ÆIVI A RH R H I PELAG PE LAG U H R V A T S K O J K U DA P L OV I T I , © TO V I D J E T I S P O M O R S K I M K A R TA M A , J U Æ N I D I O Projekt Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu u suradnji s Ministarstvom turizma Republike Hrvatske, Hrvatskom turistiËkom zajednicom i Hrvatskom gospodarskom komorom æ i v i a r h i p e l a g Bit Êu vaπ vodiË kroz prekrasni i oËaravajuÊi hrvatski arhipelag. Posljednjih petnaest godina plovio sam Mediteranom i opisao svoja iskustva u knjigama ”Æivot na brodu”, ”Plovidba Mediteranom” i ”Plovidba antiËkim vodama”. Krajem osamdesetih moja æena i ja plovili smo nekoliko godina dalmatinskim otoËjem i bili opËinjeni njegovom ljepotom, kulturom i povijeπÊu. Napisao sam nekoliko Ëlanaka o tome i poËeo prikupljati materijal za knjigu, ali onda je poËeo rat pa su moji planovi odgoeni. Otplovili smo istoËno prema Turskoj. S mirom i vjerom u buduÊnost Hrvatske, vratili smo se i mi ovoj zemlji koja viπe nego ijedna moæe oæivjeti ono πto Æivi arhipelag jest. Nijedna zemlja na Mediteranu nema tako bogati arhipelag, sa 66 otoka, 652 otoËiÊa, 389 hridi i 78 grebena. To je jedno od najboljih jedriliËarskih podruËja na svijetu. U upitniku koji je izaπao u ameriËkom Ëasopisu ”Svijet krstarenja” skupina istaknutih nautiËara ocijenila je hrvatski arhipelag, uz Karipsko otoËje, kao najljepπe jedriliËarsko podruËje na svijetu. U ovoj zemlji s tisuÊu otoka Ëekaju vas upeËatlijva iskustva u Ëistoj, nedirnutoj okolici, u zemlji otoka s tradicijom i povijeπÊu koja datira od davnih vremena. Ne æurite! Uæivajte u jedinstvenim otocima, gostoljubivom narodu, prekrasnoj tradicionalnoj odjeÊi, pjesmi i plesu! Uæivajte u mirisu lavandinih polja, u ljepoti starih Ëvornatih maslina, u strogoj jednostavnosti vinograda i odliËnim lokalnim vinima! Potraæite viπe od uobiËajenih tehniËkih informacija o hotelima i muzejima, navedenih u turistiËkim prospektima, i pronaite u arhipelagu dublju dimenziju - upoznajte pravi, autentiËni Æivi arhipelag. Ebbe Gustafsson, ©vedska. Bivπi ravnatelj Narodnog sveuËiliπta. Novinar, izdavaË ”Skeppsrådet”, sluæbenog Ëasopisa ©vedskog jedriliËarskog kluba. Autor triju knjiga o plovidbi Mediteranom. »lan uprave ©vedskog jedriliËarskog kluba, koji ima 36.000 Ëlanova. Bivπi predsjednik ©vedskog jedriliËarskog kluba za Mediteran. Hrvatska Ovo je Hrvatska. Nigdje u Europi neÊete pronaÊi na tako relativno malom podruËju takvu razliËitost krajolika i tako blagu klimu kao u Hrvatskoj. Sa 2600 sunËanih sati godiπnje i temperaturom mora od 25 do 27 stupnjeva, ova obala i otoËje spadaju meu najsunËanija podruËja na Mediteranu. Hrvatska ima arhipelag s viπe od tisuÊu otoka. To su ostaci Dinarida koji su prekrivali ovo podruËje prije mnogo milijuna godina, i kasnije potonuli u more. Danas se samo vrhovi uzdiæu kao otoci te Ëine jedan od najveÊih arhipelaga na Mediteranu. ZEMLJA ZA SVA GODI©NJA DOBA Na sjeveru je poluotok Istra s izrazito razvedenom obalom i mnogo odliËno zaπtiÊenih uvala. Tu su smjeπteni neki od najljepπih gradova u Hrvatskoj, Ëija povijest datira iz antiËkih i bizantskih vremena, te iz doba renesanse. Otoci u Kvarnerskom zaljevu, juæno od Istre, pruæaju intenzivan i neodoljivi doæivljaj prirode, posebno Cres, drugi po veliËini otok na Jadranu, na kojemu se gnijezdi bjeloglavi sup. Tu je i Vransko jezero sa ”slatkim” podvodnim izvorima, odakle se pitkom vodom opskrbljuju i Cres i susjedni otok Loπinj. OËaravajuÊa iskustva Ëekaju vas u starom mitskom gradu Osoru, na juænom rtu Cresa, naseljenom joπ u neolitiku. PrivuÊi Êe vas bogatstvo kulturne i povijesne baπtine otoka Krka, sa starim tvravama i riznicama umjetnina iz doba Venecije, u gradu Krku, ili Ëuvena BaπËanska ploËa, najstariji pisani spomenik na hrvatskom jeziku. Posvuda u Hrvatskoj privlaËi Ëudesna mjeπavina veliËanstvene prirode i tisuÊljetne kulture! Ako se udaljite od obale nekoliko kilometara u unutraπnjost Istre, kao da ste se vratili stotinu godina u proπlost. Na breæuljcima su smjeπteni privlaËni gradiÊi poput Buja i Groænjana, a u dolini rijeke Mirne turistiËka je atrakcija Motovun, Bijeli grad, na 300 m nadmorske visine. IstoËno od Rijeke uzdiæe se romantiËno gorsko podruËje - Gorski kotar s gustim πumama i odliËnim pjeπaËkim stazama. U unutraπnjosti, istoËno od Kvarnerskog zaljeva podruËja su veliËanstvene prirode, prije svega planina Velebit s obiljem divljeg æivotinjskog svijeta i zadivljujuÊim pogledom niz 400 m duboki klanac Velike Paklenice. IstoËno od Velebita je Ëudo prirode - nacionalni park Plitvice. Skriven u gustim πumama - u divljem krajoliku - niz je od 16 jezera s nekoliko vodopada, a najveliËanstveniji je od njih pored sela Plitvica, gdje se voda obruπava u rijeku Koranu s visine od 76 m. Posjet 900 godina starom gradu Zagrebu, politiËkom, kulturnom, gospodarskom i znanstvenom srediπtu Hrvatske, nalikuje dolasku u klasiËni srednjoeuropski grad, poput BeËa ili Budimpeπte. U slikovitoj okolici Zagreba, gdje je i nekoliko Ëuvenih ljekovitih kupaliπta, svojevremeno je hrvatsko i maarsko plemstvo podiglo svoje palaËe i barokne dvorce okruæene velikim imanjima. HVAR O K U S I T E H RVAT S K U POGLED NA DUBROVNIK DALMATINSKI SPECIJALITETI Imam toliko predivnih uspomena iz Hrvatske: ljepota Kornatskog otoËja, vodopadi PlitviËkih jezera, slapovi rijeke Krke, uπÊe rijeke Neretve... SjeÊam se i slasnih, primamljivih mirisa hrvatske kuhinje: peËeni istarski svinjski but i domaÊe kobasice, tjestenina s tartufima, usoR E C E P T ljeni lubin, πkoljke na æaru, lazanje s jastogom, grdobina u listoviCRNI RIÆOT "KAPETANOVA KU∆A" ma vinove loze, njoki s raËiÊima, rolada od kuniÊa i divlje πparoge (za 4 osobe) te jela od gljiva. Sastojci: sipa 200 g, dagnje 200 g, lignji 200 g Hrvatska je kuhinja luk 100 g ulje (pola biljno, pola maslinovo) 0,15 l zaista iznimno kvalitet1 ælica pirea od rajËice bijelo vino 0,10 l na i privlaËna. sol, papar, vegeta, perπin i Ëeπnjak (sve po æelji) sirova riæa 300 g Ako posjetite crnilo od sipe (po potrebi) razliËite krajeve Priprema: Na mijeπanom ulju zaæutimo luk, a Hrvatske, obogatit Êete zatim dodamo nasjeckanu sipu, oËiπÊene dagnje i nasjeckane lignje. To se dobro izdinsta, zajedno sa svoja gastronomska zaËinima (perπin, papar, vegeta, pire od rajËica i Ëeπnjak). Prelijemo bijelim vinom, dodamo riæu, a iskustva. VeÊina otoka potom zalijemo vruÊom vodom i zacrnimo crnilom od sipe. Povremeno dodajemo malo vode i mnogi gradovi duæ dok riæa ne bude kuhana. Uz riæot dodamo πkoljke obale zapravo su u kori (dagnje, brbavice i πkampe). Posluæuje se uz parmezan. posebni gastronomski svjetovi. U Motovunu, u srediπnjem dijelu Istre, posluæit Êe vas ukusnim riæotom od gljiva; u Groænjanu domaÊim kobasicama; u Delnicama, u Gorskom kotaru, dimljenom divljaËi (medvjee i srneÊe meso); u ©ibeniku ”visovaËkom begavicom”, ukusnim jelom od janjetine i kiselog ovËjeg mlijeka; na otocima odliËno pripremljenim jastogom, rakovima, ribom, oπtrigama i drugim πkoljkama te kvalitetnim vinima; na Cresu, Pagu, BraËu... peËenom janjetinom, Ëiji specifiËni okus potjeËe od slanih i mirisnih trava. Poznat je braËki vitalac, jegulje i æabe iz uπÊa Neretve, a istarski i drniπki prπuti na svjetskom su glasu. Uvjeravam vas da Êe vam se sir s otoka Paga dopasti kao da je najfiniji francuski! Iz bogatih vinograda specijalnim talentom domaÊih vinogradara nastaju visoko cijenjena vina. »uvena crna vina uz obalu su teran, merlot i cabernet u Istri, a srednjoj i juænoj Dalmaciji opolo, plavac, babiÊ, pharos, bogdanuπa, dingaË i postup. Poznata bijela vina na obali su malvazija, ælahtina, vugava, maraπtina, poπip i grk. H RVAT S K I H I D RO G R A F S K I I N S T I T U T K A KO D O B I T I I N F O R M AC I J E O P L OV I D B I J A D R A N O M 1 POVIJEST HRVATSKOG HIDROGRAFSKOG INSTITUTA Rt Savudrija Umag RIJEKA R Crikvenica RN ER I˘ ZADAR U danaπnje doba kada je Ëovjek otkrio mnogo ”nemoguÊeg”, vinuo se u svemir i πetao Mjesecom, jedino mjesto na kojemu se joπ mogu naÊi mrvice samoÊe ili avantura jest - more, jer ne moæete se otisnuti na puËinu, a da ne osjetite poπtovanje prema golemoj vodenoj masi koja diπe i æivi svojim ritmom i ne da se ukrotiti. DUGI OTOK KORNATI Biograd n/m Murter Tisno Vodice 'IBENIK 14 Primo„ten RogoznicaTrogir Ła 15 SPLIT 18 Omi„ RogaŁ Supetar 'OLTA 16 Splitska vrata Milna Vis JABUKA Komi a VIS SVETAC BI'EVO 20 Makarska BRA¨ Stari Grad Sumartin Jelsa HVAR Hvar 22 19 Trpanj KorŁula Vela Luka 17 PLOË PELJE'AC KORÜLA Trstenik 25 Ston Lastovo 21 SU'AC 23 LASTOVO Slano Sobra MLJET 26 po ti Sali lo 13 AN Sigurnost plovidbe Pomorska kartografija Hidrografska izmjera Oceanografska istraæivanja Kartografska reprodukcija Izdavanje navigacijskih publikacija Preko 'M PA • • • • • • Novigrad Bo ava AN Osnovne aktivnosti instituta u okviru hidrografske djelatnosti: SIGURNOST PLOVIDBE MOLAT 11 LJ UG Hrvatski hidrografski institut specijalizirana je ustanova koja obavlja hidrografsku djelatnost istraæivanja mora radi sigurnosti plovidbe. tP Dr. sc. Zvonko GræetiÊ Tel: +385 (0)21 433 344 E-mail: [email protected] www.hhi.hr R RAVNATELJ: 24 ar Omi„alj NE AR 2 M. Draga KV PoreŁ K VA 21000 SPLIT Zrinsko - Frankopanska 161 Tel: +385 (0)21 361 840 Fax: +385 (0)21 347 242 Telex: 26-270 HIRH 5 Bakar Kraljevica Hidrografska djelatnost na istoËnoj obali Malinska'ilo Jadrana datira od poËetka 19. stoljeÊa, kada je prvu 7 Rabac KRK Rovinj N.Vinodolski Krk Ra„a izmjeru proveo ”otac moderne hidrografije” Charles Punat SENJ Cres Beautemps-Beaupré, u razdoblju od 1806. do 1809. Ba„ka Sv. Juraj BRIJUNI PULA godine. Na temelju njegove izmjere nastaje atlas s CRES RAB Rt Kamenjak petnaest pomorskih karata i planova te dvije Rab Jablanac 6 9 panorame. 4 3 UNIJE Austrougarska mornarica obavila je 10 M. Lo„inj Novalja LO'INJ prvi sustavni premjer istoËnojadranPAG Karlobag Pag 8 SILBA skog akvatorija od 1822. do 1824. OLIB Starigrad Silba 12 godine i izdala 24 pomorske karte i Ist Virsko peljar ”Portolano del Mare Adriatico”. more Opatija I S T R A Pr ola zH Novigrad HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT Djelatnost je institucionalizirana 27. 4. 1860. godine i od tada do danaπnjih dana, s prekidima za trajanja svjetskih ratova, kontinuirano se provodi. Na hrvatskom dijelu Jadrana austrougarska mornarica je, meu prvim u europskim zemljama, uspostavila hidrografsku sluæbu (1860.) koja se svojom djelatnoπÊu produæuje sve do danaπnjih dana, usavrπavajuÊi metode istraæivanja i tehnologiju mjerenja. Tijekom 140 godina rada u ovoj se instituciji njegovao specifiËan stil izrade pomorskih karata i publikacija, koji je i danas prepoznatljiv. U nekoliko posljednjih godina novim dizajnom se nastoji osuvremeniti klasiËnu ponudu tih proizvoda i prilagoditi je novom naËinu koriπtenja i novim korisnicima - pomorcima amaterima. DUBROVNIK Cavtat PALAGRUfiA GALIJULA HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT Za sigurnu plovidbu morem potrebno je, osim dobrog poznavanja specifiËnosti plovnog podruËja i vremenskih prilika, imati i dobre priruËnike i karte za navigaciju. Hrvatski hidrografski institut u tu svrhu izdaje i odræava stotinjak karata razliËitih namjena i mjerila, te publikacije vaæne za sigurnost plovidbe pomorcima kojima je more posao, ali i onima kojima je to hobi. Ova publikacija pokuπaj je pribliæavanja tradicionalnih krutih zakonitosti pomorske struke ljudima kojima je more hobi i ljubav; zaljubljenicima u avanturu. Djelatnici hidrografskog instituta æive s pomorstvom i za pomorstvo, otvoreni su za sva pitanja, zahtjeve i sugestije svojih korisnika. Mnogi pomorci sluæe se pomorskim kartama i vjeruju ljudima koji su ih za njih izradili, jer - ploviti se mora. PRODAJA POMORSKIH KARATA I NAUTI»KIH PUBLIKACIJA 1. PENUL, d.o.o. - Split Kopilica 5, 21000 - SPLIT, tel: +385 (0)21 490-709 • Prodavaonica Split, Obala Lazareta 1, 21000 - SPLIT, tel.: +385 (0)21 591-503, fax: +385 (0)21 585-782 • Prodavaonica Zagreb, Mega Nautic Shop, Prisavlje 14, 10000 - ZAGREB, tel/fax: +385 (0)1 6196-480, 6196-481 • Prodavaonica Pula, Splitska 3, 52000 - PULA, tel.: +385 (0)52 591-321 • Prodavaonica Rijeka, Senjsko pristaniπte 3, 51000 - RIJEKA, tel/fax: +385 (0)51 213-590 • Prodavaonica Zadar, Jurja Bijankinija 8, 23000 - ZADAR, tel/fax: +385 (0)23 251-051 • Prodavaonica ©ibenik, Obala osloboenja br. 2, 22000 - ©IBENIK, tel.: +385 (0)22 212-268 • Prodavaonica Dubrovnik, ACI marina Miho Pracat, Mokoπica, 20000 - DUBROVNIK, tel.: +385 (0)20 454-073 • Prodavaonica KorËula, Vinka Paletina br. 176, 20260 - KOR»ULA, tel/fax: +385 (0)20 711-179 • Prodavaonica PloËe, Trg kralja Tomislava 9, 20340 - PLO»E, tel.: +385 (0)20 679-271 2. NAVAL-ADRIA, d.o.o. Budicinova br. 7, 51000 - RIJEKA tel/fax: +385 (0)51 267-635 Prodavaonica NAUTIKA, 51222 BAKAR tel/fax: +385 (0)51 761-730, e-mail 3. INVENTING, d.o.o. A. Pomoraca 7/V, 10000 - ZAGREB tel/fax: +385 (0)1 6523-921 4. NAVIGATORE Riva Amfora 7, »ervar-Porat, 52 440 - PORE» tel/fax: +385 (0)52 436-663 5. MARINERA Obala kralja Petra Kreπimira IV br. 11, 23210 - BIOGRAD NA MORU tel: +385 (0)23 384-882 6. TRINAESTICA-13, Ulica kneza Domagoja 3, 23210 - BIOGRAD NA MORU tel: +385 (0)23 383-219 7. MEHANIC NAUTIC, d.o.o. Marka MaruliÊa 12, 22243 - MURTER tel: +385 (0)22 434-908, 435-062, fax: +385 (0)22 434-763 8. BORI LIBRA, d.o.o. Trg Slobode 2, 54 470 - UMAG tel/fax: +385 (0)52 741-934 9. NAUTIC, d.o.o. N.T.C., Zlatna luka, 23 206 - BIBINJE - SUKO©AN tel: +385 (0)23 393-958, mob: 098/272-650 10. NAVIS, d.o.o. Obala kneza Trpimira 4, 23 000 - ZADAR tel/fax: +385 (0)23 335-025 11. NAVIGO, d.o.o. Ul. Nadbiskupa V. ZmajeviÊa 12, 23 000 - ZADAR tel: +385 (0)23 214-823, fax: +385 (0)23 213-330 12. GEOSUSTAVI Njegoπeva 3, 21000 - SPLIT tel/fax: +385 (0)21 370-861, mob: 091/5378-294 13. VITAGRAF d.o.o. Slogin-Kula b.b., 51000 - RIJEKA tel: +385 (0)51 322-880, fax: +385 (0)51 212-622 14. INOX BRAMAR, d.o.o. Kralja Zvonimira 112, 22000 - ©IBENIK tel.: +385 (0)22 337-961 15. PLANET, t.o. B. J. Trogiranina 7, 21220 - TROGIR 16. V.B.Z, d.o.o. TomiÊeva 2, 10000 - ZAGREB, tel.: +385 (0)1 4812-537 Hrvatski hidrografski institut svoje karte i publikacije prodaje iskljuËivo posredstvom ovlaπtenih distributera. H RVAT S K A O B A L A J A D R A N A Juæni dio O pisano podruËje dviju æupanija Splitsko-dalmatinske i DubrovaËko-neretvanske obuhvaÊa srednji i juæni dio istoËne obale Jadranskog mora od rta PloËa do rta Oπtra i otoke u dvije skupine - srednjodalmatinsko i dubrovaËko otoËje, koji se pruæaju u smjeru istok zapad. Ovo je podruËje raznolikih prirodnih ljepota i blage mediteranske klime, a kao raskriæje putova prema istoku i zapadu bilo je naseljeno veÊ u neolitiku. U povijesnim razdobljima bilo je popriπte osvajanja i naseljavanja od brojnih ilirskih plemena, grËkih i rimskih kolonizatora, o Ëemu svjedoËe arheoloπki nalazi i saËuvani spomenici. Hrvati su doπli u 7. stoljeÊu i opstali na ovom prostoru u neprekinutoj teænji da se odræe i saËuvaju slobodu. U srednjem vijeku i dalje mijenjali su se osvajaËi - MleËani, Neretljani, Otomani, Austrija, Francuska i Italija. Uz bogatstvo arheoloπkih nalaza: Salona, Pharos i Dimos na otoku Hvaru, Narona, Ston i Mali Ston, Dubrovnik i Epidaurum, u mnogim su mjestima saËuvani spomenici arhitekture: Split, Trogir, KorËula, Dubrovnik, Cavtat.... U svjetsku kulturnu baπtinu UNESCO-a uvrπtena je Dioklecijanova palaËa, grad-muzej Trogir i Dubrovnik, a delta Neretve Ramsarskom konvencijom uvrπtena je na listu vaænih vlaænih podruËja. Na ovom podruËju bogatom prirodnim ljepotama nalazi se nacionalni park Mljet i park prirode Biokovo. Riblji rezervati su uz rijeke Jadro i Vrlika, a ornitoloπki rezervat na tri otoËiÊa pred Cavtatom - Mrkanu, Bobari i Sutivanu. Park πume su: Marjan (Split), Gornje Ëelo i Donje Ëelo (na otoku KoloËepu), na otoËiÊu Oπjak (Vela Luka), u OrebiÊu i park πuma Hober (KorËula), a zaπtiÊeni krajolici: Vidova gora, Pakleni otoci, otoci ©Êedro, ZeËevo, Ravnik, kanjon Cetine, dolina Blaca, KoËje na otoku KorËula, Saplunara na otoku Mljetu i otok Badija. Od spomenika parkovne arhitekture najpoznatiji je Arboretum u Trstenom, koji je naæalost u nedavnom poæaru teπko oπteÊen, ali je pokrenuta akcija za obnovu. U priobalju i na otocima klima je mediteranska, s vruÊim i suhim ljetima i blagim kiπnim zimama, a u zaleu kontinentalna, ali ublaæena mediteranskim utjecajem. Temperatura mora zimi gotovo nikada ne pada ispod 10°C, a ljeti dostigne 27°C. Hvar ima 2.715 sunËanih sati godiπnje, Split 2.697 sati, Vela Luka 2.671 i Dubrovnik 2584 sati. PANORAMA SPLITA OBILJEÆJA I OZNAKE PODRU»JA Ukupna povrπina: 22.216 km2 Povrπina kopna: 6.355 km2 Povrπina mora: 15.861 km2 Broj stanovnika: 601.329 Gradovi: Drniπ, Dubrovnik, Hvar, Imotski, Kaπtela, Komiæa, KorËula, Makarska, MetkoviÊ, Omiπ, Opuzen, PloËe, Sinj, Solin, Split, Stari Grad, Supetar, Trogir, TuËepi, Vis, Vrgorac, Vrlika, TuristiËka srediπta: Bol, Cavtat, Dubrovnik, Hvar, Jelsa, Kaπtela, Komiæa, KorËula, Lopud, Makarska, Mljet, OrebiÊ, Slano, Split, Stari Grad, Ston, Supetar, Trogir, Trpanj, Trsteno, Vela Luka, Vis, Zaton. Marine: Baπka Voda, Brela, Drvenik veli, Dubrovnik, Hvar, KorËula, Lumbarda, Marina, Milna (otok BraË), OrebiÊ, Pakleni otoci (Sv. Klement), Split, Trogir, TuËepi, Vis, Vrboska. Nastanjeni otoci: BraË, Drvenik veli, Drvenik mali, Hvar, KoloËep, KorËula, Lastovo, Lopud, Mljet, ©ipan, ©olta, Vis. Gospodarstvo: turizam i ugostiteljstvo, luËki preto- var, æeljezniËki i cestovni transport, trgovina, brodogradnja, preraivaËka industrija, kemijska industrija, ribarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, maslinarstvo, pËelarstvo, stoËarstvo, povrtlarstvo. Turizam: kapacitet ugoπÊenja oko 182.000, hoteli oko 47.000, pansioni, apartmani, kampovi i turistiËka naselja oko 170.000. Vezovi u marinama: u moru 2.341, suhih oko 660. Rogoznica - Split MK 16 »UVAJMO MORE OD ZAGA–ENJA ”Trogir se ljeska kao vilinski gradiÊ s kulama i zvonicima ispred nas, s velebnom tvravom i palmama duæ obale”, napisao sam u brodskom dnevniku za KA©TEL NOVI SALONA MASLINICA, OTOK ©OLTA vrijeme naπeg prvog boravka, sada veÊ daleke 1988. godine. SU∆URAC. Zadræali smo se dugo u u dnu kojega je naselje VINI©∆E, dobro zakloniπte za jahte. U unutraπnjem dijelu zaljeva Marina, oko 12 km zapadno od Trogira, pred naseljem MARINA, luËica je Agana sa 140 vezova na pontonskim gatovima. Na poËetku 16. stoljeÊa trogirski biskup je naredio da se tu sagradi obrambena kula s koje Êe se njegov posjed braniti od Turaka. Ta velika graevina i danas pruæa poseban ugoaj u luci. Od mog prvog boravka, u TROGIR sam se vraÊao nekoliko puta i lutao uskim i slikovitim ulicama izmeu lijepih starih palaËa. ObiËno sam pio kavu na glavnom trogirskom trgu i divio se katedrali Sv. Lovre, petsto godina staroj, Gradskoj loæi i kuli sa satom (nekada maloj renesansnoj crkvi Sv. Sebastijana) u njenoj blizini. Na zapadnoj Kaπtel Gomilici, oËarani starim dvorcem s visokim kulama, opkopnim kanalom ispunjenim vodom te unutraπnjim dvoriπtem. U SOLINU, oko 5 km sjeveroistoËno od Splita, ruπevine su stare Salone. Za vrijeme vladavine rimskog imperatora Augusta, Salona je bila glavni i najveÊi grad u provinciji Dalmaciji, s gotovo 60 000 stanovnika. Oko 614. godine Slaveni i Avari su grad sravnili sa zemljom. Ulogu centra je preuzeo susjedni Split, gdje su mnogi stanovnici Salone naπli utoËiπte u DIOKLECIJANOVOJ PALA»I. Posjetili smo SOLINSKE ISKOPINE jednog sunËanog dana, krajem travnja. Okolina je bila prekrivena cvijeÊem, crveni makovi ukraπavali su ostatke nekadaπnjih gradskih zidina. ©etali smo uokolo ruπevina velikog grada i pokuπavali KAMBELOVAC, GOMILICU i TROGIR strani trga je palaËa ∆ipiko, a njoj nasuprot Gradska vijeÊnica sa zanimljivim gotiËkim dvoriπtem te muzej s odjeÊom i oruæjem. Iako sam nekoliko puta posjeÊivao Trogir, ponovo sam s uzbuenjem stajao pred predivnim Radovanovim portalom, djelom majstora Radovana i njegovih uËenika iz 1240. godine. Unutar katedrale obiËno obiem kapelu blaæenog Ivana Ursinija, rad Nikole Firentinca iz 15. stoljeÊa, po mojem miπljenju najljepπi renesansni spomenik u Dalmaciji. PodruËje izmeu planine Kozjak i Kaπtelanskog zaljeva svojom je ljepotom i plodnoπÊu oduvijek privlaËilo, Hrvati su se ovdje naselili u 7. stoljeÊu; tu su stvorili srediπte svoje dræave i izgradili naselja duæ planinske padine. Kasnije su tu nastala nam je priËao o æivotu na otoku. Kad je bio djeËak, na Drveniku je æivjelo oko 400 stanovnika. Bilo je mnogo obraenih vinograda i viπe od tisuÊu ovaca. Danas je tu samo 50 stanovnika i uopÊe nema ovaca. ”Ali ja se ne tuæim. Otkada imamo novo pristaniπte, bolje je, snaÊi Êemo se.” Nikola nas je odveo u DRVENIK VELI. Upoznali smo luËkog kapetana Milana, koji nam je s ponosom rekao da je ”njegova” luka najzaπtiÊenija u Dalmaciji. U ljetnim mjesecima tu se moæe usidriti 20 jahti. Marina se gradi, veÊ je izgraen dugaËki lukobran, a gore na uzvisini je restoran i iz njega prekrasan pogled na luku. ©OLTA je pravi dragulj meu hrvatskim otocima; zeleni djeviËanski otok s uvalama, plaæama, otoËiÊima i visokim klisurastim obalama. StoljeÊima su vegetaciju obogaÊivali ljudi zasaujuÊi i uzgajajuÊi masline, smokve, bademe, vinovu lozu... IN SI»ENICA i oko 2 km dugaËkom zaljevu MALI. Sjedili smo u njegovoj kuhinji dok AR D ©TAFILI∆, NOVI, STARI, LUK©I∆, uæ obale prema jugu mnogobrojna su izvrsna sidriπta, kao u UVALI sebi doËarati sliku æivota prije 2000 godina. Samo sam jednom vidio osta-tke grada veÊeg od Salone, u Efezu u Tu-rskoj. No, za mene je Salona najznaËajnije antiËko i ranokrπÊansko mjesto na svijetu. Jednoga dana, krajem rujna, posjetili smo ribara Nikolu na otoku DRVENIK ZL plemiÊka obitavaliπta, na prostoru od Trogira do Splita. Za vrijeme turske opsade, u 15. i 16. stoljeÊu, plemiÊi su gradili utvrenja na obali, pa je prije petsto godina tu bilo 20 fortifikacija od kojih su saËuvani kaπteli u danaπnjih sedam Kaπtela. U Trogiru smo iznajmili automobil, vozili duæ obale i posjetili Kaπtela: Rogoznica Trogir Ka„tela Solin Marina SPLIT - V. ÏOVO DRVENIK - M. NeŁujam Maslinica Stomorska Grohote 'OLTA a at BRA¨ vr ka lits Sp HVAR NEKOLIKO MILJA JUÆNIJE OD PRIMO©TENA duboka je uvala Luka Rogoznica, sa istoimenim naseljem i marinom, prostrano je i dobro zakloniπte za brodice. Od rta PloËa ulazi se u podruËje Splitsko-dalmatinske æupanije, a DrveniËkim kanalom, izmeu kopna i otoka Drvenik Veli i Mali, dolazi do Trogirskog zaljeva. Grad-spomenik Trogir smjestio se na otoËiÊu izmeu obale kopna i otoka »iova. Kaπtelanski zaljev plijeni svojom ljepotom, a sedam Kaπtela, sedam lijepih naselja, niæe se pod padinama Kozjaka. Split, povijesni, tipiËno mediteranski grad, drugi je po veliËini u Hrvatskoj i kulturno je, gospodarsko i administrativno srediπte najveÊe æupanije, Splitsko-dalmatinske. Nastao oko Dioklecijanove palaËe, blizu drevne Salone - danas Solina, na 5 km od Splita - privlaËi brojne turiste i daruje im nezaboravne uspomene. Prirodne ljepote ©olte privlaËile su i inspirirale mnoge poznate ljude. Rimski imperator Dioklecijan tako je 295. godine u uvali NE»UJAM izgradio ribnjak. I sada se u bistrom moru mogu vidjeti njegovi kameni ostaci. Marko MaruliÊ (1450-1524), otac hrvatske knjiæevnosti, napisao je nekoliko dijelova svoje poeme ”Judita” (u kojoj ohrabruje svoje sunarodnjake u borbi protiv Turaka) u vrijeme dok je boravio u NeËujmu. U blizini luËice je skromna kamena kuÊa u kojoj je MaruliÊ obiËno stanovao. ©olta je raj za jahtaπe, sa 24 prekrasne uvale i 4 pitoreskne luke - STOMORSKA, NE»UJAM, ROGA» i MASLINICA. VeÊa mjesta - GROHOTE, GORNJE SELO i DONJE SELO - u unutraπnjosti su otoka, postoje preko 1000 godina i karakteristiËna su po starinskim kamenim kuÊama i ploËastim krovovima duæ vijugastih uliËica. U jednoj od dvije crkve u Donjem Selu oltar je napravljen od rimskog sarkofaga - dramatiËan susret poganstva i krπÊanstva. Otok BraË MK 18 »UVAJMO MORE OD ZAGA–ENJA Split je utemeljen kao antiËko grËko naselje imenom Aspalathos. Kao i u obliænjoj Saloni, tu SPLIT, POGLED S MARJANA MILNA, OTOK BRA» ZLATNI RAT, OTOK BRA» SUPETAR, OTOK BRA» SUMARTIN, OTOK BRA» su se naselili Grci s otoka Visa, iz antiËke Isse. SPLIT SPLIT, PERISTIL ACI MARINA, SPLIT O ko 300. godine poslije Krista rimski car Dioklecijan je na tom prostoru sagradio luksuznu palaËu u kojoj je boravio sve do smrti. Naπ je prvi dojam o SPLITU bio viπe nego povoljan. Krasan proljetni dan, kavane na otvorenom bile su pune svijeta. Hodali smo uokolo prelijepe gradske luke, do Dioklecijanove palaËe. Uπli smo u palaËu kroz BronËana vrata, proπli podrume i doπli na Peristil. Glavni otvoreni prostor okruæuju kolonade od po πest stupova s istoËne i zapadne strane. U sjeÊanju Êe nam trajno ostati pogled na veliËanstveni zvonik i na Dioklecijanov mauzolej, koji je kasnije preinaËen u katedralu Sv. Duje. Iako smo veÊ nekoliko puta dolazili u grad, gotovo uvijek odemo u katedralu i divimo se monumentalnim vratnicama iz 1214. godine, s 28 prizora Kristovog æivota izrezbarenih u orahovom drvu. Uæivamo hodajuÊi Dioklecijanovom ulicom koja vodi od Peristila prema sjeveru i svratimo do prekrasne PapaliÊeve palaËe, u kojoj je smjeπten Muzej grada. PRAÆNICE, NEREÆI©∆A i LOÆI©∆A. SPLIT, DIOKLECIJANOVA PALA»A I dalje do novog veliËanstvenog doæivljaja, do Zlatnih vrata i do spomenika Grguru Ninskom, na uzvisini izvan palaËe. Uæivanje nam je sjediti u kavani na Narodnom trgu diveÊi se okolnim fasadama. PalaËe i druge kuÊe uokolo trga, iz razliËitih vremena, slikovita su panorama povijesti grada. Na oko 30 km od Splita dolazimo do OMI©A, na uπÊu rijeke Cetine. Iznajmili smo automobil i cestom slijedili rijeku, doæivljavajuÊi Ëudesan prizor njenog probi- SPLIT, DIOKLECIJANOVA PALA»A DANAS janja kroz planine i stvaranja dubokog kanjona. Na otoku smo BRA»U. Ime otoka prvi se put spominje u 10. stoljeÊu. Smatra se da taj naziv potjeËe od rijeËi ”jelen” (ilirski brenton, grËki elaphus), pa se Ëesto spominje kao Bretanida ili Elafuza. BraË je posebno zanimljiv zbog brojnih arheoloπkih nalaza - ilirski grobovi, starohrvatske crkve, starohrvatske bazilike... Na tom je otoku posebno vaæna djelatnost kamenoklesarstvo. BraËki je kamen poznat u cijelom svijetu i koriπten je za gradnju mnogih zgrada, primjerice Bijele kuÊe u Washingtonu. Dok smo jedrili uokolo BraËa, nailazili smo na idiliËne i slikovite male gradiÊe duæ obale, ali smo i u unutraπnjosti otoka imali mnogo fascinantnih doæivljaja. Unajmili smo automobil i u manjim mjestima kroz koja smo prolazili vidjeli divne starinske kuÊe i stare crkve, a zadræavali se neπto duæe u srednjovjekovnim gradiÊima kao πto su SELCA, GORNJI HUMAC, No, za nas nautiËare luke i gradovi gledani s mora poseban su doæivljaj. MILNA je najzaπtiÊenija, a moæda i najljepπa luka na BraËu. Od svih slika koje Ëuvam u mislima izabrao bih kao nezaboravnu pogled iz ACI marine na luku Milnu sa starim ribarskim kuÊama i æupnom crkvom Gospe od Blagovijesti. BOBOVI©∆E je naselje u dugaËkoj uvali, koja se na kopnu nastavlja u duboku udolinu. Na juænoj obali vidi se utvrena barokna ljetna rezidencija iz 18. stoljeÊa, a na drugoj strani kuÊa obitelji Nazor. Vladimir Nazor, jedan od najpoznatijih hrvatskih pjesnika 20. stoljeÊa, proveo je djetinjstvo i djeËaπtvo u BoboviπÊu. ”Æelio bih opet sjediti u staroj kuÊi s mojim bratom i sestrama i Ëitati knjigu pri svjetlu svijeÊa na stolu dok se jesenski sumrak spuπta na luku”, zapisao je pjesnik u jednoj svojoj knjizi. Ispred Nazorove kuÊe ”sjedi” njegov spomenik, koji ga prikazuje u dubokom razmiπljanju. SUTIVAN je mali draæesni gradiÊ s palmama duæ ulica i mnoπtvom ljetnikovaca uokolo mjesta. U luci je privlaËan ljetnikovac Kavanjinovi dvori, u baroknom parku, graen od 1690. do 1705. godine. Naπa je najljepπa uspomena iz Supetra veliËanstveni mauzolej pripadnika obitelji PetrinoviÊ, s njihovim portretima i skulpturama. Na groblju iza mauzoleja nekoliko je lijepih kamenih skulptura (Pietà) - rad supetarskog kipara Ivana RendiÊa. Kada se doe do mjesta SPLITSKA, svakako se mora posjetiti ©KRIP, najstarije naselje na BraËu. Najljepπa i najzanimljivija zgrada na otoku je kaπtel obitelji CeriniÊ iz 16. stoljeÊa. PU»I©∆A, u duboko uvuËenoj uvali, centar su kamenoklesarske industrije i obrta, s tri velika kamenoloma u blizini. Za obranu od turskih napada obrambeni je kaπtel izgraen 1467. godine, a kroz oko 100 godina izgraeno ih je joπ 12. Sedam tih utvrda joπ je na mjestu i daju poseban ugoaj u luci. U mjestu POVLJA najzanimljivija je ranokrπÊanska bazilika iz 5-6. stoljeÊa, SPLIT ÏOVO Omi„ bo SutivanSupetar vi„ Splitska e PuŁi„ a 'krip Povlja Bo 'OL TA Milna BRA¨ Bol Sumartin HVAR VIS BRA» JE NAJVE∆I OTOK SREDNJE DALMACIJE, na kojemu je i najviπi otoËki vrh na Jadranu - Vidova gora (780 m). VeÊina mjesta na otoku je na njegovoj sjevernoj strani - Sutivan, Supetar, Splitska, Postira, PuËiπÊa i Povlja. Na juænoj je strani, podno Vidove gore, Bol sa Ëudesnim πljunËanim rtom Zlatni rat. U Milni, na zapadnom dijelu otoka, jedina je marina. U unutraπnjosti su interesantna srednjovjekovna mjesta Selca, Gornji Humac, Praænica, NereæiπÊa, ©krip, Donji Humac i LoæiπÊa. djelomiËno saËuvana. U blizini crkve je stara obrambena kula. SUMARTIN je poznat po dobrim pomorcima, ribarima i brodograditeljima. U malom brodogradiliπtu u uvalici LuËica grade se i popravljaju drveni brodovi i jahte. BOL je vrlo lijepo mjesto koje privlaËi posjetitelje svojom oËuvanom prirodom, atraktivnim plaæama (famozni Zlatni rat), lijepim zgradama kakva je palaËa Lode, divnim trijemom s arkadama (”loæa”), gotsko-renesansnom crkvom Gospe od Milosti i dominikanskim samostanom iz 15. stoljeÊa.U Bolu je bila osnovana prva dalmatinska vinarska zadruga. Svakako probajte izvrsno crno vino bolski plavac!.