klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovini na malo

1
HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA
Sektor za trgovinu - Udruženje trgovine
KLASIFIKACIJA PRODAVAONICA I OSTALIH OBLIKA
PRODAJE U TRGOVINI NA MALO U HRVATSKOJ
Zagreb, srpanj 2004.
2
SADRŽAJ
1. Uvod......................................................................................................................3
2. Komparativni pregled klasifikacije prodavaonica i ostalih oblika prodaje...........5
2.1. Klasifikacija prodavaonica prema Europskom statističkom sustavu.................5
2.1.1. Prodavaonice s pretežno prehrambenim asortimanom..................................5
2.1.2. Prodavaonice s pretežno neprehrambenim asortimanom..............................7
2.1.3. Ostali oblici prodaje........................................................................................8
2.2. Klasifikacija prodavaonica u Njemačkoj............................................................8
2.3. Klasifikacija prodavaonica u Sloveniji.............................................................10
3. Klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovini na malo u
Hrvatskoj...............................................................................................................12
3.1. Metodološka pojašnjenja..................................................................................12
3.2. Klasifikacija prodavaonica i ostalih tipova prodaje tabelarni prikaz................13
3.3. Definiranje temeljnih obilježja prodavaonica i ostalih oblika prodaje.............14
3.3.1. Prodavaonice..................................................................................................14
3.3.2. Ostali oblici prodaje........................................................................................18
3.3.3. Trgovački centar.............................................................................................21
3.3.4. Tržnica............................................................................................................22
4. ZAKLJUČAK...........................................................................................................23
Literatura..................................................................................................................24
3
1. UVOD
Već se dulje vremena ističe potreba za poboljšanjem informacijskog sustava i
izradom usporedive baze podataka u hrvatskoj maloprodaji. To se prije svega odnosi na izradu
tipologije i popis prodavaonica prema prepoznatljivim međunarodnim kriterijima.
U Hrvatskoj je okvir za statističko praćenje vrsta prodavaonica neprimjeren. Iako se
dio definicija nalazi Hrvatskom statističkom sustavu i u Pravilniku o minimalnim tehničkim
uvjetima za poslovne prostorije u kojima se obavlja trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima
za prodaju robe izvan prostorija (NN br. 37/1998), postojeća klasifikacija i definicije su zastarjeli
i nisu prilagođeni dinamičnim promjenama i terminologiji Europskog statističkog sustava. Podaci
o maloprodajnoj strukturi su procjena specijaliziranih agencija za istraživanje tržišta. Državni je
Zavod za Statistiku posljednji puta napravio popis prodajnih kapaciteta u trgovini na malo
godine 1989. (Republički Zavod za statistiku, 1991).
Nedovoljno usporediva baza podataka s razvijenim zemljama EU-a i nedovoljan broj
kvalitetnih podataka za odlučivanje uzrok su tome da se često donose pogrešne odluke,
temeljene prije svega na procjenama, a ne stvarnom stanju. Slabiji je nadzor nad zaštitom
potrošača i regionalnim razvojem. Zbog nepotpune i zastarjele tipologije stručne službe u
postupku izdavanja dozvola za rad često prihvaćaju prijedlog poduzetnika o svrstavanju u
pojedinu kategoriju. Posljedica je korištenje naziva u promidžbene svrhe (npr. diskont ili
trgovački centar) iako to tipom prodavaonice i načinom rada nije opravdano. Na razini
znanstvenih i obrazovnih institucija stručnjaci analiziraju maloprodaju na temelju procjena i
pojedinačno prikupljaju podatke na neizravan način.
Svrha je ovog projekta izraditi klasifikaciju prodavaonica i ostalih oblika prodaje u
Hrvatskoj, a koja bi bila usporediva s Europskim statističkim sustavom i s terminologijom ostalih
zemalja u okruženju. Glavni ciljevi projekta su klasificirati i definirati prodavaonice prema
određenim zajedničkim obilježjima.
Namjera je izrađenu tipologiju koristiti kao osnovicu za standardizaciju i
harmonizaciju koncepata i definicija na razini HGK-a, DZS-a, lokalne uprave i poduzetnika. Ona
je temelj za uspostavu razvidnih kriterija kod planiranja razvoja maloprodaje, izdavanja dozvola,
provedbu popisa kapaciteta u maloprodaji, prezentaciju i diseminaciju podataka. Namjera je i
jasno profilirati aktivnu ulogu Hrvatske gospodarske komore kao stručne institucije koja pomaže
svoje članice.
Očekivani učinci projekta su koristi za poduzetnike, jedinice lokalne samouprave,
Središnju državu i znanost. Primjena tipologije prodavaonica omogućiti će međunarodnu
usporedivost podataka i pokazatelja, kvalitetniju analizu trgovine, jednostavnije i lakše
interpretiranje podataka, efikasnije i ekonomičnije davanje podataka, lakše donošenje odluka i
efektivnije planiranje razvoja trgovine.
Klasifikacija prodavaonica u djelatnosti trgovine na malo bitna je za analizu rasta i
razvoja maloprodaje. Ona je temelj za popis prodavaonica i oblika prodaje u trgovini na malo i
omogućuje
praćenje
promjena
u
maloprodajnoj
strukturi
prema
pojedinim
vrstama
prodavaonica. Kao takva bitna je za menadžment, državnu upravu i ostale subjekte, jer
4
omogućuje razvrstavanje trgovinskih oblika, računanje tržišnih udjela, ocjenu konkurentne
pozicije pojedinih tipova prodavaonica i razvoj konkurentnih trgovinskih oblika.
Sadržaj
istraživanja
obuhvatio
je
analizu
tipologije
prodavaonica
prema
definicijama Europskog statističkog sustava (“Eurostat”), tipologiju prodavaonica u Njemačkoj i
Sloveniji. Dana je klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovini na malo u
Hrvatskoj. U ovom dijelu projektnog zadatka definirane su pojedine vrste prodavaonica, dok su
definicije ostalih oblika prodaje predmet sljedećeg projektnog zadatka.
Nositelj
projekta
jest
Hrvatska
gospodarska
komora.
Prijedlog
tipologije
prodavaonica i ostalih oblika prodaje za Hrvatsku izradili su članovi “Radne grupe za izradu
tipologije prodavaonica”:
1. Ivan-Damir Anić, Ekonomski institut, Zagreb
2. Dubravka Aunedi, Hrvatska gospodarska komora
3. Vesna Brčić-Stipčević, Ekonomski fakultet, Zagreb.
4. Ema Culi, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
5. Tomislav Čović, Getro d.d., Zagreb
6. Manuela Ćelić, Agrokor d.d.
7. Silvija Drvarek, Quelle d.o.o.
8. Sandra Dumančić, CBA International d.o.
9. Silvia Ferenac, Fliba d.o.o., Mercatone Emmezeta
10. Jadranka Huten, Neckermann d.o.o.,
11. Anka Javor, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske
12. Irena Kostelac Zrnić, Spoin d.o.o.
13. Vlatka Kučević, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva
14. Zdravko Krpan, Tržnice Zagreb d.o.o.
15. Dražen Lulić, Getro d.d., Zagreb
16. Drago Munjiza, Konzum d.d.
17. Marija Novak Ištok, Gendar d.o.o.
18. Milica Rakuša-Martulaš, Hrvatska gospodarska komora
19. Sanja Takač-Fröhlich, Komora Zagreb
20. Damir Vragović, Neckermann d.o.o.
21. Željko Vugrić, CBA International d.o.
22. Milutin Zrnić, Spoin d.o.o.
♦
Konačna verzija klasifikacije prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovini na
malo u Hrvatskoj doprinos je svih članica Udruženja trgovine HGK-a.
5
2.
KOMPARATIVNI PREGLED
OSTALIH OBLIKA PRODAJE
KLASIFIKACIJE
PRODAVAONICA
I
2.1. KLASIFIKACIJA PRODAVAONICA PREMA EUROPSKOM STATISTIČKOM SUSTAVU
Terminologija i definicije prodavaonica koje se koriste unutar Europskog statističkog
sustava (“European Statistical System”) navedeni su u Bazi podataka CODED (“The Eurostat
Concepts and Definitions Database”) i publikacijama Eurostata (vidi literaturu). CODED
djeluje kao nezavisan informacijski sustav, ali je i dio Eurostata. Baza podataka CODED je
osnovica za standardizaciju i harmonizaciju koncepata i definicija u području trgovine.
Svrha joj je poticati konzistentno korištenje postojećih standarda u zemljama EU-a.
Od oblika trgovine razlikuju se prodaja u prodavaonicama i ostali oblici prodaje. U
sklopu prodaje u prodavaonica razlikuju se
prodavaonice koje nude pretežno prehrambene
proizvode i prodavaonice s pretežno ne-prehrambenim proizvodima. Definicije pojedinih vrsta
prodavaonica razlikuju se u zemljama EU-a, a baza podataka CODED obuhvaća njihova
zajednička obilježja.
2.1.1. PRODAVAONICE S PRETEŽNO PREHRAMBENIM ASORTIMANOM
U ovoj grupi razlikuju se slijedeće vrste prodavanica: mini market, supermarket,
hipermarket, diskontna prodavaonica i prodavaonica susjedstva.
•
Mini market (“Mini-market”, “superette”)
Mini-market je samoposlužna prodavaonica u kojoj se nude prehrambeni proizvodi.
2
Površina prodajnog prostora kreće se od 100 do 400 m (Vidi tablicu 1).
Tablica 1. Prodajna površina mini marketa u zemljama EU-a
Zemlja
Površina prodajnog prostora u m
1. Njemačka, Belgija
100 – 400
2. Francuska, Španjolska
120 – 400
3. Velika Britanija
186 i više
4. Grčka i Portugal
•
2
manje od 200
Supermarket (“Supermarket”)
Supermarket je samoposlužna prodavaonica u kojoj se nude uglavnom prehrambeni
proizvodi i u manjem opsegu i neprehrambeni proizvodi. Prodajna površina supermarketa
2
razlikuje se od zemlje do zemlje i kreće se od 200 do 2500 m (vidi tablicu 2).
6
Tablica 2. Prodajna površina supermarketa u zemljama EU-a
Zemlja
Prodajna površina u m
1. Grčka i Portugal
200 i više
2. Nizozemska
prosječno 300
3. Belgija, Danska, Francuska, Italija, Luxemburg, Španjolska
400 – 2500
4. Njemačka
400 – 1000
5. Velika Britanija i Irska
•
2
do 2323
Hipermarket (“Hypermarket”, “superstore”)
Hipermarket je samoposlužna prodavaonica s parkiralištem koja nudi široki asortiman
prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Površina prodajnog prostora je navedena u tablici 3.
Tablica 3: Prodajna površina hipermarketa
Prodajna površina u
Zemlja
m
Njemačka
2
1500 –5000 i više
Velika Britanija i Irska
2323
Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg,
Nizozemska, Portugal, Španjolska
U
Njemačkoj
se
hipermarketi
nalaze
2500 i više
pod
nazivom
Potrošačko
tržište
2
(“Verbrauchermarkt”), koji imaju prodajnu površinu od 1500 do 4999 m , Samoposlužna robna
2
kuća (“SB-Warenhaus”) s prodajnom površinom više od 5000 m . U Velikoj Britaniji i Irskoj
hipermarketi su Super prodavaonice (“Superstore”), koje u odnosu na kontinentalne
hipermarkete imaju ograničeni asortiman neprehrambenih proizvoda.
•
Diskontna prodavaonica (“Discount store”)
Glavna obilježja diskontne prodavonice jesu ograničeni asortiman proizvoda s velikim
koeficijentom obrtaja i niže cijene u odnosu na ostalu maloprodaju. Diskontne prodavaonice
posluju gotovo bez usluga.
•
Prodavaonica susjedstva (“Convenience store”)
Asortiman konvencionalne prodavaonice čine uglavnom prehrambeni proizvodi
namijenjeni kupcima koji stanuju u blizini prodavaonice, dolaze pješke u kupnju i obavljaju brzu
i neplaniranu dnevnu kupnju. Prodajna površina je mala ili srednje velika. Radno vrijeme je
dugo u zemljama s liberalnijom polikom radnog vremena.
7
2.1.2. PRODAVAONICE S PRETEŽNO NEPREHRAMBENIM ASORTIMANOM
U ovoj grupi prodavaonica razlikuju se slijedeće vrste prodavaonica: robna kuća,
prodavaonica mješovite robe, specijalizirane prodavaonice, trgovački centar.
•
Robna kuća (“Department store”)
Robna kuća je prodavaonica s velikom prodajnom površinom na pristupačnoj lokaciji -
uglavnom u centru grada. Robna kuća pod jednim krovom nudi vrlo široki i relativno duboki
asortiman proizvoda za konačnu potrošnju (“consumer goods”), među kojima su obavezno
zastupljeni kućne potrepštine i odjeća.
Proizvodi i ponuđene usluge prodaju se uz pomoć prodajnog osoblja u različitim
odjelima, od kojih svaki funkcionira kao specijalizirana prodavaonica. Standard robne kuće je
kombinacija slobode izbora i usluge prodajnog osoblja. Odjeli za prodaju prehrambenih
proizvoda obično posluju na bazi samoposluživanja u supermarketu u sklopu robne kuće, dok se
odjeća, obuća i delikatesni proizvodi nude metodom samoizbora ili na klasičan način.
•
Prodavaonica mješovite robe (“Variety store”)
Prodavaonica mješovite robe posluje na bazi bazi samoposluživanja i nudi relativno
široki ali i ne previše duboki asortiman proizvoda svakodnevne potrošnje (“every day consumer
goods”) po niskim cijenama i sa smanjenom razinom usluga.
•
Specijalizirana prodavaonica (“Specialised trade”)
Specijalizirana prodavaonica nudi jednu ili manje grupa
proizvoda. Primjeri su
prodavaonice odjeće, obuće ili parfumerije. Specijalizirane prodavaonice s velikom prodajnom
površinom (“Large-area specialist”) su obično velike prodavaonice s prodajnom površinom od
2
2500 i više m . Primjeri ovih vrsta prodavaonica jesu prodavaonice namještaja, prodavaonice
uradi sam asortimana, prodavaonice bijele tehnike, prodavaonice koje nude proizvode za sport i
rekreaciju, prodavaonice auto dijelova.
•
Trgovački centar (“Shopping centre”, ”mall”)
Trgovački centar je veći broj prodavaonica i različitih uslužnih poduzeća na
jedinstvenoj lokaciji izgrađen kao arhitektonska cjelina. Trgovački centar je obično dizajniran,
planiran, konstruiran i upravljan kao jedna jedinica i u većini slučajeva ima vlastito parkiralište.
Djelatnost i veličina prodavaonica u trgovačkom centru prilagođeni su broju potrošača na
određenom prostoru ili ciljanom potrošačkom segmentu.
8
2.1.3. OSTALI OBLICI PRODAJE
•
Cash&carry prodaja je prodavaonica u kojem se roba nudi iz veleprodajnog skladišta na
bazi samoposluživanja (prehrambeni proizvodi) ili uzoraka (pretežito neprehrambeni
proizvodi). Kupci (trgovci na malo, obrtnici, institucionalni kupci) plaćaju odmah nakon
kupnje i odvoze robu s vlastitim prijevozom.
•
Prodaja putem pošte i prodaja na daljinu (“Mail-order”, “distance selling”) je oblik
prodaje u kojem se roba nudi putem kataloga, prospekata, reklamiranjem (tisak, radio,
televizija) ili putem trgovačkih predstavnika. Naručena roba se šalje kupcu poštom ili nekom
drugom metodom. Ovaj oblik prodaje provode i proizvođači i maloprodajne tvrtke. Treba
razlikovati opću i specijaliziranu prodaju putem kataloga.
•
Prodaja na klupama, od vrata do vrata prodaja, prodaja putem automata
(“trading through fixed market stands and/or stalls”, “Itinerant trading”, “Vending
machines”).
2.2. KLASIFIKACIJA PRODAVAONICA U NJEMAČKOJ
U Njemačkoj su definirane slijedeće vrste prodavaonica (Vidi Begriffsdefinitionen aus
der Handels-und Absatzwirtschaft', Veröffentlichungen der Kommission zur Förderung der
Handels-und Absatzwirtschaflichen Forschungen, 1975):
•
Specijalizirana prodavaonica jedne robne grupe (“Fachgeschäft”) nudi pretežno
proizvode jedne robne grupe sa širom ponudom usluga. Metoda prodaje je klasična prodaja
s posluživanjem.
•
Specijalizirana prodavaonica (“Spezialgeschäft”) je prodavaonica čiji je asortiman uzak,
odnosno ograničen na dio ponude jedne robne grupe (uži od asortimana specijalizirane
prodavaonice jedne robne grupe). Ove prodavaonice imaju duboku sortiranost asortimana
(viša varijacija jednog proizvoda), nude višu razinu usluga, a metoda prodaje je klasična
metoda s posluživanjem.
•
Prodavaonice mješovitom robom (“Gemischtwarengeschäft”) su prodajnom površinom
manje prodavaonice širokog i plitkog asortimana u kojima se primjenjuje klasična metoda
prodaje s posluživanjem. Ovaj tip prodavaonice najčešći je u seoskim naseljima i ima
asortiman prilagođen potrebama seoskog stanovništva (pretežito prehrambeni proizvodi,
odjeća obuća, pribor za pisanje, proizvodi potrebni za poljoprivrednike).
•
Univerzalna robna kuća je velika prodavaonica (više od 2.000 m²), smještena na
trgovački povoljnoj lokaciji i nudi široki asortiman različitih robnih grupa. Kao metoda
prodaje primjenjuje se samoposluživanje (za prehrambene proizvode), samoizbor (za
odjeću, obuću i sl.) i posluživanje za sav ostali asortiman.
•
Specijalizirana robna kuća je velika prodavaonica (više od 2.000 m²) u kojoj se nude
proizvodi više robnih grupa (od čega najmanje jedna u dubljoj sortiranosti), ne nude se
prehrambeni proizvodi. Najčešće su to robne kuće odjeće, tekstila, auto dijelova i pribora.
9
•
“Basement Store” je prodavaonica smještena u suterenu zgrade u kojoj se nalazi, a
karakteristična je za robne kuće u SAD-u. U ovim prodavaonicama prodaju se pretežito
proizvodi nižih cijena čija ponuda ovisi o sezonskoj potražnji. Potrošači u ovim
prodavaonicama ne dobivaju gotovo nikakve trgovačke usluge, a metoda prodaje je
samoposluživanje.
•
“Boutique” je mala prodavaonica čija upadljiva oprema i ekstravagantni asortiman
odgovara određenom krugu kupaca (tržišnom segmentu). U ovim prodavaonicama prodaju
se pretežito odjeća, obuća, predmeti unutrašnjeg uređenja, antikviteti, nakit i sl. Ove se
prodavaonice često organiziraju kao ''Shop in the Shop'' (prodavaonica u prodavaonici) u
velikim robnim kućama. Asortiman čine proizvodi poznatih robnih marki, a metoda prodaje
je klasičan način usluživanja kupaca.
•
Trgovački lanac s više podružnica (“Filialunternehmen”) je poduzeće koje ima najmanje
pet lokacijski odvojenih prodavaonica kojima se upravlja iz jedne uprave. Postoji i
mogućnost osnivanja podružnica na više razina s 10 i više podružnica, tako da su u prodaju
izravno uključeni proizvođači, veletrgovci i maloprodavači.
•
Otpremna trgovina (“Versandshandel”) odvija se putem kataloga, oglasa, interneta ili
zastupnika i prema narudžbama kupcima isporučuje proizvode poštom ili na neki drugi
način. Inačicu ovog načina prodaje predstavljaju prodajna mjesta u robnim kućama,
supermarketima ili specijaliziranim prodavaonicama; dakle u stacionim prodavaonicama
otvaraju se otpremna mjesta. Kupac bira željeni proizvod razgledavanjem uzorka, a kupljeni
proizvod doprema se na kućnu adresu.
•
Diskontne prodavaonice su one u kojima se proizvodi izvrsne kvalitete tijekom cijele
godine prodaju po cijenama nižim nego u ostalim prodavaonicama. Niže cijene moguće su
zbog nižih troškova poslovanja. Prehrambeni proizvodi prodaju se kao jedinice pakiranja, a
ne jedinice proizvoda, ili u pakiranjima posebno proizvedenim za prodaju u diskontnim
prodavaonicama (primjerice čokolada težine 300 gr., cijeli kolut sira i sl.). Diskontne
prodavaonice uglavnom su smještene na perifernim lokacijama, moraju imati vlastito
parkiralište, kupci nemaju nikakve usluge, metoda prodaje je samoposluživanje, a plaća se
u gotovini.
•
Supermarket je prodavaonica proizvoda dnevne potrošnje čija je prodajna površina
najmanje 400 m², 2/3 asortimana su prehrambeni proizvodi (uz obavezno svježe voće i
povrće, svježe meso i mesne prerađevine), a 1/3 asortimana su neprehrambeni proizvodi.
Metoda prodaje je samoposluživanje, a poželjno je da prodavaonica ima vlastito parkiralište.
•
Hipermarket (“Verbrauchermarkt”) je velika samoposlužna prodavaonica s najmanje 1000
m² prodajne površine. Oko 50% asortimana čine prehrambeni proizvodi, a ostalih 50%
asortimana su prilagođeni potražnji na tržištu na kojem hipermarket nudi svoje proizvode.
Hipermarket je u osnovi namijenjen velikim kupcima na malo prehrambenih proizvoda
(obiteljima koje rjeđe kupuju, ali veće količine). U sklopu prodavaonice nude se razne vrste
usluga (tehničke, osobne, ugostiteljske), a obavezno je parkiralište.
•
“Drug-store” je poseban tip prodavaonice koji određuje radno vrijeme (obično od 0-24
sata) i asortiman (knjige časopisi, konditorski proizvodi,igračke, jeftini nakit, lijekovi,
10
proizvodi za osobnu higijenu, ugostiteljski sadržaji). Ovakve su prodavaonice smještene na
aerodromima, željezničkim i autobusnim postajama, pothodnicima i sl. dakle na mjestima
na kojima cijeli dan prolazi veliki broj potrošača. U Republici Hrvatskoj za sada zbog
zakonskih ograničenja (zabrana prodaje lijekova izvan ljekarni) nije moguće otvoriti ovakvu
vrstu prodabvaonice (drogerije), ali u razvijenim zemljama zapadne Europe, a posebice
SAD-u su ovakve prodavaonice sastavni dio ponude na tržištu.
•
Samoposlužna veleprodaja (“Cash&Carry”), odnosno prodajna skladišta su namijenjena
malim poduzetnicima (trgovcima, ugostiteljima) kojima se ne isplati poslovati pojedinačno s
dobavljačima zbog malih količina jedinične nabave. Kupci moraju dokazati da su registrirani
na određenu vrstu djelatnosti, dobivaju karticu bez koje nije moguća kupovina u C&C. U
ovim prodavaonicama su usluge kupcima minimalne, prodajni prostor više liči na skladište
nego na prodavaonicu, a pojedinačne cijene proizvoda su na razini cijena ili niže nego
cijene fco skladište proizvođača.
2.3. KLASIFIKACIJA PRODAVAONICA U SLOVENIJI
U Sloveniji su prodavaonice definirane 'Pravilnikom o minimalnih tehničnih in drugih
pogojih, ki se nanašajo na prodajne objekte za opravljanje trgovinske dejavnosti, in pogojih za
prodajo blaga zunaj prodajaln'. Provodi se popis kapaciteta u maloprodaji u suradnji
između Statističkog ureda Slovenije, općina i Ministarstva gospodarstva.
Definirane su sljedeće vrste prodavaonica:
•
Kiosk (“Kiosk”) je prodavaonica u kojoj se roba prodaje kroz prozor. Kiosk u kojem se
prodaju samo časopisi, revije, papir,
marke, vrijednosna pisma, razglednice, duhan, i
duhanski proizvodi ne treba imati registar blagajnu. Kiosk u kojem se
prodaju povrće,
svježe voće, te hrana biljnog i životinjskog porijekla, mora imati prostor za skladištenje robe
i ambalaže u samom kiosku ili u blizini, te sanitarije za zaposlene.
•
Klasična prodavaonica (“Klasična prodajalna”) je prodavaonica prehrambenim i
neprehrambenim proizvodima različitih trgovinskih djelatnosti. Prodaja se može obavljati na
klasični način ili po sistemu samoizbora. Površina prodajnog prostora ne može biti manja od
12 m².
•
Specijalizirana klasična prodavaonica (“Specializirana
klasična
prodajalna”)
je
prodavaonica s posebnim izborom robe prema vrsti (npr. cipele, meso ili slično ) ili po
namjeni upotrebe (npr. sportska prodavaonica, za dojenčad, delikatesna ili slično). Površina
prodajnog prostora ne smije biti manja od 6 m²; ukoliko je prodajni prostor u dvije ili više
etaža, njegova površina ne smije biti manja od 30 m².
•
Mini market (“Mini samopostrežna prodajalna”) je prodavaonica pretežno prehrambenim
prooizvodima, među kojima je obavezno kruh, mlijeko, također i svježe voće i povrće, te
kućnim potrebštinama. Prodajna površina ne smije biti manja od 40 m².
•
Supereta
(“Supereta”)
je
samoposluživanje
sa
kućnim
potrepštinama,
pićem
i
prehrambenim proizvodima, među kojima su obavezni kruh, mlijeko, svježe meso, voće i
11
povrće. U supereti se na nekim odjelima prodaja može obavljati na klasičan način. Površina
prodajnog prostora ne smije biti manja od 120 m².
•
Supermarket (“Supermarket”) je prodavaonica s prehrambenim proizvodima, među
kojima su obavezni kruh, mlijeko, svježe meso, svježe voće i povrće, te pića, kućne
potrepštine, tekstil, konfekcija, staklo, porculan, keramika, proizvodi od plastike, papir i
školske potrepštine. U supermarketu se može na nekim odjelima prodaja obavljati i na
klasičan način. Površina prodajnog prostora ne smije biti manja od 400 m².
•
Hipermarket (“Samopostrežna blagovnica”) je prodavaonica s raznovrsnim izborom
prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. Roba se prodaje po sistemu samoposluživanja,
a na nekim odjelima se može prodavati također na klasičan način. Prodajna površina ne
smije biti manja od 1000 m².
•
Robna kuća ("Blagovnica") je robna kuća u kojoj se prodaje roba širokog izbora. Prodaja
se može obavljati na klasični način ili po sistemu samoposluživanja, te se može organizirati
po odjelima. Prodajna površina ne smije biti manja od 1000 m².
•
"Veleblagovnica" je robna kuća, u kojoj se prodaje roba najšireg izbora. Prodaja je
organizirana po odjelima, također na klasični način ili po sistemu samoposluživanja. U njoj
je odjel s prehranom i kućnim potrepštinama. Prodajna površina ne smije biti manja od
2500 m².
•
Specijalizirana roba kuća (“Specijalizirana blagovna hiša”) je prodavaonica istih
karakteristika kao i “blagovnica” i “veleblagovnica”, s robom za ciljanu skupinu kupaca ili za
zadovoljavanje različitih potreba (sportska kuća, centar za gradnju i opremanje doma).
Prodajna površina ne smije biti manja od 400 m².
•
Trgovački centar (“Nakupovalni center”) je posebno uređen i natkrit poslovni prostor s
prodajnom površinom od najmanje 3000 m². U trgovačkom centru nalaze se različiti tipovi
prodavaonica (specijalizirane prodavaonice, samoposlužne prodavaonice, robne kuće i dr.),
kao i drugi objekti kao naprimjer: ekspoziture banaka, poštanski uredi, objekti za slobodno
vrijeme i slično. Upravitelj trgovačkog centra daje poslovni prostor u najam ili ga prodaje.
Trgovački centar mora imati jednostavan pristup parkiralištu.
•
Diskontna prodavaonica (“Prodajalna za diskontno prodajo blaga”) je prodavaonica s
robom po diskontnim cjenama i količinama većim od maloprodajnih količina. Obično se roba
prodaje u izvornom pakiranju u kojem je bio obavljen promet na veliko. Diskontna
prodavaonica može biti specijalizirana za jednu robnu skupinu ili za robu širokog
asortimana. Prodajni prostor ove prodavaonice ne smije biti manji od 50 m² i mora biti
funkcionalno odvojen od drugog prostora za prodaju robe na malo i od skladišta za prodaju
robe na veliko.
12
3. KLASIFIKACIJA PRODAVAONICA I OSTALIH OBLIKA PRODAJE U
HRVATSKOJ
3.1. Metodološka pojašnjenja
Klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovini na malo u Hrvatskoj
temelji se na teorijskom okviru i definicijama Europskog statističkog sustava. Polazište za
klasifikaciju jest Nacionalna klasifikacija djelatnosti (sektor G 52 – Trgovina na malo) koja je
statistički standard Europske unije. Kod definiranja prodavaonica vodi se računa o razlikama
koje postoje između zemalja EU-a i hrvatskim specifičnostima.
Tijekom izrade tipologije korišteni su sljedeći kriteriji:
♦
♦
♦
♦
♦
♦
Mjesto prodaje – prodaja u i izvan prodavaonice
Asortiman proizvoda
Metoda prodaje
Površina prodajnog prostora
Raspoloživost parkirališta
Razina usluga i cijena.
Radi razumijevanja tipologije u nastavku se navode dodatna pojašnjenja nekih važnijih
kriterija u izradi tipologije prodavaonica:
•
Prodavaonica je prostorija u koju ulaze potrošači s ciljem kupnje proizvoda i usluga.
•
Prodaja izvan prodavaonica su svi oblici prodaje koji nisu vezani uz stacionarni tip
prodaje u prodavaonici.
•
Po kriteriju asortimana razlikuju se prodavaonice koje nude pretežno prehrambene
proizvode i prodavaonice pretežito neprehrambenim proizvodima. Daljnja raščlamba
prodavaonica prema asortimanu je na specijalizirane i nespecijalizirane prodavaonice.
•
Metode prodaje u prodavaonici mogu biti slijedeće: klasičan način prodaje posredovanjem
prodavača, samoizbor, samoposluživanje ili kombinacija više prodajnih metoda.
•
Površina prodajnog prostora prodavaonice definira se kao površina prodavaonice koja
se koristi samo za prodaju i izlaganje robe i kojoj potrošači imaju pristup. Ona ne uključuje
uredske prostore, skladišta, prostore za rukovanje proizvodima i proizvodnju, stepenice i
pomoćne prostorije. Ako prodavaonica ima više katova obuhvaćen je prodajni prostor svih
katova.
•
Primjeri usluga u prodavaonici su: preuzimanje narudžbi putem telefona, pošte,
interneta, radno vrijeme, uređenje prodavaonice, oglašavanje, isporuka kući, montaža,
pakiranje, različiti oblici plaćanja, informacije, parkiranje i dr.
Prodaja proizvoda u prodavaonicama i izvan njih obavlja se sukladno Zakonu o
trgovini, važećim propisima o minimalnim tehničkim uvjetima za prodaju proizvoda,
zdravstvenoj ispravnosti i zdravstvenom nadzoru namirnica, sanitarskim i veterinarskim
uvjetima propisanim zakonom, i drugim relevantnim propisima.
13
3.2. Klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje – tabelarni prikaz
1. PRODAJA U PRODAVAONICAMA
1.1.
Prodavaonice pretežno prehrambenim proizvodima
1.1.1. Specijalizirana prodavaonica prehrambenim proizvodima
1.1.1.1. Specijalizirana prodavaonica prehrambenim proizvodima
1.1.1.2. Tvornička prodavaonica prehrambenim proizvodima
1.1.2. Nespecijalizirana prodavaonica pretežno hranom, pićem i duhanskim
proizvodima
1.1.2.1. Klasična prodavaonica
1.1.2.2. Mini market
1.1.2.3. Supereta
1.1.2.4. Supermarket
1.1.2.5. Hipermarket
1.1.2.6. Diskontna prodavaonica pretežno prehrambenim proizvodima
1.1.2.7. “Cash&carry” prodavaonica
1.1.2.8. Prodavaonice na benzinskim postajama
1.2.
Prodavaonice pretežno neprehrambenim proizvodima
1.2.1. Specijalizirana prodavaonica neprehrambenim proizvodima
1.2.1.1. Specijalizirana prodavaonica neprehrambenim proizvodima
1.2.1.2. Specijalizirana robna kuća
1.2.1.3. Tvornička prodavaonica neprehrambenim proizvodima
1.2.1.4. Ljekarna
1.2.2. Nespecijalizirana prodavaonica pretežno neprehrambenim proizvodima
1.2.2.1. Nespecijalizirana prodavaonica pretežno neprehrambenim proizvodima
1.2.2.2. Univerzalna robna kuća
1.2.2.3. Diskontna prodavaonica pretežno neprehrambenim proizvodima
2. PRODAJA IZVAN PRODAVAONICA
2.1. Kiosk
2.2. Benzinske postaje
2.3. Otvoreni prodajni prostor
2.4. Prodaja putem automata
2.5. Štandovi i klupe
2.6. Pokretna prodaja
2.7. Direktna prodaja
2.8. Prodaja na daljinu
2.8.1. Prodaja putem kataloga
2.8.2. TV prodaja
2.8.3. Prodaja putem interneta
2.8.4. Prodaja putem telefona
2.9. Ostali oblici prodaje izvan prodavaonica
3. Trgovački centar
4. Tržnica
14
3.3. Definiranje temeljnih obilježja prodavaonica i ostalih oblika prodaje
3.3.1. Prodavaonice
3.3.1.1.
3.3.1.1.1.
Prodavaonice pretežno prehrambenim proizvodima
Specijalizirane prodavaonice prehrambenim proizvodima
NAZIV
PRODAVAONICE
DEFINICIJA
•
SPECIJALIZIRANA
PRODAVAONICA
PREHRAMBENIM
PROIZVODIMA
•
•
•
TVORNIČKE
PRODAVAONICE
PREHRAMBENIM
PROIZVODIMA
3.3.1.1.2.
•
•
Specijalizirana prodavaonica nudi specijalizirani asortiman
hrane, pića i duhanskih proizvoda.
Asortiman prodavaonice može biti voće i povrće, meso i mesni
proizvodi, ribe, školjke i rakovi, kruh, pecivo, kolači, tjestenine,
bomboni i slatkiši, alkoholna i druga pića, duhanski proizvodi,
mlijeko, mliječni proizvodi, jaja i sl.
Prodavaonica ima višu razinu usluge, a metoda prodaje je
najčešće klasična prodaja posredovanjem prodavača.
Površina prodajnog prostora prodavaonice je najmanje 6 m².
Tvornička prodavaonica je direktna/vlastita prodaja proizvođača
prehrambenih proizvoda po niskim cijenama.
Uglavnom se radi o poznatim markama prehrambenih
proizvoda.
Nespecijalizirane prodavaonice pretežno hranom, pićem i duhanskim
proizvodima
NAZIV
PRODAVAONICE
DEFINICIJA
•
KLASIČNA
PRODAVAONICA
•
•
•
MINI MARKET
•
•
•
SUPERETA
•
Klasična prodavaonica je prodavaonica koja nudi ograničeni
asortiman proizvoda s velikim koeficijentom obrtaja, uglavnom
proizvode dnevne, ali i povremene potrošnje.
Prodaja se obavlja na klasičan način posredovanjem prodavača.
Površina prodajnog prostora je najmanje 12 m².
Mini market je prodavaonica koja uglavnom nudi osnovne
prehrambene proizvode, među kojima kruh, mlijeko, svježe
voće i povrće i pića.
Metoda prodaje je samoposluživanje.
Površina prodajnog prostora ne smije biti manja od 30m².
Supereta je samoposluživanje sa kućnim potrepštinama, pićem i
prehrambenim proizvodima, među kojima su obavezni kruh,
mlijeko, svježe meso, voće i povrće. U supereti se na nekim
odjelima prodaja može obavljati na klasičan način.
Površina prodajnog prostora ne smije biti manja od 120 m².
15
3.3.1.1.2.
Nespecijalizirane prodavaonice pretežno hranom, pićem i duhanskim
proizvodima - nastavak
NAZIV
PRODAVAONICE
DEFINICIJA
•
SUPERMARKET
•
•
•
•
HIPERMARKET
•
•
•
DISKONTNA
PRODAVAONICA
PRETEŽNO
PREHRAMBENIM
PROIZVODIMA
CASH&CARRY
PRODAVAONICA
•
•
•
•
•
•
•
•
PRODAVAONICE NA
BENZINSKIM
POSTAJAMA
•
Supermarket je prodavaonica u kojoj se nude uglavnom
prehrambeni proizvodi (kruh, mlijeko, svježe voće, povrće,
svježe meso i mesne prerađevine, pića), ali i neprehrambeni
proizvodi (kućne potrepštine, tekstil, konfekcija, staklo,
porculan, papir, školske potrepštine)
Metoda
prodaje
je
najčešće
samoposluživanje
ili
samoposluživanje kombinirano s poslugom.
Površina prodajnog prostora kreće se od 400 do 2500m².
Prodavonice s površinom prodajnog prostora većom od 1000
m² moraju imati vlastito parkiralište sukladno važećim
propisima.
Hipermarket je prodavaonica koja nudi široki asortiman
prehrambenih i neprehrambenih proizvoda. U sklopu
hipermarketa nude se i razne vrste usluga.
Metoda prodaje je samoposluživanje ili samoposluživanje
kombinirano s posluživanjem.
Površina prodajnog prostora je najmanje 2500 m².
Obavezno je parkiralište sukladno važećim propisima.
Prodavonica nudi prehrambene proizvode s velikim obrtajem.
Cijene su niže od ostalih prodavaonica u toku cijele godine zbog
nižih troškova poslovanja i minimalne razine usluga.
Metoda prodaje je samoposluživanje.
Površina prodajnog prostora je najmanje 50 m².
“Cash and Carry” je oblik prodavaonice (prodajno skladište) u
kojoj se roba prodaje na bazi samoposluživanja za daljnju
prodaju, preradu i krajnju potrošnju.
Kupci koji kupuju robu za daljnju prodaju i preradu dobivaju
karticu bez koje nije moguća kupovina u “Cash and Carry”
prodavaonici.
Usluge su minimalne.
To su prodavaonice u kojima se nude različiti prehrambeni i
neprehrambeni proizvodi. Nalaze se u prostoru benzinskih
postaja i prate kao poseban tip prodavaonice – prodavaonica
na benzinskoj postaji.
Asortiman prodavaonica na benzinskim postajama uglavnom
sačinjavaju prehrambeni proizvodi, proizvodi za osobnu
higijenu, kozmetički proizvodi, deterdženti, cigarete, pića,
dijelovi za automobile i sl.
16
3.3.1.2.
3.3.1.2.1.
Prodavaonice pretežno neprehrambenim proizvodima
Specijalizirane prodavaonice neprehrambenim proizvodima
NAZIV
PRODAVAONICE
DEFINICIJA
•
•
SPECIJALIZIRANA
PRODAVAONICA
NEPREHRAMBENIM
PROIZVODIMA
•
•
•
•
•
SPECIJALIZIRANA
ROBNA KUĆA
•
•
TVORNIČKA
PRODAVAONICA
NEPREHRAMBENIM
PROIZVODIMA
LJEKARNA
•
•
Specijalizirana prodavaonica nudi specijalizirani asortiman
proizvoda, tj. usku liniju proizvoda i duboki asortiman unutar te
linije.
Asortiman prodavaonice mogu sačinjavati: kozmetički i toaletni
proizvodi, tekstil, odjeća, obuća, namještaj, oprema za rasvjetu
i proizvodi za kućanstvo, električni aparati za kućanstvo,
radiouređaji, TV uređaji, željezna roba, boje i staklo, knjige,
novine, papirnata roba, pisaći pribor, uredska oprema,
računala, satovi, nakit, fotografska, optička oprema, sportska
oprema, igračke, cvijeće i sl.
U grupu specijaliziranih prodavaonica ubrajaju se i
prodavaonice velikih prodajnih površina koje su specijalizirane,
primjerice, u prodaji namještaja, uradi sam asortimana, bijele
tehnike, proizvoda za sport i rekreaciju, dijelova za automobile
ili proizvoda za odmor i rekreaciju, i sl.
Prodavaonica ima višu razinu usluge.
Metoda prodaje je najčešće klasična prodaja posredovanjem
prodavača.
Površina prodajnog prostora specijalizirane prodavaonice je
najmanje 6 m².
Specijalizirana robna kuća je velika prodavaonica na više etaža
u kojoj se nude proizvodi više robnih grupa (od čega najmanje
jedna u dubljoj sortiranosti). Ne nude se prehrambeni proizvodi.
Najčešće su to robne kuće odjeće, tekstila, auto dijelova i
pribora.
Specijalizirane robne kuće su locirane najčešće u centralnim
gradskim zonama.
Tvornička prodavaonica je direktna/vlastita prodaja proizvođača
po niskim cijenama, prije svega jakih marki (primjerice odjeće i
obuće) kao način prodaje prekomjerne proizvodnje, robe s
greškom koja ne zavodoljava standard kvalitete, kao i prodaja
izvansezonskih artikala iz vlastite djelatnosti.
U ljekarnama se obavlja promet na malo lijekovima i
medicinskim proizvodima sukladno Zakonu o ljekarništvu.
17
3.3.1.2.2. Nespecijalizirane prodavaonice pretežno neprehrambenim proizvodima
NAZIV
PRODAVAONICE
NESPECIJALIZIRANA
PRODAVAONICA
PRETEŽNO
NEPREHRAMBENIM
PROIZVODIMA
UNIVERZALNA
ROBNA KUĆA
DISKONTNA
PRODAVAONICA
PRETEŽNO
NEPREHRAMBENIM
PROIZVODIMA
DEFINICIJA
•
Prodavaonica nudi relativno široki ali i ne previše duboki
asortiman raznovrsnih proizvoda. U asortimanu ne
prevladavaju hrana, pića i duhanski proizvodi.
•
Univerzalna robna kuća je prodavaonica koja pod jednim
krovom nudi široki i relativno duboki asortiman. Asortiman
obuhvaća neprehrambene proizvode kao što su odjeća,
obuća, namještaj, kozmetika, aparati, nakit, igračke, sportska
oprema, željeznu robu, ali i prehrambene proizvode.
Prodaja je organizirana po specijaliziranim odjelima.
Viša je razina usluge.
Metoda prodaje je samoposluživanje (za prodaju
prehrambenih proizvoda), samoizbor (za prodaju odjeće,
obuće), i klasičan način prodaje (za sav ostali asortiman).
Površina prodajnog prostora je najmanje 1000 m².
Prodavonica nudi neprehrambene proizvode s velikim
obrtajem.
Cijene su niže od ostalih prodavaonica u toku cijele godine
zbog nižih troškova poslovanja i minimalne razine usluga.
Metoda prodaje je samoposluživanje.
Površina prodajnog prostora je najmanje 50 m².
•
•
•
•
•
•
•
•
18
3.3.2. Ostali oblici prodaje
NAZIV
PRODAJNOG
OBLIKA
DEFINICIJA
•
KIOSK
•
•
•
BENZINSKE
POSTAJE
•
•
•
OTVORENI
PRODAJNI
PROSTOR
•
•
PRODAJA PUTEM
AUTOMATA
•
•
Kiosk je prodajno mjesto, posebno projektiran montažni i mobilni
objekt u kojem se proizvodi prodaju kroz odgovarajući otvor na
kiosku bez ulaska kupca u prodajni prostor.
Asortiman uglavnom čine duhanske prerađevine, novine, časopisi,
voće, povrće i sl.
Površina prodajnog prostora je najmanje 3 m².
Benzinska postaja je prodajno mjesto čija je osnovna djelatnost
prodaja naftnih derivata, dijelova za automobile i plina u plinskim
bocama.
Pod benzinskom postajom podrazumijeva se samo dio prostora
benzinske postaje, tj. prodajni prostor na kojem se prodaju benzin
i sl. proizvodi.
Prodavaonice u prostoru benzinskih postaja koje prodaju robu
široke potrošnje prate se kao poseban tip prodavaonice –
prodavaonica na benzinskoj postaji.
Otvoreni prodajni prostor jest prodajni prostor s kojeg se neki
proizvodi (npr. ogrjevni i građevinski materijal, plinske boce)
prodaju na malo izravno sa skladišta jer se ti proizvodi uskladištuju
na otvorenome skladišnom prostoru. Kako se na takvim prostorima
prodaje krajnjim potrošačima ti se prostori smatraju prodajnim
mjestom.
Prodaja putem automata jest prodaja koja se odvija putem aparata
u koji se ubacuju kovani novac/žetoni i sl.
Na taj se način uglavnom prodaju cigarete, bezalkoholna pića,
statkiši, novine, toplih napici, sladoled, higijenski proizvodi.
Pravne i fizičke osobe mogu obavljati prodaju putem automata
samo na mjestima za koje je odobrenje izdalo nadležno tijelo
lokalne samouprave, odnosno vlasnik ili korisnik prostora na kojem
se smješta automat.
Na automatu trebaju biti isktanuti podaci o pravnoj i fizičkoj osobi
vlasniku automata.
19
3.3.2. Ostali oblici prodaje - nastavak
NAZIV PRODAJNOG
OBLIKA
DEFINICIJA
• Štandovi i klupe su prodajna mjesta na javnim površinama, na
ŠTANDOVI I KLUPE
tržnicama ili izvan njih. Prodaja proizvoda na štandovima i
klupama može se obavljati na mjestima za koje je tijelo lokalne
samouprave dalo prethodno odobrenje i na tržnicama.
• Na štandovima i klupama mogu se prodavati samo oni proizvodi
koji se prema svojim svojstvima prodaju izvan prodavaonica.
Asortiman uglavnom čine namirnice, voće, povrće, sredstava
osobne higijene, njegu i uljepšavanje (lica i tijela), smrznuti
asortiman (rashladne škrinje), prigodna prodaja (npr. Božićna i
Uskrsna prodaja, seoska proštenja i sl.). Na klupama se ne
mogu prodavati kava, alkoholna pića i duhanske prerađevine,
elektrotehnički i elektronski aparati, radio i TV-prijemnici,
strojevi te njihovi dijelovi i pribor, i sl.
• Na štandu i klupi mora biti istaknuta tvrtka pravne ili fizičke
osobe koja obavlja trgovinu.
•
POKRETNA
PRODAJA
•
•
•
DIREKTNA
PRODAJA
•
•
•
Pokretna prodaja je prodaja bez stalnog prodajnog mjesta, koja
se može realizirati putem (1) posebno uređenog i opremljenog
vozila za prodaju robe; (2) kolica koja se prevoze od mjesta do
mjesta; (3) plovnog objekta koji je opremljen za prodaju na
malo određenih grupa proizvoda.
Asortiman mogu sačinjavati prehrambeni i neprehrambeni
proizvodi.
Direktna prodaja je neposredna prodaja proizvoda potrošačima
i to najčešće u njihovim domovima ili domovima drugih, na
njihovom radnom mjestu i ostalim mjestima izvan stalnih
maloprodajnih lokacija, u pravilu putem objašnjavanja ili
demonstracija proizvoda koji se prodaju.
Prodaja se ostvaruje putem ugovora koje mogu sklapati samo
pravne osobe registrirane za tu djelatnost. Radi se o
trgovačkom društvu koje se bavi direktnom prodajom proizvoda
povezanih sa svojim trgovačkim robnim znakom ili usluge ili
drugim znakom kojim se utvrđuje identitet društva.
Direktni prodavač je osoba koja je član distribucijskog sustava
pravne osobe koja se bavi direktnom prodajom. Direktni
prodavač može biti neovisni trgovački agent, neovisni
poduzetnik, trgovac i distributer, zaposlen ili samozaposlen
predstavnik, primatelj franšize i sl.
Pravna osoba izdaje direktnom prodavaču identifikacijsku
karticu radi nastupa kod potrošača. Direktni prodavači moraju
se prije početka prezentacije predstaviti identifikacijskom
karticom.
Asortiman u direktnoj prodaji mogu sačinjavati prehrambeni i
neprehrambeni proizvodi, i usluge.
20
3.3.2. Ostali oblici prodaje - nastavak
NAZIV
PRODAJNOG
OBLIKA
DEFINICIJA
•
PRODAJA NA
DALJINU
PRODAJA
PUTEM
KATALOGA
Prodaja na daljinu je ponuda poizvoda ili usluga potencijalnim
kupcima, ugovor se sklapa između trgovca i potrošača putem
sredstava za daljinsku komunikaciju. Proizvodi se dostavljaju kupcu
putem pošte ili na neki drugi način.
• Oblici prodaje na daljinu jesu sljedeći: (1) Prodaja putem kataloga, (2)
TV prodaja, (3) Prodaja putem Interneta i (4) Prodaja putem telefona.
• Obuhvaća poduzeća koja su uglavnom uključena u prodaju trgovačke
robe koristeći katalog kao sredstvo za izlaganje robe i stjecanje
kupaca.
• Asortiman mogu sačinjavati prehrambeni i neprehrambeni proizvodi.
• Glavne vrste prodaje putem kataloga jesu sljedeće:
(1) Kataloška prodaja putem pošte, u sklopu koje prodavač šalje
poštom katalog potencijalnim kupcima i upoznaje ih s uvjetima
prodaje. Naručena se roba šalje kupcu poštom ili na neki drugi način.
(2) Prodaja
na
osnovu
oglasa
u
tiskanim
medijima
se
najčešće,ostvaruje tako da kupci reagiraju na oglas i naruče proizvod
pismovno ili telefonom.
(3) Direktna prodaja putem pošte, se ostvaruje tako da poduzeće
šalje pisma, letke, i sl. potencijalnim kupcima.
•
TV PRODAJA
•
Televizijska prodaja jest prodaja pri kojoj poduzeće putem televizije
kao komunikacijskog sredstva nudi određene proizvode. Prilikom
sklapanja ugovora između kupca i prodavača nema fizičkog kontakta,
već se prodaja obavlja pozivom potrošača na određeni telefonski broj
prikazan na TV ekranu (u velikom broju slučaja riječ je o besplatnom
pozivu). Tom prilikom se naručuje i ostavljaju se osobni podaci te
informacija o načinu plaćanja robe.
U ovu grupu su uključeni prodaja putem video teksta, “teleshopping” i
sl.
•
PRODAJA
PUTEM
INTERNETA
PRODAJA
PUTEM
TELEFONA
Internetska prodaja jest prodaja koja se ostvaruje tako da se
proizvodi naručuju internetom.
• Asortiman mogu sačinjavati prehrambeni i neprehrambeni proizvodi.
• Oblici prodaje putem Interneta jesu:
(1) Prodaja putem interneta, bez izravnog kontakta prodavača i
kupca, dok istodobno nije bitno gdje se oni nalaze. Kupac ima
mogućnost nabave putem ponude koja se nalazi na internetskoj
stranici prodavača;
(2) Kombinacija internetske i klasične prodaje, tj. postoji prodajni
prostor i mogućnost klasičnog načina kupnje, ali i one putem
interneta, kada se nakon pregleda ponude kupnja može obaviti putem
interneta bez dolaska u prodavaonicu.
•
•
Prodaja putem telefona je prodaja na daljinu bez izravnog kontakta
između kupca i ponuđene robe.
Komunikacija između prodavača i potencijalnog kupca odvija se
putem telefona.
21
3.3.2. Ostali oblici prodaje - nastavak
NAZIV PRODAJNOG
OBLIKA
Obuhvat
•
OSTALI OBLICI
PRODAJE IZVAN
PRODAVAONICA
Ostali oblici prodaje izvan prodavaonica jesu rashladne
škrinje i vitrine, izložbeno prodajni prostor, kolporteri,
prodajna mjesta u institucijama (npr. poštanskim uredima), i
sl.
3.3.3. Trgovački centar
NAZIV PRODAJNOG
OBLIKA
DEFINICIJA
•
TRGOVAČKI
CENTAR
Trgovački centar je građevinska cjelina. Glavna obilježja
trgovačkog centra su: koncentracija prodavaonica različitih
trgovinskih struka, i ponuda usluga (ugostiteljske usluge, kina i
sl.) različitih fizičkih i pravnih osoba na jednom mjestu,
obavezno vlastito parkiralište, centralno planiranje i upravljanje,
određeni broj zajedničkih funkcija (primjerice reklamiranje i
radno vrijeme).
• Ukupni poslovni prostor trgovačkog centra obuhvaća poslovne
prostore, parkiralište, uredski prostor i sanitarni prostor.
• Veličina trgovačkog centra i njegove funkcije određene su
karakteristikama tržišta i broju kupaca koji mu gravitiraju.
• Trgovački centri mogu biti otvorenog ili zatvorenog tipa. Glavne
vrste trgovačkih centara jesu sljedeće:
(1) Trgovački centar susjedstva nudi kupcima iz susjedstva
proizvode dnevne i povremene potrošnje. Površina prodajnog
prostora iznosi najmanje 2.000 m².
(2) Općinski trgovački centar nudi proizvode dnevne i
povremene potrošnje, a površina prodajnog prostora mu iznosi
najmanje 8.000 m².
(3) Regionalni centar nudi proizvode dnevne i povremene
potrošnje. Prodajna površina regionalnog centra iznosi
najmanje 36.000 m².
(4) Ostale vrste trgovačkih centara su: superregionalni centar
(“Superregional center”), specijalizirani trgovački centar
(“Fashion/specialty
center”),
“diskontni
center”,
“tematski/festivalskil centar”, “proizvođački trgovački center”.
• Prodajna mjesta u trgovačkom centru jesu prodavaonice.
• Uobičajeno je da se u sklopu trgovačkog centra nalazi veći broj
specijaliziranih prodavaonica različitih trgovinskih grupa,
zajedno sa jednim ili više dominantnih tipova prodavaonica, kao
što su primjerice robna kuća, supermarket ili hipermarket.
• Pravne i fizičke osobe u okviru trgovačkog centra koriste
prateću infrastrukturu i usluge centra (parkiralište, zajedničko
promidžba i sl.) uz naknadu koju plaćaju vlasniku trgovačkog
centra.
• Prodavaonice koje posluju u sklopu trgovačkog centra
statistički se prate i uključuju u oblike prodaje u
prodavaonicama.
22
3.3.4. Tržnica
NAZIV PRODAJNOG
OBLIKA
DEFINICIJA
•
•
•
•
TRŽNICA
•
Tržnica je otvoreni ili zatvoreni posebno uređeni, opremljeni i
organizirani
poslovno-prodajni
prostor,
sa
pratećom
infrastrukturom.
Na tržnicama se potrošačima nude ponajprije poljoprivredno prehrambeni proizvodi i drugi proizvodi, u skladu sa Tržnim
redom i ostalim propisima.
Tržnicom upravlja trgovačko društvo, koje pruža sljedeće
usluge: iznajmljivanje prodajnih mjesta, tehničkih sredstava i
opreme potrebne za obavljanje prodaje, iznajmljivanje
skladišnog i rashladnog prostora, davanje u zakup prostora,
organiziranje prigodnih i sezonskih prodaja na određenim
mjestima.
Za korištenje ovih usluga fizičke i pravne osobe (korisnici
usluga) dužni su trgovačkom društvu (vlasniku) plaćati
naknadu.
Fizičke i pravne osobe mogu obavljati prodaju sa sljedećih
prodajnih mjesta:
(1) Klupe (obično se prodaju na taj način voće, povrće, cvijeće)
(2) Štandovi (obično se na taj način prodaju neprehrambeni
proizvodi)
(3) Rashladne vitrine (obično za prodaju mlječnih proizvoda i
jaja)
(4) Ostala prodajna mjesta – prodajni automati, rashladne
škrinje, boksovi, kiosci, izložbeno prodajni i uredski prostor.
•
Prodajna mjesta koja posluju u sklopu tržnica
statistički se prate i uključuju u oblike prodaje izvan
prodavaonica.
23
4. ZAKLJUČAK
Iz analize je razvidno sljedeće:
•
U trgovinskoj strukturi zemalja EU-a definirano je više vrsta oblika prodaje, koje se
međusobno razlikuju s obzirom na svoja različita obilježja. U bazi podataka CODED i
publikacijama EUROSTAT-a navedena su zajednička obilježja glavnih vrsta prodavaonica,
kao osnovica za standardizaciju koncepata i definicija u području trgovine, i konzistentno
korištenje postojećih standarda u zemljama EU-a.
•
U Sloveniji su definicije prodavaonica dio “Pravilnika o minimalnih tehničnih in drugih
pogojih, ki se nanašajo na prodajne objekte za opravljanje trgovinske dejavnosti, in pogojih
za prodajo blaga zunaj prodajaln”. Provodi se popis kapaciteta u maloprodaji u suradnji
između Statističkog ureda Slovenije, općina i Ministarstva gospodarstva.
•
Klasifikacija prodavaonica i ostalih oblika prodaje u trgovini na malo u Hrvatskoj uvažava
teorijske spoznaje, klasifikaciju Europskog statističkog sustava i hrvatske specifičnosti.
Polazište za klasifikaciju jest Nacionalna klasifikacija djelatnosti (sektor G 52 – Trgovina na
malo) koja je statistički standard Europske unije. Korišteni kriteriji za definiranje
prodavaonica jesu asortiman, metoda prodaje, površina prodajnog prostora, raspoloživost
parkirališta, razina usluga i cijena.
Predlaže se da izrađena tipologija prodavaonica u Hrvatskoj
♦
Postane dio “Pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima za poslovne prostorije
u kojima se obavlja trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima za prodaju robe
izvan prostorija”
♦
Primjenjuje na razini Državnog zavoda za Statistiku prilikom popisa kapaciteta u
trgovini na malo
♦
Primjenjuje na razini Državne uprave prilikom izdavanja dozvola i planiranja
razvoja trgovine
♦
Primjenjuje na razini poduzetnika.
24
ODABRANA LITERATURA
1. ''Begriffsdefinitionen aus der Handels-und Absatzwirtschaft''. Veröffentlichungen der
Kommission zur Föfderung der Handels-und Absatzwirtschaflichen Forschungen, drugo
izdanje, listopad 1975.
2. CODED
-
“The
Eurostat
Concepts
and
Definitions
http://forum.europa.eu.int/irc/dsis/coded/info/data/coded/en.htm,
category
Database”,
-
Industry,
Trade and Services
3. Commission of the European Communities, Green Paper on Commerce, Office for Official
Publications of the European communities, Luxembourg, 1996, COM (96)530.
4. European Commission, Eurostat, Glossary, u: Retailing in the European Economic Area
1997, Office for Official Publications of the European Communities (Luxembourg), 1998.
5. European Commission, Eurostat, Glossary, u: Retailing in the European Single Market,
Eurostat 1993, Office for Official Publications of the European Communities (Luxembourg).
6. Mason, J. B. i M. L. Mayer: Modern Retailing: Theory and Practice, BPI i IRWIN,
(Homewood, Boston), 1990.
7. Nieslen Croatia, definicije maloprodajnih prodavaonica.
8. Pravilniku o minimalnim tehničkim uvjetima za poslovne prostorije u kojima se obavlja
trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima za prodaju robe izvan prostorija (NN br.
37/1998)
9. Pravilnik o minimalnih tehničnih in drugih pogojih, ki se nanašajo na prodajne objekte za
opravljanje trgovinske dejavnosti, in pogojih za prodajo blaga zunaj prodajaln, Uradni list
RS, št. 28-1254/1993, RS 34-1/1993 (popravek), RS 57-2098/1993 (spremembe in
dopolnitve)
10. Privredna Komora Hrvatske, Udruženje trgovine, 1989, Osnove standardizacije i obilježja
maloprodajnih trgovinskih prostora sa analizom kapaciteta prodaje u trgovini na malo.
11. Republički Zavod za statistiku, Prodajni kapaciteti u trgovini na malo 1989, Republički zavod
za statistiku (Zagreb), 1991.

Download Report