Opis poslova i zadataka - CJELOVITA KURIKULARNA REFORMA

opis poslova i
zadataka
članova stručne radne skupine za izradu prijedloga nacionalnog kurikuluma
za gimnazijsko obrazovanje
Opis poslova
i zadataka
članova Stručne radne
skupine za izradu prijedloga
Nacionalnog kurikuluma za
gimnazijsko
obrazovanje
u sklopu provođenja
Cjelovite kurikularne reforme
Travanj, 2015., Zagreb
1
opis poslova i
zadataka
članova stručne radne skupine za izradu prijedloga nacionalnog kurikuluma
za gimnazijsko obrazovanje
Kontekst
1
Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) u poglavlju Rani i predškolski, osnovnoškolski
i srednjoškolski odgoj i obrazovanje definira osam razvojnih područja i za svako od njih
određuje ključni strateški cilj. Ključni cilj drugog razvojnog područja provođenje je cjelovite
kurikularne reforme koja se odnosi na sve razine i vrste obrazovanja, a trećeg izmjena
strukture obrazovanja kojom se predviđa produljenje obrazovanja te obvezan devetogodišnji
osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Radi se o velikim sadržajnim i strukturnim promjenama
koje zahtijevaju dugotrajan rad i opsežne pripreme. Stoga se u prvoj dionici kurikularne
reforme uvode promjene u postojećoj strukturi odgoja i obrazovanja (8+3/4) s ciljem
unaprjeđenja kvalitete odgoja i obrazovanja i prije uvođenja strukturnih promjena te
omogućava postupni prijelaz k produljenom trajanju (9+3/4).
Cjelovita kurikularna reforma usmjerena je razvoju temeljnih kompetencija za cjeloživotno
učenje; osnaživanju učenja na višim kognitivnim razinama; jasno definiranim odgojnoobrazovnim ishodima koji nisu isključivo kognitivne prirode (znanja) već uključuju i razvoj
vještina, stavova, kreativnosti, inovativnosti, kritičkog mišljenja, inicijativnosti, poduzetnosti,
estetskog vrednovanja, odgovornosti, odnosa prema sebi, drugima i okolini i brojne druge;
otvorenim didaktičko-metodičkim sustavima koji omogućuju odgojiteljima, učiteljima,
nastavnicima, djeci i učenicima slobodu u izboru sadržaja, metoda i oblika rada i jasno
određenim standardima razvijenosti i usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, čime će se
osigurati osnova za objektivniju, valjaniju i pouzdaniju procjenu različitim oblicima i vrstama
unutarnjega i vanjskog vrednovanja.
Prva dionica Cjelovite kurikularne reforme (veljača 2015. - siječanj 2016.) uključuje:
•
izradu kurikularnih dokumenata (Okvira nacionalnog kurikuluma kao temeljnog kurikularnog
dokumenta, Nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, Nacionalnog
kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko
obrazovanje, Nacionalnog kurikuluma za strukovno obrazovanje i Nacionalnog kurikuluma za
umjetničko obrazovanje, kurikularnih dokumenata za šira područja učenja i međupredmetne
teme te predmetnih kurikuluma)
okvir nacionalnog kurikuluma
nacionalni
kurikulum
za rani i
predškolski
odgoj i
obrazovanje
nacionalni
kurikulum
za osnovnoškolski odgoj i
obrazovanje
predmetni,
međupredmetni
i modularni
kurikulumi
2
nacionalni
kurikulum
za gimnazijsko
obrazovanje
nacionalni
kurikulum
za strukovno
obrazovanje
nacionalni
kurikulum
za umjetničko
obrazovanje
predmetni,
međupredmetni
i modularni
kurikulumi
kurikulumi
za stjecanje
kvalifikacija
u redovnom
sustavu
strukovnog
obrazovanja
kurikulumi
za stjecanje
kvalifikacija
u redovnom
sustavu
umjetničkog
obrazovanja
opis poslova i
zadataka
•
•
•
članova stručne radne skupine za izradu prijedloga nacionalnog kurikuluma
za gimnazijsko obrazovanje
izradu modela sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja
informiranje i osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika
izradu modela razvijanja udžbenika i drugih materijala za učenje, osobito digitalnih.
Aktivnostima Cjelovite kurikularne reforme upravlja Ekspertna radna skupina za provođenje cjelovite
kurikularne reforme koja je formirana odlukom ministra znanosti, obrazovanja i sporta, uz
pomoć Jedinice za stručnu i administrativnu podršku koju čine stručnjaci iz Agencije za odgoj
i obrazovanje (azoo), Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (asoo),
Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (ncvoo) i mzos-a.
Cilj
2
Rad članova Stručne radne skupine za izradu Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko
obrazovanje u izravnoj je funkciji ostvarivanja mjere 2.4.1. poglavlja Rani i predškolski,
osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje Strategije obrazovanja, znanosti i
tehnologije (Izrada Nacionalnih kurikuluma za rani i predškolski, osnovnoškolski, gimnazijski,
strukovni i umjetnički odgoj i obrazovanje).
Cilj rada Stručne radne skupine je izraditi prijedlog Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko
obrazovanje zasnovan na odgojno-obrazovnim ishodima koji omogućuju uspješan nastavak
obrazovanja na visokoškolskoj razini. U tom dokumentu odredit će se vrijednosti, ciljevi i
načela gimnazijskog obrazovanja, određenje kurikularne jezgre (zajedničkih elemenata) svih
gimnazijskih programa, načela učenja i poučavanja te vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja
o učeničkim postignućima u gimnazijskom obrazovanju. Nacionalnim kurikulumom
za gimnazijsko obrazovanje odredit će se razina izbornosti s ciljem jasnijeg profiliranja
gimnazijskog obrazovanja u cjelini, profiliranja pojedinih škola kao i osiguranja obrazovanja
učenika u skladu s njihovim interesima, sposobnostima i visokoškolskim aspiracijama.
Navedenim načelima i pristupom cilj je osigurati visoku razinu koherentnosti, otvorenosti
i fleksibilnosti gimnazijskog obrazovanja; suvremenost, relevantnost za sadašnji i budući
život učenika; uravnoteženost odgojno-obrazovnih područja: jezično-komunikacijskog,
matematičkog, prirodoslovnog, tehničkog i informatičkog, društveno-humanističkog,
umjetničkog te tjelesnog i zdravstvenog; veću autonomija nastavnika u radu, ali i poticanje
primjena metoda poučavanja i učenja koje omogućuju aktivnu ulogu učenika u razvoju
vlastitih kompetencija uz podršku nastavnika i u interakciji s drugim učenicima, odnosno
u socijalnom okružju učenja. Ostvarenjem navedenih ciljeva i načela u izradi Nacionalnog
kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje želi se unaprijediti sustav gimnazijskog obrazovanja i
ukloniti nedostatke navedene u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje proizlazi iz Okvira nacionalnog kurikuluma
i, zajedno s kurikulumskim dokumentima za šira područja učenja i međupredmetne teme,
određuje predmetne i školske kurikulume.
3
opis poslova i
zadataka
članova stručne radne skupine za izradu prijedloga nacionalnog kurikuluma
za gimnazijsko obrazovanje
Očekivani rezultati i rokovi
3
Od Stručne radne skupine se očekuje da izradi prijedloga Nacionalnog kurikuluma
za gimnazijsko obrazovanje.
Rok za prvu inačicu prijedloga Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko
obrazovanje je 1. srpnja 2015.
Rok za konačan tekst prijedloga Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko
obrazovanje je 31. kolovoza 2015.
Tijekom rujna 2015. bit će obavljene konzultacije svih stručnih radnih skupina koje su radile
na Nacionalnim kurikulumima za sve razine i vrste obrazovanja.
Ključne zadaće članova Stručne radne skupine
4
Ključne zadaće članova Stručne radne skupine za izradu Nacionalnog kurikuluma za
gimnazijsko obrazovanje su:
•
upoznavanje s konceptualnim postavkama Cjelovite kurikularne reforme i prijedlogom
Okvira nacionalnog kurikuluma
•
usvajanje metodologije za izradu kurikularnih dokumenata koji izrađuje Ekspertna radna
skupina za cjelovitu kurikularnu reformu
•
upoznavanje i analiza određenih kurikularnih rješenja u obrazovnim sustavima drugih zemalja
•
određivanje strukture i glavnih sastavnica Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko
obrazovanje
•
izrada nacrta prijedloga Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje
•
usklađivanje rezultata rada sa stručnim radnim skupinama koje izrađuju ostale kurikularne
dokumente
•
oblikovanje konačnog teksta prijedloga Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko
obrazovanje za širu raspravu / konzultacije,
•
ostale zadaće vezane uz razvoj Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje.
4
opis poslova i
zadataka
članova stručne radne skupine za izradu prijedloga nacionalnog kurikuluma
za gimnazijsko obrazovanje
Organizacija rada Stručne radne skupine
5
Voditelj Stručne radne skupine za izradu prijedloga Nacionalnog kurikuluma za
gimnazijsko obrazovanje je član Ekspertne radne skupine. Stručnu, organizacijsku
i administrativnu podršku radu Stručne radne skupine pružat će članovi Jedinice za
stručnu i administrativnu podršku.
Rad članova Stručne radne skupine uključuje:
•
•
•
sudjelovanje na najmanje jednom sastanku mjesečno u uredu Cjelovite kurikularne
reforme u Zagrebu;
sudjelovanje na najmanje jednom sastanku tjedno putem interneta iz vlastitog doma ili
iz CARNetovih videokonferencijskih dvorana u mjestu najbližem mjestu stanovanja,
individualni rad u procijenjenom trajanju od najmanje 10 sati tjedno.
Članovi ove Stručne radne skupine tijekom rada na izradi Nacionalnog kurikuluma za
gimnazijsko obrazovanje ne napuštaju svoje redovno radno mjesto.
Naknade za rad i troškove
6
Članovi Stručne radne skupine primit će odgovarajuću financijsku naknadu, ovisno o
osobnom doprinosu radu i rezultatima rada. Iznos i kriterije utvrđivanja financijske
naknade te pravo na naknadu putnih troškova, sukladno Odluci o visini i načinu isplate
naknade za rad u vijećima, savjetima, povjerenstvima, radnim skupinama i drugim sličnim
tijelima (klasa: 121-12/11-01/00001, urbroj: 533-01-14-0007 od 17. srpnja 2014. godine)
određuje posebnom odlukom ministar znanosti, obrazovanja i sporta.
Raspodjelu financijske naknade među članovima Stručne radne skupine predložit će
članovi Stručne radne skupine u dogovoru s voditeljem po isporučenom rezultatu.
Troškovi puta i smještaja te iznos dnevnica vezan uz sastanke u Zagrebu za članove
Stručne radne skupine koji nemaju prebivalište u Zagrebu pokrivaju se iz financijskih
stavki Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta namijenjenih provođenju Cjelovite
kurikularne reforme.
Potrebni uvjeti
7
Od kandidata i kandidatkinja za članove Stručne radne skupine očekuje se da zadovolje
sljedeće uvjete:
1. najmanje završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani sveučilišni
preddiplomski i diplomski studij ili specijalistički i diplomski stručni studij odgovarajuće struke
uz završeno pedagoško, psihološko, didaktičko i metodičko obrazovanje ili studij kojim se
prema ranijim propisima stjecala visoka stručna sprema;
5
opis poslova i
zadataka
članova stručne radne skupine za izradu prijedloga nacionalnog kurikuluma
za gimnazijsko obrazovanje
2. najmanje petogodišnje iskustvo u području odgoja i obrazovanja i/ili znanosti, osobito
u djelu gimnazijskog obrazovanja, stečeno radom u nastavi i/ili radom u odgojno
obrazovnim ustanovama i/ili u istraživanjima u odgoju i obrazovanju i/ili sudjelovanjem u
razvojnim projektima usmjerenima na unapređivanje odgojno-obrazovnog sustava;
3. najmanje b2 razina znanja engleskog jezika – potrebna kako bi se pristupilo analizi okvira
vrednovanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima drugih zemalja;
4. razvijene digitalne kompetencije uključujući napredno korištenje Microsoft Office alata i
korištenje alata za sinkronu online komunikaciju (npr. Skype) – potrebne za suradnički rad
na dokumentima i sudjelovanje u online sastancima;
5. visoki stupanj razvijenosti komunikacijskih vještina, organiziranosti i profesionalnosti;
6. izrazita sposobnost rada u timu i poštivanje zadanih vremenskih rokova;
7. temeljito poznavanje sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske, osobito
poznavanje gimnazijskog obrazovanja, poznavanje relevantnih dokumenata obrazovne
politike te upoznatost s konceptom kurikularnog pristupa.
Prijavna dokumentacija
8
Kandidate i kandidatkinje koji zadovoljavaju uvjete pozivamo da dostave svoje prijave
kojima će priložiti:
•
•
•
•
•
•
životopis (poželjno u Europass formatu),
presliku diplome i potvrdu kojom dokazuju radno iskustvo,
suglasnost ustanove u kojoj rade za sudjelovanje u radu Stručne radne skupine u skladu s
obimom i zadacima opisanima u „Opisu poslova i zadataka članova Stručne radne skupine˝
(za zaposlene),
motivacijsko pismo u kojem objašnjavaju razloge za prijavu i viđenje osobnog doprinosa
kurikularnoj reformi (na pripadajućem obrascu do 2000 znakova bez razmaka),
osobni prijedlog promjena u dijelu sustava za koji se prijavljuju –gimnazijsko obrazovanje
(na pripadajućem obrascu do 6000 znakova bez razmaka)
kontakte dviju osoba koje mogu potvrditi stručne reference kandidata.
Izbor kandidata
9
Nepotpune prijave i prijave kandidata izvan roka neće se razmatrati. Pri izboru veću će važnost
imati sljedeće sastavnice prijave: osobni prijedlog promjena, motivacijsko pismo te stručne
kompetencije i profesionalno iskustvo kandidata.
Pri izboru vodit će se računa o primjerenoj zastupljenosti članova iz akademske zajednice, a
većinu članova Stručne radne skupine činit će zaposlenici škola s gimnazijskim programima
(nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji).
6