EKOLOŠKI MONITORING Vježba 3 STANJE

Redni broj studenta/ice: ______
Ocjena: ______
Sveučilište u Zagrebu Šumarski fakultet
Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma
Diplomski studij Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša
Akad. god. 2014./2015.
VJEŽBE IZ KOLEGIJA
EKOLOŠKI MONITORING
Vježba 3
STANJE OŠTEĆENOSTI KROŠANJA I ODUMIRANJE STABALA
Vježbu izradio/la:
______________________________________
Zagreb, 30. 03. 2015.
Naziv vježbe:
Stanje oštećenosti krošanja i odumiranje stabala
Obrazloženje:
Sustavna istraživanja i praćenja oštećenosti šuma započela su u Hrvatskoj
1987. godine u organizaciji Šumarskog fakulteta u Zagrebu i Šumarskog
instituta Jastrebarsko i to u zajedništvu sa šumarskom praksom.
Metodologija procjene oštećenosti stabala zasniva se na načelu uzorka.
Stajališta
promatranih
površina
(ploha)
nalaze
se
na
presjecištima
sistematske kilometarske mreže Gauss-Krügerovog koordinatnog sustava.
Ovdje razlikujemo tri tipa kvadratne mreže:
2- kilometarsku mrežu ( dopunsku )
4-kilometarsku mrežu ( osnovnu )
16-kilometarsku mrežu ( tzv. bioindikacijsku mrežu )
Za procjenu oštećenosti krošanja koristi se metoda programa ICP-Forests
(Meñunarodni kooperativni program procjene i praćenja učinka zračnog
onečišćenja
na
šume
-
International Cooperative programme on
the
assessment and monitoring of Air Pollution Effects on Forests of UN / ECE ).
UN-ECE, EC 2003). Osnovne značajke ove metode su:
1. Parametri procjene oštećenosti su osutost (defoliation) i gubitak
boje (discoloration) asimilacijskih organa. Procjena osutosti vrši se
u postotku ( % ) sa točnošću na 5 % u odnosu na referentno stablo.
Kasnije se rezultati grupiraju u klase osutosti
2. Procjena
se
obavlja
na
predominantnim,
dominantnim
i
kodominantnim stablima (Kraftove klase 1, 2 i 3), dakle nadstojnim
stablima. Na promatranim površinama izaberu se po 24 stabla, koja
su označena i na kojima se vrši procjena kroz duži niz godina.
3. Za procjenu u obzir se uzima samo osvijetljeni dio krošnje.
4. Postotak osutosti procjenjuje se na osnovi usporedbe osutosti
konkretnog
stabla
s
prikazima
u
foto-priručniku
(teoretsko
referentno stablo), te zamišljenim lokalnim referentnim stablom,
Vježbe iz Ekološkog monitoringa 2014./2015.
0
koje je definirano kao "najbolje stablo s potpunom krošnjom koje
može uspijevati na odreñenom lokalitetu" (PCC 1988).
5. Svakoj točki pridružuju se najvažniji podaci o sastojini (starost,
nadmorska visina, ekspozicija, inklinacija itd.)
6. Procjenu obavljaju dva procjenjivača, uz korištenje dvogleda (
procjena se obavlja vizualnim putem, uz popunjavanje propisanih
obrazaca )
7. Procjena se obavlja u srpnju ili kolovozu
Po ovim principima organizirane su plohe bioindikacijske mreže u
Hrvatskoj. Korišten je križni sistem s 24 stabla na plohi: kroz zamišljenu
središnju točku svake plohe povučena su dva meñusobno okomita lanca
dužine 25 metara, na čijim je krajevima obilježeno šest najbližih stabala
(Slika 1.). Uz osutost ( defoliation ) i gubitak boje ( discoloration ) bilježe se i
tzv. lako prepoznatljive biotske i abiotske) uzroke oštećenja (poluparaziti,
vjetrolom, napad štetnika itd).
Da bi rezultati procjene bili što kvalitetniji, odnosno da bi se uskladili
kriteriji procjenjivača (osmatrača), izrañeni su posebni priručnici sa slikama
krošanja i odreñenim postotkom osutosti. Isto tako se održavaju i povremeni
seminari
na
kojima
se
teoretski
i
praktično
obavlja
uvježbavanje
procjenjivača i usklañuju kriteriji.
Tablica 1. Klase osutosti
Postotak gubitka
Klasa
Osutost
0
nema
0 – 10 %
1
mala
> 10 – 25 %
2a
značajna
> 25 – 40 %
2b
3a
> 40 – 60 %
jaka
3b
4
lisne mase
> 60 – 80 %
> 80 – 99 %
mrtvo stablo
Vježbe iz Ekološkog monitoringa 2014./2015.
100 %
1
Tablica 2. Klase gubitka boje
Postotak zahvaćenosti
Klasa
Gubitak boje
0
nema
0-10 %
1
mali
>10-25 %
2
umjeren
>25-60 %
3
jak
>60 %
krošnje
Kombinacijom stupnja osutosti krošanja i promjene boje, dobije se stupanj
oštećenosti stabla. Rezultati procjene obrañuju su uz pomoć programa
Paradox
7.0
i
pohranjuju
u
bazi
podataka
Šumarskog
instituta,
Jastrebarsko.
Slika 1. Shematski prikaz plohe za procjenu stanja oštećenosti krošanja
Prema navedenoj metodologiji koristi se križni sistem s 24 stabla na
plohi: kroz zamišljenu središnju točku svake plohe povučena su dva
Vježbe iz Ekološkog monitoringa 2014./2015.
2
meñusobno okomita lanca dužine 25 metara, na čijim je krajevima obilježeno
šest najbližih stabala (Slika 1).
Propadanje i odumiranje stabala je kompleksne naravi i posljedica
topografskih, klimatskih, pedosferskih, biotskih i drugih čimbenika.
Štete od propadanja šuma odražavaju se u smanjenju prirasta, poremetnju
potrajnog gospodarenja i smanjenje kvalitete drveta. To se nepovoljno
odražava na općekorisne funkcije šuma.
Jedna od mogućnosti procjene zdravstvenog stanja šumskih ekosustava
(sastojina) je i količina odumrlih stabala (tzv. “sušaca“) na odreñenom
šumskom predjelu ili gospodarskoj jedinici. U gospodarskim šumama
volumen odumrlih stabala ili volumen stabala posječenih u sanitarnoj sječi
najčešće se koristi za prikaz intenziteta odumiranja stabala, a može se
koristiti i kao indikator zdravstvenog stanja sastojina.
Doznaka oštećenih
stabala (stupanj oštećenja 3b i 4) na terenu vrši se prema Pravilniku o
doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimanata, popratnici i šumskom
redu (NN 116/06). Za gospodarske jedinice iz terenskih manuala osmatranja
i procjene zdravstvenog stanja šuma koje se provodi svake godine,
prikupljaju se podaci o broju i drvnoj masi odumrlih stabala na razini svih
odjela/odsjeka gospodarske jedinice. Drvna masa odumrlih stabala dobiva
se izmjerom prsnog promjera stabla na terenu i uz pomoć tarifa. Intenzitet
odumiranja može se prikazati kao postotak odumiranja stabala ("mortality
rate") izračunat kao omjer drvne mase odumrlih stabala i živih stabala. Isto
tako može se i izražavati u apsolutnom obliku u m3 ili u m3/ha. Intenzitet
odumiranja stabala se utvrñuje na temelju broja stabala, drvne mase ili
smanjenja prirasta sastojina. Razlikujemo mali, srednji, veliki i katastrofalan
intenzitet odumiranja stabala. Na temelju tih pokazatelja utvrñujemo
intenzitet propadanja šuma. Propadanje šuma i odumiranje stabala
izražavamo u apsolutnim vrijednostima po jedinici površine ili u relativnim
vrijednostima. Relativne vrijednosti se mogu izraziti i pomoću različitih
indeksa. Indeks odumiranja stabala predstavlja odnos drvnog volumena
odumrlih stabala jedne vrste drveća i drvnoga volumena te vrste drveća po
jedinici površine. Prednosti metode doznačnih knjižica je u tome što možemo
Vježbe iz Ekološkog monitoringa 2014./2015.
3
jeftino i brzo do 10 pa i više godina dobiti podatke o jako oštećenim stablima
i sušcima (stupanj 3b i 4), jer je Šumarija dužna čuvati doznačne knjižice za
vrijeme trajanja programa ili osnove gospodarenja.
Cilj vježbe:
Upoznati studente sa metodologijom procjene stanja oštećenosti/osutosti –
promjene boje krošanja prema metodologiji ICP Forest Manual, stanjem
osutosti glavnih vrsta šumskog drveća u Republici Hrvatskoj, načinom
prikupljanja podataka i načinom izviješćivanja.
Zadatak:
Temeljem podataka o postotku stabala po stupnjevima osutosti/promjene
boje neke vrste šumskog drveća, potrebno je napraviti:
1. zastupljenost postotka stabala pojedinog stupnja osutosti odnosno
promjene boje za zadano razdoblje (podatke prikazati grafički)
2. izračunati postotak broja stabala sa značajnom i jakom osutošću
krošnje te umjerenom i jakom promjenom boje krošnje po godinama
(podatke prikazati tablično)
Na osnovi podataka o odumrlim stablima hrasta lužnjaka, poljskog jasena i
OTB potrebno je napraviti:
1. izračunati prosječne, minimalne i maksimalne intenzitete odumiranja
po vrstama šumskog drveća (m3/ha) za sve odsjeke (podatke prikazati
tablično)
2. usporediti prosječne intenzitete odumiranja (m3/ha) prema vrstama
šumskog drveća (podatke prikazati grafički)
3. usporediti prosječne intenzitete odumiranja hrasta lužnjaka, poljskog
jasena i OTB prema dobnim razredima.
Napomena: širina dobnog razreda je 20 godina, npr. I dobni razred (020 god.), II dobni razred (20-40 god.) itd.
Na osnovi podataka o odumrlim stablima obične jele, potrebno je napraviti:
Vježbe iz Ekološkog monitoringa 2014./2015.
4
1. izračunati prosječne, minimalne i maksimalne intenzitete odumiranja
(m3/ha) za sve odsjeke (podatke prikazati tablično).
2. analizirati/usporediti intenzitete odumiranja prema podacima o
prirastu za svaki odsjek (podatke prikazati tablično).
3. prikazati prosječne intenzitete odumiranja (m3/ha) prema nadmorskoj
visini, ekspoziciji, inklinaciji (podatke prikazati grafički).
O svemu napisati seminar. Seminar se mora sastojati od:
UVOD – opis problema (osutost, promjena boje, odumiranje)
PROBLEMATIKA – tablični i grafički prikaza analiziranih podataka sa
komentarima.
ZAKLJUČAK – uzroci i posljedice stanja krošanja stabala i odumiranja
stabala.
Pitanja za kolokvij:
1. Prema kojoj metodologiji se obavlja procjena stanja krošanja u RH (naziv
programa) ?
2. Što je to oštećenost, osutost i promjena boje krošanja stabala ?
3. Procjena osutosti se obavlja na kojim stablima Kraftove klasifikacije ?
4. Koja tri tipa kvadratne mreže postoje u metodologiji procjene stanja
krošanja ?
5. Temeljem kojih referentnih stabala se procjenjuje postotak osutosti
krošanja stabala ? Objasnite razlike !
6. Kada se obavlja procjena osutosti krošanja stabala (mjeseci) ?
7. Koliko se nalazi stabala na plohi na kojima se obavlja procjena stanja
krošanja ?
8. Prema kojem pravilniku se obavlja doznaka oštećenih stabala ?
9. Kako izračunavamo intenzitet odumiranja stabala ?
10.
Kakav sve može biti intenzitet odumiranja stabala ?
Vježbe iz Ekološkog monitoringa 2014./2015.
5

Download Report