica 70. Teretni i putnički promet luke Šibenik od 2000. do 2008. godine
2000 2001 2002 2003 2004 2005
TERETNI UVOZ
408
389
385
385
536
405
PROMET IZVOZ
163
130
77
210
295
948
(u 000 t)
TRANZIT
10
9
9
7
9
57
UKUPNO
582
528
471
602
840 1410
PUTNIČKI PROMET
(u 000 put)
394
435
475
507
520
535
2006
481
748
10
1239
2007
495
737
11
1243
2008
384
478
0
863
538
550
545
Izvor: Lučka uprava Šibenik
Iz Tablice 70. se vidi da je teretni promet luke Šibenik, uz oscilacije od 2000. do 2008., porastao za 48
%. Udio Šibenske luke u ukupnom teretnom prometu Hrvatskih luka u 2007.12 iznosio je oko 4 %.
Putnički promet luke Šibenik u tom je razdoblju porastao za 38 %. Meñutim, taj rast je u stalnom
padu, te je tako 2001. porast prometa iznosio 10 %, 2007. 2 % , dok je 2008. promet čak bio u
opadanju.
12
Prema DZS RH ukupan teretni promet Hrvatskih luka u 2007 iznosio je 30 097 179 t.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 114
Daljnji rast putničkog prometa omogućit će se proširenjem lučkih kapaciteta, jer su postojeći odavno
ograničavajući faktor lučkog razvoja. Pomorski putnički promet odvija se s dvije lokacije: glavnina
putničkog prometa prema otocima u šibenskom arhipelagu odvija se preko gata Krka koji se nalazi u
samom centru Šibenika, dok se trajektni promet odvija s gata Vrulje. Prognozirano povećanje
putničkog prometa (u 2020. predviña se promet od 873 000 putnika (Studija razvitka pomorskog
prometa za razdoblje 2006. - 2020.)), uvoñenje većih brodova na postojećim linijama, uvoñenje luke
Šibenik kao jednog od odredišta na dužobalnim i meñunarodnim trajektnim linijama, te kao odredišta
na kružnim putovanjima, razlozi su za povećanje postojećih kapaciteta, tj. rekonstrukciju i dogradnju
pomorsko-putničkog terminala na gatu Vrulje. Dogradnjom toga gata dugotrajno će se riješiti problem
putničkih kapaciteta Šibenske luke za domaći i meñunarodni promet.
Tijekom planiranja, izgradnje i kasnijeg korištenja dograñenog gata Vrulje potrebno je provesti
postupke zaštite okoliša. Izgradnja i korištenje ovoga gata imat će utjecaja na kakvoću mora, stanje
morskih zajednica, kvalitetu zraka, razinu buke, te na količinu otpada. Prema izvedenoj studiji o
utjecaju na okoliš (Studija o utjecaju na okoliš dogradnje pomorsko putničkog terminala na gatu
Vrulje u luci Šibenik), proširenje gata i povećanje pomorskog prometa nema za posljedicu formiranje
novih značajnih izvora emisija u okoliš. Za potrebe odvodnje onečišćenih i zauljenih oborinskih voda
sa cijele površine parkirališta na gatu predviñen je sustav koji pomoću rigola, slivnika, te kolektora
koji završavaju u dva separatora ulja i taloga odvodi obrañene oborinske vode u postojeći oborinski
kanal, s izljevom na vrhu gata Vrulje. Sanitarne otpadne vode planiranih objekata na terminalu
priključit će se na postojeći kolektor (gradskih) sanitarnih otpadnih voda.
Za otoke u županiji postoji i trajektna i brodska veza. Na Žirju postoji prometna infrastruktura i moguć
je cestovni promet, dok se na ostalim otocima odvija samo kolno-pješački promet.
Prema važećim mjerilima o razvrstavanju luka, na području Županije nalaze se (Prostorni plan
Županije):
-
-
-
22 luke za javni promet županijskog značaja (13 na kopnu te 9 na otocima), na kojima od
1975. nisu vršeni veći zahvati (rekonstrukcije), već se prema potrebi samo održavaju, te po
pitanju funkcionalnosti i kapaciteta ne zadovoljavaju kriterije
31 luka za javni promet lokalnog značenja (20 na kopnu te 11 na otocima), od kojih se 22
nalazi u akvatorijima zajedno s lukama županijskog značaja, a 9 ih je na izdvojenim
lokalitetima
luke posebne namjene, u koje spadaju:
- 11 luka nautičkog turizma
- 6 športskih luka
- ribarska luka u Tribunju
- 6 vojnih luka
- 3 brodogradilišta.
Zračni promet
Trenutno na području Županije ne postoji zračna luka, te se zračni promet odvija preko zračne luke
Split i zračne luke Zadar. Prema Strategiji i Programu prostornog ureñenja RH, na području Županije
predviñena je mogućnost lociranja tercijarne zračne luke 2C-kategorije. Za izgradnju zračne luke
predviñena je lokacija Pokrovnik u blizini Drniša, gdje su još 1986. provedena istraživanja s
pozitivnom ocjenom glede prirodnih osobina položaja i mogućnosti grañenja, te je navedena u
prostornim planovima Županije i grada Drniša. Lokacija zračne luke smještena je neposredno uz
planirani koridor brze ceste Šibenik - Drniš - Knin - granica BiH i planirani koridor željezničke pruge
velike propusne moći na pravcu Gračac - Radučić - Oklaj - Pokrovnik - Perković - Šibenik - Split.
Izglednija je izgradnja aerodroma za prihvat malih aviona, a ne kao konkurencija Splitu i Zadru.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 115
Takoñer je planom predviñena izgradnja helidroma na Žirju, s ciljem boljeg povezivanja otoka s
kopnom, bolje turističke usluge, te povećanja sigurnosti života. Na otocima Prviću, Zlarinu i Kapriju
planirana je izgradnja interventnih helidroma.
Utjecaj zračnih luka na okoliš i njegova zaštita očituju se kroz nekoliko segmenata: zrakoplovna buka,
emisija štetnih plinova zrakoplovnih motora, manipulacija otpadnim materijalom, planiranje namjene i
uporaba okolnog zemljišta, te onečišćenje tla i vode na području zračne luke i u njenoj blizini.
Buka predstavlja jedan od najvećih problema s kojim se susreću zračne luke. Smanjenje buke i njezina
utjecaja na okolno stanovništvo može se izvršiti tehničkim mjerama - stišavanjem motora zrakoplova,
te organizacijsko tehnološkim mjerama - reguliranjem lokalne gustoće prometa i racionalizacijom
početno završnih operacija.
Kod planiranja zračne luke nužno je uvesti kontrolu namjene i uporabe zemljišta. Zemljište uz zračnu
luku nisu prikladna za stambena naselja koja se mogu okarakterizirati kao vrlo osjetljiva na buku, dok
su neki drugi tipovi korištenja zemljišta na to manje osjetljivi. Većina komercijalnih i industrijskih
djelatnosti, nadasve onih vezanih uz djelovanje zračne luke, prikladni su za korištenje uz samu zračnu
luku. Skladišta, moteli, restorani, špediterske agencije, industrijska postrojenja koja imaju korist od
blizine zračne luke te industrijska postrojenja vezana uz zrakoplovstvo prikladni su za postavljanje na
zemljište u blizini zračne luke.
4.1.8.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana
Kao što je već rečeno u prvom dijelu ovog poglavlja, u Županiji, kao i u cijeloj Hrvatskoj, postoji
trend povećanja broja registriranih motornih vozila koji u prosjeku iznosi 6 % godišnje, te je od 1997.
do danas porastao gotovo 50 %. Taj trend projicirat će se i u budućnosti, te će posljedično uzrokovati
dodatno onečišćenje okoliša emisijama štetnih tvari. Porast broja vozila usprkos stalnom rastu cijena
goriva uzrokuje i povećanu potrošnju motornih goriva, pa se tako ukupna potrošnja u razdoblju od
1997. do 2007. povećala za 33,5 %, dok je potrošnja bezolovnog benzina porasla 2,3 puta.
Sa ekološkog stajališta cestovni promet smatra se najnepovoljnijim oblikom prijevoza, te ga je nužno,
gdje god prilike to dopuštaju, zamijeniti alternativnim oblicima. U teretnom prijevozu to se ponajprije
odnosi na željeznički i pomorski promet. U prijevoza putnika osobni prijevoz automobilom u najvećoj
je mogućoj mjeri potrebno zamijeniti alternativnim javnim gradskim prijevozom, posebice u Šibeniku.
U Hrvatskoj, kao i u Županiji, od 1997. godine smanjuje se ukupni godišnji prijevoz putnika svim
sredstvima javnoga prijevoza. Prijevoz putnika javnim cestovnim prometom u 2004. je za 24 % manji
u odnosu na 1997., što govori o većem korištenju osobnih vozila za cestovna putovanja. Pozitivna
strana je povećanje broja putnika u željezničkom (28 %) i pomorskom prometu (62 %) u vremenu od
1997. do 2004. (Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, AZO 2007.). Na području Županije
veliku većinu javnog gradskog i županijskog prijevoza obavlja "Autotransport Šibenik". Pad prometa
toga poduzeća posebno se osjetio u županijskom i meñužupanijskom prometu, gdje su neke linije
ukinute, a neke uvedene kao sezonske. Problem korištenja (nerazvijenog) javnog prijevoza prisutan je
u Šibeniku, gdje svega jedna trećina stanovništva koristi javni prijevoz (Upravni odjel za prostorno
planiranje i zaštitu okoliša, Grad Šibenik). Promjena načina prijevoza putnika u korist javnog
gradskog prometa može se postići destimuliranjem korištenja osobnog i stimuliranjem korištenja
javnog prijevoza putem ekonomskih, organizacijskih, operativnih i drugih mjera.
Jedna od mjera stimuliranja neautomobilskog prijevoza je uvoñenje i izgradnja pješačkih i
biciklističkih13 zona i staza. Niska razvijenost takvih staza jedno je od obilježja županije. Šibenska
13
Inovativan pristup rješavanju urbanih problema primijenjen je 1995. u Kopenhagenu, gdje su uvedeni
besplatni gradski bicikli koji se posuñuju kovanicama (20 kruna). Bicikl ne treba vratiti na isto mjesto, nego na
nekom punktu sa biciklima u bilo kojem dijelu grada. Većina gradskih ulica ima biciklističke staze, na mnogim
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 116
stara gradska jezgra je pješačka zona, meñutim, ne postoji tradicija vožnje biciklima, ponajviše zbog
konfiguracije terena. U općinama Vodice i Pirovac u zadnjih nekoliko godina izgrañene su
biciklističke staze. U općini Pirovac je od grañevinskog otpada izgrañeno je 28 km biciklističkih staza,
koje se poklapaju s protupožarnim putovima. Pješački promet kao oblik osobnog prijevoza
najprikladniji je za kratke udaljenosti, bitan je za ugodnost života u gradu, ali je često vrlo podcijenjen.
Biciklistička infrastruktura, osim što potiče jedan potpuno ekološki način putovanja na kratke i srednje
relacije, bitan je dio turističke ponude.
Tranzitni položaj dio je prometnog obilježja županije, te sa gospodarskog stajališta predstavlja
prednost, ali utjecaj ekstra prometa kroz županiju sa stajališta zaštite okoliša definitivno je nedostatak.
Stoga je tranzitni promet potrebno izmjestiti izvan naselja, a tamo gdje se pokaže prostorno, prometno
i ekonomski opravdanim i/ili okolišno nužnim, izgraditi obilaznice. U lipnju 2007. u Šibeniku je s
ciljem rasterećenja gradskog prometa uskim ulicama zabranjen promet kroz grad kamionima iznad 5 t,
te autobusima (osim lokalnim). Ulazak na autobusni kolodvor omogućen je preko novoizgrañene
„tehnološke ceste“ s tunelom. Planiranju trasa budućih prometnica i njihovoj izgradnji (planirana brza
cesta Šibenik-Drniš-Knin-granica BiH) bit će potrebno posvećivati puno više pozornosti nego do sada.
Izgradnjom obilaznica ili izmještanjem prometnica iz naselja i osjetljivih područja smanjuje se štetni
utjecaj na ta područja. Olakotna okolnost je izgrañena autocesta, koja je na sebe preuzela dobar dio
tranzitnog prometa i tako rasteretila priobalje. Planirana izgradnja obilaznica Knina i Drniša
preusmjerit će tranzitni promet kroz te gradove i zaštititi stanovnike i okoliš. Što se tiče teretnog
tranzitnog prometa, potrebno je destimulirati kamionski, pogotovo dalekociljni, te stimulirati tranzitni
prijevoz željeznicom, posebno nakon njene modernizacije.
Sa stajališta zaštite okoliša, idealan način prijevoza tereta je korištenje tehnologija kombiniranog
prijevoza, posebno u vrijeme turističke sezone, jer dolazi do rasterećenja cestovnih prometnica i
manjeg štetnog utjecaja na okoliš. Pod kombiniranim prijevozom podrazumijeva se prijevoz robe u
posebnim teretnim jedinicama na vozilima najmanje dviju prometnih grana, pri čemu se na mjestima
gdje se sučeljavaju vozila različitih prometnih grana ne manipulira robom, već roba ostaje u teretnim
jedinicama (kontejneri, izmjenjivi kamionski sanduci, kamionske poluprikolice). Kombinirani prijevoz
uz optimalnu cjelinu spaja prednosti željezničkog i cestovnog teretnog prijevoza. Njegova zadaća je da
teretni prijevoz predodreñen za duže destinacije, umjesto ka cestovnom prometu, preusmjerava na
prijevoz željeznicom kako bi se rasteretile cestovne prometnice, smanjile posljedice prometnih
nezgoda, štedjeli energenti, racionalno iskorištavao prostor, te smanjilo onečišćavanje okoliša i razina
buke. Nerazvijen integralni i kombinirani promet dio su prometnog stanja Županije i Hrvatske u
cjelini. Za razvijanje kombiniranog prijevoza potrebna je modernizacija i izgradnja terminala,
modernizacija vagonskog parka HŽ-a, te rješavanje organizacijskih problema.
Sve veći dio (14%) opasnih tvari prevozi se cestama (Naglasci iz izvješća o stanju okoliša u RH,
AZO), a posljedično je zabilježen i porast broja akcidenata – prometnih nesreća u kojima je došlo do
izlijevanja štetnih tvari u okoliš. Planom intervencija u zaštiti okoliša Županije utvrñeni su koridori za
prijevoz opasnih tvari kroz Županiju. Kako je vjerojatnost nastanka akcidenta u cestovnom prometu
veća na prometnicama nižeg ranga, nužno je prevoziti opasne tvari autocestom Zagreb - Split koja se
smatra sigurnom i dobro označenom. Ostale važnije prometnice u županiji s obzirom na svoje
elemente mogu se smatrati prometnicama povećanog rizika. Prijevoz opasnih tvari željeznicom
obavlja se na više željezničkih pravca kroz županiju, sa glavnim ranžirnim kolodvorom u Kninu.
Općenito, tehnologija prijevoza željeznicom je sigurna i dobro prilagoñena prijevozu opasnih tvari, te
se u Europi svake godine željeznicom preveze velika količina opasnih tvari bez ozbiljnih incidenata.
Meñutim, željeznička mreža i tehnologija utovara-istovara na području županije je tehničko-tehnološki
zastarjela, te je sigurnost prijevoza opasnih tvari u Županiji nešto manja. Brodovi koji prevoze opasne
mjestima i semafore za bicikle, stoga ne čudi da (prema službenim podacima) svaki treći Danac na posao ide
biciklom.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 117
tvari potencijalni su izvori onečišćenja mora u slučaju gubitka opasnog tereta (havarije) ili prilikom
prekrcaja (opasnih rasutih tereta) u Šibenskoj luci.
Veliki pomak u zaštiti mora napravljen je uvoñenjem mjera zaštite poput sustava usmjerene i odvojene
plovidbe koji je već uveden u sjevernom Jadranu. Prema tom sustavu, svi će brodovi, bez obzira na
tonažu i vrstu, ploviti točno odreñenim rutama kako bi se poboljšala sigurnost plovidbe, a preciziranje
odreñenih morskih ruta smanjit će rizike od zagañenja mora. Kontrola i upravljanje brodskim
balastnim vodama i sedimentima je ekološka mjera kojom se sprječava, minimizira i na kraju eliminira
prijenos opasnih patoloških i vodenih organizama. Zakon o postupnom isključenju iz plovidbe tankera
bez dvostruke oplate u Hrvatskim vodama donesen je 2004. godine.
Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Županiji je trenutno u izradi, a njegov završetak
očekuje se uskoro (Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove Županije).
Nedostatak podataka o pritiscima i učincima prometa na okoliš predstavlja problem koji je prisutan u
Županiji. Praćenje kakvoće zraka obavlja se jedino na području grada Šibenika (na 6 lokacija), ostale
lokacije u županiji nisu obuhvaćene, nije uključeno mjerenje najštetnijih onečišćivača iz prometne
aktivnosti kao što su benzen, lebdeće čestice i poliaromatski ugljikovodici (PAH). Sustav prikupljanja
i zbrinjavanja starih automobila nekada je funkcionirao na bazi povremenih akcija, danas funkcionira
na bazi državne koncesije.
Pozitivan pomak u rješavanju problema uzrokovanih prometom očituje se u izradi prometnih studija.
Tako su pojedini gradovi i općine naručili izradu prometnih studija. Za grad Šibenik izrañena je, a
2009. i prihvaćena, prometna studija. Studiju je izradio Grañevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a
sadržava postojeće stanje te predlaže rješenja koja bi trebala popraviti stanje u šibenskom prometu.
Studijom je utvrñeno da je omjer javnog i individualnog prometa u Šibeniku 10:135. Za grad Vodice,
Prometni fakultet izradio je studiju kojom je uspostavljena nova regulacija prometa u gradu. Za općinu
Murter izrañena je studija „Regulacija i organizacija prometa na mreži gradskih ulica i pristupnih cesta
u mjestu Murter“, Promel projekt Zagreb, 2006. godine. Općina Pirovac dala je izradit prometnu
studiju kojom će centar mjesta od 2010. biti namijenjen pješačkom prometu, tj. postaje pješačka zona.
Takoñer je za općinu Tisno izrañena prometna studija.
Mjera koja bi poboljšala učinkovitost prometa i umanjila njegov štetni utjecaj na okoliš je
internalizacija društvenih troškova prometa, što podrazumijeva uključivanje svih troškova prijevoza (i
onih nastalih djelovanjem na okoliš) u cijenu prijevozne usluge. I u tom segmentu cestovni promet se
razvijao na uštrb drugih prometnih grana, jer nije bio opterećen svim troškovima koje je prouzročio.
Promet je nedvojbeno veliki onečišćivač okoliša, a istodobno je cijelo društvo ureñeno tako da bez
djelotvornog prometa sadašnji način života nije zamisliv, stoga je ključno postići ravnotežu odnosa
izmeñu prednosti koje razvoju društva pruža promet i za okoliš nepovoljnih utjecaja (i lokalnih i
globalnih) pretjerane ekspanzije prometne mreže.
4.1.9 Kemikalije
S razvojem masovne proizvodnje, tržišne ekonomije, porasta broja stanovnika i potrošačkog
mentaliteta došlo je do povećanja proizvodnje i korištenja širokog spektra kemijskih proizvoda i
različitih kemikalija, od čega i velik broj novih, koji su postali sastavni dio proizvoda za svakodnevnu
upotrebu u hrani, namještaju, kozmetičkim i higijenskim sredstvima, deterdžentima, lijekovima,
bojama, sredstvima za zaštitu bilja, itd. U Hrvatskoj je proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda i
dalje jedna od značajnijih industrijskih djelatnosti, o čemu govori i podatak o 69 registriranih
poduzeća u 2006. godini koja se bave proizvodnjom kemikalija, kemijskih proizvoda i umjetnih
vlakana (DZS, Statistički ljetopis 2008. godine).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 118
4.1.9.1
Zakonski okvir
Temeljni propis kojim se u RH utvrñuje gospodarenje kemikalijama, ali i način procjenjivanja
mogućega rizika i postupci zaštite ljudi i okoliša od štetnog djelovanja kemikalija je Zakon o
kemikalijama (NN 150/05, 53/08). Uz ovaj Zakon i vezujuće pravilnike, a s obzirom na širinu uporabe
kemikalija, ovo područje pokriveno je i nizom drugih zakona i provedbenih propisa, od kojih su
najznačajniji Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07), Zakon o sredstvima za zaštitu bilja (NN
70/05), Zakon o biocidnim pripravcima (NN 63/07), Zakon o zaštiti okoliša (110/07), Zakon o hrani
(NN 46/07), Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07), Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN
121/03, 85/06), Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07), Zakon o predmetima opće uporabe (NN
85/06), te Zakon o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08). U postupku usklañivanja
hrvatskog zakonodavstva s EU legislativom donesen je i Zakon o provedbi Uredbe REACH – (EZ
1907/2006) Registracija, evaluacija, autorizacija i ograničavanje kemikalija (Registration, Evaluation,
Authorization and Restriction of CHemicals) (NN 53/08). Uredba će stupiti na snagu s ulaskom RH u
EU. Prema ovoj Uredbi, tvrtke koje proizvode, koriste ili izvoze opasne kemikalije snose odgovornost
za procjenu i upravljanje rizicima za ljudsko zdravlje i okoliš, što znači da industrija mora preuzeti
troškove pribavljanja propisanih podataka o tvarima i mjerama za učinkovito upravljanje rizicima
vezanim uz njih, dok su nadležna tijela usredotočena na kontrolu provedbe Uredbe. Na temelju
Zakona o kemikalijama donesena je i Nacionalna strategija o kemijskoj sigurnosti, čiji je cilj utvrditi
glavne strateške pravce i mjere za uspostavu racionalnog, učinkovitog, dinamičnog i integriranog
sustava kemijske sigurnosti koji će biti u potpunosti usuglašen sa zakonodavstvom i praksom
Europske unije.
U 2007. godini donesen je Zakon o potvrñivanju Roterdamske konvencije o postupku prethodnog
pristanka za odreñene opasne kemikalije i pesticide u meñunarodnoj trgovini (NN-MU 4/07).
Na temelju Zakona o kemikalijama doneseni su sljedeći podzakonski akti:
–
–
–
–
–
–
–
–
Pravilnik o načinu ispunjavanja Sigurnosno-tehničkog lista (NN 111/06, 39/08)
Pravilnik o prijavljivanju novih tvari (NN 61/07)
Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe koje se bave
proizvodnjom, prometom ili korištenjem opasnih kemikalija te o uvjetima koje moraju
ispunjavati pravne ili fizičke osobe koje obavljaju promet na malo ili koriste opasne
kemikalije (NN 68/07)
Lista opasnih kemikalija čiji je promet zabranjen, odnosno ograničen (NN 17/06)
Pravilnik o načinu voñenja očevidnika o opasnim kemikalijama te o načinu i rokovima
dostave podataka iz očevidnika (NN 113/06)
Pravilnik o razvrstavanju, označavanju, obilježavanju i pakiranju opasnih kemikalija (NN
23/08)
Pravilnik o postojećim tvarima (NN 61/08)
Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 105/08).
Poseban problem predstavljaju postojane organske onečišćujuće tvari (Persistent Organic Pollutants POPs), što je skupni naziv za spojeve koji su otporni na fotolitičku, biološku i kemijsku razgradnju, a
koji se akumuliraju u živim organizmima i lako se prenose na velike udaljenosti. Problematika
postojanih tvari obuhvaćena je Stockholmskom konvencijom o postojanim organskim
onečišćujućim tvarima (2001), koja je ratificirana od strane RH krajem 2006. godine (NN-MU br.
2/07). Odredbe konvencije se odnose na smanjivanje i uklanjanje 12 postojanih organskih spojeva,
koji su na temelju njihova štetnoga utjecaja na okoliš svrstani u tri glavne skupine: pesticidi (aldrin,
klordan, DDT, dieldrin, endrin, heptaklor, heksaklorbenzen, mireks i toksafen) kemikalije
(heksaklorbenzen (HCB), poliklorirani bifenili (PCB)) i meñuprodukti (poliklorirani dibenzofurani
(PCDF) i poliklorirani dibenzo-p-dioksini (PCDD)). Na osnovi iste izrañen je i Nacionalni plan za
provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, prihvaćen krajem
2008. godine.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 119
Zakonska regulativa i stanje na području sprječavanja velikih nesreća koje uključuju opasne tvari
opisani su detaljnije u poglavlju 4.3 Upravljanje rizicima.
4.1.9.2
Stanje i pritisci na području Županije
Za sada u RH ne postoje podaci koji sustavno prate količine i vrste kemijskih proizvoda i kemikalija
dostupnih na hrvatskom tržištu. Na osnovi nekih statističkih podataka, kao što su indeks fizičkoga
obujma proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda u RH, uvoza kemikalija, te broja izdanih
vodopravnih dozvola za kemijske proizvode, prema Izvješću o stanju okoliša u RH iz 2007. godine
(AZO, 2007), na području RH zabilježen je porast količina kemikalija u uporabi.
Na razini Županije ne prate se podaci o količinama potrošenih kemikalija, pa se ne može dati ni
sumarna ocjena stanja. Jedino su dostupni djelomični podaci o pojedinoj vrsti kemikalija.
Sukladno Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora
(NN 21/07, 150/08) radi praćenja emisija hlapivih organskih spojeva (HOS-ova ili često i VOC-ova
Volatile Organic Compounds), prate se podaci o količinama organskih otapala u postrojenjima (baza
AZO-a) (vidi poglavlje 4.2.1. Upravljanje kakvoćom zraka).
Popis opasnih kemikalija na području županije detaljnije je obrañen u poglavlju 4.3 Upravljanje
rizicima, koji se u većem djelu oslanja na Plan intervencija zaštite okoliša Županije, izrañen 2006.
godine, sukladno tada važećem zakonu. U Planu intervencija dan je popis opasnih tvari s podacima o
opasnostima, načinu skladištenja i eventualnim izvanlokacijskim posljedicama za 52 pravne/fizičke
osobe s prostora Županije, koji predstavljaju potencijalni uzrok moguće ekološke nesreće ili
iznenadnih dogañaja koji mogu ugroziti okoliš i izazvati opasnost po živote i zdravlje ljudi. Iz
navedenog popisa vidljivo je da se kemijska sredstva u županiji koriste u praktički svim industrijskim
djelatnostima: metaloprerañivačkoj, brodograñevnoj industriji, industriji aluminija, industriji
grañevnog materijala, uslužnim djelatnostima vezanim za transport, itd. Najčešće vrste opasnih
kemikalija koje se koriste su loživo ulje, benzin i dizel za potrebe grijanja i za motorna vozila ili klor
za potrebe dezinfekcije pitke vode.
Prema podacima AZO iz 2007. godine u RH se više ne uvoze, ne proizvode, niti koriste POP pesticidi.
Ostaci prethodno rabljenih POP pesticida u okolišu, sukladno propisima, sustavno se prate, osobito u
vodama. U zadnjih deset godina prisustvo nekih POP pesticida kao što su DDT, lindan i dr. spojevi
utvrñeno je na području županije u morskom sedimentu, te u morskim organizmima u blizini gradskih
i lučkih središta (vidi poglavlje More). U kopnenim vodama koncentracije ovih spojeva bile su u
dopuštenim graničnim vrijednostima za I i II vrstu voda, sukladno tada važećoj Uredbi o klasifikaciji
voda (NN 77/98) (vidi poglavlje 4.2.3 Upravljanje vodama).
U RH se ne proizvode poliklorirani bifenili (PCB) ni oprema koja sadržava PCB-e, no dopušteno je
korištenje postojeće opreme, uglavnom kondenzatora i transformatora, koja sadrži PCB-e, ako se rabi
u zatvorenim sustavima. Tijekom 2003. godine izrañen je Inventar polikloriranih bifenila (PCB-a) u
Republici Hrvatskoj (APO, 2003.). U navedenom Inventaru, kao jedna od lokacija kontaminirana
PCB-ima uslijed ratnih razaranja navedena je i lokacija trafostanice Bilice kod Šibenika. Prema
tadašnjim podacima HEP Prijenosa d.o.o., na lokaciji navedene trafostanice ratnim razaranjima
oštećeno je 10 kondenzatorskih baterija. Ispitivanjima je utvrñena značajna razina zagañenja tla ispod
raketiranih kondenzatorskih baterija i općenito najviša razina zagañenja polikloriranim bifenilima na
krškom području Hrvatske. Vlasnik, HEP-operator prijenosnog sustava d.o.o., demontirao je i uklonio
kondenzatorsku bateriju u TS Bilice 2006. godine, dok se uskoro očekuje i ugovaranje izrade Plana
sanacije onečišćenog tla, te sanacija onečišćenog tla. Lokacije TLM-a i bivše TEF-a su lokacije za
koje se sumnja da su onečišćene PCB-ima, ali na kojima nisu izvršena mjerenja njihove prisutnosti.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 120
Tablica 71. Broj i masa kondenzatora u pogonu, u kvaru i rezervi u Županiji
Broj kondenzatora
Masa kondenzatora /kg
Pogon
Kvar
Rezerva Ukupno Pogon
Kvar
Rezerva
Županija
522
132
59
713
26.604,0
5.328,0
2.491,0
Izvor: Inventar polikloriranih bifenila (PCB) u Republici Hrvatskoj, APO 2003.
Ukupno
34.423,0
Na području županije ne postoje zasebni prostori ni za obrañivanje niti za odlaganje otpada koji sadrži
PCB.
Izvješća o emisijama PCDD/PCDF (dioksina) koji najčešće nastaju izgaranjem goriva u energetskim
postrojenjima, te nekontroliranim procesima gorenja uz izgaranje ogrjevnog drva u domaćinstvima,
sastavni su dio redovitih godišnjih izvješća o emisiji onečišćujućih tvari u zrak s područja Republike
Hrvatske. Podaci o emisijama ovih spojeva na razini županije nisu dostupni.
Problem otpadnih kemikalija, posebno na lokacijama napuštenih pogona prerañivačke industrije,
detaljnije je opisan u poglavlju 4.2.7 Gospodarenje otpadom.
4.1.9.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana
Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš kao primarne ciljeve
navode uspostavu integriranog sustava kemijske sigurnosti uključujući i integrirani informacijski
sustav na državnoj razini, s obzirom na sadašnje stanje u kojemu postoje različiti informacijski sustavi
u različitim resorima i institucijama. U meñuvremenu, na državnoj razini donesen je Zakon o
kemikalijama, te Strategija kemijske sigurnosti koji čine osnovu za daljnju uspostavu jedinstvenog
sustava koji, kao što je razvidno iz prethodnog teksta, na razini županije tek treba uspostaviti. S
obzirom da se problematika sigurnog gospodarenja kemikalija uvelike preklapa s problematikom
sprječavanja velikih nesreća, odnosno ekološki rizici, ali i zaštitom kakvoće zraka i problemtikom
gospodarenja otpadom, ostvarivanje ciljeva Strategije većim je dijelom opisano u navedenim
poglavljima.
4.1.10 Turizam
Turizam je sektor gospodarstva koji s okolišem ima naglašeno dvosmjeran odnos. S jedne strane,
očuvan i atraktivan okoliš spada meñu osnovne resurse za većinu tipova turizma, pa je njegovo
očuvanje jedan od osnovnih preduvjeta njihovoga dugoročnog razvoja i opstanka. Štoviše, turizam ima
mogućnosti očuvanu prirodu i okoliš upotrijebiti kao ekonomsku vrijednost, te na taj način ima
izravan interes u stimuliranju aktivnosti koje idu u smjeru očuvanja i uvećavanja te vrijednosti. S
druge strane, neupitno je da turizam može i značajno negativno utjecati na okoliš. Čak i oblici turizma
s prefiksom "eko", čija je glavna ponuda omogućavanje kontakta s manje-više nedirnutom prirodom,
neminovno, samim svojim postojanjem u nekom prostoru, remete, odnosno mijenjaju okoliš. Osnovni
utjecaj proizlazi iz privlačenja i koncentriranja turista na nekom posebno atraktivnom prostoru, što kao
posljedicu ima sve pritiske kojima ljudi tipično opterećuju okoliš (otpad, otpadne vode, promet i sl.).
Uz to, izgradnja infrastrukture potrebne za turističku djelatnost ireverzibilno mijenja prostor i okoliš,
velik broj gostiju utječe na lokalni način života, socio-kulturni identitet, strukturu gospodarske osnove
(najčešće zapuštanjem tradicionalnih djelatnosti), itd. S obzirom na navedene utjecaje, očito nije
moguće a priori govoriti o turizmu kao o razvojnom scenariju koji zajamčeno ima minimalan utjecaj
na okoliš. Postoji, naime, mnogo načina kako turizam intenzitetom svoje aktivnosti može značajno
narušiti okoliš, posebno njegove naročite vrijedne dijelove, koji logikom turističke atraktivnosti trpe
najveći pritisak.
4.1.10.1 Zakonski okvir
Turističke djelatnosti ponajprije su definirane Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07) i
njegovim provedbenim propisima (meñu kojima i Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka
nautičkog turizma), Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06; 43/09), Zakonom o
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 121
turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08) i njihovim brojnim provedbenim
propisima. Važan zakon u smislu utjecaja na okoliš je i Zakon o igralištima za golf (NN 152/08).
Posebno je značajno za reguliranje izgradnje obalnog područja i turističkih zona bilo donošenje
Uredbe o ureñenju i zaštiti zaštićenoga obalnog područja mora (NN 128/04)14 s ciljem njegove
zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja.
Vezano uz zaštitu okoliša, potrebno je napomenuti da je jedan od ciljeva turističkih zajednica i
razvijanje svijesti o važnosti i gospodarskim, društvenim i drugim učincima turizma, te potrebi i
važnosti očuvanja i unapreñenja svih elemenata turističkog proizvoda odreñenog područja, a osobito
zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine sukladno održivom razvoju. Zadaća zajednica je i poticanje
optimalizacije i uravnoteženje ekonomskih i društvenih koristi i koristi za okoliš, poticanje i
sudjelovanje u aktivnostima obrazovanja stanovništva o zaštiti okoliša, očuvanju i unapreñenju
prirodnih i društvenih vrijednosti prostora radi razvijanja svijesti stanovništva o važnosti i učincima
turizma u cilju podizanja kvalitete usluga na području općine ili grada. Zaštita okoliša i turizam
povezani su još kroz brojne zakone i pravilnike, naročito one koji se odnose na zaštićena prirodna i
kulturna područja.
Važnost okoliša sve više se prepoznaje i naglašava u turističkim razvojnim strategijama. Važeći
razvojni dokument turizma u Republici Hrvatskoj je Razvojna strategija Hrvatskog turizma
donesena 1993. god. (NN 113/93). Analizom trendova turističke potražnje, prije svega njenih
kvalitativnih obilježja, jasno je identificirala da je očuvan i ekološki kvalitetno zaštićen okoliš jedna
od tri uporišne točke svakog turističkog razvojnog projekta koji dugoročnije računa na uspjeh.
Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka izradilo je u rujnu 2003. godine konačnu verziju
Strategije razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine. Strategija prepoznaje da Hrvatska posjeduje
iznimno raznolik i očuvan prirodni i kulturni turistički potencijal, koji se mora zaštititi da bi
dugoročno pridonosio razvoju turizma. Ministarstvo turizma izradilo je zajedno s Ministarstvom mora,
prometa i infrastrukture i Strategiju razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje
2009. - 2019. (prosinac 2008.), u kojoj se prepoznaje atraktivnost prirodnih vrijednosti i očuvanog
okoliša za razvoj ovog vida turizma, te u koncepciju razvoja nautičkog turizma integrira zaštitu
najvrjednijih područja i racionalno korištenje prostora i prirodnih resursa. Hrvatska turistička
zajednica početkom 2009. g. prihvatila je Strateški marketinški plan hrvatskog turizma 2010. 2014.
4.1.10.2 Stanje i pritisci na području Županije
Županija kao turistička destinacija ima niz komparativnih prednosti, od kojih se izdvajaju prirodne
ljepote (dva nacionalna parka, dijelovi dvaju parkova prirode), vrlo razveden i atraktivan akvatorij,
očuvan okoliš, bogato kulturno-povijesno naslijeñe, očuvane tradicijske djelatnosti (proizvodnja vina,
maslinovog ulja, smokava, pršuta, školjaka i sl., koraljarstvo, spužvarstvo, i dr.). Poboljšanjem
prometne infrastrukture posljednjih godina, tj. izgradnjom Jadranske autoceste, atrakcije županije
postaju lako dostupne emitivnom turističkom tržištu Europe i šire.
Turistički razvoj županije nekoliko zadnjih desetljeća (kao i cijele države) bio je u velikoj mjeri
stihijski, s razvojnom vizijom odreñenom dominantnom paradigmom masovnog turizma. Prostorni
raspored turističke infrastrukture i kapaciteta izrazito je koncentriran u dijelu obalnog područja, gdje
se nudi „more i sunce“, a gotovo u potpunosti ostavlja neiskorištenim veliki dio turističkog potencijala
županije koji postoji u njenom unutrašnjem dijelu.
14
Donošenjem novoga Zakona o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09) Uredba je prestala važiti,
budući da je integrirana u ovaj Zakon
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 122
Unatoč domovinskom ratu i ratnim posljedicama na ovu granu gospodarstva, broj noćenja u županiji
je premašio razinu prije 1991. Uočljivi su trendovi ubrzanog rasta turističkog prometa u posljednjih
nekoliko godina (u razdoblju od 2000. do 2008. vidljivo je čak više nego dvostruko povećanje), što je
prikazano u Tablici 72. te na slikama 44. i 45. Glavnina turističkih kapaciteta nalazi se u obalnom
području gdje se, posljedično, bilježi i najveći turistički promet. Stoga je glavnina pritisaka na okoliš
usmjerena na obalno i priobalno područje.
Tablica 72. Turistički promet na području Županije u razdoblju od 1. do 10 . mj
Godina
Domaća
Strana
Ukupno
(I-X mj.)
noćenja
noćenja
2000.
304.295
1.590.749
1.895.044
2001.
258.110
2.031.134
2.289.244
2002.
345.818
2.185.569
2.531.387
2003.
394.404
2.416.524
2.810.928
2004.
442.080
2.364.872
2.806.952
2005.
136.059
2.994.458
3.130.517
2006.
487.122
3.202.320
3.689.442
2007.
558.851
3.444.883
4.003.734
2008.
679.643
3.521.292
4.200.935
Godine
Indeks
01 / 00
03 / 02
04 / 03
06 / 05
08 / 07
121
111
100
108
105
Izvor: TZ ŠKŽ
Turistički promet na području Županije
4.500.000
4.000.000
3.500.000
Broj noćenja
3.000.000
Domaća noćenja
2.500.000
Strana noćenja
2.000.000
Ukupno
1.500.000
1.000.000
500.000
0
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
Slika 44. Turistički promet na području Županije u razdoblju od 2000. do 2008.
Indeks
140
Vrijednost indeksa
120
100
80
Indeks
60
40
20
0
01 / 00
03 / 02
04 / 03
06 / 05
08 / 07
Godine
Slika 45. Indeks broja noćenja u Županiji
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 123
Tablica 73. Turistički promet po strukturi (1. – 10. mj.)
Vrsta objekata
2001.
2002.
2003.
Hoteli i
753.041
783.153
861.905
apartmani
999.656
1.171.041
Privatni smještaj 818.775
418.572
467.046
485.228
Kampovi
250.553
239.554
246.765
Marine
48.303
41.978
45.989
Odmarališta
2.289.244 2.531.387 2.810.928
Ukupno
Tablica 74. Kapaciteti (broj smještajnih jedinica)
Vrsta objekata
2001.
2002.
2003.
7.760
7.760
Hoteli i apartmani 6.510
22.733
26.752
39.109
Privatni smještaj
11.700
11.700
11.700
Kampovi
2.420
2.510
3.080
Marine (broj
vezova)
1.330
910
910
Odmarališta
44.693
47.122
59.479
Ukupno
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
856.576
1.000.835
1.236.447
1.058.187
1.082.454
1.143.815
466.369
297.201
42.991
2.806.952
1.539.398
540.786
268.683
80.815
3.430.517
1.628.430
433.808
297.798
92.959
3.689.442
1.999.784
511.142
346.527
88.094
4.003.734
2.166.913
514.449
382.964
54.155
4.200.935
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
7.760
41.260
11.700
3.080
7.760
41.260
12.700
3.080
8.010
41.260
12.700
3.080
8.090
41.260
13.140
3.480
8.270
40.940
13.140
3.480
910
64.710
910
65.710
910
65.960
930
66.900
930
66.760
Slika 46. Prostorni raspored smještajnih kapaciteta i stanova za odmor
(Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2003, MZOPUG, Zavod za prostorno ureñenje)
Od ukupnog broja smještajnih jedinica na području Županije, najveći udio (više od 50 %) čine sobe i
privatni apartmani. Na ukupni registrirani broj iznajmljivača dolazi još i značajan postotak
neregistriranih, za što nažalost ne postoje službeni podaci. Prema Master i Marketing planu turizma
Šibensko kninske županije (2005.), neprijavljena noćenja se uglavnom odnose na privatni smještaj, a
volumen "crnog tržišta" može se samo grubo procijeniti. Tako je prema tom dokumentu za 2003.
godinu procjena udjela crnog tržišta 22%, a na razini pojedinih naselja taj postotak varira i procjenjuje
se i do 50 %. S tim u vezi je i jedan od velikih problema okoliša: nekontrolirana gradnja kuća za
odmor i apartmana uz obalu koja uzrokuje devastaciju ovoga najvrednijeg prostora. Bespravna
izgradnja (ali i dobar dio legalne izgradnje koja neprimjerenim dimenzijama i oblikovanjem narušava
fizionomiju starih naselja i odudara od tipologije tradicijske arhitekture) prouzročila je degradaciju i
uzurpaciju mnogih vrijednih područja (najviše je zahvaćeno područje Rogoznice, ali je ova pojava
prisutna čak i u NP Kornati). Bespravna gradnja djelomično je obuzdana donošenjem Uredbe o
ureñenju i zaštiti zaštićenoga obalnog područja mora 2004. godine. Efekti primjene Uredbe su naročito
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 124
bili izraženi na području Općine Rogoznica, gdje je akcijom MZOPUG srušen veći broj nelegalnih
objekata. Usvajanjem Prostornog plana ureñenja Općine Rogoznica početkom 2009. g. stvorene su
pretpostavke za sreñivanje stanja u prostoru na tom području.
Na području županije prema PPŽ-e izgrañenih i/ili planiranih turističkih zona ima 31. Samo manji dio
tih zona je izgrañen (svega 8). Šest zona je djelomično izgrañeno, dok je 17 neizgrañenih zona
ukupnog maksimalnog kapaciteta 30.950 kreveta. (vidi Prilog 9.)
S obzirom na ekonomsku krizu na svjetskom tržištu i trenutni zastoj u financiranju novih projekata, što
se osjeća i u sektoru turizma, može se očekivati da se izgradnja navedenih zona još neko vrijeme neće
aktivirati. No, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju koje se očekuje kroz naredne dvije godine, stanje bi
se moglo promijeniti, te bi moglo doći do značajnije izgradnje obalnog prostora.
Broj marina na području Županije se od 2001. g. do 2009. nije značajno povećavao. Trenutno ih na
području županije ima 12. Uglavnom se radi o marinama koje su izgrañene prije 2001. (osim marine
Tribunj i marine NCP Šibenik na području Mandalina-Kuline). Meñutim, prema podacima danima u
Tablici 75. odnosno Tablici 73., vidljivo je da su se kapaciteti u marinama povećali za 44 %, a
turistički promet za čak 53 %.
PLANIRANE
POSTOJECĆE
Tablica 75. Lokacije marina s brojem vezova za privezivanje plovnih objekata na području županije prema PPŽ
(Sl. Glasnik ŠKŽ 11/02, 10/05, 3/06, 5/08.)
Luka nautičkog turizma - MARINA15
redni
dosadašnji
maksimalni
Općina/Grad
Naselje
Naziv
broj
broj vezova
broj
vezova*
Općina Murter
1.
Murter
Hramina
400
400
2.
Kornati
Podražanj (Žut)
120
120
3.
Kornati
Piškera (Kornati)16
150
0
Općina Tisno
4.
Betina
Betina
180
240**
5.
Jezera
Jezera
200
200
Grad Vodice
6.
Tribunj
Tribunj
260
260
7.
Vodice
Vodice
415
415
Grad Šibenik
8.
Šibenik
Solaris
320
320
Grad Skradin
9.
Skradin
Skradin
180
180
Općina Primošten
10.
Primošten
Kremik
400
400
Općina Rogoznice
11.
Rogoznica
Frapa
376
400
Ukupno
3.001
2.935
Općina Tisno
l.
Tisno
Luka
205
Grad Vodice
2.
Srima
Srima centar
40
Grad Šibenik
3.
Šibenik/Brodarica Podsolarsko
200
4.
Šibenik
Mandalina-Vrnaža
400
5.
Šibenik
Mandalina -Kulina
400
6.
Šibenik
Crnica
400
7.
Kaprije
uvala Kaprije
150
Ukupno
3.001
1.795
Sveukupno
3.001
4.730
*ekvivalent plovila duljine 12m i širine na vezu 5 m
** povećanje dosadašnjeg broja vezova uvjetovano potrebom izgradnje valobrana
15
Osim navedenih marina, PPŽ-om su predviñene i 3 marine III kategorije (s minimalnim sadržajima na kopnu)
kapaciteta 260 vezova.
16
Prostornim planom Županije planirano je ukidanje marine Piškera u NP Kornati, meñutim, prema Prostornom
planu NP Kornati iz 2003.g., marina Piškera sa 124 veza se ne ukida, ali se niti ne planira daljnje povećanje
vezova.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 125
Kako je navedeno i u Izvješću o stanju okoliša RH iz 2007., porast turističkoga prometa, gradnja novih
smještajnih kapaciteta (uključujući i kuće za odmor koje se nerijetko iznajmljuju), marina i prometnica
razlog su sve većih pritisaka na okoliš. S obzirom na masovnost i sezonski karakter turističke ponude
županije i pritisci su koncentrirani u kratkom vremenskom razdoblju (ugl. srpanj-kolovoz), što
uzrokuje velik pritisak na sve sastavnice okoliša.
Masovni sezonski turizam predstavlja značajan problem zbog često nezadovoljavajuće razine
komunalnih usluga u turističkim odredištima, kao i u dimenzioniranju komunalne infrastrukture
naselja, posebice odvodnje otpadnih voda, jer se u relativno kratkom razdoblju turističke sezone, naglo
podigne (u nekim mjestima i preko 100%) broj ljudi koji obitava u prostoru, te posljedično opterećuje
komunalnu infrastrukturu.
Sustavi odvodnje u priobalnim naseljima su samo djelomično izgrañeni u većim naseljima (Šibenik,
Primošten, Rogoznica, Vodice), pa je većina kuća za odmor i apartmana (koji prevladavaju u strukturi
turističkih kapaciteta) spojena na septičke jame koje se procjeñuju i onečišćuju obalno more.
Turističke zone i marine uglavnom nemaju riješen sustav odvodnje ili su opremljene zastarjelim
ureñajima i neadekvatnim ispustima. Implementacijom projekta Jadran (vidi poglavlje Upravljanje
vodama) očekuje se poboljšanje stanja u području odvodnje i zaštite priobalnog mora, no konkretni
rezultati ovisit će o brzini i dinamici provedbe ovog projekta. Unatoč lošem stanju odvodnje, praćenje
kakvoće mora na plažama, koje se sustavno provodi u sezoni, pokazuje relativno dobru kakvoću mora
za kupanje na plažama.
Povećane količine otpada koje nastaju tijekom boravka velikog broja turista na području županije
takoñer su jedan od značajnih utjecaja turizma na okoliš županije. Sanacijom aktivnih odlagališta i
postupnim rješavanjem problema zbrinjavanja otpada za razini županije koje je u tijeku, i u ovom se
području može očekivati poboljšanje stanja (vidi poglavlje Gospodarenje otpadom).
Povećan broj ljudi u turističkim središtima na obali dovodi i do povećanja automobilskog prometa i
time zaoštravanja ionako loše situacije s prometom i parkiranjem u turističkim odredištima. Posljedice
ovoga u sezoni su često nesnošljive gužve, prometna zagušenja, buka i sl. Posebno je izražen problem
u Tisnom - tranzitnom mjestu kroz koje prolaze sva vozila za otok Murter, gdje se zbog otvaranja
pokretnog mosta za plovila stvaraju kolone i gužve u samom središtu naselja.
Glavni utjecaji na okoliš od nautičkog turizma odnose se na opterećenje morskoga okoliša. Radi se
najčešće o neriješenome pitanju zbrinjavanja otpada i otpadnih i kaljužnih voda s brodova, kao i
utjecaju različitih kemikalija, kao što su npr. štetni protuobraštajni premazi za brodove, koje
ispiranjem dospijevaju u more. Sustavni podaci o utjecaju navedenih premaza i ostalih onečišćenja u
marinama ne prikupljaju se na razini Hrvatske, pa tako niti u županiji. Porast broja plovila, a time i
porast korištenja benzina ili dizelskoga goriva znači i povećano onečišćenje mora. Sidrenje nautičara u
prirodnim uvalama uzrokuje njihovo onečišćenje i devastaciju morskog dna.
Luka Šibenik postupno se afirmira i kao postaja na kružnim putovanjima, te u luku Šibenik
uplovljavaju i veći turistički brodovi (tzv. cruiseri). Prema podacima Lučke uprave Šibenik, u 2009.g.
bilo je 60-tak rezervacija veza od strane inozemnih brodara koji organiziraju kružna putovanja. Studija
održivog razvoja Kruzing turizma (Institut za turizam, 2007. g.) kao maksimalni održivi istovremeni
prihvat posjetitelja s cruisera za Šibenik navodi procjenu od 1200 putnika i time je Šibenik svrstan u
tzv. kruzing destinaciju za srednje velike brodove (500 do 1.000 putnika) i male brodove (do 500
putnika). Onečišćenja od ove vrste turizma odnose se na veće količine otpadnih voda i otpada s
brodova, buku, onečišćenje zraka od ispušnih plinova motora i spaljivanja otpada. Potencijalne
opasnosti za poremećaj morskog ekosustava koje nose brodovi na kružnim putovanjima su balastne
vode, hranjive tvari, bio-akumulacija, sidrenje, havarije. Za sada se utjecaji od ovih brodova ne prate,
te nema točnih pokazatelja prema kojima bi se mogao utvrditi njihov utjecaj.
Nacionalni parkovi Krka i Kornati izrazita su atrakcija za turiste s područja županije, ali i šire. Veliki
porast broja posjetitelja primjetan je u oba nacionalna parka. U razdoblju od 2002. g. do 2008. g. broj
posjetitelja u NP Krka porastao je za oko 35%, a u NP Kornati za 43 %.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 126
Izletnički, dnevni turizam i ekstremna koncentracija posjetitelja tijekom špice sezone karakteristični su
za oba parka. Oko 50 – 60 % ukupnog godišnjeg prometa NP Krka otpada na srpanj i kolovoz, dok NP
Kornati čak cca 70 - 85 % prometa ostvaruje tijekom sezone.
Tablica 76. Broj posjetitelja u NP Krka
mjeseci
2002
2003.
2004.
svibanj
39.151
38.042
43.859
lipanj
61.608
73.906
75.997
srpanj
144.320
142.964
139.664
kolovoz
168.924
183.369
193.617
rujan
65.970
76.640
79.245
listopad
17.248
20.120
22.620
11.-4.
17.810
20.600
22.920
ukupno
515.031
555.641
577.877
Izvor: NP Krka
2005.
56.775
81.777
164.216
222.949
95.886
29.889
26.129
677.621
2006.
57.419
90.267
157.601
202.345
97.885
31.492
33.095
670.104
2007.
69.672
92.154
160.846
207.360
96.506
31.456
42.834
700.828
2008.
79.565
87.896
174.068
195.858
95.400
30.144
30.985
694.786
2009.
66.546
81.170
154.157
197.927
Broj posjetitelja u NP Krka
700.000
600.000
svibanj
500.000
lipanj
srpanj
400.000
kolovoz
rujan
300.000
listopad
11.-4.
200.000
ukupno
100.000
0
2002
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
Slika 47. Broj posjetitelja u NP Krka
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
2009.
Str. 127
Tablica 77. Broj posjetitelja u NP Kornati
2002.
2003.
2004.
sezona
42.860
52.660
63.500
izvan
7.330
9.800
10.500
ukupno
50.190
62.460
74.000
Izvor: NP Kornati
2005.
52.150
9.450
61.600
2006.
53.600
21.000
74.600
2007.
51.000
19.000
70.000
2008.
52.000
20.000
72.000
2009. (do 31.08.)
57.320
14.680
72.000
Broj posjetitelja u NP Kornati
80.000
70.000
60.000
50.000
sezona
40.000
izvan
ukupno
30.000
20.000
10.000
0
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009. (do
31.08.)
Slika 48. Broj posjetitelja u NP Kornati
Ovakva statistika ukazuje na veliko opterećenje ovih zaštićenih područja, koje je koncentrirano na
svega nekoliko mjeseci.
Kod NP Kornati velika rasprostranjenost arhipelaga i nedovoljna materijalna opremljenost otežavaju
kontrolu i zadovoljavajuću zaštitu (kao što je npr. nedopušteno ribarenje). Na području Nacionalnih
parkova Kornati i Krka nalaze se 2 marine (Piškera u NP Kornati i Skradin u NP Krka). Stanje
odvodnje ovih marina ne zadovoljava, naročito zbog činjenice da se radi o zaštićenim područjima.
Nastojanje u osmišljavanju sustavnog regionalnog koncepta razvoja turizma na razini Županije
rezultiralo je izradom Master i marketing plana turizma Županije (2005.) u okviru CARDS programa.
Ovaj plan, meñutim, nije zaživio u implementaciji. Na temelju nedavno, na razini države izrañenog
Strateškog marketing plana hrvatskog turizma 2008. – 2012. (THR , Horwath Consulting) pokrenuta
je izrada Strategije razvoja turizma na razini Županije.
Spomenuti Master plan prepoznaje neke probleme turizma Županije:
-
-
-
„Crno tržište“ - gosti koriste usluge Općina i Županije (infrastrukturu, promidžbu, javne
ustanove i manifestacije), a da ne moraju plaćati doprinos u troškovima njihovog financiranja
ili poboljšanja.
Nedovoljna odvodnja otpadnih voda ugrožava kakvoću vode Jadrana.
Ilegalna izgradnja raslojava krajolik i šteti prirodnom potencijalu.
Prometni kaos u mjesnim centrima utječe na atmosferu odmora.
Noćna buka izaziva ne samo reklamacije gostiju, nego i upozoravajuće napomene u
katalozima organizatora (što koči potražnju).
Županija nema niti poznatost, niti vlastiti imidž na tržištu.
Prosječna kakvoća marina je ispod razine svih ostalih obalnih regija (samo FRAPA u
Rogoznici nosi najvišu I kategoriju, 43 % kapaciteta vezova, tj. 4 marine kvalificirane su kao
osrednje (II. kategorija) i 45 % (6 marina) su najniže, III. kategorije).
Marine s puno plovila na stalnom vezu doživljavaju se kao "bezdušna, dosadna parkirališta",
naročito ako su brodovi stavljeni na suhi vez na kopnu. Marine ove vrste opterećuju
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 128
tradicionalnu sliku dalmatinske luke i time ugrožavaju atraktivni aspekt odmora na Jadranu
(primjer marina u Murteru, Vodicama, Tribunju).
Otoci šibenskog arhipelaga (osim Murtera) nisu razvili značajnije turističke kapacitete. Zlarin i Prvić
ostvaruju najveći dio noćenja, dok ostali otoci nemaju značajnijeg udjela u turističkom gospodarstvu.
Prostornim planom županije predviñeni su novi turistički sadržaji na većini naseljenih otoka. Za otok
Obonjan, nekadašnji „Otok mladosti“, najavljuju se značajne investicije u turističke sadržaje najviše
kategorije. Stoga se u budućnosti može očekivati povećanje opterećenja okoliša na ovom, za sada
uglavnom dobro očuvanom dijelu županije.
Zaleñe je turistički potpuno nerazvijeno, unatoč velikom turističkom potencijalu: kulturno-povijesne
znamenitosti, stara sela i vodenice, prirodne ljepote Dinare, Promine, Čikole, Krčića i blizine NP
Krka. Mali broj dnevnih izleta koji dodiruju zaleñe ne aktiviraju nikakvo značajnije turističko
gospodarstvo, te slijedom toga ne izazivaju ni privatne inicijative. Alternativni oblici turizma koji se
mogu razvijati u području zaleña, kao što je agroturizam, su slabo prisutni.
U okviru turističkog gospodarstva uočljivo je i odsustvo prakse institucionaliziranog nastojanja oko
unapreñenja okolišne prihvatljivosti/učinkovitosti poslovanja turističkih poduzeća (provedbom
jednokratnih inicijativa ili uvoñenjem sustava upravljanja okolišem (npr. ISO 14001). Osim toga,
značajni neiskorišteni potencijal leži u mogućnosti korištenja alternativnih izvora energije, ponajprije
sunčanih kolektora (npr. za potrebe grijanja vode i dr.). Neke aktivnosti u tom smjeru su pokrenute u
turističkim poduzećima Hotel Borovnik d.o.o. i Solaris d.d. koji su za sufinanciranje FZOEU- u
prijavili projekte korištenja solarne energija (vidi Prilog 14. Tablica 168.).
Kao pozitivne primjere treba istaknuti postojeće konkretne aktivnosti koje pokazuju da se ciljevi i
principi deklarirani u županijskim i lokalnim razvojnim dokumentima postupno ipak ostvaruju. Od
okolišno relevantnijih ističu se npr. potpora razvoja agroturizma17, otvaranje biciklističkih staza i
njima sličnih inicijativa kojima se „mobilizira“ širi prostor i tako rasterećuje obalno područje, projekti
ureñenja naselja (kako komunalne infrastrukture, tako i pješačkih zona), suradnja nevladinog sektora s
lokalnom samoupravom i turističkim zajednicama oko projekata održivog razvoja18, sudjelovanje
plaža i marina u projektu Plave zastave plaže i marine 19 i dr.
Do danas su nosioci Plave zastave na području Županije 3 plaže:
1. „Bijela plaža“ – Solaris, Šibenik
2. „Lolić“, Pirovac
3. „Plava plaža“, Vodice
te 6 marina:
1. Marina „Betina“, Betina
2. Marina „Danuvius“, Tribunj
3. Marina „Kremik“, Primošten
17
U najnovije vrijeme u pogledu poticanja agroturizma pokreću se odreñene akcije. Jedna od takvih akcija je i
javni poziv Županije za podnošenje zahtjeva za kredite u sklopu Projekta poljoprivrede, agroturizma i zelenog
poduzetništva u suradnji s Jadranskom bankom d.d. Šibenik, koji je trajno otvoren.
18
Jedna takva suradnja ostvarila se u svibnju 2009. g., kada je održan Festival održivog razvoja obale i otoka
Županije. Uz NVU Argonaut (nositelja projekta), suorganizatori manifestacije su bili Općina Tribunj i Turistička
zajednica općine Tribunj.
19
Meñunarodni ekološki program zaštite okoliša mora i priobalja, čiji je prvenstveni cilj održivo upravljanje i
gospodarenje morem i obalnim pojasom, ujedno je i model ekološkog odgoja i obrazovanja i obavješćivanja
javnosti, posebno kada je u pitanju briga za obalne prostore - plaže i marine. Plava zastava je u svijetu vrlo
cijenjena turistička markica i orijentir prilikom odabira destinacije. U Hrvatskoj se provodi od 1997.g.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 129
4. Marina „Frapa“, Rogoznica
5. ACI-marina „Jezera“
6. ACI-marina „Vodice“
4.1.10.3 Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana
U Izvješću o stanju okoliša i Programu zaštite okoliša Županije iz 2001. g. nisu postavljeni konkretni
ciljevi za turizam, već se oni uklapaju u ciljeve za druge sektore i teme, kao što su vode, otpad, promet
i sl. Ciljevi za sektor turizma mogu se sagledati kroz osnovne ciljeve Strategije i plana djelovanja za
okoliš:
C1 - zaštita resursnih potencijala i njihovo što potpunije valoriziranje
C2 - uravnotežen razvoj osmišljen na načelu održivosti
C3 - veća uloga turizma u podizanju kakvoće neposrednog okoliša
Navedeni ciljevi su na području Županije u proteklom razdoblju ostvareni samo djelomično. Zaštita
resursnih potencijala i uravnotežen razvoj turizma temeljen na načelu održivosti postupno se provodi
kroz prostorno-plansku dokumentaciju (Županijskog i općinskih planova, te PP NP Kornati) koja je
usvojena posljednjih godina. Meñutim, potrebno je bolje iskoristiti potencijale zaleña kako bi se
pritisak na obalno područje smanjio i uravnotežio turistički razvoj Županije. Ciljevi se ostvaruju i kroz
implementaciju strateških dokumenata Županije, kao i Republike Hrvatske koji uvažavaju navedena
načela (ROP, Plan gospodarenja otpadom Županije i dr.).
Stanje još nije zadovoljavajuće u mnogim područjima, što je navedeno u prethodnom poglavlju, ali
trendovi se mogu ocijeniti relativno pozitivnima. Posebno su značajni napori na zaustavljanju
bespravne izgradnje i reguliranja stanja u prostoru, postupci procjena utjecaja na okoliš za novu
turističku izgradnju kojom se odreñuju mjere zaštite, te obvezni program praćenja stanja, kao i
provedeni pilot-projekt strateške procjene utjecaja na okoliš na primjeru GUP-a grada Šibenika. U
tijeku su projekti kojima se planiraju riješiti osnovni problemi svih turističkih naselja (odvodnja projekt Jadran, otpad - sanacija Bikarca i ostalih odlagališta), a Županija provodi i sustavno praćenje
kakvoće mora na plažama. Podizanje razine svijesti o važnosti zaštite okoliša općenito uvjetovalo je i
postupno usvajanje „okolišnih“ načela od strane lokalnog stanovništva, pa onda i njihovu ugradnju u
turistički sektor kroz različite aktivnosti, nastojanjima sudionika u turističkom gospodarstvu, jedinica
lokalne samouprave, turističkih zajednica i dr. na poboljšanju stanja i podizanju kakvoće okoliša
(vidljivo npr. u postupnom uključivanju plaža i marina u projekt Plave zastave, projektima Općina i
Gradova oko ureñenja naselja i rješavanja prometnih problema, tj. stvaranju pješačkih zona, ureñenju
biciklističkih staza i dr.).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 130
4.2
TEME ZAŠTITE OKOLIŠA
4.2.1 Upravljanje kakvoćom zraka
Onečišćenje zraka ozbiljan je problem za stanje ukupnog ekosustava i za zdravlje ljudi, te je
Nacionalnom strategijom zaštite okoliša (NN 46/02) i Strategijom održivog razvoja (NN 30/09)
poboljšanje kakvoće zraka jedan od glavnih ciljeva zaštite okoliša RH. Emisije u zrak sumpornih i
dušikovih oksida, teških metala, čestica, amonijaka i drugih tvari osnovni su izvor onečišćenja. Popis
djelatnosti pri kojima dolazi do ispuštanja onečišćujućih tvari i njihova prijenosa izvan mjesta
nastanka, dan u Tablici 78., definiran je Pravilnikom o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08).
Navedeni pravilnik definira i čitav niz onečišćujućih tvari koje utječu na kvalitetu zraka (Tablica 79.).
Tablica 78. Popis djelatnosti pri kojima dolazi do ispuštanja onečišćujućih tvari i njihova prijenosa izvan mjesta
nastanka
IZVOR
OPIS
IZGARANJE U
Izgaranje goriva s ciljem proizvodnje električne i toplinske energije,
TERMOENERGETSKIM
energetske aktivnosti za preradu sirove nafte u sekundarna tekuća goriva,
POSTROJENJIMA I
izgaranje goriva u postrojenjima za transformaciju ugljena, izgaranje na
POSTROJENJIMA ZA
naftnim i plinskim poljima i ugljenokopima s ciljem dobivanja fosilnih
PRETVORBU ENERGIJE
goriva.
IZGARANJE U NESva stacionarna energetska postrojenja, izuzev industrijske energetike (sektor
INDUSTRIJSKIM
3) i postrojenja za proizvodnju i transformaciju energije (sektor 1): ponajprije
POSTROJENJIMA
mala ložišta za dobivanje toplinske energije u maloj privredi, ustanovama,
kućanstvima, poljoprivredi, šumarstvu i akvakulturi.
IZGARANJE GORIVA U
Izgaranje goriva s ciljem proizvodnje topline potrebne za odvijanje različitih
PROIZVODNIM
industrijskih procesa, te neenergetska potrošnja goriva (npr. potrošnja
PROCESIMA - U
prirodnog plina za proizvodnju umjetnih gnojiva, bitumena u graditeljstvu,
INDUSTRIJI
ulja i masti u različitim područjima primjene).
PROIZVODNI PROCESI
Različiti proizvodni procesi bez izgaranja goriva u naftnoj industriji,
proizvodnji čelika i željeza, obojenih metala, organskih i anorganskih
kemijskih proizvoda, industriji drva, celuloze, hrane i pića, cementa, stakla,
itd.
PRIDOBIVANJE I
Vañenje, obrada, utovar i distribucija krutih, tekućih i plinovitih goriva koja
DISTRIBUCIJA
dovodi do emisije, uglavnom metana (gubici na plinovodima) i nemetanskih
FOSILNIH GORIVA I
hlapivih organskih spojeva (hlapljenje goriva na benzinskim crpkama),
GEOTERMALNE
otplinjavanje geotermalnih voda.
ENERGIJE
UPORABA OTAPALA I
Ponajprije NMVOC u procesima odmašćivanja, suhog čišćenja, proizvodnje
OSTALIH PROIZVODA
ili prerade kemijskih proizvoda, te ostale uporabe otapala i proizvoda kao
HFC, N2O, NH3, PFC i SF6.
CESTOVNI PROMET
Emisija svih cestovnih vozila (osobna, teretna, autobusi i motocikli) (CO,
CO2, SOx), ishlapljivanja goriva iz vozila (NMVOC), emisija od trošenja
cesta, guma i kočnica (čestice, teški metali – Cu, Zn).
OSTALI POKRETNI
Izvancestovni pokretni izvori i strojevi, uključujući: željeznički, pomorski i
IZVORI I STROJEVI
riječni i zračni promet; poljoprivredni, šumarski, industrijski i kućanski
mobilni strojevi.
ZAŠTITA ZDRAVLJA
Djelatnosti liječenja ljudi i životinja, uključujući laboratorije
LJUDI I ŽIVOTINJA
OBRADA I ODLAGANJE Emisije s odlagališta komunalnog i tehnološkog otpada, termička obrada
OTPADA I OTPADNIH
otpada, spaljivanje poljoprivrednog otpada na otvorenom, kremiranje, te
VODA
ostale vrste obrade otpada (uključujući obradu otpadnih voda), osim
korištenja otpada kao goriva
POLJOPRIVREDA
Korištenje umjetnih gnojiva u poljoprivredi (N2O i NH3), crijevna
fermentacija stoke (CH4) i gospodarenje stajskim gnojivom (NMVOC, CH4,
NH3 i N2O), pesticidi, spaljivanje na poljima.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 131
OSTALI IZVORI
ISPUŠTANJA
PONORI
Postupci održavanja grañevina i postrojenja, popravka vozila, ureñaja i
opreme, te manipulacija robom (trgovine, veleprodajni centri,…)
Ponor ili emisija CO2 od promjene biomase šuma, prenamjene šuma i livada,
napuštanja obrañivanog zemljišta, te neantrpogene emisije, uključujući:
emisije iz šuma kojima ne upravlja čovjek, emisije zbog požara, iz prirodnih
livada i druge vegetacije, iz močvara i kopnenih voda (rijeka i jezera),
vulkani, sijevanje, plantažne šume, itd.
Tablica 79. Osnovne onečišćujuće tvari u zraku
KATEGORIJA
VRSTE ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI I NEGATIVNI UTJECAJI
ONEČIŠĆENJA
ANORGANSKE
OKSIDI SUMPORA IZRAŽENI KAO SUMPOROV DIOKSID (SO2)
TVARI
zakiseljavanje
OKSIDI DUŠIKA IZRAŽENI KAO DUŠIKOV DIOKSID (NO2) - zakiseljavanje,
prizemni ozon, eutrofikacija
UGLJIKOV MONOKSID (CO)
UGLJIKOV DIOKSID (CO2)
SPOJEVI KLORA IZRAŽENI KAO HCl
SPOJEVI FLOURA IZRAŽENI KAO HF
CIJANOVODIK HCN
AMONIJAK (NH3)
DIDUŠIKOV OKSID N2O
SUMPOROV HEKSAFLUORID SF6
ORGANSKE TVARI
NEMETANSKI HLAPIVI ORGANSKI SPOJEVI (NMVOC) – stvaranje
troposferskog (prizemnog) ozona
FLUORIRANI UGLJIKOVODICI
PERFLUORIRANI UGLJIK
KLOROFLOUROUGLJIKOVODICI (HCFC)
KLOROFLOUROUGLJIK (CFC) – uništavaju ozonski omotač
HALONI – uništavaju ozonski omotač
Tetrakloretilen, triklormetan TCM, triklorbenzen, 1,1,1-trikloretan, 1,1,2,2tetrakloretan, trikloretilen, triklormetan, vinilklorid, antracen, 1,2- dikloretan (EDT),
diklormetan (DCM), benzen, naftalen, etilen oksid, policiklički aromatski
ugljikovodici (PAH), di-(2-etil-heksil) - ftalat (DEHTP); kloroform (CHCl3);
heksabromobifenil
POSTOJANE ORGANSKE ONEČIŠĆUJUĆE TVARI (POP) - aldrin, klordan,
DDT, poliklorirani dibenzodioksini i poliklorirani dibenzofurani (PCDD i PCDF),
dieldrin, endrin, klordekon, heptaklor, heksaklorbenzen (HCB), 1,2,3,4,5,6 heksaklorcikloheksan (smjesa izomera), toksafen, mireks, poliklorirani bifenili
(PCB), lindan, pentaklorobenzen PCB, pentaklorfenol PCF - postojani vrlo otrovni,
bioakumuliranje
ČESTICE
Ukupne lebdeće čestice, čestice promjera < 10 mikrona (PM10), čestice promjera <
2,5 mikrona (PM2,5).
TALOŽNE TVARI – uglavnom krupnije čestice > 20-40 mikrona – u obliku prašine
koja se taloži na svim površinama
TEŠKI METALI I Arsen (As), Kadmij (Cd), Krom (Cr), Bakar (Cu), Živa (Hg), Nikal (Ni), Olovo
NJIHOVI SPOJEVI
(Pb), Selen (Se), Cink (Zn), Vanadij (V) vrlo otrovni, bioakumuliranje
Izvor: Pravilnik o Registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08)
4.2.1.1
Zakonski okvir
Upravljanje zaštitom zraka u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04,
60/08), te ostalim važećim propisima kojima je detaljnije ureñena zaštita i poboljšanje kakvoće zraka,
kao što su:
-
Plan zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011.
godine (NN 61/08)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 132
-
-
Uredba o odreñivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama kakvoće zraka (NN
68/08)
Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN
21/07, 150/08)
Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05)
Uredba o kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05)
Uredba o ozonu u zraku (NN 133/05)
Uredba o kakvoći biogoriva (NN 141/05)
Uredba o kakvoći tekućih naftnih goriva (NN 53/06)
Uredba praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 1/07)
Uredba o graničnim vrijednostima sadržaja hlapivih organskih spojeva u odreñenim bojama i
lakovima i proizvodima za završnu obradu vozila (NN 94/07)
Pravilnik o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05)
Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06)
Pravilnik o razmjeni informacija o podacima iz mreže za trajno praćenje kakvoće zraka (NN
135/06)
Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08)
Plan raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 76/09)
Program mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka (NN 43/02)
Uredba o tehničkim standardima zaštite okoliša od emisija hlapivih organskih spojeva koje
nastaju skladištenjem i distribucijom benzina (NN 135/06)
Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima
za utvrñivanje naknade na emisiju u okoliš ugljikovog dioksida (NN 73/07, 48/09)
Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknade na emisiju u okoliš ugljikovog
dioksida (NN 77/07)
Pravilnik o dostupnosti podataka o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisiji CO2 novih osobnih
automobila (NN 120/07)
Uredba o emisijskim kvotama za odreñene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj (NN
141/08)
Uredba o provedbi fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola (NN 142/08)
Uredba o emisijskim kvotama stakleničkih plinova i načinu trgovanja emisijskim jedinicama
(NN 142/08)
Odluka o prihvaćanju Nacionalnog plana za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim
organskim onečišćujućim tvarima (NN 145/08)
Odluka o prihvaćanju Plana smanjivanja emisija sumporovog dioksida, dušikovih oksida i krutih
čestica kod velikih ureñaja za loženje i plinskih turbina na području Republike Hrvatske (NN
151/08)
Odluka o odreñivanju godišnje količine tekućih naftnih goriva koja se smije stavljati u promet
na domaćem tržištu, a ne udovoljava graničnim vrijednostima i drugim značajkama kakvoće
tekućih naftnih goriva (NN 21/09).
Republika Hrvatska potpisala je i ratificirala čitav niz meñunarodnih konvencija i protokola o zaštiti
zraka: Konvencija o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima (NN-MU 12/93),
Protokol uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. o
dugoročnom financiranju Programa suradnje za praćenje i procjenu prekograničnog prijenosa
onečišćujućih tvari u zraku na velike udaljenosti u Europi (EMEP) (NN-MU 12/93), Protokol uz
Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima iz 1979. o daljnjem
smanjenju emisija sumpora (NN-MU br. 17/98) i ispravak (NN-MU 3/99), Protokol o suzbijanju
zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona uz Konvenciju o prekograničnom onečišćenju zraka na
velikim udaljenostima iz 1979. (NN-MU 7/08), Protokol o nadzoru emisija hlapljivih organskih
spojeva ili njihovih prekograničnih strujanja uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom
onečišćenju zraka iz 1979. godine (NN-MU 2/08), Protokol o nadzoru emisija dušikovih oksida ili
njihovih prekograničnih strujanja uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka
iz 1979. godine (NN-MU 2/08), Protokol o teškim metalima uz Konvenciju o dalekosežnom
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 133
prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979. godine (NN-MU 9/07), Protokol o postojanim organskim
onečišćujućim tvarima uz Konvenciju o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka iz 1979.
godine (NN-MU 9/07), Stockholmska Konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima
(NN-MU 2/07), Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača (NN-MU 12/93), Montrealski protokol
o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (NN-MU 12/93), dopune i izmjene (NN-MU 8/96, NN-MU
14/00, NN-MU 12/01).
Obveze županije odreñene Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o zaštiti zraka su:
-
-
-
-
-
voñenje upravnih i stručnih poslova zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, te provedba mjera
zaštite i poboljšanja kakvoće zraka
donijeti Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka za razdoblje od četiri godine koji je
sastavni dio Programa zaštite okoliša za područje županije
izraditi Izvješće za razdoblje od dvije godine o provedbi navedenog programa
provoditi ocjenjivanje razine onečišćenosti na svom području
na temelju ocijenjene razine onečišćenosti, uspostaviti mrežu za trajno praćenje kakvoće zrake
na svom području ako su razine onečišćenosti više od graničnih vrijednosti (GV)
koordinacija svih aktivnosti lokalne mreže i objavljivanje podataka o obavljenim mjerenjima,
te dostava izvješća o podacima mjerenja za proteklu kalendarsku godinu do 30. travnja tekuće
godine Agenciji za zaštitu okoliša
voditi registar izvora onečišćivanja s podacima o prostornom smještaju i kapacitetima izvora
onečišćivanja, te o svim promjenama i rekonstrukcijama. Podaci iz registra izvora
onečišćivanja dostavljaju se Agenciji za zaštitu okoliša.
predstavničko tijelo županije može na svom području donijeti strože granične vrijednosti
emisija od propisanih Zakonom za stacionarni izvor za koji je procjena utjecaja na okoliš
odreñena Prostornim planom županije, te za slučajeve u području III kategorije kakvoće zraka.
pravodobno i bez naknade osigurati podatke iz svoje nadležnosti, te druge podatke koji su
potrebni za voñenje informacijskog sustava o kakvoći zraka i za izradu Plana, Programa i
Izvješća
osigurati sredstva za praćenje stanja okoliša.
4.2.1.2
Stanje i pritisci na području Županije
Kakvoća zraka
Sukladno Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04, 60/08) i Uredbi o graničnim vrijednostima onečišćujućih
tvari u zraku (NN 133/05), definirane su tri kategorije kakvoće zraka:
-
-
prva kategorija kakvoće zraka – čist ili neznatno onečišćen zrak: nisu prekoračene granične
vrijednosti (GV) niti za jednu onečišćujuću tvar
druga kategorija kakvoće zraka – umjereno onečišćen zrak: prekoračene su granične
vrijednosti (GV) za jednu ili više onečišćujućih tvari, a nisu prekoračene tolerantne vrijednosti
(TV) niti za jednu onečišćujuću tvar
treća kategorija kakvoće zraka – prekomjerno onečišćen zrak: prekoračene su tolerantne
vrijednosti (TV) za jednu ili više onečišćujućih tvari.
Meñutim, treba napomenuti da se kakvoća zraka u razdoblju do 2005. godine ocjenjivala prema
Uredbi o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96, NN 2/97), sukladno
tada važećem Zakonu o zaštiti zraka (NN 48/95). Pri tome je I. kategorija zraka označavala čist ili
neznatno onečišćen zrak, kada nisu prekoračene preporučene vrijednosti (PV) kakvoće zraka; II.
kategorija umjereno onečišćen zrak, kad su prekoračene preporučene, ali ne i granične vrijednosti
(GV); te III. kategorija zraka prekomjerno onečišćen zrak, kada su prekoračene i granične vrijednosti.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 134
Na području Županije, jedino je na širem području grada Šibenika uspostavljena lokalna mjerna mreža
postaja na kojima se prati kakvoća zraka. Praćenje kakvoće zraka provodi se još od 1981. godine s
prekidima u ratnom razdoblju od 1991.-1994. godine. S izuzetkom jedne postaje u centru grada, gdje
se prate plinovi NO2, SO2 i crni dim, na ostalih pet postaja provodi se samo praćenje ukupne taložne
tvari (UTT), te njenog sastava (u vodi netopljive tvari: metali Pb, Cd, Tl i Ni; u vodi topljive tvari:
kalcij, fosfati, fluoridi, kloridi, sulfati, nitrati). Mjerenje koncentracije SO2 započelo je 1996. godine i
provodi se s prekidom od 1999. do 2004. godine do danas. Mjerenje koncentracije NO2 započelo je
2002. godine. Stručna institucija koja očitava i obrañuje rezultate je Nastavni zavod za javno zdravstvo
Splitsko-dalmatinske županije (NZJZ SDŽ). Položaj postaja dan je na Slici 49.
Slika 49. Položaj postaja za praćenje kakvoće zraka na širem području grada Šibenika (prema Izvješću o
ispitivanju kakvoće zraka na širem području Šibenika 01.2005. - 01.2006., NZZJZ SDŽ)
Podaci o kakvoći zraka za razdoblje od 2002. do 2008. godine, s obzirom na parametre koji su se
pratili, dani si u Tablici 80., od čega su za razdoblje od 2002. do 2004. bili dostupni samo podaci o
kvaliteti zraka na postaji Centar Grada (AZO, 2005, 2006).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 135
Tablica 80. Kakvoća zraka u gradu Šibeniku u razdoblju od 2002. do 2008. godine
Naziv postaje
Centar grada
Iznad TLM-a
Knezova Bribirskih
Vidici
Vukovac
Zapadna magistrala
Onečišćujuća
tvar
SO2
Dim
NO2
UTT
Pb u UTT
Cd u UTT
Tl u UTT
Ni u UTT
UTT
Pb u UTT
Cd u UTT
Tl u UTT
Ni u UTT
UTT
Pb u UTT
Cd u UTT
Tl u UTT
Ni u UTT
UTT
Pb u UTT
Cd u UTT
Tl u UTT
Ni u UTT
UTT
UTT
Pb u UTT
Cd u UTT
Tl u UTT
Ni u UTT
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
I
II
III
I
II
III
I
II
III
I
II
III
I
II
III
I
II
III
I
II
III
C<PV C>PV C>GV C<PV C>PV C>GV C<PV C>PV C>GV C<PV C>PV C>GV C<GV GV<C<TV C>TV C<GV GV<C<TV C>TV C<GV GV<C<TV C>TV
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 136
Iz tablice je vidljivo da je od 2002. do 2004. godine zrak u Šibeniku bio II. kategorije s obzirom na
UTT (nije poznato koja postaja), tijekom 2005. godine II. kategorije s obzirom na količinu ukupne
taložne tvari (UTT) na trima postajama Centar grada, Knezova Bribirskih i iznad TLM-a, te III.
kategorije na postajama Vidici, Vukovac i Zapadna magistrala. Onečišćeni zrak II. kategorije
zabilježen je i 2006., 2007. i 2008. godine s obzirom na koncentraciju NO2 iznad graničnih vrijednosti
(GV) i 2007. i 2008. godine s obzirom na koncentraciju SO2 na postaji Centar grada, te s obzirom na
količinu UTT na postaji Vukovac. S obzirom na udio teških metala (olovo, kadmij i talij) u taložnoj
tvari, stanje je bilo zadovoljavajuće, utvrñena je najviša I kategorija zraka na svim postajama.
Broj dana u kojima je došlo do prekoračenja preporučenih, odnosno graničnih i tolerantnih vrijednosti
emisije NO2 i SO2, te je posljedično zrak na području grada Šibenika bio II. kategorije, dan je u Tablici
81.
Koncentracija NO2 prati se i na dvjema postajama DHMZ-a, u Šibeniku i Kninu. Prema podacima za
razdoblje od 2002. do 2008. godine, nisu zabilježene vrijednosti koncentracije NO2 iznad graničnih
vrijednosti (DZS, Statističke Informacije 2006-2009.).
Godine 2008., prema Uredbi o odreñivanju područja i naseljenih područja prema kategorijama
kakvoće zraka (NN 61/08), upravo na osnovi raspoloživih mjerenja u lokalnoj mreži za praćenje
kakvoće zraka, Županija svrstana je, zajedno sa Zadarskom županijom, u područje HR 6 sa I
kategorijom zraka s obzirom na razine onečišćujućih tvari u zraku i II kategorijom zraka s obzirom na
ozon u zraku. Potrebno je spomenuti da se prikupljeni podaci odnose isključivo na šire područje
Šibenika, te postaje DHMZ-a, što nije dovoljno za potpunu ocjenu stanja kakvoće zraka na području
cijele županije. Uz to, i dalje ostaje problem onečišćenja zraka, tj. kakvoće zraka u samom gradu
Šibeniku, koja je od 2002. godine na dalje bila II kategorije u odnosu na NO2 i/ili UTT. Stalno
povećana koncentracija UTT iznad granične, pa čak i tolerantne vrijednosti na postaji Vukovac
vjerojatno je posljedica rada obližnjeg kamenoloma „Vukovac“. Osvrt na povišene vrijednosti NO2
opisan je u daljnjem tekstu. Postojeće stanje, sukladno zakonskim obvezama, zahtijeva i izradu Plana
mjera za smanjivanje onečišćavanja zraka na području grad Šibenika.
Od ostalih podataka o praćenju kakvoće zraka koje, temeljem Zakona o zaštiti zraka, pojedini
onečišćivači obavljaju u skladu s izrañenom procjenom utjecaja na okoliš i/ili propisanim mjerama
zaštite okoliša, a koji se dostavljaju upravnom odjelu Županije, bili su dostupni samo podaci o
mjerenjima kakvoće zraka u okolišu tvornice Knauf d.o.o. Knin i rudnika. Mjerenjima je utvrñen
neznatno onečišćen zrak, odnosno I kategorija zraka s obzirom na koncentraciju ukupne taložne tvari
te olova, kadmija, talija i nikla u netopivom dijelu taložne tvari (NZJZ SDŽ 2009.). Hrvatske autoceste
(HAC d.o.o.) odnedavno provode i praćenje kakvoće zraka uz autocestu A1 (uključujući i nekoliko
lokacija na području Županije) u sklopu projekta Monitoring voda, zraka, buke, propusnosti autoceste
za životinje, šumskih ekosustava, tla i ihtiofaune. Rezultati ovih mjerenja svakako će biti interesantni
sa stajališta dobivanja informacija o utjecaju prometnica na neposredan okoliš. Praćenje kakvoće zraka
posebne namjene provodi i Vodovod i odvodnja d.o.o. na lokaciji ureñaja za pročišćavanje otpadnih
voda u Šibeniku, no podaci o kakvoći zraka nisu poznati.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 137
Tablica 81. Broj dana u kojima je došlo do prekoračenja PV, GV, odnosno TV emisija NO2 i SO2 na postaji Centar grada u Šibeniku
2005.
2006.
Broj pojavljivanja koncentracija većih od:
Broj pojavljivanja koncentracija većih od:
Naziv postaje
Onečišćujuća tvar
Centar grada
NO2
60 µg/m3 PV98
120 µg/m3 GV98
Broj dana
38
Broj dana
1
Onečišćujuća tvar
80 µg/m3 (GV ne smije
biti prekoračena više od
7 puta tijekom
kalendarske godine)
120 µg/m3 (TV ne smije
biti prekoračena više od 7
puta tijekom kalendarske
godine)
Broj dana
52
Broj dana
4
NO2
2007.
Broj pojavljivanja koncentracija većih od:
Naziv postaje
Onečišćujuća tvar
Centar grada
SO2
Naziv postaje
Onečišćujuća tvar
125 µg m3 (GV ne smije
biti prekoračena više od
3 puta tijekom
kalendarske godine)
Broj dana
6
Centar grada
SO2
7
115 µg/m3 (TV ne smije
biti prekoračena više od
7 puta tijekom
kalendarske godine)
Broj dana
Broj dana
41
5
2008.
Broj pojavljivanja koncentracija većih od:
80 µg/m3 (GV ne
115 µg/m3 (TV ne smije
smije biti
Onečišćujuća
biti prekoračena više od
prekoračena više od 7
tvar
7 puta tijekom
puta tijekom
kalendarske godine)
kalendarske godine)
Broj dana
Broj dana
NO2
125 µg m3 (GV ne smije
biti prekoračena više od
3 puta tijekom
kalendarske godine)
Broj dana
Onečišćujuća
tvar
80 µg/m3 (GV ne
smije biti
prekoračena više od 7
puta tijekom
kalendarske godine)
NO2
29
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
4
Str. 138
Sukladno Uredbi o utvrñivanju lokacija postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka
(NN 04/02) i Programu mjerenja kakvoće zraka u državnoj mreži za trajno praćenje kakvoće zraka
(NN 43/02) na području Županije predviñeno je uspostavljanje postaje Ravni kotari (geografske
koordinate N 44°02’ E 16°12’) za mjerenje pozadinskog onečišćenja, regionalnog i prekograničnog
daljinskog prijenosa, te mjerenja u okviru meñunarodnih obveza države. Predviñeno je praćenje
sljedećih parametara:
Tablica 82. Pokazatelji kakvoće zraka koji će se pratiti na postaji Ravni kotari
MEDIJ – ZRAK
POKAZATELJ KAKVOĆE ZRAKA
PLINOVI
sumporov dioksid (SO2), dušikovi oksidi izraženi kao NO2, prizemni
ozon (O3), hlapivi organski spojevi (ketoni i aldehidi)
LEBDEĆE ČESTICE
PM10 i PM2,5 (masa i razlučivanje kemijskog sastava – teški metali
kadmij, olovo i živa), elementarni i organski ugljik
PLINOVITI SASTOJCI (pl) +
HNO3 (pl), NO3-(lč), NH3 (pl), NH4+(lč), SO42-, Cl-, Na+, Mg2+, Ca2+,
LEBEDEĆE ČESTICE (lč) U
K+
ZRAKU
OBORINE
količina i sastav oborine; SO42-, NO3-, Cl-, pH, NH4+, Na+, Mg2+, Ca2+,
K+, provodljivost
METEROLOŠKI PARAMETRI
smjer i brzina vjetra, temperatura zraka, relativna vlažnost zraka,
količina i tip oborine
U rujnu 2008. godine MZOPUG je u okviru programa PHARE 2006 objavilo poziv za javno
nadmetanje za obavljanje grañevinskih i ostalih radova na izgradnji devet mjernih postaja za praćenje
kakvoće zraka, uključujući postaju Ravni kotari, te se uskoro očekuje i realizacija navedenog projekta.
Uspostavljanje ove stanice sigurno bi dalo potpuniju sliku stanja kakvoće zraka na području Županije.
Emisije onečišćujućih tvari
Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i Zakonu o zaštiti zraka onečišćivači, vlasnici i/ili korisnici izvora
onečišćivanja dužni su:
-
dostaviti upravnom odjelu u Županiji nadležnom za zaštitu okoliša podatke o stacionarnom
izvoru, svakoj njegovoj promjeni (rekonstrukciji)
osigurati redovito praćenje emisije i o tome voditi evidenciju
osigurati obavljanje mjerenja emisije onečišćujućih tvari iz stacionarnog izvora
voditi evidenciju o obavljenim mjerenjima s podacima o mjernim mjestima i rezultatima
mjerenja, te o učestalosti mjerenja emisija
voditi evidenciju o upotrijebljenom gorivu i otpadu kod procesa suspaljivanja
voditi evidenciju o radu ureñaja za smanjivanje emisija.
Navedeni podaci dostavljali su se do stupanja na snagu Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša u
2008. godini u Katastar emisija u okoliš (KEO), a nakon toga u Registar onečišćavanja okoliša (ROO).
Prate se parametri propisani Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih stvari u zrak iz
stacionarnih izvora (NN 110/07, 150/08). Obveznici dostave podataka o emisijama onečišćujućih tvari
u zrak u ROO u 2008. godini na području Županije dani su u Tablici 83.
Kao što je vidljivo iz Tablice 83., najviše emisija iz pojedinačnih izvora prijavljeno je iz procesa
izgaranja goriva za dobivanje toplinske i/ili električne energije (obrazac PI-Z-3), ukupno 39, zatim iz
proizvodnih procesa bez izgaranja goriva i procesa koji uključuju izgaranje goriva kod kojih se
produkti izgaranja koriste izravno u proizvodnom procesu iz procesa obrade otpada (obrazac PI-Z-1),
ukupno 15, te svega pet izvora onečišćujućih tvari u zrak iz proizvodnih procesa koji uključuju
izgaranje goriva bez izravnog kontakta produkata izgaranja sa sirovinom (obrazac PI-Z-2).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 139
Tablica 83. Obveznici dostave podataka o emisijama onečišćujućih tvari u zrak na području Županije u 2008.
godini
2008
Obrasci
Obveznik
PI-Z-1
PI-Z-2
PI-Z-3
1 Autokuća Gašperov d.o.o., Šibenik
x
2 Autolakirerska radnja Zora
x
3 Autolimarski obrt „Crni“, Bilice
x
4 Autoservis Čičin-Šain, Vodice
x
5 Autoservis Pićo Bilice
x
6 Bramac pokrovni sistemi d.o.o. Drniš
x
x
7 Centar za rehabilitaciju Roman obitelj Šibenik
x
8 DIV d.o.o., Knin
x
x
9 Dom za starije i nemoćne „Cvjetni dom“ Šibenik
x
10 Dom za starije i nemoćne Knin
x
11 Dom zdravlja Drniš
x
12 Dom zdravlja Knin
x
13 Dom zdravlja Šibenik
x
14 Gimnazija A.Vrančića, Šibenik
x
15 Girk Kalun d.d., Drniš
x
x
16 HEP - ODS d.o.o. Knin
x
17 Hoteli Vodice, Vodice
x
18 Hrvatske autoceste d.o.o. TJO Šibenik
x
19 Hrvatski telekom, R2 OJ Šibenik
x
20 Ivanal-Tvornica aluminija Lozovac
x
x
x
21 Izgradnja d.d. Šibenik
x
22 Knauf d.o.o., Knin
x
x
x
23 Konzum d.o.o., Šibenik
x
24 Laguna trade d.o.o., Marina Frapa, Rogoznica
x
25 Lavčević d.o.o., Šibenik
x
26 LIDL Hrvatska d.o.o., Knin
x
27 Metal-Sint Oklaj
x
x
28 Mikrosiverit za dom Drniš
x
29 Mlinar d.o.o. -pekara Šibenik
x
30 Moćan proizvod d.o.o., Vodice
x
31 Muzej Grada Šibenika
x
32 NCP-Remontno brodogradilište, Šibenik
x
x
x
33 Opća bolnica Hrvatski ponos Knin
x
34 Opća bolnica Županije
x
35 OŠ Čista Velika
x
36 OŠ Jurja Šižgorića, Šibenik
x
37 OŠ Pirovac, Pirovac
x
38 OVV Održavanje vučnih vozila, Knin
x
39 Primošten d.d., Primošten hoteli
x
40 Pučko otvoreno učilište Drniš
x
41 Rivijera d.d. Šibenik
x
42 Roman Obitelj, Bratiškovci
x
43 Sarañen d.o.o., Stankovci
x
44 Solaris d.d. Šibenik
x
45 Šibensko kazalište Šibenik
x
46 Tiskara „Malenica“, Šibenik
x
47 TLM Šibenik
x
x
48 Tvornica oplemenjenih folija d.d., Drniš
x
(Izvor:Upravni odjel zaštite okoliša i komunalnih poslova Županije)
Podaci o ukupnim emisijama onečišćujućih tvari u zrak na području Županije u razdoblju od 2003.2005. godine dani su u Tablici 84. (AZO, 2005, 2006). Kao što se navodi i u samim izvješćima,
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 140
prilikom njihove izrade, Agencija za zaštitu okoliša nije posjedovala cjelovitu bazu KEO, niti je
raspolagala svim podacima. Osim toga, pojedini onečišćivači nisu dostavili tražene podatke o
emisijama u zrak, ili su podaci bili nepotpuni, pa zbirni podaci za odreñene vrste emisija u zrak ne
odražavaju u potpunosti stvarno stanje, te se kao takvi ne mogu detaljno analizirati. Crveno su
označene vrijednosti za koje je nañena nesukladnost u izvornim dokumentima.
No ipak, pregledom podataka o emisijama u zrak prijavljenim u KEO iz pojedinačnih izvora u
razdoblju od 2003. do 2005. godine može se uočiti da su znatno veće količine plinova nastale u
procesima grijanja u odnosu na industrijske procese. Može se uočiti i generalni trend smanjenja
emisija količine plinova i prašine emitirane u zrak. Na žalost, podaci za novije razdoblje još su uvijek
u obradi.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 141
Tablica 84. Emisije onečišćujućih tvari u zrak po sektorima u razdoblju 2003. -2005. godine
Onečišćujuća tvar
SO2
NO2
CO
CO2
Ukupno
Onečišćujuća tvar
prašina iz izgaranja
prašina različitog
sastava
org. i anorg. prašinaasfalt
ostala prašina iz ove
grupe
prašina od izgaranja
ulja
prašina od izgaranja
plina
kamena prašina
prašina iz sušiona
pušiona
prah pečenog gipsa
prah sirove sadre
prašina sadre
praškasti gips
krute čestice
Ukupno
grijanje
t/god
21,8289
9,2216
7157,0772
795,929
7984,0567
grijanje
t/god
0,2518
2003
industrijska
postrojenja
t/god
86,974
84,264
59,4
230,638
2003
industrijska
postrojenja
t/god
ukupno
procesna
tehnologija
t/god
1,65
2,134
11,8
486,01
501,594
grijanje
t/god
110,4529
95,6196
7228,2772
1281,939
8716,2887
t/god
9,76
15,74212
269,069
5482,374
5776,94512
ukupno
procesna
tehnologija
t/god
grijanje
t/god
0,2518
t/god
1,54
2004
industrijska
postrojenja
t/god
63,969
62,703
13,5
140,172
2004
industrijska
postrojenja
t/god
27,787
ukupno
procesna
tehnologija
t/god
10,928
5,603
12,08
569,3
597,911
grijanje
t/god
84,657
84,04812
294,649
6051,674
6515,02812
t/god
2,55608
3,7668
1,23082
938,36284
945,91654
ukupno
procesna
tehnologija
t/god
grijanje
t/god
29,327
t/god
2005
industrijska
postrojenja
t/god
12,912
12,289
9,6
34,801
2005
industrijska
postrojenja
t/god
15,074
ukupno
procesna
tehnologija
t/god
12,422
25,201
10,005
1690,72
1738,348
t/god
27,89008
41,2568
20,83582
2629,08284
2719,06554
ukupno
procesna
tehnologija
t/god
1,118
t/god
16,192
87,0818
87,0818
0,036
0,036
0,5
0,5
0,88026
0,88026
0,196
0,196
0,5
0,5
0,5359
0,642
1,1779
5,32
5,32
1,413
0,105
1,087
0,75
1,413
0,105
1,087
0,75
0,139
26,6839
0,17
87,3336
0
0
87,3336
2,61626
28,287
0,036
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
30,93926
0,139
0,8449
24,249
1,76
Str. 142
Ostale emisije
Prometna aktivnost znatno doprinosi emisijama onečišćujućih tvari u zrak. Treba napomenuti i da je
prostor županije pojačano opterećen prometom ljeti tijekom turističke sezone, naročito u turističkim
naseljima, zbog povećanog broja motornih vozila i stalnih gužvi (vidi poglavlje 4.1.8 Promet). Na
području grada jedino se na postaji Centar grada mjeri koncentracija dušikova (IV) oksida koji upravo
nastaje kao posljedica izgaranja fosilnih goriva u motorima na unutarnje sagorijevanje. Trend
povećanja koncentracije NO2 od 2002. godine na ovamo moguće je proizlazi iz povećanja prometa,
povezano s povećanjem broja automobila registriranih na području Županije od 2001. godine do danas
(Slike 50. i 51.).
Sre dnja 24-satna koncentracija (C) NO2 na postaji Ce ntar grada
60
50
C / µ g/m
3
40
30
20
10
0
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
Slika 50. Srednja 24-satna koncentracija NO2 na postaji Centar grada u Šibeniku od 2002. do 2008. godine
Broj vozila u Šibenko-kninskoj županiji
Broj registriranih cestovnih vozila
Broj automobila
60000
Broj vozila
50000
40000
30000
20000
10000
0
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
Slika 51. Broj registriranih vozila u Županiji od 2002. do 2008. godine
Zabilježena niža koncentracija NO2 u 2008. godini moguće je posljedica odluke grada Šibenika o
zabrani prometa kroz grad kamionima iznad 5 t, te autobusima (osim lokalnim) i njihovo usmjeravanje
na tehnološku cestu. No, potrebno je pričekati rezultate praćenja u 2009. godini i na dalje kako bi se s
većom pouzdanošću moglo tvrditi o povezanosti ove odluke i smanjenja koncentracije dušik (IV)
oksida.
Osim samog prometa, na području Županije prisutni su i difuzni izvori onečišćenja zbog
eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, neadekvatno riješenog pitanja otpada i otpadnih voda,
grañevinskih radova većih razmjera, te poljoprivredne aktivnosti.
Izvješće o zaštiti okoliša Županije
Str. 143
Konkretnije, eksploatacija mineralnih sirovina (u prvom redu grañevinski kamen, te druge sirovine za
proizvodnju grañevinskih materijala) onečišćuje zrak prašinom uz same lokalitete eksploatacije, ali i
uz putove kojima se materijal transportira do mjesta korištenja, osobito ako pri transportu nisu
primijenjene odgovarajuće mjere. Kao što je rečeno u poglavlju 4.1.3 Eksploatacija mineralnih
sirovina, u županiji postoji 37 eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, te 20 istražnih prostora
eksploatacije mineralnih sirovina. Nije poznat podatak na koliko se navedenih lokacija, osim na
lokaciji rudnika tvrtke Knauf, prati kakvoća zraka.
Neugodan miris i onečišćenje zraka vezani su i uz neadekvatno zbrinut otpad i otpadne vode, odnosno
uz prečestu pojavu neispravnih septičkih jama i nelegalnog ispuštanja fekalija, te divlja odlagališta, ali
i odlagališta neopasnog otpada. Osim onečišćenja neugodnim mirisom, otpad je i značajan izvor
metana, a u slučaju akcidenta i samozapaljenja i čitavog niza toksičnih spojeva (npr. dioksini, furani).
Na području Županije pokrenuti su postupci sanacije svih službenih i divljih odlagališta, kao i nabava
komunalne opreme čime će se, u skoroj budućnosti, sigurno smanjiti i doprinos ovog „sektora“ emisiji
onečišćujućih tvari u zrak.
Poljoprivreda zrak onečišćuje stakleničkim plinovima CH4 (metan, preko 40%), N2O (dušikov (I)
oksid, preko 60% ukupne produkcije) i NH3 (amonijak, 62%), te konačno raznovrsnim pesticidima.
Dio ovih emisija izrazito je difuzan (npr. izravna emisija N2O iz poljoprivrednih tala), dok je u drugim
slučajevima izvor prostorno koncentriraniji (npr. stočarske farme). Na području Županije obradive
poljoprivredne površine obuhvaćaju svega 26,2 % teritorija, pa se ni doprinos emisija s
poljoprivrednih tala onečišćenju zraka ne može smatrati značajanijim.
Konačno, zrak se onečišćuje i nizom drugih gospodarskih djelatnosti (npr. lakirnice, kemijske
čistionice, proizvodnja laminata, brusione kamena i sl.) koje najviše doprinose emisiji hlapivih
organskih spojeva (HOS) i čestica. Praćenje i granične vrijednosti emisija hlapivih organskih spojeva
definirane su Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora. Na području Županije u Registar postrojenja u kojima se koriste organska otapala ili proizvodi
koji sadrže hlapive organske spojeve pri MZOPUG prijavljene su 22 tvrtke (Tablica 85.).
Izvješće o zaštiti okoliša Županije
Str. 144
Tablica 85. Registar postrojenja u kojima se koriste organska otapala ili proizvodi koji sadrže hlapive organske
spojeve
Vlasnik ili korisnik postrojenja
Sjedište
Reg. Vrsta postrojenja, odnosno
Broj aktivnosti
AC Aleksić d.o.o.
Šibenik
949
završna obrada vozila (lakiranje)
Auto servis "Pićo"
Šibenik
710
završna obrada vozila (lakiranje)
Autolakirer "Baćo"
Tribunj
918
završna obrada vozila (lakiranje)
Autolakirer "Mlinar"
Oklaj
442
završna obrada vozila (lakiranje)
Autolakirer Zoran Kokić
Šibenik
440
završna obrada vozila (lakiranje)
Autolakirnica Joža, vl. J. Đakalović
Knin
347
završna obrada vozila (lakiranje)
Autolimarski obrt "Crni", vl. D. Slavica
Šibenik-Bilice
400
završna obrada vozila (lakiranje)
Autoservis "Čičin Šain"
Vodice
338
završna obrada vozila (lakiranje)
Kemijska čistiona „Baraka“ vl. Joso
Šibenik273
kemijsko čišćenje
Baraka
Brodarica
Brodogradilište i marina d.o.o. Betina
Betina
999
procesi premazivanja
DANA - kem. čistiona, vl. J. Kravar
Drniš
275
kemijsko čišćenje
Kemijska čistiona "Etilen", vl. P.
Knin
283
kemijsko čišćenje
Vještica
Kemijska čistiona "Val", Vanja Lubina
Knin
264
kemijsko čišćenje
Marina Hramina
Murter
1044 Procesi premazivanja
METAL-SINT Oklaj d.d.
Oklaj
246
površinsko čišćenje metalnih površina
NCP-Remontno brodogradilište
Šibenik
129
proizv. drvenih i plastičnih laminata;
procesi
NEVIA d.o.o. - kem. čistiona
Šibenik
274
kemijsko čišćenje
TLM - tvornica lakih metala d.d.
Šibenik
123
tiskanje
TUDIĆ ELEKTRO CENTAR d.d.
Šibenik-Ražine 221
procesi premazivanja
Tvornica oplemenjenih folija d.d.
Drniš
242
tiskanje i lakiranje
Zdena-Lux d.o.o. Šibenik
Šibenik
243
kemijsko čišćenje
ZM-VIKOM d.o.o. Šibenik
Šibenik
172
procesi premazivanja
Od navedenih postrojenja, zbog toga što ne udovoljavaju GVE (graničnoj vriejdnosti emisija) hlapivih
organskih spojeva iz ispusta, graničnim vrijednostima fugitivnih emisija ili ukupnim graničnim
emisijama propisanima spomenutom Uredbom, jedino su Tvornica oplemenjenih folija d.d. iz Drniša,
te NCP-Remontno brodogradilište iz Šibenika trebali izraditi i MZOPUG-u dostaviti Program
smanjenja emisija.
Količina korištenih organskih otapala prijavljena u 2007. godini na području Županije iznosila je
330,167 t/god., a 2008. godine 538,214 t/god. (Tablica 86.) (AZO, baza podataka). Najveći potrošač
organskih otapala, tvrtka Tvornica oplemenjenih folija d.d. iz Drniša, za sada najviše i ulaže na
smanjenju emisija, te planira započeti s projektom gradnje postrojenja za suspaljivanje otapala.
U meñuvremenu je, u 2007. godini, stupila na snagu i Uredba o graničnim vrijednostima sadržaja
hlapivih organskih spojeva u odreñenim bojama i lakovima i proizvodima za završnu obradu
vozila (NN 94/07), kojom je ograničen ukupni sadržaj hlapivih organskih spojeva u odreñenim bojama
i lakovima i proizvodima za završnu obradu vozila koja se koriste na hrvatskom tržištu. S obzirom da
ne raspolažemo podacima o emisijama hlapivih organskih tvari (HOS), već isključivo o količini
korištenih otapala, ne može se govoriti niti o učinku uvoñenja spomenute Uredbe na emisije HOS-ova.
Izvješće o zaštiti okoliša Županije
Str. 145
Tablica 86. Količine korištenih organskih otapala u 2007. i 2008. godini
Godina
Grad
Količina t/god
Drniš
327
2007
Šibenik
2,314
Šibenik-Brodarica
0,356
Vodice
0,497
UKUPNO
330,167
Betina
0,828
2008
Drniš
521,428
Murter
0,06
Oklaj
2,4
Šibenik
12,82
Šibenik-Brodarica
0,09
Tribunj
0,122
Vodice
0,466
UKUPNO
538,214
Tvari koje oštećuju ozonski omotač (TOOO)
Tvari koje oštećuju ozonski sloj jesu: klorofluorougljici, drugi potpuno halogenirani klorofluorougljici
CFC, haloni, nepotpuno halogenirani klorofluorougljikovodici HCFC, ugljik tetraklorid, 1,1,1trikloretan,
bromofluorougljikovodici
i
bromoklorometan
HBFC,
metilbromid,
te
sumporovheksafluorid i fluorirani plinovi (fluorogljikovodici HFC, perfluorougljici PFC) koji se
koriste kao radne tvari u rashladnoj i klimatizacijskoj tehnici koje ne oštećuju ozonski sloj, ali
pridonose globalnom zatopljenju tzv. zamjenske tvari.
S obzirom da se u Republici Hrvatskoj ne proizvode TOOO (što je i zabranjeno Uredbom o tvarima
koje oštećuju ozonski sloj NN 120/05), potrošnja se računa kao razlika uvoza i izvoza TOOO, u skladu
s Montrealskim protokolom. Ukidanje potrošnje TOOO iz dodatka A, skupine I (klorofluorougljici,
freoni), i skupine II (haloni), tvari iz dodatka B, skupine II (ugljik tetraklorid) i skupine III
(metilkloroform, 1,1,1 trikloretan), te tvari iz dodatka E, skupina I (metilbromid) treba se prema
Uredbi dovršiti do 2010. godine. Potrošnja tvari iz dodatka C, skupina II (bromofluorougljikovodici,
HBFC) i tvari iz dodatka B, skupina I (drugi potpuno halogenirani klorofluorougljici, CFC),
zabranjena je stupanjem Uredbe na snagu, a potrošnja tvari iz dodatka C, skupina I
(klorofluorougljikovodici, HCFC) prestaje 2016. godine. Obračunska razina za tvari iz dodatka B,
skupina II i III,objavljena je u Narodnim novinama (NN 30/01). Na žalost, podaci o potrošnji tvari
koje oštećuju ozonski omotač dostupne su isključivo na razini cijele države (pri MZOPUG), tako da
nije moguće dati podatak o tome na razini Županije. Prema Izvješću o stanju okoliša u RH iz 2007.
godine (AZO, 2007) ostvaren je napredak u smanjenju i ukidanju potrošnje tvari koje oštećuju ozonski
omotač (TOOO), pa je tako ukupna potrošnja TOOO, prema podacima iz 2004. godine, smanjena za
80 % u odnosu na 1990. godinu. Maksimalna potrošnja TOOO u 2004. bila je u servisiranju rashladnih
ureñaja (95,39 %). Od toga je 39,38 % bilo CFC, a 60,62 % HCFC. Potrošnja HCFC u sektoru
proizvodnje pjenastih materijala bila je 4,23 %, a halona 0,13 %. Potrošnja ugljik-tetraklorida u
laboratorijima za kemijsku analizu bila je 0,24 %. Mnogim projektima uvedena je kontrola uvoza,
provoza i potrošnje TOOO, a posebice u uporabi TOOO, te u korištenju zamjenskih tvari koje ne
oštećuju ozonski omotač.
U okviru Nacionalnog programa za postupno ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač
pokrenut je i projekt obuke servisera rashladnih i klimatizacijskih ureñaja i uspostave mreže
prikupljanja i recikliranja freona. Na području Županije djeluju ukupno 31 tvrtka koje obavljaju
djelatnost servisiranja te isključivanja iz uporabe proizvoda koji sadrže tvari koje oštećuju ozonski sloj
i koje su upisane u Registar pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću uvoza/izvoza i stavljanja
u promet kontroliranih i zamjenskih tvari, servisiranja, prikupljanja, obnavljanja i oporabe tih tvari
Izvješće o zaštiti okoliša Županije
Str. 146
sukladno čl. 28. i čl. 40. Uredbe o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120/05), završno s
31.12.2008. godine koji je dan u Prilogu 9. u Tablici 156. Od toga 20, tvrtki na području grada
Šibenika, 3 na području grada Knina, 1 na području grada Drniša, 3 na području grada Vodice, 1 na
području Općine Pirovac, 1 napodručju Općine Tisno, 1 u Lozovcu, Grad Drniš te 1 u Grebaštici,
Općina Primošten. Navedene dozvole vrijede 5 godina od dana izdavanja.
Na području Županije za sada ne postoji niti jedna tvrtka upisana u Registar pravnih i fizičkih osoba
koje imaju odobrenje za prikupljanje tvari koje oštećuju ozonski sloj pri održavanju i popravljanju
protupožarnih ureñaja sukladno Uredbi o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (NN 120/05).
4.2.1.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana
Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš definirali su nekoliko
ciljeva vezano za zaštitu i poboljšanje kakvoće zraka:
C1 - Smanjivanje emisije iz prometa
C2 - Smanjivanje emisije glavnih onečišćujućih tvari iz industrijskih postrojenja
C3 - Smanjivanje emisije glavnih onečišćujućih tvari iz termoelektrana i toplana
C4 - Smanjivanje emisije glavnih onečišćujućih tvari iz kućnih ložišta i ložišta široke potrošnje
C5 - Smanjivanje emisija stakleničkih plinova
C6 - Smanjivanje uzročnika pojave fotokemijskoga smoga i troposferskoga (prizemnog) ozona
C7 - Ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač.
Ciljevi i mjere predložene zadnjim Programom zaštite okoliša Županije (iako izrañen 2001. godine)
uklapaju se u one navedene u spomenutim dokumentima, a istovremeno su rañeni na osnovi boljeg
uvida u stanje na području Županije. U nastavku je, iz tog razloga, na osnovi stanja kakvoće zraka
opisanom u prethodnom poglavlju napravljen osvrt na ciljeve, odnosno mjere propisane Programom.
Tablica 87. Ciljevi i osvrt na ciljeve predložene PZO ŠKŽ iz 2001. na području zaštite zraka
Mjere predložene Programom iz 2001.
Osvrt
C1
Provoditi kontrolu kakvoće zraka na Mjerenja kakvoće zraka i dalje se provode na
postojećim mjernim mjestima, te povećati postojećim mjestima. U preostalom dijelu županije ne
broj mjernih mjesta za kontrolu imisije provode se nikakva mjerenja, iako postoji znatan broj
sukladno razvoju gospodarstva, odnosno eksploatacijskih polja mineralnih sirovina koji su
eventualnim otvaranjem pogona koji mogu potencijalni izvori onečišćenja zraka, te industrijski
objekti koji predstavljaju značajan izvor emisija.
negativno utjecati na kvalitetu zraka.
C2
Zadržati postojeću visoku kakvoću zraka na Prema dostupnim podacima o provedenim postupcima
području županije, a za sve nove grañevine procjene utjecaja na okoliš na području županije, za
koje bi mogle imati negativan utjecaj na sva nova eksploatacijska polja mineralnih sirovina
kakvoću zraka provesti prije izgradnje propisano je praćenje kakvoće zraka tijekom prve ili
postupak procjene utjecaja na okoliš i prve dvije godine rada, dok podaci o trenutnim
kontrolu propisanih mjera za smanjenje mjerenjima koja se vode prema aktu o Procjeni
negativnog utjecaja na okoliš
utjecaja na okoliš i/ili dozvoli izdanoj prema
posebnom propisu nisu poznati.
Izvješće o zaštiti okoliša Županije
Str. 147
Tablica 88. Mjere i osvrt na mjere predložene PZO ŠKŽ iz 2001. na području zaštite zraka
Mjere predložene Programom iz 2001.
Osvrt
M1
Potrebno je ložišta na kruta i tekuća goriva Problem kakvoće tekućih naftnih goriva rješavan je
koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s na nacionalnoj razini donošenjem Uredbe o kakvoći
dozvoljenim postotkom sumpora
tekućih naftnih goriva (NN 53/06, 154/08). Na
nacionalnoj razini rješava se i pitanje plinofikacije
županije koje je još uvijek u fazi izrade potrebne
dokumentacije
M2
Središnje dijelove naselja rasteretiti od Godine 2008. Grañevinski fakultet Sveučilišta u
prometa, osim interventnih, dostavnih i Zagrebu izradio je za Grad Šibenik Prometnu studiju
službenih vozila
grada Šibenika kojom se predlaže čitav niz mjera u
M3
Postupno
minimiziranje
motoriziranog svrhu poboljšanja prometnog sustava, a posljedično
prometa i smještaj velikih parkirališta u tome i kakvoće zraka. Kao što je već spomenuto, grad
Šibenik je sredinom 2008. godine donio odluku o
obalnoj zoni
zabrani prometa kroz grad autobusima i velikim
kamionima iznad 5t koja je možda uzrokovala
smanjenje koncentracije NO2 izmjerenog na postaji
Centar grada.
M4
Sanacija postojećih deponija otpada, sanacija Iako se zbog nedostatka podataka o emisijama s
i potpuno uklanjanje "divljih" deponija
odlagališta otpada, te posljedično ni njihov doprinos
ukupnim emisijama ne mogu odrediti, stanje na
području gospodarenja otpadom, kao što je to opisano
u poglavlju Gospodarenje otpadom, a posebno na
uspostavi sustava odvojenog prikupljanja i pokretanja
postupka sanacije svih odlagališta na području
Županije ipak se popravlja.
M5
Obveza mjerenja emisija za sve subjekte koji S obzirom na emisije onečišćujućih tvari u zrak
emitiraju štetne tvari u zrak i dostava prijavljenih u KEO, odnosno ROO, kao i hlapivih
rezultata u KEO
organskih spojeva, može se tvrditi da su trendovi
pozitivni, iako postoji odreñen broj subjekata koji još
uvijek u Registar ne dostavljaju podatke o emisijama
u okoliš ili ne dostavljaju kvalitetne podatke.
4.2.2 Klimatske promjene
Pitanje klimatskih promjena postaje sve naglašeniji problem okoliša u 21. stoljeću. Promjena klime i
njezini utjecaji očituju se nizom pojava kao što su: promjena temperature, količina i raspodjela
oborina, podizanje razine mora, učestalost ekstremnih meteoroloških prilika, promjene u vodnim
resursima, ekosustavima i biološkoj raznolikosti, poljoprivredi, šumarstvu, zdravlju, te znatnim
ekonomskim štetama.
Prema posljednjem izvješću IPCC (Intergovernmental Panel on Climate Change), Fourth Assessment
Report iz 2007. godine, jedanaest od posljednjih dvanaest godina (1995.-2006.) ubrajaju se u najtoplije
godine od početka instrumentalnog mjerenja i praćenja globalne površinske temperature (od 1850.
godine). Linearni porast temperature u razdoblju 1906.-2005. godine od 0,74 u posljednjih 100 godina
je veći od odgovarajućeg od 0,6 za razdoblje 1901.-2000. godine danog u prethodnom IPCC-ovom
izvješću - Third Assessment Report (TAR). Povećanje temperature zabilježeno je u cijelome svijetu, a
najizraženije je na sjevernim geografskim širinama. Povećanje temperature na Arktiku je skoro
dvostruko u odnosu na povećanje globalne temperature u posljednjih 100 godina. Podizanje razine
mora odgovara povećanju prosječne temperature. Razina mora dizala se u razdoblju od 1961. do 2003.
godine u prosjeku brzinom od 1,8 mm na godinu, odnosno u razdoblju od 1993. do 2003. brzinom od
3,4 mm na godinu. Na osnovi satelitskih snimaka iz 1978. godine utvrñeno je i smanjenje
rasprostranjenosti snijega i zone leda (Slika 52.). Uočeno je i povećanje količine oborina u istočnim
dijelovima Sjeverne i Južne Amerike, te u sjevernoj Europi i sjevernoj i srednjoj Aziji, uz istovremeno
smanjenje u Sahelu (granično područje u Africi izmeñu pustinje Sahare na sjeveru i plodnije regije
Sudana na jugu), na Mediteranu, južnoj Africi i dijelovima južne Azije.
Izvješće o zaštiti okoliša Županije
Str. 148
Slika 52. Promjene (a) globalne prosječne prizemne temperature, (b) globalnog prosječnog podizanja razine
mora na temelju podataka dobivenih pomoću mareografa (plavo) i sa satelita (crveno), te (c) snježnog pokrova
na sjevernoj hemisferi od ožujka do travnja.
Sve su promjene navedene u odnosu na odgovarajuće prosjeke za razdoblje od 1961. do 1990. godine. Glatke
krivulje prikazuju desetljetne uprosječene vrijednosti, dok kružići prikazuju godišnje vrijednosti. Zasjenjena
područja su intervali nesigurnosti dobiveni iz sveobuhvatne analize poznatih nesigurnosti (a i b) i vremenskih
nizova (c).
Formalni okvir opisanog globalnog konsenzusa je Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni
klime (UNFCCC), prihvaćena na samitu u Rio de Janeiru 1992., njen tzv. Kyoto protokol o smanjenju
emisija stakleničkih plinova usvojen 1997. g., te niz njima potaknutih i uz njih vezanih regionalnih i
nacionalnih inicijativa, strategija i programa.
Republika Hrvatska ratificirala je Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United
Nations Framework Convention on Climate Change - UNFCCC) 1996. godine (NN-MU 2/96) u
statusu i pridruženim odgovornostima tranzicijske zemlje (zemlje iz Priloga 1 konvencije). Godine
1999. RH je potpisala Kyoto protokol da bi ga ratificirala tek 2007. godine (NN-MU 5/07), nakon
odobrenja povećanja bazne kvote emisije iz 1990. godine za 3500 Gg CO2. Ukupna emisija
stakleničkih plinova u 1990. godini, baznoj godini za Hrvatsku, nakon dodavanja odobrenih
dodatnih 3500 Gg CO2 eq, iznosi 34.845 Gg CO2 eq.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva ujedno je izradilo Prijedlog Nacionalne
strategije s planom djelovanja za provedbu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime i Kyotskog
protokola u Republici Hrvatskoj, čiji su ciljevi i mjere ugrañeni u Plan zaštite i poboljšanja kakvoće
zraka u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. godine (NN 61/08).
Kao jednu od obaveza prema UNFCCC konvenciji, RH je preuzela i obvezu izrade Nacionalnog
inventara emisija prema izvorima, kao i uklanjanja ponorima svih stakleničkih plinova.
Prema posljednjem izvješću o emisijama stakleničkih plinova (EKONERG, 2008), ukupna emisija
(bez ponora) izražena u CO2 eq 2006. godine iznosila je 30 834 Gg CO2 eq od čega: CO2 – 23 699 Gg
Izvješće o zaštiti okoliša Županije
Str. 149
CO2eq (76,86 %), CH4 – 3 110 Gg CO2 eq (10,09 %), N2O – 3 594 Gg CO2 eq (11,66 %), te HFC,
PFC, SF6 - 431 Gg CO2 eq (1,40 %). Uklonjeno je 7 490 Gg CO2 eq.
Najveći doprinos emisije stakleničkih plinova dolazi iz energetskog sektora 73,1 %, zatim
industrijskih procesa 13,0 %, poljoprivrede 11,4 %, gospodarenja otpadom 1,9 % te uporabe otapala i
ostalih proizvoda 0,6 %. Ovaj doprinos nije se puno mijenjao u razdoblju od 1990 do 2006. godine. U
2006. „pokrivenost“ emisija uklanjanjem količina CO2 iz šumskog sektora iznosila je 24,3 %.
Upravo zbog ovakve raspodjele doprinosa emisiji stakleničkih plinova, RH je donijela čitav niz
propisa za provedbu mjera politike i strategije usmjerene k energetskoj učinkovitosti i korištenju
obnovljivih izvora energije, mjera usmjerenih smanjenju emisija u prometu (zamjene fosilnih goriva
biogorivom i plinom), te mjera u sektoru šumarstva (uklanjanje CO2 u povećanu drvnu masu i
pošumljenost, korištenje drvne mase kao biomase-goriva,…). U 2007. godini donesena je i Uredba o
jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za
utvrñivanje naknade na emisiju ugljikovog (IV) oksida u okoliš (NN 73/07). Prema toj mjeri,
obveznici plaćanja naknade prepoznati su na osnovi svojih emisija CO2. Ovim su obuhvaćeni izvori
emisija, odnosno postrojenja nazivne toplinske snage iznad 100 kW. Nedavno je donesen i Plan
raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 76/09) koji sadrži
„ukupan iznos emisijskih jedinica unutar odreñenog razdoblja dodijeljen državi, podatke o
dosadašnjim emisijama stakleničkih plinova, popis djelatnosti kojima se ispuštaju staklenički plinovi,
godišnje emisijske kvote koje se dodjeljuju za postrojenje, način dodjele emisijskih jedinica
stakleničkih plinova operaterima postrojenja, procjenu budućih emisija stakleničkih plinova,
odreñivanje pričuve emisijskih jedinica za nova postrojenja, način korištenja mehanizama Kyotskog
protokola i rok dodjele emisijskih jedinica za postrojenja“.
U okviru popisa postrojenja obveznika ishoñenja dozvola za emisije stakleničkih plinova s
dodijeljenim godišnjim kvotama stakleničkih plinova navedene su i dvije tvrtke sa sjedištem na
području Županije – Knauf d.o.o. iz Knina (proizvodnja grañevnog materijala) i Girk-Kalun iz Drniša
(proizvodnja vapna), sa dodijeljenim emisijskim kvotama u iznosu od 31.859 i 85.130 t CO2. Dodjela
emisijskih jedinica postrojenjima, te postupak trgovanja emisijskim jedinicama primijenit će se danom
pristupanja Republike Hrvatske u članstvo u Europskoj uniji.
Navedeni utjecaji klimatskih promjena, od kojih su za prostor županije relevantni podizanje
vjerojatnosti i učestalosti šumskih požara zbog porasta temperature, ugroženost obalnog pojasa
podizanjem razine mora, smanjenje vodnih resursa uzrokovano manjim količinama oborina i većim i
dužim vrućinama i sušom – posebno u ljetnom razdoblju, nameću Županiji prioritete pri planiranju
preventivnih i zaštitnih ciljeva i mjera. To su svakako poticanje korištenja obnovljivih izvora,
ponajprije izgradnje vjetroelektrana, korištenje biomase u industrijskim kotlovnicama i kućnim
ložištima, podizanje energetske učinkovitost u zgradarstvu, domaćinstvima i industrijskim procesima s
ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova, uspostavu sustava gospodarenja šumama i šumskim
zemljištem s naglaskom na protupožarnu prevenciju, unapreñenje sustava upravljanja vodama županije
na način koji omogućuje njihovo racionalnije korištenje, povećanje korištenja javnog gradskog
prometa, pješačenja, korištenja bicikla i boljeg javnog prijevoza u gradskom prometu, te željezničkog i
brodskog u meñugradskom prometu i unapreñenje sustava gospodarenja otpadom. Veliki broj mjera,
koje su konkretnije vezane uz energetiku i zrak, ali i šumarstvo, vode, industriju, promet,
poljoprivredu, a ujedno predstavljaju i odgovor izazovima klimatskih promjena, detaljnije je opisan u
sklopu drugih poglavlja ovog izvješća.
4.2.3 Upravljanje vodama
4.2.3.1
Zakonski okvir
Za vodu su vezani svi oblici života i aktivnosti, pa voda predstavlja nezamjenjiv resurs najvišeg
prioriteta. U samom Ustavu Republike Hrvatske vode se navode kao opće dobro od posebnog interesa.
Izvješće o zaštiti okoliša Županije
Str. 150
Područje voda pravno je ureñeno Zakonom o vodama (NN 107/95, 150/05)20 koji ureñuje i definira
pravni status voda i vodnog dobra, način i uvjete upravljanja vodama (korištenje voda, zaštita voda,
ureñenje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda), način organiziranja i obavljanja
poslova i zadataka kojima se ostvaruje upravljanje vodama. Prihode vodnoga gospodarstva ureñuje
Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/95, 19/96, 88/98, 150/05). Temeljem Zakona o
vodama donesen je niz propisa od kojih su najvažniji Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99)
(donesen prema starom Zakonu o vodama) i Strategija upravljanja vodama (NN 91/08). Sama
zaštita voda regulirana je i nizom ostalih propisa, kao što su: Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98,
137/08), Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 137/08), Pravilnik o graničnim vrijednostima
opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08), Pravilnik o zonama sanitarne zaštite
izvorišta (NN 55/02), Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08), te Pravilnik o
registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08).
Gospodarenje vodama značajna je tema i u EU, odreñena u prvom redu Okvirnom direktivom o
vodama (2000/60/EZ), kojom se traži integrirani pristup u upravljanju i gospodarenju vodama.
Donošenjem Zakona o vodama, Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, njihovim izmjenama i
dopunama, te posebno Strategije upravljanja vodama, RH je započela usklañivanje vodne politike s
navedenom direktivom i ostalim smjernicama EU.
Prema odredbama Zakona o vodama, Republika Hrvatska je u svrhu upravljanja vodama podijeljena
na četiri vodna područja, i to: vodno područje sliva Save, vodno područje slivova Drave i Dunava,
vodno područje primorsko-istarskih slivova i vodno područje dalmatinskih slivova. Sukladno Odluci o
utvrñivanju granica vodnih područja (NN 109/08), Županija nalazi se unutar vodnog područja
dalmatinskih slivova. U okviru vodnog područja, definirano je slivno područje kao manja teritorijalna
jedinica za upravljanje vodama. Na području RH organizirana su 34 slivna područja kojima upravljaju
32 vodnogospodarske ispostave i Vodnogospodarski odjel za slivno područje Zagreba Hrvatskih voda.
U okviru vodnogospodarskog odjela (VGO) Split, na području Županije djeluje vodnogospodarska
ispostava (VGI) „Krka-šibensko primorje“ Šibenik.
Nositelji upravljanja vodama su Hrvatski sabor, Nacionalno vijeće za vode, Ministarstvo regionalnog
razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, jedinice lokalne i regionalne samouprave, te Hrvatske vode
kao pravna osoba za upravljanje vodama. U okviru svoje djelatnosti Hrvatske vode zadužene su za
obavljanje poslova i organiziranje obavljanja poslova u vezi s osiguravanjem potrebnih količina voda,
te izradu planova i programa i poduzimanje mjera kojima se osigurava zaštita voda od onečišćenja.
Županija je 2000. godine usvojila Studiju zaštite voda na području Šibensko-kninske županije
(Službeni vjesnik 09/00), jedan od najvažnijih dokumenata za rješavanje problema sustava javne
odvodnje na području Županije.
4.2.3.2
Stanje i pritisci na području Županije
Vodni resursi
Najveći dio površinskih i podzemnih voda u županiji vezan je uglavnom uz rijeku Krku. Ostali
značajniji površinski tokovi su njene pritoke Butišnica, Orašnica i Krčić, Kosovčica u Kosovu polju,
Čikola i njeni pritoci u Petrovu polju, te Guduča sa ušćem u Prokljanskom jezeru. Na području
županije nalazi se dio toka rijeke Zrmanje i Cetine. Detaljniji prikaz dan je u uvodnome djelu.
Odlukom o popisu voda I. reda (NN 97/07) rijeka Butišnica, kao meñudržavna rijeka, te rijeke Krka,
20
U tijeku revizije ovog Izvješća donesen je novi Zakon o vodama (NN 153/09) kojim se područje Republike Hrvatske dijeli
na dva vodna područja: vodno područje rijeke Dunav i jadransko vodno područje. Granice podslivova, područja malih
slivova i sektora biti će utvrñene novim pravilnokm. Donesen je i novi Zakon o finaciranju vodnog gospodarstva (NN
153/09).
Izvješće o zaštiti okoliša Županije
Str. 151
Čikola, Cetina i Zrmanja, kao drugi veći vodotoci, svrstane su u vode I. reda. Prostornim planom
Županije kao osobito vrijedni površinski vodotoci navedene su rijeke Krka s pritokama Butišnica,
Orašnica, Radiljevac i Kosovčica, te rijeke Čikola i Zrmanja. Značajnije bujice na području županije
su bujice sliva Krke (devet većih bujičnih tokova s brojnim pritocima Mokrice i Jujava, Rivina jaruga,
Čulišić potok, nekoliko bujica na području Rupa, Mostinska vododerina, Otres i Srčanac), bujice
područja Šibenika (Dabar - voda I. reda), bujice područja Knina (Butišnica i Radiljevac), te bujice
područja Drniša (Drišković, Trzibalić s pritokom Lišnjak, Dičakov potok, Živkovića potok, Mahnitaš s
pritokom Ivića potok, Gradac i Vrba).
Korištenje vode
Korištenje voda podrazumijeva zahvaćanje, crpljenje i uporabu površinskih i podzemnih voda za
različite namjene, pri čemu korištenje voda za opskrbu stanovništva vodom za piće, sanitarne potrebe,
protupožarne zaštite i potrebe obrane ima prednost u odnosu na korištenje voda za ostale namjene,
proizvodnju električne energije, uzgoj riba, plovidbu, šport, kupanje i rekreaciju.
Vodoopskrba
Obavljanje javne vodoopskrbe prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03 (pročišćeni
tekst), 82/04, 178/04, 38/09, 79/09) u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave, a iznimno u
nadležnosti županija. Prosječna opskrbljenost stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava na
vodnom području dalmatinskih slivova kojem pripada i Županija iznosila je 2006. godine 88 %
(Strategija upravljanja vodama, 2008). Prema podacima Hrvatskih voda iz 2009. godine,
opskrbljenost stanovništva Županije vodom za piće iz javnih vodoopskrbnih sustava iznosi 86 %, dok
je 2006. godine taj postotak iznosio 84 % (Plan upravljanja slivom Krke 2006, Plan navodnjavanja
Županije 2006). Preostali dio stanovništva koji nije priključen na sustav opskrbljuje se iz lokalnih
vodovoda ili individualno iz vlastitih bunara i cisterni. U većini gradova i općina na području Županije
priključenost na sustave javne vodoopskrbe je visoka (od 70 % do 100 %), dok jedino Općina Ervenik
još uvijek nema izgrañen sustav javne vodoopskrbe.
Tablica 89. Priključenost stanovništva na sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području Županije
Općina/grad
Postotak priključenosti stanovništva (%)
na javnu vodoopskrbu na javnu odvodnju
Bilice
100
0
Biskupija
73
0
Civljane
70
0
Drniš
91
35
Ervenik
0
0
Kijevo
100
0
Kistanje
80
0
Knin
90
26
Murter
100
0
Pirovac
100
0
Primošten
98
33
Promina
93
0
Rogoznica
80
28
Ružić
100
0
Skradin
75
40
Šibenik
95
60
Tisno
100
0
Tribunj
100
0
Unešić
80
0
Vodice
97
27
Izvor: Hrvatske vode, VGO dalmatinskih slivova, Split
Izvješće o zaštiti okoliša Županije
Str. 152
Na cijelom području županije postoji oko 130 manjih i većih, stalnih i povremenih izvora, od kojih se
samo neki koriste za vodoopskrbu. Najvažniji izvori za vodoopskrbu na području Županije su Šimića
Vrelo, Jaruga, Torak, Kovča, Jandrići, izvor Čikole, Miljacka vrelo, Sedramić, Vukovića vrelo, izvor
Orašnice, izvor Kosovčice i Golubić - izvor u Jerkovićima.
Kako bi se izvorišta koja se koriste ili su rezervirana za javnu vodoopskrbu zaštitila od onečišćenja, te
od drugih nepovoljnih utjecaja, potrebno je uspostavljanje i održavanje vodozaštitinih zona (zona
sanitarne zaštite). Vodozaštitne zone odreñuju se temeljem Pravilnika o utvrñivanju zona sanitarne
zaštite izvorišta (NN 55/02), a sama zaštita ostvaruje se u skladu s Odlukom o zaštiti izvorišta. Na
području Županije su zonama sanitarne zaštite sa propisanim mjerama radi zaštite voda namijenjenih
zahvaćanju vode za piće proglašena tri izvorišta: Torak, Jaruga i Šimića Vrelo (Hrvatske vode, VGO
Split, 2006). Za izvorište Jaruga i Torak, odluke o zaštiti izvorišta, odnosno zone sanitarne zaštite,
donesene su 1997. godine (Službeni vjesnik 4/97), prema tada važećem Pravilniku o zaštitnim
mjerama i uvjetima za odreñivanje zona sanitarne zaštite voda za piće (NN 22/86). Navedenu
odluku potrebno je uskladiti s odredbama novog Pravilnika. Odluku o zaštititi izvorišta Šimića vrelo
donio je grad Knin 2006. godine (Službeni vjesnik 5/06). Za izvorišta Čikola, Miljacka, Vukovića
vrelo i Lopuško vrelo za sada ne postoje odluke o zaštiti izvorišta, iako je iz proračuna Županije za
2008. i 2009. godinu vidljivo da je izrada studija za zaštitu zona izvorišta Čikola i Lopuško vrelo u
planu.
Javna vodoopskrba u županiji organizirana je u 5 vodoopskrbnih sustava kojima upravljaju komunalna
društva: „Vodovod i odvodnja“ d.o.o. Šibenik, Komunalno poduzeće d.o.o. Knin, „Rad“ Drniš,
Komunalno društvo Biskupija, te Komunalno društvo d.o.o. Kijevo. Sustav postojećih i planiranih
vodozahvata i vodosprema načelno je označen u kartografskom prikazu Prostornog plana županije.
Šibenski vodovod koristi se vodozahvatima na lokalitetu Jaruga u NP “Krka“, te za vrijeme ljeta
povezanim vodozahvatima Kovča, Jandrići I i II, dok vodozahvat Torak ima pričuvni status. Prije
rekonstrukcije vodozahvata izvorišta Jaruga, područja grada Vodice, općine Pirovac i otoka Murtera
opskrbljivala su se vodom isključivo iz vodozahvata Kovča, Jandrići I i II, što je ljeti često uzrokovalo
znatne probleme s nedostatkom vode. Priključenost na vodoopskrbni sustav (Tablica 90.) u 2009.
iznosi 95 %, što predstavlja znatno povećanje u odnosu na 2006. godinu. Godine 2006. iznosila je 85
%, dok su procijenjeni gubici (isporučeno/zahvaćeno) iznosili 58 % (podaci se odnose na 2006.
godinu).
Vodoopskrba kninskog područja bazira se na vodozahvatu Šimića vrelo, sa dozvoljenim zahvaćanjem
do 300 l/s (odnosno do 3.000.000 m3/god.), uz manji vodozahvat Kovačić. U 2008. godini količina
isporučene vode iznosila je 781 653 m3, odnosno 25 808 m3 (Komunalno poduzeće Knin, 2008).
Priključenost na vodoopskrbni sustav 2009. godine iznosi 90 %, dok je 2006. godine iznosila nešto
manje, oko 89%. Procijenjeni gubici iznosili su čak 70% (podaci se odnose na 2006. godinu).
Vodoopskrba drniškog područja (grad Drniš i općina Ružić) bazira se na vodozahvatu Čikola, sa
dopuštenim zahvaćanjem do 200 l/s (odnosno do 6 300.000 m3/god), a za naselje Velušić koristi se i
manji vodozahvat Veliki Točak, dok Torak ima pričuvni status. Prema podacima Hrvatskih voda,
priključenost na javnu vodoopskrbu 2009. godine iznosila je 91 %. U Planu upravljanja slivom Krke iz
2006. godine navedeni su procijenjeni gubici u iznosu od 60 %. U meñuvremenu je izvršena
rekonstrukcija vodovodne mreže, no nisu poznati podaci o sadašnjim gubicima.
Vodoopskrba područja Općine Promina bazira se na izvorištu Miljacka.
Vodoopskrba područja Biskupije bazira se na vodozahvatu Lopuško Vrelo i Kosovčica Riñane.
Vodoopskrba općine Kijevo bazira se na izvoru Vukovića vrelo.
Otoci Prvić i Zlarin spojeni su s kopnom podmorskim cjevovodom, dok se na otocima Kaprije, Žirje i
Obonjan voda osigurava prikupljanjem kišnice u vlastitim vodospremama (gusternama), odnosno u
sušnom razdoblju dopremom brodovima vodonoscima. Otok Kaprije raspolaže i javnom (mjesnom)
vodospremom obujma 500 m3, koja se puni vodom dovezenom vodonoscima.
Izvješće o zaštiti okoliša Županije
Str. 153
Tablica 90. Podaci o količinama zahvaćene i isporučene vode na području Županije
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
Broj priključaka na javni
40 060 40 840
41 119
42 675
44 336
vodovod
Količina zahvaćene vode, tisuće
16 873 18 410
19 397
19 736
21 250
m3
3
Gubici vode, tisuće m
7 952
8 707
10 206
10 366
11 360
8
966
9
798
9
357
9
525
10 078
Količina isporučene vode, tis. m3
- kućanstvima
6 036
6 675
6 257
6 304
6 690
- djelatnostima
2 930
3 113
3 100
3 221
3 388
Duljina vodovodne mreže, od
toga:
- duljina glavnog dovoda, km
389
389
390
392
419
- duljina razvodne mreže, km
836
836
842
854
929
Količina ispuštenih otpadnih
4 209
4 371
4 257
4 373
4 328
voda, tis. m3
Količina ispuštenih pročišćenih
340
350
390
410
410
otpadnih voda, tis. m3
Duljina kanalizacijske mreže, km 64 050 64 570
64 570
65 570
69 570
Izvor: DZS RH, 2009
2007.
2008.
44 336
44 336
21 250
21 250
10 636
10 115
10 075
9 908
6 720
3 395
6 741
3 167
419
930
419
930
4 197
3 732
410
425
69 870
70 060
Najveći dio zahvaćene vode troši se na opskrbu domaćinstava (Tablica 90. i 91., Slika 53.). Potrošnja
je, u razdoblju za koje su bili dostupni podaci (iako postoje odreñena manja neslaganja izmeñu
navedenih izvora), uglavnom bila konstantna, bez većih oscilacija.
Tablica 91. Godišnja potrošnja vode u domaćinstvima i privredi Šibenika, Knina i Drniša u m3
Vodovod i odvodnja Šibenik
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
Domaćinstva
5.258.735
5.158.815 5.013.961
5.642.709
Privreda
2.853.014
2.637.104 2.575.131
2.753.382
UKUPNO
8.113.749
7.797.920 7.591.093
8.398.094
Komunalno poduzeće Knin
Domaćinstva
Privreda
UKUPNO
578.395
306.190
886.585
583.357
275.810
861.168
592.447
256.812
851.260
620.293
271.007
893.303
"Rad" Drniš
Domaćinstva
465.818
428.402
410.315
433.152
Privreda
133.294
96.765
85.217
112.426
UKUPNO
601.112
527.168
497.533
547.581
Izvor: Plan upravljanja slivom Krke 2006. godine, Hrvatske vode, VGO Split
Izvješće o zaštiti okoliša Županije
622.094
291.659
915.757
Str. 154
3
Godišnja potrošnja vode Šibenik / m
Potrošnja vode / m
3
10.000.000
8.000.000
6.000.000
Domaćinstva
4.000.000
Privreda
UKUPNO
2.000.000
0
2001
2002
2003
2004
Godine
3
Godišnja potrošnja vode Knin / m
Potrošnja vode / m
3
1.000.000
800.000
Domaćinstva
600.000
Privreda
400.000
UKUPNO
200.000
0
2000
2001
2002
2003
2004
Godina
3
Godišnja potrošnja vode Drniš / m
Potrošnja vode / m
3
800.000
600.000
Domaćinstva
400.000
Privreda
UKUPNO
200.000
0
2000
2001
2002
2003
Godine
Slika 53. Godišnja potrošnja vode u gradovima Šibenik, Knin i Drniš u razdoblju 2000.-2004.
Sudeći prema danim podacima o postotku priključenosti na sustav javne vodoopskrbe na području
Županije, stanje se može ocijeniti kao zadovoljavajuće. Meñutim, još uvijek ostaje problem sustava
javne vodoopskrbe na području općine Ervenik, koji tek treba uspostaviti, kao i poboljšati sustav na
području općina Biskupija i Civljane iako je na području Općine Civljane nedavno otvorena i
punionica vode. Problem je slaba naseljenost, te velika raštrkanost naselja i stanovništva, što iziskuje
znatne troškove uspostave jedinstvenog sustava vodoopskrbe. Drugi problem koji je uočljiv iz danih
podataka su veliki gubici vode koji u prosjeku iznose oko 50 %. Odreñeni dio vodovodnih mreža je
obnovljen (grad Drniš, Šibenik, općina Primošten,…) čime su smanjeni gubici na samoj razvodnoj
mreži, no veći dio mreže bit će obnovljen tek zajedno s izgradnjom sustava javne odvodnje.
Ispravnost vode za piće
Osiguranje zdravstvene ispravnosti vode za piće provodi se ne samo zaštitom izvorišta,
pročišćavanjem vode, izgradnjom i održavanjem vodoopskrbnih objekata u ispravnom sanitarnotehničkom i higijenskom stanju, već i ispitivanjem kvalitete vode izvorišta i zdravstvene ispravnosti
vode u vodovodnoj mreži. Kontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće definirana je Zakonom o
Izvješće o zaštiti okoliša Županije
Str. 155
hrani (NN 146/07), Zakonom o vodama (NN 107/95 i 150/05) i Pravilnikom o zdravstvenoj
ispravnosti vode za piće (NN 182/04).
Za praćenje ispravnosti vode za piće, koje obuhvaća odreñivanje fizikalnih, kemijskih i bakterioloških
osobina vode na području Županije, zadužena je Služba ekologije Zavoda za javno zdravstvo
Županije, dok ispitivanja specijalističkih analiza povremeno provodi Nastavni zavod za javno
zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Program ispitivanja usklañen je s Pravilnikom o
zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, koji definira obim ispitivanja, učestalost i broj uzoraka po
vodoopskrbnim sustavima, kao i maksimalno dozvoljene koncentracije za ispitivane pokazatelje
(MDK). Prema ispitivanju zdravstvene ispravnosti vode za piće iz javnih vodovoda u 2006. godini na
području Županije, svega 0,17 % uzetih uzoraka bilo je kemijski, odnosno 5,06 % mikrobiološki
neispravno. U 2007. godini stanje je bilo nešto lošije: 0,98 % uzoraka je bilo kemijski i 8,31 %
mikrobiološki neispravno (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2007).
Zavod kontinuirano prati i ispravnost vode za piće na objektima javne vodoopskrbe (cisterne) izvan
sustava javne mreže. Radi se o tridesetak vodoopskrbnih objekata na otocima Žirje i Kaprije, u NP
Kornati i na otoku Žut, u kojima se pretežno sakuplja kišnica i prema potrebi doprema voda
brodovima vodonoscima iz vodovodne mreže “Vodovod i odvodnja“ d.o.o. Šibenik, te objektima u
Boraji i na području Bratiškovaca i Kistanja. Tijekom ispitivanog razdoblja (2006.-2008.) zdravstvena
ispravnost vode za piće bila je nezadovoljavajuća prema zadanim vrijednostima Pravilnika o
zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Kao razlog se navodi nepravilno održavanje cisterne i
neredovito provoñenje dezinfekcija vode (HČJZ, 2008.)
Tablica 92. Ispravnost vode za piće na javnim vodoopskrbnim objektima (cisternama) u Županiji
Godina
Ukupno
Odgovarajući Neodgovarajući
Neispravni
Neispravni
uzoraka
uzorci
uzorci
kemijski
mikrob.
2006.
94
49
45
1
44
2007.
103
56
47
5
42
2008.
113
68
45
2
43
Izvor: ZZJZ ŠKŽ
Korištenje vode u ostale svrhe
Potrošnja vode za proizvodnju energije
Voda za proizvodnju električne energije, odnosno hidroenergetika, definirana je Strategijom
energetskog razvoja RH kao ekološki prihvatljiv i najvažniji obnovljivi izvor energije. Prema
prijedlogu Direktive Europske unije o poticanju obnovljivih izvora energije, potrebno je do 2020.
godine dostići udio obnovljivih izvora energije, u bruto neposrednoj potrošnji energije u iznosu od 20
%. U Hrvatskoj je postavljen cilj da se do kraja 2010. udjel električne energije proizveden iz
obnovljivih izvora sa 1,8 poveća na 5,8 %. Popis hidroelektrana koje se nalaze na području Županije
dan je u poglavlju Energetika.
Kao dio hidroenergetskih postrojenja izgrañena su akumulacijska jezera, uglavnom višenamjenskog
karaktera.
Uz postojeće, u PP ŠKŽ navedene su i sljedeće planirane akumulacije:
- na Zrmanji: akumulacija Prevjes čiji bi hidropotencijal koristila planirana HE Ervenik
- na Krki: postojeća akumulacija Brljan za HE Manojlovac I (danas Miljacka), postojeća
akumulacija Golubić na Butišnici za HE Golubić
- planirana akumulacija Jerkovići na Radiljevcu i Zarač
- planirane akumulacije na Čikoli, u gornjem i donjem toku.
Prostornim planom Županije navedena je i mogućnost istraživanja smještaja višenamjenskih
hidroakumulacija na Krčiću, čije bi se vode koristile i kao hidroakumulacije za HE Krčić Donji i HE
Krčić Gornji.
Izvješće o zaštiti okoliša Županije
Str. 156
Navodnjavanje
Na području Županije ne postoji organizirani sustav navodnjavanja. Na poljoprivrednim područjima
navodnjavanje se vrši iz sustava za javnu vodoopskrbu ili iz individualnih zahvata. U 2003. godini
navodnjavalo se svega 0,55 % površina korištenih za poljoprivredu (Agronomski fakultet, 2005).
Temeljem Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i
vodama u RH, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Grañevinsko-arhitektonski fakultet
Sveučilišta u Splitu izradili su Plan navodnjavanja za područje Županije (Službeni vjesnik 8/07).
Navedenim planom dane su smjernice i mjere za razvoj navodnjavanja, prijedlozi realizacije, te uvjeti
upravljanja i gospodarenja vodnim resursima u svrhu navodnjavanja. Ukupna predviñena količina
vode potrebna za navodnjavanje 34 površine na području Županije, definirane kao pogodne i umjereno
pogodne površine za navodnjavanja, iznosi 25.395.270 m3. Osiguranje potrebnih količina vode
uglavnom je planirano ili iz već postojećih sustava vodoopskrbe ili izgradnjom akumulacija na
vodotocima, vodeći pri tome računa o svim ograničenjima koja vrijede za zaštićene objekte prirode.
Uzgajališta ribe
Na području Županije izdana je samo jedna koncesija za uzgoj slatkovodne ribe. Ribogojilište je
smješteno u blizini izvora rijeke Krke u Topolju kod Knina. Za potrebe ribogojilišta zahvaća se oko
500 l/s vode iz rijeke Krke.
Kakvoća voda
Vode se prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) i Uredbi o izmjenama i dopunama uredbe o
klasifikaciji voda (NN 137/08) svrstavaju u pet vrsta, od I do V, na osnovi usporedbe izračunate
najnepovoljnije mjerodavne vrijednosti jednog pokazatelja i dopuštene granične vrijednosti pojedinog
pokazatelja.
Kakvoća površinskih voda
Parametri za ocjenu kakvoće površinske vode u Županiji prate se na 9 postaja prikazanim na Slici 54.
Za potrebe ovog izvješća dostupni su nam bili podaci sa sedam postaja, navedeni u Tablici 93., za
razdoblje od 2002. do 2008. godine. Podatke su dostavile Hrvatske vode.
Kakvoća vode ocijenjena je prema fizikalno-kemijskim pokazateljima, pokazateljima režima kisika,
hranjivim tvarima, mikrobiološkim pokazateljima, biološkim pokazateljima, ukupnim kovinama i
organskim spojevima sukladno Uredbi o klasifikaciji voda (koji parametri se mjere na pojedinim
postajama prikazano je u Tablici 93.). U meñuvremenu (4. prosinca 2008.) stupila je na snagu Uredba
o izmjenama i dopunama Uredbe o klasifikaciji voda, prema kojoj se za ocjenu kakvoće vode više ne
koriste mikrobiološki pokazatelji, ukupne kovine i organski spojevi. Rezultati monitoringa prikazani
su po godinama u Tablicama 158.-164. u Prilogu 11.
Izvješće o zaštiti okoliša Županije
Str. 157
Slika 54. Postaje na kojima se mjere pokazatelji kakvoće vode (Izvor: AZO)
Izvješće o zaštiti okoliša Županije
Str. 158
Tablica 93. Podaci o postajama
Šifra
postaje
Naziv postaje
Općina
Naselje
Vodotok
A
B
C
D
E
F
40415
izvorište Krčić
Knin
Kovačić
Krka
pH, alkalitet,
električna
vodljivost
Otopljeni
kisik, KPKMn, BPK5
bakar, cink, kadmij,
krom, nikal, olovo,
živa
Nizvodno od
Knina
Knin
Ljubač
Krka
pH, alkalitet,
električna
vodljivost
Otopljeni
kisik, KPKMn, BPK5
P-B indeks
saprobnosti
bakar, cink, kadmij,
krom, nikal, olovo,
živa
Mineralna
ulja, fenoli,
PCB, lindan,
DDT
40417
Nizvodno od
akumulacije
Miljacka
(Manojlovac)
Visovac
(površina)
KISTANJE
Ivoševci
Krka
pH, alkalitet,
električna
vodljivost
Otopljeni
kisik, KPKMn, BPK5
DRNIŠ
Brištani
Visovačko
jezero
pH, alkalitet,
električna
vodljivost
Otopljeni
kisik, KPKMn, BPK5
40421
Nizvodno od
Skradinskog
buka
ŠIBENIK
Lozovac
Krka
pH, alkalitet,
električna
vodljivost
Otopljeni
kisik, KPKMn, BPK5
bakar, cink, kadmij,
krom, nikal, olovo,
živa
Mineralna
ulja, fenoli,
PCB, lindan,
DDT
40423
izvorište Čikola
RUŽIĆ
Mirlović
Polje
Čikola
pH, alkalitet,
električna
vodljivost
Otopljeni
kisik, KPKMn, BPK5
40424
Nizvodno od
Drniša
Drniš
Drniš
Čikola
pH, alkalitet,
električna
vodljivost
Otopljeni
kisik, KPKMn, BPK5
Broj koliformih
bakterija, fekalni
koliformi, aerobne
bakterije
Broj koliformih
bakterija, fekalni
koliformi, aerobne
bakterije
Broj koliformih
bakterija, fekalni
koliformi, aerobne
bakterije
Broj koliformih
bakterija, fekalni
koliformi, aerobne
bakterije
Broj koliformih
bakterija, fekalni
koliformi, aerobne
bakterije
Broj koliformih
bakterija, fekalni
koliformi, aerobne
bakterije
Broj koliformih
bakterija, fekalni
koliformi, aerobne
bakterije
P-B indeks
saprobnosti
40416
amonij, nitriti,
nitrati, ukupni
dušik, ukupni
fosfor
amonij, nitriti,
nitrati, ukupni
dušik, ukupni
fosfor
amonij, nitriti,
nitrati, ukupni
dušik, ukupni
fosfor
amonij, nitriti,
nitrati, ukupni
dušik, ukupni
fosfor
amonij, nitriti,
nitrati, ukupni
dušik, ukupni
fosfor
amonij, nitriti,
nitrati, ukupni
dušik, ukupni
fosfor
amonij, nitriti,
nitrati, ukupni
dušik, ukupni
fosfor
-----
---------
40420
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
G
P-B indeks
saprobnosti
P-B indeks
saprobnosti
P-B indeks
saprobnosti
P-B indeks
saprobnosti
Str. 159
Vodotok Krke
Krka je najznačajniji vodotok Županije. To je tipični krški vodotok oblikovan u prostoru dubokog i
razvijenog Dinarskog krša. Izvor Krke nalazi se na istočnom rubu Kninskog polja i sastoji se od tri
izdvojena izvora, od kojih Glavni izvor (izvor Krčić) daje 80 % do 95 % ukupnih voda Krkinih izvora
(Plan navodnjavanja za područje Županije, 2006.). Tok rijeke Krke od izvora do njenog ušća u
Skradinski kanal iznosi 53 km, s ukupnim padom od 222 m. Za potrebe ovog izvješća od strane HV
stavljeni su na raspolaganje podaci o kakvoći vode na pet mjernih točaka na vodotoku Krke (vidi
Tablicu 93.).
Izvorište Krčić (postaja br. 40415) kategorizirano je kao voda I vrste. Uz polagano poboljšavanje
kakvoće vode tijekom analiziranog razdoblja, 2008. godine na razmatranoj postaji postignuta je
zahtijevana I vrsta vode. Prije 2008. voda je bila lošije (II) vrste prema mikrobiološkim pokazateljima
i hranjivim tvarima.
Krka nizvodno od Knina (postaja br. 40416) je kategorizirana kao voda II vrste. Analize od 2002. do
2008. godine pokazuju značajno onečišćenje prema mikrobiološkim pokazateljima (koji se prema
Izmjenama i dopunama Uredbe o klasifikaciji voda više ne koriste u klasifikaciji voda) – 2007. i 2008.
godine voda je bila IV vrste, a 2006. čak V vrste prema tim kriterijima. Prema režimu kisika voda je
2006. i 2007. bila III vrste. Sve ovo ukazuje na onečišćenje Krke nizvodno od Knina otpadnim
komunalnim vodama. Trenutno u gradu Kninu postoje tri ispusta bez pročišćivača. Stoga je nužno što
prije izgraditi odgovarajući ureñaj za pročišćavanje – predviñen je ureñaj ukupnog kapaciteta 40.000
ES (u prvoj fazi 20.000 ES) s III. stupnjem pročišćavanja. Sukladno dostupnim podacima, za prvu
fazu izgradnje ureñaja je već izrañena projektna dokumentacija, ishoñene skoro sve dozvole, a u tijeku
je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Industrija trenutno nije priključena na postojeći sustav
odvodnje, a planirano je njihovo priključenje uz obvezu predtretmana (bolnica Knin, Dizel-depo,
DIV).
Krka Miljacka (postaja br. 40417) je u 2008. godini imala kakvoću vode I vrste prema režimu kisika,
hranjivim tvarima i biološkim pokazateljima, što je u razdoblju od 2002. do 2008. godine najbolje
stanje. Lošija je kakvoća zabilježena u odnosu na mikrobiološke pokazatelje (III). U prijašnjim
godinama voda je bila lošije kakvoće prema svim pokazateljima. Izgradnjom ureñaja za pročišćavanje,
ponajprije u Kninu, očekuje se da će se zadržati visoka kakvoća vode na ovom dijelu vodotoka.
Visovac (Visovačko jezero, postaja br. 40420) – Voda iz Visovačkog jezera predviñena je u
budućnosti za zahvaćanje za ljudsku potrošnju, te je stoga kategorizirana kao voda I vrste. U
razmatranom razdoblju se kakvoća vode na ovoj postaji popravljala, od vode IV vrste 2003. godine,
zatim III vrste od 2004. do 2006. godine, pa do vode II vrste 2007. i 2008. godine. Na ovoj postaji
stalno se bilježi povećana količina fosfora, te je u budućnosti potrebno poduzeti dodatne mjere za
uklanjanje viška fosfora, kako bi se postigla kategorizirana I vrsta vode.
Krka nizvodno od Skradinskog buka (postaja br. 40421) je od 2006. do 2008. prema kriterijima režim
kisika i hranjive tvari voda I vrste, što predstavlja poboljšanje u odnosu na prethodno razdoblje. Od
2005. do 2008. godine P-B indeks saprobnosti se kreće od 1,8 do 2,0 (u porastu je), što odgovara II
vrsti. Takoñer stalno se bilježi povećana količina fekalnih koliforma, te od metala, olova i žive.
Vodotok Čikole
Rijeka Čikola izvire u Petrovom polju i utječe u Krku na kraju Visovačkog jezera, neposredno pred
Skradinskim bukom. Čikola je najveći lijevi pritok Krke u njenom donjem toku. Pokazatelji kakvoće
vode mjere se na dvije postaje na vodotoku Čikole: na izvorištu i nizvodno Drniša.
Čikola izvorište (postaja br. 40423) je, kao i sva izvorišta, kategorizirana kao voda I vrste. Monitoring
2008. godine je pokazao da kakvoća zadovoljava taj zahtjev. Izvorište Čikole je i ranijih godina bilo
uglavnom najviše kakvoće i tek rijetko je prema nekom kriteriju kakvoća pala na II vrstu.
Drniš nizvodno (postaja br. 40424) je kategorizirana kao voda II vrste. Prema fizikalno-kemijskim
pokazateljima, režimu kisika i hranjivim tvarima voda je 2008. godine bila čak I vrste, a prema
biološkim pokazateljima nije odreñivana. Prijašnjih godina prema biološkim kriterijima voda je bila II
vrste. Problem je povećana koncentracija fekalnih koliforma, što je uzrokovano komunalnim otpadnim
vodama, ponajprije grada Drniša. Trenutno je oko 70 % stanovništva grada Drniša spojeno na sustav
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 160
javne odvodnje, iz kojega se otpadne vode bez pročišćavanja ispuštaju u Čikolu. U postupku
realizacije je prva faza izrade ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda (5000 ES), koji će biti postavljen
kod mosta na rijeci Čikoli.
Za sliv Krke, koji obuhvaća veliku većinu vodnih cjelina u Županiji, 2006. godine izrañen je „Plan
upravljanja slivom Krke“ u skladu s Okvirnom direktivom o vodama. Za sliv Krke definirane su 22
površinske vodne cjeline, a u Planu su izrañene i analizirane identifikacijske kartice svih površinskih
vodnih cjelina te procijenjeno njihovo ekološko i kemijsko stanje, odnosno ekološki potencijal za
jednu jako promijenjenu vodenu cjelinu. Za sve vodne cjeline procijenjeno je dobro kemijsko stanje,
14 vodnih cjelina ima dobro ekološko stanje/potencijal, a njih 8 umjereno dobro ekološko stanje.
Kakvoća podzemnih voda
U Planu upravljanja slivom Krke iz 2006. godine izrañene su identifikacijske kartice podzemnih
vodnih cjelina.
Slivno područje rijeke Krke je podijeljeno u 11 cjelina podzemnih voda: gornji tok Krke, sliv Šimića
vrela, sliv izvora Krke i Krčića, sliv Lopuškog vrela i Kosovčice, sliv izvora Torak i Jaruga, sliv
Čikole, sliv izvora Miljacke, sliv Roškog slapa i Kaličkog kuka, sliv Prokljanskog jezera, sliv Kovče i
Linog i Pirovac-Vodice. Sukladno Okvirnoj direktivi o vodama, za podzemne vode odreñuje se
kemijska i količinska kakvoća. Pri tomu dobro kemijsko stanje znači da se voda može koristiti za piće,
a u suprotnom, podzemna voda ima loš status.
Od 11 podzemnih vodnih cjelina u slivu rijeke Krke, njih 9 ima dobar kemijski status, a za dvije status
nije odreñen (Gornji tok Krke, oznaka HR546 i Sliv Prokljanskog jezera, oznaka HR554).
U slivu rijeke Krke nema izravnog zahvaćanja voda iz podzemlja, te se stoga u prethodno navedenom
Planu zaključuje da sve podzemne vode imaju dobar količinski status.
Emisije onečišćujućih tvari u vode
Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša i Pravilniku o registru onečišćavanja okoliša, onečišćivači, vlasnici
i/ili korisnici izvora onečišćivanja dužni su dostaviti u Registar potrebne podatke definirane
navedenim Pravilnikom o ispuštanjima u vode i/ili more i prijenosu onečišćujućih tvari u otpadnim
vodama, odnosno o ispuštanjima onečišćujućih tvari u otpadnim vodama iz sustava javne odvodnje u
vode i/ili more (do donošenja ovog Pravilnika, podaci su se dostavljali u Katastar emisija u okoliš
KEO, sukladno Pravilniku o Katastru emisija u okoliš (NN 36/96)). Prema podacima iz Katastra
emisija u okoliš za 2004. i 2005. godinu (AZO 2006, 2007), na području Županije je ispuste u
vodu/more prijavilo 16, donosno 10 subjekata da bi u 2006. godini taj broj je bio znatno veći: 27
subjekata kojima je pripadalo 48 ispusta. Tablica 94. daje popis industrijskih i ostalih onečišćivača
voda na području Županije, te odgovarajuće ureñaje za pročišćavanje, ukoliko su ih imali. Kao što je
vidljivo, najveći broj prijavljenih ispusta, pa tako i najveći pritisak u promatranom razdoblju, bio je na
rijeku Krku.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 161
Tablica 94. Popis pojedinačnih i kolektivnih onečišćivača u vode/more s pregledom instaliranih ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda u 2004. i 2005. godini
2004
Redni
broj
1
3019250
2
3267628
1
ACI Marina Skradin
3
546046
4
60006722
1
1
3
5
60013176
6
60113879
Tvornica betonskog crijepa
Hotel Zora
Autocamp Adriatic
Brodogradilište i marina d.o.o.
Betina
Uljara
Bolnica Knin
Bolnica Šibenik
Pirovčanka PZ-Uljara
MBS
Tehnološka
jedinica
0
Naziv tehnološke jedinice
Ispust
Poljoprivredna Zadruga Uljara
Ispust-Bratski Dolac
Podmorski ispust sanitarnih
voda
Ispust 1
Gradski kolektor
7
759031
1
1
8
3019225
1
9
3037908
1
10
3085686
11
3171566
1
Vinoplod Vinarija d.d.
12
3267628
10
12
ACI Marina Piškera
13
3413250
14
90528162
16
92087043
1
1
1
Ureñaj za
pročišćavanje
taložnik - uzdužni
(61) Krka
mehanički separator
separator ulja
taložnik - uzdužni
Ispust 1
(70) Otoci
CON-NOVA
Marina Hramina
Ispust 1
Ispust 1
(70) Otoci
(61) Krka
(61) Krka
(60) Ostali
vodotoci sliva
Jadranskog mora
(69) Priobalni
pojas
(61) Krka
(61) Krka
(69) Priobalni
pojas
(70) Otoci
(70) Otoci
Ispust 1
TOFAL
Upojni bunar
ispust 1
Upojni bunar
Elemes- površinska zaštita
Sabirni kolektor TLM-a
TLM d.d. sektor energetike
Glavni ispust
Grijanje-Hlañenje
Gumi Autocentar
Gumi Autocentar
Vodovod i odvodnja
Autopraonica
Gumi Autocentar
3464415
15
Vrsta
pročišćavanja
(61) Krka
Knauf-kanal za pranje strojeva
Knauf-Bio rotor(pročistač)
54
Dio sliva
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
(60) Ostali
vodotoci sliva
Jadranskog mora
(60) Ostali
vodotoci sliva
Jadranskog mora
(61) Krka
(61) Krka
aeracijski bazen
taložnik - radijalni
(akcelerator)
separator ulja
taložnik uzdužni
taložnik
prečistač
taložnik
taložnik - uzdužni
bio-disk
rešetka
taložnik – uzdužni
separator ulja
**
separator ulja
odvajač masti i ulja
Str. 162
2005
Redni
broj
MBS
Tehnološka
jedinica
Naziv tehnološke jedinice
Brodogradilište i marina d.o.o.
Betina
Hrvatske autoceste d.o.o., Sektor za
održavanje, TJ održavanja Šibenik
1
060013176
2
3
080391688
4
070062167
Ivanal d.o.o. Tvornica aluminija
5
6
060049492
Knauf d.o.o. Bio rotor (prečistač)
Kanal za pranje strojeva
7
TLM d.d., Sektor energetike
Vrsta
pročišćavanja
Ureñaj za
pročišćavanje
Ispust 1
M
Con-nova
Šibenik 2
Šibenik 1
M
M-B
M-B
M
separator ulja
bio-disk
bio-disk
separator ulja
pjeskolov
mastolov
bio-disk
taložnik
rešetka
separator ulja
taložnik - uzdužni
nema instaliranih
ureñaja
Ispust
Pročišćene mješovite
otpadne vode*
Dio sliva
B
M
Glavni ispust -Podsolarsko
M
Sabirni kolektor TLM-a
bez
Upojni bunar
M-B
bio-disk
Mulo Krke
nema**
nema**
060006431
TLM d.d., Elemes - površinska
zaštita
Tvornica oplemenjenih folija (TOF)
9
060157965
d.d.
Vodovod i odvodnja d.o.o. Sustav
10
060035446
javne odvodnje
*tvornica je u meñuvremenu premještena na novu lokaciju u PODI ind. zonu
**izgrañen 2008. godine.
8
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 163
Vodovod i odvodnja d.o.o. iz Šibenika u meñuvremenu je izgradio ureñaj za pročišćavanje otpadnih
voda koji je stavljen u funkciju 2008. godine. Od ukupno instaliranih ureñaja za pročišćavanje,
prevladava mehaničko pročišćavanje otpadnih voda.
Tablica 95. Vrsta i broj ureñaja za pročišćavanje u razdoblju od 2000.-2006. godine
UREĐAJ ZA
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
PROČIŠĆAVANJE
aeracijski bazen
1
1
1
1
bio-disk
1
2
3
2
1
4
bio rotor
Con – nova
1
2
1
hvatač pjene
2
mastolov
2
1
2
1
mehanički separator
1
odvajač masti i ulja
1
pjeskolov
1
1
1
prečistač
1
rešetka
1
1
1
1
1
separator ulja
3
12
16
4
4
3
septička jama
2
sito, mehanički filter
1
taložnik
1
3
1
2
1
taložnik – radijalni
1
1
(akcelerator)
taložnik – uzdužni
2
16
8
5
6
1
ureñaj za mehaničko
1
pročišćavanje
ureñaj za
neutralizaciju
nema ureñaja za
16
2
1
pročišćavanje
nema podataka
UKUPNO
9
42
32
20
20
11
2006.
1
5
2
3
1
2
3
20
2
1
6
2
4
8
48
Ukupna količina ispuštenih onečišćujućih tvari prijavljena u KEO (AZO 2006) dana je u Tablici 96.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 164
Tablica 96. Vrsta i količina emisije onečišćujućih tvari u otpadnim vodama prijavljena u KEO vode/more od
2001. do 2005. godine
2001
Ukupno (tona)
Vrsta emisije
aluminij
amonijak (kao N)
anionski
deterdženti
fenoli
fosfati (kao P)
mineralna ulja
nitrati (kao N)
nitriti (kao N)
organsko
opterećenje - kao
BPK5
organsko
opterećenje - kao
KPK - dikromatom
organsko
opterećenje - kao
KPK permanganatom
otopljene soli
suspendirane tvari
ukupne masnoće
ukupni N
ukupni P
ulja i masti
m
0,0043
0,604
2002
Ukupno (tona)
s
m
s
2003
Ukupno (tona)
0,01
m
0,003
0,77
0,0005
0,0159
0,01
0,01
5,388
0,0001
0,8807
-
0,004
0,0392
s
m
p
s
0,77
0,1502
0,0008
0,2826
0,0006
0,0287
2004
Ukupno (tona)
2005
Ukupno
(tona)
m
0,054
2,392
0,44
-
0,011
0,005
0,018
0,021
0,004
5,8521
0,0005
11,5715
9,198
27,8014
3,347
23,033
69,535
6,124
6,865
27,5423
0,0008
851,5249
8,448
99,3601
7,422
843,631
44,068
12,283
11,037
0,98
0,5693
10,4873
0,0003
0,2263
0,0207
0,0003
2,315
11,6992
1,8183
46,67
1,195
10,9912
0,2656
23,01
1,564
0,077
9,335
15,666
8,805
16,644
215
1,989
0,174
1,335
14,145
0,228
0,06
0,004
0,022
m-mješovita voda, p-procesna voda, s-sanitarna voda
Izvor: Pregled podataka o emisijama u vode/more prijavljenih u KEO u razdoblju od 2000. do 2004. godine,
AZO 2006.
U 2008. godini u Registar onečišćavanja okoliša ispuštanje i prijenos u vode/more putem 47 ispusta
prijavilo je 35 subjekata, od čega tri ispusta iz sustava javne odvodnje u nadležnosti komunalnog
poduzeća Vodovod i odvodnja d.o.o. iz Šibenika, Komunalnog poduzeća Knin i Bucavac d.o.o. iz
Primoštena. S obzirom da se Registar onečišćavanja okoliša za 2008. još uvijek obrañuje, podaci o
količinama ispuštenih otpadnih tvari i korištenih ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda, koji bi dali
uvid u trend smanjenja ili povećanja ispuštenih onečišćujućih tvari, još uvijek nisu dostupni.
Tablica 97. Popis ispusta u vode/more prijavljenih u Registar onečišćavanja okoliša u 2008. godini
2008
Obrasci
Broj Obveznik
PI-V
KI-V
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
ACY d.o.o., ACY Marina Skradin
ACY d.o.o., ACY Marina Vodice
ACY d.o.o., ACY Marina Žut
ACY d.o.o. Marina Jezera
ACY d.o.o. Marina Piškera
Adriatic-Blizna d.o.o., Trogir
Autotransport d.d. Šibenik
Bramac pokrovni sistemi
Brodogradilište i marina d.o.o. Betina
Bucavac d.o.o., Primošten
Crobenz d.o.o., BP Vrpolje jug
Crobenz d.o.o., BP Vrpolje sjever
Danuvius marina Tribunj
DIV d.o.o. Samobor Knin
Grcić servis station BP Bioci
Grcić servis station BP Kava
Hotel Borovnik, Tisno
Skradin
Vodice
Jezera
Jezera
Kornati
Kistanje
Šibenik
Drniš
Betina
Primošten
Šibenik
Šibenik
Tribunj
Knin
Šibenik
Šibenik
Tisno
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Str. 165
18
Hoteli Vodice
Vodice
x
19
Hrvatske autoceste d.o.o., TJO Šibenik
Šibenik
x
20
INA d.o.o., BP Murter
Tisno
x
21
INA d.o.o., BP Prokljan jug
Skradin
x
22
INA d.o.o., BP Prokljan sjever
Skradin
x
23
INA d.o.o., BP Šibenik ražine zapad
Šibenik
x
24
Ivanal- Tvornica aluminija
Lozovac
x
25
Knauf d.o.o., Knin
Knin
x
26
Komunalno poduzeće Knin
Knin
x
27
Laguna trade d.o.o., Marina Frapa, Rogoznica Rogoznica
x
28
Marina Hramina
Murter
x
29
Mikrosiverit-za dom d.o.o.
Siverić
x
30
Murtela d.o.o.
Murter
x
31
NCP marina Mandalina
Šibenik
x
32
NCP remontno brodogradilište
Šibenik
x
33
Opća bolnica Hrvatski ponos Knin
Knin
x
34
Opća bolnica Županije
Šibenik
x
35
OVV Održavanje vučnih vozila
Knin
x
36
Poljoprivredna zadruga Primošten
Primošten
x
x
37
Primošten d.d., Adriatik auto kamp
Primošten
x
38
Primošten d.d., Marina Kremik
Primošten
x
39
Primošten d.d., Primošten hoteli
Primošten
x
40
PZ „Pirovčanka“
Pirovac
x
41
Rivijera d.d. Hotel Imperijal, Vodice
Pirovac
x
42
Rivijera d.d. Hotel Miran, Pirovac
Pirovac
x
43
Solaris d.d.
Šibenik
x
44
Školjić d.o.o.
Jezera
x
45
TLM Šibenik
Šibenik
x
46
Tvornica oplemenjenih folija d.d.
Drniš
x
47
Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik
Šibenik
x
*Obrazac PI-V - Ispuštanje i prijenos u vode i/ili more - otpadne vode s lokacije obveznika
Obrazac KI-V - Ispuštanje i prijenos u vode i/ili more - otpadne vode iz sustava javne odvodnje
Raspršeni izvori onečišćenja
Na području sliva Krke nalaze se uglavnom relativno male urbanizirane površine namijenjene
pretežno stanovanju, pa stoga oborinske vode s ovih površina ne predstavljaju značajnije pritiske na
površinske vode (Plan upravljanja slivom Krke, 2006).
Od raspoloživih poljoprivrednih površina trenutno se koristi samo manji dio, te je utvrñeno da trenutni
pritisci od poljoprivrede na površinske vode nisu značajni. Ipak, zbog osjetljivosti ekoloških sustava
Visovačkog i Prokljanskog jezera i potrebe očuvanja visoke kvalitete površinskih voda NP Krka,
pritisci od poljoprivrede ne mogu se u potpunosti zanemariti u budućnosti (Plan upravljanja slivom
Krke, 2006), te je potrebno preventivno djelovati, tako da se spriječe moguća zagañenja zbog
poljoprivrednih djelatnosti.
Sustavi javne odvodnje
Za zaštitu voda od onečišćenja, od velike je važnosti i odvodnja otpadnih voda te izgrañenost sustava
odvodnje. Studijom zaštite voda (Hidroprojekt-ing, Hidroing, 2000) na području Županije predloženo
je rješavanje problema odvodnje preko 22 manja ili veća sustava javne odvodnje.
S obzirom na manjkavost podataka i kontinuiranog uvida u stanje na području izgrañenosti sustava
javne odvodnje u posljednjih osam godina, izvješće se baziralo na dostupnim podacima iz 2006. i
2009. godine koji samo donekle daju sliku stvarnog stanja. 2006. godine stupanj izgrañenosti i
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 166
priključenosti stanovništva na sustav odvodnje na području cijele Županije je bio dosta nizak. Sustavi
javne odvodnje u Kninu, Drnišu i Vodicama bili su samo djelomično izgrañeni. Ostali potrošači
ispuštali su otpadne vode u septičke jame ili direktno ispustima u recipijente.
Tablica 98. Stupanj izgrañenosti sustava odvodnje u 2006. godini
Naselje
Stupanj izgrañenosti
Knin
28%
Drniš
17%
Šibenik
53%
Vodice
31%
Tijekom posljednjih godina napravljeni su znatni pomaci na području odvodnje otpadnih voda (vidi
Tablicu 89.). Izgrañena su 4 ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda, a planira ih se još sedam,
uglavnom drugog stupnja pročišćavanja (ureñaji za pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne
odvodnje dijele se prema stupnju pročišćavanja na: prethodni stupanj pročišćenja, prvi stupanj
pročišćavanja, drugi stupanj pročišćavanja i treći stupanj pročišćavanja, sukladno Pravilniku o
graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 94/08)).
U gradu Šibeniku sustav javne odvodnje je proširen, izgrañeni su obalni kolektori, glavne crpne
stanice, te ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda koji je priključen na podmorski ispust kojim se
pročišćene vode ispuštaju južno od akvatorija otoka Zlarina. Ureñaj za pročišćavanje voda kapaciteta
50.000 ES je trenutno s I. stupnjem pročišćavanja. U planu je II. stupanj pročišćavanja, te priključenje
otpadnih voda i iz industrije (Tablice 99. i 100.).
Tablica 99. Postojeći ureñaji za pročišćavanje otpadnih voda
Ureñaj
Skradin
Komunalno
poduzeće koje
njime upravlja
Rivina jaruga
Vodovod i
Šibenik
odvodnja d.o.o.
Šibenik
Komunalno
Golubić
poduzeće Knin
Vodovod i
Rogoznica odvodnja d.o.o.
Šibenik
Tip
Priključena
kanalizacije Kapacitet (ES)
industrija (ime i
(mješoviti,
vrsta)
razdjelni…) Postojeći Planirani
1.300
Stupanj pročišćavanja Primijenjena
(prethodni, prvi, drugi, tehnologija
treći)
(klasični biološki,
SBR, membranski,
Postojeći Planirani
biljni)
II.
II.
Biološki reaktor
Rešetka, aerirani
I.
II.
pjeskolov/mastolov
, taložnica
nema industrije razdjelni
1.300
industrija još
mješoviti
nije priključena
50.000
nema industrije razdjelni
750
750
II.
II.
Biološki reaktor
nema industrije razdjelni
10.000
15.000
prethodni
I.
Gruba rešetka
Izvor: Hrvatske vode, VGO dalmatinskih slivova, Split
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 167
Tablica 100. Planirani ureñaji za pročišćavanje otpadnih voda
Budući ureñaj
Komunalno poduzeće koje će njime
upravljati
Knin
Komunalno poduzeće d.o.o. Knin
Drniš
Rad d.o.o. Drniš
Betina-Murter
Primošten
Vodice
Pirovac-Tisno
Murtela d.o.o.
BUCAVAC d.o.o.
Odvodnja Vodice d.o.o.
Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik
Kategorizacija izgrañenosti
(U izgradnji, u fazi projektiranja,u fazi pripreme
dokumentacije i provedbe natječaja, u planu)
Izrañena projektna dokumentacija, ishoñene sve dozvole, u
tijeku rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i za ureñaj i za
sustav
Izrañena projektna dokumentacija, ishoñene skoro sve
dozvole, u tijeku rješavanje imovinsko pravnih odnosa i za
ureñaj i za sustav
U tijeku je izrada projektne dokumentacije
U tijeku je izrada projektne dokumentacije
U tijeku je izrada projektne dokumentacije
U tijeku je izrada projektne dokumentacije
Izvor: Hrvatske vode, VGO dalmatinskih slivova, Split
Grad Skradin je izgradio ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda na koji je za sada priključeno naselje
Skradin (15 % stanovništva grada), dok ostala naselja i dalje koriste crne ili septičke jame. U planu je
proširenje sustava odvodnje na ostala naselja.
U sklopu Jadranskog projekta u I. fazi izgradit će se sustav javne odvodnje u naselju Rogoznica,
odnosno u II. fazi sustav na području općine Primošten, sustav Srima-Vodice-Tribunj, Murter-Betina
te Pirovac-Tisno-Jezera. U Rogoznici je u sklopu I. faze izrañen ureñaj za pročišćavanje s prethodnim
stupnjem pročišćavanja. Trenutno je na kanalizacijski sustav priključen samo nautički centar Marina
Frapa, dok preostali dio općine tek treba priključiti.
Grad Vodice ima mješoviti sustav javne odvodnje koji ne zadovoljava trenutne potrebe, a otpadne
vode se ispuštaju u obalno more bez pročišćavanja. Planirani sustav Srima-Vodice-Tribunj sadržavat
će biološki ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda uz podmorski ispust u Kaprijski kanal dužine 1.900
m. Kanalizacijska mreža će se razvijati kao razdjelni sustav. Veći onečišćivači, kao što su uljara
Tribunj, marine u Tribunju, Vodicama i Srimi, te turističko-ugostiteljski sadržaji, moći će se priključiti
na kanalizacijski sustav nakon što svoje otpadne vode putem predtretmana dovedu na razinu
standardnih kućanskih otpadnih voda.
Za sada se još nije počelo s realizacijom planiranog kanalizacijskog sustava otoka Prvića, u sklopu
kojega se predviña izgradnja razdjelnog sustava kanalizacije s biološkim ureñajem za pročišćavanje
otpadnih voda i podmorskim ispustom dužine 1000 m u manje osjetljivo more.
U Općini Primošten, na sustav javne odvodnje sa zastarjelim mehaničkim ureñajem za pročišćavanje i
ispustom cca 300 metara od obale, spojeno je oko 33 % stanovništva. U planu je ispust u manje
osjetljivo područje, oko 2000 m od obale, biološko pročišćavanje, te povezivanje preostalog djela
općine. Za područja općine koja nisu uz more ili vodotoke i ne postoji nikakva mogućnost ispuštanja
otpadnih voda u more ili vodotoke zbog velikih udaljenosti do potencijalnih prijemnika, predviña se
ispuštanje otpadnih voda u podzemlje putem procjeñivanja, uz drugi ili treći stupanj čišćenja, ovisno o
osjetljivosti i veličini područja nakon definiranja utjecaja istih na podzemne vode (naselja Kruševo,
Široke i dr.).
Planirana izgradnja sustava javne odvodnje Pirovac-Tisno-Jezera trenutno je u fazi izrade projektne
dokumentacije. Ona ne obuhvaća naselja u zaleñu općine Pirovac, Kašić i Putićanje, te zaseoke
Slakovac i Škriline. U općinama Tisno, Pirovac i Murter tamošnji turistički sadržaji (marine, kampovi
i odmarališta) posjeduju lokalne sustave odvodnje kojima se otpadne vode ispuštaju u more nakon
neodgovarajućeg prethodnog pročišćavanja i putem neodgovarajućeg podmorskog ispusta (relativno
blizu obale u poluzatvoreni akvatorij). Navedeni objekti morat će otpadne vode dovesti na razinu
kvalitete otpadnih voda dozvoljenih za upuštanje u ureñaj za pročišćavanje, prije priključenja na
planirani kanalizacijski sustav. Najveći dio stanovništva, odnosno objekata, posjeduje crne jame, te
nešto manje septičke jame (čija je obveza i način izgradnje propisana prostornim planovima), što ljeti
tijekom turističke sezone, zbog širenja neugodnih mirisa, predstavlja znatan problem. Nakon izgradnje
sustava javne odvodnje, sve grañevine će se na njega priključiti.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 168
Projekt izgradnje sustava Murter-Betina predviña razdjelni sustav s ureñajem za pročišćavanje i
ispustom u more preko dugog podmorskog ispusta dužine 1200 m. Oborinske vode bi se, putem kraćih
kanala (otvorenih ili zatvorenih), ispuštale izravno u more.
U gradu Drnišu su u tijeku radovi na proširenju i poboljšanju sustava odvodnje. Prostornim planom
grada Drniša za šire gradsko središte usvojen je razdjelni sustav odvodnje sa zasebnim zatvorenim
kanalizacijskim sustavom za sanitarne vode, te odvojenim zasebnim sustavom odvodnje oborinskih
voda (zatvorenom ili otvorenom kanalizacijskom mrežom). Tijekom 2008. godine izrañen je kolektor,
a uskoro se očekuje početak radova na ureñaju za pročišćavanje otpadnih voda koji će biti djelomično
financiran od strane EU, odnosno sredstvima iz IPA fonda. Jednu trećinu sredstava osigurat će kroz tri
godine Vlada RH. Lokacija ureñaja za pročišćavanje predviñena je na obali rijeke Čikole, nedaleko
mosta.
Grad Knin je u fazi ishoñenja grañevinske dozvole za proširenje javnog sustava odvodnje i izgradnju
ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda koji bi riješio pitanje ispuštanja otpadnih voda u rijeku Krku.
Trenutno se otpadne vode grada Knina izravno, bez pročišćavanja, ispuštaju na tri lokacije: u potok
Marčinkovac, rijeku Orašnicu i Krku kod Atlagića mosta. Industrijske otpadne vode nisu priključene
na sustav javne odvodnje, te se takoñer ispuštaju izravno u recepijente.
Općina Bilice je u fazi izrade idejnog projekta kanalizacijskog sustava za cjelokupno područje općine.
Usprkos znatnim pomacima koji su napravljeni na ovom planu, iz Tablice 89. vidljivo je da stanje u
2009. godini još uvijek nije zadovoljavajuće. Otpadne vode se i dalje, većim dijelom, u recipijente
ispuštaju izravno bez pročišćavanja ili neizravno iz crnih jama putem procjeñivanja. Turistički sadržaji
uglavnom posjeduju lokalne sustave odvodnje kojima se otpadne vode ispuštaju u more nakon
neodgovarajućeg prethodnog pročišćavanja i putem neodgovarajućeg podmorskog ispusta (relativno
blizu obale u poluzatvoreni akvatorij). Ujedno, osim gradova Šibenika, Knina, Drniša, Skradina i
Vodica, općina Rogoznica i Primošten, ako se izuzmu oni planirani (općine Pirovac, Tisno, Murter,
Tribunj i Bilice), na području ostalih općina, posebnih onih u zaleñu županije, ne postoje, niti je u
planu uspostava odreñenog sustava javne odvodnje. U tim općinama problem oko izgradnje
jedinstvenog sustava javne odvodnje predstavlja u prvom redu slaba naseljenost, te raštrkanost naselja
i stambenih objekata na području općine. U nekim naseljima problem predstavlja i udaljenost od
krajnjih prijemnika, što znatno povećava troškove uvoñenja jedinstvenog sustava odvodnje.
Područja posebne zaštite voda
Područja posebne zaštite voda uključuju zaštićena područja čije su vode namijenjene za ljudsku
uporabu (zaštićena područja vode za piće, zaštićena područja za ribnjačarstvo i školjkarstvo, zaštićena
područja za kupanje i rekreaciju), zaštićene vodne ekosustave, te područja koja uključuju kopnene
ekosustave ovisne o vodi temeljem zakona i konvencija o zaštiti prirode.
Kao što je već rečeno, zonama sanitarne zaštite proglašeni su vodozahvati Torak, Jaruga i Šimića
vrelo. Tijekom 2008. godine zabilježen je samo jedan značajniji slučaj prijave inspekciji zaštite
okoliša potencijalne ugroženosti izvorišta, i to unutar zone sanitarne zaštite Šimića vrela kod Knina,
uslijed uništavanja eksplozivnih sredstava na obližnjem platou Suhopolje i Crvena zemlja. Provedenim
monitoringom stanja voda nije utvrñena kontaminacija vode teškim metalima (Godišnje izvješće o
radu inspekcije zaštite okoliša za 2008. godinu, MZOPUG, 2009).
4.2.3.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana
Strategija održivog razvoja ističe dva osnovna cilja vezana uz zaštitu voda:
C1 - Smanjiti emisije u glavne sastavnice okoliša na najmanju moguću mjeru, a s osobitim oprezom
sprečavati zagañivanje rezervi pitke vode
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 169
C2 - Tijekom planiranja gospodarskih djelatnosti, osobito eksploatacijskih zahvata, treba osigurati
racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih
izvora.
Mjere za ostvarivanje glavnih ciljeva s konkretnim ciljevima su:
M1 - Očuvati kvalitetu vode i spriječiti onečišćenja, uključujući obradu otpadnih voda, unaprijediti
stupanj pokrivenosti države javnom vodoopskrbom (povećati stupanj opskrbljenosti na 85-90
%), poboljšati stupanj pročišćavanja otpadnih voda i dostupnosti kanalizacijske mreže, povećati
kvalitetu sustava za obranu od poplave, voditi računa o obnovljivosti resursa i jačati zaštitu
osjetljivih vodenih i kopnenih ekosustava koji ovise o vodi, te morskih ekosustava i obalne zone.
M2 - Regulirati prekogranično onečišćavanje vodnog sustava koje dovodi do onečišćenja morskog
ekosustava.
M3 - Uspostaviti podloge za održivo korištenje obnovljivih prirodnih dobara i racionalno koristiti
neobnovljiva prirodna dobra, te izraditi Strategiju korištenja obnovljivih i neobnovljivih
prirodnih izvora.
Program zaštite okoliša Šibensko-kninske županije (PZO ŠKŽ) izrañen je i prihvaćen 2001. godine. U
meñuvremenu je, nakon izrade Programa, donesen čitav niz novih zakonskih propisa, uključujući
Strategiju održivog razvoja i Nacionalnu strategiju i Nacionalni plan zaštite okoliša, koji su definirali
osnovne ciljeve i mjere zaštite voda. No, svi Programom predloženi ciljevi i mjere u načelu se
uklapaju u one definirane navedenim dokumentima, ali su istovremeno konkretnije vezani za
probleme zaštite voda na području Županije, pa će nadalje biti napravljen samo osvrt na ove ciljeve i
mjere.
Tablica 101. Mjere i osvrt na mjere predložene PZO ŠKŽ iz 2001. na području vodoopskrbe
Mjere predložene programom iz 2001.
Osvrt
M1 Donijeti odluke o zonama sanitarne zaštite
Neke od ovih mjera su u meñuvremenu i
izvorišta “Kovča”,“Jandrići I i II” i “Šimića
provedene ili je u tijeku njihova realizacija (odluka
o zoni sanitarne zaštite za Šimića vrelo; izrada
Vrelo”. Izraditi elaborate kojima bi se utvrdila
potreba proglašenja zona sanitarne zaštite i za
studije zaštite zona izvorišta kao podloge za
ostala izvorišta na području Županije sukladno
donošenje odluke o zoni sanitarne zaštite za
izvorište Čikola i Lopuško vrelo).
Zakonu o vodama.
M2 Dovršiti izgradnju vodovoda za jugoistočni dio Djelomično izgrañeno
Županije, kako bi se riješili akutni problemi
opskrbe vodom atraktivnog turističkog područja
Primoštena i Rogoznice, te buduće zone mješovite
namjene Podi.
M3 Za područje Grada Skradina izgraditi magistralni Djelomično izgrañeno
pravac kojim bi se vodom opskrbila mjesta koja
mu gravitiraju.
M4 U zaleñu Vodica izgraditi kompletne objekte za Djelomično izgrañeno
opskrbu vodom Grabovaca, Gaćeleza i Čiste Male.
M5 Rekonstrukcija vodovoda Dalmatinske Zagore.
M6 Izgradnja ureñaja za pročišćavanje sirove vode na Djelomično izgrañeno
platou Lozovca, sa zahvatom površinske vode iz
akumulacije Visovačkog jezera, odnosno ušća
Čikole sa svim pratećim objektima.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 170
Tablica 102. Mjere i osvrt na mjere predložene PZO ŠKŽ iz 2001. na području odvodnje otpadnih voda
Mjere predložene programom iz 2001.
Osvrt
M1 Izgraditi odgovarajuće ureñaje za pročišćavanje
Djelomično izgrañeno
otpadnih voda (sustav za sakupljanje, pročišćavanje
i dispoziciju u recipijent).
M2 Sanirati propusne septičke jame.
Djelomično se provodi, ali nije poznato u kojem
razmjeru
M3 Obavljati nadzor nad septičkim jamama u izgradnji. Djelomično se provodi
M4 Obvezna je dostava podataka o vrsti i količinama Još uvijek postoji odreñeni dio subjekata koji ne
otpadnih voda u KEO.
dostavlja podatke u ROO.
4.2.4 More
Koncept poglavlja temeljio se na Izvješću More, priobalje, ribarstvo i marikultura 1996-2003 iz 2005.
godine te Izvješću o stanju okoliša Republike Hrvatske za razdoblje od 1997. do 2005. godine koje je
izradila Agencija za zaštitu okoliša. Korištena je i Baza podataka pokazatelja stanja morskog okoliša,
marikulture i ribarstva uspostavljena 2007. godine kroz suradnju Agencije za zaštitu okoliša i Instituta
za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.
4.2.4.1
Zakonski okvir
U Hrvatskoj ne postoji zakonski okvir unutar kojeg je more središnji predmet zaštite (kao npr. Zakon o
zraku). Postoji meñutim veliki broj zakona koji reguliraju odreñeni aspekt zaštite mora ili djelatnosti
koje su direktno vezane uz more.
Popis propisa vezanih uz zaštitu mora:
1. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02)
2. Nacionalni plan dijelovanja za okoliš (NN 46/02)
3. Zakon o zaštiti okoliša NN (110/07)
4. Mediteranska strategija održivog razvoja (Okvir za održivost okoliša i zajednički
prosperitet/zajedničko blagostanje ) 2005.
5. Zakon o morskom ribarstvu (NN 46/97, NN 48/05)
6. Pomorski zakonik( NN 17/94, NN 76/07)
7. Zakon o vodama (NN 107/95)
8. Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99)
9. Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96)
10. Uredba o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08)
11. Uredba o ureñenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04)
12. Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08)
13. Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN 78/98)
14. Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 12/01)
15. Plan intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora u Republici Hrvatskoj (NN 92/08)
16. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09)
17. Naredba o zaštiti riba i drugih morskih organizama (NN 101/02)
18. Naredbe o vrsti i količini ribolovnih alata i opreme koja se smije upotrebljavati u gospodarskom
ribolovu na moru (NN 46/96)
19. Pravilnik o očevidniku o uzgoju ribe i drugih morskih organizama (NN 46/03)
20. Pravilnik o granicama u ribolovnom moru (NN 46/96)
21. Pravilnik o očevidniku, izvješću o ulovu i dostavi podataka o gospodarskom ribolovu na moru,
(NN 138/05)
22. Pravilnik o povlasticama za obavljanje gospodraskog ribolova na moru i registru o izdanim
povlasticama (NN 155/05)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 171
23. Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u pomorskom
prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu
sprječavanja širenja isteklih ulja u lukama (NN 51/05)
24. Pravilnik o načinu obavljanja prijevoza opasnih tvari u pomorskom prometu (NN 79/96)
25. Pravilnik o vrstama morskih plaža i uvjetima koje moraju zadovoljavati (NN 50/95)
26. Plan praćenja kvalitete mora i školjkaša na područjima uzgoja, izlova i ponovnog polaganja
školjkaša (NN 53/05)
27. Sporazum o utvrñivanju crte razgraničenja kopnenih voda i mora (NN 104/00)
28. Pravilnik o izbjegavanju sudara na moru (NN 17/96)
29. Pravilnik o posebnim staništima riba i drugih morskih organizama i regulacija ribolova (NN
148/04)
30. Pravilnik o prijevozu opasnih tvari unutarnjim vodama (NN 106/08)
31. Pravilnik o zaštiti morskog okoliša u zaštićenom ekološko-ribolovonom pojasu Republike
Hrvatske (NN 47/08)
32. Pravilnik o upravljanju i nadzoru vodenog balasta (NN 55/07)
33. Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u pomorskom
prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu
sprječavanja širenja isteklih ulja u lukama (NN 51/05)
34. Pravilnik o načinu obavljanja prijevoza opasnih tvari u pomorskom prometu (NN 79/96)
35. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o načinu obavljanja prijevoza opasnih tvari u
pomorskom prometu (NN 76/02)
36. Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih
voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (NN 90/05)
4.2.4.2
Stanje i pritisci na području Županije
Bioraznolikost priobalnog morskog ekosustava
Iako nije napravljena potpuna inventarizacija, smatra se da u Jadranu živi oko 6 000 do 7 000 vrsta
biljaka i životinja. Nažalost, antropogeni utjecaj na morski okoliš prisutan je i u Jadranskom moru.
Razvoj nautičkog turizma, urbanizacija obalnog pojasa koja polagano izmiče kontroli, pretjerani izlov,
pomorski promet samo su neki od pritisaka koji na širem ili užem području utječu na morska staništa i
bioraznolikost. Bioraznolikost priobalnog morskog ekosustava na području Županije opisana je
pomoću podindikatora Fitoplankton, Bentoska makroflora, Bentoska makrofauna – beskralježnjaci te
indikatorom Invazivne vrste.
Fitoplankton
Većina morskog fitoplanktona sastoji od jednostaničnih algi kremenjašica (Diatomeae) i svijetlećih
bičaša (Dinoflagelata). Abundancija fitoplanktona (brojnost neke vrste ili populacije) izražena
gustoćom (broj jedinki po volumenu) govori o stupnju primarne produkcije za neko područje.
Relativno visoke vrijednosti abundancije fitoplanktona za području Šibenskog zaljeva rezultat su
utjecaja rijeke Krke (Slika 55.). U ljetnom periodu, u Šibenskom zaljevu, javljaju se monospecifične
cvatnje koje su posljednjih godina ipak slabije izražene. Ovo područje karakterizirano je visokom
abundancijom fitoplanktona, njegovom velikom raznolikosti te visokim omjerom dijatomeja i
dinoflagelata.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 172
400000
350000
(n stanica /L)
300000
250000
Dinoflagelati
200000
Dijatomeje
150000
100000
50000
0
2003
2004
2005
2006
2007
Godina
Slika 55. Srednje vrijednosti gustoće fitoplanktona na postaji OC10 za razdoblje od 2003. do 2007. g.
Bentoska makroflora
Na širem području Šibenika zabilježeno je ukupno 262 svojte (vrste i niže sistematske kategorije)
bentoskih algi i morskih cvjetnica (Slika 56.). Prevladavaju crvene alge (Rhodophyta) s 149 ili 56,9%
od ukupnog broja svojti. Manje svojti zabilježeno je za odjeljak zelenih alga (Chlorophyta) s 60 svojti
ili 22,9 %, te smeñih alga (Pheophyta) s 50 svojti ili 19,1 %.
Zabilježene su 3 vrste morskih cvjetnica (Spermatophyta) koje sačinjavaju 1,1 % od ukupnog broja
svojti bentoskih alga i morskih cvjetnica ovog područja.
60
50
% svojti
40
30
20
10
0
Rhodophyta
Phaeophyta
Chlorophyta
Spermatophyta
Slika 56. Postotna (%) zastupljenost sistemskih odjeljaka bentoskih algi i morskih cvjetnica na širem području
Šibenika u 2003. g.
Na području Kornata zabilježeno je ukupno 355 svojti (vrste i niže sistematske kategorije) bentoskih
algi i morskih cvjetnica (Slika 57.). Prevladavaju crvene alge (Rhodophyta) s 225 ili 63,4% od
ukupnog broja svojti. Manje svojti zabilježeno je za odjeljak smeñih alga (Pheophyta) s 75 svojti ili
21,1 %, te zelenih alga (Chlorophyta) s 52 svojti ili 14,6%.
Zabilježene su 3 vrste morskih cvjetnica (Spermatophyta) koje sačinjavaju 0,8 % od ukupnog broja
svojti bentoskih alga i morskih cvjetnica kornatskog područja.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 173
70
60
% svojti
50
40
30
20
10
0
Rhodophyta
Phaeophyta
Chlorophyta
Spermatophyta
Slika 57. Postotna (%) zastupljenost sistemskih odjeljaka bentoskih algi i morskih cvjetnica na širem području
Kornata u 2003. g.
Bentoska makrofauna – beskralježnjaci
Na širem području Šibenika zabilježeno je ukupno 119 vrsta bentoskih beskralježnjaka. Najbrojniji su
mekušci (Mollusca) sa 51 vrstom ili 42,9 % i bodljikaši (Echinodermata) s 23 vrste ili 19,3% (Slika
58.)
50
45
40
% vrsta
35
30
25
20
15
10
5
Tunicata
Echinodermata
Tentaculata
Arrthropoda
Annelida
Sipinculida
Echiurida
Mollusca
Cnidaria
Porifera
Rhizopoda
0
Slika 58. Postotna (%) zastupljenost sistematskih skupina bentoskih beskralježnjaka u bentoskoj fauni na širem
području Šibenika u 2003. g.
Na području Kornata zabilježeno je ukupno 217 vrsta bentoskih beskralježnjaka (Slika 59.).
Najbrojniji su mekušci (Mollusca) sa 58 vrsta ili 26,7% i spužve (Porifera) s 46 vrsta ili 21,2 %.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 174
30
26.7
25
21.2
% vrsta
20
15
12
10.1
10.1
10
7.4
6.5
5.5
0
0
Sipinculida
0.5
Echiurida
5
Tunicata
Echinodermata
Tentaculata
Arrthropoda
Annelida
Mollusca
Cnidaria
Porifera
Rhizopoda
0
Slika 59. Postotna (%) zastupljenost sistematskih skupina bentoskih beskralježnjaka u bentoskoj faunina
području Kornata u 2003. g.
Invazivne vrste
U studenom 2006. godine na području uvale Sedlasti bok na otoku Kornatu otkriveno je naselje
invazivne alge Caulerpa racemosa. Naselje je zahvatilo površinu od oko 2 ha. Središnji dio naselja
proteže se na oko 0,9 ha. Alga se proširila na kamenitom dnu te na čistom pjeskovitom dnu i unutar
livada morskih cvjetnica Posidonia oceanica i Cymodocea nodosa na dubini od 3 do 17 metara. U
središnjem području alga gradi gustu mrežu i potpuno prekriva morsko dno. Na osnovu veličine
naselja procjenjuje se da je naselje staro 3 godine. Prema kriterijima radne skupine, ovaj je lokalitet
suviše velik i složen za uspješno uklanjanje i ne nalazi se na području iznimne biološke i kulturne
vrijednosti. U lipnju 2007. godine u uvali Bok od poštenjaka na otoku Kornatu otkriveno je novo
nalazište alge Caulerpa racemosa na površni od 300 m² (Slika 60.).
Za očekivati je kako će alga koja se uglavnom širi morskim strujama u bliskoj budućnosti biti
pronañena na novim područjima u kornatskom podmorju.
Prema Godišnjem programu zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka
Kornati za 2009. godinu, poslove u smislu nadzora podmorja parka s obzirom na prisustvo algi iz roda
Caulerpa, pored djelatnika Javne ustanove i Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, povremeno
će obavljati i udruge i slične organizacije na dragovoljnoj osnovi.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 175
Slika 60. Rasprostranjenost vrste Caulerpa racemosa na području Županije u 2008. g.
Onečišćenje morskog ekosustava hranjivim tvarima
Izvori onečišćenja morskog okoliša su otpadne industrijske i komunalne vode, ispriranje hranjivih
tvari s poljoprivrednih zemljišta, donosi vodotokovima, te onečišćena atmosfera.
U ovom poglavlju onečišćenje morskog sustava hranjivim tvarima obuhvaćeno je kroz indikatore
Stupanj eutrofikacije, Učestalost niskih koncentracija kisika u pridnenom sloju, Koncentracija
klorofila a, Cvjetanja fitoplanktona, Klasifikacija priobalnog mora (Stanje od 2003.-2007. trofički
indeks).
Prema Izvješću More, priobalje, ribarstvo i marikultura 1996-2003 iz 2005. godine definirane su
"vruće točke" duž hrvatsog dijela Jadrana te je na području Županije kao "vruća točka" istaknut
Šibenski zaljev. Kriteriji definiranja bili su stalne ili povremene promjene prirodnog trofičkog stanja
područja u viši stupanj eutrofikacije, povišenje koncentracije hranjivih soli i kritičnih anorganskih i
organskih tvari u morskoj vodi, sedimentu i morskim organizmima iznad prirodnih ili zakonski
dozvoljenih razina. Iako onečišćenje uzorkovano prirodnim ili antropogenim utjecajem nije snažnije
izraženo u priobalnom području Hrvatske iznimku predstavljaju poluzatvorena područja koja su
izložena utjecaju otpadnih komunalnih i industrijskih voda, riječnim donosima te lučkim prometom
kao što je slučaj i sa Šibenskim zaljevom. S obzirom da je tijekom 2007. godine pušten u rad novi
kanalizacijski sustav u Šibeniku može se u buduće očekivati znatno manji utjecaj otpadnih voda na
Šibenski zaljev.
Stupanj eutrofikacije
Opterećenje (obogaćivanje) mora i priobalja hranjivim tvarima dovodi do niza nepovoljnih učinaka
koje nazivamo eutrofikacija. Karakterističan dokaz eutrofikacije su izražen rast i razmnožavanje
fitoplanktonskih algi (cvjetanje mora). Bakterijskom razgradnjom nakupljenih fitoplanktonskih stanica
dolazi do intenzivne potrošnje kisika te njegova koncentracija pada duž vodenog stupca što u nekim
slučajevima može dovesti do smanjenja koncentracije kisika u pridnenom sloju i ispod biološkog
minimuma od 2 mg/L (hipoksija).
U priobalnom moru Hrvatske stanje eutrofikacije procjenjuje se s 5 standardnih parametara: prozirnost
mora, zasićenje kisikom, otopljeni anorganski dušik i fosfor te klorofil a.
Na području Županije stanje eutrofikacije prati se na tri postaje OC08 (ispred Primoštena), OC09
(Šibenski zaljev) i OC10 (kanal Sv.Ante, Šibenik).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 176
Slika 61. Mjerene postaje na području Županije
Prozirnost mora
Vrijednosti prozirnosti razlikovale su se izmeñu postaja, a raspon je bio od 4 do 18 metara (Slika 62.).
Najmanje vrijednosti izmjerene su unutra Šibenskog zaljeva (4 m) koje su odraz utjecaja dotoka Krke.
Najveće vrijednosti izmjerene su kod Primoštena.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 177
20.00
18.00
16.00
14.00
metar
12.00
OC 08
10.00
OC 09
OC 10
8.00
6.00
4.00
2.00
0.00
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
Godina
Slika 62. Srednja godišnja prozirnost vodenog stupca na području Županije za razdoblje od 2001. do 2007. g.
Zasićenje kisikom
Za šibensko područje raspon udjela kisika (γ) kretao se od 0,9 do 1,2 (Slika 63.). Vrijednosti na postaji
OC09 su bile nešto veće tj. površinski sloj je bio prezasićen kisikom. Uzrok ovoj pojavi je povećana
produkcija organske tvari uzrokovana unosom hranjivih tvari rijekom Krkom.
Općenito gledano za postaje južnog i srednjeg Jadrana analizom višegodišnjih podataka utvrñene su
cikličke promjene. Tijekom 2001. godine zabilježeni su maksimumi zasićenja kisikom, da bi tijekom
godina koje slijede došlo do smanjenja (2004.). Ponovni maksimum zabilježen je 2006. godine. Za
pretpostaviti je da je pojava oscilacija zasićenja kisikom svakih 5 do 6 godina posljedica pojačanog
upliva morske vode iz Sredozemlja u Jadran.
1.20
1.00
γ(O 2/O2`)
0.80
OC 08
0.60
OC 09
OC 10
0.40
0.20
0.00
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
Godina
Slika 63. Srednji godišnji udjeli zasićenja kisikom površinskog sloja vodenog stupca (0-10 m) na području
Županije za razdoblje od 2001. do 2007. g.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 178
Otopljeni anorganski dušik i fosfor
Izmjerene srednje godišnje koncentracije anorganskog dušika (nitrati, nitriti, amonijeve soli) kretale su
se za postaje u kanalima (OC08 i OC10) u rasponu od 1,22 do 3,48 mmol/m³ (Slika 64.).
Koncentracije zabilježene na postaji OC09 iznosile su 3,14 do 8,22 mmol/m³. Ovakve visoke
vrijednosti posljedica su izraženog dotoka nitrata putem rijeke Krke.
10.00
9.00
8.00
c N (mmol/m3)
7.00
6.00
OC 08
5.00
OC 09
OC 10
4.00
3.00
2.00
1.00
0.00
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
Godine
Slika 64. Srednje godišnje koncentracije otopljenog anorganskog dušika u površinskom sloju vodenog stupca (010 m) na području Županije za razdoblje 2001. do 2007. g.
Srednje godišnje koncentracije ortofosfata su bile u rasponu od 0,06 do 0,08 mmol/m3 na postajama
OC08 i OC10 (Slika 65.). Nešto veće vrijednosti izmjerene su na postaji OC09 na kojoj je izražen
utjecaj dotoka rijeke Krke.
0.12
c(PO4)/mmol m-3
0.10
0.08
OC 08
0.06
OC 09
OC 10
0.04
0.02
0.00
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
Godina
Slika 65. Srednje godišnje koncentracije ortofosfata u površinskom sloju vodenog stupca (0-10 m) na području
Županije za razdoblje 2001. do 2007. g.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 179
Klorofil a
Na šibenskom području uočava se velika razlika u koncentraciji klorofila a (biomasa fitoplanktona)
izmeñu zatvorenog obalnog područja (OC09 Šibenski zaljev) i kanalskog područja (OC08, OC10)
(Slika 66.). Uzrok tome je zatvorenost zaljeva i unos hranjivih soli te su i sezonska i godišnja
kolebanja biomase fitoplanktona bitno izraženija na području šibenskog zaljeva nego na području
kanala.
4.00
3.50
3.00
(mg/m 3)
2.50
OC 08
2.00
OC 09
OC 10
1.50
1.00
0.50
0.00
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
Godina
Slika 66. Srednje godišnje koncentracije klorofila a u površinskom sloju vodenog stupca (0-10 m) na području
Županije za razdoblje 2001. do 2007. g.
Učestalost niskih koncentracija kisika u pridnenom sloju
Analizom ovog parametra nisu uočene znatne promjene na postajama OC08 i OC10. Ekološki kritična
koncentracija kisika ili hipoksija (<2 mg/L) nije zabilježena i sve izmjerene vrijednosti ovog
parametra iznosile su iznad 5 mg/L (Slika 67.). Važno za naglasiti je da je uočen trend povećanja
koncentracije kisika na postaji OC09 (Šibenski zaljev). Ovakvi rezultati upućuju na smanjenje unosa
otpadnih voda koji je postignut izgradnjom novog kanalizacijskog sustava.
8.00
7.00
c (O2) (mg/L)
6.00
5.00
OC 08
4.00
OC 09
OC 10
3.00
2.00
1.00
0.00
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
Godina
Slika 67. Godišnje koncentracije kisika u pridnenom sloju na području Žuapnije za razdoblje 2001. do 2007. g.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 180
Koncentracija klorofila a
Primarna produkcija za odreñeno područje odreñuje se količinom organske tvari (biomasom
fitoplanktona). Biomasa fitoplanktona izražava se koncentracijom klorofila a u površinskom sloju
mora. Tijekom 2007. godine na čitavom su istraživanom području zabilježene slične ili čak niže
vrijednosti biomase fitoplanktona (klorofil a) od onih zabilježenih tijekom nekoliko prethodnih godina
(Slike 68.-70.).
Ako promatramo sezonsku raspodjelu biomase, u okviru koje je duž cijelog Jadrana zimska biomasa
viša od ljetne biomase, što ukazuje na ponovno uspostavljanje ciklusa uobičajenih sezonskih kolebanja
fitoplanktona. Važno je naglasiti da se takva kolebanja ponovno javljaju i na području Šibenskog
zaljeva na kojem je dugi niz godina zbog "red tide" cvatnji, ljetna biomasa fitoplanktona bila značajno
niža od zimske biomase. Ako promatramo pak veličinu biomase, u odnosu na mjerenja obavljenima u
osamdesetima i devedesetima godinama prošlog stoljeća, uočava se smanjenje biomase za čitav red
veličine.
1.6
1.4
klorofil a mg/m3
1.2
1
zima
0.8
ljeto
0.6
0.4
0.2
0
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
Godina
Slika 68. Ukupne ljetne i zimske koncentracije klorofila a na postaji OC09 za razdoblje od 2001. do 2007. g.
1.6
1.4
klorofil a mg/m 3
1.2
1
zima
0.8
ljeto
0.6
0.4
0.2
0
2003
2004
2005
2006
2007
Godina
Slika 69. Ukupne ljetne i zimske koncentracije klorofila a na postaji OC08 za razdoblje od 2001. do 2007. g.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 181
3
klorofil a mg/m 3
2.5
2
zima
1.5
ljeto
1
0.5
0
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
Godina
Slika 70. Ukupne ljetne i zimske koncentracije klorofila a na postaji OC10 za razdoblje od 2001. do 2007. g.
Cvjetanja fitoplanktona
Unos hranjivih tvari u more može uzrokovati promjene u strukturi i brojnosti fitoplanktona osobito
povećanje brojnosti bičaša npr. toksičnog roda Dinophysis. Takoñer u Jadranu je prisutna i pojava koja
se naziva "crvena plima" ili "red tide" pri kojoj zbog cvatnje odreñenih vrsta dinoflagelata more
poprima crvenu boju. U Jadranu uglavnom pod cvatnju mora smatramo cvjetanje fitoplanktona iz
skupine dijatomeja koji stvara velike količine sluzi "sluzavo cvjetanje ili mucilage boom". Područje
Šibenskog zaljeva podložnije je "crvenoj plimi" ili "red tide" te monospecifičnim cvjetanjima, dok se
sluzave nakupine javaljaju rjeñe i u znatno manjem opsegu u vodama Srednjeg Jadrana (Tablica 103.).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 182
Tablica 103. Popis cvjetanja fitoplantona za područje Županije za razdobljeod 2001. do 2007. g.
Područje
Razdoblje
Pojava vrste i njihova brojnost
Sjeverni Jadran, Novigradsko more i
Šibenski zaljev
Sjeverni Jadran i kanalsko područje
srednjeg Jadrana („red tide“ u Velebitskom
Kanalu)
Šibenski zaljev
2002. (svibanj)
Srednji Jadran
Šibenski zaljev
2002. (lipanj)
2002. (srpanj)
Šibenski zaljev
2002. (kolovoz,
rujan)
Sjeverni Jadran i kanalsko područje
srednjeg Jadrana
Šibenski zaljev
2003. (siječanj svibanj)
2003. (svibanj)
Šibenski zaljev
2004. (travanj)
Obalno područje sjevernog i srednjeg
Jadrana
2004. (lipanj,
srpanj, kolovoz)
Srednji Jadran
Obalno područje sjevernog i srednjeg
Jadrana
2004. (srpanj)
2004. (lipanj,
srpanj, kolovoz)
Šibenski zaljev
2004. (prosinac)
Šibenski zaljev
2005. (travanj,
svibanj)
Obalno područje srednjeg i južnog Jadrana
Šibenski zaljev
2005. (rujan,
listopad)
2006. (ožujak)
Šibenski zaljev
2006. (lipanj)
Šibenski zaljev
2006. (lipanj,
srpanj)
2008. (svibanj)
Šibensko područje
Šibensko područje
Šibensko područje
Šibensko područje
1
2001. (travanj,
svibanj)
2002. (travanj,
svibanj)
2008.(rujan –
studeni)
2008. (listopad)
2008. (studeni,
prosinac)
Cvatnja vrste Noctiluca scintillans
Cvatnja vrste Noctiluca scintillans
„Red tide“ cvatnja vrste Prorocentrum
minimum (1 x 106 st dm-3) nedeterminirane
vrste Gyrodinium sp.
«Sluzave nakupine»
Monospecifična cvatnja vrste
Leptocylindrus adriaticus (3,5x106 st. dm-3)
„Red tide“ cvatnja vrste Prorocentrum
minimum (4 x 105 st. dm-3) i vrste
Mesodinium rubrum (8 x 104 st. dm-3) , te
nedeterminirane vrste Gyrodinium sp. (2,1
x 105 st. dm-3)
Cvatnja vrste
Noctiluca scintillans
„Red tide“ cvatnja vrste Prorocentrum
minimum (1x107 st. dm-3)
Monospecifičnas cvatnja vrste Asterionella
formosa (2,2 x 106 st. dm-1)
Cvatnja toksičnih fitoplantonskih vrsta
Dinophysis fortii, D. sacculus, D.
acuminata, D. caudata, D. acuta (103 st.
dm-1)
„Sluzave nakupine“
Dinophysis fortii, D. sacculus, D
.acuminata, D. caudata, D. acuta (103 st.
dm-1)
Monospecifična cvatnja vrste Chaetoceros
socialis (2,0 x 106 st. dm-1)
Red tide cvatnja vrste Eutreptia lanowii
(2,0 x 10 6 st. dm-1) i Skeletonema costatum
(2,5 x 10 6 st. dm-1)
Cvatnja toksičnih fitoplanktonskih vrsta D.
acuminata, D. caudata, D.rotundata
Cvatnja dijatomeje Skeletonema costatum
1,30 x 106 st L-1
Cvatnja dijatomeje Chaetoceros spp. 1,18 x
106 st. L-1
D. sacculus, D. acuminata, D. caudata,
Dinophysis caudata(3,3x103 - 18x103)1,
Dinophysis fortii (2,2x103)1. Alexandrium
tamarense 1,7x103 - 5,0x103)1
Pseudo-nitzschia spp. (2,0x106 - 27x106)1
Dinophysis acuta (8,8x103)1
Lingulodinium polyedrum (1,6x106)1,
Dinophysis sacculus (7,6x104)1
broj stanica po m2
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 183
Navedeni podaci preuzeti su iz Baze podataka i pokazatelja stanja morskog okoliša, marikulture i
ribarstva (AZO) u kojoj nisu navedeni točni lokaliteti cvjetanja unutar pojedninih županija već su
navedena šira područja (npr. Srednji Jadran). Radi potpunije slike u prikazu stanja korišteni su i podaci
za šira područja.
Toksičnost školjkaša
Toksičnost školjkaša se ispituje od 1999. godine na uzgojnom području u Šibenskom zaljevu. Tipovi
toksičnosti školjakaša zabilježeni na području Šibesnko-kninske županije dani su u Tablica 104.
Toksini koje izlučuju pojedine fitoplanktonske vrste mogu djelovati toksično na morske organizme, a
akumulacijom u ribama i školjkašima mogu biti uzrok trovanja kod ljudi.
Paralytic Shellfish Poisoning (PSP) je najteži oblik trovanja školjkašima. Glavni toksin je saxitoksin
koji kod kralježnjaka izaziva neurološke probleme, a proizvode ga fitoplanktonske alge iz skupine
Dinoflagellata. Simptomi trovanja su mučnina, glavobolja, vrtoglavica, ukočenost udova, pareza lica,
trnci u udovima dezorjentacija, a u težim slučajevima zbog paralize dišnih mišića može izazvati smrt.
Amnesic Shellfish Poisoning (ASP) je oblik trovanja školjkašima koji kod kralježnjaka izaziva
mučninu, povraćanje, aritmiju, kratkotrajni gubitak pamćenja. Glavni toksin je domoična kiselina koju
proizvode dijatomeje Pseudo-nitzschia spp.
Diarrhetic Shellfish Poisoning (DSP) je u Jadranu i najčešći oblik trovanja školjkašima, a glavni
simptomi ovog trovanja su probavne smetnje. Uzročnici DSP toksičnosti su fitoplanktonske alge iz
skupine Dinoflagellata, poglavito iz roda Dinophysis, koji proizvode toksične metabolite poput
okadaične kiseline i DTX toksina.
Tablica 104. Tipovi toksičnosti školjkaša zabilježeni na području Županije
Šibensko područje
Razdoblje
2006. ožujak, travanj
2007. travanj
2008. svibanj
2008. rujan - studeni
2008. listopad
2008. studeni, prosinac
Tip toksičnosti
DSP
DSP
DSP i PSP
ASP
DSP
DSP
Klasifikacija priobalnog mora (Stanje od 2003. do 2007. trofički indeks)
Odreñivanje stupnja eutrofikacije i ekološkog stanja jedno je od temelja pri planiranju i upravljanju
prostorom u priobalju. Hrvatsko zakonodavstvo je u značajnom zaostaku po pitanju mora. Za sada ne
postoji uredba kojom bi se klasificiralo more prema svom ekološkom i kemijskom stanju. Korišteni
trofički index Trix preuzet je iz talijanskog zakona o vodama (Tablice 105. i 106.) i odnosi se na
priobalne vode. Prijelazne vode rijeke Krke počinju uzvodno od Skradina, a čine ih vodne cjeline
dijela rijeke Krke, Prokljansko jezero, šibenski zaljev, Kanal Sv. Ante i područje u šibenskom kanalu
saliniteta od 20 do 30 PSU. Ukupna dužina prijelaznih voda rijeke Krke je 30 km (Slika 71.). Iz toga
proizlazi da postaje OC09 i OC10 pripadaju prijelaznim vodama te primjena granica klasa trofičkog
indeksa TRIX nije prihvatljiva iz razloga što je Trix namijenjen ocjeni priobalnih voda, a ne
prijelaznih. Razrada i usvajanje odgovarajućih granica klasa za prijelazne vode očekuje se takoñer u
razdoblju 2009.-2010.
Iz navedenog proizlazi da je u Županiji moguće prikazati podatke za ekološko stanje samo na postaji
ispred Primoštena OC08 gdje je zabilježeno ekološko stanje vrlo dobro, a trofički indeks je u rasponu
od 2,44 do 3,64 (Slika 72.).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 184
Slika 71. Prijelazne vode rijeke Krke
Slika 72. Vrijednosti trofičkog indexa Trix na postaji OC08 za razdoblje od 2003. do 2007. godine
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 185
Tablica 105. Klasifikacija ekološkog stanja mora s obzirom na stupanj eutrofikacije
Ekološko
C(TIN) c(TP)
stanje
c(Chla)
zSd/m
γ(O2/O2') mmol m- mmol
Trix Uvjeti
Stupanj eutrof.
mg m-3
3
-3
m
Boja
- niska produktivnost
Vrlo dobro
- dobra prozirnost
Oligotrofno
>10
0,8-1,2
<2
<0,3
<1
2-4
- obojenost odsutna
Plava
- odsutnost hipoksija
- srednja produktivnost
Dobro
p.- 1,2-1,7
- povremeno smanjenje prozirnosti
Mezotrofno
3-10
2-10
0,3-0,6 1-5
4-5
d.-0,3-0,8
- povremena obojenost
Zelena
- povremene hipoksije
- visoka produktivnost
Umjereno
- slaba prozirnost
- povremena obojenost
dobro
p.- >1,7
<3
10-20
0,6-1,3 5-10
5-6
Eutrofno
- hipoksija i povremene anoksije
d.- 0,3-0,8
Žuta
- problemi u bentoskim
zajednicama
- visoka produktivnost
- loša prozirnost
Slabo
- obojenost
Ekstremno
p.- >1,7
<3
>20
>1,3
>10
6-8 - perzistentne anoksije/hipoksije
eutrof.
d.- 0,0-0,3
- ugibanje bentoskih organizama
Narančasta
- promjene u bentoskim
zajednicama
Izvor: Nacrt izvješća o stanju okoliša RH, 2002. zSd - prozirnost, γ – Udio zasićenja kisikom, c - koncentracija, TIN - Ukupni anorganski
dušik, TP – Ukupni fosfor, Chla – Klorofil a, Trix – Trofički indeks (Trofički index prema talijanskom zakonu o vodama.), p.- površinski i
d.- pridneni sloj.
Tablica 106. Kvantitativna analiza ekološkog stanja na području Županije za razdoblje od 2003. do 2007.
godine
Postaja
Kvantitativna analiza ekološkog stanja na mjernim postajama na osnovu trofičkog ineksa
2003
2004
2005
2006
2007
OC08
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
vrlo dobro
Kakvoća mora za kupanje u 2008. godine na području Županije
Kakvoća mora na području Županije kontinuirano se prati od 1995. godine, a od 1996. godine kakvoća
mora se prati sukladno odredbama Uredbe o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN br.
33/96). Na službenim stranicama Zavoda za javno zadravstvo Županije postoji baza rezultata na
mjernim postajama za svaki mjesec u sezoni kupanja koja na području Šibensko-kninske županije traje
od 01.05 do 30.09..
Stupanjem na snagu Uredbe o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) prestala je važiti Uredba o
standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96) te su mjerenja nakon 1.siječnja 2009.
provoñena prema novoj Uredbi. Uredba o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) propisuje da more na
morskoj plaži udovoljava propisanom standardu ako vrijednosti bakterioloških pokazatelja ne prelaze
granične vrijednosti propisane Uredbom, dok more na morskoj plaži ne odgovara propisanom
standardu (čl.10 Uredbe) ako više od 20% analiziranih uzoraka prelazi granične vrijednosti i ako
numerička vrijednost prelazi utvrñene vrijednosti za više od 100% (Tablica 106.).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 186
Tablica 107. Granične vrijednosti za bakteriološke parametre prema Uredbi
Interni kriteriji za ocjenu mora uvedeni su na temelju dugogodišnjeg iskustva ispitivanja sanitarne
kakvoće mora na plažama (Tablica 107.). Sukladno internim kriterijima more se svrstava u jednu od
četiri vrste, koje se obilježavaju s četiri boje; more visoke kakvoće (plava boja), more podobno za
kupanje (zelena boja), umjereno onečišćeno more (žuta boja) i jače onečišćeno more (crvena boja).
Kriteriji su uvedeni s ciljem da se izdvoje i istaknu područja s vrlo čistim morem. Treba naglasiti da
prema internom kriteriju more visoke kakvoće i more podobno za kupanje ispunjava preporučene
kriterije za ukupne koliforme iz Direktive EC, koji su 20 puta stroži od obaveznih kriterija iste
Direktive.
Tablica 108. Interni kriteriji sanitarne kakvoće mora, za ocjenu pojedinačnih ispitivanja
KRITERIJI SANITARNE
TC
FC
FS
KAKVOĆE MORA
(br./100mL)
(br./100mL)
(br./100mL)
≤ 10
11-100
101-200
201-500
501-1000
>1000
Konačne ocjene kakvoće mora na plažama donose se na temelju graničnih vrijednosti za ocjenu
sanitarne kakvoće mora prikazanih (Tablica 109.).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 187
Tablica 109. Granične vrijednosti za konačnu ocjenu sanitarne kakvoće mora na plažama
GRANIČNE VRIJEDNOSTI
Ukupni koliformi
/100 mL
Fekalni
koliformi/100 mL
Fekalni
streptokoki/100m
L
More visoke
kakvoće (1)
100
10
10
More podobno
za kupanje (2)
500 u 80%
uzoraka
1000 u 100%
uzoraka
100 u 80% uzoraka
200 u 100%
uzoraka
100 u 80%
uzoraka
200 u 100%
uzoraka
Umjereno
onečišćeno more
(3)
100 u 50% uzoraka
1000 u 90%
uzoraka
100 u 50%
uzoraka
1000 u 90%
uzoraka
Jače onečišćeno
more (4)
iznad gornjih vrijednosti
Na području ove županije tijekom 2008. godine ispitivanja su izvršena su na 81 postaji od kojih je 10
(12,35%) ocjenjeno kao more visoke kakvoće i 69 (85,19%) kao more podobno za kupanje (Slike 73.75.) (Izvješće o kakvoći mora za kupanje na području RH u 2008. godini, MZOPUG, 2009.). Ako se
uzmu u obzir pojedinačne ocjene uzoraka, 72,59 % uzoraka je ocjenjeno kao more visoke kakvoće,
22,44% kao more podobno za kupanje i 2,69% kao umjereno onečišćeno more. Za vrijeme
uzorkovanja 2,96 % uzoraka prelazilo je granične vrijednosti propisane Uredbom. Uzorci koji nisu
udovoljavali odredbama Uredbe, njih 17, uzorkovani su sredinom sezone te na plažama koje su tjekom
ljeta imale najveću posjećenost.
More priobalnog dijela županije opterećeno je fekalnim vodama zbog nedovoljno razvijenog sustava
javne odvodnje. Veliki broj crnih jama o kojima ne postoji evidencija stalni su izvor onečišćenja zbog
uglavnom neredovitog pražnjenja. Problemu izgradnje sustava javne odvodnje trenutno se pridodaje
više značaja te je u tijeku nekoliko projekata izgradnje sustava javne odvodnje kojima će se riješiti
problem ispusta otpadnih voda u priobalno more.
Slika 73. Broj uzoraka u pojedinom ispitivanju s prikazom broja uzoraka koji prelaze granične vrijednosti
propisane Uredbom u Županiji
(Izvor: Izvješće o kakvoći mora za kupanje na području RH u 2008. godini, MZOPUG, 2009.)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 188
Slika 74. Prikaz udjela pojedinačno ocijenjenih uzoraka po pojedinom ispitivanju u Županiji
(Izvor: Izvješće o kakvoći mora za kupanje na području RH u 2008. godini, MZOPUG, 2009.)
Slika 75. Postaje na području Županije
(Izvor: Izvješće o kakvoći mora za kupanje na području RH u 2008. godini, MZOPUG, 2009.)
U 2009. godini kakvoća mora u Županiji pratila se na 90 postaja (vidi Prilog 12., Tablica 165.).
Opasne tvari u morskom ekosustavu
Opasne tvari su tvari ili skupine tvari koje su toksične, postojane i podložne bioakumulaciji
(nakupljanju u tkivu živih organizama). Kada takve tvari jednom dospiju u morski ekosustav
akumuliraju se kroz hranidbeni lanac i najveće koncentracije takvih tvari moguće je detektirati u
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 189
ribama i morskim sisavcima koji su na vrhu hranidbenog lanca. Opasne tvari u more dospijevaju
otpadnim vodama, ispustima nafte s brodova ili platformi, ispiranjem pesticida sa poljoprivrednih
površina te protuobraštajnim bojama s brodova. Opasne tvari se na području Županije prate na dvjema
postajama OT15 (Martinska) i OT17 (Srima) (Slika 76.). Od 2007. godine opasne tvari prate se i na
postaji OT14 (Jadrija).
Slika 76. Mjerne postaje na području Županije na kojima se prate opasne tvari
Klorirani ugljikovodici u morskom sedimentu
Granica detekcije (GD) primijenjenih metoda iznosi za lindan 0,05 µg kg-1 s.m., DDT spojeve 0,09 µg
kg-1 s.m. i PCB spojeve 0,11 µg kg-1 s.m.
Usporedba rezultata za 2006. i 2007. godinu ukazuje na smanjenje onečišćenja s DDT spojevima sa
1,2 µg kg-1 na 0,2 µg kg-1 s.m. na postaji OT15.
Maseni udjel lindana u sedimentu izražen na suhu masu [µg/kg] u vrijednosti od 0,025 ukazuje da je
izmjereni iznos ispod praga detekcije (<0,05) na postaji OT15 Martinska. U odnosu na 2006. godinu,
vidljivo je smanjenje udjela PCB spojeva u onečišćenju istraživanog područja. Rezultati analize
masenog udjela kloriranih ugljikovodika u sedimentu uzorkovanom na "vrućim točkama" duž istočne
obale Jadrana za razdoblje 2006.-2007. godine upućuju na to da ekološki sustav istočno jadranske
obale nije znatno opterećen analiziranim kloriranim ugljikovodicima te da su sve izmjerene vrijednosti
niže od prosječnih vrijednosti izmjerenih za priobalna područja Mediterana.
Klorirani ugljikovodici u morskim organizmima
U okviru projekta praćenja stanja zagañenja na "vrućim točkama" duž istočne obale Jadrana, uzorci
dagnji (Mytilus galloprovincialis) korišteni su za analizu kloriranih ugljikovodika. Na postaji OT15
uočeno je smanjenje koncentracije DDTx za razdoblje od 2001. do 2007. godine, dok je na postaji
OT17 uočen manji porast masenog udjela u 2007.g.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 190
10
9
8
W(DDTx )(µg/kg)
7
6
OT 15
5
OT 17
4
3
2
1
0
2002
2003
2004
2005
2006
2007
Godina
Slika 77. Maseni udjeli DDTx u dagnjama na postajama OT15 i OT17 za razdoblje od 2002. do 2007. g.
Maseni udjeli lindana koji su dobiveni u periodu od 2001. do 2007. godine ukazuju na značajno
smanjenje onečišćenja ovim spojem. U 2007. godini, udjeli lindana bili su ispod praga detekcije
(<0,05) na postajama OT15 i OT17.
1
0.9
0.8
W (Lindan) (µg/kg)
0.7
0.6
OT 15
0.5
OT 17
0.4
0.3
0.2
0.1
0
2002
2003
2004
2005
2006
2007
Godina
Slika 78. Maseni udjeli lindana u dagnjama na postajama OT15 i OT17 za razdoblje od 2002. do 2007. g.
Na postaji OT15 izmjereni su nešto veći maseni udjeli polikloriranih ugljikovodika nego na postaji
OT17. Uzrok tome je blizina postaje OT15 luci Šibenik.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 191
100
90
80
W (PCBx) (µg/kg
70
60
OT 15
50
OT 17
40
30
20
10
0
2002
2003
2004
2005
2006
2007
Godine
Slika 79. Maseni udjeli PCBx u dagnjama na postajama OT15 i OT17 za razdoblje od 2002. do 2007. g.
Usporedbom dobivenih rezultata može se zaključiti da su poliklorirani bifenili zastupljeni u većim
vrijednostima nego klorirani pesticidi (poljoprivredno onečišćenje) što ukazuje na izraženiji utjecaj
industrijskog onečišćenja. Na ispitanom području radi se o kombinaciji utjecaja luke, komunalnih
otpadnih voda te riječnih donosa.
Onečišćenje mora kao posljedica pomorskog prometa i iznenadna onečišćenja mora
Vodeni balast je voda ukrcana radi postizanja stabilnosti, uzdužnog i poprečnog nagiba, gaza i
naprezanja plovnog ili plutajućeg objekta. Prijenos organizama putem balastnih voda je rastuća
prijetnja morskom okolišu, održivosti različitih ekosustava i posljedično čitavom nizu gospodarskih
grana u priobalnim područjima. Meñutim, balast je neophodni dio sigurnosti plovidbe broda, nužan za
osiguranje stabiliteta broda, a najviše balastnih voda krcaju brodovi za rasuti teret, tankeri, brodovi za
prijevoz tekućeg plina. Rješenju ovog problem treba pažljivo pristupiti i postignuti uravnotežen
pristup nužnosti zaštite okoliša i potrebe osiguranja održivosti pomorskog prijevoza koji je u konačnici
jedan od ekološki najprihvatljivijih oblika prometa.
Tablica 110. Statistički podaci o balastnim vodama za 2008. godinu na području Lučke Kapetanije Šibenik
LK Šibenik
Broj dolazaka
243
Broj prijava
187
Prijavilo balastni kapacitet
197
Uk. balastni kapacitet (m3)
425.505
Br. brodova sa balastnim vodama
167
Dovezeno balastnih voda (m3)
93.145
Brodova iskrcalo balastne vode
102
Iskrcalo balastnih voda (m3)
78.542
Izvor: Balastne vode Hrvatska 2005-2008., MMPI, 2009.
Vatrogasna zajednica županije Šibensko-kninske dobila je na korištenje „ECO brod“ sredinom 2008.
godine u svrhu zaštite Šibenske luke u slučaju iznenadnog onečišćenja, odnosno za hitnu intervenciju
do dolaska ovlaštenog koncesionara, trenutno tvrtke CIAN d.o.o. Split.
Prema podacima Lučke uprave Šibenik i Lučke uprave Šibensko-kninske županije nisu zabilježena
iznenadna onešišćenja mora i pomorskih dobara ni onečišćenje balastnim vodama. Takoñer nije bilo
prometa opasnim teretom.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 192
Za prihvat krutog otpada i ostataka tereta zadužena je Luka Šibenik d.o.o., a za odvoz Gradska Čistoća
Šibenik. Postrojenja za prihvat su metalni kontejneri zapremine 1-15 m3. Za prihvat tekućeg otpada
zadužena su tri koncesionara: CIAN d.o.o., Split; DEZINSEKCIJA d.o.o., Rijeka, i
ECOOOPERATIVA d.o.o. , Jurdani. Postrojenja za prihvat su auto cisterne raznih zapremina.
4.2.4.3
Ostvarivanje ciljeva Strategija i Plana
Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš iz 2002. godine ne
prepoznaju more kao zasebnu temu zaštite okoliša te su ciljevi i mjere vezane za zaštitu mora
ukorporirani u druge tematske cijeline (vode, obalno područje, biološka raznolikost).
Na području Županije ne postoji cjeloviti sustav praćenja mora pa se sljedeća ocjena stanja izvodi na
osnovi postojećih relevantnih parcijalnih programa praćenja. Neki od postojećih projekata koji se bave
sustavnim praćenjem stanja, pritiska i utjecaja na Jadran su:
-
-
Projekt Jadran - Hrvatski nacionalni monitoring program (Sustavno istraživanje Jadranskog
mora kao osnova održivog razvitka Hrvatske)
UNDP/GEF "COAST“ - Zaštita i održivo korištenje bioraznolikosti na dalmatinskoj obali putem
održivog razvitka obalnog područja
U okviru Regionalnog centra za Posebno zaštićena područja Programa Ujedinjenih naroda za
okoliš Mediteranskog akcijskog plana (SPA/RAC RAC-UNEP/MAP), u okviru Strategije
biološke raznolikosti za Sredozemne države (SAP BIO) za Republiku Hrvatsku je izrañena
Strategija biološke raznolikosti i pet akcijskih planova
HV analiza stanja kakvoće priobalnog mora RH (od Savudrije do Zadra i od Zadra do
Dubrovnika).
Vjerojatno najcjelovitiji sustav praćenja kakvoće mora je onaj koji se, u kontinuitetu od 1995. godine,
provodi radi osiguravanja sanitarno zadovoljavajuće čistog mora na plažama – sukladno Uredbi o
standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96). Iako se ne prate svi relevantni
oceanografski fizički, kemijski i biološki pokazatelji, rezultati ovog monitoringa svakako su vrijedna
informacija o kakvoći mora upravo u (užem) obalnom pojasu koji trpi najveći antropogeni pritisak s
kopna. Razvojem baze podataka od strane Agencije za zaštitu okoliša došlo je do grupiranja i stvaranja
osnovne podloge za informacijski sustav na razini Hrvatske unutar kojeg su se našli i podaci sa tri
postaje na području Županije. S obzirom na priložene podatke na području županije uglavnom se
uočava razlika izmeñu zatvorenog obalnog područja (OC09 Šibenski zaljev) i kanalskog područja
(OC08 ispred Primoštena, OC10 Kanal Sv.Ante, Šibenik). Područje zatvorenog obalnog područja
Šibenskog zaljeva pokazuje znakove eutrofiziranosti što zbog utjecaja dotoka rijeke Krke, što zbog
antropogenog utjecaja grada Šibenika. Procjena konkretnog ekološkog stanja prijelaznih voda kojima
pripada navedeno područje biti će moguće nakon perioda 2009.-2010. kada se očekuje da će doći do
razrade i usvajanja odgovarajućih granica klasa trofičkog indexa Trix. Ekološko stanje kanalskog
područja je vrlo dobro. Iz dostupnih podataka, korištenih u ovom izvješću, uočeno je smanjenje
kloriranih ugljikovodika u morskom sedimentu i organizmima. Istovremeno je uočen veći udio
kloriranih ugljikovodika industrijskog podrijetla u odnosu na one koji potječu s poljoprivrednih
površina.
Izvješćem More, priobalje, ribarstvo i marikultura 1996-2003 iz 2005. godine definirane su "vruće
točke" na Jadranu temeljem istraživanja provedenih od 1988. do 2003. godine iz kojih su proizašli
kriteriji prema kojima je Šibenski zaljev jedna od "vrućih točaka". S obzirom na obavljenja mjerenja
sa kraja osamdesetih te tijekom devedesetih uočen je trend smanjenja vrijednosti pojedinih parametara
koji je moguće posljedica smanjenja industrijske aktivnosti te izgradnje sustava javne odvodnje na
širem području.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 193
4.2.5 Tlo
U slučaju Županije, dodatna motivacija za djelotvornu zaštitu i racionalno gospodarenje tlom su
lokalni okolišni pritisci od djelatnosti kao turizam, promet te poljoprivreda (djelatnosti kojoj je tlo
osnovni i neophodan resurs) u kontekstu održivog razvoja njenih ruralnih područja, te činjenica da su
tla prirodno oskudna, što ih čini posebno vrijednima. Promjene u tlima na području Županije djelom
su uvjetovana i recentnim procesima u široj regiji odnosno mediteranskom bazenu kao posljedice
globalnih klimatskih promjena. Prema sadašnjim pokazateljima razvoja klime u tom području te
postojećih scenarija razvoja klimatskih promjena u Hrvatskoj, očekivane promjene u tlima djeluju u
smjeru intenziviranja razlaganja organske tvari (tj. oslobañanja ugljika iz tla) te daljnjeg zakiseljavanja
tala na što treba obratiti posebnu pozornost pri planiranju županijskih aktivnosti zaštite tala.
4.2.5.1
Zakonski okvir
Zaštita tla u RH usmjerena je na praćenje i usvajanje okvira, strategija i direktiva Europske komisije
koje RH kao zemlja kandidat treba implementirati u narednom razdoblju. Zaštita tla u EU navedena je
u različitim sektorskim direktivama (npr. za vodu, otpad, kemikalije, prevenciju industrijskog
zagañenja, zaštitu prirode, pesticide, poljoprivredu) kojima tlo nije temeljni subjekt, te samim time
nisu dostatne za postizanje adekvatne razine zaštite tla. Iz tog razloga, Europska komisija je usvojila
"Tematsku strategiju za tlo" (Soil Thematic Strategy) te prijedlog "Okvirne direktive za tlo" (Soil
Framework Directive) s ciljem zaštite tala diljem EU. Okvirna direktiva za tlo je trenutno u procesu
donošenja, a u konačnici predstavljati će jednu od sedam tematskih okolišnih strategija EU.
Sektor zaštite tla u RH u posljednje vrijeme prolazi kroz značajne promjene, koje se uglavnom očituju
kao nastojanja da se dosadašnja praksa – u kojoj se zaštita tla povezivala isključivo uz različite načine
korištenja (poljoprivredno, šumsko, urbano, vodozaštitno, ...), što se pokazalo na mnogo načina
manjkavim (parcijalno sagledavanje problema, preklapanje ingerencija,...) – promijeni u sustavan i
cjelovit pristup tlu, kojim se potom uvažavaju sve njegove funkcije. Glavni nositelj ove inicijative su
MZOPUG i AZO kojima briga o tlu, kao sastavnici okoliša, spada u djelokrug rada. Tablica 111. daje
sažetu informaciju o najznačajnijim projektima / aktivnostima vezanim uz održivo gospodarenje i
zaštitu tla u RH, pokrenutim sa državne razine.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 194
Tablica 111. Najznačajniji projekti / aktivnosti državne razine vezani uz zaštitu tla RH
Projekt OSNOVNA
PEDOLOŠKA KARTA RH
(OPKH) u mjerilu 1:50 000
Projekt BAZA PODATAKA
O HRVATSKIM TLIMA
Projekt CROSOTER:
Hrvatska digitalna banka
podataka za tlo i zemljište
AZO baza podataka o
pokrovu zemljišta prema
CORINE Land Cover
metodologiji
AZO projekt izrade baze
podataka o laboratorijima
za analizu tla
Uspostava i razvoj
Hrvatskog informacijskog
sustava za tlo (HIST)
Prostorno vremenska
georeferencirana baza
podataka o potencijalno
onečišćenim i onečišćenim
lokalitetima - GEOL
Osnivanje Zavoda za tlo i
zaštitu zemljišta unutar
Hrvatskog centra za
poljoprivredu, hranu i selo
(NN 25/09)
Projekt Izrada programa
trajnog motrenja tla
Republike Hrvatske s pilot
projektom (LIFE05
TCY/CRO/000105)
Prva faza projekta trajala je od 1964.-1985., kada su se provodila opsežna pedološka istraživanja s ciljem
izrade osnovne pedološke karte Republike Hrvatske u mjerilu 1:50 000. Na projektu je sudjelovala šira
grupa istraživača pedologa s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskog instituta
Jastrebarsko i Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Navedena karta, iako s ograničenjima pri primjeni u
detaljnijim pedološkim obradama, pruža najdetaljnija saznanja o pridolasku odreñenih tipova tala, matičnoj
podlozi i osnovnim pedokemijskim i pedofizikalnim svojstvima.
Projekt proveden u razdoblju od 1997 do 1999., a s Projektom izrade OPKH – koristeći uglavnom podatke
sakupljene u sklopu tog projekta – predstavlja prvu, jedinu i trenutno najpotpuniju znanstvenu
inventarizaciju tala u Hrvatskoj. Baza sadrži osnovne podatke o 2351 pedološkom profilu sa područja cijele
RH. Osnovni podaci uključuju: zemljopisni položaj (geografska širina i dužina, nadmorska visina,
ekspozicija i inklinacijom); bioklimatska svojstva; vegetacija; geologija (matični supstrat: vrsta stijene,
tekstura, stjenovitost površine); hidrološke značajke (način vlaženja tla i svojstva dreniranosti tla); tlo
(pedosistematskom jedinicom prema našoj i FAO klasifikaciji, pedogenetskim horizontima tla i svojstvima
tala; izvor podataka i korištene metode analize. Pošto je baza izrañivana na osnovu pedoloških profila
obrañivanih u sklopu izrade osnovne pedološke karte RH u razdoblju od 1964. do 1984. primjetna je
nedostatna georeferenciranost lokaliteta (prije razvoja GPS tehnologija) što samom projektu daje
ograničenu upotrebljivost.
Najrecentnija inicijativa (prva faza 2003.) i trajni projekt kojem je cilj dovršetak OPKH-a, u smislu: provedbe
dopunskih istraživanja i izrade odgovarajućih digitalnih pedoloških karata, precizne prosudbe stanja tala,
prosudbe oštećenosti (acidifikacije, dezertifikacije, erozije, dehumizacije, zbijanja i dr.), digitalne obrade
relevantnih podataka uključujući teške metale, utjecaj lokalnih žarišta (industrijska postrojenja, odlagališta
otpada, poljoprivredna proizvodnja i sl.), prijedlog lokaliteta za trajno motrenje, vrednovanje zemljišta.
Projekt se provodi po uzoru na SOTER (Soil and Terrain Database – globalni projekt UNEP-a, FAO-a, i
International union for soil sciences) s ciljem objedinjavanja svih raspoloživih podataka u formu dostupnu i
upotrebljivu za sve donositelje odluke / upotrebe. CROSOTER baza je trenutno u stanju izrade.
CORINE Land Cover Hrvatska predstavlja digitalnu bazu podataka o stanju i promjenama zemljišnog
pokrova i namjeni korištenja zemljišta Republike Hrvatske za razdoblje 1980.-2006. Baza CLC Hrvatska je
konzistentna i homogenizirana sa podacima pokrova zemljišta cijele Europske unije.
CLC baza podataka izrañena je prema programu za koordinaciju informacija o okolišu i prirodnim
resursima pod nazivom CORINE (COoRdination of INformation on the Environment) prihvaćenom od
strane Europske unije i na razini Europske unije ocijenjena je kao temeljni referentni set podataka za
prostorne i teritorijalne analize.
Projekt „Izrada baze podataka o laboratorijima za agrokemijske, agrofizikalne i agromikrobiološke analize
tla i biljnog materijala“. Cilj je snimanje «nultog» stanja u RH (podaci o laboratorijima te evidenciju
primijenjenih metoda i opreme za analizu, te postupanje s opasnim otpadom) i poticanje usvajanja normi
kojima bi dobiveni podaci analiza tla i biljnog materijala na nivou države bili usporedivi i ponovljivi, te tako
iskoristivi za Program trajnog motrenja (monitoringa) stanja tla.
Osnovni cilj cjelokupnog projekta je uspostava Hrvatskog informacijskog sustava za tlo (HIST) sa
prostorno-vremenskom georeferenciranom informatičkom bazom podataka o tlima, uvažavajući obveze i
prioritetne aktivnosti iz Nacionalne strategije zaštite okoliša i Nacionalnog plana djelovanja za okoliš
(Narodne novine, br. 46/2002.), Uredbe o informacijskom sustavu zaštite okoliša (Narodne novine,
br.74/1999.) i meñunarodnih obveza, uključujući UN Konvenciju o dezertifikaciji (Narodne novine –
Meñunarodni ugovori, br. 11/2000., 14/2000.).
Agencija za zaštitu okoliša izradila je Bazu GEOL 2006. godine, u sklopu Hrvatskog informacijskog
sustava za tlo. GEOL je georeferencirana (GIS) baza koja obuhvaća podatke i informacije o potencijalnim i
prepoznatim onečišćenim lokacijama, onečišćujućim tvarima na potvrñeno onečišćenim lokacijama, te
statusu provedbe sanacije (remedijacije) onečišćenih lokacija. Podaci sadržani u GEOL-u su neophodni za
prepoznavanje i evidentiranje onečišćenih lokacija, planiranje i praćenje provedbe remedijacije tla na
onečišćenim lokacijama. (U sadašnjem trenutku baza je u fazi unosa podataka o onečišćenim
lokalitetima.)
Djelokrug rada Zavoda obuhvaća: 1) utvrñivanje stanja onečišćenosti poljoprivrednog zemljišta
(inventarizacija); 2) trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta; 3) ispitivanje plodnosti
poljoprivrednog zemljišta, i izrade preporuka prihvatljive gnojidbe; 4) fizikalno-kemijska ispitivanja
organskih i mineralnih gnojiva, poboljšivača tla, voda za navodnjavanje i voda drugih kategorija.
Cilj projekta je izrada Programa trajnog motrenja tla (PTMT) kao polaznog dokumenta za osiguranje
prikupljanja podataka o stanju tla na harmoniziran način. Programom trajnog motrenja tla definirat će se
parametri potrebni za uspostavu Sustava trajnog motrenja poljoprivrednih i šumskih tala, te onečišćenih
područja. Projekt je završen, a kao konkretan cilj izrañen je Priručnik za trajno motrenje tala Hrvatske.
(implementacija monitoringa tala u Hrvatskoj trenutno je u fazi osiguravanja financijskih sredstava kako bi
se krenulo s terenskim istraživanjima na izabranim lokalitetima).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 195
Dosadašnje aktivnosti Agencije za zaštitu okoliša (AZO) bile su usmjerene ka uspostavi strukturnih
preduvjeta (baza podataka) za pohranu rezultata monitoringa tala na razini RH. AZO je takoñer u
suradnji s najeminentnijim tloznanstvenim ustanovama u RH (Agronomski fakultet u Zagrebu, Zavod
za tlo u Osijeku, Hrvatski geološki institut, Šumarski fakultet u Zagrebu, Hrvatski šumarski institut)
kroz EU Life projekt, postavio temelje odnosno metodologiju harmoniziranu s EU za monitoring
poljoprivrednih, šumskih tala te tala na onečišćenim lokalitetima. Puna implementacija monitoringa
tala na državnoj razini usporena je zbog trenutnih financijskih nemogućnosti RH da osigura potpunu
funkcionalnu implementaciju programa.
Iako se pitanje zaštite tla trenutno ureñuje nizom zakonskih i podzakonskih propisa21, pokazuje se da
su oni manjkavi i većim dijelom usmjereni samo na korištenje, a ne i na cjelovitu zaštitu tla, odnosno
na zaštitu njegovih funkcija. Tablica 112. daje kratke informacije o načelima i dobroj praksi održivog
korištenja tla u raznim djelatnostima koje koriste tlo kao osnovni resurs. Inicijativom oko izrade
prijedloga Zakona o zaštiti tla nastoji se uspostaviti cjelovit zakonski okvir za zaštitu i održivo
korištenja tla.
Tablica 112. Načela i dobre prakse održivog korištenja tla u raznim sektorima korisnicima
POLJOPRIVREDA
Primjena načela dobre stručne prakse u poljoprivredi; obrada tla u skladu s reljefnim i klimatskim značajkama;
očuvanje i poboljšanje strukture tla; izbjegavanje zbijanja tla; smanjenje ili uklanjanje potencijalnih i stvarnih
erozijskih učinaka na tlo; očuvanje vrijednih prirodnih elemenata krajobraza koji su potrebni za zaštitu tla;
očuvanje, odnosno unaprjeñenjem biološke aktivnosti tla odgovarajućim plodoredom; očuvanje sadržaja
svojstvenog humusa u tlu i karakteristikama područja; usklañivanje prinosa s prirodnim proizvodnim
mogućnostima tla; uspostavljanje integralnog korištenja agrokemikalija; prihvatljivi broj grla stoke po jedinici
površine tla, posebice kod ranjivog tla; primjena novih sredstava za zaštitu bilja, mineralnih gnojiva i drugih
sredstava čija svojstva mogu biti štetna za ekološke funkcije tla uz prethodno pribavljanje suglasnosti tijela
državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, odnosno mišljenja stručne institucije; davanje prednosti
ekološkoj ili drugim ekološki prihvatljivijim načinima poljoprivredne proizvodnje.
ŠUMARSTVO
Primjena načela dobre stručne prakse u šumarstvu; očuvanje prirodno stečene plodnosti i kakvoće tla; očuvanje
količine i kakvoće humusa u tlu; sprječavanje ili ograničavanje unosa štetnih tvari u tlo kod gospodarskih zahvata
u šumarstvu.
GRADITELJSTVO,
PROMET, ...
Primjena načela dobre prakse na način da se, gdje je to moguće i prikladno, izbjegava trajno prekrivanje tla i
onemogućavanje obnavljanja njegovih ekoloških funkcija; grañenje uz štedljiv utrošak površina i uz korištenje
prikladnih materijala; uvažavanje racionalnog odnosa izmeñu utroška površine i njenog korištenja; odabir
područja i površina grañenja prilagoñenim stvarnim potrebama, uz što manje korištenje visokoplodnog i ranjivog
tla.
U šumarstvu koje gospodari velikim dijelom površine RH na kojoj, za razliku od antropogeniziranih
tala u poljoprivredi još uvijek možemo naći nenarušena prirodna tla, napravljeni su osnovni koraci za
usvajanje EU regulative putem uspostave zakonskih okvira za provoñenje praćenja tala na
transeuropskoj kvadratnoj mreži 16x16 km. Na temelju stavka 2. članka 39. Zakona o šumama (NN
140/05), tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva donijelo je Pravilnik
o načinu prikupljanja podataka, mreži točaka, voñenju registra te uvjetima korištenja podataka o
oštećenosti šumskih ekosustava (NN 129/06). Njime se propisuju načini trajnog prikupljanja podataka,
mreže ploha, voñenje registra, te uvjeti korištenja i dostave prikupljenih podataka o oštećenosti
šumskih ekosustava pod utjecajem atmosferskog onečišćenja i drugih čimbenika koji utječu na stanje
šuma, domaćim i meñunarodnim tijelima i institucijama. Motrenje oštećenosti šumskih ekosustava u
Hrvatskoj se provodi u okviru Meñunarodnog programa za procjenu i motrenje utjecaja zračnog
onečišćenja na šume na mrežama ploha Razine 1 i Razine 2 sukladno Konvenciji o dalekosežnom
21
Zakon o zaštiti okoliša; Zakon o zaštiti prirode; Zakon o poljoprivrednom zemljištu; Zakon o šumama;
Zakon o vodama; Zakon o zaštiti zraka; Zakon o otpadu; Zakon o prostornom ureñenju; Zakon o gradnji;
Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenjima štetnim tvarima; Nacionalna strategija zaštite
okoliša; Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske; Deklaracija o
zaštiti okoliša; Uredba o osnivanju zavoda za tlo (NN 100/01), i dr.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 196
prekograničnom onečišćenju zraka. Navedeni program monitoringa tala uklopljen je u Sustav trajnog
motrenja tala (STMT) koje provodi AZO. U sadašnjem trenutku, iako je pravilnik donesen, nisu
uspostavljeni institucionalni, kadrovski i financijski preduvjeti od strane relevantnih institucija i
ministarstava (Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatskog
šumarskog instituta, Šumarskog fakulteta kao glavnih nositelja i AZO-a) radi operacionalizacije
Pravilnika.
4.2.5.2
Stanje i pritisci na području Županije
Ekološki pritisci koji dugoročno usmjeravaju stanje tala u Županiji te procesi koji djeluju na njegovu
degradaciju mogu se takoñer prepoznati u globalnim procesima u mediteranskom dijelu Europe koji su
doveli do izrade Tematske strategije zaštite tala u EU. Županija nalazi se na prostoru gdje su vrlo
izraženi procesi erozije tla vodom koji predstavljaju dominantan problem na 12% površine tala
Europe. Tla u Županiji dominantno su plitka do srednje duboka, s vrlo slabo razvijenim
humusnoakumulativnim horizontima tako da je infiltracijska sposobnost tih tala vrlo ograničena, što
pogoduje njihovom ispiranju pogotovo na ,nagnutim terenima. Problem predstavlja i vrlo slaba
razvijenost šumskog pokrivača (prevladavaju uglavnom degradirane šikare hrasta medunca) što ne
doprinosi potpunoj protuerozijskoj funkciji šuma. Poseban problem predstavljaju požarne zone unutar
šumskih površina, naime površinski sloj tla utjecano vatrom gubi infiltracijsku sposobnost, tlo postaje
hidrofobno, što olakšava njegovo ispiranje nakon kišnih perioda. Erozija tla vodom prepoznata je u
Nacrtu izvješća o stanju okoliša RH (MZOPU 2002) kao trenutno najznačajniji i najopasniji
degradacijski proces tala Hrvatske. Procjena je da se na području Dalmatinskih slivova, gdje pripada i
Županija, godišnje u prosjeku izgubi 1,35 t/ha poljoprivrednog zemljišta – što je iznad RH prosjeka.
Dominantni oblik erozije je bujična erozija, a prisutne su i jaružna i podzemna. Za efikasno rješavanje
problema erozije koje se veže uz otjecanje oborinskih voda i sedimentaciju, moderni pristup nalaže
najprije smanjivanje tzv. poremećenih područja i razdvajanje većih slivnih područja na manje, koje je
lakše nadzirati. Takoñer treba detaljno upoznati topografiju terena, način otjecaja voda, vrstu zemljišta
i vegetacije. Nakon toga pristupa se stabilizaciji zemljišta (vegetacijom) i primjeni postupaka kontrole
otjecanja. ‘Hvatanje’ sedimenta (tj. mjere za kontrolu taloženja), uglavnom krupnijeg materijala, treba
organizirati što bliže mjestu nastanka, kako bi se zadržao i kako bi se spriječilo daljnje ispiranje.
Erozijom su posebno pogoñena opožarena zapuštena poljoprivredna zemljišta na strminama ili
oštećenim „terasama“.
Vrlo izražen problem na regionalnoj razini predstavlja dehumizacija tj. smanjivanje količine organske
tvari u tlu. Tla predstavljaju najveći rezervoar ugljika na zemlji, a istovremeno su i značajan izvor
emisija ugljičnog dioksida u atmosferu kao najvažnijeg stakleničkog plina. Od različitih komponenti u
tlu pri kruženju ugljika najveću važnost ima organska tvar odnosno humus. U uvjetima promjene
klime kakvi vladaju na području Mediterana, pogotovo u zadnjem desetljeću, povećanje temperature i
smanjenje količine oborina djeluje na povećanu mikrobiološku razgradnju organske tvari, a samim
time i na gubitak ugljika iz tla tj. na dehumizaciju. Dehumizacija dugoročno može utjecati i na
smanjenje plodnosti poljoprivrednih tala. Zbog dugoročnih promjena hidroloških komponenti,
prvenstveno smanjenja količine oborina, a samim time i unosa bazičnih katjona u tlo, tla na području
Mediterana sve više su izložena acidifikaciji tj povećanju kiselosti što takoñer predstavlja jedan od
dugoročnih regionalnih problema koji utječu na smanjenje produktivne sposobnosti tala.
Od lokalnih pritisaka na tlo na području Županije moguće je izdvojiti povećanu urbanizaciju u
obalnom području, onečišćenje lokalnim emisijama štetnih tvari i degradaciju kroz poljoprivrednu
proizvodnju. Trajni gubitak zemljišta (i tla na njemu) prenamjenom pojavljuje se u više oblika, a
na području Županije, u prvom redu kao posljedica: i) urbanizacije, ii) izgradnje infrastrukture
(prometnice), iii) eksploatacije mineralnih sirovina (nesanirani kamenolomi i tupinolomi), iv) divljih
odlagališta otpada. Vezano uz problem prenamjene, pozitivno je da se PPŠKŽ-om dosljedno propisuje
standardna dobra prostorno-planerska praksa u RH, prema kojoj se tla, posebno ona najvišeg boniteta
u pogledu pogodnosti za poljoprivrednu proizvodnju, planski štite sa relativno visokim prioritetom.
Nažalost, u provedbi, prvo kroz uvažavanje odredbi/smjernica iz PPŠKŽ-a u prostornim planovima
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 197
općina i gradova (PPUO/G) ŠKŽ, a potom i o poštivanju planova, zaštita tla u konačnici često biva
manje važna od drugih interesa u prostoru. Naročito su ugrožena područja u priobalnom pojasu, te
općenito područja uz naselja u ekspanziji koja se standardno šire tamo gdje je to najlakše, a to je prva
susjedna „ravnica“. Nažalost, slični scenarij ponavlja se s varirajućim intenzitetom i pomacima „u
fazi“ (urbanizacije / izgradnje) duž cijelog priobalnog pojasa. Neadekvatna, u prostoru neplanski
razbacana odlagališta otpada, ne samo da „zauzimaju prostor“, već i kontaminiraju tlo raznim, često
vrlo toksičnim procjednim vodama, a vizualno kontaminiraju, i u tom pogledu upotrebno degradiraju /
ograničuju i puno šire područje.
S obzirom na onečišćenje tala štetnim tvarima – u prvom redu teškim metalima – prostorno su
očekivano najteže onečišćena tla urbanih sredina (zbog prometa) te prostora uz autocestu; tla u blizini
industrijskih postrojenja i pojedinih druga lokacija – npr. bivše tvornice elektroda i ferolegura u
Šibeniku, tvornice aluminija, sad već na bivšoj lokaciji u Lozovcu i sl.). Tehnološke otpadne vode,
oborinske vode koje ispiru onečišćene površine, takoñer su značajan izvor onečišćenja tla, u prvom
redu u prostoru oko prometnica, odlagališta otpada, te drugih, u nekom incidentu jako onečišćenih, a
nesaniranih površina.
RH ima relativno strogu zakonsku regulativu glede dozvoljenih sredstava za zaštitu bilja, a i njihova
primjena je manje intenzivna nego npr. u zapadnoj Europi, pa je ta vrsta pritiska na tla relativno niska.
Iako ne postoji sustavni monitoring, postojeća mjerenja ukazuju da se prisutnost POO pesticida (koji
su već duže vrijeme zabranjeni u RH, ali, kako im ime kaže22, vrlo su postojani) smanjila u razdoblju
1970.-1987. više od 30 puta, te više ne predstavljaju problem u plodoredu.
Poseban oblik onečišćenja tla, i općenito prostora prisutan i na području Županije jest onečišćenje
minama– turobni podsjetnik na nedavna ratna dogañanja koja su se dijelom dogañala i unutar prostora
Županije. Ukupna minski sumnjiva područja (MSP) u Županiji trenutno zauzimaju 58,4 km2 što
predstavlja 6,1% ukupnog MSP-a Hrvatske i 1,9 % ukupne kopnene površine Županije (2.994 km2). Iz
289 minskih zapisnika procjenjuje se broj od 7.694 mina na području Županije, odnosno na području 6
gradova i općina s MSP-om (Drniš, Skradin, Ružić, Vodice, Promina i Šibenik). Karta MSP na
području Županije dana je u Prilogu 13. Uglavnom se radi o površinama tipa: okućnice naseljenih
kuća 2,4 %, poljoprivredne površine 2,6 %, šume 10,8 %, livade i pašnjaci 3,4 %, makija i krš 80,5 %
i ostalo 0,3%. Izrazit problem pri ovom tipu onečišćenja predstavlja i raširenost minsko-eksplozivnih
sredstava na širem području NP Krka što znači i stalni rizik u turistički izrazito potencijalnom dijelu
Županije. Zbog opasnosti koje predstavljaju MSP, trenutno je u Županiji postavljeno 1.088 tabli
upozorenja od minske opasnosti. Na žalost, od mina je u razdoblju od 2002. do 2008. godine i smrtno
stradalo i teško ozlijeñeno šest ljudi (Tablica 113.).
22
POO je kratica od Postojani Organiski Onečišćivači ili Persistent Organic Pollutant (POP).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 198
Tablica 113. Broj žrtava od mina na području Županije u razdoblju od 2002. do 2008. godine
Godina
Broj
Lakše
Smrtno Teške tjelesne Ukupno
nesreća
tjelesne
stradali
ozljede
ozljede
2002
1
2003
1
2004
0
2005
2
2006
1
2007
2
2008
0
2009
0
Ukupno
7
Izvor: HCR, 2009
0
0
0
0
0
0
0
0
0
1
0
0
1
0
1
0
0
3
0
0
0
2
0
1
0
0
3
1
0
0
3
0
2
0
0
6
Prema trogodišnjem planu Hrvatskog centra za razminiranje, HCR-a za razdoblje od 2009. do 2011.
godine planira se ukupno razminirati 108.499.198 m2 od čega je za Županiju predviñena površina od
6.298.885 m2 ili 5,8% od ukupno planirane površine. Pri tome se procjenjuje da će za planirane
poslove razminiranja u Županiji biti potrebna financijska sredstva u iznosu od cca 60 milijuna kuna.
Najveći dio sredstava osigurat će se kroz državni proračun.
Procjenu stanja tala i analizu pritisaka na tla u Županiji nije moguće kvalitetno elaborirati zbog
izostanka sustavnog praćenja kako u županiji tako i na prostoru cijele Hrvatske. Utvrñivanje stanja i
promjena kakvoće tala, pritiske na njega i posljedice, moguće je obrañivati ili vrlo parcijalno (na
osnovi pojedinih postojećih mjerenja stanja na izdvojenim lokalitetima) ili na relativno uopćen način
(uopćavanjem nalaza sa relativno „rijetke“ mreže lokaliteta na kojima postoji praćenje). Takva
relativno uopćena ocjena upućuje na postojanje promjena, mjestimično čak i osjetnijih oštećenja tala
koja zahtijevaju poticanje aktivnosti i mjera s ciljem saniranja ili smanjenja glavnih pritisaka na tla
navedenih u ovom elaboratu. Tablica 114. prikazuje osnovne ustanovljene negativne promjene tala u
RH.
Tablica 114. Osnovne ustanovljene negativne promjene tala u RH
DEGRADACIJA TALA
U INTENZIVNOJ
POLJOPRIVREDNOJ
PROIZVODNJI
Degradacija fizikalnih, kemijskih, bioloških, mikrobioloških i ostalih značajki tla. Manifestira se kroz 1) pad
sadržaja humusa – izraženo u tlima gdje se odvija intenzivna poljoprivredna proizvodnja, sa značajnom
primjenom umjetnih gnojiva. (Posljedica prekinutih prirodnih ciklusa kruženja organske materije u
INTENZIVNOJ POLJOPRIVREDI); 2) ZBIJANJE TLA - Najčešće u vezi s korištenjem neodgovarajućih
strojeva ili trenutka obrade u poljoprivredi, šumarstvu i dr. Pogoršava sastav i ustaljenost strukturnih
agregata te procjeñivanosti vode.
ONEČIŠĆENJA
ŠTETNIM TVARIMA
Pesticidi, fungicidi, herbidici ... u INTENZIVNOJ POLJOPRIVREDI, taloženje iz ONEČIŠĆENOG ZRAKA
(teški metali,...), kisele kiše, utjecaj od zračnog prometa, netretirane komunalne i tehnološke OTPADNE
VODE (teški metali,...), vode koje se cijede s deponija otpada, ispiranje cesta sa neriješenom
odvodnjom, utjecaj od eksploatacije nafte; AKCIDENTE SITUACIJE (cisterne, „curenje transformatorskih
i kondenzatorskih ulja, i sl.); SMETLIŠTA; posljedice ratnih djelovanja (onečišćenje MINAMA,
onečišćenje zbog istjecanja zagañivača iz postrojenja oštećenih u ratnim djelovanjima – u prvom redu
TRAFOSTANICE).
Vrlo prisutan proces oštećenja tla, posebno izražen na područjima sljedećih karakteristika: strmina,
nekonsolidirani petrografski supstrat, veća količina oborina, velike temperaturne razlike, slab vegetacijski
pokrov. Pospješen je: izostankom adekvatnih mjera zaštite; neadekvatnom poljoprivrednom djelatnošću
(intenzivna obrada područja s velikim nagibom; oranje niz nagib i sl.); neadekvatnom šumarskom
praksom (sječa u zonama gdje šuma ima naglašenu protuerozijsku funkciju) ili KAO POSLJEDICA
ŠUMSKIH POŽARA, neadekvatna eksploatacija mineralnih sirovina.
EROZIJA
TRAJNA
PRENAMJENA /
PREKRIVANJE TLA
Urbanizacija (legalna i ilegalna); gradnja infrastrukturnih sustava (prometni, energetski, odlagališta
otpada,...); eksploatacija mineralnih sirovina (posebno ilegalna, te bez mjera sanacije nakon prestanka
eksploatacije), i sl.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 199
4.2.5.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana
Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš prepoznaju četiri osnovna
cilja vezana za zaštitu tla:
C1 - tvorba cjelovite politike zaštite tla
C2 - uspostava sustavnog monitoringa tla
C3 - prevencija degradacije šumskih tala i njezino smanjivanje
C4 - prevencija kemijske i fizičke degradacije tala poljoprivrednim kulturama i njezino smanjenje
Potrebno je osvrnuti se i na zadnje Izvješće i Program zaštite okoliša Županije, izrañeno 2001. godine,
koje u dijelu Izvješće prepoznaje tlo kao temu zaštite okoliša, ali se pri tome u dijelu koji se odnosi na
Program zaštite okoliša ne navode mjere kojima bi se provela zaštita od onečišćenja i eventualno
potrebna sanacija tala Županije. Ipak, u navedenom Izvješću dan je prijedlog pedoloških istraživanja
(dovršenje pedološke karte Županije, uspostavljanje pedološke GIS baze, provedba pedoloških
istraživanja i monitoring tala preko niza relevantnih parametara) od kojih su, ista provedena tek
sporadično i djelomično.
Kao što je već rečeno, na državnoj razini, još uvijek nije donesen krovni zakon, zakon o zaštiti tla koji
bi definirao zakonski okvir za daljnje djelovanje u cilju sprječavanja narušavanja i promjene kakvoće
tla te osiguranja uspostave motrenja kakvoće tala, saniranja oštećenih tala i poduzimanja preventivnih
mjera kako bi se osigurale njegove funkcije. U prijedlogu Zakona o zaštiti tla je predviñeno da
Županije23: 1) na temelju Strategije zaštite tla, a u skladu s regionalnim posebnostima, donose
Program zaštite tla24; 2) uspostavljaju (ako se utvrdi potreba) dodatne postaje (uz postaje državne
mreže) za praćenje stanja tla na svome području; 3) izrañuju izvješća o stanju tla na svome
području; 4) distribuiraju informacije javnosti i zainteresiranim stranama.
Sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 152/08 i 21/10) propisuje se metodologija za
trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj. Praćenje stanja
poljoprivrednog zemljišta provodi Zavod za tlo i očuvanje zemljišta unutar Hrvatskog centra za
poljoprivredu, hranu i selo. Iako je Program trajnog monitoringa tala u stanju početne implementacije,
upitno je i kad monitoring postane operativan koliko će dobiveni podaci iz relativno rijetke mreže,
prilagoñene prvenstveno za nacionalnu razinu, biti relevantni odnosno dovoljno detaljni i primjenjivi
za županijsku razinu. Program trajnog monitoringa tala, uključuje i razrañuje praćenje poljoprivrednih,
šumskih i tala na onečišćenim lokalitetima. U RH je planirano zasnovati izmeñu 80-100 postaja za
motrenje poljoprivrednih tala te 30 odnosno 94 lokacija u šumskim ekosustavima za praćenje svakih 5
odnosno 10 god. Broj lokaliteta za praćenje onečišćenih tala u RH nije strogo odreñen već su date
smjernice i metodologija za odabir lokaliteta koje se temelje na prostornom položaju potencijalnih
lokalnih onečišćivača (odlagališta otpada, industrijska postrojenja, aktivna eksploatacijska polja
mineralnih sirovina te neaktivna ležišta i kopove). Prema evidenciji AZO u RH postoji 1151
potencijalno onečišćena lokacija u čemu prednjače naftna skladišta, odlagališta otpada te industrijske
lokacije. Za praćenje utjecaja difuznog onečišćenja na tlo koje je uglavnom vezano uz prekogranične
emisije štetnih tvari te emisije s linearnih izvora kao što su to autoceste, primjenjive su lokacije
uspostavljene na transeuropskoj kvadratnoj mreži 16x16 km u okviru ICP Forest, odnosno konvencije
23
Za gradove i općine sve ove zadaće ostavljene su kao mogućnost, ukoliko se utvrdi potreba.
Programom se specifično utvrñuje: 1) stanje kakvoće i oštećenosti tla; 2) mjere za predviñanje, sprečavanje i
ograničavanje oštećenja tla; 3) subjekti koji su dužni provoditi mjere i ovlaštenja u svezi s provoñenjem mjera
zaštite tla; 4) smjernice i mjere za očuvanje i unapreñenje zaštite tla; 5) ocjenu potrebe uspostave mreže za
dodatno praćenje stanja tla na njenom području; 6) način provoñenja interventnih mjera u izvanrednim
slučajevima onečišćenja tla; 7) rokove za poduzimanje pojedinih mjera, 8) izvore financiranja za provoñenje
pojedinih mjera i procjene visina potrebnih sredstava, 9) pristup informacijama i sudjelovanje javnosti u
odlučivanju o zaštiti tla.
24
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 200
o daljinskom prekograničnom onečišćenju zraka (LRTAP) koje predstavljaju temelj i za sustav
monitoringa šumskih tala u Hrvatskoj (STMT). U 2009. započela je i provedba aktivnosti ekološkog
monitoringa, izmeñu ostalog i stanja tla na lokalitetima uz autoceste pod nadležnošću HAC-a, (jedan
lokalitet uz autocestu na području Županije je u planu razmatranja i postavljanja 2010. godine). Osim
navedenog difuznog onečišćenja koje predstavlja pritisak na širem prostoru RH i koje će se uglavnom
dosta detaljno promatrati kroz STMT, puno značajniji problem za županijsku razinu predstavljaju
lokalni izvori onečišćenja kojima se treba posvetiti dodatna pozornost pri budućim planiranim
županijskim aktivnostima zaštite tla. Pri utvrñivanju lokacija za motrenje onečišćenih tala, potrebno je
uspostaviti katastar potencijalnih lokalnih onečišćivača tala na županijskoj razini kao podlogu za
uspostavu motrenja tala.
Najizraženiji problem vezan za tla na području Županije - erozija tla, nije, s obzirom na svoju
kompleksnost, sustavno rješavan od strane nadležnih institucija koje bi bile zadužene za njegovo
direktno ili indirektno rješavanje (Hrvatske šume, Hrvatske vode, Služba za poljoprivredu ureda
državne uprave Županije…). Vezano uz problem prenamjene, pozitivno je da se PPŠKŽ-om dosljedno
propisuje standardna dobra prostorno-planerska praksa u RH, iako, na žalost, prilikom provedbe
zaštita tla u konačnici često biva manje važna od drugih interesa u prostoru. U posljednje vrijeme
napravljeni su i odreñeni pomaci u smjeru sanacije poznatih lokacija tala onečišćenima štetnim
tvarima. Već neko vrijeme, iako s nizom poteškoća, provodi se sanacija lokacije bivše tvornice TEF; u
tijeku je postupak procjene utjecaja na okoliša zahvata sanacije objekata elektrolize TLM, neke su u
planu za sanaciju - onečišćeno tlo oko trafostanice Bilice, dok ostale potencijalno onečišćene lokacije
na području Županije, tek treba izlučiti, ispitati i utvrditi stupanj onečišćenosti tla. Razmještaj lokacija
te parametri tla koji bi se razmatrali, u ovisnosti o karakteru onečišćenja, definirali bi se u narednom
razdoblju u okviru programa monitoringa tla na razini Županije što predstavlja prvi korak u sustavnoj
zaštiti tala na županijskoj razini.
4.2.6 Biološka i krajobrazna raznolikost
4.2.6.1
Zakonski okvir
Biološka raznolikost
Temeljni propis koji regulira zaštitu prirode, a time i zaštitu biološke raznolikosti, je Zakon o zaštiti
prirode (NN 70/05; 139/08). Uz ovaj zakon vezan je niz provedbenih propisa vezanih za proglašenje
zaštićenih područja, za zaštićene svojte te rijetke i ugrožene tipove staništa te postupanje s genetski
modificiranim organizmima (popis relevantnih pravilnika može se naći na http://www.minkulture.hr/).
U sklopu približavanja europskoj zakonodavnoj praksi Hrvatska je proglasila Ekološku mrežu
Republike Hrvatske (Uredba o proglašenju ekološke mreže NN 109/07) te pripremila prijedlog
kopnenih područja za europsku mrežu NATURA 2000. Pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku
zajednicu će se proglasiti područja NATURA 2000. Za svaki planirani zahvat koji sam ili s drugim
zahvatima može imati bitan utjecaj na ciljeve očuvanja ekološke mreže provodi se postupak ocjene
prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana,
programa i zahvata za ekološku mrežu NN 118/09).
Potrebno je naglasiti da temeljem moderne prakse, zaštita prirode se provodi na cjelokupnom teritoriju
RH. Zaštita prirode time postaje integralna djelatnost koja se i dalje temelji na zaštiti vrsta i njihovih
staništa te zaštićenim područjima, ali takoñer nastoji u suradnji sa svim korisnicima prirodnih dobara
osigurati njihovo razumno i održivo korištenje. Strateški dokument koji definira odrednice zaštite
biološke raznolikosti je Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike
Hrvatske (NN 143/08). Ovim dokumentom definirane su smjernice i akcijski planovi kroz zaštitu
zaštićenih dijelova prirode, ali i kroz održivo korištenje prirodnih dobara.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 201
Hrvatska je potpisala i ratificirala niz meñunarodnih propisa kojima se štiti biološka raznolikost, kao
što su: Konvencija o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 1992); Konvencija o zaštiti svjetske
kulturne i prirodne baštine (Paris, 1972.), Konvencija o močvarama od meñunarodne važnosti naročito
kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija), Protokol o biološkoj sigurnosti (Kartagenski
protokol) uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti, Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i
prirodnih staništa (Bernska konvencija), Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja
(Bonnska konvencija), Konvencija o meñunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore CITES Konvencija i druge.
Krajobrazna raznolikost
Na nacionalnoj razini ne postoji zakon koji se bavi isključivo problematikom krajobraza, no postoji
niz zakona kojima se regulira zaštita krajobraza, npr.:
Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08)25,
Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)26,
Zakon o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07, 38/0927)
Doneseni su i razni studijsko-planski dokumenti (strategije, programi, planovi, izvješća), čija se izrada
propisuje navedenim skupom zakona, a koji uključuju i krajobraznu problematiku, poput:
Strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH i programa zaštite
prirode (NN 143/08) (kao temeljni dokumenti zaštite prirode)
Nacionalne strategije zaštite okoliša i Nacionalnog plana djelovanja za okoliš (NN 46/02)
Strategije prostornog ureñenja RH (1997.)
Temeljni meñunarodni propis koji regulira problematiku krajobraza, a kojeg je i RH potpisnica, je
Konvencija o europskim krajobrazima. Usvojena je u Strasbourgu 19. srpnja 2000. godine, a Hrvatski
sabor potvrdio je Konvenciju Zakonom o potvrñivanju Konvencije o europskim krajobrazima (NN
144/02), koji je donesen na sjednici 19. rujna 2002. godine. Za provedbu spomenutog zakona nadležno
je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureñenja. Konvencija za ciljeve ima promicati zaštitu
krajobraza, upravljanje i planiranje, te organizirati europsku suradnju o pitanjima krajobraza. Izmeñu
ostalog, RH se kao potpisnica Konvencije obvezala da će:
1.
a. identificirati vlastite krajobraze diljem državnog područja;
b. analizirati njihove značajke, te snage i pritiske uslijed kojih se krajobrazi mijenjaju;
c. primiti na znanje promjene;
2.
procijeniti tako identificirane krajobraze, vodeći računa o osobitim vrijednostima koje
im pridaju zainteresirane strane, odnosno stanovništvo.
Postupci takve identifikacije i procjene planiraju se provoditi razmjenom iskustava i metodologije,
organiziranom izmeñu stranaka na europskoj razini. Svaka stranka potpisnica takoñer se obvezala da
će u svrhu provedbe ciljeva Konvencije uspostaviti odgovarajuće instrumente.
25
propisuje zaštitu krajobraza kroz zaštitu pojedinih zaštićenih područja koja su razvrstana u devet kategorija
propisuje zaštitu okoliša u cjelini (pri čemu se pod okolišem podrazumijeva i komponenta krajobraza) tako da se rizici za
okoliš spriječe i/ili svedu na najmanju moguću mjeru; a na način da se ne obavlja djelatnost i/ili zahvat, koji imaju
znanstveno dokazanu ili pretpostavljenu vjerojatnost štetnog i trajno štetnog utjecaja na krajobraznu raznolikost
27
- propisuje osnovne ciljeve gradnje kojima se, izmeñu ostalog nastoji postići zaštita krajobraznih vrijednosti, kao i to da se
u izradi i donošenju dokumenata prostornog ureñenja mora posebno uzimati u obzir osjetljivost prostora, odnos prema skladu
i krajobraznim vrijednostima, neobnovljivim i obnovljivim prirodnim dobrima i kulturnoj baštini, te ukupnost njihovih
meñusobnih utjecaja kao i meñusobnih utjecaja postojećih i planiranih zahvata u prostoru.
26
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 202
Institucionalni okvir
Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture, je nadležno tijelo za provoñenje zaštite biološke i
krajobrazne raznolikosti (Slika 80). Problematika krajobraza djelomično spada i pod ingerenciju
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva.
Uz navedena upravna državna tijela, provedbom ranije navedenih zakona i dokumentacije bave se
slijedeće institucije:
-
Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) koji djeluje na državnoj razini (središnje tijelo koje
obavlja stručne poslove zaštite prirode u Hrvatskoj),
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim
vrijednostima (JUUZPDZPV) koja djeluje na županijskoj razini te
Javne ustanove zaštićenih područja koje djeluju na razini zaštićenog područja.
Slika 80. Institucionalni okvir zaštite prirode u Hrvatskoj
DZZP je središnje tijelo koje obavlja stručne poslove zaštite prirode u Hrvatskoj, a unutar DZZP-a,
izmeñu ostalih djeluje i Odjel za krajobraz. Zadaće zavoda na području zaštite krajobraza su:
- izrada odgovarajuće baze podataka o krajobrazima,
-
izrada popisa krajobraznih tipova, vrednovanje krajobraznih tipova i praćenje stanje značajnih
i karakterističnih obilježja krajobraza,
- praćenje stanja očuvanosti i ugroženosti svih dijelova krajobrazne raznolikosti i predlaganje
mjera za njihovu zaštitu
Javne ustanove obavljaju djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u cilju zaštite
i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog
korištenja prirodnih dobara, te nadziru provoñenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim
upravljaju. Pri tome Javne ustanove za upravljanje NP-om i PP osniva RH, dok se javne ustanove za
upravljanje ostalim zaštićenim prirodnim vrijednostima, osnivaju i djeluju na županijskoj razini.
Županijska skupština može prenjeti prava upravljanja na općinu ili grad na čijem teritoriju je zaštićeno
područje.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 203
Ako se zaštićena područja nalaze na području NP ili PP ili graniče s njima, ili se nalaze neposredno uz
njihovu granicu, njima upravlja javna ustanova koja upravlja i NP ili PP.
2007. započela je s radom Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim
prirodnim vrijednostima Šibensko-kninske županije (JUUZPZPV ŠKŽ), koja je zadužena za
upravljanje 9 proglašenih zaštićenih područja na teritoriju Županije. Premda čak tri područja
zaštićenih krajobraza graniče s NP Krka, te bi prema Zakonu o zaštiti prirode tim područjima trebala
upravljati JUNP Krka, ipak njima trenutno upravlja županijska javna ustanova (JUUZPZPV ŠKŽ).
JUUZPZPV ŠKŽ bi trebala upravljati i područjima Ekološke mreže RH (osim onih područja koja su
pod nadležnošću nacionalnih parkova i parkova prirode), no način financiranja upravljanjem
područjima EMRH još nije razjašnjen.
4.2.6.2
Stanje i pritisci na području Županije
Stanje i pritisci na biološku raznolikost
Zaštićeni dijelovi prirode
Osobito vrijedna područja prirode s aspekta biološke i krajobrazne raznolikost zaštićuju se putem
zaštićenih područja. Na području Županije nalazi se 13 zaštićenih područja kojima upravljaju javne
ustanove. Županijska Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim
prirodnim vrijednostima upravlja s 9 zaštićenih područja (kategorija zaštićeni krajolik i spomenik
prirode, Prilog 4.), dok nacionalnim parkovima i parkovima prirode upravljaju zasebne javne
ustavnove.
Još 20 područja je Prostornim planom Šibensko-kninske županije predloženo za zaštitu, a planira se
provesti i prekategorizacija već zaštićenih dijelova prirode sukladno njihovim značajkama (Tablica
115.). Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim
vrijednostima na području Šibensko-kninske županije u suradnji sa Državnim zavodom za zaštitu
prirode izrañuje stručne podloge za vrednovanje područja Prokljanskog jezera i kanjona Guduče.
Prostornim planom Općine Pirovac predložena je za zaštitu špilja Bikovica.
Za lokalitet Modrino Selo (okolica Kistanja; nalaza fosilnog bilja), te masiva Dinare i okolinih krških
polja (prijedlog za regionalni park) Državni zavod za zaštitu prirode priprema stručne podloge i
obrazloženja za preventivnu zaštitu.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 204
Tablica 115. Popis Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08) zaštićenih područja na teritoriju
Županije, te područja predloženih za zaštitu i prekategorizaciju
KATEGORIJA
ZAŠTITE
ZAŠTIĆENE PRIRODNE
VRIJEDNOSTI
NACIONALNI
PARK
- KRKA
- KORNATI
PARK
PRIRODE
- VRANSKO JEZERO – dio
(16% ukupne pov.)
- VELEBIT – dio (4% ukupne
pov.)
OSOBITO VRIJEDNI
DIJELOVI PRIRODE
PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU
ZAŠTIĆENE PRIRODNE
VRIJEDNOSTI PREDLOŽENE
ZA PREKATEGORIZACIJU I
KOREKCIJU GRANICE
REGIONALNI
PARK
- DINARA
STROGI
REZERVAT
- PURARA
POSEBNI
REZERVAT
- GUDUČA, - KANJON
ČIKOLE - geomorfološki i
ornitološki rezervat
- CRNI TAVANI (Dinara) rezervat šumske vegetacije
- SAMAR (Dinara) - rezervat
šumske vegetacije
- SVILAJA - rezervat šumske
vegetacije
- ROGOZNIČKO JEZERO
(ZMAJEVO OKO) - posebni
rezervat u moru,
- MAKIRINA - IVINJ (geološki
rezervat),
- špilja TRADANJ U ZATONU
(rijeka Krka)
Špilja Bikovica (općina Pirovac;
područje Lastve)
- KRKA KRAJOLIK od
skradinskog mosta do ušća: dio
koji obuhvaća PROKLJANSKO
JEZERO prekategorizirati u
biološki rezervat (istražiti
opravdanost)
- KRKA KRAJOLIK uzvodno od
granice NP: dio koji obuhvaća
KRČIĆ - prekategorizirati u
geomorfološki rezervat
- KANJON ČIKOLE
prekategorizirati u
geomorfološki i ornitološki
rezervat.
PARK-ŠUM A
- ŠUMA NA OTOKU KRAPNJU
- ŠUMA JELINJAK, Grebaštica
- GVOZDENOVO-KAMENAR,
dio: područje ŠUBIĆEVAC
prekategorizirati u PARK
ŠUMU
ZNAČAJNI
KRAJOBRAZ
- KRKA KRAJOLIK od
skradinskog mosta do ušća,
- KRKA KRAJOLIK uzvodno
od granice NP,
- SITSKO - ŽUTSKA
OTOČNA SKUPINA
- KANAL (Sv. Ante) - LUKA
U ŠIBENIKU,
- GVOZDENOVOKAMENAR,
- KANJON ČIKOLE.
SPOMENIK
PRIRODE
- STARA STRAŽA - geološki CETINA -VRELA hidrogeološki
- OTAVICE,
- STUPICA - KABAL (Uvale:
Vela Stupica, Mala Stupica i
Kabal),
- PRIMOŠTENSKI
VINOGRADI (Bucavac),
- vrh PROMINE,
- poluotok OŠTRICA,
- uvala TIJAŠNICA (otok
Tijat),
- uvala LOVIŠĆA (otok Zlarin),
- SITSK0 - ŽUTSKA OTOČNA
SKUPINA - akvatorij.
- ŠARENA JEZERA
- Modrino Selo (nije poznata
kategorija zaštite)
Osnovni dokument koji odreñuje smjernice, način izvoñenja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim
područjem je plan upravljanja. Od zaštićenih područja na području Županije samo Park prirode
Velebit ima Plan upravljanja. Plan upravljanja PP Vransko jezero i područja Jasen je u fazi javne
rasprave, dok su NP Kornati i NP Krka započeli izradu plana upravljanja. Za ostala zaštićena područja
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 205
i područja Ekološke mreže RH na području Županije potrebno je započeti izradu planova upravljanja u
svrhu adekvante biološke i krajobrazne raznolikosti.
Divlje svojte i staništa
U pogledu biloške raznolikosti, Hrvatska je jedna od najbogatijih zemalja Europe. Velika raznolikost
kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem
endema. S obzirom da su glavni centri endemske faune u podzemnim staništima, na otocima (gušteri,
puževi) i u krškim rijekama jadranskog slijeva (gaovice i glavočići) može se očekivati veliki broj ovih
endemskih svojti i na području Županije. Zbog nedostatka podataka o inventarizaciji područja
Županije, te ne postojanja popisa flore i faune Županije nije moguće proceniti udio svojti i endema u
fauni i flori Republike Hrvatske. Iz istog razloga nije moguće procjeniti broj strogo zaštićenih i
zaštićenih divljih svojti. Ipak analizom rijetkih i ugorženih vrsta biljaka, životinja i gljiva (kategorije
CR, EN i VU) može se dobiti pregled udjela biološke raznolikosti Županije u raznolikosti RH (Tablica
116.).
Tablica 116. Pregled udjela rijetkih i ugroženih svojti na području Županije u ukupnom broju ugroženih svojti u
RH
kategorija
CR
EN
VU
ugroženosti
Hrvatska ŠKŽ
% u Hrvatska ŠKŽ
% u Hrvatska ŠKŽ
%u
ukupnom
ukupnom
ukupnom
broju
broju
broju
ugroženih
ugroženih
ugroženih
svojti RH
svojti RH
svojti RH
Vretenca
6
0
0
5
2
40,00
5
2
40,00
danji leptiri
5
0
0
2
0
0
4
2
50,00
podzemna fauna
(beskralješnjaci)
0
0
0
10
2
20,00
11
5
45,45
morske ribe
5
2
40,00
8
7
87,50
11
7
63,64
slatkovodne
ribe
15
7
46,67
20
12
60,00
29
8
27,59
Vodozemci
1
0
0
1
0
0
2
1
50,00
Gmazovi
2
1
50,00
2
1
50,00
Ptice
19
7
36,84
32
9
28,13
16
7
43,75
Sisavci
1
1
100,00
5
2
40,00
3
3
100,00
Flora
143
7
4,90
67
7
10,45
99
11
11,11
Gljive
55
1
1,82
75
1
1,33
113
2
1,77
ukupno
252
26
227
43
293
48
CR = kritično ugrožene (postoji izuzetno visoki rizik od izumiranja); EN= ugrožene (postoji veoma visoki rizik
od izumiranja); VU= osjetljive (postoji visoki rizik od izumiranja);
Popis rijetkih i ugroženih svojti zabilježenih na području Županije nalazi se u Prilogu 5.
Potrebno je naglasiti da se u periodu od 2004. do danas na području Županije provodilo nekoliko
projekata koji su uključivali inventarizaciju živog svijeta. Svi nacionalni parkovi i parkovi prirode
provode inventarizaciju flore i faune na svojem području te bi ovi podaci trebali postati dio „baze
zaštićenih područja RH“ koja je napravljena u sklopu projekta PAMS (Protected Area Management
System). Za područje PP Velebit napravljen je dio inventarizacije (flore, faune i staništa) u sklopu
projekta KEC (Karst Ecosystem Conservation 2000-2007). Intenzivnija inventarizacija flore, faune i
staništa napravljena je i na području PP Vransko jezero u skopu pripreme NATURA 2000 područja i
pripreme plana upravljanja. Takoñer, intenzivnija inventarizacija flore, faune i staništa napravljena je
za područje estuarija Krke (nizvodno od Skradina), te poriječju rijeke Cetine u periodu od 2007. do
2009. u sklopu projekta COAST (Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 206
dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja; projekt traje do 2012.). U Tablici 116.
dan je pregled inventariziranih rijetkih i ugorženih tipova staništa estuarija Krke i poriječja Cetine.
Projekti „Dinaric Arc Ecoregion – 2012 protected Areas Programme (2007-2012)“, „ACCOBAMS
projekt – utvrñivanje rasprostranjenosti i brojnosti kitova i dupina u području Sporazuma“ te
„ACCOBAMS projekt- utjecaj slučajnog ulova na kitove i dupine u području Sporazuma BYCBAMS“ takoñer obuhvaćaju područje Županije.
Iz navedenog pregleda se vidi da za područje Županije djelomično napravljena inventarizacija flore,
faune i staništa, ali podaci nisu objedinjeni na jednom mjestu (npr. Baza bioraznolikosti Županije) i
često nisu javno dostupni.
Tablica 117. Pregled rijetkih i ugroženih tipova staništa na području Županije
Rijetki i ugroženi tip staništa
A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle
obale tekućica
A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki
šiljevi i visoki šaševi
B.1.3. Alpsko-karpatskobalkanske vapnenačke stijene
B.1.4. Tirensko-jadranske
vapnenačke stijene
B.2.2. Ilirsko-jadranska,
primorska točila
C.2.5. Vlažne livade
submediteranske vegetacijske
zone
C.3.3. Subatlantski mezofilni
travnjaci i brdske livade na
karbonatnim tlima
C.3.5. Submediteranski i
epimediteranski suhi travnjaci
C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i
suhi travnjaci eu- i
stenomediterana
C.4.1. Planinske rudine
Stanišni tipovi zabilježeni na području
Županije
Karta
staništa
RH
Površinske kopnene vode i močavarna staništa
A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica;
A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki
šaševi;
A.4.1.1. Tršćaci i rogozici;
Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine
B.1.3. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke
stijene;
B.1.3.1.1. Zajednica rascjepkane slezenice i
hajekove pušine;
B.1.3.2. Brdske i gorske stijene Gorskog kotara
i Istre;
B.1.3.3.1. Zajednica kitajbelovog jaglaca i
kluzijeve petoprste;
B.1.4. Tirensko-jadranske vapnenačke stijene;
Karta
staništa
poriječja
Cetine
(COAST
projekt)
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Zbilježeno samo kao mozaik staništa
"B.1.4.2./B.2.2 Dalmatinske vapnenačke stijene
/ Ilirsko-jadranska, primorska točila
Travnjaci, cretovi i visoke zeleni
C.2.5. Vlažne livade submediteranske
vegetacijske zone;
x
C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske
livade na karbonatnim tlima;
x
C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi
travnjaci;
C.3.5.1. Istočnojadranski kamenjarski pašnjaci
submediteranske zone;
C.3.5.1.2. Jadranske kamenjare kadulje i
kovilja;
C.3.5.3.6. Travnjaci vlaske i krutovlatke;
C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eui stenomediterana;
C.3.6.1. Eu- i stenomediteranski kamenjarski
pašnjaci raščice;
C.3.6.1.1. Kamenjare raščice i dlakave oštre
vlaske;
C.3.6.1.2. Kamenjare raščice i zvjezdaste
djeteline;
C.4.1. Planinske rudine;
x
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Karta
staništa
estuarija
Krke
(COAST
projekt)
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Str. 207
Šikare
D.3.4. Bušici
E.3.5. Primorske, termofilne
šume i šikare medunca
E.4.4. Šumebukve i plemenitih
listača uvala i klanaca
E.4.5. Mezofilne i neutrofilne
čiste bukove šume
E.4.6. Jugoistočnoalpsko-ilirske,
termofilne bukove šume
E.7.4. Šumeobičnog i crnog bora
na dolomitima
E.8.1. Mješovite, rjeñe čiste
vazdazelene šume i makija
crnike ili oštrike
E.8.2. Stenomediteranske čiste
vazdazelene šume i makija
crnike
F.1.1. Površine slanih, plitkih,
muljevitih močvara pod
halofitima
F.3.1. Površine šljunčanih žalova
pod halofitima
F.4.1. Površine stjenovitih obala
pod halofitima
F.4.2. Supralitoralne stijene
G.2.4. Mediolitoralno čvrsto dno
i stijene
G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti
muljevi, pijesci, šljunci i stijene
u eurihalinom i euritermn
G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci
s više ili manje mulja
D.3.4. Bušici;
Šume
E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare
medunca;
E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bjelograba;
E.3.5.9. Mješovita šuma crnoga bora i crnog
graba;
E.4.4. Šumebukve i plemenitih listača uvala i
klanaca;
E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove
šume;
E.4.6. Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne
bukove šume;
E.7.4. Šumeobičnog i crnog bora na
dolomitima;
E.8.1. Mješovite, rjeñe čiste vazdazelene šume i
makija crnike ili oštrike;
E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim
grabom;
E.8.2. Stenomediteranske čiste vazdazelene
šume i makija crnike;
E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste
mlječike;
E.8.2.3. Makija tršlje i somine;
E.8.2.7. Mješovita šuma alepskog bora i crnike;
Morska obala
F.1.1. Površine slanih, plitkih, muljevitih
močvara pod halofitima
F.1.1.3.1. Livade grmolike caklenjače i
slanuške;
F.1.1.3.2. Zajednica jesenske mrižice i
modrikastog pelina;
F.3.1.1.1. Zajednica polegle mlječike i morske
makovice;
F.4.1.1. Površine stjenovitih obala pod
halofitima;
F.4.1.1.1. Grebenjača rešetkaste mrižice i
grebenskog trpuca;
Zabilježeno samo kao mozaik
"F.4.2.1.3./G.2.4.4.1./G.3.7.1.1./G.4.4.1.1.
Facijes supralitorala krških morskih jezera /
Zajednica mediolitorala krških morskih jezera /
Zajednica infralitorala krških morskih jezera /
Zajednice cirkalitorala krških morskih jezera
More
Zabilježeno samo kao mozaik "G.2.4. / G.3.7. /
G.4.4. Mediolitoralno čvrsto dno i stijene /
Infralitoral krških morskih jezera / Cirkalitoral
krških morskih jezera
G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci,
šljunci i stijene u eurihalinom i euritermn;
G.3.1.1. Eurihalina i euritermna biocenoza;
G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje
mulja;
G.3.2.1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka;
G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka;
G.3.2.2.1. Asocijacija s vrstom Cymodocea
nodosa;
G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka
zaštićenih obala;
G.3.2.3.4. Asocijacija s vrstom Cymodocea
nodosa;
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
x
Str. 208
G.3.4. Infralitoralno kamenje i
šljunci
G.3.5. Naselja posidonije
G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i
stijene
G.4.1. Cirkalitoralni muljevi
G.4.2. Cirkalitoralni pijesci
G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i
stijene
H.1.3. Vodena (slatkodovna)
kraška špiljska staništa
H.1.4. Anhihaline kraške špilje
G.3.4.1. Biocenoza infralitoralnih šljunaka;
x
G.3.5. Naselja posidonije;
G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene;
G.3.6.1. Biocenoza infralitoralnih algi;
G.4.1. Cirkalitoralni muljevi;
G.4.1.1.3. Facijes ljepljivih muljeva s vrstama
Alcyonium palmatum i Stichopus regalis;
G.4.2. Cirkalitoralni pijesci;
G.4.2.2. Biocenoza obalnih detritusnih dna;
G.4.3. Cirkalitoralna čvrsta dna i stijene;
G.4.3.1. Koraligenska biocenoza;
Podzemlje
H.1.3.1.2. Endogene podzemne rijeke;
x
x
x
x
x
H.1.4.1.1. Anhihaline kraške špilje;
x
x
x
x
x
x
(Izvor: Karta staništa RH 1:100.000, Karta staništa estuarija Krke 1:25.000 (COAST projekt) te Karta staništa
poriječja rijeke Cetine 1:25.000 (COAST projekt).
Nestanak staništa jedan je od glavnih uzroka ugroženosti velikog broja vrsta. Općenito, bilježi se
propadanje i nestanak staništa ugroženih obrastanjem, npr. bare i lokve, te zapuštene livade i pašnjaci.
Takoñer su izrazito ugrožena obalna staništa koja su pod velikim antropogenim pritiscima (pješčane i
šljunčane plaže, priobalne slanuše, lagune), a močvarna staništa su jedno od važnh područja interesa
očuvanja prirode na meñunarodnoj razini.
Ekološka mreža RH osnovana je s ciljem zaštite biološke raznolikosti na nivou Hrvatske, ali uzimajući
u obzir i umrežavanje u europsku ekološku mrežu. U sklopu primjene zaštite značajki područja
ekološke mreže od 2007. godine uvedna je obaveza procjene utjecaja planova, programa i zahvata na
područje ekološke mreže. Prema Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za
ekološku mrežu (NN 118/09) obavezna je procjena utjecaja svih planova, programa i zahvata, osim za
one koji su neposredno povezani s upravljanjem područjem ekološke mreže, ali i za zahvate koji se
izvode unutar izgrañenog dijela grañevinskog područja. Ovisno o tipu zahvata (plana ili programa)
postupak procjene ocjene prihvatljivosti plana, programa ili zahvata na ekološku mrežu provodi ili
Ministarstvo (nadležno za zaštitu prirode) ili upravno tijelo županije na području koje se nalazi
područje ekološke mreže. U Izvješću o stanju okoliša u RH (2007) kao jedan od problema se ističe
„nedostatak ljudi u upravnoj i stručnoj službi zaštite prirode, posebno na županijskoj razini“.
Na području Županije nalazi se 100 područja Ekološke mreže Republike Hrvatske, od kojih je 84 u
potpunosti (cijelom površinom) na području Županije. Čak 24 područja Ekološke mreže se nalazi na
području nacionalnih parkova (vidi Prilog 6, Karta 1).
Značajnu prijetnju očuvanju biološke raznolikosti mogu predstavljati invazivne vrste. Često se radi o
stranim vrstama unesenim u novi ekosustav u kojem zbog nedostatka prirodnih neprijatelja
nezaustavljivo potiskuju zavičajne vrste i smanjuju njihove populacije. Tako uzrokuju degradaciju i
izumiranje domaćih vrsta i staništa, ali mogu nanijeti ozbilje štete gospodarastvu i zdravlju ljudi.
U moru je poznato nekoliko algi koje imaju invazivno djelovanje na prirodna staništa: Caulerpa
taxifolia, Caulerpa racemosa, Womersleyella setacea i dr.
Na području jadranskog sliva zabilježene su invazivne slatkovodne ribe Oncorhynchus mykiss Kalifornijska pastrva; Ameiurus melas - Crni somić; Carassius gibelio - Babuška; Carassius auratus Zlatna ribica; Ctenopharyngodon idella - Amur; Hypophthalmichthys molitrix - Sivi glavaš, sivi
tolstolobik; Hypophthalmichthys nobilis - Bijeli glavaš, bijeli tolstolobik; Pseudorasbora parva Bezribica Lepomis gibbosus - Sunčanica; Salvelinus alpinus - Jezerska zlatovčica; Salvelinus
fontinalis - Potočna zlatovčica; Coregonus peled - sjeverna ozimica, C. lavaretus - velika ozimica i
Gambusia affinis - gambuzija.
Napušteni kućni ljubimci, npr. crvenouha barska kornjača (Trachemys scripta) se često antropogeno
unose u lokve i bare gdje postaju vrlo invazivne.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 209
Od biljnih vrsta vrlo velike probleme za ljudsko zdravlje predstavlja ambrozija (Ambrosia
artemisiifolia L.), ali na području Županije zabilježeno je još 38 drugih invazivnih vrsta koje
predstavljaju problem ili potencijalni problem u zaštiti biološke raznolikosti, ali i donose štetu
gospodarstvu: negundovac (Acer negundo L.); žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle);
oštrodlakavi šćir (Amaranthus retroflexus L.); pelinolisni limundžik (Ambrosia artemisiifolia L.);
mirisni pelin (Artemisia annua L.); Artemisia verlotiorum Lamotte; Aster squamatus (Spreng.)
Hieron.; Bidens subalternans DC.; dudovac (Broussonetia papyrifera (L.) Vent.); Carpobrotus edulis
(L.) N.E.Br. in Phillips; Chamomilla suaveolens (Pursh) Rydb.; loboda mirisna (Chenopodium
ambrosioides L.); kovrčava hudoljetnica (Conyza bonariensis (L.) Cronquist); kanadska hudoljetnica
(Conyza canadensis (L.) Cronquist); Conyza sumatrensis (Retz.) E.Walker; Cuscuta campestris
Yuncker; Datura innoxia Mill.; bijeli kužnjak (Datura stramonium L.); Diplotaxis erucoides (L.) DC.;
Eleusine indica (L.) Gaertn.; jednogodišnja krasolika (Erigeron annuus (L.) Pers.); pjegava mlječika
(Euphorbia maculata L.); Euphorbia prostrata Aiton; gomoljasti suncokret (Helianthus tuberosus L.);
Impatiens balfourii Hooker f.; nježni sit (Juncus tenuis Willd.); virginska grbica (Lepidium virginicum
L.); dvogodišnja pupoljka (Oenothera biennis L.); peterodijelna lozika (Parthenocissus quinquefolia
(L.) Planchon); Paspalum dilatatum Poir.; Paspalum paspalodes (Michx.) Scribn.; američki kermes
(Phytolacca americana L.); mirisavi bagrem (Robinia pseudoacacia L.); Solanum elaeagnifolium
Cav.; gustocvjetna zlatnica (Solidago canadensis L.); Tagetes minuta L.; perzijska čestoslavica
(Veronica persica Poir.); trnovita dikica (Xanthium spinosum L.); obalna dikica (Xanthium
strumarium L. ssp. italicum (Moretti) D.Löve).
Najčešće invazivne vrste su alohtone (strane) vrste, ali ponekada i zavičajne svojte mogu pokazivati
efekte invezinih vrsta.28
Pritisci
Županija je područje iznimne krajobrazne i biološke vrijednosti i raznolikosti – na nacionalnoj, ali i
europskoj razini.
U nastavku poglavlja se nešto detaljnije opisuju osnovni „pritisci i odgovori“ u vezi s biološkom i
krajobraznom raznolikosti. Tablica 118. ukratko identificira najznačajnije prijetnje/pritiske na
biološku i krajobraznu raznolikost na području Županije. Očekivano, sve ljudske djelatnosti, ukoliko
se provode ne vodeći računa o „interesu prirode“, imaju značajne negativne posljedice na biološku i
krajobraznu vrijednost i raznolikost.
Tablica 118. Najznačajnije prijetnje biološkoj i krajobraznoj raznolikosti na području Županije
Urbanizacija,
Prenamjena i ireverzibilni gubitak staništa, te degradacija okolnog područja (kroz
neplanska, loša
fragmentaciju, onečišćenje otpadom, otpadnim vodama, bukom, svjetlošću),
planska i bespravna prekomjerno širenje grañevinskog područja, lociranje grañevinskih područja u posebno
izgradnja
vrijedne i osjetljive ekosustave, izgradnja izvan grañevinskog područja.
Turizam
Osobito vrijedna područja istovremeno su i turistički najatraktivnija, i posljedično
izložena najvećem pritisku od ove djelatnosti. Ukoliko se taj pritisak ne kanalizira
osiguranom infrastrukturom i organizacijom posjete, neminovni su značajni negativni
utjecaji upravo na najvrijednija područja. Npr. pritisak na širenja turistirčke
infrastrukture na vrijedna područja biološke raznolikosti (npr. marina Frapa u
Rogoznici).
Povećani broj turista zahtijeva adekvantu infrastrukturu. Sve su veći zahtijevi za
slatkom (pitkom) vodom, što može rezultirati povećanim crpljnjem vode te negativno
utjecati na vodena podzemna staništa (posebno na vodenu faunu podzemlja).
Promet
Fragmentacija staništa, buka, uznemiravanje faune, posredni utjecaji velikih prometnica
28
U Hrvatskoj se npr. na području kvarnerskih otoka divlja svinja smatra invazivnom vrstom. S obzirom na
stalan rast brojnosti, neki istraživači smatraju da je divlja svina invazivna vrsta i u nekim drugim dijelovima RH.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 210
(onečićenje zraka i tla, fragmentacija staništa, svjetlosno onečišćenje...). Zagañenja
mora uslijed otpuštanja otpadnih i balastnih voda s brodova u pomorskom prometu (sve
prisutniji cruiseri, rastući nautički turizam, i dr).
Neureñena privezišta utječu na devastaciju staništa (npr. livade morske cvjetnice) i
pospješuju nekontrolirano širenje invazivnih vrsta (npr. vrste iz roda Caulerpa)
Intenzivna
poljoprivreda
Prenamjena staništa, prenamjena zemljišta, sječe šuma, melioracije, uzgoj monokultura,
nestajanje autohtonih vrsta, sorti i pasmina, primjena pesticida, herbicida, uništavanje
šumaraka, živica, drvoreda.
Napuštanje tradicionalnih oblika poljorivrede, koji su doprinosili očuvanju biološke
raznolikosti.
Ribarstvo i
marikultura
Neselektivno i prekomjereno korištenje ribljeg fonda, uništavanje podmorja koćarenjem
i drugim slaboselektivnim alatima, utjecaj marikulture u smislu organskog zagañenja
mora, utjecaja na okolne populacije (inficiranje, unos stranog genetskog materijala,
utjecaj na populaciju predatora), ...
Zagañenje otpadom
i otpadnim vodama
Neadekvatne deponije otpada – službena smetlišta s značajnim utjecajem na okoliš
(procjedne vode, samozapaljenja, smrad, vizualno onečišćenje, …) Zagañenja kopnenih
i podzemnih voda te mora gradskim i industrijskim otpadnim vodama (tokovi krških
rijeka nizvodno od naselja s neriješenom kanalizacijom, …).
Unošenje invazivnih
vrsta
Najčešće strane vrste unesene u novi ekosustav u kojem zbog nedostatka prirodnih
neprijatelja nezaustavljivo postiskuju zavičajne vrste i smanjuju njihove populacije.
Uzrokuju degradaciju i izumiranje domaćih vrsta i staniša, ali mogu nanijeti ozbilje
štete gospodarstvu (npr. Caulerpa racemosa) i zdravlju ljudi (npr. ambrozija)
Sukcesija (kao
posljedica
deruralizacije i
depopulacije)
Napuštanje poljoprivredne proizvodnje i gubitak vrijednih kultiviranih područja, s
tipičnim načinom uzgoja u suhozidima, zarastanje polj. površina, nekontrolirana
samoobnova. Obraštaj negospodarenim sastojinama alepskog bora povećava opasnost
od požara, a potom erozije i drugih negativnih posljedica.
Vjetroelektrane
S aspekta biološke raznolikosti značajan utjecaj mogu imati na populacije ptica
(posebno grabljivica) i šišmiša, naročito kumulativni utjecaj svih izgrañenih i planiranih
vjetroeletrana.
Vodnogospodarstvo
Isušivanje vrijednih močvarnih područja radi dobivanja poljoprivrednih površina
(meliorirana krška polja, ...), uništavanje vlažnih staništa važnih za održavanje mnogih
vrsta, pogotovo ptica močvarica, presijecanje riječnih tokova hidroelektranama (Krka),
betoniranje riječnih korita
Nekontrolirana
eksploatacija
prirodnih resursa
(mineralnih
sirovina)
Uništavanje i degradacija staništa, onečišćenje zraka, …
Požari (ljeti, kao
posljedica
antropogenih ili
prirodnih
djelovanja)
Uništavanje staništa i vrijednih krajobraznih dijelova, uznemiravanje vrsta, zagañenje
zraka.
Ratne posljedice
Problemi u obliku devastiranih vrijednih šumskih, poljoprivrednih područja, te mnogih
miniranih područja još će se dugo rješavati.
Degradacija staništa te smanjenje područja pod šumskim zemljištem. Pojačana erozija.
Problem zaraštavanja staništa na miniranim područjima.
S druge strane, postoje i mnoge mjere i inicijative kojima relevantne institucije nastoje spriječiti
negativne i potaknuti pozitivne promjene, koje su baza na kojoj će se graditi cjeloviti sustav očuvanja i
održivog korištenja krajobrazne i biološke raznolikosti u Županije.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 211
Stanje i pritisci na krajobraznu raznolikost
Stanje na području zaštite i očuvanja krajobraza u RH
Trenutno je u RH temeljna metoda očuvanja krajobrazne raznolikosti normativna zaštita krajobraza
unutar pojedinih zaštićenih područja. Temeljem aktualnog Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05,
139/08) zaštićena područja u RH razvrstana su u devet kategorija 29, od kojih se svaka razlikuje prema
namjeni koja ovisi o stupnju zaštite, te razini upravljanja. No takav oblik zaštite ne zadovoljava jer se:
- s jedne strane - prostor unaprijed štiti na temelju propisanih normi bez prethodnog
vrednovanja kojim bi se utvrdilo optimalno rješenje za njegovu namjenu i korištenje,
- s druge strane - nepostojanjem instrumenata zaštite krajobraza kao cjeline na čitavom
teritoriju RH, mnogi vrijedni krajobrazi (posebice kulturni) zahvaljujući razvojnim procesima
već su u nepovrat uništeni.
Stoga je inventarizacija, klasifikacija i vrednovanje krajobraza na cjelokupnom području RH od
presudne važnosti kako bi se očuvale krajobrazne karakteristike pojedinih područja i očuvao identitet
samoga prostora. U duhu novijih spoznaja o potrebi odgovarajućeg vrednovanja i obzirnog korištenja
čitavog državnog prostora, a ne samo pojedinih iznimnih predjela, tek se treba uspostaviti
Krajobrazna osnova Hrvatske. Izradu ovog važnog instrumenta zaštite krajobrazne raznolikosti
odreñuje Program prostornog ureñenja RH (1997). Krajobrazna osnova podrazumijeva prostornoplansku podlogu koja bi trebala planeru omogućiti povećanje spoznaja o obilježjima krajobraza u
kojem se planira. Taj bi autonomni dokument sadržavao tekstualne normative i kartografske lokacije,
te bio prikladna podloga za odluke o stupnju zaštite na odreñenim područjima.
Trenutno postojeći i korišteni instrument zaštite krajobrazne raznolikosti, koji proizlazi iz Zakona o
zaštiti okoliša (NN 110/07), je procjena utjecaja zahvata na okoliš (PUO), 30 a u okviru kojeg se
identificiraju, opisuju i ocjenjuju mogući utjecaji zahvata na pojedine sastavnice okoliša, pa tako i na
krajobraz. Još značajniji instrument je strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) 31 u okviru kojeg
se procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom plana i programa.
(detaljnije o ovim postupcima vidi u poglavlju 5.4. Integracija zaštite okoliša u sektorske politike).
Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) kao osnovne probleme postojeće zaštite i očuvanja
krajobraza, navodi:
-
nedostatak kvalitetne baze podataka o krajobraznim strukturama (prirodnoj i kulturnoj
baštini, i sl.)
nepostojanje identifikacije i klasifikacije krajobraza, te njihovo ne vrednovanje u
prostorno-planskom kontekstu
nedostatno informiranje javnosti o zaštiti krajobraza i krajobraznoj raznolikosti
nepostojanje posebnih mehanizama financiranja unutar i izvan redovitih sredstava
državnog proračuna.
Navedeni problemi odražavaju se i na nižim razinama te su stoga prisutni i na području Županije.
Na temelju opisa osnovnih obilježja Županije (vidi poglavlje 2.3.6. Krajobrazna raznolikost) moguće
je tvrditi da područje županije karakterizira znatna krajobrazna raznolikosti, koja je gotovo u
potpunosti posljedica prirodnih datosti, dok je u slučaju kulturnih krajobraza i naslijeñeno kulturno
dobro. No za područje Županije ne postoji baza podataka o krajobraznim strukturama na temelju koje
bi se stanje krajobrazne raznolikosti moglo i utvrditi. Unatoč tome, na indirektan i djelomičan način
29
strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz,
park-šuma, spomenik parkovne arhitekture
30
PUO je regulirana Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09)
31
SPUO je regulirana Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 212
stanje je moguće ustanoviti kroz analizu osnovnih pritisaka na krajobraz s jedne, te instrumenata
kojima se krajobraz nastoji štititi, s druge strane.
Osnovne pritiske na krajobraznu raznolikost predstavljaju:
-
zahvati (izgrañeni i planirani) koji svojim pojavnim oblicima, kao i učestalošću pojave, znatno
degradiraju i tako direktno nepoželjno utječu na krajobrazne karakteristike, te
- aktualni društveni procesi koji indirektno utječu na formiranje krajobraznih obilježja nekog
područja,
a u nastavku slijedi njihov detaljniji opis.
Urbanizacija, neplanska, loša planska i bespravna izgradnja
Kao rezultat urbanizacije često se javlja neplanska, loša planska ili pak bespravna izgradnja, koja
svojim neprimjerenim dimenzijama i oblikovanjem narušava prepoznatljivu i vrijednu krajobraznu
sliku mediteranskih naselja s tadicijskom kamenom arhitekturom. Osim toga uzrokuje i uzurpaciju
mnogih vrijednih, posebice obalnih područja. Navedenom pojavom, osobito bespravnom gradnjom,
znatno je bilo zahvaćeno područje Rogoznice (no akcijom MZOPUG srušen veći broj nelegalnih
objekata), te područje NP Kornati (kako je navedeno u Godišnjem programu zaštite, održavanja,
očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka „Kornati“ za 2009. godinu i PP NP Kornati). No
bespravna gradnja djelomično je obuzdana donošenjem Uredbe o ureñenju i zaštiti zaštićenoga
obalnog područja mora 2004. godine.
Turizam
Obično su područja iznimnih krajobraznih vrijednosti, osobito privlačna turistička destinacija.
Sukladno tome u obalnom području, pa i u pojedinim zaštićenim područjima, prisutna je najveća
koncentracija turističke infrastrukture i kapaciteta, koji često dovode do narušavanja krajobraznih
vrijednosti, u prvom redu osobite i prepoznatljive krajobrazne slike mediteranskih lučkih naselja.
Osim ranije spomenute nekontrolirane gradnje kuća za odmor i apartmana uz obalu, krajobraznu sliku
narušavaju i skoro sve marine koje su izgrañene kao mega-parkirališta za brodove na stalnom vezu (pr.
marine u Murteru, Vodicama, Tribunju), naročito ako su brodovi stavljeni na suhi vez na kopnu.
Iznimke predstavljaju tranzitni vezovi u Šibeniku i Skradinu, te marina FRAPA u Rogoznici.
Sukcesija kao posljedica procesa deruralizacije i depopulacije
Depopulacija i zamiranje poljoprivrede s jedne strane dovodi do prirodne sukcesije, tj. obrastanja
poljoprivrednih površina tradicionalnog načina uzgoja u suhozidima (pašnjaka, terasa, dolaca), te
propadanje vrijednih primjeraka tradicijske kamene arhitekture nekadašnjeg sela, s druge strane.
Navedeno na posljetku uzrokuje gubitak vrijednih kulturnih krajobraza, koji svojom osobitom
pojavom ovom području daju prepoznatljiv vizualni i kulturni identitet. No svijetli primjer predstavlja
slučaj primoštenskih vinograda32 koji su nedavno poduzetim akcijama obnovljeni i ponovno stavljeni
u funkciju. Na inicijativu Udruge vinogradara i maslinara iz Primoštena koja je našla podršku
nadležnog ministarstva pokrenut je program „Revitalizacija vinograda na položaju Bucavac u
Primoštenu“. Predviñeno vrijeme trajanja revitalizacije je šest godina (u razdoblju od 2006. do 2011.
god) i slijedom toga načinjen je dinamički plan ulaganja u obnovu 23,7 ha vinograda. Provedba
uključuje nadležno ministarstvo, Županija, Vinariju Vinoplod d.o.o. Šibenik i vlasnike vinograda.
Energetika - porast korištenja obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane)
Na području županije izgrañene su dvije vjetroelektrane, dok je od strane MZOPUG za vjetroelektane
izdano još šest rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš (Tablica 119.), a upisanih projekata u
Registar obnovljivih izvora energije Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva .još je znatno više
32
O vrijednosti ovog kulturnog dobra svjedoči i činjenica da je RH Centru za svjetsku baštinu (WHC) poslala pristupnu
listu kulturnih i prirodnih dobara, na kojoj su izmeñu ostalih, u kategoriji kulturnog dobra, i primoštenski vinogradi.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 213
(vidi poglavlje 4.1.1. Energetika). Utjecaj vjetroelektrana na krajobraz je primarno vizualan, pri čemu
značajna devastacija krajobraza nastaje izgradnjom pristupnih putova do same vjetroelektrane.
Navedeni utjecaj vidljiv je na primjeru izgrañenih VE kod kojih koridori pristupnih putova nisu
sanirani.
Tablica 119. Podaci o vjetroelektranama na području Županije za koje je proveden postupak PUO i za koje je
izdano rješenje o prihvatljivosti zahvata MZOPUG
Vjetroelektrana
1.
VE Orlice
2.
VE Trtar-Krtolin
3.
VE Velika glava
4.
VE Krš Pañane
5.
VE Bubrig-Crni vrh
6.
VE Glunča
7.
VE Crno brdo
8.
VE Svilaja
Izvor: MZOPUG
god. SUO
2002
2002
2005
2007
2007
2007
2007
2007
Lokacija / JLS
Grad Šibenik
Grad Šibenik
Grad Šibenik
Općina Ervenik, Grad Knin
Grad Drniš, Općina Unešić
Grad Šibenik
Grad Šibenik
Grad Drniš, Grad Vrlika, Općina Ružić
Izgrañena
VE izgrañena 2009.
VE izgrañena 2006.
-
Uzme li se u obzir broj postojećih vjetroelektrana, vjetroelektrana koje su u odreñenoj fazi ishoñenja
dokumentacije za lokacijsku dozvolu, te njihov prostorni raspored na relativno malom području, uglavnom su koncentrirane na širem području Šibenika i Drniša (dakle na znatno naseljenom području
koje je ujedno i relativno blizu obalnom pojasu (Slika 81.)) - njihova izgradnja mogla bi dovesti do
znatnih promjena u vizualnoj slici i načinu doživljavanja područja.
Slika 81. Lokacije vjetroelektrana prema studijama za koje je proveden postupak PUO i za koje je izdano
rješenje o prihvatljivosti zahvata MZOPUG ∗ (zeleno – izgrañene VE)
∗
Izvor: Kušan, T. (2008): Metode procjene utjecaja vjetroelektrana na krajobraz - diplomski rad, Agronomski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, studij-Ureñenje krajobraza, Zagreb. Važno je napomenuti da je zbog ažuriranja zastarjelih informacija
iz diplomskog rada na originalnu sliku dodana lokacija VE Svilaja, a bojom su diferencirane dvije već izgrañene VE.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 214
Eksploatacija prirodnih resursa (mineralnih sirovina)
Prema podacima dobivenim od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava za
rudarstvo (2009.), (vidi Prilog 8., Tablica 153.) u Županiji se posebice ističe velik broj, čak 37
eksploatacijskih polja koja prekrivaju površinu od 6058,10 ha. No prema podacima zaprimljenim od
strane Državnog ureda u Šibensko-kninskoj županiji, Služba za gospodarstvo, (2010.) tri
eksploatacijska polja (Suhopolje I u Općini Kijevo te Magličanac-Bikarac i Ljubljana na području
Grada Šibenika) nemaju odobrenje za izvoñenje rudarskih radova, iako se u nadležnom Ministarstvu
vode kao eksploatacijska polja. Površinski rudokopi navedenih 37 eksploatacijskih polja nalaze se u
kontinentalnom dijelu županije, na području 13, od ukupno 21 jedinice lokalne samouprave.
Zbog prirode samog zahvata koji agresivno zadire i mijenja strukturu reljefa pojava eksploatacijskih
polja u prostoru znatno degradira krajobraz. Pri tome je znatno degradiran krajobraz na području
Općine Promina, budući da se tu nalazi osam eksploatacijskih polja, koja zajedno zauzimaju vrlo
veliku površinu od gotovo 4 000 ha. Od toga su čak četiri eksploatacijska polja (Buha kuće, Promina,
Čveljo Dolac, Krste Radas) napuštena i nikad sanirana. Uz to, većina eksploatacijskih polja u ovoj
Općini nalazi se na relativno maloj meñusobnoj udaljenosti, te u blizini naselja (Oklaj, Razvoñe,
Mratovo), državne ceste D33 i mreže županijskih prometnica. U općine čiji je krajobraz umjereno
degradiran eksploatacijskim poljima spadaju one na čijem teritoriju se nalazi nekoliko stotina ha
površinskih kopova eksploatacijskih polja. To su redom – Grad Drniš33, Općine Ervenik34, Biskupija 35,
Unešić36 i područje Grada Šibenika37. Eksploatacijskim poljima neznatno su degradirani krajobrazi
Općina Ružić, Civljane, Pirovac / Tisno, Primošten, Skradin i Kijevo, u kojima se nalaze do tri
eksploatacijska polja površine od 14 do 33 ha.
Instrumenti zaštite krajobrazne raznolikosti
S druge strane, postoje odreñeni instrumenti (PP, PUO, SPUO, plan upravljanja zaštićenim
područjem) kojima se krajobraz nastoji štititi i očuvati. Provoñeni su i odreñeni projekti kojima se
indirektno, kroz unapreñenje same struke, pridonosti unapreñenju stanja krajobrazne raznolikosti.
Prostorni plan Županije
Krajobraz se relativno iscrpno štiti odredbama PPŠKŽ, eksplicitno „Mjerama očuvanja krajobraznih
vrijednosti“ (čl. 129.-138.), „Mjerama zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih
cjelina“ (čl. 148.-149.), te „Mjerama sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš“ za krajobraz (čl. 167.
knjige 2 i poglavlje 3.8. Krajolik, knjige 1).
Procjena utjecaja na okoliš / Strateška procjena utjecaja na okoliš
Prema podacima iz arhive MZOPUG-a (sa službenih internetskih stranica) i Upravnog odjela za
zaštitu okoliša i komunalne poslove Županije, u periodu od 2005. do 2009., na području Županije
provedeno je 27 postupaka PUO (Prilog 17., Tablica 172.). Od toga je čak šest postupaka PUO za
eksploataciju mineralnih sirovina, te takoñer šest za vjetroelektrane. Od ostalih zahvata tu su četiri
vodne grañevine, tri grañevine za postupanje s otpadom, tri pomorske prometne grañevine, dva
33
Sadrži šest manjih eksploatacijskih polja koji zauzimaju površinu od 716,39 ha. Od toga je jedno eksploatacijsko polje –
Moseč, napušteno i nikad sanirano, a najveće Lisičnjak, ujedno je vrlo blizu Drnišu, te se nalazi na samoj županijskoj
prometnici.
34
Sadrži jedno boksitno eksploatacijsko polje u slabo naseljenom području znatne površine od 504,56 ha koje sadrži
nekoliko površinskih kopova.
35
Sadrži dva eksploatacijska polja gipsa, površine 367,75 ha, koji su smješteni u naseljenom Kosovom polju, uz državnu
prometnicu D33, te na meñusobnoj udaljenosti od oko 5 km.
36 Sadrži pet manjih eksploatacijskih polja, površine 247,78 ha, koji se uglavnom nalaze u rubnim, slabo ili nenaseljenim
dijelovima općine.
37 Sadrži šest manjih eksploatacijskih polja, površine 123,1 ha od kojih se dva nalaze izrazito blizu naselja – Vukovac (blizu
Šibenika) i Dubrava (blizu Dubrave kod Šibenika), dok su ostali smješteni na padinama nenaseljenih brda. Od navedenih šest
eksploatacijskih polja dva - Magličanac-Bikarac i Ljubljana, nemaju dozvolu.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 215
magistralna plinovodna sustava, te dvije proizvodne grañevine (pogon za preradu mineralnih sirovina
Radonić-Drniš i tvornica za proizvodnju klinkera u Drnišu). Za sve navedene zahvate izdano je
rješenje MZOPUG o prihvatljivosti, a u okviru SUO propisane su i mjere za smanjenje, ublažavanje ili
sprečavanje nepoželjnih utjecaja na krajobraz. No uzme li se u obzir činjenica da se na relativno
malim područjima javlja veći broj istih zahvata (šest eksploatacijskih polja, te šest VE) moguće je
zaključiti da bi njihova skupna pojava mogla prouzročiti znatan nepoželjan kumulativni utjecaj na
krajobraz promatranog područja (koji u okviru SUO često nije bio uziman u obzir).
Navedeni problem javlja se budući da je PP ŠKŽ donesen prije no što je propisana obaveza
provoñenja SPUO kojom bi se s aspekta zaštite krajobraza mogla utvrditi pogodnost lokacija koje su
PP-o predviñene za spomenute zahvate.
Plan upravljanja zaštićenim područjem
Kroz plan upravljanja zaštićenim područjem38 (više o planu upravljanja vidi u poglavlju o biološkoj
raznolikosti) moguće je konkretnim smjernicama za upravljanje pridonijeti očuvanju krajobraza unutar
zaštićenih područja. Na području Županije plan upravljanja donesen je tek za Park prirode Velebit39.
Provedeni projekti
Projekt COAST - Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj
obali putem održivog razvitka obalnog područja, pokrenut je s ciljem da sustavnim djelovanjem u
svim značajnim gospodarskim sektorima (turizam, poljoprivreda, ribarstvo) u obalnom području
Dalmacije bude potaknut razvoj koji poštuje prirodne vrijednosti i održivo koristi prirodna dobra.
Planirano trajanje projekta je 5 godina, a nositelj provedbe projekta je Ministarstvo zaštite okoliša,
prostornog ureñenja i graditeljstva, u suradnji s uredom UNDP-a (Programa UN za razvoj). U sklopu
Projekta COAST, 2008. godine proveden je i jedan od podprojekata koji je značajan upravo za
unapreñenje stanja na području zaštite i očuvanja krajobraza u RH. Podprojekt je pod nazivom
Kartiranje i održivo korištenje krajobrazne raznolikosti na demo-lokacijama, proveden za četiri demolokacije. Za projektne demo-lokacije, od kojih je jedna obuhvatila dio teritorija županije, tj. šire
Područje estuarija rijeke Krke, izrañena je krajobrazna osnova s mjerama očuvanja i održivog
korištenja krajobraznih vrijednosti. Izrada krajobrazne osnove za cilj je imala povećanje svijesti o
vrijednostima krajobraza, osobito u prostornom planiranju, ali i u drugim sektorskim planiranjima. S
obzirom na prirodu problema i ciljeve, u okviru projekta je izvršena inventarizacija, tipološka
klasifikacija i vrednovanje krajobraza koji su zastupljeni na području estuarija rijeke Krke. Osim
toga, procijenjeni su i glavni pritisci na utvrñene tipove krajobraza, te je sukladno glavnim razvojnim
zahtjevima (turističko-rekreacijska djelatnost) utvrñena njihova ranjivost i eventualna pogodnost za
navedenu djelatnost. Na kraju su propisane i mjere specifične za svaki tip krajobraza, koje bi trebale, s
jedne strane osigurati razvoj djelatnosti, te s druge zaštitu krajobraznih vrijednosti.
Osnovni cilj navedenog demo-projekta bila je razrada metodologije za izradu krajobrazne osnove, a ne
dobivanje podataka na temelju kojih bi se trebale provoditi daljnje planerske aktivnosti. Usprkos tome
projekt je vrijedan izvor podataka o krajobrazu šireg područja estuarija rijeke Krke, a neki od njih
vidljivi su na kartografskim prikazima, odnosno Slikama 82, 83 i 84.
38
Upravljanje slijedećim kategorijama zaštićenih područja - strogim rezervatom, nacionalnim parkom, parkom prirode,
regionalnim parkom, posebnim rezervatom i zaštićenim krajobrazom provodi se na temelju plana upravljanja
39
Plan upravljanja za PP Vransko jezero i područja Jasen su u fazi javne rasprave, dok su NP Kornati i NP Krka započeli
izradu plana upravljanja. Za ostala zaštićena područja na području Županije potrebno je tek započeti izradu planova
upravljanja.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 216
Slika 82. Pregledna karta vrednovanja krajobraznih područja (5-najvrjednija područja)
Slika 83. Pregledna karta ranjivosti na razvojne pritiske (5-najranjivija područja)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 217
Slika 84. Pregledna karta pogodnosti za turističko-rekreacijske djelatnosti – kompromis (5 - najpogodnija
područja)
Na području Šibensko-kninske i Zadarske županije provodi se i projekt SIPA „Strenghtening of
Institutions for protected areas“ ili „Jačanje ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima“, koji je indirektno važan i za krajobraz. Ovaj regionalni razvojni projekt, financira
Europska Unija kroz PHARE 2006 Program jadranske prekogranične suradnje i UNDP kroz COAST
– Program poticanja zelenog poduzetništva. Projekt provodi Regionalna razvojna agencija Županije u
partnerstvu sa Regionalnom razvojnom agencijom Zadarske županije, Javnom ustanovom za
upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima Županije, Javnom
ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Zadarske županije, Nacionalnim Parkom
Krka, te talijanskim organizacijama COOSS Marche i Zanzibar. Planirano trajanje projekta je 14
mjeseci, a provodi se od listopada 2008 godine. Ukupni proračun vrijedan je 187 697,60 eura, pri
čemu su izvori financija EU, UNDP, te partneri uključeni u projekt. Glavni je cilj projekta razviti
sustav za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji,
kroz jačanje upravljačkih tijela ustanova, kroz razvoj visokokvalitetne ekološki održive turističke
ponude, te kroz suradnju i razmjenu dobre prakse sa talijanskim partnerima. Postizanje navedenih
ciljeva svakako bi doprinjelo očuvanju i unapreñenju stanja krajobraza unutar zaštićenih područja
Županije. Provedbom projekta žele se postići slijedeći konkretni rezultati:
1. Institucionalno osnaživanje ustanove za zaštićene prirodne vrijednosti
2. Stvaranje osnove za funkcioniranje GIS baze podataka za zaštićene prirodne vrijednosti
Šibensko-kninske i Zadarske županije
3. Ureñenje lokaliteta u zaštićenim područjima prirode kako bi se osposobili za prijem turista
4. Osnaživanje turističke aktivnosti javnih ustanova kroz stvaranje turističkih info kioska i
kreiranje organiziranih turističkih tura
5. Turistički promovirati zaštićena područja prirode u Šibensko-kninskoj i Zadarskoj županiji.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 218
Zaključno se može reći da, iako pomaci na području zaštite i očuvanja krajobraza postoje, potrebno je
učiniti još mnogo više, ponajprije na nacionalnoj razini, kako bi se kroz uspostavu nužnih
instrumenata zaštite i očuvanja krajobrazne raznolikosti sveopće stanje unaprijedilo, te posljedično i
na području Županije.
4.2.6.3 Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana
Biološka raznolikost
Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) definirali su
nekoliko ciljeva vezano za očuvanje biološke raznolikosti:
C1 - Opći strateški ciljevi RH na području biološke raznolikosti jesu:
• provesti cjelovitu inventarizaciju dijelova biološke raznolikosti
• kartirati rasprostranjenost dijelova biološke raznolikosti
• procijeniti stanje ugroženosti tih dijelova
• izraditi akcijske planove zaštite ugroženih dijelova
• provesti akcijske planove zaštite ugroženih dijelova
• nadgledati promjene tijekom vremena i mjeriti učinke provedbe akcijskih planova (monitoring)
• razviti mehanizme provedbe (uključujući zakonodavne i institucionalne okvire, obrazovanje,
razvoj znanstvenih resursa, obavješćivanje, mehanizme financiranja i dr.)
C2 - U funkciji osiguranja održivog razvoja nužno je provesti integraciju politike (strategije) zaštite
biološke raznolikosti u druge sektore.
C3 - Donošenje politike glede očuvanja vlažnih staništa (Wetlands Policy, obveza prema Ramsarskoj
konvenciji), a čiji bi princip trebao biti: Princip kompenzacije za vlažna staništa (No Net Loss of
Wetlands).
Premda su mnoge od prikazanih mjera definirane na nacionalnom nivou, pri analizi njihove provedbe
u ostvarivanja navedenih ciljeva u Tablici 120. prikazane su i one mjere za koje je procjenjeno da se
na području Županije izvodila aktivnost koja doprinosi ostvarivanju mjere odnosno cilja.
Tablica 120. Analiza provedbe mjera definiranih Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN 46/02)
Cilj Mjere za ostvarenje ciljeva
Procjena
Komentar
ostvarivanja na
području ŠKŽ
C1
M1 Provesti cjelovitu
Djelomično
Na području Županije u sklopu nekoliko
inventarizaciju dijelova
meñunarodnih projekata provedena je
biološke raznolikosti
inventarizaicja biološke raznolikosti nekoliko
specifičnih područja (pregled je dan u poglavlju
C1
M2 Kartirati
Stanja i pritisci). Takoñer je JUUZPZPV ŠKŽ
rasprostranjenost
naručila istraživanja nekoliko zaštićenih područja i
dijelova biološke
područja ekoloke mreže.
raznolikosti
Potrebno je objediniti rezultate istraživanja i
projekata te učiniti ih javno dostupnima.
C1
M3
Procijeniti stanje
ugroženosti tih dijelova
Djelomično
JUUZPZPV ŠKŽ započela je valorizaciju
lokaliteta Guduča i izradu stručne podloge za park
šumu Šubićevac. DZZP priprema stručne podloge
i obrazloženja za preventivnu zaštitu Modrino Selo
(okolica Kistanja; nalaza fosilnog bilja) te masiva
Dinare i okolinih krških polja (prijedlog za
regionalni park).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 219
C1
M4
C1
M5
C2
M7
C2
M9
Izraditi planove i
izgraditi sustave
pročišćavanja otpadnih
voda i upravljanja
otpadom u nacionalnim
parkovima i drugim
zaštićenim područjima
Prioriteti:-NP”Krka”
Djelomično
provedeno
C3
M11
Utvrditi stanje i
osigurati monitoring
vlažnih staništa
Djelomično
provedeno
Izraditi akcijske
planove zaštite
ugroženih dijelova,
odrediti nosioce
aktivnosti i potrebna
finacijska sredstva za
provoñenje Strategije;
odrediti kratkoročne,
srednjoročne i
dugoročne aktivnosti
Nadgledati promjene
tijekom vremena i
mjeriti učinke provedbe
akcijskih planova
(monitoring)
Izraditi metodologiju
upravljanja osjetljivim
i/ili zaštićenim
područjima/ekosustavi
ma.
Nije započeto
Nije započeto
Potrebno je ukljčiti ostala područja Županije u
procjenu stanja ugroženosti.
Na županijskom nivou nisu napravljeni akcijski
planovi zaštite ugroženih i zaštićenih dijelova
prirode.
Potrebno je započeti izradu akcijskih planova
zaštite za najugroženije dijelove prirode te
napraviti sustav nadgledanja promjene tijekom
vremena. Za rijetke i ugrožene svojte očekuje se
priprema akcijskih planova na nivou države.
Za područja za koja je nadležna županija nisu
napravljeni Planovi upraljanja niti pripremljena
metodologija upravljanja osjetljivim i/ili
zaštićenim područjima.
Završen je projekt „Očuvanje krških ekosustava“ u
sklopu kojeg je napravljen plan upravljanja za PP
Velebit. Planovi upravljanja PP Vransko jezero i
NP Krka su u završnoj fazi izrade. Za područje i
NP Kornati plan upravljanja je u pripremnoj fazi.
NP Krka je riješio sustav pročišćavanja otpadnih
voda na području Skradinskog buka i u procesu
rješavanja je za područje Roškog slapa.
U sklopu Studije za zaštitu voda Šibensko-kninske
županije (2000) definirana su rješenja za veća
naseljena područja u Županiji. Započela je
provedba većine predviñenih projekata, a uskoro
se očekuje i započinjanje izgradnje pročišćivaća
otpadnih voda grada Knina, čije otpadne vode
imaju najznačjaniji utjecaj na kvalitetu vode rijeke
Krke.
Nije analiziran utjecaj otpadnih voda manjih
naselja u području sliva Krke na kvalitetu vode
rijeke Krke.
Započelo se s istraživanjem i vrednovanjem
područja Guduče i Prokljanskog jezera
(JUUZPZPV ŠKŽ). JUUZPZPV ŠKŽ je naručila
istraživanje flore i faune vodenih staništa na
lokalitetima ekološke mreže u okolici Knina
U ovom dokumentu, u sklopu poglavlja „Prirodna baština“, odreñeno je, da je potrebno „provesti
proceduru zaštite, odnosno uskladiti zaštitu sa zakonskom regulativom (prekategorizacija) već
zaštićenih područja i objekata prirodne baštine“ različitih zaštićenih područja. Sva područja navedena
u Izvješću i Programu zaštite okoliša iz 2001. godine su adekvatno uključena i obrañena Prostornim
planom Županije. Može se zaključiti da je ostvarivanje ciljeva djelomično započeto i kroz provedbu
naručenih istraživanja biološke raznolikosti nekih područja (detaljnije obrañeno u prethodnim
poglavljima). Potrebno je istraživanja proširiti na sva područja predložena za zaštitu i područja za koja
se predlaže prekategorizacija. U suradnji s DZZP-om započeto je vrednovanje područja Prokljanskog
jezera i kanjona Guduče.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 220
Krajobrazna raznolikost
Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) definirali su
nekoliko ciljeva vezano za očuvanje krajobraza:
C1 - Opći strateški ciljevi RH na području očuvanja krajobraza jesu:
• provesti inventarizaciju i kategorizaciju krajobraza na osnovi vrednovanja njegova karaktera
• uspostaviti sisteme kartiranja obilježja krajobraza na državnoj, županijskoj i općinskoj razini
• procijeniti stanje sa identifikacijom ugroženosti i mogućnosti promjena
• za svaki pojedinačni tip krajobraza ili krajobraznog područja izraditi akcijske planove zaštite i
unapreñenja
• uspostava sustava krajobraznih planova kao preteča razvojnim i prostornim planovima (na razini
regionalnog plana, plana namjene površina i plana izgradnje), u svojstvu pomoćnog
instrumentarija u politici odlučivanja o optimalnom korištenju prirodnih vrijednosti na tom
prostoru
• razviti mehanizme provedbe (uključujući: zakonodavne i institucionalne okvire, razvoj
znanstvenih resursa, obavješćivanje, mehanizme financiranja i dr.)
• registracija i ocjena oštećenja krajobraza
• razviti mehanizam zaštite krajobraza kroz pojedine sektore razvoja
Usporedbom navedenih ciljeva sa stanjem na području zaštite i očuvanja krajobraza u Županiji koje je
opisano u prethodnom poglavlju može se zaključiti sljedeće:
Cilj
Mjere za ostvarenje ciljeva
Procjena
ostvarivanja na
području ŠKŽ
C1
M1
Načiniti identifikaciju
obilježja i stanja te
izvršiti inventarizaciju i
kategorizaciju
krajobraza
Djelomično
C1
M2
Djelomično
C1
M3
Na temelju vrednovanja
dati prijedlog za izbor
najvrednijih iznimnih
krajobraza za zaštitu; a
za ostala područja
odrediti i razviti
smjernice ponašanja
djelatnosti u svrhu
očuvanja krajobraznih
struktura
Prioritet:
-Izrada plana zaštite
iznimnih krajobraza
U postojećim propisima
o zaštiti prirode i
okoliša, te prostornim
planovima naglašenije i
odreñenije regulirati
zaštitu krajobraza
Djelomično
Komentar
Identifikacija obilježja i stanja, te inventarizacija
i kategorizacija krajobraza šireg područja
estuarija rijeke Krke provedena je u okviru
demo-projekta Kartiranje i održivo korištenje
krajobrazne raznolikosti na demo-lokacijama
(projekt COAST). No, cilj navedenog demoprojekta
bila
je
prvenstveno
razrada
metodologije za izradu krajobrazne osnove, a ne
dobivanje podataka na temelju kojih bi se trebale
provoditi daljnje planerske aktivnosti.
U okviru PPŠKŽ predloženo je nekoliko
područja za zaštitu u kategoriji značajnog
krajobraza (podpoglavlje 4.2.6.2. Stanje i pritisci
na biološku raznolikost).
Smjernice ponašanja djelatnosti u svrhu očuvanja
krajobraznih struktura za ostala područja takoñer
su propisane PP ŠKŽ, i to u okviru mjera
očuvanja krajobraznih vrijednosti, mjera zaštite
prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturnopovijesnih cjelina, te mjera sprečavanja
nepovoljnog utjecaja na krajobraz.
Plan zaštite iznimnih krajobraza nije donesen.
Novi ZoZP (NN 70/05, NN 139/08) propisuje
zaštitu krajobrazne raznolikosti kroz zaštitu
pojedinih zaštićenih područja koja su razvrstana
u devet kategorija.
Nadalje, ZoZO (NN 110/07) propisuje zaštitu
krajobraza kroz provedbu postupka PUO, koji
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 221
izmeñu ostalog podrazumijeva izradu studije
utjecaja na okoliš unutar koje se identificiraju,
opisuju i ocjenjuju mogući utjecaji zahvata na
krajobraz, kao i mjere njihovog sprečavanja,
ograničavanja ili ublažavanja.
Aktualnim PP-om ŠKŽ zaštita krajobraza se
regulira propisanim „Mjerama očuvanja
krajobraznih vrijednosti“ (čl. 129.-138.),
„Mjerama zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina“ (čl.
148.-149.), te „Mjerama sprečavanja nepovoljna
utjecaja na okoliš“ za krajobraz (čl. 167. knjige 2
i poglavlje 3.8. Krajolik, knjige 1)
Prioritet:
Izrada plana zaštite
krajobraza obalnog
područja na osnovi
turističkog razvoja
Plan zaštite krajobraza obalnog područja na
osnovi turističkog razvoja nije izrañen.
Zaštita krajobraza provodi se kroz sektore zaštite
prirode, zaštite okoliša, te kroz sektor prostornog
ureñenja i gradnje, na prethodno spomenute
načine.
C1
M4
Provesti zaštitu
krajobraza kroz druge
sektore razvoja
Djelomično
C1
M5
Utjecati na javnost i
vlast, te na vlasnike i
korisnike zemljišta, kako
bi se potaknulo na
održavanje regionalnog i
lokalnog krajobraznog
identiteta kroz
sagledavanje i zaštitu
njegovih prirodnih i
kulturnih značajki
Djelomično
Inicijativa za održavanje regionalnog i lokalnog
krajobraznog identiteta došla je od strane Udruge
vinogradara i maslinara iz Primoštena koja je
našla podršku nadležnog ministarstva, te je
pokrenut program „Revitalizacija vinograda na
položaju Bucavac u Primoštenu“ kojem je cilj
obnova 23,7 ha ovog vrijednog i prepoznatljivog
kulturnog krajobraza. Provedba uključuje
nadležno ministarstvo, Županiju, Vinariju
Vinoplod d.o.o. Šibenik i vlasnike vinograda.
C1
M6
Ostvareno
Prema podacima iz arhive MZOPUG-a (sa
službenih internetskih stranica) i Upravnog
odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove
Šibensko-kninske županije, u periodu od 2005. –
2009., na području Županije provedeno je 27
postupaka PUO, u okviru kojih su procijenjeni
negativni utjecaji zahvata i na krajobraz.
C1
M7
Tijekom izrade Studija
procjene utjecaja na
okoliš, potrebno je
posebnu pozornost
posvetiti procjeni
negativnog utjecaja na
okolinu tj. krajobraz kao prostorni vidik
zaštite. Angažirati
mjerodavne stručnjake i
institucije.
Poticati na programe
sanacije i inventarizacije
svih oblika devastiranog
krajobraza (uzrokovanih
sektorskim razvojnim
tokovima kao što su
poljoprivreda,
infrastruktura,
iskorištavanje prirodnih
resursa, itd.)
Nije započeto
Iako na području Županije ne postoji službena
evidencija devastiranih krajobraza, terenskim
obilaskom uočeno je nekoliko lokacija
devastiranog krajobraza – koji je posljedica
eksploatacije mineralnih sirovina i nesaniranih
koridora infrastrukture, tj. pristupnih puteva do
izgrañenih VE.
C1
M8
Izraditi metodologiju
upravljanja očuvanja
krajobraza
Prioritet:
Uspostava sustava
Nije započeto
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 222
krajobraznih planova
-Pilot projekt za svako
karakteristično
regionalno područje
Posljednje Izvješće i Program zaštite okoliša Šibensko-kninske županije izrañeno je i prihvaćeno
2001. godine, dakle prije aktualnog ZOZO-a (NN 110/07) i ostalih važećih dokumenata s područja
zaštite okoliša (NSPDZO). Program zaštite okoliša Šibensko-kninske županije iz 2001. godine zbog
toga nije kompatibilan sa strukturom Izvješća o stanju okoliša / Plana djelovanja za okoliš na
nacionalnoj razini (koje je korišteno kao predložak u izradi ovog dokumenta) te ne sadrži poglavlje
koje obrañuje problematiku zaštite i očuvanja.
4.2.7 Otpad i gospodarenje otpadom
Otpad nastaje kao posljedica svih ljudskih aktivnosti i u svim gospodarskim djelatnostima. U
posljednjim desetljećima, masovna proizvodnja, tržišna ekonomija, porast broja stanovnika, novi,
sintetizirani materijali koji mogu biti vrlo toksični ili nerazgradivi prirodnim procesima, doprinijeli su
povećanju količine otpada, a njegov sastav se promijenio na način koji ga čini sve značajnijim
okolišnim rizikom, izvorom onečišćenja i zagañenja. Drugim riječima, otpad je postao problem, a
njegovo rješavanje važna tema sektora zaštite okoliša kako u Europi, tako i u Hrvatskoj.
4.2.7.1
Zakonski okvir
Problematika otpada u RH, a time i u Županiji, regulirana je nizom zakona i provedbenih propisa i
drugih relevantnih strateških dokumenata. Osnovni zakon je Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06,
60/08, 87/09) kojim se ureñuje “način gospodarenja otpadom: načela i ciljevi gospodarenja, planski
dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškovi, informacijski sustav, uvjeti
za grañevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični
promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom“.
Osnovni planski dokumenti gospodarenja otpadom, propisani ovim zakonom, su Strategija
gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), Plan gospodarenja otpadom u
Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (NN 85/07), županijski (regionalni) planovi
gospodarenja otpadom, gradski/općinski planovi gospodarenja otpadom, te plan gospodarenja
otpadom proizvoñača otpada, gdje oni čine hijerarhiju na način da planovi nižeg reda moraju biti
usklañeni s planovima višeg reda. Meñu navedenim dokumentima svakako su najrelevantniji
županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom i gradski/općinski plan gospodarenja
otpadom, za koje se dodatno specificira da: u izradi plana gospodarenja otpadom, županije surañuju s
gradovima i općinama na svome području, dok dvije ili više županija mogu donijeti zajednički plan
gospodarenja otpadom; te da se obje razine planova donose ili kao sastavni dio programa zaštite
okoliša odreñenog posebnim zakonom ili kao poseban dokument.
Sukladno Zakonu, Plan sadrži sljedeće:
1) mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada
2) mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtijeva
previsoke troškove,
3) mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja otpada,
4) plan gradnje grañevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada u cilju
uspostavljanja cjelovite nacionalne mreže grañevina za zbrinjavanje otpada,
5) mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neureñenih odlagališta,
6) mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom,
7) izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera,
8) rokove za izvršenje utvrñenih mjera
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 223
Kao što je već rečeno, uz Zakon o otpadu vezan je i niz podzakonskih propisa, uredbi i pravilnika koji
detaljnije reguliraju pojedina pitanja kao što su:
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
–
Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog
otpada, NN 50/05, 39/09
Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom, NN 69/06, 17/07, 39/09
Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima
za utvrñivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom, NN 71/04
Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07, 111/07
Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagalište
otpada, NN 117/07
Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada, NN 45/07
Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša, NN 35/08
Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09
Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama, NN 40/06
Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06, 121/08, 31/09
Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, NN 133/06, 31/09
Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, NN 136/06
Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim ureñajima i opremom, NN
74/07, 133/08, 31/09
Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom, NN 72/07
Pravilnik o gospodarenju grañevnim otpadom, NN 38/08
Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj
koristi u poljoprivredi, NN 38/08
Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest, NN 42/07
Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 105/08)
Pravilnik o postupanju s otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina, NN
128/08
Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu voñenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na
opterećivanje okoliša otpadom, NN 120/04
Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u
organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave
djelatnošću izvoza neopasnog otpada, NN 51/06
Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu odreñivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i
jedinicama lokalne samouprave, NN 59/06
Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja okoliša
otpadom, NN 95/04
Odluka o uvjetima označavanja ambalaže, NN 155/05, 24/06, 28/06
Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u 2006.,
NN 64/06
Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u 2007.,
NN 37/07
Odluka o Nacionalnim ciljevima udjela povratne ambalaže u 2008. godini, NN 82/07
Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o otpadu država
je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada, odnosno ona propisuje mjere i
osigurava uvjete vezano uz gospodarenje opasnim otpadom, a županije su dužne na svom području
osigurati provedbu tih mjera.
Županije su odgovorne za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnog otpada, odnosno one
propisuju mjere i osiguravaju uvjete, a u njihovoj provedbi surañuju sa svojim gradovima i općinama,
odnosno sa drugim (susjednim) županijama.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 224
Grad i općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom, na način da su dužni na svom
području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom, te uz
koordinaciju županije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada.
Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada, uz
primjenu načela „onečišćivač plaća“. Za komunalni otpad iz kućanstva mogu se primijeniti i drugi
obračunski kriteriji u skladu s propisom kojim se ureñuje komunalno gospodarstvo.
4.2.7.2
Stanje i pritisci na području Županije
Županija usvojila je krajem 2007. godine Plan gospodarenja otpadom u Šibensko-kninskoj
županiji za razdoblje 2007. – 2015. godine (Službeni vjesnik 15/07) u kojem je analizirano postojeće
stanje te dani ciljevi i mjere za rješavanje problematike gospodarenja otpadom. Ovo poglavlje
većinom je sažeti prikaz stanja danog u Planu. Na području Županije, planove gospodarenja otpadom
izradile su do kraja 2009. godine 54 tvrtke proizvoñača otpada (vidi Prilog 14., Tablica 167.). Od
gradova i općina u Županiji, planove su izradili Grad Vodice (2009.), Općina Murter (2008.) te Grad
Drniš. Općina Tisno planira izradu Plana u 2010. godini. Grad Šibenik je izradio Studiju gospodarenja
otpadom (2009.) koja je u postupku donošenja.
Gospodarenje otpadom
Organiziranim sakupljanjem otpada obuhvaćeno je približno 93% kućanstava u Županiji, odnosno oko
104.988 stanovnika.
Trenutno, u Županiji, gradovi i općine organiziraju i prikupljaju otpad na način koji se ne može
nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Komunalni otpad organizirano sakuplja i obrañuje
12 komunalnih poduzeća uključujući 2 privatna koncesionara s područja Županije te jedno komunalno
poduzeće iz splitsko-dalmatinske županije. Popis tvrtki koje imaju dozvolu za gospodarenje
neopasnim i komunalnim otpadom na području Županije izdanih od strane nadležnih tijela u Županiji,
vodi se pri AZO (Pregled podataka iz registra dozvola i potvrda za gospodarenje otpadom 2009, AZO
2009)
Prikupljeni otpad se trenutno na području Županije odlaže na 6 službenih odlagališta. Službena
odlagališta koja služe za potrebe gradova i općina ne udovoljavaju kako nacionalnim tako i EU
standardima. Pored navedenih odlagališta postoji i veći broj nekontroliranih „divljih“ odlagališta.
Procijenjeno je da na području županije ima više od 95 divljih odlagališta.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 225
Slika 85. Aktivna odlagališta na području Županije
U proteklih nekoliko godina provode se intenzivne aktivnosti vezano za sanaciju i zatvaranje
službenih odlagališta. Kao preduvjet odobravanju financijskih sredstava od strane nadležnih institucija
za navedene aktivnosti, potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju (studija utjecaja na okoliš, plan
sanacije i zatvaranja) te ishoditi dozvole. Za službena odlagališta izrañene su studije utjecaja na okoliš
te je sanacija u tijeku. U financiranju navedenih aktivnosti uključen je i Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost (vidi Prilog 14., Tablica 168.). Nakon sanacije, sadašnja odlagališta (područje
općine Pirovac-Tisno i područje općine Promina-Biskupija) bit će pretvorena u pretovarne stanice, dok
će se preostala zatvoriti u roku od pet godina.
Takoñer, radi sanacije lokacija nekontroliranog odlaganja otpada („divlja“ odlagališta) općine i
gradovi sklopili su ugovore s FZOEU o sufinanciranju sanacije za takve lokacije.
U tijeku je provoñenje projekta izgradnje novog Centra za gospodarenje otpadom „Bikarac“ prema
standardima EU koji će graničiti s postojećim odlagalištem „Bikarac“ te njegovo pretvaranje u Centar
za gospodarenje otpadom za područje Županije. Projekt financiran Programom ISPA obuhvaća
grañevinske radove preoblikovanja postojećeg odlagališta (2,2 ha), izgradnje ćelija 1, 2 i 3 (zapremine
2.000.000 m3), izrade pokrovnog sloja i deplinofikacije. Natječaj za ove radove trajao je od 05.08. do
12.10.2009. godine. Daljnje aktivnosti koje uključuju potpisivanje ugovora i početak radova, očekuju
se početkom 2010. godine.
U okviru projekta novog Centra za gospodarenje otpadom „Bikarac“ planirano je osim dvije
pretovarne stanice i nekoliko reciklažnih dvorišta na području Županije. Lokacije za postavljanje
reciklažnih dvorišta trebaju osigurati gradovi i općine.
Prije donošenja Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za
odlagališta otpada (NN 117/07), aktivna odlagališta otpada su prema Strategiji gospodarenja otpadom
RH bila grupirana u pet kategorija, ovisno o pravnom statusu, veličini, vrstama odloženog otpada,
stanju aktivnosti, utjecaju na okoliš i opremljenosti:
– legalna odlagališta,
– odlagališta u postupku legalizacije
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 226
– službena odlagališta,
– dogovorna odlagališta
– divlja odlagališta - smetlišta.
Pregled odlagališta na području Županije dan je u Tablici 121.
Tablica 121. Pregled odlagališta na području Županije
Grad/
Općina/
Županija
Grad Šibenik
Grad Knin
Postojeća legalna odlagališta sa
svom potrebnom
dokumentacijom
Odlagalište otpada «Bikarac»
legalno odlagalište. Službeno se
koristi od 1978., a neslužbeno se
koristi od 1971. godine.
Izrañena je SUO za zahvat
sanacije odlagališta i izgradnje i
korištenja CGO, te je pribavljeno:
Rješenje o prihvatljivosti zahvata
Ostale dozvole i dokumentacija:
Lokacijska dozvola i Grañevinska
dozvola.
VIDI OPĆINA BISKUPIJA
Grad Knin koristi odlagalište
otpada Općine Biskupija.
Postojeća odlagališta, koja su u funkciji,
a nemaju potrebna odobrenja za rad
Zatvorena odlagališta
DA/NE
NE
NE
NE
Odlagalište «Moseć»
Službeno odlagalište grada Drniša, nije
ureñeno odlagalište i koristi se u sustavu
službeno organiziranog odvoza otpada od
1970.g., o čemu nema nikakvih pisanih
dokumenata ni odobrenja od nadležnog
tijela (navodno je postojalo odobrenje
rudarske i sanitarne inspekcije, koje je
nestalo tijekom Domovinskog rata). Do
2001. godine otpad se odlagao u rudarska
okna nekadašnjeg rudnika boksita i
spaljivao, a od 2001.g. do danas otpad se
odlaže na istu lokaciju izvan rudarskog
okna.
Odlagalište otpada «Leć»
Službeno odlagalište grada Vodica, koristi
se u sustavu službeno organiziranog odvoza
otpada od 1971.g., o čemu nema nikakvog
pisanog dokumenta ni odobrenja nadležnog
tijela.
Prihvaćena SUO sanacije, zatvaranja i
korištenja do uspostave CGO.
Odlagalište «Bratiškovački gaj» je
službeno odlagalište Grada Skradina.
Izrañen Idejni projekt sanacije i SUO, te je
pribavljeno rješenje MZOPUG-a o
prihvatljivosti zahvata za sanaciju, nastavak
radova i zatvaranje odlagališta.
NE
Grad Drniš
NE
Grad Vodice
NE
Grad Skradin
NE
Općina Tisno
Općina
Primošten
Općina
Unešić
Općina Ružić
Općina
Promina
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
Odlagalište «Dubrave» smješteno u stari
napušteni iskop boksitne rude (površinski
kop).
Registrirano divlje odlagalište Općine
Promina, neureñeno, koristi se u sustavu
NE
NE
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
NE
NE
Str. 227
Općina
Pirovac
NE
službeno organiziranog odvoza otpada od
1999.g. o čemu nema nikakvih pisanih
dokumenata ni odobrenja nadležnog tijela.
NE
Općina
Rogoznica
Općina
Kistanje
NE
NE
NE
Općina
Ervenik
NE
Odlagalište otpada «Macure – Jelenik»
Dogovorno odlagalište neureñeno i koristi
se u sustavu službeno organiziranog odvoza
otpada od 1998. g. o čemu nema pisanog
dokumenta ni odobrenja nadležnog tijela.
Izrañena je SUO i pribavljeno rješenje o
sanaciji i zatvaranju odlagališta.
NE
NE
Općina
Biskupija
Odlagalište otpada «Mala
Promina» Službeno odlagalište
Grada Knina, Odlagalište se
koristi od 1980. g. Na temelju
Rješenja Komiteta za komunalne
poslove Općine Knin.
NE
NE
Općina
Murter
NE
NE
Općina Bilice
NE
NE
Odlagalište otpada
«Hripe»
Dogovorno odlagalište,
neureñeno i koristilo se u
sustavu službeno
organiziranog odvoza
otpada od 1985. godine, o
čemu nema pisanog
dokumenta ni odobrenja
nadležnog tijela. Izrañen
je program sanacije,
program i provedba
istražnih radova te SUO.
Odlagalište je zatvoreno.
NE
Općina
Kijevo
Općina
Civljane
Općina
Tribunj
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
NE
«Šljukine njive»
Registrirano odlagalište,
neureñeno i koristilo se u
sustavu službeno
organiziranog dovoza
otpada od 1990. do
2002.g. Izrañena SUO.
Planirana je sanacija i
napuštanje odlagališta.
Odlagalište je zatvoreno
2006.
NE
NE
Izvor: Plan gospodarenja otpadom Županije za razdoblje 2007.-2015.
Prema novom Pravilniku (NN 117/07), odlagališta otpada se dijele na sljedeće kategorije:
– odlagalište za opasni otpad,
– odlagalište za neopasni otpad,
– odlagalište za inertan otpad.
Sukladno navedenom sva odlagališta na području Županije trebat će se uskladiti prema novom
Pravilniku:
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 228
„Za postojeća odlagališta koja zadovoljavaju uvjete koji su utvrñeni ovim Pravilnikom, odlagatelj je
dužan nadležnom tijelu u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika podnijeti
zahtjev za dobivanje dozvole prema uvjetima iz ovoga Pravilnika.
Za postojeća odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete utvrñene ovim Pravilnikom, odlagatelj je dužan
u roku od jedne godine od stupanja na snagu ovog Pravilnika izraditi plan sanacije i/ili zatvaranja
odlagališta prema uvjetima iz ovoga Pravilnika i dostaviti ga nadležnom tijelu na suglasnost.
Temeljem odobrenih planova sanacije i/ili zatvaranja i uvjeta utvrñenih ovim Pravilnikom, postojeća
odlagališta iz stavka 2. ovog članka moraju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca
2011. godine.“
Gospodarenje otpadom na otocima i u morskim lukama
Sustav gospodarenja otpadom na otocima proizlazi iz Uredbe o ureñenju i zaštiti zaštićenog obalnog
područja mora (NN 128/04) i Strategije gospodarenja otpadom RH (NN 130/05). Gospodarenje
otpadom u morskim lukama definirano je Pravilnikom o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i
na drugim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (NN 90/05).
Kapetanija je odgovorna za obavljanje nadzora nad provoñenjem reda u lukama i na drugim
dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora, osobito za održavanje čistoće obala i mora
od onečišćavanja s pomorskih objekata. Tijelo koje upravlja lukom dužno je čistiti luku od otpadaka
koji ugrožavaju sigurnost plovidbe i onečišćuju more i odgovorno je za organizaciju sustava
gospodarenja u morskim lukama. Tijelo koje upravlja lukom mora osigurati lučke prihvatne ureñaje za
otpad. Pravilnikom je propisana procedura za prijavljivanje i prihvat otpada s plovnih objekata i
ostataka tereta. Sve luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene moraju izraditi i primijeniti
plan za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta koji može biti izrañen i na regionalnoj razini.
Provedba navedenog pravilnika obuhvaća i odredbe MARPOL 73/78 Konvencije. Troškovi prihvata
otpada u lukama, uključujući obradu i odlaganje otpada, podmiruju se na odgovarajući način iz
naknada za korištenje prihvatnih ureñaja. U luci Šibenik, za prihvat krutog otpada i ostataka tereta s
brodova zadužena je Luka Šibenik d.o.o., a za odvoz Gradska Čistoća Šibenik. Za prihvat služe
metalni kontejneri zapremine 1-15 m3. Za prihvat tekućeg otpada s brodova služe auto cisterne raznih
zapremina, a zadužena su tri koncesionara: CIAN d.o.o. - Split; DEZINSEKCIJA d.o.o. - Rijeka,
ECOOOPERATIVA d.o.o. - Jurdani.
Neopasni proizvodni otpad
Proizvoñači, skupljači, obrañivači otpada i svi oni koji gospodare neopasnim proizvodnim otpadom
obvezni su, jednom godišnje, podatke o vrstama, količinama i tokovima otpada dostaviti nadležnom
upravnom tijelu u županiji, a podaci za sve županije objedinjavaju se u AZO-u (Odsjek za tematsko
područje otpad). Navedeni podaci dostavljaju se u Katalog otpada (vidi popis obveznika u Prilogu 14.,
Tablica 167.). Donošenjem Pravilnika o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08), katalog otpada
postaje sastavni dio Registra onečišćavanja okoliša. Neke vrste otpada u sustav su se, iz različitih
razloga, vrlo slabo prijavljivali, te su podaci često bili nepotpuni ili loše kvalitete. Stoga KEO ne daje
uvid u potpune i cjelovite podatke o količinama, vrstama i tokovima proizvodnog otpada. Tijekom
analiza podataka iz KEO-a koji se odnose na gospodarenje proizvedenim otpadom na mjestu nastanka
otpada niz je poslovnih subjekata koji su u svojim prijavama napisali da odlažu proizvedeni otpad na
mjestu nastanka, što bi značilo u vlastitom krugu, za što se može pretpostaviti da nemaju uvijek i
prateću dokumentaciju, odnosno potrebne dozvole.
Na području Županije su utvrñene lokacije visokog rizika koje su nastale dugotrajnim neprimjerenim
gospodarenjem proizvodnim (tehnološkim) otpadom i koje svojim postojanjem predstavljaju realnu
opasnost za okoliš i za ljudsko zdravlje. Jedna od tih lokacija je prostor bivše tvornice elektroda i
ferolegura u Šibeniku. Na tom prostoru u tijeku je sanacija 800 tisuća tona feromanganske i
silikomanganske troske. Do sada je izvañeno 350 tisuća tona, od toga je prerañeno 150 tisuća tona, a s
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 229
platoa TEF-a odvezeno je samo 3,5 tisuće tona visokovrijednih čestica odnosno metala izvučena iz
troske. Sve ostalo uključujući i mulj iz zatvorenog vodenog sustava u procesu prerade, stoji i dalje na
otvorenom prostoru.
Opasni otpad
U Županiji, na načelima tržišta, razvijaju se tehničko-tehnološki kapaciteti za skupljanje, skladištenje i
obrañivanje opasnog otpada. Trenutno postoje raspoloživi kapaciteti unutar pojedinih industrijskih
postrojenja koji se koriste za oporabu/ obradu neke vrste opasnog otpada.
Trenutno u RH, pa tako ni u Županiji ne postoje lokacije ureñene za odlaganje opasnog otpada te se
stoga opasni otpad koji zahtijeva odlaganje (otpad kojeg nije moguće reciklirati, oporabiti i sl.) izvozi
u inozemstvo na odlaganje. U Županiji niti jedna tvrtka nema dozvolu za gospodarenje opasnim
otpadom.
Jedan od značajnijih industrijskih objekata u Županiji je kompleks TLM-a koji se nalazi jugoistočno
od centra Grada Šibenika, u čijem se krugu nalaze objekti bivše elektrolize. Kupnjom lokacije s
proizvodnim objektima TLM-a, novi vlasnici su preuzeli obvezu nastavka osnovne djelatnosti
tvornice, posebno vezano uz valjaonicu i proizvodnju prešanih aluminijskih profila te obvezu
uklanjanja pogona elektrolize. Za uklanjanje pogona elektrolize izrañeni su Projekt uklanjanja
grañevine (objekata elektrolize TLM-a), izrañen od strane tvrtke Arhikon d.o.o. iz Šibenika (2008.g.),
te Studija utjecaja na okoliš za uklanjanje objekata elektrolize, izrañena od tvrtke APO d.o.o. iz
Zagreba (2009.g.). Trenutno se izvode radovi na sanaciji u skladu s terminskim planom, koji uključuju
pakiranje i prepakiranje svih neupotrebljenih sirovina, čišćenje sve tri hale od komunalnog te inertnog
otpada (Fe, Al i sl.) te je izvršeno probno čišćenje tri ćelije. Kao opasan otpad iz procesa pojavljuju se
slijedeće vrste i količine:
Tablica 122. Vrste i količine otpada koje nastaju na lokaciji TLM-a, Šibenik
Ključni broj Naziv otpada
Prvi sloj elektrolitskih
ostale čestice i prašina, uključujući prašinu iz
10 03 21*
kugličnog mlina, koja sadrži opasne tvari
peći
Drugi sloj elektrolitskih
obloge i vatrostalni otpad iz metalurških procesa na
16 11 01*
bazi ugljika koji sadrži opasne tvari
peći – katodni lom
Treći sloj elektrolitskih
ostale obloge i vatrostalni otpad iz metalurških procesa
16 11 03*
koji sadrže opasne tvari
peći – šamotni lom
Onečišćena otpadna
ostale čestice i prašina, uključujući prašinu iz
10 03 21*
kugličnog mlina, koja sadrži opasne tvari
glinica
obloge i vatrostalni otpad iz metalurških procesa na
Katodni lom izvan peći
16 11 01*
Količina (t)
2.600
4.000
5.000
5.000
300
bazi ugljika koji sadrži opasne tvari
Posebne kategorije otpada
U Županiji su se od 2000-te postupno razvijali sustavi odvojenog skupljanja papira, kartona,
ambalažnog otpada (staklenog, PET i metalnog), zelenog otpada, starih baterija, lijekova, otpadnih
ulja, auto-guma, metalnoga glomaznog otpada, starih automobila, e-otpada i grañevinskog otpada.
Planom gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije za razdoblje 2007 – 2015. predviñena je
uspostava reciklažnih dvorišta i „zelenih otoka“. Odvojeno skupljanje pojedinih otpadnih materijala
organizirano je i provodi se u većem ili manjem intenzitetu u gotovo svim gradovima i općinama na
području Županije. Tijekom 2005. i 2006. uspostavljeni su i sustavi gospodarenja posebnim
kategorijama otpada, koji se uglavnom odnose na sakupljanje od strane ovlaštenih tvrtki te
zbrinjavanje koje uključuje obradu (termički ili ponovna uporaba) ili izvoz te obradu.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 230
Podaci o količinama otpada
Komunalni otpad
Procijenjena količina ukupno proizvedenoga komunalnog otpada na području Županije za 2005. iznosi
oko 35.367 tona. Količina proizvedenoga komunalnog otpada po stalnom stanovniku u prosjeku iznosi
0,90 kg/stan/dan (327 kg/stan/g), a kreće se u rasponu od 0,56 do 1,28 kg/stan/dan (206 do 467
kg/stan/g). Zbog turizma, tijekom ljetnih mjeseci (posebno srpanj i kolovoz) dolazi do značajnog
povećanja proizvodnje otpada u pojedinim gradovima i općinama. Procijenjena količina otpada iz
turizma, na osnovi broja turista i broja noćenja, za 2004. godinu je iznosila 5635 t/god. Prema „KEO
izvješće za 2006. godinu, komunalni otpad“ u 2006. godini prikupljeno je 97.050,72 tone komunalnog
otpada, od čega najviše miješanog komunalnog otpada (kategorija otpada 20 03 01). Sastav
komunalnog otpada ovisi o sredini u kojoj nastaje i o mnoštvu čimbenika kao što su: standard
stanovništva, tip naselja, dostignuta razina komunalne infrastrukture i slično. Na žalost, ni u RH ni u
Županiji nije se sustavno provodilo praćenje sastava komunalnog otpada.
Neopasni proizvodni otpad
Prema podacima iz KEO za neopasni proizvodni otpad, 2003. godine proizvedeno je 2.105,6 tona,
2004. godine 5.748 tona, 2005. godine 6.154 tone i 2006. 9.737,45 tona neopasnog proizvodnog
(tehnološkog) otpada, od čega, ovisno o godini, najviše kategorije 15 00 00 - Otpadna ambalaža;
apsorbensi, materijali za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana
na drugi načini i 17 00 00 Grañevinski otpad i otpad od rušenja objekata uključujući i otpad od
iskapanja onečišćenog tla (AZO 2005, 2007, 2008). Iz gornjih podataka vidljiv je porast količine
neopasnog otpada proizvedenog na području Županije.
U Tablici 123. su prikazani podaci o djelatnostima iz kojih nastaju (grupa otpada) i količinama
neopasnog otpada prijavljeni u Katastar otpada za 2005.g.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 231
Tablica 123. Djelatnosti i količine proizvedneog neopasnog otpada na području Županije prijavljenih u
Katastar otpada u 2005. godini
KLJUČNI
PROIZVEDENI
BROJ
NAZIV OTPADA
NEOPASNI
OTPADA
OTPAD (t)
01 00 00
02 00 00
03 00 00
04 00 00
05 00 00
06 00 00
07 00 00
08 00 00
09 00 00
10 00 00
11 00 00
12 00 00
13 00 00
14 00 00
15 00 00
16 00 00
17 00 00
18 00 00
19 00 00
20 00 00
Otpad koji nastaje kod istraživanja i kopanja ruda, iskopavanja i drobljenja
kamena i od fizičkog i kemijskog obrañivanja ruda
Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i
ribarstva, pripremanja hrane i prerade
Otpad od prerade drveta i proizvodnje ploča i namještaja, celuloze, papira i
kartona
Otpad iz kožarske, krznarske i tekstilne industrije
Otpad od prerade nafte, pročišćavanja prirodnog plina i pirolitičke obrade ugljena
Otpad iz anorganskih kemijskih procesa
Otpad iz organskih kemijskih procesa
Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi i
staklasti emajli), ljepila, sredstva za brtvljenje i tiskarskih boja
Otpad iz fotografske industrije
Otpad iz termičkih procesa
Otpad koji potječe od kemijske površinske obrade i zaštite metala;
hidrometalurgije neželjeznih metala
Otpad od oblikovanja i površinske fizičko-kemijske obrade metala i plastike
Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivog ulja i otpada iz grupa 05,
12 i 19)
Otpadna organska otapala, rashladni i potisni mediji (osim 07 00 00 i 08 00 00)
Otpadna ambalaža; apsorbensi, materijali za brisanje i upijanje, filtarski
materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način
Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu
Grañevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući i otpad od iskapanja
onečišćenog tla)
Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja
(isključujući otpad iz kuhinja i restorana koji ne potječe iz neposredne
zdravstvene zaštite)
Otpad iz ureñaja za obradu otpada, gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode
i vode za industrijsku uporabu
Komunalni otpad (otpad iz domaćinstava, trgovine, zanatstva i slični otpad iz
proizvodnih pogona i institucija), uključujući odvojeno prikupljene frakcije
Ukupno:
0,00
555,00
23,20
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
419,52
30,00
185,94
0,00
0,00
297,29
646,00
3.732,99
4,85
2,50
256,78
6.154,07
Opasni otpad
Količina proizvedenog opasnog otpada iznosila je u 2003. godini 5.950,6 tona, 2004. 3.513,80 tone
2005. 1.638,8 tone, te 2006.godine 2.267,32 tone. U Tablici 124. su prikazani podaci o količinama i
sastavu opasnog otpada prijavljeni u Katastar otpada za 2005.g.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 232
Tablica 124. Djelatnosti i količine proizvedneog opasnog otpada na području Županije prijavljenih u Katastar
otpada u 2005. godini
KLJUČNI
PROIZVEDENI
BROJ
NAZIV OTPADA
OPASNI
OTPADA
OTPAD (t)
01 00 00
02 00 00
03 00 00
04 00 00
05 00 00
06 00 00
07 00 00
08 00 00
09 00 00
10 00 00
11 00 00
12 00 00
13 00 00
14 00 00
15 00 00
16 00 00
17 00 00
18 00 00
19 00 00
20 00 00
Otpad koji nastaje kod istraživanja i kopanja ruda, iskopavanja i drobljenja
kamena i od fizičkog i kemijskog obrañivanja ruda
Otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i
ribarstva, pripremanja hrane i prerade
Otpad od prerade drveta i proizvodnje ploča i namještaja, celuloze, papira i
kartona
Otpad iz kožarske, krznarske i tekstilne industrije
Otpad od prerade nafte, pročišćavanja prirodnog plina i pirolitičke obrade
ugljena
Otpad iz anorganskih kemijskih procesa
Otpad iz organskih kemijskih procesa
Otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi i
staklasti emajli), ljepila, sredstva za brtvljenje i tiskarskih boja
Otpad iz fotografske industrije
Otpad iz termičkih procesa
Otpad koji potječe od kemijske površinske obrade i zaštite metala;
hidrometalurgije neželjeznih metala
Otpad od oblikovanja i površinske fizičko-kemijske obrade metala i plastike
Otpadna ulja i otpad od tekućih goriva (osim jestivog ulja i otpada iz grupa 05,
12 i 19)
Otpadna organska otapala, rashladni i potisni mediji (osim 07 00 00 i 08 00 00)
Otpadna ambalaža; apsorbensi, materijali za brisanje i upijanje, filtarski
materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način
Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu
0,00
0,00
40,20
0,00
0,00
0,10
0,00
39,80
0,00
1.187,00
6,60
1,80
300,98
0,18
5,47
29,58
Grañevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući i otpad od iskapanja
onečišćenog tla)
0,00
Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja
(isključujući otpad iz kuhinja i restorana koji ne potječe iz neposredne
zdravstvene zaštite)
Otpad iz ureñaja za obradu otpada, gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode
i vode za industrijsku uporabu
Komunalni otpad (otpad iz domaćinstava, trgovine, zanatstva i slični otpad iz
proizvodnih pogona i institucija), uključujući odvojeno prikupljene frakcije
Ukupno:
27,03
0,0
0,05
1.638,79
Posebne kategorije otpada
Medicinski otpad:
U 2006. godini u Županiji je prikupljeno oko 34,00 t/g medicinskog otpada. Procjenjuje se da su
količine medicinskog otpada na području županiji u ovom trenutku mnogo veće, a oko 10% od toga je
opasni medicinski otpad.
Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad:
U ovom trenutku procijenjene količine svježih ulja koje se stavljaju na tržište u Županiji su 1.000 t/g
mazivih ulja i 2.000 t/g jestivih ulja. Nakon uporabe, ta ulja postaju otpadna ulja.
Otpadne baterije i akumulatori:
Procijenjena količina otpadnih baterija i akumulatora u 2005. je 300 t/g (sakupljeno i izvezeno).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 233
Otpad koji sadrži PCB:
Kondenzatori koji sadrže PCB-e odnosno količina kondenzatora u pogonu, kvaru ili rezervi na
području Županije je sljedeća:
Količina
kondenzatora/kg
Pogon
Kvar
Rezerva
Ukupno
26.604,0
5.328,0
2.491,0
34.423,0
Otpad koji sadrži azbest:
U Županiji nema proizvodnje azbestno cementnih proizvoda. Ne postoje podaci o azbestu kao
grañevinskom otpadu i otpadnom izlacijskom materijalu.
Otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina:
Otpad koji nastaje tijekom eksploatacije upotrebljava se kao materijal kojim se zapunjavaju/zatvaraju
iskorištena eksploatacijska polja.
Grañevinski otpad:
Procijenjene količ
čine
građ
đevinskog otpada
2001 – 2005. (t)
Pretpostavljene količ
čine
proizvedenog grañevinskog
otpada 2006 – 2015. (t)
33.809,55
69.088,76
Nusproizvodi životinjskog porijekla:
Nusproizvodi životinjskog porijekla nastaju u klaonicama, u objektima za preradu mesa, riba, jaja,
mlijeka, crijeva, u hladnjačama, skladištima, valionicama jednodnevnih pilića, na tržnicama, u
prodavaonicama mesa, ribarnicama, ugostiteljstvu i drugim objektima javne prehrane, u objektima za
uzgoj i držanje životinja, u zoološkim vrtovima, lovnom gospodarstvu, lučkim terminalima, graničnim
prijelazima, u prijevozu životinja i proizvoda i na drugim mjestima na kojima se životinje čuvaju i
uzgajaju, te na mjestima gdje se proizvode namirnice životinjskog porijekla. Svi objekti za uzgoj stoke
trebaju se registrirati u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Upravi za veterinarstvo
te im je potrebno odrediti veterinarski kontrolni broj, voditi evidenciju o uzgoju i broju uginule stoke.
U županiji ne postoje objekti za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla već se takav otpad
privremeno skladišti u okviru klaonice te se doprema do sabirališta u Biljanima Gornjim na području
Zadarske županije ili se odvozi u specijaliziranim vozilima za tu namjenu do objekata otvorenog tipa
za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla na lokaciji Agroproteinke d.d., Sesvetski Kraljevec, za
I. i II. kategoriju te za III. kategoriju.
Otpadni mulj iz ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda:
U Županiji trenutno postoji nekoliko ureñaja I. i II. stupnja pročišćavanja koji se pušteni u rad (niže
navedeni). Navedeni ureñaji pokrivaju obradu otpadnih voda kapaciteta oko 101.200 ES-a, u kojima
su sadržani podaci o ureñajima i kapacitetima za obradu i komunalnih i industrijskih otpadnih voda. S
obzirom na to da navedeni podaci dobiveni iz Hrvatskih voda nisu jedinično unificirani, količine nije
moguće procijeniti.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 234
Skradin
Šibenik
Golubić
Rogoznica
Rivina jaruga
Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik
Komunalno poduzeće Knin
Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik
Stupanj pročišćavanja - II
Stupanj pročišćavanja – I
Stupanj pročišćavanja – II
Stupanj pročišćavanja - prethodni
Ambalaža i ambalažni otpad:
U prvih godinu dana od stupanja na snagu nadležnog Pravilnika (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09)
prikupljeno je 2.280,316 t.
Otpadne gume:
Ne postoje podaci o količini odbačenih guma (gume osobnih automobila, autobusa, teretnih
automobila, radnih strojeva, radnih vozila i traktora, zrakoplova i drugih letjelica).
Otpadna vozila:
Može se procijeniti da je broj otpadnih vozila koji nastaje u Županiji na godišnjoj razini u rasponu od
3.000 do 4.000 vozila.
Električni i elektronički otpad:
Procijenjene količine nove električne i elektroničke opreme i ureñaja koji se stavljaju na tržište je od
2.500 do 3.000 t/g.
4.2.7.3
Ostvarivanje ciljeva Strategije i Plana
Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), kao sastavni dio Nacionalne
strategije zaštite okoliša (NN 46/02), sadrži izmeñu ostalog strateške i kvantitativne ciljeve i mjere za
postizanje tih ciljeva.
Temeljni zadatak Plana gospodarenja otpadom Županije za razdoblje 2007. – 2015. (izrañen u
listopadu 2007.), u navedenom razdoblju je organiziranje provoñenja glavnih ciljeva Strategije
postavljene za razdoblje 2005. do 2025. na području gospodarenja otpadom u Županiji i to:
a)
b)
Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,
Sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,
c)
d)
Sanacija «crnih točaka», lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom,
Razvoj i uspostava Regionalnog (županijskog) centra za gospodarenje otpadom «Bikarac», s
e)
predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja
Uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.
a)
U ovom trenutku sustav upravljanja otpadom u Županiji se ne može nazvati cjelovitim
sustavom gospodarenja otpadom. U proteklih nekoliko godina provode se aktivnosti oko uspostave
sustava gospodarenja otpadom koje su intenzivirane donošenjem Strategije. Tijekom 2005. i 2006.
uspostavljeni su sustavi gospodarenja posebnim kategorijama otpada (ambalaža i ambalažni otpad,
otpadne gume, otpadna vozila, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori) koji su polučili odlične
efekte, i u zaštiti okoliša tako i u razvoju gospodarstva. Tako je značajan napredak u odvojenom
skupljanju ambalaže i ambalažnog otpada postignut uspostavljanjem novoga »depozitnog« sustava
prikupljanja ambalaže i ambalažnog otpada na temelju novog Pravilnika o ambalaži i ambalažnom
otpadu (NN 97/05, 101/05). Sakupljaju se i otpadne gume, otpadna ulja, baterije i akumulatori, a
grañani su pokazali i veliko zanimanje za vraćanje starih automobila. Organiziranim sakupljanjem i
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 235
odvozom komunalnog otpada obuhvaćeno je oko 93% stanovnika Županije. U RH pa tako ni u
Županiji nije se sustavno provodilo praćenje sastava komunalnog otpada. U Županiji se na načelima
tržišta razvijaju tehničko-tehnološki kapaciteti za skupljanje, skladištenje i obrañivanje opasnog
otpada. Ne postoje lokacije ureñene za odlaganje opasnog otpada te se stoga nastali opasni otpad koji
zahtijeva odlaganje, izvozi u inozemstvo na odlaganje (npr. rudnici soli u Njemačkoj). U Županiji nije
registrirana niti jedna tvrtka za izvoz opasnog otpada. Od neopasnog proizvodnog (tehnološkog)
otpada, na području Županije najviše nastaje otpadne ambalaže (apsorbensi, materijali za brisanje i
upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća) te grañevinskog otpada / otpada od rušenja objekata
uključujući i otpad od iskapanja onečišćenog tla (AZO 2005, 2007, 2008). Prema podacima za
navedene godine vidljiv je porast količina neopasnog otpada koji nastaje na području Županije.
b)
U Županiji najveće količine proizvedenog otpada još uvijek završavaju na odlagalištima.
Aktivna odlagališta koja služe za potrebe gradova i općina ne udovoljavaju kako nacionalnim tako i
EU standardima. Pored navedenih odlagališta postoji i veći broj nekontroliranih «divljih» odlagališta.
Procijenjeno je da na području županije ima više od 95 divljih odlagališta. Količina proizvedenoga
komunalnog otpada po stalnom stanovniku u prosjeku iznosi 0,90 kg/stan/dan (327 kg/stan/g), a kreće
se u rasponu od 0,56 do 1,28 kg/stan/dan (206 do 467 kg/stan/g). Prema Strategiji, ocjenjuje se da se
stvarno proizvodi prosječno 270 kg/stan/g. Gradovi i općine s područja Županije u kojima trenutno
postoji usluga sakupljanja otpada koriste 8 odlagališta. Otpad se odlaže na odlagalištu Bikarac u
Šibeniku iz 5 gradova i općina u Županiji, zajedno s općinom Stankovci iz Zadarske županije, a Moseć
u Drnišu prima otpad iz Drniša i općina Ružić i Unešić. Sanacija odlagališta započela je 2004. godine
od kada je FZOEU, u suradnji s MZOPUG-om i jedinicama lokalne samouprave započeo sanaciju 8
službenih neureñenih odlagališta. Ukupna vrijednost investicija procijenjena je na 51,83 milijuna
kuna. Samo za sanaciju odlagališta Bikarac je potrebno oko 1,8 milijuna kuna. Za sva službena
odlagališta u tijeku je izrada projektne dokumentacije koja uključuje izradu planova sanacije tih
odlagališta. Takoñer radi sanacije lokacija nekontroliranog odlaganja otpada („divlja“ odlagališta)
općine i gradovi sklopili su ugovore s FZOEU o sufinanciranju sanacije.
c)
Na području Županije su utvrñene lokacije visokog rizika koje su nastale dugotrajnim
neprimjerenim gospodarenjem proizvodnim (tehnološkim) otpadom i koje svojim postojanjem
predstavljaju realnu opasnost za okoliš i za ljudsko zdravlje. Jedna od tih lokacija je i prostor bivše
tvornice elektroda i ferolegura u Šibeniku TLM – Elektroliza. Na tom prostoru u tijeku je sanacija 800
tisuća tona feromanganske i silikomanganske troske. Do sada je izvañeno 350 tisuća tona, od toga je
prerañeno 150 tisuća tona, a s platoa TEF-a odvezeno je samo 3,5 tisuće tona visokovrijednih čestica
odnosno metala izvučena iz troske. Sve ostalo uključujući i mulj iz zatvorenog vodenog sustava u
procesu prerade, stoji i dalje na otvorenom prostoru. Ostale lokacije su IVANAL Lozovac i DIV
d.o.o., Podružnica Knin.
d)
Trenutno je u tijeku provoñenje projekta izgradnje novog Centra za gospodarenje otpadom
„Bikarac“ prema standardima EU koji će graničiti s postojećim odlagalištem „Bikarac“ te njegovo
pretvaranje u Centar za gospodarenje otpadom za područje Županije. Projekt je financiran Programom
ISPA i obuhvaća grañevinske radove preoblikovanja postojećeg odlagališta, izgradnju ćelija 1, 2 i 3,
izradu pokrovnog sloja i deplinifikaciju. Natječaj za ove radove završio je 12.10.2009. godine. Daljnje
aktivnosti koje uključuju potpisivanje ugovora i početak radova, očekuju se početkom 2010. godine. U
okviru projekta novog Centra za gospodarenje otpadom „Bikarac“ planirane su i dvije pretovarne
stanice, jedna na području općine Pirovac-Tisno, druga na području općine Promina-Biskupija.
Takoñer je u okviru projekta planirano nekoliko reciklažnih dvorišta na području Županije, a lokacije
za postavljanje reciklažnih dvorišta trebaju osigurati gradovi i općine.
e)
Informacijski sustav gospodarenja otpadom (ISGO) u fazi je implementacije i obuhvaća
sljedeće:
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 236
- Podaci o godišnje proizvedenim/sakupljenim/obrañenim količinama otpada, prijavljeni po vrstama
na prijavnim listovima prikupljaju se za razinu županije u upravnim tijelima županije, upisuju se
direktno e- putem u ROO kojeg vodi AZO, a nadležna tijela u Županijama verificiraju podatke i
odgovorna su za kvalitetu dostavljenih podataka,
- Registar dozvola za gospodarenje otpadom i potvrda o upisu u očevidnike (u tijeku je priprema online baze podataka),
- Katastar odlagališta – on-line GIS baza podataka o postojećim lokacijama odlagališta koju će biti
potrebno uskladiti sa zahtjevima prema novom Pravilniku o odlaganju
- Podaci o prekograničnom prometu otpada – podaci se vode na osnovi dozvola, potvrda i godišnjih
izvješća o prekograničnom prometu otpada,
- Baze podataka o posebnim kategorijama otpada – nadležnosti dijele FZOEU i AZO,
- Prateći listovi za opasni otpad,
- Praćenje planova gospodarenja otpadom proizvoñača,
- Praćenje provoñenja planova gospodarenja otpadom županija, gradova i općina,
- Podaci o laboratorijima, propisima i drugi relevantni podaci za područje otpada
Iako sadašnji sustav praćenja tokova otpada u propisima regulira prikupljanje gotovo svih podataka
potrebnih za kvalitetnu ocjenu stanja na području otpada na nacionalnoj razini i za potrebe izvršenja
meñunarodnih obveza, postojeći podaci su manjkavi, a kvaliteta dijela postojećih podataka je upitna.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 237
4.2.8 Buka
Buka okoliša je neželjen ili po ljudsko zdravlje i okoliš štetan zvuk u vanjskome prostoru izazvan
ljudskom aktivnošću, uključujući buku koju emitiraju: prijevozna sredstva, cestovni promet, pružni
promet, zračni promet, pomorski i riječni promet kao i postrojenja i pojedini zahvati u okolišu. Buka
štetna po zdravlje ljudi je svaki zvuk koji prekoračuje propisane najviše dopuštene razine s obzirom na
vrstu izvora buke, mjesto i vrijeme nastanka. Problematika zaštite od buke, iako prisutna već dulje
vrijeme kao dio urbanističke i prostorno-planerske struke, tek u posljednje vrijeme dobiva značajnije
mjesto meñu temama zaštite okoliša.
4.2.8.1
Zakonski okvir
Mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje
buka u okolišu, uključujući smetanje bukom odreñene su Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09).
Najvažniji provedbeni propis je Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj
ljudi rade i borave (NN 145/04) u kojem su dana ograničenja za buku na otvorenom prostoru te u
zatvorenim boravišnim prostorima, na radnome mjestu, buka sadržaja za sport, rekreaciju i zabavu,
povremeni izvori buke i buka gradilišta. Od ostalih propisa to su:
–
–
–
Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o načinu izračuna
dopuštenih indikatora buke (NN 75/09)
Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN
91/07),
Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08).
Mjerenja buke obavljaju se u sklopu izrade studija utjecaja na okoliš pojedinih objekata i monitoringa
koje iste propisuju, zatim prilikom ispitivanja u sklopu izdavanja dozvole za rad objekata, prilikom
procjene ugroženosti na pojedinim radnim mjestima, te mjerenja buke na zahtjev grañana, odnosno
pritužbe na buku sanitarnoj inspekciji.
4.2.8.2
Stanje i pritisci na području Županije
Kako u postojećem zakonodavstvu ne postoji obveza centralnog prikupljanja i evaluacije podataka o
izmjerenim razinama buke, trenutno nisu dostupni sistematizirani podaci o istome. Kao i u većini
županija Republike Hrvatske, tako ni u Županiji nema sustavnog mjerenja buke i evaluacije utjecaja
buke na zdravlje, niti gradovi ni općine imaju izrañene karte buke. Prema podacima iz ispunjenih
anketa koji su dostavili gradovi i općine, buka se ne mjeri niti u jednom gradu ni općini. Prema
dostupnim informacijama, grad Vodice izradio je 2008. godine dokument pod nazivom „Strateška
karta buke cestovnog prometa u ljetnom periodu“ koji još nije prijavljen u evidenciju AZO-a. Ovdje
treba napomenuti da je trenutno važećim Zakonom o zaštiti od buke obaveza izrade strateških karata
buke i pripadnih akcijskih planova propisana jedino za gradove veće od 100.000 stanovnika, kakvih
nema na području Šibensko – kninske županije, pa se novi dokumenti ove vrste vjerojatno do
daljnjega neće izrañivati.
Prema rješenjima o prihvatljivosti zahvata za okoliš izdanih u 2009. i 2008. godini propisana su
mjerenja buke za slijedeće zahvate: za eksploataciju mineralnih sirovina na eksploatacijskim poljima
Kupres na području općine Biskupija, eksploatacijskim poljima Sedramić, Čvrljevo I i Čvrljevo-ime
Isusovo na području općine Unešić; na lokaciji mjernih redukcijskih stanica (MRS) plinovodnog
sustava Like i Dalmacije; crpnih stanica sustava javne odvodnje Primošten, te vjetroelektrane BubrigCrni vrh iz 2007. godine. Na žalost, nisu bili dostupni podaci o obvezama mjerenja buke preostalih
provedenih postupaka procjene utjecaja zahvata za okoliš, kao ni podaci o postojećim obvezama
mjerenja buke za pojedine subjekte na temelju rješenja o prihvatljivosti zahvata na okoliš, a iz kojih bi
se dobio širi uvid o obvezi i provedbi praćenja buke.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 238
U provedenim razgovorima s predstavnicima pojedinih jedinica lokalne samouprave, kao značajan
izvor buke naveden je uglavnom promet, osobito cestovni i to posebno za ljetnih mjeseci kada je i broj
vozila značajno veći u odnosu na ostalo razdoblje u godini. Prometna studija grada Šibenika iz 2008
godine takoñer identificira problem onečišćenja i buke kao posljedice postojeće prometne mreže u
gradu Šibeniku u kojem je ujedno i najveća koncentracija vozila na području cijele Županije.
Povoljna okolnost je da novoizgrañena autocesta zaobilazi glavna urbana područja na području
Županije, te je na taj način došlo do rasterećenja bivših glavnih magistralnih prometnica D1 i
Jadranske magistrale koje uglavnom nisu imale izvedene zaobilaznice. No, usprkos značajnom
rasterećenju, upravo je buka od prometa na državnoj cesti D1 Zagreb-Split u samom gradu Kninu
identificirana kao veći problem.
U kontekstu prometne buke, u tijeku je izrada Idejnog rješenja i studije utjecaja na okoliš za brzu cestu
Šibenik – Drniš – Knin – granica BiH. Ova prometnica treba dugoročno preusmjeriti tranzitni promet,
koji danas opterećuje naselja uzduž trase državne ceste D-33, na novu trasu koja zaobilazi naselja.
Iako pitanje obilaznica Drniša i Knina nije dio predmetnog projektnog zadatka, pri odabiru prometnih
rješenja prolaska trase prostorom navedenih gradova vodi se računa o njihovom priključenju na
buduću brzu cestu. Ovdje treba napomenuti da će, zbog ukupno malih količina prometa sada i u
skorijoj budućnosti, ova brza cesta biti grañena po dionicama te će u prvoj fazi vjerojatno sadržavati
samo jedan kolnik.
Kao jedini značajniji slučaj žalbe grañana na buku predstavlja lokacija pilane u Kninu. Manje izvore
buke predstavljaju ugostiteljski objekti i objekti zabavnog sadržaja, posebno tijekom ljetnih mjeseci.
Sveukupno se može konstatirati da buka na prostoru Županije nije percipirana kao jedan od prioriteta
zaštite okoliša. Više je razloga takvom stanju. Zbog sveukupno slabe naseljenosti Županije problemi
vezani s bukom su u pravilu prisutni u samo većim naseljima, kojih je malo, te spadaju prvenstveno u
kategoriju komunalne buke s naglašenim sezonskim karakterom. S druge strane, naselja u županiji
bave se nizom drugih problema od kojih neki imaju i akutni karakter: pitanje postupanja s otpadom,
odvodnja pa i čak vodoopskrba. Stoga se može očekivati da će se mjestimično prisutni problemi s
bukom i dalje rješavati kao pojedinačni slučajevi, bez sistematiziranog pristupa, jednako kao i u
slučajevima zahvata koji po svojim karakteristikama podliježu provoñenju postupka procjene utjecaja
na okoliš.
4.3
UPRAVLJANJE RIZICIMA
4.3.1 Zakonski okvir
Zakonom o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09) „rizik“ se definira kao vjerojatnost da će se
odreñeni učinak pojaviti unutar odreñenog vremenskog razdoblja ili u odreñenim okolnostima.
Navedenim Zakonom regulira se i Sustav zaštite i spašavanja, čije temeljne zadaće su planiranje i
pripravnost za reagiranje, reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i većih nesreća i
poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica radi žurne normalizacije života na
području na kojem je dogañaj nastao, uključujući još i prosudbu mogućih ugrožavanja i posljedica.
Iako je donošenjem Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuje opasne tvari (NN 114/08)
prestao važiti Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99 i 13/01) ovo poglavlje uvelike se oslanja na
ekološke rizike obrañene u „Planu Intervencija u zaštiti okoliša Županije“ iz rujna 2006. godine koji je
izradilo poduzeće APO d.o.o. iz Zagreba. Ovom Uredbom se ureñuje popis vrsta opasnih tvari koje su
prisutne u postrojenjima, a koje mogu uzrokovati veliku nesreću, obveze tvrtke, odnosno operatera u
poduzimanju mjera za sprječavanje velikih nesreća, obveze u slučaju velike nesreće, obvezni sadržaj
Izvješća o sigurnosti te drugi uvjeti i mjere za sprječavanje velikih nesreća.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 239
4.3.1.1
Stanje i pritisci na području Županije
Utjecaju stacionarnih objekata na okoliš
U navedenom Planu intervencija u zaštiti okoliša Županije dana je identifikacija opasnosti i procjena
rizika. Plan intervencija izrañen je temeljem podataka iz 65 Operativnih planova dostavljenih
Upravnom odjelu za gospodarstvo i komunalne djelatnosti Županije (odnedavno podijeljenom na
Upravni odjel za gospodarstvo i Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove).
Procjena posljedica od iznenadnog dogañaja obavljena je na osnovi analize najgoreg mogućeg slučaja
(tzv. „Worst-case“ prema EPA 40CFR68) i proračuna zona ugroženosti.
Navedenim Planom intervencija u zaštiti okoliša Županije dane su granične količine opasnih tvari za
koje je utvrñena izrada operativnih planova, a koje su prikazane slijedećom tablicom:
Tablica 125. Količine opasnih tvari i njihova granična količina na području Županije
Opasna tvar
Granična
količina (t)
Amonijev nitrat (eksploziv)
3,5
Amonijev nitrat (gnojivo)
12,5
Arsen pentoksid (kiseline i soli)
0,01
Arsen trioksid (kiseline i soli)
0,001
Brom
0,2
Klor
0,1
Spojevi nikla
0,01
Etilenimin
0,1
Flour
0,1
Formaldehid (konc. 90%)
0,05
Vodik
0,05
Klorovodik (ukapljeni plin)
0,25
Olovni alkili
0,05
0,5
Ukapljeni lako zapaljivi plinovi (uključivo
UNP i prirodni plin)
Acetilen
0,05
Etilen oksid
0,05
Propilen oksid
0,05
Metanol
5
2-Kloranilin
0,0001
Metilizocijanat
0,0015
Kisik
2
Toluen diizocijanat
0,1
Fozgen
0,003
Arsin
0,002
Fosfin
0,002
Sumpordiklorid
0,01
Sumpor trioksid
0,15
TCDD (i ekvivalenti)
0,00001
Kancerogene tvari
0,00001
Benzin i druga goriva
5
Vrlo toksične tvari (T+)
0,05
Toksične tvari (T)
0,5
Oksidansi (Ox)
0,5
Eksplozivi (Ex) i pirotehničke tvari (R2)
0,5
Eksplozivi (Ex) s ekstremnim rizicima (R3)
0,1
Zapaljive tvari (RIO)
50
Visoko zapaljive tvari (R17)
0,5
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 240
Lako zapaljive tvari (Rll)
Vrlo lako zapaljive tvari (R12)
Tvari opasne za okoliš (R50)
Tvari opasne za okoliš (R51, R53)
Tvari skupine R14 (R14/15)
Tvari skupine R29
50
0,1
2
5
1
0,5
Izrañivač Plana intervencija (APO d.o.o.) je ustanovio da su u većini Operativnih planova (u 45
Operativna plana od 52 uključena u Plan intervencija) evidentirani nedostaci obzirom na utvrñeni
sadržaj. Nije poznato što je poduzeto da bi se utvrñeni nedostaci otklonili.
Izrañivač Plana intervencija izradio je procjenu posljedica u slučaju iznenadnog dogañaja obzirom da
to nisu izradili obveznici izrade operativnih planova. Osim toga vlasnici benzinskih postaja s prostora
Županije nisu u svojim operativnim planovima ucrtali lokacije benzinskih postaja, temeljem kojih bi
se mogla procijeniti ugroženost susjednih objekata. Utvrñeno je takoñer da s područja Županije, niti
jedan grad niti općina nisu osnovali svoje stručno povjerenstvo za izradu plana intervencija u zaštiti
okoliša niti donijeli svoje planove intervencija u zaštiti okoliša.
Trinaest (13) Operativnih planova pravnih/fizičkih osoba s prostora Županije izuzeti su iz daljnjeg
razmatranja u navedenom Planu intervencija prilikom analize Operativnih planova. To su Operativni
planovi slijedećih pravnih/fizičkih osoba:
-
-
-
BRATIŠKOVCI - BRIBIR Poljoprivredna zadruga Bratiškovci, Skradin - u dostavljenom
Operativnom planu nije bilo podataka o količinama naftnih derivata u benzinskoj postaji,
TLM-TAL d.o.o. - u Operativnom planu navedene su količine otpada koje nastaju, a ne
količine opasnih tvari s kojima tvrtka postupa u radu,
ZM-VIKOM d.o.o. - nedostaju osnovni podaci o lokaciji firme, načinu postupanja i
skladištenja opasne tvari, provedenim sigurnosno-preventivnim mjerama, procjeni rizika,
HEP d.d., HE Jaruga - prijavljene količine opasnih tvari, transformatorskog ulja i sulfatne
kiseline, manje su od graničnih za uvrštavanje u županijski Plan intervencija (D<3), te je ova
lokacija izuzeta iz daljnjeg razmatranja,
HEP d.d. HE Golubić, MHE Krčić - prijavljene količine opasnih tvari, transformatorskog ulja
i sulfatne kiseline, manje su od graničnih za uvrštavanje u županijski Plan intervencija (D<3),
te je ova lokacija izuzeta iz daljnjeg razmatranja,
HEP - OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o., DP Elektra Šibenik, Operativni
planovi za osam (8) trafostanica: TS Šibenik 1, TS Vodice, TS Tisno, TS Crljenik, TS
Kistanje, TS Lozovac, TS Knin i TS Drniš - prijavljene količine opasnih tvari, tj.
transformatorskog ulja, manje su od graničnih za uvrštavanje u županijski Plan intervencija
(D<3), te su navedene lokacije izuzete iz daljnjeg razmatranja.
Popis opasnih tvari s podacima o opasnosti,ma, načinu skladištenja i eventualnim izvanlokacijskim
posljedicama za 52 pravne/fizičke osobe s prostora Županije u navedenom Planu intervencija
prikazani su u Tablici 169. u Prilogu 15.
Na osnovi proračuna zona ugroženosti za pretpostavljene scenariji u Planu intervencija proizlazi
slijedeće:
-
da je za scenarij najgoreg mogućeg slučaja za otrovne plinove, uključujući otrovne plinove
ukapljene tlakom opasna tvar na području Županije klor (granica opasnosti: 3 ppm),
da su za scenarij najgoreg mogućeg slučaja za otrovne tekućine opasne tvari na području
Županije kloridna kiselina (granica opasnosti: 20 ppm) i stiren (granica opasnosti: 700 ppm),
da su za scenarij najgoreg mogućeg slučaja za zapaljive tvari regulirane dokumentom EPA
40CFR68 opasne tvari na području Županije prirodni plin, ukapljeni naftni plin i acetilen,
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 241
-
da su za scenarij najgoreg mogućeg slučaja za zapaljive tvari koje nisu regulirane
dokumentom epa 40CFR68 opasne tvari na području Županije dizelska goriva, benzinska
goriva i ekstra lako loživo ulje).
Podaci o procjeni rizika za pravne/fizičke osobe s područja Županije dani su u Tablici 170. u Prilogu
15.
U prethodno navedenim tablicama za pravne i fizičke osobe, za koje je temeljem podataka iz
Operativnih planova to bilo moguće, izračunate su vjerojatnosti nastanka iznenadnog dogañaja i broj
smrtnih slučajeva temeljem IAEA i TNO metode. Na osnovi tih podataka utvrñena je kategorija rizika
lokacije.
Provedenom analizom rizika izdvojeno je šest lokacija pravnih/fizičkih osoba s područja Županije koje
se smatraju rizičnima za javnost (stanovništvo koje se u slučaju iznenadnog dogañaja može zateći u
zoni ugroženosti) i koje mogu izazvati izvanlokacijske posljedice:
1.
2.
3.
4.
Controlmatik d.o.o., opasna tvar: klor (spremnici klora od 50 kg i 1 t)
HŽ d.o.o. Kolodvor Knin, opasna tvar: UNP (57 t)
Knauf d.o.o., opasna tvar: UNP (2 * 54 t)
Rad d.o.o. Drniš «Izvor Čikole» - Mirlović polje, opasna tvar: klor (spremnici klora od 50 kg i 150
kg)
5. Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik, skladište Lozovac, opasna tvar: klor (spremnici klora od 500
kg)
6. Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik, klorinatorska stanica Miljacka, opasna tvar: klor (spremnici
klora od 50 kg).
Ostali utjecaji na okoliš
U Planu intervencija se osim iznenadnih dogañaja s lokacija tvrtki koje su izradile Operativne planove
ili su to bile dužne učiniti, predviñaju i drugi iznenadni dogañaji opasni po okoliš i živote i zdravlje
ljudi, kao što su:
-
-
nesreće prilikom prometa opasnim tvarima (cestovni i željeznički promet),
onečišćenja zraka kao posljedica ljudskog djelovanja (industrijski procesi, promet i kotlovnice na
primarna goriva),
onečišćenja okoliša kao posljedica zapuštenosti ili prenamjene postojećih objekata (tu je navedena
tada aktualna problematika namjene uvale Duboka na području Grada Šibenika s bivšim vojnim
skladištem naftnih derivata kapaciteta oko 8 tisuća kubika za koju treba istražiti aktualno stanje),
onečišćenja okoliša kao posljedica nesavjesnog ponašanja ljudi.
Najrizičniji ujedno i najopasnijih dio ukupnog procesa koji se odnosi na opasne tvari je njihov
transport i manipulacija. Za ilustraciju, u svijetu godišnje iscuri preko milijun tona nafte, od čega 27%
prilikom transporta, a 21% kod pretakanja, odnosno postupka pražnjenja i punjenja spremnika.
U Planu se obrañuje cestovni transport opasnim tvarima uključujući i izračun vjerojatnosti pojave
iznenadnog dogañaja prilikom transporta opasnih tvari. Obzirom da je u transportu u cestovnom
prometu najzastupljeniji prijevoz naftnih derivata, od kojih je najopasniji benzin, izračunata je
vjerojatnost nastanka nesreće u transportu benzina za autocestu Zagreb-Split i državnu cestu D1
(Zagreb-Knin). Tako se za autocestu Zagreb-Split navodi podatak o jednoj nesreći u 333,3
dostave/transporta benzina, odnosno jednom u 16,7 godina za prijevoz 20.000 godišnjih dostava, a za
autocestu D1 jedna nesreća u 33,3 dostave/transporta, odnosno, jednom u 1,5 godina takoñer za
prijevoz 20.000 godišnjih dostava.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 242
U Planu se obrañuje takoñer i željeznički promet opasnim tvarima od kojih se navode slijedeće opasne
tvari i njihove okvirne godišnje količine:
-
gospodarski eksploziv:
UNP:
naftni derivati:
kalcijev-karbid:
umjetno gnojivo:
100 t
13.000 t
200.000 t
250 t
160.000 t
Pritom se navodi da je ukrcajno-istovarni kolodvor opasnih tvari na području Županije luka Šibenik, te
manje količine u Željezničkom kolodvoru Knin, dok su ostale količine opasnih tvari u tranzitu kroz
područje županije u pravcu Splita i Zadra. Zadržavanje kompozicija sa opasnim tvarima vezano je uz
vozni red HZ-a na ranžirnom kolodvoru Knin.
Zbog količine i opasnosti izrañena je procjena vjerojatnosti nastanka iznenadnog dogañaja pri
željezničkom prijevozu UNP-a (ukapljeni naftni plin) na području kninskog kolodvora, pri čemu je
naglašeno da se očekuje povećanje željezničkog prometa opasnim tvarima. Za UNP je izračunato da
postoji vjerojatnost da se nesreća na području kninskog kolodvora dogodi jednom u 333,3
dostave/transporta UNP-a vagonima, odnosno, jednom u 1,7 godina pod uvjetom od 200 provoza
vagona sa UNP-om u jednoj godini.
Smanjenjem odnosno prekidom proizvodnje u bivšim tvorničkim kompleksima, prvenstveno na
području Grada Šibenika, došlo do je smanjenja emisija onečišćujućih tvari u zrak. Danas na području
županije nema većih industrijskih postrojenja koji bi svojom djelatnošću kontinuirano utjecali na
kvalitetu zraka. No, za poboljšanje/očuvanje kakvoće zraka na području Županije Planom predložene
osnovne smjernice mogu se sažeti u nekoliko mjera:
-
-
smanjivanje emisije glavnih onečišćujućih tvari iz industrijskih postrojenja (u postojećim velikim
izvorima koristiti loživo ulje sa što manje sumpora, s dugoročnim ciljem korištenja plina u
gradskim sredinama,
smanjivanje emisije iz prometa - ugradnjom katalizatora i ostalih tehničkih rješenja na vozilima,
regulacijom prometa, unapreñenjem javnog prijevoza i strožim tehničkim pregledima vozila,
smanjivanje emisija čestica pri aktivnostima u luci Šibenik i proizvodnji grañevinskih materijala
(kamenolomi i asfaltne baze),
smanjivanje emisije glavnih onečišćujućih tvari iz kućnih ložišta i ložišta široke potrošnje,
smanjivanje emisija stakleničkih plinova,
smanjivanje uzročnika pojave fotokemijskoga smoga i troposferskoga (prizemnog) ozona,
ukidanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski omotač.
Obično se onečišćenja okoliša koja nastaju kao posljedica nesavjesnog ponašanja ljudi označavaju
pojmom „ljudski faktor“. Kako je ljudski faktor jedan od najčešćih uzroka iznenadnih dogañaja
potrebno stalno djelovati na svijest i odgovornost ljudi tj. svijest i odgovornost ljudi prema okolišu
potrebno je raznim mjerama kontinuirano podizati, pa se tako u Planu navodi:
- stalnom edukacijom,
- osvješćivanjem ljudi o nužnosti održivog razvoja kao jedinog mogućeg koncepta razvitka ljudskog
društva,
- promoviranjem koncepta čistije proizvodnje u smislu efikasnijeg korištenje sirovina i energije,
uklanjanje otrovnih i opasnih tvari te smanjenje emisija i otpada na mjestu nastanka (na izvoru),
- uvoñenjem certifikata sustava upravljanja okolišem (ISO 14001 ili sl.) te upravljanja kakvoćom
(ISO 9001 ili sl.),
- opremanjem i efikasnijim nadzorom inspekcijskih službi.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 243
5
5.1
INSTRUMENTI ZAŠTITE OKOLIŠA
ZAKONSKA REGULATIVA
5.1.1 Zakonski okvir
Zbog već više puta naglašavanog multisektorskog i multidisciplinarnog karaktera, problematika zaštite
okoliša, odnosno okolišni aspekt problematike održivog razvoja, uzrokuje složenu zadaću glede
postavljanja kvalitetnog zakonskog okvira – vjerojatno najtradicionalnijeg instrumenta regulacije i
upravljanja društvenim procesima općenito, pa tako i njihovim aspektom koji se tiče zaštite okoliša.
Činjenica da je problematika okoliša u RH regulirana s preko 100 zakona, uredbi i pravilnika, te oko
50 meñunarodnih konvencija; relativno česte pritužbe koje ističu nedorečenosti, preklapanja,
nejasnoće po pitanju nadležnosti i odgovornosti; relativno česte izmjene i dopune – sve su to prilično
uvjerljivi indikatori sugerirane složenosti. No, treba takoñer dodati da se situacija u posljednjih
nekoliko godina značajno promijenila kao posljedica prilagodbe RH zakonodavstva EU pravnoj
stečevini, što je bio osnovni pokretač većine aktivnosti vezanih uz tvorbu zakona u RH. Usprkos tome,
ne može se očekivati da će se problematika pojednostavniti – jer se unutar EU pravne stečevine
okolišem bavi čak oko 300 direktiva, regulativa i poddirektiva. No izvjesno je, što se već i pokazuje u
posljednjih nekoliko godina, da će prilagodba unaprijediti kvalitetu zakonske regulative u RH.
5.1.2 Stanje na području Županije
U analizi uloge koju akteri zaštite okoliša na županijskoj i nižim razinama imaju u odnosu na postojeći
zakonski okvir, prva važna stvar koju treba uočiti je da su zakoni promjenjivi, odnosno da se radi o
trajnom procesu osmišljavanja, analize učinkovitosti i unapreñenja (izmjena i dopuna) zakonske
regulative.
Akteri zaštite okoliša obavezni su provoditi zakone, onakvima kakvi jesu, s ranije spomenutim
manjkavostima, i problemima koji iz toga slijede. Istovremeno, njihova obaveza i odgovornost kao
provoditelja zakona jest da predlagatelju zakona i zakonodavcu daju povratnu informaciju o
vrijednosti pojedinog zakona u praksi, kao i prijedloge o mogućnostima njegova unapreñenja. No,
budući da se u zakonskim okvirima koji reguliraju problematiku okoliša nije jednostavno snaći,
županijska samouprava može organiziranjem povremenih informativnih sastanaka pomoći u praćenju,
razumijevanju i provoñenju zakona, u prvom redu svojim JLS, ali i drugim županijskim akterima
zaštite okoliša. Takvi sastanci istovremeno bi pružili priliku da informacije o dobrim i lošim stranama
zakona doñu s lokalne razine gdje se zakoni provode, do županijske, a potom i do nadležnog
ministarstva.
5.2
PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA I INFORMACIJSKI SUSTAV ZAŠTITE
OKOLIŠA
Kvalitetne, odnosno relevantne, pravovremene, znanstveno-stručno verificirane, transparentne i lako
dostupne informacije osnovni su preduvjet za kvalitetno upravljanje (odlučivanje, planiranje).
Monitoring (praćenja stanja) i informacijski sustav zaštite okoliša instrumenti su kojima je zadaća
osigurati takve informacije vezane uz problematiku okoliša. Praćenje stanja okoliša prema Zakonu o
zaštiti okoliša podrazumijeva sustavno praćenje kakvoće okoliša, odnosno promjena stanja okoliša i
njegovih sastavnica. Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO) sadrži podatke o stanju okoliša,
opterećenjima i utjecajima na okoliš te odgovorima društva, a osobito:
–
–
–
podatke o stanju okoliša i njegovim sastavnicama
podatke o emisijama onečišćujućih tvari u okoliš iz Registra onečišćavanja
podatke o prirodnim dobrima i korištenju prirodnih dobara
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 244
–
–
–
–
–
–
–
podatke o biološkoj raznolikosti
podatke o utjecajima onečišćavanja okoliša na zdravlje ljudi
podatke o otpadu i gospodarenju otpadom
podatke o opasnim tvarima
podatke o industrijskim i ekološkim nesrećama
podatke o onečišćivačima okoliša
mjere politike, planove i programe zaštite okoliša, te duge slične podatke.
5.2.1 Zakonski okvir
Način voñenja i održavanja informacijskog sustava, struktura i oblik odreñeni su Uredbom o
informacijskom sustavu zaštite okoliša (NN 68/08). Preuzimajući dio meñunarodnih obaveza,
Hrvatska je preuzela i različite obveze vezane za prosljeñivanje podataka meñunarodnim ustanovama
kao što je Europska agencija za zaštitu okoliša (European Environmental Agency -EEA) u svrhu
uspostave globalnoga informacijskog sustava o stanju okoliša (European Environment Information
and Observation Network – EIONET), ali i za obavješćivanje domaće javnosti, vezano uz Arhušku
konvenciju.
Slika 86. Temeljne skupine s pripadajućim tematskim područjima i potpodručjima ISZO
(Izvor: Uredba o informacijskom sustavu zaštite okoliša)
Središnja ustanova za prikupljanje i objedinjavanje prikupljenih podataka o okolišu, obradu tih
podataka i izradu izvješća, praćenje stanja okoliša, voñenje baza podataka o okolišu i izvješćivanje o
okolišu u RH je Agencija za zaštitu okoliša (AZO). Agencija je ujedno središnje informacijsko tijelo
RH za izvješćivanje Europske komisije o provedbi pojedinih propisa zaštite okoliša te koordinaciju
izvješćivanja. S djelom podataka o okolišu raspolažu različite javne i državne ustanove, pojedini
instituti i zavodi, dijelovi sveučilišta te javna poduzeća na lokalnoj razini.
Iako se stanje na ovom području u RH posljednjih nekoliko godina značajno popravilo, još uvijek je
prisutno stanje u kojem
– cjelovit i funkcionalni sustav nije uspostavljen
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 245
–
–
–
odreñeni podaci se ne prikupljaju (ne postoji niti sustavno praćenje),
podaci koji se prikupljaju često nisu kvalitetni i cjeloviti
podaci koji se prikupljaju ne pretvaraju se u kvalitetne (relevantne, verificirane, distribuirane i
dostupne) informacije.
Uzroke ovim problemima treba tražiti na svim razinama sustava zaštite okoliša, a svode se na:
–
–
–
–
–
–
–
nepotpuno riješen pravni okvir za funkcioniranje informacijskog sustava (provedbeni propisi
kojima se odreñuju potrebni podaci, nacionalna lista okolišnih pokazatelja je još u izradi,
nepostojanje programa za sustavno praćenje stanja okoliša (monitoringa) te programa za
voñenje informacijskoga sustava za zaštitu okoliša)
velika količina novih pravnih propisa vezanih za okoliš donesenih u relativno kratkom
vremenu koja nije praćena istovremenom nužnom reorganizacijom sustava unutar svih
subjekata koje ih moraju provoditi, a u svrhu usklañivanja s istima
velika složenost sustava zbog velikoga broja institucija koje sudjeluju u ISZO što prouzrokuje
probleme u meñusobnom usklañivanju mnogobrojnih organizacijskih subjekata, probleme
nekompatibilnosti i nekomparabilnosti postojećih podataka, dugotrajnost uspostave sustava,
visoku cijenu izgradnje infosustava
opći nedostatak financijskih sredstava u sektoru zaštite okoliša
nedostatak kadra, nedovoljna edukacija i značajni financijski troškovi krajnjih obveznika
praćenja emisija u okoliš
nedostatna uključenost u meñunarodne programe i projekte
nedostatan razvoj znanstveno-istraživačkog rada
5.2.2 Stanje na području Županije
Prethodno navedena situacija je slična i na županijskoj razini. U okviru upravnog odjela za zaštitu
okoliša i komunalne poslove Županije, sukladno zakonskim obvezama, prati se stanje pojedinih
segmenata okoliša (npr. vode, more na plažama, zrak) kao i razina pritisaka na okoliš (npr. podaci u
registru onečišćavanja okoliša). Upravni odjel, prikupljene propisane podatke i informacije, kao i
odgovarajuća izviješća dostavlja Agenciji za zaštitu okoliša. Meñutim, upravo iz gore spomenutih
razloga, postojeća praćenja često su nepotpuna u smislu da ne daju cjelovitu informaciju o temi koja se
prati; ne prate se niti svi segmenti okoliša, niti svi pritisci na okoliš koji zaslužuju praćenje; podaci
dobiveni postojećim praćenjem niti se pretvaraju u cjelovitu, relevantnu, lako dostupnu pa stoga i
korištenu informaciju o okolišu, niti čine dio cjelovitog informacijskog sustava okoliša na razini same
Županije, a niti na razini pojedinih jedinica lokalne samouprave.
Ovakvu ocjenu stanja djelomice potvrñuju i odgovori anketiranih predstavnika JLS (vidi Prilog 2.
Rezultati ankete za općine/gradove ŠKŽ, Tablice 135.-146.) na pitanje o trenutnoj situaciji sa
sustavnim praćenjem stanja okoliša na njihovom području, odnosno o raspoloživosti relevantnih
informacija o stanju okoliša na njihovom području. Oko 50% JLS tvrdi da praćenje stanja okoliša na
njihovom području ne postoji, odnosno da nemaju ili imaju samo djelomične informacije o stanju
okoliša. Sumarno gledano, odgovori se svode uglavnom na vode, more (kakvoća na plažama), vodu za
piće, uz najčešće spominjan izvor informacija Zavod za javno zdravstvo Županije.
Osim ovog okvirnog uvida potrebno je istaći još nekoliko uočenih činjenica koje su potvrñene i u
razgovoru s predstavnicima pojedinih jedinica lokalne samouprave. Prvo, utvrñeno je da čak i neke
veće JLS nemaju informaciju o nekim relativno značajnim već postojećim informacijama o okolišu na
njihovom području, iz čega jasno slijedi da, osim nedostataka samih sustava praćenja po segmentima
okoliša, problem postoji i po pitanju „protočnosti“ informacija na relaciji jedinice lokalne samouprave
- županija - državni uredi u Županiji, odnosno postojanje mnoštva „razbacanih“, nepovezanih, slabo
„oglašenih“ i teško dostupnih djelića informacije i ne postojanje lako dostupnog integriranog sustava.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 246
5.3
ZNANOST I RAZVOJ
5.3.1 Zakonski i institucionalni okvir
AGENDA 21 – Program za 21. stoljeće koji predstavlja globalni koncept održivog razvoja (a čije
preporuke slijedi i RH), navodi kako u suvremenom društvu znanstvene aktivnosti sve više treba
usmjeravati na pitanja klimatskih promjena i povećavanja potrošnje prirodnih izvora, te na
demografske trendove i degradiranje okoliša. Takoñer, navodi da naročito treba podupirati one
znanstvene grane koje pružaju jasniju sliku o djelovanjima na okoliš i daju točnije procjene.
Na području RH, znanstveno-istraživačka djelatnost provodi se u šest znanstvenih područja (prirodne,
tehničke, biomedicinske, biotehničke, društvene i humanističke znanosti), i to u okviru
institucionalnog sustava koji se sastoji od četiri osnovna tipa ustanova - javnih (državnih) instituta,
visokih učilišta, gospodarskih instituta, te drugih pravnih subjekata. Znanstveno-istraživačka djelatnost
u navedenim se institucijama obavlja kroz stalne istraživačke aktivnosti, te kroz ugovorna znanstvena
istraživanja (projekte).
5.3.2 Stanje na području Županije
Sukladno ranije navedenome, Nacionalna strategija i plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) nalaže jače
vezivanje znanstvenih istraživanja uz strateške ciljeve politike zaštite okoliša, što je ostvarivo kroz
suradnju i angažiranje postojećih znanstvenih resursa u rješavanju problema zaštite okoliša.
Na konkretnom području Županije navedeno je moguće provoditi, osim kroz uobičajene oblike
suradnje u vidu naručenih projekata, i na druge načine – npr. stimuliranjem studenata da za temu
svojih studentskih radova (seminarskih, diplomskih, magistarskih, doktorskih) biraju probleme
značajne za upravljanje okolišem u Županiji, organiziranjem nagradnog natječaja za najbolji rad na
temu upravljanja okolišem u Županiji, uspostavom trajnije suradnje s MZOŠ-om oko sufinanciranja
nekih projekata od šireg značaja, i sl.
S obzirom da na području Županije postoje dva veleučilišta, mogućnosti za razvoj navedenih vrsta
suradnje postoje. Prostorno najbliži, pa s tim u vezi i logični suradnici Županije u provedbi ove vrste
aktivnosti bili bi: Veleučilište u Šibeniku (s tri odjela - Upravni odjel, Promet, Menadžment), te
Veleučilište „Marko Marulić“ u Kninu (s tri usmjerenja - Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom,
Poljoprivreda krša - Stočarstvo krša, Poljoprivreda krša - Biljna proizvodnja, Prehrambena
tehnologija). Iako navedeni studiji nisu direktno vezani uz problematiku zaštite okoliša, u okviru
njihovih nastavnih programa postoje kolegiji koji se navedenom problematikom bave. Poziv za
suradnju moguće je usmjeriti i šire – prema Splitskom ili pak Zagrebačkom sveučilištu, te brojnim, u
Zagrebu koncentriranim, znanstvenim institucijama nacionalnog značaja i obuhvata, ali i prema jačim
regionalnim središtima ekspertize izvan Zagreba. Tako je moguće ostvariti suradnju s nekoliko
lokalnih instituta koji se bave problematikom relevantnom za okoliš – u prvom redu to je Institut za
oceanografiju i ribarstvo (Split), te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša (Split). Na području
županije, djeluje i istraživačka postaja Martinska (kraj Šibenika) Centra za istraživanje mora Instituta
Ruñer Bošković. Konačno, proces RH približavanja EU otvara sve brojnije i raznovrsnije mogućnosti
prekogranične suradnje / razmjene iskustava / prijenosu znanja.
5.4
INTEGRACIJA ZAŠTITE OKOLIŠA U SEKTORSKE POLITIKE
5.4.1 Zakonski okvir
Integracija zaštite okoliša u sektorske politike istovremeno je jedan od osnovnih instrumenata, ali i
jedno od osnovnih načela i ciljeva suvremene prakse zaštite okoliša i održivog razvoja. Ovaj pristup,
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 247
koji nastoji spojiti zaštitu okoliša s razvojnim inicijativama, u osnovi je ideja održivog razvoja, te je
kao takav usvojen kao prioritet u svim današnjim politikama zaštite okoliša. Takav pristup prepoznat
je, te barem deklarativno, usvojen i u RH.
Formalni okviri kroz koje se ostvaruje integracija zaštite okoliša u sektorske politike, mogu se svrstati
u nekoliko sljedećih skupina:
- praksa integralnog planiranja - RH ima dugu tradiciju prostornog planiranja, i u tom sektoru
nastoji slijediti suvremene trendove, što se vidi iz važnosti koju zaštita okoliša ima u posljednjoj
generaciji prostornih planova. Integralno planiranje podrazumijeva horizontalno i vertikalno planiranje
prostornog ureñenja i upravljanja okolišem, uz provjeravanje ciljeva razvoja u vremenu, prostoru i
društvenom okružju. Ono obuhvaća analizu i utvrñivanje općih ciljeva razvoja, uvoñenje
organizacijskih i pravnih mjera, prostorno planiranje, kontrolu provedbe izgradnje i praćenje
funkcioniranja izgrañenih grañevina. Glavni cilj integralnog planiranja jest stvaranje uvjeta za održivi
razvoj. Načelo horizontalne i vertikalne integracije u zaštiti prostora ugrañeno je u Zakon o
prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07, 38/09).
- procedure procjene utjecaja na okoliš - Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) propisano je
provoñenje dvaju postupaka koji integrativno sagledavaju sve sastavnice okoliša. Radi se o
postupcima procjene utjecaja na okoliš (PUO) i strateškoj procjeni utjecaja na okoliš (SPUO)40. koji su
definirani pripadajućim podzakonskim aktima (Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN
64/08, 67/09), Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08)). Razlika
izmeñu ova dva postupka je što se PUO provodi u slučaju kada se analiziraju utjecaji projekata na
okoliš i stoga analizira uže područje i utjecaje projektnih rješenja, dok se SPUO provodi u slučaju
kada se analiziraju utjecaji planova i programa na okoliš i stoga procjenjuje utjecaje koncepcijskih
rješenja na sastavnice okoliša u širem kontekstu. Postupkom ocjenjivanja prihvatljivosti planiranog
zahvata za okoliš, te odreñivanjem potrebnih mjera zaštite okoliša, omogućuje se svoñenje utjecaja na
najmanju moguću mjeru. Nadalje, objedinjavanje uvjeta za zaštitu okoliša u planove i programe
pojedinog područja omogućava da se odluke o prihvaćanju plana i programa donose uz poznavanje
mogućih značajnijih utjecaja koje bi plan i program svojom provedbom mogao imati na okoliš.
Zakonska obveza provoñenja procedure Procjene utjecaja na okoliš, prisutna još od 1984. godine,
dokazala se kao vrlo koristan instrument za izbjegavanje i smanjivanje negativnog utjecaja različitih
zahvata na okoliš. Kako bi se razvili kapaciteti za implementaciju relativno novog postupka strateške
procjene utjecaja na okoliš (SPUO), tijekom 2006. i 2007. proveden je projekt, dio kojega je bila i
izrada pilot SPUO na primjeru GUP-a grada Šibenika.
- mjere kojima se nastoji stimulirati aktere iz drugih sektora da dobrovoljno nastoje učiniti svoju
djelatnost prihvatljivijom za okoliš, koje se u stvarnosti manifestiraju kao inicijative i projekti bilo na
uvoñenju čistije proizvodnje, bilo na institucionalizaciji brige o okolišu u poslovanje kroz uvoñenje
neke vrste sustava upravljanja okolišem (npr. EMAS, ISO 14001).
5.4.2 Stanje na području Županije
Budući da su sve tri navedene prakse u većoj ili manjoj mjeri prisutne i u sustavu zaštite okoliša RH,
one su prisutne, odnosno provode se i na području Županije.
Na području Županije osim Županijskog plana doneseni su i prostorni planovi ureñenja
Općina/gradova za sve jedinice lokalne samouprave osim PPUO Tribunj zbog nedavnog odcjepljenja
od Općine Vodice. Neke jedinice lokalne samouprave donijele su već i izmjene i dopune ovih planova
(popis donesenih planova dan je u Prilogu 16., Tablica 171.).
40
Uvriježeni engleski termini su Environmental Impact Assessment (EIA), odnosno Strategic Environmental
Assessment (SEA).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 248
Za obalno područje, pa tako i područje Županije značajno je bilo donošenje Uredbe o zaštićenom
obalnom pojasu 2004 g. (novi Zakon o prostornom ureñenju i gradnji integrirao je zaštitu obalnog
područja koja je bila definirana ovom Uredbom). Uredba je bila donesena s ciljem da se dodatno
regulira razvoj u osjetljivom obalnom prostoru koji je izložen snažnim razvojnim i interesnim
pritiscima (posebno zahtjevima za proširenjem grañevinskih područja naselja i turističkih zona).
Situacija nije idealna, i dosta toga što se prihvati na deklarativnoj razini ne uspijeva se slijediti i
ispuniti u provedbi41. Meñutim, sustav prostornog planiranja u granicama mogućega uspijeva djelovati
kao „prepreka i kočnica“ okolišno nebrižnim, uskointeresnim i kratkovidnim „razvojnim“ planovima i
ambicijama.
Procjena utjecaja na okoliš (PUO), u skladu s dugom tradicijom provoñenja ovog postupka u RH,
prisutna je od 1984. i na području Županije. Prema podacima iz arhive MZOPUG-a (sa službenih
internetskih stranica) i Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove Županije, u periodu od
2005. – 2009., na području Županije provedeno je 27 postupaka PUO (Prilog 17., Tablica 172.).
Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO), kao nov postupak nije još zaživjela u praksi na području
države. Kako bi se razvili kapaciteti za njegovu implementaciju u RH, tijekom 2006. i 2007. proveden
je projekt, dio kojega je bila i izrada pilot SPUO na primjeru GUP-a Grada Šibenika. Iako odabrani
prostor nije velik, izazovi odabira izmeñu ekonomskih ciljeva razvoja, te ekoloških ciljeva i kriterija
obrane i razvoja zdravog okoliša bili su kompleksni i zahtjevni.
Konačno, sve je više poduzeća i institucija koje nastoje okolišno optimizirati svoju proizvodnju,
uvodeći sustave upravljanja okolišem u skladu s priznatim meñunarodnim standardima, primjerice
ISO 14001. U Županiji djeluju svega tri tvrtke (Ivanal d.o.o., Gradski parking d.o.o. i Ceste Šibenik
d.o.o.) koje su navedeni standard i uvele u svoje poslovanje (Hrvatski pregled certifikata sustava
upravljanja za 2009 godinu, Hrvatsko društvo za kvalitetu).
5.5
SENZIBILIZIRANJE, INFORMIRANJE I UKLJUČIVANJE JAVNOSTI U
PROCES ODLUČIVANJA U OKOLIŠU
5.5.1 Zakonski okvir
Senzibiliziranje, informiranje i uključivanje javnosti u proces odlučivanja o odreñenim djelovanjima i
djelatnostima vezano za pitanja zaštite okoliša meñu osnovnim su trendovima razvoja suvremene
prakse zaštite okoliša. Sukladno tome i Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) navodi načelo pristupa
informacijama i sudjelovanja javnosti (čl. 16) kao jedno od osnovnih načela zaštite okoliša.
Trenutačno najznačajniji meñunarodni dokument koji regulira područje informiranja i sudjelovanja
javnosti jest tzv. Aarhuška konvencija, punog naziva - UN/ECE Konvencija o pristupu informacijama,
sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu sudstvu u pitanjima iz okoliša. Baveći se odnosom
izmeñu javnosti i tijela javne vlasti, Arhuška konvencija jamči javnosti pravo na pristup informacijama
o okolišu, pravo na sudjelovanje u postupcima donošenja odluka, te pravo pristupa pravosuñu u
pitanjima koja se odnose na okoliš na lokalnoj/regionalnoj, nacionalnoj i prekograničnoj razini. Za
potpunu provedbu ciljeva konvencije navedena tri tematska dijela konvencije u meñuzavisnom su
odnosu. Konvenciju je 1998. u Aarhusu, u Danskoj, meñu ostalim zemljama potpisala i RH, no
navedeni je sporazum ratificirala tek 2006. godine. Odredbe konvencije prenijete su u hrvatsko
zakonodavstvo kroz:
41
Npr. relativno je često da se očito kontradiktorni ciljevi različitih sektora, bez pokušaja njihove istinske
integracije i rješavanja postojećeg konflikta, samo uključe u prostorni plan, čime se zadaća integracije ostavlja
nižim i kasnijim razinama prostornog planiranja, koje u osnovi imaju i manje prostora i manje kapaciteta za
zadovoljavajuće rješavanje tih problema.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 249
- Zakon o potvrñivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u
odlučivanju i pristupu pravosuñu u pitanjima okoliša (NNMU 01/07)
- Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)
- koji kao jedno od osnovnih načela zaštite okoliša navodi načelo pristupa
informacijama i sudjelovanja javnosti (čl. 16)
- Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 172/03)
- Uredbu o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite
okoliša (NN 64/08)
- Uredbu o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09)
- Uredbu o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 64/08)
Pored navedenih zakona i propisa, ovo je područje ureñeno s još dva bitna zakona:
- Zakon o općem upravnom postupku (NN 53/91),
- Zakon o upravnim sporovima (NN 53/91, 9/92, 77/92)
Kako bi se osigurala prava na pristup informacijama o okolišu, tijela javne vlasti prema navedenoj
zakonskoj regulativi obvezna su provoditi slijedeće:
- redovito, pravovremeno i uredno objavljivati informacije koje izrañuju, prikupljaju,
posjeduju, kojima raspolažu ili ih nadziru (prema Zakonu o zaštiti okoliša (čl. 133, st. 1),
tijela javne vlasti obavezna su redovito objavljivati sljedeće informacije o okolišu - tekstove
meñunarodnih ugovora, konvencija ili sporazuma, te propise iz područja zaštite okoliša;
strategije, planove, programe i druge dokumente zaštite okoliša; dostupna izvješća o
provedbi propisa iz područja zaštite okoliša; izvješća o stanju okoliša; podatke koji se odnose
na praćenje stanja okoliša; dozvole/suglasnosti koje imaju značajan utjecaj na okoliš kao i
ugovore sklopljene s ciljem zaštite okoliša; studije i procjene rizika u odnosu na sastavnice
okoliša i druge podatke od značaja za zaštitu okoliša)
- redovito ažurirati informacije koje objavljuju;
- imenovati službenika za informiranje i s time upoznati javnost, kao i s načinom rada
službenika za informiranje; (prema ZPPI, čl. 22)
- ustrojiti (posebnom odlukom) katalog informacija; (prema ZPPI, čl. 22)
- ustrojiti i uredno voditi službene upisnike o ostvarivanju prava na pristup informacijama;
- dati informacije na zahtjev javnosti, u skladu sa zakonom propisanim postupcima i
rokovima;
- osigurati da je dana informacija pravovremena i točna bez obzira na oblik zahtjeva ili status
osobe koja je podnijela zahtjev;
- omogućiti, ukoliko je moguće, da je informacija dana u traženom obliku;
- ako je potrebno, pomoći javnosti koja traži informacije da uobliče i/ili pojasne zahtjev;
- objasniti razloge odbijanja zahtjeva za informacijom ili davanja informacije u obliku
drugačijem od onoga koji je zahtijevan;
- ako je moguće i ukoliko ne posjeduju traženu informaciju, savjetovati podnositelja zahtjeva
od kojih bi tijela javne vlasti mogli zahtijevati informaciju;
- obavijestiti javnost, bez odgañanja, u slučajevima neposredne opasnosti za ljudsko zdravlje,
materijalna dobra i/ili okoliš;
- obavijestiti javnost, bez odgañanja, putem sredstava javnog informiranja ili na drugi
odgovarajući način, o bilo kojem prekoračenju propisanih graničnih vrijednosti emisija u
okoliš.
U svrhu postizanja učinkovitog sudjelovanja javnosti zakonska osnova (ZOZO NN 110/07) propisuje
slijedeće obaveze:
- pravovremeno, točno i potpuno informiranje javnosti o njezinom pravu na sudjelovanje;
- omogućavanje sudjelovanja javnosti u javnom uvidu i javnim raspravama, uzimanje u obzir
pisanih mišljenja, prijedloga ili primjedaba javnosti (o razdoblju održavanja i načinu
provedbe javne rasprave posebnu obavijest, u tisku i na drugi primjeren način, objavljuje
nadležno tijelo i tijelo koje je zaduženo za koordinaciju javne rasprave);
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 250
- osiguranje pravne zaštite u slučaju nezakonite odluke tijela javne vlasti u vezi s postupcima i
pravima javnosti na sudjelovanje.
Javnosti se mora omogućiti sudjelovanje u sljedećim postupcima (ZOZO):
- strateška procjena utjecaja na okoliš,
- procjena utjecaja na okoliš;
- postupci utvrñivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, odnosno uvjeta koje neke tvrtke
moraju ispuniti da bi dobile uporabne dozvole za postrojenje;
- postupci izrade zakona i provedbenih propisa te ostalih opće-primjenjivih, pravnoobvezujućih pravila iz nadležnosti tijela javne vlasti, koji bi mogli imati značajan utjecaj na
okoliš, uključujući i postupke izrade njihovih izmjena i dopuna;
- javnost isto tako ima pravo izraziti svoje mišljenje, primjedbe i prijedloge i na druge nacrte
prijedloga planova i programa koji se tiču okoliša, a za koje nije odreñena obveza strateške
procjene utjecaja na okoliš.
5.5.2 Stanje na području Županije
U svrhu implementacije EU direktiva nastalih temeljem Arhuške konvencije (Direktiva 2003/04 o
pravu na pristup informacijama o okolišu, te Direktiva 2003/35 o sudjelovanju javnosti kod donošenja
odreñenih planova i programa iz područja okoliša) u RH je proveden projekt Provedba zahtjeva
okolišnog acquis-a u vezi s pristupom informacijama o okolišu i sudjelovanjem javnosti kod izdavanja
odobrenja vezano za okoliš. Projekt je, od siječnja 2006. - listopad 2008., provodio MZOPUG, a
financirala ga je nizozemska Vlada. Cilj projekta istovremeno je bilo i jačanje sposobnosti središnjih,
regionalnih i lokalnih vlasti radi što uspješnije provedbe navedenih direktiva, kao i podizanje svijesti
na nacionalnoj razini o pravu na pristup informacijama o okolišu i sudjelovanju javnosti u pitanjima
okoliša. U okviru projekta održano je nekoliko seminara u četiri županije, te su izrañeni i priručnici za
primjenu odredaba prva dva dijela Konvencije. Priručnici su objavljeni na internetskim stranicama
MZOPUG-a, a namijenjeni su službenicima na središnjoj, regionalnoj i lokalnoj razini, koji rade na
poslovima informiranja javnosti o okolišu i sudjelovanja javnosti u pitanjima okoliša, kao i NVU i
zainteresiranoj javnosti koja se želi uputiti u mogućnosti informiranja i sudjelovanja u donošenju
odluka vezano za pitanja okoliša.
Pristup informacijama o okolišu i informiranje javnosti
Pristup informacijama o okolišu podrazumijeva odnos izmeñu dva glavna sudionika – “javnosti” s
jedne strane (tj. jedne ili više fizičkih ili pravnih osoba, njihovih skupina, udruga i organizacija
sukladno posebnim propisima i praksi), i “tijela javne vlasti” s druge strane (tj. tijela državnih vlasti,
tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave, te pravnih osoba s javnim ovlastima koje obavljaju
djelatnosti u vezi s okolišem). Sam pristup informacijama uključuje dva različita oblika, tzv. „aktivni“
i „pasivni“ pristup informacijama.
„Aktivni“ pristup informacijama podrazumijeva pravo javnosti da dobije informaciju, odnosno obvezu
tijela javne vlasti da prikuplja i objavljuje informacije od javnog interesa bez posebnog zahtjeva
javnosti. Ovaj vid informiranja javnosti, na županijskoj razini provodi se putem službenih internetskih
stranica same županije (http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr/) na kojima se redovito objavljuju
informacije od javnog interesa, uključujući i one s područja zaštite okoliša, kao i putem svojeg
službenog glasila – Službenog vjesnika Županije, (koji je takoñer dostupan na, http://www.sibenskokninska-zupanija.hr/svskz/ ).
Treba spomenuti i internetske stranice pojedinih jedinica lokalne samouprave koje takoñer mogu biti
značajno sredstvo u informiranju javnosti o problematici zaštite okoliša. Pregledom internetskih
stranica JLS-a, uočeno je da su web stranice priobalnih općina i gradova mnogo bogatije
informacijama i obavijestima za javnost. Od informacija s područja zaštite okoliša najčešći su pozivi
na javne rasprave o prijedlozima prostornih planova, kao i o pojedinim SUO, zatim obavijesti o „eko“
akcijama, javnim tribinama, i sličnim aktualnim aktivnostima s područja zaštite okoliša. Na pojedinim
internetskim stranicama takoñer su dostupni dokumenti i studije od važnosti za okoliš. No s druge
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 251
strane, nekoliko općina kontinentalnog dijela županije (Biskupija, Ervenik, Kistanje, Promina, Unešić)
uopće nemaju službenih internet stranica, dok je kod web-stranica ostalih kontinentalnih općina čest
slučaj oskudan sadržaj aktualnih novosti i obavijesti. Osim interneta, važan oblik medija putem kojega
tijela javne vlasti mogu informirati javnost svakako je tisak koji je starijem i ruralnom profilu
stanovnika znatno dostupniji. Tako se na lokalnoj razini, od informativnih glasnika izdaju Glasnik
„Naše Kijevo“, Glasnik Općine Tisno i Vodičke novine.
„Pasivni“ pristup informacijama podrazumijeva pravo javnosti da zatraži informacije od tijela javne
vlasti, kao i obvezu tijela javne vlasti da odgovori na zahtjev. U tu svrhu zakonska je obaveza tijela
javne vlasti, pa tako i županije (prema Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 172/03), čl.
22) donijeti odluku kojom će odrediti službenika za informiranje, tj. posebnu službenu osobu,
ovlaštenu za odlučivanje o ostvarivanju prava na pristup informacijama. Ovlasti su službenika za
informiranje da odlučuje o pojedinačnim zahtjevima za informacijama; obavlja poslove u vezi s
prikupljanjem, obrade, klasificiranja, čuvanja i objavljivanja informacija, te da pomaže javnosti u vezi
s njihovim zahtjevima za informacijama. Tijelo javne vlasti takoñer je obavezno upoznati javnost sa
službenim podacima o službeniku za informiranje, kao i o načinu njegova rada. Uz to, obaveza je tijela
javne vlasti posebnom odlukom ustrojiti i katalog informacija. Katalog treba sadržavati sistematizirani
pregled informacija koje tijelo javne vlasti posjeduje, raspolaže ili nadzire (s opisom sadržaja,
namjenom, načinom osiguravanja i vremenom ostvarivanja prava na pristup). Službenik za
informiranje poduzima sve radnje i mjere potrebne radi urednog voñenja kataloga.
Pregledom Službenog vjesnika Županije utvrñeno je da su trinaest JLS42, kao i sama Županija proveli
navedene zakonske obaveze, tj. imenovalo službenika za informiranje i ustrojilo katalog informacija.
Pri tome je pohvalno spomenuti da od spomenutih JLS jedino Općina Primošten na svojim
internetskim stranicama, kao zasebnu kategoriju ima Katalog informacija gdje su navedene osnovne
informacije o pravu javnosti na pristup informacijama, kao i kontakt imenovanog službenika za
informiranje, te zbirke podataka s kojima općina raspolaže, a priložen je i obrazac zahtjeva za pristup
informacijama. Ostale internetske stranice JLS-a, a ni županije, ne sadrže nikakve obavijesti o
posebnom službeniku za informiranje javnosti, kao ni o eventualnom katalogu informacija.
Osim svega spomenutog, senzibiliziranju i informiranju javnosti u širem smislu, na neformalan način
pridonose i aktivnosti raznih nevladinih udruga i civilnog društva. Više o tome rečeno je u slijedećem
poglavlju 5.6. Odgoj, edukacija i razvijanje svijesti o problematici okoliša. Na neformalan način,
informiranje o problematici okoliša provodi se i putem medija, od kojih su na regionalnoj razini
značajni lokalni dnevni tisak (Šibenski list), te radio (županijski Radio Šibenik, Radio Ritam) i tv
postaje koje u okviru svojih programa, izmeñu ostalog, povremenu obrañuju i aktualnu problematiku
zaštite okoliša.
Uključivanje javnosti u proces odlučivanja u okolišu
Sudjelovanje javnosti u odlučivanju je postupak kojim se relevantnoj javnosti omogućuje utjecanje na
donošenje odluka o važnim pitanjima koja se tiču okoliša. Pod relevantnom javnošću, osim ranije
definirane „javnosti“, podrazumijeva se i „zainteresirana javnost“, tj. javnost na koju utječe, ili bi
moglo, utjecati odlučivanje o okolišu, te koja živi i/ili radi u području mogućih negativnih utjecaja na
okoliš, ili u području koje će vjerojatno biti pod negativnim utjecajem, kao i udruge civilnog društva
koje djeluju na području zaštite okoliša.
Uvoñenje odredbi Arhuške konvencije koje reguliraju sudjelovanje javnosti u hrvatsko
zakonodavstvo, nije uzrokovalo radikalne inovacije u praksi. Razlog tome je činjenica da RH već dugo
ima prisutnu praksu prostornog planiranja (od 1970-tih) i postupaka procjene utjecaja na okoliš (od
1980-tih) kroz koje je javnost uključena u procese odlučivanja putem javnih rasprava - njihovo je
provoñenje obavezno kako za PUO, tako i za sve prostorne planove. Prema podacima iz arhive
MZOPUG-a (dostupna na službenim internetskim stranicama), kao i podacima iz interne arhive
42
Općine Civljane, Pirovac, Biskupija, Ervenik, Bilice, Kistanje, Kijevo, Tribunj, te Gradovi Knin, Šibenik, Vodice, Skradin
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 252
Oikon-a, u periodu od 2005. – 2009., na području Županije provedeno je 27 postupaka procjene
utjecaja na okoliš (Prilog 16., Tablica 172.), u kojima je javnost sudjelovala putem javne rasprave.
Osim toga, zanimanje i sudjelovanje javnosti često je i u procedurama javnih rasprava za prijedloge
prostornih planova, kao i njihovih izmjena i dopuna na svim razinama, od županijske, do općinske i
gradske.
No, zaključno se može reći da, iako su prava javnosti na informiranost i uključenost u proces
odlučivanja o pitanjima zaštite okoliša postojećom regulativom osigurana, zanimanje i intenzitet
sudjelovanja javnosti uvelike ovisi o konkretnim pitanjima, no najčešće nije veliko. Jedan od bitnih
razloga tome zasigurno je, izmeñu ostalog niska ekonomska moć stanovništva, kao i loše stanje u
gospodarstvu koje pojedince i skupine okreće elementarnim egzistencijalnim problemima, a u takvim
slučajevima zaštita okoliša često je sporedan problem.
5.6
ODGOJ, EDUKACIJA I RAZVIJANJE SVIJESTI O PROBLEMATICI
OKOLIŠA
5.6.1 Zakonski okvir
Odgoj, edukacija i razvijanje svijesti o problematici okoliša, s ciljem usvajanja ekološki održivijih
obrazaca djelovanja, dugoročno je neupitno jedan od osnovnih ciljeva i mjera zaštite okoliša.
Argument je jednostavan: većinu problema okoliša stvaraju ljudi svojim djelovanjem, pa je očito da
djelovati na uzrok problema u osnovi znači djelovati na ljude, odnosno na obrasce njihova ponašanja
koji nisu ekološki održivi. Sukladno tome i aktualni Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) u elemente
opće politike zaštite okoliša ubraja odgoj i obrazovanje za zaštitu okoliša i održivi razvitak. Pri tome
čl. 178. navedenog zakona propisuje ovlasti i zaduženja države na području odgoja i obrazovanja za
zaštitu okoliša i održivi razvitak. Ovlasti županija, gradova i općina na području odgoja i obrazovanja
definira aktualni Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05,
109/07, 125/08 i 36/09), koji im, upravo na području predškolskog i školskog odgoja i obrazovanja,
daje veću autonomiju (čl. 19).
Odgoj i edukacija općenito, pa tako i o problematici okoliša, provodi se kroz dva sustava:
- institucionalni (predškolski i školski sustav, visoko školstvo), i
- tzv. izvaninstitucionalni (specijalističko obrazovanje uz rad, rad različitih vrsta udruga, itd.)
sustav.
5.6.2 Stanje na području Županije
Institucionalni sustav
Prema NPDZO (NN 46/02), koji je aktualan i primjenjiv i za područje Županije, u programe odgoja i
obrazovanja djece predškolske dobi uključeni su ciljevi i zadaće odgoja i izobrazbe za okoliš. U
školskom sustavu ne postoji poseban predmet koji bi omogućio upoznavanje s osnovama filozofije
zaštite okoliša, te s njezinom svakodnevnom primjenom, već se, prema programskim dokumentima
ministarstva nadležnog za prosvjetu, navedeno provodi kroz nekoliko nastavnih predmeta. Pri takvom
konceptu obrazovanja o zaštiti okoliša kao najznačajniji problemi ističu se tradicionalna podjela
nastavnih programa prema znanstvenim disciplinama (što sprječava ostvarivanje interdisciplinarnosti
koje je nužno za cjelovito razumijevanje problematike okoliša), te nedovoljna povezanost nastavnih
programa pojedinih predmeta, a čest je slučaj i njihova neaktualnost, tj. zastarjelost.
Postoje meñutim, odreñeni napori za unapreñenje situacije, a artikulirani su kroz različite projekte i
programe. Tako se, u okviru izvannastavnih aktivnosti u mnogim školama osim vlastitih školskih i
regionalnih (Ekokviz "Lijepa naša" Pokreta prijatelja prirode Lijepa naša) ili državnih projekata,
ostvaruju meñunarodni projekti i programi za okoliš - primjerice europski Program Eko-škola ili
svjetski GLOBE program.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 253
Program Eko-škola
Program Eko-škola, zaklade Foundation for Environmental Education, jedan je od meñunarodno
najpoznatijih i najpriznatijih programa, a u RH ga provodi NVU „Lijepa naša“ od 1997. godine. Cilj
programa je ugradnja odgoja i obrazovanja za okoliš u svakodnevni život učenika i osoblja škole.
Zadaća eko-škole je odgojiti današnje naraštaje osjetljivima na pitanja okoliša budući da će upravo oni
donositi odluke o razvoju društva u ovom stoljeću. Program Eko-škola jasno odreñuje i usmjerava
način na koji se nastavni sadržaji o zaštiti okoliša, koji su dio redovnog školskog programa,
primjenjuju u svakodnevnom životu škole. Ovakav pristup pomaže učenicima shvatiti važnost zaštite
okoliša u svijesti svakog pojedinca. Posebna pozornost posvećuje se pitanjima smanjivanja i
zbrinjavanja otpada, racionalnog korištenja energije i vode, te ureñivanju školskog okoliša. Škole koje
ispune postavljene kriterije i koje brigu za okoliš promiču kao trajnu vrijednost i način življenja,
dobivaju povelju o statusu Meñunarodne Eko-škole i Zelenu zastavu sa znakom eko-škole. Ovo
prestižno meñunarodno priznanje dodjeljuje se na dvije godine. Nakon toga slijedi prijava za obnovu
statusa. Škola mora dokazati da je u provedbi programa, prema zacrtanim smjernicama otišla “korak
dalje”, produbila i proširila rad na izabranim temama i mora sve aktivnosti iscrpno dokumentirati.
Projekt trenutno okuplja preko 300 osnovnih i srednjih škola, učeničkih domova i dječjih vrtića iz
Hrvatske, od čega ih je 226 steklo status meñunarodne eko-škole, a na područja Županije nalaze se
slijedeće:
- OŠ Jakova Gotovca, Unešić,
- OŠ Primošten, Primošten,
- OŠ Rogoznica, Rogoznica.
GLOBE program
Zamisao o znanstveno obrazovnom GLOBE programu (Globalno učenje i opažanje za dobrobit
okoliša) obznanio je Al Gore (tadašnji američki potpredsjednik) na Dan planeta Zemlje 1994. godine.
Na isti je dan 1995. godine program pokrenut u SAD-u, a vlade mnogih zemalja diljem svijeta tih su
dana s američkim predstavnicima potpisale sporazume o provoñenju programa GLOBE, uključujući i
Hrvatsku. Supotpisnici Sporazuma o implementaciji programa GLOBE u Hrvatskoj su Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva, a
neposredna provedba povjerena je Zavodu za školstvo Republike Hrvatske. Program predviña redovita
i kontinuirana učenička mjerenja i opažanja u neposrednom okolišu škole. Mjerenja i opažanja
obavljaju se na području atmosfere, vode, tla i pokrova, a rezultati istraživanja se meñusobno
upotpunjuju i povezuju, čime se ostvaruje program cjelovitog praćenja stanja okoliša. Prikupljeni se
rezultati unose u zajedničku bazu podataka na GLOBE serveru (koja je otvorena i putem Interneta
dostupna svim posjetiteljima na adresi: www.globe.gov). Sudjelujući u programu učenici na
konkretnim primjerima primjenjuju školska teoretska znanja, a iskustvenim učenjem stječu nove
spoznaje o cjelovitosti okoliša, razvijajući pritom pozitivne stavove, ali i samosvijest temeljenu na
svom aktivnom sudjelovanju. Od 2005. godine u Hrvatskoj je u program uključeno preko 130 škola,
što nas čini zemljom s najvećim postotkom GLOBE škola u cjelokupnoj zajednici zemalja uključenih
u ovaj program, no na području Županije nalaze se tek dvije:
- OŠ Murterski Škoji, Murter,
- OŠ Tisno, Tisno.
Temama vezanim uz problematiku okoliša daje se sve više prostora i na razini visokog školstva,
unutar dodiplomskih programa. Konkretno, na području Županije djeluju dvije visokoškolske
ustanove, Veleučilište u Šibeniku i Veleučilište „Marko Marulić“ u Kninu. Veleučilište u Šibeniku
sadrži tri smjera u okviru kojih postoje kolegiji koji direktno obrañuju problematiku okoliša (smjer
Menadžment – kolegiji Ekologija i zaštita okoliša, Upravljanje okolišem, Informatičke tehnologije i
zaštita okoliša, te smjer Promet – sa kolegijem promet i ekologija). Veleučilište „Marko Marulić“
sadrži tri stručna studija, od kojih samo jedan, studij Prehrambene tehnologije sadrži predmet Zaštita
okoliša.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 254
Izvaninstitucionalni sustav
Specijalističko obrazovanje uz rad
Izvaninstitucionalni sustav izobrazbe za zaštitu okoliša, izmeñu ostalih, uključuje i programe
izobrazbe i usavršavanja zaposlenika pojedinih državnih upravnih tijela (pr. inspektori zaštite okoliša
ili sanitarni inspektori). Navedene programe prema potrebi organiziraju i financiraju sama ta tijela.
NVU
U širem smislu, i aktivnosti NVU-a ukazuju na stanje razvijenosti svijesti o problematici okoliša,
budući da djelatnosti NVU pridonose edukaciji i razvijanju svijesti o problematici okoliša. Prema
službenom Registru udruga RH (pri Središnjem državnom uredu za upravu), na području županije
djeluju 23 udruge (Tablica 126.).
Tablica 126. „Ekološke“ udruge na području Županije prema Registru udruga u RH
Reg.broj Naziv udruge
Sjedište
God. upisa
u registar
2002.
15000473
"EKO DRUŠTVO MORINJSKI ZALJEV - JADRTOVAC"
Jadrtovac
15000619
"JEŽ" - EKOLOŠKA UDRUGA ŽUPANIJE
Šibenik
2004.
15000351
15000265
15000555
15000883
15000767
15000905
15000647
15000746
15000650
15000517
15000553
DRUŠTVO "PRIJATELJI PIROVCA"
DRUŠTVO LJUBITELJA PRIRODE "ŠUBIĆEVAC"
EKO - CENTAR "FANTASTIKA"
EKO UDRUGA "PEGASUS-ŠIBENIK"
EKOLOŠKA UDRUGA "CVRKALJ" SLIVNO
EKOLOŠKA UDRUGA "GENTIANA"
EKOLOŠKA UDRUGA "KRKA" KNIN
EKOLOŠKA UDRUGA "ŠEPURINA" PRVIĆ ŠEPURINE
EKOLOŠKA UDRUGA - BRODARICA I KRAPANJ
EKOLOŠKA UDRUGA ŽIR
GRAĐANSKA INICIJATIVA ZA ZAŠTITU I RAZVITAK
SKRADINA "CIVIS SCARDONAE"
HRVATSKA EKOLOŠKA UDRUGA "BRAVINAC"
VODICE
NEZAVISNA GRADSKA UDRUGA "HRVATSKU VOLIM
- ŠIBENIK LJUBIM" ŠIBENIK
UDRUGA "PRIJATELJI ŠPARADIĆA"
UDRUGA GRAĐANA PODRADUČKI PERIVOJ
UDRUGA GRAĐANA STUBALJ - ŠPARADIĆI BILICE
UDRUGA ZA ZAŠTITU PRIRODE EKO-DINARA
Pirovac
Šibenik
Šibenik
Brodarica
Slivno
Knin
Knin
Prvić Šepurine
Brodarica
Žirje
Skradin
1999.
1998.
2003.
2008.
2006.
2008.
2004.
2006.
2005.
2002.
2003.
Vodice
2005.
Šibenik
2003.
Grebaštica
Murter
Bilice
Kijevo
2002.
1999.
2000.
2004.
Murter
2005.
Vodice
2008.
Tribunj
2001.
Šibenik
2008.
15000664
15000556
15000513
15000369
15000370
15000639
15000663
UDRUGA ZA ZAŠTITU PRIRODE I OKOLIŠA TE
PROMICANJE ODRŽIVOG RAZVOJA "ARGONAUTA"
15000876 UDRUGA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTINJA "BOLJI
SVIJET"
15000435 UDRUGA ZA ZAŠTITU ČOVJEKOVA OKOLIŠA
"MASLINA"
15000846 ZAJEDNICA GRAĐANSKIH UDRUGA ŽUPANIJE
"IZVORI"
Izvor: Registar udruga RH (http://www.uprava.hr/RegistarUdruga/)
Osim toga, i meñunarodna organizacija Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu
(REC) sa Uredom u Hrvatskoj, takoñer vodi bazu podataka nevladinih udruga s područja zaštite
prirode i okoliša u Hrvatskoj. Navedena baza sadrži svega nekoliko udruga s područja Županije čija je
aktivnost direktno, ili indirektno vezana za problematiku zaštite okoliša (Tablica 127.).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 255
Tablica 127. „Ekološke“ udruge na području Županije prema REC-ovoj bazi podataka
Naziv udruge
Osnovno područje interesa i rada
Razina
udruge
djelovanja
UDRUGA SOKOLARSKI - zaštita ptica
nacionalna
CENTAR
(liječenje i rehabilitacija grabljivica,
projekti uzgoja grabljivica u humanoj
okolini, veterinarski aspekti grabljivica,
edukacija i senzibilizacija stanovništva)
- tradicijska kultura
Kulturno umjetnička
- zaštita okoliša
udruga "Zaokret" Murter
- obrazovanje
UDRUGA GRAĐANA
- očuvanje tradicijskih i prirodnih
"UŽANCE"
vrijednosti
EKOLOŠKA UDRUGA
- zaštita prirode
županijska
ARGONAUTA
- informiranje javnosti
- obrazovanje
- održivi razvoj
Izvor: REC-ova baza podataka (www.rec-croatia.hr/baze.php)
Sjedište
Šibenik
God.
osnutka
2000.
Murter
-
Primošten
2004.
Murter
2005.
Od navedenih udruga samo se jedna - Ekološka udruga Argonauta nalazi i na popisu Registra udruga
RH. Odreñena neusklañenost popisa dijelom proizlazi iz same prirode nevladinih udruga od kojih
mnoge nikad ne zažive na značajniji način, kao i iz činjenice da je svijet civilnog društva aktivnog u
zaštiti okoliša vrlo dinamičan, čime je ažuriranje postojećih izvora informacija/podataka otežano.
Prema podacima iz Tablica 126. i 127., vidljivo je da je najveći broj udruga osnovan u Šibeniku što je,
s obzirom na njegovu ulogu županijskog središta i razumljivo. Sjedišta ostalih udruga uglavnom su u
priobalnom dijelu županije (Murter, Brodarica, Pirovac, Tribunj, Vodice, Bilice, Grebaštica,
Jadrtovac, Skradin, Prvić, Žirje), dok u kontinentalnom dijelu županije djeluju svega četiri udruge
(dvije u Kninu, jedna Drnišu, i jedna u Kijevu). Iz navedenog proizlazi zaključak da meñu
stanovništvom Županije ne postoji ujednačena osviještenost o problematici zaštite okoliša, odnosno da
je posebice slaba na najnižoj, lokalnoj razini kontinentalnog dijela županije. Nadalje, broj
novoosnovanih NVU po godinama takoñer je svojevrsni pokazatelj stanja. Sukladno tome, činjenica
da se prema Registru udruga RH od 1998. svake godine osnivaju nove udruge (u prosijeku oko 2
godišnje, uz izuzetak 2007.), govori da se ne radi o prolaznom trendu, već o postojanom rastu koji
upućuje na sve veći razvoj svijesti o važnosti problematike zaštite okoliša.
Od velike važnosti za rad NVU je meñunarodna organizacija REC43 s Uredom u Hrvatskoj, budući da
udrugama na lokalnoj razini, u okviru posebnih projekata, dodjeljuje financijsku potporu. Najviši
iznos koju jedna nevladina udruga može dobiti u okviru jednog projekta je 3-5.000 EUR. Sukladno
tome REC je, u suradnji sa Sveučilištem Wageningen (Nizozemska) i Ekološkom udrugom
„Argonauta“ iz Murtera, raspisao natječaj za dodjelu malih financijskih potpora u okviru projekta
„Doprinos održivom razvoju obale i otoka Županije“. Pri tome je glavni izvor financiranja bilo
43
Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu (REC) je meñunarodna organizacija sa misijom pomaganja u
rješavanju problema u zaštiti okoliša. REC provodi svoju misiju kroz promoviranje suradnje meñu vladama, nevladinim
organizacijama, poslovnim sektorom i okolišnim dionicima, te podržava slobodnu razmjenu informacija te sudjelovanje
javnosti u donošenju odluka u zaštiti okoliša.
REC su 1990. godine osnovale vlade Sjedinjenih Američkih Država, Mañarske i Europska komisija. Potpisnici povelje o
osnivanju danas su vlade 29 zemalja, meñu njima i Republika Hrvatska. REC aktivno sudjeluje u ključnim globalnim,
regionalnim i lokalnim procesima te doprinosi okolišnim rješenjima, kao i rješenjima održivosti unutar, i izvan svoje mreže
ureda, prenoseći tranzicijsko znanje i iskustvo zemljama i regijama. REC-ov ured Hrvatskoj djeluje od 1993. godine, a
temeljem Zakona o udrugama REC je od 1997. registriran kao strana udruga. Ured djeluje sa svrhom prilagoñavanja RECovih programa lokalnim potrebama, te osiguravanja lakšeg pristupa REC-ovim uslugama.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 256
nizozemsko Ministarstvo vanjskih poslova, u okviru MATRA programa. Pregled pojedinih projekata
nevladinih udruga, dobitnika financijske potpore prikazan je u Tablici 128.
Tablica 128. Projekti udruga kojima su dodijeljene financijske potpore u okviru projekta „Doprinos održivom
razvoju obale i otoka Županije“, u 2008. i 2009. godini
Udruga
Naziv projekta
Projektni
Projektno
Opis aktivnosti
Dodijeljena
partneri
razdoblje
sredstva /
kn
2008. - prvi krug potpora
Športsko
Sadnja borove
Gradska
01.09.2008. kultiviranje zapuštene
50.600,00
društvo
šume, maslina,
četvrt
zelene površine, sadnja
Jadrija,
palmi i ukrasnog
Jadrija
21.05.2009. borova u skladu s
Šibenik
bilja na kupalištu
Urbanističkim planom
Jadrija
Jadrije
Športsko
Eko-patrola u
DVD
15.09.2008. predstavljanje projekta
50.750,00
ribolovno
zoni akvatorija
Rogoznica, eko-patrole javnosti, izrada
društvo
Općine
OŠ
31.08.2009. plana rada eko-patrole,
"Gof"
Rogoznica koja
Rogoznica
organizacija i provedba
ljetnog kampa za djecu
Rogoznica
obuhvaća otoke i
obalu
Športsko
Živjeti s morem - OŠ
25.09.2008. jačanje kapaciteta udruge,
50.750,00
društvo
Nasljeñe i
Primošten
predavanja, ribarski
"Lignja"
ostavština za
25.08.2009. dogovori, kampanja
Primošten
budućnost
ureñenja morskog parka,
kampanja ureñenja
prostora istezališta
brodica, čišćenje
podmorja, priobalja i
otoka, poribljavanje, EKO
patrole, manifestacije
ribarskih večeri
Udruga
Inventarizacija
15.09.2008. Prihvat i transport
50.000,00
Sokolarski
smrtnosti, ozljeda
ozlijeñenih, bolesnih ili
centar,
i bolesti kod ptica
01.09.2009. uginulih ptica grabljivica.
Dubravagrabljivica na
Uzimanje uzoraka i
Šibenik
području
odreñivanje uzroka
Županije
oboljenja, ozljede ili
uginuća.
Udruga
Nasljeñe za
01.09.2008. mobiliziranje lokalnog
49.900,00
"Žena" budućnost
stanovništva na temu
Drniš
31.08.2009. održivog razvoja,
kampanja, edukativni
materijal, radionice na
temu eko uzgoja hrane,
OR-a i korištenja
tradicijskog naslijeña,
osnivanje eko-tima, smotra
eko proizvoda i tradicijski
izrañenih suvenira
2009. - drugi krug potpora
Naš mali
Dramska igra
Općina
04.05.2009. Priprema i izvoñenje
50.430,00
festival,
DUGA
Murterscenske dramske igre o
Murter
Kornati, OŠ 04.10.2009. pojavi optičkog i
Murterski
meteorološkog fenomena u
škoji,
prirodi, s naglaskom na
Coronata
očuvanje okoliša.,
d.o.o.
prikazano na način blizak
djeci. Projekt je dio 3Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 257
Modrave
MurterBetina
Doprinos
revitalizaciji
maslinika na
području
Modrava
obnovom poljskih
putova i
eliminacijom
divljih odlagališta
otpada, te
promicanje
održivog turizma
malih razmjera
poticanjem
osnivanja ekokampova
JUPP
Vransko
jezero, Hrv.
Zavod za
poljoprivre
dnu
savjetodavn
u službu,
OŠ
Murterski
škoji,
Općina
Tisno,
Udruga
"Gangaro"
01.10.2009.
31.01.2010.
"Gangaro" Udruga za
očuvanje i
unapreñenje
prirodne i
gospodarske
baštine i
posjeda na
otočnoj
skupini
GangaroŽižanjKošara,
Murter
Ukupno (kn):
Prilog očuvanju i
unapreñenju
tradicijskog
gospodarstva na
otoku Gangarolu
kroz niz zahvata
na tradicijskoj
otočnoj
infrastrukturi
NP Kornati,
Općina
MurterBetina,
Udruga
"ModraveMurterBetina"
01.06.2009.
31.01.2010.
godišnjeg programa pod
pokroviteljstvom MZOŠ.
Popravak suhozida,
čišćenje poljskog puta i
nivelacija radi lakšeg
pristupa maslinicima.
Eliminiranje divljih
odlagališta, postavljanje
edukativnih ploča. Ekopatrole učenika OŠ i
članova udruge, koje će
bilježiti nedopuštene
aktivnosti na području
Modrava; postavljanje
ploča s modravskim
toponimima duž Jadranske
magistrale. Podrška radu
eko-kampa Ovnja primjeru održivog turizma
malih razmjera; prijedlog
izmjena lokalne/područne
regulative u cilju
povećanja broja sličnih
kampova na Modravama.
Izložba o ostvarenim
aktivnostima.
Popravak suhozida, škola
gradnje suhozida za
učenike OŠ; čišćenje obale
od naplavljenog smeća;
uklanjanje alohtone flore u
području maslinika; škola
gradnje valobrana i
obalnog zida; ureñenje
pristupnog puta; čišćenje
poljskih putova od makije,
nasipavanje tucanikom;
izložba o ostvarenim
aktivnostima.
50.750,00
50.750,00
403.930,00
Izvor: Službena internetska stranica REC-a (http://www.rec-croatia.hr/matra-projekt.php)
Osim toga, sredstva za projekte nevladinih udruga koji su vezani uz zaštitu okoliša i prostora
dodjeljuju se i iz državnog proračuna putem natječaja Ministarstva (MZOPUG) za predlaganje
projekata nevladinih udruga. U Tablici 129. navedeni su projekti nevladinih udruga koje su, u
razdoblju od 2004.-2009. godine, dobile financijsku potporu ministarstva. Iako neke od njih nisu
registrirane u prvom redu kao „ekološke udruge“, one provode aktivnosti koje se na neki način bave
okolišem ili razvojem u skladu s prirodom.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 258
Tablica 129. Projekti nevladinih udruga koje su od 2005.-2009. godine dobile financijsku potporu MZOPUG-a
God.
Naziv udruge
Naziv projekta i opis aktivnosti
dodjele
sredstava
2005.
Ekološka udruga
Neka plavo ostane plavo - ekološka akcija čišćenja podmorja i
“Argonauta“ Murter
priobalja murterskog akvatorija uz preventivno pretraživanje na
moguće prisustvo roda
- akcija čišćenja (četiri akcije, dvije u proljeće, dvije na jesen –
ronioci i učenici osnovnih škola Županije). Terenski rad i
edukacija stanovništva.
2006.
JEŽ- ekološka udruga, Tehnološki postupak gospodarenja organskim otpadnim
Pirovac
materijama komina od maslina
Udruga Hrvatskih branitelja Utvrñivanje postojećeg stanja i programa akcija zaštite okoliša
liječenih od
na odabranim lokacijama Grada Knina
posttraumatskog stresnog
poremećaja Županije
”Tvrñava Knin”
Ekološka udruga ŽIR, Žirje Objavljivanje brošure „Žirje za živit – otpad je briga naša“
Ekološka
udruga More je život II
Argonauta, Murter
2007.
Ekološka udruga “Krka “
Eko rendžerići
Knin
- buñenje svijesti djece o bitnosti očuvanja okoliša i
gospodarenja otpadom, meñusobno povezivanje različitih
nacionalnih i dobnih skupina
Udruga Hrvatskih branitelja Edukacija stanovništva o potrebi očuvanja okoliša i
liječenih od
biološke raznolikosti, podprojekt: Eko zaštita izvora rijeke Krke
posttraumatskog stresnog
i slapa Krčić – nastavak prošlogodišnjeg projekta
poremećaja Županije
- izrada promotivnog materijala (CD, DVD), održavanje tribina i
”Tvrñava Knin”
okruglih stolova (četiri tribine), izrada i održavanje web stranice
Športsko društvo Jadrija,
Mediteranski park uz plažu Jadrija-Zapad
Šibenik
- čišćenje zapuštene površine uz zapadnu plažu kupališta Jadrija,
oblikovanje i njega mediteranskog parka u okviru obilježavanja
85. godišnjice osnivanja gradskog kupališta Jadrija pod
pokroviteljstvom Grada Šibenika
2008.
Športsko društvo Jadrija,
Sadnja borove šume, maslina, palmi i ukrasnog bilja
Šibenik
- čišćenje zapuštene površine 900 m², isplanirati teren, ureñenje
šetnice uz more, 80 borova, 15 palmi
Ekološka udruga Krka,
Ekološko informativni centar
Knin
- otvaranje Ekološkog informativnog centra Knin, promocija
zaštite prirode i kulturno povijesne baštine Grada Knina putem
edukativnih radionica, tečajeva, akcija čišćenja i športskokulturnih sadržaja.
Ekološka udruga
More je život -III
“Argonauta“ Murter
- akcije čišćenja mora i priobalja uz sudjelovanje djece, lokalnih
volontera, te pretraživanje prisutnosti invazivnih algi roda
Caulerpa,
- aktivnosti jačanja svijesti, edukativna radionica na temu otpad,
slikovnica
Čuvajmo kraljevski grad Knin
2009.
Ekološka udruga Krka,
- poticanje grañana grada Knina na aktivnije sudjelovanje u zaštiti
Knin
okoliša, radionice, akcije čišćenja, tisak promo-materijala, usluge
zelenog telefona, promocija upotrebe platnenih i biorazgradivih
vrećica
Sadnja mediteranskih kultura oko javnog WC-a i uz nogometno
Športsko društvo Jadrija,
igralište
Šibenik
- volonterski rad 15 članova ŠD Jadrija i MO Jadrija – obavit će se
fizički radovi svih aktivnosti, a prijevoz i nabava materijala platit će
se iz proračuna projekta.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 259
Udruga Hrvatskih branitelja
liječenih od
posttraumatskog stresnog
poremećaja Županije
”Tvrñava Knin”
Ekološka udruga
“Argonauta“ Murter
Ekološka Udruga Gentiana,
Knin
Edukacija stanovništva o potrebi očuvanja okoliša biološke
raznolikosti podprojekt – Eko zaštita Vidikovca –Vrbnik
- edukacija, izrada promo-materijala, zbrinjavanje otpada,
nastupanje u emisijama Ekološki sat radio Knina, s raznim
eminentnim stručnjacima u zbrinjavanju otpada, promoviranje
zaštite lokacije Vidikovac-Vrbnik
More je život IV
- akcije čišćenja podmorja i priobalja – u uvalama na području
Kornatskog otočja i otoka Murtera
- aktivnost jačanja svijesti, edukacije i informiranje djece i javnosti
Projekt sanacije divljeg odlagališta otpada “Oćestovo –krši”
- odvajanje otpada sa odlagališta – metalni otpad – sirovina,
grañevinski otpad odvoz na odlagalište Mala Promina, ciljevi
sanacije divljeg odlagališta sprečavanje opasnosti za ljudsko
zdravlje, biljni i životinjski svijet, te sprečavanje nastajanja
eksplozija i požara na odlagališta.
Izvor: Službena internetska stranica MZOPUG (http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=5594)
Iako sve spomenute udruge svojim djelovanjem štite okoliš, one se znatno razlikuju po sadržajnom
obuhvatu svojih aktivnosti i njihovoj učestalosti, te po masovnosti i prepoznatosti u javnosti. Čest je
slučaj da mnoge udruge nikad ne zažive kroz vidljivije aktivnosti. S druge pak strane, na području
županije djeluje Ekološka udruga "Krka" Knin koja svojom aktivnošću nadilazi lokalne i županijske
okvire, budući da je uključena u dvije nacionalne inicijative - u nacionalnu mrežu udruga za zaštitu
okoliša Zeleni forum, te nacionalnu Mrežu Zelenih telefona44. Izmeñu ostalih projekata lokalnog
karaktera (s ciljem očuvanja i zaštite okoliša na području Grada Knina), najvažniji projekt koji udruga
kontinuirano provodi je djelovanje Zelenog telefona za područje Županije. Na službenoj web stranici
Mreže Zelenih telefona dostupna je statistika poziva za 2007. i 2008. godinu (vidi Prilog 18, Tablica
173. Zeleni telefon, kategorizacija poziva po udrugama 2007. godine i Tablica 174. Zeleni telefon,
kategorizacija poziva po udrugama i vrstama problema 2008. godine). Prema navedenoj statistici,
2007. godine zaprimljeno je sveukupno 3665 poziva na temu zaštite okoliša, od čega je 77 poziva bilo
upućeno eko-udruzi „Krka“ Knin, tj. odnosilo se na područje Županije. Iduće, 2008. godine na istu je
temu zaprimljeno sveukupno 3187 poziva, od čega je 108 poziva (više za gotovo polovinu
prošlogodišnjih poziva) bilo upućeno eko-udruzi „Krka“ Knin za područje Županije. Navedeno
takoñer svjedoči o većoj zainteresiranosti i osviještenosti javnosti o problematici zaštite okoliša, (uz
mogućnost da je veća zainteresiranost uzrokovana i većim brojem problema u zaštiti okoliša na
području Županije).
Nagrade i priznanja Ministarstva za postignuća u zaštiti okoliša
O razvijenosti svijesti o problematici okoliša na području Županije moguće je suditi i po dobitnicima
nagrada i priznanja MZOPUiG za postignuća u zaštiti okoliša. Nagrada se dodjeljuje od 1993., a na
području Županije dodijeljena je dva puta (na službenoj web stranici Ministarstva dostupni su podaci
od 1993. do 2004.). Priznanje je:
- u kategoriji zaštita okoliša u zaštićenim područjima – 2002. godine dobila JU Nacionalni
park „Krka“, a
- u kategoriji opći doprinos zaštiti okoliša – 2004. godine priznanje je dobio Mjesni odbor
„Jadrija“ Grada Šibenika za uložene napore u ureñenju šibenskog gradskog kupališta.
44
Cilj Zelenih telefona je poticanje grañana na aktivnije sudjelovanje u zaštiti okoliša, a nadležnih institucija na učinkovitije
rješavanje problema u okolišu. Aktivisti i volonteri zajedno s grañanima pristupaju rješavanju problema, u suradnji s
nadležnim institucijama, te zatim nadziru njihovo rješavanje. Danas je u Mrežu Zelenih telefona uključeno jedanaest udruga
zaštite okoliša: Zelena Akcija iz Zagreba, Eko Pan iz Karlovca, Ekološko društvo Žmergo iz Opatije, Zelena Istra iz Pule,
Sunce iz Splita, ZEO Nobilis iz Čakovca, Franjo Koščec iz Varaždina, Zeleni Osijek iz Osijeka, Zeleni San iz Vinkovaca, Eko
Zadar iz Zadra i Krka iz Knina.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 260
Iz svega navedenog može se zaključiti da se na području Županije već provode aktivnosti u više-manje
svim kategorijama institucionalnog i izvaninstitucionalnog sustava izobrazbe za zaštitu okoliša.
Usprkos tome, može se, i potrebno je činiti još više, budući da je djelovanje udruga i civilnog društva
najznačajnije upravo na regionalnoj i lokalnoj razini, te da je županijama, gradovima i općinama
zakonski dana veća autonomija na području odgoja i obrazovanja (što otvara mogućnost županiji da s
većim sredstvima podupire programe tipa odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj, uključujući
programe odvojenog prikupljanja otpada, programe ureñenja okoliša i dijelova prirode, programe
interpretacije i turističkog opremanja pojedinih vrijednih i interesantnih lokaliteta, i sl.).
5.7
EKONOMSKI INSTRUMENTI I FINANCIRANJE
5.7.1 Zakonski okvir
Financiranje zaštite okoliša počiva na dva ključna načela „onečišćivač plaća“ i „korisnik plaća“ koja
se primjenjuju kroz tri osnovna instrumenta – zakonske, ekonomske i institucionalne mjere. Navedena
načela nalažu da se u cijenu proizvoda i usluga, osim ekonomskog troška proizvodnje, mora uračunati
i ukupni društveni i okolišni trošak uzrokovan proizvodom, odnosno cijena saniranja štete nanesene
okolišu procesom proizvodnje, korištenja i odlaganja nekog proizvoda. Meñutim, usprkos, generalno
gledajući, znatnim pomacima na području zaštite okoliša posljednjih godina, taj se trošak velikim
dijelom još uvijek ne uračunava kao trošak u cijenu proizvoda. Posljedica toga je postojanje
ekonomskog konteksta koji „nagrañuje“ ponašanje koje ne vodi računa o okolišu, budući da
proizvoñači koji manje troše na mjere zaštite okoliša imaju jeftiniji, a time i konkurentniji proizvod na
tržištu. U zakonodavstvu RH za sada ne postoje propisane poticajne porezne olakšice za investitore
koji ulažu u zaštitu okoliša. Meñutim, starim Zakonom o državnim potporama (NN 47/03) i Uredbom
o državnim potporama (NN 121/03) bile su propisane odreñene potpore za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost, da bi po svom osnivanju, od 2004. godine, Fond za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost preuzeo financiranje projekata zaštite okoliša, uključujući poticaje za uvoñenje čistijih
proizvodnih procesa, proizvoda čije korištenje i odlaganje manje opterećuje okoliš te smanjenje
nastajanja otpada u proizvodnji.
Financiranje sustava zaštite okoliša u RH okvirno je definirano čl. 174. Zakona o zaštiti okoliša, prema
kojemu se sredstva za provoñenje mjera iz strategije i programa zaštite okoliša osiguravaju u
„državnom proračunu, proračunima jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne)
samouprave, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te iz drugih izvora prema odredbama
ovog Zakona“. Proračunska sredstva ostvaruju se i primjenom raznih ekonomskih instrumenata u vezi
s onečišćavanjem i iskorištavanjem okoliša.
Prikupljena sredstva se ili u različitim omjerima usmjeravaju dijelom u državni, dijelom u lokalne i
županijske proračune, ili ostaju isključivo lokalnoj samoupravi (naknada za općekorisne funkcije šume
ili šumski doprinos, naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina, ekološke pristojbe koju propisuju
jedinice lokalne samouprave za svoje područje, vodne naknade). Prikupljena sredstva troše se za
različite javne izdatke, meñu kojima i za zaštitu okoliša. Dio sredstava (naknada za zaštitu voda, te
ekološka pristojba koju propisuje jedinica lokalne samouprave za svoje područje) u cijelosti se koristi
za zaštitu okoliša, dok se preostali dio (naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, komunalne
naknade, koncesijske naknade za iskorištavanje pomorskog dobra, cijene nekih komunalnih usluga, te
cijene nekih proizvoda i usluga) koristi i u druge svrhe.
Poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije ostvareno je putem naknada
sukladno Uredbi o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora
energije i kogeneracije (NN 33/07), čime je započela naplata naknade za poticanje proizvodnje
električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (skraćeno: Naknada za poticanje) od
svih kupaca električne energije u Republici Hrvatskoj.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 261
Drugi izvori uključuju vlastita sredstva onečišćivača, zajmove, sredstva meñunarodne pomoći (npr.
korištenje sredstava iz pretpristupnih EU fondova), ulaganja stranih ulagača, i dr.
Od uspostave Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, donesen je niz zakonodavnih odredbi
kojima je uveden velik broj novih naknada u zaštiti okoliša kojima se financira rad i djelovanje Fonda
kao što su naknada za opterećivanje okoliša komunalnim i/ili neopasnim tehnološkim (industrijskim)
otpadom, naknada za ambalažu i ambalažni otpad, naknada za okoliš na vozila na motorni pogon,
naknada na emisije u okoliš plinova CO2, SO2 i NO2, naknada korisnika okoliša odnosno naknada na
grañevine ili grañevne cjeline za koje je propisana obveza provoñenja postupka procjene utjecaja na
okoliš. Na taj način prikupljena sredstva Fonda, koriste se za provedbu projekata, programa i mjera
zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.
5.7.2 Stanje na području Županije
Izvori financiranja zaštite okoliša na području Županije su:
-
državni proračun i izvanproračunski fondovi (prvenstveno FZOEU);
proračun županije i jedinica lokalne samouprave;
gospodarstvo;
meñunarodna suradnja i
namjenske naknade, sredstva bespovratne, financijske pomoći, zajmovi i krediti iz
meñunarodnih i domaćih izvora i drugi izvori
Najveći dio sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) na području
Županije dodijeljen je projektima zaštite okoliša, prvenstveno za sanaciju odlagališta otpada (vidi
prilog, podaci iz srpnja 2009. godine). Od osnivanja Fonda do mjeseca srpnja 2009. godine uloženo je
oko 24 milijuna kuna. Prema planiranim sredstvima Fond namjerava uložiti još 96 milijuna kuna u
navedene projekte. Krajem kolovoza, Fond je jedinicama lokalne samouprave na području Županije
odobrio daljnjih 1,6 milijuna kuna za projekte zaštite okoliša (nabava komunalne opreme, sanacija
divljih odlagališta) i energetske učinkovitosti.
U Županijskom proračunu, sredstva za zaštitu okoliša planirana su u sklopu Upravnog odjela za zaštitu
okoliša i komunalne poslove, ali djelomično i drugih upravnih odjela kao što su Upravni odjel za
prostorno ureñenje i gradnju, Upravni odjel za pomorstvo, promet i otočni razvoj te Upravni odjel za
gospodarstvo (Tablica 130.).
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 262
Tablica 130. Sredstva za zaštitu okoliša predviñena u proračunu Županije za 2008. i 2009. godinu
NAZIV
IZNOS
2008
2009
Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove
Ispitivanje zraka, mora i izrada studija, programa i izvješća iz područja zaštite
570.000
490.000
okoliša
Izrada studija, programa i izvješća iz područja zaštite okoliša
250.000
865.000
Izrada studija za zaštićene zone izvorišta
475.000
izvor financiranja Hrvatske vode
550.000
450.000
izvor financiranja Vodovod i odvodnja d.o.o.
100.000
Upravljanje, tehničko i gospodarsko održavanje melioracijskih sustava
200.000
Zaštita mora od onečišćenja
100.000
Financiranje županijskih javnih ustanova
750.000 3.800.000
Rad Županijske vatrogasne zajednice
1.300.000
Čišćenje akvatorija županije
600.000
Priprema dokumentacije za RCGO Bikarac
263.000
Unapreñenje informacijskog sustava o prostoru
1.766.000
Poboljšanje vodoopskrbnog sustava u županiji
1.575.500 1.746.000
UKUPNO AKTIVNOST:
6.036.500 9.814.000
Upravni odjel za pomorstvo, promet, otočni razvoj i područni razvoj
Utvrñivanje prijedloga granice pomorskog dobra i sanacija pomorskog dobra
5.118.770 6.794.000
uslijed izvanrednih dogañaja
UKUPNO AKTIVNOST:
5.118.770 6.794.000
Županijski zavod za prostorno ureñenje
Izrade i donošenja izmjena i dopuna PPŽ-a
250.000
UKUPNO AKTIVNOST:
250.000
Upravni odjel za prostorno ureñenje i graditeljstvo
Unapreñenje informacijskog sustava o prostoru
50.000
50.000
UKUPNO AKTIVNOST:
50.000
50.000
Upravni odjel za gospodarstvo
Provoñenje programa navodnjavanja
874.000 1.275.000
izvor financiranja Hrvatske vode
874.000 1.275.000
Provoñenje programa razvoja poljoprivrede i marikulture
1.695.180 1.762.000
Rad Županijske vatrogasne zajednice
1.050.000
UKUPNO AKTIVNOST:
4.493.180 4.312.000
Dio projekata zaštite okoliša i zaštite prirode te izgradnje komunalne infrastrukture, financiran je iz
meñunarodnih izvora. Županija bila je jedna od prvih županija koja je uspostavila suradnju s
Europskom komisijom i realizirala znatan broj projekata koristeći sredstva meñunarodnih fondova.
Veći dio projekata realiziran je u suradnji s Regionalnom razvojnom agencijom Županije. Pregled
realiziranih projekata iz programa CARDS 2002 dan je u Tablici 131.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 263
Tablica 131. Pregled realiziranih projekata iz programa CARDS 2002 – Održivi razvoj ratom stradalih
područja 2005. i 2006. godine
Infrastrukturni radovi
Naziv projekta
Izgradnja sustava za pročišćavanje otpadnih voda grada Skradina
1. Poboljšanje upravljanja otpadnim vodama putem skupljanja
otpadnih voda, njihovim tretiranjem u sustavu za pročišćavanje i
otpuštanja pročišćene otpadne vode.
Izgradnja lokalnog vodoopskrbnog sustava u Piramatovcima
2. Gradnja lokalne vodoopskrbne distribucijske mreže u selu
Piramatovci i povezivanje s glavnom vodoopskrbnom mrežom.
Izgradnja vodospreme i magistralnog cjevovoda za opskrbu
naselja Marasovine, Matasi, Zelići
3. Produženje glavnog vodoopskrbnog voda od sela Oklaj do lokalne
mreže triju sela smještenih u općini Promina (Matasi, Zelići i
Marasovine).
Rekonstrukcija glavnog odvodnog kanala u Marićima
Za poboljšanje drenaže 7 ha urbanog zemljišta lociranog u centru
4. Knina, kako bi se spriječilo učestalo poplavljivanje okolnog
područja naseljenog s 1.000 stanovnika i neposrednom blizinom
bolnice i srednje škole.
Izgradnja glavnog vodoopskrbnog cjevovoda Kistanje – Macure
5. Zamjena oštećenih pumpi glavnog vodoopskrbnog voda od
Kistanja do Macura kako bi se olakšala opskrba vodom u 4 sela i 6
zaselaka u Općini Kistanje.
UKUPNO
Korisnik
Vrijednost (€)
Grad Skradin
567.748
Grad Skradin
326.050
Općina Promina
302.692
Grad Knin
250.149
Općina Kistanje
474.091
1.920.730
Tehnička pomoć
Naziv projekta
1. Master i marketing plan razvoja turizma
Pripremanje projekata za sustav vodoopskrbe i odvodnje za Knin i
Drniš
2. Pripremanje natječajne dokumentacije za adaptaciju i proširenje
vodoopskrbne mreže, sustava odvodnje i sustava za pročišćavanje
otpadnih voda u Drnišu i Kninu – pogodno za financiranje kroz
programe EU (ISPA ili IPA).
UKUPNO
Korisnik
Vrijednost (€)
Županija
200.000
Gradovi Knin i
Drniš
699.000
899.000
Izvor: RRA ŠKŽ
Od ostalih projekata to su:
1. INTERREG III A – „Adriatic Re.Port – Adriatic Tourist Ports Network (Mreža jadranskih
turističkih luka)“. Stvaranje integrirane mreže luka s obje strane Jadrana u cilju razvijanja
ekološki održivog turizma. Projekt je provoñen tijekom 2006. godine.
2. CARDS 2001 – MEMCI “Projekt komunalnih kapaciteta i infrastrukture za gospodarenje
komunalnim otpadom”. Projekt je provodio UNDP- Ured Šibenik kroz 2004. i 2005. godinu, a
za komponente: izrada regionalnih planova za gospodarenje otpadom u Šibensko-kninskoj i
Zadarskoj županiji; nabava kontejnera; opremanje dječjih vrtića; reciklažno dvorište; priprema
dokumentacije “Regionalnog centra za gospodarenje otpadom” za ISPA fond, utrošeno je oko
jedan milijun i sto tisuća dolara.
3. INTERREG/CARDS-PHARE – “Jačanje ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima
prirode”. Cilj projekta je razvijati kapacitete Županijskih javnih ustanova za upravljanje
zaštićenim dijelovima prirode kako bi mogle skrbiti o zaštićenim područjima prirode, te kako
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 264
bi razvile ekološki prihvatljiv turizam na tim lokalitetima. Ugovor o realizaciji projekta
potpisan je u listopadu 2008.g. Ukupna vrijednost je 187.697 Eura.
4. ISPA – Regionalni centar za gospodarenjem otpadom Bikarac. Ukupna investicija iznosi
8.823.601 Eura. Razdoblje provedbe 2006-2010. godine. Korisnik projekta je Gradska čistoća
d.o.o. Šibenik.
5. PROJEKT „COAST“. Projekt se realizira u suradnji s UNDP-om. Cilj projekta je da
sustavnim djelovanjem u svim značajnim gospodarskim sektorima u obalnom području
Dalmacije (turizam, poljoprivreda, ribarstvo) potakne razvoj koji poštuje prirodne vrijednosti i
održivo koristi prirodna dobra. Za ovaj projekt osiguran je iznos od 600 000 dolara od čega će
biti utrošeno za male darovnice oko 150 000 dolara, za jamstveni fond 100 000 te za razne
oblike tehničke pomoći 350 000 dolara. Do sada su u okviru projekta COAST izrañeni
dokumenti: Plan razvoja eko i ruralnog turizma za šire područje ušća rijeke KRKE, Akcijski
plan razvoja školjkarstva na području ušća rijeke KRKE, Inventarizacija i kartiranje flore,
faune i staništa u području estuarija rijeke KRKE, Krajobrazna analiza i osnova za šire obalno
područje estuarija rijeke KRKE te Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u obalnom
području.
6. Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama RH. Županija kao i svih pet
gradova potpisnici su ENERGETSKE POVELJE kojom su se obvezali na aktivno
promoviranje energetske efikasnosti, poticanje i omogućavanje izgradnje obnovljivih izvora
energije kao i na učinkovito gospodarenje energijom kako u zgradama i komunalnom sustavu,
tako i u domovima svih grañana, te u poslovnom sektoru.
7. Izrada studija gospodarske opravdanosti za poduzetnike koji su tražili i dobili koncesiju za
uzgajališta školjki i ribe. Izrañeno je 18 studija.
8. Jadranski projekt, koji je djelomično financiran putem zajma Meñunarodne banke za obnovu i
razvoj, obuhvaća izgradnju sustava javne odvodnje općine Rogoznica u I. fazi, te VodiceTribunj-Srima i općine Pirovac-Tisno-Jezera u II. fazi.
Usprkos znatnim sredstvima za projekte zaštite okoliša koja su osigurana od strane Fonda ili EU,
preko pretpristupnih i drugih fondova, najveći problem koji ostaje u financiranju projekata zaštite
okoliša je općenito loša gospodarska situacija u samoj županiji čiji BDP, usprkos rastu u 2006. u
odnosu na razdoblje od 2000. do 2005. godine, još uvijek i do 26% zaostaje od hrvatskog prosjeka
(Priopćenje DZS, srpanj 2009. godine). Posebno se to odnosi na pojedine manje općine koje uglavnom
žive na račun državnog proračuna, bez vlastitih sredstava koja bi mogli uložiti u značajnije projekte
zaštite okoliša na svom području. Istovremeno, problem predstavlja i sama spora realizacija već
odobrenih projekata kao što je primjer izgradnje RCGO Bikarac koja do danas nije započela, iako su
sredstva odobrena još 2006. godine. Kao što je već više puta spomenuto u ovom izvješću, ulaganja u
projekte zaštite okoliša, čistije proizvodnje i eko-proizvoda od strane gospodarskih subjekata na
području Županije (npr. izgradnja postrojenja za suspaljivanje otapala – tvrtka Tvornica oplemenjeih
folija d.o.o. Drniš; rješavanje pitanja tretmana otpadnih voda - Ivanal tvornica aluminija d.o.o.;
oporaba biomase - Girk Kalun) su još uvijek rijetka i nastala isključivo kao posljedica nastojanja
samih tvrtki da uključe politiku zaštite okoliša kao dio svog poslovanja, ali ne i generalno prisutnog
trenda sustavnog promicanja politike zaštite i očuvanja okoliša na području Županije.
5.8
INSPEKCIJSKI NADZOR
5.8.1 Zakonski okvir
Inspekcijski nadzor vezan uz problematiku okoliša osim inspekcije zaštite okoliša uključuje i veći broj
drugih inspekcijskih službi i državnih tijela (inspekciju zaštite prirode, vodopravnu, sanitarnu,
grañevinsku inspekciju, inspekcijsku službu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, MUP dr. )
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 265
Djelovanje inspekcije zaštite okoliša odreñeno je Zakonom o zaštiti okoliša, Zakonom o otpadu i
Zakonom o zaštiti zraka te brojnim pravilnicima i uredbama. Inspekcija zaštite okoliša pod okriljem je
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva i u okviru svojih ovlasti obavlja
inspekcijski nadzor pravnih i fizičkih osoba nad primjenom propisa kojima se reguliraju opća pitanja
zaštite okoliša, zaštita zraka i postupanje s otpadom.
Inspekcija zaštite prirode temeljem Zakona o zaštiti prirode, podzakonskih akata i ratificiranih
meñunarodnih konvencija, obavlja nadzor nad radom javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim
dijelovima prirode, nadzire stanje kakvoće prirode, korištenje i uporabu zaštićenih prirodnih
vrijednosti i drugih dijelova prirode, provoñenje uvjeta i mjera zaštite prirode, nadzire radnje koje
mogu prouzročiti promjene i oštećenja na zaštićenim prirodnim vrijednostima ili drugim dijelovima
prirode i dr. Od 2004. godine Inspekcija zaštite prirode je pod upravom Ministarstva kulture.
5.8.2 Stanje na području Županije
Zaštita okoliša
Za područje Županije u sklopu Uprave za inspekcijske poslove MZOPUG-a ustrojena je Područna
jedinica u Šibeniku koja je odgovorna za izvršavanje planiranih inspekcijskih zadaća, nadzor primjene
mjera zaštite okoliša i dr. Do 2008 g. ova područna jedinica je zapošljavala svega 2 inspektora. Od
2008. g. na području Županije djeluje 3 inspektora što je donekle povećalo broj obavljenih nadzora i
donesenih rješenja. Podaci o radu Područne jedinice dani su u sljedećoj tablici:
Tablica 132. Podaci o radu inspekcije zaštite okoliša u razdoblju 2004. – lipanj 2009.
BROJ:
2004.
2005.
2006.
2007.
djelatnika MZOPUG-a u PJ
2
2
2
2
obavljenih nadzora
219
223
220
239
zaprimljenih prijava
46
45
35
57
donesenih rješenja
104
62
77
80
zapisnika o kontroli izvršenja rješenja
59
65
93
59
zapisnika o obavljenom nadzoru u
7
6
5
7
slučaju izvanrednog dogañaja
ukupno izrečenih novčanih kazni u
300.000
0
100.000
60.000
kunama (upravne mjere)
prekršajnih prijava
20
15
25
14
postupaka na prekršajnom sudu a od
15
19
28
14
toga:
prihvaćenih
1
7
7
4
odbijenih
0
0
0
1
obustavljenih zbog zastare
14
11
21
7
obustava iz drugih razloga
0
1
0
2
ukupan iznos izrečenih novčanih kazni 4.500
20.000
20.000
15.000
prekršajnih sudova u kunama
Izvor: MZOPUG, Uprava za inspekcijske poslove
2008.
3
293
59
165
138
3
6 mj.2009.
3
176
26
45
63
2
155.000
5.000
19
17
8
5
3
0
13
1
119.000
1
0
4
0
2.600
Iz podataka Uprave za inspekcijske poslove MZOPUG vidljivo je da od ukupnog broja godišnjih
nadzora, nadzori na temelju zaprimljenih prijava čine oko 20 %, a 80% nadzora je odrañeno temeljem
godišnjeg plana rada, što ukazuje na relativno dobar rad inspekcije i redovan nadzor pravnih i fizičkih
osoba. Većina donesenih rješenja i mjera donesena je sukladno Zakonu o otpadu.
Indikativno je da se postotak obustavljenih postupaka na prekršajnom sudu zbog zastare kreće od oko
50 - 76%. Ovo je vrlo visoki postotak i ukazuje na probleme u pravosuñu i potrebu reformi u ovom
sektoru. Uz problem zastare potrebno je spomenuti i izricanje minimalnih kazni od strane suda, što
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 266
značajno umanjuje učinkovitost inspekcijskog nadzora i relativizira smisao kazni a to je destimuliranje
kršenja zakona i onečišćavanja okoliša. 45
U novije vrijeme (Godišnje izvješće o radu inspekcije zaštite okoliša za 2008) pokazatelji ipak
dokazuju da su inspekcijske i kaznene mjere propisane Zakonom o zaštiti okoliša, Zakonom o zaštiti
zraka i Zakonom o otpadu koje je ovlaštena poduzimati inspekcija zaštite okoliša, unatoč uočenih
poteškoća, zadovoljavajuće primjenjive u ovoj fazi provoñenja tih propisa te da su učinkovite u
odnosu na postizanje zahtijevane kakvoće okoliša.
U okviru meñusobne suradnje s drugim nadležnim inspekcijama na temelju Sporazuma o suradnji
inspekcijskih službi u području zaštite okoliša, zaključenog 2007. godine, provode se koordinirani
inspekcijski nadzori i druge aktivnosti.
S obzirom na obujam potencijalnih zadaća i vrste poslova koji se provode ili očekuju u primjeni
zahtjevne EU regulative (npr. implementacijom Uredbe o postupku utvrñivanja objedinjenih uvjeta
zaštite okoliša (NN 114/08), broj inspektora zaštite okoliša na razini Županije može se ocijeniti
nedovoljnim tj. povećat će se potreba za brojem inspektora i njihovom kontinuiranom edukacijom.
Zaštita prirode
Na području Županije djeluje 1 inspektor zaštite prirode. Od 2002. do 2004. isti inspektor bio je
nadležan za četiri Dalmatinske županije. Od 2004. do 2007. nadležan je za 3 županije, a od 2007. do
2009 za 2 županije (Splitsko-dalmatinsku i Županiju). Sasvim je jasno da to nije dovoljno za nadzor
problematike zaštite prirode na cijelom teritoriju. NP Krka i NP Kornati za nadzor svoga teritorija
zapošljavaju odreñen broj nadzornika.
Tablica 133. Podaci o radu inspekcije zaštite prirode u razdoblju 2002. – kolovoz 2009.
BROJ:
2002. 2003. 2004. 2005. 2006.
2007. 2008.
Broj obavljenih nadzora
4
3
3
8
22
17
13
Broj zaprimljenih prijava
1
1
3
4
17
31
5
Broj donesenih rješenja
0
1
0
1
1
3
1
Broj prekršajnih prijava
3
2
4
4
29
32
7
Broj izrečenih kazni
1
0
0
0
1
1
0
Ukupni iznos izrečenih
300
0
0
0
10.000 6.000 0
kazni u kn
Broj postupaka na
prekršajnom sudu:
prihvaćenih - neriješenih
1
0
1
2
9
25
7
odbijenih
0
0
0
0
1
0
0
obustavljenih zbog zastare 2
2
3
2
19
7
0
2009.
9
3
0
3
0
0
Ukupno
79
65
7
81
3
16.300
3
0
0
48
1
35
Izvor:Min. Kulture, Uprava za inspekcijske poslove zaštite prirode
Opaska: Za odreñene prekršaje podnesene su u isto vrijeme prekršajna i kaznena prijava. U slučaju prihvaćanja
kaznene prijave odbačena je prekršajna (MUP je podnosio kaznene prijave a Min. kulture prekršajne, za
prekršaje koje je utvrdio MUP).
Iz izvješća je vidljivo da se broj nadzora od 2006- 2009 povećao, što se može protumačiti i manjim
brojem županija koje su u nadležnosti inspektora.
Kao i u slučaju inspekcije zaštite okoliša tako i u slučaju inspekcije zaštite prirode, veliki postotak
predmeta na prekršajnom sudu je obustavljeno zbog zastare. Kazne su male i rijetko se izriču, što
značajno umanjuje učinkovitost inspekcijskog nadzora.
45
Posebno je problematično kad je s kršenjem zakona povezana neka vrsta ekonomske uštede ili dobiti, tj. kad je
kazna dovoljno mala da se kršenje zakona, u odnosu na ispunjavanje zakonske obveze, ekonomski isplati
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 267
6
IZVORI
Stanovništvo
1. Zupanc I. (2004): Stanovništvo Hrvatske stari, www.geografija.hr
2. Mikulandra, F.; Stoini, E.; Miletić, T.; Tadin, I.; Milić, N.; Anić, J. (2004): Antropometrijski
parametri rodilja i njihove novoroñenčadi u Šibeniku, Splitu i Zadru, Četvrti hrvatski kongres
ginekologa i opstretičara, Plitvice
Energetika
3. http://www.energetska-efikasnost.undp.hr
4. HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNE ELEKTRODISTRIBUCIJSKE KONFERENCIJE –
HO CIRED 1. savjetovanje, Šibenik, 18. - 21. svibnja 2008., ISKUSTVA IZ DOSADAŠNJEG
RADA VE TRTAR-KRTOLIN
Eksploatacija mineralnih sirovina
5. Rudarsko-geološka studija Šibensko-kninske županije, HGI, 2006
6. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH, RGN fakultet, 2008.
7. Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske, 2009.
Ribarstvo
8. Kriteriji za definiranje i upravljanje ribarskom infrastrukturom sukladno pravnoj stečevini EU,
Agronomski fakultet
9. Studija izvodivosti izgradnje i adaptacije dijela ribarske infrastrukture sukladno pravnoj stečevini
EU, Agronomski fakultet
10. Prostorni plan Šibensko-kninske županije
11. Regionalni operativni plan Šibensko-kninske županije 2004-2010. godine
12. Akcijski plan razvoja školjkarstva u ušću rijeke Krke (s prioritetnim mjerama/aktivnostima za
razdoblje 2009.-2013.), Projekt COAST: očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne
raznolikosti dalmatinske obale
13. Nacionalni program proizvodnje i potrošnje ribe u RH
14. Podaci o gospodarskom ribolovu na moru u 2008. godini po županijama
15. http://www.mps.hr
Promet
16. Bilten o sigurnosti cestovnog prometa - Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske,
2007.
17. Studija razvitka pomorskog prometa za razdoblje 2006. - 2020. godine,
18. Studija o utjecaju na okoliš dogradnje pomorsko putničkog terminala na gatu Vrulje u luci Šibenik
19. Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2003, MZOPUG, 2003
20. Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, AZO 2007
Turizam
21. http://www.sibensko-kninska-zupanija.hr
22. http://www.portauthority-sibenik.hr/hrv/cruising/kalendar_veze.asp
23. Strategija razvoja nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009. – 2019., Ministarstvo
turizma i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, prosinac 2008.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 268
24. Strategija razvoja Hrvatskog turizma do 2010. godine (finalna verzija), Ministarstvo turizma,
2003.
25. Master & marketing plan turizma Šibensko–kninske županije The European Union’s CARDS
Programme for Croatia, Louis Berger S.A. (2005.),
26. Studija održivog razvoja Kruzing turizma – sažetak, Institut za turizam, 2007.
27. http://www.mint.hr/
28. http://www.sibenikregion.com
Upravljanje kakvoćom zraka
29. Godišnji izvještaji o praćenju kakvoće zraka na području Republike Hrvatske za 2005, 2006. i
2007. godinu, AZO
30. Izvještaj o stanju zraka u Republici Hrvatskoj s ciljem uspostave informacijskog sustava zaštite
okoliša Republike Hrvatske, IMI 2005
31. Izvješće o ispitivanju kakvoće zraka u okolišu tvornice " Knauf" za razdoblje 1.2008. – 1.2009. ,
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, 2009
32. Pregled podataka o emisijama u zrak prijavljenim u katastar emisija u okoliš iz pojedinačnih
izvora u 2003. godini, AZO 2005
33. Pregled podataka o emisijama u zrak prijavljenim u Katastar emisija u okoliš iz pojedinačnih
izvora u 2004. godini, AZO 2005
34. Pregled podataka o emisijama u zrak prijavljenim u Katastar emisija u okoliš iz pojedinačnih
izvora u 2005. godini, AZO 2006
35. Završno izvješće o emisijama onečišćujućih tvari u zrak na području RH za 2007. godinu, AZO,
2008.
36. Državni zavod za statistiku (DZS) - Statističke informacije 2005, 2006, 2007 i 2008
37. MUP, Bilten sigurnosti cestovnog prometa 2008. godine
38. Informacijska baza „Podatci o emisijama hlapivih organskih spojeva“, http://www.azo.hr
39. Registar pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću uvoza/izvoza i stavljanja u promet
kontroliranih i zamjenskih tvari, servisiranja, prikupljanja, obnavljanja i oporabe tih tvari,
http://www.mzopu.hr.
40. Registar pravnih i fizičkih osoba koje imaju odobrenje za prikupljanje tvari koje oštećuju ozonski
sloj pri održavanju i popravljanju protupožarnih ureñaja sukladno Uredbi o tvarima koje oštećuju
ozonski sloj (NN 120/05), http://www.mzopu.hr.
41. Prometna studija grada Šibenika, Grañevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2008.
Klimatske promjene
42. IPCC Fourth Assessment Report (AR4) 2007. (IPCC je znanstveno meñuvladino tijelo
organizirano od strane Svjetske meteorološke organizacije (World Meterological Organisation WMO) i UN-ovog Programa za okoliš (United Nations Environmental Programme - UNEP)).
43. National Inventory Report 2008 (Croatian greenhouse gas inventory for 1996-2008) (Nacionalni
inventar stakleničkih plinova 2008. godine), EKONERG 2008.
Upravljanje vodama
44. Studija zaštite voda na području Županije, “HIDROPROJEKT - ING” d.o.o. Zagreb u suradnji s
tvrtkom `”HIDROING” d.o.o. Osijek, 2000.
45. Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)
46. Plan upravljanja slivom Krke, Hrvatske vode, VGO Split, 2006.
47. Plan navodnjavanja područja Županije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Grañevinskoarhitektonski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2006.
48. Godišnje izvješće za 2008.godinu, Komunalno poduzeće Knin, http://www.knin.hr
49. Hrvatski zdravstveni statistički ljetopis za 2007. godinu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2008.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 269
50. Hrvatski zdravstveni statistički ljetopis za 2006. godinu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2007.
51. Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u
Republici Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, 2005.
52. Katastar emisija u okoliš - popis pojedinačnih i kolektivnih onečišćivača u vode/more s pregledom
instaliranih ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda 2004., AZO 2006.
53. Katastar emisija u okoliš - popis pojedinačnih i kolektivnih onečišćivača u vode/more i pregled
podataka o ureñajima za pročišćavanje otpadnih voda 2005., AZO 2007
54. Pregled podataka o emisijama u vode/more prijavljenih u Katastar emisija u okoliš u razdoblju od
2000. do 2004.godine, AZO 2006.
More
55. Izvješće More, priobalje, ribarstvo i marikultura 1996-2003 iz 2005. godine
56. Izvješće o stanju okoliša Republike Hrvatske za razdoblje od 1997. do 2005. godine Agencija za
zaštitu okoliša
57. Baza podataka i pokazatelja stanja morskog okoliša, marikulture i ribarstva, Agencija za zaštitu
okoliša i Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita
58. http://www. min-kulture.hr
59. http://jadran.izor.hr/kaulerpa/
60. Godišnji programi zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka
Kornati za 2009. godinu
61. Izvješće o kakvoći mora za kupanje na području Republike Hrvatske u 2008. godini, Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog ureñenja i graditeljstva, 2009.
62. Izvješće o balastnim vodama u Republici Hrvatskoj 2005-2008, Ministarstvo mora, prometa i
infrastrukture
Biološka i krajobrazna raznolikost
63. Flora Croatica Database – http://hirc.botanic.hr/fcd
64. Flora Croatica Database – baza podataka o alohtonim biljnim vrstama u Hrvatskoj:
http://hirc.botanic.hr/fcd/InvazivneVrste/
65. Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske (ed. Nikolić, T., Topić, J.), Ministarstvo
graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
66. Crvena knjiga sisavaca Hrvatske (ed. Tvrtković, N.), Ministarstvo kulture Republike Hrvatske,
Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2006., 1-127.
67. Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske (ed. Mrakovčić, M. i Brigić, A.), Ministarstvo kulture,
Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2006., 1-253.
68. Crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske (Radović, D. et al.), Ministarstvo zaštite okoliša i
prostornog ureñenja, Zagreb 2003., 1-179.
69. Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske (ed. Tvrtković, N.), Ministarstvo kulture
Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 2006., 1-95.
70. Crvena knjiga vretenaca Hrvatske (ed. Franković, M.), Državni zavod za zaštitu prirode,
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zagreb, 2008., 1-132.
71. Crveni popis ugroženih biljaka i životinja Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb,
2004., 1-112.
72. Katalog zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj, http://zasticenevrste.azo.hr/
73. Lukač, G. (2007): Popis ptica Hrvatske, Fauna Croatica, Aves XXXVII, Natura Croatica Vol. 16,
Supplementum 1, 1-148.
74. Vukelić, J., Mikac, S., Baričević, D., Bakšić, D., Rosavec, R. (2008): Šumska staništa i šumske
zajednice u Hrvatskoj, Nacionalna ekološka mreža. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 263.
75. Vukelić, J., Rauš, Đ. (1998): Šumarska fitocenologija i šumske zajednice u Hrvatskoj. Sveučilište
u Zagrebu, pp 310.
76. http://cro-nene.hr/nem
77. http://cro-nene.hr/map
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 270
78. http://www.ribe-hrvatske.com/
79. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu
(1999): Krajolik - Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske, RH - Ministarstvo
prostornog ureñenja, graditeljstva i stanovanja - Zavod za prostorno planiranje, Zagreb.
80. Arhiva MZOPUG-a o postupcima procjene utjecaja na okoliš, http://puo.mzopu.hr/
81. Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka
„Kornati“ za 2009. godinu
82. Kušan, T. (2008): Metode procjene utjecaja vjetroelektrana na krajobraz - diplomski rad,
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, studij - Ureñenje krajobraza, Zagreb.
83. Marić, M., Grgurević O. (2007): Krajobraz – suvremena europska kretanja, slovenski model i
iskustva, stanje u Hrvatskoj, Prostor - znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam 2(34)
15(2007); str. 272-281, Zagreb
84. Program „Revitalizacija vinograda na položaju Bucavac u Primoštenu“ u razdoblju od 2006. –
2011. godine
85. Prostorni plan NP Kornati
86. UNDP (2008): Projekt COAST - Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti
na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja - Kartiranje i održivo korištenje
krajobrazne raznolikosti na demo-lokacijama - Područje estuarija rijeke Krke, krajobrazna osnova
s mjerama očuvanja i održivog korištenja krajobraznih vrijednosti, Zagreb.
Gospodarenje otpadom
87. Registar onečišćavanja okoliša (bivši KEO): Izvješće za 2005. (AZO 2007.), Izvješće za 2004. i
2003. godinu (AZO 2005.)
88. Registar dozvola za gospodarenje otpadom 2009. (AZO 2009.)
89. Katastar emisija u okoliš- Izvješće za 2006., proizvodni otpad, (AZO 2008.)
90. Katastar odlagališta (AZO 2009.)
91. Plan gospodarenja otpadom Županije za razdoblje 2007 - 2015. (2007.)
Znanost i razvoj
92. http://www.vstsi.hr/
93. http://www.veleknin.hr/
Senzibiliziranje, informiranje i uključivanje javnosti u proces odlučivanja u okolišu
94. Arhiva MZOPUG-a o postupcima procjene utjecaja na okoliš, http://puo.mzopu.hr/
95. Ban A., (2004): Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji: izazovi institucionalnih prilagodbi,
Poglavlje 9. Zaštita okoliša: informiranje i sudjelovanje javnosti, Institut za javne financije,
Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, http://www.ijf.hr/Eu2/Ban.pdf
96. Izvješće o provedbi Aarhuške Konvencije (2009)
97. Pristup informacijama o okolišu u donošenju odluka o okolišu - Priručnik za provedbu, Zagreb,
listopad 2008., http://www.mzopu.hr/doc/INFOCRO_PPI_08.pdf
98. Sudjelovanje javnosti u donošenju odluka o okolišu - Priručnik za provedbu, Zagreb, listopad
2008., http://www.mzopu.hr/doc/INFOCRO_Manual_PP_08.pdf
99. Zakon o potvrñivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i
pristupu pravosuñu u pitanjima okoliša (NNMU 01/07)
100.
Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 172/03)
101.
Službene internetske stranice jedinica lokalne samouprave,
http://www.Šibenik.hr/default.asp?cID=1
http://www.drnis.hr/index.asp?cID=1
http://www.knin.hr/
http://www.skradin.hr/cro/skradin.html
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 271
http://www.grad-vodice.hr/
http://www.opcina-bilice.hr/
http://www.civljane.hr/
http://www.kijevo.hr/
http://www.murter.hr/
http://www.pirovac.hr/
http://www.primosten.hr/
http://www.rogoznica.hr/
http://opcina-ruzic.hr/
http://www.tisno.hr/
http://www.tribunj.hr/
Odgoj, edukacija i razvijanje i razvijanje svijesti o problematici okoliša
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
Ban A., (2004): Pridruživanje Hrvatske Europskoj uniji: izazovi institucionalnih prilagodbi,
Poglavlje 9. Zaštita okoliša: informiranje i sudjelovanje javnosti, Institut za javne financije,
Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb
Izvješće o provedbi natjecanja učenika osnovnih i srednjih škola, Ekološki kviz „Lijepa naša“
2009., Zagreb, travanj 2009., http://www.lijepanasa.hr/images/datoteke/izvjesce_eko_kviz_2009.pdf
Registar udruga Republike Hrvatske, http://www.uprava.hr/RegistarUdruga/login
Službena Internet stranica GLOBE programa, http://www.globe.gov, http://viz.globe.gov/vizbin/choose.cgi?l=en&b=&rg=n&enc=00&nav=1&reqCntry=HR&request=22
Službena Internet stranica GLOBE programa za Hrvatsku, http://public.carnet.hr/globe/
Službena Internet stranica Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i gradnje, Projekti
nevladinih udruga koje su dobile financijsku potporu Ministarstva (2004.-2009.),
http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=5594, Pregled dosadašnjih dobitnika nagrada i
priznanja za postignuća u zaštiti okoliša, http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=3764,
http://www.mzopu.hr/doc/Zastita_okolisa/Dobitnici_nagrada_i_priznanja_2004.pdf
Službena Internet stranica nevladine udruge „Lijepa naša“, http://www.lijepa-nasa.hr/
Službena Internet stranica Regionalnog centara zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu
(REC), http://www.rec-croatia.hr/
Službena Internet stranica Mreže Zelenih telefona, http://www.zeleni-telefon.org
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 272
7
PRILOZI
PRILOG 1. Popis institucija i traženih podataka
Tablica 134. Popis institucija i vrsta podataka traženih u svrhu izrade Izvješća
Institucija
Traženi podaci
Agencija za zaštitu okoliša (AZO)
– emisije onečišćujućih tvari u zrak: izvješće (uključujući grafove i
tablice)
– izvješće o stanju zraka (prikaz onečišćenja)
– popis postojećih postaja i ovlaštenih institucija za praćenje stanja
zraka, metodologiju rada i izvore podataka
– potrošnja tvari koje oštećuju ozonski omotač
– emisija / uklanjanje stakleničkih plinova
– popis tvrtki koje su izradile plan gospodarenja otpadom 2007.g.
– pregled općina /gradova, koje su napravile kartu buke.
– podaci iz baze o potencijalno onečišćenim i onečišćenim lokalitetima
– podaci iz baze podataka o tlima
– podaci iz baze podataka o pokrovu i namjeni korištenja zemljišta –
CORINE land cover
– podaci iz baze podatka o oštećenosti šumskih ekosustava u RH s
opisom šumskih biljnih zajednica
– registar postrojenja u kojima je utvrñena prisutnost opasnih tvari
– „More, priobalje, ribarstvo i marikultura 1996. -2003.“
– podaci o kakvoći prijelaznih, priobalnih i morskih voda prikupljeni za
razdoblje od 1998. nadalje
– podaci za more
Državni zavod za zaštitu prirode
– projekti na kojima se trenutno radi na području Županije
– predložena područja za natura 2000 - po mogućnosti u digitalnom
obliku za potrebe pripreme kartografskih prikaza
– područja ekološke mreže RH – po mogućnosti u digitalnom obliku
(GIS podloga) za potrebe pripreme kartografskih prikaza
– karta staništa (ili karte staništa)
– podaci o biološkoj raznolikosti (izvod iz baza podataka o biljnim,
gljivljim i životinjskim vrstama, stanišnim tipovima, ekološkim
sustavima ), zbog analiza i pripreme kartografskih prikaza – po
mogućnosti u digitalnom obliku (ukoliko postoji kao GIS podloga)
Fond za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost (FZOEU)
HEP - operator prijenosnog sustava
d.o.o.
– podatci o krajobraznoj raznolikosti (izvod iz baza podataka o
krajobrazima)
– podatci o uspostavi i provedbi inventarizacije tipova krajobraza
(ukoliko inventarizacija nije uspostavljena i provedena, informaciju o
trenutnom stanju i planovima o provedbi)
– podaci o praćenju stanja i ocjeni stanja tipova krajobraza (ukoliko se
praćenje i ocjenjivanje stanja ne provodi, informaciju o trenutnom
stanju i planovima o provedbi)
– sredstva FZOEU dodijeljena za financiranje projekata zaštite okoliša i
energetske učinkovitosti namijenjenima Županiji, JLS ili pravnim
subjektima
– trenutno stanje izrade, odnosno završetak izrade pojedinačne
projektne dokumentacije za sanaciju i zatvaranje svih odlagališta u
Županiji, koje sufinancira Fond
– sadašnje stanje onečišćenosti tla polikloriranim bifenilima (PCB-ima)
na lokaciji trafostanice TS 220/110/30 kV “Bilice” iznad grada
Šibenika te,
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 273
Hrvatske vode
VGO za vodno područje
dalmatinskih slivova, Split
Hrvatski centar za razminiranje
(HCR)
HŽ-infrastruktura
Institut za oceanografiju i
ribarstvo, Split*
– ukoliko lokacija nije sanirana, informaciju da li su izrañeni planovi za
sanaciju iste
– stanje kakvoće odnosno onečišćenja voda
– izgrañenost sustava vodoopskrbe i odvodnje i stupnju priključenosti
pojedinih općina županije ŠK na ove sustave
– broj ureñaja za pročišćavanje, njihova vrsta (meh., biološki) i lokacije
ispusta (kartografski prikaz), kao i podatak o
– donesene odluke o sanitarnim zonama izvorišta
– ukupna površina MSP u županiji i postotak površine županije pod
minama
– broj poznatih minskih polja i okvirni broj eksplozivnih sredstava
– broj općina-gradova s MSP
– struktura MSP prema namjeni površina (npr. kuće i okućnice,
infrastruktura, poljopro.pov, šume, livade, šikare i sl) u km2 ili %
površine MSP županije
– obilježenost MSP u županiji (tabele)
– godišnji podaci o minskim nesrećama i broju stradalih osoba u
razdoblju od 2002. do 2009.
– površine namijenjene za razminiravanje, pretraživanje (u % ili km2)
– željeznički pravci koji prolaze Županijom
– dužina željezničke mreže:
jednokolosječne i dvokolosječne
elektrificirane i neelektrficirane
– željeznička infrastruktura izgrañena ili rekonstruirana u periodu
izmeñu 2002. i 2009. (veći projekti)
– planirana izgradnja željezničke infrastrukture (veći projekti)
– prevezeni putnici za svaku godinu
– prevezena roba za svaku godinu u periodu izmeñu 2002.i 2009.
– Ekološko stanje morskog sustava
Bioraznolikost priobalnog morskog ekosustava
Fitoplankoton, srednja vrijednost gustoće ukupnog fitoplanktona
Bentoska makroflora, brojčana ili postotna zastupljenost
Bentoska makrofauna-beskralježnjaci, brojčana ili postotna
zastupljenost
Unos i širenje stranih invazivnih vrsta, vrste, ukupna zahvaćena
površina.itd
– Onečišćenje morskog ekosustava
Stupanj eutrofikacije
srednja godišnja prozirnost vodenog stupca
srednji godišnji udjeli zasićenja kisikom
površinskog sloja vodenog stupca (0 -10 m)
srednje godišnje koncentracije otopljenog anorganskog dušika u
površinskom sloju vodenog stupca
srednje godišnje koncentracije ortofosfata u površinskom sloju
vodenog stupca (0 -10 m)
srednje godišnje koncentracije klorofila a u površinskom sloju
vodenog stupca (0 -10 m)
Učestalost hipoksije u pridnenom sloju, minimalni godišnji udio
zasićenja kisikom
Koncentracija klorofila a
srednje ljetne konc. klorofila a na 0 i 10 m
srednje zimske konc. klorofila a na 0 i 10 m
Cvjetanje štetnih i opasnih vrsta fitoplanktona
pojava red tide, monospecifičnih cvjetanja, sluzavih nakupina ako ih
je bilo
– Toksičnost školjkaša
– Klasifikacija priobalnog mora
Trix index
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 274
Javna ustanova za upravljanje
zaštićenim područjima i drugim
zaštićenim prirodnim
vrijednostima Šibensko-kninske
županije *
Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetništva
Uprava za rudarstvo
Ministarstvo kulture
Uprava za inspekcijske poslove
zaštite prirode
Ministarstvo mora, prometa
infrastrukture
Uprava za sigurnost plovidbe,
zaštitu mora i unutarnjih voda
Lučka kapetanija Šibenik
i
– Opasne tvari u morskome ekosustavu
Teški metali u sedimentu
Kadmij
Olovo
Bakar
Cink
Teški metali u morskim organizmima
Kadmij u dagnjama
Olovo u dagnjama
Bakar u dagnjama
Krom u dagnjama
Cink u dagnjama
Ukupna živa u dagnjama
Klorirani ugljikovodici u morskim organizmima
Maseni udio lindana
Maseni udio DDT
Maseni udio PCB
Slučajni ulov pri ribolovu, ako postoji evidencija
Caretta caretta
Tursiops truncatus
Stenella coeruleoalba
Grampus griseus
Ziphius cavirostris
Zdravstvena kvaliteta školjkaša i mora u kojem se uzgajaju
– FK zdravstvena kakvoća mora
– popis zaštićenih područja s datumom proglašenja (i opisi ukoliko su
novijeg datuma)
– kartografski prikazi (GIS podloga)
– popis područja koja se predlažu za zaštitu s granicama
– projekti na kojima trenutno radite na području Županije kao i važniji
završeni projekti
– podaci o biološkoj raznolikosti Županije (izvod iz baza podataka o
biljnim, gljivljim i životinjskim
– vrstama, stanišnim tipovima, ekološkim sustavima i krajobrazima),
zbog analiza i pripreme
– kartografskih prikaza - ako može u digitalnom obliku (ukoliko)
postoji kao GIS podloga
– količinu eksploatacije mineralnih sirovina (šljunka, pijeska i
tehničkog grañevnog kamena…)
– broj aktivnih eksploatacijskih polja
– broj djelatnika koji su zaduženi za nadzor zaštite prirode na području
Županije (inspektora, nadzornika)
– broj obavljenih nadzora
– broj zaprimljenih prijava
– broj donesenih rješenja
– broj prekršajnih prijava
– broj ukupno izrečenih kazni u kunama
– broj postupaka na prekršajnom sudu:
prihvaćenih/odbijenih/obustavljenih zbog zastare
– onečišćenje mora kao posljedica pomorskog prometa i iznenadna
onečišćenja mora
– stanje i osposobljenost šibenske luke glede zaštite od onečišćenja
– postrojenja za prihvat tekućeg i krutog otpada ili ostataka tereta s
brodova u lukama
– količine i vrsta opasnog tereta
– ukupni iskrcani i ukrcani opasni teret
– onečišćenje pomorskog dobra s plovnih, plutajućih i odobalnih
objekata
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 275
Ministarstvo poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvoja
Uprava ribarstva *
Ministarstvo regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnog gospodarstva
Uprava za lovstvo
Ministarstvo
zaštite
okoliša,
prostornog ureñenja i graditeljstva
(MZOPUG)
– Ured za ozon
– Uprava za atmosferu
– Uprava za procjenu okoliša i
industrijsko onečišćenje
– Uprava za inspekcijske poslove
Nacionalni park Kornati
Nacionalni park Krka
RH-Državni zavod za statistiku
Regionalna razvojna agencija
Županije
– onečišćenje balastnim vodama, ukupna količina dovezena i iskrcana
– ukupan broj uplovljavanja iz stranih luka
– iznenadna onečišćenja mora i pomorskog dobra te intervencije kod
iznenadnog onečišćenja mora
– ukupan broj iznenadnih onečišćenja mora i pomorskog dobra
– izvora iznenadnih onečišćenja mora
– godišnji ulov pojedinih vrsta i skupina morskih organizama
– kapacitet ribarske flote
– broj ribarskih brodova
– snaga ribarske flote
– kapacitet ribarske flote(gt)
– ulov ribarskih brodova (tona)
– slučajni ulov pri ribolovu
caretta caretta
tursiops truncates
stenella coeruleoalba
grampus griseus
ziphius cavirostris
– proizvodnja marikulture
– po vrstama (tuna, bijela riba, školjkaši)
– zdravstvena kvaliteta školjkaša i mora u kojem se uzgajaju
– fk zdravstvena kakvoća mora
– potrošnja ribe po stanovniku
– podaci o lovištima (državna i zajednička) Županije prema podacima
središnje lovne evidencije (zadnje dvije godine)
– potrošnja tvari koje oštećuju ozonski omotač
– popis postrojenja koja, sukladno Uredbi o graničnim vrijednostima
emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07,
151/08), moraju izraditi ili su izradila Program smanjivanja emisija iz
razloga što ne udovoljavaju GVE hlapivih organskih spojeva iz
ispusta, graničnim vrijednostima fugitivnih emisija ili ukupnim
graničnim emisijama propisanima spomenutom Uredbom
– broju provedenih postupaka procjene utjecaja na okoliš za projekte na
području županije u razdoblju od 2002.-2009. (po godinama)
– broju predmeta proslijeñenih na rješavanje u Županiju u razdoblju od
2002.-2009. (po godinama).
– broj posjetitelja nacionalnog parka Kornati
– broj posjetitelja nacionalnog parka Krka
– Emisije postojanih organskih onečišćavala
– Izvoz i uvoz tvari koje oštećuju ozonski omotač
– Potrošnja opasnih kemikalija
– Broj predmeta inspekcije zaštite okoliša
– Broj priključaka na javni vodovod
– Količina zahvaćene i isporučene vode (kućanstva, po djelatnostima,
gubici vode…)
– Duljina vodovodne mreže
– Količina otpadnih voda (ispuštanje otpadnih voda iz javne
kanalizacije, ispuštanje pročišćene otpadne vode)
– Duljina kanalizacijske mreže
– Korištenje vode za navodnjavanje
– podaci o sredstvima meñunarodne zajednice uložene u projekte zaštite
okoliša, izgradnje vodoopskrbne i komunalne infrastrukture na
području Županije odnosno općina i gradova, posebno:
Naziv projekta
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 276
Šumarija Šibenik
Šumarija Knin
Šumarija Drniš
TLM d.d. Šibenik
Turistička zajednica Županije
Ured državne uprave u Županiji
Služba za gospodarstvo
Odsjek za trgovinu, obrt i
poljoprivredu*
Odsjek za turizam*
Odsjek za statistiku
Naziv meñunarodnog programa u okviru kojeg su odobrena sredstva
(CARDS, IPA, ISPA…)
Iznos dodijeljenih sredstava
– Rješenje Ministarstva o odobrenju programa gospodarenja
– podaci o količinama neopasnog i opasnog otpada na lokaciji objekata
bivše elektrolize
– naziv studije (elaborata) za sanaciju otpada od elektrolize, godinu
izrade i izrañivača ukoliko je ista izrañena
– sadašnje stanje postupka sanacije
– smještajni kapaciteti po vrstama (hoteli, turistička naselja, kampovi,
luke nautičkog turizma, seoski turizam i sl.)
– dolasci i noćenja turista (strani-domaći) i udio turista po vrstama
turizma
– luke nautičkog turizma – broj vezova po marinama i broj dolazaka i
noćenja
– broj posjetitelja u nacionalnim parkovima (ljetna sezona /ostali dio
godine)
– broj turista na kružnim putovanjima brodova
– drugi pokazatelji relevantni za ilustraciju pritisaka na okoliš od strane
turizma
– kapacitet ribarske flote
– broj ribarskih brodova
– snaga ribarske flote
– kapacitet ribarske flote (Gt)
– ulov ribarskih brodova (tona)
– ukupan broj registriranih poduzeća iz područja industrije
– broj poduzeća, po djelatnostima i po glavnim središtima županije
uključujući podatke o pravnom obliku, godini osnivanja, broju
zaposlenih, ukupnom prihodu i statusu (aktivno djeluju, u stečaju, u
likvidaciji, nesolventno...)
– popis glavnih industrijskih grana, njihov pojedinačni i ukupni udio u
ukupnom bruto dohotku županije
– podaci o broju zaposlenih u industriji po industrijskim granama
– osnovni podaci o pedološkim jedinicama na području županije,
uključujući pedološku i bonitetnu kartu županije
– podaci o namjeni tala u županiji
– zastupljenost poljoprivrednog zemljišta
– prostorni raspored poljoprivrednog zemljišta
– struktura poljoprivrednog zemljišta s obzirom na bonitetno
vrednovanje
– način korištenja poljoprivrednog zemljišta
– broj i struktura poljoprivrednih proizvoñača (maslinara, vinogradara
pčelara....)
– broj i vrsta aktivnih eksploatacijskih i istražnih polja s popisom
lokacija (eventualno grafički prikaz lokacija)
– osnovne brojke o stanju turizma u razdoblju 2001-2008 - kapaciteti,
iskorištenost, udio pojedinih vrsta turizma (nautički, seoski, kampovi,
hoteli i dr.) i sl.
– potrošnja energije u županiji i udio pojedinih energenata u strukturi
potrošnje
– realizirani projekti korištenja obnovljivih izvora energije te projekti u
fazi realizacije
– datum ustanovljenja zajedničkih lovišta na području županije i mjesto
objave
– broj državnih i zajedničkih lovišta na području županije i njihova
površina, te struktura iz obrasca LGO-1 (šume, oranice, livade i
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 277
pašnjaci, vode i površine izvan lovišta opisane granicom)
– vrste divljači koje se prvenstveno uzgajaju kao gospodarski važne –
glavne vrste divljači i sporedne vrste divljači u skladu s propisom
važećih lovnogospodarskih osnova i njihova brojnost
– tko su lovoovlaštenici u lovištima na području županije (lovačka
društva i udruge, trgovačka društva i obrtnici) i koliko članova je
uključeno u njihov rad;
– značajni objekti za razvoj i unaprjeñenje lovstva i lovnog turizma kroz
očuvanje prirode i povećanje fondova divljači (smještajni kapaciteti,
uzgajališta divljači, fazanerije, uzgajališta zečeva)
– ponuda divljači u lovnom turizmu
– problemi (krupne zvijeri, voda, proljetna paljenja korova i ljetni
požari, situacija s nezavičajnom divljači na otocima)
Vodovod i odvodnja d.o.o.
– područje (gradovi i općine) koje opskrbljuje vodovod i odvodnja
Šibenik*
d.o.o.
– priključenost na sustav vodoopskrbe (broj priključaka na sustav)
– količina isporučene vode po sektorima (domaćinstva i industrija) u
navedenom razdoblju po godinama
– broj i kapacitet crpnih stanica
– dužina vodovodne mreže
– priključenost na sustav odvodnje (broj i kapacitet prema sektorima)
– količina otpadnih voda (domaćinstvo i industrija)
– dužina kanalizacijske mreže
– ureñaji za pročišćavanje (broj, način pročišćavanja i kapacitet ureñaja
u ES)
Zavod za javno zdravstvo Županije – kakvoća mora na svim mjernim postajama na području županije
Služba za zdravstvenu ekologiju
– ispravnost vode za piće u cisternama
Zavod za prostorno planiranje, – stanje izrañenosti prostornog plana (npr.: u tijeku/održana javna
Šibenik
rasprava; konačni prijedlog; plan donesen)
– datum objave odnosno broj sl. lista ukoliko je plan donesen
*Dopisi na koje do završetka izrade izvješća nisu zaprimljeni odgovori.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 278
PRILOG 2. Anketa i rezultati ankete za Općine / Gradove Županije
ANKETNI UPITNIK ZA OPĆINE I GRADOVE
Grad: ______________________________________________________________
(upišite ime Općine/Grada)
NAPUTAK ZA ISPUNJAVANJE UPITNIKA
I. Što jest a što nije cilj ovog upitnika?
Cilj upitnika NIJE da se prikupe apsolutno točni i potpuni podaci i informacije o okolišu na području
Vaše Općine / Grada, niti provjera Vašeg znanja o problematici zaštite okoliša, iako se očekuje da će
oni koji ispunjavaju upitnik nastojati biti što točniji, konkretniji i objektivniji.
Cilj upitnika JEST da se čuje i uvaži:
• što Vi MISLITE o stanju okoliša u kojem živite;
• koje INFORMACIJE o stanju okoliša su Vam dostupne, a koje nisu a željeli biste ih dobiti;
• što prepoznajete kao OSNOVNE I PRIORITETNE PROBLEME vezane uz problematiku okoliša;
• što ČINITE I VIDITE kao mogućnosti da se stanje popravi; te posljednje ali vrlo važno ...
• kako Vam se u tome može pomoći?
II. Tko bi trebao ispunjavati upitnik?
Često spominjani ODRŽIVI RAZVOJ u praksi znači gospodarski i društveni razvoj koji vodi računa o
svojim negativnim posljedicama na okoliš i socijalnu situaciju u društvu. Program zaštite okoliša
Županije koncentrira se prvenstveno na zaštitu okoliša, no ne na način da se razvoj blokira, već da se
razvoj osmisli na način koji vodi brigu i o okolišu. Posljedično, idealno bi bilo da upitnik zajedno
ispuni grupa seniornih službenika, koji svojim znanjem, iskustvima, zaduženjima i
odgovornostima pokrivaju problematiku gospodarstva, komunalnog gospodarstva, prostornog
ureñenja i zaštite okoliša. Kako veličina Općina / Gradova varira, tako će i veličina te grupe varirati
od jedne do tri osobe. Obzirom na karakter upitnika, njegovo ispunjavanje ne bi trebalo uzeti više od
par sati zajedničkog rada.
III. Kako odgovarati na postavljena pitanja?
Ispunjavanje upitnika NE PRETPOSTAVLJA značajnije dodatno prikupljanje i analizu podataka i
informacija. Drugim riječima, napišite ono što Vi znate, vidite i mislite i eventualno ono što Vam o
postavljenom pitanju može brzo i jednostavno reći netko za koga znate da o nekoj problematici zna
više. Poželjno je da uz odgovor specificirate i izvor informacije (Vaše mišljenje, mišljenje (grupe)
grañana izraženo kroz neku vrstu aktivnosti, podatak utvrñen od strane stručnog tijela, i dr.).
Ako pri ispunjanju upitnika osjetite da bi o nekoj temi željeli reći više nego predviñeni prostor
dozvoljava, slobodno napišite više (jednostavno priložite upitniku sva dodatna proširenja, materijale
koji ilustriraju ono o čemu govorite, kratke opise projektnih prijedloga, i sl.). Pitanja u ovom upitniku
služe da pomognu razmjeni informacija.
Za razjašnjenje svih eventualnih nejasnoća te prijedloge drugih oblika suradnje i uključivanja u izradu
Programa, molimo da se obratite predstavniku stručnog tima izrañivača – gñi. Branki Antunović,
dipl.ing.arh, (tel) 091 162 20 62; (fax) 01 /55 07-101; (e-mail) [email protected].
SADRŽAJ UPITNIKA:
1.
2.
3.
4.
5.
STANJE OKOLIŠA
PRITISCI NA OKOLIŠ
MJERE ZA UNAPREĐENJE STANJA
AKTERI ZAŠTITE OKOLIŠA
Vaše druge primjedbe i prijedlozi vezano ut zaštitu okoliša na području Vaše općine / grada
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 279
1. STANJE OKOLIŠA
Postoji li na području Općine/Grada
sustavno praćenje stanja okoliša? Ako
„DA“, navedite načine praćenja stanja
okoliša za koje znate (znanstvena
institucija, Zavod za javno zdravstvo,
tvrtke, nevladine udruge, škole i sl.).
Imate li informacije o stanju okoliša (tlo,
vode, more, zrak, priroda / bioraznolikost,
šumski pokrov) na području svoje općine?
Ako „DA“ ili „djelomično DA“, opišite
kako i otkuda dobivate te informacije?
Prema vašim saznanjima, kakvo je stanje
TALA na području vaše Općine/Grada? Da
li je zemlja „zdrava“ ili je na nekim
područjima onečišćena (bivša industrijska
postrojenja, ilegalne deponije smeća,…)?
Da li je izražen trend prenamjene
kvalitetnih poljoprivrednih tala u područja
druge namjene - u prvom redu grañevinska
područja?
Prema vašim saznanjima, kakvo je stanje
VODA na području Vaše Općine/Grada?
Jeste li zadovoljni čistoćom površinskih
voda (rijeke, jezera, bare, močvare)? Jeste li
zadovoljni čistoćom mora? Jeste li
zadovoljni čistoćom podzemnih voda /
bunara?
Prema vašim saznanjima, kakvo je stanje
ZRAKA na području Vaše Općine/Grada?
Prema vašim saznanjima, kakvo je stanje
OČUVANOSTI
PRIRODE
(bioraznolikosti)
na
području
Vaše
Općine/Grada? Postoje li posebno zaštićeni
dijelovi prirode? Ako da, navedite koji.
Provodi li se zaštita u stvarnosti? Ako
postoje lovišta, jeste li zadovoljni načinom
na koji se njima gospodari? Je li fond
divljači očuvan?
Koristi li se očuvana i atraktivna priroda
kao razvojna prednost za razvoj raznih
oblika turizma?
Prema vašim saznanjima, kakvo je stanje
očuvanosti šuma na području Vaše
Općine/Grada? Da li se šumama racionalno
gospodari? Da li se vodi računa o
općekorisnim funkcijama šuma (prostor
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 280
rekreacije,
važni
ekološki
sustav,
pročišćavanje zraka, uloga u regulaciji
režima voda, sprječavanje erozije tla)?
2. PRITISCI NA OKOLIŠ
Prema vašim saznanjima, postoje li na
području
Vaše
Općine/Grada
veći
onečišćivači okoliša (npr. industrijsko
postrojenje, energetsko postrojenje, farme i
klaonice, uslužni servisi kao mehaničarske
radionice i praonice, veliki turistički
kompleksi s neodgovarajuće riješenom
komunalnom infrastrukturom, kamenolomi,
intenzivna poljoprivredna proizvodnja s
velikom primjenom herbicida i umjetnih
gnojiva i sl.)?
Ako „DA“, navedite koji, kojom se
djelatnošću bave, te koji im je osnovni
negativni utjecaj na okoliš (npr. onečišćenje
tla, zraka, voda, buka).
U kojoj mjeri je na području Vaše
Općine/Grada
riješeno
prikupljanje
otpadnih voda iz domaćinstava? Koji je
okvirni % domaćinstava priključenih na
kanalizacijski sustav? Da li postoji
pročišćivač?
Gdje se ispušta prikupljene otpadne vode?
Da li ispuštene otpadne vode imaju značajni
(osjetni/vidljivi) negativni utjecaj na okoliš?
Da li u ruralnim područjima, udaljenijim od
kanalizacijske mreže postoje manji / lokalni
sustavi za pročišćavanje otpadnih voda?
Kako je na području Vaše Općine/Grada
riješen problem komunalnog otpada
(„smeće“ iz domaćinstava)? Koji je okvirni
% domaćinstava pokriven organiziranim
prikupljanjem?
Postoji li odvojeno prikupljanje stakla,
papira, metala, organskog otpada?
Gdje se odlaže otpad? Kakvo je stanje na
deponiji? Da li postoje planovi za sanaciju?
Da li se sanacija provodi?
Postoji li problem tzv. „divljih odlagališta
otpada“? Koliko ih ima? Koliko velikih?
Radi li se što na njihovoj sanaciji?
Je li okoliš „na oko“ onečišćen otpadom
(smeće uz prometnice, oko autobusnih
stanica, na plažama, izletištima, ...)
Postoje li na području Vaše Općine/Grada
postrojenja, infrastruktura i sl. koja
predstavljaju ekološki rizik? Da li se u
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 281
proteklih deset godina dogodio neki
incident s značajnijim posljedicama po
okoliš (npr. izlijevanje cisterne s otrovnim
tekućinama, eksplozije, požari s otrovnim
isparenjima i sl.)
3. MJERE ZA UNAPREĐENJE STANJA
Ulažu li poslovni subjekti – značajniji
onečišćivači
okoliša
(navedeni
u
prethodnom poglavlju) napor za smanjenje
negativnog utjecaja na okoliš?
Ako da, navedite tko, na čiji poticaj, što se
čini i s kakvim rezultatima.
O kolikim se
ulaganjima radi?
okvirno
financijskim
Postoje li poljoprivredna gospodarstva koja
su se opredjelila za tzv. ekološku odnosno
organsku proizvodnju?
Što se poduzima s namjerom kvalitetnijeg
rješavanja problema otpadnih voda iz
domaćinstava?
Postoji li projekt kojim bi se moglo
unaprijediti stanje?
Koji dio problema (vidi pitanje o otpadnim
vodama u prethodnom poglavlju) se
namjerava riješiti projektom?
U kojoj je fazi projekt (idejni projekt,
izvedbeni projekt, u provedbi)?
Koliko se sredstava izdvaja za ove projekte
i iz kojih izvora (godišnja izdvajanja:
trenutna, u prošlih 5 godina, planirana za
narednih 5 godina)?
Postoje li prepreke u izvršenju nauma? Ako
da, koje su?
Što se poduzima s namjerom kvalitetnijeg
rješavanja problema otpada?
Postoji li projekt kojim bi se moglo
unaprijediti stanje?
Koji dio problema (vidi pitanje o
komunalnom otpadu u prethodnom
poglavlju) se namjerava riješiti projektom?
U kojoj je fazi projekt (idejni projekt,
izvedbeni projekt, u provedbi)?
Koliko se sredstava izdvaja za ove projekte
i iz kojih izvora (godišnja izdvajanja:
trenutna, u prošlih 5 godina, planirana za
narednih 5 godina)?
Postoje li prepreke u izvršenju nauma? Ako
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 282
da, koje su?
Postoji li plan intervencija u slučaju
ekološke
nesreće
na
području
Općine/Grada? Prema Vašim saznanjima,
da li postrojenja koja su dužna imati plan
intervencija u slučaju ekološke nesreće,
imaju takav plan?
4. AKTERI ZAŠTITE OKOLIŠA
Djeluju li na području Vaše Općine/Grada
„zelene“ nevladine udruge? Koje?
Navedite njihove značajnije projekte ili
pretežno područje djelovanja (npr. akcije
čišćenja okoliša, edukacija, i dr.)
Pomaže li općina / grad djelovanje udruga?
Ako da, s kojim i kolikim sredstvima?
Kako i koliko često surañujete s
inspekcijama značajnim za problematiku
okoliša
(inspekcija
zaštite
okoliša,
inspekcija zaštite prirode, grañevinska
inspekcija, državni inspektorat, i dr.)?
Kako bi ocijenili Vašu suradnju u
djelokrugu zaštite okoliša s tijelima
županije. Kako vidite da bi se ta suradnja
mogla unaprijediti?
Surañujete li s Hrvatskim vodama i
Hrvatskim šumama na nekim značajnijim
projektima vezano uz zaštitu okoliša i
održivo gospodarenje prirodnim resursima?
Kojim?
S kime još surañujete na problematici
zaštite okoliša i održivog gospodarenja
resursima.
5. Vaše druge primjedbe i prijedlozi vezano uz zaštitu okoliša na području Vaše Općine/Grada
U _____________________,_________ 2009.
Kontakt osoba: _________________
Kontakt telefon: _________________
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 283
UVODNI KOMENTAR o poretku JLS u priloženim tablicama: JLS su prvo grupirane prostorno (u 12
prostornih cjelina - vidi poglavlje 2.1), unutar prostornih cjelina prema kriteriju gravitiranja najbližem
Gradu, a potom po abecednom redu. U svim tablicama slijeñen je isti poredak, pa se redni broj JLS u
jednoj tablici može koristiti za njeno brže nalaženje u ostalim tablicama.
Tablica 135. Trenutna situacija sa praćenjem stanja okoliša po JLS ŠKŽ.
Postoji li na području općine / grada sustavno praćenje stanja okoliša? Ako „DA“, navedite načine praćenja
stanja okoliša za koje znate (znanstvena institucija, zavod za javno zdravstvo, tvrtke, nevladine udruge, škole i
sl.).
1.
BISKUPIJA
Hrvatski zavod za javno zdravstvo – Šibenik (monitoring pitke vode)
2.
KNIN
3.
PRIMOŠTEN
4.
SKRADIN
Ne
5.
BILICE
Ne
6.
CIVLJANE
Ne (nadzire po potrebi zavod za javno zdravstvo Šibenik)
7.
ERVENIK
Na području Općine Ervenik ne postoji sustavno praćenje stanja u okolišu uz
napomenu da na području Općine nema velikih zagañivača okoliša ili ih gotovo uopće
nema. Dakle, u ekološkom smislu radi se o veoma čistom i zdravom prostoru.
8.
KIJEVO
9.
PIROVAC
10.
ROGOZNICA
Zavod za javno zdravstvo Šibensko – kninske županije, eko udruga «GOF» Rogoznica,
Osnovna škola Rogoznica
11.
RUŽIĆ
Ne postoji sustavno praćenje stanja okoliša, osim u slučaju izvora rijeke Čikole, gdje se
sustavno provjerava ispravnost i kakvoća vode za piće. Uz to bilo je pojedinačnih
studija utjecaja na okoliš potencijalnih gospodarskih i infrastrukturnih projekata (npr.
Akumulacija Petrovo polje, vjetro-elektrane i sl.)
12.
TRIBUNJ
Ekološka udruga „Krka“, preko „Zelenog telefona“
Da, Zavod za javno zdravstvo
Ne
Da; provodi se analiza kakvoće mora putem Zavoda za javno zdravstvo Županije.
Da, Zavod za javno zdravstvo
Tablica 136. Raspoloživost informacije o stanju okoliša na području općina/gradova ŠKŽ
Imate li informacije o stanju okoliša (tlo, vode, more, zrak, priroda / bioraznolikost, šumski pokrov) na
području svoje općine? Ako „DA“ ili „djelomično DA“, opišite kako i otkuda dobivate te informacije?
1.
BISKUPIJA
2.
KNIN
3.
PRIMOŠTEN
4.
SKRADIN
Ne
5.
BILICE
Ne
6.
CIVLJANE
Stanje je dosta dobro (vrlo mali stočni fond, vrlo mala obradivost zemljišta i smanjena
na minimum sječa šume).
ERVENIK
Prevladavaju tla nastala na flišu, eutrična i distrična smeña tla, te jednim dijelom i
hidromorfna tla.Tekstura tih tala je od glinaste ilovače pa do pjeskovite ilovače.
Obradive površine na kršu i izvan kraških polja predstavljaju najčešće skeleteoidna i
skeletna tla, koja trpe od suše te su za proizvodnju nesigurna i bez optimalne
agrotehnike daju redovito niže prinose. Šumska tla se klasificiraju u razdjel
automorfnih tala. Razvoj šumske vegetacije je ograničen radi plitkoće, nedostatka
organskih tvari i velike suhoće. Općine Ervenik pripada u vodno područje
Dalmatinskih slivova. U odnosu na potencijale vode, veći dio područja nalazi se u
području rezervi voda prve razine. Prema krajobraznim obilježjima područje Općine
7.
Izvorišta pitke vode (Kosovčica i Lopuško vrelo)
Djelomično da, osobnim uvidom i u kontaktima s eko udrugom
Da. Djelomično. Kakvoća mora
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 284
Imate li informacije o stanju okoliša (tlo, vode, more, zrak, priroda / bioraznolikost, šumski pokrov) na
području svoje općine? Ako „DA“ ili „djelomično DA“, opišite kako i otkuda dobivate te informacije?
ima karakteristike Dalmatinske zagore. Reljefno i krajobrazno raznolik prostor s
obilježjima krške depresije (polja, uvale, doci, ponikve), vapnenačke zaravni oko polja
i planinski vijenci. (PPUO)
8.
KIJEVO
9.
PIROVAC
10.
ROGOZNICA
11.
RUŽIĆ
12.
TRIBUNJ
Djelomično da. Zavod za javno zdravstvo
DA, putem podataka o analizi kakvoće mora sa 10 uzrokovanja tijekom sezone kupanja
(razdoblje od 15.05. – 30.09.).
Da . u sklopu Programu ukupnog razvoja – Analiza situacije od 20.10.2008.
NE, osim iz gore navedenih izvora i dojava grañana i ustanovu u slučaju eko-incidenata
(najčešće su u pitanju divlji deponiji i klaonički otpad).
Djelomično da, izvješća zavoda za javno zdravstvo o čistoći i kvaliteti mora.
Tablica 137. Tlo – stanje, pritisci, aktivnosti i planovi za unapreñenje stanja
Prema vašim saznanjima, kakvo je stanje TALA na području vaše općine / grada? Je li zemlja „zdrava“ ili je
na nekim područjima zagañena (bivša industrijska postrojenja, ilegalne deponije smeća,…)? Je li izražen trend
prenamjene kvalitetnih poljoprivrednih tala u područja druge namjene - u prvom redu grañevinska područja?
1.
BISKUPIJA
Nema nikakvog većeg zagañivača. Na području općine je deponija komunalnog otpada
„Mala promina“ koja je u planu za sanaciju. Tlo je uglavnom zdravo
2.
KNIN
Stanje tala: posebno poljoprivrednih površina je zbog malog postotka obrañenosti
dobro. Ugroženost tla se javlja preko „divljih“ deponija i to uglavnom na šumskom tlu,
a u dva slučaja i piljevinom od ogrjevnog drveta na poljoprivrednim površinama.
3.
PRIMOŠTEN
4.
SKRADIN
5.
BILICE
6.
CIVLJANE
7.
ERVENIK
Dobro
Tla su uglavnom „zdrava“ (nizak intenzitet poljoprivrede, nema industrije) osim
djelomičnih mogućih zagañenja od divljih deponija. Gotovo da i nema prenamjene
poljoprivrednih tla u grañevinsko.
Plodna tla se nalaze uz rijeku Cetinu, smatramo da je zdrava i nema zagañivača.
Grañevinska područja su planirana na već postojećim lokacijama.
Budući da na području Općine nije bilo teške industrije, tla su zdrava, bez zagañenja.
Manji problem su ilegalna deponija smeća ili tzv. „divlja odlagališta“ smeća čija
sanacija je obuhvaćena Programom sanacije koji planiramo provesti do kraja ove
godine sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i manjim dijelom vlastitim sredstvima.
Budući da je vrlo malo vrijednih poljoprivrednih površina na području Općine
prenamjena nije planirana u dopuštenim zakonskim granicama (do 5%).
8.
KIJEVO
Zemlja je zdrava. Nema prenamjene
Obzirom da na području Općine Pirovac nema velikih gospodarskih subjekata za koje
držimo da su i najveći «zagañivači», a nema ni intenzivnog bavljenja poljoprivredom
koje, u smislu zaštite i očuvanja ploda, podrazumijeva korištenje niza fertilnih
sredstava, smatramo da je zemlja «zdrava».
9.
PIROVAC
Najveće onečišćenje predstavlja jedno nelegalno odlagalište otpada Šljukine njive koje
je zatvoreno te trenutno u fazi sanacije u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost. Površina odlagališta: cca 7.500 m2.
Nije izražen trend prenamjene kvalitetnih poljoprivrednih tala u područja druge
namjene.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 285
Prema vašim saznanjima, kakvo je stanje TALA na području vaše općine / grada? Je li zemlja „zdrava“ ili je
na nekim područjima zagañena (bivša industrijska postrojenja, ilegalne deponije smeća,…)? Je li izražen trend
prenamjene kvalitetnih poljoprivrednih tala u područja druge namjene - u prvom redu grañevinska područja?
10.
ROGOZNICA
Nema industrije, dok su ilegalni deponiji smeća zanemarivi i uglavnom se saniraju.
Najčešće su to otpadi grañevinskog podrijetla, kamen, beton, ostaci izvoñenja
grañevinskih radova i sl.
Možemo reći da su tla na području općine uglavnom zdrava. Industrije nemamo, a
najčešća onečišćenja su opet divlji deponiji. Postoji i problem neatestiranih septičkih
jama (više od 95% su propusne i to namjerno takve napravljene da bi se što rjeñe
praznile).
11.
RUŽIĆ
12.
TRIBUNJ
Izmjenom prostornog plana često se traži pojedinačna prenamjena poljoprivrednih tala
u grañevinske zone, ali često je to opravdano nužnim civilizacijskim pomakom. Naime,
stare kuće i naselja su uglavnom daleko od glavnih prometnica i drugih infrastrukturnih
objekata, pa stanovništvo želi graditi kuće u pristupačnijim područjima. K tomu, i sama
definicija nekog tla kao kvalitetnog ili osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta nije
uvijek točna, jer se često radi o zemljištu vrlo loše kvalitete (vodo-nepropusnost i sl.).
Zemlja je zdrava, osim na dijelu koji koristi PZ Tribunj gdje se odlaže komina – od
prerade maslina. U tijeku je sanacija. Poljoprivredna zemljišta se ne prenamjenjuje.
Tablica 138. Stanje voda – viñenje anketiranih predstavnika općina / gradova ŠKŽ
Prema vašim saznanjima, kakvo je stanje VODA na području Vaše općine / grada? Da li ste zadovoljni
čistoćom površinskih voda (rijeke, jezera, bare, močvare)? Da li ste zadovoljni čistoćom mora? Da li ste
zadovoljni čistoćom podzemnih voda / bunara?
1.
BISKUPIJA
2.
KNIN
3.
PRIMOŠTEN
4.
SKRADIN
5.
BILICE
6.
CIVLJANE
Da. Pitka voda se dezinficira natrijevim hipokloritom
Vode (Krka, Orašnica, Marčinkovac, Butišnica) ugrožene su nepostojanjem postrojenja
za pročišćavanje već se kanalizacija i industrijske otpadne vode direktno ispuštaju u
vodotoke. Vodopad Krčić, zbog betonskog zida iznad vodopada na suhom je od 1980
g. pa je sjeverni dio vodopada –sedre u odumiranju-rušenju
Da
Voda na području grada je vrlo dobre kvalitete (rijeka Krka sa pritocima, brojni izvori
pitke vode). Kvaliteta „mora“ takoñer vrlo dobra (estuarij rijeke Krke) jer je u Skradinu
izgrañen pročistač otpadnih voda.
Zadovoljni smo čistoćom mora na našem području
Imamo dva jezera i više manjih izvora, voda je pitka i nema većih zagañivača.
Stanje voda je zadovoljavajuće, ovdje prvenstveno mislimo na vodu rijeke Zrmanje
koja protiče cijelim područjem Općine i vodu rijeke Krke na južnom dijelu Općine.
7.
ERVENIK
Podzemne vode pripadaju slivnom toku rijeke Zrmanje izuzetne čistoće.
Javni bunari se ne održavaju, a prema nalazima Zavoda za javno zdravstvo nisu za piće.
8.
KIJEVO
Stanje je zadovoljavajuće
Na području Općine Pirovac nema znatnijih površinskih voda u smislu rijeka, bara,
močvara. Vransko jezero, kojeg dio ulazi u zemljopisne granice općine, a koje se nalazi
na području parka prirode, nema nikakvih onečišćenja.
9.
PIROVAC
More Pirovačkog zaljeva je čisto – glavna gradska plaža Lolić ima Plavu zastavu.
O podzemnim vodama nemamo saznanja. Sudeći prema vodi koja se nalazi u nekoliko
bunara radi se o čistoj vodi koja služi za navodnjavanje poljoprivrednih površina.
10.
ROGOZNICA
Prema izvješćima zavoda more je zadovoljavajuće kakvoće, močvara i bara je jako
malo, tijekom godine su presušeni dok za veliki dio bara i močvara brine lovačko
društvo koje redovito održava zbog divljači. Jezero Zmajevo oko je čisto za kupanje,
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 286
Prema vašim saznanjima, kakvo je stanje VODA na području Vaše općine / grada? Da li ste zadovoljni
čistoćom površinskih voda (rijeke, jezera, bare, močvare)? Da li ste zadovoljni čistoćom mora? Da li ste
zadovoljni čistoćom podzemnih voda / bunara?
voda je slatko – slana i svakih nekoliko godina se pojavljuje «cvjetanje» jezera kao
prirodna pojava.
Bunari «Lemišja» u Podorljaku su većinom godine suhi, dosta su duboki i ugrañeni u
suhozidu, nemaju više nikakvu funkciju osim zaštićenog hidrogeološkog spomenika.
11.
RUŽIĆ
12.
TRIBUNJ
Glavni izvor vode – rijeka Čikola je u zadovoljavajućem stanju, dok su njezini pritoci
(mali izvori i potoci) uglavnom u lošem stanju što se tiče održavanja. Čistoća i pritoka
nije značajnije ugrožena. Što se tiče bunara, oni su najčešće ugroženi hore spomenutim
neadekvatno napravljenim septičkim jamama. U kojoj mjeri – ne znamo, jer nije bilo
konkretnih ispitivanja. Ipak, vjerujemo da je voda u bunarima još uvijek dobre
kvalitete, samo što je stanovništvo uglavnom više ne koristi za piće.
Vode su uglavnom čiste
Tablica 139. Kvaliteta zraka u Županiji prema anketi provedenoj meñu JLS
Prema vašim saznanjima, kakvo je stanje ZRAKA na području Vaše općine / grada?
1.
BISKUPIJA
2.
KNIN
3.
PRIMOŠTEN
4.
SKRADIN
5.
BILICE
Dobro
6.
CIVLJANE
Dobro
7.
ERVENIK
Vrlo čist zrak.
8.
KIJEVO
9.
PIROVAC
10.
ROGOZNICA
11.
RUŽIĆ
12.
TRIBUNJ
Nema nikakvih zagañivača
Zbog nepostojanja značajnih industrijskih zagañivača i specifične ruže vjetrova zrak je
relativno čist. Za vrijeme niskog tlaka jako se osjeti neugodan miris iz bara pored rijeke
Orašnice
Čisto
Odlično (nema industrije u bližoj okolici)
Stanje zraka je odlično
Na temelju kategorizacije područja prema stupnju onečišćenja zraka utvrñeno je da
područje Općine Pirovac spada u I. kategoriju kakvoće zraka.
Najveće onečišćenje zraka dogaña se uslijed požara na nelegalnom odlagalištu otpada,
što se u posljednje vrijeme dogañalo više puta.
Nemamo saznanja o onečišćenjima i lošijoj kvaliteti zraka.
Budući da nemamo nikakvih industrijskih postrojenja mislimo da je kvaliteta zraka
jako dobra, a na našim planinama Moseću i Svilaji čak izvrsna.
Zrak je čist, nema onečišćenja
Tablica 140. Očuvanost „prirode“ prema anketi provedenoj meñu JLS ŠKŽ
Prema vašim saznanjima, kakvo je stanje OČUVANOSTI PRIRODE (bioraznolikosti) na području Vaše
općine / grada? Postoje li posebno zaštićeni dijelovi prirode? Ako da, navedite koji. Provodi li se zaštita u
stvarnosti? Ako postoje lovišta, jeste li zadovoljni načinom na koji se njima gospodari? Je li fond divljači
očuvan? Koristi li se očuvana i atraktivna priroda kao razvojna prednost za razvoj raznih oblika turizma?
1.
BISKUPIJA
Nema zaštićenih dijelova prirode. Lovišta postoje, fond divljači je sačuvan. Turizam je
u začetku.
2.
KNIN
Bioraznolikost je dobro očuvana. Postoji zaštićeni krajobraz (kanjon potoka Krčić).
Postoje lovišta, od kojih neki lovo zakupnici nisu u stanju kontrolirati brojnost nekih
vrsta (vuk, divlje svinje) koje direktno nanose štetu u poljoprivredi. Pošto je ruralno
područje ostalo uglavnom bez radno aktivnog stanovništva, sve više poljoprivrednih
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 287
Prema vašim saznanjima, kakvo je stanje OČUVANOSTI PRIRODE (bioraznolikosti) na području Vaše
općine / grada? Postoje li posebno zaštićeni dijelovi prirode? Ako da, navedite koji. Provodi li se zaštita u
stvarnosti? Ako postoje lovišta, jeste li zadovoljni načinom na koji se njima gospodari? Je li fond divljači
očuvan? Koristi li se očuvana i atraktivna priroda kao razvojna prednost za razvoj raznih oblika turizma?
površina prelazi u makiju i šumu.
3.
4.
5.
6.
PRIMOŠTEN
Da
SKRADIN
Vrlo dobro. Na području grada je jedan nacionalni park (Krka) sa odličnom zaštitom, te
više drugih oblika zaštite (zaštićeni krajolik i sl.). Postoje dva lovišta sa dobrim
gospodarenjem fondom divljači. Razvija se lovni turizam i posjet N.P. „Krka“
(godišnje više od 700.000 posjetitelja)
BILICE
Očuvanost prirode je dobra. Na području Općine Bilice postoje definirana područja
„Značajnog krajobraza“ i „Posebnog rezervata“ (Biološki), obuhvaća priobalni i morski
pojas. Lovišta postoje, a Općina Bilice sa Lovačkim društvom „Kamenjarka“ obnavlja
fond divljači.
CIVLJANE
Dosta dobro, zaštićenost posebno ne a svakako dijelovi koji su u vlasništvu hrvatskih
šuma. Postoje na području općine dvije lovačke udruge Vrlika i Kijevo, te imamo
dobru suradnju. Fond divljači je dobro očuvan. Većih grupa turista nemamo osim
manjih posjeta u obilazak crkve Sveti Spas i tokova rijeke Cetine.
Radi dobre očuvanosti prirode desna strana rijeke Zrmanje proglašen je zaštićenim
krajolikom „parkom prirode“, a manji dio područja Općine uz rijeku „Krku“ zahvaća
„Nacionalni park – Krka“. Zaštićeni krajolici su pod svojevrsnom zaštitom.
7.
ERVENIK
Cijelo područje Općine je lovno područje uz napomenu da nismo zadovoljni načinom
na koji se njime gospodari. Fond divljači je donekle očuvan.
Nažalost, očuvani i atraktivni dijelovi prirode samo se djelomično koristi u turističke
svrhe.
8.
KIJEVO
Očuvanost prirode je dobra. Postoji ograñeno lovište, ali nemamo informaciju kako se
gospodari s njim.
Priroda je najvećim dijelom ostala u izvornom obliku. Biotop pogotovo.
9.
PIROVAC
Posebno zaštićen dio prirode je Vransko jezero – park prirode. Prostornim planom
ureñenja Općine Pirovac predlaže se zaštita Uvale Makirina – posebni rezervat
(geološki) te zaštita spilje Bikovica na području Lastve. Zaštita se u stvarnosti ne
provodi.
Lovištima se dobro gospodari iako postoje financijske poteškoće. Fond divljači je
očuvan, a svake godine se i nadopunjuje.
Očuvana i atraktivna priroda koristi se u turističke svrhe – biciklističke staze, šetnice,
vidikovci. Potencijal je daleko, daleko veći od iskorištenog.
Priroda je dosta očuvana i to najviše u zagorskom dijelu općine (šume, polja, lovišta)
dok je priobalni dio ugrožen bespravnom izgradnjom.
10.
11.
ROGOZNICA
RUŽIĆ
Posebno zaštićeni dijelovi prirode su šuma «Kopara», jezero «Zmajevo oko» , bunari
Lemišja i Dračevica. Lovačko društvo brine o fondu divljači dok su navedeni prirodni
fenomeni iskorišteni za razvoj turizma.
Očuvanost prirode u našoj općini je jako dobra. Osim izvora Čikole nemamo
značajnijih zaštićenih područja. Točnije, zbog apsurdne situacije da se oko izvora
Čikole nalazi stambena zona, čak niti to formalno nije vodozaštitno područje, premda
je po samoj svojoj definicije kao izvorište pitke vode vodozaštitno područje nulte
kategorije. Ipak stanje sa kvalitetom vode je zadovoljavajuće. Lovišta postoje i lovačka
društva uglavnom kvalitetno gospodare njima. Fond divljači je uglavnom očuvan, osim
što je broj neke vrste u širim razmjerima smanjen (npr. vukovi). U našem mikro
prostoru ne primjećujemo značajne oscilacije u flori i fauni.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 288
Prema vašim saznanjima, kakvo je stanje OČUVANOSTI PRIRODE (bioraznolikosti) na području Vaše
općine / grada? Postoje li posebno zaštićeni dijelovi prirode? Ako da, navedite koji. Provodi li se zaštita u
stvarnosti? Ako postoje lovišta, jeste li zadovoljni načinom na koji se njima gospodari? Je li fond divljači
očuvan? Koristi li se očuvana i atraktivna priroda kao razvojna prednost za razvoj raznih oblika turizma?
12.
TRIBUNJ
Stanje bioraznolikosti je zadovoljavajuća, sve više raste svijest grañana o potrebi
očuvanja prirode. Zadovoljni smo načinom gospodarenja lovišta. Prirodu koristimo u
korist razvitka turističke ponude i to sanacijom poljskih putova koji služe kao
biciklističke staze, vidikovaca, izletišta.
Tablica 141. Viñenje predstavnika JLS o stanju šuma na njihovom području
Prema vašim saznanjima, kakvo je stanje očuvanosti šuma na području Vaše općine / grada? Da li se šumama
racionalno gospodari? Da li se vodi računa o općekorisnim funkcijama šuma (prostor rekreacije, važni
ekološki sustav, pročišćavanje zraka, uloga u regulaciji režima voda, sprječavanje erozije tla)?
1.
BISKUPIJA
2.
KNIN
3.
PRIMOŠTEN
4.
SKRADIN
5.
BILICE
6.
CIVLJANE
7.
ERVENIK
Očuvanost šume je zadovoljavajuća. Koristi se uglavnom kao drvo za ogrjev.
Šume su relativno dobro očuvane, a najveće štete su od požara.
Uništeno požarima
Na području grada prevladava, uz nešto borove šume, uglavnom degradirani oblici
(makija, smrič)
Očuvanost šuma je dobra, posebno hrastovih.
Stanje je sada dosta dobro i smatramo da se istima racionalno gospodari. U planu je
izrada šumskih putova (dobar dio postoji).
Od ukupne površine Općine šumske površine obuhvaćaju 9470 ha ili 44% općinskog
prostora. Šumske površine zastupljene su s isključivo bjelogoričnim vrstama kao što su
kitnjak, cer i grab.
Mišljenja smo da se ne vodi dovoljno računa o općekorisnim funkcijama šuma.
8.
KIJEVO
Šume su očuvane
9.
PIROVAC
Šume su malobrojne i oskudne. U pitanju je pretežno borova šuma još uvijek očuvana
od požara.
10.
ROGOZNICA
Šuma Kopara je očuvana, pod nadzorom je DVD Rogoznica i komunalnog poduzeća
Škovacin, očišćena je i prohodna. Da
11.
RUŽIĆ
Nema značajnijih radnji, osim probijanja šumskih putova i pojedinačnih i skupnih
obnavljanja starih kuća u izletničko-rekreativne svrhe. Šume nisu značajnije ugrožene,
osim prirodnim posljedicama. Nije nam poznato da se po tom pitanju poduzima išta
značajno.
12.
TRIBUNJ
Na području općine Tribunj nema registriranih šuma.
Tablica 142. Pritisci na okoliš od gospodarstva i mjere za njihovo smanjenje
Prema vašim saznanjima, postoje li na području Vaše općine / grada veći onečišćivači okoliša (npr.
industrijsko postrojenje, energetsko postrojenje, farme i klaonice, uslužni servisi kao mehaničarske radionice i
praonice, veliki turistički kompleksi s neodgovarajuće riješenom komunalnom infrastrukturom, kamenolomi,
intenzivna poljoprivredna proizvodnja s velikom primjenom herbicida i umjetnih gnojiva i sl.)?
Ako „DA“, navedite koji, kojom se djelatnošću bave, te koji im je osnovni negativni utjecaj na okoliš (npr.
onečišćenje tla, zraka, voda, buka).
1.
BISKUPIJA
2.
KNIN
3.
PRIMOŠTEN
Postoji samo tvornica „Knauf“ koja se brine o okolišu i nije zagañivač
Na području Suvopolje vojska i policija vrše uništavanje eksploziva. Ispuštanje
kanalizacije u otvorene vodotoke bez prečistača. Stovarišta ogrjevnog drveta - piljevina
Ne
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 289
Prema vašim saznanjima, postoje li na području Vaše općine / grada veći onečišćivači okoliša (npr.
industrijsko postrojenje, energetsko postrojenje, farme i klaonice, uslužni servisi kao mehaničarske radionice i
praonice, veliki turistički kompleksi s neodgovarajuće riješenom komunalnom infrastrukturom, kamenolomi,
intenzivna poljoprivredna proizvodnja s velikom primjenom herbicida i umjetnih gnojiva i sl.)?
Ako „DA“, navedite koji, kojom se djelatnošću bave, te koji im je osnovni negativni utjecaj na okoliš (npr.
onečišćenje tla, zraka, voda, buka).
4.
SKRADIN
Ne
5.
BILICE
Ne
6.
CIVLJANE
Većih onečišćenja nema. Izuzetak su kućanstva (otpadne vode) i manja divlja
odlagališta otpada.
7.
ERVENIK
Ne, ne postoji ništa od navedenog.
8.
KIJEVO
Ne postoji onečišćivači okoliša
NE, iako postoji benzinska postaja za koju držimo da nije posebni onečišćivač jer se,
prema našim saznanjima, usklañuje sa zakonskom regulativom o zaštiti okoliša.
9.
PIROVAC
Postojeća poljoprivredna proizvodnja ne može se svrstati u kategoriju „intenzivna s
velikom primjenom herbicida i umjetnih gnojiva“.
Jedini turistički kompleks Miran ne može se svrstati u kategoriju „veliki“. Problem
otpadnih voda je neadekvatno riješen ugradnjom biološkog pročišćivača.
10.
ROGOZNICA
Na području općine Rogoznice najveći su zagañivači na priobalnom dijelu vikend
objekti koji imaju propusne crne jame te svoje fekalije puštaju u more. Bave se
iznajmljivanjem apartmana i soba.
Ne postoji značajniji pritisak na okoliš, osim nekoliko srednjih farmi (15-40 grla
krupne stoke). Imamo jednu registriranu automehaničarsku radionicu i nije nam
poznato na koji način zbrinjava opasni otpad (ulja i slično).
11.
RUŽIĆ
12.
TRIBUNJ
No, treba spomenuti problem firme Knauf koja je Prostornim planom iz 2004. godine
dobila koncesiju za eksploataciju gipsa u naselju Ružić na cca 7 hektara, a koja
izmjenama Prostornog plana koje su u izradi nastoji tu površinu povećati na 21 hektar.
To držimo ozbiljnom prijetnjom eko sustavu našeg kraja jer bi dovelo do teške
devastacije terena. Potencijalno eksploatacijsko polje omeñeno je s jedne strane
stambenim objektima, s druga strane rijekom Čikolom, a s treće strane jednim od
najvrjednijih spomenika kulture ne samo naše općine nego i cijele Dalmacije –
Mauzolejom Ivana Meštrovića. K tomu, veći dio polja je već zasañen dugogodišnjim
nasadima i predstavlja značajan izvor sredstava za veliki broj stanovnika te je primjer
uspješne proizvodnje ekološki zdrave hrane.
PZ Tribunj koja u vrijeme prerade maslina neodgovorno postupa s otpadcima prerade
– kominom koja se odlaže u krugu prerade te u ljetnim mjesecima izaziva nesnosan
smrad.
Tablica 143. Stanje, planovi, aktivnosti vezani uz odvodnju otpadnih voda u JLS ŠKŽ
U kojoj mjeri je na području Vaše općine / grada riješeno prikupljanje otpadnih voda iz domaćinstava? Koji je
okvirni % domaćinstava priključenih na kanalizacijski sustav? Da li postoji pročišćivač? Gdje se ispušta
prikupljene otpadne vode? Da li ispuštene otpadne vode imaju značajni (osjetni/vidljivi) negativni utjecaj na
okoliš? Da li u ruralnim područjima, udaljenijim od kanalizacijske mreže postoje manji / lokalni sustavi za
pročišćavanje otpadnih voda? Što se poduzima s namjerom kvalitetnijeg rješavanja problema otpadnih voda iz
domaćinstava?
1.
BISKUPIJA
Otpadne vode iz domaćinstava se ispuštaju u „crne rupe“ u okoliš. Nema izgrañen
kanalizacijski sustav. S obzirom da općina ima 1669 stanovnika i 135,34 km2, što je
vrlo rijetko naseljeno
2.
KNIN
U užem gradskom području postoji kanalizacijski sustav bez pročistača, pa se otpadne
vode direktno ispuštaju u vodotok. U novom naselju Golubić postoji sustav za
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 290
U kojoj mjeri je na području Vaše općine / grada riješeno prikupljanje otpadnih voda iz domaćinstava? Koji je
okvirni % domaćinstava priključenih na kanalizacijski sustav? Da li postoji pročišćivač? Gdje se ispušta
prikupljene otpadne vode? Da li ispuštene otpadne vode imaju značajni (osjetni/vidljivi) negativni utjecaj na
okoliš? Da li u ruralnim područjima, udaljenijim od kanalizacijske mreže postoje manji / lokalni sustavi za
pročišćavanje otpadnih voda? Što se poduzima s namjerom kvalitetnijeg rješavanja problema otpadnih voda iz
domaćinstava?
pročišćavanje, funkcija upitna
3.
PRIMOŠTEN
4.
SKRADIN
5.
BILICE
1. Djelomično. 2. Mehanički pročišćivač. 3. U more. 4. Ne
Naselje Skradin (oko 15% ukupnog stanovništva grada) priključeno je na kolektor sa
prečistačem. Ostala naselja na području grada koriste septičke jame.
Septičke jame, u fazi smo izrade projektne dokumentacije za kanalizacijski sustav.
Nije riješeno, u planu je izrada kanalizacijskog sustava i pročiščivaća (odnosi se na
naselja u blizini izvora). U tijeku je izrada projekta (Hrvatske vode)
6.
CIVLJANE
djelomično
Ne
7.
ERVENIK
8.
KIJEVO
Nema kanalizacijskog sustava. Sva domaćinstva sistem otpadnih voda imaju riješen
septičkim jamama.
Nemamo kanalizaciju
Ne postoji javni sustav odvodnje otpadnih voda iz domaćinstava. U pravilu se otpadne
vode rješavaju crnim i septičkim jamama i u malom broju slučajeva obalnim ispustima,
što se prvenstveno odnosi na domaćinstva unutar povijesne jezgre Pirovca.
9.
PIROVAC
10.
ROGOZNICA
U fazi smo izgradnje kanalizacijskog sustava na koji je priključen samo nautički centar
Marina Frapa, dok ostali dio općine nije. U sklopu I faze izrañen je kolektor koji je u
funkciji . U ruralnom dijelu ne postoji.
11.
RUŽIĆ
Osim na izvoru rijeke Čikole ne postoji u Čavoglavama ne postoji kanalizacijski sustav.
I taj sustav je ograničen, odnosno ispušta se nekoliko kilometara od izvora te
potencijalno može ugroziti i sam izvor, a posebice donji tok rijeke i podzemlje.
Domaćinstva otpadne vode skupljaju u septičke jame koje uglavnom nisu adekvatno
izgrañene, odnosno nisu nepropusne.
12.
TRIBUNJ
U tijeku je izrada projekta odvodnje otpadnih voda i kanalizacijskog sustava općine
Tribunj. Projektom je predviñeni pročisćivač.
U izradi je projektna dokumentacija sustava odvodnje otpadnih voda Tisno-JezeraPirovac koja predstavlja globalno rješenje ove problematike na području naselja
Pirovac, odnosno ista ne obuhvaća naselja u zaleñu,Kašić i Putićanje, te zaseoke
Slakovac i Škriline.
Tablica 144. Gospodarenje otpadom u JLS ŠKŽ – stanje, aktivnosti i planovi.
Kako je na području Vaše općine / grada riješen problem komunalnog otpada („smeće“ iz domaćinstava)? Koji
je okvirni % domaćinstava pokriven organiziranim prikupljanjem? Postoji li odvojeno prikupljanje stakla,
papira, metala, organskog otpada? Gdje se odlaže otpad? Kakvo je stanje na deponiji? Da li postoje planovi za
sanaciju? Da li se sanacija provodi? Postoji li problem tzv. „divljih odlagališta otpada“? Koliko ih ima? Koliko
velikih? Radi li se što na njihovoj sanaciji? Je li okoliš „na oko“ onečišćen otpadom (smeće uz prometnice,
oko autobusnih stanica, na plažama, izletištima, ...).
1.
BISKUPIJA
Postoji prikupljanje komunalnog otpada od veljače 2008. godine. Ne vrši se sortiranje
otpada. Odlaže se na deponiju „Mala promina“. Dio divljih odlagališta je saniran.
Postoji još nekoliko većih, uglavnom grañevinskog otpada.
2.
KNIN
Na području Grada i prigradskih naselja organizirano je prikupljanje komunalnog
otpada obuhvata oko 85 % stanovništva. Djelomično se prikuplja papir. Otpad se
odlaže na odlagalištu „Mala promina“, za koje postoje planovi sanacije, odnosno
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 291
Kako je na području Vaše općine / grada riješen problem komunalnog otpada („smeće“ iz domaćinstava)? Koji
je okvirni % domaćinstava pokriven organiziranim prikupljanjem? Postoji li odvojeno prikupljanje stakla,
papira, metala, organskog otpada? Gdje se odlaže otpad? Kakvo je stanje na deponiji? Da li postoje planovi za
sanaciju? Da li se sanacija provodi? Postoji li problem tzv. „divljih odlagališta otpada“? Koliko ih ima? Koliko
velikih? Radi li se što na njihovoj sanaciji? Je li okoliš „na oko“ onečišćen otpadom (smeće uz prometnice,
oko autobusnih stanica, na plažama, izletištima, ...).
zatvaranja, a planirani radovi se provode. Postoji problem divljih odlagališta na više
(20-50) lokaliteta od 1-200 m3. Radi se na njihovoj sanaciji. Problem je u ponovnom
„divljem“ odlaganju na saniranu lokaciju. Mjestimično blizu divljih deponija uočljiv je
problem najlon kesa
3.
PRIMOŠTEN
1. Da. 2. Ne. 3. Bikarac. 4. Ne. 5. Ne
4.
SKRADIN
Komunalni otpad se prikuplja iz svih domaćinstva na području grada (100%) i deponira
na „privremenom“, djelomično ureñenom deponiju koji je u postupku sanacije i
zatvaranja. Osim nekoliko „zelenih“ otoka, ne provodi se odvojeno prikupljanje otpada.
Na području grada je više divljih deponija nastalih uglavnom tijekom obnove u ratu
stradalih objekata, od kojih je jedan dio saniran. Okoliš je poprilično onečišćen (papiri,
plastične vrećice)
5.
BILICE
Komunalni otpad sa cjelokupnog područja Općine Bilice odvozi tvrtka „Čistoća“ d.o.o.
Šibenik, čiji smo i mi suvlasnici, te ga odvozi na gradski deponij Bikarac.
CIVLJANE
Odvoz smeća vrši komunalno poduzeće Vrlika, pokrivenost 95 %. Ne. Deponija
«Otišić» plan postoji i sanacija se provodi. Imamo dva manja odlagališta i radit ćemo
na njihovoj sanaciji. Ne, izuzetak su kuće uz glavnu prometnicu (D1) koje su stradale
tijekom ratnih operacija.
6.
Organizirano sakupljanje-odvoz smeća tek je polovično riješen. U zadnje vrijeme radi
se intenzivno na rješavanju ovog problema kupnjom dodatnog fonda kontejnera za
smeće, te organiziranim i redovitim odvozom kućnog smeća. Ne postoji selektivno
odlaganje komunalnog otpada. Plan sanacije postoji i planu je njegovo provoñenje.
7.
ERVENIK
Plan sanacije „divljih odlagališta“ postoji i radi se o većem broju manjih „odlagališta“
koje treba sanirati do kraja o.g.
U postupku je raspisivanje natječaja za izvoñenje radova „sanacije.“ Općina zapošljava
sezonske radnike kao „ulične čistače“ i aktivno radi na održavanju čistoće javnih
površina.
8.
KIJEVO
Komunalni otpad se prikuplja u kontejnere. 100% domaćinstva u Kijevu je pokriveno
organiziranim prikupljanjem otpada. Nema sortiranja otpada. Otpad se odvozi na
deponij „Mala promina“. Nema divljih odlagališta otpada.
Odvoz komunalnog otpada, kućnog i glomaznog, vrši ovlašteni koncesionar, tvrtka
Michieli Tomić d.o.o. Brač. 96% kućanstava ima kantu za smeće. Organiziranim
prikupljanjem pokriveno je 100% domaćinstava.
Ne vrši se odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina (staklo, papir, metal, organski
otpad).
Koncesionar sakupljeni otpad odlaže na regionalno odlagalište otpada Bikarac
(Šibenik).
9.
PIROVAC
Na području Općine Pirovac postoji jedno «divlje odlagalište otpada – Šljukine njive»
koje je zatvoreno. Obzirom da odlagalište nije čuvano, grañani koriste vikende, mrak i
sl. te i dalje odlažu uglavnom glomazni otpad.
Predmetno odlagalište je u postupku sanacije u suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost, te je ujedno uvršteno i u I. fazu izgradnje regionalnog centra
za gospodarenjem otpadom Bikarac.
Okoliš nije onečišćen otpadom jer se većina lokacija oko kojih se koncentriraju ljudi
održava tj. postavljene su kante za otpad (uz autobusne stanice i šetnice, na plažama, na
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 292
Kako je na području Vaše općine / grada riješen problem komunalnog otpada („smeće“ iz domaćinstava)? Koji
je okvirni % domaćinstava pokriven organiziranim prikupljanjem? Postoji li odvojeno prikupljanje stakla,
papira, metala, organskog otpada? Gdje se odlaže otpad? Kakvo je stanje na deponiji? Da li postoje planovi za
sanaciju? Da li se sanacija provodi? Postoji li problem tzv. „divljih odlagališta otpada“? Koliko ih ima? Koliko
velikih? Radi li se što na njihovoj sanaciji? Je li okoliš „na oko“ onečišćen otpadom (smeće uz prometnice,
oko autobusnih stanica, na plažama, izletištima, ...).
odmorištima uz prometnice i sl.).
Komunalna djelatnost održavanja čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih
površina povjerenja je općinskom komunalnom poduzeću, Vrilo d.o.o. Pirovac.
10.
ROGOZNICA
Komunalno poduzeće Škovacin, vrši prikupljanje i odvoz komunalnog smeća iz
domaćinstava ali i glomaznog otpada. Odvojeni otpad, staklo, papir, metal se prikuplja
u odvojene spremnike ispred osnovne škole. Deponij je u Šibeniku «Bikarac», kojim
gospodari Grad Šibenik i brine o njegovoj sanaciji u čemu participiraju svi gradovi i
općine na području šibensko . kninske županije. Povremeno se pojavljuju divlja
odlagališta , koja se uglavnom saniraju ili na zapisnik inspekcije ili komunalnog redara.
Ne
Komunalni otpad se skuplja organizirano od strane ovlaštenog komunalnog poduzeća.
Cijela općina je „pokrivena“ kontejnerima za otpad, ali budući je riječ o razbacanom
terenu kontejneri su na mjestima i po 700-800 metara udaljeni od kuća, pa se dogaña da
stanovništvo na mjestima i dalje održava divlje deponije bliže kući jer drže da im je
kontejner predaleko.
11.
RUŽIĆ
Veći ilegalni deponiji se uglavnom nalaze dalje od naselja i do sada smo ih sanirali
jednom godišnje iz sredstava općinskog proračuna na način da se otpad sakupljao ili
sanirao zasipanjem, ovisno o situaciji na terenu.
Na javnim mjestima se može vidjeti otpad, ali ne u mjeri da bi se oko toga trebalo
zabrinjavati.
12.
TRIBUNJ
Općina Tribunj ima 100% organizirano prikupljanje komunalnog otpada. Otpad se
odvozi na deponij (županijski). Povremena divlja odlagališta saniraju se o trošku
općine. Okoliš nije onečišćen otpadom „na oko“.
Tablica 145. Percepcija JLS vezano uz ekološke rizike na njihovom području
Postoje li na području Vaše općine / grada postrojenja, infrastruktura i sl. koja predstavljaju ekološki rizik? Da
li se u proteklih deset godina dogodio neki incident s značajnijim posljedicama po okoliš (npr. izlijevanje
cisterne s otrovnim tekućinama, eksplozije, požari s otrovnim isparenjima i sl.).
1.
BISKUPIJA
2.
KNIN
3.
PRIMOŠTEN
Ne
4.
SKRADIN
Ne
5.
BILICE
Ne
6.
CIVLJANE
Ne, izuzetak su samo požari s malim posljedicama.
7.
ERVENIK
Ne
8.
KIJEVO
9.
PIROVAC
Ne
Dizel depo (HŽ – remont dizel lokomotiva); DIV (TVIK); Pogon za uništavanje
minsko – eksploz. sredstava iznad vodozaštitne zone (vojni poligon) u području
vodotoka
Nema ekoloških rizika
Eventualni ekološki incident može izazvati benzinska postaja na državnoj cesti D-8.
Izgrañena je u skladu sa propisima i nije bilo incidenata.
U posljednjih deset godina na području Općine Pirovac nije se dogodio niti jedan
incident s bilo kakvim posljedicama po okoliš.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 293
Postoje li na području Vaše općine / grada postrojenja, infrastruktura i sl. koja predstavljaju ekološki rizik? Da
li se u proteklih deset godina dogodio neki incident s značajnijim posljedicama po okoliš (npr. izlijevanje
cisterne s otrovnim tekućinama, eksplozije, požari s otrovnim isparenjima i sl.).
10.
ROGOZNICA
11.
RUŽIĆ
12.
TRIBUNJ
Ne
Ne postoje opasna postrojenja niti je bilo značajnijih eko-incidenata.
Da, budući da se stanovnici općine Tribunj pretežno bave ribarstvom, najveći rizik
predstavlja mogućnost izlijevanja goriva iz brodova ili eksplozija goriva u ribarskoj
luci.
Ulažu li poslovni subjekti – značajniji onečišćivači okoliša (navedeni u prethodnom poglavlju) napor za
smanjenje negativnog utjecaja na okoliš? Ako da, navedite tko, na čiji poticaj, što se čini i s kakvim
rezultatima. O kolikim se okvirno financijskim ulaganjima radi? Postoje li poljoprivredna gospodarstva koja su
se opredijelila za tzv. ekološku odnosno organsku proizvodnju?
BISKUPIJA
Tvornica „Knauf“ – otpadne vode iz sanitarnog čvora. Ugradnja pročistača zbog mirisa
koji se ljeti širi zbog otpadnih voda koje odlaze u potok Mijanovac. Da
2.
KNIN
1. Na nivou Grada u toku je potpisivanje ugovora za sanaciju kanalizacijske oborinske
instalacije i stare crpne stanice. 2. U postupku je zatvaranje financijske konstrukcije za
cjelovito rješavanje kanalizacijskog – odvodnog sustava za grad sa glavnim kolektorom
i pročistačima. Za 1. cca 6.000.000,00 kn, za 2. cca 35.000.000,00 kn
3.
PRIMOŠTEN
4.
SKRADIN
5.
BILICE
6.
CIVLJANE
Ne
7.
ERVENIK
Nema značajnijih onečišćivači okoliša. Još uvijek ne.
8.
KIJEVO
1.
Ne
Da (nekoliko njih)
-
Nema onečišćivača okoliša na našem području
(sve opisano kroz prethodna poglavlja.)
9.
PIROVAC
Postoje naznake da će neka poljoprivredna gospodarstva primjenjivati metode
ekološke/organske proizvodnje.
Držimo da je problem u nepostojanju standarda i institucije nadzora nad proizvodnjom
te se termin «eko» i «organski» često rabe neadekvatno.
10.
ROGOZNICA
11.
RUŽIĆ
Budući da ne postoje značajniji onečišćivači okoliša ne postoje niti ulaganja u tom
smjeru.
TRIBUNJ
Da, ribarska zadruga posjeduje branu i potrebnu opremu za sprečavanje onečišćenja
mora uslijed izlijevanja goriva. Općina Tribunj vrši nadzor nad PZ Tribunj, te sanira
divlja odlagališta otpada, organizira čišćenje poljoprivrednih površina i podmorja. Radi
se o oko 200.000,00 kn
12.
Nemamo saznanja
Što se poduzima s namjerom kvalitetnijeg rješavanja problema otpadnih voda iz domaćinstava? Postoji li
projekt kojim bi se moglo unaprijediti stanje? Koji dio problema (vidi pitanje o otpadnim vodama u
prethodnom poglavlju) se namjerava riješiti projektom? U kojoj je fazi projekt (idejni projekt, izvedbeni
projekt, u provedbi)? Koliko se sredstava izdvaja za ove projekte i iz kojih izvora (godišnja izdvajanja:
trenutna, u prošlih 5 godina, planirana za narednih 5 godina)? Postoje li prepreke u izvršenju nauma? Ako da,
koje su?
1.
BISKUPIJA
Za sada ne postoji plan zbog raštrkanosti stambenih objekata. Ne
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 294
Što se poduzima s namjerom kvalitetnijeg rješavanja problema otpadnih voda iz domaćinstava? Postoji li
projekt kojim bi se moglo unaprijediti stanje? Koji dio problema (vidi pitanje o otpadnim vodama u
prethodnom poglavlju) se namjerava riješiti projektom? U kojoj je fazi projekt (idejni projekt, izvedbeni
projekt, u provedbi)? Koliko se sredstava izdvaja za ove projekte i iz kojih izvora (godišnja izdvajanja:
trenutna, u prošlih 5 godina, planirana za narednih 5 godina)? Postoje li prepreke u izvršenju nauma? Ako da,
koje su?
2.
KNIN
3.
PRIMOŠTEN
4.
SKRADIN
U planu je izgradnja manjih sustava za prikupljanje i počišćivanje otpadnih voda
naselja u N.P. Krka (Dubravice, Rupe). Sve je još u fazi idejnog rješenja. Problem je
isključivo osiguranje sredstava za to.
5.
BILICE
U fazi smo izrade idejnog projekta kanalizacijskog sustava za cjelokupno područje
Općine Bilice.
CIVLJANE
Izrada projekta u tijeku, dva sastanka sa čelnim ljudima iz hrvatskih voda. Prioritet
naselja tj. kućanstva najbliža izvorištima pitke vode. Idejno rješenje imamo od svibnja
2008. godine koje je izradio «Foramen» d.o.o. Split. Svakako nedostatak financijskih
sredstava.
7.
ERVENIK
Broj domaćinstava na relativno velikom području Općine (212,28 km2) je nažalost mali
pa je problem kvalitetnijeg rješenja otpadnih voda utoliko složeniji, odnosno nema
plana kvalitetnijeg rješenja ovog problema osim da se postojeće stanje kvalitetno
održava.
8.
KIJEVO
U suradnji sa Hrvatskim vodama se izrañuje projekt za izgradnju kanalizacijskog
sustava
6.
Novi sustav odvodnje
U fazi izrade je projektna dokumentacija sustava odvodnje otpadnih voda PirovacTisno-Jezera. Isti obuhvaća odvodnju, pročišćavanje i dispoziciju otpadnih voda tj.
izgradnju primarne mreže - glavnih kolektora. Sekundarna mreža tj. odvodnja od
domaćinstva do glavnog kolektora još se projektno ne rješava.
Projekt je idejno riješen. U tijeku je izrada glavnog/izvedbenog projekta.
9.
PIROVAC
Za ovaj projekt sredstva su planirana na razini općinskih proračuna (Općina Tisno i
Pirovac) te Hrvatskih voda. Planira se sudjelovanje grañana kroz povećanje cijene pitke
vode.
Cijena izrade Idejnog projekta – cca 1.471.000,00 kn.
Cijena izrade studije o utjecaju na okoliš – cca 193.000,00 kn.
Prepreke u brzoj realizaciji projekta predstavlja «papirologija» i nedostatak financijskih
sredstava.
10.
ROGOZNICA
U tijeku je izgradnja kanalizacijskog sustava
Do sada se nije poduzimalo ništa po tom pitanju. U svakom slučaju postoji potreba da
se riješi pitanje skupljanja otpadnih voda iz domaćinstava, ali to je za lokalnu zajednicu
naših razmjera i financijskih mogućnosti neizvedivo. Radi se o relativno velikom
prostoru, kuće su „razbacane“ posvuda bez reda pa bi kanalizacijska mreža bila jedan
pravi labirint, što predstavlja enorman financijski izdatak kojeg bez pomoći države ili
EU fondova ne možemo niti započeti, a kamoli realizirati.
11.
RUŽIĆ
Posebno bih naveo problem naselja Mirlović Polje koje se nalazi na padinama Svilaje i
ispod kojeg se nalazi izvor Čikole. Istraživanjima (ispuštanjem boje) je dokazano da se
otpadne vode iz gornjeg dijela sela slijevaju u sami izvor Čikole. Nadležni su nas
uvjeravali kako to ne predstavlja problem po opskrbu pitkom vodom je da se ona
zahvaća sa puno veće dubine negoli je to razina na kojoj se pojavila boja. Kada smo
pokrenuli inicijativu da se tom dijelu naselja dovede pitka voda iz Čikole iz Hrvatskih
voda su nam odgovorili kako je to „neisplativ projekt“. Dosljedno, izgradnja
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 295
Što se poduzima s namjerom kvalitetnijeg rješavanja problema otpadnih voda iz domaćinstava? Postoji li
projekt kojim bi se moglo unaprijediti stanje? Koji dio problema (vidi pitanje o otpadnim vodama u
prethodnom poglavlju) se namjerava riješiti projektom? U kojoj je fazi projekt (idejni projekt, izvedbeni
projekt, u provedbi)? Koliko se sredstava izdvaja za ove projekte i iz kojih izvora (godišnja izdvajanja:
trenutna, u prošlih 5 godina, planirana za narednih 5 godina)? Postoje li prepreke u izvršenju nauma? Ako da,
koje su?
kanalizacijskog sustava na istom terenu bi vjerojatno bila još skuplja, odnosno
„neisplativa“.
12.
TRIBUNJ
Općina Tribunj pristupila je zajedno sa gradom Vodice „Projektu Jadran“ čijom
realizacijom bi se u potpunosti trebao riješiti problem odvodnje i kanalizacije.
Što se poduzima s namjerom kvalitetnijeg rješavanja problema otpada? Postoji li projekt kojim bi se moglo
unaprijediti stanje?
Koji dio problema (vidi pitanje o komunalnom otpadu u prethodnom poglavlju) se namjerava riješiti
projektom? U kojoj je fazi projekt (idejni projekt, izvedbeni projekt, u provedbi)? Koliko se sredstava izdvaja
za ove projekte i iz kojih izvora (godišnja izdvajanja: trenutna, u prošlih 5 godina, planirana za narednih 5
godina)? Postoje li prepreke u izvršenju nauma? Ako da, koje su?
1.
BISKUPIJA
Deponijom „Mala promina“ gospodari Komunalno poduzeće d.o.o Knin, na koju
odlaže oko 6000 tona/g, a Općina Biskupija oko 100 t/godišnje
2.
KNIN
Sanacija odlagališta „Mala promina“. U tijeku je postupak ishoñenja lokacijske
dozvole.
3.
PRIMOŠTEN
Ne
4.
SKRADIN
U tijeku je izgradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom, čijim otvaranjem bi
se zatvorilo odlagalište na području Skradina i otpad bi se zbrinjavao na kvalitetniji
način, po vrstama otpada. Prepreka za ovu namjeru može biti previsoka (zasad
nepoznata) cijena zbrinjavanja na županijskom deponiju kao i transportni troškovi.
5.
BILICE
Planiramo uvoñenje kanti od 130 l za svako domaćinstvo umjesto dosadašnjih
kontejnera od 1.100 l.
6.
CIVLJANE
Imamo dva manja odlagališta otpada i smatramo da će to biti rješenje u kratkom
vremenskom razdoblju. Uglavnom je to staro željezo i grañevinski materijal, pošto
imamo ugovor sa Komunalnim poduzećem Vrlika za isto grad Vrlika posjeduje projekt
za sanaciju i ista se provodi.
7.
ERVENIK
Redovito i po potrebi pražnjenje septičkih jama, te odvoz otpadnih voda namjenskim
cisternama za odvoz otpadnih voda.
8.
KIJEVO
9.
PIROVAC
10.
ROGOZNICA
Kvalitetno rješenje problema otpada predstavlja kompletna izgradnja (I. i II. faza)
regionalnog centra za gospodarenjem otpadom Bikarac
Kvalitetno je riješen problem otpada
Komunalno poduzeće redovito odvozi otpad; kontejneri za glomazni otpad se po
potrebi šalju na teren; jednom godišnje se saniraju ilegalni deponiji. Mislimo da je to za
sada sa tehničke strane gledano zadovoljavajuće riješeno.
11.
RUŽIĆ
12.
TRIBUNJ
Sve ostalo nalazi se u glavama ljudi,odnosno u ekološkoj osviještenosti. Držimo da je
više potrebno ulagati u edukaciju stanovništva neko u tehnička rješenja, budući da su
glavni i praktički jedini onečišćivači na području općine privatne osobe, odnosno
domaćinstva.
Općina Tribunj ima ugovor sa komunalnim poduzećem „Leć“ o organiziranom
prikupljanju otpada. Potpisala je i sporazum o odlagalištu otpada „Bikarac“. U
narednom razdoblju planira se organizirati sortirano prikupljanje otpada i to putem
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 296
Što se poduzima s namjerom kvalitetnijeg rješavanja problema otpada? Postoji li projekt kojim bi se moglo
unaprijediti stanje?
Koji dio problema (vidi pitanje o komunalnom otpadu u prethodnom poglavlju) se namjerava riješiti
projektom? U kojoj je fazi projekt (idejni projekt, izvedbeni projekt, u provedbi)? Koliko se sredstava izdvaja
za ove projekte i iz kojih izvora (godišnja izdvajanja: trenutna, u prošlih 5 godina, planirana za narednih 5
godina)? Postoje li prepreke u izvršenju nauma? Ako da, koje su?
vlastitog komunalnog poduzeća.
Postoji li plan intervencija u slučaju ekološke nesreće na području Općine/Grada? Prema Vašim saznanjima,
da li postrojenja koja su dužna imati plan intervencija u slučaju ekološke nesreće, imaju takav plan?
Postoji operativni plan zaštite u slučaju izlijevanja dezinfekcijskog sredstva (600
kg/godišnje) koje Komunalno društvo Biskupija d.o.o utroši za pitku vodu
1.
BISKUPIJA
2.
KNIN
3.
PRIMOŠTEN
Da
4.
SKRADIN
Ne
5.
BILICE
Ne
6.
CIVLJANE
Plan za zaštitu i spašavanje JVP Knin posjeduje i isti plan, državni zavod za zaštitu i
spašavanje Šibenik i svi drugi subjekti koji se uključuju u slučaju bilo koje nesreće.
7.
ERVENIK
Ne
8.
KIJEVO
9.
PIROVAC
-
Postoji plan intervencije u slučaju nesreće
Osnovan je Stožer zaštite i spašavanja Općine Pirovac te je slijedom istog donesen Plan
pozivanja Stožera radi izvršenja zadaća zaštite i spašavanja.
Na području Općine aktivno djeluju DVD Pirovac i Klub DDK.
10.
ROGOZNICA
11.
RUŽIĆ
12.
TRIBUNJ
Ne
Postoji plan intervencija Stožera za zaštitu i spašavanje pod čiju se nadležnost mogu
svrstati i eko-incidenti. Budući da ne postoje postrojenja ne postoji niti plan
intervencije.
Znaju. Imaju.
Tablica 146. Viñenje i odnos JLS ŠKŽ prema „zelenim“ NVU na njihovom području
Djeluju li na području Vaše općine / grada „zelene“ nevladine udruge? Koje? Navedite njihove značajnije
projekte ili pretežno područje djelovanja (NPR. akcije čišćenja okoliša, edukacija, i dr.) Pomaže li općina /
grad djelovanje udruga? Ako da, s kojim i kolikim sredstvima?
1.
BISKUPIJA
Ekološka udruga „Krka“ sa područja grada Knina
2.
KNIN
3.
PRIMOŠTEN
Ne
4.
SKRADIN
Ne
5.
BILICE
Ne
6.
CIVLJANE
Ne (čišćenje groblja, ureñenje izvorišta itd. obavlja i nadzire općinski komunalni
redar).
7.
ERVENIK
Nije nam sa sigurnošću poznato, ali mislimo da takvih udruga „zelenih“ nema u bližoj
okolini osim u Županiji.
Ekološka udruga „Krka“. Netom su sudjelovali, zajedno sa komunalnim poduzećem na
radionici „Kompostirajmo sada za bolje sutra“
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 297
Djeluju li na području Vaše općine / grada „zelene“ nevladine udruge? Koje? Navedite njihove značajnije
projekte ili pretežno područje djelovanja (NPR. akcije čišćenja okoliša, edukacija, i dr.) Pomaže li općina /
grad djelovanje udruga? Ako da, s kojim i kolikim sredstvima?
8.
KIJEVO
9.
PIROVAC
10.
ROGOZNICA
11.
RUŽIĆ
12.
TRIBUNJ
Nema nevladinih „zelenih“ udruga na našem području
Na području Općine Pirovac ne djeluju „zelene“ nevladine udruge.
Ne postoji registrirana eko udruga jer nije bilo značajnijeg ugrožavanja okoliša. Općina
je spremna surañivati sa svima koji će pomoći da se očuva zdrav i čist okoliš.
Ne
Tablica 147. JLS viñenje njihove suradnje s drugi akterima sustava zaštite okoliša
SURADNJA S DRUGIM AKTERIMA ZAŠTITE OKOLIŠA
Kako bi ocijenili Vašu suradnju u djelokrugu zaštite okoliša s tijelima županije. Kako vidite da bi se ta
suradnja mogla unaprijediti?
1.
BISKUPIJA
Informativna
2.
KNIN
Nedovoljno
3.
PRIMOŠTEN
4.
SKRADIN
5.
BILICE
6.
CIVLJANE
Dosta dobra
7.
ERVENIK
Bolja je suradnja sa Državom nego sa Županijom!
8.
KIJEVO
9.
PIROVAC
10.
ROGOZNICA
11.
RUŽIĆ
Suradnja je skromna zahvaljujući činjenici da nismo ozbiljnije ugroženi, pa nema niti
potreba za intervencijama. Željeli bismo ozbiljnije surañivati na daljnjem očuvanju
našeg okoliša, ali i njegovoj promociji kao rijetko dobro očuvanog.
12.
TRIBUNJ
Nedovoljna suradnja. Suradnja bi se mogla unaprijediti boljom komunikacijom,
informiranjem, edukacijom.
Zadovoljavajuće
Odlična
Dobra suradnja
Suradnja sa tijelima županije je na prosječnoj razini. Uvijek postoji prostora za
edukaciju.
Vrlo dobro
Kako i koliko često surañujete s inspekcijama značajnim za problematiku okoliša (inspekcija zaštite okoliša,
inspekcija zaštite prirode, grañevinska inspekcija, državni inspektorat, i dr.)?
1.
BISKUPIJA
Inspekcija zaštite okoliša, Grañevinska inspekcija, Državni inspektorat – po potrebi
2.
KNIN
3.
PRIMOŠTEN
4.
SKRADIN
5.
BILICE
6.
CIVLJANE
Slabo, po potrebi (najviše veterinarski inspektorat)
7.
ERVENIK
Ponekad, kad je to potrebno, ali uglavnom takve potrebe su minimalne.
8.
KIJEVO
9.
PIROVAC
Nedovoljno
Dobro
Po potrebi
Često, grañevinska inspekcija.
Povremeno imamo kontakt s inspekcijom
Po potrebi
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 298
SURADNJA S DRUGIM AKTERIMA ZAŠTITE OKOLIŠA
10.
ROGOZNICA
11.
RUŽIĆ
12.
TRIBUNJ
Prema potrebi
Po potrebi, ali vrlo rijetko i uglavnom na njihovu inicijativu.
Rijetko, sa navedenim inspekcijama kontaktiramo isključivo kod pojave incidentnih
situacija i uglavnom navedene inspekcije reagiraju jako kasno ili uopće ne reagiraju.
Surañujete li s Hrvatskim vodama i Hrvatskim šumama na nekim značajnijim projektima vezano uz zaštitu
okoliša i održivo gospodarenje prirodnim resursima? Kojim?
1.
BISKUPIJA
Postoji suradnja sa Hrvatskim vodama – izrada sanitarnih zona zaštite za izvorišta
2.
KNIN
Slabo
3.
PRIMOŠTEN
Dobro
4.
SKRADIN
5.
BILICE
6.
CIVLJANE
Da, s Hrvatskim vodama i Hrvatskim šumama.
7.
ERVENIK
Suradnja postoji, ali bi trebala biti bolja, posebno kad su u pitanju Hrvatske vode.
8.
KIJEVO
Ne
Da, s Hrvatskim vodama, kanalizacijska i vodovodna mreža.
Surañujemo sa Hrvatskim vodama i Hrvatskim šumama
Sa Hrvatskim vodama, kao što je već navedeno, surañujemo u domeni odvodnje.
9.
PIROVAC
10.
ROGOZNICA
11.
RUŽIĆ
12.
TRIBUNJ
Sa Hrvatskim šumama surañujemo u smislu formiranja novih i ureñenja postojećih
protupožarnih putova.
Da
Sa Hrvatskim vodama surañujemo uglavnom na planu zaštite voda i održavanja
vodotoka. Sa hrvatskim šumama na održavanju putnih pravaca do planinskih predjela u
slučaju požara
Suradnja sa Hrvatskim vodama na „Projektu Jadran“
S kim još surañujete na problematici zaštite okoliša i održivog gospodarenja resursima ?
1.
BISKUPIJA
-
2.
KNIN
-
3.
PRIMOŠTEN
-
4.
SKRADIN
5.
BILICE
6.
CIVLJANE
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
7.
ERVENIK
Dosta dobra suradnja je s resornim ministarstvom i Fondom zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost.
8.
KIJEVO
9.
PIROVAC
10.
ROGOZNICA
N.P. „Krka“
-
Surañujemo i s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Surañuje se s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kao što je već
navedeno, kroz sufinanciranje projekta sanacije nelegalnog odlagališta. Obavljeno je i
nekoliko radnih sastanaka na temu uvoñenja ekološke javne rasvjete.
Intenzivno se surañuje sa EI Hrvoje Požar iz Zagreba te je Općina Pirovac uključena u
pilot projekt upravljanja energijom pod nazivom Model, a u cilju poboljšanja
energetske učinkovitosti na nivou Općine.
Kom. poduzeće Škovacin
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 299
SURADNJA S DRUGIM AKTERIMA ZAŠTITE OKOLIŠA
11.
RUŽIĆ
12.
TRIBUNJ
Veterinarska inspekcija, Stožer za zaštitu i spašavanje i sl.
-
Tablica 148. Druge primjedbe i prijedlozi JLS ŠKŽ vezano uz problematiku zaštite okoliša46
Vaše druge primjedbe i prijedlozi vezano uz zaštitu okoliša na području Vaše općine / grada
1.
BISKUPIJA
-
2.
KNIN
-
3.
PRIMOŠTEN
-
4.
SKRADIN
-
5.
BILICE
-
6.
CIVLJANE
Većih primjedbi nemamo , glavno težište su zaštita voda tj. izvorišta i zaštita i očuvanje
šuma.
7.
ERVENIK
Nemamo
8.
KIJEVO
9.
PIROVAC
10.
ROGOZNICA
11.
RUŽIĆ
12.
TRIBUNJ
Puno, puno, puno više EDUKACIJE! Smatramo da jedini put ka ekološki osviještenom
društvu predstavlja edukacija od najranije dobi.
Možemo zaključiti da je situacija za zaštitom okoliša na području općine Ružić
relativno zadovoljavajuća uz one opaske koje smo gore naveli: nepostojanje
kanalizacijskog sustava, problem ilegalnih deponija, prijetnja otvaranjem
eksploatacijskog polja, te, naravno, zagañenje smogom uz prometnice. Držimo da bi i
sa strane županije i sa strane središnje državne vlasti trebalo prepoznati tu prednost i
bogatstvo koje smo sačuvali te poticati one grane gospodarstva koje su kompatibilne
takvoj situaciji (proizvodnja hrane, eksploatacija pitke vode, seoski turizam…).
Svakako očekujemo da nas regionalna i državna vlast podrži u borbi za očuvanje našeg
okoliša, što, nažalost, nije bio slučaj kad je u pitanju gore spomenuti problem sa
firmom Knauf i njegovim eksploatacijskim poljem. Rado bismo surañivali sa svima
koji nas mogu uputiti u mehanizme i prava koja imamo po tom pitanju, uključujući i
ugošćavanje udruga i stručnih osoba te organizacije seminara i sličnih skupova.
-
46
Osim odgovora prenesenih ovom tablicom, gdje su predstavnici JLS imali priliku dati opće komentare
(„ostalo“) vezano uz problematiku zaštite i upravljanja okolišem, u prethodnom dijelu strukturiranog upitnika
dali su odgovore vezano uz Stanje okoliša (po svim segmentima); Informiranost o stanju okoliša; problemu
otpada, otpadnih voda; onečišćivačima na svom području, suradnji, i dr.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 300
PRILOG 3. Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za
statistiku 2. razine i županije od 2000. do 2006.
U ovom priopćenju objavljuje se bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za
statistiku 2. razine i županije za razdoblje od 2000. do 2006. prema područjima djelatnosti. Rezultati
su dostupni u tekućim cijenama i po glavi stanovnika. Podaci se temelje na godišnjim podacima bruto
domaćeg proizvoda (BDP-a) Republike Hrvatske od 2000. do 2005. i na privremenim podacima bruto
domaćeg proizvoda za 2006., koji su zbroj tromjesečnih obračuna BDP-a. Podaci o bruto domaćem
proizvodu za prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije od 2000. do 2006. usklañeni su s
novim, poboljšanim izvorima podataka i metodama obračuna. Najveći utjecaj na korekciju godišnjeg
BDP-a ima procjena sive ekonomije, a ostale korekcije odnose se na obračun imputirane stambene
rente i usluge financijskog posredovanja indirektno mjerene (UFPIM), obračunane prema novoj
metodologiji ESA 95. Treba napomenuti da BDP na razini prostornih jedinica za statistiku 2. razine i
županija po stanovniku mjeri proizvodnju, a ne životni standard.
Tablica 149. BDP za RH, prostorne jedinice za statistiku 2. razine od 2000. do 2006.
Republika
Hrvatska
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
176 690
190 796
208 223
227 012
245 550
264 367
286 341
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
23 146
25 538
28 112
30 011
32 759
35 724
39 102
Sjeverozapadna
Hrvatska
Središnja i
Istočna
(Panonska)
Hrvatska
BDP, u mil. kn
80 955
40 946
88 154
44 282
96 835
48 001
105 612
49 699
113 390
52 592
124 570
55 141
134 721
61 022
Jadranska
Hrvatska
Republika
Hrvatska
54 789
58 361
63 386
71 700
79 569
84 656
90 598
39 919
42 976
46 893
51 125
55 312
59 516
64 491
5 364
5 927
6 481
6 570
7 016
7 451
8 333
7 177
7 812
8 558
9 479
10 615
11 440
12 372
5 229
5 752
6 331
6 759
7 379
8 042
8 807
23,2
23,2
23,1
21,9
21,4
20,9
21,3
31,0
30,6
30,4
31,6
32,4
32,0
31,6
BDP, mil. EUR
10 605
11 799
13 074
13 962
15 127
16 833
18 397
45,8
46,2
46,5
46,5
46,2
47,1
47,0
Središnja i
Istočna
(Panonska)
Hrvatska
BDP po stanovniku, kn
48 914
30 293
53 128
32 783
58 342
35 688
63 575
37 143
68 180
39 544
74 784
41 685
80 825
46 430
Jadranska
Hrvatska
38 597
40 823
44 154
49 758
55 015
58 245
62 099
BDP po stanovniku, EUR
Struktura, %
2000.
100,0
2001.
100,0
2002.
100,0
2003.
100,0
2004.
100,0
2005.
100,0
2006.
100,0
Izvor: Državni zavod za statistiku
Sjeverozapadn
a Hrvatska
6 407
7 111
7 877
8 405
9 096
10 106
11 037
3 968
4 388
4 818
4 910
5 276
5 633
6 340
5 056
5 464
5 961
6 578
7 340
7 871
8 480
Indeks BDP-a po stanovniku, kn (Hrvatska = 100)
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
100,0
122,5
123,6
124,4
124,4
123,3
125,7
125,3
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
75,9
76,3
76,1
72,6
71,5
70,0
72,0
96,7
95,0
94,2
97,3
99,5
97,9
96,3
Str. 301
Tablica 150. 2. BDP za RH, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije od 2000. do 2006.
tekuće cijene
Prostorne jedinice za
statistiku 2. razine i
županije
Bruto
domaći
proizvod,
mil. kn
Bruto
domaćiproizvod,
mil. EUR
176 690
23 146
Sjeverozapadna Hrvatska
Grad Zagreb
Zagrebačka županija
Krapinsko-zagorska
županija
Varaždinska županija
Koprivničko-križevačka
županija
Meñimurska županija
80 955
50 626
9 931
4 358
6 853
5 219
3 968
520
Središnja i Istočna (Panonska)
Hrvatska
Bjelovarsko-bilogorska
županija
Virovitičko-podravska
županija
Požeško-slavonska
županija
Brodsko-posavska
županija
Osječko-baranjska
županija
Vukovarsko-srijemska
županija
Karlovačka županija
Sisačko-moslavačka
županija
40 946
5 364
4 186
548
2 887
Jadranska Hrvatska
Primorsko-goranska
županija
Ličko-senjska županija
Zadarska županija
Županija
Splitsko-dalmatinska
županija
Istarska županija
Dubrovačko-neretvanska
županija
Republika Hrvatska
Bruto
domaći
proizvod,
mil. USD
Struktura
po
županijama,
%
(Hrvatska =
100)
Bruto
domaći
proizvod
po
stanovniku,
kn
Bruto
domaći
proizvod
po
stanovniku,
EUR
Bruto
domaći
proizvod po
stanovniku,
USD
Indeks
(Hrvatska
= 100)
2000.
21 320
100,0
39 919
5 229
4 817
100,0
10 605
6 632
1 301
571
9 768
6 109
1 198
526
45,8
28,7
5,6
2,5
48 914
65 135
32 340
30 501
6 407
8 532
4 236
3 995
5 902
7 860
3 902
3 680
122,5
163,2
81,0
76,4
898
684
827
630
3,9
3,0
37 037
41 883
4 852
5 487
4 469
5 054
92,8
104,9
479
2,2
33 564
4 397
4 050
84,1
4 941
23,2
30 293
3 968
3 655
75,9
505
2,4
31 339
4 105
3 782
78,5
378
348
1,6
30 882
4 045
3 726
77,4
2 575
337
311
1,5
30 033
3 934
3 624
75,2
4 388
575
529
2,5
24 887
3 260
3 003
62,3
10 456
1 370
1 262
5,9
31 655
4 147
3 820
79,3
4 971
651
600
2,8
24 304
3 184
2 933
60,9
4 480
7 003
587
917
541
845
2,5
4,0
31 479
37 777
4 124
4 949
3 798
4 558
78,9
94,6
54 789
15 571
7 177
2 040
6 611
1 879
31,0
8,8
38 597
51 007
5 056
6 682
4 657
6 155
96,7
127,8
1 845
4 756
3 179
14 378
242
623
416
1 883
223
574
384
1 735
1,0
2,7
1,8
8,1
34 183
29 559
28 319
31 274
4 478
3 872
3 710
4 097
4 125
3 567
3 417
3 774
85,6
74,0
70,9
78,3
10 693
4 366
1 401
572
1 290
527
6,1
2,5
52 126
35 722
6 828
4 679
6 290
4 310
130,6
89,5
BDP za RH, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije od 2000. do 2006.(nastavak)
tekuće cijene
Prostorne jedinice za
statistiku 2. razine i županije
Republika Hrvatska
Bruto
domaći
proizvod,
mil. kn
Bruto
domaći
proizvod,
mil. EUR
Bruto
domaći
proizvod,
mil. USD
Struktura
po
županijama,
%
(Hrvatska =
100)
2001.
Bruto
domaći
proizvod po
stanovniku,
kn
Bruto
domaći
proizvod po
stanovniku,
EUR
Bruto
domaći
proizvod po
stanovniku,
USD
Indeks
(Hrvatska =
100)
190 796
25 538
22 880
100,0
42 976
5 752
5 153
100,0
Sjeverozapadna Hrvatska
Grad Zagreb
Zagrebačka županija
Krapinsko-zagorska
županija
Varaždinska županija
Koprivničko-križevačka
županija
Meñimurska županija
88 154
56 312
9 660
4 929
11 799
7 537
1 293
660
10 571
6 753
1 158
591
46,2
29,5
5,1
2,6
53 128
72 272
31 121
34 654
7 111
9 674
4 166
4 639
6 371
8 667
3 732
4 156
123,6
168,2
72,4
80,6
7 480
5 477
1 001
733
897
657
3,9
2,9
40 511
44 033
5 422
5 894
4 858
5 280
94,3
102,5
4 296
575
515
2,3
36 272
4 855
4 350
84,4
Središnja i Istočna (Panonska)
Hrvatska
Bjelovarsko-bilogorska
županija
Virovitičko-podravska
županija
Požeško-slavonska
županija
Brodsko-posavska
županija
44 282
5 927
5 310
23,2
32 783
4 388
3 931
76,3
4 516
604
542
2,4
33 992
4 550
4 076
79,1
3 243
434
389
1,7
34 767
4 654
4 169
80,9
2 770
371
332
1,5
32 275
4 320
3 870
75,1
4 801
643
576
2,5
27 146
3 633
3 255
63,2
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 302
Osječko-baranjska
županija
Vukovarsko-srijemska
županija
Karlovačka županija
Sisačko-moslavačka
županija
11 196
1 499
1 343
5,9
33 893
4 537
4 064
78,9
5 399
723
647
2,8
26 360
3 528
3 161
61,3
5 345
7 011
715
938
641
841
2,8
3,7
37 757
37 854
5 054
5 067
4 528
4 539
87,9
88,1
Jadranska Hrvatska
Primorsko-goranska
županija
Ličko-senjska županija
Zadarska županija
Županija
Splitsko-dalmatinska
županija
Istarska županija
Dubrovačko-neretvanska
županija
58 361
15 442
7 812
2 067
6 998
1 852
30,6
8,1
40 823
50 539
5 464
6 765
4 895
6 060
95,0
117,6
1 933
5 461
3 342
15 521
259
731
447
2 077
232
655
401
1 861
1,0
2,9
1,8
8,1
36 022
33 599
29 534
33 380
4 822
4 497
3 953
4 468
4 320
4 029
3 542
4 003
83,8
78,2
68,7
77,7
11 929
4 733
1 597
634
1 431
568
6,3
2,5
57 733
38 442
7 728
5 146
6 923
4 610
134,3
89,5
208 223
28 112
2002.
26 449
100,0
46 893
6 331
5 957
100,0
Sjeverozapadna Hrvatska
Grad Zagreb
Zagrebačka županija
Krapinsko-zagorska
županija
Varaždinska županija
Koprivničko-križevačka
županija
Meñimurska županija
96 835
60 775
11 843
5 071
13 074
8 205
1 599
685
12 300
7 720
1 504
644
46,5
29,2
5,7
2,4
58 342
77 989
37 860
35 876
7 877
10 529
5 111
4 843
7 411
9 907
4 809
4 557
124,4
166,3
80,7
76,5
8 450
5 873
1 141
793
1 073
746
4,1
2,8
45 912
47 450
6 198
6 406
5 832
6 027
97,9
101,2
4 823
651
613
2,3
40 694
5 494
5 169
86,8
Središnja i Istočna (Panonska)
Hrvatska
Bjelovarsko-bilogorska
županija
Virovitičko-podravska
županija
Požeško-slavonska
županija
Brodsko-posavska
županija
Osječko-baranjska
županija
Vukovarsko-srijemska
županija
Karlovačka županija
Sisačko-moslavačka
županija
48 001
6 481
6 097
23,1
35 688
4 818
4 533
76,1
4 992
674
634
2,4
37 833
5 108
4 806
80,7
3 445
465
438
1,7
37 151
5 016
4 719
79,2
2 924
395
371
1,4
34 145
4 610
4 337
72,8
5 177
699
658
2,5
29 296
3 955
3 721
62,5
12 581
1 699
1 598
6,0
38 140
5 149
4 845
81,3
5 890
795
748
2,8
28 911
3 903
3 672
61,7
5 803
7 189
783
971
737
913
2,8
3,5
41 336
39 064
5 581
5 274
5 251
4 962
88,2
83,3
Jadranska Hrvatska
Primorsko-goranska
županija
Ličko-senjska županija
Zadarska županija
Županija
Splitsko-dalmatinska
županija
Istarska županija
Dubrovačko-neretvanska
županija
63 386
16 186
8 558
2 185
8 052
2 056
30,4
7,8
44 154
52 995
5 961
7 155
5 609
6 732
94,2
113,0
2 341
6 111
3 750
16 793
316
825
506
2 267
297
776
476
2 133
1,1
2,9
1,8
8,1
44 007
37 237
33 080
35 850
5 941
5 027
4 466
4 840
5 590
4 730
4 202
4 554
93,8
79,4
70,5
76,5
13 210
4 995
1 783
674
1 678
634
6,3
2,4
63 680
40 411
8 597
5 456
8 089
5 133
135,8
86,2
Bruto
domaći
proizvod po
stanovniku,
EUR
Bruto
domaći
proizvod po
stanovniku,
USD
Indeks
(Hrvatska =
100)
Republika Hrvatska
BDP za RH, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije od 2000. do 2006 (nastavak).
tekuće cijene
Prostorne jedinice za
statistiku 2. razine i županije
Bruto
domaći
proizvod,
mil. kn
Bruto
domaći
proizvod,
mil. EUR
Bruto
domaći
proizvod,
mil. USD
Struktura
po
županijama,
%
(Hrvatska =
100)
Bruto
domaći
proizvod po
stanovniku,
kn
2003.
Republika Hrvatska
227 012
30 011
33 860
100,0
51 125
6 759
7 626
100,0
Sjeverozapadna Hrvatska
Grad Zagreb
Zagrebačka županija
Krapinsko-zagorska
županija
Varaždinska županija
Koprivničko-križevačka
županija
105 612
68 007
12 543
5 316
13 962
8 991
1 658
703
15 752
10 144
1 871
793
46,5
30,0
5,5
2,3
63 575
87 194
39 705
37 832
8 405
11 527
5 249
5 001
9 482
13 005
5 922
5 643
124,4
170,5
77,7
74,0
8 786
6 002
1 161
793
1 310
895
3,9
2,6
47 946
48 724
6 338
6 441
7 151
7 267
93,8
95,3
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 303
4 958
655
740
2,2
41 867
5 535
6 245
81,9
Središnja i Istočna (Panonska)
Hrvatska
Bjelovarsko-bilogorska
županija
Virovitičko-podravska
županija
Požeško-slavonska
županija
Brodsko-posavska
županija
Osječko-baranjska
županija
Vukovarsko-srijemska
županija
Karlovačka županija
Sisačko-moslavačka
županija
Meñimurska županija
49 699
6 570
7 413
21,9
37 143
4 910
5 540
72,6
5 085
672
758
2,2
38 846
5 135
5 794
76,0
3 612
478
539
1,6
39 156
5 176
5 840
76,6
3 236
428
483
1,4
37 974
5 020
5 664
74,3
5 421
717
809
2,4
30 747
4 065
4 586
60,1
12 933
1 710
1 929
5,7
39 327
5 199
5 866
76,9
6 324
836
943
2,8
31 216
4 127
4 656
61,1
5 690
7 398
752
978
849
1 103
2,5
3,3
40 906
40 463
5 408
5 349
6 101
6 035
80,0
79,1
Jadranska Hrvatska
Primorsko-goranska
županija
Ličko-senjska županija
Zadarska županija
Županija
Splitsko-dalmatinska
županija
Istarska županija
Dubrovačko-neretvanska
županija
71 700
18 455
9 479
2 440
10 694
2 753
31,6
8,2
49 758
60 490
6 578
7 997
7 422
9 022
97,3
118,3
2 905
7 280
4 314
18 501
384
962
570
2 446
433
1 086
643
2 759
1,3
3,2
1,9
8,1
54 817
43 917
37 962
39 275
7 247
5 806
5 019
5 192
8 176
6 550
5 662
5 858
107,2
85,9
74,3
76,8
14 634
5 612
1 935
742
2 183
837
6,4
2,5
70 161
45 307
9 275
5 990
10 465
6 758
137,2
88,6
Republika Hrvatska
245 550
32 759
40 713
100,0
55 312
7 379
9 171
100,0
Sjeverozapadna Hrvatska
Grad Zagreb
Zagrebačka županija
Krapinsko-zagorska
županija
Varaždinska županija
Koprivničko-križevačka
županija
Meñimurska županija
113 390
74 412
13 679
5 406
15 127
9 927
1 825
721
18 800
12 338
2 268
896
46,2
30,3
5,6
2,2
68 180
95 201
42 958
38 683
9 096
12 701
5 731
5 161
11 305
15 785
7 123
6 414
123,3
172,1
77,7
69,9
8 623
6 075
1 150
810
1 430
1 007
3,5
2,5
47 257
49 618
6 305
6 620
7 835
8 227
85,4
89,7
2004.
5 195
693
861
2,1
43 885
5 855
7 276
79,3
Središnja i Istočna (Panonska)
Hrvatska
Bjelovarsko-bilogorska
županija
Virovitičko-podravska
županija
Požeško-slavonska
županija
Brodsko-posavska
županija
Osječko-baranjska
županija
Vukovarsko-srijemska
županija
Karlovačka županija
Sisačko-moslavačka
županija
52 592
7 016
8 720
21,4
39 544
5 276
6 557
71,5
5 366
716
890
2,2
41 305
5 510
6 848
74,7
3 698
493
613
1,5
40 554
5 410
6 724
73,3
3 416
456
566
1,4
40 347
5 383
6 690
72,9
5 861
782
972
2,4
33 374
4 452
5 534
60,3
14 122
1 884
2 342
5,8
43 104
5 750
7 147
77,9
6 665
889
1 105
2,7
33 087
4 414
5 486
59,8
5 773
7 690
770
1 026
957
1 275
2,4
3,1
41 824
42 382
5 580
5 654
6 935
7 027
75,6
76,6
Jadranska Hrvatska
Primorsko-goranska
županija
Ličko-senjska županija
Zadarska županija
Županija
Splitsko-dalmatinska
županija
Istarska županija
Dubrovačko-neretvanska
županija
79 569
19 381
10 615
2 586
13 193
3 213
32,4
7,9
55 015
63 518
7 340
8 474
9 122
10 532
99,5
114,8
3 903
7 760
4 851
21 088
521
1 035
647
2 813
647
1 287
804
3 496
1,6
3,2
2,0
8,6
74 147
46 457
42 661
44 489
9 892
6 198
5 691
5 935
12 294
7 703
7 073
7 376
134,1
84,0
77,1
80,4
16 016
6 570
2 137
876
2 656
1 089
6,5
2,7
76 395
52 912
10 192
7 059
12 667
8 773
138,1
95,7
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 304
BDP za RH, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije od 2000. do 2006 (nastavak).
tekuće cijene
Prostorne jedinice za
statistiku 2. razine i županije
Bruto
domaći
proizvod,
mil. kn
Bruto
domaći
proizvod,
mil. EUR
Bruto
domaći
proizvod,
mil. USD
Struktura
po
županijama,
%
(Hrvatska =
100)
2005.
Bruto
domaći
proizvod po
stanovniku,
kn
Bruto
domaći
proizvod po
stanovniku,
EUR
Bruto
domaći
proizvod po
stanovniku,
USD
Indeks
(Hrvatska =
100)
Republika Hrvatska
264 367
35 724
44 432
100,0
59 516
8 042
10 003
100,0
Sjeverozapadna Hrvatska
Grad Zagreb
Zagrebačka županija
Krapinsko-zagorska
županija
Varaždinska županija
Koprivničko-križevačka
županija
Meñimurska županija
124 570
82 420
15 119
6 170
16 833
11 138
2 043
834
20 936
13 852
2 541
1 037
47,1
31,2
5,7
2,3
74 784
105 201
47 123
44 349
10 106
14 216
6 368
5 993
12 569
17 681
7 920
7 454
125,7
176,8
79,2
74,5
9 038
6 456
1 221
872
1 519
1 085
3,4
2,4
49 664
52 960
6 711
7 157
8 347
8 901
83,4
89,0
5 367
725
902
2,0
45 324
6 125
7 618
76,2
Središnja i Istočna (Panonska)
Hrvatska
Bjelovarsko-bilogorska
županija
Virovitičko-podravska
županija
Požeško-slavonska
županija
Brodsko-posavska
županija
Osječko-baranjska
županija
Vukovarsko-srijemska
županija
Karlovačka županija
Sisačko-moslavačka
županija
55 141
7 451
9 268
20,9
41 685
5 633
7 006
70,0
5 578
754
937
2,1
43 277
5 848
7 274
72,7
3 680
497
619
1,4
40 590
5 485
6 822
68,2
3 496
472
588
1,3
41 478
5 605
6 971
69,7
5 817
786
978
2,2
33 205
4 487
5 581
55,8
14 794
1 999
2 486
5,6
45 343
6 127
7 621
76,2
7 133
964
1 199
2,7
35 572
4 807
5 979
59,8
6 209
8 434
839
1 140
1 044
1 418
2,3
3,2
45 329
46 853
6 125
6 331
7 618
7 874
76,2
78,7
Jadranska Hrvatska
Primorsko-goranska
županija
Ličko-senjska županija
Zadarska županija
Županija
Splitsko-dalmatinska
županija
Istarska županija
Dubrovačko-neretvanska
županija
84 656
21 843
11 440
2 952
14 228
3 671
32,0
8,3
58 245
71 592
7 871
9 674
9 789
12 032
97,9
120,3
2 944
8 425
5 493
22 248
398
1 139
742
3 006
495
1 416
923
3 739
1,1
3,2
2,1
8,4
56 262
49 809
48 198
46 605
7 603
6 731
6 513
6 298
9 456
8 371
8 101
7 833
94,5
83,7
81,0
78,3
16 574
7 128
2 240
963
2 786
1 198
6,3
2,7
78 647
57 124
10 628
7 719
13 218
9 601
132,1
96,0
Republika Hrvatska
286 341
39 102
49 038
100,0
64 491
8 807
11 045
100,0
Sjeverozapadna Hrvatska
Grad Zagreb
Zagrebačka županija
Krapinsko-zagorska
županija
Varaždinska županija
Koprivničko-križevačka
županija
Meñimurska županija
134 721
89 397
15 268
6 436
18 397
12 208
2 085
879
23 072
15 310
2 615
1 102
47,0
31,2
5,3
2,2
80 825
113 996
47 288
46 464
11 037
15 567
6 458
6 345
13 842
19 523
8 098
7 957
125,3
176,8
73,3
72,0
10 049
7 446
1 372
1 017
1 721
1 275
3,5
2,6
55 299
61 408
7 552
8 386
9 470
10 516
85,7
95,2
2006.
Središnja i Istočna (Panonska)
Hrvatska
Bjelovarsko-bilogorska
županija
Virovitičko-podravska
županija
Požeško-slavonska
županija
Brodsko-posavska
županija
Osječko-baranjska
županija
Vukovarsko-srijemska
županija
Karlovačka županija
Sisačko-moslavačka
županija
6 125
836
1 049
2,1
51 802
7 074
8 872
80,3
61 022
8 333
10 450
21,3
46 430
6 340
7 951
72,0
6 209
848
1 063
2,2
48 577
6 634
8 319
75,3
4 275
584
732
1,5
47 576
6 497
8 148
73,8
3 547
484
607
1,2
42 367
5 786
7 256
65,7
6 364
869
1 090
2,2
36 407
4 972
6 235
56,5
16 056
2 193
2 750
5,6
49 484
6 757
8 474
76,7
8 039
1 098
1 377
2,8
40 280
5 501
6 898
62,5
6 881
9 653
940
1 318
1 178
1 653
2,4
3,4
50 699
54 121
6 923
7 391
8 683
9 269
78,6
83,9
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 305
Jadranska Hrvatska
Primorsko-goranska
županija
Ličko-senjska županija
Zadarska županija
Županija
Splitsko-dalmatinska
županija
Istarska županija
Dubrovačko-neretvanska
županija
Izvor: Državni zavod za statistiku
90 598
23 592
12 372
3 222
15 515
4 040
31,6
8,2
62 099
77 331
8 480
10 560
10 635
13 243
96,3
119,9
3 064
8 673
5 498
24 338
418
1 184
751
3 324
525
1 485
942
4 168
1,1
3,0
1,9
8,5
59 123
50 659
48 146
50 760
8 074
6 918
6 575
6 932
10 125
8 676
8 245
8 693
91,7
78,6
74,7
78,7
17 647
7 785
2 410
1 063
3 022
1 333
6,2
2,7
83 314
62 115
11 377
8 482
14 268
10 638
129,2
96,3
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 306
Tablica 151. Bruto dodana vrijednost za RH, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije po
djelatnostima NKD-a 2002. od 2000. do 2006.
Prostorne
jedinice za
statistiku 2.
razine i županije
A, B
C, D, E
F
G
H
I
J, K
Poljoprivreda, lov,
šumarstvoi
ribarstvo
Rudarstvo
ivañenje,
prerañivačka
industrija,
opskrba
električnom
energijom,
plinom i
vodom
Grañevinarstvo
Trgovina
na veliko
i na malo;
popravak
motornih
vozila i
motocikla
te
predmeta
za osobnu
uporabu i
kućanstvo
Hoteli i
restorani
Prijevoz,
skladištenje
i veze
Financijsko
posredovanje,
poslovanje
nekretninama,
iznajmljivanje
i poslovne
usluge
L, M, N, O,
P
Javna
uprava i
obrana, soc.
osiguranje,
obrazovanje,
zdravstv.
Zaštita i soc.
skrb, ostale
društvene,
soc. i
osobne
uslužne
djelatnosti i
aktivnosti
kućanstava
Ukupno
dodana
vrijednost
djelatnosti
2000.
Tekuće cijene, mil. kuna
Republika
Hrvatska
12 394
34 662
7 292
16
379
5 438
13 256
27 041
31 378
147 840
Sjeverozapadna
Hrvatska
Grad Zagreb
Zagrebačka
županija
Krapinskozagorska
županija
Varaždinska
županija
Koprivničkokriževačka
županija
Meñimurska
županija
3 858
17 814
2 939
9 542
1 489
5 382
12 243
14 470
67 736
143
1 163
10 006
2 411
1 706
479
6 742
1 211
988
158
3 719
613
8 398
1 354
10 657
920
42 360
8 309
432
943
183
378
97
304
569
742
3 646
727
1 841
266
537
120
371
789
1 082
5 734
829
1 539
144
427
74
225
552
577
4 367
563
1 074
162
247
52
150
580
492
3 320
Središnja i Istočna
(Panonska)
Hrvatska
Bjelovarskobilogorska
županija
Virovitičkopodravska
županija
Požeškoslavonska
županija
Brodskoposavska
županija
Osječkobaranjska
županija
Vukovarskosrijemska
županija
Karlovačka
županija
Sisačkomoslavačka
županija
6 165
6 930
2 074
2 571
621
2 847
5 967
7 086
34 261
952
567
136
234
79
281
577
677
3 503
658
504
108
192
36
125
357
436
2 416
460
464
96
134
37
107
319
538
2 155
674
615
235
244
51
314
705
833
3 672
1 438
1 456
427
891
138
776
1 711
1 912
8 749
1 046
433
388
304
58
313
758
859
4 159
366
828
440
260
128
323
637
767
3 748
571
2 063
244
313
93
607
904
1 064
5 860
Jadranska
Hrvatska
Primorskogoranska
županija
Ličko-senjska
županija
Zadarska
županija
Županija
Splitskodalmatinska
2 372
9 918
2 279
4 266
3 328
5 026
8 831
9 822
45 843
247
4 063
636
984
981
1 664
2 107
2 347
13 029
272
241
108
66
73
155
278
351
1 543
387
383
209
331
182
415
1 054
1 019
3 980
177
509
315
2 151
112
569
259
1 541
111
523
296
1 311
713
2 502
678
2 924
2 660
12 030
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 307
županija
Istarska
županija
Dubrovačkoneretvanska
županija
498
2 456
481
799
1 156
575
1 440
1 543
8 947
281
310
164
286
303
610
738
961
3 653
Bruto dodana vrijednost za RH, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije po djelatnostima NKD-a
2002. od 2000. do 2006. (nastavak)
Prostorne
jedinice za
statistiku 2.
razine i županije
A, B
C, D, E
F
G
H
I
J, K
Poljoprivreda, lov,
šumarstvoi
ribarstvo
Rudarstvo
ivañenje,
prerañivačka
industrija,
opskrba
električnom
energijom,
plinom i
vodom
Grañevinarstvo
Trgovina
na veliko
i na malo;
popravak
motornih
vozila i
motocikla
te
predmeta
za osobnu
uporabu i
kućanstvo
Hoteli i
restorani
Prijevoz,
skladištenje
i veze
Financijsko
posredovanje,
poslovanje
nekretninama,
iznajmljivanje
i poslovne
usluge
L, M, N, O,
P
Javna
uprava i
obrana, soc.
osiguranje,
obrazovanje,
zdravstv.
Zaštita i soc.
skrb, ostale
društvene,
soc. i
osobne
uslužne
djelatnosti i
aktivnosti
kućanstava
Ukupno
dodana
vrijednost
djelatnosti
2001.
Tekuće cijene, mil. kuna
Republika
Hrvatska
13 443
36 340
8 604
19 697
6 218
Sjeverozapadna
Hrvatska
Grad Zagreb
Zagrebačka
županija
Krapinskozagorska
županija
Varaždinska
županija
Koprivničkokriževačka
županija
Meñimurska
županija
3 920
19 322
3 070
11 080
1 549
76
1 128
11 782
1 839
1 772
387
7 555
1 562
493
1 070
205
720
1 996
944
14 581
29 801
30 754
6 446
14 059
14 220
73 665
1 013
170
4 547
665
9 874
1 456
10 438
866
47 057
8 072
574
107
335
600
735
4 119
319
647
129
412
911
1 117
6 251
1 500
168
475
78
271
582
560
4 577
559
1 134
219
268
52
216
638
503
3 590
Središnja i Istočna
(Panonska)
Hrvatska
Bjelovarskobilogorska
županija
Virovitičkopodravska
županija
Požeškoslavonska
županija
Brodskoposavska
županija
Osječkobaranjska
županija
Vukovarskosrijemska
županija
Karlovačka
županija
Sisačkomoslavačka
županija
6 949
7 256
2 728
3 417
675
2 765
6 251
6 963
37 004
1 000
692
210
242
83
262
617
668
3 774
746
546
88
369
35
146
374
406
2 710
495
352
113
281
37
160
345
533
2 315
715
814
216
340
50
333
745
798
4 012
1 769
1 564
506
1 000
156
728
1 743
1 891
9 356
1 186
409
379
494
62
292
800
891
4 512
379
983
884
304
151
310
671
784
4 466
657
1 897
334
388
102
534
956
992
5 859
Jadranska
Hrvatska
Primorskogoranska
županija
Ličko-senjska
2 574
9 763
2 805
5 200
3 994
5 370
9 491
9 571
48 769
277
3 088
733
1 440
1 143
1 683
2 258
2 283
12 904
289
236
174
63
155
279
336
1 615
82
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
159 438
Str. 308
županija
Zadarska
županija
Županija
Splitskodalmatinska
županija
Istarska
županija
Dubrovačkoneretvanska
županija
448
508
319
456
245
453
1 143
992
4 564
220
523
304
2 617
157
651
301
1 634
146
603
301
1 345
667
2 774
697
2 823
2 792
12 970
500
2 603
586
1 020
1 386
799
1 575
1 501
9 969
318
407
185
287
389
635
796
938
3 955
Bruto dodana vrijednost za RH, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije po djelatnostima NKD-a
2002. od 2000. do 2006. (nastavak)
Prostorne
jedinice za
statistiku 2.
razine i županije
A, B
C, D, E
F
G
H
I
J, K
Poljoprivreda, lov,
šumarstvoi
ribarstvo
Rudarstvo
ivañenje,
prerañivačka
industrija,
opskrba
električnom
energijom,
plinom i
vodom
Grañevinarstvo
Trgovina
na veliko
i na malo;
popravak
motornih
vozila i
motocikla
te
predmeta
za osobnu
uporabu i
kućanstvo
Hoteli i
restorani
Prijevoz,
skladištenje
i veze
Financijsko
posredovanje,
poslovanje
nekretninama,
iznajmljivanje
i poslovne
usluge
L, M, N, O,
P
Javna
uprava i
obrana, soc.
osiguranje,
obrazovanje,
zdravstv.
zaštita i soc.
skrb, ostale
društvene,
soc. i
osobne
uslužne
djelatnosti i
aktivnosti
kućanstava
Ukupno
dodana
vrijednost
djelatnosti
2002.
Tekuće cijene, mil. kuna
Republika
Hrvatska
Sjeverozapadna
Hrvatska
Grad Zagreb
Zagrebačka
županija
Krapinskozagorska
županija
Varaždinska
županija
Koprivničkokriževačka
županija
Meñimurska
županija
14 374
38 192
9 661
4 362
20 414
3 375
Središnja
i
Istočna
(Panonska)
Hrvatska
Bjelovarskobilogorska
županija
Virovitičkopodravska
županija
Požeškoslavonska
županija
Brodskoposavska
županija
Osječkobaranjska
županija
Vukovarskosrijemska
županija
Karlovačka
županija
Sisačkomoslavačka
županija
7 301
70
1 351
11 474
2 784
1 665
489
514
1 143
316
799
2 102
1 045
582
22 911
12 724
15 706
33 725
33 001
174 766
1 980
6 982
16 214
15 225
81 276
1 180
294
5 026
708
11 553
1 612
11 171
974
51 010
9 940
394
128
350
665
747
4 257
467
886
190
443
1 005
1 200
7 092
1 622
173
502
93
251
641
603
4 929
1 289
267
343
94
205
738
530
4 048
7 451
2 843
8 871
1 727
7 195
4 177
1 066
3 176
6 853
7 422
40 288
1 099
715
190
369
140
307
692
678
4 190
778
531
116
421
57
145
409
434
2 892
507
515
111
202
49
154
384
534
2 454
737
725
249
488
82
365
823
877
4 345
1 864
1 687
523
1 406
214
853
1 944
2 067
10 559
1 191
550
362
484
115
386
872
984
4 943
458
978
968
343
224
350
751
799
4 870
667
1 750
324
466
185
616
977
1 049
6 034
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 309
Jadranska
Hrvatska
Primorskogoranska
županija
Ličko-senjska
županija
Zadarska
županija
Županija
Splitskodalmatinska
županija
Istarska
županija
Dubrovačkoneretvanska
županija
2 711
10 327
3 442
6 010
4 149
5 549
10 658
10 355
53 202
294
2 670
874
1 707
1 167
1 767
2 615
2 492
13 585
309
337
245
128
109
161
308
368
1 965
483
480
455
599
322
462
1 249
1 080
5 129
237
508
477
2 622
197
781
298
1 898
170
690
328
1 557
733
2 954
707
3 086
3 148
14 095
537
3 328
679
1 061
1 361
606
1 868
1 647
11 087
343
413
211
319
331
670
931
974
4 192
Bruto dodana vrijednost za RH, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije po djelatnostima NKD-a
2002. od 2000. do 2006. (nastavak)
Prostorne
jedinice za
statistiku 2.
razine i županije
A, B
C, D, E
F
G
H
I
J, K
Poljoprivreda, lov,
šumarstvoi
ribarstvo
Rudarstvo
ivañenje,
prerañivačka
industrija,
opskrba
električnom
energijom,
plinom i
vodom
Grañevinarstvo
Trgovina
na veliko
i na malo;
popravak
motornih
vozila i
motocikla
te
predmeta
za osobnu
uporabu i
kućanstvo
Hoteli i
restorani
Prijevoz,
skladištenje
i veze
Financijsko
posredovanje,
poslovanje
nekretninama,
iznajmljivanje
i poslovne
usluge
L, M, N, O,
P
Javna
uprava i
obrana, soc.
osiguranje,
obrazovanje,
zdravstv.
zaštita i soc.
skrb, ostale
društvene,
soc. i
osobne
uslužne
djelatnosti i
aktivnosti
kućanstava
Ukupno
dodana
vrijednost
djelatnosti
2003.
Tekuće cijene, mil. kuna
Republika
Hrvatska
12 936
40 879
12 605
26 845
8 278
16 872
38 704
34 335
191 455
Sjeverozapadna
Hrvatska
Grad Zagreb
Zagrebačka
županija
Krapinskozagorska
županija
Varaždinska
županija
Koprivničkokriževačka
županija
Meñimurska
županija
3 888
22 152
4 365
14 534
2 207
7 198
18 967
15 758
89 070
95
1 195
13 051
3 005
2 219
611
10 365
1 783
1 296
349
5 070
777
13 822
1 768
11 439
1 089
57 357
10 577
454
1 238
297
472
144
393
715
770
4 483
705
1 944
719
934
206
467
1 157
1 278
7 410
926
1 592
218
611
111
262
722
619
5 062
514
1 322
302
368
101
228
783
564
4 182
Središnja i Istočna
(Panonska)
Hrvatska
Bjelovarskobilogorska
županija
Virovitičkopodravska
županija
Požeškoslavonska
županija
Brodskoposavska
županija
Osječkobaranjska
županija
Vukovarskosrijemska
6 527
8 005
2 755
4 894
1 248
3 342
7 524
7 619
41 915
973
742
251
400
158
274
783
708
4 288
694
655
134
488
60
143
441
431
3 046
454
568
166
292
81
161
435
571
2 729
658
814
300
526
118
392
886
878
4 572
1 671
1 725
593
1 582
231
874
2 166
2 066
10 907
1 065
732
437
581
137
424
950
1 007
5 334
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 310
županija
Karlovačka
županija
Sisačkomoslavačka
županija
Jadranska
Hrvatska
Primorskogoranska
županija
Ličko-senjska
županija
Zadarska
županija
Županija
Splitskodalmatinska
županija
Istarska
županija
Dubrovačkoneretvanska
županija
411
1 179
512
423
260
375
809
829
4 799
600
1 590
362
602
203
699
1 053
1 131
6 239
2 521
10 722
5 485
7 417
4 822
6 332
12 212
10 958
60 470
283
3 070
1 284
2 007
1 285
1 970
2 997
2 667
15 564
276
366
627
128
122
209
336
385
2 450
438
659
834
719
425
531
1 384
1 151
6 140
211
471
500
2 361
361
1 157
380
2 429
197
806
369
1 779
831
3 400
789
3 200
3 638
15 603
536
3 342
875
1 320
1 569
738
2 213
1 749
12 342
305
424
347
435
418
734
1 052
1 017
4 733
Bruto dodana vrijednost za RH, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije po djelatnostima NKD-a
2002. od 2000. do 2006.(nastavak)
Prostorne
jedinice za
statistiku 2.
razine i županije
A, B
C, D, E
F
G
H
I
J, K
Poljoprivreda, lov,
šumarstvoi
ribarstvo
Rudarstvo
ivañenje,
prerañivačka
industrija,
opskrba
električnom
energijom,
plinom i
vodom
Grañevinarstvo
Trgovina
na veliko
i na malo;
popravak
motornih
vozila i
motocikla
te
predmeta
za osobnu
uporabu i
kućanstvo
Hoteli i
restorani
Prijevoz,
skladištenje
i veze
Financijsko
posredovanje,
poslovanje
nekretninama,
iznajmljivanje
i poslovne
usluge
L, M, N, O,
P
Javna
uprava i
obrana, soc.
osiguranje,
obrazovanje,
zdravstv.
zaštita i soc.
skrb, ostale
društvene,
soc. i
osobne
uslužne
djelatnosti i
aktivnosti
kućanstava
Ukupno
dodana
vrijednost
djelatnosti
2004.
Tekuće cijene, mil. kuna
Republika
Hrvatska
15 090
45 543
14 940
26 578
8 809
19 569
42 355
36 499
209 382
Sjeverozapadna
Hrvatska
Grad Zagreb
Zagrebačka
županija
Krapinskozagorska
županija
Varaždinska
županija
Koprivničkokriževačka
županija
Meñimurska
županija
4 275
23 973
5 216
14 382
2 042
9 454
21 318
16 028
96 688
129
1 279
14 201
3 361
3 088
697
10 474
1 954
1 269
251
7 045
997
15 820
1 897
11 424
1 227
63 452
11 664
462
1 388
329
358
129
391
732
821
4 610
776
1 973
503
833
209
513
1 266
1 279
7 353
1 036
1 726
247
346
93
287
759
684
5 180
594
1 322
351
415
90
221
844
593
4 430
Središnja i Istočna
(Panonska)
Hrvatska
Bjelovarskobilogorska
županija
Virovitičkopodravska
županija
Požeškoslavonska
županija
Brodsko-
8 004
8 959
2 623
4 250
915
3 327
7 908
8 860
44 845
1 186
834
226
328
98
305
829
770
4 576
893
701
140
217
45
162
462
533
3 154
506
582
188
298
46
165
462
666
2 913
815
952
300
484
86
390
942
1 029
4 998
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 311
posavska
županija
Osječkobaranjska
županija
Vukovarskosrijemska
županija
Karlovačka
županija
Sisačkomoslavačka
županija
Jadranska
Hrvatska
Primorskogoranska
županija
Ličko-senjska
županija
Zadarska
županija
Županija
Splitskodalmatinska
županija
Istarska
županija
Dubrovačkoneretvanska
županija
1 982
2 107
689
1 426
187
933
2 242
2 476
12 042
1 357
743
403
489
111
375
1 016
1 190
5 683
463
1 238
298
487
214
361
867
995
4 923
802
1 804
380
521
128
634
1 088
1 200
6 557
2 811
12 611
7 100
7 946
5 852
6 788
13 130
11 611
67 849
267
3 319
1 373
2 096
1 407
2 113
3 296
2 655
16 526
334
243
1 394
184
148
237
355
433
3 328
472
735
762
793
402
553
1 509
1 391
6 617
266
558
446
3 528
573
1 402
476
2 480
272
908
388
1 869
873
3 674
844
3 564
4 136
17 981
494
3 815
1 163
1 394
1 989
774
2 334
1 695
13 657
421
526
434
522
727
854
1 089
1 029
5 602
Bruto dodana vrijednost za RH, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije po djelatnostima NKD-a
2002. od 2000. do 2006. (nastavak)
Prostorne
jedinice za
statistiku 2.
razine i županije
A, B
C, D, E
F
G
H
I
J, K
Poljoprivreda, lov,
šumarstvoi
ribarstvo
Rudarstvo
ivañenje,
prerañivačka
industrija,
opskrba
električnom
energijom,
plinom i
vodom
Grañevinarstvo
Trgovina
na veliko
i na malo;
popravak
motornih
vozila i
motocikla
te
predmeta
za osobnu
uporabu i
kućanstvo
Hoteli i
restorani
Prijevoz,
skladištenje
i veze
Financijsko
posredovanje,
poslovanje
nekretninama,
iznajmljivanje
i poslovne
usluge
L, M, N, O,
P
Javna
uprava i
obrana, soc.
osiguranje,
obrazovanje,
zdravstv.
zaštita i soc.
skrb, ostale
društvene,
soc. i
osobne
uslužne
djelatnosti i
aktivnosti
kućanstava
Ukupno
dodana
vrijednost
djelatnosti
2005.
Tekuće cijene, mil. kuna
Republika
Hrvatska
14 725
47 293
16 736
29 254
9 712
20 561
48 630
39 273
226 184
Sjeverozapadna
Hrvatska
Grad Zagreb
Zagrebačka
županija
Krapinskozagorska
županija
Varaždinska
županija
Koprivničkokriževačka
županija
Meñimurska
županija
4 203
24 834
6 706
15 988
2 247
9 898
24 989
17 714
106 578
68
1 073
14 232
3 809
3 956
909
11 589
2 227
1 430
242
7 427
1 116
19 026
2 087
12 788
1 471
70 516
12 936
512
1 432
694
500
167
372
791
810
5 279
801
2 093
494
920
219
518
1 326
1 361
7 733
1 124
1 807
279
368
94
301
857
692
5 523
623
1 459
374
385
95
163
901
592
4 592
Središnja i Istočna
(Panonska)
Hrvatska
Bjelovarskobilogorska
županija
7 768
9 492
3 021
4 641
933
3 364
8 701
9 259
47 177
1 277
811
225
396
105
274
917
766
4 772
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 312
Virovitičkopodravska
županija
Požeškoslavonska
županija
Brodskoposavska
županija
Osječkobaranjska
županija
Vukovarskosrijemska
županija
Karlovačka
županija
Sisačkomoslavačka
županija
Jadranska
Hrvatska
Primorskogoranska
županija
Ličko-senjska
županija
Zadarska
županija
Županija
Splitskodalmatinska
županija
Istarska
županija
Dubrovačkoneretvanska
županija
792
676
224
232
42
166
496
520
3 149
507
570
155
295
42
184
501
737
2 991
791
917
304
503
84
409
1 030
938
4 977
1 881
2 030
810
1 643
205
1 013
2 523
2 553
12 657
1 314
777
577
576
117
387
1 109
1 245
6 103
453
1 372
289
519
216
356
953
1 155
5 313
753
2 338
437
476
122
575
1 171
1 344
7 216
2 755
12 967
7 010
8 625
6 532
7 300
14 941
12 300
72 429
289
3 997
1 652
2 321
1 514
2 215
3 928
2 772
18 688
286
368
434
175
156
235
382
481
2 518
549
833
687
836
436
600
1 697
1 570
7 208
250
635
625
3 196
759
1 539
497
2 764
326
1 033
389
2 075
976
4 056
877
3 737
4 699
19 035
469
3 373
1 468
1 485
2 154
773
2 670
1 789
14 180
277
574
470
547
912
1 012
1 231
1 075
6 099
Bruto dodana vrijednost za RH, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije po djelatnostima NKD-a
2002. od 2000. do 2006. (nastavak)
Prostorne
jedinice za
statistiku 2.
razine i županije
A, B
C, D, E
F
G
H
I
J, K
Poljoprivreda, lov,
šumarstvoi
ribarstvo
Rudarstvo
ivañenje,
prerañivačka
industrija,
opskrba
električnom
energijom,
plinom i
vodom
Grañevinarstvo
Trgovina
na veliko
i na malo;
popravak
motornih
vozila i
motocikla
te
predmeta
za osobnu
uporabu i
kućanstvo
Hoteli i
restorani
Prijevoz,
skladištenje
i veze
Financijsko
posredovanje,
poslovanje
nekretninama,
iznajmljivanje
i poslovne
usluge
L, M, N, O,
P
Javna
uprava i
obrana, soc.
osiguranje,
obrazovanje,
zdravstv.
zaštita i soc.
skrb, ostale
društvene,
soc. i
osobne
uslužne
djelatnosti i
aktivnosti
kućanstava
Ukupno
dodana
vrijednost
djelatnosti
2006.
Tekuće cijene, mil. kuna
Republika
Hrvatska
Sjeverozapadna
Hrvatska
Grad Zagreb
Zagrebačka
županija
Krapinskozagorska
županija
Varaždinska
županija
Koprivničkokriževačka
županija
Meñimurska
županija
15 578
50 683
19 044
31 156
10 510
22 466
54 881
41 738
246 056
4 417
24 689
7 749
17 498
2 522
11 104
28 776
19 013
115 767
81
1 005
13 437
3 443
4 798
1 075
12 618
2 261
1 598
284
8 282
1 252
22 181
2 330
13 825
1 470
76 820
13 120
531
1 480
606
621
184
384
856
867
5 530
976
2 536
549
958
245
424
1 481
1 467
8 635
1 128
2 101
338
598
102
476
934
722
6 399
697
1 691
383
442
109
287
994
661
5 263
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 313
Središnja i Istočna
(Panonska)
Hrvatska
Bjelovarskobilogorska
županija
Virovitičkopodravska
županija
Požeškoslavonska
županija
Brodskoposavska
županija
Osječkobaranjska
županija
Vukovarskosrijemska
županija
Karlovačka
županija
Sisačkomoslavačka
županija
8 382
10 940
3 618
4 813
1 083
4 260
9 612
9 729
52 437
1 405
950
219
432
125
413
986
806
5 335
917
870
209
328
52
202
546
550
3 674
553
591
147
275
42
253
524
663
3 048
848
1 083
395
456
101
434
1 160
993
5 468
2 000
1 944
1 093
1 686
242
1 232
2 833
2 767
13 797
1 407
956
605
589
140
725
1 169
1 317
6 908
480
1 517
437
489
241
435
1 077
1 237
5 913
773
3 029
513
558
141
567
1 317
1 396
8 295
Jadranska
2 779
Hrvatska
Primorsko301
goranska
županija
Ličko-senjska
325
županija
Zadarska
500
županija
Županija
227
Splitsko598
dalmatinska
županija
Izvor: Državni zavod za statistiku
15 054
7 677
8 846
6 906
7 101
16 493
12 996
77 852
4 932
1 880
2 170
1 641
2 154
4 185
3 010
20 273
509
330
139
168
258
412
491
2 633
883
813
784
502
554
1 960
1 458
7 453
793
3 688
327
2 123
486
2 999
336
1 070
402
1 916
1 109
4 550
1 044
3 970
4 725
20 914
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 314
PRILOG 4. Opis zaštićenih područja kojima upravlja JUZPZPV ŠKŽ
Značajni krajobraz Kanal-Luka u Šibeniku
Ovaj lokalitet je zaštićen 1974. godine.
Obuhvaća prostor od Šibenskog mosta do kraja kanala sv. Ante s pripadajućim okolnim obalnim
prostorom. Područje Kanala ima posebnu vrijednost kao geomorfološka pojava (klisurasta obala koja
je djelomično pošumljena alepskim borom). Na lijevoj obali, na ulazu u kanal Sv. Ante iz Šibenskog
zaljeva je razvijena vegetacija stijena (sveza Centaureo-Campanulion) u čijem sastavu, dolazi i svojta
– Inula verbascifolia. Na nižim i položenijim obalama kanala sv. Ante fragmentalno je zastupljena i
zajednica Plantagini-Limonietum cancellati. Na izlazu iz kanala blizu tvrñave sv. Nikole nalazi se
posebno vrijedna halofitska vegetacija.
Značajni krajobraz Rijeka Krčić
Ovaj lokalitet je zaštićen 1964. godine.
Rijeka Krčić zajedno s rijekom Krkom čini jedinstven hidrografski sustav s obiljem krškohidrografskih i geomorfoloških fenomena. U dužini od cca 10 km od vrela do Topoljskog slapa (ušća
u Krku), Krčić se odlikuje dubokim i slikovitim kanjonom, koji u svom završnom dijelu obiluje lijepo
otkrivenim fleksurama geoloških slojeva iz razdoblja trijasa i jure, te interesantnim denudacijskim
reljefnim oblicima. U tom kanjonu nalaze se i sedrena slapišta od kojih je najljepši Topoljski buk pod
kojim izvire Krka.
Značajni krajobraz Kanjon Čikole
Ovaj lokalitet zaštićen je 1965. godine.
Čikola je najveća pritoka rijeke Krke. Izvire kod sela Čavoglave, protječe kroz grad Drniš i ulijeva se
u rijeku Krku kod jezera Torak. Dio Čikole koji je zaštićen proteže se od Grada Drniša do cca 1km
nizvodno od novog mosta preko Čikole. Ovaj prostor odlikuje se veoma dubokim kanjonom koji je
izniman geomorfološki fenomen. Kanjon je mjestimično dubok 170m. Takoñer, ovaj prostor je jako
važan kao hidrološki fenomen u kršu.
Značajni krajobraz Krka uzvodno od granice NP Krka do Knina
i
Značajni krajobraz Krka od skradinskog mosta do ušća
Ovaj lokalitet je zaštićen 1968. i 1948. godine.
Uzvodno od granice nacionalnog parka, rijeka Krka ima dijelom kanjonski, a dijelom nizinski tok. I
jednom i drugom tipu reljefa Krka stvara interesantne geomorfološke oblike. Posebno treba istaknuti
meandriranje Krke u nizinskom dijelu toka koje je izrazito rijetko u krški reljefima. Čitavi prostor
nizvodno od skradinskog mosta nekoć je bio u sastavu nacionalnog parka. Posebno vrijedni dijelovi
ovog prostora su Prukljansko jezero, Kanal sv. Josipa i ušće rječice Guduće koje je važno u
ornitološkom smislu.
Značajni krajobraz Sitsko-žutska skupina otoka
Ovaj lokalitet je zaštićen 1967. godine. Obuhvaća površinu od 1933,64 ha.
Značajni krajobraz Žutsko-sitska otočna skupina sastoji se od ukupno 35 otoka koji nisu uključeni u
granice Nacionalnog parka Kornati i/ili Parka prirode Telašćica, a proglašeni su zaštićenima u sklopu
rezervata prirodnog predjela Kornatsko otočje. Žut je drugi otok po veličini u kornatskom arhipelagu.
Nalazi se uz otok Kornat od kojega ga dijeli Žutski kanal. Unutar ovoga lokaliteta posebno su važne
Livade alge posidonije. Te livade presudno su važne za opstanak i razmnožavanje morskih organizama
te održanje bioraznolikosti podmorja.
Značajni krajobraz Gvozdenovo-Kamenar
Ovaj lokalitet je zaštićen 1974. godine.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 315
Područje zaštite obuhvaća područje Kamenara – Vršine u ukupnoj duljini od 6,5 km u smjeru
sjeverozapad-jugoistok, od gradskih četvrti Šibenika, do vrhova obližnjih brežuljaka. Područje je
danas dijelom obraslo starom borovom šumom, dijelom ga čine degradacijski stadiji (makija, garig,
kamenjara), a dijelom i mlañim borovim sastojinama nastalim nakon požara prirodnom sukcesijom.
Spomenici prirode:
Spomenici prirode STARA STRAŽA – geološki
Ovaj lokalitet je zaštićen 1961. godine, a površina mu je 1,17 ha.
Radi se o profilu smještenom u blizini grada Knina, širine oko 15 m i visine oko 5 m. Na njemu su
razvijeni slojevi jurske i kredne starosti, a sastoje se od izmjene vapnenaca i dolomita u sklopu kojih
se javljaju zone sivih tankopločastih laporovitih vapnenaca i rožnjaka. U malmskim slojevima vrlo
dobro se vidi koralj Cladocoropsis. U slojevima su jako dobro izražene bore. Ovaj lokalitet je važan po
karakterističnim profilima i to paleontološkim, mineraloškim, petrografskim i sedimentološkim. Profil
je jako zanimljiv i kao poligon za učenje geoloških pojmova, odnosno osnovnih strukturnih elemenata
u stijenama kao što su slojevitost, bor i rasjedi.
CETINA – VRELA – hidrogeološki
Ovaj lokalitet je zaštićen 1972. godine, a proteže se na površini od 29,81 ha.
Uz obod Paškog polja, podno Dinare formirao se niz krških vrela, od kojih su tri glavna: Veliko vrilo,
Vukovića vrilo i Batica vrilo. Sva vrela su uzlaznog tipa, nastala na kontaktu nepropusnih lapora u
polju i vodoneropusnih vapnenaca okolne zaravni. Pažnju privlače bistrinom i modrozelenom bojom.
Veliko vrilo i izvor Glavaš je potopljen spelološki objekt koji su ronioci istražili do 150 m dubine. U
okolici se nalazi velik broj speleoloških objekata.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 316
PRILOG 5. Pregled rijetkih i ugroženih svojti na području Županije
RE = regionalno izumrle (izumrle u Hrvatskoj); CR = kritično ugrožene (postoji izuzetno visoki rizik od
izumiranja); EN= ugrožene (postoji veoma visoki rizik od izumiranja); VU= osjetljive (postoji visoki rizik od
izumiranja); NT = gotovo ugrožene (nisu pred izumiranje, ali bi uskoro mogle biti); LC = najmanje
zabrinjavajuće (vrednovane su kriterijima IUNC-a te je utvrñeno da ne pripadaju ni jednoj od spomenutih
kategorija); DD= nedovoljno poznate (nema dovoljno potrebnih podataka za procjenu rizika od izumiranja
(stanje populacije i rasprostranjenost)
Rijekte i ugrožene svojte vretenaca: Jezerski regoč (Lindenia tetraphylla - EN); Paška čipka (Selysiothemis
nigra - EN); Mala crvendjevojčica (Ceriagrion tenellum - VU); Grof skitnica (Hemianax ephippiger - VU); Žuti
ban (Anacieshna isosceles - NT); Mali car (Anax parthenope - NT); Mali car (Anax parthenope - NT); Ljupka
vodendjevojčica (Coenagrion pulchellum - NT); Sedozemna zelendjevica (Lestes barbarus - NT); Plitvička
zelenka (Somatochlora flavomaculata - NT); Žućkasti strijelac (Sympetrum fonscolombei - NT); Južni strijelac
(Sympetrum meridionale - NT); Mali strijelac (Sympetrum vulgatum - NT); Dalmatinska konjska smrt
(Calopteryx balcanica - DD); Istočna djevica (Chalcolestes parvidens - DD); Istarski regoč (Gomphus
pulchellus - DD); Zapadni vilenjak (Orthetrum coerulescens - DD); Istočni vilenjak (Orthetrum ramburi - DD);
Rijekte i ugrožene svojte danjih leptira: Gorski plavac (Maculinea rebeli (Hirscke, 1904) - VU); Apolon
(Parnassius apollo (Linnaeus, 1758) - VU); Kozlinčev plavac (Glaucopsyche alexis (Poda, 1761) - NT); Crni
apolon (Parnassius mnemosyne (Linnaeus, 1758) - NT); Žednjakov plavac (Scolitantides orion (Pallas, 1771) NT); Uskršnji leptir (Zerynthia polyxena (Denis et Schiffermüller, 1775) - NT); Šumski crni okaš (Erebia
medusa (Denis et Schiffermüller, 1775) - DD); Nikerlova riña (Mellicta aurelia Nickerl, 1850 - DD);
Dalmatinski okaš (Proterebia afra dalmata (Godart, 1824) - DD); Istočni plavac (Pseudophilotes vicrama
(Moore, 1865) - DD); Rottemburgov debeloglavac (Thymelicus acteon (Rottemburg, 1775) - DD)
Rijekte i ugrožene svojte morskih riba:
CR: Jesetra (Acipenser sturio);Hama (Argyrosomus regius);
EN: Glavonja (Hexanchus griseus); Pas prasac (Oxynotus centrina); Obrvan (Aphanius fasciatus); Kirnja
(Epinephelus marginatus); Konjić dugokljunić (Hippocampus guttulatus); Drozd (Labrus viridis);
Pagar (Pagrus pagrus);
VU: Žutuga (Dasyatis pastinaca); Raža klinka (Dipturus oxyrinchus); Raža kamenica (Raja clavata); Smokva
(Labrus mixtus); Vrana (Labrus merula); Cipal glavaš (Mugil cephalus); Murina (Muraena helena); Kavala
(Scyaena umbra);
DD: Lojka (Alosa fallax);Strijela šarulja (Campogramma glaycos); Lubin piknjavac (Dicentrarchus punctatus);
Pauk žutac (Echiichthys vipera); Kirnja zubuša (Epinephelus caninus); Žutuga dračorepa (Dasyatis centroura);
Konjić kratkokljunić (Hippocampus hippocampus); Strijela bjelica (Lichia amia); Cipal dugaš (Liza saliens);
List pečatar (Microchirus ocellatus); Šilce oblokljuno (Nerophis maculatus); Šilce grebenkljuno (Nerophis
ophidion); Zmija zubuša (Ophisurus serpens); List jadranski (Pegusa impar); List nosan (Pegusa lascaris); Pas
lisica (Alopias vulpinus); Oblić (Psetta maxima); Morska pastrva (Salmo trutta); Romb (Scophthalmus
rhombus); Hinac dugoprugac (Symphodus doderleini); Šilo kratkokljuno (Syngnathus abaster); Šilo Greater
pipefish (Syngnathus acus); Šilo dračavo (Syngnathus phlegon); Šilo tankokljuno (Syngnathus tenuirostris); Šilo
tupokljuno (Syngnathus typhle); Tunj (Thunnus thynnus); Pauk crnac (Trachinus araneus); Pauk šarac
(Trachinus radiatus); Sabljan (Xiphias gladius); Glavoč travaš (Zosterisessor ophiocephalus); Raža
zvjezdopjega (Raja asterias); Raža crnopjega (Raja monatgui);
Rijetke i ugrožene svojte slatkovodnih riba: Jadranska jesetra (Acipenser naccarii Bonap. - CR); Podbila
(Chondrostoma phoxinus Heck. - CR); Zubatak (Salmo dentex Heck. - CR); Turski klen (Telestes turskyi
(Heck.)* - CR); Cetinska ukliva (Telestes ukliva (Heck.)* - CR); Oštrulja (Aulopyge huegelii Heck. - EN);
Mren (Barbus plebejus Bonap. - EN); Primorski peš (Cottus ferrugineus Heck. & Kner - EN); Šaran (Cyprinus
carpio L. - EN); Koljuška (Gasterosteus aculeatus L. - EN); Visovački glavočić (Knipowitschia mrakovcici
Miller* - EN); Slatkovodni glavočić (Padogobius bonelli (Bonap. - EN); Glavočić crnotrus (Pomatoschistus
canestrinii (Ninni) - EN); Primorska pastrva (Salmo farioides Kar. - EN); Visovačka pastrva (Salmo
visovacensis Taler* - EN); Zrmanjska pastrva (Salmo zrmanjensis Kar.* - EN); Primorska uklija (Alburnus
albidus (Costa) - VU); Cetinski vijun (Cobitis dalmatina Kar.* - VU); Dalmatinska gaovica (Phoxinellus
dalmaticus Žup. & Bogut.* - VU); Riječna babica (Salaria fluviatilis (Asso) - VU); Potočna pastrva (Salmo
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 317
trutta L. - VU); Ilirski klen (Squalius illyricus (Heck. & Kner)* - VU); Zrmanjski klen (Squalius zrmanjae
(Kar.)* - VU); Lipljen (Thymallus thymallus (L.) - VU); Drlja (Scardinius dergle Heck. & Kner - NT); Morska
paklara (Petromyzon marinus L. - DD);
Rijetke i ugrožene svojte vodozemaca: čovječja ribica (Proteus anguinus cf. Anguinus - VU );mali vodenjak –
dalmatinske populacije (Triturus vulgaris - DD );
Rijetke i ugrožene svojte gmazova: zelena želva (Chelonia mydas - CR); planinski žutokrug (Vipera ursinii
macrops - EN); glavata želva (Caretta caretta - EN); ribarica (Natrix tessellata - DD); crvenkrpica (Elaphe
situla - DD);
Rijetke i ugrožene svojte ptica: zlatovrana (Coracias garrulus - CR ); krški sokol (Falco biarmicus - CR );
prugasti orao (Hieraeetus fasciatus - CR ); tankokljuni pozviždač (Numenius tenuirostris - CR ); mali vranac
(Phalacrocorax pygmaeus - CR ); blistavi ibis (Plegadis falcinellus - CR ); crvenonoga prutka (Tringa totanus CR ); suri orao (Aquila chrysaetos - EN ); žuta čaplja (Ardeola ralloides - EN ); bukavac (Botaurus stellaris EN ); eja močvarica (Circus aeruginosus - EN ); afrička kukavica (Clamator glandarius - EN ); planinska ševa
(Eremophila alpestris - EN ); mali sokol (Falco columbarius - EN ); velika ševa (Melanocorypha calandra - EN
); prugasti prozviždač (Numenius phaeopus - EN ); mala prutka (Actitis hypoleucos - VU ); čaplja danguba
(Ardea purpurea - VU ); zmijar (Circaetus gallicus - VU ); kosac (Crex crex - VU ); sivi sokol (Falco peregrinus
- VU ); škanjac osaš (Pernis apivorus - VU ); riñogrli gnjurac (Podiceps grisegena - VU ); eja livadarka (Circus
pygargus - NT ); ćukavica (Burhinus oedicnemus - DD ); voljić malinar (Hipolais olivetorum - DD ); mala
šljuka (Lymnocriptes minima – DD );
Rijetke i ugrožene svojte sisavaca: sredozemna medvjedica (Monachus monachus - RE - CR); dugonogi šišmiš
(Myotis capaccinii - EN); dobri dupin (Tursiops truncatus - EN); velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii - VU);
Blazijev potkovnjak (Rhinolophus blasii - VU); južni potkovnjak (Rhinolophus euryale - VU); obični dupin (mali
dupin) (Delphinus delphis - DD); dinarski voluhar (Dinaromys bogdanovi - DD); vidra (Lutra lutra - DD);
Kolombatovićev dugoušan (Plecotus kolombatovici - DD); vuk (Canis lupus - NT); planinska voluharica
(Chionomys nivalis - NT); vrtni puh (Eliomys quercinus - NT); zec (Lepus europaeus - NT); ris (Lynx lynx - NT);
riñi šišmiš (Myotis emarginatus - NT); veliki šišmiš (Myotis myotis - NT); močvarna rovka (Neomys anomalus NT); mali večernjak (Nyctalus leisleri - NT); veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum - NT); mali
potkovnjak (Rhinolophus hipposideros - NT); vjeverica (Sciurus vulgaris - NT); medvjed (Ursus arctos - NT);
Rijetke i ugrožene biljne svojte: lukovičav repak (Alopecurus bulbosus Gouan - CR); žabnjačka kornjačnica
(Baldellia ranunculoides (L.) Parl. - CR); rigasta bekmanija (Beckmannia eruciformis (L.) Host - CR);
kopljastolisni zvinčac (Bupleurum lancifolium Hornem. - CR); vrtni kokotić (Consolida ajacis (L.) Schur - CR);
jednopljevična jezernica (Eleocharis uniglumis (Link) Schult. - CR); crljena sapunika (Vaccaria hispanica
(Miller) Rauschert - CR); ljetni gorocvijet (Adonis aestivalis L. - EN); trožilna žuška (Blackstonia perfoliata (L.)
Huds. ssp. serotina (Koch ex Rchb.) - EN); stisnuta trešnica (Blysmus compressus (L.) Panz. ex Link - EN);
obalni šaš (Carex extensa Gooden. - EN); Hostov šaš (Carex hostiana DC. - EN); crni šaš (Carex serotina
Mérat - EN); sitnicvjetni sljez (Malva parviflora L. - EN); crvenožuti repak (Alopecurus aequalis Sobol. - VU);
mješinasti repak (Alopecurus rendlei Eig - VU); prosasti šaš (Carex panicea L. - VU); obalni šaš (Carex riparia
Curtis - VU); kljunasti šaš (Carex rostrata Stokes ex With. - VU); dugi oštrik (Cyperus longus L. - VU); kranjski
ljiljan (Lilium carniolicum Bernh. ex Koch - VU); slanica (Salsola kali L. - VU); primorska jurčica (Suaeda
maritima (L.) Dumort. - VU); tisa (Taxus baccata L. - VU); perzijska djetelina (Trifolium resupinatum L. - VU);
okruglastogomoljasta bezostruška (Aceras anthropophorum (L.) W.T. Aiton - DD); planinska hrapavica
(Achnatherum calamagrostis (L.) P.Beauv. - DD); žarkocrveni gorocvijet (Adonis flammea Jacq. - DD);
bizantska rosulja (Agrostis castellana Boiss. et Reut. - DD); puzavi celer (Apium repens (Jacq.) Lag. - DD);
vodeni raman (Asteriscus aquaticus (L.) Less. - DD); štura zob (Avena fatua L. - DD); Brachypodium
phoenicoides (L.) Roem. et Schult. (DD); zamijenjeni ovsik (Bromus commutatus Schrad. - DD); Callitriche
cophocarpa Sendtn. (DD); crvenosmeñi šaš (Carex appropinquata Schumach. - DD); trbušasti šaš (Carex
depauperata Curtis ex With. - DD); crnkasta zečina (Centaurea nigrescens Willd. ssp. nigrescens - DD);
pustenasta zečina (Centaurea triumfetti All. ssp. triumfetti - DD); loboda mirisna (Chenopodium ambrosioides
L. - DD); trokrpasta loboda (Chenopodium opulifolium Schrader ex Koch et Ziz - DD); smrdljiva loboda
(Chenopodium vulvaria L. - DD); primorska štrcalica (Ecballium elaterium (L.) A. Rich. - DD); Echinops ritro
L. ssp. ruthenicus (M.Bieb.) Nyman (DD); dugačka pirika (Elymus elongatus (Host) Runemark - DD); velika
jelica (Polycnemum majus A. Braun - DD); oceanski porost (Posidonia oceanica (L.) Delile - DD); sivi oblić
(Scirpus lacustris L. ssp. tabernaemontani (C.C.Gmel.) Syme - DD); vlasasto kovilje (Stipa capillata L. - DD);
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 318
ježasta djetelina (Trifolium echinatum M. Bieb. - DD); čvorasta djetelina (Trifolium glomeratum L. - DD); Vicia
sativa L. ssp. sativa - DD);
Rijetke i ugrožene svojte gljiva: ljutkova pritajnica (Marasimius cornelii - CR); tamnosmeña zdjeličarka (Peziza
subumbrina - EN); ljubičastocrna vodoljpka (Pachyella violaceonigra - VU); prstasta smrčkovica (Verpa conica
- VU); plavkasta zvončica (Campanella caesia - DD); podzemna travarica (Gastrosporium simplex - DD);
mnogosporna voštanica (Orbilia polyspora - DD);
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 319
PRILOG 6. Područja ekološke mreže RH na području Županije
Tablica 152. Područja Ekološke mreže RH na području Županije
ŠIFRA
NAZIV_
Ciljevi očuvanja
HR1000022 #
Velebit
HR1000024 #
Ravni kotari
HR1000025 #
Vransko jezero i
Jasen
HR1000026 #
Krka i okolni plato
HR1000027 #
Mosor, Kozjak i
Trogirska zagora
HR1000028 #
Dinara
HR1000029 #
Cetina
HR1000035 #
HR2000020 #
Nacionalni park
Kornati i Park
prirode Telašćica
Ćulumova pećina
HR2000033
Gospodska špilja
STANIŠNI TIPOVI: Kraške špilje i jame (H.1.; 8310);
HR2000062 #
HR2000064 #
HR2000129 #
Kotluša špilja
Krupa izvor
Stražbenica špilja
STANIŠNI TIPOVI: Kraške špilje i jame (H.1.; 8310);
STANIŠNI TIPOVI: Kraške špilje i jame (H.1.; 8310);
DIVLJE SVOJTE: endemične svojte;
HR2000132 #
Škarin Samograd
STANIŠNI TIPOVI: Kraške špilje i jame (H.1.);
DIVLJE SVOJTE: dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi);
HR2000142 #
Špilja kod mlina na
Miljack
HR2000154 #
Špilja Miljacka II
HR2000167 #
Špilja Tradanj
HR2000175 #
HR2000215 #
Trogrlo špilja
Bunar Šipnate
DIVLJE SVOJTE: crna žuna (Dryocopus martius); gorski zviždak
(Phylloscopus bonelli); jarebica kamenjarka (Alectoris graeca); jastrebača (Strix
uralensis); lještarka (Bonasa bonasia); mali ćuk (Glaucidium passerinum);
planinski ćuk (Aegolius funereus); planinski djetlić (Dendrocopos leucotos);
primorska trepteljka (Anthus campestris); rusi svračak (Lanius collurio); sivi
sokol (Falco peregrinus); suri orao (Aquila chrysaeto); škanjac osaš (Pernis
apivorus); tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus); troprsti djetlić (Picoides
tridactylus); ušara (Bubo bubo); vrtna strnadica (Emberiza hortulana); zmijar
(Circaetus gallicus);
DIVLJE SVOJTE: eja livadarka (Circus pygargus); eja strnjarica (Circus
cyaneus); jarebica kamenjarka (Alectoris graeca); rusi svračak (Lanius
collurio);sivi svračak (Lanius minor); ševa krunica (Lullula arborea); ušara
(Bubo bubo); voljić maslinar (Hippolais olivetorum); zmijar (Circaetus gallicus);
DIVLJE SVOJTE: blistavi ibis (Plegadis falcinellus); crnoprugasti trstenjak
(Acrocephalus melanopogon); čaplja danguba (Ardea purpurea); čapljica voljak
(Ixobrychus minutus); mala štijoka (Porzana pusilla); mali vranac
(Phalacrocorax pygmaeus); riña štijoka (Porzana porzana); siva štijoka
(Porzana parva);
DIVLJE SVOJTE: eja strnjarica (Circus cyaneus); jarebica kamenjarka
(Alectoris graeca saxatilis); kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla); riña
štijoka (Porzana porzana); rusi svračak (Lanius collurio); siva štijoka (Porzana
parva); sivi svračak (Lanius minor); ušara (Bubo bubo); velika ševa
(Melanocorypha calandra); zmijar (Circaetus gallicus);
DIVLJE SVOJTE: jarebica kamenjarka (Alectoris graeca saxatilis); sivi sokol
(Falco peregrinus); suri orao (Aquila chrysaetos); voljić maslinar (Hippolais
olivetorum);
DIVLJE SVOJTE: jarebica kamenjarka (Alectoris graeca); planinska ševa
(Eremophila alpestris); primorska trepteljka (Anthus campestris); suri orao
(Aquila chrysaetos); vrtna strnadica (Emberiza hortulana);
DIVLJE SVOJTE: crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon);
crvenonoga prutka (Tringa totanus); eja livadarka (Circus pygargus); kosac
(Crex crex); veliki ronac (Mergus merganser);
DIVLJE SVOJTE: morski vranac (Phalacrocorax aristotelis); sivi sokol (Falco
peregrinus);
DIVLJE SVOJTE: dugonogi šišmiš (Myotis capaccinii);
STANIŠNI TIPOVI: Kraške špilje i jame (H.1.; 8310);
DIVLJE SVOJTE: endemične svojte;
STANIŠNI TIPOVI: Kraške špilje i jame (H.1.; 8310);
DIVLJE SVOJTE: čovječja ribica (Proteus anguinus); dugonogi šišmiš
(Myotis capaccinii); špiljski cjevaš (Marifugia cavatica);
DIVLJE SVOJTE: dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi); dugonogi
šišmiš (Myotis capaccinii); južni potkovnjak (Rhinolophus euryale); riñi šišmiš
(Myotis emarginatus); veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum);
STANIŠNI TIPOVI: Kraške špilje i jame (H.1.; 8310);
STANIŠNI TIPOVI: Kraške špilje i jame (H.1.; 8310);
HR2000216 #
Bunar u Vruljama
STANIŠNI TIPOVI: Kraške špilje i jame (H.1.; 8310);
HR2000217 #
Bunar Uvala Strižnja
STANIŠNI TIPOVI: Kraške špilje i jame (H.1.; 8310);
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 320
HR2000224 #
HR2000229 #
Jama - Velika
Ropotnica
Jama bunar na Škulju
STANIŠNI TIPOVI: Kraške špilje i jame (H.1.; 8310);
STANIŠNI TIPOVI: Kraške špilje i jame (H.1.; 8310);
HR2000495
Crni vrh - Plavno
STANIŠNI TIPOVI: Mješovita šuma i šikara medunca i crnoga graba (E.3.5.3.);
HR2000526 #
Oštrica - Šibenik
STANIŠNI TIPOVI: Makija tršlje i somine (E.8.2.3.; 9320);
HR2000641 #
Zrmanja
DIVLJE SVOJTE: drlja (Scardinius dergle); endemične svojte riba jadranskog
slijeva ; mren (Barbus plebejus); oštrulja (Aulopyge huegelii); primorska uklija
(Alburnus albidus); primorski peš (Cottus ferrugineus); rak kamenjar
(Austropotamobius pallipes); zrmanjska pastrva (Salmo zrmanjensis); Cobitis
bilineata;
HR2000743
Šibenik - Zablaće
HR2000744
Šibenik - Solaris
HR2000788 #
Uvala Makirina 1
STANIŠNI TIPOVI: Salicornia i drugi jednogodišnji halofiti na muljevitim
obalama (1310);
STANIŠNI TIPOVI: Salicornia i drugi jednogodišnji halofiti na muljevitim
obalama (1310);
STANIŠNI TIPOVI: Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi) (1410);
Europsko-mediteranske sitine visokih sitova (F.1.1.2.1. );
Zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina (F.1.1.3.2. );
HR2000789 #
Uvala Makirina 2
STANIŠNI TIPOVI: Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih
grmova (Sarcocornetea fruticosi) (1420);
Livade grmolike caklenjače i slanuške (F.1.1.3.1.);
HR2000791 #
STANIŠNI TIPOVI: Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom (8210);
Zajednica gospinog vlaska (B.1.2.1.1.);
HR2000917
Rijeka Krka polušpilje na
Skradinskom buku
Krčić
HR2000918 #
Nacionalni park Krka
HR2000919 #
Čikola - kanjon
HR2000920
Kanjon Guduče
HR2000922 #
Svilaja
HR2000923 #
Paško polje
STANIŠNI TIPOVI: Sedrotvorne riječne zajednice (A.3.5.);
DIVLJE SVOJTE: barska kornjača (Emys orbicularis); crvenkrpica (Zamenis
situla); četveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata); čovječja ribica (Proteus
anguinus); dalmatinska gaovica (Phoxinellus dalmaticus); dugokrili pršnjak
(Myotis capaccinii); endemične svojte riba jadranskog slijeva; glavatica (Salmo
marmoratus); ilirski klen (Leuciscus illyricus); koljuška (Gasterosteus
aculeatus);
kopnena kornjača (Testudo hermanni); mren (Barbus plebejus); ostale divlje
svojte ugrožene na europskoj i nacionalnoj razini; oštrulja (Aulopyge huegelii);
ptice grabljivice; rak kamenjar (Austropotamobius pallipes); ribarica (Natrix
tessellata); svalić (Leuciscus svallize); vidra (Lutra lutra); visovačka pastrva
(Salmo visovacensis); visovački glavočić (Knipowitschia mrakovcici); zlousta
(Salmothymus obtusirostris krkensis);
STANIŠNI TIPOVI: Šuma i šikara medunca i bjelograba (E.3.5.1. );
Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci (C.3.5. ); Izvori na koje se taloži
sedra (Cratoneurion) - točkaste ili vrpčaste formacije na kojima dominiraju
mahovine iz sveze Cratoneurion commutati (7220*);
DIVLJE SVOJTE: barska kornjača (Emys orbicularis); dalmatinska gaovica
(Phoxinellus dalmaticus); endemične svojte riba jadranskog slijeva ; petrofilne
ptičje vrste; rak kamenjar (Austropotamobius pallipes); ribarica (Natrix
tessellata); turski klen (Telestes turskyi);
DIVLJE SVOJTE: herpetofauna; petrofilne vrste ptica ; ptice močvarice;
STANIŠNI TIPOVI: Kanjonska vegetacija;
STANIŠNI TIPOVI: Primorska bukova šuma s jesenskom šašikom (E.4.6.3.;
91K0);
DIVLJE
SVOJTE:
cetinska
špiljska
vodenbabura
(Monolistra
hercegovinensis); cetinska ukliva (Telestes ukliva); endemične svojte riba
jadranskog slijeva ; ilirski klen (Squalius illyricus); livadni procjepak
(Chouardia litardierei); širokolisno zvonce (Edraianthus graminifolius); špiljska
kozica (Troglocaris anophthalmus); Sphaeromides virei;
STANIŠNI TIPOVI: Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia
villosae) ( 62A0); Vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i
Callitricho-Batrachion (3260); Livade sitne busike s livadnim procjepkom
(C.2.5.1.6. ); Izvori (A.2.1.); Vlažne livade submediteranske vegetacijske zone
(C.2.5.); Kraške špilje i jame (H.1.; 8310);
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 321
HR2000924 #
Suhopolje
DIVLJE SVOJTE: Prionotropis hystrix hystrix; dalmatinski okaš (Proterebia
afra dalmata); ptice travnjačkih staništa;
STANIŠNI TIPOVI: Suhi travnjaci (C.3. );
STANIŠNI TIPOVI: Izvori (A.2.1. );
HR2000925
Cetina - vrela
HR2000966
HR2001019 #
Šarena jezera kod
Knina
Prokljansko jezero
HR2001050 #
Murter
HR2001067 #
HR2001068 #
HR2001129 #
Butišnica
Radiljevac
Jama nasuprot Torka
HR3000081 #
Rončić
HR3000082 #
HR3000086 #
V. i M. Skala
Uvala Makirina
HR3000087
Morinjski zaljev
HR3000088 #
HR3000089 #
HR3000090 #
Uvala Grebaštica
Uvale oko rta Ploča
Uvala Stivančica
HR3000091 #
HR3000092 #
HR3000171 #
Uvala Tijašnica
Blitvenica
Ušće Krke
HR3000177 #
Zmajevo oko
HR3000185 #
HR3000195 #
Morska špilja uz
Levrnaku
Jama iznad Vrulja
HR3000201 #
Bunar jama - Žakno
DIVLJE SVOJTE: endemične svojte ;
STANIŠNI TIPOVI: raške špilje i jame (H.1.; 8310);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
HR3000202 #
HR3000203 #
HR3000204 #
Jama bunar na Bisagi
Jama Gravrnjača
Jama u Vode
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
HR3000206 #
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
HR3000305 #
HR3000306 #
HR3000307 #
Vodena jama na
Gustacu
Jama ispod Vruljskog
Brda
Morska jama u uvali
Male Vrulje I
Morska jama u uvali
Male Vrulje II
Jama u Kravljačici
Špilja (otok Mrtvac)
Bunar jama na
Levrnaki
Jama na Kurbi
Špilja na Gustacu
Sketova jama
HR3000308 #
Jama na Balunu
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
HR3000309 #
Jama Živa voda
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
HR3000310 #
Bunar jama na
Panitoli
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
HR3000211 #
HR3000300 #
HR3000301 #
HR3000302 #
HR3000303 #
HR3000304 #
STANIŠNI TIPOVI: Tršćak; Trščaci i rogozici (A.4.1.1);
STANIŠNI TIPOVI: Stalne stajaćice (A.1.1.1.); Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi
i visoki šaševi (A.4.1.); Sedrotvorne riječne zajednice (A.3.5.); Sedrotvorna
vegetacija na slapovima (A.3.6.);
STANIŠNI TIPOVI: Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia (6220*);
DIVLJE SVOJTE: potočni rak (Austropotamobius torrentium);
DIVLJE SVOJTE: potočni rak (Austropotamobius torrentium);
DIVLJE SVOJTE: čovječja ribica (Proteus anguinus); špiljski cjevaš
(Marifugia cavatica);
STANIŠNI TIPOVI: Kraške špilje i jame (H.1.; 8310);
STANIŠNI TIPOVI: Naselja posidonije (G.3.5.; 1120*);
STANIŠNI TIPOVI: Naselja posidonije (G.3.5.; 1120*);
STANIŠNI TIPOVI: Mjevite i pješčane plićine (1140); Muljevita morska obala
(F.1.);
STANIŠNI TIPOVI: Obalna laguna (K.2.; 1150* );
STANIŠNI TIPOVI: Velike plitke uvale (1160);
STANIŠNI TIPOVI: Grebeni (G.4.3.1.; 1170 );
STANIŠNI TIPOVI: Grebeni (G.4.3.1.; 1170 );
STANIŠNI TIPOVI: Velike plitke uvale (1160);
STANIŠNI TIPOVI: Grebeni (G.4.3.1.; 1170 );
STANIŠNI TIPOVI: Pješčana dna (1110); Estuarij (1130);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330); Facijes supralitorala kraških
morskih jezera (F.4.2.1.3.); Zajednica mediolitorala kraških morskih jezera
(G.2.4.4.); Infralitoral kraških morskih jezera (G.3.7.); Cikalitoral kraških
morskih jezera (G.4.4.); Obalne lagune (K.2.; 1150* );
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 322
HR3000311 #
HR3000312 #
HR3000313 #
Špilja s vodom na
Mani
Špilja pod Manom
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
HR3000317 #
Bunar jama na
Smokvici
Jama u Studencu
Bunar jama kod
Jeličevog stana
Vodena jama (o.
Kukuljar)
Jama Nozdarica
HR3000318 #
Ivinjska jama
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
HR3000319 #
HR3000320 #
Jama Gradina
Jama pod Orljakom
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
HR3000321 #
Mandalina špilja
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
HR3000414 #
HR3000419 #
Zmajevo uho
J. Molat-DugiKornat-MurterPašman-UgljanRivanj-SestrunjMolat
Sedlo - podmorje
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
DIVLJE SVOJTE: dobri dupin (Tursiops truncatus);
HR3000314 #
HR3000315 #
HR3000316 #
HR3000437 #
HR3000438 #
Kosmerka Prokladnica - Vrtlac Babuljak - podmorje
HR3000439 #
Uvale Tratinska i
Balun
Žirje - Kabal
HR3000440 #
HR3000441 #
Kaprije
HR3000442 #
HR3000443 #
HR3000444 #
Kakanski kanal
Tetovišnjak podmorje
Kukuljari
HR3000445 #
Murterski kanal
HR4000001 #
Nacionalni park
Kornati
HR5000022 #
Park prirode Velebit
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Morske špilje (8330);
STANIŠNI TIPOVI: Biocenoza infralitoralnih algi (G.3.6.1.); Grebeni (G.4.3.1.;
1170 );
STANIŠNI TIPOVI: Biocenoza infralitoralnih algi (G.3.6.1.); Grebeni (G.4.3.1.;
1170 );
STANIŠNI TIPOVI: Pješčana dna (1110); Velike plitke uvale (1160);
STANIŠNI TIPOVI: Pješčana dna (1110); Velike plitke uvale (1160); Naselja
posidonije (G.3.5.; 1120*); Grebeni (G.4.3.1.; 1170 );
STANIŠNI TIPOVI: Naselja posidonije (G.3.5.; 1120*);
STANIŠNI TIPOVI: Naselja posidonije (G.3.5.; 1120*);
STANIŠNI TIPOVI: Naselja posidonije (G.3.5.; 1120*); Biocenoza
infralitoralnih algi (G.3.6.1); Grebeni (G.4.3.1.; 1170 );
STANIŠNI TIPOVI: Grebeni (G.4.3.1.; 1170 ); Biocenoza infralitoralnih algi
(G.3.6.1.); Naselja posidonije (G.3.5.; 1120*);
STANIŠNI TIPOVI: Naselja posidonije (G.3.5.; 1120*); Biocenoza
infralitoralnih algi (G.3.6.1.); Velike plitke uvale (1160);
STANIŠNI TIPOVI: Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia (6220*);
Termo-mediteranske grmolike formacije s Euphorbia dendroides (5330); Morske
špilje (8330); Anhihaline kraške špilje (H.1.4. ); Naselja posidonije (G.3.5.;
1120*); Dalmatinske vapnenačke stijene (B.1.4.2.; 8210); Submediteranski i
epimediteranski suhi travnjaci (C.3.5.); Kraške špilje i jame (H.1.; 8310);
DIVLJE SVOJTE: apolon (Parnassius apollo); dinarski rožac (Cerastium
dinaricum); dinarski voluhar (Dinaromys bogdanovi); gorski dugoušan
(Plecotus macrobullaris); gospina papučica (Cypripedium calceolus); hrvatski
pijor (Telestes (Phoxinellus) croaticus); kitaibelov pakujac (Aquilegia kitaibelii);
kranjska jezernica (Eleocharis carniolica); mali potkovnjak (Rhinolophus
hippossideros); mali večernjak (Nyctalus leisleri); mrki medvjed (Ursus arctos);
ostale divlje svojte ugrožene na europskoj i nacionalnoj razini; planinski kotrljan
(Eryngium alpinum); planinski žutokrug (Vipera ursinii macrops); ris (Lynx
lynx); Rottemburgov debeloglavac (Thymelicus acteon); skopolijeva gušarka
(Arabis scopoliana); širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus); šumski crni
okaš (Erebia medusa); velebitska degenija (Degenia velebitica); veliki
potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum); veliki šišmiš (Myotis myotis); veliki
timijanov plavac (Maculinea arion); vuk (Canis lupus);
STANIŠNI TIPOVI: Alpinske i borealne vrištine (4060); Mediteranske makije u
kojima dominiraju borovice (Juniperus spp) (5210); Otvorene kserotermofilne
pionirske zajednice na karbonatnom kamenitom tlu (6110* ); Planinski i
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 323
HR5000028 #
Dinara
pretplaninski vapnenački travnjaci (6170); Travnjak trave tvrdače (C.3.4.2.1.;
6230* ); Istočnosubmediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) (62A0
); Šuma klekovine i borbaševe kozokrvine (D.2.1.1.1. ); Primorska bukova šuma
s jesenskom šašikom (E.4.6.3.; 91K0); Pretplaninska šuma bukve s planinskim
žabnjakom (E.6.1.1.; 91K0 ); Pretplaninska šuma smreke s ljepikom (E.7.3.3.;
9410); Dinarska bukovo-jelova šuma (E.5.2.1.; 91K0 ); Kraške špilje i jame
(H.1.; 8310); Šume običnog i crnog bora na dolomitima (E.7.4.; 91R0 );
Pretplaninska klekovina (D.2.1. ); Planinske rudine (C.4.1. ); Gorska,
pretplaninska i planinska točila (B.2.1.; 8120); Ilirsko-jadranska, primorska točila
(B.2.2.; 8120); Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom (8210);
DIVLJE SVOJTE: dinarski rožac (Cerastium dinaricum); dinarski voluhar
(Dinaromys bogdanovi); divlja mačka (Felis silvestris); mrki ljuskavi gušter
(Algyroides nigropunctatus); mrki medvjed (Ursus arctos); oštroglava gušterica
(Lacerta oxycephala); planinski žutokrug (Vipera ursinii macrops); vuk (Canis
lupus);
STANIŠNI TIPOVI: Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci (6170);
Istočnosubmediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae) (62A0 ); Šuma
klekovine i borbaševe kozokrvine (D.2.1.1.1.; 4070*); Pretplaninske rudine oštre
vlasulje (C.4.1.2. ); Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom (8210);
Karta 1. Područja ekološke mreže Republike Hrvatske u Županiji
Karta 2. Prijedlog područja europske ekološke mreže NATURA 2000 u Županiji (2009)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
F -X C h a n ge
F -X C h a n ge
ko
p
u
as
y c o m p u ti n
HR2000495
FG
HR3000302
HR3000195
HR3000310
HR3000201
HR3000303
HR3000185
HR2000224
HR3000313
HR2000215
HR3000211
HR3000206
HR3000203
HR3000304
HR3000311
HR3000309
HR3000314
HR2000216
HR3000300
HR3000204
HR2000217
HR3000312
HR3000315
HR3000307
HR3000301
HR2000229
HR3000308
HR3000202
HR2000064
FG
FG
FG
FG
Podru ja ekološke mreže Republike Hrvatske u Šibensko-kninskoj županiji
HR2000641
HR1000022
HR2001067
HR2001068
HR2000142
HR1000028
O KninHR2000917
!
FG
HR2000154
HR2000020
HR2000033
FG
FG
FG
FG
HR2000924
HR2000966
HR2000925
HR3000305
FG
HR2000923
HR3000306
HR3000082
HR3000081
HR1000025
HR3000419
FG
HR2000175
HR2000920
HR2000791
HR2000919
HR1000024
FG
HR2000132
HR3000171
HR2001019
FG
FG
FG
HR2000167
HR3000086
HR2001050
FG
FG
FG
FG
HR2001129
HR3000445
HR3000317
HR3000444
FG
HR2000922
HR2000918
HR3000318
HR3000320
FG
FGFG FG
HR3000316
HR3000441
FG
Šibenik
FG
FG
HR3000442
FG
HR3000091
HR1000035
O
!
HR2000744
HR3000443
HR3000321
HR2000743
HR3000087
HR2000129
HR3000440
HR3000088
HR2000526
Tuma znakova
HR3000319
Županija
±
MJ 1:300 000
Podru ja važna za vrste i staništa
HR1000027
HR3000177
FG
FG
HR3000438
HR3000092
FG
FG
FG
FG
HR3000437 HR3000439
FG
HR4000001
FG
FG
FG FGFGFGFG
HR4000002
HR2000062
FG
FG
HR1000029
HR1000026
Me unarodno važna podru ja za ptice
HR3000414
HR3000090
HR3000089
om
.c
.e
g
FG
FG
FG FG FG FG
FGFG
FG
FG FG
FG
FGFGFGFG
y c o m p u ti n
N
om
.c
as
w
w
.e
ww
ww
N
u
ko
p
en
!
PD
en
!
PD
g
F -X C h a n ge
F -X C h a n ge
ko
p
u
as
y c o m p u ti n
Prijedlog podru ja europske ekološke mreže NATURA 2000 u Šibensko-kninskoj HR2001253
županiji (2009)
HR5000022
HR2000641
FG
HR1000022
HR2001209
HR2001067
HR2001068
HR1000028
HR5000028
FG
HR2000917
O
!
HR2001194
HR2000924
FG
HR2000020
FG
FG
HR2000033
HR2001196
HR2000923
HR2000062
HR2000914
HR3000305
HR3000082
HR3000419
HR3000081
HR2001237
HR1000026
FG
HR1000029
HR2000175
FG
HR1000025
HR3000306
HR2000919
HR2000922
HR1000024
HR2000918
FG
HR3000171
HR2000789
HR2000788
HR3000445
FG
FG
HR2000167
HR3000320
FG
HR3000444 HR3000317
HR3000316
HR2001208
HR2001266
O
!
HR3000091
FG
HR3000321
HR3000442
HR2000129
HR3000441
HR2001247
HR3000439
HR3000092 HR3000438
HR2000526
HR3000088
FG
HR3000319
HR3000440
Tuma znakova
Županija
±
MJ 1:300 000
Podru ja važna za vrste i staništa
HR1000027
HR3000177
HR3000090
HR3000089
FG
FG
HR3000437
HR2001241
FG
HR1000035
FG
HR3000443
FG
HR4000001
FG
HR2001050
HR2000132
HR2001188
FGG
FG
HR3000318 HR3000086
om
.c
.e
g
FG
y c o m p u ti n
N
om
.c
as
w
w
.e
ww
ww
N
u
ko
p
en
!
PD
en
!
PD
Me unarodno važna podru ja za ptice
g
Str. 324
PRILOG 7. Elektrodistributivna mreža u Županiji (PP ŠKŽ)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 325
PRILOG 8. Eksploatacijska polja mineralnih sirovina u Županiji
Tablica 153. Popis odobrenih eksploatacijskih polja u Županiji prema podacima Uprave za rudarstvo, MGRP
LOKACIJA
(OPĆINA/GRAD)
EKSPLOATACIJSKO
POLJE
POV.
(ha)
BUHA KUĆE
ČVELJO DOLAC
KALUN
KRSTE RADAS
MAMUTOVAC
PROMINA
BILA STRANA
SLAVA
8
ŠTIKOVO
84,04
1840,00
402,67
873
596,00
127,96
25,64
14,93
3964,24
11,09
PARČIĆ
43,50
LISIČNJAK
PAKOVO SELO
ŽITNIĆ
87,50
80,22
332,20
MOSEČ
161,88
ukupno
6
716,39
ERVENIK
ERVENIK
504,56
ukupno
1
KUPRES
KOSOVO
2
ČVRLJEVO
ČVRLJEVO I
ČVRLJEVO IME
ISUSOVO
SEDRAMIĆ
504,56
16,95
350,80
367,75
4.00
27,46
VINOVO
198,76
5
DUBRAVA
LJUBLJANA
MAGLIČINACBIKARAC
VUKOVAC
KRŠINE
KRTOLIN
6
RUŽIĆI
BALJCI GRADAC I
BALJCI GRADAC II
3
BRESTOVCI
247,78
39,74
10,71
LAVČEVIĆ d.d. Split
FILIPS d.o.o. Vodice
11,93
BRALIĆ d.o.o., Šibenik
34,10
16,49
10,13
123,1
21,49
4,45
7,37
33,31
24,48
IZGRADNJA d.d., Šibenik
1
24,48
VEPRŠTAK
PRIMOŠTEN
ukupno
1
KONJUŠKA
1
SKRADIN
ukupno
PROMINA
ukupno
DRNIŠ
BISKUPIJA
ukupno
UNEŠIĆ
ukupno
ŠIBENIK
ukupno
4,00
13,56
NOSITELJ ODOBRENJA
MINERALNA
SIROVINA
god.
izdavanja
rješenja
DALMATINSKI RUDNICI
BOKSITA d.d., Obrovac
BOKSIT
PRVI BLJESAK d.o.o. Oklaj
GIRK KALUN d.d., Drniš
KARB.SIR. ZA
IND.PRERADU
1960.
1960.
1960.
1960.
1960.
1972.
2004.
2008.
KVARCIT
1968.
KARB.SIR. ZA
IND.PRERADU
1969.
GIRK KALUN d.d., Drniš
MIKROSIVERIT-ZA DOM d.o.o.,
Siverić
GIRK KALUN d.d., Drniš
1999.
1980.
1980.
JADRANKAMEN d.d., Pučišća
A-G KAMEN
DALMATINSKI RUDNICI
BOKSITA d.d., Obrovac
BOKSIT
1960.
DALMATINSKI RUDNICI
BOKSITA d.d., Obrovac
BOKSIT
1961.
KNAUF d.o.o., Knin
GIPS
1971.
1961.
Obrt GOTOVAC, Kaštel Sućurac
BATOLIT d.o.o., Zagreb
ARHITEKTONSKI KAMEN
d.o.o. Split
TINO d.o.o., Šibenik
DALMATINSKI RUDNICI
BOKSITA d.d., Obrovac
BATOLIT d.o.o., Zagreb
2004.
2004.
A-G KAMEN
2004.
2007.
BOKSIT
1960.
1993.
2005.
T-G KAMEN
A-G KAMEN
2002.
1995.
2004.
1999.
KNAUF d.o.o., Knin
GIPS
GIRK KALUN d.d., Drniš
KVARCIT
INTERIER ĆURKO d.o.o., Knin
A-G KAMEN
2001.
22,9
SARAĐEN d.o.o., Stankovci
T-G KAMEN
1997.
22,9
22,77
22,77
KONJUŠKA d.o.o., Primošten
T-G KAMEN
1993.
VELIKA KREMENICA
16,79
KONSTRUKTOR-INŽENJERING
d.d., Split
T-G KAMEN
2001.
1
16,79
SUHOPOLJE 1
14,62
SUHOPOLJE
-
Obrt Kijevo-pijesak, vl. Dušan
Đula, Kijevo
DINARA d.d. Knin
GRAĐEVNI
PIJESAK I
ŠLJUNAK
ukupno
2
14,62
ukupno u Županiji
37
6058,10
RUŽIĆ
ukupno
CIVLJANE
ukupno
PIROVAC / TISNO
ukupno
KIJEVO
(Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava za rudarstvo, 2009.)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
2001.
1969.
1969.
2000.
1985.
Str. 326
Tablica 154. Popis ekspolatacijskih polja u nadležnosti Državnog ureda u Šibensko-kninskoj županiji
LOKACIJA
(OPĆINA / GRAD)
EKSPLOATACIJSKO
POLJE
PIROVAC / TISNO
VEPRŠTAK
VELIKA
KREMENICA
VUKOVAC
DUBRAVA
MAGLIČINACBIKARAC
LJUBLJANA
KONJUŠKA
SARAĐEN d.o.o., Stankovci
KONSTRUKTOR-INŽENJERING
d.d., Split
IZGRADNJA d.d., Šibenik
LAVČEVIĆ d.d. Split
SUHOPOLJE
DINARA d.d. Knin
SUHOPOLJE 1
Suhopolje I – Suhopolje
istok
Obrt Kijevo-pijesak, vl. Dušan
Đula, Kijevo
SKRADIN
ŠIBENIK
PRIMOŠTEN
KIJEVO
MINERALNA
SIROVINA
godina izdavanja
rješenja
T-G KAMEN
1997.
T-G KAMEN
2007.
T-G KAMEN
T-G KAMEN
2001.
1994.
BRALIĆ d.o.o., Šibenik
T-G KAMEN
Nema odobrenja
FILIPS d.o.o. Vodice
KONJUŠKA d.o.o., Primošten
T-G KAMEN
T-G KAMEN
GRAĐEVNI PIJESAK I
ŠLJUNAK
Nema odobrenja
2008.
NOSITELJ ODOBRENJA
GRAĐEVNI PIJESAK I
ŠLJUNAK
2004.
Nema odobrenja
(Izvor: Ured državne uprave u Šibensko-kninskoj županiji, Služba za gospodarstvo, 2010.)
Tablica 155. Popis odobrenih istražnih prostora u Županiji prema podacima Uprave za rudarstvo, MGRP
LOKACIJA
ISTRAŽNI
PROSTOR
POVRŠINA
(ha)
NOSITELJ ODOBRENJA
KIJEVO
BILIĆA DRAGA
KRIVODOL
KRŠ
SLAVIĆI
TRNOVAĆA
ZELENIKE
28,70
28,22
53,56
25,12
32,94
33,33
DINARIDI d.o.o., Kijevo
DINARIDI d.o.o., Kijevo
DINARIDI d.o.o., Kijevo
DINARIDI d.o.o., Kijevo
DINARIDI d.o.o., Kijevo
DINARIDI d.o.o., Kijevo
godina
izdavanja
rješenja
2002.
2002.
2002.
2002.
2002.
2002.
KIJEVO /
CIVLJANE
SLATKI KRŠ
39,92
DINARIDI d.o.o., Kijevo
2002.
MINERALNA
SIROVINA
CRNE KRIČKE
39,85
TINO d.o.o., Šibenik
MIDENO BRDO
15,00
TINO d.o.o., Šibenik
ROZALITSLAVE
16,30
Kamenoklesarski obrt SLAVE,
vl. Slavko Lukin, Donji Dolac
2002.
SVETI FRANE
15,90
VRTINE
15,01
2004.
ZORIČIĆ-LJUT
20,00
Obrt Klesarstvo Buljan, vl. Ivan
Buljan, Bitelić
ARAL-KAMEN d.o.o., Zagreb
Obrt MARKAM-G, vl. Luka
Markić, Dolac Donji
UNEŠIĆ
ČVRLJEVO II
53,13
ukupno
14
416,98
KIJEVO
SUHOPOLJE III
37,36
ukupno
1
37,36
NOVAK
24,52
EKO KAMEN I MINERALI
d.o.o. Zagreb
6,07
GIRK KALUN d.d., Drniš
RUŽIĆ / DRNIŠ
DRNIŠ
PROMINA
RAZVODSKA
LJUT
2
30,59
BRUŠNJAK
DONJE POLJE
KOSA
72,43
17,82
72,25
ukupno
3
162,50
ukupno čvrste m.s.
20
641,43
ukupno
UNEŠIĆ
ŠIBENIK
2005.
A-G KAMEN
2001.
2002.
ARHITEKTONSKI KAMEN
d.o.o. Split
DINARIDI d.o.o., Kijevo
2001.
GRAĐEVNI PIJESAK 1
ŠLJUNAK
DIAPUT d.o.o., Gospić
BRALIĆ d.o.o Šibenik
IMK INMONT d.o.o., Korčula
(Izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Uprava za rudarstvo, 2009.)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
2005.
KARB.SIR. ZA
IND.PRERADU
T-G KAMEN
2004.
2008.
2004.
2002.
2006.
2002.
Str. 327
PRILOG 9. Turistički kapaciteti u Županiji
Tisno
PIROVAC
VODICE
ŠIBENIK
Jezera
Pirovac
Tribunj
Vodice
Srima
Šibenik
Kaprije
Zlarin
Brodarica
Krapanj
Žaborić
Grebaštica
Raslina
Žirje
BILICE
SKRADIN
PRIMOŠTEN
Rogoznica
Bilice
Gračac
Sonković
Primošten
T1, T3
T3
500
500
1.200
500
13,0
5,0
29,3
12,8
15,0
11,0
7,5
17,5
13,84
10,98
5,54
21,24
76,44
13,0
5,0
45,0
15,0
15,0
55,0
12,0
31,0
14,0
5,0
5,0
15,0
Plitka vala
Uvala Lučica
Jazine
Rastovac
Lovišća
Miran
Pirovac
Platine
Bristak
13,0
5,0
29,3
12,8
15,0
11,0
7,5
17,5
24,82
T3
T3
T1, T2, T3
T2, T3
T2, T3
T1, T3
T1, T3
T1
T1
1.000
0
700
700
1.472
1.100
0
0
0
1.000
500
2.500
1.300
1.200
1.100
600
1.700
2.000
+
Punta
Olimpija-Imperijal
Donja Srima
5,54
21,24
89,44
T1
T1
T1, T2, golf
1.030
2.450
0
550
2100
7.000
+
+
Martinska
Solaris
uvala Kaprije
Punta Oštrica
Obonjan
Podsolarsko
Jasenovo
5,0
45,0
15,0
15,0
55,0
12,0
50,0
T1, T3
T1, T2, T3
T1, T2
T1,T3
T1, T2, T3
T1
T1, T2, T3
0
4.836
0
0
500
0
0
250
5.400
1.000
1.000
3.000
1.000
3.500
Uv. Sv. Katarina
TratinskaMikavica
Lučeva punta
Prukljan
5,0
15,0
T1
T2,T3
0
0
300
900
14,0
66,6
T2, T3
T1, T2, golf
0
0
1.400
4.500
Huljerat - Adriatic
Huljerat - Bajina
Draga
Raduča
Marina Lučica
Lozica
11,5
3,5
T3
T3
2.000
0
1.150
350
+
12,0
25,3
15,0
T1
T1, T2
T1
940
600
0
1.050
2.500
1.200
+
12,0
649,04
T1
0
18.328
1.000
52.750
14,0
33,0
33,6
11,5
3,5
12,0
25,3
15,0
Zečevo
Rogozničko
Kanica
12,0
Kanica
ŽUPANIJA UKUPNO
649,04
T1 – hoteli i prateći sadržaji
T2 – turistička naselja
T3 – kampovi i autokampovi
Izvor. PP ŠKŽ (Službeni glasnik ŠKŽ 11/02, 10/05 i 03/06)
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
neizgrañena
15,0
5,0
djelomično
Slanica
Kosirina
izgrañena
15,0
5,0
TURISTIČKA ZONA
max
Betina
postojeći
TISNO
IZGRAĐENOST
ZONE
VRSTA
Murter
KAPACITET (broj
kreveta)
UKUPNA POVRŠINA
ZONE
(ha)
MURTER
POVRŠINA ZONE
(ha)
NASELJE
GRAD/ OPĆINA
Tablica 156. Raspored turističkih zona po naseljima, veličine i max. kapaciteti po zonama
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
+
Str. 328
PRILOG 10. Popis pravnih i fizičkih osoba koje imaju dozvolu za obavljanje
djelatnosti servisiranja rashladnih i klima ureñaja
Tablica 157. Popis pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću uvoza/izvoza i stavljanja u promet
kontroliranih i zamjenskih tvari, servisiranja, prikupljanja, obnavljanja i oporabe tih tvari
Dozvola br. UPI/Izdana
Od 20.10.2005. vrijedi pet godina
Registarski
od dana izdavanja
Tvrtka / obrt/ sjedište
broj
Prije 20.10.2005. vrijedi do isteka
2007.
1
FRIGOSISTEM d.o.o.,
85
351-02/06-12/027/27.2.2006.
Prilaz tvornici 3, 22000 Šibenik
2
INTERUTILIS d.o.o.
208
351-02/06-12/136/5.4.2006.
I. Meštrovića 9a, 22000 Šibenik
3
M & M COMMERCE d.o.o.
247
351-02/06-12/174/19.5.2006.
Nikole Tesle 65, 22000 Šibenik
4
Autobastić d.o.o.
501
351-02/06-12/423/7.7.2006.
Magistrala bb, 22211 Vodice
5
AUTOTRANSPORT d.d.
567
351-02/06-12/491/11.7.2006.
Draga 14, 22000 Šibenik
6
POMOĆ NA CESTI GAŠPEROV,
569
351-02/06-12/493/11.7.2006.
Donja Grebaštica bb, 22010 Grebaštica
7
AUTOCENTAR ALEKSIĆ d.o.o.
668
351-02/12-06/591/7.8.2006.
Njivice bb, 22000 Šibenik
8
VAŠE-AUTO d.o.o.
686
351-02/06-12/607/10.8.2006.
Žaborićka bb, 22000 Šibenik-Ražine
9
SIN KLIMA d.o.o.
737
351-02/06-12/657/26.9.2006.
Kornatska 27, 22000 Šibenik
10 Moćan proizvod d.o.o.
764
351-02/06-12/688/14.11.2006.
Zatonska bb, 22211 Vodice
11 ELEKTROMEHANIKA IVO SLAVICA
775
351-02/06-12/698/14.11.2006.
Kralja Zvonimira 79, 22000 Šibenik
12 Elektro servis i montaža Čogelja,
809
351-02/06-12/731/3.3.2007.
Čogelje 49, Gradina, 22221 Lozovac
13 JOLLY-JBS d.o.o.,
849
351-02/07-12/038/30.2.2007.
Kralja Tomislava 2, 22320 Drniš
14 GAMBI d.o.o.
891
351-02/07-12/78/3.4.2007.
Novo naselje bb, Bilice, 22000 Šibenik
15 EL – BAKOTA d.o.o.
896
351-02/07-12/41/11.5.2007.
Donje Polje, cesta Šibenik – Split 13, 22000 Šibenik
16 KONG d.o.o.
915
351-02/07-12/100/22.5.2007.
Hrvatskih rodoljuba 5, 22000 Šibenik
17 ELEKTROLUX d.o.o.
1102
351-02/05-12/025/31.1.2006.
Stjepana Radića 91A, 22000 Šibenik
18 PERO-KLIMA SERVIS, vl. Pero Udovičić
1114
351-02/07-12/301/3.12.2007.
Cotina 28, 22300 Knin
19 ADRIA - IMPEX d.o.o.
1128
351-02/07-02/358/7.1.2008.
Mostarska 23, 22000 Šibenik
20 „ELECTRONIC CONTROL“ vl. Vesna Slavica
1218
351-02/08-02/110/8.4.2008.
Bonina iz Milana 3, 22000 Šibenik
21 „KLIMA PERIŠ“, vl. Miće Periš,
1288
351-02/08-12/202/4.6.2008.
Kralja Zvonimira 50, 22213 Pirovac
22 GAMBI-G - elektroservis, maloprodaja, veleprodaja vl. 1299
351-02/08-12/157/19.6.2008.
Goran Plenča
Vilsonova 2, 22000 Šibenik
23 „TLM Tvornica lakih metala“ d.d.
1361
351-02/08-12/297/3.9.2008.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 329
Ulica Narodnog preporoda 12, 22000 Šibenik
Elektroinstalaterski obrt SRIJEMAC, vl. Željko
Perković
Tuñmanova 10, 22300 Knin
25 Reciklaža d.o.o.
Prokljanska 40, 22000 Šibenik
26 „ELEKTRO TIM“ vl. Miljenko Poduriljko
Mandalinskih žrtava 11A, 22000 Šibenik
27 AUTOMEHANIČARSKI OBRT MIRO vl. Mirko
Marijanović, K. Tomislava 107, 22300 Knin
28 „SERVIS KUĆANSKIH APARATA“, vl. Kruno Tubak
Gvozdenova 16, 22000 Šibenik
29 „ELEKTRONKULO“, vl. Marijan Lampalov,
Ante Starčevića bb, 22240 Tisno
30 AM ADRIA d.o.o., Ante Lasan Kabalera 53, 22211
Vodice
31 AUTO KUĆA GRCIĆ d.o.o. *
Sv. Mare bb, 22000 Šibenik
*dobili su Rješenje, a nisu tražili upis u Registar
Izvor: http://www.mzopu.hr
24
1367
351-02/08-12/304/16.9.2008.
1420
351-02/07-12/265/19.11.2007.
1423
351-02/08-12/351/12.3.2009.
1444
351-02/09-12/37/28.4.2009.
1510
351-02/09-12/120/7.10.2009.
1511
351-02/09-12/117/19.10.2009.
1524
351-02/09-12/126/14.12.2009.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
351-02/07-12/274/30.10.2007.
Str. 330
PRILOG 11. Ocjena stanja kopnenih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN
77/98) za razdoblje od 2002. do 2008. godine
Tablica 158. Ocjena stanja kopnenih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) za 2002. g.
Klasifikacija voda za vodno područje dalmatinskih slivova 2002
Skupine pokazatelja
Pokazatelj
40415 - Krka, izvorište Krčić
Mjerna jedinica
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
E - Biološki
F - Kovine ukupne
G - Organski spojevi
n
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
Ocjena
12
7,518
I
12
G - Organski spojevi
7,996
I
12
Vrsta
8,039
I
Ocjena
40420 - Visovačko j. Visovac,površina
n
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
12
7,968
I
12
407,70001
I
12
439
I
12
521
II
12
487,39999
I
12
231,89999
I
12
222
I
12
225,7
I
12
237,7
I
mgO 2 /L
12
8,63
I
12
8,14
I
12
8,03
I
12
9,01
I
zasićenje kisikom
%
12
76,64329
II
12
75,91779
II
12
82,17146
II
12
88,74282
II
KPK-Mn
mgO 2 /L
12
1,79
I
12
1,99
I
12
2,55
I
12
2,59
I
BPK5
mgO 2 /L
12
3,55
II
12
3,94
II
12
4,4
III
12
3,46
II
amonij
mgN/L
12
0,0059
I
nitriti
mgN/L
12
0,0048
I
nitrati
mgN/L
12
0,5432
II
ukupni dušik
mgN/L
12
0,6647
I
ukupni fosfor
mgP/L
12
0,0418
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
12
255
II
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
12
32
II
broj aerob.bakterija
BK/mL 37 C
12
1699
II
0
P-B indeks saprob.
II
II
I
II
II
12
0,1373
II
12
0,0139
II
12
0,6369
II
12
1,0953
II
12
0,093
1800
III
1780
IV
12
1704
II
2
1,815
II
2
2,265
II
ugCu/L
6
2,3
II
6
3,36
II
cink
ugZn/L
6
21
I
6
15
I
kadmij
ugCd/L
6
0,105
II
6
0,04
I
krom
ugCr/L
6
0,6
I
6
0,85
nikal
ugNi/L
6
0,21
I
6
0,68
I
olovo
ugPb/L
6
0,025
I
6
0,15
II
III
ugHg/L
6
0
I
6
0,02
mineralna ulja
mg/L
6
0,009
I
6
0,016
I
fenoli ukupno
mg/L
6
0
I
6
0,002
II
poliklorirani bifenili
ug/L
lindan y HCH
ug/L
DDT
ug/L
n
Mjerodavna
vrijednost
Mjerna jedinica
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
Ocjena
II
12
0,07
I
12
0,0188
II
12
0,575
II
12
0,9516
I
12
0,0935
IV
12
1800
III
12
1800
IV
12
1694
II
II
2
2,31
III
Ocjena
n
IV
III
IV
IV
12
0,0713
I
12
0,0129
II
12
0,6344
II
12
1,0428
II
12
0,0509
40423 - Čikola, izvorište
Vrsta
Mjerodavna
vrijednost
8,059
I
9
7,4
I
8
8,355
1655
III
343
III
12
778
I
Vrsta
Ocjena
n
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
I
6
7,93
I
I
uS/cm
12
491,20001
I
9
355
I
8
434,5
I
6
465,5
mgCaCO 3 /L
12
237,89999
I
9
209
I
8
192,5
II
6
216
I
otopljeni kisik
mgO 2 /L
12
7,5
I
9
9,8
I
8
10,15
I
6
10,6
I
73,19727
II
9
98,39358
I
8
88,34175
I
6
103,39833
I
zasićenje kisikom
%
12
KPK-Mn
mgO 2 /L
12
2,66
I
9
1,3
I
8
1,8
I
6
1,8
I
BPK5
mgO 2 /L
12
3,98
II
9
1,6
I
8
2,6
II
6
1,45
I
amonij
9
0,009
6
I
mgN/L
12
0,0219
nitriti
mgN/L
12
0,0089
I
nitrati
mgN/L
12
0,5747
II
ukupni dušik
mgN/L
12
0,8947
I
ukupni fosfor
mgP/L
12
0,1163
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
12
274
II
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
12
274
III
broj aerob.bakterija
BK/mL 37 0 C
12
843
I
2
1,885
II
bakar
ugCu/L
12
4,88
II
cink
ugZn/L
12
32,9
I
6
P-B indeks saprob.
II
III
II
III
40437-Krka - jezero, uv.Peralište,pov.
alkalitet m-vrijednost
II
III
III
12
12
električna vodljivost
I
II
III
40424 - Čikola, Drniš nizvodno
12
II
Ocjena
I
živa
Pokazatelj
II
I
12
12
bakar
I
9
0
I
9
0,611
II
9
0,751
I
9
0,013
I
9
540
III
9
79
II
9
320
I
2
1,88
II
II
III
II
8
0,0165
I
8
0,011
II
8
0,392
I
8
0,724
I
II
II
I
0,0095
I
6
0
I
6
0,39
I
6
0,678
I
6
0,0125
II
8
0,0145
8
1040
III
8
157
III
8
344
I
2
2,225
II
6
1,66
I
6
1,95
I
13
I
6
17,5
I
III
6
1
I
6
3
I
6
10
I
II
ugCd/L
12
0,194
II
6
0,06
I
6
0
I
krom
ugCr/L
12
1,952
II
6
0,62
I
6
1
II
nikal
ugNi/L
12
2,71
I
6
0,97
I
6
2,35
I
olovo
ugPb/L
12
0,543
II
6
0,46
II
6
0
I
živa
ugHg/L
12
0,17
IV
6
0,095
III
6
0
mineralna ulja
mg/L
12
0,0399
II
6
0,014
I
6
0,0135
I
fenoli ukupno
mg/L
12
0,006
III
6
0
I
6
0
I
poliklorirani bifenili
ug/L
1
0
I
lindan y HCH
ug/L
1
0
I
DDT
ug/L
1
0
I
kadmij
F - Kovine ukupne
Mjerodavna
vrijednost
uS/cm
pH vrijednost
E - Biološki
40417 - Krka, Miljacka (površina)
n
mgCaCO 3 /L
n
D - Mikrobiološki
Ocjena
električna vodljivost
40421 - Krka, nizv. od Skradin. buk
C - Hranjive tvari
Vrsta
otopljeni kisik
Skupine pokazatelja
B - Režim kisika
Mjerodavna
vrijednost
alkalitet m-vrijednost
Klasifikacija voda za vodno područje dalmatinskih slivova 2002
A - Fizikalno kemijski
40416 - Krka, Knin nizvodno
n
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
I
Ocjena
I
II
I
Str. 331
Klasifikacija voda za vodno područje dalmatinskih slivova 2002
Skupine pokazatelja
Pokazatelj
40438-Krka - jezero, uv.Peralište,sred. 40439-Krka - jezero, uv.Peralište,dno 40440 - Krka - jezero, uv.Baricka, pov. 40441 - Krka - jezero, uv.Baricka,sred.
Mjerna jedinica
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
F - Kovine ukupne
G - Organski spojevi
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
E - Biološki
G - Organski spojevi
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
F - Kovine ukupne
G - Organski spojevi
n
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
Ocjena
n
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
7,76
I
6
7,65
I
6
7,84
I
6
7,685
I
I
478
I
6
474,5
I
6
456,5
I
6
460
221
I
6
225,5
I
6
211,5
I
6
219
I
otopljeni kisik
mgO 2 /L
6
8,55
I
6
8,55
I
6
10,55
I
6
8,95
I
zasićenje kisikom
%
6
6
83,05145
II
KPK-Mn
mgO 2 /L
6
1,8
I
BPK5
mgO 2 /L
6
0,85
I
amonij
mgN/L
6
0,017
I
nitriti
mgN/L
6
0,005
I
nitrati
mgN/L
6
0,375
I
ukupni dušik
mgN/L
6
0,6025
I
ukupni fosfor
mgP/L
6
0,0205
II
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
6
4
I
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
6
5
I
BK/mL 37 C
6
26
bakar
ugCu/L
6
cink
ugZn/L
6
kadmij
ugCd/L
6
krom
ugCr/L
6
nikal
ugNi/L
6
olovo
ugPb/L
6
živa
ugHg/L
6
mineralna ulja
mg/L
6
fenoli ukupno
mg/L
6
0
poliklorirani bifenili
ug/L
0
II
II
6
82,91672
I
6
1,65
I
6
0,7
I
6
0,0255
I
6
0,011
II
6
0,337
I
6
0,5195
I
6
0,038
III
5
0
I
5
0
I
I
5
15
1,6
I
6
17,5
I
6
0,1
II
0,95
I
1,1
I
III
108,99841
I
6
2
I
6
1,3
I
6
0,0105
I
6
0
I
6
0,377
I
6
0,7735
I
6
0,0195
II
6
6
I
6
2
I
I
6
64
2,1
II
6
9,5
I
6
6
0
I
6
0,1
I
I
6
0,95
0,2
II
6
0
I
6
0,018
I
6
I
6
0
I
I
II
6
83,74309
II
6
2,1
I
6
1,5
I
6
0,0135
0
I
0,396
I
6
0,6335
I
6
0,0285
III
6
0
I
6
0
I
I
6
16
I
1,45
I
6
1,8
I
12,5
I
6
17,5
I
6
0
I
6
0
I
6
0,2
I
6
0,4
I
I
6
0,55
I
6
0,5
I
0,05
I
6
0,05
I
6
0
I
0
I
6
0
I
6
0
I
0,01
I
6
0,0175
I
6
0,012
I
I
6
0
I
6
0
I
I
I
lindan y HCH
ug/L
DDT
ug/L
Pokazatelj
40442 - Krka - jezero, uv.Baricka,dno
Mjerna jedinica
električna vodljivost
n
6
Mjerodavna
vrijednost
7,6
Vrsta
Ocjena
I
uS/cm
6
460
alkalitet m-vrijednost
mgCaCO 3 /L
6
225,5
I
otopljeni kisik
mgO 2 /L
6
8,5
I
I
zasićenje kisikom
%
6
85,49867
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
6
1,85
I
BPK5
mgO 2 /L
6
1
I
amonij
mgN/L
6
0,015
I
nitriti
mgN/L
6
0,005
nitrati
mgN/L
6
0,378
I
ukupni dušik
mgN/L
6
0,6575
I
II
I
I
mgP/L
6
0,018
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
6
2
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
6
0
I
broj aerob.bakterija
BK/mL 37 0 C
6
44
I
II
I
I
P-B indeks saprob.
ugCu/L
6
2,05
II
cink
ugZn/L
6
17
I
kadmij
ugCd/L
6
0
I
krom
ugCr/L
6
0,6
I
nikal
ugNi/L
6
1,35
I
olovo
ugPb/L
6
0,1
II
živa
ugHg/L
6
0
I
mineralna ulja
mg/L
6
0,0125
I
fenoli ukupno
mg/L
6
0
I
poliklorirani bifenili
ug/L
lindan y HCH
ug/L
DDT
ug/L
Pokazatelj
40415 - Krka, izvorište Krčić
Mjerna jedinica
električna vodljivost
n
Mjerodavna
vrijednost
12
7,518
40423 - Čikola, izvorište
n
Mjerodavna
vrijednost
I
9
7,4
I
Vrsta
Ocjena
Vrsta
uS/cm
12
407,70001
I
9
355
I
alkalitet m-vrijednost
mgCaCO 3 /L
12
231,89999
I
9
209
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
12
1,79
I
9
1,3
I
BPK5
mgO 2 /L
12
3,55
II
9
1,6
I
amonij
mgN/L
12
0,0059
I
9
0,009
I
nitriti
mgN/L
12
0,0048
I
ukupni dušik
mgN/L
12
0,6647
I
ukupni fosfor
mgP/L
12
0,0418
I
NBK/100mL
12
255
I
II
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
12
32
II
broj aerob.bakterija
BK/mL 37 C
12
1699
II
bakar
µgCu/L
6
2,3
II
0
II
cink
µgZn/L
6
21
I
kadmij
µgCd/L
6
0,105
II
krom
µgCr/L
6
0,6
I
nikal
µgNi/L
6
0,21
I
olovo
µgPb/L
6
0,025
I
živa
µgHg/L
6
0
I
mineralna ulja
mg/L
6
0,009
I
fenoli ukupno
mg/L
6
0
I
poliklorirani bifenili
µg/L
9
0
I
9
0,751
I
9
0,013
I
9
II
540
III
9
79
II
9
320
I
Ocjena
I
I
III
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Ocjena
II
I
6
6
P-B indeks saprob.
broj kolifor.bakterija
D - Mikrobiološki
Ocjena
6
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
Vrsta
6
Klasifikacija voda za vodno područje dalmatinskih slivova 2002
Skupine pokazatelja
Mjerodavna
vrijednost
6
bakar
F - Kovine ukupne
n
mgCaCO 3 /L
ukupni fosfor
D - Mikrobiološki
Ocjena
uS/cm
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
Vrsta
alkalitet m-vrijednost
Klasifikacija voda za vodno podru čje dalmatinskih slivova 2002
Skupine pokazatelja
Mjerodavna
vrijednost
električna vodljivost
broj aerob.bakterija
E - Biološki
n
III
I
Str. 332
Tablica 159. Ocjena stanja kopnenih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) za 2003. g.
Klasifikacija voda slivnog područja rijeke Krke u 2003. god.
Skupine pokazatelja
Pokazatelj
40415 - Krka, izvorište Krčić *
Mjerna jedinica
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
E - Biološki
F - Metali ukupni
G - Organski spojevi
n
12
Mjerodavna
vrijednost
7,583
Vrsta
Ocjena
I
40415 - Krka, izvorište Krčić *
Mjerodavna
vrijednost
n
12
7,583
Vrsta
električna vodljivost
uS/cm
12
477,79999
I
12
477,79999
I
alkalitet m-vrijednost
mgCaCO 3 /L
12
227,89999
I
12
227,89999
I
otopljeni kisik
mgO2/L
11
9,8
I
zasićenje kisikom
%
11
87,26626
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
12
2,32
I
2,32
I
BPK5
mgO 2 /L
11
1,9
I
11
1,9
I
amonij
mgN/L
12
0,019
I
12
0,019
I
nitriti
mgN/L
12
0,0059
I
12
0,0059
I
nitrati
mgN/L
12
0,938
II
ukupni dušik
mgN/L
12
1,058
II
12
1,058
II
ukupni fosfor
mgP/L
12
0,05
I
12
0,05
I
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
12
1631
III
12
1631
III
12
201
III
12
1800
II
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
broj aerob.bakterija
BK/mL 37
0
C
P-B indeks saprob.
I
12
Ocjena
I
I
II
III
II
12
201
III
12
1800
II
2
1,65
I
bakar
µgCu/L
1
1,22
I
1
1,22
I
cink
µgZn/L
1
14
I
1
14
I
kadmij
µgCd/L
1
0,3
1
0,3
krom
µgCr/L
1
1
nikal
µgNi/L
1
1,33
olovo
µgPb/L
1
1
živa
µgHg/L
1
0,1
mineralna ulja
mg/L
8
0,014
fenoli ukupno
mg/L
8
0,001
III
I
I
I
1
1
1
1,33
1
1
1
0,1
8
0,014
8
0,001
I
I
* Izvorište Krke ocjenjeno je i kao površinska i kao podzemna voda, prema odredbama Uredbe o klasifikaciji voda
Klasifikacija voda slivnog područja rijeke Krke u 2003. god.
Skupine pokazatelja
Pokazatelj
40416 - Krka, Knin nizvodno
Mjerna jedinica
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
F - Metali ukupni
G - Organski spojevi
12
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
Ocjena
40417 - Krka, Miljacka-površina
n
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
8,057
I
12
8,098
I
I
električna vodljivost
uS/cm
12
482,5
I
12
489,79999
alkalitet m-vrijednost
mgCaCO 3 /L
12
223,39999
I
12
241,89999
I
otopljeni kisik
mgO2/L
11
9,8
I
11
9,8
I
zasićenje kisikom
%
10
87,70544
KPK-Mn
mgO 2 /L
12
2,28
I
BPK5
mgO 2 /L
11
2
II
I
II
11
88,02818
12
2,08
I
11
2,3
II
mgN/L
12
0,167
II
12
0,06
I
nitriti
mgN/L
12
0,0193
II
12
0,0128
II
nitrati
mgN/L
12
0,979
II
ukupni dušik
mgN/L
12
1,3081
II
II
12
0,894
II
12
1,0583
II
III
ukupni fosfor
mgP/L
12
0,088
I
12
0,059
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
12
1800
III
12
1800
III
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
12
1800
IV
12
1800
IV
12
1800
II
12
1800
II
II
1
1,79
I
BK/mL 37
P-B indeks saprob.
0
C
2
1,925
bakar
µgCu/L
7
1,4
I
cink
µgZn/L
7
17
I
kadmij
µgCd/L
7
0,3
II
krom
µgCr/L
7
1
II
nikal
µgNi/L
7
1
I
olovo
µgPb/L
7
1
II
živa
µgHg/L
7
0,1
mineralna ulja
mg/L
8
0,01
I
fenoli ukupno
mg/L
7
0,001
II
IV
II
Ocjena
II
amonij
broj aerob.bakterija
E - Biološki
n
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
II
III
IV
I
Str. 333
Klasifikacija voda slivnog područja rijeke Krke u 2003. god.
Skupine pokazatelja
Pokazatelj
40420 - Visovačko j. Visovac-površina 40421 - Krka, nizv. od Skradin.buka
Mjerna jedinica
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
električna vodljivost
uS/cm
n
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
12
7,957
I
II
Ocjena
F - Metali ukupni
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
E - Biološki
G - Organski spojevi
II
12
509,69998
12
509,5
12
248,5
I
12
261
I
11
10
I
11
9,6
I
zasićenje kisikom
%
11
101,02901
I
11
94,9555
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
12
4,84
II
10
1,65
I
BPK5
mgO 2 /L
11
2
II
9
2,4
II
II
amonij
mgN/L
12
0,05
I
12
0,09
I
nitriti
mgN/L
12
0,0145
II
12
0,0098
I
IV
nitrati
mgN/L
12
0,726
II
12
0,667
II
ukupni dušik
mgN/L
12
1,1959
II
12
1,062
II
ukupni fosfor
mgP/L
12
0,06
IV
12
0,05
I
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
12
1800
III
12
1655
III
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
12
1655
IV
1655
IV
broj aerob.bakterija
BK/mL 37
12
1681
II
klorofil
0
C
IV
g/L
2
3,2
II
II
2
270000
II
II
12
12
1674
II
2
1,875
II
II
gustoća mrež.fitoplankt.
stanica/L
bakar
µgCu/L
12
5,88
cink
µgZn/L
12
13,6
I
kadmij
µgCd/L
12
0,3
II
krom
µgCr/L
12
1
II
nikal
µgNi/L
12
1,36
I
olovo
µgPb/L
12
1
II
µgHg/L
12
0,1
mineralna ulja
mg/L
12
0,0173
I
fenoli ukupno
mg/L
12
0,0038
II
Pokazatelj
40423 - Čikola, izvorište *
Mjerna jedinica
n
3
Mjerodavna
vrijednost
7,36
Vrsta
I
n
3
Mjerodavna
vrijednost
7,36
Vrsta
uS/cm
3
378
I
3
378
I
mgCaCO 3 /L
3
207
I
3
207
I
otopljeni kisik
mgO2/L
3
10,2
I
zasićenje kisikom
%
3
93,49221
I
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
3
1,7
I
3
1,7
I
BPK5
mgO 2 /L
3
1
I
3
1
I
amonij
mgN/L
3
0,01
I
3
0,01
I
nitriti
mgN/L
3
0,005
I
3
0,005
I
nitrati
mgN/L
3
0,53
II
ukupni dušik
mgN/L
3
0,7
I
3
0,7
I
mgP/L
3
0,01
I
3
0,01
I
NBK/100mL
3
140
II
3
140
II
3
23
II
3
178
I
NBFK/100mL
BK/mL 37
0
C
3
23
II
3
178
I
1
1,63
I
IV
II
Ocjena
II
I
µgCu/L
cink
µgZn/L
kadmij
µgCd/L
krom
µgCr/L
nikal
µgNi/L
olovo
µgPb/L
živa
µgHg/L
mineralna ulja
mg/L
fenoli ukupno
mg/L
I
I
broj kolifor.bakterija
P-B indeks saprob.
II
II
ukupni fosfor
broj aerob.bakterija
II
I
alkalitet m-vrijednost
broj fekal.koliforma
Ocjena
40423 - Čikola, izvorište*
Ocjena
električna vodljivost
bakar
F - Metali ukupni
I
mgCaCO 3 /L
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
8,105
mgO2/L
Klasifikacija voda slivnog područja rijeke Krke u 2003. god.
Skupine pokazatelja
Vrsta
12
alkalitet m-vrijednost
živa
G - Organski spojevi
Mjerodavna
vrijednost
otopljeni kisik
P-B indeks saprob.
E - Biološki
n
* Izvorište Čikole ocjenjeno je i kao površinska i kao podzemna voda, prema odredbama Uredbe o klasifikaciji voda
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
II
Str. 334
Klasifikacija voda slivnog područja rijeke Krke u 2003. god.
Skupine pokazatelja
Pokazatelj
40424 - Čikola, Drniš nizvodno
Mjerna jedinica
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
E - Biološki
F - Metali ukupni
G - Organski spojevi
n
I
6
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
7,94
I
I
3
414
I
6
496
3
200
II
6
206,5
I
otopljeni kisik
mgO2/L
3
9,2
I
6
9,85
I
zasićenje kisikom
%
3
83,33333
I
6
97,49797
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
3
1,8
I
6
1,95
I
BPK5
mgO 2 /L
3
0,5
I
6
1
I
I
amonij
mgN/L
3
0,01
I
6
0,01
I
nitriti
mgN/L
3
0,006
I
6
0,005
I
nitrati
mgN/L
3
0,56
II
ukupni dušik
mgN/L
3
0,61
I
ukupni fosfor
mgP/L
3
0,04
I
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
3
1800
III
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
BK/mL 37
0
C
3
1600
IV
3
220
I
1
1,84
II
II
IV
6
0,4
I
6
0,62
I
6
0,015
II
6
0
Ocjena
I
II
I
6
0
I
6
11
I
I
II
prozirnost
m
2
9,25
I
I
klorofil ◊
◊ g/L
2
2,7
II
II
gustoća mrež.fitoplankt.
stanica/L
1
18000
II
II
bakar
µgCu/L
6
2,2
II
I
2
1,33
I
cink
µgZn/L
2
6,5
6
3,5
kadmij
µgCd/L
2
0,3
II
6
0,3
krom
µgCr/L
2
1
II
6
1
I
nikal
µgNi/L
2
1,715
I
6
1
olovo
µgPb/L
2
1
II
6
1
µgHg/L
2
6
0,1
mg/L
3
0,008
I
6
0,0055
I
fenoli ukupno
mg/L
3
0,001
II
6
0,001
II
Pokazatelj
0,1
I
mineralna ulja
40438 - Krka - jezero, u.Peralište-sred. 40439 - Krka - jezero, u.Peralište-dno
Mjerna jedinica
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
40437 - Krka - jezero, u.Peralište-pov.
uS/cm
Klasifikacija voda slivnog područja rijeke Krke u 2003. god.
Skupine pokazatelja
8,16
Ocjena
mgCaCO 3 /L
živa
G - Organski spojevi
3
Vrsta
električna vodljivost
P-B indeks saprob.
F - Metali ukupni
Mjerodavna
vrijednost
alkalitet m-vrijednost
broj aerob.bakterija
E - Biološki
n
n
6
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
7,785
I
Ocjena
n
6
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
7,7
I
električna vodljivost
uS/cm
6
508
II
6
508
II
alkalitet m-vrijednost
mgCaCO 3 /L
6
226
I
6
230,5
I
otopljeni kisik
mgO2/L
6
9,1
I
6
9,6
I
zasićenje kisikom
%
6
77,82158
II
6
88,68182
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
6
1,85
I
6
1,65
I
BPK5
mgO 2 /L
5
1,2
I
5
1
I
amonij
mgN/L
6
0,01
I
6
0,015
I
nitriti
mgN/L
6
0,005
I
6
0,005
I
nitrati
mgN/L
6
0,46
I
6
0,525
II
ukupni dušik
mgN/L
6
0,6265
I
6
0,65
I
ukupni fosfor
II
II
mgP/L
6
0,01
II
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
6
1
I
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
6
0
I
broj aerob.bakterija
BK/mL 37
6
10
I
klorofil ◊
◊ g/L
2
2,9
II
II
gustoća mrež.fitoplankt.
stanica/L
1
13000
II
II
0
C
I
6
0,03
III
6
5
I
6
3
I
6
22
I
1
0,342
I
bakar
µgCu/L
6
1,05
I
6
1,1
I
cink
µgZn/L
6
3
I
6
2
I
kadmij
µgCd/L
6
0,3
6
0,3
krom
µgCr/L
6
1
6
1
nikal
µgNi/L
6
1
I
6
1
olovo
µgPb/L
6
1
6
1
Ocjena
I
III
I
I
I
živa
µgHg/L
6
0,1
6
0,1
mineralna ulja
mg/L
6
0,0095
I
6
0,0065
I
fenoli ukupno
mg/L
6
0,001
II
6
0,001
II
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 335
Klasifikacija voda slivnog područja rijeke Krke u 2003. god.
Skupine pokazatelja
Pokazatelj
40440 - Krka - jezero, u.Baricka-pov.
Mjerna jedinica
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
G - Organski spojevi
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
E - Biološki
F - Metali ukupni
G - Organski spojevi
n
6
Mjerodavna
vrijednost
7,795
Vrsta
6
477,5
I
6
485
I
217
I
6
217
I
I
otopljeni kisik
mgO2/L
6
10,05
I
zasićenje kisikom
%
6
99,17369
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
6
1,8
I
BPK5
mgO 2 /L
6
1,2
amonij
mgN/L
6
nitriti
mgN/L
6
nitrati
mgN/L
6
0,46
I
ukupni dušik
mgN/L
6
0,57
I
ukupni fosfor
mgP/L
6
0,015
II
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
6
2
I
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
BK/mL 37
0
C
6
9,7
6
91,55911
I
6
1,6
I
I
6
1,9
I
0,01
I
6
0,01
I
0,005
I
6
0,005
I
6
0,405
I
6
0,615
I
6
0,015
II
6
1
I
6
0
I
6
32
I
6
1
I
6
20
I
I
II
I
Ocjena
I
6
I
II
I
prozirnost
m
2
8,25
I
I
klorofil 
 g/L
2
2,7
II
II
2
2,6
II
II
gustoća mrež.fitoplankt.
stanica/L
1
14000
II
II
1
18000
II
II
bakar
µgCu/L
6
1,1
I
6
1,3
I
I
I
6
2,5
6
4,5
kadmij
µgCd/L
6
0,3
6
0,3
krom
µgCr/L
6
1
6
1
nikal
µgNi/L
6
1
6
1
olovo
µgPb/L
6
1
6
1
živa
µgHg/L
6
0,1
6
0,1
mineralna ulja
mg/L
6
0,007
I
6
0,003
I
fenoli ukupno
mg/L
6
0,001
II
6
0,001
II
Pokazatelj
µgZn/L
I
I
40442 - Krka - jezero, u.Baricka-dno
Mjerna jedinica
n
6
Mjerodavna
vrijednost
7,755
Vrsta
električna vodljivost
uS/cm
6
492,5
I
mgCaCO 3 /L
6
225,5
I
mgO2/L
5
10
zasićenje kisikom
%
5
91,1577
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
6
1,6
I
BPK5
mgO 2 /L
5
2
II
amonij
mgN/L
6
0,015
I
nitriti
mgN/L
6
0,005
I
nitrati
mgN/L
6
0,445
I
ukupni dušik
mgN/L
6
0,605
I
ukupni fosfor
I
mgP/L
6
0,02
II
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
6
2
I
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
6
1
I
broj aerob.bakterija
BK/mL 37
6
19
I
0
C
Ocjena
I
alkalitet m-vrijednost
otopljeni kisik
B - Režim kisika
I
40441 - Krka - jezero, u.Baricka-sred.
uS/cm
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
7,925
Ocjena
mgCaCO 3 /L
Klasifikacija voda slivnog područja rijeke Krke u 2003. god.
Skupine pokazatelja
6
Vrsta
električna vodljivost
cink
F - Metali ukupni
Mjerodavna
vrijednost
alkalitet m-vrijednost
broj aerob.bakterija
E - Biološki
n
klorofil 
 g/L
1
0,423
I
bakar
µgCu/L
6
1,55
I
cink
µgZn/L
6
5
I
kadmij
µgCd/L
6
0,3
krom
µgCr/L
6
1
nikal
µgNi/L
6
1
olovo
µgPb/L
6
1
II
II
I
I
I
živa
µgHg/L
6
0,1
mineralna ulja
mg/L
6
0,004
I
fenoli ukupno
mg/L
6
0,001
II
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 336
Tablica 160. Ocjena stanja kopnenih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) za 2004. g.
Klasifikacija voda za vodno područje dalmatinskih slivova
Skupine pokazatelja
Pokazatelj
40415 - Krka, izvorište Krčić
Mjerna jedinica
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
B - Režim kisika
D - Mikrobiološki
E - Biološki
F - Metali ukupni
G - Organski spojevi
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
E - Biološki
G - Organski spojevi
n
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
Ocjena
40421 - Krka, nizv. od Skradin. buk
n
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
7,709
I
12
8,177
I
12
8,087
I
Ocjena
40440 - Čikola - jezero, uvala Baric
Mjerodavna
vrijednost
n
12
Vrsta
8,168
I
12
420,10001
I
12
556,20001
II
12
539,59998
II
12
525,29999
II
mgCaCO 3 /L
12
226,5
I
12
233,60001
I
12
229,89999
I
12
228,39999
I
otopljeni kisik
mgO 2 /L
12
9,179
I
12
9,923
I
12
8,543
I
12
7,969
I
zasićenje kisikom
%
12
81,94288
I
12
91,48556
I
12
82,91611
I
12
82,474
II
KPK-Mn
mgO 2 /L
11
1
I
12
1,9
I
10
1,4
I
12
2,35
I
BPK5
mgO 2 /L
11
1,1
I
12
2
I
12
3,921
II
12
2,6
II
mgN/L
12
0,019
I
I
12
0,039
12
0,0059
I
12
0,692
II
I
12
0,922
0,0246
I
12
101
II
6
nitriti
mgN/L
12
0,005
I
nitrati
mgN/L
12
0,717
II
ukupni dušik
mgN/L
12
0,795
ukupni fosfor
mgP/L
12
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
6
broj kolifor.bakterija
K/100mL
6
5
I
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
6
50
II
broj fekal.koliforma
FK/100mL
broj aerob.bakterija
BK/mL 37 C
broj aerob.bakterija
BK/mL 22 C
II
II
I
I
12
0,04
12
0,0059
I
12
0,763
II
I
11
0,53
0,0359
III
12
95
II
6
6
14
I
6
5
I
6
2
I
6
25
II
III
II
II
I
12
0,067
12
0,0068
I
12
0,696
II
I
12
0,867
I
0,0394
I
12
0,0396
III
185
II
6
2200
III
II
II
6
2
I
6
5
I
6
3
I
6
1
I
6
10
I
6
2
12
8257
II
12
1513
II
12
1920
II
12
71000
0
6
117
I
6
260
I
6
1170
II
6
103
I
2
1,73
I
2
1,859
II
I
I
µgCu/L
12
1,009
I
8
1
12
22,13
I
8
10,9
I
kadmij
µgCd/L
12
0,3
II
8
0,3
II
krom
µgCr/L
12
1
II
8
1
II
nikal
µgNi/L
12
1
I
8
1
I
olovo
µgPb/L
12
1
II
8
1
II
živa
µgHg/L
mineralna ulja
mg/L
9
0,003
fenoli ukupno
mg/L
9
12
0,1
8
0,1
12
0,008
I
9
0,001
I
0,001
12
0,001
II
9
0,001
II
0,1
poliklorirani bifenili
µg/L
3
0,1
9
0,01
II
3
lindan y HCH
µg/L
3
0,1
9
0,01
II
4
0,1
DDT
µg/L
3
0,1
9
0,005
4
0,1
40416 - Krka, Knin nizvodno
n
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
12
8,009
I
Ocjena
40417 - Krka, Miljacka (površina)
n
12
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
7,819
I
Ocjena
40424 - Čikola, Drniš nizvodno
40423 - Čikola, izvorište
n
9
Mjerodavna
vrijednost
7,47
Vrsta
Ocjena
n
I
8
Mjerodavna
vrijednost
8,255
Vrsta
električna vodljivost
uS/cm
12
510,19998
II
12
576,29999
II
9
368
I
8
386
I
mgCaCO 3 /L
12
220,60001
I
12
247,74998
I
9
200
II
8
199,5
II
mgO 2 /L
12
8,51
I
12
9,509
I
9
10,7
I
8
10
I
zasićenje kisikom
%
12
78,66291
II
12
84,26467
II
9
98,5267
I
8
96,79678
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
11
1,4
I
10
1,25
I
8
1,3
I
8
1,6
I
BPK5
mgO 2 /L
12
3,243
II
12
3,82
II
9
2,41
II
8
1,005
I
II
II
Ocjena
I
alkalitet m-vrijednost
II
III
II
µgZn/L
Mjerna jedinica
III
I
cink
Pokazatelj
II
III
bakar
I
Ocjena
I
0
P-B indeks saprob.
I
amonij
mgN/L
12
0,1269
II
12
0,05
I
9
0,01
I
II
8
0,01
I
I
nitriti
mgN/L
12
0,0059
I
12
0,005
I
9
0,005
I
II
8
0,005
I
I
nitrati
mgN/L
12
0,658
II
12
0,657
II
9
0,5
II
II
8
0,485
I
I
ukupni dušik
mgN/L
12
0,9437
I
12
0,8899
I
9
0,641
I
II
8
0,625
I
I
ukupni fosfor
mgP/L
12
0,05
I
12
0,039
III
9
0,01
I
II
8
0,015
I
I
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
5
400
II
6
1300
III
6
380
II
II
6
4450
III
III
broj kolifor.bakterija
K/100mL
6
840
III
6
23
I
3
14
I
II
2
655
III
III
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
5
120
III
6
100
III
6
54
II
II
6
200
III
III
broj fekal.koliforma
FK/100mL
6
650
III
6
21
II
3
4
I
II
2
580
III
III
broj aerob.bakterija
BK/mL 37 C
0
11
900
I
12
2880
II
9
180
I
II
8
1900
II
III
broj aerob.bakterija
BK/mL 22 C
0
6
2550
II
6
665
I
3
1000
II
II
2
9900
II
III
2
1,835
II
2
1,7545
I
2
1,665
I
I
2
1,785
I
I
8
1
I
7
1
I
P-B indeks saprob.
bakar
F - Metali ukupni
40420 - Visovačko jezero, Visovac (
uS/cm
otopljeni kisik
B - Režim kisika
Ocjena
alkalitet m-vrijednost
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
Vrsta
12
Klasifikacija voda za vodno područje dalmatinskih slivova
Skupine pokazatelja
Mjerodavna
vrijednost
električna vodljivost
amonij
C - Hranjive tvari
n
µgCu/L
II
III
II
III
III
I
cink
µgZn/L
8
7,5
I
7
1
I
kadmij
µgCd/L
8
0,3
II
7
0,3
II
krom
µgCr/L
8
1
II
7
1
II
nikal
µgNi/L
8
1
I
7
1
I
olovo
µgPb/L
8
1
II
7
1
II
živa
µgHg/L
8
0,1
7
0,1
mineralna ulja
mg/L
9
0,008
I
8
0,005
I
fenoli ukupno
mg/L
9
0,001
II
8
0,001
II
poliklorirani bifenili
µg/L
3
0,1
1
0,1
1
0,1
4
0,1
lindan y HCH
µg/L
6
0,055
1
0,1
1
0,1
5
0,1
DDT
µg/L
6
0,0525
1
0,1
1
0,1
5
0,1
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 337
Tablica 161. Ocjena stanja kopnenih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) za 2005. g.
Klasifikacija voda u 2005. godini - slivna cjelina Krke i priobalnog
područja
Skupine pokazatelja
Pokazatelj
Mjerna jedinica
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
E - Biološki
F - Metali ukupni
G - Organski spojevi
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
E - Biološki
F - Metali ukupni
G - Organski spojevi
Mjerodavna
vrijednost
8,18
Vrsta
40415 - Krka, izvorište Krčić
Ocjena
I
n
12
Mjerodavna
vrijednost
8,18
Vrsta
Ocjena
I
40416 - Krka, Knin nizvodno
n
12
Mjerodavna
vrijednost
8,2
Vrsta
40421 - Krka, nizv. od Skradin. buka
Ocjena
I
n
11
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
8
I
II
električna vodljivost
uS/cm
12
406
I
12
406
I
12
495
I
12
525
alkalitet m-vrijednost
mgCaCO 3 /L
12
215
I
12
215
I
12
227
I
12
235
I
otopljeni kisik
mgO 2 /L
12
10,0
I
12
9,4
I
12
9,5
I
zasićenje kisikom
%
11
93,1
I
11
96,3
I
12
86,2
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
12
1,4
I
12
2,9
I
12
2,7
I
BPK5
mgO 2 /L
11
0,5
I
11
1,1
I
11
1
I
II
I
1,4
I
11
0,5
I
mgN/L
12
0,02
nitriti
mgN/L
12
0,001
I
nitrati
mgN/L
12
0,6
II
ukupni dušik
mgN/L
12
0,79
I
12
0,79
ukupni fosfor
mgP/L
12
0,027
I
12
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
broj kolifor.bakterija
K/100mL
12
193
II
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
broj fekal.koliforma
FK/100mL
9
0
I
0
12
1447
II
0
12
2626
II
2
1,66
I
broj aerob.bakterija
BK/mL 37 C
broj aerob.bakterija
BK/mL 22 C
P-B indeks saprob.
I
12
amonij
12
0,02
I
12
0,001
I
12
0,15
12
0,007
I
12
0,7
II
I
12
1,0
0,027
I
12
12
193
II
9
0
I
12
1447
12
2626
I
12
0,03
12
0,0029
I
12
0,6
II
II
12
0,72
I
0,061
I
12
0,038
I
11
1600
III
12
122
II
8
460
III
9
9
I
II
11
400
I
12
848
I
II
11
2800
II
12
2582
II
2
1,98
II
2
1,84
II
I
12
1
I
II
II
I
I
II
I
II
III
II
µgCu/L
6
1
cink
µgZn/L
6
27,2
I
12
12,2
I
kadmij
µgCd/L
6
0,1
II
12
0,1
II
1
1
II
krom
µgCr/L
6
II
12
nikal
µgNi/L
6
1
I
12
1
I
olovo
µgPb/L
6
0,4
II
12
0,4
II
6
0,01
II
12
0,01
II
6
0,001
I
11
0,001
I
11
0,001
II
živa
µgHg/L
mineralna ulja
mg/L
6
0,002
fenoli ukupno
mg/L
6
0,001
poliklorirani bifenili
µg/L
12
0,01
II
lindan y HCH
µg/L
9
0,01
II
DDT
µg/L
9
0,005
Pokazatelj
Mjerna jedinica
I
40417 - Krka, Miljacka (površina)
n
11
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
7,72
I
Ocjena
6
0,002
6
0,001
I
40420 - Visovačko jezero, Visovac
(površina)
n
12
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
8,3
I
Ocjena
40424 - Čikola, Drniš nizvodno
n
8
Mjerodavna
vrijednost
8,41
Vrsta
Ocjena
I
n
8
Mjerodavna
vrijednost
7,93
Vrsta
uS/cm
11
532
II
12
547
II
8
444
I
8
460
I
mgCaCO 3 /L
11
220
I
12
235
I
8
215
I
8
208
I
otopljeni kisik
mgO 2 /L
11
9,88
I
12
10,09
I
8
11,5
I
zasićenje kisikom
%
10
94,9
I
12
88,4
II
8
99,7
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
11
0,9
I
12
1,98
I
7
2
I
BPK5
mgO 2 /L
10
0,9
I
11
1
I
8
1,3
I
amonij
mgN/L
11
0,01
nitriti
mgN/L
11
0,001
I
nitrati
mgN/L
11
0,6
II
12
0,035
12
0,004
I
12
0,6
II
ukupni dušik
mgN/L
11
0,64
I
12
0,69
ukupni fosfor
mgP/L
11
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
0,017
II
12
11
15
I
8
11
I
0
11
80
I
0
11
250
I
2
1,74
I
broj kolifor.bakterija
K/100mL
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
broj fekal.koliforma
FK/100mL
broj aerob.bakterija
BK/mL 37 C
broj aerob.bakterija
BK/mL 22 C
P-B indeks saprob.
I
II
I
I
8
0,028
8
0,003
I
8
0,55
II
I
8
0,63
0,056
III
8
12
52
II
9
0
I
12
88
I
12
1324
II
III
II
I
I
I
8
10,6
I
8
113,4
II
8
1,35
I
8
1,03
I
8
0,01
I
8
0,0015
I
8
0,4
I
I
8
0,54
I
0,0195
I
8
0,022
II
8
675
III
8
20
I
8
365
III
6
28
II
8
850
I
8
80
I
8
6200
II
8
485
I
2
1,87
II
I
II
III
II
bakar
µgCu/L
4
1
I
5
1
cink
µgZn/L
4
8,14
I
5
9,8
I
kadmij
µgCd/L
4
0,1
II
5
0,1
II
krom
µgCr/L
4
nikal
µgNi/L
4
1
I
5
1
I
olovo
µgPb/L
4
0,4
II
5
0,4
II
II
živa
µgHg/L
mineralna ulja
mg/L
fenoli ukupno
1
II
5
1
II
4
0,01
II
5
0,01
4
0,007
I
5
0,001
I
mg/L
4
0,001
II
5
0,001
II
poliklorirani bifenili
µg/L
1
0,01
II
lindan y HCH
µg/L
4
0,01
II
DDT
µg/L
4
0,005
1
0,013
I
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
II
II
II
Ocjena
I
električna vodljivost
II
I
40440 - Čikola - jezero, uvala Baricka
(površina)
alkalitet m-vrijednost
I
Ocjena
I
bakar
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
n
12
Klasifikacija voda u 2005. godini - slivna cjelina Krke i priobalnog
područja
Skupine pokazatelja
40415 - Krka, izvorište Krčić
II
II
II
Str. 338
Klasifikacija voda u 2005. godini - slivna cjelina Krke i priobalnog
područja
Skupine pokazatelja
Pokazatelj
Mjerna jedinica
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
B - Režim kisika
D - Mikrobiološki
E - Biološki
Ocjena
n
Vrsta
7,68
I
8
7,68
I
uS/cm
8
388
I
8
388
I
mgCaCO 3 /L
8
210
I
8
210
I
otopljeni kisik
mgO 2 /L
8
10,9
I
zasićenje kisikom
%
8
101,3
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
7
1,1
I
7
1,1
I
1,6
I
I
mgO 2 /L
8
I
8
amonij
mgN/L
8
0,01
I
8
1,1
I
nitriti
mgN/L
8
0,001
I
8
1,635
I
nitrati
mgN/L
8
0,5
II
ukupni dušik
mgN/L
8
0,56
I
8
0,01
I
ukupni fosfor
mgP/L
8
0,019
I
8
0,001
I
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
I
8
7
I
broj kolifor.bakterija
K/100mL
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
broj fekal.koliforma
FK/100mL
broj aerob.bakterija
BK/mL 37 C
broj aerob.bakterija
BK/mL 22 C
P-B indeks saprob.
1,635
I
I
II
8
7
8
2
I
8
2
I
0
8
85
I
8
85
I
0
8
415
I
8
415
I
2
1,65
I
1
0,001
I
1
0,001
I
I
Ocjena
I
I
µgCu/L
cink
µgZn/L
kadmij
µgCd/L
krom
µgCr/L
nikal
µgNi/L
olovo
µgPb/L
živa
µgHg/L
mineralna ulja
G - Organski spojevi
Vrsta
8
električna vodljivost
bakar
F - Metali ukupni
40423 - Čikola, izvorište
Mjerodavna
vrijednost
alkalitet m-vrijednost
BPK5
C - Hranjive tvari
n
40423 - Čikola, izvorište
Mjerodavna
vrijednost
mg/L
fenoli ukupno
mg/L
poliklorirani bifenili
µg/L
lindan y HCH
µg/L
DDT
µg/L
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 339
Tablica 162. Ocjena stanja kopnenih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) za 2006. g.
Klasifikacija voda u 2006. godini - slivna cjelina Krke i priobalnog
područja
Skupine pokazatelja
Pokazatelj
Mjerna jedinica
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
E - Biološki
F - Kovine ukupne
G - Organski spojevi
12
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
E - Biološki
G - Organski spojevi
40415 - Krka, izvorište Krčić*
Ocjena
I
n
12
Mjerodavna
vrijednost
7,9
Vrsta
Ocjena
I
40416 - Krka, Knin nizvodno
n
12
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
Ocjena
40417 - Krka, nizv. od Manojlovca
n
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
7,9
I
12
7,9
I
II
uS/cm
12
409
I
12
409
I
12
505
II
12
601
mgCaCO 3 /L
12
206
I
12
206
I
12
219
I
12
224
I
otopljeni kisik
mgO 2 /L
12
10
I
12
7,7
I
12
9,6
I
zasićenje kisikom
%
12
88
I
12
67
III
12
92
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
12
1,7
I
BPK5
mgO 2 /L
12
1,2
I
I
12
1,7
I
12
1,2
I
I
12
2
I
12
1,6
I
III
12
1,4
I
12
1,2
I
amonij
mgN/L
12
0,04
I
12
0,04
I
12
0,13
II
12
0,03
I
nitriti
mgN/L
12
0,005
I
12
0,005
I
12
0,01
II
12
0,002
I
nitrati
mgN/L
12
0,41
I
12
0,57
II
ukupni dušik
mgN/L
12
0,51
I
12
0,51
I
12
0,72
I
I
I
II
12
0,48
I
12
0,55
I
ukupni fosfor
mgP/L
12
0,02
I
12
0,02
I
12
0,08
I
12
0,03
I
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
12
45
I
12
45
I
12
24000
IV
12
1100
III
broj kolifor.bakterija
K/100mL
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
12
23
II
12
23
II
12
21840
V
12
435
III
broj fekal.koliforma
FK/100mL
12
3730
II
12
3730
II
12
12
5900
II
2
1,4
I
2
1,4
2
1,7
I
II
II
BK/mL 37 C
broj aerob.bakterija
BK/mL 22 C
0
13380
III
2
1,9
II
bakar
µgCu/L
6
1
I
cink
µgZn/L
6
11,55
I
kadmij
µgCd/L
6
0,1
II
krom
µgCr/L
6
1
II
nikal
µgNi/L
6
1
I
olovo
µgPb/L
6
0,4
II
živa
µgHg/L
mineralna ulja
mg/L
6
0,001
fenoli ukupno
mg/L
6
0,001
poliklorirani bifenili
lindan y HCH
DDT
P-B indeks saprob.
Pokazatelj
V
Ocjena
I
I
III
0
broj aerob.bakterija
I
6
0,01
6
0,001
I
6
0,001
II
µg/L
1
0,01
II
µg/L
6
0,01
II
µg/L
6
0,005
Mjerna jedinica
I
6
0,001
6
0,001
I
40421 - Krka, nizv. od Skradin. buka
n
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
12
8,1
I
elektrovodljivost
uS/cm
12
537
II
alkalitet m-vrijednost
mgCaCO 3 /L
12
220
I
otopljeni kisik
mgO 2 /L
11
9,4
I
zasićenje kisikom
%
11
94
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
12
1,8
I
BPK5
mgO 2 /L
11
1
I
amonij
mgN/L
12
0,04
I
nitriti
mgN/L
12
0,006
I
nitrati
I
mgN/L
12
0,36
ukupni dušik
mgN/L
12
0,45
ukupni fosfor
mgP/L
12
0,04
I
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
12
1011
III
broj kolifor.bakterija
K/100mL
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
12
93
II
broj fekal.koliforma
FK/100mL
Ocjena
I
I
III
0
broj aerob.bakterija
BK/mL 37 C
broj aerob.bakterija
BK/mL 22 C
12
3920
II
2
1,9
II
µgCu/L
12
1
I
cink
µgZn/L
12
13,19
I
kadmij
µgCd/L
12
0,1
II
krom
µgCr/L
12
1
II
nikal
µgNi/L
12
1
olovo
µgPb/L
12
0,4
II
živa
µgHg/L
12
0,01
II
mineralna ulja
mg/L
12
0,092
III
fenoli ukupno
mg/L
12
0,001
II
poliklorirani bifenili
µg/L
12
0,01
II
lindan y HCH
µg/L
12
0,01
II
DDT
µg/L
12
0,005
0
P-B indeks saprob.
bakar
F - Kovine ukupne
7,9
Vrsta
alkalitet m-vrijednost
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
Mjerodavna
vrijednost
elektrovodljivost
Klasifikacija voda u 2006. godini - slivna cjelina Krke i priobalnog
područja
Skupine pokazatelja
40415 - Krka, izvorište Krčić
n
II
I
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
II
II
I
Str. 340
Klasifikacija voda u 2006 godini - slivna cjelina Krke i priobalnog područja
Skupine pokazatelja
Pokazatelj
Mjerna jedinica
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
B - Režim kisika
D - Mikrobiološki
E - Biološki
G - Organski spojevi
Mjerodavna
vrijednost
7,7
Vrsta
Ocjena
I
n
5
Mjerodavna
vrijednost
7,7
Vrsta
40424 - Čikola, Drniš nizvodno
Ocjena
I
n
5
Mjerodavna
vrijednost
8
Vrsta
Ocjena
I
40420 - Visovačko jezero, Visovac
(površina)
n
12
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
8,2
I
uS/cm
5
367
I
5
367
I
5
424
I
12
563
II
alkalitet m-vrijednost
mgCaCO 3 /L
5
185
II
5
185
II
5
180
II
12
220
I
otopljeni kisik
mgO 2 /L
5
10,6
I
5
10,5
I
12
9
I
zasićenje kisikom
%
5
95
I
5
99
I
12
81
II
KPK-Mn
mgO 2 /L
5
0,9
I
BPK5
mgO 2 /L
5
0,79
I
5
0,01
nitriti
mgN/L
5
0,001
I
nitrati
mgN/L
5
0,29
I
ukupni dušik
mgN/L
5
0,36
I
ukupni fosfor
mgP/L
5
0,01
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
5
9
broj kolifor.bakterija
K/100mL
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
5
9
I
broj fekal.koliforma
FK/100mL
mgN/L
5
500
I
1
1,6
I
I
I
5
0,9
I
5
0,79
I
5
0,01
I
5
0,001
I
I
I
I
1,7
I
0,8
I
5
0,03
I
5
0,002
I
5
0,31
I
5
0,41
I
I
12
1,4
I
12
1,9
I
12
0,05
I
12
0,007
I
12
0,34
I
12
0,4
I
5
0,36
I
5
0,01
I
5
0,02
I
12
0,03
III
I
5
9
I
5
880
III
12
23
I
5
9
I
5
880
III
12
8
I
5
500
I
5
2000
II
1
1,6
1
1,8
II
I
I
5
5
I
I
III
Ocjena
II
III
II
0
broj aerob.bakterija
BK/mL 37 C
broj aerob.bakterija
BK/mL 22 C
0
P-B indeks saprob.
stupanj trofije
bakar
F - Kovine ukupne
n
5
40423 - Čikola, izvorište*
elektrovodljivost
amonij
C - Hranjive tvari
40423 - Čikola, izvorište
I
µgCu/L
3
1
cink
µgZn/L
3
4,65
I
kadmij
µgCd/L
3
0,1
II
krom
µgCr/L
3
1
II
nikal
µgNi/L
3
1
I
olovo
µgPb/L
3
0,4
II
živa
µgHg/L
3
0,01
II
mineralna ulja
mg/L
3
0,002
I
fenoli ukupno
mg/L
3
0,001
II
poliklorirani bifenili
µg/L
lindan y HCH
µg/L
3
0,01
II
DDT
µg/L
3
0,005
* ocjena kao podzemne vode
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
I
12
II
3590
II
mezotrofan
II
II
Str. 341
Tablica 163. Ocjena stanja kopnenih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) za 2007. g.
Klasifikacija voda u 2007. godini - sliv rijeke Krke i priobalnog područja
Skupine pokazatelja
Pokazatelj
Mjerna jedinica
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
E - Biološki
F - Kovine ukupne
G - Organski spojevi
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
E - Biološki
F - Kovine ukupne
G - Organski spojevi
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
8,2
I
I
elektrovodljivost
uS/cm
12
411
alkalitet m-vrijednost
mgCaCO 3 /L
12
197,8
otopljeni kisik
mgO 2 /L
12
10,2
I
zasićenje kisikom
%
12
89
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
12
1,1
I
BPK5
mgO 2 /L
12
1,111
I
40416 - Krka, Knin nizvodno
40415 - Krka, izvorište Krčić
Ocjena
n
12
I
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
Ocjena
n
8,2
I
12
12
411
I
12
197,8
12
1,1
I
12
1,111
I
I
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
8,1
I
12
504
II
12
216,8
12
7,4
I
12
68
III
12
1,28
I
11
0,85
I
Ocjena
40417 - Krka, Miljacka (površina)
n
12
III
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
8,1
I
II
12
582
12
239,2
12
9,4
12
90
I
12
1,259
I
11
0,77
I
mgN/L
12
0,028
I
12
0,028
I
12
0,1188
II
12
0,02
I
nitriti
mgN/L
12
0,002
I
12
0,002
I
12
0,01605
II
12
0,003
I
nitrati
mgN/L
12
0,448
I
12
0,52204
II
12
0,5152
II
ukupni dušik
mgN/L
12
0,52076
I
12
0,52076
I
12
0,7492
I
12
0,58103
I
ukupni fosfor
mgP/L
12
0,0169
I
12
0,0169
I
12
0,07438
I
12
0,0213
I
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
12
128
II
12
128
II
12
7700
12
198
II
12
95
II
12
12770
III
2
1,605
I
broj kolifor.bakterija
K/100mL
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
broj fekal.koliforma
FK/100mL
broj aerob.bakterija
BK/mL 37 C
broj aerob.bakterija
BK/mL 22 C
12
12
I
12
3040
II
2
1,525
I
I
II
I
12
12
I
12
3040
II
II
III
12
4360
IV
12
17450
III
2
2,18
II
I
IV
I
II
III
0
0
P-B indeks saprob.
I
bakar
µgCu/L
4
1,32
cink
µgZn/L
4
3,565
I
kadmij
µgCd/L
4
0,1
II
krom
µgCr/L
4
1
II
nikal
µgNi/L
4
1
I
olovo
µgPb/L
4
0,4
II
5
0,01
II
5
0,011
I
4
0,001
II
3
0,01
II
živa
µgHg/L
mineralna ulja
mg/L
5
0,001
fenoli ukupno
mg/L
4
0,001
poliklorirani bifenili
µg/L
lindan y HCH
µg/L
DDT
µg/L
Pokazatelj
II
Ocjena
I
amonij
Mjerna jedinica
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
n
12
Klasifikacija voda u 2007. godini - sliv rijeke Krke i priobalnog područja
Skupine pokazatelja
40415 - Krka, izvorište Krčić
I
5
0,001
4
0,001
I
40421 - Krka, nizv. od Skradin. buka
n
12
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
8,3
I
II
elektrovodljivost
uS/cm
12
541
alkalitet m-vrijednost
mgCaCO 3 /L
12
219,6
otopljeni kisik
mgO 2 /L
12
9,0
I
zasićenje kisikom
%
12
91
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
12
2,32
I
BPK5
mgO 2 /L
11
1
I
amonij
mgN/L
12
0,029
I
nitriti
mgN/L
12
0,0078
I
nitrati
mgN/L
12
0,37155
I
ukupni dušik
mgN/L
12
0,4232
I
ukupni fosfor
mgP/L
12
0,0186
I
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
broj kolifor.bakterija
K/100mL
12
194
II
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
broj fekal.koliforma
FK/100mL
12
127
III
broj aerob.bakterija
BK/mL 37 C
broj aerob.bakterija
BK/mL 22 C
11
1680
II
2
1,905
II
II
Ocjena
I
I
III
0
0
P-B indeks saprob.
bakar
µgCu/L
12
2,102
cink
µgZn/L
12
2,762
I
kadmij
µgCd/L
12
0,1
II
krom
µgCr/L
12
1
II
nikal
µgNi/L
12
1
I
olovo
µgPb/L
12
0,4
II
živa
µgHg/L
12
0,01
II
mineralna ulja
mg/L
12
0,0048
I
fenoli ukupno
mg/L
12
0,001
II
poliklorirani bifenili
µg/L
11
0,01
II
lindan y HCH
µg/L
DDT
µg/L
II
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
II
I
Str. 342
Klasifikacija voda u 2007 godini - sliv rijeke Krke i priobalnog područja
Skupine pokazatelja
Pokazatelj
Mjerna jedinica
pH vrijednost
A - Fizikalno kemijski
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
E - Biološki
F - Kovine ukupne
G - Organski spojevi
n
2
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
7,7
I
I
elektrovodljivost
uS/cm
2
361
alkalitet m-vrijednost
mgCaCO 3 /L
2
192,5
mgO 2 /L
2
9,6
I
zasićenje kisikom
%
2
87
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
2
0,55
I
BPK5
mgO 2 /L
2
0,54
I
otopljeni kisik
B - Režim kisika
40423 - Čikola, izvorište
40423 - Čikola, izvorište
Ocjena
n
2
I
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
7,7
I
I
2
361
2
192,5
2
0,55
I
2
0,54
I
40424 - Čikola, Drniš nizvodno
Ocjena
n
3
I
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
8,3
I
I
3
430
3
190
3
10,3
I
3
96
I
3
1,4
I
3
1,3
I
Ocjena
40420 - Visovačko jezero, Visovac
(površina)
n
12
Vrsta
8,3
I
12
552
II
12
234
12
I
Mjerodavna
vrijednost
10,2
I
12
93
I
12
1,536
I
12
1,517
I
amonij
mgN/L
2
0,0225
I
2
0,0225
I
3
0,03
I
12
0,0295
I
nitriti
mgN/L
2
0,001
I
2
0,001
I
3
0,003
I
12
0,00763
I
I
I
I
nitrati
mgN/L
2
0,2485
I
3
0,277
I
12
0,37329
I
ukupni dušik
mgN/L
2
0,3009
I
2
0,3009
I
3
0,3201
I
12
0,4687
I
2
0,027
I
2
0,027
I
3
0,025
I
12
0,02
II
2
3
I
2
3
I
3
1200
III
12
34
I
12
17
I
12
3710
II
mezotrofan
II
ukupni fosfor
mgP/L
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
broj kolifor.bakterija
K/100mL
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
broj fekal.koliforma
FK/100mL
broj aerob.bakterija
BK/mL 37 C
broj aerob.bakterija
BK/mL 22 C
2
3
I
2
1405
II
II
2
3
I
2
1405
II
II
3
200
III
3
7960
II
1
1,87
II
1,63
I
III
Ocjena
I
II
II
0
0
P-B indeks saprob.
stupanj trofije
bakar
µgCu/L
3
cink
µgZn/L
3
1
I
kadmij
µgCd/L
3
0,1
II
krom
µgCr/L
3
1
II
nikal
µgNi/L
3
1
I
olovo
µgPb/L
3
0,4
II
živa
µgHg/L
3
0,01
mineralna ulja
mg/L
3
0,001
I
fenoli ukupno
mg/L
3
0,001
II
poliklorirani bifenili
µg/L
1
0,01
II
lindan y HCH
µg/L
DDT
µg/L
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
II
II
II
Str. 343
Tablica 164. Ocjena stanja kopnenih voda prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98) za 2008. g.
Klasifikacija voda u 2008. godini- dalmatinski slivovi
Skupine pokazatelja
A - Fizikalno kemijski
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
E - Biološki
F - Kovine ukupne
G - Organski spojevi
Pokazatelj
40415 - Krka, izvorište Krčić
Mjerna jedinica
pH vrijednost
n
12
A - Fizikalno kemijski
B - Režim kisika
C - Hranjive tvari
D - Mikrobiološki
E - Biološki
I
n
12
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
7,955
I
Ocjena
n
12
Mjerodavna
vrijednost
8,114
Vrsta
40423 - Čikola, izvorište
Ocjena
I
n
4
Mjerodavna
vrijednost
7,85
Vrsta
12
428
I
12
511
II
12
499
I
4
354
I
mgO 2 /L
12
10,41
I
12
8,61
I
12
8,06
I
4
10,9
I
79,0
II
I
zasićenje kisikom
%
12
91,9
82,7
I
4
99,1
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
12
0,59
I
12
0,99
I
12
1
I
4
0,5
I
BPK5
mgO 2 /L
12
0,6
I
12
1,64
I
12
0,89
I
4
0,6
I
amonij
mgN/L
12
0,004
I
12
0,219
II
12
0,037
I
4
0,004
I
nitriti
mgN/L
12
0,003
I
12
0,010
I
12
0,007
I
4
0,003
I
nitrati
mgN/L
12
0,438
I
12
0,481
I
12
0,423
I
4
0,339
I
ukupni dušik
mgN/L
12
0,634
I
12
0,756
I
12
0,571
I
4
0,371
I
ukupni fosfor
mgP/L
12
0,015
I
12
0,056
I
12
0,016
I
4
0,008
I
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
broj kolifor.bakterija
K/100mL
12
28
I
12
14600
IV
12
357
II
4
16
I
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
broj fekal.koliforma
FK/100mL
12
16
I
12
281
III
4
7
I
12
300
I
12
3706
II
4
825
I
2
1,565
I
2
2
II
I
I
I
12
1
1800
IV
11
970
III
12
59700
III
2
1,985
II
II
II
IV
12
I
I
III
0
broj aerob.bakterija
BK/mL 37 C
broj aerob.bakterija
BK/mL 22 C
0
P-B indeks saprob.
I
II
II
stupanj trofije
bakar
µgCu/L
12
0,647
I
cink
µgZn/L
12
4,779
I
kadmij
µgCd/L
12
0,015
I
krom
µgCr/L
12
0,8423
I
nikal
µgNi/L
12
1,67
I
olovo
µgPb/L
12
0,274
II
živa
µgHg/L
12
0,01
II
mineralna ulja
mg/L
12
0,01
I
fenoli ukupno
mg/L
12
0,003
II
poliklorirani bifenili
µg/L
12
0,02
III
lindan y HCH
µg/L
12
0,0005
I
DDT
µg/L
12
0,0005
I
40417 - Krka, nizvodno od
akumulacije Manojlovac
Pokazatelj
Mjerna jedinica
pH vrijednost
n
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
12
7,925
I
40420 - Visovačko jezero,
Visovac (površina)
Ocjena
n
12
Mjerodavna
vrijednost
Vrsta
8,158
I
40424 - Čikola, Drniš nizvodno
Ocjena
n
4
Mjerodavna
vrijednost
8,155
Vrsta
električna vodljivost
uS/cm
12
582
II
12
507
II
4
351
I
otopljeni kisik
mgO 2 /L
12
9,7
I
12
10,14
I
4
11,15
I
zasićenje kisikom
%
12
95,3
I
12
102,4
I
4
102,0
I
KPK-Mn
mgO 2 /L
12
0,6
I
12
0,99
I
4
0,8
I
BPK5
mgO 2 /L
12
0,7
I
12
1,48
I
4
0,6
I
amonij
mgN/L
12
0,007
I
12
0,025
I
4
0,004
I
nitriti
mgN/L
12
0,004
I
12
0,006
I
4
0,005
I
nitrati
mgN/L
12
0,448
I
12
0,389
I
4
0,289
I
ukupni dušik
mgN/L
12
0,564
I
12
0,516
I
4
0,348
I
ukupni fosfor
mgP/L
12
0,015
I
12
0,013
II
4
0,016
I
broj kolifor.bakterija
NBK/100mL
broj kolifor.bakterija
K/100mL
12
462
II
12
250
II
4
1750
III
broj fekal.koliforma
NBFK/100mL
12
301
III
12
94
II
4
445
III
12
2971
II
12
1623
II
4
10900
III
2
1,665
I
1
1,92
II
broj fekal.koliforma
FK/100mL
broj aerob.bakterija
BK/mL 37 C
broj aerob.bakterija
BK/mL 22 C
I
I
III
I
II
II
0
0
P-B indeks saprob.
I
II
stupanj trofije
µgCu/L
cink
µgZn/L
kadmij
µgCd/L
krom
µgCr/L
nikal
µgNi/L
olovo
µgPb/L
živa
µgHg/L
mg/L
fenoli ukupno
mg/L
poliklorirani bifenili
µg/L
lindan y HCH
µg/L
DDT
µg/L
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Ocjena
I
I
I
III
Ocjena
I
uS/cm
mineralna ulja
G - Organski spojevi
Ocjena
otopljeni kisik
bakar
F - Kovine ukupne
7,837
Vrsta
električna vodljivost
Klasifikacija voda u 2008. godini- dalmatinski slivovi
Skupine pokazatelja
Mjerodavna
vrijednost
40421 - Krka,
nizv. od Skradin. buka
40416 - Krka, Knin nizvodno
I
I
I
Str. 344
PRILOG 12. Postaje na kojima se prati kakvoća mora na području Županije
Tablica 165. Popis postaja na području Županije na kojima se 2009. godine pratila kakvoća mora
Vodice
1
Vodice Hangar
2
Vodice, Hotel Olympia početak
3
Vodice, Hotel Olympia
4
Hotel Olympia kraj
5
Vodice Odmaralište
6
Vodice, Plava plaža
7
Vodice, Tobogan
8
Vodice, Plava plaža sredina
9
Vodice, Plava plaža kraj
10
Vodice, Hotel Imperijal
11
Vodice, Hotel Punta
12
Srima, Lovetovo
13
Srima, mjesto
14
Prvić Šepurin, mjesto
15
Prvić Luka, mjesto
Murter
16
Murter, Hramina
17
Murter, Slanica-Colentum
18
Murter, Slanica kraj
19
Murter, Slanica
20
Murter, Vučigrañe
Pirovac
21
Pirovac, Hotel Miran
22
Pirovac, Lolić kraj
23
Pirovac, Lolić sredina
24
Pirovac, Lolić, početak
25
Pirovac, Starine
26
Pirovac, Starine kraj
Primošten
27
Primošten, Autocamp Adriatic
28
Autocamp Adriatic, sredina
29
Autocamp Adriatic, kraj
30
Primošten, Hotel Raduča
31
Primošten, Raduča velika, izlaz
32
Primošten, Raduča velika, sredina
33
Primošten bazen
34
Raduča velika
35
Raduča velika, početak
36
Hotel Zora
37
Raduča mala
38
Lokvice
Rogoznica
39
Rogoznica Kopača
40
Rogoznica Račice
41
Rogoznica Gornji muli
Skradin
42
Skradin mjesto
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 345
Šibenik
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
Tisno
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
Tribunj
89
90
Zaton, mjesto
Srima, mjesto sredina
Jadrija, kraj
Jadrija, sredina
Jadrija, Bazen
Jadrija, kabine desno
Jadrija, kabine lijevo
Zlarin, Punta
Autocamp Zablaće
Autocamp Zablaće, kraj
Zlarin, mjesto
Autocamp Solaris
Autocamp Solaris, kraj
Solaris, Hotel Andrija
Solaris Wellnes
Solaris, Hotel Niko
Solaris H. Jure sredina
Solaris, Hotel Ivan
Solaris H. Jure, Palma
Solaris, Hotel Jure
Brodarica Rezalište, kraj
Brodarica, Rezalište
Brodarica, mjesto
Kaprije, mjesto
Obonjan, mjesto
Brodarica, Zlatna ribica
Morinje
Krapanj Hotel Spongiola
Žaborić, pjesak
Žaborić, šljunak
Žaborić, mjesto
Jasenovo
Galešnica
Grebaštica,
Šparadići
Betina, Zdrače
Tisno, Jazine
Betina, Plitka vala
Tisno Rastovac
Tisno Rastovac Hostin
Betina, Kosirina pijesak
Hotel Borovnik
Betina, Kosirina šljunak
Jezera, Lovišća
Tisno, Sv. Andrija
Jezera, mjesto
Tribunj, Sovlja
Tribunj, Zamalin
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 346
PRILOG 13. Karta minski sumnjivih područja Županije (izvor HCR)47
47
Izvorna karta dobivena je u mjerilu 1:25000. Priložena karta napravljena je u omjeru 1:50000.
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 347
PRILOG 14. Gospodarenje otpadom
Tablica 166. Pregled tvrtki koje su izradile Plan gospodarenja otpadom, siječanj 2010.
Redni
TVRTKA
ADRESA
MJESTO
broj
1.
AUTO CENTAR ALEKSIĆ
Njivice bb
Šibenik
d.o.o.
2.
AUTO CENTAR ŠIBENIK
Put Bioca 15b
Šibenik
d.o.o.
3.
AUTO KUĆA GRCIĆ d.o.o.
Put Svete Mare bb
Šibenik
4.
AUTOTRANSPORT d.d.
Draga 14
Šibenik
5.
BRODOGRADILIŠTE I
Nikole Škevina 15
Betina
MARINA d.o.o.
6.
DANUVIUS MARINA d.o.o.
Jurjevgradska 2
Tribunj
7.
DIV d.o.o. SAMOBOR,
IV Gardiske Brigade
Knin
PODRUŽNICA KNIN
44
8.
DOM ZDRAVLJA DRNIŠ
Josipa Kosora 16
Drniš
9.
DOM ZDRAVLJA KNIN
Kneza I. Nelipića 1
Knin
10.
DOM ZDRAVLJA ŠIBENIK
S.Radića 83
Šibenik
11.
FRED BOBEK d.o.o.
Trgovačko
Vodice
industrijska zona b.b.
12.
GALEB I JA
Put Gaćeleza bb
Vodice
13.
GRCIĆ SERVIS STATION
Kralaj Zvonimira
Šibenik
162
14.
HE Krka
Oklaj
15.
HEP – PROIZVODNJA d.o.o.
PP 1 Oklaj
Oklaj
POGON HE JARUGA
HEP – PROIZVODNJA d.o.o.
POGON HE MILJACKA
HEP – PROIZVODNJA d.o.o.
POGON HE GOLUBIĆ
16.
HEP Operator distribucijskog
Ante Šupuka 1
Šibenik
sustava d.o.o. Elektra Šibenik
17.
HOTELI VODICE d.d.
Grgura Ninskog 1
Vodice
18.
HOTEL ORION VODICE
Stablinac 2
Vodice
19.
HOTEL BOROVNIK
Trg dr. Šime Vlašić
Tisno
3
20.
HRVATSKE AUTOCESTE
Donje Protégé bb
Šibenik
d.o.o. TJO ŠIBENIK
21.
INA d.d. Zagreb, Sektor
Žaborićka 4
Šibenik
upravljanja maloprodajnom
mreţom Šibenik
22.
IVANAL TVORNICA
Lozovac bb
Lozovac
ALUMINIJA d.o.o.
23.
IZGRADNJA d.d
Zapadna magistrala
Šibenik
bb
24.
JARUŠICA d.o.o.
Put Gradine bb
Murter
25.
KALUN d.d.
S. Radića 5
Drniš
26.
KNAUF d.o.o.
Kosovo bb
Knin
27.
KONG d.o.o. za trgovinu i
Vrpoljačka cesta
Ražine Šibenik
usluge
25A
28.
LAGUNA TRADE d.o.o.,
Uvala Soline bb
Rogoznica
MARINA FRAPA
29.
LAVČEVIĆ d.o.o. ŠIBENIK
Bana Jelačića 19
Šibenik
30.
LUKOIL CROATIA d.o.o.
Ulica Grada
Zagreb
Vukovara 284
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
POŠTANSKI
BROJ
22000
22000
22000
22000
22244
22212
22300
22320
22300
22000
22211
22211
22000
22303
22303
22000
22211
22211
22000
22000
22221
22000
22243
22320
22300
22000
22203
22000
10000
Str. 348
31.
LUKA ŠIBENIK
32.
33.
34.
MARINA HRAMINA d.o.o.
METAL- SINT OKLAJ d.d.
NCP-REMONTNO
BRODOGRADILIŠTE
ŠIBENIK d.o.o
(NCP CHARTER d.o.o., NCP
MARINA MANDALINA
D.O.O.)
ODRŽAVANJE VUČNIH
VOZILA d.o.o.
OPĆA BOLNICA HRVATSKI
PONOS
OPĆA BOLNICA ŽUPANIJE
POLARIS YACHT SERVIS
RAOL d.o.o.
REIFFEISEN BANK d.d.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
45.
SARAĐEN d.o.o.
STANKOVCI
SUNCE JAHTA d.o.o.
SUNSAIL ADRIATIC SPLIT
Kremik, Primošten
TEHNOART d.o.o. – MARINA
JEZERA
TISKARA MALENICA d.o.o.
46.
TLM d.d.
47.
48.
THE MOORINGS d.o.o.
TUDIĆ d.o.o.
49.
50.
51.
TVORNICA OPLEMENJENIH
FOLIJA d.d.
UNIJA SABIRAČ d.o.o.
UO MORE ŠIBENIK
52.
VODICE d.o.o.
42.
43.
44.
53.
Obala Hrvatske
Mornarice 4
Put Gradine bb
Put Sintala 4
Obala Jerka
Šišgorića 1
Šibenik
22000
Murter
Promina
Šibenik
22243
22303
22000
Đerekova 6
Knin
22300
Suronjina 12
Knin
22300
S.Radića 83
Artina bb
Butina bb
Trg Dražena
Petrovića bb
Dubrava kod Tisna
Šibenik
Vodice
Murter
Šibenik
22000
22211
22243
22000
Tisno
22240
Viška 12
Put Radoševaca 52
Rogoznica
Split
22203
21000
Aci marina Jezera
Tisno
22242
Kralja Zvonimira
243
Narodnog Preporoda
12
Put Cumbrijana bb
Krapanjskih
spužvara 46
Brodarica
Stjepana Radića 65
Šibenik
22000
Šibenik
22000
Trogir
Šibenik
21220
22010
Drniš
22320
Taborička 1
Obala dr. F.
Tuñmana 4
Obala Juričev Ive
Cote 9
Ulica Franje
Tuñmana 32
Šibenik
Šibenik
22000
22000
Vodice
22211
ZAGREBAČKI HOLDING
Skradin
22222
d.o.o., PODRUŽNICA
VLADIMIR NAZOR
54.
ZM-VIKOM d.o.o.
V. Škorpik 13A
Šibenik
22000
Izvor:http://www.azo.hr; Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove Šibensko-kninske županije
Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije
Str. 349
Tablica 167. Obveznici dostave podataka o otpadu u Registar onečišćavanja okoliša u 2009. g.
Broj Obveznik
Obrazac
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
ACI Club Opatija d.d., ACI Marina Piškera
ACI Club Opatija d.d., ACI Marina Skradin
Adriatic-Blizna d.o.o., Trogir
AM-Adria d.o.o., Šibenik
Auto Antonio d.o.o., Šibenik
Autocentar Aleksić, Šibenik
Autokuća Grcić, Šibenik
Automehanika Bilić, Murter
Automehaničarski obrt Sova, Knin
Automehaničarska i vulkanizerska radnja "Gemelli!, Vodice
Automehaničarska radionica Žuki, Pirovac
Autoservis „Lasan“, Vodice
Autoservis Kekec vl. Kekec Grcić, Drniš
Autoservis Čičin-Šain, Vodice
Autotransport Šibenik
Boris Racing d.o.o., Šibenik
Bramac Drniš
Brodogradilište i marina d.o.o. Betina
Bucavac d.o.o., Primošten
Ceste Šibenik d.o.o., Šibenik
Contact Autoservis, Betina
Croatia Yacht Club d.o.o., Primošten
Crobenz d.d., VP Vrpolje jug
Crobenz d.d., VP Vrpolje sjever
Dalmacija Charter, Primošten
DIV d.o.o., Knin
Dom zdravlja Drniš
Dom zdravlja Knin
Dom zdravlja Šibenik
Eko natura Šibenik
Felima Yacht Primošten
FINA Šibenik
Fred Bobek, Vodice
G.I.M. Gase d.o.o., Šibenik
Galeb i ja, Vodice
Girk Kalun d.d., Drniš
Gradska čistoća Šibenik
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
Grcić servis station BP Bioci Šibenik
Gumi centar Pirovac
HEP-OPS d.o.o. , Šibenik
HEP-ODS d.o.o., Drniš
HEP-ODS d.o.o., Knin
HEP-ODS d.o.o. Šibenik
HEP proizvodnja d.o.o., Oklaj
Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb
HŽ Infrastruktura d.o.o. Sekcija ETP Split-dionica EEP Knin
HŽ Infrastruktura d.o.o. Sekcija ZOP Split nadzorništvo pruga
Knin
HŽ Infrastruktura d.o.o. Sekcija ZOP Split nadzorništvo pruga
Šibenik, Perković
HŽ vuča vlakova d.o.o., Knin
HŽ vuča vlakova d.o.o.

EDUKATIVNA RADIONICA OBITELJSKOG SMJEŠTAJA I

administrativni ustroj hrvatske kroz povijest

Zeleni telefon 062 123456

POZIV NA PRETHODNU PROVJERU ZNANJA I SPOSOBNOSTI

konferencija zatvaranja cabcos 2

Poziv i program zavrsne konferencije projekta REDEEM

Kodeks Ponašanja Dobavljača

P R I S T U P N I C A

(.pdf file)