Razvojna strategija
Šibensko-kninske županije
2011. – 2013.
Naručitelj: Šibensko-kninska županija
Izvoñač: Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije
Šibenik, ožujak 2011.
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Sadržaj:
1. UVOD ....................................................................................................................................... 4
2. SAŽETAK................................................................................................................................... 6
3. ANALIZA/OCJENA STANJA ....................................................................................................... 16
3.1. ZEMLJOPISNI SMJEŠTAJ ŽUPANIJE ........................................................................................ 16
3. 2. POLITIČKO-TERITORIJALNI USTROJ ....................................................................................... 17
3.3. PRIRODNA OBILJEŽJA ........................................................................................................... 18
3.3.2. TLO................................................................................................................................................ 19
3.3.3. ŠUME ............................................................................................................................................. 20
3.3.4. VODE ............................................................................................................................................. 20
3.3.5. RUDNO BOGATSTVO ......................................................................................................................... 22
3.3.6. KLIMA ............................................................................................................................................ 25
3.3.7. KRAJOBRAZNA I BIOLOŠKA RAZNOLIKOST .............................................................................................. 30
3.3.8. KULTURNOPOVIJESNA BAŠTINA ........................................................................................................... 32
3.4. STANOVNIŠTVO ................................................................................................................... 33
3.4.1. OPĆI PODACI ................................................................................................................................... 33
3.4.2. DEMOGRAFSKI TRENDOVI .................................................................................................................. 36
3.4.3. DOBNO-SPOLNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA ........................................................................................ 39
3.4.4. OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA ............................................................................................. 41
3.5. ODGOJ I OBRAZOVANJE ....................................................................................................... 42
3.6. ŠPORT I KULTURA ................................................................................................................. 46
3.6.1. ŠPORT ............................................................................................................................................ 46
3.6.2. KULTURA ........................................................................................................................................ 46
3. 7. ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST ........................................................................................ 48
3.7.1. ZAPOSLENOST.................................................................................................................................. 48
3.7.2. NEZAPOSLENOST .............................................................................................................................. 50
3.8. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB ............................................................................................. 54
3.8.1. ZDRAVSTVO..................................................................................................................................... 54
3.8.2. SOCIJALNA SKRB ............................................................................................................................... 55
3. 9. GOSPODARSTVO ................................................................................................................. 59
3.9.1. UVOD ............................................................................................................................................ 59
3.9.2. GOSPODARSKA KRETANJA .................................................................................................................. 60
3.9.3. FINANCIJSKI REZULTATI...................................................................................................................... 62
3.9.4. PREGLED VAŽNIJIH GOSPODARSKIH SEKTORA I POSLOVNA INFRASTRUKTURA ............................................... 66
3.10. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA ........................................................................................ 82
3.10.1. OTPAD I GOSPODARENJE OTPADOM .................................................................................................. 82
3.10.2. GOSPODARENJE VODAMA ................................................................................................................ 83
3.10.3. ENERGETIKA .................................................................................................................................. 89
3.11. PROMET I VEZE................................................................................................................... 95
3.11.1. CESTOVNI PROMET ......................................................................................................................... 95
3.11.2. ŽELJEZNIČKI PROMET ...................................................................................................................... 97
3.11.3. POMORSKI PROMET ........................................................................................................................ 98
3.11.4. ZRAČNI PROMET ............................................................................................................................ 99
3.11.5. KOMUNIKACIJE ............................................................................................................................ 100
3.12. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA ...............................................................................................101
3.12.1. MORE ........................................................................................................................................ 101
3.12.2. ZRAK .......................................................................................................................................... 102
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
2
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.12.3. IZVORIŠTA ................................................................................................................................... 102
3.12.4. KRAJOBRAZNA I BIOLOŠKA RAZNOLIKOST .......................................................................................... 102
3.12.5. ZAGAĐENOST MINAMA ................................................................................................................. 104
3.13. CIVILNO DRUŠTVO.............................................................................................................105
3.14. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM .......................................................109
3.15. FINANCIJSKI IZVORI ZA RAZVOJNE PROJEKTE ......................................................................110
3.16. POTPOMOGNUTA PODRUČJA ............................................................................................ 113
3.17. PROCJENA STANJA RAZVIJENOSTI U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI ....................................115
3.18. MEĐUREGIONALNA I MEĐUNARODNA SURADNJA .............................................................118
3.19. REZULTATI PROVOĐENJA PRIJAŠNJIH STRATEGIJA –ROP-A..................................................119
3.20. ISKUSTVA IZ PRETHODNE POMOĆI EU ................................................................................120
4. SWOT ANALIZA ......................................................................................................................121
4.1. UVOD .................................................................................................................................121
4.2. SWOT ANALIZA ...................................................................................................................121
4.3. NALAZ SWOT ANALIZE .........................................................................................................127
5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ......................................................................................................128
5.1. USKLAĐENOST S PROGRAMIMA EU .....................................................................................128
5.2. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI ...................................................................................................129
5.2.1. VIZIJA ......................................................................................................................................... 129
5.2.2. STRATEŠKI CILJEVI ...................................................................................................................... 129
6. PRIORITETI I MJERE................................................................................................................133
6.1. PRIORITETI PO STRATEŠKIM CILJEVIMA ................................................................................133
6.2. MJERE ZA RAZVOJ ŽUPANIJE ................................................................................................134
6.3. OPIS MJERA ZA REALIZACIJU STRATEŠKIH CILJEVA ................................................................137
7. POLITIKA ŽUPANIJE PREMA POSEBNIM PODRUČJIMA.............................................................150
8. FINANCIJSKI PLAN ..................................................................................................................151
9. PROVEDBA ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE .....................................................................153
9.1. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM .........................................................153
9.2. PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE ..................................................................................................156
10. DODACI ...............................................................................................................................159
10.1. REZULTATI KONZULTACIJA S PARTNERSKIM VIJEĆEM TIJEKOM IZRADE ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE I OPIS
NAČINA NA KOJI ĆE ONO BITI UKLJUČENO U PRAĆENJE NJEZINE PROVEDBE .................................................... 159
10.2. IZVJEŠĆE O PRETHODNOM VREDNOVANJU ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE ...................................163
11. KRATICE...............................................................................................................................190
12. IZVORI I LITERATURA ...........................................................................................................191
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
1. UVOD
Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09) odreñuje županijsku razvojnu
strategiju kao dokument jedinice područne samouprave u kojem se odreñuju ciljevi i prioriteti
njezina razvoja, a donosi ga Županijska skupština u skladu s načelom partnerstva i suradnje.
Sadržaj županijske razvojne strategije, metodologija njezine izrade i način vrednovanja
utvrñeni su Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja
županijskih razvojnih strategija (NN 53/10).
Izrada Razvojne strategije Šibensko-kninske županije (u daljnjem tekstu: Županijska
razvojna strategija) započela je u ljeto 2010. godine a prethodila joj je odluka Vlade RH od 4.
lipnja te godine o prihvaćanju Strategije regionalnog razvoja RH (2010. – 2013.).
Proces izrade Županijske razvojne strategije koordinirala je Regionalna razvojna agencija
Šibensko-kninske županije, uz nadzor Ekonomskog fakulteta Split, a njena izrada u više je
navrata prezentirana i raspravljana na sjednicama županijskog Partnerskog vijeća.
Za izradu Županijske razvojne strategije osnovane su sljedeće stručne radne grupe:
•
•
•
•
•
•
•
Gospodarstvo i poslovna infrastruktura
Poljoprivreda, ribarstvo i marikultura
Turizam
Ljudski potencijali
Demografija i javna infrastruktura
Zaštita okoliša, vodoopskrba i energetika
Promet.
U izradi Županijske razvojne strategije u velikoj su mjeri korištena iskustva i znanja stečena
tijekom izrade Regionalnog operativnog programa (2004.) i njegove revizije (2007.), koje je
Šibensko-kninska županija izradila u suradnji s delegacijom Europske komisije u Republici
Hrvatskoj i meñunarodnim stručnjacima.
Prvi dio Županijske razvojne strategije sadrži analizu i ocjenu sadašnjeg stanja u Šibenskokninskoj županiji. Drugi dio sadrži SWOT analizu, strateške odrednice budućeg razvoja
sadržane u viziji, strateškim razvojnim ciljevima, prioritetima i mjerama te provedbu
strategije.
U dodacima su dati Rezultati konzultacija s Partnerskim vijećem tijekom izrade Županijske
razvojne strategije i opis načina na koji će ono biti uključeno u praćenje provedbe Županijske
razvojne strategije, kao i Izvješće o prethodnom vrednovanju Županijske razvojne strategije
(ex-ante evaluacija), koji je izradio Ekonomski fakultet u Splitu. Takoñer, u prilozima su i
dokumenti za operacionalizaciju Županijske razvojne strategije: Akcijski plan i
Komunikacijska strategija.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
4
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Županijskom razvojnom strategijom osigurava se razvojni okvir za pretpristupno razdoblje
Republike Hrvatske u ukupnom procesu ulaska u Europsku uniju, u kojem je ključno izvršiti
temeljite pripreme i započeti realizaciju razvojnih projekata orijentiranih u pravcu daljnjeg
razvoja znanja i tehnologije kao ključnih elemenata suvremenog održivog razvoja, koji
stanovnicima Šibensko-kninske županije trebaju omogućiti kvalitetniji i bogatiji život u
budućnosti.
Težište ulaganja tijekom provedbe Regionalnog operativnog programa bilo je u obnovi
porušenih i zastarjelih i izgradnji novih infrastrukturnih kapaciteta. Težište u budućoj provedbi
strategije, osim na obnovi i izgradnji potrebne infrastrukture, u što treba znatno uložiti, mora
biti i na ulaganjima u ljude, u bolje iskorištavanja ljudskog i socio-kulturnog kapitala, odnosno
znanja i vještina ljudi, što će dovesti do razvoja i primjene novih tehnologija, do povećanja
produktivnosti i ostvarenja više dodane vrijednosti, te rasta standarda žitelja Šibenskokninske županije.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
5
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
2. SAŽETAK
Razvojna strategija Šibensko-kninske županije temeljni je planski dokument za održivi
društveno gospodarski razvoj i donosi se za razdoblje od 2011. do 2013. godine u skladu sa
Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske (SRR RH).
Metodologija izrade, obvezan sadržaj, vrijeme donošenja i razdoblje za koje se izrañuje
Županijska razvojna strategija odreñeni su Zakonom o regionalnom razvoju (NN 153/09),
podzakonskim aktima i strateškim dokumentima regionalnog razvoja.
Županijska razvojna strategija sadrži sljedeća poglavlja, dodatke i priloge:
1. Uvod
2. Sažetak
3. Analizu/Ocjenu stanja
4. SWOT analizu
5. Viziju i strateške ciljeve
6. Prioritete i mjere
7. Politiku Županije prema posebnim područjima
8. Financijski plan
9. Provedbu Županijske razvojne strategije
10. Dodatke
10.1. Rezultate konzultacija s Partnerskim vijećem tijekom izrade Županijske razvojne
strategije i opis načina na koji će ono biti uključeno u praćenje provedbe
10.2. Izvješće o prethodnom vrednovanju Županijske razvojne strategije.
PRILOZI:
1. Akcijski plan
2. Komunikacijsku strategiju.
ANALIZA/OCJENA STANJA daje pregled stanja, trendove, razvojne probleme i razvojne
potrebe Šibensko-kninske županije po sljedećim područjima:
Zemljopisnom smještaju županije
Političko-teritorijalnom ustroju
Prirodnim obilježjima
Stanovništvu
Odgoju i obrazovanju
Športu i kulturi
Zaposlenosti i nezaposlenosti
Zdravstvu i socijalnoj skrbi
Gospodarstvu
Komunalnoj infrastrukturi
Prometu i vezama
Praćenju stanja okoliša
Civilnom društvu.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
6
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
U okviru Analize/Ocjene stanja u sljedećim poglavljima dat je prikaz institucionalnog okvira
za upravljanje razvojem, financijskih izvora za razvojne projekte, potpomognutih područja
Šibensko-kninske županije s procjenom stanja razvijenosti, meñuregionalne i meñunarodne
suradnje, rezultata provoñenja prijašnjih strategija, te iskustava iz prethodne pomoći EU.
SWOT ANALIZA sadrži ocjenu snaga i slabosti (unutar županije), te prilika i prijetnji (izvan
županije) bitnih za razvoj svih važnih područja.
SNAGE
PRIRODNI RESURSI
- Centralna pozicija na dalmatinskoj obali s mogućnošću dobrih veza s ostalim županijskim
središtima i s Italijom i BiH
- Čisto more
- Vodno bogatstvo
- Očuvane poljoprivredne površine
- Klima (blaga mediteranska u priobalju te kontinentalna i submediteranska u zaleñu)
- Visoka insolacija
- Mineralne sirovine (gips, kalcijev karbonat, kvarc)
- Ljekovita blata
- Dva nacionalna parka, dva parka prirode i sedam zaštićenih područja, izvori Krke, Cetine,
Čikole itd.
- Bioraznolikost
- Krajobrazna raznolikost
FIZIČKA INFRASTRUKTURA
- Dobra prometna povezanost (autocesta, željeznica, luka Šibenik, blizina zračnih luka Split i
Zadar)
- Željezničko čvorište Knin (za BiH i luke Zadar i Šibenik)
- Luka za meñunarodni promet roba povezana sa željeznicom
- Dobro razvijena telekomunikacijska mreža u urbanim područjima
STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI
- Stabilne političke prilike i meñukulturalna tolerancija
- Povratak stanovništva u područja od posebne državne skrbi
- Relativno mladi umirovljenici potencijalno zapošljivi u povoljnijim gospodarskim uvjetima
- Osnovano Partnersko vijeće za zapošljavanje
GOSPODARSTVO
- Mogućnost prihvata stranih i domaćih ulaganja (poduzetnička infrastruktura – Gospodarska
zona Podi, RRA)
- Tradicija uzgoja mediteranskih kultura (masline, vinove loze, smokve, stoke sitnog zuba...) i
pojedinih “prepoznatih” poljoprivrednih proizvoda (pršuta, vina babića, sira iz mišine, maslinova
ulja)
- Stoljetna tradicija turističke djelatnosti
- Tradicija metaloprerañivačkih djelatnosti
- Tradicija prerade mineralnih sirovina
- Tradicija drvene i male brodogradnje
- Tradicija ribarstva i marikulture
- Edukacijski centri za obrazovanje kadra u poljoprivredi (srednje strukovne škole, Veleučilište u
Kninu, HPK, HPA, RRA)
- Tradicija rada zadruga
- Prepoznatost na velikim emitivnim turističkim tržištima
- Pozitivan trend potražnje za radnicima u proizvodnji (u obrtima kao što su tokarski, bravarski i
sl., te VSS tehničke struke)
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
7
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
- Tradicija srednjoškolskog obrazovanja i razvijeni programi srednjoškolskog obrazovanja
- Visokoškolske institucije (Veleučilište u Šibeniku, Veleučilište “Marko Marulić” u Kninu)
- Bolnica u Kninu
- Bogata kulturna baština (šibenska katedrala pod zaštitom UNESCO-a, utvrde, sakralni objekti
povijesne jezgre...)
- Postojanje usluga u privatnom sektoru (školskih, zdravstvenih)
- Studentski dom u Šibeniku
- Kvalitetni i kompetentan kadar u zdravstvu
- Porast broja diplomiranih studenata s prebivalištem u županiji
- Veliki broj poznatih osoba (iz kulture, športa, znanosti, graditeljstva...)
CIVILNO DRUŠTVO
- Pozitivna društvena klima za razvoj civilnog društva
OKOLIŠ
- Osigurane pretpostavke za korištenje obnovljivih izvora energije (PPŽ)
INSTITUCIJE
- Podrška regionalne i lokalne uprave za regionalni razvoj
- Postojanje institucija za poticanje poduzetništva
- Dugogodišnji kontinuitet izrade strateških dokumenata
- Županija ima certifikat kao regija pripremljena za prihvat stranih ulaganja (CIFR)
- Postojanje relevantnih institucija za zaštitu okoliša
SLABOSTI
PRIRODNI RESURSI
- poroznost tla (mogućnost zagañenja pitke vode)
FIZIČKA INFRASTRUKTURA
- Slaba kvaliteta cestovne infrastrukture koja povezuje obalni dio županije sa zaleñem,
(posebno) slaba povezanost turističkih destinacija s autocestom
- Neizgrañeni sustavi odvodnje i pročišćavanja
- Veliki gubici u vodoopskrbnoj mreži i nepostojanje alternativnih pravaca vodoopskrbe
- Nerazvijena telekomunikacijska infrastruktura (internet) na ruralnim područjima
- Neadekvatna i nekvalitetna povezanost obalnog dijela županije s njezinim otocima
- Neadekvatna povezanost gospodarskih zona od županijskog značenja sa željeznicom i
autocestom
STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI
- Depopulacija i visoka starosna dob stanovništva
- Socijalna marginalizacija
- Nedovoljno organizirana skrb za starije stanovništvo
- Slabi i neatraktivni uvjeti za osamostaljivanje mladih obitelji
- Slabo naseljena ruralna područja
- Nedostatak tehničkog kadra
- Nepostojanje strategije razvoja ljudskih potencijala
- Slaba pismenost stanovništva u zaleñu županije
GOSPODARSTVO
Nezadovoljavajući stupanj finalizacije proizvoda (grañevnog kamena, aluminija itd.)
Smanjenje kapaciteta prerañivačkog sektora (poljoprivrede, industrije)
Nizak stupanj umreženosti regionalnog gospodarstva u nastupu na ostalim tržištima
(nepostojanje klastera, nerazvijenost zadruga i sl.)
Niska akumulativnost malog i srednjeg poduzetništva (kapital dostupan samo u bankama)
Nedostatna ulaganja u razvoj gospodarskih zona, osobito u dostupnosti električne energije
Nedovoljno korištenje inovacija i novih tehnologija
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
8
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
-
-
Nedovoljno poticanje izvoza
Nedovoljno razvijeno poduzetništvo žena i mladih
Otežano financiranje poduzetničkih projekata u ruralnom području (instrumenti osiguranja)
Neusklañenost ponude i potražnje na tržištu rada i visok udio teže zapošljivih osoba u ukupnoj
nezaposlenosti
Neorganiziranost poljoprivrednih proizvoñača i slabo organiziran otkup poljoprivrednih
proizvoda (voća, povrća, mesa, morskih organizama, samoniklog i ljekovitog bilja, krmnog
bilja...)
Loša poljoprivredna infrastruktura
Niska tehnička razina poljoprivredne proizvodnje
Nedovoljna iskorištenost raspoloživih poljoprivrednih površina pogodnih za ekološku
proizvodnju
Nezadovoljavajuće stanje u kapacitetima i prometno-tehničkim elementima u pomorskim
lukama županije
Neiskorištene mogućnosti razvoja intermodalnog prijevoza roba i putnika (luke i željezničkog
čvora Knin)
Nepostojanje purifikacijskog centra (uzgoj školjkaša)
Usitnjenost posjeda
Visoka prosječna starosna dob i nedovoljna educiranost poljoprivrednih proizvoñača
Nedovoljna prepoznatljivost pojedinih poljoprivrednih proizvoda na širem tržištu (pršuta, vina
babića, sira iz mišine, maslinova ulja, izvornih pasmina)
Nedostatni smještajni kapaciteti više i visoke kategorije
Premalo ureñenih plaža
Mali broj ureñenih športsko-rekreativnih zona
Nedovoljno iskorišteni turistički resursi ruralnog kraja
Nedovoljna iskorištenost prirodnih i kulturnih resursa za razvoj selektivnih oblika turizma
Slaba informiranost gostiju o strukturi turističke ponude
Slaba “smeña” (turistička) signalizacija
Nedovoljna povezanost domaćih proizvoñača s hotelsko-ugostiteljskim sektorom
Neadekvatno riješen problem gradskog prijevoza u Šibeniku i prigradskog u Drnišu i Kninu
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
- Neprimjereni prostorni i tehnički standardi u Općoj bolnici Šibenik i Zavodu za javno zdravstvo
- Nedovoljno organizirana skrb za starije stanovništvo
- Nejednaka dostupnost medicinske skrbi na području Županije
- Nedovoljna dostupnost javnih prostora, usluga i sadržaja osobama s invaliditetom i mladima
- Nedovoljni kapaciteti i opremljenost jaslica, vrtića i škola
- Nerazvijenost izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi za djecu i mlade, za starije i nemoćne
osobe i za psihički bolesne odrasle osobe
- Nedostatak financijskih sredstava za očuvanje kulturne baštine
- Nepovezanost tržišta rada, strukovnog školstva i visokog školstva
- Stradavanje mladih u prometu (nedostatna prometna kultura)
- Nedovoljna educiranost stanovništva o zaštiti zdravlja
CIVILNO DRUŠTVO
- Nedovoljno iskorišteni kapaciteti civilnog društva (velik broj civilnih udruga, od kojih je većina,
osim športskih, slabo prepoznata)
- Nedostatak komunikacije i meñusektorske suradnje
OKOLIŠ
- Nedostatak kapaciteta za upravljanje i provoñenje zaštite okoliša i bioraznolikosti na lokalnoj
razini
- Neadekvatno upravljanje otpadom i otpadnim vodama
- Velik broj divljih odlagališta otpada
- Nedovoljna zaštita od požara
- Manjak sustava za praćenje okoliša (monitoringa okoliša, mora, zraka, tla)
- Nepostojanje planova upravljanja za sva zaštićena područja
- Nedovoljno iskorišten turistički potencijal na zaštićenim područjima pod upravljanjem JU na
županijskoj razini
- Nedovoljna razina svijesti i informiranosti stanovništva o zaštiti okoliša i održivom razvoju
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
9
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
INSTITUCIJE
- Lokalni politički oportunizam ugrožava stabilnost i dugoročne razvojne ciljeve
- Nedostatak iskustva lokalne administracije u izradi programa i strateškom planiranju
- Neumreženost i nesistematiziranost informacija na regionalnom i lokalnom nivou
- Ograničena financijska sredstva za razvoj na nivou regionalne i lokalne uprave
- Velik dio od ukupno zaposlenih u županiji na državnom je proračunu
PRILIKE
PRIRODNI RESURSI
- Mogućnost korištenja vodnog potencijala za proizvodnju električne energije i navodnjavanje
- Zainteresiranost turista za posjet zaštićenim područjima prirode
FIZIČKA INFRASTRUKTURA
- Mogućnost razvoja multimodalnih prijevoznih djelatnosti (temeljena na razvoju Knina i Luke
Šibenik kao prometnih čvorišta)
STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI
- Poticanje naseljavanja napuštenih područja
- Projekti razvoja ljudskih resursa i mjere HZZ i Lokalnog partnerstva za zapošljavanje
- Aktivna uloga Vlade RH u razvitku područja od posebne državne skrbi
- Reforma politike regionalnog razvoja
GOSPODARSTVO
- Porast interesa stranih ulagača
- Nacionalni programi poticanja gospodarstva
- Strategija razvoja ženskog poduzetništva RH
- Korištenje fondova namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju
- Potražnja za eko i tradicijskim prehrambenim proizvodima: “Županija zdrave hrane”
- Pozitivan trend potražnje za proizvodima od metala (Al, vijcima) i nekim proizvodima od
kamena na europskom i svjetskom tržištu
- Plinofikacija županije
- Pojačan interes za ulaganje u energetske projekte (obnovljivi izvori energije)
- Interes za izgradnju zračne luke
- Oporavak europskog tržišta
- Proces pristupanja EU
- Korištenje pogodnosti Zakona o poticanju ulaganja i Zakona o područjima posebne državne
skrbi
- Povećana potražnja za poljoprivrednim proizvodima u turističkoj sezoni
- LAG-ovi u osnivanju
- Izrañene razvojne studije na razini države
- Šibenska luka
- Veliki interes za izgradnju golf terena
- Porast potražnje za nautičkim i selektivnim oblicima turizma
- Povećana potražnja za brendiranim i autohtonim proizvodima
- Produljenje turističke sezone
- Provoñenje Projekta „Sustavno gospodarenje energijom“
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
- Privlačenje sveučilišnih obrazovnih programa u Županiju i novih studijskih programa na
veleučilištima koji prate gospodarstvo
- Interes za ulaganja u izvaninstitucionalne oblike skrbi za starije i nemoćne osobe i za osobe s
posebnim potrebama
- Blizina sveučilišta u Splitu i Zadru, stvaranje jedinstvenog obrazovnog prostora triju
dalmatinskih županija
- Mogućnost cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih
- Povećani interes za zdravstveni turizam na velikim emitivnim turističkim tržištima
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
10
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
CIVILNO DRUŠTVO
- Jačanje potpore civilnom sektoru
OKOLIŠ
- Usvojen Plan gospodarenja otpadom, započela izgradnja RCGO-Bikarac
- Započela izgradnja sustava pročišćavanja otpadnih voda u Kninu i Drnišu (izgrañen u
Skradinu)
- Promicanje novih tehnologija vezanih za energiju i očuvanje okoliša
- Provoñenje projekta COAST
- Postojanje zakonske regulative za korištenje i zaštitu vodnih i svih prirodnih potencijala
- Veći interes medija za zaštitu okoliša
INSTITUCIJE
- Daljnja decentralizacija države
- Definiranje strategije razvoja RH
- Mogućnost korištenja fondova EU i drugih fondova
- Jačanje regionalne i prekogranične suradnje, posebno s Italijom i BiH
PRIJETNJE
PRIRODNI RESURSI
- Prirodne nepogode (poplave, podizanje razine mora, suše...)
FIZIČKA INFRASTRUKTURA
- Opetovano prolongiranje puštanja u promet Unske pruge
- Spora modernizacija željezničkog sustava
- Nedostatak brze ceste koja bi bolje povezala zaleñe s obalnim dijelom županije a županiju s
BiH
STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI
- Smanjenje radno aktivnog kontingenta
- Neosigurani uvjeti za održivi povratak izbjeglica
- Daljnje iseljavanje školovanih mladih ljudi
- Nestabilnost zbog malog broja stanovnika
GOSPODARSTVO
- Fiskalna politika neprimjerena razvojnom trenutku
- Mogućnost prestanka finalizacije aluminija u šibenskom TLM-u
- Porast sive ekonomije
- Prenamjena poljoprivrednog zemljišta
- Neunošenje poljoprivrednih površina u sustav ARCOD-a
- Nedovoljna pokrivenost ribarskim lukama i drugom ribarskom infrastrukturom
- Otežano financiranje poduzetničkih projekata
- Recesija
- Ugroženost prostora divljom gradnjom (apartmanizacijom)
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
- Pritisak na obrazovanje za neproizvodna zanimanja
- Nepostojanje svijesti o potrebi cjeloživotnog obrazovanja
- Zdravstveni standardi koji ne vode računa o specifičnostima prostora županije (otocima i
relativno praznom kontinentalnom prostoru)
- Neatraktivnost deficitarnih zanimanja
OKOLIŠ
- Neprovoñenje Projekta upravljanja lokacijom identificiranom kao lokacija visoko onečišćena
opasnim otpadom (tzv. kriznom ili “hot spot” lokacijom – DIV-TVIK, TEF, TAL)
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
11
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
-
Devastacija i propadanje prirodnog i kulturnog dobra zbog neodgovornog korištenja
Područje županije uglavnom je osjetljivo kraško područje pa postoji opasnost od zagañivanja
podzemnih voda
Neadekvatna zaštita od poplava i erozije tla
INSTITUCIJE
- Postojeća zakonska regulativa usporava proces decentralizacije
- Imovinsko-pravni odnosi (katastar, zemljišne knjige)
- Relativno kratak rok za provedbu projekata iz OP (imajući u vidu N+3 pravilo)
- Zakonodavstvo koje služi kao podrška razvoju PPDS ne odgovara stvarnim potrebama
- Spor proces razminiranja
VIZIJA, STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE
Na temelju Analize/Ocjene stanja i SWOT analize, na trećem sastanku Partnerskog vijeća
ŠKŽ definirana je vizija razvoja županije:
VIZIJA
Šibensko-kninska županija je županija ugodnog življenja, s učenim ljudskim resursima,
dinamičnim gospodarstvom i visokom razinom svijesti o očuvanju i održivom korištenju
prirodne i kulturne baštine
Iz Vizije proizlaze 4 (četiri) strateška cilja:
ŠIFRA
STRATEŠKI CILJ
C1
Konkurentno gospodarstvo bazirano na stranim i domaćim ulaganjima u
turizam i prateće usluge, tradicionalnoj poljoprivredi i industriji temeljenoj na
inovacijama i naprednim tehnologijama u gospodarstvu
C2
Brži razvoj potpomognutih područja
C3
C4
Razvoj komunalne i javne infrastrukture za uravnotežen gospodarski razvoj i
očuvanje i zaštita okoliša radi podizanja kvalitete života
Razvoj kompetentnih i zapošljivih ljudskih resursa i jačanje socijalne
uključenosti
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
12
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Prioriteti i mjere prema svakom strateškom cilju su sljedeći:
C1
Konkurentno gospodarstvo bazirano na stranim i domaćim ulaganjima u turizam i prateće
usluge, tradicionalnoj poljoprivredi i industriji temeljenoj na inovacijama i naprednim
tehnologijama u gospodarstvu
ŠIFRA
PRIORITETI
MJERA
MJERE
Podrška razvoju MSP, promociji izvoznih programa i
C1-P1
C1-P1-M1
udruživanju poslovnog, znanstveno-istraživačkog i javnog
Podrška razvoju
sektora
MSP, promocija
Usvajanje novih tehnologija, te razvoj proizvoda i usluga s
izvoznih programa i
C1-P1-M2
većom dodanom vrijednošću
udruživanje
poslovnog,
Unaprjeñenje postojeće turističke ponude, razvoj novih
znanstvenoC1-P1-M3
selektivnih oblika turizma i održivi razvoj turizma u
istraživačkog i
zaštićenim područjima
javnog sektora
C1-P1-M4
Poticanje poduzetništva žena i mladih
Unaprjeñenje proizvodnje, prerade, skladištenja i prodaje
C1-P2-M1
C1-P2
poljoprivrednih proizvoda
Razvoj
C1-P2-M2
Poticanje zelenog poduzetništva
poljoprivrede,
C1-P2-M3
Podrška razvoju marikulture
marikulture i zelenog
Razvoj i unaprjeñenje sustava navodnjavanja dugogodišnjih
poduzetništva
C1-P2-M4
nasada i povrtlarskih kultura
Izgradnja i opremanje gospodarskih zona i stavljanje u
C1-P3-M1
funkciju poduzetništva zemljišta i objekata u državnom
C1-P3
vlasništvu
Privlačenje domaćih
C1-P3-M2
Promocija županije
i stranih investitora
Stvaranje uvjeta i povoljne klime za izravna strana i domaća
C1-P3-M3
ulaganja
PRIORITETI
C2-P1
Razvoj zaleña i otoka
C2-P2
Potpora provoñenju
državnih mjera na
području PPDS
C2
Brži razvoj potpomognutih područja
ŠIFRA
MJERA
MJERE
Poticanje gospodarstva povoljnijim kreditiranjem i davanjem
C2-P1-M1
jamstava
Ulaganje u infrastrukturu za razvoj poljoprivrede i ostalih
C2-P1-M2
gospodarskih djelatnosti
Subvencioniranje prijevoza i stipendiranje studenata i
C2-P1-M3
učenika
C2-P2-M1
Potpora stambenom zbrinjavanju
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
13
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
C3
Razvoj komunalne i javne infrastrukture za uravnotežen gospodarski razvoj i očuvanje i
zaštita okoliša radi podizanja kvalitete života
ŠIFRA
MJERA
PRIORITETI
MJERE
Modernizacija postojeće i izgradnja osnovne infrastrukture
C3-P1
C3-P1-M1
(odvodnje, vodoopskrbe, elektroopskrbe, pročišćavanja
Razvoj komunalne
otpadnih voda)
infrastrukture
C3-P1-M2
Razvoj i unaprjeñenje prometne infrastrukture i logistike
Praćenje kvalitete mora, zraka i tla i unaprjeñivanje zaštite
C3-P2-M1
od njihova onečišćenja
C3-P2-M2
Razvoj kapaciteta za zaštitu i spašavanje
C3-P2
C3-P2-M3
Očuvanje i zaštita
Zbrinjavanje otpada i gospodarenje njime
okoliša i korištenje
Poticanje korištenja energije iz OIE i razvoj sustava
C3-P2-M4
OIE
energetske efikasnosti
Očuvanje bioraznolikosti i jačanje kapaciteta za očuvanje i
C3-P2-M5
upravljanje prirodnim i kulturnim vrijednostima
Modernizacija i izgradnja objekata zdravstvene i socijalne
C3-P3-M1
skrbi (bolnica, zavoda za javno zdravstvo, domova za starije
i nemoćne, socijalnih ustanova)
C3-P3
Razvoj javne
Izgradnja i modernizacija obrazovnih i kulturnih objekata
C3-P3-M2
infrastrukture
(škola, studentskih domova, vrtića knjižnica, muzeja...)
C3-P3-M3
Ureñenje i izgradnja športskih i rekreacijskih javnih objekata
C4
Razvoj kompetentnih i zapošljivih ljudskih resursa i jačanje socijalne uključenosti
ŠIFRA
PRIORITETI
MJERA
MJERE
Poticanje zapošljavanja samozapošljavanjem i razvijanjem
C4-P1-M1
C4-P1
sustava društveno korisnog rada
Rast zaposlenosti
C4-P1-M2
Razvoj tržišta rada
C4-P2-M1
Potpora visokoškolskim ustanovama i njihovo otvaranje
Jačanje strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja odraslih u
C4-P2
C4-P2-M2
skladu s potrebama tržišta rada
Kompetentni ljudski
resursi
Jačanje kapaciteta za upravljanje regionalnim razvojem i
C4-P2-M3
korištenje sredstava iz fondova EU
C4-P2-M4
Jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva
Rehabilitacija i reintegracija u društvo različitih skupina
C4-P3-M1
(branitelja,
bivših
zatvorenika,
ovisnika,
liječenih
C4-P3
alkoholičara)
Socijalna skrb i
C4-P3-M2
Razvoj potpornog sustava za ljude s posebnim potrebama
uključenost
Pružanje stručne pomoći povratnicima i novopridošlom
C4-P3-M3
stanovništvu
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
14
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
HM
Horizontalna mjera
ŠIFRA
MJERE
MJERA
HM1
Razminiranje
HM2
Priprema projekata koji će se kandidirati za eksterne izvore financiranja, uključujući
sredstva EU
POLITIKA ŽUPANIJE PREMA POSEBNIM PODRUČJIMA
U ovom poglavlju dat je prikaz programa koji se provode i koji će se provoditi s regionalnog i
nacionalnog nivoa u ciljem smanjivanja društveno-gospodarskih razlika izmeñu pojedinih
područja u županiji.
FINANCIJSKI PLAN
Sadrži indikativni i okvirni pregled izvora financiranja i dostupnih financijskih sredstava
namijenjenih realizaciji projekata, odnosno financijskih sredstava potrebnih za provedbu
ŽRS.
PROVEDBA RAZVOJNE STRATEGIJE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE sadrži opis
postupaka i nadležnosti subjekata u provedbi ŽRS, te način praćenja i izvješćivanja s
informacijama, podacima, pokazateljima i očekivanim rezultatima provedbe do kraja 2013.
godine.
DODACI sadržavaju:
Rezultate procesa konzultacija s Partnerskim vijećem Šibensko-kninske županije, kako
tijekom izrade, tako i tijekom provedbe Županijske razvojne strategije, te opis načina na koji
će ono biti uključeno u praćenje provedbe.
Izvješće o prethodnom vrednovanju Županijske razvojne strategije što ga je izradio
Ekonomski fakultet Split kao nezavisno tijelo, koje je Županija imenovala za ex-ante
evaluatora.
PRILOZI sadržavaju:
Akcijski plan provedbe Županijske razvojne strategije, s podrobnim opisom provedbe mjera
i pregledom njihovih nositelja, financijskim alokacijama prema svakom cilju, rokovima
provedbe i pokazateljima pomoću kojih će se pratiti uspješnost provedbe Županijske
razvojne strategije.
Komunikacijsku strategiju, koja ima za cilj informiranje javnosti i podizanje svijesti o ulozi i
značenju Županijske razvojne strategije za razvoj županije.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
15
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3. ANALIZA/OCJENA STANJA
3.1. ZEMLJOPISNI SMJEŠTAJ ŽUPANIJE
Šibensko-kninska županija smještena je na jugu Republike Hrvatske, u središnjem dijelu
sjeverne Dalmacije. Značenje i potencijal ove županije često se previña zbog povijesne
dominacije drugih dalmatinskih županija. Šibensko-kninska županija po svojoj kulturnoj
baštini i kao atraktivna lokacija za posjetitelje i za poslovanje ne zaostaje za većim urbanim
dalmatinskim centrima.
Ukupna površina županije iznosi 5 670 km2. To uključuje 2 994 km2 kopnene površine,
odnosno 5,3% kopnenog teritorija RH, i otočno područje s morem, koje se proteže na 2 676
km2, odnosno na 8,6% teritorija hrvatskog obalnog mora. Županija ima 285 otoka, ukupne
površine 665 km2.
Šibensko-kninska županija na istoku graniči s Bosnom i Hercegovinom, a na zapadu tvori dio
jadranske morske granice s Italijom. Na sjeveru je Zadarska županija a na jugu Splitskodalmatinska.
Slika 1. Zemljopisni položaj Šibensko-kninske županije u Europi i u RH
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
16
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3. 2. POLITIČKO-TERITORIJALNI USTROJ
Šibensko-kninska županija danas obuhvaća dvadeset jedinica lokalne samouprave (Slika 2).
Od toga pet jedinica lokalne samouprave čine gradovi:
- Skradin, Vodice i Šibenik, kao županijsko sjedište (na obalnom i zaobalnom području
županije
- Drniš i Knin na kontinentalnom području Zagore.
Preostalih petnaest jedinica lokalne samouprave čine općine:
- Murter-Kornati, Tribunj i Bilice (na obalnom području županije)
- Pirovac, Tisno, Primošten i Rogoznica (na obalnom području i zaobalnom području
županije)
- Promina, Ružić i Unešić (na području drniške zagore)
- Kistanje, Ervenik, Kijevo, Biskupija i Civljane (na području kninske zagore).
Slika 2. Jedinice lokalne samouprave na području Šibensko-kninske županije
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
17
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.3. PRIRODNA OBILJEŽJA
3.3.1. Reljef
Prema reljefnim karakteristikama teritorij županije moguće je podijeliti na dva područja:
primorsko i kontinentalno. Unutar ta dva dijela razlikuju se, prema reljefnim specifičnostima,
pojedina potpodručja.
Slika 3. Fizionomija reljefa na području županije
Primorski dio čine uski obalni pojas, neposredno zaobalno područje i otoci. Osnovni reljefni
oblici obalnog pojasa i neposrednog zaobalnog dijela županije jesu uzdužni vapnenački
grebeni i dolomitsko-laporne udoline koje se pružaju u smjeru SZ-JI, kao i specifični kanjon
rijeke Krke, koji poprečno presijeca navedene reljefne oblike (Slika 3). Vapnenački grebeni
Kamenara (192 m), Trtra (Krtolin 603 m, Velika glava 542 m) i Boraje (Veliki vrh 645 m) daju
osnovno prirodno-geografsko obilježje primorskom kraju malih poljodjelskih mogućnosti. S
druge pak strane, pojedine udoline (važne za poljoprivredu) zauzimaju znatno manje
površine, a nalaze se na području Donjeg i Gornjeg polja, Dubrave kod Tisnog, Dazline,
Ivinja drage, primoštensko-rogozničkih doca, Skradinskog polja i dr. Otoci šibenskog
arhipelaga takoñer zadržavaju tipično dinarski smjer pružanja SZ-JI.
U skladu s tim, i konfiguraciju terena na otocima šibenskog arhipelaga, tj. reljefne oblike
(udoline i hrptove), karakterizira izduženost i paralelizam navedenog smjera pružanja.
Visinska razvedenost otoka vrlo je raznolika, od najnižeg (i najmanjeg), Krapnja (visokog tek
7 m, površine 36 ha), do najvišeg, Zlarina (vrh Klepac 169 m).
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
18
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Kontinentalni dio teritorija županije čine krška zaravan i zagora, unutar koje se razlikuju
kninska i drniška zagora. Osnovni reljefni oblici područja su krška zaravan, krške depresije,
doline rijeke Krke i njenih pritoka, te okolni brdsko-planinski prostor. Jugozapadno područje
kontinentalnog dijela županije karakterizira krška zaravan čiji centralni dio usijecaju kanjoni
Krke i Čikole, a rubni SZ dio i dolina rijeke Zrmanje. Čitavo područje zaravni ortografski je
slabo razvedeno. Prostor kninske zagore uokviruju krajnji JI ogranci Velebita (Kom 1003 m),
JZ padine Dinare (Dinara 1831 m, Ujilica 1665 m), te planine Kozjak (1206 m) i Promina
(1148 m). U središnjem dijelu Kninske zagore smještena su i dva krška polja. Manje, Kninsko
polje dugo je oko 10,5 km. Njegov centralni dio čini rijeka Krka s pritokama (Butižnicom,
Orašnicom). Veće, Kosovo polje, dugo je oko 13,5 km a široko oko 4 km, a formirano je uz
rječicu Kosovčicu. Oba se polja pružaju u smjeru sjever-jug, a razdjeljuje ih niz brežuljaka.
Na krajnjem istočnom dijelu teritorija županije nalazi se i Paško polje, kojim protječe gornji
tok rijeke Cetine, koja tu izvire. U središtu drniške zagore nalazi se Petrovo polje, koje se
pruža u smjeru SZ-JI. Njime protječe Čikola a uokviruju ga gorski grebeni Moseća (702 m),
Promine (V. Promina 1147 m) i Svilaje (1301 m).
3.3.2. Tlo
Županija se nalazi u zoni kamenjara, crvenice i smeñeg tla. Prema Osnovnoj pedološkoj karti
Republike Hrvatske (OPKH), u mjerilu 1:500.000, (Državna uprava za zaštitu okoliša, 1997),
tla na području županije većinom su ili jedva pogodna ili posve nepogodna za poljoprivredu.
Znatno manje površine zauzimaju tla srednje pogodna za poljoprivredu, dok je najmanje
područja s tlima visoko pogodnim za poljoprivredu (najvažnija su ona nastala na flišu, laporu
i aluvijalnim nanosima).
Slika 4. Pedološka karta područja županije
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
19
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.3.3. Šume
Šume pokrivaju oko 25% teritorija županije. Županijske šume uglavnom nemaju
gospodarsku, nego općekorisne funkcije: turističku, estetsku, ekološku, rekreacijsku,
zdravstvenu, hidrološku, klimatsku, protuemisijsku. Na obalnom području imamo makiju i
borovu šumu, u unutrašnjosti bor i hrast medunac, dok je u najsjevernijem dijelu županije
zastupljena bukva. Šumama i šumskim zemljištem upravlja poduzeće Hrvatske šume d.o.o.
sa sjedištem u Zagrebu.
Tablica 1. Šumsko zemljište na području županije
Šumsko
područje
Obraslo (ha)
Šikara (ha)
Neobraslo (ha)
Ukupno (ha)
Šumarija Šibenik
Šumarija Knin
Šumarija Drniš
13 865
36 701
22 745
14 084
28 170
23 526
1 630
3 282
550
29 579
68 153
45 821
Ukupno
73 311
6 473
5 462
143 550
Izvor. Šumarija Šibenik
Tijekom ljetnih mjeseci prisutan je problem učestalih požara koji osim materijalne štete i
potencijalne opasnosti za ljude imaju velik utjecaj na promjenu krajobraza.
3.3.4. Vode
Područjem županije dominira krš, a prevlast karbonatnih stijena i njihova tektonska
razlomljenost pospješuju poniranje atmosferske vode u podzemlje. Uz to, sredozemna klima,
čije je glavno obilježje izmjena izrazito kišnih i izrazito sušnih razdoblja (uz veliku insolaciju i
visoku temperaturu zraka), znatno utječe na isparavanje vode. U takvim uvjetima pojava
površinske vode ima veliko značenje, a na promatranom području javlja se u obliku stalnih i
povremenih vodotoka i jezera. Područjem županije protječe nekoliko površinskih vodotoka,
od kojih svi pripadaju Dalmatinskom slivu. To su rijeka Krka s pritokama Krčićem,
Kosovčicom, Orašnicom i Butižnicom (u gornjem dijelu toka), te Čikolom i Gudučom (u
donjem, potopljenom dijelu toka), te djelomično Zrmanja (uz SZ granicu županije) i Cetina (u
krajnjem SI dijelu županije). Rijeka Krka izvire u podnožju planine Dinare, tri i pol kilometra
sjeveroistočno od Knina, podno Topoljskog slapa (Velikog buka ili slapa Krčić), odakle se
proteže do Šibenskog zaljeva u dužini od oko 72,5 km. Dužina slatkovodnog vodotoka je 49
km, bočatog 23,5 km, a ukupni pad joj je 242 metra1 Porječje Krke obuhvaća krška polja
Zagore (Plavno, Kninsko, Kosovo, Petrovo), dio sjevernodalmatinske zaravni, te šibensko
zaleñe i primorje. Slivu Krke, osim spomenutih pritoka, pripadaju i podzemne vode s prostora
nepoznate veličine. Površinu porječja rijeke Krke, zbog posebnosti krškog područja kojim
protječe, nije moguće točno odrediti, te se procjenjuje da iznosi izmeñu 2 083 km² i 2 610
km². Sam tok rijeke Krke karakterizira niz od sedam sedrenih slapova (Bilušića buk, slap
Brljan, Manojlovački slap, slap Rošnjak, Miljacka slap, Roški slap i Skradinski buk), nekoliko
1
D. Marguš, Priroda 12/02
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
20
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
jezera (Brljansko, Visovačko i Prokljansko), te brzaci, kanjoni, kanali i tjesnaci.2 Osobitost je
ovoga tipično krškog vodotoka i estuarij, tj. morem potopljeno riječno ušće, dug oko 23,5 km,
koji karakterizira bočata voda. Estuarij čine (uzvodno) Kanal sv. Ante, Šibenski zaljev, Kanal
sv. Josipa, Prokljansko jezero i Skradinski kanal, te tok rijeke od Skradina do Skradinskog
buka. Unutar ušća morska voda prodire sve do Skradinskog buka a rijeka teče površinom
mora sve do izlaza iz Kanala sv. Ante. Na današnji izgled rijeke Krke, kao i na odreñene
hidrološke elemente (brzinu otjecanja vode i vodostaj), svojim je djelovanjem utjecao i
čovjek, ponajprije izgradnjom hidroelektrana – HE Miljacka (nizvodno od Knina, kod četiriju
vodopada: Brljana, Manojlovca, Rošnjaka i Miljacke), HE Roški slap (kod Roškog slapa) i HE
Jaruga (kod Skradinskog buka).
Rijeka Cetina izvire na sjeverozapadnim obroncima Dinare, na nadmorskoj visini od 385 m,
blizu sela Cetina, po kojemu je dobila ime, a u more se ulijeva kod Omiša. Od ukupne dužine
rijeke Cetine (105 km), području Županije pripada samo prvih 4,5 km vodotoka, dok ostatak
protječe Splitsko-dalmatinskom županijom.
Rijeka Zrmanja izvire podno planine Poštak u južnom dijelu Like, a ulijeva se u Novigradsko
more, 12 km od Obrovca. Glavnina vodotoka protječe teritorijem Zadarske županije, dok
Šibensko-kninskom županijom protječe srednji dio toka u dužini od oko 22,5 km, i to kroz
područje Mokrog polja i Ervenika. Povremeni vodotoci, bujičnjaci, uglavnom nastaju na
strmim, ogoljelim terenima, gdje su izraženi procesi površinske erozije, i to u okolici Knina i
Drniša, zaleñu Skradina, Donjem polju, Dazlini i Grebaštici.
Na području županije nalazi se i nekoliko jezera. Najveće je Prokljansko (površine oko 11,2
km², širine 2,8 m, dužine 6,7 m, srednje dubine 22 m). Ono je zapravo protočno proširenje
rijeke Krke. Zbog povezanosti s morem u donjim slojevima jezero je slano, a pri površini do
1,5 m dubine, slatkovodno. Specifična su i tri slana jezera kod Zablaća: Site, Velika i Mala
solina. Sva su podzemno povezana s morem, a Mala solina i otvorenim kanalom. Ova jezera
nekada su bila solane, a danas su ispunjena crnim muljem. U zaleñu Brodarice nalazi se i
slano Morinjsko jezero, koje s morem povezuje istoimeni kanal. Osim površinskih voda,
područje sadrži i podzemne vode. Javljaju se u različitim odnosima, ovisno o geološkopetrografskom sastavu podloge, režimu i načinu protjecanja. Njihova je pojava najčešća na
područjima gdje stijenska podloga ima hidrološke značajke pukotinske poroznosti i
nepropusnosti (jugozapadno od Šibenskog zaljeva) ili djelomične propusnosti (područje
Donjeg polja u zaleñu Morinja). Oko Vodica i Tribunja nalaze se plitke sredozemne vode. Na
površinu se mogu dovesti kopanjem bunara, no zbog blizine mora uglavnom su manje ili više
bočate. U razdobljima povećanog pritjecanja voda (u jesen i zimi) podzemne vode se izdignu
i stvaraju velike močvarne prostore, poput onog kod Zablaća.
More
More je jedan od najvažnijih resursa u prometnom smislu, resursna osnova ribolova i
marikulture, kao i turizma. Otočno područje s morem proteže se na 2 676 km2, odnosno na
8,6% teritorija hrvatskog obalnog mora. Županija ima 285 otoka, ukupne površine 665 km2.
Najrazvedeniji dio hrvatske obale Jadranskog mora pripada Šibensko-kninskoj županiji.
Plaže su uglavnom kamenite i šljunčane, tek je poneka pješčana. Posebne pogodnosti obale
jesu su brojne skrovite uvale i osamljene plaže.
2
Ferić S, 2002.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
21
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
More je i prostor prijevoza roba i ljudi, te prostor uz koji se proizvode i održavaju veći i manji
brodovi.
3.3.5. Rudno bogatstvo
Mineralne sirovine dijele se na metalne, nemetalne i energetske, što govori o njihovu fizičkokemijskom postanku, ali i upućuje na njihovu moguću upotrebu. Na prostoru Šibenskokninske županije nalaze se sve tri vrste mineralnih sirovina, neke kao ležišta, neke samo kao
pojave bez ekonomskog značenja.
3.3.5.1. Metalne sirovine
Boksit je najraširenija od svih metalnih mineralnih sirovina na području županije. Uz ugljen,
on je bio tradicionalnom osnovom rudarske djelatnosti na širem šibenskom zaleñu. Ukupno
je utvrñeno više od 715 pojedinačnih ležišta i pojava, od kojih je većina iscrpljena
površinskom eksploatacijom.
Prema podacima Uprave za rudarstvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva,
ukupne rezerve boksita u tim eksploatacijskim poljima iznose oko tri milijuna tona. Kvalitetan
boksit vrlo je tražena mineralna sirovina pa postoji mogućnost izvoza. Manje kvalitetan boksit
koristi se u industriji cementa.
Prema projekcijama iz Strategije gospodarenja mineralnim sirovinama RH, predviña se
veliko povećanje proizvodnje boksita u RH (oko milijun i pol tona) u sljedećih trideset godina.
Budući da se polovica svih eksploatacijskih rezervi boksita nalazi u Šibensko-kninskoj
županiji, više od 35% od te proizvodnje moguće je ostvariti površinskom eksploatacijom
(jamski su radovi nerentabilni) na njezinu području. Nalazišta boksita ne smiju se zanemariti,
a pokretanje proizvodnje svakako treba poticati.
3.3.5.2. Nemetalne sirovine
Nemetalne sirovine daju karbonatni sedimenti, evaporiti, kvarciti, eruptivne stijene, lapori i
pješčenjaci, brečokonglomerati i konglomerati, tufovi i tufiti, gline, pijesci i šljunci i peloidi.
Nemetalne mineralne sirovine koje predstavljaju osnovu graditeljstva su tehničko-grañevni
kamen i grañevni pijesak i šljunak. Toj skupini mineralnih sirovina mogu se priključiti i
mineralne sirovine za proizvodnju cementa i vapna, koje se uglavnom rabe u graditeljstvu.
Arhitektonsko-grañevni (A-G) kamen jedna je od najvrjednijih nemetalnih mineralnih sirovina
u Šibensko-kninskoj županiji i RH. Odobrena eksploatacijska polja utvrñena su Prostornim
planom ŠKŽ, a njegovim izmjenama, koje su u tijeku, utvrditi će se i nova eksploatacijska
polja. U Tablici 2 prikazana je potencijalna proizvodnja arhitektonsko-grañevnog kamena do
2035. godine.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
22
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 2. Potencijalna proizvodnja arhitektonsko-grañevnog kamena do 2035. godine
3
2003.
Arhitektonsko-grañevni kamen
61 300
Godišnja proizvodnja (m )
2010.
2015.
2025.
≈ 80 000
≈ 90 000
≈ 130 000
2035.
≈ 180 000
Izvor: Rudarsko-geološka studija ŠKŽ
Kvarciti se nalaze na izoliranim prostorima. Zatvaranjem tvornica u Šibeniku i Dugom Ratu
eksploatacija na tim ležištima izgubila je kontinuitet. Povremeno se kopaju za potrebe
lokalnog grañevinarstva, za nasipavanje makadamskih putova i sl. Eruptivne stijene
pojavljuju se u svim poljima (Petrovu, Kosovu i Kninskom) u obliku manjih čunjastih glavica.
Eksploatacija je upitna zbog agrarne vrijednosti zemljišta i mogućih komplikacija s
podzemnom vodom. Sirovina za cementnu industriju uvjetno je potencijalna jer do sada nije
korištena u tu svrhu. Zbog urbaniziranosti prostora upitna je eksploatacija tufova i tufita.
Napuštena ciglana u Strmici i ležišta oko nje, kao i prostor Mizdrakovac imaju perspektivu za
razvoj ciglarske industrije.
Na području Šibensko-kninske županije velike su mogućnosti za eksploataciju tehničkograñevnog (T-G) kamena. Postojeći kamenolomi definirani su Prostornim planom Šibenskokninske županije. Budući da je Rudarsko-geološka studija ŠKŽ pokazala kako u zasad nema
potrebe za otvaranjem novih kamenoloma, u Izmjenama i dopunama PPŽ razmišlja se o
proširenju pojedinih postojećih kamenoloma.
Podaci o proizvodnji tehničko-grañevnog kamena u Republici Hrvatskoj pokazuju da je udio
Šibensko-kninske županije svega 1,5%. Kameni agregati (tehničko-grañevni kamen i
grañevni pijesak i šljunak) proizvodi su niskih vrijednosti pa transportni troškovi imaju
dominantan utjecaj (stoga je ekonomska opravdanost kamionskog transporta na udaljenosti
veće od 30 km upitna). Pijesak i šljunak nalazimo u poljima ili uz rubove polja, a rezultat su
dezintegracije stijenskih masa planina koje obrubljuju zaravni. Najveća akumulacija pijeska i
šljunka je u Suhopolju kod Kijeva, izmeñu Kozjaka i Dinare. Jedino to područje ima potencijal
za eksploataciju velikih količina granuliranog grañevinskog materijala. Ležišta gipsa i
anhidrita vezana su za gornjopermske klastične sedimente u Petrovu, Kosovu i Kninskom
polju. Perspektivna područja za eksploataciju evaporitnih naslaga nalaze se na cjelokupnom
prostoru tih polja.
Peloidi, recentni rahli sitnozrnati sedimenti bogati organskom tvari, predstavljaju potencijal za
razvoj zdravstvenog turizma.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
23
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 3. Prikaz rezervi i proizvodnje čvrstih mineralnih sirovina u Šibensko-kninskoj županiji
3
Arhitektonsko grañevni kamen (m )
1999.
284
229 096
2000.
176
227 092
1998.
1999.
Proizvodnja
0
Rezerve
3 316 803
3
Grañevni pijesak i šljunak (m )
1998.
1999.
Proizvodnja
0
Rezerve
770 802
2000.
27 200
5 610 180
Proizvodnja
Rezerve
1998.
274
36 380
2001.
2002.
2003.
0
193 570
97
328 856
0
388 466
2001.
70 105
5 567 937
2002.
56 505
5 543 140
2003.
5 000
5 879 414
Gips u t
2000.
2001.
2002.
2003.
0
973 822
0
973 822
0
973 822
2002.
328 041
23 138 700
2003.
526 958
23 736 521
Karbonatna sirovina za industrijsku preradu (t)
Proizvodnja
Rezerve
3
Kvarcit (m )
1998.
40 250
5 758 500
1999.
113 813
23 770 575
2000.
244 481
23 709 820
2001.
232 983
23 693 310
1999.
2000.
2001.
1998.
Proizvodnja
Rezerve
0
822 390
0
822 390
0
822 390
2002.
1 860
822 390
2003.
170
819 846
1999.
116 798
2 212 287
2000.
98 330
2 722 720
2001.
118 968
4 370 612
2002.
117 469
10 292 143
2003.
211 174
12 484 298
0
822 390
3
Tehničko-grañevni kamen (m )
Proizvodnja
Rezerve
1998.
98 432
2 396 912
Izvor: Prema podacima iz SGMS-RH (2006.)
Eksploatacija čvrstih mineralnih sirovina na čitavom području Republike Hrvatske, pa tako i u
Šibensko–kninskoj županiji, ima relativno loš imidž i kod stanovništva koje živi u blizini nekog
eksploatacijskog polja i kod udruga za zaštitu okoliša. Razlozi za takav stav otkrivaju se i
postaju razumljivim već i na osnovi površnog uvida u stanje na terenu, koje karakteriziraju:
-
kamenolomi u blizini naselja
kamenolomi koji ugrožavaju hidrološki režim strateških izvora vode za vodoopskrbu
velik broj kamenoloma u prostoru, lociranih i korištenih bez svijesti i nastojanja da se
minimalizira destrukcija krajobraza
velik broj napuštenih a nesaniranih eksploatacijskih polja
transport mineralnih sirovina prometnicama koje prolaze kroz naselja.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
24
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.3.6. Klima
Područje Županije karakterizirano je različitim tipovima klime, od mediteranske i
submediteranske do kontinentalne i planinske. Otočno i priobalno područje pod jakim
utjecajem Jadranskog mora imaju obilježja mediteranske klime, topla/vruća i suha ljeta i
blage i vlažne zime. Utjecaj mora dopire i do područja Dalmatinske zagore, gdje zbog
utjecaja kopna mediteranska klima prelazi u submediteransku. Glavna razlika izmeñu ta dva
tipa klime je da su u uskom obalnom pojasu ljeta izrazito suha, dok u zaleñu nema tako
izraženog suhog razdoblja. Izmeñu submediteranske klime Zagore i planinske klime područja
Dinare proteže se pojas kontinentalne klime, do kojega ne dopire utjecaj mora.
Prema Köppenovoj klasifikaciji, koja uvažava srednji godišnji hod temperature i razdiobu
oborina, na promatranom području postoje četiri tipa klime. Obala, otoci i dio Dalmatinske
zagore pripadaju tipu klime Csax (sredozemnoj klimi obilježenoj blagom zimom i suhim i
vrućim ljetom). Najviše oborina ima u zimskim mjesecima a sekundarni maksimum javlja se u
proljeće (od ožujka do lipnja). Drugi dio zaleña ima umjereno toplu vlažnu klimu, Cfsax, koju
karakteriziraju vruće i suho ljeto i dva maksimuma oborine, proljetni i jesensko-zimski.
Najsjeverniji dio županije nalazi se u području umjereno tople vlažne klime s toplim, a ne
vrućim, ljetom, Csbx. Ljeta su svježija od prethodnih tipova klime, sa srednjom srpanjskom
temperaturom zraka nižom od 22 °C. Najsvježije je ipak na području Dinare, gdje prevladava
snježno-šumska klima. Temperatura najhladnijeg mjeseca niža je od -3 °C a najtoplijeg
ljetnjeg mjeseca od 22 °C. Tlo je pokriveno dugotra jnim snježnim pokrivačem. Oborine su
jednoliko razdijeljene na cijelu godinu, ali najsušniji dio pada u toplo godišnje doba.
Sekundarni je maksimum oborina izražen je u proljeće (u travnju), dok se glavni pojavljuje
zimi (u studenome).
Prema Thornthwaitovoj klasifikaciji klime, baziranoj na odnosu količine vode potrebne za
potencijalnu evapotranspiraciju i oborinske vode, na području županije postoje tri klimatska
tipa: subhumidni, humidni i perhumidni. Uz obalu i na otocima prevladavaju subhumidni
uvjeti, prema unutrašnjosti javlja se humidni tip, dok se perhumidni tip javlja na krajnjem
sjeveru županije na granici s ličkim područjem.
3.3.6.1. Meteorološki parametri
Na osnovi višegodišnjih mjerenja obavljanih na trima postajama u županiji dobiveni su
statistički podaci o osnovnim meteorološkim parametrima. Vrijednosti prikazane u Tablici 4
godišnji su srednjaci mjerenih veličina.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
25
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 4. Statistički podaci dobiveni iz višegodišnjih mjerenja meteoroloških veličina na
postajama u županiji
POSTAJA
Šibenik
Knin
Drniš
Srednja godišnja temperatura (°C)
15,4
13
13
Maksimalna godišnja temperatura (°C)
21,7
19
18,5
8,9
7,8
7,6
4,8 / 8
5/8
4,1 / 8
Srednja godišnja relativna vlažnost zraka (%)
59,6
66,1
74,1
Srednja godišnja količina oborina (mm)
66,6
88
89,2
Ukupna godišnja količina oborina (mm)
799,6
1056
1070,6
Srednja dnevna maksimalna količina oborina (mm)
24,7
29
30,4
Srednji godišnji broj dana sa snježnim pokrivačem
0,2
0,4
0,3
1388,3
1386,3
1480,7
Minimalna godišnja temperatura (°C)
Srednja godišnja naoblaka
2
Globalna radijacija (j/cm /dan)
Prostorna raspodjela globalne radijacije i temperature
Godišnji hod temperature općenito prati hod globalnoga Sunčeva zračenja, s mogućim
zakašnjenjem do jednog mjeseca. To je više izraženo nad kopnom jer ono, zbog manjeg
toplinskog kapaciteta, brže apsorbira Sunčevu energiju. Dozračena energija utječe i na
morska područja, ali su promjene sporije i s manjim kolebanjima.
Prostorna raspodjela temperatura za siječanj i srpanj (mjeseci nakon solsticija, u kojima se
javljaju maksimumi i minimumi) prikazana je na Slici 5 i 6.
Slika 5. Prostorna raspodjela temperatura za siječanj
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
26
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Slika 6. Prostorna raspodjela temperatura za srpanj
3.3.6.2. Oborine
Količina oborina odreñena je prolaskom baričkih sustava, nadmorskom visinom, lokalnom
topografijom, udaljenošću od mora i sl. Srednja godišnja količina oborina na području
županije kreće se izmeñu 490 i 2 440 mm. Najmanje oborina ima na otocima i u obalnom
pojasu, povećavaju se prema unutrašnjosti i postižu maksimum na dinarskom području (Slika
7).
Slika 7. Prostorna raspodjela srednje godišnje količine oborine
Snijeg je u otočnom i priobalnom području rijetkost i ne zadržava se duže od jednog dana.
Slično je i u Dalmatinskoj zagori. Najviše snijega ima na višim nadmorskim visinama i dublje
na kontinentu, naročito na području Dinare.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
27
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.3.6.3. Insolacija
Insolacija je meteorološka veličina koja se izražava brojem sati sijanja Sunca nad nekim
mjestom tijekom dana, mjeseca ili godine. Potencijalna insolacija ovisi samo o duljini dana,
odnosno razdoblja izmeñu izlaska i zalaska Sunca, dok na stvarnu insolaciju utječu
zemljopisna širina i naoblaka. Odnos srednje mjesečne naoblake i insolacije obrnuto je
proporcionalan a prikazan je u Grafikonu 1 za postaje Šibenik i Knin. Srednje ukupno
godišnje trajanje sijanja Sunca najveće je na otocima i u mjestima uz obalu (u Šibeniku 2 419
sati), smanjuje se prema unutrašnjosti (u Kninu 2 237 sati), a najmanje je u sjevernom dijelu
Dinare, gdje se ujedno javljaju i minimumi za Hrvatsku (oko 1 700 sati). Najveći broj vedrih
dana je u srpnju i kolovozu, a povezan je s pojačanim djelovanjem azorske anticiklone ljeti.
Maksimum oblačnih dana nastupa u prosincu, za vrijeme intenzivne ciklonalne aktivnosti na
Jadranu.
Grafikon 1. Godišnji hod naoblake (osmine) i insolacije (broj sati po danu) za postaje Šibenik i Knin
3.3.6.4. Vjetar
Analizom režima strujanja na postajama Šibenik i Knin dobiven je uvid u osnovne značajke
strujanja u dvama sektorima županije, obalnom i unutrašnjem. Činioci koji u najvećoj mjeri
utječu na vjetrovne prilike na nekom području jesu zemljopisni položaj i raspodjela baričkih
sustava opće cirkulacije. Osim toga, na vjetrovne prilike utječu i more i kopneno zaleñe,
izloženost terena, konkavnost i konveksnost reljefa, nadmorska visinom i slično. Dakle,
strujanje zraka odreñeno je s jedne strane sinoptičkim, a s druge strane lokalnim razmjerima
pa se vjetar i prostorno i vremenski znatno mijenja. Na području Šibenika najčešće pušu
vjetrovi brzine oko 2 m/s i 4 m/s. U 17% slučajeva javljaju se brzine od oko 6 m/s. Česte su i
tišine, s udjelom od 13%. Vjetrovi I. kvadranta, smjera N i NNE, najučestaliji su (više od 30%)
i najvećih brzina, Iza njih prema učestalosti slijede vjetrovi II. i III. kvadranta (WSW, E, SE,
ESE). Ruža smjera vjetra za cijelu godinu (Slika 8) pokazuje da su zimi najčešći i najjači
vjetrovi I. kvadranta (bura), a da su u proljetnom i ljetnom razdoblju izraženi jugozapadni
vjetrovi, koji pušu puno manjim brzinama. Srednja brzina vjetra po svim smjerovima u
promatranom razdoblju iznosi 2,68 m/s. Prosječni godišnji broj dana s jakim (brzine ≥ 10 m/s)
vjetrom (brzine ≥ 10 m/s) na postaji Šibenik iznosi 2,3%. Česti su i olujni udari bure (brzine ≥
17,2 m/s), posebice u zimskom razdoblju.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
28
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Slika 8. Godišnja raspodjela relativne učestalosti smjera vjetra (lijevo) i srednja brzina vjetra ovisno o
smjeru vjetra (desno) u Šibeniku
U Kninu, kao i u Šibeniku, prevladavaju sjeverni vjetrovi (NNW, N, NE), koji ujedno poprimaju
i najveće brzine (Slika 9). NNW komponenta javlja se u 25% slučajeva, najveće brzine
poprima zimi, a najčešće se javlja ljeti. Učestalost N i NE komponenta približno je ista (oko 810% ), a bura najviše puše zimi, kada poprima i najveće brzine. Od ostalih smjerova još se
ističe istočnjak (E) s učestalošću od 8%, dok su ostali smjerovi podjednako zastupljeni
tijekom cijele godine i poprimaju slične brzine. U 12% vremena javlja se tišina, kada je brzina
vjetra < 0,3 m/s. Što se tiče brzine vjetrova na području Knina, u 35% slučajeva pušu vjetrovi
koji prema razredu s brzinom 1-3 m/s. Iza toga slijedi, s 20%, razred od 3-5 m/s, a česte su i
pojave jačih vjetrova iz viših razreda (Slika 9). Srednja brzina vjetra po svim smjerovima u
promatranom razdoblju iznosi 2,84 m/s. Prosječni godišnji broj dana s jakim vjetrom (brzina
vjetra ≥ 10 m/s) na postaji Knin iznosi 1,8%. Česti su i olujni udari bure (brzine ≥ 17,2 m/s) u
zimskom razdoblju.
Slika 9. Godišnja razdioba relativne učestalosti smjera vjetra (lijevo) i srednja brzina vjetra ovisno o
smjeru vjetra (desno) u Kninu
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
29
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.3.7. Krajobrazna i biološka raznolikost
Na temelju prirodno-geografskih obilježja područje županije moguće je podijeliti na dvije
osnovne prostorno-funkcionalne cjeline: primorje i zagoru. Unutar tih cjelina razlikuju se pak,
po specifičnim obilježjima, pojedina manja područja.
Županiju karakterizira znatna krajobrazna raznolikost, koja je uvjetovana ponajviše prirodnim
datostima poput relativno velike reljefne i klimatske raznolikosti, krške geomorfologije i
hidrologije, položaja na kontaktnoj zoni morskih i kopnenih ekosustava, razvedene obale i
brojnih otoka (raznih veličina i stupnjeva antropogenog utjecaja s kopna). S druge strane,
duga povijest naseljenosti za posljedicu ima prirodnu krajobraznu raznolikost, obogaćenu
raznim tipovima antropogenog krajobraza. Tu su se, zbog različitih utjecaja tijekom povijesti,
izdiferencirali vrlo raznoliki krajobrazi, od vrijednih kulturnih krajobraza poput primoštenskih
vinograda na Bucavcu (karakterističnih po rasteru suhozida i trsovima babića) i kornatskih
pašnjaka i polja (s tradicijskim elementima, suhozidima, stanovima...), preko suburbanih i
urbanih krajobraza, pa sve do turističkih krajobraza u priobalnom području (marina, hotelskih
kompleksa, apartmana...).
Unatoč utjecaju čovjeka, brojna su područja (vodotok Krke, kanal sv. Ante, Kornati, Žutskositska otočna skupina...) sačuvala svoje prirodne vrijednosti zahvaljujući još uvijek relativno
rijetkoj naseljenosti, s jedne, i režimu zakonske zaštite prirodnih vrijednosti, s druge strane. U
planu je zaštita (Prostornim planom Šibensko-kninske županije) još mnogih područja od
osobitih prirodnih, kulturnih i vizualnih vrijednosti.
U Šibensko-kninskoj županiji nalaze se dva nacionalna parka: “Krka” i “Kornati”, i dva parka
prirode: “Velebit” i “Vransko jezero”.
Nacionalni park “Krka”, u cijelosti smješten na području Šibensko-kninske županije,
obuhvaća površinu od 109 km2. Rijeka Krka je duga 72,5 km (po dužini je 22. rijeka u
Hrvatskoj). Izvire u podnožju planine Dinare, 3,5 km sjeveroistočno od Knina, ispod 22 m
visokog Topoljskog slapa, Velikog buka ili slapa Krčić, bogatog vodom zimi, suhog ljeti.
Nacionalni park javna je, neprofitna ustanova, pod nadzorom Ministarstva kulture. Uprava
NP “Krka” nalazi se u Šibeniku. Park ima dvije ispostave, u Drnišu i Kninu. U njemu je stalno
zaposleno osamdeset ljudi, s tim da se taj broj znatno poveća u ljetnom razdoblju, kada se
zapošljavaju sezonski radnici. Najveći prihod ostvaruje prodajom ulaznica i može se sam
financirati. S obzirom na svoj položaj i blizinu gradova Knina, Drniša, Skradina i Šibenika,
trebao bi biti oslonac razvoja, npr. kroz obogaćenje turističke ponude, okolnih područja, koja
mu prirodno gravitiraju.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
30
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Nacionalni park “Kornati” prostire se na površini od 217 km2 (21 700 ha). To je najgušći
arhipelag na Mediteranu: unutar njegovih granica nalazi se 89 otoka, otočića i hridi, što čini
23% ukupno zaštićenog prostora.
Otočje gotovo u cijelosti obuhvaćaju privatni posjedi. Grañevine, grupirane u uvalama a neke
i pojedinačno u unutrašnjosti otoka, služe za poljoprivredne radove i boravak vlasnika
posjeda, a dijelom i za prijam gostiju tijekom turističke sezone.
Meñu korištenim površinama prevladavaju kamenjarski pašnjaci (za ovčarstvo), manji dio
otpada na vrijedno obradivo i kultivirano poljoprivredno zemljište – polja (maslinicima) i na
degradirane šumske površine.
Stroga zaštita podmorja i otočića odreñena je za pet lokaliteta: oko otoka Purara, oko hridi
Klint i Volić, oko otoka Mrtovnjak, oko otoka Klobučar i oko otoka Veliki i Mali Obručan.
Park se može posjetiti isključivo plovilima, odnosno morskim putem, i to u obliku
organiziranog turističkog izleta, individualnog posjeta nautičara ili plovilom vlasnika posjeda
te obilaska lokaliteta na otočnom dijelu.
Interesi korisnika prostora sve se više pomiču od tradicijskog bavljenja poljoprivredom prema
individualnoj turističkoj ponudi u objektima koji su veličinom i sadržajima koje nude
neprimjereni tome prostoru, čime se degradiraju tradicionalne vrijednosti i devastira okoliš.
Zahvaljujući svom biogeografskom položaju, reljefnoj i klimatskoj varijabilnosti, vapnenačkoj
litologiji i, posljedično, krškoj geomorfologiji i hidrologiji, te činjenici da obuhvaća i kopno i
more, i obalu i otoke, područje županije izrazito je vrijedno po svojoj biološkoj raznolikosti,
odnosno raznolikosti, brojnosti i endemizmu biljnih i životinjskih svojti i staništa.
Osim područja, istim zakonom zaštićene su i rijetke i ugrožene biljne i životinjske vrste.
Crvene knjige na području Šibensko-kninske županije u kategorijama izumrlih, ugroženih i
rijetkih svojti navode ukupno 318 svojti.
Kategorija
ugroženosti
vretenca
danji leptiri
podzem.
fauna
morske ribe
slatkov. ribe
vodozemci
gmazovi
ptice
sisavci
flora
gljive
ukupno
Tablica 5. Pregled ugroženih i rijetkih svojti na području županije prema Crvenim knjigama
CR
0
0
0
2
7
0
1
7
1
7
1
25
VU
2
2
5
7
8
1
0
7
3
11
2
41
EN
2
0
2
7
11
0
1
9
2
7
1
41
DD
5
5
1
32
1
1
2
3
4
27
3
79
NT
8
4
0
19
1
1
3
1
13
29
0
74
LC
0
0
0
30
0
0
0
0
0
9
0
40
Ukupno
17
11
8
97
28
3
7
27
23
90
7
CR = kritično ugrožene (postoji izuzetno visoki rizik od izumiranja); VU = osjetljive (postoji visoki rizik od
izumiranja); EN = ugrožene (postoji veoma visoki rizik od izumiranja); DD = nedovoljno poznate (nema dovoljno
podataka potrebnih za procjenu rizika od izumiranja, npr. o stanju populacije i rasprostranjenosti); NT = gotovo
ugrožene (nisu pred izumiranjem, ali bi uskoro mogle biti); LC = najmanje zabrinjavajuće (vrednovane su
kriterijima IUCN-a te je utvrñeno da ne pripadaju niti jednoj od spomenutih kategorija)
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
31
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Izvan područja uključenih u neki od sustava zaštite prirode, prostor županije sadrži ekološki
vrijedna i raznolika područja koja odlikuju raznolikost biotopa i velika biološka raznolikost.
Budući da se najveći dio županije nalazi pod utjecajem submediteranske klime, dominira
submediteranska vegetacija. Samo u dijelovima uz more i na otocima prevladava
eumediteranska vegetacija.
3.3.8. Kulturnopovijesna baština
Posebnost županije je i vrijedna kulturnopovijesna baština. Po kvaliteti, brojnosti i
raznovrsnosti spomenika, i po svojoj povezanosti sa sredozemnom i europskom baštinom,
spomeničko blago u Šibensko-kninskoj županiji ima iznimno značenje. U Registar
nepokretnih kulturnih dobara RH upisano je 290 kulturnih dobara s njezina područja.
Spomenimo neke: katedrala sv. Jakova, šibenske tvrñave, kninska tvrñava, Burnum u
Ivoševcima, Biskupija pokraj Knina, manastir Krka, franjevački samostan na Visovcu, crkva
sv. Spasa na vrelu Cetine itd.
Prirodna i kulturna baština ŠKŽ
Pozitivna obilježja:
dva nacionalna parka i dva parka prirode
razvedenost obale
resursi pitke vode
umjerena klima
bogatstvo mineralnih sirovina
bogato kulturnopovijesno nasljeñe
potencijali za izgradnju obnovljivih izvora energije
Negativna obilježja:
zapuštenost kulturnopovijesnog nasljeña
nedovoljna turistička valorizacija prirodne i kulturne baštine
djelomična devastacija
nedovoljni podaci/istraženost
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
32
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.4. STANOVNIŠTVO
3.4.1. Opći podaci
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Šibensko-kninska županija ima 112 891
stanovnika (2,53% ukupnog broja u Hrvatskoj). Kako je njezina kopnena površina 2 994 km²
(5,29% ukupne površine Hrvatske), prostorna gustoća stanovništva iznosi 37,8
stanovnika/km², što u odnosu na republički prosjek od 78,4 stanovnika/km² čini slabo
naseljeno područje.
Slika 10. Gustoća naseljenosti stanovništva (stanovnika/km²) po gradovima i općinama županije
Izvor: Geodezija d.o.o. Šibenik
U županiji ima 199 registriranih naselja, od toga pet gradskih i petnaest općinskih središta.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
33
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Slika 11. Osnovna karta Šibensko-kninske županije
Izvor: Geodezija d.o.o. Šibenik
Treba napomenuti da se 2002. godine iz Šibenika izdvojila (nova) općina Bilice a 2006. iz
Vodica općina Tribunj. Zbog točnosti prikazanih podataka te su promjene uvedene u Tablicu
8 kao podaci iz popisa stanovništva 2001. godine.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
34
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 8. Prostorna distribucija stanovništva županije po općinama i gradovima 1991. i 2001.
PODRUČJE
Županija ukupno
Gradovi
Šibenik
Drniš
Knin
Skradin
Vodice
Općine
Bilice
Biskupija
Civljane
Ervenik
Kijevo
Kistanje
Murter – Kornati
Pirovac
Primošten
Promina
Rogoznica
Ružić
Tisno
Tribunj
Unešić
Broj
stanovnika
1991.
Broj
stanovnika
2001.
Udio u
ukupnom
broju 2001.
(%)
Površina
(km²)
Prostorna
gustoća
2001.
(st./km²)
152 477
112 891
100
2 994
37,7
55 842
14 733
23 025
8 027
8 867
49 374 *
8 595
15 190
3 986
8 017 **
43,74
7,61
13,46
3,53
7,10
407,48
355,27
358,12
186,79
94
121,17
24,19
42,41
21,34
85,28
1 643
5 417
1 672
4 115
1 261
7 816
2 013
1 785
2 956
2 574
2 138
3 355
3 374
1 333
3 507
2 179
1 669
137
988
533
3 038
2 075
1 846
2 992
1 317
2 391
1 775
3 239
1 390
2 160
1,93
1,48
0,12
0,87
0,47
2,69
1,84
1,63
2,65
1,17
2,12
1,57
2,87
1,23
1,91
25,67
133,45
83,28
212,08
74,37
244,11
81,08
40,97
57,18
139,41
70,55
160,28
67,03
15,15
187,45
84,89
12,51
1,64
4,66
7,17
12,45
25,59
45,06
52,33
9,45
33,89
11,07
48,32
91,75
11,52
(Izvor: Državni zavod za statistiku)
* 2002. se iz Šibenika izdvojila zasebna općina Bilice
** 2006. se iz Vodica izdvojila zasebna općina Tribunj
Zbog navedenih razloga grad Vodice bilježi pad broja stanovnika izmeñu dvaju zadnjih
popisa, no taj pad nije demografske, već administrativne prirode.
Pad bilježi i grad Šibenik, no on bi bio prisutan i s općinom Bilice jer je posljedica ratnih
zbivanja.
Dakle, na sceni su:
– stagnacija ili porast broja stanovnika u priobalnim naseljima (Vodicama,
Pirovcu, Primoštenu, Rogoznici)
– izraziti pad broja stanovnika u naseljima u unutrašnjosti (Skradinu, Drnišu,
Kninu)
To se objašnjava većom atraktivnošću priobalnih prostora (procesom litoralizacije) i velikim
stradanjem zaleña¸ odnosno unutrašnjosti županije, u Domovinskom ratu i poslijeratnim
iseljavanjem iz njega.
Od prvog popisa stanovništva 1857. pa do popisa 2001. uočava se polagani, ali konstantan
rast broja stanovnika, izuzev 1948. i 2001., što se tumači ratnim stradanjima i migracijskim
procesima. Grad Šibenik, središte županije, imao je kroz povijest jednak ili čak veći broj
stanovnika od susjednih županijskih centara Zadra i Splita. Split je pretekao Šibenik 1931. te
je danas više nego tri puta veći, dok je Zadar to učinio 1971. pa danas broji 1,5 puta više
stanovnika.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
35
18
57
.
18
69
.
18
80
.
18
90
.
19
00
.
19
10
.
19
21
.
19
31
.
19
48
.
19
53
.
19
61
.
19
71
.
19
81
.
19
91
.
20
01
.
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
200000
180000
160000
140000
120000
100000
80000
60000
40000
20000
0
Split
Zadar
Šibenik
Grafikon 2. Usporedba broja stanovnika grada Šibenika i glavnih gradova susjednih županija od
1587. do 2001.
Izvor: DZS RH
Polagani rast stanovništva Šibenika može se objasniti malim brojem došljaka. Na području
Šibensko-kninske županije 49,4% od 39 675 kućanstava ima samo jednog ili dva člana.
Kada je riječ o broju stanova za stanovanje, na području županije taj broj je veći od broja
kućanstava, što omogućuje stambeno zbrinjavanje u kratkome roku. Prema podacima DZS-a
na području županije postoji 48 036 stanova za stalno i 16 948 stanova za privremeno
stanovanje.
3.4.2. Demografski trendovi
Veoma loše demografsko stanje u Šibensko-kninskoj županiji pokazuju (negativni) trendovi u
petnaest općina jer jedna općina stagnira, dvije depopuliraju, dvije izrazito depopuliraju a čak
devet izumire (!).
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
36
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 9. Demografski trendovi na području županije u razdoblju 2005. – 2009.
2005. – 2009.
Šibensko-kninska
županija
Gradovi
Drniš
Knin
Skradin
Šibenik
Vodice
Općine
Bilice
Biskupija
Civljane
Ervenik
Kijevo
Kistanje
Murter-Kornati
Pirovac
Primošten
Promina
Rogoznica
Ružić
Tisno
Tribunj
Unešić
Živoroñeni
Umrli
Prirodno
kretanje
Trend
4 778
7 374
-2 596
izrazita depopulacija
3 700
325
781
161
2 012
421
1 078
122
51
4
18
11
120
107
83
107
42
70
72
126
80
65
4 993
707
828
367
2 672
419
2 381
111
213
38
151
83
341
145
106
186
147
162
173
251
104
170
-1 293
-382
-47
-206
-660
2
-1 303
11
-162
-34
-133
-72
-221
-38
-23
-79
-105
-92
-101
-125
-24
-105
depopulacija
izumiranje
stagnacija
izumiranje
depopulacija
stagnacija
izumiranje
stagnacija
izumiranje
izumiranje
izumiranje
izumiranje
izumiranje
depopulacija
depopulacija
izrazita depopulacija
izumiranje
izumiranje
izumiranje
izrazita depopulacija
depopulacija
izumiranje
Izvor: DZS RH
Kriteriji za odreñivanje trenda u razdoblju 2005. – 2009.:
Broj živoroñenih veći od broja umrlih 40 i više posto – ekspanzija;
Broj živoroñenih veći od broja umrlih od 30 do 40 posto – izrazit rast;
Broj živoroñenih veći od broja umrlih od 10 do 30 posto – rast;
Broj živoroñenih veći ili manji od broja umrlih do 10 posto – stagnacija;
Broj umrlih veći od broja živoroñenih od 10 do 30 posto – depopulacija;
Broj umrlih veći od broja živoroñenih od 30 do 50 posto – izrazita depopulacija;
Broj umrlih veći od broja živoroñenih više od 50 posto – izumiranje.
Uzevši u obzir da je u razdoblju od 2005. do 2009. broj umrlih veći od broja živoroñenih za
35,2%, može se zaključiti da, dok većina općina demografski izumire, županija u cjelini
izrazito depopulira.
Šibensko-kninska županija u razdoblju od 2005. - 2009. godine bilježi pozitivni migracijski
saldo. Pozitivni saldo ostvaruje se u odnosu na inozemstvo, kao i na druge županije u
Republici Hrvatskoj. Najveći broj stanovnika doseljenih u županiju odnosi se na unutarnju
migraciju, odnosno na dolazak stanovništva iz drugih krajeva Republike Hrvatske. Meñutim,
treba naglasiti da je u 2009. godini došlo do negativnog migracijskog salda, prije svega zbog
manjeg useljavanja, a istovremenog znatno većeg iseljavanja stanovništva u inozemstvo.
Promjena migracijskog trenda u 2009. godini u odnosu na prethodne godine posljedica je
gospodarske krize koja je zahvatila cijelu Republiku Hrvatsku.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
37
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 10. Prirodni prirast i migracijski saldo u Šibensko-kninskoj županiji u razdoblju od
2005. do 2009.
Doseljeni
God.
Stanovništvo
procjena
sredinom
godine
Živoroñeni
Umrli
Prirodni
prirast
2005.
113 960
954
1495
2006.
114 200
905
1476
Odseljeni
Migracijski
saldo
Iz druge
županije
Iz
inozemstva
U drugu
županiju
U
inozemstvo
-541
1057
790
874
259
714
-571
1187
887
905
247
922
2007.
114 386
914
1445
-531
986
770
968
362
426
2008.
114 283
997
1 467
-470
932
871
838
483
482
2009.
114 122
1008
1491
-483
840
438
822
800
-344
Izvor: DZS RH
U usporedbi sa susjednim županijama, Zadarskom i Splitsko-dalmatinskom, migracijski saldo
Šibensko-kninske županije, iako pozitivan, ispod je njihove razine.
Grafikon 3. Migracijski saldo Šibensko-kninske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske županije u razdoblju
od 2005. do 2009. godine
Migracijski saldo u razdoblju 2005. -2009.
SPLITSKO-DALMATINSKA
ŽUPANIJA
ZADARSKA
ŽUPANIJA
Migracijski saldo u razdoblju
2005. - 2009.
ŠIBENSKO-KNINSKA
ŽUPANIJA
0
2 000
4 000
6 000
8 000
10 000
U pet županijskih gradova živi 75% stanovnika županije, dok u petnaest županijskih općina
živi preostalih 25% stanovnika.
U Grafikonu 4 uočava se neravnomjerna raspodjela i neujednačenost veličina naselja (grad
Šibenik ima vodeću ulogu, slijede ga ostali gradovi i, na kraju, općine).
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
38
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Grafikon 4. Raspodjela stanovništva po JLS Županije (Izvor: DZS RH)
60.000
50.000
40.000
30.000
20.000
10.000
lic
e
U
ne
šić
M
ur
te
r
Pi
ro
va
c
Ru
žić
Bi
sk
up
ija
Pr
om
in
a
Er
ve
ni
k
Ki
je
vo
C
iv
lj a
ne
Bi
ica
n
go
zn
oš
te
Ro
nj
e
P
rim
n
sn
o
st
a
Ki
Ti
Sk
ra
di
*
e
Dr
ni
š
di
c
Vo
*
k
Ši
be
ni
Kn
in
0
Šibenik * 2002. iz Šibenika se izdvojila zasebna općina Bilice
Vodice * 2006. iz Vodica se izdvojila zasebna općina Tribunj
Takvu raspodjelu, odnosno drastično opadanje broja stanovnika idući od glavnog preko
ostalih gradova do općina, možemo okarakterizirati kao centralizaciju najvažnijih sektora
rada u glavnome gradu i kao zapostavljanje ruralnih područja i nedovoljno ulaganje u njih.
3.4.3. Dobno-spolna struktura stanovništva
U Grafikonu 5 uočava se regresivni ili kontraktivni tip dobno-spolne strukture stanovništva.
On je karakteriziran niskim udjelom djece u odnosu na stanovništvo srednje dobi, što
uzrokuje nizak, opadajući prirodni prirast i pokazuje proces depopulacije. Stopa nataliteta
niža je od stope mortaliteta, tako da stanovništvo izumire. Takav tip prisutan je u Hrvatskoj
općenito.
Grafikon 5. Dobno-spolna struktura stanovništva županije
5.000
4.000
3.000
muškarci
2.000
žene
1.000
90
-9
4
80
-8
4
70
-7
4
60
-6
4
50
-5
4
40
-4
4
30
-3
4
20
-2
4
10
-1
4
04
0
Izvor: DZS RH
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
39
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Prosječna starost stanovništva županije iznosi 41,1 godinu, što je iznad hrvatskog prosjeka
od 39,3 godine. Gledajući, pak, indeks starosti,3 kod kojeg nam granična vrijednost od 100
govori da na svakog starog stanovnika dolazi jedan mladi, on je isto tako zabrinjavajući jer u
Šibensko-kninskoj županiji iznosi 113!
Republički prosjek, koji iznosi 90,7, i u tom je slučaju niži od županijskog. (Samo još četiri
županije imaju indeks veći od 100, Sisačko-moslavačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska
i Karlovačka.) Stoga ne čudi podatak da šest (Civljane, Ervenik, Biskupija, Kijevo, Unešić i
Promina) od deset najstarijih (prema prosječnoj starosti i indeksu starosti) općina u Republici
Hrvatskoj dolazi iz Šibensko-kninske županije. Stoga možemo zaključiti da Šibensko-kninska
županija raspolaže sa slabim ljudskim potencijalom.
Tablica 11. Indeks starosti i prosječna starost stanovništva po županijama (popis iz 2001.)
Županija
Zagrebačka
Krapinsko-zagorska
Sisačko-moslavačka
Karlovačka
Varaždinska
Koprivničko-križevačka
Bjelovarsko-bilogorska
Primorsko-goranska
Ličko-senjska
Virovitičko-podravska
Požeško-slavonska
Brodsko-posavska
Zadarska
Osječko-baranjska
Šibensko-kninska
Vukovarsko-srijemska
Splitsko-dalmatinska
Istarska
Dubrovačko-neretvanska
Meñimurska
Grad Zagreb
Republika Hrvatska
Indeks starosti (Xs)
Prosječna starost
79,8
94,7
109,8
123,8
87,0
94,4
97,8
109,4
145,7
87,0
81,0
77,5
86,0
84,1
113,1
75,5
77,8
99,7
85,3
72,0
93,7
90,7
39,6
39,6
40,7
41,9
39,0
39,7
40,0
41,0
43,0
38,9
38,2
37,8
38,9
38,7
41,1
37,8
38,1
40,2
39,0
37,6
39,7
39,3
Izvor: DZS RH
3
Indeks starosti (Xs) pokazuje omjer broja starih šezdeset i više godina i mladih u dobi do devetnaest godina, a
izračunava se po formuli Xs = P60+ / P0-19 x 100
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
40
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.4.4. Obrazovna struktura stanovništva
Obrazovna struktura stanovništva starijeg od petnaest godina (Tablica 12) ukazuje na širi
problem jer je prema europskim standardima Hrvatska ispod prosjeka. No u Šibenskokninskoj županiji ona je još niža. To se prvenstveno očituje u velikom udjelu stanovništva bez
škole (RH 2,86%, županija 7,89%) i nešto manjem udjelu onih s osnovnom. Prema zanatima,
KV, VKV i onima sa završenih 1-3 razreda osnovne škole, Šibensko-kninska županija bilježi
nešto veći udio. Srednje, gimnazijsko, više i visoko obrazovanje kreću se u granicama
republičkog prosjeka.
Kako su obrazovanje i konkurentna razina znanja bitni u današnjem dobu “uklanjanja”
granica i približavanja punopravnom članstvu u Europskoj uniji, tako bi udio stanovništva
prema završenoj školi morao imperativno rasti.
Tablica 12. Postotak stanovništva starijeg od petnaest godina prema završenoj školi u RH i ŠKŽ u
2001.
Bez
Škole
1-3
osnovne
4-7
osnovne
Osnovna
škola
Zanati,
KV,
VKV
Srednja
Gimna
-zija
Viša,
SS
Visoka
SS
Mr.sc.
Dr.sc.
RH
2,86
4,52
11,24
21,75
27,24
15,03
4,8
4,08
7,27
0,34
0,2
ŠKŽ
7,89
6,24
10,46
17,96
29,25
14,45
3,65
3,84
5,45
0,12
0,04
Izvor: DZS RH
STANOVNIŠTVO
Pozitivna obilježja:
zaustavljen trend depopulacije u obalnom području županije
pozitivan migracijski saldo u četverogodišnjem razdoblju, osim 2009. (negativni prirodni
prirast anulira se pozitivnim migracijskim saldom)
veći broj stanova za stanovanje od broja kućanstava (mogućnost stambenog zbrinjavanja u
kratkom roku) – 30 730 kućanstava (77,5%) vlasnik je ili suvlasnik stana, od toga je 22 787
obiteljskih kućanstava (74%), što znači da četvrtina kućanstava koja imaju stan u vlasništvu
ili suvlasništvu nisu obiteljska kućanstva
Negativna obilježja:
2
2
rijetka prostorna gustoća naseljenosti (37,8 stanovnika/km , u RH 78,4 stanovnika/km )
depopulacija gradova (osim Knina i Vodica) i izumiranje u devet od petnaest općina
pretežito staro stanovništvo (prosjek 41,1 godina, u RH 39,3)
49,4% kućanstava ima jednog ili dva člana
izraziti pad broja stanovnika u zaleñu (od 1991. do 2001. na 52%)
većina stanovnika živi u gradovima (75%, 43,73% u Šibeniku)
50,22% stanovnika u dobnoj je skupini od 20 do 59 godina
nepovoljna obrazovna struktura stanovništva starijeg od petnaest godina (42,55% nema
škole ili ima samo osnovnu)
nedovoljno organizirana briga za starije stanovništvo (društveno uključivanje)
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
41
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.5. ODGOJ I OBRAZOVANJE
Predškolski odgoj u Šibensko-kninskoj županiji odvija se u trideset dječjih vrtića, od toga
osam privatnih a dva vjerska vrtića.
Navedene vrtiće 2009./10. godine pohañalo je ukupno 2 395 djece, 467 jasličke a 1 928
vrtićke dobi. U vrtićima je zaposleno 246 odgojitelja. Kapaciteti jaslica i vrtića ne odgovaraju
potrebama.
Na području županije za osnovnoškolsko obrazovanje postoji 21 matična škola (I.-VIII.
razreda), četiri područne škole (I.-VIII.), 28 područnih škola (I.-IV.) i dvije glazbene.
Sve osnovne škole posljednjih godina bilježe znatan i konstantan pad broja učenika.
Posljedica je to, u najvećoj mjeri, ratnih prilika, izmijenjenog i posustalog gospodarstva i pada
nataliteta. Takve demografske prilike uvjetuju i specifičnosti u organiziranju osnovnoškolskog
obrazovanja. U gradovima se javljaju škole s prevelikim brojem učenika, a u zagorskom
dijelu županije prisutne su manje škole, koje bilježe velik pad broja učenika.
Od 2005. do 2009. broj učenika u osnovnim školama u županiji pao je s 9 928 na 9 089
učenika, za 839 učenika ili 9%.
Tablica 13. Učenici u osnovnim školama ŠKŽ
Broj učenika
RAZRED
2005./2006.
2006./2007.
2007./2008.
2008./2009.
2009./2010.
Ukupno I.-IV.
4 988
4 921
4 653
4 227
4 094
Ukupno V.-VIII.
4 940
4 866
4 899
5 070
4 995
Sveukupno I.-VIII.
9 928
9 473
9 552
9 151
9 089
Izvor: Ured državne uprave u ŠKŽ, Služba za društvene djelatnosti
Napomena: podaci ne uključuju glazbenu školu
Većina osnovnih škola u ŠKŽ nema sve uvjete za izvoñenje suvremenog odgoja i
obrazovanja koje traži Hrvatski nacionalni obrazovni standard.4
Većina škola kojima je osnivač Županija (devet škola) radi u jednoj smjeni, dok se u gradu
Šibeniku nastava odvija u dvjema smjenama u svim školama, osim u Katoličkoj osnovnoj
školi. Prosječna starost zgrada matičnih i područnih škola je 35 godina, što zadovoljava tek
minimum standarda za izvoñenje nastave.
U županiji je trinaest srednjih škola, od toga deset u Šibeniku, jedna u Drnišu a dvije u Kninu.
Postoji još i srednja glazbena škola u Šibeniku, koja ne ulazi u ukupan zbroj.
Od školske godine 2006./07. u Šibeniku djeluje i Šibenska privatna gimnazija s pravom
javnosti, s programom općeg gimnazijskog obrazovanja. U srednjim školama nastava se
odvija u 68 programa.
4
Elaborat “Mreža osnovnih škola kojima je osnovač ŠKŽ”, Upravni odjel za prosvjetu, znanost, kulturu
i šport.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
42
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
U razdoblju od 2005. do 2009. broj odjeljenja u srednjim školama raste, dok broj učenika
lagano, ali kontinuirano pada. S 4 729 u školskoj godini 2005./06. pao je na 4 582 u
2009./10. (za 3%).
Tablica 14. Srednje škole, odjeljenja i učenici u ŠKŽ
Školska godina
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
Broj odjeljenja
186
186
189
193
190
Broj učenika
4 729
4 730
4 731
4 715
4 582
Izvor: DZS, Statističko izvješće „Srednja škole i učenički domovi“
Postojeći sustav strukovnog odgoja i obrazovanja ne osigurava stjecanje kompetencija
potrebnih na tržištu rada jer se nedovoljno brzo osuvremenjuju obrazovna ponuda i
obrazovni programi. Oni se ne temelje na analizi tržišnih potreba, niti se prate indikatori
stope zapošljavanja ili nastavka obrazovanja onih koji su završili strukovno obrazovanje.
Velika većina nastavnih planova i programa zastarjela je i ne nudi mogućnost usvajanja
suvremenih znanja, vještina i kompetencija jer dinamika njihovog osuvremenjivanja ne prati
razvoj novih znanja i tehnologija. Metodika nastave u strukovnom obrazovanju nije se
mijenjala desetljećima. Dominira predavačka metoda, učenici moraju memorirati veliki broj
činjenica, koje ne povezuju i ne organiziraju u operativno znanje, a veza prakse i poslova koji
će se obavljati po završetku škole najčešće se ne ostvaruje. Isti nastavni sadržaji provlače se
kroz nekoliko nastavnih predmeta, učenici su preopterećeni satnicom, a i nedostatak
kvalitetnog nastavničkog kadra dodatno komplicira problem strukovnog obrazovanja.5
Gotovo nijedna srednja škola na području ŠKŽ nema uvjete potrebne za izvoñenje
suvremene nastave. Sve škole na području grada Šibenika rade u dvjema smjenama, tj.
prostorni kapaciteti su preopterećeni. Realizacijom kapitalnog projekta nadogradnje Tehničke
i Industrijsko-obrtničke škole rasteretit će se postojeći kapaciteta tih dviju škola, kao i zgrade
gimnazije.
Prosječna starost grañevina je tridesetak godina, što zadovoljava minimum za izvoñenje
nastave. Informatička opremljenost škola poboljšana je zadnjih godina, ali još uvijek nije na
zadovoljavajućoj razini (prosječno osamnaest učenika na jedno računalo). Takoñer, problem
je i informatička (ne)obrazovanost velikog dijela nastavničkog kadra.
Visokoškolsko obrazovanje odvija se na Veleučilištu u Šibeniku i Veleučilištu Marka Marulića
u Kninu.
Veleučilište u Šibeniku ima tri odjela. U Odjelu menadžmenta su stručni studiji Turistički
menadžment i Informatički menadžment, u Prometnom odjelu stručni studiji Cestovni promet
i Poštanski promet a u Upravnom odjelu stručni studij Pravo.
5
Elaborat “Prijedlog mreže srednjih škola ŠKŽ”, Upravni odjel za prosvjetu, znanost, kulturu i šport
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
43
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Veleučilište u Kninu ima stručne studije Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom,
Poljoprivreda krša – biljna proizvodnja, Poljoprivreda krša – stočarstvo krša i Prehrambena
tehnologija.
Od 2005. do 2009. broj upisanih studenata u stalnom je porastu: u Šibeniku je u tom
razdoblju porastao za 22% a u Kninu tri puta.
Školske godine 2009./10. upisana su 2 002 studenta, od toga 1 597 na Veleučilištu u
Šibeniku a 405 na Veleučilištu u Kninu.
Prvi studenti Veleučilište u Kninu diplomirali su 2007./08. U školskoj godini 2009./10. na
Veleučilištu u Šibeniku diplomiralo je 289 studenata a u Kninu 18.
Tablica 15. Upisani studenti u ŠKŽ
Upisani studenti
Školska godina
Veleučilište
u Šibeniku
Veleučilište
u Kninu
Ukupno
1 304
1 394
1 558
1 586
1 597
130
159
296
341
405
1 434
1 553
1 854
1 927
2 002
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
Izvor: Veleučilište u Šibeniku i Veleučilište Marka Marulića u Kninu
Tablica 16. Diplomirani studenti u ŠKŽ
Diplomirani studenti
Školska godina
2005./06.
2006./07.
2007./08.
2008./09.
2009./10.
Veleučilište
u Šibeniku
144
106
159
279
289
Veleučilište
u Kninu
/
/
42
45
18
UKUPNO
144
106
201
324
307
Izvor: Veleučilište u Šibeniku i Veleučilište Marka Marulića u Kninu
Kako tržište rada zahtijeva nove specijalnosti, pokrenute su inicijative za otvaranje novih
visokoobrazovnih ustanova. Broj diplomiranih studenata, magistara i doktora znanosti s
prebivalištem u ŠKŽ u stalnom je porastu. Godine 2008. bilo je 670 diplomiranih studenata,
šest magistara znanosti, dva magistra, tri sveučilišna specijalista i četiri doktora znanosti.
Tablica 17. Diplomirali, magistrirali i doktorirali prema prebivalištu (Šibensko-kninska županija)
2005.
Diplomirali
Sveučilišni specijalisti
482
Redovni: 317
–
2006.
2007.
2008.
512
559
670
–
–
3
Magistri
3
1
1
2
Magistri znanosti
9
9
10
6
Doktori
3
2
3
4
Izvor: DZS Visoko obrazovanje 2006. – 2008.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
44
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Od školske godine 2009./10. u Šibeniku postoji Studentski dom, što je jedan od uvjeta da se
Šibenik razvija kao studentski grad. S obzirom na stopu nezaposlenosti i veliku konkurenciju
u traženju zaposlenja u županiji, kvalifikacije završenih srednjoškolaca i studenata ne
zadovoljavaju potrebe lokalnih poslodavaca. Postoji potreba za zadržavanjem ljudi u
deficitarnim zanimanjima, kao što su stolar, kamenorezac, armirač, kuhar, konobar,
nastavnik matematike itd., ali su ta zanimanja često nepopularna. Potrebna je bolja suradnja
izmeñu Zavoda za zapošljavanje i obrazovnog sustava kako bi se uskladile ponuda i
potražnja na tržištu radne snage, kao i postojanje primjenjive Strategije razvoja ljudskih
potencijala. U županiji postoji pet pučkih otvorenih učilišta, koja provode programe
obrazovanja odraslih za stjecanje srednje stručne spreme kroz puno školovanje,
prekvalifikaciju, dokvalifikaciju i programe osposobljavanja. Sve programe obrazovanja
odraslih (osim tečajeva) verificiralo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa,
obuhvaćaju velik opseg različitih zanimanja i upisuju se u radnu knjižicu.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva uz pomoć poduzetničkih potpornih institucija
(razvojnih agencija, poduzetničkih inkubatora) provodi programe edukacije poduzetnika
početnika i onih u fazi rasta i razvoja. Programe edukacije poduzetnika organiziraju i
Hrvatska gospodarska komora, Obrtnička komora i HBOR (za poduzetnike početnike).
ODGOJ I OBRAZOVANJE
Pozitivna obilježja:
porast broja diplomiranih studenata s prebivalištem u županiji (u zadnje četiri godine)
Negativna obilježja:
nedovoljan kapacitet jaslica i vrtića
konstantan pad broja učenika u osnovnim i srednjim školama
osnovne škole u gradovima su pretrpane učenicima, a u područnim školama broj učenika u
velikom je padu
škole nemaju sve uvjete potrebne za izvoñenje suvremene nastave prema Hrvatskom
nacionalnom obrazovnom standardu
rad škola (osnovnih i srednjih) u dvjema smjenama
nepovezanost tržišta rada i strukovnog i visokog školstva
velika većina nastavnih planova zastarjela je, ne prati razvoj znanja i tehnologije
stare grañevine, zadovoljen minimum za izvoñenje nastave
informatička opremljenost škola nije zadovoljavajuća, kao ni primjena informatičkog znanja u
praksi kod većine nastavnika
praktični dio nastave uglavnom je formalnost
deficitarna zanimanja često su nepopularna
visokoobrazovani kadar rijetko se vraća (ili ostaje) raditi u županiju
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
45
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.6. ŠPORT I KULTURA
3.6.1. Šport
Rekreacija i šport neizostavan su element u životu i zdravlju društva kao cjeline. Šibenskokninska županija diči se tradicijom svojih športskih klubova i društava, kao i pojedinaca koji
su zahvaljujući svojim športskim uspjesima postali promotori Šibensko-kninske županije i
Hrvatske. Meñu njima ističe se, npr., Dražen Petrović, tragično preminuli kapetan hrvatske
košarkaške reprezentacije, po mnogima jednog od najboljih košarkaša svih vremena, koji je
danas idol i uzor mladima.
Iako bez većih financijskih resursa, športski klubovi i društva takoñer bilježe zapažene
uspjehe, kako na državnoj tako i na meñunarodnoj razini.
Nogometni klub Šibenik pripada klubovima s najdužim prvoligaškim stažem otkad je
suverene Hrvatske, Vaterpolski klub Šibenik godinama je u samom vrhu hrvatskog vaterpola,
Ženski košarkaški klub Jolly JBS, kao višestruke prvakinje Hrvatske, redovit je sudionik
eurokupova, Veslački klub Krka (utemeljen 1923.) najstariji je športski kolektiv u županiji.
U ostalim gradovima i općinskim središtima županije nogomet je najzastupljeniji šport, s
dugogodišnjom tradicijom, a klubovi kao što su Dinara, DOŠK, Zagora, Rudar i Vodice
okupljaju veliki broj nogometaša svih uzrasta.
Osim navedenih, valja istaknuti i manje klubove i športske kolektive čiji članovi takoñer
postižu vrhunske rezultate u svojim športovima, kao što su karate, boćanje, kuglanje,
jedrenje, plivanje, gimnastika, odbojka, pikado, taekwondo i drugi borilački športovi, šah,
futsal, tj. mali nogomet, i mnogi drugi.
Od tradicionalnih športskih manifestacija i narodnih igara valja izdvojiti amaterska natjecanja,
meñu kojima su najpoznatije Primoštenske užance i Bodulska pripetavanja (olimpijada
otoka), te mnoge druge igre koje njeguju stare dalmatinske sportove i običaje, kao što su
balote, briškula i trešeta, potezanje konopa, natjecanja u moru i ostali.
Navedene manifestacije održavaju se za vrijeme turističke sezone, doprinoseći tako
promociji i turističkoj ponudi županije kroz šport i narodne običaje.
3.6.2. Kultura
Šibensko-kninska županija, a isto tako i jedinice lokalne samouprave (gradovi i općine), u
svojem proračunu osigurava sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi. Sredstva se
izdvajaju za ustanove i udruge koje svojim programima potiču razvoj kulturne djelatnosti na
području županije.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
46
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Iako prostorno malena, Šibensko-kninska županija u svjetskim je razmjerima poznata po
kulturnim i zabavnim manifestacijama, od kojih treba izdvojiti:
- Meñunarodni dječji festival (s polustoljetnom tradicijom)
- Srednjovjekovni sajam u Šibeniku (na kojemu sudjeluju i gosti iz inozemstva)
- Glazbene večeri (Festival dalmatinske šansone, Jazz festival u Vodicama, Bodulska
balada na otoku Zlarinu...)
- Užance šibenskog kraja (Eko-etno sajam u Skradinu, Festival ruralne kulture u Kninu,
Večer domaće kužine u Pirovcu, Primoštenske užance...).
Osim
još:
-
gradskih muzeja u Šibeniku, Kninu, Drnišu i Skradinu, na području županije nalaze se
Meštrovićev mauzolej u Otavicama
Izložba Fausta Vrančića u Prvić Luci
Akvarij i muzej pomorske tradicije u Vodicama.
Muzej grada Šibenika dovršava stalni postav, dok ih ostali gradski muzeji već imaju.
Takoñer, dovršava se izgradnja Memorijalnog centra Fausta Vrančića na otoku Prviću,
investicija vrijedna više od milijun eura, koju većim dijelom financira EU.
Na području županije svojim dugogodišnjim djelovanjem ističu se Šibenska narodna glazba,
osnovana 1848., Gradski puhački orkestar Drniš, osnovan 1864. i Šibensko pjevačko društvo
“Kolo”, osnovano 1899., jedno od najstarijih kulturno-umjetničkih društava u Hrvatskoj. U
Drnišu djeluje i Tamburaški orkestar “Krsto Odak”, koji je uspjesima na natjecanjima izvan
županije pokazao da pripada vrhu tamburaške glazbe u Hrvatskoj.
Na području županije djeluje niz amaterskih kulturno-umjetničkih udruga, s više od tisuću
članova.
U Šibeniku djeluje Hrvatsko narodno kazalište, na čijem su repertoaru, osim vlastitih
predstava i nekoliko godišnjih premijera, i brojne gostujuće predstave.
ŠPORT I KULTURA
Pozitivna obilježja:
tradicija bavljenja športskim aktivnostima (nogometom, košarkom, vaterpolom, veslanjem...)
velik broj poznatih osoba s područja športa i kulture
kulturne manifestacije prepoznate kao važan čimbenik u razvoju turizma
Negativna obilježja:
nedovoljno ureñeni športski objekti (igrališta, športske dvorane)
nedovršen stalni postav Muzeja grada Šibenika
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
47
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3. 7. ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST
3.7.1. Zaposlenost
Broj zaposlenih u ŠKŽ od 2005. do 2009. bilježi vrlo lagan porast od 4,1%, dok je u RH
porastao za 9,42%. U 2009. u županiji je bilo 29 478 zaposlenih, što je 2,07% ukupno
zaposlenih u RH.
Tablica 18. Zaposleni u ŠKŽ i RH od 2005. do 2009.
Godina
Zaposleni u ŠKŽ
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
28 319
28 576
28 767
29 955
29 478
Zaposleni u RH
Udio ŠKŽ u RH
1 301 484
1 341 690
1 146 660
1 424 527
1 424 045
2,18%
2,13%
2,51%
2,10%
2,07%
Izvor: DZS
Kada pratimo kretanje broja zaposlenih u ŠKŽ u razdoblju 2005.-2009. uočavamo da je
porast broja zaposlenih u pravnim osobama proporcionalan porastu broja ukupno zaposlenih
u županiji (Grafikon 6).
Grafikon 6.
Kretanje zaposlenih u ŠKŽ, 2005.-2009.
35.000
30.000
25.000
20.000
15.000
u obrtim a i sl.
profesijama
10.000
u pravnim
osobam a
5.000
0
2005
2006
2007
2008
2009
Izvor: DZS
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
48
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 19. Zaposleni u ŠKŽ po gospodarskim granama i poslovnim subjektima 31.3.2009.
Zaposleni u Šibensko-kninskoj
županiji
A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
R
S
Poljoprivreda, lov i šumarstvo i
ribarstvo
Rudarstvo i vañenje kamena
Prerañivačka industrija
Opskrba el.energijom, plinom i
parom i klimatizacija
Opskrba vodom; uklanjanje
otpadnih voda, gospodarenje
otpadom i djelatnost sanacije
okoliša
Grañevinarstvo
Trgovina na veliko i malo,
popravak...
Prijevoz i skladištenje
Djelatnost pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane
Informacije i komunikacije
Financijske djelatnosti i
djelatnosti osiguranja
Poslovanje nekretninama
Stručne znanstvene i tehničke
djelatnosti
Administrativne i pomoćne
uslužne djelatnosti
Javna uprava, obrana, socijalno
osiguranje
Obrazovanje
Djelatnosti zdravstvene zaštite i
socijalne skrbi
Umjetnost, zabava i rekreacija
Ostale uslužne djelatnosti
Djelatnost kućanstava kao
poslodavca koja proizvode
različitu robu i obavljaju različite
usluge za vlastite potrebe
Nerazvrstani prema
djelatnostima
Ukupno:
Ukupno u%:
Struktura
U obrtu i
djelat.
slob.
profes.
Struktura
141
0,61%
288
64
4 293
0,28%
18,66%
552
U
pravnim
osob.
Uk.
zaposl.
Struktura
4,45%
429
1,46%
8
683
0,12%
10,56%
72
4 976
0,24%
16,88%
2,40%
-
0,00%
552
1,87%
684
2,97%
1
0,02%
685
2,32%
1.114
4,84%
809
12,51%
1 923
6,52%
3 360
14,60%
1.096
16,95%
4 456
15,12%
1 541
6,70%
350
5,41%
1 891
6,41%
1 034
4,49%
1.380
21,34%
2 414
8,19%
203
0,88%
20
0,31%
223
0,76%
623
2,71%
127
1,96%
750
2,54%
97
0,42%
9
0,14%
106
0,36%
457
1,99%
325
5,03%
782
2,65%
342
1,49%
65
1,01%
407
1,38%
3 435
14,93%
220
3,40%
3 655
12,40%
2 315
10,06%
4
0,06%
2 319
7,87%
1 813
7,88%
284
4,39%
2 097
7,11%
749
194
3,25%
0,84%
21
685
0,32%
10,59%
770
879
2,61%
2,98%
-
0,00%
85
1,31%
85
0,29%
-
0,00%
7
0,11%
7
0,02%
23 011
100%
6 467
100%
29 478
100,00%
78,06
21,94
100
Izvor: Zaposleni u pravnim osobama po županijama, NKD 2007, Statistička izvješća 1419/2010, str 69;
Zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, NKD 2007 Statistička izvješća 1419/2010, str 110-111
Najviše zaposlenih u Šibensko-kninskoj županiji u 2009. godini je u prerañivačkoj industriji
(16,88%). Slijede trgovina (15,12%) i djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja
hrane (8,19%). Veliki dio zaposlenih u županiji financira se iz državnog (županijskog)
proračuna pa sektor javna uprava, obrana, socijalno osiguranje zapošljava 12,4% ukupno
zaposlenih, obrazovanje 7,87% a djelatnost zdravstvene, zaštite i socijalne skrbi 7,11%.
Veliki problem u županiji je skoro jednak broj umirovljenika (oko 28 000) i zaposlenih (oko 29
000). Starosnu mirovinu ostvaruje oko 14 000 umirovljenika.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
49
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.7.2. Nezaposlenost
U Šibensko-kninskoj županiji od 2005. do 2008. broj nezaposlenih pada, da bi u 2009.
porastao: koncem te godine u evidenciji Zavoda za zapošljavanje bilo je 8 027 osoba, 16,7%
više nego krajem 2008. (u RH je u 2009. zabilježen porast od 21,2% u odnosu na 2008.).
Promjene u nezaposlenosti u Šibensko-kninskoj županiji prikazane su u Tablici 20.
Tablica 20. Nezaposleni u Šibensko-kninskoj županiji po spolu i dobi od 2005. do. 2009.
God.
Ukup
Žene
Žene
(%)
Muš.
Muš
(%)
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50 +
2005.
9 850
5 648
57,3
4 202
42,7
425
1 223
1 138
1 064
1 261
1 343
1 351
2 045
2006.
9 122
5 288
57,9
3 834
42,0
404
1 074
1 068
940
1 137
1 183
1 240
2 076
2007.
7 420
4 308
58,1
3 112
41,9
279
844
842
769
902
974
966
1 844
2008.
6 876
4 033
58,6
2 843
41,3
256
768
815
714
843
851
865
1 764
2009.
8 027
4 464
55,6
3 563
44,4
382
994
1 120
870
847
967
958
1 889
Izvor: HZZ, PS Šibenik
Prema spolnoj strukturi nezaposlenih, svih navedenih godina žene su bile brojnije. Udio
nezaposlenih žena koncem 2009. bio je 55,6%. Te je godine u evidenciji Zavoda za
zapošljavanje zabilježen porast broja muškaraca za 25,3% u odnosu na 2008. U ŠKŽ manji
je postotak nezaposlenih žena nego u RH.
Dobna struktura pokazuje da u pet godina nije došlo do većih oscilacija. Starija dob (iznad
pedeset godina) bilježi najveći rast nezaposlenih (od 20,7% u 2005. do 25,7% u 2008. i
23,5% u 2009.). Kad promatramo dobnu skupinu iznad 45 godina uočavamo da ona čini čak
35% ukupno nezaposlenih. Po strukturi nezaposlenih u 2009. ŠKŽ ne odstupa od RH.
Grafikon 7.
Nezaposleni u ŠKŽ po mjesecima, 2005. i 2009.
12.000
10.000
8.000
6.000
4.000
2.000
0
2005
2009
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
XI
XII
Izvor: Statistika Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ)
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
50
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Kada gledamo nezaposlenost po mjesecima, vidimo pad nezaposlenih u ljetnoj sezoni, što je
rezultat bavljenja turizmom i srodnim djelatnostima.
Tablica 21. Stopa nezaposlenosti u ŠKŽ (2005. – 2009.)
Aktivno
stanovništvo
Ukupno
zaposleni
Ukupno
nezaposleni
Stopa
nezaposlenosti
31.12.2005.
31.12.2006.
31.12.2007.
31.12.2008.
31.12.2009.
37 386
37 085
37 358
37 040
36 893
27 536
27 963
29 938
30 164
28 866
9 850
9 122
7 420
6 876
8 027
26,3%
24,6%
19,9%
18,6%
21,7%
Izvor: Statistika HZZ, Statistika Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO)
Stopa nezaposlenosti krajem 2009. godine u ŠKŽ bila je 21,7%. Nakon pada stope
nezaposlenosti tijekom pet godina, u 2009. zabilježen je rast stope nezaposlenosti, koji se
nastavio i u 2010. Isti trend kretanja stope nezaposlenih bilježi i RH.
Tablica 22. Obrazovna struktura nezaposlenih u ŠKŽ (2005. – 2009.) na dan 31.12.
Osnovna
škola
SŠ za
zanim. koja
traju 3 g, te
škola za
KV i VKV
radnike
SŠ za
zanimanja
koja traje
četiri g. i
više, te
gimnazija
Prvi
stupanj
fakulteta,
stručni
studij i
viša škola
Fakulteti,
akademija,
magisterij i
doktorat
God.
Ukupno
Bez škole i
nezavrš.
osnovna
škola
2005.
9 850
3,30%
28,57%
38,67%
23,58%
2,54%
3,34%
2006.
9 122
3,60%
27,75%
37,97%
23,92%
2,88%
3,88%
2007.
7 420
3,27%
26,71%
37,48%
25,27%
3,09%
4,18%
2008.
6 876
2,78%
25,76%
38,18%
25,42%
3,33%
4,54%
2009.
8 027
2,59%
23,98%
39,12%
26,17%
3,63%
4,51%
Izvor: Statistika HZZ
Obrazovna struktura nezaposlenih u ŠKŽ od 2005. do 2009. pokazuje da najveći broj
nezaposlenih ima završenu trogodišnju srednju školu (u 2009. bilo ih je 3 140 ili 39,12%). Od
2005. do 2008. nezaposleni s osnovnom školom bili su na drugom mjestu po nezaposlenosti.
U 2009. to su bili nezaposleni s četverogodišnjom srednjom školom (2 101 ili 26,17%), nakon
kojih slijede nezaposleni sa završenom osnovnom (1 925 ili 23,98%), visokom školom (362 ili
4,51%) i višom (291 ili 3,63%) školom i s nezavršenom osnovnom školom (208 ili 2,59%).
Obrazovna struktura nezaposlenih u županiji približno je ista kao u RH.
U Tablici 23 prikazana je nezaposlenost na dan 30.6.2010. Ukupno nezaposleni čine 18,4%
radne snage u županiji. Prema dobi, većinu čini populacija u skupini od 25 do 55 godina.
Prema kvalifikacijskoj strukturi, 63,9% ukupno nezaposlenih su kvalificirani radnici, što je
11,7% ukupno raspoložive radne snage. Prema djelatnostima, 61,7% nezaposlenih može
raditi u uslužnim djelatnostima, 19,5% u upravi, 16,2% u industriji i obrtništvu a 2,6% u
poljoprivredi i ribarstvu.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
51
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 23. Nezaposlenost na dan 30.6.2010. (HZZ-PS Šibenik)
3 693
3 263
6 956
% ukupno
nezaposlenih
53,1
46,9
100
% radne
snage
9,8
8,6
18,4
Dob
16-25
25-35
35-45
45-55
55-65
Ukupno
1 051
1 762
1 560
1 781
802
6 956
15,1
25,3
22,4
25,6
11,6
100
2,8
4,7
4,1
4,7
2,1
18,4
Kvalifikacije
Nekvalificirani
Kvalificirani
Diploma visoke škole
Sveučilišna diploma
Ukupno
1 898
4 442
294
322
6 956
27,2
63,9
4,3
4,6
100
5,0
11,7
0,8
0,9
18,4
Industrija & obrtništvo
Uprava
Uslužne djelatnosti
Poljoprivreda/ribarstvo
1 125
1 358
4 293
180
16,2
19,5
61,7
2,6
3,0
3,5
11,4
0,5
Ukupno
6 956
100
18,40
Spol
Broj
Ženski
Muški
Ukupno
Djelatnost
Izvor: Statistika HZZ, statistika Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO)
Prema dužini čekanja na posao, prikazanoj u Tablica 24, većina nezaposlenih (57,1%)
kratkotrajno je nezaposlena, odnosno na evidenciji Zavoda za zapošljavanje manje je od 12
mjeseci. Dugotrajno nezaposlenih, koji na posao čekaju dulje od 12 mjeseci, je 42,9%.
Tablica 24. Trajanje nezaposlenosti na dan 30.6.2010. (HZZ-PS Šibenik)
Trajanje
Broj
%
< 3 mjeseca
1 030
14,8
> 3 – < 6 mjeseci
1 175
16,9
> 6 – < 12 mjeseci
1 769
25,4
> 12 mjeseci
2 982
42,9
Ukupno
6 956
100
Izvor: Statistika HZZ
Mjere HZZ-a za zapošljavanje i prekvalifikaciju i projekti koji razvijaju ljudske resurse prilika
su za smanjivanje nezaposlenosti. U Tablici 25 prikazane su mjere HZZ-a za zapošljavanje u
ŠKŽ od 2006. do 2009.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
52
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 25. Mjere za zapošljavanje HZZ-PS Šibenik
2006.
2007.
2008.
2009.
Sufinanciranje zapošljavanja mladih
16
22
11
1
Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno
nezaposlenih
49
53
76
12
Sufinanciranje zapošljavanja starijih
osoba
19
25
29
4
Sufinanciranje zapošljavanja posebnih
skupina
14
10
14
0
Sufinanciranje obrazovanja za poznatog
poslodavca
29
0
17
0
8
100
105
60
Javni rad
35
20
30
39
UKUPNO
170
230
282
116
Naziv mjere
Financiranje obrazovanja
Izvor: HZZ-PS Šibenik
Broj zaposlenih putem mjera za zapošljavanje HZZ-a rastao je u razdoblju od 2006. do
2008., da bi 2009. znatno pao (282 zaposlena u 2008. naspram 116 u 2009.).
U zadnje tri godine u ŠKŽ najviše je sredstava utrošeno na financiranje obrazovanja
nezaposlenih osoba, potom na sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba i
na javne radove.
Sredstva kojima raspolaže HZZ putem mjera za zapošljavanje nisu dostatna s obzirom na
potrebe. Ujedno, većina nezaposlenih se teško odlučuje na prekvalifikaciju premda nema
stalnog zaposlenja (zbog rada na sivom tržištu ili nepostojanja svijesti o cjeloživotnom
obrazovanju?)
ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST
Pozitivna obilježja:
sezonski pad nezaposlenosti
Negativna obilježja:
mali postotak zaposlenih u proizvodnji (u prerañivačkoj industriji 17%)
27% zaposlenih je na državnom proračunu (zdravstvena zaštita i socijalna skrb, obrazovanje
i javna uprava, obrana i socijalno osiguranje)
skoro izjednačen broj umirovljenika i zaposlenih
visok udio (35%) osoba dobne skupine iznad 45 godina u broju nezaposlenih
porast stope nezaposlenosti u 2009. (21,7%, u RH 16%) nakon četverogodišnjeg razdoblja
pada
najveći broj nezaposlenih ima završenu trogodišnju školu (39,1%)
nedovoljna sredstva za prekvalifikacije kadrova
neusklañenost ponude i potražnje na tržištu rada, te školstva i potreba tržišta rada
nemotiviranost nezaposlenih za nova znanja i vještine
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
53
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.8. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB
3.8.1. Zdravstvo
Zdravstvo u Šibensko-kninskoj županiji sastavni je dio zdravstvenog sustava Republike
Hrvatske, koji je najvećim dijelom centraliziran. Obilježavaju ga svi problemi karakteristični za
cijeli sustav. S jedne strane, treba dodatno izdvajati znatna sredstva za održavanje
postojećeg standarda i za unaprjeñenje zdravstvenog sustava i infrastrukture, a s druge
strane, stalno se traži smanjenje troškova u zdravstvu.
Županija, kao jedinica područne (regionalne) samouprave, ima zakonske obveze u zdravstvu
kao osnivač i vlasnik zdravstvenih ustanova na svom području, što podrazumijeva
upravljanje njima i odgovornost za njihov rad. U svom proračunu županija redovito izdvaja
sredstva za odreñene zdravstvene potrebe, za investicije i investicijsko održavanje
grañevinskih objekata i opreme u zdravstvenim ustanovama.
Zdravstvene ustanove Šibensko-kninske županije financiraju se u skladu sa Zakonom o
prihodima od HZZO-a (Proračun RH), prihodima od usluga pruženih drugim zdravstvenim
ustanovama, decentraliziranim prihodima (koji su na razini županije u 2009. iznosili
16.306.250 kn), prihodima iz izvornog županijskog proračuna (koji su na razini 2009. iznosili
2.541.692 kn), prihodima od ostalih korisnika (privatnika), prihodima od participacije, ostalim
prihodima i izvanrednim prihodima (kamatama i donacijama).
Mreža zdravstvene zaštite u županiji uključuje sljedeće institucije:
• Opću bolnicu Šibenik i Opću bolnicu Knin
• Dom zdravlja Šibenik, Dom zdravlja Drniš i Dom zdravlja Knin
• Zavod za javno zdravstvo Šibenik.
Opća bolnica Šibenik ima 296 kreveta i zapošljava 601 djelatnika, dok Opća bolnica Knin ima
140 kreveta i 156 djelatnika. Specijalističke usluge obavljaju se u Šibeniku i Kninu, dok opću
praksu obavlja 68 timova opće/obiteljske medicine i osam pedijatrijskih timova. Osim toga,
postoji 59 timova stomatološke zaštite, devet timova zdravstvene zaštite žena, četiri
biokemijsko-medicinska laboratorija, 34 tima zdravstvene njege u kući i tri tima higijenskoepidemiološke zdravstvene zaštite.
Pred županiju se postavlja, kao prioritetna potreba, gradnja nove bolničke zgrade u Šibeniku,
na novoj lokaciji, jer postojeći objekti paviljonskog tipa, prometno stiješnjeni u samom
središtu grada, a neki stari i više od 130 godina, ne mogu na adekvatan način zadovoljiti
bolničke potrebe u budućnosti. Takoñer se nameće potreba boljeg iskorištenja postojećeg
bolničkog prostora u Kninu, u smislu uvoñenja novih sadržaja i djelatnosti.
Nalazišta peloida (Makirina-Ivinj i Morinjski zaljev) daju mogućnost za razvoj dodatnih
zdravstvenih sadržaja, lječilišta, zdravstvenog turizma, hospicija, gerontoloških sadržaja i dr.
Stradavanje mladih u prometu predstavlja velik problem u županiji, a potrebna je i bolja
educiranost stanovništva o zaštiti zdravlja, sve u svrhu preventivnog djelovanja.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
54
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 26. Osnovni statistički pokazatelji u zdravstvu 2009.
Pokazatelj
Očekivano trajanje života (u godinama)
Šibensko-kninska županija
RH
77,00
74,58 (2001.)
Stopa smrtnosti djece
(na 1 000 stanovnika)
Kreveti u bolnicama i klinikama
(na 1 000 stanovnika)
Prosječan broj konzultacija u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti po stanovniku
6,0
4,5
4,56
5,47
7,0
6,3
Br. stanovnika po liječniku opće prakse
1585
1773
Najčešće bolesti:
- bolesti dišnog sustava
- bolesti cirkulacijskog
sustava
- bolesti dišnog sustava
- bolesti cirkulacijskog
sustava
Izvor: Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb
3.8.2. Socijalna skrb
Na području Šibensko-kninske županije djeluju tri centra za socijalnu skrb, koji zapošljavaju
61 osobu, a to su:
• CZSS Šibenik
• CZSS Drniš
• CZSS Knin.
Centri za socijalnu skrb javne su ustanove čiji je osnivač RH. Stručnjaci koji rade u tim
centrima rješavaju i provode prava iz socijalne skrbi u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi
(savjetovanje, financijska pomoć, skrb izvan obitelji), obavljaju nadzor nad udomiteljskim
obiteljima i sudjeluju u sudskim postupcima kada se radi o zaštiti djece i drugih članova
obitelji.
Statistički podaci na dan 31.12.2009. pokazuju da Šibensko-kninska županija ima najviši
postotak korisnika stalne socijalne pomoći u Republici Hrvatskoj: 8 379 ili 7,4% ukupnog
stanovništva, dok državni prosjek iznosi 2,1%. Alarmantno stanje je na području grada Knina
i okolice (područje djelovanja CZSS-a Knin), gdje 25,9% ukupnog stanovništva prima stalnu
socijalnu pomoć. Ako je promatramo bez CZSS-a Knin, u ostatku županije 3,1% stanovnika
koristi stalnu socijalnu pomoć.
Tablica 27. Korisnici stalne pomoći u Šibensko-kninskoj županiji na dan 31.12.2009.
Red.
br.
Centar za socijalnu skrb
(CZSS), Županija
1.
Šibenik
2.
Knin
3.
Drniš
Ukupno
Županija bez CZSS-a Knin
Broj osoba
korisnika
stalne pomoći
Udjel (%) broja osoba korisnika
stalne pomoći u broju stanovnika
2 241
5 582
556
8 379
2 797
2,9
25,9
4
7,4
3,1
Izvor: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Godišnje izvješće 2009.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
55
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
U strukturi prava u socijalnoj skrbi u Šibensko-kninskoj županiji u 2009. može se uočiti da je
najviše prava korišteno u stavkama doplatka za pomoć i njegu (4 249 korisnika) i jednokratne
pomoći (3 317 korisnika) kada je riječ o državnoj pomoći, i pomoći za ogrjev (3 221 korisnik)
kada je riječ o lokalnoj i regionalnoj pomoći.
Tablica 28. Struktura prava u socijalnoj skrbi u Šibensko-kninskoj županiji na dan 31.12.2009.
R.
br.
I
II
III
IV
V
VI
1. Šibenik
2. Knin
3. Drniš
Ukupno
županija
(1.-3.)
1 415
1 977
406
3 798
2 241
5 582
556
8 379
1 510
1 617
190
3 317
205
22
476
368
61
-
742
390
24
748
-
772
18
25
7
50
1 340
57
190
1 587
2 282
1 276
691
4 249
-
-
-
-
323
45
105
12
62
5
490
62
22
14
5
41
-
-
-
-
-
-
61
61
29
7
3
39
69
24
16
109
2 029
576
268
2 873
314
92
74
480
455
-
44
499
448
2 011
762
3 221
CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB
PRAVO U SOCIJALNOJ SKRBI
STALNA POMOĆ :
1. Ukupno pomoći (samaca i obitelji)
2. Ukupno obuhvaćenih osoba
JEDNOKRATNA POMOĆ:
1. Ukupno pomoći u izvještajnoj godini
- od toga za školovanje
- od toga za nabavku potrebne odjeće i obuće
- od toga za nabavku osnovnih predmeta u
kućanstvu
- od toga za pogrebne troškove
2. Različiti korisnici (samci i obitelji) kojima je
jednom ili više puta odobrena pomoć u izvještajnoj
godini
DOPLATAK ZA POMOĆ I NJEGU
POMOĆ I NJEGA U KUĆI
Ukupno korisnika
Ukupno pomoći
OSOBNA INVALIDNINA
NAKNADA DO ZAPOSLENJA
SKRB IZVAN VLASTITE OBITELJI
SMJEŠTAJ U UDOMITELJSKU OBITELJ DJECE I
ODRASLIH
VII
SMJEŠTAJ U OBITELJSKI DOM DJECE I
ODRASLIH
POMOĆ ZA OSOBNE POTREBE ZA KORISNIKE
STALNOG SMJEŠTAJA
PRAVO NA STATUS RODITELJA
VIII
NJEGOVATELJA
PRAVO RODITELJA DJETETA S TEŽIM
SMETNJAMA U RAZVOJU NA DOPUST,
IX
ODNOSNO NA RAD S POLOVICOM PUNOG
RADNOG VREMENA RADI NJEGE DJETETA
SAVJETOVANJE I POMAGANJE U
X
PREVLADAVANJU POSEBNIH TEŠKOĆA
SAMACA I OBITELJI
SMJEŠTAJ U DOM SOCIJALNE SKRBI ZA
XI
DJECU I ODRASLE
LOKALNA I REGIONALNA POMOĆ
POMOĆ ZA PODMIRENJE TROŠKOVA
XII
STANOVANJA
XIII
POMOĆ ZA OGRJEV
Izvor: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Godišnje izvješće 2009.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
56
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
U županiji postoji opći nedostatak usluga socijalne potpore, uključujući obiteljska
savjetovališta, poticanje samopouzdanja kod mladih i sprječavanje poremećaja u ponašanju,
usprkos tomu što je polovicom 2005. godine Centar za socijalnu skrb Šibenik otvorio
Savjetovalište za djecu, mladež, brak i obitelj.
U županiji postoji pet domova za starije i nemoćne osobe, koji pružaju smještaj za 585
osoba, što zadovoljava trenutne potrebe. Meñutim, nedovoljno je organizirana briga za starije
osobe izvan domova, odnosno nizak je stupanj društvene uključenosti starijih osoba. Centar
za odgoj i obrazovanje djece i mladih, koji skrbi o djeci i mladima s psiho-fizičkim problemima
u razvoju, nalazi se u Šibeniku, dok se privatna ustanova socijalne skrbi “Roman-obitelj”,
koja skrbi o odraslim osobama s mentalnom retardacijom, nalazi u Bratiškovcima.
Hrvatski Caritas, kao dio svjetske karitativne mreže, ima važnu ulogu u pružanju usluga
socijalne skrbi u županiji u partnerstvu s tri centra socijalne skrbi. Na području županije
djeluju dva Caritasa, u Šibeniku i Kninu, koji dnevno podijele prosječno 150 obroka u
Šibeniku a 80 u Kninu i mjesečno financijski potpomognu pedesetak obitelji i podijele tristo
paketa hrane.
Centar za prevenciju i liječenje ovisnosti Šibensko-kninske županije, otvoren 1. siječnja
2004., djeluje u sklopu Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije.
Na području Šibensko-kninske županije djeluju, dajući znatan doprinos na području socijalnih
usluga i zdravstvene prevencije, gradska društva Crvenog križa u Šibeniku, Kninu i Drnišu.
Gradsko društvo Crvenog križa u Kninu provodi i program Pomoć u lokalnoj zajednici,
usmjeren na podršku manjinskim povratnicima u procesu povratka i reintegracije.
Zdravstvo i socijalna skrb
Pozitivna obilježja:
zadovoljavajuća mreža javne zdravstvene službe na primarnoj i sekundarnoj razini (tri doma
zdravlja, u Šibeniku, Kninu i Drnišu, s ambulantama na terenu, dvije opće bolnice, u Šibeniku
i Kninu, Zavod za javno zdravstvo, dvije županijske ljekarne, Šibenik i Drniš, s ukupno deset
ljekarničkih jedinica, sve skupa popunjeno djelatnostima i ekipirano kadrom u skladu sa
standardima u RH ).
zadovoljavajuća mreža javnih ustanova socijalne skrbi (tri centra za socijalnu skrb, u
Šibeniku, Kninu i Drnišu, tri doma za starije i nemoćne osobe, u Šibeniku, Kninu i Oklaju,
ustanova za odgoj i obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju Centar za odgoj i
obrazovanje Šubićevac, Obiteljski centar u Šibeniku.
mogućnost razvitka dodatnih standarda i djelatnosti u zdravstvu i socijalnoj skrbi (lječilišta,
sadržaja zdravstvenog turizma i rekreacije, sadržaja za osobe treće životne dobi višeg
standarda zbog podneblja i povoljnih klimatskih uvjeta, gerontoloških sadržaja ili hospicija u
prostoru bolnice u Kninu kao nadogradnje na postojeće produženo liječenje).
tradicija (bolnica u Šibeniku na sadašnjoj lokaciji starija je od 130 godina, a bolnička
djelatnost još starija).
Negativna obilježja:
nejednaka dostupnost medicinske skrbi na području županije (otoci, brdsko zaleñe –
udaljenost, prometna izoliranost).
nedovoljna razvijenost izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi za djecu i mlade, starije i
nemoćne osobe i psihički bolesne odrasle osobe (nerazvijena ili nepostojeća mreža
socijalnih usluga izvan institucija, poput pomoći i njege u kući, udomiteljstva, života u
zajednici, savjetovališta, patronaže i dr.).
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
57
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
nedovoljna dostupnost javnih prostora, usluga i sadržaja osobama s invaliditetom (barijere u
prostoru i prometu, nepostojanje rampa, prilagoñenih prilaza, prijelaza prometnica,
odgovarajuće signalizacije i liftova, nepoštivanje zakonskih odredbi o grañenju u skladu s
potrebama osoba s invaliditetom).
stradavanje mladih u prometu (posebno u noćnim i jutarnjim satima u dane vikenda i
zabava).
kasna detekcija malignih oboljenja. Rak dojke najčešći je oblik malignog oboljenja kod žena u
županiji, slijede rak debelog crijeva i rak pluća i bronha. Potrebno je provoditi preventivne
preglede radi ranog otkrivanja bolesti i poticati stanovništvo iznad odreñene dobne granice
na redovite kontrole. Primjetan je slab odaziv na besplatne programe za prevenciju raka
dojke i raka debelog crijeva koji se provode s državne razine.
rano eksperimentiranje s drogama i pijenje alkohola kod mladih: istraživanja pokazuju da
sve ranije počinju s tim porocima pa je potrebna veća i bolja preventiva.
neadekvatna prostorna organizacija Opće bolnice Šibenik (paviljonskog tipa, s više zgrada,
što priječi funkcionalnu i ekonomičnu organizaciju rada pa bolnica ne udovoljava suvremenim
standardima – treba izgradit novu zgradu tipa monobloka).
nedovoljna razvijenost mreže zdravstvenih usluga iznad propisanih minimalnih standarda
(zbog položaja na moru), nalazišta peloida, zatim prostornih i položajnih uvjeta u Kninu,
moguć je razvoj dodatnih zdravstvenih sadržaja, lječilišta, zdravstvenog turizma, hospicija,
gerontoloških sadržaja i dr.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
58
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3. 9. GOSPODARSTVO
3.9.1. Uvod
Osim poljoprivrede i stočarstva, stanovnici šibenskoga kraja nekad su se bavili su se
zanatstvom, ribarstvom, obalnim brodarstvom i trgovinom, te proizvodnjom soli. Ribolov nije
bio razvijen kao na većim dalmatinskim otocima, ali je riba uvijek bila važna u prehrani
stanovništva.
U drugoj polovici 19. st. stvaraju se infrastrukturni preduvjeti za razvoj gospodarstva.
Izgrañena je željeznička pruga Siverić – Šibenik (1877.), s odvojkom prema Kninu (1888.),
što je dovelo do snažnijeg razvoja šibenske luke. Godine 1879. izgrañen je vodovod, a 1895.
poduzeće Šupuk i sin na Skradinskom buku gradi prvu hidroelektranu u ovom dijelu Europe.
Ti su projekti privukli strane ulagače pa je ubrzo uz elektranu na Skradinskom buku
izgrañena i manja tvornica kalcij karbida u vlasništvu talijanskog kapitala. Nakon što je ta
tvornica stradala u požaru 1901. Talijani na području Crnice grade novu tvornicu kalcij
karbida a potom i cijanimida pa Šibenik, meñu rijetkim sredinama u Europi, ima razvijenu
proizvodnju umjetnog gnojiva. U to vrijeme u gradu se razvija i zanatska proizvodnja:
povjesničari bilježe parni mlin, četiri pogona za proizvodnju tjestenine, pet pogona za
proizvodnju sapuna, tvornicu prediva i tkala, dvije tvornice likera, tri tiskare i veliku radionicu
za proizvodnju odijela “Matavulj”, koja je jedno vrijeme zapošljavala dvjesto radnika.
Iako je krajem 19. st. većina stanovnika živjela od vinogradarstva, pojava filoksere i
sporazum Austrije i Italije o uvozu talijanskog vina početkom 20. st. dovode do propadanja
vinogradarstva i do emigracije u prekomorske zemlje.
Izgradnjom željeznice razvija se lučka djelatnost. U šibenskoj luci austrijska tvrtka Steinbeiss
izgradila je veliko stovarište drvene grañe, preko kojeg je drvo iz zapadne Bosne izvozila u
mediteranske zemlje. Za prevoženje ugljena iz Siverića i Velušića austrijsko-talijanska tvrtka
Monte Promina u luci je izgradila stovarište ugljena.
Zahvaljujući snažnom razvoju industrije početkom stoljeća, potom izgradnji Tvornice
aluminija na Lozovcu 1937. i nastavku industrijalizacije nakon 1945. godine (TLM, TEF,
Revija, Remontno brodogradilište, Poliplast, Vinoplod Vinarija), Šibenik postaje važnim
industrijskim centrom a udio industrije u ukupnom prihodu tadašnje Općine Šibenik 80-ih
godina 20. st. iznosi blizu 60%. Osim industrije, razvija se i uslužni sektor i grade veliki
turistički kapaciteti (Solaris, Vodice, Primošten). Šibenski kraj čine prepoznatljivim i dva
nacionalna parka, “Krka” i “Kornati”, slikovita i razvedena obala i otoci, te jedinstven pomorski
prilaz gradu kanalom sv. Ante.
Na području Drniša i Knina takoñer dolazi do industrijskog razvoja: Tvornica vijaka (TVIK),
Kninjanka, Mladost, Jadran metal, Agroprerada i Krka namještaj u Kninu, Tvornica
oplemenjenih folija (TOF), Drnišplast i Girk Kalun u Drnišu itd.
Početkom 90-ih godina 20. st. šibensko područje bilo je izloženo ratnoj agresiji, u kojoj je
uništena elektroliza aluminija u Ražinama pa je TLM ostao bez kapaciteta za proizvodnju
primarnog aluminija, ali je nastavio proizvodnju aluminijskih profila, limova i folija. Tijekom
2007. godine TLM je privatiziran.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
59
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Područje Drniša bilo je okupirano a njegovi gospodarski kapaciteti takoñer u velikoj mjeri
devastirani.
Ulaskom u proces tranzicije, gospodarstvo je doživjelo dramatične promjene. Propadaju veća
poduzeća (Šibenka, Slobodna plovidba, Revija, Poliplast), zatvara se TEF, a istovremeno se
otvara velik broj manjih tvrtki i obrta. Očigledno je da su, bez obzira na velika ulaganja u
industrijalizaciju nakon Drugog svjetskog rata, sistemski razlozi doveli do tehnološkog
zaostajanja i gubitka konkurentnosti prerañivačkog sektora, dok je privatna inicijativa bila
posve zagušena. Sve to, uz ratna razaranja i tranzicijsko nesnalaženje, rezultiralo je velikim
problemima u prilagodbi globalnom tržištu devedesetih godina. Nezaposlenost raste jer
manje tvrtke ne mogu prihvatiti sve otpuštene radnike. Ipak, i u apsolutnim brojkama i
relativno udio malih i srednjih poduzeća i obrta u ukupnoj zaposlenosti sve je veći pa je
danas u njemu zaposleno više od 50% svih zaposlenih u gospodarstvu. Mali i srednji
poduzetnici postaju nova pokretačka snaga, a njihovi napori za daljnjim razvojem sve više se
osjećaju u životu Šibensko-kninske županije.
Na području Drniša nakon rata obnovljena je većina industrijskih kapaciteta. Oni danas
uspješno posluju pa je i po tomu Drniš jedinstven primjer relativno brze obnove gospodarstva
i osiguranja veće zaposlenosti u ovom kraju.
3.9.2. Gospodarska kretanja
Nakon devedesetih godina javljaju se odreñena pozitivna kretanja. Propast velikih poduzeća
i razvoj malih i srednjih tvrtki i obrta doveli su do relativnog povećanja zaposlenosti u sektoru
malog gospodarstva. Male i srednje tvrtke koje su započele s radom početkom devedesetih
puno su ulagale u objekte i opremu (sve do pojave globalne recesije). Većina manjih tvrtki
okrenuta je tercijarnim (uslužnim) djelatnostima (trgovini, ugostiteljstvu, servisima i ostalim
vrstama usluga), dok je manji broj zastupljen u grañevinarstvu i prerañivačkim djelatnostima.
Obično se radi o tradicionalnim obrtima (preradi drva, bravariji i limariji, trgovini i sl.,)
Pojavljuju se i novi subjekti na području novih tehnologija (informatike, automatike).
Prema nedavno objavljenom Ocjenjivanju i razvrstavanju jedinica lokalne i regionalne
samouprave prema razvijenosti,6 Šibensko-kninska županija nalazi se u prvoj skupini, koju
čine županije s pokazateljima razvijenosti manjim od 75% prosjeka Republike Hrvatske.
Indeks razvijenosti Šibensko-kninske županije iznosi 63,30% prosjeka RH.
Od dvadeset jedinica lokalne samouprave, četiri, Kistanje, Ervenik, Civljane i Biskupija, se
nalaze u prvoj skupini, u kojoj je pokazatelj razvijenosti manji od 50% prosjeka RH. U drugoj
skupini, s indeksom razvijenosti od 50 do 75% prosjeka RH, nalaze se Ružić, Skradin,
Unešić, Knin i Promina. U trećoj skupini, s indeksom od 75 do 100% prosjeka RH, nalaze se
Drniš, Pirovac, Tribunj, Tisno, Rogoznica, Vodice, Bilice i Murter. Grad Šibenik, s indeksom
100,52%, nalazi se u četvrtoj skupini, s indeksom od 100-125% prosjeka RH, u kojoj je i
Primošten, s indeksom razvijenosti 109,43%.
Nacionalno vijeće za konkurentnost objavilo je u rujnu 2008. regionalne indekse
konkurentnosti. Šibensko-kninska županija nalazi se na 13. mjestu od ukupno 21 obrañene
jedinice (20 županija i Grad Zagreb). Šibensko-kninska županija po razini bruto domaćeg
6
Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne samouprave prema stupnju razvijenosti, Vlada
RH, NN 89/10
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
60
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
proizvoda nalazi se ispod prosjeka Republike Hrvatske. (Podaci o bruto domaćem proizvodu
na razini područnih jedinica (županija) obrañivani su do 2007. i od tada nema novih
podataka.)
Tablica 29. Bruto domaći proizvod županije od 2000. do 2008. (iskazan u tekućim cijenama)
God
Bruto
domaći
proizvod
ŠKŽ
(mil. kn)
Bruto
domaći
proizvod
ŠKŽ,
(mil.
EUR)
2000.
3.179
2001.
Struktura po
županijama
% (Hrvatska
= 100)
Bruto domaći
proizvod ŠKŽ
po stanovniku
(kn)
Bruto domaći
proizvod ŠKŽ
po stanovniku
(EUR)
Indeks
(Hrvatska
=
100)
416
1,8
28.319
3.710
70,9
3.342
447
1,8
29.534
3.953
68,7
2002.
3.750
506
1,8
33.080
4.466
70,5
2003.
4.314
570
1,9
37.962
5.019
74,3
2004.
4.851
647
2,0
42.661
5.691
77,1
2005.
5.493
742
2,1
48.198
6.513
81,0
2006.
5.498
751
1,9
48.146
6.575
74,7
2007.
6.544
892
2,1
57.213
7.799
80,8
2008.
6.733
932
2
58.914
8.156
76,4
Izvor: DZS RH
Tablica 30. Bruto dodana vrijednost za županiju po djelatnostima NKD-a (2002.) od 2000. do
2008. (iskazana u tekućim cijenama, u mil. kuna)
Godina / Djelatnosti prema NKD
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
177
220
237
211
266
250
227
231
249
315
304
477
500
446
625
793
861
934
Grañevinarstvo
112
157
197
361
573
759
327
466
449
Trgovina na veliko i na malo;
popravak motornih vozila i
motocikala te predmeta za osobnu
uporabu i kućanstvo
259
301
298
380
476
497
486
598
501
Hoteli i restorani
111
146
170
197
272
326
336
393
440
Prijevoz, skladištenje i veze
296
301
328
369
388
389
402
555
552
713
667
733
831
873
976
1.109
1.396
1.468
678
697
707
789
844
877
1.044
1.132
1.221
2.660
2.792
3.148
3.638
4.136
4.699
4.725
5.632
5.813
Poljoprivreda, lov, šumarstvo i
ribarstvo
Rudarstvo i vañenje, prerañivačka
industrija,
opskrba električnom energijom,
plinom i vodom
Financijsko posredovanje,
poslovanje
nekretninama, iznajmljivanje i
poslovne usluge
Javna uprava i obrana, soc.
osiguranje,
obrazovanje, zdravstv. zaštita i soc.
skrb, ostale
društvene, soc. i osobne uslužne
djelatnosti i
aktivnosti kućanstava
Ukupno dodana vrijednost
Izvor: DZS RH
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
61
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.9.3. Financijski rezultati7
Krajem 2009. u Šibensko-kninskoj županiji aktivno je 1 837 trgovačkih društava i 3 800 obrta.
Trgovačka društva te su godine ostvarila 5,708 mlrd kn ukupnog prihoda, što je u odnosu na
prethodnu godinu manje za 16,7%. Dobit u tomu razdoblju iznosila je 178 mil. kn, a gubitak
čak 488 mil. kn.
Najveći prihodi ostvareni su u djelatnosti prerañivačke industrije, 2.047.196.951 kn, što je u
odnosu na prethodnu godinu manje za 29%. Udio prerañivačke industrije u ukupnom prihodu
je 39,1%.
U djelatnosti trgovine na veliko i malo u 2009. ostvareno je 1.209.123.231 kn prihoda, što je
za 14% manje u odnosu na prethodnu godinu. Trgovina sudjeluje s 23,1% u ukupnim
prihodima poduzetnika u županiji.
Grafikon 8.
Struktura ukupnih prihoda po djelatnostima
Ostalo
15,90%
Turizam i
ugostiteljstvo
7,50%
Prerañivačke
djelatnosti
45,90%
Grañevinarstvo
8,30%
Trgovina
22,40%
Izvor: Fina
58,7% prihoda ostvareno je na području Šibenika. Pet najvećih tvrtki ostvarilo je 24,3%
prihoda.
Tablica 31. Prvih pet tvrtki u županiji po veličini prihoda (2009. god.)
Naziv tvrtke
Mjesto
Ukupni prihod (000 kn)
1. TLM – TVP d.o.o.
Šibenik
741.767
2. Knauf d.o.o.
Knin
206.843
3. Solaris d.d.
Šibenik
179.903
4. Djelo d.o.o.
Unešić
150.641
5. TOF d.d.
Drniš
108.857
Izvor: Fina ISSN 1847 - 5426
7
FINA
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
62
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 32. Prvih pet tvrtki u županiji po veličini dobiti (2009. god.)
Naziv tvrtke
Mjesto
Dobit (000 kn)
1. Knauf d.o.o.
Knin
2. Vjetroelektrana Trtar-krtolin d.o.o.
Šibenik
7.985
3. Marina kremik d.o.o.
Primošten
6.855
4. Jolly - JBS d.o.o.
Drniš
6.585
5. Mak d.o.o.
Vodice
5.551
13.543
Izvor: Fina ISSN 1847 – 5426
Najveći udio, 3.661.018.675 kn ili 70,0%, u prihodima Šibensko-kninske županije u 2009.
ostvarili su mali poduzetnici, što je porast 21,4% u odnosu na 2008. godinu. Srednji
poduzetnici u ostvarili su 1.094.605.406 kn ili 20,9% ukupnih prihoda poduzetnika Šibenskokninske županije, što je u odnosu na 2008. manje za 19,6%.
Grafikon 9 prikazuje kretanje ukupnih prihoda i rashoda trgovačkih društava registriranih na
području Šibensko-kninske županije u razdoblju od 2001. do 2009.
Grafikon 9.
Ukupni prihodi i rashodi od 2001. do 2009. god. (000 Kn)
8.000.000
7.000.000
6.000.000
5.000.000
Ukupni prihodi
4.000.000
Ukupni rashodi
3.000.000
2.000.000
1.000.000
0
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
Izvor: Fina
Od 2001. do 2007. godine u Šibensko-kninskoj županiji rashodi su premašivali prihode za
nekoliko postotaka. Tek su se u 2007. prihodi povećali u odnosu na rashode, i to za 11%. U
2009. godini opet nastupa trend pada prihoda u odnosu na rashode, i to za 5,4%.
Ulaganja u dugotrajnu imovinu trgovačkih društava povećana su za 11,6%, što je najveće
povećanje u odnosu na druge županije. Prosječna mjesečna neto plaća u 2009. iznosila je
4.020 kn, dok je na razini Hrvatske bila 4.634 kn.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
63
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Vanjskotrgovinska razmjena i strana ulaganja
U prethodnih deset godina saldo vanjsko-trgovinske razmjene imao je negativan trend do
2006. Od te godine pokrivenost uvoza izvozom raste.
Tablica 33. Vanjskotrgovinska razmjena Šibensko-kninske županije u razdoblju 2001. – 2009.
godine (u 000 USD)
Vanjsko
trgovinska
razmjena
2001.
2002.
2003.
Izvoz
68.763
64.398
Uvoz
103.450
Saldo
-34.686
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
54.214
124.316
163.145
193.320
236.472
294.736
192.776
89.892
96.351
162.398
207.964
255.037
276.657
314.501
184.110
-25.494
-42.136
-38.081
-44.818
-61.717
-40.185
-8.666
19.764
Izvor: Fina
Grafikon 10. Vanjskotrgovinska razmjena Šibensko-kninske županije u razdoblju 2001.- 2009. godine
u 000 USD
30.000.000
20.000.000
10.000.000
0
-10.000.000
-20.000.000
-30.000.000
-40.000.000
-50.000.000
-60.000.000
-70.000.000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
Saldo
Izvor: Fina
U 2009. saldo vanjsko-trgovinske razmjene Šibensko-kninske županije bio je pozitivan i
iznosio je 8.666.827 USD. Prethodne godine deficit platne bilance iznosio je 19.764.972
USD. Ukupan izvoz u 2009. u odnosu na prethodnu godinu smanjen je za 34,6% a vrijednost
za 41,5%. Pokrivenost uvoza izvozom u 2009. godini iznosila je 104,7%, dok je u 2008. bila
93,7%. Najveći izvoznici su TLM TVP, Knauf, NCP – Remontno brodogradilište, ZM Vikom,
TLM TPP, Girk Kalun, Ivanal, Prvi bljesak i TOF.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
64
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 34. Najvažnija izvozna tržišta gospodarskih subjekata
Šibensko-kninske županije u 2009. godini
ZEMLJE
Rang
Zemlje
Izvoz
%
1
Italija
80.599.768
41,8
2
Bosna i Hercegovina
38.726.524
20,1
3
Njemačka
14.552.298
7,5
4
Velika Britanija
11.949.104
6,2
5
Austrija
9.500.612
4,9
6
Francuska
7.273.490
3,8
7
Srbija
6.229.333
3,2
8
Nizozemska
4.272.574
2,2
19.673.271
10,2
192.776.974
100,0
Ostale
Ukupno
Izvor: Fina
Najvažniji vanjskotrgovinski partneri u izvozu 2009. bile su Italija (41,8%), Bosna i
Hercegovina (20,1%), Njemačka (7,5%), Velika Britanija (6,2%), Austrija (4,9%), Francuska
(3,8%), Srbija (3,2%) i Nizozemska (2,2%).
Strana ulaganja u Šibensko-kninskoj županiji vezana su uglavnom za prirodne resurse
(turizam, mineralne sirovine). Tvrtka Bramac nedavno je zatvorila svoje proizvodne
kapacitete u Drnišu. Najvažniji strani ulagači prikazani su u sljedećoj tablici.
Tablica 35. Strana ulaganja u Šibensko-kninskoj županiji od 1990. do 2010.
Ulagač
Zemlja
podrijetla
Djelatnost
Županijsko
poduzeće
Eurobridge
Mañarska
turizam
Primošten d.d.,
Diamant Marina
Knauf
Njemačka
grañevinski
materijali (gips
ploče)
Knauf d.d.
Bramac
Austrija
grañevinski
materijali
(pokrovni
crijep)
Bramac d.d.
Röfix
Austrija
završni
materijali u
grañevinarstvu
Rofix
Iznos
ulaganja (€)
Broj
zaposlenih
15.000.000
200
3.360.000
200
-
7.000.000
Tvrtka je
prestala s
obavljanjem
djelatnosti
2010. godine
25
Izvor: Fina
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
65
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.9.4. Pregled važnijih gospodarskih sektora i poslovna infrastruktura
3.9.4.1. Prerañivačke djelatnosti
Šibensko područje ima bogato nasljeñe industrijske proizvodnje, koja se uglavnom temelji na
preradi metala. Na prijelazu 19 i 20. st. osnovani su pogoni elektroda i ferolegura, a 1937.
izgrañena je u Lozovcu elektroliza aluminija. Početkom 90-ih godina ugašena je proizvodnja
u Tvornici elektroda i ferolegura (TEF), dok je Tvornica lakih metala (TLM ) još uvijek najveći
industrijski kompleks u županiji. U TLM-u je zaustavljena proizvodnja aluminija zbog
oštećenja pogona elektrolize u Domovinskom ratu. Prije 1990. Remontni zavod Šibenik bavio
se održavanjem vojnih plovila i opreme. Danas je privatiziran (NCP – Remontno
brodogradilište) i nastavlja razvijati djelatnost održavanja i izgradnje brodova.
Veći dio industrijskih kapaciteta na drniškom području obnovljen je nakon rata. Danas rade
sljedeće tvornice: Tvornica oplemenjenih folija Drniš (TOF), Drnišplast, Girk Kalun, Metalsint
Oklaj i Dalmacijavino. U Tvornici vijaka Knin (TVIK) proizvodnja je manjim dijelom
obnovljena. Tvrtka je privatizirana i u vlasništvu je grupacije DIV.
TLM, najveću tvrtku u prerañivačkoj djelatnosti, koja zapošljava nešto više od 1 500 radnika,
odnedavno je u vlasništvu konzorcija, kojeg čine tvrtke Dalekovod, Aluflexpack, Zagreb
montaža i Feal. Osim Tvornice valjanih proizvoda, u koju su prethodnih godina uložena
znatna sredstva (više od pedeset milijuna eura), tehnološki se usavršavaju pogoni prese koja
proizvodi aluminijske profile.
Takoñer i ZM-Vikom, tvrtka iz snažne grupacije Zagreb montaže, ostvaruje snažniji razvoj i
veća ulaganja na području Šibenika. U Gospodarskoj zoni Podi izgrañeni su respektabilni
kapaciteti za proizvodnju filtara te podvozja i kipera za teretna vozila.
Vinoplod-Vinarija Šibenik, koja zapošljava oko 250 radnika, bavi se proizvodnjom vina i
ostalih alkoholnih pića. Kooperira s brojnim poljoprivrednim gospodarstvima s područja
županije i šire. Tvrtka je privatizirana i posluje profitabilno.
Na području Županije izgrañeni su veći kapaciteti za finalizaciju proizvoda od mineralnih
sirovina: Knauf, Girk Kalun, Mikrosiverit, Samoborka, Röfix.
Na kninskom području njemačka tvrtka Knauf uložila je sredstva u kapacitete za proizvodnju
gipsanih proizvoda. Danas ostvaruje više od dvjesto milijuna kuna prihoda i zapošljava oko
120 djelatnika. Na drniškom području tvrtka Girk Kalun ima instalirane kapacitete za
proizvodnju 100 000 t vapna. Jedan je od većih izvoznika u županiji.
Svježi vjetrovi za prerañivačku industriju zapuhali su u posljednjih nekoliko godina
osnivanjem gospodarskih i poslovnih zona.
Gospodarska zona Podi u perspektivi predstavlja, kao središnja zona u županiji, najvažniji
prostor za gospodarski razvoj. Osim nje, primjetne su aktivnosti u pripremi ureñenja zona za
različite poslovne aktivnosti i na području Drniša, Skradina, Knina i Vodica, a i u ostalim
jedinicama lokalne samouprave.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
66
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Gospodarska zona Podi sve je važniji čimbenik razvoja prerañivačkih djelatnosti u županiji. U
zoni je izgrañeno petnaestak pogona, većinom proizvodnih. Zona se prostire na oko 550 ha,
od čega je 120 ha već ustupljeno poduzetnicima. Grad Šibenik do sada je raspolagao s 139
ha a u tijeku je postupak dodjele još 100 ha.
Osim zone Podi, važnije poslovne zone nalaze se na području Drniša: zona Drniš i zona
Radonić.
Poslovna zona Drniš naslanja se na urbanistički definiranu radnu zonu mješovite namjene
Drniš, gdje već postoje proizvodni pogoni Jadran plin i Girk Kalun.
U zoni se nalaze sljedeći subjekti: Tvornica savitljive ambalaže (TOF), Drnišplast, Bramac (u
kojemu je proizvodnja privremeno obustavljena), Kamenoklesar, Lića, Eurodaus – tehnički
pregled i Rad – komunalno poduzeće. Poslovna zona Drniš povezana je s autocestom
državnom cestom D-33 (27 km). U zoni se nalazi industrijski kolosijek. Površina zone iznosi
266 616 m2, od čega je u vlasništvu grada 78 044 m2, u vlasništvu poduzetnika 103 982 m2 a
u privatnom vlasništvu 84 590 m2. U zoni je izrañena osnovna infrastruktura. Očekuje se i
njezino spajanje na budući gradski kolektor otpadnih voda. U zoni su zaposlena 262 radnika.
Dosadašnja ulaganja u zonu iznose 4.751.303 kn.
Poslovna zona Radonić prostire se na 197 742 m2. Vlasnik zone je RH, koja je prenijela
pravo grañenja u korist grada Drniša. Zona je uvrštena u prostorni plan. U zoni je
proizvodne kapacitete izgradila tvrtka Beton Lučko, a tvrtka Jolly J.B.S. realizira se reciklažni
centar. Do sada su izgrañeni trafo stanica 10(20)/0,42 kV i elektrovodovi, kabelski povezani
na TS 35/10 Unešić i TS 110/35 Trbounje, kroz zonu prolaze telekomunikacijski kablovi, u
tijeku je priprema glavnog projekta za izgradnju infrastrukture u zoni (vodovoda, kanalizacije,
javne rasvjete). Ishodovana je lokacijska dozvola.
Za gospodarsku namjenu izdvojena su dva područja:
1. Za smještaj proizvodnje, industrijske, zanatske, poslovne, uslužne, trgovačke i
komunalno-servisne djelatnosti
2. Za smještaj proizvodnih i prerañivačkih djelatnosti u poljoprivrednoj proizvodnji.
Zona je s autocestom povezana državnom cestom D-33 (5 km) a od željezničkog kolodvora
Šibenik i Luke Šibenik udaljena je 8 km. Trenutno, Beton Lučko zapošljava 21 radnika.
Gospodarska zona Kosa nalazi se na području Ićeva u zaleñu Skradina. Površina zone
iznosi 30 ha, od čega je grad Skradin vlasnik 19,11 ha, postojeći investitori 5,89 ha a
Republika Hrvatska preostalih 5 ha. Zona će moći primiti oko 26 gospodarskih subjekata, a
procjenjuje se da će biti zaposleno oko 250 radnika.
Do sada su završeni radovi na izgradnji pristupnog puta i vodovoda i ureñenju dijela
infrastrukture unutar zone a sagrañena je i trafostanica.
Zona je unesena u prostorni plan 2001. Izrañen je i Urbanistički plan zone (2006.).
Unutar zone na parceli veličine 10 000 m2 nalazi se tvrtka Univerzal Niko – pogon za
proizvodnju betonske galanterije. Krajem 2010. otvorena je i uljara u vlasništvu PZ Bili brig –
Visovac.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
67
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Poslovna zona Preparandija – Knin, namijenjena proizvodnim, zanatskim, trgovačkim,
skladišnim i uslužnim sadržajima, prostire se na 7,5 ha zemljišta, od kojih je grad Knin
vlasnik 67,5% a poduzetnici 32,5%. Do zone vodi pristupna cesta, dok su prometnice u zoni
napola dovršene. Priključci za vodu, struju, telefon i odvodnju postoje. Zona raspolaže
vlastitom trafo-stanicom. U izradi je projektna dokumentacija za novu mrežu vodovoda i
odvodnje (koja će zamijeniti postojeću). Parcelacija je izvršena najvećim dijelom. Trenutno je
u njoj devet poduzetnika a planirana je za četrnaest.
Zona ima dva priključka i ulaza s državne ceste D-1 (Zagreb – Knin – Split).
Gospodarska zona Čista Prostornim planom županije naznačena je, uz zonu Podi, kao zona
od županijskog značenja. Smještena je u zaleñu Vodica, na području Čiste Velike,
neposredno uz izlaz s autoceste Zagreb – Split. Ukupna površina zone iznosi 70 ha. Zonu
tek treba izgraditi. Izrañeni su urbanistički plan zone i parcelacijski elaborat, a izvršen je i
prijenos vlasništva s Republike Hrvatske na Grad Vodice. Izrañena je Studija opravdanosti, a
u tijeku je izrada Marketing plana i Management plana. Grad Vodice raspisao je Javni poziv
za iskaz interesa, na koji se je odazvalo deset potencijalnih ulagača. Ukupno je zatraženo 86
000 m2 prostora. U zoni će raditi 116 radnika.
U sklopu projekta “Razvoj investicijskog okruženja”, koji je provelo Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetništva u suradnji s EU, Šibensko-kninska županija je 2006.
godine dobila certifikat Croatian Invester Friendly Region.
U Šibensko-kninskoj županiji trenutno postoji jedan poduzetnički inkubator: Poduzetnički
inkubator PIN – Šibenik. Osnovao ga je grad Šibenik uz podršku EU iz programa CARDS
2002. Raspolaže s trima objektima (ureñenim bivšim vojnim skladištima u Mandalini), u
kojima se nalazi četrnaest poslovnih prostora namijenjenih proizvodnim i uslužnim
djelatnostima. PIN Šibenik namijenjen je poduzetnicima početnicima, kao i onima s novom
(inovativnom) ponudom proizvoda i usluga.
Pokrenuta je i inicijativa za osnivanje aluminijskog klastera, s ciljem finalizacije proizvoda
uvoñenjem novih tehnologija i inovacija, takoñer i kroz projekt I-Navis, koji je usmjeren na
jačanje suradnje u maritimnim djelatnostima i razvoj novih proizvoda, od kojih su prvi bili od
aluminija.
3.9.4.2. Trgovina
Maloprodaja i veleprodaja igraju važnu ulogu u zapošljavanju u županijskom gospodarstvu.
U trgovini je zaposleno 16,10% od ukupno zaposlenih djelatnika u trgovačkim društvima
registriranim na području Šibensko-kninske županije.
U Šibensko-kninskoj županiji smješteni su veliki maloprodajni lanci Konzum, Plodine i Lidl.
Lokalna trgovačka tvrtka Djelo takoñer razvija vlastiti maloprodajni lanac i trenutno se bliži
brojci od sto maloprodajnih jedinica, od kojih su gotovo sve na području županije. Velpro,
tvrtka iz grupacije Agrokor koja se bavi veleprodajom robe široke potrošnje, otvorila je u
okviru poslovnog centra Dalmare veliki veleprodajni centar. U planu je otvaranje novih
maloprodajnih lanaca na području županije.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
68
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
U djelatnosti trgovine na veliko i malo u Šibensko-kninskoj županiji u 2009. godini ostvarena
je 1.209.123.231 kn prihoda, što je 14% manje nego u prethodnoj godini. Trgovina u
ukupnim prihodima poduzetnika u županiji sudjeluje s 23,1%.
U 2008. ukupna ulaganja u dugotrajnu imovinu u sektoru trgovine iznosila su 19.023.774 kn
a u 2009. godini 39.860.068 kn, što je povećanje od 109,5%.
Najvećim trgovačkim tvrtkama u županiji Konzumu i Velprou, objema iz grupacije Agrokor,
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja Republike Hrvatske zabranila je, zbog velikog udjela
koji imaju na veleprodajnom i maloprodajnom tržištu, preuzimanje preostalih trgovačkih tvrtki.
3.9.4.3. Turizam
Županija kao turistička destinacija ima niz atrakcija, od kojih se izdvajaju prirodne ljepote
(dva nacionalna parka, dijelovi dvaju parkova prirode), vrlo razveden i atraktivan akvatorij,
očuvan okoliš, bogato kulturno-povijesno naslijeñe, očuvane tradicijske djelatnosti
(proizvodnja vina, maslinovog ulja, suhih smokava i pršuta, uzgoj školjaka, koraljarstvo,
spužvarstvo...). Poboljšanjem prometne infrastrukture, tj. izgradnjom autoceste, atrakcije
županije postale su dostupnije europskom, a i širem, emitivnom turističkom tržištu. No ostaje
problem dotrajalih i neadekvatnih cesta koje od autoceste vode do većine turističkih
destinacija u županiji.
Posljednjih desetljeća turistički razvoj županije (kao i cijele države) bio je u velikoj mjeri
stihijski, s razvojnom vizijom masovnog turizma. Turistička infrastruktura i kapaciteti
koncentrirani su na obalnom području, gdje se nude “more i sunce”, a veliki turistički
potencijal unutrašnjeg dijela županije gotovo je u potpunosti neiskorišten.8
Smještajni kapaciteti u ŠKŽ, koji kontinuirano čine oko 7, 7% smještajnih kapaciteta RH, od
2005. do 2009. stagniraju. U 2009. u smještajnim jedinicama bilo je 62 900 ležajeva, najviše
u privatnom smještaju, 40 940 ili 65% (u RH je taj postotak 55%), a u hotelima i apartmanima
8 270 ili 13% ( u RH 15% ).
Tablica 36. Smještajni kapaciteti u ŠKŽ
Smještajni kapaciteti
Hoteli i apartmani
Broj ležajeva
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
7 760
8 010
8 090
8 270
8 270
Privatni smještaj
41 260
41 260
41.260
40 940
40 940
Kampovi
12 700
12 700
13 140
13 140
13 140
910
910
930
930
550
62 630
62 880
63 420
63 280
62 900
7,87
7,87
7,78
7,60
7,69
Odmarališta
UKUPNO
Udio ŠKŽ u RH (%)
Izvor: Turistička zajednica Šibensko-kninske županije
8
„Izvješće o zaštiti okoliša Šibensko-kninske županije“, veljača 2010. OIKON d.o.o. Institut za primjenjenu
ekologiju
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
69
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Dolasci turista u ŠKŽ u 2006. pali su u odnosu na 2005. da bi već sljedeće godine njihov broj
porastao. U 2009. broj dolazaka turista u županiju ponovno pada. Te je godine zabilježeno
769 376 dolazaka, što je 7,04% ukupnih dolazaka u RH. Prednjače strani turisti, kojih je 5-6
puta više nego domaćih.
Noćenja turista kontinuirano rastu, kako domaćih tako i stranih. U 2009. ostvareno je 4 264
530 noćenja ili 7,57% ukupnih noćenja turista u RH. Noćenja stranih turista kontinuirano čine
više od 80% ukupnih noćenja u ŠKŽ. Glavnina turističkih kapaciteta nalazi se u obalnom
području, gdje se bilježi i najveći turistički promet.
Trend rasta turističkog prometa u posljednjih nekoliko godina vidi se u Tablici 37 i Grafikonu
11.
Tablica 37. Dolasci i noćenja turista u ŠKŽ
Domaći
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
Strani
Ukupno
Udio ŠKŽ
u RH (%)
Dolasci
121 715
697 228
818 943
8,19
Noćenje
% noćenja
Dolasci
Noćenje
% noćenja
Dolasci
Noćenje
% noćenja
Dolasci
Noćenje
% noćenja
Dolasci
Noćenje
% noćenja
447 688
13,3
115 705
492 127
13,8
137 359
569 342
14,2
142 702
689 873
16,4
113 004
719 660
16,9
2.925 186
86,7
597 498
3 066 869
86,2
682 795
3 452 907
85,8
700 832
3 519 635
83,6
656 372
3 544 870
83,1
3 372 874
100
713 203
3 558 996
100
820 154
4 022 249
100
843 534
4 209 508
100
769 376
4 264 530
100
6,56
/
6,87
6,71
/
7,35
7,18
/
7,49
7,37
/
7,04
7,57
/
Izvor: TZ ŠKŽ
Grafikon 11. Turistički promet u ŠKŽ od 2005. do 2008.
br.noćenja
5.000.000
dom aći
4.000.000
3.000.000
strani
2.000.000
Ukupno
1.000.000
0
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
godina
Izvor: TZ ŠKŽ
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
70
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 38. Noćenja stranih turista u ŠKŽ od 2005. do 2009. prema zemlji prebivališta (prvih
devet zemalja)
Rang
2005.
2006.
1.
zemlja
Njemačka
%
21,5
2.
Češka
3.
Italija
4.
5.
2007.
2008.
2009.
zemlja
Njemačka
%
18,9
zemlja
Njemačka
%
16,7
12,9
Češka
12,0
Češka
8,5
Italija
7,2
Slovenija
Slovenija
7,5
Slovenija
7,2
Mañarska
7,3
Austrija
6,6
6.
Austrija
7,0
Mañarska
6,3
Slovačka
7.
Poljska
4,3
Slovačka
5,5
Mañarska
8.
Slovačka
4,2
Poljska
4,9
Poljska
5,0
Mañarska
5,0
Mañarska
4,5
9.
Francuska
3,6
Francuska
4,7
Francuska
4,3
Francuska
4,3
Francuska
4,1
Ukupno %
76,8
Uk.noćenje
str.turista
45 986 517
zemlja
Njemačka
%
15,9
zemlja
Njemačka
%
14,0
12,7
Češka
7,9
Poljska
12,1
Češka
11,7
7,4
Poljska
8,3
Austrija
7,4
Slovačka
7,1
Slovačka
8,0
Italija
6,6
Slovenija
7,1
Austrija
7,4
6,4
Austrija
6,3
Slovenija
6,3
5,8
Italija
5,4
Italija
5,5
73,3
72,8
70,6
69,8
47 021 944
49 574 630
50 625 522
50 500 617
Izvor: TZ ŠKŽ
Po broju ostvarenih noćenja u ŠKŽ od 2005. do 2009. na prvom mjestu su Nijemci, na
drugom Česi. U 2005. i 2006. talijanski turisti bili su na trećem mjestu, no od 2007. njihov
broj pada pa se u 2009. nalaze na sedmom mjestu. U 2009. na trećem mjestu su Poljaci, koji
su na to mjesto naglo skočili 2008. Potom slijede Slovaci, Austrijanci, Slovenci, Talijani,
Mañari i Francuzi.
Prema PPŽ, na području županije je 31 (izgrañena i/ili planirana) turistička zona. Devet ih je
izgrañeno, sedam je djelomično izgrañeno a sedamnaest neizgrañeno.
Broj vezova u moru u lukama nautičkog turizma u ŠKŽ od 2005. do 2009. porastao je za
dvjestotinjak, na 3 051 vez. Broj suhih vezova u tom je razdoblju padao pa je 2009. iznosio
880 vezova. Kumulativ vezova ipak je u porastu za stotinjak vezova i iznosi 3 931 vez, što je
17,82% ukupnih kapaciteta RH.
Broj vezova u lukama RH od 2005. do 2009. lagano je rastao (osim malog pada u 2006.) pa
je 2009. iznosio 22 057 vezova. Omjer vezova u moru i suhih vezova približno je isti u ŠKŽ i
RH.
Noćenja turista u lukama nautičkog turizma u županiji od 2005. do 2009. stalno su rasla,
izuzev 2007. kad je došlo do malog pada. Broj noćenja u lukama 2009. skoro udvostručio u
odnosu na 2005.
Tablica 39. Kapaciteti luka nautičkog turizma (marina) u ŠKŽ
Broj vezova
Marine
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
Vezovi u moru
2 836
2 795
2 795
2 948
3 051
Suhi vez
1 010
890
900
900
880
UKUPNO
3 846
3 685
3 695
3 848
3 931
Udio ŠKŽ u RH (%)
19,11
17,41
17,58
17,82
17,82
Izvor: Državni zavod za statistiku
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
71
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Broj plovila na stalnom vezu u lukama nautičkog turizma u županiji od 2005. do 2009. bilježi
blagi porast. U 2009. registrirana su ukupno 2 802 plovila na stalnom vezu (što je udio od
18,9% u odnosu na luke nautičkog turizma u RH). Vez u moru koristila su 2 588 a suhi vez
214 plovila.
Tablica 40. Broj plovila na stalnom vezu u lukama nautičkog turizma RH
Plovila na stalnom vezu u lukama nautičkog turizma
Republike Hrvatske
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
Korišten vez u moru
Korišten suhi vez
UKUPNO
11 950
11 948
12 229
12 808
12 878
1 335
1 846
1 870
1 857
1 923
13 285
13 794
14 099
14 665
14 801
Izvor: Državni zavod za statistiku
Tablica 41. Broj plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizma ŠKŽ
Tranzit
Korišten vez
u moru
Korišten suhi
vez
UKUPNO
Broj plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizma
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
47 489
47 297
48 659
45 799
43 469
37
193
300
597
996
47 526
47 490
48 959
46 396
44 465
Izvor: Državni zavod za statistiku
U razdoblju od 2005. do 2009. na području ŠKŽ zabilježen je pad broja korištenja vezova za
plovila u tranzitu u lukama nautičkog turizma. Od ukupno 44 465 plovila u 2009. godini 43
469 koristilo je vez u moru a 996 suhi vez. U odnosu na 2008. broj plovila smanjen je za
4,2%.
U RH je u lukama nautičkog turizma u 2009. zabilježeno je ukupno 204 137 plovila u tranzitu
(udio Šibensko-kninske županije je 21,8%) , od čega je 197 815 koristilo vez u moru a 6 322
suhi vez. U odnosu na 2008. broj plovila smanjen je za 6%.
Nacionalni parkovi “Krka” i “Kornati”, kao turistička atrakcija za turiste koji borave u županije,
ali i one sa šireg područja, bilježe veliki porast broja posjetitelja. Izletnički i dnevni turizam i
ekstremna koncentracija posjetitelja u špici sezone karakteristični su za oba parka. Od 50 do
60% ukupnog godišnjeg prometa NP “Krka” otpada na srpanj i kolovoz, dok NP “Kornati čak
od 70 do 85% prometa ostvare tijekom ljetne sezone. Na njihovom području nalaze se dvije
marine: Piškera u NP “Kornati” a Skradin u NP “Krka”. Sustav odvodnje u tim marina ne
zadovoljava, naročito zbog činjenice da smještene u zaštićenim područjima.
Otoci šibenskog arhipelaga (osim Murtera) nisu razvili veće turističke kapacitete. Zlarin i
Prvić ostvaruju najveći dio otočnih noćenja, dok ostali otoci nemaju većeg udjela u
turističkom gospodarstvu.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
72
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Zaleñe je turistički slabo razvijeno unatoč velikom turističkom potencijalu: kulturnopovijesnim
znamenitostima, starim selima i vodenicama, prirodnim ljepotama Dinare Promine, Čikole i
Krčića i blizini NP “Krka”. Kapaciteti alternativnih oblika turizma koji se mogu razvijati u
zaleñu, poput agroturizma, veliki su, ali slabo prisutni.
Trend potražnje u nautičkom i selektivnim oblicima turizma, kao i potražnju za golf-terenima
ili za brendiranim i autohtonim proizvodima, županija bi mogla iskoristiti kao priliku za daljnji
razvoj turizma. Pri tome se mora paziti da ne doñe do propadanja i devastacije prirodnih i
kulturnih dobara zbog nesavjesna korištenja i do daljnjeg ugrožavanja prostora divljom
gradnjom.
3.9.4.4. Poljoprivreda, ribarstvo i marikultura
Poljoprivredno zemljište (prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu NN 152/08)) zauzima
60,3% površine županije, od toga obradive površine 26,5% a livade i pašnjaci 73,5%.
Obradivo zemljište, vinogradi i voćnjaci nalaze se na 44,011 ha zemljišta (obradivo zemljište
na 32 713 ha, vinogradi na 5 413 ha, voćnjaci/maslinici na 5 885 ha), dok se na 134 875 ha
nalaze livade i pašnjaci, (pašnjaci na 131 440 ha, livade na 3 435 ha) (izvor PPŠKŽ 2002.).
Više od 30 000 ha zemljišta u županiji nije iskoristivo za poljoprivredu. Poljoprivredna
zemljišta mala su i rascjepkana što ne pogoduje učinkovitoj proizvodnji. Pristup vodi
predstavlja velik problem: potrebni su novi sustavi za navodnjavanje. Sporovi oko vlasništva
nad zemljom i loša infrastruktura na ruralnom području važni su čimbenici koje treba
rješavati.
U županiji postoje vrlo povoljni uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju: moguć je uzgoj 6-7 puta
većeg broja ovaca i koza, oko 300 000 zapuštenih stabala maslina može se obnoviti, uzgoj
školjkaša iznosi tek 25% potencijala, proizvodnja voća i povrća je zanemariva a ratarstvo i
uzgoj krmnog bilja tek su na 30-40% prosjeka RH. Unatoč tomu, i ulozi koju bi mogla imati u
ukupnoj turističkoj ponudi, poljoprivredna proizvodnja u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti
županije sudjeluje s 5,6%. Na nivou RH u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti za poljoprivredu,
lov, šumarstvo i ribarstvo zastupljena je s 1,46% (izvor DSZRH 2006.). Manje od 1% svih
zaposlenih u županiji zaposleno je u poljoprivredi, uključujući ribarstvo i šumarstvo. Ukupno
seosko stanovništvo je u opadanju, što predstavlja ozbiljan izazov budućnosti sektora.
U županiji su 2003. bila 13 202 poljoprivredna gospodarstva (OPG) i 10 gospodarskih
subjekata koji se bave poljoprivrednom djelatnošću (prema popisu poljoprivrede 2003.). U
2010. bilo je 6 778 poljoprivrednih gospodarstava i 119 gospodarskih subjekata koji se bave
poljoprivrednom djelatnošću. Razlog pada broja gospodarstava leži u anketi iz popisa
poljoprivrede, u kojoj su se mali poljoprivredni proizvoñači za osobne potrebe izjasnili kao
poljoprivredna gospodarstva, koja kasnije nisu upisana u upisnik poljoprivrednih proizvoñača
(a ni dio drugih poljoprivrednih proizvoñača takoñer se nije se upisao u upisnik
poljoprivrednih proizvoñača).
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
73
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 42. Kronološki pregled broja gospodarstava prema tipu
Godina
Županija
Vrsta PG-a
2005.
Obiteljsko gospodarstvo
Šibensko-kninska
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
6 343
6 413
6 459
6 646
6 751
6 778
Obrt
38
38
41
42
41
39
Trgovačko društvo
17
21
24
27
34
34
Zadruga
21
29
33
39
39
40
7
6
7
6
6
6
6 426
6 507
6 564
6 760
6 871
6 897
Ostali
Ukupno
Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, listopad 2010.
Biljna proizvodnja odvija se najviše u kraškim poljima, koja su prostornim planom
identificirana kao vrlo vrijedni resursi bez mogućnosti prenamjene.
U kraškim poljima najviše se proizvode krmno bilje i žitarice, a manjim dijelom povrće,
uglavnom za osobne potrebe OPG-a. Potencijali za proizvodnju povrća (rajčice, kupusnjača,
lukovnjača, gomoljača i drugih povrtlarskih kultura) neiskorišteni su. Razlog slabe povrtlarske
proizvodnje krije se u nepostojanju sustava za navodnjavanje, nedostatku
otkupljivačko/prerañivačkih kapaciteta i usitnjenosti površina.
Na rubnim dijelovima polja i u blizini naselja odvijaju se vinogradarska i voćarska
proizvodnja, koje su proteklih godina ostvarile veliki rast. Glavna vinogradarska područja su
Pirovac-Skradin-Šibenik, Knin, Drniš-Promina i Primošten.
Tablica 43. Klasifikacija poljoprivrednih površina (u ha)
Bivša jedinica lokalne
samouprave (općina)
Šibenik ukupno
Obradivo
zemljište i
vrtovi
Voćnjaci
Vinogradi
Livade
Pašnjaci
8 085
5 683
3 728
698
61 764
Knin ukupno
12 474
136
270
2 318
54 314
Drniš ukupno
12 154
66
1 415
419
15 362
Ukupno
komercijalno
621
183
259
330
78 740
Ukupno privatno
32 092
5 702
5 154
3 105
52 700
Sveukupno
32 713
5 885
5 413
3 435
131 440
Prostorni plan Šibensko-kninske županije, Županijski ured za prostorno planiranje, srpanj 2002.
U priobalnom dijelu i na otocima najzastupljenija je maslinarska proizvodnja, koja posljednjih
godina takoñer bilježi znatan porast u sadnji novih maslinika. Uzgoj pojedinih tradicijskih
kultura voća: višnje maraske, trešnje, smokve i bajama, neopravdano je zapostavljen
usprkos vrlo povoljnim uvjetima za proizvodnju. Posebnu pozornost treba posvetiti
autohtonim sortama, finalizaciji proizvoda od tih sorti i stvaranju brendova.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
74
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Od 2005. županija subvencionira sadnju višegodišnjih nasada pa su velike površine
zasañene tim kulturama. Tomu su doprinos dali i poticaji MPRRR i mjere kapitalnih ulaganja.
Tablica 44. Poljoprivredne površine zasañene novim višegodišnjim nasadima (u ha)
Višegodišnje kulture zasañene od 2005.
Podaci Upravnog odjela za gospodarstvo
Županije
Procjena skupine agronoma na temelju uvida
u stanje na terenu
Vinogradi
(ha)
Maslinici
(ha)
Voćnjaci
(ha)
Ukupno
(ha)
245
170
35
450
330
220
45
595
Izvor: Županijski Upravni odjel za gospodarstvo, rujan 2010.
U županiji je u Upisniku evidentiran 2 151 proizvoñač grožña i vina, od toga 27 proizvode
vina s oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla (HCPHS, stanje 31.12.2009.). Zbog
mediteranske klime i bogatstva autohtonih sorti (babića, debita, plavine, lasine, maraštine),
ali i uvedenih sorti (plavca malog, merlota, cabernet franc, rkaciteli), koje su se dobro
prilagodile uzgojnim uvjetima, ova poljoprivredna proizvodnja ima veliki potencijal
(preporučene sorte za vinogorje Šibensko-kninske županije po Pravilniku o vinima (NN
34/95). Sustavno se radi na podizanju kakvoće vina organiziranjem ocjenjivanja vina vinara
ŠKŽ (na susretima vinara ŠKŽ).
Tablica 45. Broj proizvoñača grožña i vina u ŠKŽ i RH i proizvodnje vina u ŠKŽ i RH
2005.
Broj proizvoñača u Šibensko-kninskoj
županiji (Upisnik proizvoñača grožña, vina i
2006.
2007.
2008.
2009.
1 575
1 665
1 740
1 810
2 151
14 692
15 590
16 504
17 005
17 728
10,72%
10,68%
10,54%
10,64%
12,13%
18 429
20 619
14 760
20 056
21 411*
549 569
540 373
487 841
589 475
673 122*
3,35%
3,82%
3,03%
3,40%
3,18%
drugih proizvoda od grožña i vina te voćnih vina)
Broj proizvoñača u Republici Hrvatskoj
(Upisnik proizvoñača grožña, vina i drugih
proizvoda od grožña i vina te voćnih vina)
Postotak broja proizvoñača Šibenskokninske županije u ukupnom broju
proizvoñača grožña, vina,... u RH
Proizvodnja vina (u hl) u ŠKŽ (Evidencije o
proizvodnji i zalihama vina i drugih proizvoda od
grožña i vina)
Proizvodnja vina (u hl) u RH (Evidencije o
proizvodnji i zalihama vina i drugih proizvoda od
grožña i vina)
Postotak proizvodnje vina u Šibenskokninske županije u ukupnoj proizvodnji
vina u RH
*privremeni rezultati berbe 2009.
Izvor: HCPHS, Zavod za vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo, stanje 31.12.2009.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
75
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
U županiji je oko 800 000 stabala maslina, od toga oko 600 000 starih.9 One prosječno
godišnje daju izmeñu 4 500 i 6 000 tona ploda, od čega se preradi od 700 do 850 tona ulja.
Registrirano je šesnaest prerañivača maslina (uljara), čiji kapaciteti za preradu maslina
iznose 27 000 kg/h.10 Kvaliteta maslinovog ulja znatno je poboljšana zadnjih desetak godina
pa je danas više od 60% maslinova ulja u županiji spada u skupinu ekstradjevičanskih.11
Najveći problemi u maslinarskoj proizvodnji su nedostatak skladišnih potencijala za ulje
(nepostojanje centralnog skladišta), neizgrañenost brenda ulja i njegova zaštita, te sivo
tržište ulja.
Tablica 46. Količina maslina i randmana ulja u ŠKŽ
2007.
Prerañene masline u RH (u t)
2008.
2009.
23 465
34 972
29 835
Prerañene masline u ŠKŽ (u t)
Udio proizvodnje ŠKŽ u RH
(%)
Dobiveno ulje u ŠKŽ (u t)
4 362
5 401
4 619
18,6
15,4
15,5
615
783
647
Broj PG u ŠKŽ
1 830
2 313
2 326
Izvor: Udruga dalmatinskih uljara, listopad 2010.
Za proizvodnju voća i povrća postoje veliki potencijali: klima, bogatstvo vodotokova, kraška
polja, nezagañeno zemljište, autohtone sorte, mogućnost plasmana kroz turizam, mogućnost
brzog prelaska na eko proizvodnju... Da bi ta poljoprivredna proizvodnja zaživjela treba
riješiti sljedeće probleme: lošu poljoprivrednu infrastrukturu (nepostojanje navodnjavanja,
loše putove, usitnjeno zemljište, neriješene vlasničke odnose), nepostojanje prerañivačkih i
otkupnih kapaciteta za voće i povrće, slabu organiziranost proizvoñača i needuciranost
proizvoñača.
Stočarska proizvodnja u županiji u zadnjih pet godina ne bilježi veće promjene što se tiče
broja životinja. Uzgoj ovaca i koza na drugom je mjestu u RH, što ne znači da je dosegnut
maksimum. Proizvodnja mlijeka bilježi pad iako postoje otkupljivačko-prerañivački kapaciteti
(Mljekara I-Pak). Razlog tomu su lagano osipanje staračkih OPG-a, niske otkupne cijene
mlijeka (formirane na nivou RH-MPRRR/HPA) i sivo tržište.
Tablica 47. Proizvodnja mlijeka u ŠKŽ
Godina
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
Kravlje mlijeko proizvodnja u kg
3.445.491
3.794.974
3.529.171
3.269.613
2.990.655
Ovčje mlijeko proizvodnja u kg
-
9.665
8.425
9.007
22.606
Kozje mlijeko proizvodnja u kg
-
3.395
4.194
4.295
21.613
Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija, godišnje izvješće
9
Izvor: HZPSS Šibenik 2010.
Izvor: Udruga dalmatinskih uljara 2010.
11
Izvor: procjena Udruge senzornih analitičara 2010.
10
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
76
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Pčelarstvo u županiji ima blage oscilacije, koje ovise o klimatskim uvjetima, mednosti biljaka i
bolestima pčela. Svinjogojstvo je slabo razvijeno. Svinje se uzgajaju uglavnom za osobne
potrebe. Zbog mogućnosti prerade svinjskog mesa u visokovrijedne finalne proizvode (pršut i
pancetu) potencijal svinjogojstvo je neiskorišten. Dio OPG-a uzgaja izvorne pasmine
životinja. To je, s jedne strane, važno za očuvanje bioraznolikosti, tj. raznolikosti vrsta i
njihovih genoma. S druge strane, finalni proizvodi dobivaju dodatnu vrijednost, a time i veću
konkurentnost.
Tablica 48. Stočni fond u županiji 2009. godina (broj grla)
Vrsta/godina
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
Ovce
69 387
72 013
70 207
74 610
72 095
Koze
5 753
5 851
5 264
6 385
5 400
Goveda (ukupno)
1 756
2 303
2 321
2 698
3 206
6
12
12
14
14
Magarci
83
82
144
243
176
Svinje – krmače
20
42
52
47
52
5 199
5 843
6 820
7 018
6 336
Konji
Pčelinje zajednice
Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija, godišnje izvješće
U tablici su dati podaci o životinjama koje je evidentirala HPA. Tim podacima treba dodati
oko 10% životinja koje nisu u evidenciji i 10% mladih životinja koje će poslužiti za remont
stada (osim za goveda).
Zbog velikih površina brdovitog i krškog područja, mogućnosti uzgoja stoke sitnog zuba u
ŠKŽ su velike. Glavni proizvod, janjeće i jareće meso, ima dobar plasman kroz ugostiteljstvo.
Proizvodnja ovčjeg i kozjeg mlijeka i njegovih proizvoda nije zadovoljavajuća, najviše zbog
tradicije mužnje. Pomak je napravljen organiziranjem malih prerañivača mlijeka u Udrugu
Mišinac, koja radi na tomu da zaštiti sir iz “mišine”. Problemi koje je treba riješiti odnose se
na stvaranje brenda proizvoda (mesa, sira), bolji nastup na tržištu i povećanje kvantitete
praćene ujednačenom kvalitetom. Organizirani otkup janjaca i jarića ne postoji. Zbog toga
postoji sivo tržište. Nekontrolirani uvoz mesa i živih janjaca vezan je i za prevaru potrošača.
Zbog tradicije i specifične mikroklime u dijelu Dalmatinske zagore, pršut je jedan od
proizvoda kojeg su cijenili na europskim kraljevskim dvorima. Danas u ŠKŽ imamo jedanaest
registriranih pršutana i tri kojih je dobivanje registracije u tijeku. U ŠKŽ djeluje Udruga
proizvoñača drniškog pršuta, koja broji dvanaest članica. Udruga će krajem 2011. godine za
drniški pršut dobiti, po novom EU zakonodavstvu, zaštitu oznake geografskog podrijetla, kao
prvi proizvod u županiji s tom oznakom. Kapaciteti prerade u pršutanama ŠKŽ su oko 166
000 komada pršuta, a njihova iskorištenost u 2009. bila je oko 76 %.12
Problemi u proizvodnji pršuta najviše se odnose na sirovinu, koja se većinom uvozi pa nije
adekvatna za dobivanje proizvoda sa oznakom zaštite podrijetla. Svinjogojstvom se bavi
samo jedna minifarma, na kojoj se proizvede do 1% sirovine za pršute, sav ostali uzgoj
svinja u županiji je za osobne potrebe na OPG-ima.
12
Izvor: Udruga prerañivača drniškog pršuta.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
77
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Grafikon 12.
Iskorištenost kapaciteti u pršutanam a u ŠKŽ
24%
slobodni kapaciteti
iskorišteni kapaciteti
76%
Izvor: Udruga proizvoñača drniškog pršuta
Eko proizvodnja i promicanje održiva razvoja poljoprivrede i sela definirani su kako
Strategijom održivog poljoprivrednog razvoja RH tako i županijskim razvojnim ciljevima.
Potencijali za ekološku proizvodnju u županiji leže u poljoprivrednim površinama koje su
dulje vrijeme neobrañene i poljoprivrednim površinama koje se zbog ekstenzivnog načina
poljoprivredne proizvodnje mogu na najbrži i najjednostavniji način privesti ekološkoj
proizvodnji, koja bi zbog ostvarene dodane vrijednosti mogla povećati konkurentnost OPG-a
u županiji. Ekološka proizvodnja u županiji nije na zadovoljavajućoj razini. Županija s UNDPom provodi niz projekata, od kojih se Program poticanja zelenog poduzetništva (PPZP)
odnosi na očuvanje bioraznolikosti, očuvanje krajobraza i poticanje održivih načina
poljoprivredne proizvodnje, marikulture i agroturizma.
U županiji postoji duga tradicija morskog ribarstva. U tablici je dat broj plovila prema tipu i
dužini. Najviše je brodica do 12 m, koje ribare u priobalnom pojasu i kanalskom području,
dok veći brodovi mahom ribare u područjima vanjskog ribolovnog mora. Iznimka su koćarska
plovila dužine do 12 m koja ribare u vanjskim ribolovnim morima, ali su, zbog svoje veličine i
snage, ograničena vremenskim prilikama.
Tablica 49. Broj plovila prema tipu i dužini u ŠKŽ za 2010. godinu.
VRSTA
do 12 m
12-18 m
18-24 m
24-30 m
30-36 m
od 36 m
Koćari
14
35
6
2
1
0
Plivaličari
6
4
4
1
0
0
Plovila za lov mrežama
potegačama
Plovila za lov mrežama
stajačicama
10
0
0
0
0
0
102
1
0
0
0
0
Plovila za lov udičarskim alatom
25
4
0
0
0
0
Plovila za lov udičarskim
parangalima
6
0
0
0
0
0
Plovila za lov vršama
2
0
0
0
0
0
Plovila za skupljanje morskih
organizama
54
2
0
0
0
0
Višenamjenska plovila
88
4
0
2
0
0
UKUPNO
307
50
10
5
1
0
Izvor: MPRRR, Uprava za ribarstvo, 2010.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
78
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Ključni izazovi su nedovoljna pokrivenost ribarskim lukama, nedostatak postrojenja za
preradu ribe, slaba organizacija tržišta, sivo tržište, stara, nemodernizirana flota, loša
kontrola ribljeg fonda i preveliki izlov.
Na području županije izdano je 312 povlastica za gospodarski ribolov (profesionalnim
ribarima. Registrirano su 1 044 mala i 1521 sportski ribar.
Najvažniji je ulov koćarske ribe. Ukupni ulov ribe i drugih morskih organizama posljednjih
godina raste i u 2009. je iznosio 2 181 tonu.
Grafikon 13.
Ulov ribe i morskih organizama
2500
2000
1500
1000
500
0
2006
2007
2008
2009
Izvor: MPRRR, Uprava za ribarstvo, 2010. Ulov morske ribe u županiji u razdoblju od 2006. do 2009. (u t)
Stanje ribarske infrastrukture na području županije je sljedeće: luka Tribunj je najveća, s
iskrcajem ribe od oko 1 782 t, a prostornim planom županije za nju je planirano da bude i
ribarska luka; luka Murter, s iskrcajem ribe od 347 t, nije još u potpunosti završena i nema
tehničke i higijenske standarde za iskrcaj ribe, ali predstavlja investicijski potencijal za
kvalitetno iskrcajno mjesto; luka Primošten, s iskrcajem od oko 301 t, ima neriješen status i
upitnu budućnost; luka Rogoznica, s iskrcajem ribe od oko 266 t, ne udovoljava potrebnim
higijenskim i tehničkim standardima, a, zbog ureñenosti obale za prijam nautičara, ne može
biti iskrcajno mjesto; luka Jezera, s iskrcajem ribe od oko 85 t, samo je manjim dijelom u
funkciji iskrcajnog mjesta zbog proširenja kapaciteta na račun nautičkog turizma i malih
sportskih i rekreacijskih brodica i malih ribara; luka Šibenik, s iskrcajem ribe od oko 83 t,
prostornim planom Županije predviñena je za iskrcaj ribe, mada se trenutno slabo koristi.
Istraživanja pokazuju da su neki resursi znatno iscrpljeni, prije svega bijela, priobalna,
demerzalna riba je prelovljena a njena staništa degradirana (iako ukupni godišnji ulov i dalje
raste zbog još bržeg rasta tzv. ribolovnog napora).13 Kao rješenje tog problema predlažu se
ograničavanje broja dana za ribarenje i proglašenje moratorija na daljnje dozvole, kao i
povećanje uzgoja ribe i drugih morskih organizama. Vezano za marikulturu, Županija je
izradila sljedeće dokumente: “Studiju o gospodarenju akvatorijem ušća rijeke Krke”, studiju
“Razvitak akvakulture na području županije Šibensko-kninske – Gospodarenje morskim
akvatorijem – Akvakultura”, “Studiju utjecaja na okoliš za objekte akvakulture u zoni ušća
rijeke Krke” i studiju “Integralni plan razvoja školjkarstva u ušću rijeke Krke”.
13
Izvor: Izvješće o zaštiti okoliša ŠKŽ, OIKON 2010.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
79
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 50. Koncesije definirane prostornim planom županije iz 2006. godine
Broj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Lokacija
Grad/Općina
Djelatnost
Površina m
Ušće rijeke Krke
Uvala Peleš
Uvala Movar – Ražanj
Uvala Luka – Kaprije
Vrilo – Makirina
JI od uvale Prosika
Pod Tišćicom
Grad Šibenik
Općina Rogoznica
Općina Rogoznica
Grad Šibenik
Općina Pirovac
Općina Tisno
Općina Tisno
Uzgoj ribe i školjkaša
Uzgoj ribe
Uzgoj ribe
Uzgoj ribe
Uzgoj školjkaša
Uzgoj školjkaša
Uzgoj školjkaša
259 743
2 520
4 200
900
441
2 200
1 210
2
Izvor: Upravni odjel za pomorstvo, promet i otočni razvoj ŠKŽ, 2010.
Prema provedenoj anketi (2008.), koncesionari danas proizvode 25,4% potencijalne
proizvodnje mlañi i konzumnih školjkaša i samo 17,1% konzumnih dagnji.14 Razlog slabih
rezultata u proizvodnji školjkaša je neorganizirano tržište.
U ŠKŽ nedostaje kapaciteta za preradu riba i morskih organizama, kao i purifikacijski centar
za uzgajivače školjkaša.
Šumarstvo na području županije nema važniju ulogu što se tiče proizvodnje drvne mase.
Iako se šume primarno koriste za eksploatiranje drvne mase (sječu i prodaju drva), one na
ovom području imaju važnu socijalnu i ekološku funkciju, odnosnu zaštitnu, estetsku i
rekreacijsku funkciju u turističkim područjima i u blizini većih gradova. Zato je potrebno da svi
korisnici doprinose očuvanju kvalitete šuma i povećanju šumskih površina.
Prema PP ŠKŽ, površina šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu iznosi 143 553 ha
a u privatnom 6 019 ha.
Hrvatske šume imaju ukupno šesnaest uprava, sa šumarijama kao najnižim jedinicama. Na
području Šibensko-kninske županije šume su pod ingerencijom uprave Hrvatskih šuma u
Splitu, s tri šumarije: u Šibeniku, Drnišu i Kninu.15
Na području Šibensko-kninske županije nalazi se sedamnaest lovišta i dvadeset pet lovačkih
udruga. Lovišta su u vlasništvu Županije. U lnjima prevladava sljedeća divljač: šumski zec,
trčka-jarebica, kamenjarka i divlja svinja.
14
15
Izvor: Integralni plan razvoja školjkarstva u ušću rijeke Krke.
Izvor: Šumarija Šibenik
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
80
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.9.4.5. Bankarstvo i financijske usluge
Uz Jadransku banku d.d., kao lokalnu, odnosno banku sa sjedištem u Šibeniku, na području
Šibensko-kninske županije nalaze se sljedeće banke:
Privredna banka d.d.
Zagrebačka banka d.d.
OTP banka d.d.
HVB Splitska banka d.d.
Reiffeisenbank Austria d.d.
Erste & Steiermarkische Bank d.d.
Croatia banka d.d.
Hrvatska poštanska banka d.d.
Hypo Leasing Kroatien d.o.o.
Križevačka banka d.d.
Banka Splitsko-dalmatinska d.d
Volksbank d.d.
-
U posljednjih desetak godina mnoge strane banke došle su na hrvatsko tržište, naročito
nakon konsolidacije glavnih domaćih banaka. Neke od njih preuzele su domaće banke, dok
su druge osnovale vlastite. Danas više od 90% bankarskog kapitala u Hrvatskoj pripada
velikim financijskim korporacijama, uglavnom onima iz Italije i Austrije. Iako je većina banaka
smještena u Šibeniku, pojedine su rasporeñene i u ostalim dijelovima županije (Kninu,
Drnišu, Primoštenu, Vodicama). Realizacija kredita, posebno onih namijenjenih
gospodarstvu, otežana je su kamatne stope relativno visoke, instrumenti osiguranja
zahtjevni, a traže se i podaci o bonitetu tvrtki.
Gospodarstvo
Pozitivna obilježja:
prirodni preduvjeti za razvoj turizma i mediteranskog tipa poljoprivrede
tradicija i vještine (metaloprerañivačke djelatnosti, turizam, poljoprivreda)
instalirani kapaciteti za finalizaciju mineralnih sirovina
znatna ulaganja u infrastrukturu (gospodarske zone, ceste, odvodnja)
mogućnost prihvata stranih ulaganja
prometna povezanost (luka, ceste, željeznica, zračne luke)
potencijali za ekološku proizvodnju i marikulturu
Negativna obilježja:
tehnološko zaostajanje u prerañivačkim djelatnostima i orijentiranost na bazičnu
proizvodnju
zapostavljen sektor istraživanja i inovacija
nedostatni hotelski kapaciteti, posebno u gradu Šibeniku, te turistički kapaciteti na ruralnom
području
kratka turistička sezona i nezadovoljavajuća struktura turističke ponude
usitnjenost zemljišta i neriješeni imovinsko-pravni odnosi
demografska kretanja (posebno u zaleñu i na otocima)
neadekvatna kvalifikacijska struktura zaposlenih
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
81
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.10. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
3.10.1. Otpad i gospodarenje otpadom
Šibensko-kninskoj županiji gradovi i općine organiziraju i prikupljaju otpad na način koji se
ne može nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Komunalni otpad organizirano
sakuplja i obrañuje dvanaest komunalnih poduzeća, uključujući dva privatna koncesionara s
područja Županije i jedno komunalno poduzeće iz Splitsko-dalmatinske županije. Prikupljeni
otpad odlaže se na sedam službenih odlagališta. Pored tih odlagališta, postoji i veći broj
nekontroliranih, “divljih” odlagališta – smetlišta. Procijenjeno je da na području županije ima
više od 195 takvih “divljih” odlagališta, koja osim kopnenih uključuju i otočne lokacije. Većina
odlagališta i smetlišta u postupku je sanacije (faze projektiranja), sufinancirane sredstvima
Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, županija, gradova i općina i iz drugih
izvora, a njihovo zatvaranje planirano je do 2013. godine. Prema prostornom planu
Šibensko-kninske županije, na lokaciji postojećeg odlagališta Bikarac predviñena je izgradnja
Centra za gospodarenje otpadom. Na taj je način usvojen tzv. županijski koncept
gospodarenja neopasnim otpadom. U prvoj fazi projekta RCGO Bikarac izgradit će se
osnovna infrastruktura za gospodarenje otpadom, koja će se kasnije u fazama nadograñivati.
Nakon sanacije neka od sadašnjih odlagališta bit će pretvorena u pretovarne stanice i/ili
reciklažna dvorišta (na području općina Pirovac – Tisno i Promina – Biskupija). Izgradnja
RCGO Bikarac počela je u prosincu 2010.
Aktivnosti započete radi smanjenja količina otpada za odlaganje uključuju uspostavu
odvajanja na izvoru i reciklažu otpada iz kućanstava, trgovačkih poduzeća, industrije i
grañevinarstva. U županiji su se od 2000. postupno razvijali sustavi odvojenog skupljanja
papira, kartona, ambalažnog otpada (staklenog, PET i metalnog), zelenog otpada, starih
baterija, lijekova, otpadnih ulja, automobilskih guma, glomaznog metalnoga otpada, starih
automobila, e-otpada i grañevinskog otpada.
Utvrñene su lokacije visokog rizika na području županije, npr. prostor bivše Tvornice
elektroda i ferolegura u Šibeniku (TEF), prostor DIV-KNIN (TVIK) i prostor bivše Tvornice
aluminija Lozovac (TAL), koje su nastale dugotrajnim neprimjerenim gospodarenjem
proizvodnim (tehnološkim) otpadom pa predstavljaju realnu opasnost za okoliš i ljudsko
zdravlje.
Do siječnja 2010. godine planove gospodarenja otpadom izradilo je 36 tvrtki proizvoñača
otpada. Od gradova i općina, planove su izradili Grad Vodice, Općina Murter i Grad Drniš.
Općina Tisno planira izradu Plana u 2010. godini. Grad Šibenik izradio je Studiju
gospodarenja otpadom, koja je u postupku donošenja. Županija je takoñer izradila svoj “Plan
gospodarenja otpadom u Šibensko-kninskoj županiji za razdoblje 2007. – 2015. godine”.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
82
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.10.2. Gospodarenje vodama
3.10.2.1. Vodoopskrba
Obavljanje javne vodoopskrbe, prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03
(pročišćeni tekst), 82/04, 178/04, 38/09, 79/09), u nadležnosti je jedinica lokalne
samouprave, a iznimno u nadležnosti županija. Prosječna opskrbljenost stanovništva vodom
iz javnih vodoopskrbnih sustava na vodnom području dalmatinskih slivova, kojemu pripada i
Šibensko-kninska županija iznosila je 2006. godine 88% (Strategija upravljanja vodama,
2008). Prema podacima Hrvatskih voda, opskrbljenost stanovništva Županije vodom za piće
iz javnih vodoopskrbnih sustava 2009. godine iznosila je 86%, dok je 2006. iznosila 84%
(Plan upravljanja slivom Krke 2006., Plan navodnjavanja Županije 2006.). Preostali dio
stanovništva koji nije priključen na sustav opskrbljuje se iz lokalnih vodovoda ili individualno,
iz vlastitih bunara i cisterni. U većini gradova i općina na području Županije priključenost na
sustave javne vodoopskrbe je visoka (od 70% do 100%), jedino Općina Ervenik još uvijek
nema izgrañen sustav javne vodoopskrbe.
Tablica 51. Priključenost stanovništva na sustav javne vodoopskrbe i javne odvodnje na
području Šibensko-kninske županije (stanje 2009. godine)
Postotak priključenosti stanovništva (%)
Općina/grad
Bilice
Biskupija
Civljane
Drniš
Ervenik
Kijevo
Kistanje
Knin
Murter
Pirovac
Primošten
Promina
Rogoznica
Ružić
Skradin
Šibenik
Tisno
Tribunj
Unešić
Vodice
na javnu vodoopskrbu
na javnu odvodnju
100
73
70
91
0
100
80
90
100
100
98
93
80
100
75
95
100
100
80
97
0
0
0
35
0
0
0
26
0
0
33
0
28
0
40
60
0
0
0
27
Izvor: Hrvatske vode, VGO dalmatinskih slivova, Split
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
83
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Na području županije postoji oko 130 manjih i većih, stalnih i povremenih izvora, od kojih se
samo neki koriste za vodoopskrbu. Za vodoopskrbu su najvažniji Šimića vrelo, Jaruga,
Torak, Kovča, Jandrići, izvor Čikole, Miljacka vrelo, Sedramić, Vukovića vrelo, izvor
Orašnice, izvor Kosovčice i Golubić – izvor u Jerkovićima. Kako bi se izvorišta koja se koriste
ili su rezervirana za javnu vodoopskrbu zaštitila od onečišćenja i od drugih nepovoljnih
utjecaja, potrebno je uspostaviti i održavati Vodozaštite zone (zone sanitarne zaštite).
Vodozaštite zone odreñuju se na temelju Pravilnika o utvrñivanju zona sanitarne zaštite
izvorišta (NN 55/02) a sama zaštita ostvaruje se u skladu s Odlukom o zaštiti izvorišta. Na
području županije zonama sanitarne zaštite, s propisanim mjerama zaštite voda namijenjenih
zahvaćanju vode za piće, proglašena su tri izvorišta: Torak, Jaruga i Šimića vrelo (Hrvatske
vode, VGO Split, 2006.). Za izvorišta Jaruga i Torak odluke o zaštiti izvorišta, odnosno o zoni
sanitarne zaštite, donesene su 1997. godine (Službeni vjesnik 4/97), prema tada važećem
Pravilniku o zaštitnim mjerama i uvjetima za odreñivanje zona sanitarne zaštite voda za piće
(NN 22/86). Tu odluku treba uskladiti s odredbama novog Pravilnika. Odluku o zaštititi
izvorišta Šimića vrelo donio je grad Knin 2006. godine (Službeni vjesnik 5/06). Za izvorišta
Čikola, Miljacka, Vukovića vrelo i Lopuško vrelo za sada ne postoje odluke o zaštiti iako je iz
proračuna Županije za 2008. i 2009. godinu vidljivo da je izrada studija za zaštitu zona
izvorišta Čikola i Lopuško vrelo u planu.
Javna vodoopskrba na području Šibensko-kninske županije organizirana je u pet
vodoopskrbnih sustava, kojima upravljaju komunalna društva:
Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik
Rad d.o.o. Drniš
Komunalno poduzeće d.o.o. Knin
Komunalno društvo “Biskupija” d.o.o. Biskupija
Komunalno društvo “Kijevo” d.o.o. Kijevo.
Najveći i najvažniji je vodoopskrbni sustav grada Šibenika, dok su vodoopskrbni sustavi u
ostalim područjima (u unutrašnjosti) županije manji, kako po broju potrošača i razvijenosti
vodoopskrbne mreže, tako i po tehničko-tehnološkoj opremljenosti. Naseljenost u tom
području je slabija, s velikom disperzijom naselja i malim brojem potrošača.
Šibenski vodovod koristi se vodozahvatom na lokalitetu Jaruga u NP “Krka“, za vrijeme ljeta i
s njime povezanim vodozahvatima Kovča i Jandrići I i II, dok vodozahvat Torak ima pričuvni
status. Prije rekonstrukcije vodozahvata izvorišta Jaruga područja grada Vodica, općine
Pirovac i otoka Murtera opskrbljivana su isključivo vodom iz vodozahvata Kovča i Jandrići I i
II, što je ljeti često uzrokovalo velike probleme u opskrbi. Priključenost na vodoopskrbni
sustav (Tablica 51) u 2009. godini iznosila je 95%, što je veliko povećanje u odnosu na
2006., kada je iznosila 85%. Procijenjeni gubici (isporučeno/zahvaćeno) u 2006. iznosili su
58%.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
84
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Vodoopskrba kninskog područja bazira se na vodozahvatu Šimića vrelo, s dopuštenim
zahvaćanjem do 300 l/s (odnosno do 3 000 000 m3 godišnje), uz manji vodozahvat Kovačić.
U 2008. količina isporučene vode iznosila je 781 653 m3, odnosno 25 808 m3 (Komunalno
poduzeće Knin, 2008.).
Priključenost na vodoopskrbni sustav 2009. godine iznosila je 90%, dok je 2006. iznosila
nešto manje, oko 89%. Procijenjeni gubici u 2006. iznosili su čak 70%.
Vodoopskrba drniškog područja (grada Drniša i općine Ružić) bazira se na vodozahvatu
Čikola, s dopuštenim zahvaćanjem do 200 l/s (odnosno do 6 300 000 m3 godišnje), a za
naselje Velušić koristi se i manji vodozahvat Veliki točak, dok Torak ima pričuvni status.
Prema podacima Hrvatskih voda, priključenost na javnu vodoopskrbu 2009. godine iznosila
je 91%. U Planu upravljanja slivom Krke iz 2006. godine navedeni su procijenjeni gubici u
iznosu od 60%. U meñuvremenu je izvršena rekonstrukcija vodovodne mreže, no nisu
poznati podaci o sadašnjim gubicima. Vodoopskrba područja općine Promina bazira se na
izvorištu Miljacka.
Vodoopskrba područja Biskupije bazira se na vodozahvatu Lopuško vrelo i Kosovčica
Riñane. Vodoopskrba općine Kijevo bazira se na izvoru Vukovića vrelo.
Otoci Prvić i Zlarin spojeni su s kopnom podmorskim cjevovodom, dok se na otocima Kaprije,
Žirje i Obonjan voda osigurava prikupljanjem kišnice u vlastitim vodospremama
(gusternama), a u sušnom razdoblju dopremom brodovima vodonoscima. Otok Kaprije
raspolaže i javnom (mjesnom) vodospremom obujma 500 m3, koja se puni vodom
dovezenom vodonoscima.
Tablica 52. Zahvaćena i isporučena voda na području županije
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
40 060
40 840
41 119
42 675
44 336
44 336
44 336
16 873
18 410
19 397
19 736
21 250
21 250
21 250
Gubici vode (u tisućama m )
7 952
8 707
10 206
10 366
11 360
10 636
10 075
Količina isporučene vode
3
(u tisućama m )
– kućanstvima
– djelatnostima
Duljina vodovodne mreže, od
toga:
- duljina glavnog dovoda (u km)
- duljina razvodne mreže (u km)
8 966
9 798
9 357
9 525
10 078
10 115
9 908
6 036
2 930
6 675
3 113
6 257
3 100
6 304
3 221
6 690
3 388
6 720
3 395
6 741
3 167
389
836
389
836
390
842
392
854
419
929
419
930
419
930
Broj priključaka na javni
vodovod
Količina zahvaćene vode (u
3
tisućama m )
3
Izvor: DZS RH, 2009
Sudeći prema podacima o postotku priključenosti na sustav javne vodoopskrbe na području
županije, stanje se može ocijeniti kao zadovoljavajuće. Meñutim, još uvijek ostaje problem
sustava javne vodoopskrbe na području općine Ervenik, koji tek treba uspostaviti, kao i
sustava javne vodoopskrbe na području općina Biskupija i Civljane, koje treba poboljšati
(iako je na području Općine Civljane nedavno otvorena i punionica vode).
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
85
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Slaba naseljenost i velika raštrkanost naselja i stanovništva iziskuju velike troškove
uspostave jedinstvenog sustava vodoopskrbe. Drugi problem su veliki gubici vode, koji u
prosjeku iznose oko 50%. Dio vodovodnih mreža je obnovljen (u gradovima Drnišu i
Šibeniku, u općini Primošten), čime su smanjeni gubici na samoj razvodnoj mreži, no veći dio
mreže bit će obnovljen tek zajedno s izgradnjom sustava javne odvodnje.
3.10.2.2.Odvodnja
Za zaštitu voda od onečišćenja od velike je važnosti odvodnja otpadnih voda i izgrañenost
sustava odvodnje. Studijom zaštite voda na području županije (Hidroprojekt-ing, Hidroing,
2000.) predloženo je rješavanje problema odvodnje s dvadeset dva manja ili veća sustava
javne odvodnje.
Početkom 2006. godine stupanj izgrañenosti sustava odvodnje na području županije i
priključenosti stanovništva na njega bio je nizak. Osim u gradu Šibeniku, sustavi javne
odvodnje u Kninu, Drnišu i Vodicama bili su samo djelomično izgrañeni. Ostali potrošači
ispuštali su otpadne vode u septičke jame ili direktno ispustima u recipijente.
Tablica 53 . Stupanj izgrañenosti sustava odvodnje u 2006. godini
Naselje
Stupanj izgrañenosti
Knin
Drniš
Šibenik
Vodice
28%
17%
53%
31%
Izvor: Komunalna javna poduzeća ŠKŽ
Posljednjih godina napravljen je velik pomak u odvodnji otpadnih voda (vidi Tablicu 54).
Izgrañena su četiri ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda, a planirano je još sedam,
uglavnom drugog stupnja pročišćavanja. (Ureñaji za pročišćavanje otpadnih voda iz sustava
javne odvodnje dijele se, prema stupnju pročišćavanja, na prethodni, prvi, drugi i treći stupanj
pročišćavanja, u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u
otpadnim vodama (NN 94/08)).
Tablica 54. Podaci o količinama ispuštenih otpadnih voda na području županije
Količina ispuštenih otpadnih
3
voda (u tisućama m )
Količina ispuštenih pročišćenih
3
otpadnih voda (u tisućama m )
Duljina kanalizacijske mreže
(u km)
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
4 209
4 371
4 257
4 373
4 328
4 197
3 732
340
350
390
410
410
410
425
64 050
64 570
64 570
65 570
69 570
69 870
70 060
Izvor: Hrvatske vode, VGO dalmatinskih slivova, Split
U gradu Šibeniku sustav javne odvodnje je proširen, izgrañeni su obalni kolektori, glavne
crpne stanice i ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda, koji je priključen na podmorski ispust
kojim se pročišćene vode ispuštaju južno od akvatorija otoka Zlarina. Ureñaj za
pročišćavanje voda, kapaciteta 50 000 ES, trenutno je prvog stupnja pročišćavanja.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
86
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
U planu je drugi stupanj pročišćavanja i priključenje otpadnih voda iz industrijskih postrojenja
(tablice 55 i 56).
Tablica 55. Postojeći ureñaji za pročišćavanje otpadnih voda
Ureñaj
Skradin
Šibenik
Golubić
Rogoznica
Komunalno
poduzeće
Rivina
jaruga
Vodovod i
odvodnja
d.o.o.
Šibenik
Komunalno
poduzeće
Knin
Vodovod i
odvodnja
d.o.o.
Šibenik
Priključena
industrija
Kapacitet (ES)
Tip
kanalizacije
Stupanj
pročišćavanja
(prethodni, prvi,
drugi, treći)
Primijenjena
tehnologija
(klasični
biološki,
SBR,
membranski,
biljni)
Postojeći
Planirani
Postojeći
Planirani
1 300
II.
II.
Biološki
reaktor
I.
II.
Rešetka,
aerirani
pjeskolov/mast
olov, taložnica
nema
industrije
razdjelni
1 300
industrija još
nije
priključena
mješoviti
50 000
nema
industrije
razdjelni
750
750
II.
II.
Biološki
reaktor
nema
industrije
razdjelni
10 000
15 000
prethodni
I.
Gruba rešetka
Izvor: Hrvatske vode, VGO dalmatinskih slivova, Split
Tablica 56. Planirani ureñaji za pročišćavanje otpadnih voda
Budući
ureñaj
Komunalno poduzeće
koje će njime upravljati
Knin
Komunalno poduzeće
d.o.o. Knin
Drniš
Rad d.o.o. Drniš
BetinaMurter
Primošten
Vodice
Pirovac –
Tisno
Kategorizacija izgrañenosti
(u izgradnji, u fazi projektiranja, u fazi pripreme
dokumentacije i provedbe natječaja, u planu)
Izrañena projektna dokumentacija, dobivene sve dozvole, u
tijeku izbor izvoñača radova i za ureñaj i za sustav
Izrañena projektna dokumentacija, ishoñene sve dozvole, u
tijeku izbor izvoñača radova i za ureñaj i za sustav
Murtela d.o.o.
U tijeku je izrada projektne dokumentacije
Bucavac d.o.o.
Odvodnja Vodice d.o.o.
Vodovod i odvodnja
d.o.o. Šibenik
U tijeku je izrada projektne dokumentacije
U tijeku je izrada projektne dokumentacije
U tijeku je izrada projektne dokumentacije
Izvor: Hrvatske vode, VGO dalmatinskih slivova, Split
Grad Skradin izgradio je ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda, na koji je za sada
priključeno naselje Skradin (15% stanovništva grada), dok ostala naselja i dalje koriste crne
ili septičke jame. U planu je proširenje sustava odvodnje na ostala naselja.
U sklopu Jadranskog projekta, u prvoj fazi bit će izgrañen sustav javne odvodnje u naselju
Rogoznica, u drugoj fazi sustav na području općine Primošten, te sustavi Srima-VodiceTribunj, Murter-Betina i Pirovac-Tisno-Jezera. U Rogoznici je u sklopu prve faze izgrañen
ureñaj za pročišćavanje s prethodnim stupnjem pročišćavanja. Trenutno je na kanalizacijski
sustav priključen samo nautički centar Marina Frapa, dok preostali dio općine tek treba
priključiti.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
87
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Grad Vodice ima mješoviti sustav javne odvodnje, koji ne zadovoljava trenutne potrebe.
Otpadne vode ispuštaju se u obalno more bez pročišćavanja. Planirani sustav Srima-VodiceTribunj sadržavat će biološki ureñaj za pročišćavanje otpadnih voda uz podmorski ispust u
Kaprijski kanal dužine 1 900 m. Kanalizacijska mreža razvijat će se kao razdjelni sustav. Veći
onečišćivači, kao što su uljara Tribunj, marine u Tribunju, Vodicama i Srimi i turističkougostiteljski sadržaji, moći će se priključiti na kanalizacijski sustav nakon što svoje otpadne
vode predtretmanom dovedu na razinu standardnih kućanskih otpadnih voda.
Za sada još nije počela realizacija planiranog kanalizacijskog sustava otoka Prvića, u sklopu
kojega je predviñena izgradnja razdjelnog sustava kanalizacije s biološkim ureñajem za
pročišćavanje otpadnih voda i podmorskim ispustom dužine 1000 m u manje osjetljivo more.
U Općini Primošten na sustav javne odvodnje, sa zastarjelim mehaničkim ureñajem za
pročišćavanje i ispustom udaljenim tristotinjak metara od obale, spojeno je oko 33%
stanovništva. U planu su ispust u manje osjetljivo područje, oko 2000 m od obale, biološko
pročišćavanje i povezivanje preostalog dijela općine. Za područja općine koja nisu na moru ili
uz vodotoke u koje bi se mogle ispuštati otpadne vode (naselja Kruševo, Široke i dr.),
predviñeno je ispuštanje otpadnih voda u podzemlje procjeñivanjem, uz drugi ili treći stupanj
čišćenja, ovisno o osjetljivosti i veličini područja, a nakon definiranja utjecaja otpadnih voda
na podzemne.
Izgradnja sustava javne odvodnje Pirovac-Tisno-Jezera trenutno je u fazi izrade projektne
dokumentacije. Ona ne obuhvaća naselja u zaleñu općine Pirovac, Kašić i Putičanje, i
zaseoke Slakovac i Škriline. U općinama Tisno, Pirovac i Murter turistički sadržaji (marine,
kampovi i odmarališta) posjeduju lokalne sustave odvodnje kojima se otpadne vode ispuštaju
u more nakon neodgovarajućeg prethodnog pročišćavanja i kroz neodgovarajuće podmorske
ispuste (relativno blizu obale u poluzatvoreni akvatorij). pročišćavanje, prije priključenja na
planirani kanalizacijski sustav. Kvaliteta otpadnih voda tih objekata morat će biti dovedena na
razinu koja dopušta njihovo puštanje u ureñaj za pročišćavanje prije priključenja na planirani
kanalizacijski sustav. Najveći dio objekata posjeduje crne jame, a nešto manji dio septičke
jame (obveza i način njihove izgradnje propisani su prostornim planovima), što ljeti tijekom
turističke sezone, zbog širenja neugodnih mirisa, predstavlja veliki problem. Nakon izgradnje
sustava javne odvodnje sve grañevine bit će priključene na njega.
Projekt izgradnje sustava Murter-Betina predviña razdjelni sustav s ureñajem za
pročišćavanje i ispustom u more kroz podmorski ispust dug 1 200 m. Oborinske vode
ispuštale bi se kroz kraće (otvorene ili zatvorene) kanale izravno u more.
U gradu Drnišu u tijeku su radovi na proširenju i poboljšanju sustava odvodnje. Prostornim
planom grada Drniša za šire gradsko središte predviñen je razdjelni sustav odvodnje sa
zasebnim zatvorenim kanalizacijskim sustavom za sanitarne vode i odvojenim zasebnim
sustavom odvodnje oborinskih voda (zatvorenom ili otvorenom kanalizacijskom mrežom).
Godine 2008. izgrañen je kolektor, a uskoro se očekuje početak radova na ureñaju za
pročišćavanje otpadnih voda, koji dijelom financira EU, sredstvima iz IPA fonda. Trećinu
sredstava osigurat će kroz tri godine Vlada RH. Lokacija ureñaja za pročišćavanje
predviñena je na obali rijeke Čikole, nedaleko od mosta.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
88
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Grad Knin u fazi je odabira izvoñača radova za proširenje javnog sustava odvodnje i
izgradnju ureñaja za pročišćavanje otpadnih voda koji bi riješio pitanje ispuštanja otpadnih
voda u rijeku Krku. Trenutno se otpadne vode grada Knina izravno, bez pročišćavanja,
ispuštaju na tri lokacije: u potok Marčinkovac, u rijeku Orašnicu i u Krku kod Atlagića mosta.
Industrijske otpadne vode nisu priključene na sustav javne odvodnje pa se takoñer ispuštaju
izravno u recipijente.
Općina Bilice u fazi je izrade idejnog projekta kanalizacijskog sustava za cjelokupno područje
općine.
Usprkos znatnim pomacima koji su napravljeni na ovom planu, iz Tablice 54 vidljivo je da
stanje do 2009. godine još uvijek nije zadovoljavajuće. Otpadne vode se i dalje, većim
dijelom, u recipijente ispuštaju izravno bez pročišćavanja ili neizravno, procjeñivanjem iz
crnih jama. Turistički sadržaji uglavnom posjeduju lokalne sustave odvodnje kojima se
otpadne vode ispuštaju u more nakon neodgovarajućeg prethodnog pročišćavanja i kroz
neodgovarajuće podmorske ispuste (relativno blizu obale u poluzatvoreni akvatorij). Sustavi
javne odvodnje postoje u svim gradovima (Šibeniku, Kninu, Drnišu, Skradinu i Vodicama) i u
općinama Rogoznici i Primoštenu, a planirani su u općinama Pirovac, Tisno, Murter, Tribunj i
Bilice. Na području ostalih općina, posebnih onih u zaleñu županije, sustavi javne odvodnje
ne postoje, niti se planira njihova izgradnja, najviše zbog slabe naseljenosti tih područja i
raštrkanost naselja i stambenih objekata. U nekim naseljima problem predstavlja i udaljenost
od krajnjih prijamnika, što znatno povećava troškove uvoñenja jedinstvenog sustava
odvodnje.
3.10.3. Energetika
3.10.3.1. Pregled proizvodnje
Energetski potencijal županije leži u obnovljivim izvorima energije (vodi, vjetru, suncu,
biomasi...). Veće količine energije za sada proizvode jedino hidroelektrane i, u novije vrijeme,
vjetroelektrane. Od lokalnih izvora energije koristi se još samo ogrjevno drvo u kućanstvima
(za grijanje i kuhanje), uglavnom u ruralnim zaobalnim i otočnim područjima. Solarna
energija, iako su potencijali veliki, za sada se koristi samo sporadično kao dodatni izvor u
kućanstvima, uslugama, poduzetništvu i sl. Pri tomu je najzastupljenija uporaba termičkih
solarnih kolektora za pripremu tople sanitarne vode.
3.10.3.2. Hidroenergija
Korištenje hidropotencijala za proizvodnju električne energije u županiji ima dugu tradiciju.
HE Jaruga na Krki jedna je od deset najstarijih hidroelektrana na svijetu, koja je počela s
radom još 1903. godine. Danas na području županije postoji pet hidroelektrana (Tablica 57).
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
89
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 57. Hidroelektrane na području županije
Godina
izgradnje
Prosječna godišnja
proizvodnja
električne energije
(GWh)
Instalirana
snaga
(MW)
Instalirani
protok
(m3/s)
Hidroelektrana
Pripadna
akumulacija
Golubić
Golubić
1981.
22
7,5
14
Jaruga
Jaruga
1903./1936.
28
7,2
31
MHE Krčić
Krčić
1988.
1
0,375
1
Miljacka (ex
Manojlovac)
Brljan
1906./1956.
114
24
30
Roški slap
Roški slap
1910./1998.
8
1,76
12
Izvor: http://www.hep.hr; Strategija upravljanja vodama 2008.
Sve hidroelektrane izgrañene su na rijeci Krki, a tri: Miljacka, Roški slap i Jaruga II, nalaze se
unutar Nacionalnog parka “Krka”. Prostornim planom županije planirana je eventualna
izgradnja novih hidroelektrana s potrebnim akumulacijama. U Registru projekata i postrojenja
za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvoñača (OIEKPP)
Ministarstva gospodarstva prijavljeno je osamnaest projekata malih HE.
3.10.3.3. Energija vjetra
U novije vrijeme znatno je porastao interesa investitora za projekte vjetroelektrana na
području Hrvatske, zbog novih propisa u vezi obnovljivih izvora energije. VE Trtar-Krtolin kod
Šibenika, instalirane snage 11,2 MW, radi od lipnja 2006. kada je dovršena. VE Orlice,
ukupne snage 9,6 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 24 GWh, ima uporabnu dozvolu
od početka studenoga 2009. VE Crno brdo (9,1 MW) bit će uključena u probni pogon
početkom 2011. godine.
Za vjetroelektrane Velika glava, Bubrig i Crni vrh lokacijske dozvole izdane su u studenome
2009. U tijeku je izrada glavnih projekata. U prvoj etapi bit će izgrañeni vjetroagregati ukupne
snage 43 MW, a kad bude dovršena, imat će ukupnu snagu od 90,5 MW. Na istočnom kraju
županije planirana je VE Glunča (23 MW).
Prostornim planom Županije odreñeno je šesnaest potencijalnih lokacija za istraživanje
smještaja vjetroelektrana, i to:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Orlice – Grad Šibenik
Crno brdo – Grad Šibenik
Trtar – Grad Šibenik
Velika glava – Grad Šibenik
Glunča –- Grad Šibenik
Crni vrh – Općina Unešić
Bubrig – Općina Unešić i Grad Drniš
Mideno brdo – Općina Unešić i Grad Drniš
Ljubačka vlaka – Općina Biskupija, Grad Knin
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
90
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
10.
11.
12.
13.
14.
Krš Pañene – Općina Ervenik i Grad Knin
Gornja Biskupija – Gornji Orlić, Općina Biskupija
Vrbnički plato – Mala Promina, Općina Biskupija i Općina Promina
Svilaja – Općina Ružić i Grad Drniš
Prostor uz državnu granicu s BiH izmeñu Kijeva i Uništa – Općina Kijevo i Općina
Civljane
15. Brdo Oton – Debelo brdo, Općina Ervenik i Grad Knin
16. Kozjak – Tutnjevina, Grad Drniš, Grad Knin, Općina Biskupija i Općina Kijevo.
Do rujna 2010. u MINGORP-u je prijavljeno dvadeset osam potencijalnih projekata. Većinu je
još potrebno verificirati i konkretizirati kroz izradu odgovarajućih studija i prostorno-planskom
dokumentacijom. Meñutim nekoliko postupaka procjene utjecaja na okoliš nove lokacije
okončano je pa se može očekivati daljnja realizacija vjetroelektrana.
3.10.3.4. Energija sunca
Solarna energija ne koristi se u većem postotku, već sporadično kao dodatni izvor u
kućanstvima, uslugama, poduzetništvu i sl. Pri tomu je najzastupljenija uporaba termičkih
solarnih kolektora za pripremu tople sanitarne vode, dok je njihova uporaba za grijanje
prostora zanemariva. Zanemariva je i uporaba fotonaponskih panela za proizvodnju
električne energije.
Važećim Prostornim planom županije nije predviñena niti jedna lokacija za smještaj solarne
elektrane iako postoji interes investitora za takvom vrstom proizvodnje energije, što će se
respektirati u novim Izmjenama i dopunama PPŽ. U Registru OIEKPP na području županije
prijavljeno je jedanaest projekata koje treba verificirati i konkretizirati kroz izradu
odgovarajućih studija i prostorno-planskom dokumentacijom.
3.10.3.5. Stanje potrošnje
Energetske potrebe kućanstava i usluga (uključujući turizam) dominantno se pokrivaju
električnom energijom. Većina energije koristi se za grijanje i pripremu tople sanitarne vode,
ali sve više i za hlañenje (klimatizaciju) prostora u ljetnim mjesecima.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
91
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 58. Pregled kupaca električne energije prema kategoriji potrošnje i potrošnja električne
energije
Broj kupaca
2008.
Visoki napon
Srednji napon
Niski napon – poduzetništvo
Niski napon – javna rasvjeta
Niski napon – kućanstva
2009.
1
33
5 867
829
74 735
Ukupno niski napon
81 431
Ukupno kupaca
81 465
0
36
5 942
841
75 613
82 396
2010.
0
36
6 035
852
76 547
83 434
82 432
83 470
Ukupna prodaja (MWh)
2008.
2009.
2010.
Visoki napon
Srednji napon
Niski napon – poduzetništvo
Niski napon – javna rasvjeta
Niski napon – kućanstva
Ukupno niski napon
59 419
56 473
125 750
14 770
211 739
352 259
0
48 033
127 927
15 096
209 011
352 034
0
49 629
131 048
14 384
217 577
363 009
Ukupno prodaja
468 151
400 067
412 638
Izvor: DP Elektra Šibenik
3.10.3.6. Stanje elektroprijenosa
Područjem Županije prolazi 400 kV dalekovod TS Konjsko – RHE Velebit. Uz ovaj dalekovod
planirana je izgradnja:
- dvostrukog dalekovoda 2 x 400 kV TS Konjsko – RHE Velebit,
- dvostrukog dalekovoda 2 x 400 kV TS Konjsko – potencijalne lokacije istraživanja za
smještaj proizvodne energetske grañevine (TE Turski bok).
Uz postojeće dalekovode od 220 kV (TS Konjsko – TS Brinje, dvostruki dalekovod 2 x 220
TS Konjsko – TS Bilice) nije planirana izgradnja novih.
Transformatorska i rasklopna postrojenja od 220 kV i 110 kV na području županije prikazana
su u Tablici 59.
Tablica 59. Transformatorska i rasklopna postrojenja na području županije
Postojeće
220/110 kV
TS Bilice
110/35(30) kV
TS Ražine
TS Knin
TS Drniš
Planirano
TS Kapela
TS Podi
TS Vodice
TS Primošten
Izvor: HEP- Elektra Šibenik
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
92
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.10.3.7. Plinovodi i prateća infrastruktura
Plinovodni sustav Like i Dalmacije ključni je objekt drugoga razvojno-investicijskog ciklusa
Plana razvoja, izgradnje i modernizacije plinskoga transportnog sustava Republike Hrvatske
do 2011. godine. Njegovom izgradnjom znatno će se povećati pokrivenost Republike
Hrvatske transportnim sustavom plinovoda i omogućiti uporaba prirodnog plina u tim dvjema
regijama, čije je stanovništvo, ali i gospodarstvo, dosad bilo ovisno o nafti, loživom ulju,
električnoj energiji i krutim gorivima.
Na Slici 12 prikazana je distributivna mreža županije. Crvenom bojom označen je magistralni
transportni sustav, crveno-bijelom visokotlačni distributivni sustav a plavom srednjotlačni i
niskotlačni plinski sustav.
Slika 12. Distributivna plinska mreža Šibensko-kninske županije
Izvor: Idejno rješenje plinske distributivne mreže Šibensko-kninske županije
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
93
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
Pozitivna obilježja
izgradnja RCGO-Bikarac
veliki potencijali za izgradnju obnovljivih izvora energije (vjetroelektrana, solarnih
elektrana)
plinofikacija županije
Negativna obilježja
veliki broj divljih odlagališta
veliki gubici na vodovodnoj mreži
neizgrañeni sustavi odvodnje i pročišćavanja
nedostupnost električne energije u gospodarskim zonama
Razvojni problemi i razvojne potrebe
realizacija II. faze RCGO-Bikarac (sanacija divljih odlagališta, pretovarne stanice na
području županije)
izgradnja TS u gospodarskim zonama Podi i Čista Velika (Vodice)
II. faza rješavanja odvodnje za grad Šibenik
izgradnja sustava odvodnje za grad Vodice i JLS uz more
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
94
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.11. PROMET I VEZE
3.11.1. Cestovni promet
Osnovu cestovne mreže Šibensko-kninske županije čine pravci koji se u odnosu na smjer
protezanja u širem prostoru, morfologiju terena i raspored središnjih naselja mogu podijeliti
na uzdužne i poprečne.
Uzdužni cestovni pravci koji prolaze županijom jesu:
- Autocesta A1 Pirovac – Vrpolje
- Jadranska turistička cesta D8 Pirovac – Vodice – Šibenik – Primošten – Rogoznica
- Državna cesta D1 Knin – Kijevo
- Državna cesta D56 Skradin – Drniš
- Državna cesta D58 Šibenik – Vrpolje
- Državna cesta D27.
Poprečni cestovni pravci koji prolaze županijom i povezuju njezin primorski s kontinentalnim
dijelom jesu:
- Državna cesta D33 Šibenik – Drniš – Knin – BiH
- Državna cesta D59 Knin – Kistanje – Kapela.
Ukupna duljina javnih razvrstanih cesta na području županije iznosi 1294 km (43 km
autoceste, 367 km državnih cesta, 470 km županijskih cesta i 414 km lokalnih cesta).16*
Gustoća cestovne mreže je 434 m/km². Iako je u odnosu na 2005. godinu, kad je gustoća
cestovne mreže u županiji bila 406 m/km2, učinjen znatan pomak, još uvijek je za 16% manja
od prosjeka RH, koji iznosi 517 m/km2.
Tablica 60 prikazuje ukupnu duljinu pojedinih kategorija razvrstanih cesta u RH i županije od
2006. do lipnja 2009.17
Tablica 60. Cestovna mreža RH i županije (ŠKŽ)
2006.
2007.
Lipanj
2009.
RH
ŠKŽ
RH
ŠKŽ
RH
ŠKŽ
Ceste
ukupno
(km)
28 788
1 251
29 038
1 263
29 248
1294
Državne
ceste
(km)
7 869
393
8 119
405
6 810
410
Županijske
ceste (km)
10 544
460
10 544
460
10 904
470
Lokalne
ceste
(km)
10 375
398
10 375
398
10 335
414
Gustoća
cestovne mreže
(m/km²)
509
419
513
423
517
434
Izvor: Državni zavod za statistiku (DZS), Statistički ljetopis
16
17
Podaci za lipanj 2009. Hrvatske ceste.
Do 2006. DZS u podacima o cestovnoj mreži ne uključuje autoceste pa su stoga korišteni podaci iu 2006.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
95
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Osim izgradnje novih prometnica, od 2005. obavljene su rekonstrukcije i izvanredna
održavanja cesta, te sanacije nakon izgradnje autoceste, u ukupnoj duljini od 74 km, što je
prikazano u Tablici 60. Radovi obuhvaćaju područja svih gradova, te područja općina Unešić,
Bilice, Promina, Ružić, Primošten i Rogoznica, u Tablici 61 svrstanih pod ostalo.
Tablica 61. Redovni i izvanredni radovi na cestovnoj mreži u županiji u razdoblju od 2005. do
2009.
Šibenik
REKONSTRUKCIJA (m)
IZVANREDNO
ODRŽAVANJE (m)
SANACIJA (m)
UKUPNO (m)
Vodice
Drniš
Skradin
Knin
Ukupno
(m)
Ostalo
3 000
0
20140
3940
1250
11 950
40 280
5 700
3050
4400
0
600
23 200
36 950
15 400
300
0
7200
0
2 500
25 400
24 100
3 350
24 540
11 140
37 650
102 630
1 850
Izvor: Županijska uprava za ceste
U županiji 2007. godine na 114 527 stanovnika dolaze 47 332 registrirana motorna vozila i
48 945 vozača (Bilten o sigurnosti cestovnog prometa, MUP). Kako javni prijevoz u županiji
nije posebno razvijen, a u prosjeku 41% stanovništva posjeduje vozilo, dolazi do smanjenja
ukupnog prijevoza putnika svim sredstvima javnog prijevoza, što je još više pogoršalo slabo
rješenje gradskog prometa.
U Tablici 62 prikazan je broj registriranih motornih vozila u županiji prema pojedinim
kategorijama. Primjećuje se drastičan godišnji porast cestovnih vozila, prosječno za oko 6%,
a od 1997. do 2007. njihov broj porastao je gotovo za 50%. Zamjetan je i pad broja
autobusa, što govori u prilog trendu smanjenja korištenja javnog prijevoza.
Tablica 62. Registrirana cestovna motorna vozila u županiji
VRSTE VOZILA
Godina
1997.
2005.
2006.
2007.
Ukupno
25 319
42 461
44 927
47 332
Moped
Motocikl
Osobno
vozilo
886
3 810
4 265
4 740
609
1 679
1 857
2 078
21 408
32 979
34 615
36 141
Autobus
Teretno
i radno
vozilo
Kombinirano
vozilo
Radni
stroj
Traktor
166
187
174
176
2 159
3 411
3 486
3 645
72
156
183
186
13
142
215
220
6
97
118
125
Izvor: Bilten o sigurnosti cestovnog prometa - Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
U Hrvatskoj se broji promet na državnim cestama, na autocestama i na pojedinim
županijskim cestama. Analiza podataka dobivenih brojanjem prometa tijekom niza godina
ukazuje na dugoročnu tendenciju rasta cestovnog prometa. Cestovni promet i dalje ima sve
veće značenje, kako u prijevozu putnika, tako i u prijevozu tereta.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
96
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Podaci dobiveni brojanjem prometa u županiji pokazuju da je od puštanja u promet dionice
autoceste A1 od Pirovca do Vrpolja 2005. godine došlo, u skladu s očekivanjima, do
preraspodjele prometnih tokova i promjene intenziteta prometa na postojećim prometnicama.
Novoizgrañena dionica autoceste privukla je i preusmjerila promet s ostalih cesta u županiji,
posebno onih paralelnih s njenim smjerom kretanja. S tom dionicom završena je i autocesta
Zagreb – Split pa je od tada tranzitni promet kroz županiju redistribuiran na autocestu.
Poprečni prometni smjer koji prolazi kroz županiju, državna cesta D33, takoñer bilježi pad
prometa pa tako prosječni godišnji dnevni promet (PGDP) pada za 27% a prosječni ljetni
dnevni promet (PLDP) za 34%. Iznimka je dio ceste sjeverno od Knina koji vodi do Strmice
(granice s BIH), gdje je PGDP rastao za 26% a PLDP za 11%. Promet državnom cestom
D59 takoñer je u porastu, i to PGDP za 21% a PLDP za 32%.
Dok promet državnim cestama u županiji stagnira, autocesta bilježi porast prometa, i to u
prosjeku PGDP za 18% a PLDP za 26% u razdoblju od 2005. do 2008. godine. Taj rast je
2007. bio i veći, ali se 2008. bilježi lagani pad prometa u odnosu na 2007. Sveukupno,
intenzitet prometa u županiji je u porastu.
Tablica 63. Protok vozila na državnoj cesti D33 u županiji
D 33
Knin – sjever
Knin – jug
Vrbnik – jug
Pakovo Selo
Bilice
L65009-Ž6080
D1-Ž6056
Ž6056-Ž6079
Ž6094-Ž6078
L65042-L65040
PGDP
PLDP
PGDP
PLDP
PGDP
PLDP
2003.
1 083
1 596
3 889
4 915
2 911
3 762
PGDP
2004.
1 168
1 623
3 679
4 391
2 781
3 387
2005.
1 248
1 662
3 421
4 202
2 220
2 557
2006.
1 275
1 673
3 408
4 221
1 946
3 434
2007.
1 364
1 817
3 635
4 468
2 280
2 605
1 850
2008.
1 374
1 782
3 446
4 077
2 132
2 398
2 351
1 838
PLDP
PGDP
PLDP
5 728
8 963
6 226
9 548
2 789
6 313
9 074
2 833
3 973
9 306
2 799
4 802
5 435
3 253
4 438
Izvor: Hrvatske ceste d.o.o.
Državna cesta D33, koja sada povezuje ovo područje, upitne je kvalitete, njeni elementi, od
kolničkog zastora, poprečnog i uzdužnog profila, i križanja sa željezničkom prugom,
nezadovoljavajuće su izvedbe. Ta je prometnica još važnija ako se uzme u obzir da njenim
daljnjim pružanjem i prolaskom kroz teritorij BiH (Bihać – Sisak – Zagreb – Šentilj) postaje
meñunarodna prometnica E71.
3.11.2. Željeznički promet
Kroz područje Republike Hrvatske prolaze tri paneuropska prometna koridora. Dva od njih (X
i V.b) čine okosnicu željezničke infrastrukture u smjeru od istoka prema zapadu, odnosno u
smjeru od sjeveroistoka prema jugozapadu. Kroz Šibensko-kninsku županiju ne prolaze
paneuropski prometni koridori, već se pruga u županiji veže na V.b prometni koridor pa je dio
pruge kategoriziran kao priključna željeznička pruga od značaja za meñunarodni promet (M)
a manji dio kao željeznička pruga od značaja za regionalni promet (R). Tablica 64 prikazuje
pojedinačne željezničke pruge u županiji i njihovu duljinu.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
97
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 64. Pregled duljina pojedinačnih željezničkih pruga u županiji (stanje 31.12.2008.)
Ukupna grañevinska duljina kolosijeka otvorene pruge (km)
Red
br.
Oznaka
pruge
Skraćeni naziv
željezničke pruge
1.
M604
Oštarije – Knin – Split –
Predgrañe
2.
M606
3.
4.
5.
Ž.p.o.z. za
regionalni
promet (R)
Ž.p.o.z. za
lokalni
promet (L)
80 370
-
-
80 370
80 370
Knin – Zadar
42 707
-
-
42 707
42 707
M607
Perković – Šibenik
22 503
-
22 503
22 503
M608
Ražine – Šibenik Luka
-
-
3 714
3 714
R103
DG – L.D.Polje – Knin
Ukupno
Ž.p.o.z. za
meñunarodni
promet (M)
3 714
149 294
26 190
Ukupno
kolosijeka
M+R+L
-
26 190
Duljina
kolosijeka
u uporabi
26 190
26 190
175 484
175 484
Izvor: HŽ Infrastruktura
Duljina meñunarodne priključne pruge u županiji iznosi 149 294 km a duljina regionalne
pruge 26 190 km. Cjelokupna željeznička mreža u županiji jednokolosiječna je i
neelektrificirana. Glavno željezničko čvorište je u Kninu, gdje se Unska pruga spaja s Ličkom
i gdje se odvaja kolosijek u pravcu Zadra. To čvorište ima instalirane važne kapacitete za
servis i popravak vlakova i neiskorištene komparativne prednosti za željeznički transportni
terminal.
3.11.3. Pomorski promet
Republika Hrvatska ima šest luka otvorenih za javni promet od osobitog (meñunarodnog)
gospodarskog interesa za RH. To su luke u gradovima Rijeci, Pločama, Splitu, Šibeniku,
Zadru i Dubrovniku.
Luka Šibenik jedna je od najstarijih i najbolje zaštićenih luka na hrvatskoj obali Jadrana.
Smještena je u potopljenom ušću rijeke Krke i prirodno zaštićena od utjecaja valova i vjetra.
Izgradnjom terminala za rasute terete 1982. specijalizirala se za pretovar sirovih fosfata i
umjetnog gnojiva. Tijekom rata gotovo je potpuno prestala s radom, ali je posljednjih godina
došlo do oživljavanja prometa na terminalu za soju i umjetno gnojivo.
Kapacitet terminala za rasuti teret u izvozu iznosi 400 000 t godišnje, dok je kapacitet
utovara 150 t na sat. Na terminalu se nalaze željeznički kolosijek (300 m) i pakirnica. Izvoze
se mineralna gnojiva, žitarice i ostali rasuti teret i kamen. Kapacitet terminala za rasuti teret u
uvozu iznosi 1 000 000 t godišnje a kapacitet istovara 400 t na sat. Na terminalu se nalaze
dva željeznička kolosijeka (2 x 600 m). Uvoze se fosfati i mineralna gnojiva.
Rad terminala za uvoz potpuno je automatiziran, s kontrolom svih transportnih sistema
istovara broda, punjenja skladišne hale i direktnog ili indirektnog punjenja željezničkih
vagona. Radi zaštite okoliša uloženo je u potpuno zatvaranje sistema pa su sva presipna
mjesta i mjesto utovara vagona pokriveni sistemom oprašivanja.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
98
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Izgradnjom planirane brze ceste Šibenik – Drniš – Knin – granica BiH dio prometnih tokova
prema zapadnoj Bosni, koja najbliži izlaz na more ima u Šibeniku, mogao bi se preusmjeriti
na Luku Šibenik. I dio robnih tokova bio bi privučen rekonstrukcijom željezničke pruge i
unapreñenjem željezničkog prijevoza te daljnjom izgradnjom gospodarskih kapaciteta u
poslovnoj zoni Podi-Šibenik. Trenutačni razvoj gospodarske zone Podi govori da se radi o
jednom od najperspektivnijih područja za veća investicijska ulaganja.
Prema podacima Lučke uprave Šibenik, ukupan broj uplovljavanja iz stranih luka u 2007.
iznosio je 158 brodova (123 teretna i 35 putničkih) brodova. U 2008. uplovilo je j237 brodova
(164 teretna i 73 putnička). Putnički brodovi većinom su dolazili iz hrvatskih luka, a deset ih
je došlo iz Venecije.
Daljnji rast putničkog prometa omogućit će se proširenjem lučkih kapaciteta jer su postojeći
odavno ograničavajući faktor lučkog razvoja. Pomorski putnički promet odvija se s dvije
lokacije: glavnina putničkog prometa prema otocima u šibenskom arhipelagu odvija se preko
gata Krka, koji se nalazi u samom centru Šibenika, dok se trajektni promet odvija s gata
Vrulje. Prognozirano povećanje putničkog prometa (u 2020. predviña se promet od 873 000
putnika, prema Studiji razvitka pomorskog prometa za razdoblje 2006. – 2020.)), uvoñenje
većih brodova na postojećim linijama, uvrštavanje luke Šibenik meñu odredišta na
dužobalnim i meñunarodnim trajektnim linijama i odredišta na kružnim putovanjima, razlozi
su za povećanje postojećih kapaciteta, tj. rekonstrukciju i dogradnju pomorsko-putničkog
terminala na gatu Vrulje. Dogradnjom toga gata dugotrajno će se riješiti problem putničkih
kapaciteta šibenske luke za domaći i meñunarodni promet.
Za otoke u županiji postoji i trajektna i brodska veza. Na Žirju postoji prometna infrastruktura
i moguć je cestovni promet, dok se na ostalim otocima odvija samo kolno-pješački promet.
Prema važećim mjerilima o razvrstavanju luka, na području Šibensko-kninske županije za
javni promet nalaze se (prema Prostornom planu Šibensko-kninske županije):
- jedna luka od osobitog gospodarskog interesa za RH,
- dvije luke od županijskog značaja (Šibenik i Vodice),
- dvadeset dvije luke lokalnog županijskog značaja.
Luke posebne namjene su:
- osamnaest luka nautičkog turizma,
- šest športskih luka,
- ribarska luka u Tribunju,
- tri brodogradilišta.
3.11.4. Zračni promet
Trenutno na području Šibensko-kninske županije ne postoji zračna luka pa se zračni promet
odvija preko zračne luke Split i zračne luke Zadar. Prema Strategiji i Programu prostornog
ureñenja RH, na području Šibensko-kninske županije predviñena je mogućnost lociranja
tercijarne zračne luke 2C kategorije. Za izgradnju zračne luke predviñena je lokacija
Pokrovnik u blizini Drniša, na kojoj su još 1986. provedena istraživanja s pozitivnom ocjenom
glede prirodnih osobina položaja i mogućnosti grañenja, te je navedena u prostornim
planovima Šibensko-kninske županije i Grada Drniša. Lokacija zračne luke smještena je
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
99
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
neposredno uz planirani koridor brze ceste Šibenik – Drniš – Knin – granica BiH i planirani
koridor željezničke pruge velike propusne moći na pravcu Gračac – Radučić – Oklaj Pokrovnik – Perković – Šibenik – Split. U novije vrijeme postoji inicijativa za izgradnju zračne
luke više kategorije.
Takoñer, Planom je predviñena izgradnja helidroma na Žirju, s ciljem boljeg povezivanja
otoka s kopnom, bolje turističke usluge i povećanja sigurnosti života. Na otocima Prviću,
Zlarinu i Kaprijama planirana je izgradnja interventnih helidroma.
3.11.5. Komunikacije
Na području Šibensko-kninske županije komunikacijska infrastruktura dobro je razvijena
osim za širokopojasni pristup internetu u nekim ruralnim područjima (Kijevu, Erveniku,
Oklaju, dijelu Drniša).
Ako se razvijenost komunikacijske infrastrukture ogleda u gustoći priključaka širokopojasnog
pristupa internetu (broju pretplatničkih linija na sto stanovnika), onda se može zaključiti da,
prema podacima za 2008., u kojoj je gustoća bila 9,07%, Šibensko-kninska pripada krugu
bolje pozicioniranih županija, ali je još uvijek ispod prosjeka RH, u kojoj je gustoća iznosila
11,83%, i daleko ispod prosjeka EU, u kojoj je gustoća priključaka širokopojasnog pristupa
internetu iznosila 21,70%.
Tablica 65. Gustoća širokopojasnih priključaka internetu 2008. godine
Teritorijalna jedinica
Virovitičko-podravska županija
Požeško-slavonska županija
Brodsko-posavska županija
Vukovarsko-srijemska županija
Bjelovarsko-bilogorska županija
Ličko-senjska županija
Koprivničko-križevačka županija
Sisačko-moslavačka županija
Krapinsko-zagorska županija
Varaždinska županija
Karlovačka županija
Osječko-baranjska županija
Šibensko-kninska županija
Meñimurska županija
Zadarska županija
Splitsko-dalmatinska županija
Dubrovačko-neretvanska županija
Istarska županija
Primorsko-goranska županija
Grad Zagreb i Zagrebačka županija
RH
EU
Gustoća širokopojasnih
priključaka
5,49%
5,65%
6,20%
6,41%
6,53%
6,84%
7,14%
7,26%
7,94%
8,29%
8,35%
8,53%
9,07%
9,07%
11,04%
11,81%
14,30%
14,78%
16,05%
18,25%
11,83%
21,70%
Izvor: www.hakom.hr - Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
100
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
PROMET I VEZE
Pozitivna obilježja:
blizina autoceste, te zračnih (Split, Zadar) i morskih luka
dobra komunikacijska infrastruktura
Negativna obilježja:
slaba cestovna povezanost županijskog središta sa zaleñem županije
slaba cestovna povezanost turističkih mjesta s autocestom
nekonkurentna tzv. Lička željeznička pruga
Razvojni problemi i razvojne potrebe
izgradnja brze ceste Šibenik – Knin –Strmica – BIH
modernizacija (rekonstrukcija) županijskih cesta: Vodice – čvor Pirovac, Murter – čvor
Pirovac, Primošten (Rogoznica) – čvor Vrpolje i Kistanje – čvor Skradin
puštanje u promet Unske pruge
spajanje Gospodarske zone Podi s autocestom
3.12. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA
3.12.1. More
Najcjelovitiji sustav praćenja kakvoće mora je onaj koji se od 1995. godine kontinuirano
provodi radi osiguravanja sanitarno zadovoljavajuće čistog mora na plažama – u skladu s
Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96), odnosno od 2008.
godine – u skladu s Uredbom o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08). Iako se ne prate svi
relevantni oceanografski fizički, kemijski i biološki pokazatelji, rezultati ovog monitoringa
svakako su vrijedna informacija o kakvoći mora upravo u (užem) obalnom pojasu, koji trpi
najveći antropogeni pritisak s kopna. U Šibensko-kninskoj županiji u sezoni 2009. kakvoća
mora za kupanje na plažama ispitivana je na ukupno 90 točaka. Uzorkovano je ukupno 900
uzoraka, od kojih je 820 (91,11%) ocijenjeno ocjenom izvrsno, 63 (7%) ocjenom dobro, 15
(1,67%) ocjenom zadovoljavajuće a 2 (0,22%) uzorka ocjenom nezadovoljavajuće. U 2010.
godini ispitivanje kakvoće mora za kupanje vršilo se takoñer na 90 točaka, odnosno na 63
plaže.
S razvojem baze podataka Agencije za zaštitu okoliša došlo je do grupiranja i stvaranja
osnovne podloge za informacijski sustav na razini Hrvatske, unutar kojeg su se našli i podaci
s triju postaja na području županije: OC08 (ispred Primoštena), OC09 (Šibenski zaljev) i
OC10 (kanal sv. Ante, Šibenik). Prema rezultatima monitoringa, na području županije,
uglavnom se uočava razlika izmeñu zatvorenog obalnog (OC09) i kanalskog područja
(OC10). Zatvoreno obalno područje Šibenskog zaljeva pokazuje znakove eutrofiziranosti, što
zbog utjecaja dotoka rijeke Krke, što zbog antropogenog utjecaja grada Šibenika. Procjena
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
101
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
konkretnog ekološkog stanja prijelaznih voda kojima pripada to područje bit će moguća
nakon razdoblja 2009.-2010., kada se očekuje da će doći do razrade i usvajanja
odgovarajućih granica klasa trofičkog indeksa Trix. Ekološko stanje kanalskog područja vrlo
je dobro.
Opasne tvari na području Županije prate se na dvjema postajama: OT15 (Martinska) i OT17
(Srima), a od 2007. godine i na postaji OT14 (Jadrija). Uočeno je smanjenje kloriranih
ugljikovodika u morskom sedimentu i organizmima. Istovremeno je uočen veći udio kloriranih
ugljikovodika industrijskog podrijetla u odnosu na one koji potječu s poljoprivrednih površina.
3.12.2. Zrak
U županiji je jedino na širem području grada Šibenika uspostavljenja mreža postaja za
praćenje kakvoće zraka. Prema Uredbi o odreñivanju područja i naseljenih područja prema
kategorijama kakvoće zraka (NN 61/08), Šibensko-kninska županija svrstana je, zajedno sa
Zadarskom županijom, u područje HR 6, s I. kategorijom zraka s obzirom na razinu
onečišćujućih tvari u zraku i II. kategorijom zraka s obzirom na ozon u zraku.
3.12.3. Izvorišta
U županiji postoji oko 130 manjih i većih, stalnih i povremenih izvora, od kojih se samo neki
koriste za vodoopskrbu. Za vodoopskrbu su najvažniji Šimića vrelo, Jaruga, Torak, izvor
Čikole, Miljacka vrelo, Sedramić, Vukovića vrelo, izvor Orašnice, izvor Kosovčice i Golubić –
izvor u Jerkovićima. Zonama sanitarne zaštite s propisanim mjerama zaštite voda
namijenjenih zahvaćanju vode za piće proglašena su samo tri izvorišta: Torak, Jaruga i
Šimića vrelo. Za izvorište Jaruga i Torak odluka o zaštiti izvorišta, odnosno o zoni sanitarne
zaštite, donesena je 1997. godine prema tada važećem Pravilniku o zaštitnim mjerama i
uvjetima za odreñivanje zona sanitarne zaštite voda za piće (NN 22/86). Tu odluku treba
uskladiti s odredbama novog Pravilnika. Odluku o zaštititi izvorišta Šimića vrelo donio je Grad
Knin 2006. godine. Za izvorišta Čikola, Miljacka, Vukovića vrelo i Lopuško vrelo za sada ne
postoje odluke o zaštiti izvorišta. Za izvorišta Čikola i Miljacka izrañeni su Hidrogeološki
istražni radovi za izradu prijedloga zona sanitarne zaštite izvorišta, a za izvorišta Jaruga i
Torak, te Vukovića vrelo u tijeku je izrada istih.
3.12.4. Krajobrazna i biološka raznolikost
Zaštita krajobraznih vrijednosti jedan je od temelja ukupnog vrednovanja prostora. Šire
spoznaje o vrijednostima krajobraza novijeg su datuma i ozbiljnije su se pojavile tek nakon
spoznaja o sve većoj ugroženosti čovjekova okoliša, odnosno krajobraza kao njegova dijela.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
102
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 66. Popis područja županije zaštićenih Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08)
Kategorija
zaštite
nacionalni
park
nacionalni
park
park prirode
park prirode
spomenik
prirode
spomenik
prirode
značajni
krajobraz
značajni
krajobraz
značajni
krajobraz
značajni
krajobraz
značajni
krajobraz
značajni
krajobraz
značajni
krajobraz
Naziv
IUCN
Površina
zaštićenog
područja
(ha)
Površina
ZP u
županiji
(ha)
Udio
površine
ZP u
županiji
(%)
Udio
površine
ZP u
odnosu na
površinu
županije
(%)
Krka
II
11 059,1
11 059,1
100,0
1,951
Kornati
II
21 567,4
21 521,0
99,8
3,796
V/VI
5 745,7
935,5
16,3
0,165
V/VI
203 608,4
8 272,7
4,1
1,459
III
18,7
18,7
100,0
0,003
III
1,2
1,2
100,0
0,000
V
1 862,0
1 862,0
100,0
0,328
V
426,5
426,5
100,0
0,075
V
440,7
440,7
100,0
0,078
V
180,7
180,7
100,0
0,032
V
3 025,5
3 025,5
100,0
0,534
V
548,4
548,4
100,0
0,097
V
1 095,0
1 095,0
100,0
0,193
Vransko
jezero
Velebit
Cetina –
vrela
Stara straža
– slojevi
Žut i sitska
otočna
skupina
Krčić
Čikola –
kanjon
Krka –
krajolik
(Gornji tok)
Krka –
krajolik
(Donji tok)
Gvozdenovo
– Kamenar
Kanal –
Luka
UKUPNO
49 386,9
8,711
*IUCN – International Union for Conservation of Nature (Meñunarodno udruženje za zaštitu prirode)
Osim zakonom zaštićenih područja, na teritoriju županije postoje i područja zaštićena unutar
sustava Ekološke mreže Republike Hrvatske (EMRH). Koncept ekološke mreže
podrazumijeva sustav preostalih, meñusobno funkcionalno povezanih, vrijednih područja
za ugrožene vrste i staništa. Uspostava navedene ekološke mreže dio je obveza Republike
Hrvatske u sklopu procesa pristupanja Europskoj uniji. Na području Županije nalazi se sto
područja Ekološke mreže RH, a sedamdeset ih je predloženo za područja NATURA 2000
(neka se samo manjim dijelom nalaze na teritoriju županije).
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
103
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.12.5. Zagañenost minama
Dana 15.10.2010. na području RH bilo je 887,7 km2 minsko sumnjivih područja (MSP), od
toga na području Šibensko-kninske županije 52 774 609 m2. Udio MSP-a Šibensko-kninske
županije u ukupnom MSP-u RH iznosi 6,11%.
U Tablici 67 dat je pregled minski sumnjivih područja po gradovima i općinama županije.
Tablica 67. Minsko sumnjiva područja po gradovima i općinama županije
Grad/Općina
Civljane
MSP (m2)
248 296
Drniš
19 321 838
Promina
3 582 021
Ružić
7 574 737
Skradin
13 301 960
Šibenik
1 367 437
Vodice
7 378 320
UKUPNO
52 774 609
Izvor: HCR-Hrvatski centar za razminiranje
Prema Nacionalnom programu protuminskog djelovanja Republike Hrvatske, do 2012.
godine planirano je razminiranje 5,3 km2.
PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA
Pozitivna obilježja
sustavno praćenje kvalitete mora (plaža), pitke vode i zraka
osviještenost stanovništva o potrebi zaštite okoliša
identificirane lokacije s visoko onečišćenim opasnim otpadom (TEF, DIV – TVIK, TAL)
Negativna obilježja
prostor zagañen minama
postojanje lokacija s visoko onečišćenim opasnim otpadom
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
104
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.13. CIVILNO DRUŠTVO
U mreži organizacija civilnog društva u RH, pa tako i u Šibensko-kninskoj županiji,
prevladavaju udruge. Na području Šibensko-kninske županije registrirano ih je ukupno 1 065,
što je 2,54% udruga na nacionalnoj razini. Po tomu Šibensko-kninska županija zauzima 17.
mjesto u RH. Na tisuću stanovnika dolazi devet registriranih udruga, što je ujedno i republički
prosjek.
Tablica 68. Broj stanovnika i broj registriranih udruga
ŽUPANIJA/RH
ŠIBENSKOKNINSKA
RH
Broj
stanovnika
prema
popisu 2001.
112 891
4 437 460
Broj registriranih udruga
Svibanj
2006.
Svibanj
2007.
747
–
–
–
Studeni
2008.
Lipanj
2009.
919
Studeni
2010.
965
–
–
1 065
41 895
Izvori: Izvješće o dodijeljenim financijskim potporama za projekte i programe organizacija civilnog društva u 2006.,
2007., 2008. i 2009. godini i Registar udruga (http://www.uprava.hr/)
Iako ne postoji propisana klasifikacija udruga, u bazi podataka o udrugama upisanim u
Registar udruga one su, prema djelatnosti kojom se pretežito bave, klasificirane u 20
područja i 89 potpodručja.
Grafikon 14 prikazuje zastupljenost udruga po djelatnostima.
Grafikon 14. Zastupljenost udruga u ŠKŽ po djelatnostima (%) u studenome 2010.
41,5
45,00
40,00
35,00
30,00
25,00
3
5,35
2,72 1,88 1,88
0,28
Du
ho
vn
a
Ek
olo
šk
a
Et
n
i čk
Go
a
sp
od
ar s
ka
Ho
bi s
t
i čk
Hu
a
ma
n it
arn
In f
orm
a
ac
ijs
ka
Ok
up
Ku
lja
l
t
u rn
nj e
Na
a
i za
c
i
on
šti
Ok
t
a
ad
lna
up
j ec
lja
e,
nj e
m.
iz
..
aš
tita
že
Os
na
ta l
ed
j el
at.
Pr
os
vj e
tn a
So
cij
al n
a
Sp
Ud
o rt
rug
sk
a
eD
Te
om
hn
i
ov
čk
a
in s
ko
g
Za
rat
š ti
a
ta
pra
Zd
va
rav
stv
en
Zn
a
an
stv
en
a
17,93
20,00
15,00
8,83
10,00
5,82
1,6 1,78 0,09
5,00 0,38 2,16 0,28
1,13 2,07 0,94
0,38
0,00
Izvor: Registar udruga, http://www.uprava.hr/RegistarUdruga/
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
105
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Najviše udruga u Šibensko-kninskoj županiji registrirano je u športskim (41,5%), kulturnim
(17,93%) i gospodarskim (8,83%) djelatnostima.
Udruge se uglavnom financiraju iz potpora dodijeljenih na nacionalnoj razini i iz regionalnih i
lokalnih proračuna. Na nacionalnoj razini to su najvećim dijelom sredstva iz državnog
proračuna, zatim iz dijela prihoda od igara na sreću i iz naknada za zaštitu okoliša.
U Tablici 69 prikazan je iznos financijskih potpora dodijeljenih na nacionalnoj razini
organizacijama civilnog društva u RH. Evidentan je trend rasta dodijeljenih financijskih
potpora.
Tablica 69. Pregled ukupnih financijskih potpora dodijeljenih za programe i projekte
organizacija civilnog društva na nacionalnoj razini
Dodijeljene financijske potpore (kn)
2006.
2007.
2008.
2005.
NACIONALNA
RAZINA
150.495.685
321.636.823
470.192.095
2009.
623.783.862
528.247.443
Izvor: Izvješće o dodijeljenim financijskim potporama za projekte i programe organizacija civilnog društva u 2006.,
2007., 2008. i 2009. godini
Prema području financiranja, od ukupno dvadeset područja, najviše je dodijeljeno području
športa, odmah zatim području zaštite i promicanja kulture, kulturnih i povijesnih dobara te
očuvanja prirode, koje dobije oko polovice sredstava, dok se ostatak rasporeñuje na ostala
područja.
Tablica 70. Pregled područja financiranja na nacionalnoj razini
Područje
financiranja
2007.
kn
Dodijeljene financijske potpore
2008.
%
kn
%
2009.
kn
%
Šport
116.397.645
24,80
158.834.088
25,46
135 748 468
25,7
Zaštita i promicanje
kulture, kulturnih i
povijesnih dobara
te očuvanja prirode
153.671.241
32,70
145.282.474
23,29
99 493 500
18,80
Ostala područja
200.123.209
42,50
319.667.300
51,25
293.005.475
55,50
Ukupno
470.192.095
100,00
623.783.862
100,00
528.247.443
10,00
Izvor: Izvješće o dodijeljenim financijskim potporama za projekte i programe organizacija civilnog društva u 2007.
2008. i 2009. godini
Iz proračuna Šibensko-kninske županije u 2009. je u rad udruga uloženo 4.673.234,40 kn, pa
je ona po visini izdvojenih sredstava iz županijskih na osmom mjestu u RH, što je veliki
porast u odnosu na 2008. godinu, kad je izdvojila 2.782.000 kn i bila na 16. mjestu, i na
2007. godinu, kad je izdvojila 3.030.000 kn i zauzela 12. mjesto. Za 2010. godinu planirano
je 3.050.000 kn iz županijskog proračuna.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
106
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 71. Pregled ukupnih financijskih potpora dodijeljenih za programe i projekte
organizacija civilnog društva iz županijskih proračuna
Davatelj
financijske potpore
Proračun ŠKŽ
Proračun Grada
Zagreba
Proračuni ostalih
županija
Ukupno iz
županijskih
proračuna
2007.
kn
Dodijeljene financijske potpore
2008.
%
kn
%
2009.
kn
%
3.030.000
0,91
2.782.000
0,70
4.673.234
1,30
243.822.234
73,04
285.523.037
71,80
250.682.079
69,90
86.961.295
26,05
109.348.816
27,50
103.270.467
28,80
337.911.036
100,00
397.653.853
100,00
358.625.781
100,00
Izvor: Izvješće o dodijeljenim financijskim potporama za projekte i programe organizacija civilnog društva u 2007.
2008. i 2009. godini
Prema području financiranja, iz županijskih proračuna najviše se izdvaja za područje športa,
više od polovice sredstava, zatim za područje zaštite i promicanja kulture, kulturnih i
povijesnih dobara te očuvanja prirode.
Tablica 72. Pregled područja financiranja iz županijskih proračuna
Područje
financiranja
Sport
Dodijeljene financijske potpore
2007.
kn
2008.
%
kn
2009.
%
kn
%
219.031.765
64,82
254.516.720
64,00
207.243.986
57,80
Zaštita i promicanje
kulture, kulturnih i
povijesnih dobara
te očuvanja prirode
45.782.279
13,55
43.481.440
10,93
42.870.687
12,00
Ostala područja
73.096.992
21,63
99.655.693
25,07
108.511.108
30,20
337.911.036
100,00
397.653.853
100,00
358.625.781
100,00
Ukupno
Izvor: Izvješće o dodijeljenim financijskim potporama za projekte i programe organizacija civilnog društva u 2007.
2008. i 2009. godini
Kada se iznose podaci o financijskim potporama organizacijama civilnog društva treba
napomenuti da su programi i projekti udruga proteklih godina bili financirani i iz pretpristupnih
fondova Europske unije (CARDS i PHARE, a od 2008. i iz programa Europa za grañane), i to
s više od osam milijuna eura. U tijeku je provedba programa IPA za razdoblje 2007. – 2013.,
u kojemu se u okviru pojedinih komponenti programa predviña i financiranje projekata
organizacija civilnog društva.
Broj udruga u Šibensko-kninskoj županiji raste iz godine u godinu. Za njihov rad izdvajaju se
znatna sredstva na nacionalnoj razini, ali i iz regionalnih i lokalnih proračuna.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
107
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Ne postoje pouzdani pokazatelji na osnovi kojih bi se procijenio broj aktivnih udruga,
transparentnost njihova rada, meñusobna suradnja, suradnja s lokalnim vlastima ili suradnja
s gospodarstvom kao važnim dionikom razvoja civilnog društva. Još uvijek je malo
grañanskih udruga: prevladavaju športske i rekreativne organizacije, kulturno-umjetnička
društva i sl. pa se u skladu s tim najviše sredstava izdvaja za njihov rad i programe.
CIVILNO DRUŠTVO
Pozitivna obilježja
broj udruga ukazuje na veliki interes za izvaninstitucionalni način djelovanja
najaktivnije su udruge iz područja športa i zaštite okoliša
pojedine udruge posjeduju znanje i potencijal za korištenje sredstava iz EU fondova
Negativna obilježja
slaba suradnja izmeñu organizacija civilnog društva
nepostojanje prakse javnog i civilnog partnerstva
nepostojanje plana djelovanja kod većine udruga
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
108
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.14. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM
Upravljanje razvojem na regionalnoj razini u nadležnosti je Županije i JLS, a RRA daje im
različite vidove potpore. Osim RRA, Županiji su na raspolaganju i stručni kapaciteti HGK,
HOK i HZZ, te različite nevladine organizacije.
Sve navedene institucije su uz RRA sudjelovale u izradi i provedbi ROP-a i stekle veliko
iskustvo u izradi planskih dokumenata za upravljanje razvojem na regionalnoj razini.
Iako je većina JLS izradila Plan ukupnog razvoja (PUR), a u tijeku je izrada Strategije razvoja
Grada Šibenika, primijećen je nedostatak znanja i vještina za strateško planiranje na
lokalnim razinama. Osim toga, uočen je nedostatak umreženosti svih sudionika koji sudjeluju
u upravljanju razvojem, što ima za posljedicu nesistematiziranost informacija kako na
regionalnom tako i na nacionalnom nivou.
Za bolje korištenje nacionalnih fondova, kao i sredstava EU, RRA je pružala pomoć i podršku
JLS. Često je i inicirala različite projekte i u pravilu informirala sve potencijalne korisnike o
mogućim izvorima financiranja.
INSTITUCIONALNI OKVIR ZA REGIONALNI RAZVOJ
Pozitivna obilježja
spremnost na timski rad
velik interes stručnih osoba za gospodarski i društveni razvoj županije
aktivnost RRA u pripremi i provoñenju projekata u okviru EU fondova
Negativna obilježja
neumreženost institucija koje sudjeluju u planovima razvoja županije
nedostatak inicijativa u izradi i provedbi zajedničkih razvojnih projekata
nedostatak ljudskih i organizacijskih kapaciteta potrebnih za suočavanje s izazovima koji
nadolaze s rastućim pritiscima globalnog gospodarstva
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
109
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.15. FINANCIJSKI IZVORI ZA RAZVOJNE PROJEKTE
Jedan od najtežih problema kako u izradi tako i u provoñenju ŽRS, osim nedostatka iskustva
lokalne administracije u programiranju i strateškom planiranju, jesu i vrlo ograničena
financijska sredstva za izvršavanje zakonskih obveza.
Razvojni projekti sufinanciraju se, osim kroz proračune Županije i JLS, sredstvima državnog
proračuna te sredstvima iz fondova EU, Svjetske banke, Europske investicijske banke i
ostalih donatora (UNDP-a).
Uz, kako je već navedeno, nedostatak stručnog i osposobljenog kadra, ograničena sredstva
županije i JLS za razvojne projekte bit će jedan od najtežih problema u provoñenju ŽRS.
Tablica 73. Ukupni prihodi iz proračuna Šibensko-kninske županije i dvadeset jedinica lokalne
samouprave (u kn)
Ukupni prihodi
Jedinica područne
(regionalne) i lokalne
samouprave
2006.
2007.
2008.
2009.
ŠKŽ
GRAD ŠIBENIK
GRAD VODICE
GRAD DRNIŠ
GRAD SKRADIN
GRAD KNIN
OPĆINA TISNO
OPĆINA RUŽIĆ
OPĆINA PROMINA
OPĆINA PRIMOŠTEN
OPĆINA MURTER
OPĆINA KISTANJE
OPĆINA KIJEVO
OPĆINA ERVENIK
OPĆINA CIVLJANE
OPĆINA BILICE
OPĆINA ROGOZNICA
OPĆINA TRIBUNJ
OPĆINA BISKUPIJA
OPĆINA PIROVAC
OPĆINA UNEŠIĆ
85.999.748
125.557.149
84.491.636
20.219.219
8.137.632
25.010.184
13.653.572
2.045.574
2.812.678
13.138.397
8.993.719
3.291.454
2.985.559
2.337.735
1.601.491
4.796.203
9.912.260
/
2.544.977
5.692.321
2.448.358
106.879.485
170.827.172
62.573.127
29.302.627
10.707.150
32.509.777
13.936.630
3.754.920
2.905.314
29.294.221
10.023.655
4.305.507
3.447.953
3.602.009
1.554.702
5.510.581
9.874.835
7.001.758
3.761.330
7.033.674
3.347.196
110.126.859
179.088.457
57.242.449
28.730.313
12.815.661
34.519.165
16.926.367
3.482.726
3.073.655
19.630.076
8.848.278
5.443.105
3.068.159
3.285.843
1.717.253
5.969.347
13.045.198
7.196.210
6.651.363
7.813.292
4.073.269
112.255.554
159.174.783
36.502.069
22.464.267
11.156.646
46.891.119
20.449.414
2.880.027
2.938.223
14.038.607
9.694.011
6.179.247
8.542.289
4.198.453
2.328.118
4.866.781
9.935.841
9.620.676
14.051.575
6.458.231
3.307.137
Plan
2010.
119.140.949
196.357.000
39.772.888
24.100.000
17.194.882
53.781.700
25.778.000
3.133.600
5.328.700
14.643.658
15.803.000
6.580.100
9.009.000
7.550.000
2.624.093
9.432.103
12.018.000
10.966.275
5.663.150
8.760.000
6.594.080
UKUPNO
425.669.866
522.153.623
532.747.045
507.933.068
594.231.178
Izvor: http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun-2002
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
110
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 74. Izvorni prihodi iz proračuna Šibensko-kninske županije i dvadeset jedinica lokalne
samouprave (u kn)
Jedinica područne
(regionalne) i lokalne
samouprave
ŠKŽ
GRAD ŠIBENIK
GRAD VODICE
GRAD DRNIŠ
GRAD SKRADIN
GRAD KNIN
OPĆINA TISNO
OPĆINA RUŽIĆ
OPĆINA PROMINA
OPĆINA PRIMOŠTEN
OPĆINA MURTER
OPĆINA KISTANJE
OPĆINA KIJEVO
OPĆINA ERVENIK
OPĆINA CIVLJANE
OPĆINA BILICE
OPĆINA ROGOZNICA
OPĆINA TRIBUNJ
OPĆINA BISKUPIJA
OPĆINA PIROVAC
OPĆINA UNEŠIĆ
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
24.142.274
105.584.042
42.802.085
14.719.026
5.599.327
18.478.889
12.952.398
1.333.266
1.382.207
13.221.892
7.981.750
879.372
776.440
202.300
85.716
3.969.721
9.792.260
/
830.130
5.175.720
1.892.758
34.811.884
144.612.075
36.317.096
22.232.510
7.232.725
24.156.773
10.846.526
1.875.641
1.636.478
26.333.958
9.393.000
955.928
669.348
185.589
125.178
4.931.925
9.774.835
450.167
1.366.159
6.239.949
2.668.897
40.313.208
148.456.412
29.769.051
21.795.602
6.882.139
24.302.296
13.046.794
1.630.928
1.631.358
19.713.086
8.066.850
942.149
978.616
225.700
215.800
5.534.553
12.445.840
736.184
1.474.151
5.710.846
2.369.854
37.349.035
133.597.871
30.291.523
18.822.979
6.085.508
26.252.587
13.791.738
1.743.126
1.958.616
13.567.381
7.974.560
966.931
748.500
555.787
173.394
4.421.762
9.815.840
848.116
995.697
5.254.467
2.340.542
34.874.388
156.355.000
30.056.991
18.305.000
4.750.894
28.173.000
18.778.000
1.700.100
2.280.200
13.363.438
8.558.500
881.000
856.000
359.000
266.093
3.464.548
11.668.000
955.865
981.566
4.832.256
2.312.517
UKUPNO
271.801.573
346.816.641
346.241.417
317.555.960
343.772.356
Izvorni prihodi
Izvor: Prema podacima Županije i JLS, http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun-2002
Tablica 75. Sredstva za razvojne projekte iz proračuna Šibensko-kninske županije i dvadeset
jedinica lokalne samouprave (u kn)
Jedinica područne
(regionalne) i lokalne
samouprave
ŠKŽ
GRAD ŠIBENIK
GRAD VODICE
GRAD DRNIŠ
GRAD SKRADIN
GRAD KNIN*
OPĆINA TISNO*
OPĆINA RUŽIĆ
OPĆINA PROMINA*
OPĆINA PRIMOŠTEN
OPĆINA MURTER
OPĆINA KISTANJE
OPĆINA KIJEVO
OPĆINA ERVENIK
Sredstva za razvojne projekte
2006.
4.971.635
48.415.262
43.984.018
5.170.000
3.167.221
/
/
1.560.411
/
4.424.644
3.245.000
291.203
1.115.036
846.813
2007.
3.582.956
54.596.156
27.697.592
10.460.522
2.585.944
/
/
1.580.180
/
16.796.062
1.215.500
82.899
367.435
1.881.902
2008.
6.003.285
55.796.372
29.528.905
14.044.837
6.658.404
/
/
84.835
/
11.495.949
2.556.000
456.987
926.683
2.068.948
2009.
5.237.066
52.370.767
11.875.356
2.501.581
3.502.437
/
/
2.806.184
/
15.989.559
3.057.800
1.179.553
6.055.304
764.251
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
2010.
3.981.600
41.250.000
10.255.630
4.840.000
1.503.869
/
/
1.396.009
/
3.062.620
1.588.200
1.528.613
6.380.000
900.250
111
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
OPĆINA CIVLJANE
OPĆINA BILICE
OPĆINA ROGOZNICA
OPĆINA TRIBUNJ
OPĆINA BISKUPIJA
OPĆINA PIROVAC
OPĆINA UNEŠIĆ
UKUPNO
861.051
1.842.199
3.233.668
/
200.000
904.905
714.523
313.073
2.335.959
2.649.480
558.060
815.795
1.732.343
705.375
736.033
2.033.441
3.992.009
849.641
675.780
2.132.363
593.339
726.236
2.464.504
5.219.035
9.070.837
1.842.166
1.773.465
1.863.971
1.431.000
1.616.982
3.770.000
2.746.038
41.525
422.633
519.123
124.947.589
129.957.233
140.633.811
128.300.072
87.234.092
Izvor: Prema podacima Županije i JLS
* Podaci nisu dostavljeni
Tablica 76. Zbirni podaci iz proračuna Šibensko-kninske županije i dvadeset jedinica lokalne
samouprave (u kn)
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Ukupni prihodi
425.669.866
522.153.623
532.747.045
507.933.068
594.231.178
Izvorni prihodi
271.801.573
346.816.641
346.241.417
317.555.960
343.772.356
Sredstva za razvojne
projekte
124.947.589
129.957.233
140.633.811
128.300.072
87.234.092
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
112
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.16. POTPOMOGNUTA PODRUČJA
U podjeli ruralnih područja prema OECD kriterijima Šibensko-kninska županija spada u
uglavnom ruralne županije i jedna je od deset županija u kojima je više od 50% teritorija
kategorizirano kao područje posebne državne skrbi.
Tablica 77. Županijski teritorij klasificiran kao područje posebne državne skrbi (PPDS)
Županija
Ličko-senjska
Vukovarsko-srijemska
Zadarska
Šibensko-kninska
Sisačko-moslavačka
Požeško-slavonska
Karlovačka
Virovitičko-podravska
Brodsko-posavska
Osječko-baranjska
Bjelovarsko-bilogorska
Dubrovačko-neretvanska
Varaždinska
Zagrebačka
Splitsko-dalmatinska
Istarska
Meñimurska
Krapinsko-zagorska
Koprivničko-križevačka
Primorsko-goranska
Udio površine županije
koji
predstavlja PPDS
81%
73%
72%
71%
66%
65%
64%
52%
51%
50%
43%
42%
13%
12%
24%
10%
5%
4%
2%
2%
Regija NUTS 2
Jadranska
Panonska
Jadranska
Jadranska
Panonska
Panonska
Panonska
Panonska
Panonska
Panonska
Panonska
Jadranska
Sjeverozapadna
Sjeverozapadna
Jadranska
Jadranska
Sjeverozapadna
Sjeverozapadna
Sjeverozapadna
Jadranska
Izvor: Operativni plan za Regionalnu konkurentnost, MRRŠVG
Osim područja posebne državne skrbi, Šibensko-kninska županija ima izrazito nerazvijene
otoke, što još više otežava provoñenje mjera ravnomjernog razvoja svih krajeva županije.
Županija je za oba područja izradila posebne strategije razvoja, i to “Održivi razvoj otoka
Šibensko-kninske županije” i “Potencijali i ograničenja budućeg razvoja područja posebne
državne skrbi Šibensko-kninske županije”.18
Podaci i saznanja iz navedenih studija korišteni su u prethodnoj analizi, a dobra su podloga i
za izradu SWOT analize, kao i definiranje pravaca razvoja tih područja.
U svim programima koje je provodila ŠKŽ u prethodnom razdoblju projekti s područja PPDS
imali su prioritet. Posebno interesantan program bio je “Podizanje višegodišnjih nasada”:
dodjela sadnog materijala, odobravanje jamstava za kreditiranje poljoprivrednika,
18
Ekonomski fakultet u Splitu
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
113
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
sufinanciranje izrade dokumentacije za podizanje kredita, subvencioniranje kamata za
odobrene kredite poduzetnicima, sufinanciranje izgradnje infrastrukturnih objekata itd.
Osim mjera koje je provodila županija, i Vlada Republike Hrvatske poduzela je niz mjera na
području županije kako bi pomogla njezin ravnomjeran razvoj. Tu su prije svega projekti u
segmentu komunalne i socijalne infrastrukture, dodjela bespovratnih sredstava za poslovnu
infrastrukturu, sredstva Fonda za regionalni razvoj usmjerena za modernizaciju nerazvrstanih
cesta i izgradnju mjesne vodovodne mreže, zakonom propisane mjere namijenjene
gospodarskim subjektima (porezne olakšice, jamstva, poticajne mjere za ulaganja), mjere
namijenjene stanovništvu (stambeno zbrinjavanje, porezne olakšice) te mjere za jačanje
fiskalnih kapaciteta JLRS-a (pomoći za proračune JLRS-a) .
Mjere Vlade RH na području stambenog zbrinjavanja na PPDS Šibensko-kninske županije
pomogle su naseljavanju i ostanku stanovništva na tim područjima, te povratku prognanika i
izbjeglica. Prema podacima Regionalnog ureda Uprave za područja posebne državne skrbi
Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, sa sjedištem u Kninu,
od 2006. godine, kada su se počeli provoditi postupci dodjele darovnica na temelju Vladine
uredbe o darovanju državnih stanova i kuća, do kraja 2009. godine darovano je 240 kuća,
700 stanova i 100 paketa grañevinskog materijala.
Sve te mjere dale su odreñene rezultate, koji su prikazani u prethodnim poglavljima, ali
unatoč odreñenom napretku, ukupno stanje, kako na PPDS tako i na otocima, još uvijek je
nezadovoljavajuće.
Razlog tomu sigurno leži u pogrešnom pristupu, koji se temeljio više na humanitarnoj
pomoći, nego na razvoju sustava održivog razvoja potpomognutih područja.
POTPOMOGNUTA PODRUČJA
Pozitivna obilježja
Veliki prirodni potencijali: izvori vode, mineralne sirovine, poljoprivredne površine, prostor kao
neiskorišteni potencijal
Tradicionalna gradnja, običaji i folklor, kulturna baština
Negativna obilježja
Negativna demografska kretanja
Postojeći državni zakoni nisu dovoljno pridonijeli razvoju PPDS-a
Kadrovska osiromašenost
Velik broj JLS-a
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
114
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.17. PROCJENA STANJA RAZVIJENOSTI U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI
Prema metodologiji Zakona o regionalnom razvoju RH i podzakonskih akata, uveden je novi
način ocjenjivanja i kategorizacije teritorijalnih jedinica prema razvijenosti, na temelju kojeg
će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvarivati pravo na potporu, s ciljem
ujednačavanja gospodarskog razvoja na području cijele zemlje i bolje usklañenosti sa
smjernicama Europske unije.
Novi način ocjenjivanja stupnja razvijenosti temelji se na indeksu razvijenosti.
Indeks razvijenosti pokazatelj je stupnja razvijenosti lokalnih i županijskih jedinica. Računa
se kao ponderirani prosjek pet osnovnih društveno-gospodarskih pokazatelja: dohotka po
stanovniku, stope nezaposlenosti, izvornih prihoda po stanovniku lokalnih, odnosno
županijskih, jedinica, kretanja broja stanovnika i stupnja obrazovanosti. Prema odstupanju od
nacionalnog prosjeka, jedinica se razvrstava u pripadajuću skupinu. Na taj način osigurana je
usporedivost s drugim županijama i lokalnim jedinicama. Indeks razvijenosti takoñer je
ključan kod definiranja potpomognutih područja.
Potpomognuto područje je područje Republike Hrvatske koje prema stupnju razvijenosti
znatno zaostaje za nacionalnim prosjekom pa je njegov razvoj potrebno dodatno poticati.
Potpomognuta područja definiraju se na razini jedinica područne (regionalne) i lokalne
samouprave. Prema Zakonu o regionalnom razvoju (NN 153/09), potpomognuta područja
obuhvaćaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje prema indeksu
razvijenosti zaostaju više od 25% za nacionalnim prosjekom.
Šibensko-kninska županija, dvanaesta po veličini u Republici Hrvatskoj, s indeksom
razvijenosti od 63,30% razvrstana je, zajedno s još deset županija, u I. skupinu (s indeksom
razvijenosti < 75%), čime je dobila status potpomognutog područja.
Tablica 78. Razvrstavanje županija RH prema razvijenosti
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
Županija
Virovitičko-podravska
Vukovarsko-srijemska
Brodsko-posavska
Bjelovarsko-bilogorska
Požeško-slavonska
Sisačko-moslavačka
Osječko-baranjska
Karlovačka
Ličko –senjska
Šibensko-kninska
Koprivničko-križevačka
Meñimurska
Zadarska
Krapinsko-zagorska
Splitsko-dalmatinska
Varaždinska
Dubrovačko-neretvanska
Zagrebačka
Primorsko-goranska
Istarska
Grad Zagreb
Indeks razvijenosti
20,51
20,57
33,36
35,17
43,95
48,50
52,88
54,52
55,48
63,30
64,32
75,11
75,59
87,72
89,09
96,30
107,93
123,22
142,32
156,13
187,54
Skupina
<75%
<75%
<75%
<75%
<75%
<75%
<75%
<75%
<75%
<75%
<75%
75 – 100%
75 – 100%
75 – 100%
75 – 100%
75 – 100%
100-125%
100-125%
>125%
>125%
>125%
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
II
II
II
II
II
III
III
IV
IV
IV
Izvor: www.mrrsvg.hr
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
115
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Grafikon. 15. Pregled županija RH prema indeksu razvijenosti (u postocima)
200,00
180,00
160,00
140,00
120,00
100,00
80,00
63,30
60,00
40,00
20,00
Vi
ro
v
Vu itič
ko ko
v a -p
o
r
B sko dra
B ro
-s vs
je
lo dsk rije ka
va o
m
s
rs -p
Po ko osa ka
v
b
ž
Si ešk ilog ska
sa o
o
čk -sl rs
av ka
o
O -m o
n
sj
eč osl sk
ko ov a
-b ač
ar ka
a
K nj
ar sk
L
lo
a
K Šib ičko va
op
č
riv ens -se ka
ni ko njs
čk -k ka
o- ni
kr ns
iž
k
M eva a
eñ
č
im k a
K
ra
u
r
p
Sp in Za ska
lit sko da
sk -z rs
o- ag ka
D
da o
ub
lm rsk
ro
va V ati a
čk ar ns
o- ažd ka
ne in
re sk
Pr
t
im Z van a
or ag sk
sk re
a
o- ba
go čk
ra a
ns
Is k a
G
ra tars
d
k
Za a
gr
eb
0,00
I skupina ( <75%) - Potpomognuto područje
II skupina (75-100%)
III skupina (100-125%)
IV skupina ( >125%)
Unutar NUTS II regije Jadranske Hrvatske jedino Šibensko-kninska i Ličko-senjska županija
pripadaju I. skupini (s indeksom razvijenosti < 75%).
Grafikon 16. Pregled županija Jadranske Hrvatske prema indeksu razvijenosti (u postocima)
180,00
156,13
160,00
142,32
140,00
120,00
107,93
89,09
100,00
75,59
80,00
60,00
63,30
55,48
40,00
20,00
ka
Is
t
ar
s
ka
Pr
im
or
sk
o
-g
o
ra
ns
ns
ka
a
one
re
tv
a
D
ub
ro
va
čk
ko
-d
al
m
at
in
sk
da
rs
ka
Sp
lit
s
Za
a
ns
k
-k
ni
ns
ko
Ši
be
Li
čk
ose
nj
sk
a
0,00
Izvor: www.mrrsvg.hr
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
116
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Indeks razvijenosti po jedinicama lokalne samouprave
U Šibensko-kninskoj županiji gradovi i općine svrstani su po indeksu razvijenosti u sljedeće
skupine:
I.
II.
III.
skupina (< 50%) – Kistanje, Ervenik, Civljane i Biskupija
skupina (50-75%) – Ružić, Skradin, Unešić, Knin i Promina
skupina (75-100%) – Drniš, Kijevo, Pirovac, Tribunj, Tisno, Rogoznica, Vodice,
Bilice i Murter
skupina (100-125%) – Šibenik i Primošten
IV.
,5
2
10
9,
43
Grafikon 17. Pregled jedinica lokalne samouprave u Šibensko-kninskoj županiji prema skupinama i
indeksu razvijenosti (u postocima)
29
07
83
,4
2
89
,
77
,6
5
82
,
89
100,00
,9
8
91
,2
3
91
,6
5
92
,9
9
94
,4
5
10
0
120,00
60
,7
5
62
,3
1
64
,4
5
65
,4
6
68
,4
2
80,00
37
,0
7
44
,5
0
60,00
16
20,00
,1
3
16
,4
5
40,00
K
is
ta
n
Er je
ve
C nik
iv
l
B jan
is
ku e
pi
ja
R
už
Sk ić
ra
d
U in
ne
ši
ć
K
Pr nin
om
in
a
D
rn
i
K š
ije
Pi vo
ro
v
Tr a c
ib
un
j
T
R
og isn
oz o
ni
c
Vo a
di
ce
M
ur
te Bil
i
rK ce
or
n
Ši ati
Pr ben
im ik
oš
te
n
0,00
I. skupina
II. skupina
III. skupina
IV. skupina
Izvor: www.mrrsvg.hr
Najmanje jedinice lokalne samouprave i one koje su bile zahvaćene Domovinskim ratom
svrstane su u I. i II. skupinu. Iznimke su grad Drniš i općina Kijevo, kojih je vrijednost indeksa
malo iznad granice II. skupine, pa su zajedno s gradom Vodicama i priobalnim općinama,
svrstani u bolje razvijenu III. skupinu, dok su u IV. skupini grad Šibenik i općina Primošten. U
petoj skupini, najrazvijenijoj, s indeksom razvijenosti >125%, županija nema niti jednu
jedinicu lokalne samouprave.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
117
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.18. MEðUREGIONALNA I MEðUNARODNA SURADNJA
Šibensko-kninska županija od 2003. godine snažnije se uključuje u procese europskih
integracija i prekogranične suradnje. Započinje, uz podršku Delegacije Europske komisije u
RH, provedbu projekta “Pomoć ratom stradalim područjima RH”, financiranog iz programa
CARDS 2002. Tijekom njegove provedbe izrañen je Regionalni operativni program, koji je
poslužio kao temelj za realizaciju važnijih projekata (infrastrukturno opremanje Gospodarske
zone Podi, izgradnju pročistača otpadnih voda Skradin, ureñenje Poduzetničkog inkubatora
Mandalina, izgradnju više sustava vodoopskrbe i oborinske odvodnje, veći broj darovnica, te
pripremu dokumentacije za sustave vodoopskrbe i odvodnje u Kninu i Drnišu). Ukupna
vrijednost realiziranih projekata bila je oko sedam milijuna eura. Dio tih sredstava bio je
namijenjen izradi Master i marketing plana razvoja turizma Šibensko-kninske županije.
Od tada je u Šibensko-kninskoj županiji realizirano ili se provodi više razvojnih projekata koje
sufinancira EU, od kojih izdvajamo: Regionalni centar za gospodarenje otpadom Bikarac, s
potporom iz ISPA fonda u vrijednosti od šest milijuna eura, Sustav vodoopskrbe i odvodnje u
Kninu, s potporom iz IPA fonda u vrijednosti od dvanaest milijuna eura, Sustav vodoopskrbe i
odvodnje u Drnišu, s potporom iz IPA fonda u vrijednosti pet milijuna eura, Memorijalni
centar “Faust Vrančić” na otoku Prviću, s potporom iz IPA fonda u vrijednosti 960.000 eura.
Trenutno je za program IPA – Poslovna infrastruktura prijavljeno sedam projekata a
zatražena sredstva iznose 6,2 milijuna eura.
Županijske institucije sudjelovale su u provedbi projekata prekogranične suradnje s Italijom
(Galileo Net, Re Port, Sipa) a u realizaciji projekta poduzetničkog inkubatora i sa Slovenijom
(Regionalnom razvojnom agencijom MURA).
U suradnji s Bosnom i Hercegovinom pripremljen je projekt aluminijskog klastera, koji će biti
prijavljen za IPA fond – Prekogranična suradnja.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
118
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.19. REZULTATI PROVOðENJA PRIJAŠNJIH STRATEGIJA –ROP-A
Šibensko-kninska županija jedna je od prvih županija koje su uspostavile suradnju s
Europskom komisijom. Još je 2004. godine izradila Regionalni operativni program (ROP),
koji je nakon dvije godine revidiran i kao takav usvojen na Županijskoj skupštini 21. prosinca
2006. ROP je po prvi put definirao županijsku viziju, ciljeve, prioritete i mjere pa se moglo
pristupiti izradi konkretnih projekata. Kao podloga za izradu projekata poslužile su razne
stručne studije, elaborati i analize, kao što su Rudarsko-geološka studija Šibensko-kninske
županije, Plan navodnjavanja Šibensko-kninske županije, Master i marketing plan razvoja
turizma, Programske osnove nautičkog turizma, Razvitak marikulture na ušću rijeke Krke,
Održivi razvoj otoka Šibensko-kninske županije, Potencijali i ograničenja razvoja područja od
posebne državne skrbi Šibensko-kninske županije, Projekt sadnje dugogodišnjih nasada,
Plan gospodarenja otpadom, Plan intervencija u zaštiti okoliša, Projekt plinofikacije
Šibensko-kninske županije. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Županije, te
donošenjem prostornih planova ureñenja gradova i općina, osigurani su preduvjeti za
realizaciju projekata. Kako bi se lakše provodila politika ravnomjernog razvoja čitave
županije, u ROP-u su posebno definirani prioriteti i mjere za otoke, obalu i zaleñe. U
revidiranom ROP-u za sva tri područja navedeno je dvadeset sedam mjera, šest više nego u
prvom ROP-u.
Zbog nemogućnosti izrade projektne dokumentacije (zbog neriješenih imovinsko-pravnih
odnosa i nedostatka financijskih sredstava) i zbog nedostatnih financijskih sredstava za
realizaciju projekta, moglo se očekivati da sve mjere neće biti realizirane u predviñenim
rokovima. Ipak, potrebno je istaknuti da je u proteklom razdoblju realizirano, ili se realizira,
niz planiranih projekata koji su znatno smanjili broj nezaposlenih, povećali BDP i stvorili
preduvjete za realizaciju novih projekata. Izgrañene su gospodarske zone u Šibeniku,
Drnišu, Vodicama, Skradinu. Poduzetnicima su bile na raspolaganju vrlo kvalitetne kreditne
linije, kao i jamstva za kredite do 200.000 kn. Uspješno je završena privatizacija nekoliko
važnih gospodarskih subjekata (TLM-a, DIV-TVIK-a, NCP-a) koji su dali snažan impuls
razvoju gospodarstva cijele županije.
Realizirana je mjera “Revitalizacija tradicionalne poljoprivrede”, zahvaljujući kojoj su
podignuti novi nasadi vinove loze, maslina i voćaka. Po broju ovaca (80 000) županija je
druga u RH. Poljoprivrednicima su bile na raspolaganju dvije kreditne linije, koje su, osim za
poljoprivrednu proizvodnju, korištene i za razvoj agroturizma. Od infrastrukturnih projekata
najviše sredstava uloženo je u rekonstrukciju i modernizaciju nerazvrstanih županijskih cesta
i u vodoopskrbu i sustave odvodnje. Završena je cesta koja spaja Luku Šibenik s priključkom
na autocestu a završen je i tunel na budućoj brzoj cesti Šibenik – Knin.
Od vodoopskrbnih sustava i sustava odvodnje najvažnija je izgradnja kolektora u Šibeniku i
završetak priprema za radove na sustavima odvodnje u gradovima Kninu i Drnišu, koji bi
uskoro trebali početi.
Od 2006. do 2010. znatna sredstva uložena su u izgradnju i opremanje Zavoda za javno
zdravstvo, odjela Opće bolnice Šibenik i Doma za smještaj nemoćnih i starijih osoba u
Oklaju. Izgrañene su osnovna škola u Rogoznici i srednja tehnička škola u Šibeniku.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
119
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Osnovana je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima i drugim
zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Šibensko – kninske županije, koja je u vrlo
kratkom razdoblju pripremila nekoliko projekata, od kojih su neki i realizirani.
Počela je izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Bikarac, za čiju će
realizaciju biti korištena i sredstva iz pretpristupnih fondova EU.
U tijeku je realizacija projekta plinofikacije županije, koja će, osim podizanja konkurentnosti
gospodarskih subjekata, izravno utjecati na standard stanovništva, a polučit će i ekološke
efekte jer se očekuje da će dva najveća potrošača energenata koja zagañuju okoliš (GIRK
Kalun i Knauf) u proces proizvodnje uvesti zemni plin. Konkretni rezultati spomenutih mjera
navedeni su u prethodnim poglavljima. Budući da je donesen u vrijeme kad nije bilo
Nacionalne strategije razvoja i kad su neki projekti izravno realizirani zahvaljujući sredstvima
Vlade RH, bilo je teško očekivati da ROP bude pravi programski dokument.
3.20. ISKUSTVA IZ PRETHODNE POMOĆI EU
Šibensko-kninska županija je za realizaciju razvojnih projekata koristila sredstva iz sljedećih
programa EU:
- CARDS 2002
- PHARE
- ISPA
- IPA.
Na osnovi iskustva u provedbi projekata i korištenju sredstava EU možemo zaključiti
sljedeće:
-
-
-
Stečeno je praktično iskustvo, ali još uvijek je nedovoljno razvijena sposobnost
upravljanja programima i projektima posebno na razinama JLS i gospodarskih
subjekata, pa je potrebno i dalje raditi na osposobljavanju i motiviranju kadra koji
osmišljava razvoj županije i radi na njemu.
Neodgovarajući i nepripremljeni projektni prijedlozi prepreka su korištenju sredstava
EU pa je priprema dovoljnog broja dobro osmišljenih i kvalitetnih projekata (posebno
projektnih rješenja i dokumentacije za nadmetanje) ključno za pravovremeno
osiguravanje pomoći EU na tehnički prihvatljiv način.
Nedostaju financijska sredstva za izradu tehničke dokumentacije, kako kod JLS, tako
i kod obiteljskih gospodarstava i zadruga.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
120
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
4. SWOT ANALIZA
4.1. UVOD
SWOT analiza glavni je instrument za izradu ŽRS jer daje sliku trenutačnog stanja u županiji
i prepoznaje pravce budućeg razvoja. Ova metoda omogućuje prepoznavanje SNAGA
županije, tj. njenih resursa i sposobnosti, na koje se može osloniti u razvoju s najvećim
mogućnostima za uspjeh, ali i njenih unutrašnjih SLABOSTI koje onemogućuju ostvarivanje
očekivanih ciljeva županije. Isto tako omogućuje da se uoče i PRILIKE, tj. čimbenici i
situacije koje dolaze iz okruženja a koji se mogu koristiti za ostvarivanje njenih ciljeva,
takoñer i PRIJETNJE, odnosno okolnosti, utjecaje iz okruženja, koje mogu onemogućiti
ostvarivanje ili dosezanje razvojnih ciljeva županije.
Temelj za izradu SWOT analize, kao i za utvrñivanje ciljeva, prioriteta i mjera, jesu podaci iz
Osnovne analize. Radne grupe za izradu ŽRS pripremile su prijedlog područja, resursa i
sposobnosti unutar i izvan županije s utjecajem na razvoj po sljedećim kategorijama:
- Prirodni resursi
- Fizička infrastruktura
- Stanovništvo i ljudski resursi
- Gospodarstvo
- Društvene djelatnosti
- Civilno društvo
- Okoliš
- Institucije.
Svaka ocjena snaga i slabosti, te prilika i prijetnji rangirana je po važnosti za razvoj županije
na Partnerskom vijeću.
4.2. SWOT ANALIZA
SNAGE
PRIRODNI RESURSI
- Centralna pozicija na dalmatinskoj obali s mogućnošću dobrih veza s ostalim županijskim
središtima i s Italijom i BiH
- Čisto more
- Vodno bogatstvo
- Očuvane poljoprivredne površine
- Klima (blaga mediteranska u priobalju te kontinentalna i submediteranska u zaleñu)
- Visoka insolacija
- Mineralne sirovine (gips, kalcijev karbonat, kvarc)
- Ljekovita blata
- Dva nacionalna parka, dva parka prirode i sedam zaštićenih područja, izvori Krke, Cetine,
Čikole itd.
- Bioraznolikost
- Krajobrazna raznolikost
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
121
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
FIZIČKA INFRASTRUKTURA
- Dobra prometna povezanost (autocesta, željeznica, luka Šibenik, blizina zračnih luka Split i
Zadar)
- Željezničko čvorište Knin (za BiH i luke Zadar i Šibenik)
- Luka za meñunarodni promet roba povezana sa željeznicom
- Dobro razvijena telekomunikacijska mreža u urbanim područjima
STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI
- Stabilne političke prilike i meñukulturalna tolerancija
- Povratak stanovništva u područja od posebne državne skrbi
- Relativno mladi umirovljenici potencijalno zapošljivi u povoljnijim gospodarskim uvjetima
- Osnovano Partnersko vijeće za zapošljavanje
GOSPODARSTVO
- Mogućnost prihvata stranih i domaćih ulaganja (poduzetnička infrastruktura – Gospodarska
zona Podi, RRA)
- Tradicija uzgoja mediteranskih kultura (masline, vinove loze, smokve, stoke sitnog zuba...) i
pojedinih “prepoznatih” poljoprivrednih proizvoda (pršuta, vina babića, sira iz mišine, maslinova
ulja)
- Stoljetna tradicija turističke djelatnosti
- Tradicija metaloprerañivačkih djelatnosti
- Tradicija prerade mineralnih sirovina
- Tradicija drvene i male brodogradnje
- Tradicija ribarstva i marikulture
- Edukacijski centri za obrazovanje kadra u poljoprivredi (srednje strukovne škole, Veleučilište u
Kninu, HPK, HPA, RRA)
- Tradicija rada zadruga
- Prepoznatost na velikim emitivnim turističkim tržištima
- Pozitivan trend potražnje za radnicima u proizvodnji (u obrtima kao što su tokarski, bravarski i
sl., te VSS tehničke struke)
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
- Tradicija srednjoškolskog obrazovanja i razvijeni programi srednjoškolskog obrazovanja
- Visokoškolske institucije (Veleučilište u Šibeniku, Veleučilište “Marko Marulić” u Kninu)
- Bolnica u Kninu
- Bogata kulturna baština (šibenska katedrala pod zaštitom UNESCO-a, utvrde, sakralni objekti
povijesne jezgre...)
- Postojanje usluga u privatnom sektoru (školskih, zdravstvenih)
- Studentski dom u Šibeniku
- Kvalitetni i kompetentan kadar u zdravstvu
- Porast broja diplomiranih studenata s prebivalištem u županiji
- Veliki broj poznatih osoba (iz kulture, športa, znanosti, graditeljstva...)
CIVILNO DRUŠTVO
- Pozitivna društvena klima za razvoj civilnog društva
OKOLIŠ
- Osigurane pretpostavke za korištenje obnovljivih izvora energije (PPŽ)
INSTITUCIJE
- Podrška regionalne i lokalne uprave za regionalni razvoj
- Postojanje institucija za poticanje poduzetništva
- Dugogodišnji kontinuitet izrade strateških dokumenata
- Županija ima certifikat kao regija pripremljena za prihvat stranih ulaganja (CIFR)
- Postojanje relevantnih institucija za zaštitu okoliša
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
122
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
SLABOSTI
PRIRODNI RESURSI
- poroznost tla (mogućnost zagañenja pitke vode)
FIZIČKA INFRASTRUKTURA
- Slaba kvaliteta cestovne infrastrukture koja povezuje obalni dio županije sa zaleñem,
(posebno) slaba povezanost turističkih destinacija s autocestom
- Neizgrañeni sustavi odvodnje i pročišćavanja
- Veliki gubici u vodoopskrbnoj mreži i nepostojanje alternativnih pravaca vodoopskrbe
- Nerazvijena telekomunikacijska infrastruktura (internet) na ruralnim područjima
- Neadekvatna i nekvalitetna povezanost obalnog dijela županije s njezinim otocima
- Neadekvatna povezanost gospodarskih zona od županijskog značenja sa željeznicom i
autocestom
STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI
- Depopulacija i visoka starosna dob stanovništva
- Socijalna marginalizacija
- Nedovoljno organizirana skrb za starije stanovništvo
- Slabi i neatraktivni uvjeti za osamostaljivanje mladih obitelji
- Slabo naseljena ruralna područja
- Nedostatak tehničkog kadra
- Nepostojanje strategije razvoja ljudskih potencijala
- Slaba pismenost stanovništva u zaleñu županije
GOSPODARSTVO
Nezadovoljavajući stupanj finalizacije proizvoda (grañevnog kamena, aluminija itd.)
Smanjenje kapaciteta prerañivačkog sektora (poljoprivrede, industrije)
Nizak stupanj umreženosti regionalnog gospodarstva u nastupu na ostalim tržištima
(nepostojanje klastera, nerazvijenost zadruga i sl.)
Niska akumulativnost malog i srednjeg poduzetništva (kapital dostupan samo u bankama)
Nedostatna ulaganja u razvoj gospodarskih zona, osobito u dostupnosti električne energije
Nedovoljno korištenje inovacija i novih tehnologija
Nedovoljno poticanje izvoza
Nedovoljno razvijeno poduzetništvo žena i mladih
Otežano financiranje poduzetničkih projekata u ruralnom području (instrumenti osiguranja)
Neusklañenost ponude i potražnje na tržištu rada i visok udio teže zapošljivih osoba u ukupnoj
nezaposlenosti
Neorganiziranost poljoprivrednih proizvoñača i slabo organiziran otkup poljoprivrednih
proizvoda (voća, povrća, mesa, morskih organizama, samoniklog i ljekovitog bilja, krmnog
bilja...)
Loša poljoprivredna infrastruktura
Niska tehnička razina poljoprivredne proizvodnje
Nedovoljna iskorištenost raspoloživih poljoprivrednih površina pogodnih za ekološku
proizvodnju
Nezadovoljavajuće stanje u kapacitetima i prometno-tehničkim elementima u pomorskim
lukama županije
Neiskorištene mogućnosti razvoja intermodalnog prijevoza roba i putnika (luke i željezničkog
čvora Knin)
Nepostojanje purifikacijskog centra (uzgoj školjkaša)
Usitnjenost posjeda
Visoka prosječna starosna dob i nedovoljna educiranost poljoprivrednih proizvoñača
Nedovoljna prepoznatljivost pojedinih poljoprivrednih proizvoda na širem tržištu (pršuta, vina
babića, sira iz mišine, maslinova ulja, izvornih pasmina)
Nedostatni smještajni kapaciteti više i visoke kategorije
Premalo ureñenih plaža
Mali broj ureñenih športsko-rekreativnih zona
Nedovoljno iskorišteni turistički resursi ruralnog kraja
Nedovoljna iskorištenost prirodnih i kulturnih resursa za razvoj selektivnih oblika turizma
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
123
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
-
Slaba informiranost gostiju o strukturi turističke ponude
Slaba “smeña” (turistička) signalizacija
Nedovoljna povezanost domaćih proizvoñača s hotelsko-ugostiteljskim sektorom
Neadekvatno riješen problem gradskog prijevoza u Šibeniku i prigradskog u Drnišu i Kninu
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
- Neprimjereni prostorni i tehnički standardi u Općoj bolnici Šibenik i Zavodu za javno zdravstvo
- Nedovoljno organizirana skrb za starije stanovništvo
- Nejednaka dostupnost medicinske skrbi na području Županije
- Nedovoljna dostupnost javnih prostora, usluga i sadržaja osobama s invaliditetom i mladima
- Nedovoljni kapaciteti i opremljenost jaslica, vrtića i škola
- Nerazvijenost izvaninstitucionalnih oblika socijalne skrbi za djecu i mlade, za starije i nemoćne
osobe i za psihički bolesne odrasle osobe
- Nedostatak financijskih sredstava za očuvanje kulturne baštine
- Nepovezanost tržišta rada, strukovnog školstva i visokog školstva
- Stradavanje mladih u prometu (nedostatna prometna kultura)
- Nedovoljna educiranost stanovništva o zaštiti zdravlja
CIVILNO DRUŠTVO
- Nedovoljno iskorišteni kapaciteti civilnog društva (velik broj civilnih udruga, od kojih je većina,
osim športskih, slabo prepoznata)
- Nedostatak komunikacije i meñusektorske suradnje
OKOLIŠ
- Nedostatak kapaciteta za upravljanje i provoñenje zaštite okoliša i bioraznolikosti na lokalnoj
razini
- Neadekvatno upravljanje otpadom i otpadnim vodama
- Velik broj divljih odlagališta otpada
- Nedovoljna zaštita od požara
- Manjak sustava za praćenje okoliša (monitoringa okoliša, mora, zraka, tla)
- Nepostojanje planova upravljanja za sva zaštićena područja
- Nedovoljno iskorišten turistički potencijal na zaštićenim područjima pod upravljanjem JU na
županijskoj razini
- Nedovoljna razina svijesti i informiranosti stanovništva o zaštiti okoliša i održivom razvoju
INSTITUCIJE
- Lokalni politički oportunizam ugrožava stabilnost i dugoročne razvojne ciljeve
- Nedostatak iskustva lokalne administracije u izradi programa i strateškom planiranju
- Neumreženost i nesistematiziranost informacija na regionalnom i lokalnom nivou
- Ograničena financijska sredstva za razvoj na nivou regionalne i lokalne uprave
- Velik dio od ukupno zaposlenih u županiji na državnom je proračunu
PRILIKE
PRIRODNI RESURSI
- Mogućnost korištenja vodnog potencijala za proizvodnju električne energije i navodnjavanje
- Zainteresiranost turista za posjet zaštićenim područjima prirode
FIZIČKA INFRASTRUKTURA
- Mogućnost razvoja multimodalnih prijevoznih djelatnosti (temeljena na razvoju Knina i Luke
Šibenik kao prometnih čvorišta)
STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI
- Poticanje naseljavanja napuštenih područja
- Projekti razvoja ljudskih resursa i mjere HZZ i Lokalnog partnerstva za zapošljavanje
- Aktivna uloga Vlade RH u razvitku područja od posebne državne skrbi
- Reforma politike regionalnog razvoja
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
124
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
GOSPODARSTVO
- Porast interesa stranih ulagača
- Nacionalni programi poticanja gospodarstva
- Strategija razvoja ženskog poduzetništva RH
- Korištenje fondova namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju
- Potražnja za eko i tradicijskim prehrambenim proizvodima: “Županija zdrave hrane”
- Pozitivan trend potražnje za proizvodima od metala (Al, vijcima) i nekim proizvodima od
kamena na europskom i svjetskom tržištu
- Plinofikacija županije
- Pojačan interes za ulaganje u energetske projekte (obnovljivi izvori energije)
- Interes za izgradnju zračne luke
- Oporavak europskog tržišta
- Proces pristupanja EU
- Korištenje pogodnosti Zakona o poticanju ulaganja i Zakona o područjima posebne državne
skrbi
- Povećana potražnja za poljoprivrednim proizvodima u turističkoj sezoni
- LAG-ovi u osnivanju
- Izrañene razvojne studije na razini države
- Šibenska luka
- Veliki interes za izgradnju golf terena
- Porast potražnje za nautičkim i selektivnim oblicima turizma
- Povećana potražnja za brendiranim i autohtonim proizvodima
- Produljenje turističke sezone
- Provoñenje Projekta „Sustavno gospodarenje energijom“
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
- Privlačenje sveučilišnih obrazovnih programa u Županiju i novih studijskih programa na
veleučilištima koji prate gospodarstvo
- Interes za ulaganja u izvaninstitucionalne oblike skrbi za starije i nemoćne osobe i za osobe s
posebnim potrebama
- Blizina sveučilišta u Splitu i Zadru, stvaranje jedinstvenog obrazovnog prostora triju
dalmatinskih županija
- Mogućnost cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja odraslih
- Povećani interes za zdravstveni turizam na velikim emitivnim turističkim tržištima
CIVILNO DRUŠTVO
- Jačanje potpore civilnom sektoru
OKOLIŠ
- Usvojen Plan gospodarenja otpadom, započela izgradnja RCGO-Bikarac
- Započela izgradnja sustava pročišćavanja otpadnih voda u Kninu i Drnišu (izgrañen u Skradinu)
- Promicanje novih tehnologija vezanih za energiju i očuvanje okoliša
- Provoñenje projekta COAST
- Postojanje zakonske regulative za korištenje i zaštitu vodnih i svih prirodnih potencijala
- Veći interes medija za zaštitu okoliša
INSTITUCIJE
- Daljnja decentralizacija države
- Definiranje strategije razvoja RH
- Mogućnost korištenja fondova EU i drugih fondova
- Jačanje regionalne i prekogranične suradnje, posebno s Italijom i BiH
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
125
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
PRIJETNJE
PRIRODNI RESURSI
- Prirodne nepogode (poplave, podizanje razine mora, suše...)
FIZIČKA INFRASTRUKTURA
- Opetovano prolongiranje puštanja u promet Unske pruge
- Spora modernizacija željezničkog sustava
- Nedostatak brze ceste koja bi bolje povezala zaleñe s obalnim dijelom županije a županiju s
BiH
STANOVNIŠTVO I LJUDSKI RESURSI
- Smanjenje radno aktivnog kontingenta
- Neosigurani uvjeti za održivi povratak izbjeglica
- Daljnje iseljavanje školovanih mladih ljudi
- Nestabilnost zbog malog broja stanovnika
GOSPODARSTVO
- Fiskalna politika neprimjerena razvojnom trenutku
- Mogućnost prestanka finalizacije aluminija u šibenskom TLM-u
- Porast sive ekonomije
- Prenamjena poljoprivrednog zemljišta
- Neunošenje poljoprivrednih površina u sustav ARCOD-a
- Nedovoljna pokrivenost ribarskim lukama i drugom ribarskom infrastrukturom
- Otežano financiranje poduzetničkih projekata
- Recesija
- Ugroženost prostora divljom gradnjom (apartmanizacijom)
DRUŠTVENE DJELATNOSTI
- Pritisak na obrazovanje za neproizvodna zanimanja
- Nepostojanje svijesti o potrebi cjeloživotnog obrazovanja
- Zdravstveni standardi koji ne vode računa o specifičnostima prostora županije (otocima i
relativno praznom kontinentalnom prostoru)
- Neatraktivnost deficitarnih zanimanja
OKOLIŠ
- Neprovoñenje Projekta upravljanja lokacijom identificiranom kao lokacija visoko onečišćena
opasnim otpadom (tzv. kriznom ili “hot spot” lokacijom – DIV-TVIK, TEF, TAL)
- Devastacija i propadanje prirodnog i kulturnog dobra zbog neodgovornog korištenja
- Područje županije uglavnom je osjetljivo kraško područje pa postoji opasnost od zagañivanja
podzemnih voda
- Neadekvatna zaštita od poplava i erozije tla
INSTITUCIJE
- Postojeća zakonska regulativa usporava proces decentralizacije
- Imovinsko-pravni odnosi (katastar, zemljišne knjige)
- Relativno kratak rok za provedbu projekata iz OP (imajući u vidu N+3 pravilo)
- Zakonodavstvo koje služi kao podrška razvoju PPDS ne odgovara stvarnim potrebama
- Spor proces razminiranja
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
126
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
4.3. NALAZ SWOT ANALIZE
SWOT analiza pokazala je da proces tranzicije, koji je započeo kad je više od trećine
županije bilo okupirano i zahvaćeno ratnim djelovanjima, još uvijek nije završen. To je jedan
od razloga zašto se najviše elemenata našlo upravo kod SLABOSTI. Traženje odgovora na
definiranje ciljeva i načina razvoja uvelike ovisi o sposobnosti prepoznavanja i korištenja
prilika koje su kompatibilne sa snagama županije. Isto tako ovisi o prepoznavanju,
izbjegavanju i otklanjanju slabosti i prijetnji.
Najjače SNAGE Šibensko-kninske županije proizlaze iz njezina zemljopisnog smještaja i
prirodnih resursa. Izgradnja i opremanje gospodarskih zona, tradicija i znanje u pojedinim
granama gospodarstva kao što su metaloprerañivačka djelatnost, turizam, poljoprivreda krša
i prerada mineralnih sirovina takoñer su snage koje predstavljaju zavidan potencijal za daljnji
razvoj županije.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
127
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
5. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI
5.1. USKLAðENOST S PROGRAMIMA EU
Županijska razvojna strategija razvojni je dokument koji se priprema najvećim dijelom i kao
podloga za korištenje fondova EU pa je vrlo važno da su strateški ciljevi ŽRS jasno usklañeni
s osnovnim ciljevima EU. Srednjoročni strateški ciljevi EU za strukturnu politiku do 2013.
godine jesu:
- Prijelaz na gospodarstvo utemeljeno na znanju
- Iskorištavanje konkurentskih prednosti
- Promicanje održivog razvoja industrije
- Ulaganje u ljudski i fizički kapital
- Unaprjeñenje upravljanja razvojem.
Takoñer su važna tzv. horizontalna načela EU, odnosno ciljevi koji bi se trebali promicati u
svim programima i projektima EU, a to su:
-
Promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava
Razvoj informacijskog društva
Upravljanje okolišem i održivost
Nastavak javno-privatnog partnerstva i učinkovite demokracije.
Prvo načelo se odnosi na:
- jednakost spolova
- invalidne osobe
- socijalno uključivanje ljudi koji su ostali na margini gospodarskih i socijalnih zbivanja
na području Šibensko-kninske županije.
Drugo horizontalno načelo obvezuje sve društvene skupine i tvrtke u Šibensko-kninskoj
županiji da moraju povećati korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije.
Ekološka održivost je horizontalno načelo koje će se morati respektirati u svim strateškim
ciljevima budući da je EU odlučna u promicanju integracije gospodarskih, socijalnih i
ekoloških ciljeva, a održivi razvoj najčešće se definira kao “razvoj kojim se zadovoljavaju
potrebe sadašnjosti, a ne ugrožava sposobnost budućih generacija da zadovolje svoje
potrebe”.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
128
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
5.2. VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVI
5.2.1. VIZIJA
Vizija razvoja Šibensko-kninske županije je sažeta i jasna zamisao o željenom i predvidivom
postignuću u razvoju županije. Zasniva se na rezultatima Osnovne analize, SWOT analize,
razvojnih trendova u užem i širem okruženju, te idejama o budućnosti županije.
Uzevši u obzir sve navedeno, Županija je u suradnji s Partnerskim vijećem utvrdila da bi se
njezin razvoj u relativno kratkom razdoblju od tri godine trebao usmjeriti na poticanje
gospodarstva (obradu metala, finalizaciju mineralnih sirovina, turizam i ekološki prihvatljivu
prerañivačku industriju), razvoj osnovne i javne infrastrukture, razvoj ljudskih resursa i,
respektirajući zaštitu okoliša, na brži razvoj potpomognutih područja.
VIZIJA
Šibensko-kninska županija je županija ugodnog življenja, s učenim ljudskim
resursima, dinamičnim gospodarstvom i visokom razinom svijesti o očuvanju i
održivom korištenju prirodne i kulturne baštine.
5.2.2. STRATEŠKI CILJEVI
Na temelju Osnovne analize, SWOT analize i vizije Šibensko-kninske županije, Partnersko
vijeće Šibensko-kninske županije predložilo je 4 (četiri) strateška razvojna cilja i 2 (dvije)
horizontalne mjere.
ŠIFRA
STRATEŠKI CILJ
C1
Konkurentno gospodarstvo bazirano na stranim i domaćim ulaganjima u turizam i
prateće usluge, tradicionalnoj poljoprivredi i industriji temeljenoj na inovacijama i
naprednim tehnologijama u gospodarstvu
C2
Brži razvoj potpomognutih područja
C3
Razvoj komunalne i javne infrastrukture za uravnotežen gospodarski razvoj i
očuvanje i zaštita okoliša radi podizanja kvalitete života
C4
Razvoj kompetentnih i zapošljivih ljudskih resursa i jačanje socijalne uključenosti
ŠIFRA
HORIZONTALNA MJERA
HM1
Razminiranje
HM2
Priprema projekata koji će se kandidirati za eksterne izvore financiranja, uključujući
sredstva EU
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
129
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Opis pojedinog cilja
Utvrñeni strateški ciljevi i horizontalne mjere povezani su navedenim državnim strateškim
dokumentima, te ciljevima i načelima EU. Kod utvrñivanja strateških ciljeva korišteni su
sljedeći strateški državni dokumenti:
- Strateški okvir za razvoj
- Strategija ruralnog razvoja RH
- Strategija upravljanja vodama RH
- Strategija gospodarenja otpadom
- Operativni programi iz IPA programa
- Strategija regionalnog razvoja RH
- Nacrt Nacionalnog strateškog referentnog okvira (NSRO) i nacrti operativnih
programa iz NSRO.
STRATEŠKI CILJ C1 – Konkurentno gospodarstvo bazirano na stranim i domaćim
ulaganjima u turizam i prateće usluge, tradicionalnoj poljoprivredi i industriji temeljenoj na
inovacijama i naprednim tehnologijama u gospodarstvu.
Ovim strateškim ciljem županija će nastojati izgraditi konkurentno gospodarstvo koje će se
moći nositi s izazovima globalizacije na sljedeći način:
- osiguravanjem financijske i poslovne potpore za MSP, s posebnim naglaskom na
podupiranje proizvodnih i izvozno orijentiranih tvrtki
- podupiranjem razvoja i upotrebe modernih tehnologija proizvodnje
- podupiranjem razvoja kvalitete i raznolikosti turizma
- daljnjim oživljavanjem sektora tradicionalne poljoprivrede uz očuvanje i održivo
korištenje prirodne baštine
- promoviranjem županije i privlačenjem investitora na njezin prostor, uvijek vodeći
računa o ravnomjernom regionalnom razvoju.
STRATEŠKI CILJ C2 – Brži razvoj potpomognutih područja
Ovim ciljem definiraju se potpore koje će se provoditi samo na područjima ŠKŽ koja zaostaju
u razvoju. Svrha ovog cilja je da pridonese ravnomjernijem razvoju županije na način da
potpomognuta područja ostvare brži društveno-gospodarski razvoj i tako smanje zaostajanje
za obalnim područjem.
Cilj će se provoditi:
- poticanjem gospodarstva povoljnijim kreditiranjem i davanjem jamstava
- ulaganjem u zastarjelu i zapuštenu ruralnu infrastrukturu za razvoj poljoprivrede i
ostalih gospodarskih djelatnosti
- subvencioniranjem brodskih linija
- subvencioniranjem prijevoza učenika
- stipendiranjem studenata i učenika
- provoñenjem mjera s državnog nivoa.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
130
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
STRATEŠKI CILJ C3 – Razvoj komunalne i javne infrastrukture za uravnotežen gospodarski
razvoj i očuvanje i zaštita okoliša radi podizanja kvalitete života
Ovaj cilj provodit će se na sljedeće načine:
- investiranjem u osnovnu infrastrukturu, posebno u ureñaje za pročišćavanje otpadnih
voda kako se ne bi ugrožavali čisto more, obala i izvori pitke vode, koji su prepoznati
kao glavni razvojni potencijali županije
- moderniziranjem i izgradnjom dodatnih prostora za javnu infrastrukturu
- ulaganjem u očuvanje okoliša i bioraznolikosti
- razvojem sustava energetske efikasnosti.
STRATEŠKI CILJ C4 – Razvoj kompetentnih i zapošljivih ljudskih resursa i jačanje socijalne
uključenosti
Ulaganje u ljudske resurse zajedno s razvojem gospodarstva i poboljšanjem kvalitete života
zasigurno će najviše doprinijeti bržem razvoju županije.
Kako je Šibensko-kninska županija opterećena velikim brojem nezaposlenih, ovaj cilj uviña
potrebu povećanja broja zaposlenih provoñenjem posebnih mjera, te stvaranjem
kompetentnih ljudskih resursa.
Ovaj cilj će se provoditi i na području socijalne uključenosti jer socijalna uključenost kao
jedan od prioriteta EU zahtijeva poduzimanje mjera u svrhu povećanja zapošljivosti ranjivih
skupina stanovništva kao što su osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposleni, korisnici
socijalne pomoći i migranti.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
131
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 79. Prioriteti i mjere SRR RH za Jadransku Hrvatsku
REGIJA
PRIORITET
KOD
Održivo gospodarenje prirodnim i
kulturnim vrijednostima
u svrhu jačanja
konkurentnosti regije
HR03-01-01
HR03-01-02
HR03-01-03
HR03-01-04
HR03-01-05
JADRANSKA HRVATSKA
HR03-02-01
Razvoj regionalne infrastrukture
HR03-02-02
HR03-02-03
HR03-02-04
HR03-02-05
HR03-02-06
HR03-03-01
Jačanje konkurentnosti poslovnog
sektora
HR03-03-02
HR03-03-03
HR03-03-04
HR03-03-05
HR03-03-06
Zaštita okoliša
RAZMINIRANJE
HR03-04-01
HR03-04-02
HR03-04-03
HR03-04-04
HR03-04-05
HR03-05
MJERA
Razvoj selektivnih oblika turizma, diversifikacija usluga i proširenje turističke ponude, te
poboljšanje kvalitete postojećih i izgradnja novih smještajnih kapaciteta i pratećih
sadržaja
Održivi razvoj zaštićenih područja
Održivo gospodarenje prirodnim resursima
Valorizacija i revitalizacija kulturne i prirodne baštine
Održivi razvoj poljoprivrede
Razvoj i unapreñenje prometne infrastrukture i logistike te intermodalnog prometa za
robu i putnike
Razvoj i unapreñenje javne infrastrukture
Razvoj i unapreñenje energetske infrastrukture
Razvoj i unapreñenje informatičke i elektroničke komunikacijske infrastrukture
Razvoj i unapreñenje sustava navodnjavanja
Razvoj sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, te
ostale komunalne infrastrukture
Razvoj gospodarstva kroz jačanje strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja u skladu s
potrebama poslovnog sektora
Poticanje poduzetništva i samozapošljavanja
Jačanje poslovne infrastrukture i potpornih poslovnih institucija
Tehnološko osuvremenjivanje, restrukturiranje i diversifikacija gospodarstva
Razvoj proizvoda i usluga s većom dodanom vrijednošću
Povezivanje poslovnog, znanstveno-istraživačkog i/ili javnog sektora u svrhu transfera
znanja, uvoñenja novih tehnologija i komercijalizacije inovacija i razvoj klastera
Gospodarenje otpadom
Zaštita od požara
Zaštita voda i mora
Zaštita zraka i tla
Razvoj i promicanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti
Izvor: SRR RH
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
132
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Podudarnost strateških ciljeva sa Strategijom regionalnog razvoja RH za Jadransku Hrvatsku
prikazana je u sljedećoj tablici.
Tablica 80. Podudarnost strateških ciljeva ŽRS sa strateškim ciljevima SRR RH za Jadransku
Hrvatsku
Održivo gospodarenje
Jačanje
prirodnim i kulturnim
Razvitak
konkurentnosti Zaštita okoliša
vrijednostima u svrhu
regionalne
poslovnog
jačanja konkurentnosti
infrastrukture
sektora
regije
Strateški cilj C1
N
P
N
P
Strateški cilj C2
P
N
N
P
Strateški cilj C3
N
N
P
N
Strateški cilj C4
P
P
N
P
N = neposredno
P = posredno
6. PRIORITETI I MJERE
6.1. PRIORITETI PO STRATEŠKIM CILJEVIMA
Kao što su strateški ciljevi, tako su i prioriteti iz svakog cilja usklañeni s prioritetima iz
Strategije regionalnog razvoja RH i sa strateškim županijskim dokumentima.
Tablica 81. Prioriteti ŽRS
ŠIFRA
PRIORITET
C1-P1
Podrška razvoju MSP, promocija izvoznih programa i udruživanje poslovnog,
znanstveno-istraživačkog i javnog sektora
C1-P2
Razvoj poljoprivrede, marikulture i zelenog poduzetništva
C1-P3
Privlačenje domaćih i stranih investitora
C2-P1
Razvoj zaleña i otoka
C2-P2
Potpora provoñenju državnih mjera na području PPDS
C3-P1
Razvoj komunalne infrastrukture
C3-P2
Očuvanje i zaštita okoliša i korištenje OIE
C3-P3
Razvoj javne infrastrukture
C4-P1
Rast zaposlenosti
C4-P2
Kompetentni ljudski resursi
C4-P3
Socijalna skrb i uključenost
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
133
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Usklañenost prioriteta ŽRS s prioritetima Jadranske Hrvatske po SRR RH dat je u Tablici 82.
Tablica 82. Podudarnost prioriteta ŽRS sa SRR RH za Jadransku Hrvatsku
Šifra prioriteta ŽRS
Šifra mjera SRR RH za Jadransku Hrvatsku
C1-P1
HR03-03-02, HR03-03-03, HR03-03-04, HR03-03-05, HR03-03-06
HR03-01-01
C1-P2
HR03-01-05, HR03-02-05
C1-P3
HR03-03-03
C2-P1
HR03-01-01, HR03-01-05, HR03-03-02
C2-P2
HR03-01-01, HR03-01-05, HR03-03-02
C3-P1
HR03-02-01, HR03-02-03, HR03-02-04, HR03-02-06
C3-P2
HR03-04-01, HR03-04-02, HR03-04-03, HR03-04-04, HR03-04-05, HR0301-02, HR03-01-04
C3-P3
HR03-02-02
C4-P1
HR03-03-02
C4-P2
HR03-03-01
C4-P3
6.2. MJERE ZA RAZVOJ ŽUPANIJE
Mjere za razvoj županije predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih
projekata, a njihov pregled po strateškim ciljevima i prioritetima prikazan je u sljedećoj tablici.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
134
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tablica 83. Ciljevi, prioriteti i mjere ŽRS
CILJEVI
C1
Konkurentno gospodarstvo
bazirano na stranim i
domaćim ulaganjima u
turizam i prateće usluge,
tradicionalnoj poljoprivredi i
industriji temeljenoj na
inovacijama i naprednim
tehnologijama u
gospodarstvu
PRIORITETI
C1-P1
Podrška razvoju MSP,
promocija izvoznih programa i
udruživanje poslovnog,
znanstveno-istraživačkog i
javnog sektora
C1-P2
Razvoj poljoprivrede,
marikulture i zelenog
poduzetništva
C1-P3
Privlačenje domaćih i stranih
investitora
C2
Brži razvoj potpomognutih
područja
C2-P1
Razvoj zaleña i otoka
C2-P2
Potpora provoñenju državnih
mjera na području PPDS
ŠIFRA
MJERE
MJERA
C2-P1-M3
Podrška razvoju MSP, promociji izvoznih programa i udruživanju
poslovnog, znanstveno-istraživačkog i javnog sektora
Usvajanje novih tehnologija i razvoj proizvoda i usluga s većom dodanom
vrijednošću
Unaprjeñenje postojeće turističke ponude, razvoj novih selektivnih oblika
turizma i održivi razvoj turizma u zaštićenim područjima
Poticanje poduzetništva žena i mladih
Unaprjeñenje proizvodnje, prerade, skladištenja i prodaje poljoprivrednih
proizvoda
Poticanje zelenog poduzetništva
Podrška razvoju marikulture
Razvoj i unaprjeñenje sustava navodnjavanja dugogodišnjih nasada i
povrtlarskih kultura
Izgradnja i opremanje gospodarskih zona i stavljanje u funkciju
poduzetništva zemljišta i objekata u državnom vlasništvu
Promocija županije
Stvaranje uvjeta i povoljne klime za izravna strana i domaća ulaganja
Poticanje gospodarstva povoljnijim kreditiranjem i davanjem jamstava
Ulaganje u infrastrukturu za razvoj poljoprivrede i ostalih gospodarskih
djelatnosti
Subvencioniranje prijevoza i stipendiranje studenata i učenika
C2-P2-M1
Potpora stambenom zbrinjavanju
C1-P1-M1
C1-P1-M2
C1-P1-M3
C1-P1-M4
C1-P2-M1
C1-P2-M2
C1-P2-M3
C1-P2-M4
C1-P3-M1
C1-P3-M2
C1-P3-M3
C2-P1-M1
C2-P1-M2
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
135
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
C3-P1
Razvoj komunalne
infrastrukture
C3
Razvoj komunalne i javne
infrastrukture za
uravnotežen gospodarski
razvoj i očuvanje i zaštita
okoliša radi podizanja
kvalitete života
C3-P2
Očuvanje i zaštita okoliša
i korištenje OIE
C3-P1-M1
C3-P1-M2
C3-P2-M1
C3-P2-M2
C3-P2-M3
C3-P2-M4
C3-P2-M5
C3-P3-M1
C3-P3
Razvoj javne infrastrukture
C3-P3-M2
C3-P3-M3
C4-P1
Rast zaposlenosti
C4
Razvoj kompetentnih i
zapošljivih ljudskih resursa
i jačanje socijalne
uključenosti
C4-P2
Kompetentni ljudski resursi
C4-P1-M1
C4-P1-M2
C4-P2-M1
C4-P2-M2
C4-P2-M3
C4-P2-M4
C4-P3
Socijalna skrb i uključenost
HM
Horizontalne mjere
C4-P3-M1
C4-P3-M2
C4-P3-M3
HM1
HM2
Modernizacija postojeće i izgradnja osnovne infrastrukture (odvodnje,
vodoopskrbe, elektroopskrbe, pročišćavanja otpadnih voda)
Razvoj i unaprjeñenje prometne infrastrukture i logistike
Praćenje kvalitete i unaprjeñivanje zaštite od onečišćenja mora, zraka i tla
Razvoj kapaciteta za zaštitu i spašavanje
Zbrinjavanje otpada i gospodarenje njime
Poticanje korištenja energije iz OIE i razvoj sustava energetske efikasnosti
Očuvanje bioraznolikosti i jačanje kapaciteta za očuvanje i upravljanje prirodnim i
kulturnim vrijednostima
Modernizacija i izgradnja objekata zdravstvene i socijalne skrbi (bolnica, zavoda
za javno zdravstvo, domova za starije i nemoćne, socijalnih ustanova)
Izgradnja i modernizacija obrazovnih i kulturnih objekata (škola, studentskih
domova, vrtića, knjižnica, muzeja...)
Ureñenje i izgradnja športskih i rekreacijskih javnih objekata
Poticanje zapošljavanja samozapošljavanjem i razvijanjem sustava društveno
korisnog rada
Razvoj tržišta rada
Potpora visokoškolskim ustanovama i njihovo otvaranje
Jačanje strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja odraslih u skladu s potrebama
tržišta rada
Jačanje kapaciteta za upravljanje regionalnim razvojem i korištenje sredstava iz
fondova EU
Jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva
Rehabilitacija i reintegracija u društvo različitih skupina (branitelja, bivših
zatvorenika, ovisnika, liječenih alkoholičara...)
Razvoj potpornog sustava za ljude s posebnim potrebama
Pružanje stručne pomoći povratnicima i novopridošlom stanovništvu
Razminiranje
Priprema projekata koji će se kandidirati za eksterne izvore financiranja,
uključujući sredstva EU
,
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
136
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
6.3. OPIS MJERA ZA REALIZACIJU STRATEŠKIH CILJEVA
Cilj C1
Konkurentno gospodarstvo bazirano na stranim i domaćim ulaganjima u turizam i prateće usluge,
tradicionalnoj poljoprivredi i industriji temeljenoj na inovacijama i naprednim tehnologijama u
gospodarstvu
Prioritet C1-P1
Podrška razvoju MSP, promocija izvoznih programa i udruživanje poslovnog,
znanstveno-istraživačkog i javnog sektora
Podrška razvoju MSP, promociji izvoznih programa i udruživanju
poslovnog, znanstveno-istraživačkog i javnog sektora
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
C1-P1-M1
Povećati poslovnu sposobnost poduzetničkog sektora stvaranjem
povoljnije financijske podrške, educiranjem, umrežavanjem privatnog i
poslovnog te javnog i istraživačkog sektora, s posebnim naglaskom na
izvozno orijentirane programe. Podrška razvoja tradicionalnih i umjetničkih
obrta.
Rast gospodarskih aktivnosti kod postojećih poduzetnika, otvaranje novih
gospodarskih subjekata, rast broja zaposlenih
ŠKŽ – Odjel za gospodarstvo, MINGORP, HAMAG, HBOR, JLS, HGK,
HOK, RRA, HZZ
Postojeći i novi subjekti malog i srednjeg poduzetništva
Broj poduzetnika koji se koriste uslugama, osnovani klasteri i ostali oblici
umrežavanja
Broj i vrsta usluga
Pokazatelji poslovanja poduzetnika
Broj novih poduzetnika
Broj novozaposlenih
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Usvajanje novih tehnologija i razvoj proizvoda i usluga s većom
dodanom vrijednošću
C1-P1-M2
Unaprijediti proizvodne procese, povećati tržišnu konkurentnost
uvoñenjem novih tehnologija i tehnoloških postupaka, modernizacijom
postojećih tehnologija, razvojem novih proizvoda i certificiranjem proizvoda
i procesa
Povećana konkurentnost proizvodnih djelatnosti na domaćim i inozemnim
tržištima, porast investicija u nove tehnologije, porast proizvoda i usluga s
visokom dodanom vrijednošću
ŠKŽ, MINGORP, HAMAG, HBOR, JLS,
HGK, HOK, RRA
Broj tvrtki s certificiranim proizvodima i procesima prema hrvatskim i
europskim normama i smjernicama (ISO, CE-oznaka)
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
137
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Unaprjeñenje postojeće turističke ponude, razvoj novih selektivnih
oblika turizma i održivi razvoj turizma u zaštićenim područjima
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
C1-P1-M3
Kontinuirano razvijati postojeću turističku ponudu, razvijati selektivne
oblike turizma, stvarati uvjete za razvoj turizma u zaštićenim područjima, s
osnovnim ciljem povećanja atraktivnost regije kao turističke destinacije
Povećana turistička ponuda županije, razvijeni selektivni oblici turizma
(agroturizam,
kulturni,
vjerski,
kongresni,
rekreativni
turizam,
gastroturizam, kratki obilasci itd.)
ŠKŽ, TZ, RRA, JUZPV
gospodarski subjekti u sektoru turizma
Nove turističke usluge
Kategorizacija smještajnih kapaciteta
Povećanje prihoda
Broj turista
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Poticanje poduzetništva žena i mladih
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
C1-P1-M4
Poduzetništvo mladih, početnika i osoba s invaliditetom, kao i
poduzetništvo žena ima svoje mjesto u razvoju malog gospodarstva,
posebno na županijskoj razini. Svrha ove mjere je poboljšanje uvjeta za
poslovanje gospodarskih subjekata, kao i otvaranje novih u vlasništvu
mladih, početnika, osoba s invaliditetom i žena
Rast i razvoj postojećih gospodarskih subjekata, smanjenje broja
nezaposlenih, promocija jednakih mogućnosti i ljudskih prava
ŠKŽ, RRA, HZZ, HGK, HOK, HAMAG, HBOR, MINGORP
Subjekti MSP u vlasništvu žena, mladih, početnika i osoba s invaliditetom
Broj kredita
Ukupna ulaganja
Broj novozaposlenih
Novootvorene firme
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Prioritet C1-P2
Razvoj poljoprivrede, marikulture i zelenog poduzetništva
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Unaprjeñenje proizvodnje, prerade, skladištenja i prodaje
poljoprivrednih proizvoda
C1-P2-M1
Olakšati prodaju poljoprivrednih proizvoda, povećati prihode plasiranjem
proizvoda višeg stupnja obrade, čuvanjem proizvoda i privlačenjem novih
proizvoñača, poticanjem gradnje prerañivačkih i skladišnih kapaciteta
Unaprjeñenje proizvodnje uvoñenjem novih tehnologija.
Omogućeno plasiranje poljoprivrednih proizvoda prema zahtjevima tržišta.
Postizanje veće cijene
ŠKŽ, RRA, HPK, JLS
PZ, OPG-ovi, te ostali gospodarski subjekti koji su registrirani za
obavljanje poljoprivredne djelatnosti
Broj novih i ureñenih objekata
Novi proizvodi
Financijski efekti
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
138
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Naziv mjere
Poticanje zelenog poduzetništva
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
C1-P2-M2
Osigurati porast poljoprivredne proizvodnje poštivanjem normi ekološke
proizvodnje; očuvanje krajobraza i bioraznolikosti; ekoturizam
Smanjeno unošenje nitratnih gnojiva u tlo, čemu je doprinijela educiranost
poljoprivrednika kao i razvoj stočarstva.
Povećana proizvodnja proizvoda s većom dodanom vrijednošću.
Doprinos bržem razvoju selektivnih oblika turizma (ekoturizma,
agroturizma, pustolovnog turizma...)
Doprinos prepoznatljivosti županije kao GMO-free regije
Očuvanje autohtonih sorti i pasmina
ŠKŽ, HPK, RRA, udruge poljoprivrednih proizvoñača i prerañivača,
ekološke udruge
poljoprivredni proizvoñači
Broj eko-proizvoñača
Broj eko-proizvoda
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Podrška razvoju marikulture
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
C1-P2-M3
Povećati i unaprijediti proizvodnju na već postojećim lokalitetima, istražiti
mogućnosti za nove lokacije.
Osigurati uvjete za prodaju.
Stavljeni u funkciju svi lokaliteti za razvoj marikulture. Stvoreni uvjeti za
distribuciju i izvoz proizvoda, što rezultira povećanjem županijskih prihoda
ŠKŽ, JLS, RRA, HOK – Ceh ribara, ribarske/školjkarske zadruge
Nositelji koncesija
Broj koncesija
Količina uzgojenih morskih organizama
Prihod Županije od izdanih koncesija
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Razvoj i unaprjeñenje sustava navodnjavanja dugogodišnjih nasada
i povrtlarskih kultura
C1-P2-M4
Provedba plana navodnjavanja ŠKŽ ima za cilj povećanje površina
obuhvaćenih sustavima navodnjavanja, što će povećati kakvoću i količinu
poljoprivrednih proizvoda (voća i povrća)
Omogućeno navodnjavanje poljoprivrednih površina na području Petrovog
polja, prominskih vinograda i Donjeg polja
ŠKŽ, JLS, Hrvatske vode
Poljoprivredni proizvoñači
Broj hektara navodnjavanih poljoprivrednih površina
Veličina uroda na navodnjavanim poljoprivrednim površinama
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
139
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Prioritet C1-P3
Privlačenje domaćih i stranih investitora
Izgradnja i opremanje gospodarskih zona i stavljanje u funkciju
poduzetništva zemljišta i objekata u državnom vlasništvu
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
C1-P3-M1
Olakšati poslovanje postojećih poduzetnika u županiji i privući nova
ulaganja u gospodarstvo nastavkom gradnje i opremanja poslovnih zona u
skladu s Planom razvoja poslovnih zona ŠKŽ.
Stavljanje u funkciju objekata i zemljišta u državnom vlasništvu.
Proširena zona PODI, od županijskog značaja, započelo opremanje zona
ČISTA i OĆESTOVO, opremljena zona KOSA.
Promjena strukture gospodarstva, porast gospodarskih aktivnosti i razine
zaposlenosti
ŠKŽ, RRA, JLS, MINGORP
Gospodarski domaći i strani subjekti
Broj tvrtki u zonama
Broj zaposlenih u zonama
Broj hektara danih u koncesiju
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Promocija županije
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
C1-P3-M2
Promovirati županijske potencijale s ciljem privlačenja investitora, turista,
novih stanovnika, visokoobrazovanog kadra, lakša prodaja proizvoda
karakterističnih za ŠKŽ
Stvoreni novi brendovi i zaštićeni proizvodi, povećana prodaja, a time i
bolji financijski učinci, što rezultira i porastom zaposlenosti
ŠKŽ, RRA, JLS, TZ, udruge
Poljoprivredni proizvoñači, turistička obiteljska gospodarstva
Broj sajmova
Prisutnost u medijima
Broj zaštićenih proizvoda
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Naziv mjere
Stvaranje uvjeta i povoljne klime za izravna strana i domaća ulaganja
Šifra
C1-P3-M3
Stvaranje povoljnijih uvjeta za izravna ulaganja, kako domaća, tako i
strana, sa svrhom jačanja konkurentnosti gospodarstva, podizanja ukupnih
potencijala županije i poboljšanja životnog standarda.
Smanjene administrativne prepreke izravnim ulaganjima; povećan broj
stručnjaka s razvijenim kompetencijama na području ulaganja koji će biti
podrška postojećim i budućim investitorima; identificirane mogućnosti
izravnih ulaganja na području županije
ŠKŽ, JLS, RRA, gospodarske zone, HGK, HOK
Gospodarski subjekt
Broj novih investitora
Broj novozaposlenih
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
140
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
Cilj C2
Brži razvoj potpomognutih područja
Prioritet C2-P1
Razvoj zaleña i otoka
Poticanje gospodarstva povoljnijim kreditiranjem
i davanjem jamstava
C2-P1-M1
Radi osiguranja ravnomjernog razvoja županije podizanjem stupnja
gospodarskog razvoja na potpomognutim područjima potrebno je realizirati
sljedeće specifične ciljeve: povećati broj malih i srednjih poduzeća,
povećati zaposlenost, povoljnije financirati poduzetništvo (kreditima i
jamstvima), povećati ukupna ulaganja u MSP
Osnaženo gospodarstvo spremno za izlazak iz recesije i za daljnje
globalizacijske procese. Povećanje broja zaposlenih i ponovno
oživljavanje obrtništva i zadrugarstva
ŠKŽ, JLS, HAMAG, HBOR, MINGORP, RRA
Subjekti malog i srednjeg poduzetništva
Broj novoosnovanih gospodarskih subjekata
Ukupna sredstva uložena u MSP
Broj novouposlenih
Broj novih zaposlenika s VSS
Broj jamstava
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Ulaganje u infrastrukturu za razvoj poljoprivrede
i ostalih gospodarskih djelatnosti
C2-P1-M2
Osiguranje primjerenih radnih i životnih uvjeta infrastrukturnim
opremanjem
gospodarskih
zona,
modernizacijom
županijskih
nerazvrstanih cesta, ureñenjem protupožarnih putova, izgradnjom
kanalizacijskih sustava i sustava pročišćavanja otpadnih voda, ureñenjem
vodotoka, te održavanjem bunara i cisterni za vodu
Bolja cestovna povezanost, povećana poljoprivredna proizvodnja,
poboljšane mogućnosti razvoja turističkih usluga, ostanak mladih na
ruralnim područjima
ŠKŽ, JLS, Vlada RH
Lokalno stanovništvo, gospodarski subjekti
Duljina moderniziranih cesta
Duljina protupožarnih putova
Broj ureñenih bunara i cisterni
Dužina kanalizacijske mreže
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Subvencioniranje prijevoza i stipendiranje studenata i učenika
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
C2-P1-M3
Zaustaviti odlazak mlade populacije i poboljšati kvalifikacijsku strukturu
zaposlenih na potpomognutim područjima
Omogućen razvoj gospodarstva temeljenog na visokokvalificiranim i
stručno osposobljenom kadru
ŠKŽ, JLS, Vlada RH
Studenti i učenici
Broj subvencija
Broj stipendija
Broj novozaposlenih
Broj kulturnih i sportskih manifestacija
2011. – 2013.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
141
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Prioritet C2-P2
Potpora provoñenju državnih mjera na području PPDS
Naziv mjere
Potpora stambenom zbrinjavanju
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
C2-P2-M1
Stvaranje uvjeta za realizaciju državnih mjera koje se odnose na
stambeno zbrinjavanje mladih obitelji, deficitarni kadar i povratnika. Svrha
ove mjere je rješavanje grañevinskih parcela i ubrzavanje postupka
izdavanja lokacijskih, odnosno grañevinskih dozvola.
Omogućena izgradnja individualnih objekata, kao i stambenih zgrada
JLS, ŠKŽ
Mlade obitelji, deficitarni kadar, povratnici
Broj novoizgrañenih kuća
Broj dodijeljenih stanova
Broj stambeno zbrinutih povratnika
Broj novoosnovanih obitelji
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Cilj C3
Razvoj komunalne i javne infrastrukture za uravnotežen gospodarski razvoj i zaštita okoliša radi
podizanja kvalitete života
Prioritet C3-P1
Razvoj komunalne infrastrukture
Modernizacija postojeće i izgradnja osnovne infrastrukture
(odvodnje, vodoopskrbe, elektroopskrbe,
pročišćavanje otpadnih voda)
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
C3-P1-M1
Unaprjeñenje, očuvanje i održivo korištenje vodnih resursa, postizanje
gospodarski opravdanog stupnja zaštite stanovništva i materijalnih
sredstava kroz dovršetak izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja
komunalnih i industrijskih otpadnih voda.
Izgradnja novih elektroenergetskih objekata.
Smanjeni gubici vode u postojećim vodoopskrbnim sustavima što će
utjecati na cijenu vode.
Izgrañeni novi sustavi odvodnje i pročišćavanja, posebno oni koji štite
izvore pitke vode i oni koji doprinose bržem razvoju gospodarstva.
Izgrañeni elektroenergetski objekti potrebni za razvoj gospodarstva
ŠKŽ, JLS, Hrvatske vode, HEP, komunalna poduzeća
Stanovništvo, gospodarski subjekti
Postotak smanjenja gubitka vode
Duljina novoizgrañene kanalizacije
Broj pročistača otpadnih voda
Duljina nove vodovodne mreže
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
142
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Naziv mjere
Razvoj i unaprjeñenje prometne infrastrukture i logistike
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
C3-P1-M2
Unaprjeñenje postojeće i izgradnja nove prometne infrastrukture kao
pretpostavke ravnomjernog razvoja cijele županije jer moderna i kvalitetna
prometna infrastruktura predstavlja osnovu razvoja bilo kojeg područja.
Razvoj i modernizacija cestovne, željezničke, zračne i pomorske
infrastrukture i unaprjeñenje sustava javnog gradskog prijevoza
predstavljaju osnovu za unaprjeñenje gospodarstva i povećanje kvalitete
življenja
Unaprijeñena ukupna prometna infrastruktura, a time i gospodarska i
turistička konkurentnost ŠKŽ
ŠKŽ, JLS, Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste, HŽ, Lučka kapetanija
Gospodarski subjekti, grañani
Duljina obnovljenih prometnica
Duljina moderniziranih županijskih cesta
Duljina moderniziranih željezničkih kolosijeka
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Prioritet C3-P2
Očuvanje i zaštita okoliša i korištenje OIE
Praćenje kvalitete i unaprjeñivanje zaštite od onečišćenja
mora, zraka i tla
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
C3-P2-M1
Unaprjeñenje sustava praćenja utjecaja na okoliš kako bi se na osnovi
dobivenih podataka mogle predložiti odgovarajuće mjere u smislu zaštite
Stvorena baza znanja i statističkih podataka o trendovima i promjenama u
okolišu. Omogućeno pravovremeno interveniranje kod svih akcidentnih
situacija
ŠKŽ, JLS, NP, udruge
Grañani
Broj podataka unesenih u bazu podataka
Broj izvješća o stanju okoliša
Broj osposobljenih stručnjaka
Broj automatskih postaja za praćenje kakvoće zraka, vode, mora i tla
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Razvoj kapaciteta za zaštitu i spašavanje
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
C3-P2-M2
Osiguranje uvjeta (materijalnih i ljudskih) koji će doprinijeti boljoj zaštiti
stanovništva i ukupne imovine
Obučen i kvalitetno opremljen kadar za pružanje zaštite i spašavanje.
Uspostavljen videonadzor na područjima koja su u Programima zaštite od
požara označena kao područja povećanog rizika
ŠKŽ, JLS, Hrvatske šume
Vatrogasci, CZ, GSS
Smanjen broj opožarenih površina
Smanjen broj nesreća
Veličina novoosposobljenog kadra
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
143
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Zbrinjavanje otpada i gospodarenje njime
C3-P2-M3
Završiti izgradnju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području
županije
Izgrañen cjelovit sustav gospodarenja otpadom RCGO Bikarac, transfer
stanice, uklonjena i sanirana divlja odlagališta, što će izravno utjecati ne
samo na kvalitetu življenja nego i na porast gospodarskih aktivnosti
ŠKŽ, JLS, komunalna poduzeća
Gospodarski subjekti, stanovništvo
Broj saniranih odlagališta
Broj reciklažnih dvorišta
Količina prikupljenog, obrañenog i odloženog otpada
Broj korisnika sustava
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Poticanje korištenja energije iz OIE
i razvoj sustava energetske efikasnosti
C3-P2-M4
Racionalno i efikasno korištenje energije, korištenje obnovljivih izvora
energije (solarne energije, vjetroparkova, biogoriva, mini hidroelektrana) u
gospodarstvu i kućanstvu, čime će se povećati kvaliteta zraka i doprinijeti
očuvanju okoliša
Provedena inventarizacija potencijalnih OIE na području županije.
Usklañena prostorno-planska dokumentacija.
Stanovništvo i poduzetnici educirani o prednostima korištenja OIE.
Uspostaviti instituciju za provedbu aktivnosti oko korištenja OIE.
Razvijen sustav za efikasno korištenje energije
ŠKŽ, JLS, Fond za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost
Poduzetnici, stanovništvo
Broj proizvoñača energije iz OIE
Količina energije proizvedene iz OIE
Broj kućanstava korisnika solarne energije
Broj vjetroparkova
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Očuvanje bioraznolikosti i jačanje kapaciteta
za očuvanje i upravljanje prirodnim i kulturnim vrijednostima
C3-P2-M5
Očuvanje bioraznolikosti i prirodnih i kulturnih vrijednosti sa svrhom
razvijanja svijesti o potrebi njihova očuvanja, kao čimbenik kvalitetnog
života i jednog od temelja razvoja zajednice.
Povećana kvaliteta života, okruženje povoljnije za razvoj održivog
poduzetništva, obogaćena i proširena turistička ponuda, održivo korištenje
prirodnih resursa.
Institucije za upravljanjem prirodnim i kulturnim vrijednostima kadrovski i
materijalno ojačane a stanovništvo educirano za očuvanje bioraznolikosti
prirodnih i kulturnih vrijednosti
ŠKŽ, JLS, JU, ekološke udruge, nacionalni parkovi
Turistički subjekti, stanovništvo, gospodarski subjekti
Broj projekata iz navedenog područja
Broj radionica na temu očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti
Obnovljeni kulturni objekti
Broj radnika zaposlenih u JU, NP, muzejima, galerijama itd.
Nove površine pod zaštitom
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
144
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
Prioritet C3-P3
Razvoj javne infrastrukture
Modernizacija i izgradnja objekata zdravstvene i socijalne skrbi
(bolnica, zavoda za javno zdravstvo, domova za starije i nemoćne,
socijalnih ustanova)
C3-P3-M1
Osiguranje adekvatnih radnih prostora, opremanje kvalitetnom opremom,
stručno usavršavanje osoblja u svrhu poboljšanja zdravstvenih i socijalnih
usluga i njihovo usklañivanje sa standardima EU
Pripremljeni za izgradnju ili izgrañeni i modernizirani novi bolnički
kapaciteti, kapaciteti javnog zdravstva, domovi za starije i nemoćne i
objekti socijalnih ustanova
ŠKŽ, JLS, Vlada RH
Bolnice, domovi zdravlja, privatne poliklinike, domovi za starije i nemoćne,
centri za socijalnu skrb
Broj novoizgrañenih ili moderniziranih bolnica, domova zdravlja, domova
za starije i nemoćne, privatnih poliklinika, centara za socijalnu skrb
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Izgradnja i modernizacija obrazovnih i kulturnih objekata (škola,
studentskih domova, vrtića, knjižnica, muzeja...)
C3-P3-M2
Povećati kvalitetu i dostupnost obrazovanja kroz ureñenje i izgradnju
obrazovnih i kulturnih objekata. Nastaviti s edukacijom nastavnog osoblja
na planu boljeg upoznavanja s novim vještinama
Veći broj korisnika predškolskog sustava, povećana kvaliteta i
ujednačenost osnovnoškolskog sustava, srednjoškolsko obrazovanje
dostupno svima prema znanju i vještinama, prilagoñeno potrebama tržišta
rada. Sve navedeno rezultirat će lakšim nastavkom daljnjeg školovanja,
bržim završetkom školovanja i bržim zapošljavanjem
ŠKŽ, JLS, Vlada RH
Nastavni kadar, djeca, ñaci, studenti
Broj izgrañenih i moderniziranih vrtića, škola, studentskih domova,
knjižnica, muzeja, galerija.
Statistički podaci o uspjehu učenika
Trajanje školovanja na veleučilištima i fakultetima
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Ureñenje i izgradnja športskih i rekreacijskih javnih objekata
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
C3-P3-M3
Ureñenje postojećih športskih kapaciteta (terena i športskih dvorana) i
gradnja novih, radi unaprjeñenja tjelesno-zdravstvenih sposobnosti što
većeg broja stanovnika i povećanja turističke ponude
Ureñeni postojeći športski tereni i dvorane, što rezultira manjom stopom
bolovanja, smanjenjem broja ovisnika o alkoholu i drogi, zadovoljstvom
stanovništva, boljim uspjehom u školi
ŠKŽ, JLS
Škole, športski klubovi
Broj ureñenih športskih objekata
Broj izgrañenih novih dvorana
Stopa bolovanja (statistički pokazatelji)
Broj ovisnika o alkoholu i drogi
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
145
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Cilj C4
Razvoj kompetentnih i zapošljivih ljudskih resursa i jačanje socijalne uključenosti
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Prioritet C4-P1
Rast zaposlenosti
Poticanje zapošljavanja samozapošljavanjem i razvijanjem sustava
društveno korisnog rada
C4-P1-M1
Ublažiti dužu nezaposlenost onih koji su ostali bez posla, omogućiti
radnicima koji su potencijalni tehnološki višak da kroz edukaciju i ulaganja
kapitala dobre ideje pretvore u uspješne poslovne pothvate. Društveno
koristan rad iskoristiti za kratkoročna zapošljavanja koja će onima
najugroženijima osigurati minimum prihoda.
Smanjen broj nezaposlenih i povećan standard stanovništva
Uvedena financijska pomoć za samozapošljavanje
ŠKŽ, JLS, HZZ, HOK, HGK
Nezaposlene osobe, nedovoljno educirani djelatnici, poslodavci
Stopa nezaposlenosti
Broj novozaposlenih radnika
Broj zaposlenih samozapošljavanjem
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Razvoj tržišta rada
C4-P1-M2
Planirati i uskladiti potrebe gospodarstva povezivanjem obrazovnog
sustava i gospodarstva kroz efikasnije obrazovanje. Treba pratiti razvoj
tržišta rada u užem i širem okruženju zbog usklañivanja ponude i
potražnje, kao podrške razvoju i zapošljavanju u ŠKŽ
Usklañenost tržišta rada, razvijen partnerski odnos sudionika na tržištu
rada Lokalno partnerstvo za zapošljavanje
Izrañena Strategija razvoja ljudskih potencijala ŠKŽ
Povećanje zaposlenosti, potaknut gospodarski razvoj
ŠKŽ, HZZ, RRA, članovi Lokalnog partnerstva za zapošljavanje
Poduzetnici, zaposlene i nezaposlene osobe, ñaci, studenti
Poboljšana struktura zaposlenih, nezaposleni
Rast zaposlenosti
Broj prekvalificiranih radnika sa suficitarnim zanimanjem u skladu s
potrebama gospodarstva.
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Prioritet C4-P2
Kompetentni ljudski resursi
Potpora visokoškolskim ustanovama i njihovo otvaranje
C4-P2-M1
Unaprijediti visokoškolsko obrazovanje i razviti nove nastavne programe u
skladu s razvojnim prioritetima županije u cilju povećanja postotka
visokoobrazovanih stanovnika
Porast visokoobrazovanih stanovnika.
Unaprijeñeni postojeći i razvijeni novi nastavni programi
Razvijen znanstveno-istraživački rad na veleučilištima
Ojačane veze veleučilišta i gospodarstva
ŠKŽ, JLS, veleučilišta
Budući i sadašnji studenti
Veličina visokoobrazovanog kadra
Novi nastavni programi
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
146
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
Nova veleučilišta
Broj studenata
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Jačanje strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja
u skladu s potrebama tržišta rada
C4-P2-M2
Provoditi aktivnosti koje će korisnicima omogućiti učenje i razvoj novih
vještina, a sve u cilju povećanja prilagodljivosti radnika i gospodarskih
subjekata promjenjivim ciljevima i zahtjevima tržišta rada uz cjeloživotno
učenje
Ostvarena viša obrazovna razina, kako radnika tako i poslodavaca, što
omogućuje lakše zapošljavanje i bržu izmjenu strukture zaposlenika.
Povećana konkurentnost gospodarstva, povećana ulaganja u razvoj
ŠKŽ, HZZ,RRA, HGK, HOK, veleučilišta
Poslodavci, zaposlene i nezaposlene osobe
Povećan broj zaposlenih
Broj uključenih u obrazovne aktivnosti
Obrazovna struktura poslodavaca
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Jačanje kapaciteta za upravljanje regionalnim razvojem
i korištenje sredstava iz fondova EU
C4-P2-M3
Poboljšanje stručne i kvalifikacijske strukture službenika koji rade na
području upravljanja regionalnim razvojem, sa svrhom uspostave
profesionalne, obrazovane i efikasne lokalne i regionalne samouprave.
Stručna, efikasna i profesionalna lokalna i regionalna samouprava
ŠKŽ, JLS, RRA
Dužnosnici i službenici jedinica područne (regionalne) i lokalne
samouprave
Broj službenika na doškolovavanju (osposobljenih)
Broj radionica, seminara
Broj pripremljenih i apliciranih projekata
Izrañeni strateški projekti razvoja
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
C4-P2-M4
Jačanje kapaciteta i uloge organizacija civilnog društva, te izgradnja
njihovih sposobnosti i partnerstva na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj
razini
Organizacije civilnog društva osposobljene za promicanje volonterstva kao
zajedničke društvene vrijednosti
ŠKŽ, JLS
Organizacije civilnog društva
Broj novoosnovanih OCD
Broj aktivnosti (prijedloga, mjera) OCD
Broj projekata koji provode OCD
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
147
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Prioritet C4-P3
Socijalna skrb i uključenost
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
Rehabilitacija i reintegracija u društvo različitih skupina (branitelja,
bivših zatvorenika, ovisnika, liječenih alkoholičara...)
C4-P3-M1
Pružanje potpore onim skupinama ljudi kojima je na bilo koji način otežana
reintegracija u društvo s ciljem da se olakša njihovo zapošljavanje
Prekvalificirane i osposobljene osobe koje su teže zapošljive (branitelji,
bivši zatvorenici, liječeni alkoholičari itd.).
Ojačane institucije koje su uključene u poslove rehabilitacije i reintegracije
u društvo skupina ljudi s posebnim potrebama
ŠKŽ, JLS, centri za socijalnu skrb, vjerske zajednice, organizacije civilnog
društva, zdravstvene ustanove
Skupine s posebnim potrebama
Broj osoba prekvalificiranih i osposobljenih za novi posao
Osposobljene razne institucije
Broj osoba reintegriranih u društvo
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Razvoj potpornog sustava za ljude s posebnim potrebama
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
C4-P3-M2
Promicanje zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada
primjenom antidiskriminacijskih mjera i mjera pozitivnog djelovanja kako bi
se osobama s invaliditetom osigurale jednake mogućnosti.
Povećan broj poslodavaca koji zapošljavaju socijalno ugrožene osobe,
osobama s invaliditetom osiguran pristup profesionalnom usmjeravanju,
obrazovanju i uslugama zapošljavanja najviše moguće kvalifikacijske
razine, uz razumne prilagodbe tamo gdje je potrebno
ŠKŽ, JLS, obrazovne institucije, udruge civilnog društva
Osobe s invaliditetom, poslodavci
Broj poduzeća koja zapošljavaju osobe s invaliditetom
Broj zaposlenih osoba s invaliditetom
Broj educiranih osoba
Broj prekvalificiranih osoba s invaliditetom
Broj projekata iz ove mjere
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Naziv mjere
Pružanje stručne pomoći povratnicima i novopridošlom stanovništvu
Šifra
C4-P3-M3
Pružanje stručne pomoći povratnicima i novopridošlim stanovnicima kako
bi se lakše integrirali u društvene tokove. Upoznavanje s novim zakonskim
odredbama u svrhu ostvarivanja njihovih prava i obveza
Provedena socijalizacija novopridošlog stanovništva i njegova integracija s
domicilnim. Smanjen broj konflikata izmeñu različitih kulturnih skupina.
Povećan broj povratnika. Povećano zadovoljstvo žitelja
ŠKŽ, JLS, udruge, vjerske zajednice, školske ustanove
Stanovnici ŠKŽ
Broj pruženih usluga
Broj povratnika
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
148
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
HM
Horizontalne mjere
Naziv mjere
Razminiranje
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
Naziv mjere
Šifra
Cilj i svrha mjere
Rezultat i razvojni učinak
Nositelji
Korisnici
Indikatori
Razdoblje provedbe
Okvirna financijska
sredstva i izvori
HM1
Potpuno uklanjanje minske opasnosti na područjima namijenjenima obnovi
i povratku raseljenih osoba. U svim fazama rješavanja držati obilježene
minski sumnjive prostore.
Programima edukacije obuhvatiti cjelokupno stanovništvo koje živi u
okruženju minski sumnjivog prostora.
Nastaviti pružati skrb i rehabilitaciju, uključujući psiho-socijalnu
rehabilitaciju i ekonomsku reintegraciju svim žrtvama mina.
Razminirana područja namijenjena obnovi naselja i infrastrukture.
Razminirana područja namijenjena realizaciji investicijskih ulaganja.
HCR, MUP, ŠKŽ
Stanovništvo, budući investitori
Razminirane površine
Obnovljena infrastruktura
Površine razminirane za investitore
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Priprema projekata koji će se kandidirati za eksterne izvore
financiranja, uključujući sredstva EU
HM2
Jačati kadrovske potencijale za identifikaciju, pripremu i provedbu
razvojnih projekata, osigurati sredstva za izradu projektne dokumentacije.
Provesti programe obuke svih potencijalnih korisnika o pripremi,
implementaciji, praćenju i evaluaciji projekata za EU fondove.
Kvalitetnije pripremiti Županiju za korištenje sredstava iz pretpristupnih i
strukturnih fondova unaprjeñenjem suradnje s drugim županijama,
europskim regijama i meñunarodnim organizacijama kroz aktivno
sudjelovanje u pripremi i provedbi zajedničkih projekata
Stvorena kvalitetna mreža kadra educiranog za upravljanje fondovima EU.
Pripremljeni projekti za apliciranje na sredstva fondova EU.
Ostvarena meñunarodna i nacionalna suradnja u provedbi zajedničkih
projekata
ŠKŽ, JLS, RRA
Gospodarstvenici, udruge, grañani
Broj pripremljenih projekata
Broj realiziranih projekata
Broj educiranih kadrova
Broj ostvarenih meñunarodnih i regionalnih kontakata
2011. – 2013.
Proračun ŠKŽ i JLS
Očekivana sredstva iz državnog proračuna, EU, ostali
Horizontalne mjere ne provode se samostalno, nego nadopunjuju ostale mjere o kojima i
ovise.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
149
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
7. POLITIKA ŽUPANIJE PREMA POSEBNIM PODRUČJIMA
U poglavlju “Procjena stanja razvijenosti u Šibensko-kninskoj županiji” dat je prikaz
razvrstavanja općina, gradova i županije prema stupnju razvijenosti na temelju Zakona o
regionalnom razvoju (NN 153/09) i Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 89/10)
Novi način kategorizacije teritorijalnih jedinica prema indeksu razvijenosti definirao je
potpomognuta područja tako da su od jedinica lokalne samouprave Šibensko-kninske
županije općine Kistanje, Ervenik, Civljane i Biskupija (iz I. skupine), te općine Ružić, Unešić
i Promina i gradovi Skradin i Knin (iz II. skupine) dobili status potpomognutog područja, a
takav status ima i Šibensko-kninska županija.
Člankom 26. spomenutog Zakona definirano je da će se mjere posebnog poticanja razvoja
potpomognutih područja urediti posebnim zakonom, koji će zamijeniti Zakon o područjima
posebne državne skrbi (NN 86/2008) i Zakon o brdsko-planinskim područjima budući da nisu
u skladu s regulativom EU. Kako je donošenje novog zakona odgoñeno za neko vrijeme, ti
će zakoni, osim županijskih mjera za posebna područja, i dalje biti važni za našu županiju.
Zakon o otocima (NN 34/1999 ) ostao bi aktualan i da je donesen novi zakon o
potpomognutim područjima.
Područja posebne državne skrbi država je odredila radi postizanja što ravnomjernijeg
razvitka svih područja RH, poticanja gospodarskog i demografskog napretka, završetka
programa obnove, povratka prijeratnog stanovništva i trajnog stambenog zbrinjavanja.
Prema Zakonu o PPDS odreñene su tri skupine. U prvoj se nalaze Kijevo i Civljane, u drugoj
su Biskupija, Drniš, Kistanje, Knin, Promina, Ružić, Skradin i Vodice (naselja Čista Mala,
Čista Velika i Grabovci), dok je općina Unešić svrstana u treću skupinu.
Kako je već napomenuto u poglavlju “Potpomognuta područja”, odreñene mjere koje je
provodila Županija te poticaji i olakšice s državnog nivoa, kao što su dodjela kuća i stanova,
oporezivanje dobiti i dohotka, oporezivanje prometa nekretninama, oporezivanje nasljedstva i
darovanja, carinske povlastice, povlastice vezane za plaće u državnim tijelima i javnim
službama, povlastice pri zakupu poljoprivrednog zemljišta itd., dale su vrlo dobre rezultate u
smislu obnove kuća i donekle dobre rezultate u razvoju gospodarstva. Povlastice kod
registracije poslovnih subjekata i prijave prebivališta i porezne olakšica dale su krivu sliku
kod utvrñivanja indeksa razvijenosti prema Zakonu o regionalnom razvoju, tako da su, kao
što je već navedeno, grad Drniš i općina Kijevo izašli iz kruga potpomognutih područja.
Podatak da su od svih JLS samo Drniš i Kijevo, uvjetno rečeno, izišli iz PPDS ukazuje na
potrebu provoñenja još radikalnijih mjera za poticanje razvoja potpomognutih područja.
Budući da je Ekonomski fakultet u Splitu izradio projekt “Ocjena i unaprjeñenje državnih
mjera pomoći za potpomognuta područja”, koji je korišten kod izrade Strategije regionalnog
razvoja RH, smatramo da nema potrebe to isto raditi za potpomognuta područja ŠKŽ.
ŠKŽ će, kako je i navedeno u njezinim ciljevima, prioritetima i mjerama, nastaviti poduzimati
mjere kojima će se osiguravati ravnomjeran razvoj cijele županije.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
150
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
8. FINANCIJSKI PLAN
Financijski plan trebao bi sadržavati indikativni i okvirni pregled, te alokaciju financijskih
sredstava po strateškim ciljevima, prioritetima, odnosno mjerama.
Osnovni elementi financijskog plana su:
- izvori financijskih sredstava (županijski i lokalni proračuni, državni proračun, EU
fondovi, drugi inozemni izvori itd.)
- financijski raspored sredstava prema vremenskom razdoblju (na godišnjoj razini za
2011. godinu i na razini ukupnog razdoblja ŽRS do 2013.)
Izvori financijskih sredstava
U izradi financijskog okvira ŽRS glavni izvor sredstava za financiranje i provedbu strateških
ciljeva bio je županijskih proračun za 2011. godinu, te sredstva županijskih ustanova
predviñena za kapitalna ulaganja u 2011. godini.
Kako nisu bili dostupni planovi razvojnih projekata za JLS (osim plana Grada Šibenika i
Grada Drniša), za ocjenu iznosa financijskih sredstava iz tog izvora poslužit će nam podaci
o sredstvima izdvojenim za razvojne projekte JLS za razdoblje 2006. – 2010. godine koji su
prikazani u Tablici 84.
Tablica 84. Sredstva izdvojena za razvojne projekte JLS ŠKŽ (u kn)
Sredstva za razvojne projekte
Jedinica lokalne
samouprave
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
GRAD ŠIBENIK
GRAD VODICE
GRAD DRNIŠ
GRAD SKRADIN
GRAD KNIN*
OPĆINA TISNO*
OPĆINA RUŽIĆ
OPĆINA PROMINA*
OPĆINA PRIMOŠTEN
OPĆINA MURTER
OPĆINA KISTANJE
OPĆINA KIJEVO
OPĆINA ERVENIK
OPĆINA CIVLJANE
OPĆINA BILICE
OPĆINA
ROGOZNICA
OPĆINA TRIBUNJ
OPĆINA BISKUPIJA
OPĆINA PIROVAC
OPĆINA UNEŠIĆ
48.415.262
43.984.018
5.170.000
3.167.221
/
/
1.560.411
/
4.424.644
3.245.000
291.203
1.115.036
846.813
861.051
1.842.199
54.596.156
27.697.592
10.460.522
2.585.944
/
/
1.580.180
/
16.796.062
1.215.500
82.899
367.435
1.881.902
313.073
2.335.959
55.796.372
29.528.905
14.044.837
6.658.404
/
/
84.835
/
11.495.949
2.556.000
456.987
926.683
2.068.948
736.033
2.033.441
52.370.767
11.875.356
2.501.581
3.502.437
/
/
2.806.184
/
15.989.559
3.057.800
1.179.553
6.055.304
764.251
726.236
2.464.504
41.250.000
10.255.630
4.840.000
1.503.869
/
/
1.396.009
/
3.062.620
1.588.200
1.528.613
6.380.000
900.250
1.431.000
1.616.982
3.233.668
2.649.480
3.992.009
5.219.035
3.770.000
/
200.000
904.905
714.523
558.060
815.795
1.732.343
705.375
849.641
675.780
2.132.363
593.339
9.070.837
1.842.166
1.773.465
1.863.971
2.746.038
41.525
422.633
519.123
UKUPNO
119.975.954
126.374.277
134.630.526
123.063.006
83.252.492
Izvor: Podaci prikupljeni od JLS
*Podaci nisu dostavljeni
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
151
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Procijenjeno je da će sredstva za razvojne projekte JLS u 2011. godini biti na nivou 2010. a
da će za 2012. i 2013. godinu rasti po stopi od 10% godišnje.
Iznos sredstava nacionalnih fondova i resornih ministarstava vrlo je teško procijeniti. Formula
koju smo primijenili kod izrade ROP-a, da se sredstva iz tih izvora dobivaju prema postotnom
udjelu stanovništva županije u odnosu na stanovništvo RH, prema ukupnim godišnjim
proračunskim sredstvima, nije dala vjerodostojne podatke.
Udio sredstava pretpristupnih fondova i, vjerojatno, strukturnih fondova EU, te sredstava
Europske investicijske banke i Svjetske banke u realizaciji strateških ciljeva ŠKŽ do izrade
ŽRS nije ni približno poznat. Kako se financijski okvir usklañuje svake godine, tako će i
potencijalna sredstva iz spomenutih izvora biti uvrštena u ŽRS kad se prikupe valjani podaci.
Iz navedenih razloga, u predviñanju raspoloživih financijskih sredstava za razvojne projekte u
razdoblju od 2011.do 2013. godine možemo se osloniti samo na sredstva iz proračuna
Županije, u što su uključena i decentralizirana sredstva za kapitalna ulaganja nekih
županijskih institucija (Lučke uprave ŠKŽ, Županijske uprave za ceste, Javne ustanove
Zaštićene prirodne vrijednosti ŠKŽ), i sredstva iz proračuna JLS.
Tablica 85. Predviñena raspoloživa sredstva za razvojne projekte (u kn)
2011.
Županijski proračun
Proračun županijskih
institucija
Sredstva za razvojne
projekte JLS
UKUPNO
2012.
2013.
32.840.000
36.000.000
40.000.000
54.100.000
60.000.000
66.000.000
82.000.000
90.000.000
99.000.000
168.942.011
186.002.012
205.002.013
Iako u trenutku završavanja ŽRS nisu bili dostupni svi potrebni podaci, prije svega o
sredstvima iz drugih izvora, vidljivo je da će ukupno dostupna sredstva Županije i JLS za
razvojne projekte biti jedan od ograničavajućih faktora u realizaciji strateških ciljeva i
ostvarivanju vizije razvoja.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
152
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
9. PROVEDBA ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE
9.1. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UPRAVLJANJE RAZVOJEM
Nacionalna razina:
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva – MRRŠVG
MRRŠVG je tijelo odgovorno za upravljanje politikom regionalnog razvoja u RH. Predstavlja
najvišu instancu u fazi izrade ŽRS. Daje mišljenje o regionalnim razvojnim dokumentima i
razvojnim projektima (ŽRS, zajedničkim razvojnim projektima, projektima statističkih regija i
razvojnim prioritetima statističkih regija). Ono ustrojava i vodi središnju bazu razvojnih
projekata.
Agencija za regionalni razvoj – ARR
ARR javna je ustanova koju je osnovala Vlada RH prenijevši joj dio programa politike
regionalnog razvoja iz svoje nadležnosti. ARR ustrojava i vodi Upisnik koordinatora
regionalnog razvoja, te obavlja administrativne i stručne poslove za potrebe rada partnerskih
vijeća statističkih regija.
Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU – SDURF
SDURF obavlja stručne i upravne poslove vezane za pripremu SRRH i prati provedbu ciljeva
utvrñenih strategijom, a zadužen je i za koordinaciju svih fondova EU otvorenih za RH. Na
navedenim poslovima surañuje s ostalim tijelima državne uprave, nevladinim sektorom i
službama Europske komisije.
Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU – SAFU
Kao provedbena agencija SAFU je nadležna za ugovaranje, plaćanje, računovodstvo i
izvješćivanje o financiranju cjelokupne nabave u decentraliziranom sustavu provedbe
programa iz EU fondova u RH. SAFU je glavni promotor pravila i procedura EU u procesu
nabave i poveznica izmeñu Delegacije Europske komisije u RH i drugih javnih tijela.
Uz već navedene institucije zadužene za provoñenje ŽRS, potrebno je istaknuti i sva ostala
ministarstva koja su zadužena za realizaciju projekata iz operativnih programa, kako iz IPA
fonda tako i iz operativnih programa za strukturne fondove.
Za realizaciju projekata iz V. komponente IPA fonda – IPARD programa očekuje se i znatna
podrška HBOR-a.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
153
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Regionalna razina:
Šibensko-kninska županija
Šibensko-kninska županija odgovorno je tijelo nadležno za regionalni razvoj. Županiju
zastupa župan.
Upravna tijela Šibensko-kninske županije su upravni odjeli i službe koji obavljaju pravne,
stručne i ostale poslove za županiju kao jedinicu područne (regionalne) samouprave, u
skladu sa zakonom i Statutom županije. To su:
a) Ured župana
b) Stručna služba skupštine – Tajništvo
c) Upravni odjel za proračun i financije
d) Upravni odjel za prosvjetu, znanost, kulturu i šport
e) Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb
f) Upravni odjel za gospodarstvo
g) Upravni odjel za pomorstvo, promet i otočni razvoj
h) Samostalni unutarnji revizor
i) Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove
j) Upravni odjel za prostorno ureñenje i gradnju.
Ustanove i poduzeća u vlasništvu Županije:
a) Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije d.o.o.
b) Javna ustanova Zavod za prostorno ureñenje Šibensko-kninske županije
c) Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim
vrijednostima na području Šibensko-kninske županije
d) Turistička zajednica Šibensko-kninske županije
e) Lučka uprava Šibensko-kninske županije
f) Županijska uprava za ceste
g) Ceste Šibenik d.o.o.
Upravni odjeli i ustanove u vlasništvu Županije daju potrebne informacije za izradu ŽRS
Regionalnoj razvojnoj agenciji Šibensko-kninske županije, koja pruža tehničku pomoć u
izradi i provedbi Strategije. Ujedno, svi navedeni osposobljeni su za provoñenje prioriteta i
ciljeva utvrñenih ŽRS.
Kako je u RH upravna struktura podijeljena na dvije razine (državnu i regionalnu/lokalnu), u
provedbu ŽRS uključena su i državna upravna tijela na nivou Šibensko-kninske županije.
Osim gore navedenih odjela i ustanova, u provedbu ŽRS uključene su i asocijacije
poduzetnika (Hrvatska gospodarska komora i Obrtnička komora) i Hrvatski zavod za
zapošljavanje.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
154
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Partnersko vijeće Šibensko-kninske županije
Regionalno partnerstvo Šibensko-kninske županije osnovano je početkom 2003. godine u
procesu izrade ROP-a kao novi institucionalni oblik suradnje u koji su uključeni predstavnici
privatnog, javnog i civilnog sektora. Osnovna zadaća Regionalnog partnerstva je nadzor i
provedba Regionalnog operativnog programa, kojim se definiraju razvojni prioriteti Šibenskokninske županije. U procesu donošenja, ocjene i izmjene ROP-a Partnerstvo djeluje kao
savjetodavno tijelo Županijske skupštine, dok u procesu provedbe ROP-a Partnerstvo
takoñer ima savjetodavnu ulogu: predlaže županu prioritetne projekte za realizaciju i nadzire
njihovu provedbu.
Regionalno partnerstvo nastavlja sa svojim aktivnostima u obliku Partnerskog vijeća, koje je
osnovano 19. srpnja 2010. godine. Partnersko vijeće savjetodavno je tijelo, s ciljem
definiranja strateških ciljeva i prioriteta održivog društveno gospodarskog razvoja županije, te
sudjeluje u svim fazama izrade i provedbe ŽRS.
PV sastavljeno je od predstavnika javnog, civilnog i privatnog sektora i broji 47 osoba. Rad
PV i članstvo u njemu definirani su Poslovnikom o radu Partnerskog vijeća. Predsjednik PV
je župan a Regionalna razvojna agencija ŠKŽ tehnička je pomoć za izradu ŽRS.
Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije
Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije osnovana je 1999. godine. Od
kolovoza 2010. godine, na prijedlog Šibensko-kninske županije, a na temelju članka 6.
stavka 2. Pravilnika o Upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i
poticanja regionalnog razvoja (NN 53/10) Agencije za regionalni razvoj RH, upisana je kao
regionalni koordinator za Šibensko-kninsku županiju.
Zadaće regionalnog koordinatora:
- suradnja s ministarstvima i svim ostalim organizacijama s ciljem prikupljanja svih
potrebnih podataka za izradu ŽRS
- obavljanje svih aktivnosti potrebnih za dobro funkcioniranje Partnerskog vijeća
- izrada akcijskih planova u provedbi ŽRS
- praćenje provedbe ŽRS
- koordinacija poslova vezanih za središnju elektroničku bazu razvojnih projekata
- koordinacija aktivnosti JLS vezanih za regionalni razvoj
- sudjelovanje u aktivnostima vezanim za razvoj potpomognutih područja
- sudjelovanje u radu partnerskih vijeća statističkih regija
- poticanje zajedničkih razvojnih projekata s drugim jedinicama lokalne i područne
(regionalne) samouprave, te kroz meñuregionalnu i prekograničnu suradnju
- sudjelovanje u izradi razvojnih projekata statističke regije
- suradnja s drugim regionalnim koordinatorima.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
155
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
9.2. PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE
Praćenje i vrednovanje ostvarivanja zadanih strateških ciljeva Županija provodi u suradnji s
Regionalnom razvojnom agencijom, i to kroz sljedeće skupine pokazatelja:
-
stupanj ostvarenja utvrñenih ciljeva
ostvarene rezultate i učinke na razvoj
učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava
ostvarenje prema utvrñenom financijskom okviru
sudjelovanje i doprinos partnerstva
učinkovitost rukovoñenja i organizacijske provedbe ŽRS
vidljivost ŽRS u javnosti županije i JLS.
Praćenje provedbe ŽRS obavljat će se kontinuirano tijekom čitavog razdoblja provedbe
(2011. – 2013.), a o rezultatima provedbe najmanje jednom godišnje bit će izviješteni
Partnersko vijeće i Županijska skupština.
Županija će svake godine, najkasnije do 31. ožujka, podnositi izvješće MRRŠVG o
rezultatima provedbe ŽRS u prethodnoj godini.
Pokazatelji po kojima će se pratiti provedba ŽRS na razini strateških ciljeva, kao i izvori
informacija za praćenje, dati su u sljedećoj tablici:
Strateški cilj C1
Pokazatelji
BDP
Konkurentno
gospodarstvo bazirano na
stranim i domaćim
ulaganjima u turizam i
prateće usluge,
tradicionalnoj poljoprivredi
i industriji temeljenoj na
inovacijama i naprednim
tehnologijama u
gospodarstvu
Zaposlenost
Broj turista i financijski
efekti
Izvoz
Rezultati očekivani do kraja
2013.
Rast po stopi iznad prosjeka
RH
Stopa nezaposlenosti na
nivou Jadranske Hrvatske
Porast broja turista za 5%
godišnje, porast prihoda po
stopi od 10% godišnje
Povećanje za 15% u odnosu
na 2009.
OPG u sustavu PDV
Količine vrhunskog vina
i ekstra djevičanskog
ulja
Broj certificiranih
ekoloških proizvoñača
Navodnjavane površine
dugogodišnjih nasada
Izvori
informacija
DZS, HZZ
Povećanje proizvodnje
vrhunskog vina za 15% a
ekstradjevičanskog ulja za
20%
Povećanje za 300% u odnosu
na 2009.
Omogućeno navodnjavanje
novih 300 ha
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
156
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Strateški cilj C2
Pokazatelji
Novoosnovani
gospodarski subjekti
Subvencioniranje
prijevoza i stipendiranje
Brži razvoj
potpomognutih područja
Poboljšani radni i životni
uvjeti
Zaštita okoliša
Stambeno zbrinjavanje
Strateški cilj C3
Pokazatelji
Izgrañeni sustavi
odvodnje
Postotak kućanstava
spojenih na sustav
odvodnje
Obnovljena i izgrañena
vodoopskrbna mreža
Plinofikacija
Izgrañene prometnice
Razvoj komunalne i
javne infrastrukture za
uravnotežen
gospodarski razvoj i
zaštita okoliša radi
podizanja kvalitete
života
Rekonstrukcija Luke
Šibenik
Centar za gospodarenje
otpadom
Rezultati očekivani do kraja
2013.
Povećan broj zadruga, obrta i
malih poduzeća
Povećan broj učenika u
srednjim školama i veći broj
studenata
Opremljene gospodarske zone
u Kninu, Drnišu, Skradinu i
Čistoj
Izgrañeni sustavi odvodnje u
Kninu, Drnišu i Kistanjama
Pedeset mladih obitelji
stambeno zbrinuto
Rezultati očekivani do kraja
2013.
Grad Šibenik (II. faza), Vodice i
ostale JLS uz more
Završena I. faza
Završen RCGO Bikarac
Proizvodnja energije iz
obnovljivih izvora
Povećanje za 300% u odnosu
na 2010.
Započela izgradnja nove
bolnice i zgrade Zavoda za
javno zdravstvo u Šibeniku
Povećanje kapaciteta na
području županije za 20%,
započela izgradnja Centra za
socijalnu skrb
Do kraja 2013. sveučilišni
centar
Završena izgradnja srednje
tehničke škole i osnovne škole
u Šibeniku.
Završen studentski dom u
Kninu
Započela izgradnja srednje
škole u Vodicama i osnovne u
Kninu
Završene športske dvorane u
Tisnom, Čistoj Velikoj i
Skradinu
Obrazovni i kulturni
objekti
Športski i rekreacijski
objekti
Izvori
informacija
Rekonstruirano i modernizirano
30 km postojeće vodovodne
mreže, završena Boraja
Stvoreni uvjeti za priključak na
plinsku mrežu
Nastavak izgradnje državne
ceste Šibenik – Knin,
modernizirane županijske
ceste
Sanirano 90% odlagališta
Domovi za starije i
nemoćne i socijalne
ustanove
DZS, JLS,
ŠKŽ
Povećanje za 15% u odnosu
na 2009.
“Divlja” odlagališta
Izgrañeni i obnovljeni
zdravstveni kapaciteti
Izvori
informacija
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Hrvatske
vode, lokalne
komunalne
tvrtke,
ŽUC, HC,
Županija
157
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Strateški cilj C4
Pokazatelji
Broj zaposlenih
samozapošljavanjem
Razvoj kompetentnih i
zapošljivih ljudskih
resursa i jačanje
socijalne uključenosti
Tržište rada
Broj studenata koji
studiraju na području
županije
Broj studenata s
područja županije
Civilne udruge
Rezultati očekivani do
kraja 2013.
Povećanje po stopi od 2%
godišnje
Povećan broj stipendija za
20% u odnosu na 2009.
Povećanje za 10%
godišnje
Izvori
informacija
HZZ, Županija,
JLS, veleučilišta
Povećanje po stopi od 5%
godišnje
Izdvajanja sredstava iz
proračuna županije i JLS
povećana za 5% godišnje
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
158
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
10. DODACI
10.1. Rezultati konzultacija s Partnerskim vijećem tijekom izrade Županijske
razvojne strategije i opis načina na koji će ono biti uključeno u praćenje njezine
provedbe
Stupanjem na snagu Zakona o regionalnom razvoju RH (NN 153/09), donošenjem Pravilnika
o obveznom sadržaju i metodologiji izrade i načina vrednovanja ŽRS (NN 53/10) i
usvajanjem SRR RH i niza ostalih podzakonskih akata, stvoreni su preduvjeti za izradu ŽRS.
Kako je navedenim Zakonom i Pravilnikom definirano da se ŽRS donosi u postupku
savjetovanja s odgovarajućim partnerskim vijećem, župan Šibensko-kninske županije je 19.
srpnja 2010. godine donio Odluku o osnivanju Partnerskog vijeća Šibensko-kninske županije.
Partnersko vijeće osnovano je sa svrhom da bude savjetodavno tijelo prilikom definiranja
strateških ciljeva i prioriteta održivog društveno-gospodarskog razvoja županije, te da
sudjeluje u svim fazama izrade i provedbe ŽRS. Predsjednik Partnerskog vijeća je župan
Šibensko-kninske županije a članovi su predstavnici javnog, civilnog i privatnog sektora. To
su:
RED
BR.
INSTITUCIJA
IME I PREZIME
FUNKCIJA
1.
Šibensko-kninska županija
Goran Pauk
župan
2.
Šibensko-kninska županija
Željko Šimunac
zamjenik župana
3.
Šibensko-kninska županija
Zoran Smolić
zamjenik župana
4.
Šibensko-kninska županija
Mirko Rašković
zamjenik župana
5.
Šibensko-kninska županija
Ured župana
Novica Ljubičić
v.d. pročelnik
6.
Šibensko-kninska županija
Upravni odjel za gospodarstvo
Marlena Floigl
pročelnica
Sanja Slavica
Matešić
pročelnica
Dijana Ercegović
pročelnica
7.
8.
Šibensko-kninska županija
Upravni odjel za zaštitu okoliša i
komunalne poslove
Šibensko-kninska županija
Upravni odjel za prosvjetu, znanost,
kulturu i sport
9.
Šibensko-kninska županija
Upravni odjel za proračun i financije
Milica Bilušić
pročelnica
10.
Šibensko-kninska županija
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu
skrb
Nikola Mihaljević
pročelnik
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
159
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
11.
12.
Šibensko-kninska županija
Upravni odjel za pomorstvo, promet i
otočni razvoj
Šibensko-kninska županija
Upravni odjel za prostorno ureñenje i
gradnju
Jadranka Fržop
pročelnica
Gojislav Krnić
pročelnik
13.
Ured državne uprave u Šibenskokninskoj županiji
Edita Grubišić
predstojnica
14.
Ured državne uprave u Šibenskokninskoj županiji
Barka Erak
pomoćnica predstojnice
15.
Javna ustanova Zavod za prostorno
ureñenje
Damir Lučev
ravnatelj
16.
Javna ustanova Zaštićene prirodne
vrijednosti Šibensko-kninske županije
Anita Babačić Ajduk
ravnateljica
17.
Županijska uprava za ceste
Ante Parat
ravnatelj
18.
Turistička zajednica Šibensko-kninske
županije
Šime Vlašić
direktor
19.
Lučka uprava Šibensko-kninske
županije
Željko Dulibić
ravnatelj
20.
Hrvatski zavod za zapošljavanje –
Područni ured Šibenik
Luka Petrina
pročelnik
21.
Hrvatski zavod za poljoprivredno
savjetodavnu službu (HZPSS)
Mario Tomić
viši stručni savjetnik
22.
HGK – Županijska komora Šibenik
Magda Lakoš Mioč
poslovna tajnica
23.
Obrtnička komora Šibensko-kninske
županije
Slaven Jakelić
poslovni tajnik
24.
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP)
Regionalni ured Split
Vesna Ivić-Šimetin
direktorica
25.
Veleučilište u Šibeniku
Marko Radačić
dekan
26.
Veleučilište “Marko Marulić” u Kninu
Marko Jelić
dekan
27.
Institut Ruñer Bošković,
Zavod za istraživanje mora i okoliša
Goran Mihelčić
znanstveni suradnik
28.
Sindikat metalaca Hrvatske
Zdravko Burazer
predsjednik
29.
Grad Šibenik
Petar Baranović
zamjenik
gradonačelnika
30.
Grad Vodice
Branka Juričev
Martinčev
gradonačelnica
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
160
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
pročelnica Upravnog
odjela za prostorno
ureñenje
stručni suradnik za
gospodarstvo i
društvene djelatnosti
31.
Grad Knin
Mirela Stanić Popović
32.
Grad Drniš
Marko Pranić
33.
Grad Skradin
Robert Podrug
zamjenik
gradonačelnika
34.
Općina Pirovac
Ante Šparica
načelnik
35.
Općina Rogoznica
Sandra Jakelić
načelnica
36.
Općina Kistanje
Marijan Poturović
pročelnik Jedinstvenog
upravnog odjela
37.
Udruga Argonauta
Ivona Pribilović
član
38.
Udruga Organizacija za grañanske
inicijative – OGI
Aleksandra Janjić
razvojna direktorica
39.
Udruga dalmatinskih uljara
Damir Buntić
tajnik
40.
Nacionalni park “Krka”
Silvija Ćaleta
voditelj odsjeka
promidžbe
41.
Nacionalni park “Kornati”
Neven Baus
ravnatelj
42.
Solaris d.d.
Roko Antonina
financijski direktor
43.
Podi-Šibenik d.o.o.
Vjekoslav Kaleb
direktor
44.
Nautički centar Prgin - NCP grupa
Goran Prgin
predsjednik Uprave
45.
Zagreb-Montaža d.o.o
Alen Čović
član Uprave
46.
HEP – Elektra Šibenik
Zoran Baljkas
pomoćnik direktora
47.
Vinoplod Vinarija d.d.
Mirko Čala
predsjednik Uprave
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
161
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Tijekom izrade ŽRS održana su četiri sastanka Partnerskog vijeća:
1. na sastanku održanom 8. rujna 2010. konstituirano je Partnersko vijeće. Na sastanku
je usvojen Poslovnik o radu PV, imenovane stručne radne grupe za izradu ŽRS a
članovi su upoznati s metodologijom izrade ŽRS.
2. na sastanku održanom 26. listopada 2010. razmatran je Nacrt 1. faze (Osnovna
analiza) ŽRS i prihvaćeni projekti pripremljeni za natječaj IPA IIIc – Regionalna
konkurentnost.
3. na sastanku održanom 12. siječnja 2011. razmatran je Nacrt 2. faze izrade ŽRS
(SWOT analiza, Vizija i strateški ciljevi, Prioriteti i mjere) i dati konkretni prijedlozi s
ciljem da ŽRS bude što kvalitetnija.
4. Na sastanku održanom 29. ožujka 2011. predstavljen je konačni Nacrt ŽRS, koji je
nakon nekoliko manjih primjedbi usvojen.
Svim sastancima predsjedao je župan, kao predsjednik Partnerskog vijeća. Članovi PV
uvijek su, kao što je i predviñeno Poslovnikom o radu Partnerskog vijeća, materijale
dobivali na vrijeme. Takoñer su redovito izvješćivani o tomu koje su primjedbe uvrštene
u ŽRS, a koje glavni koordinator u suradnji s radnim grupama nije, iz opravdanih razloga,
mogao prihvatiti.
U fazi provedbe ŽRS Partnersko vijeće formirat će prema potrebi ad hoc odbore (AHO).
Svaki AHO uključivat će sve partnere vezane za problematiku o kojoj se raspravlja na
sastanku AHO. Sastav svakog AHO-a utvrdit će se odlukom Partnerskog vijeća, a ulogu
koordinatora i tajništva svih AHO-a preuzeti će RRA. Ako AHO zaključi da u svom radu
treba stručnu pomoć, RRA može angažirati stručnjake iz odreñenog područja koji nisu
članovi Partnerskog vijeća. Od AHO-a se očekuje se da omoguće veću dinamičnost i
ažurnost kod predlaganja izmjena i dopuna prioriteta, kao i definiranja novih mjera, te
bolji nadzor nad provedbom ŽRS.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
162
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
10.2. Izvješće o prethodnom vrednovanju Županijske razvojne strategije
Sveučilište u Splitu
EKONOMSKI FAKULTET
PRETHODNO VREDNOVANJE
IZRADE
ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE
ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE 2011. – 2013.
– KONAČNO IZVJEŠĆE –
Split, ožujak 2011.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
163
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Provoditelj prethodnog vrednovanja
Županijske razvojne strategije
Šibensko-kninske županije:
Ekonomski fakultet u Splitu
Članovi evaluacijskog tima:
Prof. dr. sc. Petar Filipić
Prof. dr. sc. Maja Fredotović
Dr. sc. Bruno Ćorić
Doc. dr. sc. Lena Malešević Perović
Vinko Muštra, dipl. ek.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
164
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
PRETHODNO VREDNOVANJE IZRADE
ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE
ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE 2011. – 2013.
KONAČNO IZVJEŠĆE
Sadržaj
1. Uvod
2. Podloge za izradu Županijske razvojne strategije Šibensko-kninske
županije i organizacija njene izrade
3. Vrednovanje analitičkog dijela Županijske razvojne strategije Šibenskokninske županije
3.1. Vrednovanje Analize/Ocjene stanja Županijske razvojne strategije
Šibensko-kninske županije
3.2. Vrednovanje SWOT analize Županijske razvojne strategije Šibenskokninske županije
4. Vrednovanje vizije, ciljeva, prioriteta i mjera Županijske razvojne
strategije Šibensko-kninske županije
5. Vrednovanje Akcijskog plana i Komunikacijske strategije
5.1. Akcijski plan
5.2. Komunikacijska strategija
6. Zaključak
Prilog I: Sadržajne i tehničke primjedbe – evaluacija Analize/Ocjene stanja
Prilog II: Sadržajne i tehničke primjedbe – evaluacija SWOT analize
Prilog III: Sadržajne i tehničke primjedbe – evaluacija ciljeva, prioriteta i mjera
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
165
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
1. Uvod
Uvažavajući relevantne zakonske akte,19 Šibensko-kninska županija (ŠKŽ) sredinom
2010. godine inicirala je izradu Županijske razvojne strategije Šibensko-kninske
županije za razdoblje 2011.-2013. (ŽRS ŠKŽ). Odlukom župana, Regionalna
razvojna agencija (RRA) imenovana je koordinatorom izrade ŽRS ŠKŽ i njezinog
prethodnog vrednovanja. RRA se nakon toga u dobroj mjeri prihvatila i same izrade.
Za provoditelja prethodnog vrednovanja (ex ante evaluatora) izravnom pogodbom
odreñen je Ekonomski fakultet u Splitu. Ekonomski fakultet u Splitu imenovao je
evaluacijski tim, u sastavu: prof. dr. sc. Petar Filipić, prof. dr. sc. Maja Fredotović,
doc. dr. sc. Lena Malešević Perović, dr. sc. Bruno Ćorić i Vinko Muštra, dipl. ek.
Voditeljem tima imenovan je prof. dr. sc. Petar Filipić.
Uobičajeni način vrednovanja (recenziranja) razvojnih dokumenata podrazumijeva da
evaluator (recenzent), koji nije sudjelovao u izradi, treba ocijeniti već izrañeni
dokument. Meñutim, prethodno vrednovanje (ex ante, dakle blagovremeno,
unaprijed), primijenjeno u procesu izrade ŽRS ŠKŽ, podrazumijeva suradnju
izrañivača i evaluatora od početka do kraja izrade te omogućuje da se primjedbe i
naputci ugrañuju u dokument u svim fazama njegove izrade. Uspješna suradnja
rezultira dokumentom koji se na usvajanje upućuje s prolaznom ocjenom evaluatora,
s tim da konačno Izvješće o prethodnom vrednovanju sadrži primjedbe, nalaze i
naputke koje je izrañivač uvažio u najvećoj mogućoj mjeri i prema njima već doradio
tekst dokumenta.
Izvješće o prethodnom vrednovanju ŽRS ŠKŽ izrañeno je u skladu s Pravilnikom o
obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih
strategija. Poglavlja ŽRS SKŽ slijede logiku upravljanja projektnim ciklusom pa je
Izvješće strukturirano kao i sama ŽRS. Vrednovanje počinje s primjedbama i
ocjenom analize stanja i uočenih razvojnih problema i potreba, nastavlja se
primjedbama i ocjenom primjerenosti strateških ciljeva i prioriteta te mjera i učinaka
koje bi mjere trebale postići. Na kraju su razmotreni Akcijski plan i Komunikacijska
strategija i predložen način praćenja i vrednovanja provedbe ŠKŽ. Kako je to i
predviñeno metodološkim dokumentima, evaluator je u svojem radu uvažavao
kriterije opravdanosti izrade strategije, relevantnosti i potpunosti prikupljenih
informacija, interne konzistentnosti skupa navedenih ciljeva te koherentnosti
(postojanje sinergije izmeñu ciljeva strategije i njezinu usklañenosti s drugim
razvojnim programima).
19
Cjelokupni postupak izrade i metodologija prethodnog vrednovanja (ex ante evaluacija) županijskih
razvojnih strategija odreñeni su Zakonom o regionalnom razvoju iz 2009. godine i nekolicinom
pravilnika donesenih početkom 2010. godine, te Strategijom regionalnog razvoja, koju je Hrvatski
Sabor usvojio nedugo nakon Zakona. Riječ je o sljedećim pravnim aktima: Zakonu o regionalnom
razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine 153/09), Pravilniku o obveznom sadržaju, metodologiji
izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (Narodne novine br. 53/2010), Pravilniku
o ustrojavanju i voñenju središnje elektroničke baze razvojnih projekata (Narodne novine 66/10) i
Pravilniku o upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, agencija i
drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja
(Narodne novine 53/10).
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
166
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Naposljetku, treba naglasiti da je ovo tek konačno Izvješće o prethodnom
vrednovanju ŽRS ŠKŽ. Naime, u skladu s Pravilnikom i potpisanim Ugovorom o
izradi Prethodnog vrednovanja izrade ŽRS ŠKŽ, tijekom izrade ŽRS evaluacijski tim
izradio je četiri parcijalna izvješća o izradi ŽRS, i to nakon završene izrade:
- analize stanja i SWOT analize;
- strateškog okvira (strateških ciljeva, prioriteta i mjera);
- opisa mjera, financijskog plana i provedbe ŽRS ŠKŽ;
- konačnog teksta ŽRS, Akcijskog plana i Komunikacijske strategije.
Konačno Izvješće stoga se fokusira na ključne metodološke osvrte i nalaze u vezi
navedenih dokumenata. Prikaz detaljnijih primjedbi i sugestija nastalih tijekom
procesa evaluacije sadržaj je triju priloga navedenih na kraju ovog prethodnog
vrednovanja.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
167
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
2. Podloge za izradu Županijske razvojne strategije
Šibensko-kninske županije i organizacija njene izrade
Brojni su izvori na kojima je zasnovano Izvješće o prethodnom vrednovanju. Prije
svega, to je nacrt Županijske razvojne strategije Šibensko-kninske županije 2011. –
2013., dobiven od koordinatora izrade (RRA). Potom, korištene su prezentacije
pripremljene za drugu, treću i četvrtu sjednicu Partnerskog vijeća, Akcijski plan i
Komunikacijska strategija i njezin akcijski plan. Korišteni su i zapisnici sa sastanaka
sedam radnih skupina, u kojima je sudjelovalo četrdeset devet dionika (šest za
gospodarstvo i poslovnu infrastrukturu, sedam za poljoprivredu, ribarstvo i
marikulturu, šest za turizam, pet za ljudske potencijale, šest za demografiju i javnu
infrastrukturu, osam za zaštitu okoliša, vodoopskrbu i energetiku i sedam za promet),
te primjedbe prikupljene nakon tematskih sjednica dionika. Evaluatori su uz to održali
i nekoliko sastanaka s izrañivačima na kojima su prikupili dodatne informacije
potrebne u prethodnom vrednovanju.
Takoñer, uz spomenute zakonske i podzakonske akte, korišteni su i Strategija
regionalnog razvoja RH, Regionalni operativni program ŠKŽ 2008. – 2013. i
Strateške smjernice rada ŠKŽ 2009. – 2013. Korišten je i Strateški okvir za razvoj
2006.-2013. (SOR) kako bi se provjerila konzistentnost ŽRS ŠKŽ s ciljevima trenutno
glavnog nacionalnog strateškog razvojnog dokumenta. (SOR pokriva najviše
područja na koje se instrumenti, mjere i akcije regionalne razvojne politike trebaju
odnositi.)
U postupku evaluacije izrañena su tri privremena izvješća o prethodnom vrednovanju
ŽRS ŠKŽ zasnovana na (a) analizi i ocjeni stanja, (b) SWOT analizi, te na (c) viziji i
strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama. Ova izvješća dostavljena su koordinatoru
i izrañivaču strategije (RRA) koji je uvažio većinu primjedbi, te prikupio primjedbe i
prijedloge ostalih dionika izrade i pripremio konačni nacrt ŽRS ŠKŽ. Konačno
Izvješće o prethodnom vrednovanju sadrži primjedbe i prijedloge iz privremenih
izvješća i primjedbe na konačni nacrt ŽRS ŠKŽ.
Kronološki, najvažnije aktivnosti na izradi ŽRS ŠKŽ i njenog prethodnog vrednovanja
bile su:
8. rujna 2010.
Održan prvi sastanak Partnerskog vijeća Šibensko-kninske županije, na kojemu je
konstituirano Partnersko vijeće ŠKŽ, prihvaćen Poslovnik o radu PV, imenovane
stručne radne grupe za izradu ŽRS ŠKŽ, njih sedam, obavljeno upoznavanje s
metodologijom izrade ŽRS i, na kraju, usvojena dinamike njene izrade.
8. rujna 2010.
Sklopljen Ugovor o izradi Prethodnog vrednovanja izrade Županijske razvojne
strategije Šibensko-kninske županije 2011. – 2013. izmeñu Ekonomskog fakulteta u
Splitu i Šibensko-kninske županije.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
168
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
12. listopada 2010.
Održana tematska sjednica evaluatorskog tima i predstavnika RRA (Analiza/ocjena
stanja).
26. listopada 2010.
Održan drugi sastanak Partnerskog vijeća Šibensko-kninske županije, na kojemu je
razmatran Nacrt 1. faze izrade Županijske razvojne strategije, koja uključuje
Analizu/ocjenu stanja i rezultate provoñenja prijašnjih strateških dokumenata.
2. studenoga 2010.
Održan radni sastanak/edukacija na temu “Metodologija SWOT analize”, na kojem su
predstavnici evaluatora izložili osnove SWOT analize i njenu primjenu prikazali na
temama u nadležnosti sedam radnih skupina. Za tu je prigodu pripremljen i
odgovarajući edukacijski materijal.
16. prosinca 2010.
Održana tematska sjednica evaluatorskog tima i predstavnika RRA (ponovno
Analiza/ocjena stanja i potom SWOT analiza).
10. siječnja 2011.
Održana tematska sjednica evaluatorskog tima i predstavnika RRA (ponovno SWOT
analiza a potom Vizija i strateški ciljevi).
12. siječnja 2011.
Održan treći sastanak Partnerskog vijeća Šibensko-kninske županije, na kojemu je
razmatran Nacrt 2. faze izrade ŽRS, koja uključuje SWOT analizu, Viziju i strateške
ciljeve, prioritete i mjere).
22. veljače 2011.
Održana tematska sjednica evaluatorskog tima i predstavnika RRA (Vizija, strateški
ciljevi, prioriteti i mjere).
15. ožujka 2011.
Održana tematska sjednica evaluatorskog tima i predstavnika RRA (ponovno Vizija,
strateški ciljevi, prioriteti i mjere)
29. ožujka 2011.
Održan četvrti sastanak Partnerskog vijeća Šibensko-kninske županije, na kojemu je
razmatran Nacrta ŽRS ŠKŽ.
31. ožujka 2011.
Dovršeno je i naručitelju predano konačno Izvješće prethodnog vrednovanja izrade
Županijske razvojne strategije Šibensko-kninske županije 2011. – 2013.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
169
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Na kraju je potrebno istaknuti da su zapisnici sastanaka Partnerskog vijeća i radnih
grupa i drugi materijali pokazali da je prilikom izrade ŽRS ŠKŽ u najvećoj mogućoj
mjeri poštovano načelo partnerstva i da je uloga dionika bila učinkovita.
Kao pokazatelji kvalitete procesa izrade mogu se navesti:
- reprezentativnost Partnerskog vijeća;
- obuhvatnost kriterija odabira članova;
- broj radnih skupina Partnerskog vijeća prema područjima;
- broj sjednica radnih skupina;
- informiranost dionika i korištenje raspoloživih komunikacijskih kanala;
- udio prisutnih na sjednicama/sastancima (prosječno su bile prisutne tri četvrtine
pozvanih);
- potaknuta i uglavnom ostvarena suradnja sa svim relevantnim dionicima.
Zapisnici sastanaka Partnerskog vijeća govore i o primjernoj transparentnosti izrade
ŽRS ŠKŽ. Svi materijali i zaključci objavljivani su na mrežnim stranicama RRA. Za
pohvaliti je i visoku razinu kooperativnosti svih sudionika izrade ŽRS, kako onih iz
sastava i oko Partnerskog vijeća, tako, posebno, zaposlenika Regionalne razvojne
agencije Šibensko-kninske županije.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
170
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3. Vrednovanje analitičkog dijela Županijske
strategije Šibensko-kninske županije
3.1.
Vrednovanje Analize/Ocjene stanja
strategije Šibensko-kninske županije
Županijske
razvojne
razvojne
Ocjenjujući danas konačni tekst Analize, odnosno Ocjene stanja, može se
konstatirati da je kvalitetno i konzistentno napisana. Sadržaj i metodologija analize u
najvećoj mjeri slijede smjernice iz Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji
izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija. Uočena pozitivna i
negativna obilježja, odnosno razvojne potrebe i problemi, uglavnom prate pojedine
segmente analize i podatke koji su u tim tekstovima navedeni. Na taj način
promatrano, Analiza/Ocjena stanja nudi informacije potrebne da se slijed
Analiza/Ocjena stanja → SWOT analiza → Vizija, ciljevi, prioriteti, mjere → Akcijski
plan→ Komunikacijska strategija odvija logički, razumljivo i svrhovito.
Meñutim, put do današnje prihvatljive razine Analize/Ocjene stanja bio je prepun
stop-go situacija. Ponegdje je bilo potrebno unijeti dodatne podatke, odnosno
detaljnije opisati odreñenu pojavu (problem), što je razvidno iz Priloga I na kraju ovog
Izvješća (tehničke primjedbe). U velikom broju slučajeva nedostajali su izvori tablica,
grafova i općenito podataka. Nedostajali su izvori podataka i popis podataka kao
uvod u dio koji se tiče izgradnje elektroničke baze podataka za praćenje razvoja i
razvojnih efekata (prema Pravilniku). Na brojnim mjestima izvori nisu bili pravilno ili
potpuno navedeni. Nedostajao je popis korištenih izvora na kraju analize. Bilo je
previše tehničkih i gramatičkih grešaka, koje su ispravljene u daljnjem čitanju.
Terminologiju je trebalo standardizirati, posebno u slučajevima kada su u istom
kontekstu korišteni različiti izrazi ili sinonimi (karakterističan slučaj: strategija, plan,
program, politika). U prvim varijantama Analize/Ocjene stanja bilo je mnogo
ponavljanja, situacija u kojima pasusi nisu logično slijedili jedan drugog, kao što je
bilo i unutrašnje nekonzistentnosti unutar poglavlja.
Uglavnom, raščišćavanje tih, ipak pretežno tehničkih, primjedbi omogućilo je
usredotočenje na sadržajne probleme uočene u Analizi/Ocjeni stanja. U nastavku se,
prema tematskim cjelinama iznose najvažnije.
Prirodni resursi. U pogledu prirodnih obilježja i resursa stekao se dojam da su resursi
poput tla, šuma i mora, kao i kulturno-povijesna baština, nedovoljno obrañeni u
odnosu na druge. Meñutim, dio tih tema obrañen je u drugim poglavljima, primjerice
u “Praćenju stanja okoliša”.
Ipak, evaluatori su naglasili nedovoljnu zastupljenost analize mora kao prirodnog
resursa, što osobito dolazi do izražaja ako se promatra istaknuta pozicija mora u
cjelokupnoj razvojnoj strategiji ŠKŽ. Sugerirano je da se navedeni nedostatak može
ukloniti i intenzivnijim involviranjem nadležnih tijela na nacionalnoj razini, što će
regionalnim i lokalnim tijelima dati puno više prostora za efikasnije planiranje i
upravljanje strateškim prirodnim resursom.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
171
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Nedostaju i popisi zaštićenih kulturnih i prirodnih objekata, područja i staništa, kao i
napuštenih objekata (posebno gospodarskih i vojnih). Uzimajući u obzir činjenicu da
su ti podaci lako dostupni u prostorno-planskoj dokumentaciji županije i jedinica
lokalne samouprave, s jedne strane, i kratak rok za izradu ŽRS ŠKŽ, s druge strane,
izrañivač i evaluatori složili su se da se taj popis naknadno unese u popis priloga.
Nadalje, tu spadaju i podaci o stanovima i sl. (koji se spominju, ali nisu detaljno
obrañeni u dijelu o stanovništvu).
Iako se u analizi stanja okoliša može prepoznati postojanje visoke razine svijesti o
važnosti očuvanja okoliša, ona je u Analizi/Ocjeni stanja dovedena u pitanje zbog,
izmeñu ostalog, izuzetno velikog broja lokalnih divljih odlagališta smeća i
zanemarivanja pitanja zaštite okoliša na lokalnoj razini.
Stanovništvo, zaposleni i nezaposleni. Stanovništvo, podignuto na razinu glavnog
razvojnog resursa, analizirano je u svim aspektima potrebnim za sagledavanje
županijskih razvojnih potreba i mogućnosti.
U iscrpnoj analizi zaposlenih i nezaposlenih nedostajali su podaci o odnosu radno
aktivnog i radno sposobnog stanovništva, koji bi, uz iscrpnu preostalu analizu,
omogućili preciznije odreñivanje potencijala županije. Nadalje, pokazalo se upitnim
uvrštavanje sezonske oscilacije nezaposlenosti meñu pozitivna obilježja. Ukazano je
na nepostojanje podataka o prosječnom trajanju nezaposlenosti i podataka o stopi
participacije u radnoj snazi. Osnovni problemi: negativna demografska kretanja,
nepovoljan razmještaj stanovništva, te porast nezaposlenosti i nepovoljna dobna
struktura nezaposlenih uočeni su na osnovi prikupljenih podataka i izračunatih
pokazatelja. Pritom je posebno istaknut problem velikog udjela nezaposlenih sa
srednjom školom. Izrañivač je uvažio preporuku da se ti uzroci pobliže opišu i
analiziraju.
Gospodarstvo. Gospodarski problemi dobro su uočeni i dokumentirani, uz napomenu
da su temeljne serije podataka za županijsku razinu kratke, posebno one o dodanoj
vrijednosti proizvodnje. Izgradnja potrebne baze podataka pridonijela bi oslikavanju
gospodarstva i kasnijoj formulaciji ciljeva. Preporučeno je da se ulože maksimalni
napori kako bi se posložile serije podataka za najvažnije agregate. Izrañivač je
uvažio preporuku, ali nije u potpunosti mogao otkloniti problem neusporedivosti
podataka na relaciji FINA – DZS.
Prilikom analize potrošnje električne energije izostavljena je struktura potrošnje za
tekuće razdoblje, već se navodi samo struktura potrošnje za 1998. godinu i plan za
2015. godinu. S obzirom na važnost i volatilnost strukture potrošnje električne
energije. inzistiralo se na važnosti vremenske dimenzije i prikupljanu aktualnih
podataka za navedenu potrošnju.
Društvene djelatnosti. Usprkos Pravilniku, nedostajalo je poglavlje Društvene
djelatnosti. Prijedlog evaluatora bio je da se poglavlja o školstvu i zdravstvu, koja su
bila formirana kao zasebna poglavlja, uz kulturu i šport (nedostajali su u tekstu
analize), i kao djelatnosti i kao infrastruktura uvrste u novo poglavlje Društvene
djelatnosti.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
172
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Izrañivač je pravilno uočio mogućnosti razvoja usluga u zdravstvu u sinergiji s
razvojem zdravstvenog turizma. Meñutim, to nije bilo potkrijepljeno u analizi stanja
zdravstvenog sektora, što je kasnije ispravljeno.
Odgoj i obrazovanje. Nisu spominjani projekti vezani za učenje na daljinu, koji su
trebali biti realizirani na otocima (krediti CEB-a bili su odobreni, a ta problematika bila
je sastavni dio PORO-a). Zahtijevana je usporedna analiza programa srednjih škola i
visokih škola i s tim povezane strukture nezaposlenih.
Institucije. Iako je to prema Pravilniku trebalo biti u sadržaju Analize, u poglavlju
Institucije nedostaje osvrt na procedure i sposobnosti za upravljanje razvojem. Uz to,
institucionalni okvir za upravljanje razvojem relativno je slabo analiziran u poglavlju
3.13. Meñutim, detaljniji uvid u organizaciju i procese prikazan je u dijelu 9.1.
(Provedba ŽRS).
Dosadašnje strategije i pomoć EU. Kod realizacije dosadašnjih strategija nedostaje
detaljnija analiza i procjena ostvarenih razvojnih efekata (poglavlja 3.18 i 3.19 –
rezultati provoñenja prijašnjih strategija i programa pomoći EU). Razlog leži u
nepostojanju sustava praćenja gospodarskih i inih pokazatelja. Evaluatori su uvažili
tu činjenicu, uz napomenu izrañivaču da je potrebno oblikovati i razvijati takav
sustav. Izrañivač je uvažio napomenu.
Razvojni problemi i potrebe. U tekstu Analize svako poglavlje završava popisom
identificiranih pozitivnih i negativnih obilježja. I evaluatorski tim i izrañivač složili su se
da je ta formulacija primjerenija u odnosu na “razvojne probleme i potrebe”, kako su
definirane Pravilnikom. Meñutim, u dijelovima Analize u kojima su identificirane
potrebe od ključnog značenja za razvoj Županije, one su kao takve i navedene
(Komunalna infrastruktura i Promet i veze).
Čak i kad je izrañivač postupio u skladu s primjedbama evaluatora, nije uvijek u tom
prvom koraku dosegnuta željena kvaliteta Analize/Ocjene stanja. Tek nakon izrañene
SWOT analize bila je moguća fina dorada Analize/Ocjene stanja. Na taj je način
smjer Analiza/Ocjena stanja → SWOT analiza postao obostran (↔), odnosno dobio
je svoju povratnu vezu.
Na samom kraju treba istaknuti da se izrañivač u prvoj varijanti Analize/Ocjene stanja
oslanjao na analizu iz Regionalnog operativnog programa. Usporedba s ROP-om
imala je svoje prednosti i nedostatke. S jedne strane, uložen je primjeren napor za
uvrštavanje najsvježijih podataka i proširenje predmeta analize. S druge strane,
Analiza nije obuhvatila pojedine razvojne aspekte. Izrañivaču je na samom početku
prethodnog vrednovanja skrenuta pažnja na tu činjenicu. Preporuka je uvažena.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
173
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
3.2. Vrednovanje SWOT analize Županijske razvojne strategije
Šibensko-kninske županije
Definicija SWOT analize navedena u Pravilniku o obveznom sadržaju, metodologiji
izrade i načinu vrednovanja ŽRS, prema kojoj SWOT analiza sadrži ocjenu snaga i
slabosti te prilika i prijetnji bitnih za razvoj svih važnih područja, te obrazlaže i tumači
koji su i kakvi stvarni činioci razvoja i potencijali za razvoj, ali i ograničenja i prepreke
razvoju, tek (manjim) dijelom objašnjava stvarnu ulogu SWOT analize u postupku
izrade ŽRS ŠKŽ.
Prije bi se moglo reći da je u konkretnom slučaju SWOT analiza predstavljala
svojevrsni most preko kojeg su se, kao u nekoj tranziciji, aktivnosti navedene u
analitičkom dijelu ŽRS iskristalizirale i onda u potpunoj jasnoći pretvarale u ciljeve,
mjere i projekte. Potom bi uslijedio obratan proces: sve nejasnoće i neusklañenosti
iskrsle prilikom definiranja ciljeva, mjera i projekata vraćale su se na provjeru u
Analizu/Ocjenu stanja, tamo su testirane i usklañene s cjelinom razvojne strategije
završavale u tablicama s nositeljima i financijskim izračunima.
Shvaćena i realizirana na ovaj način, SWOT analiza bila je predmet stalne rasprave
evaluacijskog tima i izrañivača razvojne strategije. Bez obzira o kojem se dijelu
dokumenta raspravljalo, SWOT analiza uvijek je bila pri ruci, do zadnjeg dana
osvježavana novim spoznajama.
U tom smislu već je kod izrade Analize/Ocjene stanja evaluacijski tim posebno
inzistirao na obvezi iskazivanja pozitivnih i negativnih nalaza u svakom od poglavlja,
kasnije korištenih kao input za izradu SWOT analize.
Takoñer, da bi se u potpunosti razumio takav širi značaj SWOT analize, evaluacijski
tim održao je zasebni seminar za članove radnih grupa. I tom prigodom, kao
uostalom i u svim drugim kontaktima, stalno je naglašavana važna uloga SWOT
analize u dostizanju homogenog razvojnog dokumenta.
Kako je to obično slučaj, oni koji nemaju iskustva s tom metodom, a to je i ovdje kod
pojedinaca bio slučaj, i pored sve pažnje teže prepoznaju distinkciju izmeñu snaga i
prilika, te slabosti i prijetnji.
Upravo iz navedenih razloga u nastavku je dat pregled transformacije prve verzije
SWOT analize koju je ponudio izrañivač u sadržaj koji se u završnom dokumentu
nalazi pod tim naslovom.
Prije svega, evaluacijski tim inzistirao je na restrukturiranju naslova unutar SWOT
analize, na način da se gospodarske djelatnosti, parcijalno obrañene u originalnoj
verziji (gospodarstvo, turizam, poljoprivreda, promet itd.), objedine u naslovu
Gospodarstvo. Tu bi takoñer ušle i teme vezane za zapošljavanje.
Nadalje, evaluacijski tim naglasio je potrebu objedinjavanja naslova Društvene
djelatnosti, koji nije postojao u originalnom prijedlogu SWOT analize (gdje se
objedinjavaju originalni naslovi Školstvo, Zdravstvo i dijelom Zaposlenost).
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
174
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Nakon duge rasprave, izrañivač i evaluatorski tim složili su se da se uvedu dva nova
naslova, Prirodni resursi i Fizička infrastruktura.
Takoñer, evaluatorski tim sugerirao je da se originalni naslov Stanovništvo i
administrativni kapaciteti, promijeni i da se identificiraju dva naslova: Stanovništvo i
ljudski resursi i Institucije (razvojnog upravljanja).
Konačno predložen raspored tema (naslova) glasi:
- prirodni resursi;
- fizička infrastruktura;
- stanovništvo i ljudski resursi;
- gospodarstvo (Poljoprivreda, Industrija, Energetika, Promet, Turizam);
- društvene djelatnosti (Školstvo, Zdravstvo i socijalna skrb, Kultura i šport);
- civilno društvo;
- zaštita okoliša;
- institucije (Administrativni kapaciteti, Fiskalni kapaciteti, Regionalna,
meñuregionalna i meñunarodna suradnja).
Izrañivač je prihvatio predloženi raspored i strukturu tema.
U okviru Snaga, predloženo je da se, u vezi poljoprivrede, pod naslovom
Gospodarstvo, dodaju: “Tradicija rada zadruga“ i “Tradicija ribarstva i marikulture”.
Sugerirano je i da se “Dobra prometna povezanost (autocesta, željeznica, luka
Šibenik, blizina zračnih luka Split i Zadar”, kao i “Luka za meñunarodni promet roba
povezana sa željeznicom” i “Dobro razvijena telekomunikacijska mreža” prebace iz
Prometa i veza pod naslov Fizička infrastruktura, a “Centralna pozicija na
dalmatinskoj obali s mogućnošću dobrih veza s ostalim dalmatinskim središtima i s
Italijom i Bih” pod naslov Prirodni resursi.
Predloženo je da se stavka “Prirodno i rudno bogatstvo (veliki izvori pitke vode,
nemetalne sirovine)” preformulira tako da se navedu svi prirodni resursi koji čine
snagu županije (uključivši stavku u originalnom prijedlogu navedenu pod naslovom
Zaštita okoliša).
Stavku “Županija ima certifikat (IFR) Regija pripremljena za prihvat stranih ulaganja”
trebalo bi prebaciti iz naslova Gospodarstvo pod naslov Institucije.
Unutar novog naslova “Stanovništvo i ljudski resursi“, koji bi uključivao proširenje
postojećih stavki originalnog naslova pa bi nova stavka glasila “Stabilne političke
prilike i meñukulturalna tolerancija”, dodana je i stavka “Povratak stanovništva u
područja posebne državne skrbi”.
Predloženo je da se stavka “Postojanje relevantnih institucija za zaštitu okoliša“
preseli iz Stanovništva i administrativnih kapaciteta pod naslov Institucije.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
175
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Predloženo je ida se pod naslov Društvene djelatnosti uključi stavka “Tradicija
srednjoškolskog obrazovanja i razvijeni programi srednjoškolskog obrazovanja”.
Takoñer, pod istim naslovom, uz “Studentski dom” treba dodati “u Šibeniku”.
Evaluacijski tim predlaže da se, u vezi tržišta rada, u naslov Gospodarstvo uključi
stavka “Pozitivan trend potražnje za radnicima u proizvodnji (u obrtima kao što su
bravarski, tokarski i sl., te VSS tehničkih struka)”.
Takoñer, stavka “Radno sposobni umirovljenici u deficitarnim zanimanjima”
preimenuje se u “Relativno mladi umirovljenici potencijalno zapošljivi u povoljnijim
gospodarskim uvjetima” i iz naslova Zaposlenost prelazi u naslov Gospodarstvo.
“Postojanje relevantnih institucija poticanja poduzetništva” ulazi pod naslov
Institucije, dok se pod naslov Gospodarstvo ubacuje stavka “Mogućnost prihvata
stranih i domaćih ulaganja (poduzetnička infrastruktura – PZ Podi, RRA)”.
Pod originalnim naslovom Turizam stavka “Prirodni, povijesni i ruralni potencijali za
razvoj turizma” briše se a stavka “Bogata kulturna baština (katedrala u Šibeniku pod
zaštitom UNESCO-a itd.)” prebacuje pod naslov Društvene djelatnosti (vezano za
snage u kulturi). Pod naslovom Gospodarstvo, vezano za turizam, dodana je stavka
“Stoljetna tradicija turističke djelatnosti”. Stavka “Blizina velikih turističkih tržišta”
formulirana je kao “Prepoznatost na velikim emitivnim turističkim tržištima” i
smještena pod naslov Gospodarstvo.
Takoñer, sugerirano je da se u području gospodarstva identificiraju i druge djelatnosti
u kojima postoji prepoznatljivost i duga tradicija (pa su nakon analize stanja i
diskusija na radnim grupama identificirane i uvrštene stavke Tradicija uzgoja
mediteranskih kultura, metaloprerañivačkih djelatnosti, prerade mineralnih sirovina,
drvene i male brodogradnje, ribarstva i marikulture).
Pod originalnim naslovom Zaposlenost, odnosno pod novim, Gospodarstvo,
istaknuto je da se “Potražnja za sezonskom radnom snagom” ne može smatrati
snagom.
Kod Društvenih djelatnosti trebalo bi se posebno osvrnuti na postojeći realno
visokokvalitetan kadar i opremu u zdravstvenom sektoru županije, kao i na činjenicu
da postoje odreñene usluge privatnog sektora u školstvu i zdravstvu.
Predloženo je da se doda naslov Civilno društvo, koji bi sadržavao stavku “Pozitivna
društvena klima za razvoj civilnog društva”.
U okviru Zaštite okoliša identificirane su pretpostavke za korištenje obnovljivih izvora
energije.
Konačno, evaluatorski tim sugerirao je izrañivaču da pod naslov Institucije svakako
uvrsti iskustvo i kontinuitet u izradi strateških dokumenata, kao i pozitivan stav i
napore regionalne i lokalnih samouprava prema uravnoteženom razvoju Županije.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
176
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Javna Ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području
Šibensko – kninske županije
U okviru Slabosti, u originalnom naslovu Poljoprivreda, sada dijelu naslova
Gospodarstvo, stavka “Imovinsko-pravni odnosi (neusklañenost sa stvarnim stanjem
katastra i zemljišnih knjiga)” treba biti prebačena pod naslov Institucije, i to u dio
Prijetnje.
U stavci “Visoka prosječna starosna dob trenutnih poljoprivrednih proizvoñača” riječ
“trenutnih” trebalo bi izbrisati i na kraju dodati “i nedovoljna educiranost”.
Takoñer se predlaže da se ubaci stavka “Usitnjenost posjeda”.
Sugerirano je da se stavka “Nedovoljna pokrivenost ribarskim lukama (Rogoznica)”
nadopuni s “i drugom ribarskom infrastrukturom” i prebaci pod Prijetnje, a “Minska
polja” izrazi kao “Spor postupak razminiranja” i ostavi kao stavka pod naslovom
Institucije, u dijelu Prijetnje.
U stavci “Nedovoljna iskorištenost raspoloživih poljoprivrednih površina pogodnih za
ekološku proizvodnju te morskih područja za marikulturu“ treba brisati “te morskih
područja za marikulturu”.
U stavci “Nepostojanje purifikacijskog centra” dodano je “za uzgoj školjkaša”.
U originalnom naslovu Promet, prema prijedlogu evaluacijskog tima, stavku “Slaba
kvaliteta cestovne infrastrukture koja povezuje obalni dio županije sa zaleñem,
(posebno) slaba povezanost turističkih destinacija s autocestom” trebalo bi prebaciti
pod naslov Fizička infrastruktura. Isto se predlaže za stavke „Neadekvatna i
nekvalitetna povezanost obalnog dijela ŠKŽ s njezinim otocima“ te „Neadekvatna
povezanost gospodarskih zona od županijskog značaja sa željeznicom i
autocestom“.
Stavku „Nedostatak modernizacije željezničkog sustava“ trebalo bi promijeniti u
“Spora modernizacija željezničkog sustava” i preseliti pod naslov Fizička
infrastruktura, ali u dio Prijetnje.
Stavku “Nepostojanje sportske zračne luke” trebalo bi izbrisati. Naime, prema
mišljenju evaluacijskog tima, to nije slabost županije po sebi. Naprotiv, interes za
ulaganja u zračne luke prepoznat je kao prilika, pod naslovom Gospodarstvo.
U originalnom naslovu Stanovništvo i administrativni kapaciteti stavka “Većina
stanovnika živi u gradovima” ispuštena je a ubačena je stavka “Slabo naseljena
ruralna područja”. Takoñer, evaluacijski sugerirano je da se naglasi “Slaba pismenost
stanovništva u zaleñu županije” kao slabost u dijelu Stanovništvo i ljudski resursi.
Evaluacijski tim sugerira da se pod naslov “Stanovništvo i ljudski resursi” uvrsti
stavka “Socijalna marginalizacija”.
Nadalje, stavka “Nedovoljno organizirana skrb za starije stanovništvo” prebacuje se
pod naslov Društvene djelatnosti. Stavke “Nedostatak iskustva lokalne administracije
u izradi programa i strateškom planiranju”, “Neumreženost i nesistematiziranost
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
177
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
informacija na regionalnom i lokalnom nivou” i “Ograničena financijska sredstva za
razvoj na nivou regionalne i lokalne uprave” prebacuju se pod naslov Institucije.
“Nedovoljno iskorišteni kapaciteti civilnog društva (velik broj civilnih udruga, od kojih
je većina, osim športskih, slabo prepoznata)” dolaze pod naslov Civilno društvo.
Predloženo je da se pod taj naslov uvrsti nova stavka “Nedostatak komunikacije i
meñusektorske suradnje”.
Stavka “Velik dio zaposlenih radi u ustanovama i poduzećima na državnom
proračunu” prebacuje se pod naslov Institucije. Predloženo je da se “Neusklañenost
ponude i potražnje na tržištu rada” izbriše.
Stavku “Nezadovoljeni standardi u Općoj bolnici Šibenik i Zavodu za javno zdravstvo”
treba preformulirati pa bi ona sada glasila “Neprimjeren prostorni i tehnički standardi
u Općoj bolnici Šibenik i Zavodu za javno zdravstvo”.
Predlaže se da se u dio Društvene djelatnosti unese nova stavka “Nedostatak
financijskih sredstava za očuvanje kulturne baštine”.
Stavka “Nedostatak tehničkog kadra” iz naslova Gospodarstvo prebacuje se u naslov
Stanovništvo i ljudski resursi.
Stavka “Slaba cestovna i željeznička povezanost s unutrašnjošću županije i BiH”
briše se (sadržana je pod naslovom Fizička infrastruktura, u dijelu Prijetnje).
Sugerirano je da se izraz “integracije” u stavci “Nizak stupanj integracije regionalnog
gospodarstva” zamijeni s “umreženosti”. Izraz “slaba financijska snaga malog
gospodarstva” zamijenjen je izrazom “niska akumulativnost malog i srednjeg
poduzetništva” a “potreba za daljnjim ulaganjima u poduzetničke zone“ precizirana je
u stavci “Nedostatna ulaganja u razvoj gospodarskih zona, osobito u dostupnosti
električne energije”. U stavci “Otežano financiranje poduzetničkih projekata”
originalna riječ “u zaleñu” zamijenjena je s “u ruralnim područjima”.
U okviru originalnog naslova Turizam, sada Gospodarstvo, “Nedostatan broj
hotelskog smještaja” treba mijenjati s “Nedostatni smještajni kapaciteti više i visoke
kategorije”. Izraz “slaba smeña (turistička) signalizacija” trebao bi biti posebna
stavka. Predlaže se brisanje stavke “Kratka turistička sezona”.
Stavku “Veliki gubici u vodoopskrbnoj mreži i nepostojanje alternativnih pravaca
vodoopskrbe“, uključenu u naslov Zaštita okoliša, treba prebaciti u Fizičku
infrastrukturu.
Stavka “Nedovoljno razvijen sustav posjećivanja…” mijenja se u “Nedovoljno
iskorišten turistički potencijal na zaštićenim područjima pod upravljanjem JU na
županijskoj razini”.
Stavka “Nedefinirano zbrinjavanje opasnog otpada”
“Neadekvatno upravljanje otpadom i otpadnim vodama”.
poopćava
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
se
i
glasi
178
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
U okviru Prilika, evaluacijski tim predlaže brisanje stavke “Veliki prirodni potencijal
(klima, voda, insolacija, nezagañeni okoliš)” iz originalnog naslova Poljoprivreda.
Ostale stavke pod tim naslovom sadržane su, prema usvojenoj novoj strukturi
SWOT-a, u naslovu Gospodarstvo.
Pod originalnim naslovom Promet briše se stavka “Blizina zračnih luka” a ostale
stavke ulaze u novi naslov Gospodarstvo.
Sugerirano je da se pod naslovom Stanovništvo i ljudski resursi dodaju stavke
“Poticanje naseljavanja napuštenih prostora” i “Aktivna politika Vlade RH na razvitku
područja od posebne državne skrbi”. Evaluatorski tim misli da u tom dijelu treba
naglasiti i prilike koje će se ukazati nakon skore reforme politike regionalnog razvoja.
Pod naslovom Školstvo, odnosno Društvene djelatnosti, u “Mogućnost cjeloživotnog
obrazovanja” treba dodati “i obrazovanja odraslih”.
Takoñer, stavka “Blizina sveučilišta u Splitu i Zadru” proširena je pa glasi “Blizina
sveučilišta u Splitu i Zadru, stvaranje jedinstvenog obrazovnog prostora triju
dalmatinskih županija”. Predlaže se i dodavanje stavke “Privlačenje sveučilišnih
obrazovnih programa u županiju i novih studijskih programa na veleučilištima koji
prate gospodarstvo”.
Stavku “Mogućnost korištenja fondova EU i drugih fondova” treba premjestiti pod
naslov Institucije.
Predloženo je da se u dijelu Društvene djelatnosti dodaju dvije nove stavke:
“Povećani interes za zdravstveni turizam na velikim emitivnim turističkim tržištima” i
“Interes za ulaganja u izvaninstitucionalne oblike skrbi za starije i nemoćne osobe i
za osobe s posebnim potrebama”.
Predloženo je da se “Jačanje regionalne i prekogranične suradnje, posebno s Italijom
i BiH“ premjesti iz originalnog naslova Gospodarstvo pod naslov Institucije a da se
“Približavanje ulaska u EU” pod naslovom Gospodarstvo promijeni u “Proces
pristupanja EU”.
Predloženo je da se u okviru naslova Turizam, sada Gospodarstvo, stavka “Kratka
turistička sezona” promijeni u “Produženje turističke sezone”.
Stavku “Turistička valorizacija zaštićenih prirodnih vrijednosti” pod naslovom Zaštita
okoliša treba preformulirati u “Zainteresiranost turista za posjet zaštićenim
područjima prirode” i uvrstiti je pod naslov Prirodni resursi. Nadalje, evaluatorski tim
misli da u prilikama vezanim za prirodne resurse treba identificirati one vezane za
mogućnost korištenja vodnog potencijala.
Stavku “U PPŽ definirani prostori za izgradnju i korištenje obnovljivih izvora energije”
treba preformulirati u “Osigurane pretpostavke za korištenje obnovljivih izvora
energije (PPŽ)” i prebaciti u dio Snage.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
179
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
U stavci “Promicanje novih tehnologija vezanih za energiju i zaštitu i upravljanje
okolišem“ izraz “zaštitu i upravljanje” treba zamijeniti riječju “očuvanje” a u stavci
“Postojanje zakonske regulative za korištenje i zaštitu vodnih i svih prirodnih
potencijala” uz “korištenje” dodati “i zaštitu”.
Naposljetku, evaluatorski tim sugerira da se pod naslovom Institucije identificiraju
prilike koje proizlaze iz daljnje decentralizacija Države, odnosno (re)definiranja
strategije razvoja RH.
Kod Prijetnji, pod originalnim naslovom Promet, sugerira se da se stavka
“Nepuštanje u promet Unske pruge” promijeni u “Opetovano prolongiranje puštanja u
promet Unske pruge“ i uvrsti pod naslov Fizička infrastruktura.
U okviru naslova Stanovništvo, koji sada glasi Stanovništvo i ljudski resursi, predlaže
se preformuliranje stavke koja bi sada glasila “Daljnje iseljavanje školovanih mladih
ljudi”. Stavka “Povećanje broja umirovljenika s nepunim radnim stažem” mijenja se u
“Smanjenje radno aktivnog kontingenta”.
Predlaže se da se “Postojeća zakonska regulativa koja usporava proces
decentralizacije” premjesti u Institucije a “Lokalni politički oportunizam ugrožava
stabilnost i dugoročne razvojne ciljeve“ takoñer pod Institucije, ali u dio Slabosti.
Evaluacijski tim smatra da, s obzirom na specifičnosti i recentnu povijest Šibenskokninske županije, svakako treba ustvrditi prijetnje koje proizlaze iz izrazito niske
naseljenosti dijelova Županije, što je dijelom povezano i s neosiguranim uvjetima za
održivi povratak izbjeglica.
Kod naslova Školstvo (Društvene djelatnosti) evaluacijski tim predlaže da se
“Nepopularna deficitarna zanimanja” preformuliraju u “Neatraktivnost deficitarnih
zanimanja“. Takoñer, trebalo bi se osvrnuti na pritisak na obrazovanje za
neproizvodna zanimanja, kao i na problem nepostojanja svijesti o potrebi
cjeloživotnog obrazovanja.
Sugerira se da se stavka “Prevelika izdvajanja iz i na plaću“ izbriše a “Nepovoljna
fiskalna politika države” promijeni u “Fiskalna politika neprimjerena razvojnom
trenutku” (pod naslovom Gospodarstvo).
Što se tiče Zdravstva (pod naslovom Društvene djelatnosti), trebalo bi dodati stavku
“Zdravstveni standardi koji ne vode računa o specifičnostima prostora županije
(otocima i relativno praznom kontinentalnom prostoru)”.
Evaluacijski tim predlaže da se u okviru originalnog naslova Gospodarstvo izbrišu
prva i druga stavka s obzirom da su sadržane u prethodno predloženoj stavci
“Fiskalna politika neprimjerena razvojnom trenutku”.
Pod originalnim naslovom Turizam, sada Gospodarstvo, trebalo bi pod “Ugroženost
prostora divljom gradnjom” dodati “(apartmanizacijom)”.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
180
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
U stavci “Devastacija i propadanje prirodnog i kulturnog dobra zbog nesavjesnog
korištenja” treba umjesto riječi “nesavjesnog” napisati “neodgovornog” a stavku
premjestiti pod naslov Okoliš.
U okviru originalnog naslova Zaštita okoliša (sada Okoliš) trebalo bi izbrisati “Spor
postupak razminiranja” jer ta stavka ide pod naslov Institucije i “Postojanje divljih
odlagališta otpada” jer je ta stavka sadržana u dijelu Slabosti.
Konačno, izrañivač i evaluacijski tim složili su se da svojevrsnu prijetnju predstavlja i
relativno kratko vrijeme za provedbu projekata vezanih za operativne programe
(pravilo N+3), kao i, kad je riječ o potpori razvoju područja posebne državne skrbi,
postojeće zakonodavstvo, koje ne odgovara stvarnim potrebama.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
181
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
4. Vrednovanje ciljeva, prioriteta i mjera Županijske
razvojne strategije Šibensko-kninske županije
Vizija razvoja Šibensko-kninske županije usklañena je nakon rasprave s izrañivačem
i razmatranja nekoliko važnih primjedbi dionika. Konačni prijedlog teksta vizije,
“Šibensko-kninska županija je županija ugodnog življenja s učenim ljudskim
resursima, dinamičnim gospodarstvom i visokom razinom svijesti o očuvanju i
održivom korištenju prirodne i kulturne baštine”, dobro odražava raspravu i primjedbe
i kratko i jednostavno odreñuje najpoželjniji razvoj.
Prilikom utvrñivanja slijeda ciljeva, mjera i prioriteta potrebnih za postupno dosezanje
razvojne vizije izrañivač je potvrdio sposobnost povezivanja dijelova strategije u
cjelinu i pokazao da je u stanju pripremiti razvojni dokument u skladu s logikom
upravljanja projektnim ciklusom. Upozoreno je, meñutim, da mjestimično nije jasan
logički metodološki slijed analiza-SWOT-ciljevi-mjere, odnosno, kako su iz problema i
razvojnih potreba formulirani ciljevi. Trebalo je razjasniti je li primijenjena neka
odreñena metoda ili su ciljevi predloženi na participativnim radionicama pa su se radi
zahtjeva za participacijom svih dionika morali naći na popisu. Uz to, neki prioriteti
navedeni su bez obrazloženja a razrañenost mjera varirala je: neke su bile opisane
detaljno, neke tek jednom rečenicom. Izrañivaču je preporučeno da u tom smislu
uravnoteži tekst, što je i učinjeno u konačnom nacrtu ŽRS. Time je postignuta i
interna konzistentnost skupa ciljeva. Takoñer, inzistiralo se na razlikovanju nositelja
aktivnosti i korisnika, što je izrañivač usvojio.
Izrañivač je uvažio ove primjedbe i tako uskladio ciljeve ŽRS ŠKŽ s prioritetima
Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske i s ciljevima Strateškog okvira za
razvoj. Što se tiče konačne verzije ciljeva i prioriteta, mišljenje evaluacijskog tima je
pozitivno. Evaluatori smatraju ovaj dokument velikim doprinosom konačnom rezultatu
projekta i dobrom bazom za elaboraciju Akcijskog plana, kao i za implementaciju
ukupne razvojne strategije Šibensko-kninske županije.
S obzirom na potpunost, konzistentnost i snagu informacija, može se donijeti
pozitivna završna procjena jer su sve bitne opaske uzete u obzir, kao i preporuke
evaluacijskog tima, što je rezultiralo:
- dobro odabranim i opisanim indikatorima;
- boljom naglašenošću posebnih karakteristika ŠKŽ i jasnijom vezom izmeñu
nalaza ove faze i prve faze dokumenta, što doprinosi jasnoći i konzistentnosti
svih informacija;
- velikim poboljšanjem strukture završne verzije, što doprinosi dosljednosti i jasnoći
dokumenta.
S aspekta primjerenosti ciljeva, prioriteta i potreba, evaluacijski tim misli je da je taj,
ključni dio dokumenta znatno popravljen, što je rezultiralo sljedećim:
- ciljevi i prioriteti objašnjeni su na način da pokrivaju cijelu Županiju, tj. fokusiraju
se na ukupni rast i održivi razvoj;
- povezanost ciljeva i potreba sada je vidljivija;
- dano je više argumenata i bolja objašnjenja nekih pitanja koja su prije bila
preopćenita, što je pridonijelo primjerenosti ciljeva i prioriteta.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
182
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
S aspekta usklañenosti ciljeva i prioriteta, može se dati sljedeća konačna ocjena:
- ciljevi i prioriteti sada su koherentnije strukturirani, jasnije i konzistentnije
elaborirani i jasnije objašnjeni;
- zadovoljeni su kriteriji usklañenosti s obzirom da su glavni ciljevi utemeljeni na
informacijama vezanim za probleme i potrebe, kao što je prikazano u Analizi ove
Strategije;
- sva objašnjenja koja unesena u segment “mjera” dodatno elaboriraju ciljeve i
prioritete, što dodatno doprinosi koherentnosti i usklañenosti konačnog
dokumenta.
Na temelju Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja
županijskih razvojnih strategija, izrañivač se, dakle, u krajnjoj liniji trebao usredotočiti
na razvojne projekte, što je i učinio pa je na kraju uspio prikupiti više od dvjesto u
odreñenoj mjeri razrañenih projektnih prijedloga. Treba naglasiti da je time obavljen
izuzetno vrijedan posao, ali i napomenuti da odmah po usvajanju ŽRS ŠKŽ
prikupljene projekte treba svrstati u skupine, rangirati i pojedinačno ocijeniti.
Uspješnosti tog posla svakako bi trebala pridonijeti skora (?) realizacija Zakona o
regionalnom razvoju u dijelu sreñivanja Središnje elektroničke baze razvojnih
projekata.
Kao i kod prethodnih dijelova ŽRS ŠKŽ, izrañivaču je upućen niz primjedbi. Na ovom
mjestu ističemo one koje se odnose na definiciju ciljeva i prioriteta, dok se primjedbe
na mjere, kao i tehničke primjedbe, detaljnije iznose u Prilogu III ovog dokumenta.
Tako je izrañivaču savjetovano da kao Strateški cilj 2 unese “Uravnoteženi regionalni
razvoj”, dok prijašnji Strateški cilj 2 postaje Strateški cilj 3 a prijašnji Strateški cilj 3
postaje Strateški cilj 4. U okviru novog Strateškog cilja 2 predlažu se dva prioriteta:
P1: Razvoj zaobalja i P2: Razvoj otoka.
U skladu s tim, u bivšem Strateškom cilju 2 (po novome, u Strateškom cilju 3)
predlaže se izmjena pa on sada glasi “Razvoj komunalne i javne infrastrukture za
uravnotežen gospodarski razvoj te očuvanje i zaštita okoliša radi podizanja kvalitete
života”. Pored toga, u bivšem Strateškom cilju 2 (sadašnjem Strateškom cilju 3)
predlaže se dodatna izmjena pa on sada glasi “Razvoj komunalne i javne
infrastrukture za uravnotežen gospodarski razvoj te očuvanje i zaštita okoliša radi
podizanja kvalitete života".
Ta sugestija raspravljana je na Partnerskom vijeću, gdje je predloženi novi strateški
cilj doživio modifikaciju na način da su, osim zaobalja i otoka, identificirana i područja
PPDS-a kao posebno važna u postizanju uravnoteženog regionalnog razvoja.
Odatle je predloženi naslov strateškog cilja promijenjen u „Brži razvoj potpomognutih
područja“, s dva prioriteta – P1: Razvoj zaleña i otoka, te P2: Potpora provoñenju
državnih mjera na PPDS.
Nešto dužu raspravu potaknuo je Prioritet 14: Što je to javna infrastruktura – je li
bolje društvena infrastruktura? Predloženo je da se mjere razdvoje prema
područjima: modernizacija i izgradnja objekata zdravstvene i socijalne skrbi,
obrazovni objekti itd.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
183
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Što se tiče prioriteta unutar Strateškog cilja 2, izrañivač je upozoren da pojam regije
ne koristi jednoznačno pa mjestimično nije bilo jasno je li riječ o županiji ili
Jadranskoj NUTS2 regiji. Kad je riječ o regionalnom razvoju, mjestimično nije bilo
jasno radi li se o razvoju županije ili o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.
Izrañivaču je preporučeno da pod regionalnim razvojem smatra razvoj Šibenskokninske županije, što je prihvaćeno.
Izrañivač je prihvatio predložene izmjene i strukturu ciljeva, prioriteta i mjera (koje su
kasnije dijelom modificirane na Partnerskom vijeću).
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
184
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
5. Vrednovanje Akcijskog plana i Komunikacijske strategije
5.1. Akcijski plan
Akcijski plan ŽRS ŠKŽ oslikava realne okolnosti provedbe strateških dokumenata u
RH, uzimajući u obzir ograničenja. To se osobito odnosi na rok u kojem je trebalo
izraditi ŽRS ŠKŽ, ali i na ograničenja u pogledu neformalnih mehanizama dobivanja
financijske potpore potrebne za provedbu projekata.
Naime, prema Metodologiji izrade županijskih razvojnih strategija, svrha Akcijskog
plana je da osigura transparentnost generiranja projekata kroz njihovu evaluaciju i
rangiranje a nakon toga i transparentnost procesa alokacije sredstava za projekte.
Pored toga, Akcijski plan služi za operacionalizaciju ŽRS i omogućuje cjelovit pregled
i strukturu svih aktivnosti potrebnih za provedbu ŽRS ŠKŽ u razdoblju 2011. – 2013.
Prema Pravilniku o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja,
Akcijski plan trebao bi sadržavati sljedeće glavne sastavnice: ciljeve, predviñene
aktivnosti, razdoblje provedbe plana i pojedinih aktivnosti, izvršitelja aktivnosti,
meñusobnu povezanost aktivnosti, rangiranje aktivnosti po prioritetu, troškove
provedbe pojedinih aktivnosti, izvore financiranja aktivnosti, načine i indikatore
praćenja ostvarivanja plana i kontrolu provedbe plana. Analizirani Akcijski plan to i
sadrži.
Meñutim, u odnosu na spomenutu Metodologiju, u Akcijskom planu ŽRS ŠKŽ
nedostaju kvalitetno obrañene financijske projekcije i kvalitetno pripremljeni projekti.
Nakon višekratnih rasprava, ponekad i vrlo živih, evaluatorski tim suglasio se sa
stavom izrañivača da se, u situaciji kada su sredstva državnog proračuna, kao i
ostala sredstva, uključujući i sredstva EU za Šibensko-kninsku županiju, još uvijek
velika nepoznanica, navedu samo ona financijska sredstva za razvojne projekte koja
se formiraju iz županijskog i proračuna jedinica lokalne samouprave. Smatra se da
taj pristup, s jedne strane, jasno iskazuje financijski potencijal cjelokupnog prostora
Županije i da, s druge strane, ukida nerealnost i megalomaniju tako čestu u nekim
ranijim razvojnim dokumentima (npr. ROP). Tome u prilog ide činjenica da projekti
prikupljeni tijekom izrade ŽRS ŠKŽ, kojih je do sada prikupljeno više od dvjesto,
uglavnom nemaju definirane troškove provedbe i da su informacije o tim projektima
nepotpune. Kako je prikupljanje projekata kontinuirani proces (očekuje se prijava
novih), predlaže se paralelno s tim raditi na obradi, evaluaciji i kategorizaciji već
prikupljenih projekata.
Projektni prijedlozi dalje će se prikupljati preko javnih poziva na za to pripremljenom
obrascu, a pozivi za podnošenje projektnih ideja objavljivat će se najmanje dva puta
godišnje.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
185
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
U dijelu koji se odnosi na provedbu Akcijskog plana predloženi su kvalitetni i jasni
pokazatelji kao sastavni dio metodologije procjene projekata koji će pomoći u
procjeni važnosti odreñenog projekta, tj. prioriteta njegove provedbe. Ipak, izvoñaču
se savjetuje da nadopuni predloženi skup pokazatelja, posebno u slučaju strateškog
cilja “Konkurentno gospodarstvo bazirano na stranim i domaćim ulaganjima u turizam
i prateće usluge, tradicionalnoj poljoprivredi i industriji temeljenoj na inovacijama i
naprednim tehnologijama u gospodarstvu”, koji je prilično širok i odnosi se na niz
gospodarskih aktivnosti. Primjerice, u djelatnostima poljoprivrede i marikulture,
prethodno istaknutim kao gospodarskim potencijalima, trebalo bi mjeriti broj ha
zemljišta privedenih svrsi, broj novih kultura/proizvoda (ne samo ekoloških), broj
novoostvarenih poticaja (kroz ARCOD i sl.), povećanje proizvodnje školjkaša ili broj
proizvoñača/proizvoda koji zadovoljavaju standarde EU i sl. U pogledu ulaganja,
treba pratiti veličinu ulaganja, predmet ulaganja (ne samo broj ulagača), ostvarene
utjecaje itd.
Usuglašeno je da se ocjenjivanje projekata vrši u dva koraka. Prvi korak je
ocjenjivanje projekata s obzirom na njihovu usklañenosti sa ŽRS ŠKŽ i s ostalim
relevantnim strategijama, kao i s prostorno-planskom dokumentacijom na svim
razinama. Drugi korak je analiza projekata prema šest skupina kriterija usklañenih s
prethodno istaknutim pokazateljima.
U Nacrtu ŽRS ŠKŽ navedeno je godišnje praćenje i vrednovanje (monitoring i
evaluacija) za razdoblje na koje se ŽRS odnosi. Izrañivaču je predloženo da zbog
kratkih rokova provedbe uspostavi kvartalno i polugodišnje praćenje i da privremeno
vrednuje provedbu ŽRS već krajem 2011. Sva vrednovanja će se na kraju ukupnog
razdoblja provedbe tako moći objediniti ex-post evaluacijom. Izrañivač je uvažio
preporuku.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
186
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
5.2. Komunikacijska strategija i njezin akcijski plan
Postupajući po Pravilniku o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu
vrednovanja županijskih razvojnih strategija, Šibensko-kninska županija je u ožujku
2011. godine donijela Komunikacijsku strategiju za upravljanje i provedbu ŽRS ŠKŽ,
koja sadrži sve elemente naložene Pravilnikom.
Opći cilj Komunikacijske strategije ŽRS ŠKŽ je da doprinese boljem razumijevanju
regionalnog razvoja, ciljeva i odrednica regionalne razvojne politike definirane
Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske, kao i strateških ciljeva
definiranih u ŽRS ŠKŽ, svih dionika regionalnog razvoja u Županiji.
U Komunikacijskoj strategiji dobro su uočeni i istaknuti specifični ciljevi (informirati
javnost o ulozi Strategije regionalnog razvoja u ostvarivanju ciljeva ravnomjernog
regionalnog razvoja Republike Hrvatske i podizanja konkurentnosti hrvatskih regija;
informirati javnost o strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama ŽRS ŠKŽ; informirati
dionike i potencijalne korisnike na lokalnoj razini o mogućnostima financiranja
razvojnih projekata; osigurati transparentnost provedbe ŽRS ŠKŽ), prepoznate su
ciljne skupine (potencijalni korisnici sredstava iz nacionalnih ili EU fondova,
predstavnici medija, krajnji korisnici s utjecajem na razvoj regionalne politike,
grañani/šira javnost), precizirani su alati za informiranje šire javnosti (javna
prezentacija/konferencija, konferencije za novinare, objave za tisak i radijski intervjui,
web stranice), publikacijski materijali i alati potpore korisnicima. Može se konstatirati
da su komunikacijske aktivnosti raznovrsne i usmjerene na različite ciljane skupine,
pri čemu se nisu izgubile iz vida potrebe pojedinaca i institucija središnje, regionalne i
lokalne razine.
Kao dio Komunikacijske strategije izrañen je i Akcijski plan za 2011. godinu. On
sadrži aktivnosti, nositelje, vremenski raspored i pokazatelje provedbe.
Dokumentacija koja je bila na raspolaganju tijekom prethodnog vrednovanja upućuje
da su se aktivnosti predviñene Akcijskim planom već počele odvijati.
Na temelju iznesenog, preporuča se prihvaćanje Komunikacijske strategije i njezina
Akcijskog plana.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
187
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
6. Zaključak
Na temelju cjelokupnog Prethodnog vrednovanja izrade Županijske razvojne
strategije Šibensko-kninske županije 2010. – 2013. možemo zaključiti:
1. Nacrt ŽRS izrañen je na temelju Pravilnika o obveznom sadržaju, metodologiji
izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija, koji je donesen na
osnovi i prema odredbi Zakona o regionalnom razvoju.
2. Izrañivač je kompetentno slijedio odredbe Pravilnika i izradio razvojni
dokument s podrobnom i dobro potkrijepljenom društveno-gospodarskom
analizom Šibensko-kninske županije.
3. SWOT analiza dobro je odmjerena a strateški ciljevi slijede iz uočenih
problema i potreba. Prioriteti i mjere slijede iz ciljeva i potpuno zaokružuju
cjelinu strategije.
4. Akcijski plan dobro odreñuje prioritetne poslove i zadatke a Komunikacijska
strategija odgovara potrebama za širenjem informacija o Strategiji i njezinoj
provedbi. Provede li se u potpunosti i na vrijeme, Komunikacijska strategija će
osigurati kontinuitet participacije dionika, koja je tijekom izrade ŽRS
uspostavljena na visokoj razini.
Napominjemo, ŽRS ŠKŽ usredotočena je na prikupljene razvojne projekte i njihovu
provedbu i ne obuhvaća sve poslove kojima se treba baviti nositelj županijske
razvojne politike. Nedostaju potpuna institucionalna analiza, koja bi odredila postojeći
i traženi kapacitet nositelja, formulacije razvojnih instrumenata i mjera, te njihovo
praćenje i vrednovanje. Ovi nedostaci ne mogu se pripisati izrañivaču, već
ograničenom konceptu upravljanja regionalnim razvojem na razini Republike
Hrvatske ugrañenom u Strategiju regionalnog razvoja i Zakon o regionalnom razvoju.
Provedbom predložene ŽRS ŠKŽ, sasvim je sigurno, učiniti će se prvi korak ka
uspostavi cjelovite županijske razvojne politike koja se može formulirati u sljedećem
razvojnom dokumentu.
Poseban problem je vremenski obuhvat ŽRS ŠKŽ (naravno, i svih drugih hrvatskih
županija). Zadano vrijeme važenja i provedbe strategije (tri godine) svakako je
prekratko za provedbu i praćenje bilo kakvog dugoročnog, pa i srednjoročnog,
razvojnog dokumenta. Uz to, Pravilnik koji je ovdje morao biti prihvaćen kao projektni
zadatak ne nalaže razvojne projekcije koje bi bile dijelom osnove odreñivanja ciljeva,
a ni meñužupanijsku razvojnu suradnju (relevantna bi bila suradnja unutar Jadranske
NUTS2 regije). Ne nalaže se ni institucionalna analiza koja bi ukazala na
supsidijarnost strategije i bila osnovom za predlaganje i zaduživanje odgovarajućih
tijela za voñenje razvojne politike. Stoga se predlaže izrada zadovoljavajuće
obuhvatnog projektnog zadatka po kojem će se ova strategija kontinuirano inovirati,
premošćivati istaknuta vanjska ograničenja i u najvećoj mogućoj mjeri biti u funkciji
ostvarivanja dodane vrijednosti (European Added Value – EAV) u zajednici.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
188
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
Dakle, preporučuje se usvajanje predloženog nacrta Županijske razvojne
strategije Šibensko-kninske županije i provedba Akcijskog plana. Takoñer,
preporuča se izrada odgovarajućeg projektnog zadatka izrade Razvojne
strategije Šibensko-kninske županije za iduće razdoblje.
Opravdano se očekuje da Partnersko vijeće nastavi s radom i nakon usvajanja
Županijske razvojne strategije Šibensko-kninske županije. Savjetovano mu je da
pokuša uskladiti poslove Vijeća i odgovarajućih županijskih odjela kako bi se u
najvećoj mogućoj mjeri ostvarili sinergijski učinci.
U Splitu/Šibeniku, 30. ožujka 2011. godine.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
189
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
11. KRATICE
ARCOD
CARDS
CIFR
COAST
CZSS
DZS
EU
FINA
HAKOM
HBOR
HCPHS
HCR
HEP
HGK
HOK
HPA
HPK
HZMO
HZPSS
HZZ
HZZO
IPA
ISPA
JLRS
JLS
JU ZPV
LAG
MINGORP
MPRRR
MRRŠVG
MUP
NATURA 2000
NKD
NN
NUTS
OECD
OIE
OPG
PHARE
PPDS
PPŽ
PUR
RCGO
Registar
OIEKPP
RH
ROP
RRA
SGMS
ŠKŽ
TZ
UNDP
ŽRS
Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog
zemljišta u RH
(engl. Community Assistance For Reconstruction, Development and Stabilisation) Pomoć EU za
obnovu, razvoj i stabilizaciju
(engl. Croatian Investor Friendly Region) Certifikat Programa certificiranja regija za ulaganja
(ICPR)
(engl. Conservation and Sustainable Use of Biodiversity in the Dalmatian Coast)
Projekt UNDP-a za očuvanje značajne biološke i krajobrazne raznolikosti obalnog područja
Dalmacije
Centar za socijalnu skrb
Državni zavod za statistiku
Europska unija
Financijska agencija
Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije
Hrvatska banka za obnovu i razvitak
Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo
Hrvatski centar za razminiranje
Hrvatska elektroprivreda
Hrvatska gospodarska komora
Hrvatska obrtnička komora
Hrvatska poljoprivredna agencija
Hrvatska poljoprivredna komora
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (sada Hrvatska poljoprivredna komora)
Hrvatska zavod za zapošljavanje
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
(engl. Instrument of Pre-Accession Assistance) Instrument pretpristupne pomoći EU
(engl. Instrument for Structural Policies for Pre-Accession) Instrument pretpristupne pomoći EU u
području zaštite okoliša i transporta.
Jedinica lokalne ili regionalne (područne) samouprave
Jedinica lokalne samouprave
Javna Ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima i drugim zaštićenim prirodnim
vrijednostima na području Šibensko – kninske županije
Lokalna akcijska grupa
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva
Ministarstvo unutarnjih poslova
Ekološka mreža zaštićenih područja na teritoriju Europske unije
Nacionalna klasifikacija djelatnosti
Narodne novine
(franc. Nomenclature des unités territoriales statistiques) Statistička nomenklatura prostornih
jedinica koju je definirao Europski statistički ured (Eurostat)
(engl. Organisation for Economic Co-operation and Development) Organizacija za ekonomsku
suradnju i razvoj
Obnovljivi izvori energije
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo
(franc. Pologne et Hongrie - Aide á Restructuration Economique) Instrument pretpristupne pomoći
EU u području izgradnje institucija, te gospodarske i socijalne kohezije
Područja posebne državne skrbi
Prostorni plan Šibensko-kninske županije
Program ukupnog razvoja
Regionalni centar za gospodarenje otpadom
Registar projekata i postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneracije te
povlaštenih proizvoñača
Republika Hrvatska
Regionalni operativni program
Regionalna razvojna agencija Šibensko-kninske županije
Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama
Šibensko kninska županija
Turistička zajednica
(engl. United Nations Development Programme) Program Ujedinjenih naroda za razvoj
Županijska razvojna strategija
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
190
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
12. IZVORI I LITERATURA
1. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, Ministarstvo regionalnog razvoja,
šumarstva i vodnog gospodarstva, 2010.
2. Strateški okvir za razvoj 2006.-2013., Vlada RH, 2006.
3. Prostorni plan Šibensko-kninske županije, 2002. s izmjenama i dopunama
4. Regionalni operativni program ŠKŽ 2004.-2010., 2004.; Revidiran 2007.
5. Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama RH, Rudarsko-geološki naftni fakultet,
2008.
6. Rudarsko-geološka studija Šibensko-kninske županije, Hrvatski geološki institut,
2006.
7. Plan navodnjavanja Šibensko-kninske županije, Poljoprivredni fakultet Zagreb, 2007.
8. Master i marketing plan razvoja turizma Šibensko-kninske županije, Implementacija
projekta Louis Berger S. A, 2005.
9. Održivi razvoj otoka Šibensko-kninske županije, Ekonomski fakultet Split, 2001.
10. Potencijali i ograničenja razvoja područja od posebne državne skrbi Šibenskokninske županije, Ekonomski fakultet Split, 2001.
11. Plan gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije 2007.-2015.
12. Studija o utjecaju na okoliš za objekte akvakulture u zoni ušća rijeke Krke, Institut
Ruñer Bošković, 2004.
13. Projekt plinofikacije Šibensko-kninske županije, Energetski institut “Hrvoje Požar”,
2005.
14. Razvitak marikulture na ušću rijeke Krke, Institut Ruñer Bošković, 2000.
15. Izvješće o stanju okoliša Šibensko-kninske županije, OIKON – Institut za primijenjenu
ekologiju, 2010.
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
191
RAZVOJNA STRATEGIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
13. PRILOZI
Akcijski plan plan provedbe Razvojne strategije Šibensko-kninske županije
Komunikacijska strategija
REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
192

EDUKATIVNA RADIONICA OBITELJSKOG SMJEŠTAJA I

Preuzmi odluku o izboru kandidata

konferencija zatvaranja cabcos 2

administrativni ustroj hrvatske kroz povijest

Poziv i program zavrsne konferencije projekta REDEEM

P R I S T U P N I C A

Dekodiranje ljubavi

Harmonizacijski sastanak i predstavljanje Dijagnostičke analize u