ISSN 1332-7097
Broj 3 - 2011. - Godina XIX.
Čakovec, 18. veljače 2011.
“Službeni glasnik Međimurske
županije” izlazi po potrebi
SADRŽAJ
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
1. Odluka o pokretanju postupka i ukidanju
Odluke o donošenju Detaljnog plana uređenja
gospodarske zone u Selnici
6. 50
7. AKTI ŽUPANA
17. 18. 19. 1. Odluka o zabrani spaljivanja smeća, korova,
suhe trave i drugog poljoprivrednog i šumskog
otpada i ostataka biljaka nakon žetve i berbe
52
Rješenje o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju predstavnika Međimurske županije u
Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj
županiji
53
Rješenje o imenovanju članice i zamjenice
članice Etičkog povjerenstva Županijske
bolnice Čakovec
Zaključak o davanju suglasnosti na odluke
Školskog odbora Osnovne škole Sveta Marija
i imenovanju predstavnika Međimurske županije u Povjerenstvo za provođenje postupka
javne nabave
1. 53
56
Prostorni plan Međimurske županije - Odredbe
za provođenje (pročišćeni tekst)
56
Odluka o imenovanju članova Komisije za
ocjenjivanje trofeja divljači stečenih u zajedničkim lovištima na području Međimurske
županije
86
GRAD MURSKO SREDIŠĆE
AKTI GRADSKOG VIJEĆA
53
1. Odluka o donošenju Razvojne strategije
Međimurske županije 2011. - 2013. godine
54
2. Odluka o dopuni Odluke o izvršavanju Proračuna Međimurske županije za 2011. godinu
54
3. Rješenje o imenovanju ravnatelja Županijske
uprave za ceste Međimurske županije
4. Rješenje o razrješenju člana i imenovanju
članice Upravnog vijeća Javne ustanove za
upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije
Rješenje o imenovanju načelnika i člana
Stožera zaštite i spašavanja Međimurske i
županije
Zaključak o prihvaćanju Plana zaštite i spašavanja Međimurske županije
AKTI UPRAVNOG ODJELA
ZA POLJOPRIVREDU I TURIZAM
MEĐiMURSKE ŽUPANIJE
1. AKTI SKUPŠTINE
5. 56
AKTI ODBORA ZA STATUT, POSLOVNIK
I PROPISE SKUPŠTINE
MEĐiMURSKE ŽUPANIJE
MEĐiMURSKA ŽUPANIJA
16. Zaključak o prihvaćanju Polugodišnjeg izvješća o radu župana za razdoblje 1. srpanj
2010. - 31. prosinac 2010. godine
Odluka o kreditnom zaduženju
- Odluka Vlade Republike Hrvatske o davanju
suglasnosti Gradu Murskom Središću
za zaduženje kod Međimurske banke d.d.
Čakovec
87
88
OPĆINA DONJA DUBRAVA
AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
1. 55
Odluka o izmjeni Odluke o općinskim porezima Općine Donja Dubrava
88
OPĆINA PODTUREN
AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
55
3. 55
Pravilnik o zaštiti arhivskoga i registraturnog
gradiva
- Poseban popis gradiva Općine Podturen i
njezinih prednika s rokovima čuvanja
89
93
Stranica 50 - Broj 3
-
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Rješenje Državnog arhiva za Međimurje
o davanju suglasnosti na Pravilnik o zaštiti
arhivskog i registraturnog gradiva Općine
Podturen i o odobrenju Posebnoga popisa
s rokovima čuvanja Općine Podturen
2. Odluka o zaduživanju
106
3. Odluka o zatvaranju vrtićke skupine radi
preseljenja
107
4. Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o
koeficijentima za obračun plaće službenika
i namještenika u Jedinstvenom upravnom
odjelu Općine Sveta Marija
107
96
OPĆINA SVETA MARIJA
AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
1. Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna
Općine Sveta Marija za 2010. godinu
18. veljače 2011.
97
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
1.
Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica Suda, te suci Mato Arlović, Marko Babić,
Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija,
Antun Palarić, Duška Šarin i Miroslav Šeparović, odlučujući
o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti
s Ustavom i zakonom drugog propisa, na sjednici održanoj
25. siječnja 2011. donio je
ODLUKU
I. Pokreće se postupak i ukida se Odluka o donošenju
Detaljnog plana uređenja gospodarske zone u Selnici,
klasa: 021-05/04-01/75, urbroj: 2109/15-04-01
od 16. travnja 2004. (“Službeni glasnik Međimurske
županije”, broj 3/04), koju je donijelo Općinsko
vijeće Općine Selnica.
II. Ova Odluka objavit će se u “Narodnim novinama”
i u “Službenom glasniku Međimurske županije”.
Obrazloženje
I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM
1. Općinsko vijeće Općine Selnica na 17. sjednici,
održanoj 16. travnja 2004., donijelo je Odluku o
donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske
zone u Selnici, klasa: 021-05/04-01/75, urbroj:
2109/15-04-01 od 16. travnja 2004. (“Službeni
glasnik Međimurske županije”, broj 3/04), koja je
stupila na snagu 7. svibnja 2004.
Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone u Selnici (u daljnjem tekstu: osporena
Odluka) nakon toga nije mijenjana niti dopunjavana.
2. Zvonko Kočila, Branko Panić i Ivan Bestijanić, svi iz
Selnice (u daljnjem tekstu: predlagatelji), podnijeli
su Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka
za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom postupka
donošenja osporene Odluke.
3. Na temelju članka 25. Ustavnog zakona o Ustavnom
sudu Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj
99/99, 29/02 i 49/02 - pročišćeni tekst, u daljnjem
tekstu: Ustavni zakon), Ustavni sud je zatražio
očitovanje o navodima podnesenog prijedloga od
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja
i graditeljstva Republike Hrvatske i od Općinskog
vijeća Općine Selnica.
Navedeno Ministarstvo nije dostavilo svoje očitovanje,
dok se Općinsko vijeće Općine Selnica očitovalo na
navode podnesenog prijedloga.
II. PREDMET OSPORAVANJA
4. Predlagatelji osporavaju Odluku o donošenju Detaljnog plana uređenja gospodarske zone u Selnici
u cijelosti, zbog postupka njezina donošenja, koji je,
prema njihovom mišljenju, u nesuglasnosti s člancima
11. i 28. stavkom 1. Zakona o prostornom uređenju
(“Narodne novine”, broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02
i 100/04, u daljnjem tekstu: ZPU), slijedom čega je
u nesuglasnosti i s člankom 5. stavkom 1. Ustava.
A. Prigovori predlagatelja
5. Predlagatelji ističu da donošenju osporene Odluke
nije prethodio zakonom propisani postupak odnosno
da mu nije prethodilo donošenje dokumenata koji,
prema mjerodavnom ZPU-u, predstavljaju pretpostavku za donošenje takve odluke.
Donošenju osporene Odluke prethodilo je, kako navode predlagatelji, tek formalno donošenje Izvješća
o stanju u prostoru Općine Selnica i Programa mjera
za unapređenje stanja u prostoru Općine Selnica - na
istoj sjednici Općinskog vijeća - te su ta dva akta,
zajedno s osporenom Odlukom, objavljeni u istom
“Službenom glasniku Međimurske županije”, broj
3/04. Navedeni opći akti koji bi trebali prethoditi
osporenoj Odluci, prema tome, nisu bili na pravnoj
snazi u vrijeme donošenja osporene Odluke, a njihovo povratno djelovanje nije dopušteno (članak 73.
stavak 5. Zakona o lokalnoj i područnoj /regionalnoj/
samoupravi, “Narodne novine” broj 33/01, 60/01 vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08 i
36/09).
Predlagatelji predlažu ukidanje osporene Odluke te
se pozivaju na odluke Ustavnog suda, donesene u
sličnim predmetima.
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
B. Mjerodavno pravo
6. Člankom 3. Ustava propisano je, između ostalog, da
je vladavina prava najviša vrednota ustavnog poretka
Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.
Članak 10. ZPU-a (prije novele ZPU-a, “Narodne
novine” broj 100/04, koja je stupila na snagu nakon
donošenja osporene Odluke) propisivao je:
vijeća Općine Selnica od 16. travnja 2004. na kojoj
je donesena i osporena Odluka.
U članku 11. Programa (“Završne odredbe”) navedeno
je da Program stupa na snagu osmog dana od dana
objave, slijedom čega je Program stupio na snagu
istog dana kad je stupila na snagu i osporena Odluka.
U preambuli osporene Odluke nije naveden podatak o
donošenju Izvješća o stanju u prostoru za prethodno
dvogodišnje razdoblje (članak 10. i članak 11. stavak
4. ZPU-a).
Izvješće o stanju u prostoru Općine Selnica (u
daljnjem tekstu: Izvješće) doneseno je, međutim, na
istoj sjednici Općinskog vijeća Općine Selnica od
16. travnja 2004., kao i Program odnosno osporena
Odluka, a objavljen je u istom “Službenom glasniku
Međimurske županije” broj 3/04. (str. 581.-586.).
“Članak 10.
( ... )
O stanju prostora na području Države, županije, Grada
Zagreba, općine i grada izrađuje se dvogodišnje Izvješće.
Izvješće o stanju u prostoru sadrži analizu provođenja
dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito
gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i
okoliša te druge elemente od važnosti za prostor za koji
se izrađuje.”
Člankom 11. ZPU-a propisano je:
“Članak 11.
Sabor Republike Hrvatske, odnosno predstavnička
tijela županije, Grada Zagreba, općine i grada na temelju
Izvješća donose dvogodišnji Program mjera za unapređenje
stanja u prostoru.
Program mjera sadrži procjenu potrebe izrade novih,
odnosno izmjenu i dopunu postojećih dokumenata prostornog
uređenja, potrebu pribavljanja podataka i stručnih podloga
za njihovu izradu, te druge mjere od značaja za izradu i
donošenje tih dokumenata.
8. Člankom 3. Ustava utvrđene su najviše vrednote
ustavnog poretka Republike Hrvatske, među kojima
i vladavina prava, koja se ostvaruje primjenom načela ustavnosti i zakonitosti. To je načelo utvrđeno
člankom 5. stavkom 1. Ustava.
Načelo ustavnosti i zakonitosti zahtijeva da zakoni
moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi
u skladu i s Ustavom i sa zakonom, što uključuje i
zahtjev da zakoni odnosno drugi propisi, budu doneseni u Ustavom odnosno zakonom predviđenom
postupku, odnosno u okviru ovlasti koje utvrđuje
Ustav ili (na temelju ustavne odredbe) zakon.
Člancima 1., 2. i 3. ZPU-a utvrđeni su ciljevi i načela
prostornog uređenja. Radi integralnog pristupa ostvarivanju ciljeva i načela prostornog uređenja nužno
je i u ovom području zakonito postupanje jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave - takvo
koje podrazumijeva, među ostalim, poznavanje,
provjeru i ocjenu postojećeg stanja u određenom
prostoru, praćenje provedbe dokumenata koji se
odnose na uređenje tog prostora, kao i poznavanje i
procjenu mogućnosti razvoja prostora. Zbog osiguranja kontinuiteta praćenja stanja i razvoja prostora
ZPU i utvrđuje da se prostorno uređenje odvija kroz
dvije skupine dokumenata - skupinu dokumenata
praćenja stanja u prostoru i skupinu dokumenata
prostornog uređenja (prostorne planove).
U člancima 10. i 11. ZPU-a propisana je obveza
nadležnih tijela da izrade dokumente praćenja stanja
u prostoru - izvješće o stanju u prostoru za proteklo
dvogodišnje razdoblje i program mjera za unapređenje stanja u prostoru za iduće dvogodišnje razdoblje
(prema noveli ZPU-a, “Narodne novine”, broj 100/04.,
koja je stupila na snagu nakon donošenja osporene
Odluke - za četverogodišnje razdoblje).
Člankom 11. ZPU-a također je propisano što sve
Program može sadržavati, pa to, pored ostalog, može
biti i ocjena o potrebi izrade novih odnosno izmjene i
dopune postojećih dokumenata prostornog uređenja,
među inim i detaljnih planova uređenja prostora.
Sukladno članku 28. stavka 1. ZPU-a, ukoliko bude
odlučeno da će se pristupiti izradi detaljnog plana
uređenja, obveza izrade, postupak i način donošenja
tog detaljnog plana moraju biti utvrđeni u programu
(osobito ukoliko to nije utvrđeno prostornim planom
šireg područja).
( ... )
Izvješća i Program mjera objavljuju se u “Narodnim
novinama”, odnosno u službenom glasilu jedinica lokalne
samouprave i uprave.”
Člankom 28. ZPU-a propisano je:
“Članak 28.
Obveza izrade detaljnog plana uređenja s granicama
obuhvata utvrđuje se prostornim planom šireg područja
odnosno Programom mjera.
Detaljni plan uređenja donosi općinsko ili gradsko vijeće,
odnosno Gradska skupština.”
C. Ocjena Ustavnog suda
7. Uvidom u osporenu Odluku, Ustavni sud je utvrdio da
je ona, prema tekstu preambule, donesena na temelju
članka 28. stavka 2. ZPU-a, na temelju članka 33.
Statuta Općine Selnica (“Službeni glasnik Međimurske
županije”, broj 9/01) i na temelju, kako je navedeno,
“Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru
Općine” - bez podatka o objavi tog Programa.
Program mjera za unapređenje stanja u prostoru
Općine Selnica (u daljnjem tekstu: Program) objavljen je, naime, u “Službenom glasniku Međimurske
županije”, broj 3/04 (str. 586.-589.) - istom onom
u kojem je objavljena i sama osporena Odluka (str.
561.-570.). Program je, kako je razvidno iz njegove
preambule, donesen na istoj sjednici Općinskog
Broj 3 - Stranica 51
Stranica 52 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Izvješće i program moraju biti objavljeni u “Narodnim
novinama”, odnosno u službenom glasilu jedinice
lokalne ili područne (regionalne) samouprave (članak
11. ZPU-a).
9. Prema Zakonu o prostornom planiranju i uređivanju prostora (“Narodne novine”, broj 54/80, 16/86,
18/89, 34/91, 61/91 i 59/93), koji je bio na snazi do
stupanja na snagu ZPU-a, bila je izrijekom propisana obveza donošenja posebne odluke o pristupanju
izradi prostornog plana. Ta je odluka bila zaseban
akt nadležnog predstavničkog tijela, koji je morao
biti objavljen u službenom glasilu, a nakon čega je
slijedio postupak pripreme, rasprave i izrade prostornog plana, do njegova donošenja.
Institut odluke predstavničkog tijela o pristupanju
izradi prostornog plana u ZPU-u je zamijenjen
aktom donošenja dokumenata praćenja stanja u
prostoru (izvješća i programa), koji također moraju
biti objavljeni, ali su redoslijed postupanja, njegov
smisao i svrha, ostali nepromijenjeni.
10. Stoga okolnost da su u konkretnom slučaju Izvješće,
a osobito Program, kao i sama osporena Odluka,
doneseni na istoj sjednici predstavničkog tijela, odnosno da su Program i osporena Odluka objavljeni i
stupili na snagu istodobno (osam dana nakon objave),
predstavlja postupanje protivno smislu, svrsi i cilju
ZPU-a, koji su izraženi u njegovim člancima 1., 2.,
3., 10., 11. i 28., iako nije riječ o postupanju koje
bi bilo izravno suprotno nekoj njegovoj izričitoj
odredbi. Međutim, iz navedenih odredaba ZPU-a
jasno proizlazi da donošenje Izvješća i Programa
ima značenje ne samo postupovne, nego i materijalne
pretpostavke, bez čijeg se prethodnog ispunjenja nije
smjela donijeti osporena Odluka.
Naime, ukoliko Program predstavlja temelj za pristupanje izradi novih odnosno izmjenu postojećih
dokumenata prostornog uređenja, onda se dokument
18. veljače 2011.
prostornog uređenja (u konkretnom slučaju osporena Odluka) ne može zasnivati na Programu koji u
trenutku donošenja dokumenta prostornog uređenja
nije na snazi, niti se u svojoj preambuli može pozivati na takav Program, kao na jednu od pravnih
osnova svojeg donošenja. Činjenica da je u trenutku
stupanja na snagu osporene Odluke stupio na snagu
i Program čini tu Odluku samo prividno formalnopravno valjanom jer je riječ o očitom izigravanju
svrhe i smisla mjerodavnih zakonskih odredaba.
11. Zbog izloženih razloga, Ustavni sud je ocijenio da
je osporena Odluka u nesuglasnosti s odredbama
ZPU-a, napose njegovim člancima 10., 11. i 28.,
čime je povrijeđena vladavina prava (članak 3.),
osobito načelo ustavnosti i zakonitosti (članak 5.)
Ustava kao njezin sastavni dio.
Pritom Ustavni sud napominje da je istovrsno
stajalište u sličnim predmetima već izrazio u više
svojih odluka (U-II-1414/2003, U-II-1610/2003 i
U-II-1641/2003, sve od 28. rujna 2004., objavljene u
“Narodnim novinama”, broj 141/04.; U-II-753/2005
od 13. srpnja 2005., objavljena u “Narodnim novinama”, broj 88/05.)
12. Slijedom navedenog, na temelju članka 129. alineje
2. Ustava, članka 43. stavaka 1. i 2. te članka 55.
stavka 1. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao
u točki I. izreke.
13. Objava Odluke (točka II. izreke) temelji se na članku
29. Ustavnog zakona.
USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Broj: U-II-57/2006
Zagreb, 25. siječnja 2011.
PREDSJEDNICA
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.
MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
AKTI ŽUPANA
16.
Temeljem članka 37. Statuta Međimurske županije
(“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 26/10) i
članka 3. Poslovnika o načinu rada župana (“Službeni glasnik
Međimurske županije”, broj 27/10), sukladno članku 14.
Odluke o posebnim mjerama zaštite od požara na području Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske
županije”, broj 2/02), župan Međimurske županije je dana
16. veljače 2011. godine donio
ODLUKU
o zabrani spaljivanja smeća, korova, suhe trave
i drugog poljoprivrednog i šumskog otpada
i ostataka biljaka nakon žetve i berbe
Članak 1.
Zabranjuje se spaljivanje smeća, korova, suhe trave,
drugih poljoprivrednih i šumskih otpadaka i ostataka biljaka
nakon žetve i berbe, te loženje vatre u šumama i blizini šume
od 15. ožujka 2011. godine do 15. rujna 2011. godine.
Članak 2.
Ova Odluka ne odnosi se na organizirano spaljivanje i
na loženje uskrsne vatre koje mora biti organizirano, kako
je to propisano člankom 18. Odluke o posebnim mjerama
zaštite od požara na području Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 2/02).
Članak 3.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom
glasniku Međimurske županije”.
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
KLASA: 214-02/11-02/1
URBROJ: 2109/1-01-11-02
Čakovec, 16. veljače 2011.
ŽUPAN
Ivan Perhoč, v. r.
Broj 3 - Stranica 53
18.
Temeljem članka 37. Statuta Međimurske županije
(“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 26/10) i
članka 3. Poslovnika o načinu rada župana (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 27/10), župan Međimurske
županije je dana 17. veljače 2011. godine, donio
RJEŠENJE
17.
Temeljem članka 37. Statuta Međimurske županije
(“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 26/10)
i članka 3. Poslovnika o načinu rada župana (“Službeni
glasnik Međimurske županije”, broj 27/10), sukladno
Sporazumu o Gospodarsko-socijalnom vijeću i drugim
oblicima socijalnog partnerstva u Republici Hrvatskoj
(“Narodne novine”, broj 88/01), točke II Sporazuma o
osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj
županiji od 8. svibnja 2002., točke I Odluke o izmjeni
Sporazuma o osnivanju Gospodarsko socijalnog vijeća od
5. svibnja 2006. godine i Anexa II Sporazuma o osnivanju
Gospodarsko-socijalnog vijeća u Međimurskoj županiji,
KLASA: 022-06/09-02/1, URBROJ: 2109/1-01-10-02, od
23. veljače. 2010. godine, župan Međimurske županije je
dana 17. veljače 2011. godine, donio
RJEŠENJE
o izmjeni i dopuni Rješenja o imenovanju predstavnika
Međimurske županije u Gospodarsko-socijalno
vijeće u Međimurskoj županiji
I.
U Rješenju o imenovanju predstavnika Međimurske
županije u Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj
županiji (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj
17/10) mijenja se točka I tako da glasi:
“U Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji, kao predstavnici Međimurske županije imenuju se:
1. ŽELJKO PAVLIC, iz Svete Marije, Trg bana Josipa
Jelačića 4,
2. MARIJA FRANČIĆ, iz Svete Marije, Ul. Glavna
17,
3. STJEPAN KORUNIĆ, iz Šenkovca, Ul. Valenta
Morandinija 15,
4. GORDAN VRBANEC, iz Čakovca, Ul. Zagrebačka
29,
5. ANTUN JURAS iz Šenkovca, Ul. A. Butorac 3”.
II.
Ovo Rješenje objavit će se u “Službenom glasniku
Međimurske županije”.
KLASA: 022-06/09-02/3
URBROJ: 2109/1-01-11-03
Čakovec, 17. veljače 2011.
ŽUPAN
Ivan Perhoč, v. r.
o imenovanju članice i zamjenice članice
Etičkog povjerenstva Županijske bolnice Čakovec
I.
U Etičko povjerenstvo Županijske bolnice Čakovec,
sukladno članku 38. Statuta Županijske bolnice Čakovec,
Broj: 01-1543/2010 od 8. studenoga 2010., kao predstavnice
Osnivača imenuju se:
- ELIZABETA NAJMAN HIŽMAN, dipl. soc. radnik, viša stručna suradnica za zdravstvo u Upravnom
odjelu za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne
manjine Međimurske županije, za članicu
- DORIS SRNEC, dipl. iur., pročelnica Upravnog
odjela za poslove Skupštine i opće poslove Međimurske županije, za zamjenicu članice.
II.
Ovo Rješenje objavit će se u “Službenom glasniku
Međimurske županije”.
KLASA: 510-01/11-02/6
URBROJ: 2109/1-01-11-02
Čakovec, 17. veljače 2011.
ŽUPAN
Ivan Perhoč, v. r.
19.
Temeljem članka 37. Statuta Međimurske županije
(“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 26/10) i
članka 3. Poslovnika o načinu rada župana (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 27/10), župan Međimurske
županije je dana 4. veljače 2011. godine, donio
ZAKLJUČAK
o davanju suglasnosti na odluke Školskog odbora
Osnovne škole Sveta Marija i imenovanju
predstavnika Međimurske županije
u Povjerenstvo za provođenje
postupka javne nabave
1. Daje se suglasnost na Odluku Školskog odbora
Osnovne škole Sveta Marija, o građevinskim i instalaterskim radovima u vrijednosti 500.000,00 kuna
(bez PDV-a), za početak izgradnje sportske dvorane
Osnovne škole Sveta Marija, koja je donijeta na
sjednici, održanoj 3. veljače 2011. godine.
2. Točan udio sufinanciranja iznosa sredstava iz točke
1. ovog Zaključka od strane Međimurske županije,
Stranica 54 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
utvrdit će se naknadnim sporazumom između Međimurske županije, Općine Sveta Marija i Osnovne
škole Sveta Marija.
3. Daje se suglasnost na Odluku Školskog odbora
Osnovne škole Sveta Marija, o početku otvorenog
postupka javne nabave za građevinske i instalaterske radove za početak izgradnje sportske dvorane
Osnovne škole Sveta Marija, koja je donijeta na
sjednici, održanoj 3. veljače 2011. godine.
II.
Zadužuje se Regionalna razvojna agencija Međimurje
REDEA d.o.o., da kao regionalni koordinator prati provedbu
Razvojne strategije Međimurske županije 2011. - 2013. i o
tome dva puta godišnje izvještava Partnersko vijeće i jednom
godišnje Skupštinu Međimurske županije.
III.
Razvojna strategija Međimurske županije 2011. - 2013.
sastavni je dio ove Odluke.
4. Odluke pod točkom 1. i 3. čine sastavni dio ovog
Zaključka.
5. U Povjerenstvo za provođenje postupka javne nabave
za građevinske i instalaterske radove za početak
izgradnje sportske dvorane Osnovne škole Sveta
Marija, kao ovlašteni predstavnici javnog naručitelja
Međimurske županije, imenuju se:
SKUPŠTINA
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
KLASA: 302-01/11-02/3
URBROJ: 2109/1-02-11-3
Čakovec, 17. veljače 2011.
PREDSJEDNIK
Petar Novački, prof., v. r.
- STJEPAN BARANAŠIĆ, pročelnik Upravnog
odjela za prostorno uređenje i gradnju Međimurske
županije,
- GORAN GOTAL, voditelj Odsjeka za javnu
nabavu u Upravnom odjelu za proračun i javnu
nabavu Međimurske županije.
6. Ovaj Zaključak objavit će se u “Službenom glasniku
Međimurske županije”.
KLASA: 602-01/11-02/2
URBROJ: 2109/1-01-11-02
Čakovec, 4. veljače 2011.
ŽUPAN
Ivan Perhoč, v. r.
18. veljače 2011.
2.
Temeljem članka 14. Zakona o proračunu (“Narodne
novine”, broj 87/08), članka 21. Statuta Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 26/10)
i članka 62. Poslovnika Skupštine Međimurske županije
(“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 26/10),
Skupština Međimurske županije je na 13. sjednici, održanoj
17. veljače 2011. godine, donijela
ODLUKU
o dopuni Odluke o izvršavanju Proračuna
Međimurske županije za 2011. godinu
Članak 1.
AKTI SKUPŠTINE
međimurske županije
U Odluci o izvršavanju Proračuna Međimurske županije za
2011. godinu (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj
26/10), iza članka 11. dodaje se novi članak 11.a koji glasi:
“Članak 11.a
1.
Na temelju članka 14. stavka 2. Zakona o regionalnom
razvoju Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 153/09),
članka 21. Statuta Međimurske županije (“Službeni glasnik
Međimurske županije”, broj 26/10) i članka 62. Poslovnika
Skupštine Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 26/10), Skupština Međimurske
županije je na 13. sjednici, održanoj 17. veljače 2011.
godine, donijela
ODLUKU
o donošenju Razvojne strategije
Međimurske županije 2011. - 2013. godine
I.
Donosi se Razvojna strategija Međimurske županije
2011. - 2013. kao planski dokument politike regionalnog
razvoja kojom se određuju strateški ciljevi i prioriteti razvoja
Međimurske županije.
Županija će najmanje 75% sredstava pomoći iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2011. godinu,
raspodijeliti na općine i gradove s područja Županije, koji
nisu izravno korisnici pomoći iz Državnog proračuna.
Kriteriji za pomoć općinama i gradovima jesu: broj
stanovnika prema popisu iz 2001. godine (broj stanovnika pojedine općine, odnosno grada i broj stanovnika
Županije), prosjek prihoda županijskog proračuna za
2009. godinu po stanovniku i prosjek prihoda grada
odnosno općine po stanovniku za 2009. godinu.
Odluku o rasporedu pomoći iz stavka 1. ovog člana
donijet će župan Međimurske županije, najkasnije do
30. ožujka 2011. godine, te će je u roku od 15 dana nakon
donošenja dostaviti Ministarstvu financija.
Korisnici iz stavka 1. ovog članka mogu pomoći
koristiti samo za financiranje Rashoda za materijale i
energiju (podskupina 322 Računskog plana proračuna)
i za ulaganje u kapitalne programe - Rashodi za nabavu
nefinancijske imovine (skupina 4 Računskog plana pro-
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
računa, osim za nabavu osobnih automobila - osnovni
račun 42311 - Osobni automobili).
Svi korisnici pomoći dužni su dostaviti Skupštini
Međimurske županije izvješće o korištenju sredstava za
prethodnu godinu do 01. ožujka tekuće godine.”
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave
u “Službenom glasniku Međimurske županije”.
SKUPŠTINA
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
KLASA: 400-08/10-03/7
URBROJ: 2109/1-02-11-03
Čakovec, 17. veljače 2011.
PREDSJEDNIK
Petar Novački, prof., v. r.
3.
Na temelju članka 60. Zakona o javnim cestama (“Narodne novine”, broj 180/04, 82/06, 138/06, 146/08, 152/08,
38/09, 124/09 i 153/09), članka 21. Statuta Međimurske
županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj
26/10) i članka 20. Odluke o osnivanju Županijske uprave za
ceste Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske
županije”, broj 2/97, 3/03, 1/05, 2/05 - pročišćeni tekst,
21/09 i 3/10 - pročišćeni tekst), Skupština Međimurske
županije, u predmetu imenovanja ravnatelja Županijske
uprave za ceste, na 13. sjednici, održanoj 17. veljače 2011.
godine, donijela je
članka 7. Odluke o osnivanju Javne ustanove za upravljanje
zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske
županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj
15/05), Skupština Međimurske županije na 13. sjednici,
održanoj 17. veljače 2011. godine, donijela je
RJEŠENJE
o razrješenju člana i imenovanju članice Upravnog
vijeća Javne ustanove za upravljanje zaštićenim
prirodnim vrijednostima na području
Međimurske županije
I.
1. MARIO TOMAŠEK iz Domašinca, M. Pušteka
8, razrješuje se dužnosti člana Upravnog vijeća
Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim
vrijednostima na području Međimurske županije, s
danom 17. veljače 2011. godine.
2. ĐURĐICA SLAMEK iz Svete Marije, A. Habuša 46,
imenuje se članicom Upravnog vijeća Javne ustanove
za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na
području Međimurske županije, s danom 18. veljače
2011. godine.
II.
Mandat imenovanoj članici Upravnog vijeća traje do
isteka mandata predsjedniku i članovima Upravnog vijeća
Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije, po Rješenju
- KLASA: 351-01/09-03/13, URBROJ: 2109/1-02-09-07 od
29. listopada 2009. godine (“Službeni glasnik Međimurske
županije”, broj 18/09).
SKUPŠTINA
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
RJEŠENJE
o imenovanju ravnatelja Županijske uprave
za ceste Međimurske županije
KLASA: 351-01/11-03/4
URBROJ: 2109/1-02-11-02
Čakovec, 17. veljače 2011.
1. SANIMIR RADEK, ing. građ., iz Okruglog Vrha
26 a, imenuje se ravnateljem Županijske uprave za
ceste Međimurske županije, s danom 17. veljače
2011. godine, na vrijeme od četiri godine.
2. Datum početka rada ravnatelja odredit će se ugovorom
o radu.
SKUPŠTINA
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
KLASA: UP/I-340-01/11-03/1
URBROJ: 2109/1-02-11-02
Čakovec, 17. veljače 2011.
PREDSJEDNIK
Petar Novački, prof., v. r.
4.
Na temelju članka 21. Statuta Međimurske županije
(“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 26/10) i
Broj 3 - Stranica 55
PREDSJEDNIK
Petar Novački, prof., v. r.
5.
Temeljem članaka 7. Zakona o zaštiti i spašavanju (“Narodne novine”, broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10), članaka
8. i 10. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih
snaga zaštite i spašavanja (“Narodne novine”, broj 40/08 i
44/08) i članka 21. Statuta Međimurske županije (“Službeni
glasnik Međimurske županije”, broj 26/10), Skupština Međimurske županije je na 13. sjednici održanoj 17. veljače
2011. godine, donijela
RJEŠENJE
o imenovanju načelnika i člana Stožera zaštite
i spašavanja Međimurske županije
I. MATIJA POSAVEC, mag. ing.prometa, zamjenik
župana, imenuje se načelnikom Stožera zaštite i
spašavanja Međimurske županije.
Stranica 56 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
II. DAMIR MAGIĆ, dipl. ing., direktor Proizvodnog
pogona HE Sjever, HEP “Proizvodnja” d.o.o.
Varaždin, imenuje se članom Stožera zaštite i spašavanja Međimurske županije.
III.Ovo Rješenje stupa na snagu danom objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”.
SKUPŠTINA
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
KLASA: 810-06/10-02/10
URBROJ: 2109/1-02-11-03
Čakovec, 17. veljače 2011.
PREDSJEDNIK
Petar Novački, prof., v. r.
6.
Temeljem članka 21. Statuta Međimurske županije
(“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 26/10) i
članka 65. Poslovnika Skupštine Međimurske županije
(“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 26/10),
Skupština Međimurske županije je na 13. sjednici, održanoj
17. veljače 2011. godine, donijela
ZAKLJUČAK
o prihvaćanju Polugodišnjeg izvješća o radu
župana za razdoblje 1. srpanj 2010. 31. prosinac 2010. godine
1. Prihvaća se Polugodišnje izvješće o radu župana za
razdoblje 1. srpanj 2010. - 31. prosinac 2010. godine.
2. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom objave u
“Službenom glasniku Međimurske županije”.
SKUPŠTINA
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
KLASA: 023-01/11-02/1
URBROJ: 2109/1-02-11-2
Čakovec, 17. veljače 2011.
PREDSJEDNIK
Petar Novački, prof., v. r.
7.
Temeljem članka 28. Zakona o zaštiti i spašavanju (“Narodne novine”, broj 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10), članaka
8. i 10. Pravilnika o mobilizaciji i djelovanju operativnih
snaga zaštite i spašavanja (“Narodne novine”, broj 40/08 i
44/08) i članka 21. Statuta Međimurske županije (“Službeni
glasnik Međimurske županije”, broj 26/10), Skupština Međimurske županije je na 13. sjednici, održanoj 17. veljače
2011. godine, donijela
ZAKLJUČAK
o prihvaćanju Plana zaštite i spašavanja
Međimurske županije
18. veljače 2011.
1. Prihvaća se Plan zaštite i spašavanja Međimurske
županije.
2. Plan zaštite i spašavanja Međimurske županije nalazi
se u privitku ovog Zaključka.
3. Ovaj Zaključak stupa na snagu danom objave u
“Službenom glasniku Međimurske županije”.
SKUPŠTINA
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
KLASA: 022-04/08-02/6
URBROJ: 2109/1-02-11-12
Čakovec, 17. veljače 2011.
PREDSJEDNIK
Petar Novački, prof., v. r.
AKTI ODBORA ZA STATUT,
POSLOVNIK I PROPISE SKUPŠTINE
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
1.
Na temelju članka 44. Poslovnika Skupštine Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”,
broj 26/10) i članka 120. Odluke o donošenju Izmjena i
dopuna Prostornog plana Međimurske županije (“Službeni
glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), Odbor za Statut,
Poslovnik i propise na 16. sjednici, održanoj 15. veljače
2011. godine, utvrdio je i izdao pročišćeni tekst Prostornog
plana Međimurske županije - Odredbe za provođenje.
Pročišćeni tekst obuhvaća Prostorni plan Međimurske
županije - Odredbe za provođenje (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 8/01), te Odluku o donošenju Izmjena
i dopuna Prostornog plana Međimurske županije objavljenu
u “Službenom glasniku Međimurske županije”, broj 23/10.
u kojima je označeno vrijeme njihova stupanja na snagu.
KLASA: 350-02/11-03/1
URBROJ: 2109/1-02-11-01
Čakovec, 15. veljače 2011.
PREDSJEDNICA ODBORA
Mr. sc. Andreja Fileš-Ružić
PROSTORNI PLAN
Međimurske županije
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
(pročišćeni tekst)
Glava I.
UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA PREMA
OBILJEŽJU, KORIŠTENJU I NAMJENI
Članak 1.
Prostornim planom Međimurske županije (u daljnjem
tekstu PPŽ) razrađuju se načela prostornog uređenja i
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
utvrđuju ciljevi prostornog razvoja, te organizacija, zaštita,
korištenje i namjena prostora Županije.
Članak 2.
Razvoj u prostoru potrebno je provoditi na načelima
racionalnog gospodarenja prostorom u cilju njegove zaštite
i očuvanja.
Članak 3.
Korištenje i namjena prostora uvjetovani su osnovnim
obilježjima prostora i podjelom na prostor za razvoj naselja,
izgrađena, kultivirana i prirodna područja.
Članak 4.
Izgrađeni dijelovi građevinskih područja i prostori
namijenjeni za razvoj naselja obuhvaćaju ona područja
u Županiji na kojima su izvršeni ili se planiraju izvršiti
zahvati u prostoru kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju.
Članak 10.
Prirodni predjeli su područja u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju isključivo u funkciji zaštite i očuvanja
relativno stabilnih ekosustava ili u funkciji ograničenog i
kontroliranog gospodarskog iskorištavanja prirodnih resursa
kao što je šumarstvo, poljoprivreda, vodno gospodarstvo,
lovstvo, rekreacija i turizam.
Članak 11.
Prema namjeni prirodna područja mogu biti:
- šumske površine koje se po svojoj namjeni dijele
na gospodarske, zaštitne i posebne,
- vodne površine koje se u pogledu namjene, korištenja
i zaštite na području Županije dijele na tekućice i
umjetna jezera (akumulacije i kanali).
Članak 12.
Prema prirodnim obilježjima prostora njegove osjetljivosti,
podobnosti i mogućnosti prihvaćanja određenih aktivnosti,
planiraju se tri razine dopustivosti zahvata u prostoru:
Članak 5.
Aktivnosti kojima se mijenja stanje u prostoru (gradnja,
eksploatacija, sanacija i drugo) izvode se:
- u naseljima (izgrađeno područje naselja i područje
planirano za razvoj naselja - građevinsko područje
naselja),
a)I . razina dopustivosti - odnosi se na dijelove prostora izvan naselja u kojima se ne može planirati
nova gradnja:
a1 I. i II. zona zaštite izvorišta (osim priključne infrastrukture, ali uz izvođenje posebnih mjera zaštite),
- izvan naselja (izdvojene funkcije i infrastruktura).
a2 poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu (u PPŽ-u načelno označeno
kao “vrijedno poljoprivredno tlo”),
Članak 6.
a3 prostore prirodnih inundacijskih područja, odnosno
20 m od nožice nasipa,
U naselju, odnosno području planiranom za razvoj naselja
koje se određuje prostornim planom uređenja općine/grada
(u daljnjem tekstu: PPUO/G) sukladno zakonskim propisima, zadovoljavaju se funkcije stanovanja, rada, funkcije
komunalne i društvene infrastrukture.
Članak 7.
Brisan
Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog
plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010.
- stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.
Članak 8.
Kultivirani predjeli (ruralni, poljodjelski) su ona područja
u kojima se ljudske aktivnosti odvijaju bez značajnijih i/ili
trajnijih promjena stanja prirodnog okruženja kroz djelatnosti kao što su poljoprivreda, voćarstvo, vinogradarstvo
i stočarstvo.
Članak 9.
Prema osnovnim namjenama kultivirana područja u
Županiji dijele se na:
Broj 3 - Stranica 57
- mozaik manjih poljoprivrednih površina, isprepletenih
šumarcima i dijelovima naselja,
- osobito vrijedno obradivo tlo,
- vrijedno obradivo tlo,
- ostala obradiva tla,
- šume i šumsko zemljište.
a4 zaštićeni dijelovi prirode, spomenici parkovne arhitekture kao postojeća zaštićena područja utvrđena
(prikazana) na kartografskom prikazu 3., ukoliko se
propisanim mjerama zaštite ne dozvoljavaju izuzeci.
Iznimno, može se planirati gradnja infrastrukture u
područjima navedenim pod a3 i a4, ali uz izvođenje
posebnih mjera zaštite i to samo u slučaju ako je
zamjensko rješenje neopravdano i skupo.
b)II. razina dopustivosti - područje ograničene gradnje i regulative, odnosi se na dijelove prostora
u kojima se može planirati gradnja uvažavajući
posebne zaštitne mjere i uvjete uređenja prostora:
b1 III. zona zaštite izvorišta,
b2 poljoprivredno zemljište u skladu s propisima o poljoprivrednom zemljištu (u PPŽ-u načelno označeno
kao “ostalo obradivo tlo”),
b3 predjeli planirani za stavljanje pod zaštitu prema
Zakonu o zaštiti prirode i predjeli definirani u PPŽ-u
kao osobito vrijedan krajobraz,
b4 pojas do 50 m od ruba šume.
c)I II. razina dopustivosti - ostalo područje, odnosi
se na one dijelove prostora u kojima je planirana
gradnja bez ograničenja.
Članak 13.
Način korištenja prostora za određenu namjenu utvrđuje
se prema vrsti i opsegu propisane zaštite i očuvanja prostora:
a) zaštita prirodnih predjela, odnosno prirodnih resursa:
vode, šume, biljni i životinjski svijet, krajobraz,
Stranica 58 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
- stalni međudržavni granični cestovni prijelaz I.I
kategorije: Bukovje-Gibina.
biološka raznolikost i dr. u cilju zadržavanja prevladavajuće biofizičke strukture i daljnjeg razvoja
relativno stabilnih ekosustava,
Željezničke građevine s pripadajućim građevinama
b) zaštita kultiviranih predjela u cilju racionalnog korištenja i zauzimanja prostora i očuvanja identiteta
ruralnog krajolika,
- pruga od značaja za međunarodni promet M501 (MG
3) (Središče) Državna granica-Čakovec-KotoribaDržavna granica (Murakeresztur),
c) zaštita okoliša unutar izgrađenih (urbanih) područja
u cilju zaštite zdravlja i unapređenja života ljudi (tlo,
voda, zrak, buka, otpad i dr.).
- pruga od značaja za regionalni promet R201 (I 101)
Zaprešić-Zabok-Varaždin-Čakovec,
- pruga od značaja za lokalni promet L101 (II 200)
Čakovec-Mursko Središće -Državna granica (Lendava),
Članak 14.
Osnovna namjena, korištenje i zaštita prostora prikazani
su u grafičkom dijelu PPŽ-a, a s obzirom na karakter plana
i mjerilo (1:100 000) očitavaju se i tumače kao načelne
planske kategorije usmjeravajućeg značenja.
- stalni međunarodni granični željeznički prijelazi I.
kategorije:
Detaljnije razgraničenje pojedinih namjena i kategorija,
režima korištenja i uređenja prostora određuje se PPUO/G.
- tercijarna zračna luka 2C/1A kategorije.
Elektroenergetske građevine:
- HE “Čakovec” instalirane snage 80,4 MW,
UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA
OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU
- HE ”Dubrava” instalirane snage 80,6 MW,
- male HE na derivacijskim kanalima,
- dalekovod Žerjavinec-Mađarska 2x400 kV,
Članak 15.
- dalekovod Mađarska 120 kV,
- magistralni plinovod Varaždin-Čakovec-Šenkovec
DN 200/50,
- magistralni plinovod Varaždin II -Čakovec DN
200/50,
- magistralni plinovod Čakovec - Šenkovec DN 150/50,
- magistralni plinovod Šenkovec - Mihovljan DN
150/50,
Temeljem PPŽ-a, utvrđuju se uvjeti za lokacijsku i
građevinsku dozvolu za objekte i sadržaje od interesa za
državu i Županiju uvažavajući sve ostale kriterije ovog Plana.
- magistralni plinovod Mihovljan - Mursko Središće
DN 150/50,
- magistralni plinovod Legrad - Donja Dubrava DN
150/50,
GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU
- magistralni plinovod Molve-Donja Dubrava,
Članak 16.
- Jadranski naftovod - JANAF,
Postojeće građevine:
- nadzemni objekti: MRS Čakovec, MRS Donje Međimurje, MRS Kuršanec, MRS Mihovljan, MRS
Mursko Središće, MRS Nedelišće, MRS Šenkovec.
Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i
uređajima
- autocesta: A 4 - GP Goričan (granica Republike Mađarske) - Varaždin - Zagreb (čvorište Ivanja Reka,
A3)
Građevine eksploatacije energetskih mineralnih
sirovina:
- odobrena eksploatacijska polja ugljikovodika Mihovljan, Vučkovec, Vukanovec i Zebanec,
- državne ceste:
D3; G.P. Goričan (granica Republike Mađarske)
- Čakovec - Varaždin - Breznički Hum - Zagreb Karlovac - Rijeka (D8),
D20; Čakovec (D3) - Prelog - Donja Dubrava - Đelekovec - Drnje (D41),
D208; G.P. Trnovec (granica Republike Slovenije)
- Nedelišće (D3),
D209; G:P. Mursko Središće (granica Republike
Slovenije) - Šenkovec - Čakovec - Nedelišće (D3).
- stalni međunarodni granični cestovni prijelazi I.
kategorije: Goričan-Letenye, Trnovec-Središče ob
Dravi, Mursko Središće-Petišovci.
- dalekovodi i transformatorska postrojenja napona
110 kV.
Građevine za transport plina i nafte:
Obaveza je jedinica lokalne samouprave da u procesu
planiranja korištenja i namjene prostora na teritoriju općine
ili grada (unutar i izvan građevinskog područja) ugrade
navedene objekte u planske dokumente (prostorne planove
uređenja općina/gradova i dokumente prostornog uređenja
užeg područja), uvaže ograničenja korištenja prostora, i kroz
njih osiguraju prostor za njihovo provođenje.
Kotoriba-Murakeresztur, Čakovec-Središče ob Dravi,
Čakovec-Lendava.
Zrakoplovne građevine:
Glava II.
Prostorni plan Županije određuje prostore za smještaj
postojećih, planiranih i planiranih-mogućih građevina od
važnosti za državu i Županiju.
18. veljače 2011.
- građevine u funkciji eksploatacije ugljikovodika
povezane s odobrenim eksploatacijskim poljima.
Vodne građevine
- vodozahvat za korištenje mineralnih i termalnih
voda - Vučkovec,
- građevina za vodoopskrbu Nedelišće - kapaciteta
zahvata 600 l/s.
Regulacijske i zaštitne vodne građevine:
- građevine za obranu od poplava na Dravi, a prema
Državnom planu obrane od poplava i to: nasipi Pušćine-Gornji Hrašćan, Trnovec, nasipi akumulacija i
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i
uređajima
brane HE “Čakovec” i “Dubrava” i nasipi dovodnog
i odvodnog kanala,
- kompleks građevina hidroenergetskog sustava na
rijeci Dravi koji se smatraju velikim regulacijskim
zahvatom (akumulacije, brane i kanali),
- sve županijske i lokalne ceste,
- granični prijelazi za pogranični promet: Preseka-Središće, Sv. Martin na Muri-Hotiza, Banfi-Raskrižje,
Donja Dubrava-Belezno, Kotoriba-Mlinarci.
- građevine za obranu od poplava na Muri, a prema
Državnom planu obrane od poplava i to: glavni
murski nasipi, nasip Sveti Martin i nasip Križovec.
Članak 17.
Planirane građevine:
Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i
uređajima
- dionica državne ceste od Graničnog prijelaza Trnovec
do Čakovca (uključujući sjevernu obilaznicu Nedelišća).
Vodne građevine
- nasip na Muri kod Podturna i Lončarevo,
- vodozahvat za korištenje mineralnih i termalnih
voda - Draškovec.
Igralište za golf s pratećim sadržajima
Građevine za transport plina i nafte
- sustav za transport plina od čvora Međimurje do
CPS Molve.
Članak 18.
Planirane - moguće građevine:
Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i
uređajima
- cesta: Čakovec-Mursko Središće-Slovenija (uključujući obilaznicu Murskog Središća, most na Muri i
međunarodni granični cestovni prijelazi I. kategorije),
- cesta Čakovec-Varaždin,
- čvor na autocesti Turčišće,
- sjeverna obilaznica Preloga planirana u dvije etape:
prva etapa planirana je do istočnog ulaza u Prelog, a
u drugoj etapi cesta obilazi Cirkovljan i priključuje
se na D20 između Crkovljana i Draškovca,
- čvor Goričan i spoj na prateće uslužne objekte odmorište “Goričan”.
Željezničke građevine s pripadajućim uređajima
- brza željeznička pruga Kotoriba - Pragersko, drugi
kolosijek,
- brza željeznička pruga Čakovec - Varaždin, drugi
kolosijek,
- granična željeznička postaja Macinec.
Građevine eksploatacije energetskih mineralnih
sirovina:
- planirano moguće eksploatacijsko polje plina Međimurje-Peklenica i planirani mogući istražni lokaliteti
na području Grada Preloga, Grada Čakovca i Općine
Nedelišće.
GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA ŽUPANIJU
Eksploatacijska polja mineralnih sirovina
- eksploatacijsko polje šljunka i pijeska: Totovec,
Preloge, Prelog, Cirkovljan, Turčišće, Križovec,
- eksploatacijsko polje gline u Šenkovcu.
Vodne građevine
- građevina za vodoopskrbu Prelog, kapaciteta zahvata
200 l/s i izvorište pitke vode Sveta Marija,
- retencije: Globetka, Pribislavec, Šenkovec, Balogovec, Jegerseg, Dragoslavec, Selnica,
- mikroakumulacije Balogovec i Vratišinec,
- građevine za korištenje voda - kanalska mreža za
odvodnju,
- građevine za zaštitu voda - sustav za odvodnju
otpadnih voda grada Čakovca i prigradskih naselja
kapaciteta 75.000 ekvivalent stanovnika.
Građevine za transport plina
- lokalni distribucijski plinovod Nedelišće - Gornji
Kuršanec,
- lokalni distribucijski plinovod Nedelišće - Šenkovec,
- lokalni distribucijski plinovod Donja Dubrava -Prelog,
- lokalni distribucijski plinovod Donja Dubrava Kotoriba,
- lokalni distribucijski plinovod Prelog - Gornji Kuršanec,
- lokalni distribucijski plinovod Donji Kraljevec Goričan,
- lokalni distribucijski plinovod Križopotje - Preseka
- Štrigova,
- lokalni distribucijski plinovod Lopatinec - Štrigova,
- lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće Peklenica,
- lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće Sveti Martin na Muri - Štrigova,
- lokalni distribucijski plinovod Mursko Središće Selnica - Zebanec - Lopatinec,
- lokalni distribucijski plinovod Turčišće - Domašinec
- Ferketinec,
- lokalni distribucijski plinovod Orehovica - Ivanovec,
- lokalni distribucijski plinovod Orehovica - Mala
Subotica,
- distribucijski glavni gradski prsten grada Čakovca,
- distribucijski prigradski plinski prsten,
- distribucijski prsten Ivanovec - Pribislavec - Belica
- Gardinovec - Strelec - Palovec - Štefanec,
- distribucijski prsten grada Preloga,
- distribucijski prsten Peklenica - Ferketinec - Sivica
- Vratišinec.
Članak 19.
Postojeće građevine:
Broj 3 - Stranica 59
Članak 20.
Planirane građevine:
Stranica 60 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i
uređajima
- granični cestovni prijelaz za međunarodni i međudržavni promet II. kategorije Kotoriba - Murakeresztur.
Županijski centar za gospodarenje otpadom i pretovarna stanica
Vodne građevine
- retencije Bratjanec i Vučkovec,
- građevine za melioracijsko navodnjavanje,
- vodospremnici Železna Gora, Dragoslavec i vodotoranj Sveti Urban,
- kanalska mreža za odvodnju,
- građevine za zaštitu voda: sustavi odvodnje otpadnih voda s pripadajućim građevinama i uređajima,
i uređajima za pročišćavanje u jedinicama lokalne
samouprave (zajednički za više njih i/ili pojedinačni),
- građevine za korištenje voda: građevine za eksploataciju pitke vode Draškovec.
Građevine za distribuciju plina
- lokalni distribucijski plinovod Vratišinec - Mursko
Središće.
Članak 21.
Planirane - moguće građevine:
Cestovne građevine s pripadajućim građevinama i
uređajima
- županijska cesta, zapadna obilaznica Preloga,
- lokalna cesta Kotoriba - Donji Kraljevec - Goričan,
- lokalna cesta Slakovec -Šenkovec,
- županijska cesta Kotoriba - Murakeresztur i most
na Muri,
- spojna cesta čvor Turčišće - most na Muri - čvor
Tornyszentmiklos na autocesti Budimpešta - Trst,
- granični cestovni prijelazi za međunarodni i međudržavni promet II. kategorije Podturen i Kotoriba.
Elektronička komunikacijska infrastruktura
- samostojeći antenski stupovi za lociranje elektroničke
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme.
Eksploatacijska polja mineralnih sirovina
- eksploatacijska polja šljunka i pijeska: Držimurec,
Poleve, Prodi i moguća eksploatacijska polja na
prostorima visoke istraženosti nalazišta DržimurecTurčišće,
- eksploatacijska polja gline: moguća eksploatacijska
polja na prostorima visoke istraženosti nalazišta
Mihovljan - Krištanovec.
18. veljače 2011.
UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA
Članak 22.
Rekonstrukciju i proširenje postojećih građevina moguće
je izvršiti uz uvjete:
- rekonstrukciju državnih cesta unutar naselja izvesti
uz uvjet da se omogući sigurnost svih sudionika u
prometu unutar koridora ceste, a unutar povijesnih
cjelina rekonstrukciju izvršiti na način da se ne
naruši tradicionalna struktura izgrađenog prostora
(građevinski pravac),
- osigurati prostor uz brzu željezničku prugu (Mađarska-Čakovec-Varaždin) i magistralnu željezničku
prugu (Kotoriba-Pragersko) za drugi kolosijek (prema
posebnim uvjetima HŽ-a),
- rekonstrukciju i proširenje kapaciteta dalekovoda
moguće je izvršiti višenamjenskim korištenjem stupova za elektroprijenos te uz korištenje postojećeg
koridora,
- proširenje kapaciteta vodocrpilišta Nedelišće, Prelog
i Sveta Marija moguće je unutar prve zone zaštite
izvorišta
- proširenje postojećih eksploatacijskih polja moguće
je izvršiti nakon što su iscrpljene rezerve na većim
dubinama, a prema uvjetima iz PPUO/G,
- za proširenje postojećeg zračnog pristaništa u zračnu
luku 2C/1A kategorije potrebno je osigurati koridor
širine 300 m i dužine 2000 m u smjeru položaja već
postojeće poletno - sletne staze,
- osigurati prostor za pristup vozila s autoceste iz svih
smjerova planiranom odmorištu Goričan na ulazu u
Republiku Hrvatsku, te planirati prenamjenu sadržaja
Graničnog prijelaza Goričan za funkciju odmorišta.
Članak 23.
Uvjeti za smještaj planiranih građevina:
- međudržavni granični prijelaz Kotoriba-Murakerestur
potrebno je objediniti sa željezničkim međunarodnim
prijelazom ili ga smjestiti uz građevinsko područje
Kotoribe istočno od naselja,
- koridor sjeverne obilaznice Nedelišća koja se produžuje do graničnog prijelaza Trnovec, utvrđuje se
u širini 100 m prema Kartografskom prikazu broj 1,
- prostor za smještaj građevina koje čine sustav obrane
od poplava (pri rekonstrukciji i izgradnji novih nasipa) potrebno je odrediti na način da se ne smanjuje
(postojeće) poplavno područje rijeka i da građevine
ne presijecaju postojeće rukavce (mrtve i aktivne)
uz rijeke,
- građevine infrastrukture pokretnih komunikacija
mogu se locirati unutar područja određenih prema
grafičkom prilogu Kartogramu broj 4.1. i prema
prostornim uvjetima određenim ovim Odredbama.
Energetske građevine iz obnovljivih izvora energije
Vodne građevine
- građevine za zaštitu od erozivnog djelovanja bujičnih
vodotoka,
- vodotoranj Dekanovec, Kotoriba, Bukovec, Čakovec
II,
- vodni zahvati geotermalnih voda na istražnim bušotinama s velikim potencijalom: Merhatovec, i
Kotoriba.
Članak 24.
Uvjeti za smještaj planiranih - potencijalnih građevina:
- za planiranu prometnu građevinu Čakovec-Varaždin
potrebno je osigurati prostorni koridor prema kartografskom prikazu broj 1: za dionicu koja prolazi
unutar građevinskog područja prostorni koridor
između postojećih građevnih pravaca, za dionicu
izvan građevnog područja naselja prostorni koridor
od 100 m,
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
- za planiranu prometnu građevinu Čakovec-Mursko
Središće - most na Muri, potrebno je osigurati prostorni koridor prema kartografskom prikazu broj 1:
za dionicu koja prolazi unutar građevinskog područja
prostorni koridor između postojećih građevnih pravaca; za dionicu izvan građevnog područja naselja
prostorni koridor širine 200 m,
- za prometne građevine - sjevernu i zapadnu zaobilaznicu Preloga potrebno je osigurati prostorni koridor
prema kartografskom prikazu broj 1. u širini 100 m,
- za prometnicu Turčišće-Podturen potrebno je osigurati
prostorni koridor prema kartografskom prikazu broj
1 u širini 200 m,
- za planiranu prometnu građevinu Kotoriba-Donji
Kraljevec-Goričan potrebno je osigurati prostorni
koridor šine 100 m prema grafičkom prikazu,
- za planiranu moguću građevinu granične željezničke
postaje Macinec potrebno je dugoročno osigurati
prostor uz željezničku prugu u širini od 100 m i
duljini 1200 m istočno od postojećeg cestovnog
prijelaza županijske ceste,
- nova eksploatacijska polja šljunka i pijeska moguće
je osnivati: na području visoke istraženosti nalazišta
Držimurec-Turčišće u obuhvatu određenom prostornim planom uređenja općine na čijem se teritoriju
planira eksploatacija; na lokaciji bivšeg saniranog
eksploatacijskog polja Poleve u obuhvatu postojećeg
eksploatacijskog polja uz primjenu tehnološkog
postupka koji omogućava eksploataciju u dubinu;
na lokaciji Prodi u obuhvatu određenom Prostornim
planom uređenja Grada Čakovca,
- nova eksploatacijska polja gline moguće je osnivati
na području visoke istraženosti nalazišta MihovljanKrištanovec, u obuhvatu određenim prostornim planom
uređenja općine/grada na čijem se teritoriju planira
eksploatacija. Potencijalno polje za eksploataciju
gline, treba se nalaziti na prostoru složene konfiguracije terena, gdje bi se sanacijom nakon iskopa
moglo postići formiranje novog krajolika bliskog
okruženju u kojem se nalazi, a ne smije se nalaziti
na ravnom terenu gdje bi mogle nastati duboke
depresije (jame) kao posljedica eksploatacije,
- energetske građevine za proizvodnju bioplina i
električne energije iz obnovljivih izvora mogu se
locirati izvan građevinskog područja naselja, na
mjestu nastanka izvora ili unutar gospodarske zone
ovisno o njezinim specifičnostima,
- izgradnjom i puštanjem u rad novih magistralnih
plinovoda, koridor s cjevovodom magistralnog plinovoda koji ostaje izvan funkcije, može se staviti u
funkciju lokalnog plinskog distribucijskog sustava,
ili pak se prostor tog koridora može koristiti za
potrebe drugih dijelova infrastrukture.
Glava III.
UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA
U PROSTORU
Članak 25.
U okviru prostorne strukture, PPŽ određuje uvjete za
smještaj ovih djelatnosti:
- šumarstvo,
- poljodjelstvo,
Broj 3 - Stranica 61
- industrija, malo gospodarstvo i obrtništvo,
- eksploatacija mineralnih sirovina.
Smještaj poljodjelstva, šumarstva i eksploatacije mineralnih sirovina uvjetovani su prirodnim karakteristikama
prostora, dok je industrija, malo gospodarstvo i obrtništvo
vezano uz građevinska područja.
ŠUMARSTVO
Članak 26.
Gospodarenje šumama mora se temeljiti na programu
gospodarenja svih šuma - onih u državnom i u privatnom
vlasništvu.
Članak 27.
Namjena šuma u PPŽ određena je za pojedina područja:
- šume na području između Mure i Drave imaju gospodarsku namjenu,
- šume uz Dravu su šume posebne namjene,
- šume gornjeg Međimurja i uz Muru su zaštitne
šume (zaštita od erozije, zaštita tla, zaštita vodenih
tokova).
Članak 28.
U PPUO/G jedinice lokalne samouprave trebaju izdvojiti lokalitete šuma uz naselja ili unutar naselja kao šume
posebne namjene-za turizam i rekreaciju.
POLJOPRIVREDA
Članak 29.
Smjernice za razvoj poljoprivrede temelje se na prirodnoj uvjetovanosti pojedinog područja i na preporukama
Strategije razvitka poljoprivrede Međimurja.
Članak 30.
S obzirom na postojeću usitnjenost posjeda i veličinu
poljoprivrednih čestica, pretpostavka značajnijem poljoprivrednom razvoju je okrupnjavanje posjeda, što bi trebao biti
jedan od strateških ciljeva Županije za razvoj poljoprivrede.
Članak 31.
Stimulativnim mjerama trebalo bi poticati okrupnjavanje posjeda i stvarati uvjete za uspješnije obiteljsko
poljoprivredno gospodarstvo - bazirano na povrćarstvu,
voćarstvu i vinogradarstvu, te stvarati uvjete za farmerski
tip poljoprivrednog gospodarstva.
Članak 32.
Uvažavajući smjernice za razvoj poljoprivrede (veličina
posjeda, preporučena djelatnost), - obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo može se zasnivati izvan građevinskog područja naselja, ako su ispunjeni i uvjeti o veličini posjeda za
pojedine grane poljodjelstva:
- ratarstvo .................................................. 25,0 ha,
- uzgoj povrća .............................................. 3,0 ha,
- uzgoj voća.................................................. 1,7 ha,
- vinogradarstvo i podrumarstvo.................... 3,5 ha,
- rasadnici bilja, uzgoj cvijeća i bilja............. 1,0 ha.
Stranica 62 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Veličina čestice izvan građevinskog područja naselja
na kojem se mogu graditi građevine u funkciji obiteljskog
poljoprivrednog gospodarstva i građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje mora biti minimalne površine 0,5 ha.
Građevna čestica izuzeta od zemljišta na kojoj se planira
izgradnja tih građevina može biti i manja, a koeficijent
izgrađenosti može iznositi najviše 0,4. Planirane građevine
moraju biti udaljene od susjedne sjeverne, istočne i zapadne međe najmanje za svoju cjelokupnu visinu, a od južne
susjedne međe najmanje 3 m.
18. veljače 2011.
obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva definirat će se
mjerama i smjernicama PPUO/G.
Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za
izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju poljoprivrednog
gospodarstva i gospodarskih građevina u funkciji poljoprivrednih djelatnosti ne može se parcelirati na manje dijelove.
Članak 33.
Izvan građevinskog područja naselja može se dozvoliti
gradnja gospodarskih građevina za uzgoj životinja (stoke
i peradi) - tovilišta.
Veličina građevinskog zemljišta na kojem se mogu
graditi gospodarske građevine za potrebe rasadnika i uzgoj
cvijeća (staklenici i prateći poslovni prostori) mora biti
minimalne površine 0,3 ha, a navedene građevine na čestici
moraju činiti cjelinu.
Površina građevne čestice za gradnju tih gospodarskih
građevina ne može biti manja od 2.000 m 2, s najvećim
koeficijentom izgrađenosti od 0,4.
Gospodarske građevine poljoprivredne namjene za
uzgoj stoke mogu se graditi izvan ili unutar građevinskog
područja, prema uvjetima navedenim u tabeli:
Namjena građevina, uvjeti građenja i djelatnosti koje
se mogu locirati na građevinskom zemljištu u funkciji
TABELA broj 1.
Kapacitet tovilišta
(broj uvjetnih grla - UG)
do 10 UG
10-60 UG
60-100 UG
Najmanja udaljenost u metrima
12 m
50 m
70 m
200m
50 m
20 m
500 m
100 m
50 m
100-250 UG
Više od 250 UG
od najbliže stambene građevine
od najbliže stambene građevine
od
od
od
od
od
od
najbliže stambene građevine.
DC
ŽC i LC
građevnog područja
DC
ŽC i LC
težina
Ekvivalent
10 UG
Ekvivalent
30 UG
Ekvivalent
60 UG
Ekvivalent
100 UG
Ekvivalent
250 UG
Ekvivalent
400 UG
Ekvivalent
40 UG
Domaća životinja
koeficjent
UG po
životinji
TABELA broj 2.: PRIPADAJUĆI IZNOS UVJETNOG GRLA PO POJEDINOJ VRSTI DOMAĆE ŽIVOTINJE (UG)
Odrasla goveda starija
od 24 mjeseca
1,00
500
10
30
40
60
100
250
400
Goveda starosti od 12
do 24 mjeseca
0,60
300
16,7
50
67
100
167
418
668
Goveda starosti od 6
do 12 mjeseci
0,30
150
33,3
100
133
200
333
833
1332
Rasplodni bikovi
1,40
700
7,14
21
29
43
71
179
286
Telad
0,15
75
66,7
200
267
400
667
1668
2668
Konji
1,20
600
8,33
25,2
33,3
50
83,3
208
333
Ždrebad
0,50
250
20
60
80
120
200
500
800
Ovce i koze
0,10
50
100
300
400
600
1000
2500
4000
Janjad i jarad
0,05
25
200
600
800
1200
2000
5000
8000
Krmače
0,30
150
33,3
100
133
200
333
833
1332
Nerasti
0,40
200
25
75
100
150
250
625
1000
Svinje u tovu od 25 do
110 kg
0,15
75
66
200
264
396
660
1650
2640
Odojci
0,02
10
500
1500
2000
3000
5000
12500
20000
Kokoši nesilice
0,004
2
2500
7500
10000
15000
25000
62500
100000
Ekvivalent
30 UG
Ekvivalent
60 UG
Ekvivalent
100 UG
Ekvivalent
250 UG
Ekvivalent
400 UG
0,0025
1,25
4000
12000
16000
24000
40000
100000
160000
Purani
0,02
10
500
1500
2000
3000
5000
12500
20000
Kunići i pernata
divljač
0,002
1
5000
15000
20000
30000
50000
125000
200000
Domaća životinja
Tovni pilići
Ekvivalent
40 UG
Ekvivalent
10 UG
Broj 3 - Stranica 63
težina
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
koeficjent
UG po
životinji
18. veljače 2011.
„Uvjetno grlo“ (u daljnjem tekstu: UG) je usporedna vrijednost domaćih životinja svedena na masu od 500 kg.
Iznimno od kriterija propisanih u Tabeli broj 1. u ovom
članku, farme za uzgoj koza i ovaca kapaciteta do 200
koza i ovaca, 40 muznih krava i 40 konja, mogu se graditi
u naseljima ruralnih obilježja na udaljenosti najmanje 20
m od susjedne stambene građevine. Farme za uzgoj iste
stoke kapaciteta do 100 uvjetnih grla, mogu se smjestiti na
udaljenosti najmanje 70 m od najbliže stambene građevine.
vilište propisno udaljeno od drugih građevinskih područja
i stambenih građevina.
Propisane udaljenosti tovilišta od građevinskih područja
naselja jednako se primjenjuju i na obaveznu udaljenost
od groblja, turističkih kompleksa, zone sporta i rekreacije
(postojeća i planirana izdvojena građevinska područja).
Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova
za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju gospodarske
građevine za uzgoj životinja ne može se parcelirati na
manje dijelove.
Izuzetno, udaljenost tovilišta od stambene građevine
na usamljenoj izgrađenoj građevnoj čestici može biti i
manja ukoliko je o tome suglasan vlasnik građevine na
navedenom građevinskom području, pod uvjetom da je to-
Za gospodarske građevine za uzgoj životinja, što će se
graditi na čestici zatečenog gospodarstva, udaljenost od
stambene građevine tog gospodarstva, odnosno od zdenca ne
smije biti manja od 30 m, uz uvjet da su propisno udaljene
od ostalih lokaliteta utvrđenih u tablici u ovom članku.
Članak 33a.
Tovilišta za uzgoj peradi mogu se graditi na slijedećim
udaljenostima:
Tabela br. 3.: Smještaj farmi za uzgoj brojlera
Najmanja udaljenost u metrima od
Kapacitet
tovilišta
Stamb. građ./Građ. područja
Državne ceste
Županijske i lokalne
ceste
5000-18000 pilića
70 m od stambene građevine
30
15
18000-25000 pilića
100 m od građ. područja
50
20
Više od 25000 pilića
200 m od građ. područja
100
50
INDUSTRIJA, MALO GOSPODARSTVO
Članak 34.
U cilju osiguravanja što kvalitetnijih uvjeta za život
unutar stambenih zona, što kvalitetnijih uvjeta za rad i razvoj gospodarske djelatnosti, industrijske pogone i pogone
male privrede potrebno je smještavati unutar postojećih i
planiranih gospodarskih zona.
Članak 35.
Gospodarske zone moraju biti opremljene infrastrukturom dovoljnih kapaciteta, moraju omogućiti nesmetano
odvijanje prometa, a prostorni uvjeti moraju omogućiti
razvoj pojedinih djelatnosti.
Članak 36.
Planiranje gospodarskih zona treba se temeljiti na postojećem prostornom potencijalu - raspoloživom prostoru,
mogućim kapacitetima infrastrukturnih i energetskih objekata
i mogućnostima korištenja postojećih i planiranih prometnica,
tradiciji specifičnih gospodarskih djelatnosti i dr.
U slučaju kada je planiranje gospodarske zone vezano uz
određivanje prostora za razvoj naselja mora se prvo zadovoljiti
uvjet da su ispunjeni kapaciteti postojećih gospodarskih zona
na teritoriju općine (najmanje 80% površine). Određivanje
prostora za razvoj naselja za namjenu gospodarske zone
preporučljivo je vezati uz proširenje postojećih gospodarskih zona, umjesto formiranja novih, zbog racionalnosti
korištenja prostora i komunalne infrastrukture.
Članak 37.
Specifične djelatnosti u malom gospodarstvu i obrtničke djelatnosti mogu se odvijati i na čestici stambene
namjene unutar naselja, ukoliko to prostorne mogućnosti
čestice dozvoljavaju, a da se pri tome ne ugrožava funkcija
stanovanja, ekološka stabilnost, vrijednosti kvalitete zraka,
podzemnih voda i tla okolnog prostora.
Stranica 64 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 41.
Članak 38.
Asfaltne baze, separacije šljunka potrebno je vezati
uz eksploatacijska polja šljunka većih kapaciteta i rezervi
(Ivanovec-Preloge, Turčišće, Prelog, Cirkovljan, Držimurec).
EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA
Članak 39.
Eksploataciju mineralnih sirovina moguće je vršiti na
lokalitetima označenim na kartografskom prikazu broj
1. - Korištenje i namjena prostora/površina, uz mogućnost
proširenja postojećih površina za eksploataciju. Proširenje
eksploatacijskog polja odredit će se prostornim planom uređenja općine/grada na čijem se teritoriju planira eksploatacija
i prema prostornim uvjetima propisanim ovim Planom.
Članak 40.
Eksploatacija šljunka i pijeska E3 vrši se na postojećim,
odobrenim poljima i to na lokalitetima:
- Totovec, eksploatacija na rok do 2031. godine,
kapaciteta 70 000 m 3/god,
- Preloge, do iscrpljenja ležišta, kapaciteta 160 000
m 3/god,
- Turčišće, (Turčišće III do 2025. godine, Turčišće
I i II do iscrpljenja ležišta), ukupnog kapaciteta
151 000 m 3/god,
- Prelog, do iscrpljenja ležišta, kapaciteta 70 000 m 3/
god,
-
Cirkovljan do iscrpljenja ležišta, kapaciteta 70 000
m 3/god,
- Križovec - eksploatacija na rok do 2020. godine,
kapaciteta 13 000 m 3/god.
Eksploatacija gline vrši se na postojećem odobrenom
polju, na lokalitetu Šenkovec - E4 do iscrpljenja ležišta,
kapaciteta 80 000 m 3/god.
18. veljače 2011.
Lokalitete napuštenih šljunčara ili dijelove eksploatacijskih polja koji se postepeno napuštaju i zatvaraju
potrebno je sanirati i prostor prenamijeniti prema izrađenoj
dokumentaciji (prema sanacijskom projektu), uz obavezu
praćenja stanja okoliša.
Članak 42.
Osnivanje i izgradnja ribnjaka, uzgajališta pataka i slično
može se vršiti samo na saniranim napuštenim šljunčarama, a
nikako se ne može vršiti iskop zemljišta sa ciljem prenamjene
poljoprivrednih ili šumskih površina u ribnjake i uzgajališta.
Članak 43.
Polja za eksploataciju gline, šljunka i pijeska ne mogu
se osnivati na udaljenostima manjim od:
1. 300 m od građevinskog područja naselja,
2. 100 m od državnih i županijskih cesta,
3. 50 m od lokalnih cesta.
EKSPLOATACIJA ENERGETSKIH MINERALNIH
SIROVINA E1 I GEOTERMALNIH VODA E2
Članak 44.
Eksploatacija geotermalnih voda (E2) vrši se u turističke
svrhe na lokalitetu Vučkovec, a planira se u Draškovcu.
Istražnim radovima na lokalitetima Merhatovec i Kotoriba
utvrđen je veliki potencijal geotermalnih voda koje se mogu
koristiti u više namjena.
Nakon provedenih istražnih radova, bušotina za eksploataciju energetskih mineralnih sirovina može se locirati
unutar istražnog polja na udaljenostima najmanje:
- 70 m od stambene građevine,
- 50 m od kategoriziranih prometnica.
Eksploatacija šljunka i pijeska može se planirati na
novim lokalitetima Poleve i Prodi, i na prostoru visoke
istraženosti Držimurec - Turčišće.
Buka koja se može javiti u okruženju stambenih i radnih građevina u postupku eksploatacije, ne smije prelaziti
granične vrijednosti propisane posebnim zakonom.
Eksploatacija gline može se planirati na prostoru visoke
istraženosti Mihovljan-Krištanovec.
Glava IV.
Nakon istražnih radova na prostorima na kojima se mogu
planirati nova eksploatacijska polja i proširenje postojećih,
jedinice lokalne samouprave mogu u prostornim planovima
uređenja planirati obuhvat i uvjete eksploatacije, te namjenu
prostora nakon napuštanja eksploatacije. Smještaj novih
eksploatacijskih polja mineralnih sirovina ne može se
planirati na visoko vrijednom poljoprivrednom zemljištu
(P1), a smještaj na vrijednom poljoprivrednom zemljištu
(P2) potrebno je izbjegavati.
Prema uvjetima određenim u zaključku studije utjecaja
na okoliš, zbog prirodnih osobitosti prostora i u cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti prostora, unutar planiranog
prostora za eksploataciju mogu se odrediti prostori koji se
mogu izuzeti od eksploatacije.
Iznimno, proširenje postojećeg eksploatacijskog polja
nije moguće planirati u zaštićenom području i na šumskim
površinama.
Određivanjem detaljnih uvjeta za eksploataciju mineralnih sirovina u PPUO/G, nije potrebno pokretanje postupka
izmjene i dopune PPŽ.
UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
U PROSTORU
Članak 45.
Društvene djelatnosti kao sadržaji javnog interesa,
svrstavaju se u više temeljnih skupina središnjih uslužnih
funkcija prema njihovim sadržajima, kao što su:
- uprava i pravosuđe,
- odgoj i obrazovanje,
- kulturne i društvene organizacije - udruge građana,
- zdravstvo i socijalna skrb,
- sport.
Sistematizacija i razina uslužnih funkcija treba biti u
skladu s planovima razvitka, odgovarajućim standardima
i primjerenim normativima što određuje sustav središnjih
naselja i potrebe njihovog gravitacijskog područja.
Većina institucija društvenih djelatnosti razvija se i
smještava u okviru pojedinih naselja, te se njihova sistema-
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
tizacija, razvoj i hijerarhijsko ustrojstvo vezuje uz razvoj
naselja te PPUO/G i UPU.
Članak 46.
Većina institucija društvenih djelatnosti već je uspostavljena, no ipak temeljem izvršenih analiza u poglavlju 3.4.
- Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti od značaja
za Županiju i Državu, konstatiraju se potrebe za dopunom
(izgradnju ili uspostavom) nekih sadržaja u središnjim naseljima i općinskim centrima, pa je u prostornim planovima
užeg područja potrebno osigurati prostor za smještaj onih
sadržaja koji nedostaju.
Članak 47.
U planovima PPUO/G, UPU i DPU potrebno je osigurati
prostore za smještaj onih sadržaja društvenih djelatnosti
koje nedostaju u naseljima, vodeći računa o ulozi i značaju
pojedinog sadržaja u prostoru naselja.
Broj 3 - Stranica 65
Članak 53.
Sportski sadržaji i građevine moraju se planirati unutar
granica građevinskog područja naselja, a izuzetno, ukoliko
prostorni uvjeti to onemogućavaju (konfiguracija terena i sl.)
ili ako se radi o specifičnim sadržajima (hipodrom, motokros staze, streljane i sl.), te ako se rekreativne aktivnosti
vežu uz turističke, zdravstvene sadržaje, mogu se planirati
i izvan građevinskog područja naselja.
Izvan građevinskog područja naselja prostori namijenjeni za gradnju sportskih terena i pratećih sadržaja mogu
se planirati tako da bitno ne mijenjaju prirodna svojstva
krajolika u koji se smještavaju.
Glava V.
UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA I KORIŠTENJA IZGRAĐENA
I NEIZGRAĐENA DIJELA PODRUČJA
Članak 54.
Članak 48.
U PPUO/G i planovima užeg područja, u području
osnovnog obrazovanja potrebno je (kroz planiranje i razvoj
sustava osnovnog školstva) osigurati i sačuvati slobodni
prostor uz osnovne škole za proširenje kapaciteta postojećih
ustanova, zbog mogućeg novog sustava obaveznog osnovnog obrazovanja i organiziranja nastave u jednoj smjeni i
cjelodnevnog boravka.
Veličinu škola i njihovih pratećih sadržaja planirati
prema veličini gravitacijskog područja i višesložnoj ulozi
škole u naselju.
Članak 49.
U srednjem obrazovanju osigurati prostore i kadrovske
uvjete za uspostavu srednje škole opće gimnazije u gradovima Mursko Središće i Prelogu.
Članak 50.
Strukturu i mrežu objekata, koji zadovoljavaju transformiranim uvjetima kvalitetnog provođenja kulturnih
aktivnosti potrebno je međusobno povezivati uspostavom
Centra za kulturu u Prelogu, te domova kulture u Murskom
Središću, Kotoribi i Nedelišću.
U kartografskom prikazu Korištenje i namjena prostora
prikazani su načelno izgrađeni dijelovi naselja i prostor
namijenjen za razvoj naselja.
ODREĐIVANJE GRANICA GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA
Članak 55.
Određivanje granica građevinskog područja naselja dio
je sadržaja PPUO/G. Građevinska područja naselja mogu
se prioritetno odrediti unutar prostora određenog za razvoj
naselja, a prilikom njihovog utvrđivanja mora se udovoljiti
slijedećim uvjetima:
a) građevinsko područje naselja ne smije se širiti na
područja za koja su utvrđeni faktori ograničenja:
- nepovoljni mikroklimatski uvjeti stanovanja,
- klizišta,
- tektonski rasjedi,
- eksploatacijska polja,
- nesanirana napuštena eksploatacijska polja,
- zemljišta nedovoljne nosivosti,
- zone ugrožene elementarnim i drugim nepogodama,
- zemljišta s visokim podzemnim vodama,
Članak 51.
Za provođenje kulturnih aktivnosti i sadržaje koji se
vezuju uz polivalentne dvorane (sportske aktivnosti, kulturne manifestacije) potrebno ih je izgraditi u gradovima
Prelog i Mursko Središće, te u naseljima: Kotoriba, Donji
Kraljevec, Štrigova, Domašinec i Selnica.
Članak 52.
Gabariti građevina društvenih djelatnosti često moraju
zbog svoje funkcije odstupati od uobičajene pretežito niske
izgradnje karakteristične za sva naselja osim Čakovca.
PPŽ određuje da visina izgradnje građevina društvenih djelatnosti ne bude veća od P+2, a maksimalne visine
vijenca za športske, kulturne i sakralne građevine 12,0 m
koristeći oblikovne elemente prilagođene karakteristikama
izgrađene strukture naselja.
- plavljene livade i retencije,
- šume i šumska zemljišta,
- uređena poljoprivredna zemljišta, intenzivno obrađivana poljoprivredna zemljišta i druga vrijedna
poljoprivredna zemljišta,
- zemljišta koja se koriste ili su rezervirana za posebne
privredne aktivnosti,
- zone dometa zagađenja određenim privrednim aktivnostima,
- infrastrukturni zaštitni pojasevi,
- koridori infrastrukturnih sustava planirani ovim
Planom,
- zaštićena područja zone posebnog rezervata,
- zemljišta koja zbog položaja nije ekonomično komunalno opremati,
Stranica 66 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
- prostori uz kategorizirane ceste - državne, županijske,
18. veljače 2011.
d) za raštrkani tip naselja karakterističnih u gornjem
Međimurju vrijede posebni kriteriji za određivanje
građevinskog područja, zbog specifičnosti konfiguracije terena i strukture korištenja prostora - proširenje građevinskih cjelina dozvoljava se izgradnjom
objekata na zemljištu koje se neposredno nadovezuje
na postojeću cjelinu, a na maksimalnoj udaljenosti
40 m od granice izgrađene građevne čestice.
- najmanja udaljenost od groblja mora iznositi 100 m,
b) u definiranju prostora namijenjenog za razvoj naselja
potrebno je uzeti u razmatranje slijedeće parametre,
vodeći se pristupom racionalnog gospodarenja prostorom:
- broj stanovnika naselja, praćenje po popisnim godinama, te prognoza broja stanovnika - demografska
stopa naselja mora biti pozitivna ili stagnirajuća,
Članak 56.
Kod određivanja prostora namijenjenog za razvoj naselja
nužno je potrebno voditi računa da se osiguraju prostori za
planirane objekte infrastrukture državnog i županijskog
značaja definiranih ovim Planom.
- odnos broja domaćinstava i broja stanova (praćenje
prema podacima iz popisa stanovništva),
- naselje bilježi porast stanovnika ili porast broja
domaćinstava,
- raspoloživa postojeća infrastruktura - ceste, elektroenergetska mreža, plinovod, vodovod, kanalizacija,
Članak 57.
Prostorni planovi uređenja općina/gradova, urbanistički
planovi uređenja i detaljni planovi uređenja trebaju sadržavati slijedeće mjere i smjernice Glave V.
- u naselju ima manje od 10% neizgrađenog građevinskog zemljišta,
- naselju nedostaje prostor za razvoj društvenih sadržaja - objekata društvene infrastrukture,
- naselju nedostaje prostor namijenjen gospodarskim
djelatnostima (proizvodni pogoni, skladišta i drugo),
IZGRADNJA UNUTAR GRAĐEVINSKOG
PODRUČJA
- centralitet naselja.
c) određivanjem prostora za razvoj naselja ne smije se
dopustiti:
Mjere i smjernice za izgradnju neizgrađenih dijelova
građevinskog područja
- spajanje naselja duž kategoriziranih državnih i županijskih prometnica (iznimno je to dopustivo ukoliko
je prostor namijenjen rekreaciji, radnoj zoni, ali uz
uvjet zajedničkog priključka novoplanirane zone na
državnu ili županijsku cestu),
Članak 58.
Brisan
Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog
plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010.
- stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.
- pretvaranje šumskog zemljišta u građevinsko,
- pretvaranje poljoprivrednog zemljišta najviše bonitetne klase u građevinsko,
- širenje izgradnje na vizualno istaknuta područja i
zaklanjanje vizura,
Članak 59.
Pri formiranju i određivanju građevinskih čestica u
planiranim neizgrađenim dijelovima građevinskog područja
naselja, potrebno je primijeniti slijedeće kriterije za minimalne
veličine građevinskih čestica i koeficijente izgrađenosti:
- unutar vegetacijskog pojasa vodotoka (potoka, kanala) 15 m od osi korita,
- prevladavanje pojedinačnih interesa nad javnim.
Način izgradnje
najmanja širina
čestica
najmanja dubina
čestice
najmanja površina
čestice
koef. izgrađenosti
građ. čestice (kig)
a) za izgradnju na slobodnostojeći način:
- prizemne
16 m
25 m
400 m 2
0,4
- katne
18 m
30 m
540 m
2
0,4
b) za izgradnju na poluotvoreni način
- prizemne
12 m
25 m
300 m 2
0,4
- katne
14 m
35 m
420 m
2
0,4
c) za izgradnju na ugrađeni način
- prizemne
8m
25 m
200 m 2
0,5
- katne
6m
25 m
150 m
0,5
Na građevnim česticama koje su veće od minimalnih,
koeficijent sveukupne izgrađenosti ne smije biti veći od 0,4.
Mjere i smjernice za korištenje kapaciteta prostora
unutar izgrađenog građevinskog područja
2
Članak 60.
Unutar građevinskog područja naselja jedinice lokalne
uprave i samouprave trebaju poticajnim mjerama stimulirati
gradnju unutar građevinskog područja naselja:
- interpolacijama - na slobodnim građevinskim zemljištima unutar naselja,
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
- zamjenom starog objekta novim,
- dogradnjom i nadogradnjom postojećih građevina.
Članak 61.
U cilju racionalnog korištenja prostora potrebno je
iskoristiti raspoložive mogućnosti i kapacitete izgrađene
mreže komunalne infrastrukture naselja.
Članak 62.
U naseljima središtima općina i naseljima - razvojnim
središtima, prostornim planom uređenja općina/gradova
jedinice lokalne samouprave moraju osigurati prostore u
centralnim dijelovima naselja za potrebe javnih sadržaja i
prostore javnog zelenila.
Članak 63.
Unutar građevinskog područja naselja pretežitost sadržaja
određuje namjenu prostora, a ona može biti:
- stambena,
- centralna,
- radna,
- sportsko-rekreativna.
Broj 3 - Stranica 67
su takve nove ambijentalne cjeline planirane prostornim
planom užeg područja.
U gradu Čakovcu visina izgradnje određuje se GUP-om
ili drugim prostornim planom užeg područja, a u zaštićenoj
povijesnoj jezgri visina izgradnje uvjetovana je postojećom
izgradnjom i posebnim uvjetima nadležnog tijela za očuvanje
i zaštitu kulturnih dobara.
Članak 68.
U PPUO/G mogu se planirati izdvojena građevinska
područja stambene namjene za povremeno stanovanje, na
način da s postojećim građevinskim područjem trebaju
činiti cjelinu. Ne smiju se planirati u zaštićenom području
uz Muru i Dravu, na šumskim prostorima i uz rubove šuma,
na poljoprivrednom zemljištu najviše bonitetne klase, u
zonama inundacije, na poplavnim livadama i na prostorima
uz šljunčare.
Članak 69.
Stambene kuće za povremeno stanovanje moraju biti
određene tlocrtnim gabaritom minimalne površine 50
m 2, a visina vijenca ne smije biti viša od 3,2 m. Primjena
materijala i oblikovanje ovih građevina mora biti u skladu
s tradicionalnom ruralnom arhitekturom, te u skladu s prirodnim vrijednostima krajobraza.
Članak 64.
Unutar stambene namjene mogu se odvijati čiste i
tihe djelatnosti, a bučne i potencijalno opasne djelatnosti
u pravilu se moraju locirati na propisanoj udaljenosti od
stambenih građevina, odnosno tako da budu zadovoljeni
kriteriji posebnih propisa koji se odnose na zaštitu od buke,
te zaštitu zraka, vode i tla.
Članak 65.
Brisan
Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog
plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010.
- stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.
Članak 66.
U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja
zbijene strukture obavezno je pridržavanje građevinskog
pravca određenog postojećom izgradnjom.
U formiranju novih uličnih poteza, udaljenost uličnog
građevinskog pravca od osi uličnog koridora ne može biti
manja od 5 m. Najveća udaljenost uličnog građevinskog
pravca od regulacijske linije ne smije prelaziti 10 m.
Oblikovanje i uvjeti za izgradnju unutar izgrađenih
cjelina
Članak 70.
Kod izgradnje nove građevine interpolacijom, kod dogradnje i nadogradnje postojeće te zamjenom stare građevine
novom potrebno je poštovati:
- građevinski pravac određen postojećom izgradnjom,
- nagib i položaj krovnih ploha, visinu izgradnje
susjednih objekata s iste strane ulice,
- gabariti (tlocrt, visina) novoizgrađene građevine
moraju biti u skladu sa susjednim građevinama.
Članak 71.
U povijesnim sredinama naselja gdje dominira tradicionalan
način izgradnje, u predjelima gdje je uočljiv identitet dijela
naselja, identitet slike ulice, u predjelu posebno vrijednog
krajolika, nova izgradnja posebno mora udovoljiti uvjetima:
- skladan odnos građevine s prirodnim okruženjem,
- skladan odnos veličine pročelja sa susjednim građevinama,
- skladan odnos širine i visine pročelja,
Članak 67.
Visina izgradnje stambene i stambeno poslovne građevine
u ruralnim i ruralno - urbanim strukturama može iznositi
P+1+Pot (visina vijenca može iznositi do 7,00 m).
U gradovima Prelog i Mursko Središće, naselju Nedelišće
i u zonama turističke namjene (T1, T2), visina građevina
može iznositi najviše P+4, a do P+2 u naseljima - razvojnim središtima i središtima prigradskih općina (Šenkovec,
Pribislavec, Strahoninec), i to na onim prostorima gdje
- usklađenost upotrebe materijala, veličine i ritma
otvora, nagibu i položaju krovnih ploha sa susjednim
građevinama,
- obavezna je primjena opečnog crijepa, a isključena
je upotreba plastičnih masa i metala u oblikovanju
otvora,
- isključena je primjena lučnih elemenata u oblikovanju otvora, primjena zaobljenih ploha u pročelju
i oblikovanju krovnih ploha.
Stranica 68 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Prostori izuzeti od nove izgradnje unutar
građevinskog područja naselja
Članak 72.
Unutar građevinskog područja naselja na pojedinim dijelovima naselja nije dozvoljena izgradnja novih građevina
i instalacija infrastrukture:
- na javnim zelenim površinama (trgovima) - navedenima u člancima 126. i 127. ovog Plana,
- unutar vegetacijskog pojasa uz vodotoke u širini 15
m od osi potoka i 50 m od riječne obale, ne mogu se
odobravati zahvati u prostoru i ne mogu se formirati
nove građevne čestice (iznimno, zahvati u prostoru
unutar tog pojasa mogu se odobravati na postojećim
izgrađenim građevnim česticama),
- na postojećim neizgrađenim prostorima koji okružuju
crkve, škole i sl. u radijusu 30 m od spomenutih
građevina (iznimka su građevine koje s postojećima čine funkcionalnu cjelinu ), te na neizgrađenim
prostorima uz groblja na udaljenost od 50 m.
Smjernice i mjere za korištenje i organizaciju
prostora proizvodne parcele
Članak 73.
Minimalna širina građevne čestice u gospodarskoj
zoni ili građevne čestice na koju se smještava industrijska
građevina iznosi 28 m uz uvjet da je građevina udaljena
od međa za širinu vatrogasnog koridora koji iznosi 4,0 m.
Međusobna udaljenost građevina na istoj građevnoj čestici
ne može biti manja od njihove prosječne visine ½(H1+H2),
ali ne manja od širine vatrogasnog koridora.
Članak 74.
Građevna čestica u gospodarskoj zoni mora sadržavati
najmanje 20% zelenih površina od ukupne površine čestice.
Članak 75.
Koeficijent izgrađenosti građevne čestice u gospodarskoj
zoni određuje se ovisno o veličini građevne čestice:
- na građevnim česticama veličine do 1 ha Kig iznosi
najviše 0,4,
- na građevnim česticama veličine većim od 1 ha Kig
iznosi najviše 0,6.
Najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice može
se postići ako je udovoljeno ostalim uvjetima iz članka
73. i 74. ovih Odredbi PPMŽ-a (osiguranje protupožarnog
koridora, međusobna udaljenost građevina, osiguranje
zelenih površina), te ako su osigurane potrebne površine
za funkcioniranje građevine - manipulativne i prometne
površine (promet u mirovanju, opskrba, pristup).
Članak 76.
U zonama gospodarske djelatnosti visina vijenca građevine može iznositi najviše 8,5 m, iznimno i više ako to
zahtijeva tehnološki proces.
Poslovna i proizvodna građevina unutar naselja mora
visinom poštovati izgrađenu strukturu naselja, ne može
18. veljače 2011.
biti viša nego što to određuje visina susjednih građevina
osnovne namjene.
IZGRADNJA NA GRAĐEVINSKOM PODRUČJU
DISPERZNE NASELJENOSTI
Članak 77.
Proširenje građevinskih cjelina (navedenih u članku 55.
stavak 1. podstavak d) dozvoljava se izgradnjom građevina
na zemljištu koje se neposredno nadovezuje na postojeću
cjelinu, a na maksimalnoj udaljenosti 40 m od granice
izgrađene građevne čestice.
Izdvojeni dijelovi naselja - izgrađene cjeline, koje se
mogu sastojati od samo nekoliko kuća, smatraju se izdvojenim dijelom građevinskog područja naselja.
Članak 78.
U građevinskim područjima naselja određenim na način kako je to navedeno u prethodnom članku, za gradnju
stambenih i gospodarskih te stambeno-poslovnih građevina,
primjenjuju se slijedeći uvjeti:
- nova građevina mora činiti cjelinu s postojećom izgradnjom, uz poštovanje strukture naselja (tipologija
građevinske parcele, tipologija izgradnje),
- ne smije se cijepati poljoprivredna čestica (vinograd,
voćnjak) u svrhu pretvaranja poljoprivrednog u
građevinsko zemljište,
- nije moguće graditi na vizualno istaknutim mjestima
- npr. na grebenima brežuljaka, a posebno ne gospodarske građevine kao što su spremišta, skladišta,
proizvodni pogoni, tovilišta ili slično,
- nije moguće graditi na osobito vrijednim prirodnim
predjelima - poplavnim livadama,
- nije moguće graditi unutar zone centralnih sadržaja
naselja (uz crkvu, školu i sl.) onih građevina koje
svojim gabaritom, tipologijom izgradnje, primjenom
materijala odstupaju od susjednih tradicionalnih
stambenih građevina i onih građevina koje bi svojom
funkcijom narušavale sklad i ometale funkcioniranje
javnih centralnih sadržaja (npr. proizvodni pogoni,
skladišta, servisi i sl.),
- nije moguće graditi unutar vegetacijskog pojasa
vodotoka, 30 m od osi korita i u pojasu 50 m od
ruba šume.
Članak 79.
Poljoprivredne površine kao što su vinogradi i voćnjaci
ne mogu se pretvarati u građevinsko zemljište. Iznimno, na
česticama tih kultura moguća je izgradnja građevina u funkciji
te poljoprivredne djelatnosti (spremišta, hladnjače, vinski
podrumi, kušaonice vina i sl.), uz uvjet da površina čestice
nije manja od 0,4 ha i uz uvjet da veličina posjeda iznosi:
a) za vinograd 3,5 ha,
b) za voćnjak 1,7 ha.
Građevna čestica na kojoj se planira zahvat u prostoru
iz prvog stavka, može iznositi manje od katastarske čestice
poljoprivredne namjene koja je služila za utvrđivanje osnove po kojoj se zahvat odobrava, a koeficijent izgrađenosti
može iznositi najviše 0,4.
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
GRAĐENJE IZVAN GRANICA
GRAĐEVINSKOG PODRUČJA
Članak 80.
Izvan građevinskog područja mogu se graditi:
1) gospodarske građevine - tipologija građevine i uvjeti
za smještaj navedeni su u članku 38.
2) građevine u funkciji poljoprivrednih djelatnosti tipologija građevine i uvjeti za smještaj navedeni
su u člancima 32, 33. i 33a.,
3) energetske građevine - uvjeti za smještaj navedeni
su u članku 110a.,
4) građevine infrastrukturnih koridora i uređaja-- uvjeti
za smještaj navedeni su u glavi VI. Odredbi za provođenje,
5) građevine u funkciji eksploatacije mineralnih sirovina (E3, E4), energetskih mineralnih sirovina (E1)
i geotermalnih voda (E2).
Članak 81.
Prostori izuzeti od izgradnje izvan građevinskog područja naselja predstavljaju površine unutar koridora za
istraživanje planiranih mogućih građevina od važnosti za
Državu i Županiju.
Udaljenosti od koridora identične su propisanim udaljenostima od prometnica.
GRAĐENJE U IZDVOJENOM GRAĐEVINSKOM
PODRUČJU
Članak 82.
Gospodarske zone (I1, I2)
Gospodarske zone mogu se zbog povoljnijeg korištenja
infrastrukture, boljeg korištenja prirodnih uvjeta prostora,
očuvanja visokovrijednog poljoprivrednog zemljišta, iznimno
planirati kao izdvojena građevinska područja izvan naselja.
Planirane gospodarske zone u izdvojenim građevinskim
područjima izvan naselja su:
- gospodarske zone županijskog značaja kapaciteta
200-300 ha: Nedelišće, Orehovica-Mala Subotica,
- gospodarske zone lokalnog značaja kapaciteta do
100 ha: Podbrest, Hodošan, Nedelišće, Selnica,
- gospodarske zone lokalnog značaja kapaciteta do
10 ha:, Donji Kraljevec, Palinovec, Krištanovec.
Postojeće gospodarske zone:
- lokalnog značaja kapaciteta do 10 ha: Sveta Marija,
Kotoriba,
- gospodarska zona K1 Goričan.
Smjernice za planiranje gospodarskih zona određene su
u Glavi III. u člancima od 34. do 36.
Članak 82a.
Građevine u funkciji ugostiteljsko-turističkei sportsko-rekreativne namjene
Ugostiteljsko turistička namjena (T1)
Postojeće toplice Vučkovec, na površini 60 ha.
Planirani lječilišno - turistički kompleks Draškovec, na
površini 32.95 ha.
Broj 3 - Stranica 69
Izvan građevinskog područja naselja, u izdvojenim
građevinskim područjima mogu se osnivati zone sporta,
rekreacije i izletničkog turizma:
Izletnički turizam, sport i rekreacija uz vodene površine
(T4, R5, R7 ).
Uz akumulacije hidroelektrana na Dravi (T4, R5, R7 ):
Postojeće: Prelog, veličine 25 ha,
Gornji Kuršanec, veličine 12 ha.
Planirano: Donja Dubrava, na lokaciji starog toka Drave,
veličine do 10 ha.
Uz sanirane šljunčare:
a) sportski ribolov i rekreacija na saniranim šljunčarama i rukavcima Mure i Drave površine do 5 ha
(uključujući i vodene površine) lokalnog su značaja
i sadržaj su programa sanacije posljedica ilegalne
eksploatacije šljunka, kojeg provode jedinice lokalne
samouprave,
b) izletnički turizam, sport i rekreacija (T4, R7) Totovec,
Sveti Martin na Muri, Goričan, površine veće od 5
ha.
Sport, rekreacija, izletnički turizam u prostorima manje
prirodne i krajobrazne vrijednosti (T4, R6):
Planirano: Donji Mihaljevec, Mala Subotica,
Peklenica, Selnica, Kotoriba,
Vukanovec.
Motošport (R8, R10)
Postojeći: speedway Goričan i carting Belica.
Planirani: speedway Prelog,
poletno-sletne staze za ultralake latjelice
Nedelišće i Prelog.
Golf igrališta R1
- planirano golf igralište Donji Vidovec veličine 55
ha,
- planirano golf igralište Draškovec maksimalne
veličine 90 ha.
Uvjeti za gradnju građevina u funkciji sportskorekreativne i ugostiteljsko-turističke namjene
Članak 83.
U zonama sportskog ribolova i rekreacija na saniranim šljunčarama i rukavcima Mure i Drave dozvoljeni su
minimalni zahvati u prostoru kao što je postava montažne
zatvorene građevine i nadstrešnice za sklanjanje ljudi i
opreme, a nije dozvoljeno mijenjanje prirodnih obilježja
prostora i unošenje stranih vrsta.
Članak 84.
Unutar izdvojenih građevinskih područja za potrebe
sportsko rekreativnih i turističkih sadržaja moguća je izgradnja pratećih građevina koje su u funkciji sporta, rekreacije
i izletničkog turizma, u tlocrtnoj površini najviše do 10%
površine namijenjene sportskim aktivnostima, a građevna
čestica namijenjena za izgradnju tih građevina mora najmanje
60 % površine sadržavati pejzažne elemente prostora (zatečene prirodne cjeline ili novoplanirane krajobrazne elemente
u skladu sa zatečenim prirodnim obilježjima prostora).
Detaljni uvjeti uređenja prostora uz akumulacije hidroelektrana na Dravi, navedeni su u Glavi VIII., u odjeljku
Značajni prirodni predjeli uz Dravu.
Stranica 70 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Namjena pratećih građevina može biti ugostiteljska,
pomoćna (spremišta, sanitarije i sl.), a ne može biti stambena
(bilo za stalno ili povremeno stanovanje).
U izdvojenom građevinskom području namijenjenom
motošportovima pored navedenih uvjeta i pratećih građevina,
potrebno je osigurati infrastrukturu za prihvat očekivanog
broja posjetitelja (parkirališta, sanitarni sklopovi, i sl.), a
prema zaključku studije utjecaja na okoliš, zaštitu od buke
izvesti na način da strukturom i materijalom oblikuje novi
element u krajoliku.
Članak 85.
Maksimalna visina pratećih i ugostiteljskih građevina
može biti prizemlje, s visinom vijenca do 3,8 m.
Oblikovanje, materijali, gabariti moraju biti prilagođeni
prirodnom ambijentu u koji su smješteni, a ako se nalazi više
građevina one položajem i međusobnim odnosom moraju
asocirati na seoska gazdinstva.
Uvažavajući postojeću prometnu mrežu te sagledavajući
potrebe za proširenjem te mreže, PPŽ osigurava prostor za
mogući budući razvoj:
- cestovnog prometa,
- cestovnih i željezničkih graničnih prijelaza,
- željezničkog prometa,
- zračnog prometa,
- pošte i telekomunikacija.
Prikaz cestovnog i željezničkog sustava prikazan je na
kartografskom prikazu broj 1 - Korištenje i namjena prostora,
a pošta i telekomunikacije na kartografskom prikazu broj
2 - Infrastrukturni sustavi.
Članak 91.
Mrežu cestovnog prometa čine: državne, županijske i
lokalne ceste.
Glavni prometni cestovni pravci su:
1. auto cesta A 4 - GP Goričan (granica Republike
Mađarske) - Varaždin - Zagreb (čvorište Ivanja
Reka, A3) - realizirana je na dionici prolaza kroz
Međimursku županiju u potpunosti.
Članak 86.
U izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko
turističke namjene (T1, T2) gustoća korištenja može biti
najviše 30 kreveta/ha. Izgrađenost građevne čestice, osim
one na kojoj se nalazi kupalište s pratećim uslužnim, ugostiteljskim i sportsko rekreativnim sadržajima, mora iznositi
najviše 30%, a najmanje 40% čestice mora biti uređeno kao
parkovno ili prirodno zelenilo.
2. cesta čvor Čakovec (kod Sv. Križa) - južna obilaznica
Čakovca-sjeverna obilaznica Nedelišća-granični
prijelaz Trnovec (realizirana je dionica od Čakovca
do čvora na auto cesti kod Svetog Križa).
3. cesta Čakovec-Mursko Središće - most na Muri
Članak 86a.
Golf igrališta ne mogu se planirati na visokovrijednom
poljoprivrednom zemljištu (P1), dok je smještaj na vrijednom poljoprivrednom zemljištu (P2) potrebno izbjegavati.
- u cilju dugoročnog sagledavanja razvoja prometa
na području Međimurja potrebno je osigurati koridor za prolaz trase ceste koja zaobilazi Čakovec
i druga naselja do mosta na Muri, a realizirati će
se u etapama, prema studiji isplativosti planiranog
zahvata,
Članci 87, 88. i 89.
Brisani
Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog
plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010.
- stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.
- prva etapa u rješavanju ovog prometnog pravca
je izgradnja obilaznice Murskog Središća i mosta
na Muri s graničnim prijelazom i poboljšavanje
uvjeta odvijanja prometa na postojećoj cesti-osiguranjem potrebne širine kolnika sa odvojenim
pješačkim i biciklističkim stazama (što je potrebno
ugraditi u dokumente prostornog uređenja niže
razine za naselja kroz koja cesta prolazi),
Glava VI.
UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI,
EKOLOŠKI) UTVRĐIVANJA PROMETNIH
I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
U PROSTORU
Članak 89a.
U postupcima planiranja i određivanja novih, te izgradnje
i rekonstrukcije postojećih trasa infrastrukturnih sustava
(podzemnih ili nadzemnih) mora se provoditi racionalno
korištenje prostora na način, da se u što većoj mjeri koriste
trase postojećih koridora ili da se koridori objedinjavaju.
Trase planiranih infrastrukturnih koridora ne smiju
presijecati površine trajnih nasada (voćnjaka i vinograda),
šuma i prostore točkastih lokaliteta ekološke mreže.
PROMETNI SUSTAV
Članak 90.
PPŽ određuje smjernice i mjere za izgradnju prometnog
sustava.
18. veljače 2011.
- druga etapa je realizacija obilaznice Čakovca,
Šenkovca i Mačkovca i istočna obilaznica Murskog Središća,
- treća etapa je realizacija preostale dionice ceste.
4. cesta Čakovec-Varaždin
- u cilju budućeg prometnog povezivanja ova dva
regionalna centra, PPŽ osigurava koridor za prolaz prometnice koja se na sjeveru spaja na južnu
obilaznicu Čakovca, a na jugu se alternativnim
smjerovima veže na moguće planirane prometnice
Varaždinske županije.
5. državna cesta D20 Čakovec-Prelog-Donji VidovecDonja Dubrava
- na dionici te ceste planirana je obilaznica Preloga
u dvije etape.
Članak 92.
Prostorni plan Županije razvrstava sustav cesta u tri
razine planiranja:
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
- sanacija i rekonstrukcija postojećih prometnica
- planirani koridori prometnica:
1. južna obilaznica Čakovca - sjeverna obilaznica
Nedelišće - Trnovec
- mogući koridori cesta za istraživanje:
1. istočna obilaznica Čakovca, Mihovljana, Šenkovca
i Mačkovca, nastavak trase do Murskog Središća
i slovenske granice.
2. Čakovec - Varaždin.
3. sjeverna obilaznica Preloga.
4. obilaznica Murskog Središća, most na Muri.
5. čvor Turčišće (auto cesta Zagreb-Goričan),
Podturen - čvor Tornyszentmiklos (auto cesta
Budimpešta- Trst).
6. lokalna cesta Kotoriba - Goričan.
Članak 93.
Unutar koridora brzih prometnica potrebno je osigurati
prostor za servisne ceste (za ostale sudionike u prometu
osim motornih vozila).
Članak 94.
Na dionici prolaza autoceste kroz Međimursku županiju potrebno je uspostaviti još jedan čvor na autocesti,
sukladno tehničkim mogućnostima u km cca 87+200 između
postojećeg prijelaza Držimurec (km 85+921,66) i prijelaza
Turčišće (km 88+402,66).
Unutar zaštitnog pojasa autoceste, koji se mjeri duž
dionice autoceste od vanjskog ruba zemljišnog pojasa autoceste a iznosi minimalno 40 m sa svake strane,
nije moguće planirati građevine visokogradnje (poslovne,
stambene i druge građevine). Ukoliko se zbog prostornih
ograničenja ukaže potreba za izgradnjom takvih građevina
unutar zaštitnog pojasa, potrebno je idejno rješenje građevine dostaviti HAC-u na razmatranje, a daljnja provedba
upravnog postupka moguća je uz pisanu suglasnost HAC-a
za dostavljeno idejno rješenje.
Članak 95.
PPŽ utvrđene su postojeće državne, županijske i lokalne
ceste na osnovu propisa o razvrstavanju. Pored postojeće
kategorizacije, predlaže se promjena u razvrstavanju uslijed
promjene funkcija postojećih prometnica i uslijed izgradnje
novih trasa.
Predlaže se razvrstavanje u rang državnih cesta:
- postojeće ceste:
1. Čakovec-Štrigova-granični prijelaz Banfi.
2. Murska cesta Bukovje - Sveti Martin na Muri Mursko Središće - Hodošan - Draškovec.
- planirane ceste:
1. Čakovec-Varaždin.
2. Čakovec-Trnovec.
3. Čakovec-Mursko Središće.
Broj 3 - Stranica 71
- planirane ceste:
1. Kotoriba - Murakeresztur,
2. Turčišće -Podturen - granični prijelaz Podturen.
Članak 96.
Realizacijom planiranih cesta predloženih u kategoriju
državnih cesta, postojeće državne ceste (Čakovec-Nedelišće-Varaždin, Čakovec-Gornji Hrašćan-Trnovec, ČakovecMursko Središće) prelaze u kategoriju županijskih cesta.
Članak 97.
Za prolaz planiranih prometnih pravaca prema utvrđenim
trasama u ovom Planu, u prostornim planovima uređenja
općina i gradova potrebno je osigurati koridor za istraživanje planiranih mogućih prometnica (članak 24.), rezervni
prostor u širini zaštitnog pojasa javnih cesta (propisanog
Zakonom o cestama), kao i prostor za planirana raskršća i
priključke postojeće prometne mreže na planiranu.
Članak 98.
Pri rekonstrukciji i izgradnji novih državnih cesta potrebno
je izgraditi sustav odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda
s kolnika državnih cesta koje prolaze vodonosnim područjem, prema uvjetima Odluke o zaštiti izvorišta Nedelišće,
Prelog i Sveta Marija.
Članak 99.
Izgradnja pratećih sadržaja (benzinske stanice, odmorišta, servisi, te stacionari, skladišta i odlagališta za potrebe
cestarskih službi) uz državne, županijske i lokalne ceste
izvan građevinskih područja moguća je uz uvjete određene
u projektnoj dokumentaciji rekonstrukcije cesta ili za izvođenje novoplaniranih cesta, uz uvjet da budu smješteni u
planskom koridoru ceste, a ukoliko se nalaze izvan koridora
moraju biti planirani u PPUO/G.
Uz postojeće kategorizirane prometnice, a izvan pojasa
ceste, izgradnja sadržaja kao što su restorani, prenoćišta,
kamionska parkirališta moguća je na prilazima gradova
Čakovec i Mursko Središće i uz čvor auto ceste Čakovec,
ako je to određeno PPUO/G.
Članak 100.
Postavljanje reklamnih panoa uz kategorizirane prometnice
(državne, županijske i lokalne) izvan građevinskog područja
i izvan pojasa ceste nije dozvoljeno zbog narušavanja vizura
i krajolika, a unutar građevinskog područja na javnim zelenim površinama samo ako je to definirano dokumentima
prostornog uređenja općina i gradova.
Članak 101.
U cilju stvaranja uvjeta sigurnosti prometa za sve sudionike, obavezna je izgradnja pješačko - biciklističkih staza
uz trase državnih i županijskih cesta na dionicama unutar
naselja, a izvan naselja obavezna je izgradnja biciklističkih
staza na onim dionicama gdje je frekventni biciklistički
promet zbog potrebe povezivanja s pojedinim centralnim i
radnim funkcijama između naselja.
Predlaže se razvrstavanje u rang županijskih cesta:
- postojeće ceste:
1. Donja Dubrava-Orehovica - uz akumulaciju HE
Dubrava.
Članak 102.
Proširenje mreže lokalnih cesta, u PPŽ planirano je
izgradnjom cesta Slakovec-Šenkovec, Kotoriba- Goričan, a
Stranica 72 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
moguća su istraživanja novih pravaca u prometnom povezivanju na lokalnoj razini između pojedinih naselja i općina.
Članak 103.
U PPUO/G koridore lokalnih cesta koji povezuju veća
naselja i na dionicama gdje je frekventni promet biciklista
i pješaka (pravci povezivanja naselja prema centralnoj
osnovnoj školi, radnim zonama, rekreacijskim centrima)
potrebno je planirati tako da sadrže prostor za biciklističke
i pješačke staze, po mogućnosti odvojene od kolnika.
Članak 104.
U područjima uz Muru i Dravu potrebno je ustanoviti
mrežu turističkih biciklističkih staza, koristeći isključivo postojeću mrežu lokalnih cesta i poljskih putova (po
mogućnosti i krune obrambenih nasipa) povezujući atraktivne prostore i dijelove krajolika. Turističko biciklističke staze potrebno je vezati na europsku mrežu biciklističkih staza.
Članak 105.
Granični prijelazi
Od graničnih prijelaza određenih Uredbom o graničnim
prijelazima u Republici Hrvatskoj, potrebno je realizirati
stalni granični prijelaz za pogranični promet u Preseki.
Izgradnjom županijskih cesta Kotoriba - Murakeresztur i Turčišće - Podturen potrebna je izgradnja cestovnih
graničnih prijelaza za međunarodni i međudržavni promet
druge kategorije.
Članak 106.
Željeznički promet
PPŽ zadržani su postojeći željeznički pravci uz uvjet
poboljšanja tehničkih karakteristika pruga Kotoriba-ČakovecPragersko i Čakovec-Varaždin. U PPUO/G i u dokumentima
prostornog uređenja užeg područja, potrebno je osigurati
prostor za prolaz drugog kolosijeka za električnu vuču na
tim pravcima, prema posebnim uvjetima HŽ-a.
Radi osiguranja prostornih uvjeta za modernizaciju i
izgradnju drugog kolosijeka na željezničkim prugama M501
i R201 potreban je zaštitni koridor širine 100 m mjereno
simetrično na osi trasa pruga (50m + 50m), a na mjestima
gdje zbog postojeće izgrađenosti to nije moguće osigurati,
zaštitni koridor se može smanjiti na širinu 60 m mjereno
simetrično od osi pruge (30m + 30m).
Realizacijom brze ceste Čakovec-Trnovec i gospodarske zone Macinec-Nedelišće moguće je ostvariti graničnu
željezničku postaju Macinec.
Članak 107.
Zračni promet
Postojeće športsko zračno pristanište Pribislavec moguće
je razvijati u zračnu luku 2C kategorije.
PPU Grada Čakovca, PPUO Belica i UPU naselja
Pribislavec potrebno je osigurati rezervni prostor između
postojećih građevinskih područja za moguće potrebno
proširenje poletno-sletne staze zračne luke 2C kategorije, pratećih sadržaja i razvoj na nivou tercijarne zračne
luke.
18. veljače 2011.
Članak 108.
Pošta
Razvoj poštanskog sustava i izgradnju poslovnih građevina prema planu razvoja pošta, moguće je osigurati
unutar građevinskog područja naselja, a PPUO/G moraju
se osigurati prostorni uvjeti za njihov razvoj.
Članak 109.
Elektronička komunikacijska infrastruktura
Razvoj sustava elektroničke komunikacije i izgradnju
poslovnih građevina prema planu razvoja telekomunikacija moguće je osigurati unutar građevinskog područja
naselja, a PPUO/G moraju se osigurati prostorni uvjeti
za njihov razvoj.
Izgradnju elektroničke komunikacijske mreže u cilju
proširenja kapaciteta, potrebno je izvesti korištenjem
postojećih infrastrukturnih koridora zbog racionalnog korištenja i zaštite prostora. Uvjeti za određivanje koridora
(za međunarodno i međumjesno povezivanje, magistralni
koridori) određeni su u članku 89a., a detaljnije planiranje
novih koridora elektroničko komunikacijske infrastrukture
sadržaj je planova užih područja (PPUO/G).
Za određivanje lokacija samostojećih antenskih stupova
koristi se grafički prilog - Kartogram br. 4.1.a - “Zajednički plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture.”
To je usmjeravajući dokument koji služi kao podloga i
pojašnjenje za detaljno određivanje lokacije samostojećih
antenskih stupova, gdje su određena područja elektroničke
komunikacijske zone radijusa 1000 do 3000 metara, unutar
koje se može smjestiti samostojeći antenski stup.
Unutar elektroničke komunikacijske zone uvjetuje se
gradnja samostojećeg antenskog stupa koji je takvih karakteristika da može prihvatiti više operatora, a prema tipskom
projektu kojeg je potvrdilo Ministarstvo zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva. Stup tih karakteristika
moguće je i dodatno planirati za ostale operatore, iako
unutar navedene zone već postoji izgrađen samostojeći antenski stup/stupovi. Iznimno, drugi stup ne može se locirati
unutar istog područja elektroničke komunikacijske zone,
ako se ona nalazi unutar građevinskog područja naselja
u zoni mješovite namjene i unutar zaštićenog područja
prema Zakonu o zaštiti prirode. U tom slučaju postojeći
stup potrebno je zamijeniti novim takvih karakteristika
da može primiti više operatora, a lokaciju drugog stupa
potrebno je nalaziti unutar radne zone ili antenski prihvat
postaviti na postojeću građevinu.
Samostojeći antenski stupovi ne smiju se locirati na
javnim zelenim površinama u središtu naselja, u povijesnim cjelinama naselja, na prostorima visoke estetske
vrijednosti (sklad arhitekture i krajobraznih elemenata),
ne smiju narušavati krajobraznu sliku naselja svojstvenu
ruralnim naseljima u kojima dominira crkveni toranj (ne
smiju se locirati u blizini crkve), a trebaju se smjestiti u
radnoj zoni gdje god je to moguće ili izvan građevinskog
područja naselja. Elektronička komunikacijska infrastruktura
i povezna oprema ne može se nalaziti na čestici društvenih
sadržaja (škole, dječje, zdravstvene, socijalne ustanove), ili
u njihovoj neposrednoj blizini.
Postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture
i povezane opreme na postojeće građevine i na samostojeće
antenske stupove treba biti u skladu s posebnim uvjetima
zaštite prirode i s posebnim uvjetima Ministarstva kulture,
radi zaštite prirode i kulturne baštine.
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Pristupni put do bazne stanice koja se izvodi izvan
građevinskog područja ne smije presijecati šumsko i vrlo
vrijedno poljoprivredno zemljište (P1).
Prestankom korištenja pokretne komunikacijske infrastrukture operatori moraju u svom trošku ukloniti sve građevine koje su služile toj namjeni (građevine, konstrukcije,
instalacije i dr.) i da prostor dovedu u prvobitno stanje.
Ovi prostorni uvjeti primjenjuju se i na ostale antenske
stupove na koje se montira oprema radijskih i drugih prijemnika i predajnika.
ENERGETSKI SUSTAV
Članak 110.
Temeljem Strategije i Programa Prostornog uređenja Republike Hrvatske, prenosi se obveza preispitivanja lociranja
vodnih stepenica na rijeci Muri, uz obvezu prethodne izrade
studija podobnosti smještaja i utjecaja na okoliš, kojima će
se razriješiti dvojbenost lokacija koje izazivaju konflikt u
korištenju prostora zaštićenog krajolika rijeke Mure.
Prioritetni, hidroenergetski višenamjenski objekti trebaju
se uskladiti s drugim korisnicima prostora, te sa zahtjevima zaštite prostora, a planiraju se kao složeni prostorno
gospodarski, infrastrukturni i ekološki sustavi, uključivši
sve potrebne pripremne radove i postupke verifikacije koji
omogućavaju cjelovit uvid i prosudbu o svrsishodnosti
takvih zahvata.
Članak 110a.
Građevine za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, nakon prethodno provedenih istraživanja
i studija o odabiru i određivanju pogodnosti lokacija za
njihov smještaj, moraju ispuniti prostorne uvjete i kriterije
propisane ovim odredbama.
Lokacije za smještaj energetskih građevina za proizvodnju električne energije i bioplina iz biomase mogu biti
unutar radnih zona (ovisno o specifičnostima radne zone)
ili izvan građevinskog područja naselja, a mogu se locirati
i na mjestu nastanka biomase.
Lokacije vjetroelektrana moraju zadovoljiti slijedeće
uvjete:
- udaljenost najmanje 500 m od građevinskih područja
naselja,
- udaljenosti od naselja i građevina za stalni boravak
ljudi kod kojih razina buke ne prelazi 40 dB,
- izvan zaštićenih dijelova prirode i područja značajnih za očuvanje divljih svojti i staništa, izvan
međunarodno važnih područja za ptice,
- izvan zona osobito vrijednog krajolika i zaštićenih
spomenika i cjelina kulturne baštine,
- izvan područja vrlo vrijednog poljoprivrednog zemljišta,
- izvan koridora širine 100 m uz kategorizirane prometnice.
Prijenos energije iz ovih novonastalih i planiranih izvora energije i priključivanje na postojeći sustav prijenosa i
distribucije mora se vršiti uz uvjete propisane člankom 22.
ovih Odredbi.
Broj 3 - Stranica 73
i poboljšanje veza među njima unutar postojećih koridora
za prijenos električne energije.
U situaciji da se pojavi potreba za izgradnju novog dalekovoda ili sanacija postojećeg, ona se mora izvesti na način
da se primjene takva moguća tehnološka rješenja koja neće
izazivati potrebe za novim prostorima već će se izgradnja
prijenosnog sustava realizirati unutar postojećeg koridora.
Razvoj elektroenergetske mreže na srednjenaponskom, visokonaponskom i niskonaponskom nivou moguć je izgradnjom
novih ili rekonstrukcijom postojećih energetskih građevina
(priključni dalekovodi naponskog nivoa 110, 35(20), 10
kV i njima pripadajuće distributivne stanice) koristeći se
takvim tehnološkim rješenjima koja neće izazivati potrebe
za novim prostorima, već će koristiti postojeće (paralelne)
infrastrukturne koridore, odnosno lokacije distributivnih
stanica. Na mjestima gdje to nije moguće, primijenit će se
tehnološka rješenja koja će zahtijevati minimalne potrebe
za novim prostorima. U postojeće trase nadzemnih vodova
naponskog nivoa 35 kV potrebno je predvidjeti mogućnost
izgradnje nadzemnih vodova nivoa 110 kV, a izgradnju novih
ili rekonstrukciju postojećih distributivnih stanica izvesti
na postojećim lokacijama.
Članak 111a.
U postupku planiranja i određivanja trasa magistralnih
plinovoda i trasa za transportni sustav plina od crpilišta do
stanice za obradu plina, potrebno je u što većoj mjeri koristiti postojeće infrastrukturne koridore, a na mjestima gdje
to nije moguće trase koridora ne smiju presijecati površine
trajnih nasada vinograda i voćnjaka, niti šuma.
Zaštitni koridor magistralnih plinovoda i plinovoda za
transport plina unutar kojeg nije dozvoljena gradnja iznosi
30 m od osi plinovoda.
U postupku odobrenja zahvata u prostoru uz postojeću
trasu JANAF-a potrebno je poštovati zaštitni pojas od 100
m od osi cjevovoda, a zona opasnosti unutar koje je zabranjena svaka izgradnja bez suglasnosti vlasnika cjevovoda
iznosi 20 m od osi cjevovoda.
Članak 112.
Plinofikacija naselja gotovo je u potpunosti realizirana. Unutar izgrađene mreže predviđa se povećanje broja
priključaka, te izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih
mjernoredukcijskih stanica.
Nove plinske redukcijske stanice i trafostanice u naselju
ne smiju se locirati na javnim zelenim površinama u središtu
naselja, na vizurama istaknutim mjestima, unutar parkovnih
površina i većih javnih zelenih površina.
Članak 112a.
Iskorištavanje geotermalne energije može se očekivati na
mjestima geotermalnih bušotina izgrađenih za istraživanje
nafte i plina gdje se utvrdila velika ili znatna izdašnost
geotermalnih voda. Očekuje se da se geotermalna energija
može koristiti u više namjena (uslužnom sektoru, energetici,
lječilišnom turizmu, poljoprivredi).
VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
Članak 113.
Članak 111.
Uz održavanje izvedenih prijenosnih sustava, planira se
izgradnja i rekonstrukcija trafostanica postrojenja 110 kV
Zaštitne građevine
U cilju zaštite od poplava na prostoru uz Muru planira
se rekonstrukcija većeg dijela glavnog murskog nasipa,
Stranica 74 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
izgradnja obrambenog nasipa uz naselje Podturen, a uz
tok Drave planira se nadvišenje ceste između cestovnog i
željezničkog mosta kod Kuršanca.
Obrambene nasipe potrebno je tako planirati i izvesti
da ne presijecaju postojeće rukavce, bare i mrtvice da bi se
spriječili negativni utjecaji na prirodni krajolik.
Članak 114.
Građevine za korištenje voda
Opskrba vodom izgrađena je u potpunosti na području
Međimurske županije, cilj je priključak svih domaćinstava na
vodoopskrbni sustav, a izgradnju vodosprema za poboljšanje
sigurnosnog sustava opskrbe vodom potrebno je prilagoditi
okolnom izgrađenom prostoru i krajoliku.
Prostoru vodonosnog područja Županije zbog velike
rezerve i dobre kvalitete pitke vode potrebno je pristupati s
puno obzira u odobravanju zahvata, osobito unutar područja
zaštite izvorišta, primjenjujući ograničenja, mjere zaštite i
sanacije, te praćenje stanja u prostoru na području zaštite,
koje određuje Odluka o zaštiti izvorišta Nedelišće, Prelog
i Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije”,
broj 7/08).
Na temelju rezultata istražnih radova za nalazišta nafte i
plina koje je provodila INA dobiveni su i podaci o nalazištu
pitke vode u dubljim vodonosnim slojevima. Korištenje tih
potencijalnih izvorišta moguće je uz prethodno pribavljeno
mišljenje Hrvatskih voda, a prostorna ograničenja i mjere
zaštite vezane uz zaštitu izvorišta i djelatnost crpljenja
vode, odrediti će se na osnovu studije utjecaja na okoliš i
odluke o zaštiti izvorišta.
Članak 115.
Građevine za zaštitu voda
Sustav za odvodnju otpadnih voda grada Čakovca i
prigradskih naselja najgušće naseljenog prostora Županije
definiran je postojećom planskom dokumentacijom, i izvodi
se etapno. Prioritet je izgradnja kolektora i priključivanje
kanalizacije općina Šenkovec, Strahoninec, Nedelišće i
Pribislavec te prigradskih naselja grada Čakovca na sustav
pročišćavanja otpadnih voda Grada Čakovca.
Nakon izrade i prihvaćanja Studije za odvodnju otpadnih
voda Međimurske županije, potrebno je pristupiti izradi
projektne dokumentacije za pojedina naselja ili grupe naselja
za zbrinjavanje otpadnih voda.
Realizaciji odvodnje za pojedina područja potrebno
je pristupiti u cijelosti, prema projektnoj dokumentaciji
- izgradnji kanalizacijske mreže zajedno s uređajem za
pročišćavanje.
Sustav odvodnje potrebno je projektirati i izvoditi
kao razdjelni, osobito u gospodarskim zonama u kojima
je obavezna odgovarajuća predobrada oborinskih voda s
prometnih površina, prije upuštanja u prijemnik sukladno
zakonskoj regulativi.
Prioritetna je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda Preloga i otklanjanje štetnih utjecaja otpadnih voda
na zone zaštite izvorišta Prelog i izgradnja zajedničkog
kolektora Grada Preloga i općina donjeg Međimurja sa
zajedničkim uređajem za pročišćavanje “Donja Dubrava”.
Prioritet je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda Grada M. Središća i otklanjanje negativnih utjecaja
direktnog ispuštanja otpadnih voda u potok i vodotok Mure.
18. veljače 2011.
Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda može se locirati
izvan građevinskog područja, a planirani prostor potrebno
je odrediti tako da pored tehnoloških uvjeta zadovoljava
i prostorne uvjete: njegov položaj ne smije izazivati nepovoljne utjecaje na okoliš (ne smije izazivati zahvate na
vodotocima, krčenje šuma, šumaraka koje sadrže biološke
vrste značajne za stanišni tip područja u kojem se nalazi),
te ne mogu biti smješteni na vizualno istaknutim mjestima,
na dijelovima vodotoka koji su u I kategoriji i uzvodno od
retencija.
Glava VII.
MJERE OČUVANJA KRAJOBRAZNIH
VRIJEDNOSTI
Članak 116.
Krajobrazne cjeline Međimurja prema tipološkim karakteristikama su:
- urbanizirani krajolik,
- kultivirani krajolik donjeg Međimurja,
- kultivirani krajolik gornjeg Međimurja,
- prirodi blizak krajolik Mure,
- prirodi blizak krajolik Drave.
Članak 117.
U cilju očuvanja lokalnih posebnosti krajolika i zaštite
njegovog identiteta, zahvatima u prostoru ne smiju se bitno
mijenjati njegova svojstva.
U najvećoj mogućoj mjeri potrebno je očuvati postojeće
šumske oaze i vodotoke kao najvažnije sastavnice krajolika
Međimurske županije.
Članak 118.
Šume
Šume u Međimurju imaju prvenstveno zaštitnu, sociološko
- rekreacijsku i estetsku ulogu, a šume Gornjeg Međimurja
imaju naglašenu ulogu u zaštiti od erozije.
Nije dopušteno krčenje i prenamjena šuma u poljoprivredno zemljište (vinograde, voćnjake, oranice).
Poželjno je pošumljivati nekvalitetna i neobrađena
poljoprivredna tla, proširivati šumske površine na te prostore. Posebno je poželjno da se obnove šume na prostoru
Murščaka pošumljivanjem livada i oranica autohtonim
biljnim vrstama.
PPŽ utvrđuje da je šume uz Muru potrebno proglasiti
zaštitnim šumama, a uz Dravu šumama posebne namjene.
Članak 119.
Vodotoci
U cilju očuvanja vodotoka u izradi PPUO/G potrebno
je ugraditi, a do njihovog donošenja primjenjivati odredbe
ovog plana:
- očuvanje potoka i potočnih dolina s pripadajućim
vegetacijskim pojasom uz obale vodotoka (minimalna širina vegetacijskog pojasa na kojem je izuzeta
gradnja iznosi 15 m od osi vodotoka unutar, a 30 m
od osi vodotoka izvan građevinskog područja naselja;
izuzetak su građevine čije je funkcioniranje vezano
uz sam vodotok - mlin, mlinska kuća, skelarska kuća
i sl.),
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
- unutar naselja ne dopustiti izgradnju unutar vegetacijskog pojasa - iznimno, to se ne odnosi na postojeće
izgrađene građevne čestice,
- izvan građevinskog područja osigurati vegetacijski
pojas u cilju zaustavljanja erozije i ispiranja poljoprivrednih zemljišta,
- nije dopušteno zacjevljivanje potoka unutar naselja,
niti pretvaranje njihovih korita u otvorene kanalizacijske sustave,
- unutar vegetacijskog pojasa ne smiju se voditi infrastrukturni koridori (prometni, elektroopskrbna
mreža, plinovod, vodovod, kanalizacija i dr.),
- zadržati prirodne tokove potoka, posebno u naseljima
gdje je njihova velika uloga u stvaranju identiteta
krajolika naselja.
Zaštita i unapređenje krajobraznih vrijednosti i cjelina
Članak 120.
Da bi se moglo svrhovito pristupiti zaštiti krajobraznih
vrijednosti Županije, potrebna je izrada krajobrazne osnove,
koja će dati ocjenu i klasifikaciju krajobraznih vrijednosti
i cjelina, izdvojiti pojedine posebno vrijedne krajolike,
naglasiti njegove specifičnosti te dati detaljne smjernice za
zaštitu i unapređenje krajobraznih vrijednosti. Krajobrazna
osnova odredit će smjernice za zaštitu i očuvanje krajolika
za PPUO/G i detaljne planove uređenja.
Članak 121.
U cilju zadržavanja identiteta naselja kao sastavnog
dijela kulturnog krajolika u PPUO/G, u dijelu koji se odnosi
na planiranje proširenja građevinskog područja, planiranje
novih ulica i parcelacije, potrebno je poštivati postojeću
građevinsku cjelinu, formirati zaokruženu cjelinu naselja.
Članak 122.
U formiranju novog krajolika (u projektima i postupcima
sanacija), nije dozvoljeno unošenje stranih biljnih vrsta već
u ozelenjivanju primijeniti isključivo autohtone vrste (vrba,
joha, jasen, hrast, lipa, dud i dr.).
Članak 123.
U cilju vraćanja identiteta pojedinih dijelova krajolika,
naglašavanja važnih pravaca kretanja, na osnovu povijesnih izvora poželjno je vraćanje i obnavljanje drvoreda uz
postojeće prometne pravce kao što su Varaždin-Čakovec,
Čakovec-Sveti Križ-Prelog, Čakovec-Mala Subotica.
Članak 124.
Očuvati značajne vizure i vizualno istaknute točke u
krajoliku navedene u kartografskom prikazu broj 3 - Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite prostora.
Članak 125.
U cilju očuvanja javnih zelenih površina - “zelenih
trgova”, ostataka nekadašnjih zajedničkih prostora, kao
elemenata autohtonog krajolika naselja od važnosti za
Županiju, potrebna je zaštita od izgradnje i pretvaranja u
građevinsko zemljište navedenih cjelina u svim naseljima
Broj 3 - Stranica 75
(posebno Sivica, Sveta Marija, Čukovec, Donji Vidovec,
Donji Pustakovec), a spomenute prostore posebno vrednovati
u PPUO/G i dokumentima prostornog uređenja užeg područja.
Članak 126.
Postojeće zelene površine koje čine pejzažnu cjelinu
unutar naselja (bilo novo oblikovani ili izvorni krajobraz
- dijelovi šuma, šumarci, s ili bez vodotoka), ne mogu se
prenamijeniti u građevinsko zemljište, već se moraju očuvati
u takvom obliku u funkciji zelenila u naselju.
Glava VIII.
MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I
POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH
CJELINA
Odjeljak 1.
PRIRODNA BAŠTINA
Članak 127.
Prema Zakonu o zaštiti prirode, u Međimurskoj županiji
pod zaštitom se nalaze slijedeća zaštićena područja:
- Regionalni park Mura-Drava (preventivna zaštita
od veljače 2008.).
- Spomenik prirode - zoološki Bedekovićeve grabe
(2002.).
- Spomenik prirode - rijetki primjerak drveća hrast
lužnjak (Quercus robur L.) u Donjem Vdovcu (1995.).
- Značajni krajobraz rijeke Mure (2001.).
- Spomenik parkovne arhitekture park Perivoj Zrinski
u Čakovcu (1975.).
- Spomenik parkovne arhitekture- skupina stabala,
dvije glicinije (Wisteria sinensis Sweet) kod Visoke
učiteljske škole u Čakovcu.
- Spomenik parkovne arhitekture - skupina stabala,
dvije platane (Platanus orientalis L.) u Svetom Urbanu.
- Spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo
tulipanovac (Liriodendron tulipifera) u Vučetincu
(1995.).
- Spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo
platana (Platanus orientalis L.) u Nedelišću (1963.).
- Spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo,
magnolija (Magnolia liliflora) u Pribislavcu (2001.).
- Spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo
Stara lipa (Tillia cordata (parvofolia) L.) u Strelcu
(1969.).
- Spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo
ginkgo (Ginkgo biloba) u Donjoj Dubravi (1995.).
Ovim Planom predlaže se da se proglase zaštićena područja na slijedećim prostorima i lokalitetima:
Park šuma Balogovec,
Park prirode - geološki Verk Križovec.
Granica obuhvata zaštićenih područja i kategorije zaštite prikazane su na kartografskom prikazu broj 3. Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite prostora a područje ekološke
mreže prikazano je na kartografskom prikazu broj 3a. - Područja ekološke mreže Republike Hrvatske - Međimurska
županija (Mj 1:150 000).
Stranica 76 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 127a.
Ukida se zaštita nad spomenicima prirode - pojedinačnim
stablima zbog nepravilno provedene sanacije i devastacije:
- spomenik prirode - rijetki primjerak drveća - dva
pitoma kestena (Castanea sativa Mill.) u Novom
Selu Rok.
- spomenik prirode - rijetki primjerak drveća - (skupina
stabala) - skupina smreka (Picea abies) na groblju
u Vratišincu.
- spomenik prirode - rijetki primjerak drveća - skupina
stabala oko župne crkve Svetog Križa u Vratišincu.
Članak 127b.
Uredbom o proglašenju ekološke mreže Republike
Hrvatske (“Narodne novine”, broj 109/07), u Međimurskoj
županiji Nacionalna ekološka mreža obuhvaća točkaste
lokalitete i područja prikazane i navedene u prilozima 1.1.
i 1.2. Uredbe. Područje nacionalne ekološke mreže uključuje prostor uz rijeku Muru kao važno područje za divlje
svojte i stanišne tipove čija se granica uglavnom poklapa
s granicom Značajnog krajobraza rijeke Mure, a prostor uz
rijeku Dravu je važno područje za divlje svojte i stanišne
tipove i međunarodno važno područje za ptice.
Područja Nacionalne ekološke mreže su:
HR1000013 Dravske akumulacije
HR1000014 Gornji tok Drave
HR5000013 Šire područje Drave
HR2000364 Mura
HR2000377 Totovec - nalazište crnkaste sase
HR2000613 Stari tok Drave I
HR2000614 Stari tok Drave II
HR2000618 Murščak - šuma
HR2001034 Mačkovec - ribnjak
HR2000373 Kotoriba - šuma
Točkasti lokaliteti Nacionalne ekološke mreže su:
HR2000816 Globetka - livade
HR2000763 Bedekovićeve grabe
HR2000764 Grabe kod Pleškovca
HR2000765 Logožarec
HR2000766 Kreče 1
HR2000767 Kreče 2
HR2000768 Kreče 3
HR2000769 Borovje 1
HR2000770 Borovje 2
HR2000771 Krč
HR2000470 Čep Varaždin
HR2000817 Murščak Turčišče
MJERE ZAŠTITE PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE
Članak 127c.
Ekološka mreža je sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja pridonose
očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti.
18. veljače 2011.
U postupcima planiranja i uređenja prostora, u dokumentima prostornog uređenja jedinica lokalne samouprave,
u dijelovima koji se odnose na prostore u sastavu ekološke
mreže, potrebno je primijeniti slijedeće smjernice za određivanje mjera zaštite, sa ciljem očuvanja i zaštite divljih
svojti i stanišnih tipova:
- pažljivo planirati zone sporta i rekreacije izvan
građevinskih područja naselja na način da se ne
uklanjaju dijelovi šuma, da se ne vrši drenaža na
vlažnim područjima, da se ne unose strane vrste
prilikom krajobraznog uređenja,
- pažljivo planirati trase i građevine infrastrukturnih
objekata (energetskih, telekomunikacijskih, prometnih
i dr.) - objediniti ih u zajedničke koridore,
- kod planiranja novih prometnica koristiti postojeće
trase koridora nerazvrstanih cesta - poljskih putova,
a proširenjem profila i primjenom odgovarajućih
standarda izvršiti prekategorizaciju prometnica,
- revitalizirati vlažna staništa uz Muru i pritoke, te
revitalizirati stare presušene tokove rijeke Drave,
- prilikom okrupnjavanja zemljišta očuvati rubna,
biološki vrijedna staništa oranica na način da se
zadrže ili da se novom organizacijom poljoprivrednih
površina proširenjem postojećih, formiraju nova
staništa (živice, šumarci, nizovi stabala, vlažna
područja),
- ne vršiti proširenje ili osnivanje izdvojenih građevinskih područja na šumsko zemljište, na depresije
s vlažnim staništima,
- čuvati i održavati staništa ugroženih divljih svojti
označenih kao točkasti lokaliteti Nacionalne ekološke
mreže (staništa crnkaste sase, kockavice, livadnog
plavca) izmicanjem koridora infrastrukture, a građevinska područja i gospodarske djelatnosti dovoljno
udaljiti prema izdanim uvjetima zaštite prirode,
- pažljivo provoditi rekreativno turističke aktivnosti
u zaštićenim područjima.
Članak 127d.
U zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže
primjenjuju se ograničenja i zabrane:
- ne može se provoditi prenamjena zemljišta u građevinsko područje na točkastim lokalitetima ili u
njihovoj neposrednoj blizini,
- ne mogu se odobravati ni planirati zahvati u prostoru
na točkastim lokalitetima i u njihovoj neposrednoj
blizini (npr. građevine sporta i rekreacije - sportska
igrališta, staze za šetnju, građevine poljoprivredne
namjene - farme, skladišta, spremišta, građevine
infrastrukturnih objekata - komunalnih, energetskih,
telekomunikacijskih, prometnih),
- na točkastim lokalitetima ne smiju se vršiti iskopi,
nasipavanja, prekopi,
- ne mogu se vršiti regulacije vodotoka.
Članak 128.
Potrebno je izvršiti inventarizaciju vrsta i staništa, te
provoditi praćenje stanja kvalifikacijskih vrsta i stanišnih
tipova na području Županije, a posebno u pojedinim područjima ekološke mreže.
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 129.
Granice obuhvata Regionalnog parka Mura-Drava prijedlog je rješenja kojeg je Međimurska županija dala kao
prilog javnoj raspravi o određivanju granica Regionalnog
parka. Ukoliko nakon provedenog postupka javne rasprave
o granicama Parka dođe do odstupanja od predloženog
prikazanog rješenja, primjenjivat će se granice koje utvrdi
predlagatelj Rješenja o preventivnoj zaštiti nakon javne
rasprave.
Članak 130.
Brisan
Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog
plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010.
- stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.
Članak 131.
Gospodarenje prostorima u Značajnom krajobrazu rijeke
Mure i u Regionalnom parku Mura-Drava odredit će se
planom upravljanja tim područjima.
ZNAČAJNI KRAJOBRAZ RIJEKE MURE
Članak 132.
U cilju zaštite poplavnih šuma i staništa rijetkih i ugroženih divljih svojti, unutar područja obrambenih nasipa rijeke
Mure nisu dozvoljene gospodarske aktivnosti (regulacija
vodotoka, eksploatacija mineralnih sirovina, melioracijska
odvodnja) i izgradnja građevina.
Pojedini prostori u zaštićenom krajoliku gdje su se
naselja približila rijeci (Podturen, Peklenica, Hlapičina,
Mursko Središće, Sveti Martin na Muri) obala Mure ima
naglašenu sociološku, estetsku komponentu. Iz tog razloga,
na tim prostorima moguć je smještaj sportsko-rekreativnih,
turističko-ugostiteljskih sadržaja, ribičkih staza. Pri tome
treba voditi računa da dimenzije i kapaciteti ovih sadržaja ne
ugrožavaju karakteristike i osobitosti prirodnih predjela i ne
predstavljaju opasnost od mogućih zagađenja i narušavanja
ekološke ravnoteže tog prostora.
U planiranju navedenih zahvata i sadržaja u prostoru ne
smije se ugroziti funkcioniranje skele na Muri, atraktivnost
tradicionalne komunikacije između obala, a vodograđevnim
zahvatima ne ugroziti rukavce i meandre Mure mijenjanjem
vodotoka. Izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih
prometnica potrebno je očuvati biološku raznolikost prostora, čuvati šumske površine, a zahvate vršiti izvan točkastih
lokaliteta ekološke mreže (izvan staništa ugroženih divljih
svojti). Potrebno je koristiti trase postojećih putova i infrastrukturnih koridora.
ZNAČAJNI PRIRODNI PREDJELI UZ DRAVU
Članak 133.
Preostale dravske šume potrebno je sačuvati u potpunosti i proglasiti ih šumama posebne namjene. Prenamjena
prostora tih šuma nije dopuštena.
Članak 134.
Brisan
Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog
plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimur-
Broj 3 - Stranica 77
ske županije”, broj 23/10), objavljenu 29. listopada 2010.
- stupila na snagu 5. studenoga 2010. godine.
Članak 135.
Smjernice za uređenje prostora izdvojenog građevinskog
područja - zone sporta, rekreacije i izletničkog turizma uz
akumulacijska jezera HE Čakovec i HE Dubrava:
- potrebno je u potpunosti očuvati novonastale prirodne ambijente na počecima akumulacija (otoci,
rukavci, obala) od bilo kakvih zahvata, izuzeti ih
od masovnog pristupa ljudi, a planirane sadržaje uz
formiranu obalu kao kupalište, udaljiti što je moguće
više od tih prirodnih oaza, pažljivo dimenzionirati i
podrediti ih ciljevima zaštite prirodnih predjela,
- unutar nasipa u zoni izletničkog turizma (T 4) s pratećim sadržajima i rekreacije na vodi (R 5), prioritet
u rekreativnim aktivnostima trebaju imati aktivnosti
uz vodu (kupanje, veslanje, jedrenje), uz uvjet da
su ti sadržaji i prostori javni i svima dostupni uz
jednake uvjete,
- pristup automobilom unutar nasipa ograničiti samo
na servisnu cestu za opskrbu, uz ograničeni broj
parkirnih mjesta (za masovne posjete osigurati
parkiralište izvan zone nasipa),
- posljedice narušenih prirodnih vrijednosti nastale
divljom izgradnjom potrebno je sanirati, uklanjanjem svih štetnih elemenata u prostoru, a posebno:
betonskih obaloutvrda, vezova za čamce, čvrstih
građevina, izgrađenih prepreka, ograda, unesenih
novih nasada koji nisu autohtoni (voćaka, crnogorice)
i dr.,
- zaštita novonastalih ekosustava na počecima akumulacija, novih staništa biljnih i životinjskih vrsta uz
vodu, te zaštita starog korita Drave i dravskih šuma
treba biti prioritet i osnovni cilj pri izradi budućeg
dokumenta prostornog uređenja,
- prostornom planu užeg područja odredit će se zahvati
u prostoru u skladu s planiranim sadržajima (R5 i T4)
prema kartografskom prikazu, uz uvjet da ukupna
tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih
građevina bude maksimalno 10% sportskih terena
i sadržaja, a najmanje 60% građevne čestice bude
uređeno kao zelenilo (primjenjujući autohtone vrste
u okruženju).
Članak 136.
Brisan
Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog
plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010.
- stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.
DIVLJE SVOJTE I SPOMENICI PRIRODE
Članak 137.
U PPŽ predlaže se da se identificiraju i istraže, te predlože za zaštitu lokaliteti posebno rijetkih i ugroženih vrsta
kao spomenici prirode:
- lokaliteti kockavice,
- lokaliteti malog rogoza,
- stanište endema - ribe crnke (Umbra krameri).
Stranica 78 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 138.
U cilju očuvanja i sprječavanja ugroženosti zaštićenih
prirodnih vrijednosti potrebno je osigurati stručno osoblje
za njihovo održavanje i obnovu.
Članak 139.
U cilju očuvanja zaštićenih i ugroženih biljnih i životinjskih
vrsta kojima se smanjuje brojnost i prijeti odumiranje zbog
promjene prirodnih uvjeta njihovih staništa, potrebno je:
- štititi staništa ugroženih biljnih i životinjskih vrsta posebno u zaštićenom krajoliku - primjenom
tradicionalnog i organskog načina gospodarenja
poljoprivrednim zemljištem,
- očuvanje kultiviranog krajolika i mozaičke strukture
korištenja poljoprivrednog zemljišta,
- očuvanje vlažnih livada i šuma, očuvanje rukavaca,
bara, mrtvica, sa pripadajućim vegetacijskim pojasom,
- izvršiti inventarizaciju navedenih lokaliteta u PPUO/G,
te propisivati mjere zaštite i djelovanje na lokalnoj
razini.
PARK ŠUMA BALOGOVEC
Članak 140.
Lokalitet šume bijelog bora - koja se nalazi u kontaktnom prostoru zapadno od naselja Mačkovec, potrebno je
proglasiti park šumom.
U obuhvat tog zaštićenog prostora potrebno je najmanje
uključiti retencije, šumu koja se proteže južno od staništa
bijelog bora i livadu omeđenu šumom sa zapada i juga,
te cestu (Mačkovec-Knezovec) na sjeveru i građevinskim
područjem naselja na istoku.
Članak 141.
Za potrebe sportsko rekreativnih sadržaja i izletničkog
turizma moguća je izgradnja pratećih sadržaja. Svi zahvati u
prostoru na području Park šume Balogovec mogu se izvesti
na osnovu donesenog Detaljnog plana uređenja.
Građevine u zoni obuhvata Park šume moraju se locirati
najmanje 50 m od rubova šuma. Izvesti se moraju na način
da asociraju na tradicionalnu seosku arhitekturu (stambenu
i gospodarsku-“škednji”) pretežito u drvu, a visine najviše
prizemlje bez potkrovlja s visinom vijenca 3,8 m). Pokrov
se mora izvesti u opečenom crijepu.
Članak 142.
Unutar park šume mogu se urediti staze za šetnju i
ribičke staze, a izvan šume igrališta za sport i rekreaciju.
Parkirališta za posjetitelje moraju se locirati uz rub
obuhvata park šume ili izvan zone obuhvata.
Staze i parkirališta izvesti u prirodnim materijalima.
OSOBITO VRIJEDAN PREDIO
Članak 143.
U vrednovanju krajobraza Međimurja izdvojen je prostor
osobito vrijednog predjela koji obuhvaća prostor gornjeg
Međimurja i Globetke - nizine koja se proteže južno od
18. veljače 2011.
podnožja brežuljaka do samih rubova građevinskog područja
Nedelišća i Čakovca.
Prostor Globetke rijetki je primjer stepske vegetacije i
faune u Hrvatskoj koji je zadržao prirodne karakteristike
unatoč izmijenjenim prirodnim uvjetima nakon izgradnje
drenažnih kanala. Na području Globetke na prostoru označenom na kartografskom prikazu kao posebno vrijedan predio,
ne mogu se osnivati građevinske cjeline, livade, šumarci
i poljoprivredne površine ne mogu se pretvarati u građevinsko područje, niti se vršiti daljnji zahvati na isušivanju
tog područja. Mogući su zahvati vezani uz funkcioniranje
retencije u cilju povećanja sigurnosti sustava za obranu od
poplave i zahvati koji se odnose na tehničko i gospodarsko
održavanje postojećeg sustava.
Režimi i uvjeti gradnje na prostoru osobito vrijednog
predjela koji se prostire u gornjem Međimurju određeni su
u Glavi V. ovih odredbi, u člancima 55, 76, 77. i 78.
Odjeljak 2.
KULTURNA BAŠTINA
Članak 144.
Na području cijele Županije potrebno je izvršiti inventarizaciju i valorizaciju kulturno povijesnog nasljeđa, te na
osnovu tih postupaka predložiti odgovarajuću kategoriju
zaštite.
Predlaže se zaštita svih do sada evidentiranih spomenika kulturne i graditeljske baštine, navedenih u poglavlju
2.2.5. - Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno
povijesnih cjelina. Posebnu pažnju posvetiti građevinama
- spomenicima koji se do sada nisu nalazili niti na jednom
od popisa evidentiranih spomenika, a to su: stare škole,
kurije, vile, građevine suvremene arhitekture, te kod svakog
zahvata na tim građevinama tražiti uvjete Uprave za zaštitu
kulturne baštine.
Članak 144a.
Za zahvate u prostoru kod kojih se izvode zemljani radovi
na velikim površinama kao što su infrastrukturni koridori
županijskog ili državnog značaja (nove trase županijskih
cesta, magistralnog plinovoda, vodovoda), golf igrališta,
površinski iskopi mineralnih sirovina (otvaranje novih
eksploatacijskih polja), investitor je dužan prije izdavanja
lokacijske dozvole osigurati rekognosciranje terena od
strane za to stručne osobe ili institucije radi determinacije
arheološke baštine na tom prostoru.
Temeljem gotovog izvješća o izvršenom rekognosciranju
terena, ovisno o rezultatima, stručna služba nadležnog tijela
za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara utvrdit će daljnje
smjernice i uvjete sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju
kulturnih dobara.
U proceduri odobravanja otvaranja eksploatacijskog
polja mineralnih sirovina, investitor je dužan osigurati
rekognosciranje terena tijekom izrade Studije utjecaja na
okoliš, a temeljem izrađenog izvješća nadležno tijelo utvrdit će smjernice, uvjete i mjere sukladno Zakonu o zaštiti
i očuvanju kulturnih dobara, koje će izrađivač ugraditi u
sadržaj Studije.
Članak 145.
Objekti javne namjene koji pripadaju kulturnoj i graditeljskoj baštini (kao što su stare škole, stambene vile),
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
potrebno je zaštititi od daljnje devastacije obnovom i
očuvanjem građevina - njezinih gabarita pročelja stilskih
obilježja, što je obaveza vlasnika, a poželjno je da i dalje
ostanu u javnoj namjeni (objekti društvene infrastrukture).
Obaveza je vlasnika spomenika graditeljske baštine da
obnove devastirane parkove i vrtove uz te građevine, na
osnovu preostalih elemenata vrtne i parkovne arhitekture i
povijesnih izvora (katastarski plan, stare fotografije i sl.).
Nasadima pojedinačnih stabala ili male skupine stabala uz
pilove i poklonce, potrebno je rekonstruirati slike krajolika.
Članak 146.
Na nivou Županije potrebno je ustanoviti konzervatorski
odjel za zaštitu kulturne baštine, da bi zaštita i očuvanje tih
spomenika, te kontrola nad provođenjem mjera za njihovu
zaštitu bila djelotvornija.
Broj 3 - Stranica 79
Ukoliko se ne pristupi realizaciji regionalnog centra,
Županija pristupa osnivanju županijskog centra za gospodarenjem otpadom koji se određuje na jednoj od dviju
potencijalnih lokacija:
- Totovec,
- Pustošija.
Konačna lokacija centra odabrat će se nakon obavljenih
istražnih radova i provedenog postupka procjene utjecaja na
okoliš, na osnovu važeće i prihvaćene Geološke i hidrogeološke studije Međimurja, te na osnovu kriterija i smjernica
propisanih ovim Planom.
Županijski centar za gospodarenjem otpadom, pored
dijelova navedenih u Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržavat će:
- postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada,
- reciklažno dvorište posebne vrste otpada,
- reciklažno dvorište građevinskog otpada,
Članak 147.
Potrebno je izvršiti započetu evidenciju građevina etnobaštine na cjelokupnom teritoriju Županije, a poticajnim
mjerama jedinica lokalne samouprave, sredstvima i stručnim
službama (Županije i općina i gradova) pridonijeti njihovoj
revitalizaciji i očuvanju.
Članak 148.
Izradom PPUO/G jedinice lokalne samouprave mogu
izvršiti postupak inventarizacije i valorizacije spomenika
kulturno-povijesne i prirodne baštine na svom teritoriju,
proglasiti akt zaštite te propisati mjere i smjernice za njihovo očuvanje i nadzor.
Glava IX.
POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 149.
Donošenje mjera o postupanju otpadom prioritetna je
zadaća za područje cijele Županije.
Članak 150.
U postupku gospodarenja otpadom, Županija je nakon
sanacije odlagališta Totovec obvezna postupiti prema obavezama iz Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine”, broj 85/07) i obavezama iz Plana
gospodarenja otpadom u Međimurskoj županiji (“Služeni
glasnik Međimurske županije”, broj 12/06), prema jednom
od dva moguća rješenja:
a) osnovati regionalni centar za gospodarenje otpadom,
b) osnovati županijski centar za gospodarenje otpadom.
Regionalni centar za gospodarenje otpadom osnovat će
se na prostoru izvan Međimurske županije a njegov sastavni
dio bit će pretovarna stanica s lokacijom u Totovcu, koja
će se sastojati od:
- postrojenje za biološko-mehaničku obradu otpada,
- reciklažno dvorište za posebne vrste otpada,
- građevine za skladištenje opasnog otpada za područje
Županije,
- odlagalište za neopasni i inertni otpad.
Članak 151.
Ovim Planom ocjenjuje se potrebnim da sve općine i
gradovi Međimurske županije sporazumno osiguraju mjere
cjelokupnog gospodarenja i zbrinjavanja komunalnog i
neopasnog tehnološkog otpada.
Članak 152.
Temeljem mogućih izmjena Plana gospodarenja otpadom
u Međimurskoj županiji (“Službeni glasnik Međimurske
županije”, broj 12/06) ili temeljem drugih potrebnih važećih
dokumenata, jedinice lokalne samouprave mogu se odlučiti
za takva prihvatljiva tehnološka rješenja koja isključuju
odlaganje otpada kao postupka unutar centra gospodarenja
otpadom na području Međimurske županije.
Članak 153.
Postupak zbrinjavanja komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada odvijat će se u županijskom centru gospodarenja
otpadom određenim ovim Planom - ukoliko se ne uspostave
uvjeti iz prethodnog članka.
U slučaju da se jedna ili više jedinica lokalne samouprave odluče na zbrinjavanje svog komunalnog otpada na
svom ili zajedničkom odlagalištu, lokaciju moraju odrediti
temeljem prostornog plana uređenja, uz uvjet da tehnička
i prostorna rješenja udovoljavaju kriterijima propisanim
Zakonom o otpadu (“Narodne novine”, broj 178/04, 60/08
i 87/09), Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom
(“Narodne novine”, broj 123/97, 112/01, 151/03, 178/04,
23/07 i 45/07) i kriterijima propisanim ovim Planom.
Članak 154.
Lokacija odlagališta mora udovoljiti slijedećim kriterijima:
- dostatna debljina prirodnih vodonepropusnih naslaga,
- reciklažno dvorište građevinskog otpada,
- udaljenost od stambenih građevina 500-800 m, ovisno
o konfiguraciji terena,
- građevine za skladištenje opasnog otpada za područje
Županije,
- udaljenost od kategoriziranih prometnica 100 m, a
ostalih 50 m,
- odlagalište za neopasni i inertni otpad.
- udaljenost od željezničke pruge 100 m,
Stranica 80 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
- optimalna udaljenost za transport i pristup lokaciji,
- mogućnost korištenja povoljne mreže infrastrukture,
- povoljne pejzažne karakteristike okolnog prostora
- pošumljeni prostor, šumarci i sl.,
- manje vrijedno poljoprivredno zemljište.
Članak 155.
U grafičkim prilozima - kartogramima Postupanje s
otpadom i Odabir lokacije odlagališta prikazani su prostorni
pokazatelji za odabir najpovoljnije lokacije odlagališta.
Članak 156.
Odlagalište je građevina koja je izvedena i opremljena za
trajno, kontrolirano, organizirano i sigurno odlaganje otpada.
Članak 157.
Otpad se smije odlagati samo na odlagalištu.
Članak 158.
Odlaganje otpada mora se obavljati na način da se spriječi
štetan utjecaj na okoliš, prirodne uvjete života i zdravlje
ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, i to:
- sprječavanje širenja toksičnih tvari u tlu, površinske
i podzemne vode, zrak,
- sprječavanje širenja smrada, prašine, opasnosti od
požara i eksplozije,
- sprječavanje pojava kukaca, glodavaca i ptica.
Članak 159.
Prostor namijenjen izgradnji odlagališta mora biti dimenzioniran tako da osigurava potrebu za najmanje dvadesetgodišnjim odlaganjem otpada pripadajućeg mu područja.
Članak 160.
Tlo na kojem će se graditi odlagalište mora biti odgovarajuće hidrogeološke podobnosti (3 m sloja koeficijenta
propusnosti 10 -7 cm/sek) ili odgovarajuće nepropusnosti
stvorene tehničkim mjerama (folijama, mineralnim brtvljenjem, nabojem gline).
Članak 161.
Tehnička dokumentacija mora biti izrađena prema odgovarajućim propisima a mora sadržavati:
1. Projekt odlagališta.
2. Projekt odlaganja otpada.
3. Projekt monitoringa.
4. Projekt sanacije.
Članak 162.
Projekt odlagališta
Sadržaj projekta odlagališta mora uvažiti slijedeće karakteristike odabrane lokacije: geologiju i hidrogeologiju,
hidrologiju, klimatske uvjete, topografiju, infrastrukturu.
Članak 163.
Projekt odlaganja otpada - propisuje plan eksploatacije odlagališta:
18. veljače 2011.
- na sanitarnom odlagalištu može se odlagati otpad
nakon selekcioniranja,
- na sanitarnom odlagalištu ne mogu se odlagati sekundarne sirovine niti opasni otpad,
- na sanitarnom odlagalištu mora se predvidjeti izdvojeni prostor za sabiralište i privremeno skladištenje
opasnog otpada (ulja, lijekovi, boje i lakovi, baterije,
zaštitna agrotehnička sredstva, ambalaža spomenutih
otpada, kabasti otpad i dr.).
Članak 164.
Projekt monitoringa - propisuje:
- evidenciju nultog stanja okoliša,
- kontrolu stanja u prostoru odlagališta i neposrednom
okolišu,
- kontrolu filtrata, površinskih vodotoka i podzemnih
voda,
- kontrolu ulaza otpada, količine i sadržaje,
- stalno i povremenu kontrolu uređaja i opreme odlagališta (drenažnih vodova, nepropusnost sustava
zaštite plinovoda, sustava brtvljenja, flore i faune
na odlagalištu).
Članak 165.
Projektom sanacije mora biti regulirano tehničko rješenje, način uklapanja objekta odlagališta u okolni pejzaž, s
mjerama daljnjeg praćenja prostora napuštenog odlagališta
i njegovog neposrednog okoliša prema važećim propisima.
Članak 166.
Prema Zakonu o otpadu, iz komunalnog otpada obavezno je potrebno izdvojiti opasni otpad i otpad sa korisnim
svojstvima - sekundarne sirovine.
Opasni otpad odvojeno se i kontrolirano skuplja i privremeno skladišti u građevinama za skladištenje opasnog otpada.
Članak 167.
Do uređenja građevine odlagališta komunalnog otpada i
građevine za sakupljanje i privremeno skladištenje opasnog
otpada, opasni otpad mora se privremeno skladištiti na mjestu
nastanka (najvećim dijelom to su otpadna motorna ulja).
Članak 168.
Gradovi i općine dužne su u dokumentima prostornog
uređenja (prema zakonima i propisima s područja gospodarenja otpadom) odrediti lokaciju za gradnju građevina
za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje otpada te odrediti
lokaciju za reciklažna dvorišta (za građevinski otpad i za
odvojeno prikupljeni otpad u gospodarenju komunalnim
otpadom). Više općina i gradova u Županiji mogu zajedničkim sporazumom odrediti lokacije za spomenute građevine.
Reciklažno dvorište za odvojeno skupljane otpada,
građevine za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje otpada i
reciklažno dvorište građevinskog otpada mogu biti locirani
unutar gospodarskih zona, ovisno o specifičnosti građevine
i prostorno funkcionalnim obilježjima tih zona, ili pak se
mogu smjestiti izvan građevinskog područja naselja ako
postoje uvjeti da se formira građevna čestica (pristup na
javni put i moguća opskrba električnom energijom), na
udaljenosti najmanje 500 metara od građevinskog područja
stambene namjene.
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 169.
Jedinice lokalne samouprave dužne su sanirati sva odlagališta otpada na prostoru Županije, a posebno je obaveza
sanacije divljih i kontroliranih odlagališta na području
dravsko-murske nizine, dužni su pratiti stanje okoliša, sa
ciljem krajnje zaštite podzemnih voda.
Zatvaranje i sanaciju odlagališta komunalnog otpada iz
prethodnog stavka, potrebno je provoditi prema odgovarajućoj
dokumentaciji, a sanirani prostor poželjno je rekultivirati i
privesti namjeni prema prostorno planskoj dokumentaciji.
Projekt sanacije određen je člankom 213. ovog Plana u
glavi XI. Mjere provedbe.
Članak 170.
Brisan
Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog
plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010.
- stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.
Glava X.
MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA
NA OKOLIŠ
Članak 170a.
Na području Međimurske županije na prostorima radnih
zona (planiranih i postojećih) i građevinskih područja naselja
nije dozvoljena primjena zastarjelih tehnologija, tehnologija
koje neracionalno troše prostor, prirodne resurse, koje bi
emisijama opasnih tvari u zrak, vode i tlo narušile ekološku ravnotežu i prirodne vrijednosti prostora (npr. kožara,
cementara, proizvodnja papira, prerada teških metala i sl.).
Članak 171.
Uz zakonom propisanu obavezu izrade dokumenata
iz područja zaštite okoliša - izvješća stanja o okolišu i
programa zaštite okoliša u Međimurskoj županiji posebnu
pozornost treba pridati zaštiti vodonosnog područja, zaštiti
vodotoka, zraka, šuma, tla i krajolika kao osobito vrijednih
resursa Županije.
Članak 172.
Na razini Županije i jedinica lokalne samouprave (svake
pojedinačno, međusobno udruženih ili udruženih na nivou
Županije) potrebno je uspostaviti sustav praćenja stanja
okoliša.
Članak 173.
U izvješću stanja o okolišu potrebno je utvrditi stanje
onih elemenata okoliša o kojima nema podataka niti su
sustavno praćeni - intenzitet onečišćenja, klasifikaciju,
stupanj poremećaja, na osnovi čega će se propisati mjere
zaštite okoliša.
Članak 174.
Općine i gradovi čiji se teritorij nalazi unutar zaštićenog
krajolika trebali bi donijeti program zaštite okoliša za pojedina uža područja koja su od posebne važnosti za Županiju,
odnosno općine/grad, a za ostale se preporuča da donesu
program zaštite za prostore od važnosti za općinu/grad.
Broj 3 - Stranica 81
VODE
Članak 175.
U cilju zaštite izvorišta pitke vode na razini Županije,
u planu infrastrukturnih sustava naselja koja se nalaze na
vodonosnom području, prioritetna je zadaća izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda.
Izgradnja tog sustava temeljit će se na Studiji odvodnje
Međimurja koja je u izradi.
Prioritet u realizaciji trebaju imati ona naselja koja se
nalaze u zoni vodozaštitnog pojasa vodocrpilišta Nedelišće
i Prelog. Otpadne vode obavezno treba pročistiti preko
uređaja za pročišćavanje.
Članak 176.
Na vodonosnom području Županije primjenjuju se mjere
zaštite propisane Odlukom o zaštiti izvorišta Nedelišće,
Prelog i Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske
županije”, broj 7/08).
U cilju zaštite vodonosnog sloja nisu dozvoljene aktivnosti unutar vodozaštitnih područja ili u neposrednoj
blizini:
- djelatnost klaonice bez mogućih priključaka na
uređaj za pročišćavanje,
- intenzivan uzgoj voća-voćnjaci Pušćine, Donji Kraljevec uz intenzivnu primjenu zaštitnih sredstava,
- izgradnja budućih pogona u čijem tehnološkom
programu nastaju velike količine opasnih otpadnih
voda.
Članak 177.
Potrebna je izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda
s kolnika državnih cesta, na vodozaštitnom području, s
uređajem mehaničkog pročišćavanja.
Članak 178.
Nedopustivo je direktno upuštanje otpadnih voda u vodotoke (kanale, potoke, rijeke) bez prethodnog pročišćavanja
do razine predviđene za ispuštanje u vodotoke II. kategorije.
Članak 179.
Puštanje u rad planiranih kanalizacijskih sustava za
odvodnju moguće je samo uz uvjet da je sustav realiziran
u cijelosti - kanalizacijski sustav odvodnje s izgrađenim
uređajem za pročišćavanje.
Sustav odvodnje otpadnih voda obavezno je planirati i
realizirati prema planu i programu jedinica lokalne samouprave za sva naselja, a za one dijelove Županije gdje u
dogledno vrijeme to nije moguće ostvariti, jedinice lokalne
samouprave dužne su organizirati pražnjenje septičkih jama
i odvoziti sadržaj na najbliži uređaj.
Obavezna je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda i priključivanje sustava na uređaj u naseljima, u kojima
je odvodnja otpadnih voda bila djelomično izgrađena prije
donošenja ovog Plana.
Članak 180.
Potoci i kanali ne smiju se pretvarati u otvoreni ili zatvoreni kanalizacijski sustav naselja. Izuzetak su otvoreni
Stranica 82 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
kanali za prihvat oborinskih voda uz ceste koji se nalaze
unutar pojasa cesta, uz uvjet da se prije ispuštanja u recipijent
izvrši pročišćavanje oborinskih voda do razine II. kategorije.
Članak 181.
U cilju zaštite kvalitete vodotoka (potoka, kanala) u
PPUO/G i dokumenata prostornog uređenja užih područja
potrebno je planirati vegetacijski pojas uz vodotoke zbog
njegove zaštitne funkcije od ispiranja poljoprivrednih površina i planirati revitalizaciju vegetacijskog pojasa onih
tekućica koje su regulirane.
Članak 182.
U dokumentima zaštite okoliša općina i gradova (izvješće i stanja okoliša) potrebno je izvršiti inventarizaciju
svih zagađivača i programom zaštite propisati mjere za
uklanjanje štetnih utjecaja. Svi budući zahvati u prostoru
ne smiju utjecati na smanjenje kvalitete voda.
Članak 183.
Svi vodotoci nakon realizacije planiranih mjera zaštite
trebali bi prijeći u I. i II. kategoriju kvalitete voda.
Članak 184.
Mrtve rukavce i još moguće preostale bare potrebno je
očuvati i zaštiti od isušivanja.
TLO
Članak 185.
Nije dozvoljena prenamjena vrijednog poljoprivrednog
zemljišta u druge svrhe, posebno građevinske, osim ako je
izgradnja u funkciji formiranja poljoprivrednog gazdinstva.
Neobradive poljoprivredne površine potrebno je pošumiti.
Članak 186.
Zbog zaštite tla i zaštite vodonosnog sloja potrebno je
pratiti sastav i kvalitetu poljoprivrednog zemljišta (posebno u vodonosnom pojasu) te provoditi kontrolu primjene
zaštitnih sredstava, zbog smanjivanja prisutnosti štetnih
tvari (nitrata) u tlu i u podzemnoj vodi.
Članak 187.
Zbog onečišćenja tla, a prvenstveno zbog mogućnosti
onečišćenja vodonosnog sloja, obaveza je jedinica lokalne
samouprave sanacija svih odlagališta otpada (smetlišta) na
vodonosnom području, a prioritetno onih, koje se nalaze u
zonama zaštite izvorišta Prelog, Nedelišće i Sveta Marija.
Sanacija deponija otpada u zonama zaštite mora sadržavati
utvrđivanje stupnja onečišćenja tla i premještanje otpada
na legalno uređeno odlagalište.
U cilju sprečavanja nepovoljnih utjecaja na tlo i podzemne vode i poštivanja Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog
zemljišta od onečišćenja (“Narodne novine”, broj 32/10),
uzgajivači stoke u farmama (peradarnici, svinjogojske
farme i dr.) moraju voditi očevidnik o odvozu gnoja na
poljoprivredne površine, da bi nadležne službe mogle vršiti
kontrolu zbrinjavanja gnoja i kontrolu njegove primjene na
poljoprivrednim površinama.
18. veljače 2011.
ZRAK
Članak 188.
Obaveza je Županije i jedinica lokalne samouprave
uspostava mreže za trajno praćenje kakvoće zraka (lokalna
mreža), a koja se određuje na temelju ocijenjene razine
onečišćenosti zraka, ukoliko su razine onečišćenosti više
od propisanih graničnih vrijednosti.
ŠUME
Članak 189.
Šume i šumska zemljišta mogu mijenjati namjenu samo
prema odredbama Zakona o šumama.
U cilju očuvanja preostalih šumskih površina potrebno
je spriječiti širenje poljoprivrednih i drugih površina na
račun šumskih.
Članak 190.
U cilju očuvanja i unapređivanja cjelokupnog šumskog
fonda poželjna je izrada osnove gospodarenja privatnim
šumama.
Članak 191.
Šumu bijelog bora u Balogovcu potrebno je proglasiti
park šumom, a nizinske šume uz Dravu proglasiti šumama
posebne namjene.
Članak 192.
U PPUO/G potrebno je za točno određene prostore
propisivanje mjera zabrane krčenja u cilju zadržavanja
i očuvanja šumaraka i živica koji čine zajedno s drugim
poljoprivrednim površinama mozaičku strukturu krajolika.
Članak 193.
Poželjno je pošumljivati, izvršiti prenamjenu zemljišta
u šumska na nekvalitetnim poljoprivrednim zemljištima,
na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, predjelima
uz vodotoke i sl.
U postupku pošumljivanja nije dozvoljeno unošenje
stranih biljnih vrsta već je potrebno primijeniti isključivo
autohtone vrste.
ZAŠTITA OD BUKE
Članak 194.
Građevine koje su izvori buke ne smiju ugrožavati stambene i radne zone naselja prekoračenjem dozvoljene razine.
Potrebno ih je locirati na takvoj udaljenosti da bukom ne
ugrožavaju okoliš ili je obavezna izgradnja zaštite od buke.
Na objektima kao što su auto cesta, karting staza ili
ostale potencijalne građevine koje bi mogle ugroziti okoliš
bukom, pravna osoba koja je to dužna po zakonu ili korisnik
građevine, dužni su vršiti mjerenja razine buke i postupiti
prema mjerama o zaštiti od buke.
Ukoliko se ustanovi da je prekoračena dozvoljena buka
u naselju, potrebno je izvesti objekte za zaštitu.
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
BILJNE I ŽIVOTINJSKE VRSTE
Članak 195.
U cilju zaštite i rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih
vrsta i zaštite vodenih ekosustava unutar inundacijskog
pojasa, nisu dozvoljeni zahvati kao što je prenamjena šumskog zemljišta, regulacije, te pretvaranje vlažnih livada u
oranice i njive.
Ukoliko se ustanovi da brojnost rijetkih i ugroženih
biljnih i životinjskih vrsta opada zbog nestanka njihovih
staništa i promijenjenih prirodnih uvjeta, potrebno je propisati
i primijeniti mjere na nivou Županije za njihovu zaštitu.
Članak 196.
U području Značajnog krajobraza rijeke Mure i Regionalnog parka Mura - Drava izvođenje daljnjih melioracija
moguće je uz preispitivanje svrhovitosti zahvata i ekonomske
isplativosti. Da bi se spriječili mogući negativni učinci na
šumsku vegetaciju, režim podzemnih voda, staništa divljih
svojti vezanih uz vodu, te da se ne bi ugrozile vrijednosti
krajobraza zbog kojih je proglašen zaštićenim, opravdane
zahvate potrebno je uputiti u proceduru ocjene prihvatljivosti za prirodu.
Članak 196a.
Prolazom autoceste kroz Međimursku županiju nastala je
prostorna barijera koja razdvaja ekološku mrežu i područja
obitavanja životinjskog svijeta.
U cilju njihovog povezivanja duž trase autoceste, temeljem izrađenih studija i analiza, nužno je planirati lokacije i
vrstu zahvata - zelenih mostova za krupnu divljač, prolaza
i prijelaza za životinje, podzemnih kanala za sitne sisavce
i druge kralježnjake te tunelske prolaze za vodozemce
preko autoceste.
KRAJOLIK
Članak 197.
Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti navedene su u
glavi VII. ovih odredbi.
ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE
Članak 198.
Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti navedene
su u glavi VIII. ovih odredbi.
OBLIKOVANJE NASELJA I KULTURNE
VRIJEDNOSTI
Članak 199.
U cilju očuvanja skladne slike naselja izgradnja novih
građevina unutar naselja (zamjena starog objekta novim,
interpolacije) mora biti usklađena s postojećom izgradnjom,
uz poštivanje tradicionalnih oblika i načina gradnje.
Smjernice i mjere za takvu izgradnju navedene su u
glavi V. ovih odredbi.
Broj 3 - Stranica 83
Članak 200.
Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina i građevina
navedene su u glavi VIII. ovih odredbi.
POSTUPANJE S OTPADOM
Članak 201.
Mjere postupanja s otpadom navedene su u glavi IX.
ovih odredbi.
ZAŠTITA OD IZVANREDNIH DOGAĐAJA
Članak 202.
Sukladno Konvenciji o prekograničnim učincima industrijskih nesreća i obavezama koje iz toga proizlaze potrebno
je pri odlučivanju o lokaciji o opasnim djelatnostima uzeti
u obzir procjenu rizika po okoliš uključujući posljedice
prekograničnih učinaka te ocjenu rizika uključujući fizičke
značajke područja.
Članak 203.
U skladu s Planom intervencija u zaštiti okoliša pri
izradi županijskog plana intervencija potrebno je utvrditi
količinu i svojstva opasnih tvari, prirediti scenarij tipičnog
uzroka industrijskih nesreća, predvidjeti težinu nastalih
posljedica za ljude i okoliš te poduzeti mjere za smanjenje
vjerojatnosti proširenja štetnog djelovanja uzimajući u obzir
broj i rasprostranjenost ljudi u zoni opasnosti.
Članci 204. i 205.
BrisanI
Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog
plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010.
- stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.
Glava XI.
MJERE PROVEDBE
Odjeljak 1.
OBVEZA IZRADE DOKUMENATA
PROSTORNOG UREĐENJA
Članak 206.
Predlaže se izrada PPPPO Regionalnog parka Mura-Drava
na cjelokupnom obuhvatu Regionalnog parka, kojim će se
sagledati posebnosti prostora krajolika uz rijeke, u smislu
vrednovanja prirodnih obilježja, a sa ciljem planiranja namjene i korištenja prostora u skladu s utvrđenim prirodnim
vrijednostima. Pokretanju postupka izrade tog Prostornog
plana prethodio bi sporazum četiriju županija na čijem se
teritoriju park prostire.
Članci 207. i 208.
BrisanI
Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog
plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimur-
Stranica 84 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
ske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010.
- stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.
pridonose biološkoj raznolikosti i estetskoj vrijednosti
(blage obale, razvedenost obala, formiranje otoka),
- u stvaranju krajolika moguća je primjena isključivo
autohtonih biljnih vrsta (visoke i niske vegetacije),
Članak 209.
- u napuštenim eksploatacijskim poljima pijeska potrebno je sačuvati visoke pješčane obale (uz Muru)
zbog stvaranja uvjeta za staništa rijetkih i zaštićenih
ptica (bregunica),
Do donošenja novih propisa o mjerama zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti potrebno je kod
izrade planova užeg područja primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređivanju prostora.
- za pojedina napuštena polja, nakon detaljne inventarizacije i valorizacije prostora, može se pokrenuti
postupak zaštite i proglašenja ornitološkim rezervatom
(Križovec, Peklenica).
Članak 210.
Kroz PPUO/G potrebno je obuhvatiti rješavanje bespravne
izgradnje uz poštivanje odredbi za provođenje ovoga Plana.
Članak 211.
Brisan
Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog
plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010.
- stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.
Članak 214.
Projekt sanacije deponija dužne su izvršiti jedinice
lokalne samouprave, a projekt mora sadržavati:
- ispitivanje ugroženosti tla, podzemnih voda,
- mjere i postupke bazirane na rezultatima ispitivanja
tla i voda (podzemnih, procjednih),
- obavezu otklanjanja otpada, ukoliko se ne mogu
isključiti štetni utjecaji na okoliš,
- uvjeti ozelenjivanja jednaki su onima kod stvaranja
novog krajolika.
- prekrivanje deponija humusom i ozelenjivanjem,
OBAVEZA IZRADE SANACIJSKIH PROJEKATA
Članak 212.
Korisnici prostora koji su devastirali prostor dužni su
ga i sanirati.
Ovim Planom određuje se obavezna sanacija:
- napuštenih šljunčara,
- svih deponija,
- devastiranih prostora u predloženom zaštićenom
krajoliku divljom izgradnjom,
- ostataka rekonstruirane državne ceste Ivanovec-Sveti
Križ.
Članak 212a.
Sanaciju zemljišta zauzetog bespravnom izgradnjom
na prostoru uz akumulacijska jezera u vlasništvu HEP-a
d.d. treba definirati programom sanacije koji će zajednički
usuglasiti HEP d.d., Međimurska županija i jedinice lokalne
samouprave na čijem se teritoriju taj prostor nalazi.
Članak 213.
Sanacija napuštenih eksploatacijskih polja šljunka
i pijeska
Pravna osoba koja vrši eksploataciju mineralnih sirovina
dužna je prema Zakonu o rudarstvu izraditi projekt sanacije i postupiti prema tom dokumentu a također je dužna
osigurati praćenje sanacijskih mjera na stanje okoliša. U
slučaju kada je eksploatacijsko polje napušteno, a korisnik
nije poznat, jedinica lokalne samouprave dužna je donijeti
sanacijski projekt i postupiti sanaciji napuštenih eksploatacijskih polja u cilju zaštite okoliša, ali i zbog sigurnosti
njenih stanovnika.
Projekt sanacije mora sadržavati:
- buduća namjena i korištenje prostora može biti
višestruka (rekreacija, sport, ribolov),
- u uređenju prostora mora se voditi računa o budućem
krajobrazu i primijeniti krajobrazne elemente koji
18. veljače 2011.
Članak 215.
Sanacija ostataka rekonstruiranih cesta - ovim Planom
predlaže se:
- mogućnost formiranja odmorišta,
- uklanjanje trupa stare ceste i stvaranje novog krajolika uz cestu (preporuča se pošumljivanje).
Projekt sanacije navedenih dionica cesta mora biti sastavni dio projektne dokumentacije planirane rekonstrukcije
prometnice.
Članak 216.
Brisan
Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog
plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010.
- stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.
Odjeljak 2.
PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH RAZVOJNIH
I DRUGIH MJERA
Članak 217.
Pogranično područje Međimurske županije obuhvaća:
Grad Mursko Središće, te općine Nedelišće, Gornji Mihaljevec, Štrigova, Sveti Martin na Muri, Podturen, Dekanovec,
Domašinec, Goričan i Kotoriba. Većine ovih općina (osim
Grada Mursko Središće, te općina Nedelišće i Kotoriba)
pripadaju najnerazvijenijim područjima Županije. Da bi
se ublažile razlike i nesrazmjer u stupnju razvijenosti za ta
područja koja su i područja od posebnog interesa za Državu,
potrebno je predvidjeti poticajne mjere, usmjerena ulaganja, gospodarske programe, razvoj infrastrukture na razini
nacionalnog programa razvoja, uz razrađenu koncepciju
razvoja na županijskoj i lokalnoj razini.
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 218.
Brisan
Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog
plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010.
- stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.
Članak 219.
Za područje uz rijeku Muru kao zaštićenog krajolika
izuzetno visokog stupnja biološke i krajobrazne raznolikosti,
potrebna je primjena mjera i smjernica za gospodarski razvoj
u cilju održivog razvoja i očuvanja prirodnih vrijednosti
tog prostora:
- preferiranje tradicionalnog načina proizvodnje poljoprivrednih kultura, njegovanje i održavanje autohtonih
kultura,
- zaštita šuma i šumskog područja,
- izbjegavanje magistralnih prometnih pravaca unutar
zaštićenih područja svih kategorija,
- obrtničkim pogonima dati prednost zbog povoljnijeg
odnosa prema zaštićenim područjima, a usvojiti samo
ekološki održive industrijske procese,
- izbjegavati masovni turizam u zaštićenim područjima,
a novi objekti ne smiju se nametati u prostoru i ne
smiju primati preveliku koncentraciju posjetitelja,
zbog mogućeg zagađenja.
Članak 220.
U pograničnim i ostalim ruralnim prostorima od interesa
za Županiju je stimuliranje ostanka domicilnog stanovništva
u naseljima, što bi trebalo postići:
- poticanjem poljoprivrednih djelatnosti,
- poticanjem razvoja male privrede,
- ulaganjem u komunalnu infrastrukturu i stvaranjem
mogućnosti korištenja te infrastrukture svih domaćinstava,
- uspostavljanjem mreže javnog prijevoza iz slabije
razvijenih i udaljenih područja s naseljima - središtima razvoja,
- širenjem mreže objekata društvene infrastrukture.
Broj 3 - Stranica 85
(općina, gradova i Županije) u realizaciji prostora planiranim za radne zone (u postupcima prikupljanja potrebne
dokumentacije, ulaganja u infrastrukturu i sl.).
Odjeljak 3.
PODRUČJA I LOKALITETI ZA ISTRAŽIVANJE
I PRAĆENJE POJAVA I PROCESA U
PROSTORU
Članak 224.
Vodonosna područja - praćenje stanja u okolišu, praćenje
provođenja mjera zaštite, uočavanje potencijalnih zagađivača.
Članak 225.
Nalazišta geotermalne vode - provođenje daljnjih istraživanja i planiranja mogućnosti korištenja.
Članak 226.
Značajni prirodni predjeli:
- područje uz Muru,
- područje uz Dravu,
- krajolik posebnih vrijednosti gornjeg Međimurja,
- ekosustavi ostalih manjih vodotoka (potoka i kanala),
- područja vlažnih livada (uz potoke, rukavce Mure,
Globetka i drugo),
- šumski prostori.
Za ova područja potrebno je pratiti način planiranja i
korištenja prostora, te stanje okoliša u posebno ugroženim
i ranjivim predjelima.
Članak 227.
Eksploatacijska polja (šljunka, pijeska, gline, nafte i
plina) - postojeća, napuštena, sanirana - praćenje korištenja
postojećih i sanacije napuštenih polja te pravodobno interveniranje u situacijama narušavanja vrijednosti prostora i
ekološke stabilnosti.
Članak 228.
Članak 221.
Primjena posebnih mjera odnosi se na korištenje vodonosnog područja, a posebno prostora unutar vodozaštitnog
područja koji je od posebnog značaja za Županiju:
- prioritetni interes cijele Županije je rješavanje problema zbrinjavanja otpadnih voda, prije svega onih
naselja koja se nalaze unutar zone crpljenja,
- usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na način
primjeren zaštiti vodonosnika.
Članak 222.
Subvencioniranje proizvodnje zdrave hrane i organskog
gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, potrebno je postići na vodozaštitnom području, što je djelomično moguće
ostvariti iz rente za crpljenje i distribuciju vode.
Članak 223.
U cilju poticanja razvoja gospodarstva potrebno je
sudjelovanje jedinica lokalne samouprave, stručnih službi
Brisan
Odlukom o donošenju Izmjena i dopuna Prostornog
plana Međimurske županije (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 23/10), objavljene 29. listopada 2010.
- stupila na snagu 6. studenoga 2010. godine.
Članak 229.
Poplavna područja:
- pratiti pojave opasnosti od visokih voda sa ciljem
zaštite naseljenih prostora,
- vršiti istraživanja o mogućem revitaliziranju poplavnih
područja i šumskih predjela uz Muru.
Članak 230.
Pogranična i nerazvijena područja - pratiti stanje u
prostoru, pojave i procese (posebno demografske) u cilju
pravodobnog interveniranja u sprečavanju njihovih nepovoljnih učinaka.
Stranica 86 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 231.
Demografska kretanja - pratiti kretanje stanovništva
posebno u prostorima ekstremnih demografskih procesa depopulacije (u naseljima gornjeg Međimurja) i doseljavanja
(Čakovec i prigradska naselja) u cilju mogućeg ublažavanja
nepoželjnih demografskih pojava.
18. veljače 2011.
- ceste - istočna obilaznica Čakovca - Čakovec-Mursko
Središće,
- ceste Čakovec - Varaždin,
- lokalne ceste Kotoriba - Goričan,
- obilaznica Preloga,
- čvor Turčišće - Podturen - slovenska granica.
Članak 232.
Planiranje i korištenje građevinskih područja - pratiti
planiranje, realizaciju i korištenje građevinskih područja
prema kriterijima propisanim ovim Planom, sa ciljem predlaganja mogućih promjena i usklađivanja kriterija prema
novim spoznajama tokom procesa korištenja građevinskog
područja.
Članak 233.
Infrastrukturni sustavi - pratiti detaljno određivanje
prostora za planirane objekte infrastrukture od važnosti za
Državu i Županiju.
Članak 234.
Spomenici prirodne i kulturne baštine - prioritetna su
područja za istraživanja na nivou Županije u cilju pokretanja
postupaka za adekvatnu kategoriju zaštite.
Članak 235.
Za prostore i lokalitete uz građevine koje imaju proveden postupak procjene utjecaja na okoliš - obavezno je
praćenje stanja u okolišu na prostoru utjecaja zahvata, od
pravnih osoba koje su imale obavezu pribaviti studiju i koje
upravljaju građevinom:
a) Hidroelektrana Čakovec, Hidroelektrana Donja
Dubrava:
- praćenje kvalitete voda, stanja biljnog i životinjskog svijeta unutar akumulacijskih jezera i
u starom koritu Drave,
- istraživanje i praćenje protoka vode i promjene
nivoa vode u starom koritu Drave,
- istraživanje i praćenje kretanja visina podzemnih
voda u zoni utjecaja akumulacija,
- istraživanje i praćenje zone utjecaja akumulacija
na okolni eko sustav.
b) Auto cesta Zagreb - Goričan:
- istraživanje i praćenje stanja okoliša na prostoru
uz auto cestu, utvrđivanje zone utjecaja na okoliš
(onečišćenje zraka, tla, ugroženosti od buke).
Članak 236.
Sve pravne osobe i jedinice lokalne samouprave koje
su dužne sanirati određena područja, lokalitete (šljunčare,
gliništa, deponije) imaju obavezu praćenja stanja u prostoru.
Članak 237.
Izvješćima stanja u prostoru potrebno je obuhvatiti
praćenje svih promjena u prostoru (nastalih bilo planskim
dokumentima ili stihijski).
AKTI UPRAVNOG ODJELA
ZA POLJOPRIVREDU I TURIZAM
MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
1.
Na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o lovstvu
(“Narodne novine”, broj 140/05 i 75/09), Upravni odjel
za poljoprivredu i turizam Međimurske županije, donosi
ODLUKU
o imenovanju članova Komisije za ocjenjivanje trofeja
divljači stečenih u zajedničkim lovištima na području
Međimurske županije
Članak 1.
U Komisiju za ocjenjivanje trofeja divljači stečenih u
zajedničkim lovištima na području Međimurske županije (u
daljnjem tekstu: Komisija) imenuju se sljedeći ocjenjivači
s položenim ispitom za ocjenjivače trofeja divljači:
1. Mladen Mezga, Prelog, Zrinskih 10 - predsjednik
Komisije,
2. Mladen Lacković, Strelec 103 - tajnik Komisije,
3. Božidar Jotić, Čakovec, Vukovarska 7,
4. Franjo Rušnjak, Šenkovec, A. Butorac 5,
5. Stjepan Horvat, Čakovec, Mažuranićeva 7,
6. Darko Nišević, Varaždin, Zagrebačka 71,
7. Željko Dvanajščak, Vugrišinec 29,
8. Edo Pongrac, Čakovec, S.S. Kranjčevića 5,
9. Zvonimir Nestić, Donji Vidovec, 1. maja 15,
10. Željko Gosarić, Donji Mihaljevec, A. Habuša 2,
11. Josip Mihalac, D. Mihaljevec, Kolodvorska 38c,
12. Darko Pongrac, Čakovec, T. Ujevića 30,
13. Antun Kontrec, Sv. Juraj u Trnju 19,
14. Vlado Hranjec, Hodošan, B. Radića 8,
15. Josip Blagus, Hodošan, Palih boraca 8,
16. Miroslav Vlašić, Čehovec 76,
17. Josip Horvat, G. Hrašćan, Čakovečka 26,
18. Ivan Vanek, Varaždin, R. Boškovića Ga,
19. Josip Ceilinger, Nedelišće, Sajmište 32,
20. Dušan Glad, Čakovec, O. Župančića 24,
21. Tihomir Žvorc, Turčišće 181,
22. Zvonimir Glavina, Dekanovec, Prvomajska 19,
Članak 238.
Područje istraživanja su planirani koridori:
23. Milan Židov, Železna Gora 1,
14. Mirko Dujh, Železna Gora 58,
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
25. Stjepan Šimunić, Vratišinec, V. Žganca 54,
Broj 3 - Stranica 87
66. Zlatko Šarkanj, Kotoriba, Duga ulica 67,
26. Ljubo Begović, Mačkovec 229,
67. Josip Dodlek, Palinovec 235,
27. Stanko Grabar, Čakovec, Buzovečka 89,
68. Damir Ljubičić, Čakovec, F. Debana 3,
28. Gordan Magdalenić, Savska Ves, Radnička 50,
69. Abel Mislović, Čakovec, ZA VNOH-a 17,
29. Franjo Goričanec, D. Kraljevec, Ludbreška 81,
70. Vladimir Horvat, Pribislavec, A. Starčevića 58,
30. Đuro Sokač, Čakovec, A. Habuša 17,
71. Stjepan Jalšovec, Štrukovec 124,
31. Zdravko Repalust, Hemuševec, T. Ujevića 17,
72. Željko Sršan, Štrukovec 143,
32. Emilijano Blažeka Bermanec, Otok 76,
73. Zdravko Čalopa, Mursko Središće, M. Gupca 42,
33. Josip Novak, Mala Subotica, Stepinčeva 38,
74. Željko Herman, Donji Kraljevec, Prvomajska 7,
34. Mihael Blažinčić, Prelog, A. Mihanovića 14,
75. Ivan Slaviček, Donji Kraljevec, A. Šenoe 24.
35. Ivan Jambrošić, Turčišće 145,
36. Dragutin Matulic, Kotoriba, N. Zrinskog 3,
37. Daroslav Marđetko, Kotoriba, Murska 9,
38. Željko Rodek, Kotoriba, K. Tomislava 23,
39. Vladimir Trstenjak, Šenkovec, I. Bedekovića 49,
40. Božo Vrbanec, Čakovec, Preloška 118,
41. Dragutin Blažić, Belica, Čakovečka 12,
42. Josip Jalšovec, Podturen, 1. Zaloka 14,
43. Stjepan Kerovec, Ferketinec 58,
44. Mladen Šoltić, Vratišinec, Gmajna 10,
45. Milan Govedić, Križovec 125,
46. Davor Nišević, Varaždin, Zagrebačka 71,
47. Ivan Novak, Stanetinec 64,
48. Stanislav Heric, Železna Gora 91a,
49. Zdravko Fajfar, Sv. Martin na Muri, Vrhovljan 78,
50. Franjo Bregović, Čakovec, K. Racina 1113,
51. Željko Švenda, D. Kraljevec, Murska 46,
52. Kristijan Gregorinčić, G. Dubrava 23,
53. Miljenko Čukac, Podbrest, V. Nazora 68,
54. Renato Vukšić, Nedelišće, Radnička 4,
55. Zvonimir Hlebec, Nedelišće, M. Viljevca 10,
56. Ljubomir Bistrović, Strahoninec, M. Gupca 27,
57. Marin Virč, Nedelišće, Varaždinska 62a,
58. Dragutin Branilović, Nedelišće, Čakovečka 58a,
59. Damir Novak, Nedelišće, R. Končara 5,
60. Robert Sambolek, Čakovec, F. Bučara 19,
61. Miran Preložnjak, Črečan 83,
62. Dragutin Moharić, Goričan, Prvomajska 32,
63. Ivan Marđetko, Goričan, Zavrtna 2,
64. Ivan Gašparić, Donji Kraljevec, Čakovečka 40,
65. Drago Klemenčić, Donji Kraljevec, Cvjetna 25,
Članak 2.
Zadaće Komisije iz članka 1. ove Odluke su sljedeće:
1. Ocjenjuje trofeje divljači stečene u zajedničkim
lovištima na području Međimurske županije koji
podliježu vrednovanju,
2. Hrvatskom lovačkom savezu dostavlja najkasnije
do 31. svibnja tekuće godine izvješće o ocijenjenim
trofejima divljači za prethodnu godinu.
Članak 3.
Komisija može odlučiti o ocjeni trofeja ako su prisutna
najmanje tri člana komisije iz članka l. ove Odluke.
Članak 4.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
Članak 5.
Donošenjem ove Odluke prestaje važiti Odluka o imenovanju članova Komisije za ocjenjivanje trofeja divljači
stečenih u zajedničkim lovištima na području Međimurske
županije, KLASA: 323-01/09-03/2, URBROJ: 2109/1-0909-02 od 24. ožujka 2009. godine.
Članak 6.
Ova Odluka objavit će se u “Službenom glasniku Međimurske županije”.
Klasa: 323-01/11-03/5
Urbroj: 2109/1-14-11-02
Čakovec, 15. veljače 2011.
PROČELNICA
Danica Pošta, dipl. oec., v. r.
GRAD MURSKO SREDIŠĆE
AKTI GRADSKOG VIJEĆA
1.
Temeljem članka 31. Statuta Grada Mursko Središće
(“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 9/09) i članaka 86. i 87. Zakona o proračunu (“Narodne novine”, broj
87/08), Gradsko vijeće Grada Mursko Središće na 9. sjednici
održanoj dana 27. svibnja 2010. godine donosi, slijedeću
ODLUKU
o kreditnom zaduženju
Članak 1.
Grad Mursko Središće zadužuje se putem kredita kod
poslovne banke - MEĐIMURSKA BANKA d.d. Čakovec, V.
Morandinija 37, OIB: 48744996512 za iznos od 1.500.000,00
Stranica 88 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
18. veljače 2011.
kuna (slovima: jedanmilijunipetstotisućakuna) uz valutnu
klauzulu vezanu uz EUR-o u svrhu izgradnje komunalne
infrastrukture na području Grada Mursko Središće.
Članak 2.
Jednokratna naknada za obradu kredita u iznosu iz
prethodnog članka iznosi 0,0%.
Izračun kamatne stope: tromjesečni EURIBOR uvećan
za 3,9 postotna poena kamatne marže. Kamatna stopa je
godišnja, promjenjiva a obračun se vrši proporcionalno
dekurzivnom metodom.
Vremensko razdoblje otplate kredita iznosi deset godina.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 87. stavka 1. Zakona o proračunu
(“Narodne novine”, broj 87/08), Vlada Republike Hrvatske
je na sjednici održanoj 11. studenoga 2010. godine, donijela
ODLUKU
o davanju suglasnosti Gradu Murskom Središću za
zaduženje kod Međimurske banke d.d., Čakovec
Članak 3.
Grad Mursko Središće će kao instrumente osiguranja
kredita poslovnoj banci - MEĐIMURSKA BANKA d.d.
Čakovec, V. Morandinija 37, OIB:48744996512 izdati
slijedeće instrumente osiguranja kredita: dvije bianco
zadužnice, svaku na iznos od 1.000.000,00 kuna (slovima:
jedanmilijunkuna).
Članak 4.
Ovlašćuje se gradonačelnik za potpis ugovora o kreditnom zaduženju nakon dobivanja suglasnosti od Vlade
Republike Hrvatske.
I.
Daje se suglasnost Gradu Murskom Središću za zaduženje kod Međimurske banke d.d., Čakovec, u iznosu od
1.500.000.00 kuna, uz valutnu klauzulu vezanu za EUR, na
rok otplate od 10 godina bez počeka, uz godišnju promjenjivu kamatnu stopu u iznosu tromjesečnog EURIBOR-a,
uvećanog za 3,9 postotnih poena.
Sredstva će se koristiti za financiranje izgradnje vodovođne mreže u Hlapičini i dodatnih ulaganja u ceste u
Gradu Murskom Središču, sukladno Odluci Gradskog vijeća
Grada Murskog Središća o kreditnom zaduženju, klasa:
021-05/10-01/417, urbroj: 2109/11-1-01/1-10-1, od 27.
svibnja 2010. godine.
Članak 5.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave
u “Službenom glasniku Međimurske županije”.
GRADSKO VIJEĆE
GRADA MURSKO SREDIŠĆE
Klasa: 021-05/10-01/417
Urbroj: 2109/11-1-01/1-10-1
Mursko Središće, 27. svibnja 2010.
PREDSJEDNIK
Općinskog vijeća
Ivane Leček, učitelj savjetnik, v. r.
II.
Radi ostvarenja zaduženja iz točke I. ove Odluke, zadužuje se Grad Mursko Središće da izradi planove proračunske
potrošnje za godine u kojima treba planirati sredstva za
otplatu kredita.
III.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
Klasa: 403-01/10-02/15
Urbroj: 5030120-10-1
Zagreb, 11. studenoga 2010.
PREDSJEDNICA
Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.
OPĆINA DONJA DUBRAVA
AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
1.
Na temelju članka 18. Statuta Općine Donja Dubrava
(“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 10/09),
Općinsko vijeće Općine Donja Dubrava na 11. sjednici
održanoj dana 18. veljače 2011. godine, donosi
ODLUKU
o izmjeni Odluke o općinskim porezima
Općine Donja Dubrava
Članak 1.
U Odluci o porezima Općine Donja Dubrava (“Službeni
glasnik Međimurske županije”, broj 9/01), u članku 2. brišu
se stavci “4. 5. i 6.”
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 2.
Brišu se članci “14, 15, 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22, 23
i 24.”
Članak 3.
Broj 3 - Stranica 89
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE DONJA DUBRAVA
Klasa: 021-05/11-01/112-5
UrbrOJ: 2109/05-11-03
Donja Dubrava, 18. veljače 2011.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u “Službenom
glasniku Međimurske županije”.
PREDSJEDNIK
Općinskog vijeća
Željko Kovač, v. r.
OPĆINA PODTUREN
AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
3.
Temeljem odredbi Zakona o arhivskom gradivu i arhivima
(“Narodne novine”, broj 105/97, 64/00 i 65/09), članka 17.
i 18. Pravilnika o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva (“Narodne novine”, broj 63/04),
članka 11. Pravilnika o vrednovanju te postupku odabiranja
i izlučivanja arhivskog gradiva (“Narodne novine”, broj
90/02), te članka 13. Statuta Općine Podturen (“Službeni
glasnik Međimurske županije”, broj 10/09), Općinsko vijeće Općine Podturen na svojoj 11. sjednici održanoj 28.
prosinca 2010. godine, donosi
PRAVILNIK
o zaštiti arhivskoga i registraturnog gradiva
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom uređuje prikupljanje, odlaganje,
način i uvjeti čuvanja, obrada, odabiranje i izlučivanje,
zaštita i korištenje arhivskoga i registraturnog gradiva koje
je nastalo, zaprimljeno ili se koristi u poslovanju Općine
Podturen i njenih/njegovih prednika (u daljnjem tekstu:
Općina), kao i predaja gradiva nadležnom arhivu.
Sastavni dio ovoga Pravilnika predstavlja u privitku
Poseban popis arhivskoga i registraturnog gradiva Općine
Podturen s rokovima čuvanja, koji obuhvaća cjelokupno
arhivsko i registraturno gradivo koje nastaje u poslovanju
Općine Podturen.
Članak 2.
Cjelokupno arhivsko i registraturno gradivo Općine
Podturenod interesa je za Republiku Hrvatsku i ima njezinu
osobitu zaštitu bez obzira je li registrirano ili evidentirano.
Za cjelokupno arhivsko i registraturno gradivo Općine
Podturen odgovoran je općinski načelnik.
Nadzor nad zaštitom cjelokupnog arhivskoga i registraturnog gradiva Općine Podturen obavlja Državni arhiv za
Međimurje (u daljnjem tekstu: DAM) te se u tom smislu
obvezuju na suradnju sve osobe odgovorne i zadužene za
gradivo.
Članak 3.
Definicije pojmova za potrebe ovoga Pravilnika:
Arhivska jedinica gradiva jest najmanja logičko–sadržajna jedinica organizacije gradiva (predmet, dosje, spis,
periodički definiran upisnik, zapisnik…).
Knjiga pismohrane je evidencija ulaska gradiva u
pismohranu, prema vrstama i količinama.
Arhivskim (registraturnim) gradivom smatra se cjelokupna dokumentacija nastala radom ili u posjedu Općine
Podturen, bez obzira je li ili nije evidentirana kroz službene
evidencije (pr. dokumentacija nastala u uredskom poslovanju,
službenom poslovanju, evidencije…).
Izlučivanje je postupak kojim se iz neke cjeline gradiva
izdvajaju jedinice čiji je utvrđeni rok čuvanja istekao.
Konvencionalno gradivo je gradivo za čije isčitavanje
nisu potrebni posebni uređaji.
Nekonvencionalno gradivo je ono za čije su isčitavanje
potrebni posebni uređaji. Ono može biti na optičko-magnetskim medijima, na mikrofilmu ili na CD-u.
Odabiranje arhivskoga gradiva je postupak kojim se iz
registraturnoga gradiva temeljem utvrđenih propisa odabire
arhivsko gradivo za trajno čuvanje.
Odgovorna osoba za pismohranu je voditelj ustrojstvene
jedinice u čijem je sastavu organizirana pismohrana, odnosno
osoba na koju takove ovlasti prenese općinski načelnik.
Poseban popis gradiva s rokovima čuvanja je popis
jedinica gradiva organiziran prema sadržajnim cjelinama
(poslovnim područjima) Općine Podturen, s označenim
rokovima čuvanja za svaku jedinicu popisa i postupkom s
gradivom nakon isteka roka čuvanja.
Tehnička jedinica gradiva je jedinica fizičke organizacije
gradiva (svežanj, kutija, knjiga, fascikl, mapa, mikrofilmska
rola, magnetska traka, CD…)
Zadužena osoba za pismohranu je osoba koja neposredno obavlja poslove pismohrane.
Zbirna evidencija gradiva (Sumarni popis) je popis
jedinica cjelokupnoga gradiva u posjedu Općine Podturen,
bez obzira na mjesto čuvanja, organiziran prema sadržajnim
(dokumentacijskim) cjelinama.
Članak 4.
Arhivsko i registraturno gradivo nastalo tijekom rada
i poslovanja Općine Podturen predstavlja jednu cjelinu i u
pravilu se ne može dijeliti.
Stranica 90 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
II. OBVEZE STVARATELJA I IMATELJA JAVNOGA
ARHIVSKOG I REGISTRATURNOG GRADIVA
Članak 5.
Općina Podturen kao stvaratelj i imatelj javnoga arhivskog i registraturnog gradiva dužna je:
- savjesno ga čuvati u sređenom stanju i osiguravati
od oštećenja do predaje DAM,
- dostavljati na zahtjev DAM popis gradiva i javljati
sve promjene u vezi s njim,
- pribavljati mišljenje DAM prije poduzimanja mjera
koje se odnose na gradivo,
- redovito odabirati arhivsko gradivo iz registraturnog
gradiva,
- redovito periodički izlučivati gradivo kojemu su
istekli rokovi čuvanja,
- omogućiti ovlaštenim djelatnicima DAM obavljanje
stručnog nadzora nad čuvanjem gradiva.
18. veljače 2011.
čega se obavezno predaje u pismohranu, u sređenom stanju,
tehnički opremljeno te popisano.
Rukovoditelj jedinstvenog upravnog odjela Općine odgovoran je za arhivsko i registraturno gradivo koje nastaje
u Općini Podturen, od trenutka zaprimanja i obrade do
predaje na daljnje čuvanje. Svaki zaposlenik odgovoran je
za gradivo za koje je zadužen u pogledu sadržaja podataka,
pravodobne obrade te ukupnog stanja svakog predmeta
kojim raspolaže.
Svaki zaposlenik koji je zadužen za gradivo do predaje
u pismohranu, dužan ga je tijekom godine odlagati po utvrđenom planu koji odgovara naravi posla te ga svrstavati u
odgovarajuće arhivske jedinice. Na svaku arhivsku jedinicu,
ispisuju se sljedeći podatci: naziv institucije, ustrojstvena
jedinica, godina nastanka gradiva, naziv i vrsta gradiva,
raspon brojeva predmeta u arhivskoj jedinici, rok čuvanja
gradiva.
Članak 10.
Općina Podturen je također dužna izvijestiti DAM o
svakoj svojoj promjeni statusa i ustrojstva radi davanja
mišljenja o postupanju s gradivom.
Arhivsko i registraturno gradivo predaje se u pismohranu
u sređenom stanju, u tehnički oblikovanim i označenim
arhivskim jedinicama te uz popis jedinica gradiva obuhvaćenog primopredajnim zapisnikom.
III. PRIKUPLJANJE, OBRADA I ČUVANJE
GRADIVA
Primopredajni zapisnik supotpisuju ovlašteni zaposlenici
koji predaju gradivo i odgovorna osoba za rad pismohrane,
odnosno zaposlenik u pismohrani.
Članak 6.
Konvencionalno i nekonvencionalno gradivo Općine
Podturen prikuplja se, zaprima, obrađuje, evidentira, odabire
i izlučuje te osigurava od oštećenja, uništenja i zagubljenja
u pismohrani.
Članak 7.
U okviru uredovanja pismohrane vodi se:
a) Knjiga pismohrane, kao knjiga evidencije ulaska
arhivskog i registraturnog gradiva u pismohranu,
b) Zbirna evidencija o gradivu, organizirana kao popis
arhivskih jedinca gradiva unutar sadržajnih cjelina,
kao opći inventarni pregled cjelokupnoga arhivskog i
registraturnog gradiva koje je po bilo kakvoj osnovi
u posjedu Općine Podturen. Zbirna evidencija (Sumarni popis) sadržava slijedeće podatke: redni broj,
oznaka, naziv, sadržaj, vrijeme nastanka, količina,
nosač, rok čuvanja, napomena.
Članak 8.
Prijepisi (preslici) Knjige pismohrane i Zbirne evidencije
gradiva iz prethodnoga članka, dostavljaju se Državnom
arhivu za Međimurje redovito jednom godišnje.
III/1. Konvencionalno gradivo
Članak 9.
Riješeni predmeti i dovršeni spisi (dalje: gradivo)
stavljaju se u za to određene omote, fascikle, registratore,
arhivske kutije, svežnjeve, uveze ili arhivske mape (fascikle s preklopom) i slične tehničke arhivske jedinice. Tamo
gdje je gradivo nastalo (u tzv. priručnoj pismohrani), ono
se čuva najviše dvije godine od završetka predmeta, nakon
Primopredajni zapisnik izrađuje se u dva primjerka, od
kojih jedan čuva ustrojstvena jedinica koja predaje gradivo, a drugi odgovorna osoba za rad pismohrane, odnosno
zaposlenik u pismohrani.
Odgovorna osoba za rad pismohrane, odnosno zaposlenik
u pismohrani, dužan je pregledati svo preuzeto gradivo i
provjeriti točnost upisanih podataka.
Članak 11.
Po prijemu i obradi arhivskog i registraturnog gradiva
na način propisan u odredbama ovoga Pravilnika, gradivo
se raspoređuje na police, odnosno ormare, u odgovarajućim
prostorijama pismohrane.
Arhivsko i registraturno gradivo u pismohrani razvrstava
se prema sadržajnim cjelinama, vremenu nastanka, vrstama
gradiva i rokovima čuvanja. Nakon smještanja gradiva
jednog godišta na police i u ormare, obavlja se numeriranje
arhivskih jedinica.
III/2. Nekonvencionalno gradivo
Članak 12.
Dokumenti nastali ili zaprimljeni u elektroničkom obliku, baze podataka, elektroničke kopije dokumenata i drugi
elektronički zapisi nastali u poslovanju čuvaju se na način
koji ih osigurava od neovlaštenog pristupa, brisanja, mijenjanja ili gubitka podataka, sukladno važećim standardima
te dobroj praksi upravljanja i zaštite informacijskih sustava.
Za svaki računalni sustav, odnosno aplikaciju koja se
koristi za pohranu ili rad s elektroničkim dokumentima i
drugim elektroničkim zapisima, obvezno je odrediti osobu
koja je odgovorna za zaštitu podataka, redovitu izradu
sigurnosnih kopija i arhiviranje podataka te u pisanom
obliku utvrditi postupak i učestalost izrade sigurnosnih
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
kopija te postupak obnove podataka u slučaju greške ili
gubitka podataka.
Postupci izrade sigurnosnih kopija i obnove podataka
trebaju biti takvi da omoguće sigurnu i cjelovitu obnovu
podataka u kratkom roku.
Broj 3 - Stranica 91
Originalno arhivsko i registraturno gradivo može se
izdati na privremeno korištenje jedino putem odgovarajuće
potvrde (reversa) i obaveznog upisa u Knjigu posudbe, dok je
za uvid i izdavanje kopije potreban samo upis u evidenciju.
Članak 16.
Članak 13.
Kod uvođenja ili izmjena aplikacije, baze podataka ili
formata zapisa, obvezno je u pisanom obliku opisati: svrhu,
opseg i način korištenja aplikacije; minimalne hardverske i
softverske zahtjeve; mjere zaštite zapisa od neovlaštenoga
pristupa, mijenjanja i gubitka podataka; format i strukturu
zapisa; predviđeni način trajne pohrane zapisa (npr. čuvanje
u izvornom formatu, konverzija u drugi format, kopiranje na
drugi medij i dr.); način (tehnologija) na koji će se osigurati
pristup podacima ako je predviđeno čuvanje izvan izvornog
hardverskog i softverskog okruženja; način predaje gradiva
arhivu (format zapisa i medij, aplikacija/tehnologija za pristup podacima koja treba omogućiti iskoristivost podataka
nakon predaje, dokumentacija o aplikaciji i strukturi zapisa,
dokumentacija o postupku pripreme za predaju).
Članak 14.
Elektronički dokumenti i drugi elektronički zapisi arhiviraju se i čuvaju u najmanje dva primjerka. Barem jedan
primjerak treba biti takav da je iz njega moguće obnoviti
podatke i mogućnost njihova pregledavanja i korištenja u
slučaju gubitka ili oštećenja podataka u računalnom sustavu
u kojem se obavlja pohrana i obrada zapisa.
Pri izradi arhivske kopije obvezno se u pisanom obliku
utvrđuje predmet arhiviranja, format i struktura zapisa,
vrijeme i odgovornost za izradu kopije te da li se zapisi
i dalje čuvaju u izvorišnom informacijskom sustavu ili
brišu iz njega.
Prije predaje arhivskih kopija na mjesto čuvanja obvezno
se provjerava njihova cjelovitost, čitljivost i ispravnost.
Osoba koja je preuzela gradivo na korištenje, dužna je
isto vratiti u roku naznačenom u reversu.
Revers se izdaje u tri primjerka. Jedan primjerak potvrde
(reversa) ostavlja se na mjestu gdje je gradivo izdvojeno,
drugi primjerak uzima odgovorna osoba za rad pismohrane,
odnosno zaposlenik u pismohrani, a treći primjerak dobiva
zaposlenik, odnosno korisnik gradiva. Poslije korištenja
gradivo se obavezno vraća na mjesto odakle je i uzeto, a
revers se poništava.
Članak 17.
Izdavanje arhivskoga i registraturnog gradiva za vanjske korisnike, koji temeljem zakona i propisa imaju pravo
uvida u informacije sadržane u gradivu, obavlja se temeljem
pismene zamolbe tražitelja.
Korištenje gradiva može se uskratiti u slučajevima koje
propisuje članak 8. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Članak 18.
Krajem svake godine, odnosno prije godišnjega ulaganja
novog gradiva u pismohranu, vrši se provjera je li tijekom
godine posuđeno gradivo vraćeno u pismohranu. Nadzor
obavlja odgovorna osoba za rad pismohrane, odnosno zaposlenik u pismohrani.
Utvrdi li se da posuđeno gradivo nije vraćeno, odgovorna
osoba za rad pismohrane, odnosno zaposlenik u pismohrani,
traži povrat gradiva.
Korisnik gradiva pismeno potvrđuje, uz supotpis odgovorne osobe ustrojstvene jedinice, ukoliko mu zaduženo
gradivo treba i u slijedećoj godini.
Arhivske se kopije predaju na mjesto čuvanja s programima, odnosno aplikacijama koje su potrebne za njihovo
pregledavanje i korištenje, ili s podrobnim uputama o
hardverskim i softverskim zahtjevima za prikaz i korištenje i navodom o informacijskom sustavu koji trenutno to
omogućuje.
Cjelovitost, čitljivost i ispravnost arhivskih kopija elektroničkih zapisa redovito se provjerava najmanje jedanput
godišnje. Presnimavanje na novi medij vrši se najmanje
svake pete godine, a obvezno ako su prilikom provjere uočene pogreške ili ako je primjerak arhivske kopije nečitljiv,
oštećen ili izgubljen.
Redovito, a najkasnije 5 godina od posljednjega provedenog postupka, obavlja se odabiranje arhivskoga i
izlučivanje onog dijela registraturnoga gradiva kojem je
prema utvrđenim propisima prošao rok čuvanja, kako bi
se u pismohrani pravovremeno oslobodio prostor za prirast
novog gradiva.
IV. KORIŠTENJE GRADIVA
Članak 15.
Korištenje gradiva odobrava osoba odgovorna za rad
pismohrane, odnosno zaposlenik u pismohrani.
Arhivsko i registraturno gradivo može se koristiti u prostorijama pismohrane samo i jedino uz nazočnost odgovorne
osobe za rad pismohrane, odnosno zaposlenika zaduženog
za pismohranu.
Korištenje se ostvaruje neposrednim uvidom u traženo
gradivo, izdavanjem preslika ili izdavanjem originala.
V. POSTUPAK ODABIRANJA I IZLUČIVANJA
GRADIVA
Članak 19.
Odabiranje arhivskoga i izlučivanje registraturnoga
gradiva obavlja se samo ukoliko je gradivo sređeno i popisano sukladno članku 7. točka B te člancima 11. i 14.
ovoga Pravilnika.
Odabiranje arhivskoga i izlučivanje registraturnoga
gradiva obavlja se temeljem Pravilnika o vrednovanju te
postupku odabiranja i izlučivanja arhivskoga gradiva kao i
Posebnoga popisa iz članka 1. stavka 2. ovoga Pravilnika,
na kojega suglasnost daje DAM.
Članak 20.
Rokovi čuvanja navedeni u popisu iz članka 1. stavka
2. ovoga Pravilnika počinju teći:
Stranica 92 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
VI. PREDAJA GRADIVA NADLEŽNOM ARHIVU
- kod uredskih knjiga i evidencija - od kraja godine
posljednjega upisa,
- kod vođenja postupaka - od kraja godine u kojoj je
postupak dovršen,
- kod rješenja, dozvola, odobrenja, potvrda sa ograničenim trajanjem - od kraja godine u kojoj su
rješenja, dozvole ili odobrenja prestali vrijediti ili
su se prestali primjenjivati,
- kod računovodstvene i knjigovodstvene dokumentacije - od dana prihvaćanja završnog računa za godinu
na koju se ta dokumentacija odnosi,
- kod personalnih listova - od godine osnutka personalnog lista,
- kod ostalog gradiva - od kraja godine u kojoj je
gradivo nastalo.
Članak 21.
Postupak za izlučivanje registraturnoga gradiva pokreće
općinski načelnik.
Popis gradiva za izlučivanje treba sadržavati naziv
stvaratelja gradiva, ustrojstvenu jedinicu u kojoj je gradivo
nastalo, jasan i točan naziv vrste gradiva koje će se izlučivati, starost gradiva (vrijeme nastanka) i količinu izraženu
brojem svežnjeva, registratora, knjiga i sl.
Za svaku vrstu gradiva ukratko se obrazlaže zašto se
predlaže za izlučivanje i uništenje (npr. istekao rok čuvanja
sukladno popisu iz članka 1. stavka 2, nepotrebno za daljnje
poslovanje, statistički obrađeno i sl.).
Članak 22.
Prema potrebi, u pripremi izlučivanja može sudjelovati
i stručni djelatnik DAM.
Članak 23.
Članak 27.
Arhivsko gradivo Općine Podturen predaje se DAM temeljem Zakona o arhivskom gradivu i arhivima i Pravilnika
o predaji arhivskoga gradiva arhivima.
Javno arhivsko gradivo predaje se DAM u roku koji u
pravilu ne može biti dulji od 30 godina od njegova nastanka.
Gradivo se može predati i prije isteka toga roka, ako se o
tome sporazume imatelj i DAM, ili ako je to nužno radi
zaštite gradiva.
Arhivsko gradivo Općine Podturen predaje se tek nakon
provedenoga odabiranja i izlučivanja, u izvorniku, sređeno
i tehnički opremljeno, označeno, popisano i cjelovito za
određeno vremensko razdoblje.
O predaji arhivskog gradiva Općine Podturen DAM
sastavlja se Zapisnik čiji je sastavni dio popis predanoga
gradiva.
VII. ZAPOSLENICI VEZANI UZ RAD PISMOHRANE
Članak 28.
Općina Podturen je dužna imati odgovornu osobu za
rad pismohrane.
Članak 29.
Zaposlenik u pismohrani, odnosno osoba zadužena
za djelokrug pismohrane, mora imati najmanje srednju
stručnu spremu, kao i položen stručni ispit za djelatnika u
pismohrani, sukladno Pravilniku o stručnom usavršavanju i
provjeri stručne osposobljenosti djelatnika u pismohranama.
Ukoliko zaposlenik iz stavka 1. ovoga članka nema
položen stručni ispit, dužan ga je položiti u roku 1 godine
od dana stupanja na ovaj posao.
Popis gradiva predloženog za izlučivanje te potpisan
od općinskog načelnika dostavlja se DAM.
Članak 30.
Zaposlenik u pismohrani obavlja slijedeće poslove:
DAM izdaje rješenje kojim može predloženo gradivo
za izlučivanje u cijelosti odobriti, ili djelomično ili u cijelosti odbiti.
Članak 24.
Po primitku rješenja o odobrenju izlučivanja iz prethodnoga članka, odgovorna osoba donosi odluku o izlučivanju
kojom se utvrđuje način uništavanja dotičnoga gradiva.
O postupku uništavanja izlučenoga gradiva sastavlja se
zapisnik, kojega se jedan primjerak dostavlja DAM.
Članak 25.
Ukoliko gradivo sadrži povjerljive podatke, uništavanje
se obavezno provodi na način da podatci ne budu dostupni
osobama koje nemaju pravo uvida u njih.
Članak 26.
Izlučivanje registraturnoga gradiva bilježi se u Knjizi pismohrane, odnosno u Zbirnoj evidenciji gradiva u
pismohrani, s naznakom broja i datuma rješenja DAM o
odobrenju izlučivanja.
18. veljače 2011.
- sređivanje i popisivanje gradiva,
- osiguranje materijalno-fizičke zaštite gradiva,
- odabiranje arhivskoga gradiva,
- izlučivanje registraturnog gradiva kojem su prošli
rokovi čuvanja,
- priprema predaje arhivskoga gradiva DAM,
- izdavanje gradiva na korištenje te vođenje evidencija
o tome.
Članak 31.
Zaposlenik u pismohrani dužan je u svome radu pridržavati se etičkog kodeksa arhivista, a posebice:
- čuvati integritet gradiva i na taj način pružati jamstvo
da ono predstavlja trajno i pouzdano svjedočanstvo
prošlosti,
- dokumentirati svoje postupke pri obradi gradiva i
opravdati ih,
- poštivati slobodu pristupa informacijama i propise u
svezi s povjerljivošću podataka i zaštitom privatnosti
i postupati unutar granica zakonskih propisa koji su
na snazi,
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
- osobito povjerenje koje mu je povjereno koristiti
na dobro sviju i ne služiti se svojim položajem za
vlastitu ili bilo čiju neopravdanu korist,
- nastojati postići najbolju stručnu razinu sustavno i
stalno obnavljajući svoje znanje s područja arhivistike i dijeliti s drugima rezultate svojih istraživanja
i iskustava.
Članak 32.
Prilikom raspoređivanja na druge poslove ili raskida
radnog odnosa odgovorna osoba za rad pismohrane, odnosno
zaposlenik u pismohrani, dužni su izvršiti primopredaju
arhivskoga i registraturnog gradiva s osobom koja preuzima
pismohranu.
VIII.PROSTOR PISMOHRANE
Članak 33.
Općina Podturen je dužna osigurati primjeren prostor
i opremu za smještaj i zaštitu arhivskoga i registraturnog
gradiva.
Materijalna (fizičko-tehnička) zaštita arhivskoga i registraturnog gradiva obuhvaća fizičko-tehničku zaštitu od
oštećenja, uništenja ili nestanka.
Materijalna zaštita osigurava se:
- obaveznim zaključavanjem prostorija pismohrane,
zatvaranjem prozora i isključivanjem strujnoga toka
kada se u spremištu ne radi,
- redovitim čišćenjem i otprašivanjem spremišta i
odloženoga gradiva te prozračivanjem prostorija,
- održavanjem odgovarajuće temperature (16-20 °C)
i vlažnosti (45-55%),
- redovitim otklanjanjem nedostataka koji bi mogli
dovesti do oštećenja gradiva.
Članak 34.
Odgovarajućim prostorom za pohranu arhivskoga i registraturnog gradiva Općine Podturen smatraju se prostorije
koje su suhe, prozračne, osigurane od požara i krađe, udaljene
od mjesta otvorenog plamena i od prostorija u kojima se
čuvaju lako zapaljive tvari, bez vodovodnih, kanalizacijskih,
plinskih i električnih instalacija te razvodnih vodova i uređaja
centralnog grijanja bez odgovarajuće zaštite, uključujući i
zaštitu od nadolaska nadzemnih i podzemnih voda.
Prostorije moraju biti osigurane valjanim uređajima
za sigurno zatvaranje vrata te opremljene odgovarajućim
brojem protupožarnih aparata na prah.
Članak 36.
Pristup u pismohranu dozvoljen je samo odgovornoj
osobi za rad pismohrane, odnosno zaposleniku u pismohrani.
Brigu o uređenju pismohrane te nadzor nad radom u
pismohrani provodi odgovorna osoba ustrojstvene jedinice
u kojoj se nalazi pismohrana.
IX. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 37.
Odgovorne osobe za cjelokupno arhivsko i registraturno
gradivo nastalo tijekom poslovanja Općine Podturen i njezinih prednika obvezne su postupati u skladu sa odredbama
Zakona o arhivskom gradivu i arhivima te odredbama ovog
Pravilnika.
Članak 38.
Izmjene i dopune ovoga Pravilnika donose se na način
i po postupku utvrđenim za njegovo donošenje.
Članak 39.
Za sva pitanja koja nisu navedena ovim Pravilnikom
primjenjuje se Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, njegovi podzakonski akti, kao i drugi zakonski propisi kojima
se pobliže utvrđuje rukovanje i rokovi čuvanja arhivskoga
i registraturnog gradiva.
Članak 40.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja, po
pribavljenoj suglasnosti DAM.
Članak 41.
Poseban popis arhivskoga i registraturnog gradiva Općine
Podturen primjenjuje se po pribavljenom odobrenju DAM.
Članak 42.
Ovaj Pravilnik objavljuje se u “Službenom glasniku
Međimurske županije”.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE PODTUREN
Sve instalacije moraju uvijek biti ispravne i pod nadzorom.
U prostorijama pismohrane strogo je zabranjeno pušenje.
Članak 35.
Broj 3 - Stranica 93
Klasa: 021-05/10-01/111
Urbroj: 2109/13-10-01
Podturen, 28. prosinca 2010.
Prostorije pismohrane moraju imati odgovarajući inventar kao što su metalne police, ormari, stalaže, ljestve,
stol, dobro osvjetljenje i dr.
Predsjednik
Općinskog vijeća
Vjenceslav Hranilović, v. r.
POSEBAN POPIS GRADIVA OPĆINE PODTUREN I NJEZINIH PREDNIKA S ROKOVIMA ČUVANJA
Klasa
-redni
broj
Poslovno područje-vrsta gradiva
1.
OPĆI POSLOVI
1.1.
Urudžbeni zapisnik, upisnici i druge knjige koje imaju karakter urudžbenog zapisnika
Rok
čuvanja
Trajno
Stranica 94 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Klasa
-redni
broj
18. veljače 2011.
Poslovno područje-vrsta gradiva
Rok
čuvanja
1.2.
Kazalo, imenici i registri koji se vode uz urudžbeni zapisnik i upisnik
Trajno
1.3.
Arhivska knjiga, zapisnici o škartiranju, popis gradiva koje se trajno čuva, zapisnici o preuzimanju
gradiva, zapisnici o primopredaji gradiva, zapisnici o predaji gradiva nadležnom arhivu u tiskanom
obliku i diskete
Trajno
1.4.
Dostavne knjige, knjige za poštu i druge pomoćne uredske knjige
1.5.
Izvještaji o radu i programi rada za Općinsko vijeće i općinskog načelnika, zapisnici sa sjednica
vijeća, komisije odbora i sl. te odluke, rješenja, preporuke i zaključci vijeća, poglavarstva i komisija
Trajno
1.6.
Samoupravni opći akti organa (statuti, pravilnici i drugi opći akti)
Trajno
1.7.
Rješenja o utvrđivanju oznaka unutrašnjih organizacijskih jedinica, o vođenju urudžbenog zapisnika,
upisnika predmeta (upravnog postupka) i popisa
Trajno
1.8.
Informacije, analize i uputstva u svezi s primjenom zakonskih propisa
Trajno
1.9.
Tehnička dokumentacija – projekti građevina
Trajno
1.10.
Evidencija štambilja, pečata i žigova
Trajno
1.11.
Okružnice i uputstva o postupcima u radu, dostavljene od nadležnih organa
Trajno
1.12.
Dokumentacija veza uz nadzor nad provođenjem upravnog postupka
1.13.
Spisi o nabavi i popravcima zgrada
10 godina
1.14.
Spisi o nabavi i popravcima opreme i inventara
10 godina
1.15.
Rješenja o rashodovanju opreme i inventara
10 godina
1.16.
Spisi u vezi s licitacijama i prikupljanju pismenih ponuda
5 godina
1.17.
Dopisi u vez s nabavama, radovima i uslugama
5 godina
1.18.
Manje važno dopisivanje i prepiske o općim, organizacijskim i stručnim pitanjima s drugim organizacijama
5 godina
1.19.
Statistički izvještaji
Trajno
1.20.
Fotodokumentacija i fonodokumentacija, snimljeni materijali
Trajno
1.21.
Diskete, CD-i, DVD-i
Trajno
2.
RAD I RADNI ODNOSI
2.1.
Odluka o rješenja o zasnivanju radnog odnosa i imenovanjima
Trajno
2.2.
Rješenja o rasporedu radnika na radna mjesta
Trajno
2.3.
Dokumentacija o prestanku radnog odnosa
Trajno
2.4.
Personalni dosjei s prilozima
Trajno
2.5
Predmeti o utvrđivanju radnog i posebnog staža
Trajno
2.6.
Nagrade i prijedlozi za odlikovanja za zaposlene
2.7.
Ostale evidencije o djelatnicima (izostanci, zakašnjenja, bolovanja)
5 godina
2.8.
Prigovori i žalbe na rješenja o rasporedu na radno mjesto
5 godina
2.9.
Prigovori na rješenja o plaći, opisu radnog mjesta i dr.
5 godina
2.10.
Plan korištenja godišnjih odmora i porodiljskog dopusta
5 godina
2.11.
Molbe i rješenja o korištenju godišnjih odmora
3 godine
2.12.
Molbe i rješenja o plaćenom i neplaćenom odmoru
3 godine
2.13.
Rješenja o zamjeni za vrijeme odsutnosti djelatnika
3 godine
2.14.
Planovi obrazovanja i stručnog osposobljavanja djelatnika
Trajno
2.15.
Programi tečajeva za stručno obrazovanje djelatnika
Trajno
2.16.
Evidencije o položenim stručnim ispitima
Trajno
2.17.
Evidencije o stipendistima
Trajno
2.18.
Predmeti vezani za specijalizacije, odnosno prekvalifikacije
Trajno
2.19.
Prijave i odjave djelatnika kod mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja
Trajno
2.20.
Evidencija popunjenih obrazaca za izdavanje zdravstvenih iskaznica
2.21.
Ostalo dopisivanje vezano za ostvarivanje prava iz zdravstvenog, invalidskog i mirovinskog osiguranja
5 godina
Trajno
Trajno
Trajno
5 godina
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Klasa
-redni
broj
Broj 3 - Stranica 95
Poslovno područje-vrsta gradiva
Rok
čuvanja
3.
URBANIZAM
3.1.
Prostorni planovi, detaljni i urbanistički planovi uređenja
Trajno
3.2.
Lokacijske i građevinske dozvole, izmjene i dopune građevinskih dozvola i rješenja za gradnju,
rješenja o rušenju objekata
Trajno
3.3.
Studije, projekti, planovi i programi
3.4.
Suglasnosti i potvrde za izdavanje građevinskih dozvola
10 godina
3.5.
Akti o određivanju privremenih lokacija za kioske, naprave i pokretne objekte na javnim površinama
10 godina
3.6.
Ovjera parcelacije
5 godina
4.
GRAĐEVINARSTVO, PROMET I UNUTARNJI POSLOVI
4.1.
Rješenja iz oblasti prometa
4.2.
Odobrenja privatnim osobama za izgradnju pristupa sa dvorišta na javnu površinu
4.3.
Izvješća PU o stanju kriminaliteta na području Općine
4.4.
Obavijesti o održavanju javnih skupova
5.
KOMUNALNI POSLOVI
5.1.
Odluke o imenovanju ulica
Trajno
5.2.
Položajni plan grobnih mjesta i grobnica na groblju
Trajno
5.3.
Grobni očevidnik i registar umrlih osoba
5.4.
Rješenja o utvrđivanju komunalne naknade, komunalnog doprinosa, grobne naknade
6.
FINANCIJSKI POSLOVI
6.1.
Proračuni
Trajno
6.2.
Odluka o izvršavanju proračuna
Trajno
6.3.
Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna
Trajno
Trajno
Trajno
5 godina
Trajno
3 godine
Trajno
5 godina
6.4.
Glavna knjiga i dnevnik
11 godina
6.5.
Prijedlozi korisnika za uključivanjem u proračun
1 godina
7.
KNJIGOVODSTVENO-FINANCIJSKA I DRUGA DOKUMENTACIJA
7.1.
Knjiga kapitalne imovine
Trajno
7.2.
Knjiga nabavki
11 godina
7.3.
Popisne knjige – inventurne liste
11 godina
7.4.
Ostale poslovne knjige
11 godina
7.5.
Ugovori o djelu
11 godina
7.6.
Knjiga putnih naloga
11 godina
7.7.
Dokumentacija o osiguranju imovine
11 godina
7.8.
Obračunski listovi plaća
Trajno
7.9.
Periodički obračuni i blagajni izvještaji
11 godine
7.10.
Knjiga ulaznih računa
11 godina
7.11.
Knjiga izlaznih računa
11 godina
8.
IMOVINSKO-PRAVNI POSLOVI
8.1.
Dokumentacija o prodaji građevinskog i ostalog zemljišta
Trajno
8.2.
Dokumentacija o zamjeni zemljišta
Trajno
8.3.
Dokumentacija o zakupu poljoprivrednog zemljišta
Trajno
8.4.
Kupoprodajni i darovni ugovori i ugovori o zamjeni nekretnina
Trajno
8.5.
Zapisnici o procjeni nekretnina
Trajno
Stranica 96 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Klasa
-redni
broj
18. veljače 2011.
Rok
čuvanja
Poslovno područje-vrsta gradiva
8.6.
Dokumentacija o zakupu poslovnog prostora
Trajno
9.
ODGOJ, OBRAZOVANJE, KULTURA, TURIZAM, ZDRAVSTVO I SOC. ZAŠTITA
9.1.
Dokumentacija vezana uz osnovno školstvo
Trajno
9.2.
Dokumentacija o sufinanciranju dječjeg vrtića
Trajno
9.3.
Dokumentacija o radnjama u vezi socijalne skrbi
Trajno
9.4.
Spisi u vezi očuvanja kulturne baštine
9.5.
Povremeni izvještaji i informacije
10.
NAKLADNIŠTVO
10.1.
Općinsko glasilo i prateća dokumentacija
Trajno
10.2.
Plakete, zahvalnice, priznanja
Trajno
Trajno
10 godina
Trajno
REPUBLIKA HRVATSKA
DRŽAVNI ARHIV ZA MEĐIMURJE
ŠTRIGOVA 102
40 312 ŠTRIGOVA
KLASA: UP/I-612-06/11-03/02
URBROJ: 2109-16-11-02
Štrigova, 31. siječnja 2011.
Temeljem članka 11. Zakona o arhivskom gradivu i
arhivima (“Narodne novine”, broj 105/97, 64/00 i 65/09),
članka 17. Pravilnika o zaštiti i čuvanju arhivskoga i registraturnoga gradiva izvan arhiva (“Narodne novine”, broj
63/04 i 106/07) i članka 11. Pravilnika o vrednovanju te
postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva (“Narodne novine”, broj 90/02), izdaje se
RJEŠENJE
o suglasnosti na Pravilnik o zaštiti arhivskog
i registraturnog gradiva Općine Podturen
i o odobrenju Posebnoga popisa s rokovima
čuvanja Općine Podturen
1. Daje se suglasnost na primjenu Pravilnika o zaštiti
arhivskog i registraturnog gradiva Općine Podturen,
Ivana Grščića 5, Podturen, prema zahtjevu, KLASA:
021- 05/11-02/15, URBROJ: 2109/13-11-01, od 13.
siječnja 2011. godine.
2. Odobrava se Poseban popis gradiva Općine Podturen
s rokovima čuvanja, koji je kao prilog Pravilniku
o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva Općine
Podturen, dostavljen Arhivu na odobrenje.
3. Ovim Rješenjem odobrava se primjena Posebnoga
popisa gradiva s rokovima čuvanja u svrhu izrade
prijedloga za odabiranje i izlučivanje isključivo
onog gradiva Općine Podturen, koje je navedeno u
odobrenom Popisu.
4. Izmjene i dopune Pravilnika iz točke 1. ovog Rješenja,
sukladno odredbi članka 17. stavka 2. Pravilnika o
zaštiti i čuvanju arhivskog i registratumog gradiva
izvan arhiva, moraju se dostaviti Državnom arhivu
za Međimurje (DAM) na suglasnost, u protivnom
nisu pravno važeće.
5. Izmjene i dopune Posebnoga popisa iz točke 2.
ovog Rješenja, sukladno odredbi članka 11. stavka
4. Pravilnika o vrednovanju te postupku odabiranja
i izlučivanja arhivskog gradiva, moraju se dostaviti
DAM na odobrenje, u protivnom nisu pravno važeće.
O b r a z l o ž e nj e
Budući da je Općina Podturen izradila Pravilnik o zaštiti arhivskog i registratumog gradiva sukladno Pravilniku
o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan
arhiva (“Narodne novine”, broj 63/04 i 106/07), odnosno
Poseban popis gradiva s rokovima čuvanja sukladno Pravilniku o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja
arhivskog gradiva (“Narodne novine”, broj 90/02), riješeno
je kao u izreci.
Rokovi čuvanja gradiva u Posebnom popisu iz točke
2. ovog Rješenja primjenjuju se ukoliko drugim propisom,
odlukom ili rješenjem nadležnoga tijela, nije utvrđen dulji
rok čuvanja.
Državni arhiv za Međimurje u svakom pojedinom slučaju
izlučivanja gradiva kod Općine Podturen ima pravo odrediti
i dulje rokove čuvanja od onih navedenih u Posebnome
popisu iz točke 2. ovoga Rješenja.
Pouka o pravnom lijeku
Općina Podturen ima pravo žalbe na rješenje Državnog
arhiva za Međimurje.
Žalba se putem Državnog arhiva za Međimurje podnosi
Ministarstvu kulture u roku od 15 dana po primitku rješenja.
Ravnatelj
Jurica Cesar, prof., v. r.
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Broj 3 - Stranica 97
OPĆINA SVETA MARIJA
AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA
1.
Temeljem članka 110. Zakona o proračunu (“Narodne
novine”, broj 87/08) i članka 15. Statuta Općine Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 9/09),
Općinsko vijeće Općine Sveta Marija na svojoj 21. sjednici
održanoj 26. siječnja 2011. godine, donosi
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ
o izvršenju Proračuna Općine Sveta Marija
za 2010. godinu
Članak 1.
Proračunsko financiranje tijekom 2010. godine provedeno je na temelju Proračuna Općine Sveta Marija za 2010.
godinu (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj
24/09), 1. izmjena i dopuna Proračuna Općine Sveta Marija
za 2010. godinu (“Službeni glasnik Međimurske županije”,
broj 19/10) i 2. izmjena i dopuna Proračuna Općine Sveta
Marija za 2010. godinu (“Službeni glasnik Međimurske
županije”, broj 29/10).
II. POČETNO I ZAVRŠNO STANJE PRORAČUNA
Članak 2.
Proračun Općine Sveta Marija za 2010. godinu ostvaren
je kako slijedi:
I. UVODNE NAPOMENE
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA
u kunama
Plan za
2010.
Prihodi poslovanja (klasa 6)
Ostvarenje
2010.
%
3.358.000,00
3.003.339,24
89,44
92.000,00
38.207,03
41,53
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine (klasa 7)
UKUPNI PRIHODI
3.450.000,00
3.041.546,27
88,16
Rashodi poslovanja (klasa 3)
3.361.900,00
2.818.334,18
83,83
88.100,00
27.845,89
31,61
82,50
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (klasa 4)
UKUPNI RASHODI
3.450.000,00
2.846.180,07
Manjak prihoda iz 2009. godine (klasa 9)
-177.104,48
RAZLIKA višak/manjak na dan 31.12.2010.
18.261,72
B. RAČUN FINANCIRANJA
u kunama
Plan za
2010.
Ostvarenje
2010.
%
Primici od financijske imovine i zaduživanja
0
0
0
Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova
0
0
0
NETO FINANCIRANJE
0
0
0
VIŠAK/MANJAK + NETO FINANCIRANJE
0
0
0
Članak 3.
Prihodi i rashodi te primici i izdaci po ekonomskoj klasifikaciji ostvareni su u Računu prihoda i rashoda i Računu financiranja kako slijedi:
A. RAČUN PRIHODA I RASHODA
PRIHODI
u kunama
Skupina
Podskupina
NAZIV PRIHODA
Plan za
2010.
Ostvarenje
2010.
%
6
Prihodi poslovanja
3.358.000,00
3.003.339,24
89,44
61
Prihodi od poreza
1.625.000,00
1.528.207,94
94,04
Stranica 98 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
18. veljače 2011.
u kunama
Skupina
Podskupina
NAZIV PRIHODA
Plan za
2010.
Ostvarenje
2010.
%
1.500.000,00
1.423.531,88
94,90
61111
Porez i prirez na dohodak
61315
Porez na korištenje javnih površina
10.000,00
9.570,00
95,70
61341
Porez na promet nekretnina
35.000,00
20.960,59
59,89
61424
Porez na potrošnju
50.000,00
45.437,52
90,88
61453
Porez na tvrtku
30.000,00
28.707,95
95,69
63
Pomoći
570.000,00
486.730,00
85,39
63311
Tekuće pomoći iz državnog prorač.
360.000,00
300.000,00
83,33
63312
Tekuće pomoći iz županijskog pror.
160.000,00
146.730,00
91,71
63411
Tekuće pomoći od tijela drž. vlasti
20.000,00
0,00
0
63412
Tekuće pom. od ostal. pror. korisn.
30.000,00
40.000,00
133,33
459.000,00
323.607,54
70,50
64
Prihodi od imovine
64132
Kamate
4.000,00
3.608,49
90,21
64172
Prih. od dobiti trg. društ. u jav. sek.
15.000,00
0,00
0
64219
Naknade za koncesije
12.000,00
11.200,00
93,33
64221
Prihodi od zakupa nekretnina
190.000,00
135.039,89
71,07
64222
Prihodi od zakupa poljop. zemljišta
64233
Naknada za korišt. prostora elektrana
64236
64237
65
56.000,00
5.604,01
10,01
180.000,00
167.776,78
93,21
Prihodi od spomeničke rente
1.000,00
361,64
36,16
Nak. za promj. namj. poljop. zemlj.
1.000,00
16,73
1,67
701.000,00
664.393,76
94,78
651291 Nak. za kor.mrtv. i kup.grob. mjesta
Prihodi od adm. prist. i pos. prop.
10.000,00
12.850,00
128,50
651292 Grobna naknada
60.000,00
49.105,00
81,84
65139
1.000,00
0,00
0
652190 Prihod HZZ za javne radove
60.000,00
59.414,76
99,02
652231 Nak. za priključ. na vodovod. mrežu
20.000,00
14.560,04
72,80
652232 Nak. iz cij. vode za prog. Međ. voda
230.000,00
222.188,59
96,60
65231
Komunalni doprinos
20.000,00
500,00
2,50
65232
Komunalna naknada
250.000,00
258.578,62
103,43
65269
Ostali nespomenuti prihodi
Prihod od prodaje državnih biljega
50.000,00
47.196,75
94,39
66
Ostali prihodi
3.000,00
400,00
13,33
Novčane kazne
3.000,00
400,00
13,33
66279
7
Prihodi od prod.nefin. im.
92.000,00
38.207,03
41,53
71
Prihodi od prodaje nefin. imovine
52.000,00
2.700,00
5,19
Građevinsko zemljište
52.000,00
2.700,00
5,19
72
Prihodi od prod. proizv. dug. imov.
40.000,00
35.507,03
88,77
Prih. od prod. stan. bivše Opć. Čak.
40.000,00
35.507,03
88,77
3.450.000,00
3.041.546,27
88,16
71112
721192
UKUPNI PRIHODI
PRIHODI KORISNIKA 1. SVETA MARIJA
u kunama
Skupina
Podskupina
NAZIV PRIHODA
Ostvarenje
2010.
6
Prihodi poslovanja
2.163.918,13
61
Prihodi od poreza
1.082.879,37
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Broj 3 - Stranica 99
u kunama
Skupina
Podskupina
NAZIV PRIHODA
Ostvarenje
2010.
61111
Porez i prirez na dohodak
996.472,48
61315
Porez na korištenje javnih površina
61341
Porez na promet nekretnina
14.672,41
61424
Porez na potrošnju
40.662,78
61453
Porez na tvrtku
22.101,70
8.970,00
63
Pomoći
443.381,00
63311
Tekuće pomoći iz državnog proračuna
300.000,00
63312
Tekuće pomoći iz županijskog proračuna
103.381,00
63412
Tekuće pomoći od ostalih proračunskih korisnika
40.000,00
64
Prihodi od imovine
64132
Kamate
2.095,73
64219
Naknade za koncesije
7.700,00
64221
Prihodi od zakupa nekretnina
64222
Prihodi od zakupa poljoprivrednog zemljišta
64233
Naknada za korištenje prostora elektrana
64236
Prihodi od spomeničke rente
64237
Naknada za promjenu namjene poljop. zemljišta
65
182.198,46
93.388,00
3.250,33
75.499,54
253,15
Prihodi od admi. pris. i po posebnim propisima
11,71
455.159,30
651291 Naknada za korišt mrtv. i kupnju grobnih mjesta
651292 Grobna naknada
34.835,00
652190 Prihod HZZ za javne radove
19.804,92
652231 Naknada za priključenje na vodovodnu mrežu
10.192,04
652232 Naknada iz cijene vode za programe Međim. voda
65231
Komunalni doprinos
500,00
65232
Komunalna naknada
193.118,74
65269
Ostali nespomenuti prihodi
66
155.532,02
34.376,58
Ostali prihodi
66279
6.800,00
300,00
Novčane kazne
300,00
7
Prihodi od prodaje nefinan. imovine
24.854,93
72
Prihodi od prodaje proizv. dugotrajne imovine
24.854,93
721192 Prihodi od prodaje stanova bivše Općine Čakovec
9
24.854,93
Vlastiti izvori
-285.303,40
92
Rezultat poslovanja
-285.303,40
Manjak prihoda iz 2009. g.
-285.303,40
922
UKUPNI PRIHODI
1.903.469,66
PRIHODI KORISNIKA 2. DONJI MIHALJEVEC
u kunama
Skupina
Podskupina
NAZIV PRIHODA
Ostvarenje
2010.
6
Prihodi poslovanja
839.421,11
61
Prihodi od poreza
445.328,57
61111
Porez i prirez na dohodak
427.059,40
61315
Porez na korištenje javnih površina
600,00
Stranica 100 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
18. veljače 2011.
u kunama
Skupina
Podskupina
Ostvarenje
2010.
NAZIV PRIHODA
61341
Porez na promet nekretnina
6.288,18
61424
Porez na potrošnju
4.774,74
61453
Porez na tvrtku
6.606,25
63
Pomoći
43.349,00
Tekuće pomoći iz županijskog proračuna
43.349,00
63312
64
Prihodi od imovine
64132
Kamate
64219
Naknade za koncesije
64221
Prihodi od zakupa nekretnina
64222
Prihodi od zakupa poljoprivrednog zemljišta
64233
Naknada za korištenje prostora elektrana
64236
Prihodi od spomeničke rente
64237
Naknada za promjenu namjene poljop. zemljišta
65
141.409,08
1.512,76
3.500,00
41.651,89
2.353,68
92.277,24
108,49
5,02
Prihodi od admi. pris. i po posebnim propisima
209.234,46
651291 Naknada za korišt mrtv. i kupnju grobnih mjesta
651292 Grobna naknada
14.270,00
652190 Prihod HZZ za javne radove
39.609,84
652231 Naknada za priključenje na vodovodnu mrežu
652232 Naknada iz cijene vode za programe Međim. voda
65232
Komunalna naknada
65.459,88
65269
Ostali nespomenuti prihodi
12.820,17
6.050,00
4.368,00
66.656,57
66
Ostali prihodi
100,00
Novčane kazne
100,00
66279
7
Prihodi od prodaje nefinan. imovine
71
Prihodi od prodaje neproizvedene imovine
2.700,00
Građevinsko zemljište
2.700,00
71112
72
13.352,10
Prihodi od prodaje proizv. dugotrajne imovine
10.652,10
721192 Prihodi od prodaje stanova bivše Općine Čakovec
10.652,10
9
Vlastiti izvori
+108.198,92
92
Rezultat poslovanja
+108.198,92
Višak prihoda iz 2009. g.
+108.198,92
922
UKUPNI PRIHODI
960.972,13
RASHODI
u kunama
Skupina
Podskupina
NAZIV RASHODA
Plan za
2010.
Ostvarenje
2010.
%
3.361.900,00
2.818.334,18
83,83
3
RASHODI POSLOVANJA
31
RASHODI ZA ZAPOSLENE
628.000,00
601.279,84
96,50
31111
Plaće
266.000,00
256.683,98
96,81
31114
Plaće djelatnicima dječjeg vrtića
300.000,00
286.349,60
95,45
3121
Ostali rashodi za zaposlene
15.000,00
14.087,16
93,91
3132
Doprinosi za zdravstveno osiguranje
41.000,00
39.794,47
97,06
3133
Doprinosi za zapošljavanje
6.000,00
4.364,63
72,74
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Broj 3 - Stranica 101
u kunama
Skupina
Podskupina
NAZIV RASHODA
32
MATERIJALNI RASHODI
3211
Službena putovanja
3221
Uredski materijal i ostal. mat. rashodi
3223
Energija
3231
Usluge telefona, pošte i prijevoza
3232
Usluge tekućeg i investicijskog održ.
3233
Usluge promidžbe i informiranja
3234
Komunalne usluge
3237
Intelektualne i osobne usluge
3239
Ostale usluge
3291
Naknade članovima predstavn. tijela
3292
Premije osiguranja
3293
Reprezentacija
3299
Ostali nespomenuti rashodi poslov.
34
FINANCIJSKI RASHODI
Usluge platnog prometa
34312
Plan za
2010.
Ostvarenje
2010.
%
1.920.645,00
1.539.357,11
80,15
13.000,00
11.906,00
91,58
17.000,00
12.672,48
74,54
174.000,00
154.760,53
88,94
23.500,00
21.498,67
91,48
890.345,00
665.112,28
74,70
95.600,00
70.086,62
73,31
158.500,00
146.530,54
92,45
92.000,00
59.075,81
64,21
9.700,00
2.200,00
22,68
127.000,00
113.965,38
89,74
10.500,00
10.186,70
97,02
30.000,00
14.147,98
47,16
279.500,00
257.214,12
92,03
9.000,00
8.265,96
91,84
9.000,00
8.265,96
91,84
233.000,00
200.362,72
85,99
74.000,00
56.000,00
75,68
372211 Suf. prijevoza učenika osnovne škole
79.000,00
78.735,25
99,66
372212 Suf. prijevoza učenika srednjih škola
80.000,00
65.627,47
82,03
82,11
37
NAKN. GRAĐANIMA I KUĆAN.
37215
Stipendije i školarine
38
OSTALI RASHODI
571.255,00
469.068,55
Tekuće donacije u novcu
571.255,00
469.068,55
82,11
4
3811
RASH. ZA NAB.NEF. IM.
88.100,00
27.845,89
31,61
41
RASH. ZA NAB. NEPR. IMOV.
10.000,00
0,00
0
41112
Kupnja zemljišta za gospod. zonu
5.000,00
0,00
0
41114
Kupnja zemlj. za for. puta želj. post.
5.000,00
0,00
0
RASH. ZA NAB. PROIZ. DUG. IM.
78.100,00
27.845,89
35,65
421241 Kupnja i investicijsko odr. etno-kuće
5.000,00
1.699,86
34,00
421316 Izgradnja oborinske kanalizacije
27.000,00
0,00
0
42212
Uredski namještaj
12.000,00
8.979,00
74,83
42234
Oprema za civilnu zaštitu
6.000,00
0,00
0
42271
Uređaji, strojevi oprema za ost. nam.
24.500,00
13.600,03
55,51
42621
Ulaganja u računalne programe
3.600,00
3.567,00
90,08
3.450.000,00
2.846.180,07
82,50
42
UKUPNI RASHODI
B. RAČUN FINANCIRANJA
u kunama
Skupina
Plan za
2010.
NAZIV
Ostvarenje
2010.
%
NETO FINANCIRANJE
0
0
-
8
Primici od financijske imovine i zaduživanja
0
0
-
5
Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova
0
0
-
Članak 4.
Rashodi i izdaci po organizacijskoj i programskoj klasifikaciji ostvareni su kako slijedi:
Stranica 102 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
18. veljače 2011.
KORISNIK 001 – NASELJE SVETA MARIJA
u kunama
Konto
OPIS
Plan za
2010.
Ostvarenje
2010.
%
PROGRAM 001 ZAKONOD. I IZVRŠ. TIJELA
482.000,00
420.125,72
87,16
AKTIVNOST Jedinstveni upravni odjel
275.000,00
256.179,77
93,16
3111
Plaće za redovan rad
173.000,00
163.996,96
94,80
3121
Ostali rashodi za zaposlene
10.000,00
9.728,09
97,28
3132
Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje
26.000,00
25.424,53
97,79
3133
Doprinosi za zapošljavanje
4.000,00
2.788,55
69,71
32119
Službena putovanja
9.000,00
8.315,60
92,40
32211
Uredski materijal
9.000,00
7.328,31
81,43
32215
Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća
2.000,00
1.112,06
55,60
32311
Usluge telefona i pošte
15.500,00
15.051,77
97,11
13.500,00
9.683,69
71,73
323221 Usluge tekućeg i invest. održavanja opreme
32922
Premije osiguranja ostale imovine
7.000,00
6.964,05
99,49
34312
Usluge platnog prometa
6.000,00
5.789,16
96,44
AKTIVNOST Općinsko vijeće
183.000,00
149.247,83
81,56
32332
Izdavanje općinskog glasila
10.000,00
7.594,02
75,94
32335
Natječaji i oglasi
10.000,00
7.223,79
72,24
32336
Turistička promidžba Općine
20.000,00
15.359,05
76,80
32338
Očuvanje nem. kult. dobra – svetomarske čipke
18.500,00
18.450,00
99,73
32339
Ostale usluge promidžbe i informiranja
8.000,00
4.037,18
50,46
32911
Naknade članovima predstavničkog tijela
80.000,00
76.622,78
95,78
32931
Reprezentacija
20.000,00
5.915,86
29,58
32999
Ostali nespomenuti rashodi poslovanja
16.500,00
14.045,15
85,12
PROJEKT Nabava strojeva, uređaja i opreme
24.000,00
14.698,12
61,24
42212
Uredski namještaj
2.000,00
0,00
0
42271
Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene
19.500,00
12.201,22
62,57
42621
Ulaganja u računalne programe
2.500,00
2.496,90
99,88
PROGRAM 002 KOMUNALNO GOSPODAR.
880.445,00
684.535,32
77,75
AKTIVNOST Održavanje komunalne infrastrukture
577.345,00
490.961,84
85,04
32231
Električna energija
80.000,00
77.725,63
97,16
32233
Plin
20.000,00
18.297,51
91,49
32234
Motorni benzin i dizel gorivo
15.000,00
13.705,53
91,37
323211
Usluge tek. i invest. održ. zgrada - dom kulture
58.345,00
24.502,02
42,00
30.000,00
29.576,37
98,59
3.000,00
1.635,53
54,52
323222 Usluge tekućeg i inves.održav.javne rasvjete
10.000,00
9.243,92
92,44
323292 Održavanje poljskih puteva
15.000,00
8.505,45
56,70
32341
15.000,00
10.059,83
67,07
1.000,00
829,45
82,95
30.000,00
29.362,32
97,87
323491 Troškovi komunalnog redara
15.000,00
14.149,66
94,33
323492 Održavanje prom. infrast. i čišćenje snijega
40.000,00
39.950,84
99,88
323723 Ugovori o djelu
5.000,00
3.826,70
76,53
32373
3.000,00
155,08
5,17
323212 Usluge tekućeg i investicij. održav. groblja
323214 Usluge tekućeg i investicij. održav. ostalih zgrada
Opskrba vodom i slivna naknada
323422 Iznošenje i odvoz smeća
32343
Deratizacija i dezinsekcija
Usluge odvjetnika i pravnog savjetovanja
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Broj 3 - Stranica 103
u kunama
Konto
OPIS
323751 Geodetsko-katastarske usluge
323752 Državna izmjera i katastar nekretnina
323791 Izrada projekata i troškovnika
Plan za
2010.
Ostvarenje
2010.
%
20.000,00
9.886,94
49,43
1.000,00
0,00
0
35.000,00
33.825,00
96,64
32991
Ostali izdaci za obračun nakn. iz cijene vode
11.000,00
10.192,04
92,65
32993
Rashodi za izgrad. invest. prema pr. Me.vod.
170.000,00
155.532,02
91,49
PROJEKT Izgradnja tržnice
243.100,00
193.573,48
79,63
323293 Održavanje tržnice i parkova
240.000,00
190.529,23
79,39
32337
Nabava oglasnih panoa
3.100,00
3.044,25
98,20
PROJEKT Izgradnja pješačko-biciklističkih staza
5.000,00
0,00
0
323296 Izgradnja pješačko-biciklističkih staza
PROJEKT Oborinska kanalizacija
323294 Izgradnja oborinske kanalizacije
PROJEKT Asfaltiranje
5.000,00
0,00
0
5.000,00
0,00
0
5.000,00
0,00
0
40.000,00
0,00
0
323295 Asfaltiranje
40.000,00
0,00
0
10.000,00
0,00
0
5.000,00
0,00
0
PROJEKT Form. dijela ceste od Sv.M. do želj. postaje 323753 Geod.-kat. usluge form. puta prema želj. postaji
41114
Kupnja zemljišta za form. puta prema želj. post.
PROGRAM 003 DRUŠTVENE DJELATNOSTI
5.000,00
0,00
0
539.900,00
434.310,04
80,44
AKTIVNOST Zaštita od požara
77.000,00
60.477,65
78,54
381141
Donacija DVD i Vatrogasnoj zajednici
57.000,00
40.477,65
71,01
381196
Donacija za nabavu vatrogasne opreme
20.000,00
20.000,00
100
AKTIVNOST Udruge civilnog društva
209.700,00
193.536,17
92,29
38112
Tekuće donacije vjerskim zajednicama
30.000,00
30.000,00
100,00
381142
Tekuće donacije KUD “I. M. Kantor”
20.000,00
20.000,00
100,00
381143
Tekuće donacije Udruzi umirovljenika
3.000,00
3.000,00
100,00
381144
Tekuće donacije Društvu žena
4.000,00
4.000,00
100,00
381145
Tekuće donacije KLA “Zdravi život”
3.000,00
3.000,00
100,00
381147
Tekuće donacije UHVDR Sveta Marija
3.000,00
3.000,00
100,00
381148
Tekuće donacije političkim strankama
15.000,00
11.200,00
74,67
381149
Tekuće donacije udruzi SMWireless
3.000,00
3.000,00
100,00
381152
Tekuće donacije nogometnom klubu
25.000,00
25.000,00
100,00
3811521 Dotacija za investiciju nogometnog kluba
26.000,00
26.000,00
100,00
381153
Tekuće donacije športsko-ribolovnom društ.
15.000,00
15.000,00
100,00
381154
Tekuće donacije Tenis klubu
12.000,00
12.000,00
100,00
381156
Tekuće donacije šahovskom klubu
2.000,00
2.000,00
100,00
381157
Poticaj društvima za rad s mladima
10.000,00
5.918,80
59,19
381158
Organizacija dječje škole nogometa
29.000,00
25.727,37
88,72
38116
Tekuće donacije zakladama
1.700,00
1.690,00
99,41
381193
Tekuće donacije lovačkom društvu
3.000,00
3.000,00
100,00
381198
Tekuće donacije udruzi motorista
5.000,00
0,00
0
AKTIVNOST Odgoj i obrazovanje
150.200,00
113.029,44
75,25
37215
Stipendije i školarine
57.000,00
43.000,00
75,44
55.000,00
45.470,44
82,67
8.200,00
8.200,00
100,00
30.000,00
16.359,00
54,53
372212 Sufinancir. prijevoza učenika srednjih škola
381192
Donacije osnovnoj školi
381194
Donacije za izgradnju sportske dvorane
Stranica 104 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
18. veljače 2011.
u kunama
Konto
OPIS
Plan za
2010.
Ostvarenje
2010.
%
AKTIVNOST Socijalna skrb
95.000,00
65.566,92
69,02
38117
Tekuće donacije građanima i kućanstvima
75.000,00
49.190,92
65,59
381195
Sufin. boravka djece s posebnim potrebama
20.000,00
16.376,00
81,88
AKTIVNOST Civilna zaštita
3.000,00
0,00
0
42234
Oprema za civilnu zaštitu
3.000,00
0,00
0
AKTIVNOST Kupnja etno-kuće
5.000,00
1.699,86
34,00
421241 Kupnja i investicijsko održavanje etno-kuće
5.000,00
1.699,86
34,00
PROGRAM 004 RAZVOJ MALOG PODUZET.
32.000,00
0,00
0
PROJEKT Kupnja zemljišta za gospodarsku zonu
5.000,00
0,00
0
41112
Kupnja zemljišta za gospodarsku zonu
PROJEKT Izgradnja infrastrukture u gosp. zoni
421316 Izgradnja oborinske kanalizacije
PROGRAM 005 DJEČJI VRTIĆ
PROJEKT Izgradnja dječjeg vrtića
323991 Opremanje dječjih igrališta
PROJEKT Plaća djelatnicima dječjeg vrtića
31114
Plaće djelatnicima dječjeg vrtića
UKUPNO KORISNIK 1 – NASELJE SV. MARIJA
5.000,00
0,00
0
27.000,00
0,00
0
27.000,00
0,00
0
238.700,00
230.526,00
96,58
8.700,00
2.200,00
25,29
8.700,00
2.200,00
25,29
230.000,00
228.326,00
99,27
230.000,00
228.326,00
99,27
2.173.045,00
1.769.497,08
81,43
KORISNIK 002 – NASELJE DONJI MIHALJEVEC
u kunama
Konto
OPIS
Plan za
2010.
Ostvarenje
2010.
%
PROGRAM 001 ZAKONOD. I IZVRŠ. TIJELA
253.600,00
222.164,70
87,60
AKTIVNOST Jedinstveni upravni odjel
145.500,00
138.923,12
95,48
3111
Plaće za redovan rad
93.000,00
92.687,02
99,66
3121
Ostali rashodi za zaposlene
3132
Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje
3133
5.000,00
4.359,07
87,18
15.000,00
14.369,94
95,80
Doprinosi za zapošljavanje
2.000,00
1.576,08
78,80
32119
Službena putovanja
4.000,00
3.590,40
89,76
32211
Uredski materijal
4.000,00
3.140,66
78,52
32215
Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća
2.000,00
1.091,45
54,57
32311
Usluge telefona i pošte
8.000,00
6.446,90
80,59
323221 Usluge tekućeg i invest. održavanja opreme
6.000,00
5.959,15
99,32
32922
Premije osiguranja ostale imovine
3.500,00
3.222,65
92,08
34312
Usluge platnog prometa
3.000,00
2.479,80
82,66
AKTIVNOST Općinsko vijeće
92.000,00
71.793,67
78,04
32332
Izdavanje općinskog glasila
5.000,00
3.254,58
65,09
32335
Natječaji i oglasi
5.000,00
4.989,46
99,79
32336
Turistička promidžba Općine
10.000,00
4.404,07
44,04
32339
Ostale usluge promidžbe i informiranja
2.000,00
1.730,22
86,51
6.000,00
5.420,28
90,34
323723 Ugovori o djelu
32911
Naknade članovima predstavničkog tijela
47.000,00
37.342,60
79,45
32931
Reprezentacija
10.000,00
8.232,12
82,32
32999
Ostali nespomenuti rashodi poslovanja
7.000,00
6.420,34
91,72
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Broj 3 - Stranica 105
u kunama
Konto
OPIS
Plan za
2010.
Ostvarenje
2010.
%
PROJEKT Nabava strojeva, uređaja i opreme
16.100,00
11.447,91
71,11
42212
Uredski namještaj
10.000,00
8.979,00
89,79
42271
Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene
5.000,00
1.398,81
27,98
42621
Ulaganja u računalne programe
1.100,00
1.070,10
97,28
PROGRAM 002 KOMUNALNO GOSPODAR.
678.000,00
559.673,60
82,55
AKTIVNOST Održavanje komunalne infrastrukture
654.000,00
537.430,74
82,18
32231
Električna energija
40.000,00
30.517,94
76,29
32233
Plin
13.000,00
8.857,99
68,14
32234
Motorni benzin i dizel gorivo
323211
Usluge tek. i invest.održ. zgrada - dom kulture
6.000,00
5.655,93
94,27
389.500,00
328.812,19
84,42
20.000,00
12.350,68
61,75
323214 Usluge tekućeg i invest. održav. ostalih zgrada
5.000,00
4.456,14
89,12
323222 Usluge tekućeg i inves. održav. javne rasvjete
4.500,00
4.283,80
95,20
323212 Usluge tekućeg i investicij. održav. groblja
323292 Održavanje poljskih puteva
323293 Održavanje tržnice i parkova
9.500,00
2.070,83
21,80
12.000,00
11.260,42
93,84
32337
Nabava oglasnih panoa
4.000,00
0,00
0
32341
Opskrba vodom i slivna naknada
9.000,00
5.669,02
62,99
4.000,00
3.408,78
85,22
323421 Sanacija smetišta
323422 Iznošenje i odvoz smeća
1.000,00
675,44
67,54
14.000,00
13.901,70
99,30
7.000,00
6.064,14
86,63
22.500,00
22.459,36
99,82
323751 Geodetsko-katastarske usluge
6.000,00
5.961,81
99,36
323752 Državna izmjera i katastar nekretnina
1.000,00
0,00
0
10.000,00
0,00
0
32343
Deratizacija i dezinsekcija
323491 Troškovi komunalnog redara
323492 Održavanje prom. infrast. i čišćenje snijega
323791 Izrada projekata i troškovnika
32399
Dobava dječjih željeznih igračaka
1.000,00
0,00
0
32991
Ostali izdaci za obračun nakn. iz cijene vode
5.000,00
4.368,00
87,36
32993
Rashodi za izgrad. invest. prema pr. Me.vod.
70.000,00
66.656,57
95,22
PROJEKT Oborinska kanalizacija
1.000,00
0,00
0
1.000,00
0,00
0
23.000,00
22.242,86
96,71
23.000,00
22.242,86
96,71
323294 Izgradnja oborinske kanalizacije
PROJEKT Obnova i izgradnja spomen-obilježja
323299 Obnova i izgradnja spomen-obilježja
PROGRAM 003 DRUŠTVENE DJELATNOSTI
275.355,00
236.821,09
86,01
AKTIVNOST Zaštita od požara
27.055,00
22.833,04
84,39
381141
Donacija DVD i Vatrogasnoj zajednici
27.055,00
22.833,04
84,39
AKTIVNOST Udruge civilnog društva
69.600,00
67.769,02
97,37
38112
Tekuće donacije vjerskim zajednicama
5.000,00
5.000,00
100,00
381142
Tekuće donacije KUD “I. M. Kantor”
2.000,00
2.000,00
100,00
381143
Tekuće donacije Udruzi umirovljenika
1.000,00
1.000,00
100,00
381144
Tekuće donacije Društvu žena
3.000,00
3.000,00
100,00
3811441 Tekuće donacije Pjevačkom zboru
2.300,00
2.300,00
100,00
381145
1.000,00
1.000,00
100,00
3811451 Tekuće donacije KLA “Osmijeh“
Tekuće donacije KLA “Zdravi život“
500,00
500,00
100,00
381147
900,00
900,00
100,00
Tekuće donacije UHVDR Sveta Marija
Stranica 106 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
18. veljače 2011.
u kunama
Konto
Plan za
2010.
OPIS
381148
Tekuće donacije političkim strankama
381149
Ostvarenje
2010.
%
6.000,00
5.800,00
96,67
Tekuće donacije udruzi SMWireless
500,00
500,00
100,00
381152
Tekuće donacije nogometnom klubu
16.000,00
16.000,00
100,00
381153
Tekuće donacije športsko-ribolovnom društ.
16.000,00
16.000,00
100,00
381158
Organizacija dječje škole nogometa
12.500,00
11.026,02
88,21
38116
Tekuće donacije zakladama
900,00
743,00
82,56
381193
Tekuće donacije lovačkom društvu
2.000,00
2.000,00
100,00
AKTIVNOST Odgoj i obrazovanje
138.200,00
122.503,28
88,64
37215
Stipendije i školarine
17.000,00
13.000,00
76,47
372211
Sufinancir. prijevoza učenika osnovne škole
79.000,00
78.735,25
99,66
372212 Sufinancir. prijevoza učenika srednjih škola
25.000,00
20.157,03
80,63
3.600,00
3.600,00
100,00
381192
Donacije osnovnoj školi
381194
Donacije za izgradnju sportske dvorane
13.600,00
7.011,00
51,55
AKTIVNOST Socijalna skrb
37.500,00
23.715,75
63,24
38117
Tekuće donacije građanima i kućanstvima
32.500,00
19.715,75
60,66
381195
Sufin. boravka djece s posebnim potrebama
5.000,00
4.000,00
80,00
AKTIVNOST Civilna zaštita
3.000,00
0,00
0
42234
Oprema za civilnu zaštitu
3.000,00
0,00
0
PROGRAM 005 DJEČJI VRTIĆ
70.000,00
58.023,60
82,89
PROJEKT Plaća djelatnicima dječjeg vrtića
70.000,00
58.023,60
82,89
31114
Plaće djelatnicima dječjeg vrtića
70.000,00
58.023,60
82,89
UKUPNO KORISNIK 1 – NASELJE D. MIHALJEVEC
1.276.955,00
1.076.682,99
84,32
Rezultat poslovanja po korisnicima na dan 31.12.2010. godine:
Korisnik 1 – Sveta Marija
+133.972,58
Korisnik 2 – Donji Mihaljevec
-115.710,86
III. ZAVRŠNE I ZAKLJUČNE ODREDBE
Članak 5.
Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Općine Sveta
Marija za 2010. godinu stupa na snagu osmog dana od dana
objave u “Službenom glasniku Međimurske županije”.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE SVETA MARIJA
KLASA: 400-08/11-01/01
URBROJ: 2109/24-11-1
Sveta Marija, 26. siječnja 2011.
PREDSJEDNIK
Općinskog vijeća
Andreas Lisjak, v. r.
2.
Temeljem članka 86. Zakona o proračunu (“Narodne
novine”, broj 87/08) i članka 15. Statuta Općine Sveta Ma-
rija (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj 15/09),
Općinsko vijeće Općine Sveta Marija na svojoj 21. sjednici
održanoj 26. siječnja 2011. godine, donosi
Odluku
o zaduživanju
Članak 1.
Općina Sveta Marija će radi financiranja početka izgradnja
sportske dvorane u Svetoj Mariji provesti postupak javne
nabave za zaduživanje u iznosu potrebnom za početak radova.
Članak 2.
Iznos zaduživanja, rok otplate, način otplate, sredstvo
osiguranja i drugi podaci potrebni za zaduživanje donijet
će Općinsko vijeće posebnom odlukom.
Članak 3.
Ovlašćuje se načelnik Općine Sveta Marija za pripremu
postupka zaduživanja.
18. veljače 2011.
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
Članak 4.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
KLASA: 601-01/11-01/01
URBROJ: 2109/24-11-1
Sveta Marija, 26. siječnja 2011.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE SVETA MARIJA
KLASA: 403-01/11-01/01
URBROJ: 2109/24-11-1
Sveta Marija, 26. siječnja 2011.
PREDSJEDNIK
Općinskog vijeća
Andreas Lisjak, v. r.
3.
PREDSJEDNIK
Općinskog vijeća
Andreas Lisjak, v. r.
4.
Na temelju članka 10. stavka 1. i članka 16. Zakona o
plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
(“Narodne novine”, broj 28/10) i članka 15. Statuta Općine
Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske županije”, broj
9/09), Općinsko vijeće Općine Sveta Marija na prijedlog
općinskog načelnika, na 21. sjednici održanoj 26. siječnja
2011. godine, donosi
Temeljem Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi
(“Narodne novine”, broj 10/97 i 107/07) i članka 15. Statuta Općine Sveta Marija (“Službeni glasnik Međimurske
županije”, broj 9/09), Općinsko vijeće Općine Sveta Marija
na svojoj 21. sjednici održanoj 26. siječnja 2011. godine,
donosi
ODLUKU
o zatvaranju vrtićke skupine radi preseljenja
I.
Ovom Odlukom zatvara se 6-satni program vrtićke skupine
u Donjem Mihaljevcu, na adresi M. Tita 40 radi preseljenja.
II.
Radi ukazane potrebe, u sjedištu vrtića u Svetoj Mariji,
A. Habuša 29b otvorit će se nova skupina u 10-satnom
programu.
III.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE SVETA MARIJA
Broj 3 - Stranica 107
ODLUKU
o izmjenama i dopuna Odluke o koeficijentima
za obračun plaće službenika i namještenika u
Jedinstvenom upravnom odjelu
Općine Sveta Marija
Članak 1.
U članku 2. iza točke 1. dodaje se nova točka 2. i glasi:
2.
Administrativni tajnik
2,00
Točke 2. i 3. postaju točke 3. i 4.
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave
u “Službenom glasniku Međimurske županije”.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE SVETA MARIJA
KLASA:120-01/11-01/01
URBROJ: 2109/24-11-1
Sveta Marija, 26. siječnja 2011.
PREDSJEDNIK
Općinskog vijeća
Andreas Lisjak, v. r.
Stranica 108 - Broj 3
“ S L U Ž B E N I G L A S N I K M E Đ I M U R S K E Ž U PA N I J E ”
18. veljače 2011.
“SLUŽBENI GLASNIK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE” službeno je glasilo Međimurske županije, gradova Mursko Središće i Prelog, općina: Belica, Dekanovec, Domašinec, Donja Dubrava, Donji Kraljevec,
Donji Vidovec, Goričan, Gornji Mihaljevec, Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen,
Pribislavec, Selnica, Strahoninec, Sveta Marija, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec,
Štrigova i Vratišinec.
IZDAJE: Međimurska županija, 40000 Čakovec, R. Boškovića 2, tel. (040) 374-201 - Odgovorna
urednica: Doris Srnec, dipl. iur. - Priprema i tisak: “GLASILA” d.o.o., 44250 Petrinja, D. Careka 2/1,
tel. (044) 815-138, fax. (044) 815-498, www.glasila.hr.
Godišnja pretplata za 2011. godinu iznosi 330,00 kn, a uplaćuje se na poslovni račun broj 23920071800020004 (poziv na broj 68-7404 - OIB). “Službeni glasnik” objavljuje se i na WEB stranici Međimurske županije na adresi www.medjimurska-zupanija.hr

Izvješće o kvaliteti vode za piće iz

ovdje

"Narodne novine Županije Zapadnohercegovačke", broj: 8/12

opširnije upute za prijavu i slanje priloga

Na temelju članka 13. Zakona o pravu na pristup informacijama

posredovanje kod kupnje

„SOLLERS“ Agencija za nekretnine,Zagreb ,koga zastupa direktor

Kompletna pravila nagradne igre u .PDF formatu

( u nastavku teksta: Dru{tvo ), zastupana po predsjedniku dr. Vesni

11. i