15/2014
16. travnja 2014.
"Vi se ne bojte!
Ta znam: Isusa Raspetoga tražite!
Nije ovdje!
Uskrsnu kako reèe.
Hajde vidite mjesto gdje je ležao"
(Mt 28,5-6).
Iz praznoga groba taj se anðelov navještaj
širi u svijetu i stiže u svaki kutak zemlje;
to je poruka nade za sve.
Od kada je raspeti Nazareæanin uskrsnuo
u osvit treæega dana,
posljednju rijeè više nema smrt, veæ život!
U Gospodinu uskrslom Bog je objavio
puninu svoje ljubavi prema cijelom èovjeèanstvu.
Ivan Pavao II., nagovor uz molitvu Kraljice neba
na Uskrsni ponedjeljak 2002.
Sretan i blagoslovljen Uskrs
te obilje radosti darovane od Krista Uskrslog
od srca vam žele uredništvo i uprava
Informativne katolièke agencije - Zagreb
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Miro Gavran na susretu s autorom
Split, 7.4.2014. (IKA) - U sklopu manifestacije Dani
kršæanske kulture u ponedjeljak 7. travnja održan je program
Susret s autorom u splitskoj palaèi Milesi na kojem je
nastupio Miro Gavran, jedan od najizvoðenijih suvremenih
hrvatskih dramatièara u zemlji i inozemstvu u proteklih
dvadesetak godina. Programom je moderirala Jelena
Hrgoviæ. Djela Mira Gavrana prevedena su na 35 jezika, a
njegove knjige imale su više od 150 izdanja u zemlji i
inozemstvu. Prema njegovim dramama i komedijama nastalo
je više od 250 kazališnih premijera diljem svijeta, a vidjelo
ih je više od tri milijuna ljudi.
Diplomirao je dramaturgiju na Akademiji za kazalište, film i
televiziju u Zagrebu i radio je kao dramaturg i kazališni
ravnatelj Teatra ITD, a od godine 1993. radi kao
profesionalni pisac. Poèeo je pisati sa 16 godina u svojoj
rodnoj Slavoniji. Njegovi poèeci vezani su uz kraæe prozne
tekstove koje je objavljivao u školskom listu, a javnosti je
poznat od 1983. godine kad je debitirao s dramom
"Kreontova Antigona" u Dramskom kazalištu Gavella u
Zagrebu. Do sada je napisao èetrdeset kazališnih tekstova
meðu kojima "Kad umire glumac", "Sve o ženama", "Sve o
muškarcima", "Kako ubiti predsjednika", "Pacijent doktora
Freuda", "Parovi", "Lutka" itd.
Njegove predstave igrane su diljem svijeta, a upravo
poèetkom travnja "The Daily Theatre" sa Sveuèilišta La
Verne u Los Angelesu uprizorio je i njegove èetiri drame
"Èehov je Tolstoju rekao zbogom", "Shakespeare i
Elizabeta", "Sve o ženama" i "Lutka". Njegov plodan rad
zasigurno je jedan od razloga zašto je jedini živuæi
dramatièar u Europi koji ima kazališni festival posveæen
njemu, izvan zemlje roðenja, na kojem se igraju iskljuèivo
predstave nastale prema tekstovima autora, koji od 2003.
godine djeluje u Slovaèkoj, a od 2013. godine u Poljskoj pod
nazivom Gavranfest.
Objavio je i devet romana meðu kojima je i trilogija "Judita",
"Krstitelj" te "Poncije Pilat", a psihološko-egzistencijalne
romane nadahnute Biblijom na naèin da biblijske junake
približava senzibilitetu suvremenih èitatelja, tako da ga rado
èitaju i vjernici i ateisti, pronalazeæi u tim romanima
univerzalne humane poruke, poèinje pisati kao
èetrdesetogodišnjak. Istaknuo je kako su oni odraz obrata
koji se dogodio u njegovu životu, i koji je snažno prožeo i
njegov umjetnièki rad.
Napisao je i niz knjiga za djecu i mlade poput "Svašta u
mojoj glavi", "Kako je tata osvojio mamu", "Zaljubljen do
ušiju", "Sretni dani" itd.
Zajedno sa suprugom Mladenom, koja je takoðer glumica,
osnovao je 2002. godine Teatar Gavran koji uspješno
nastupa s predstavama u zemlji i inozemstvu, a u sijeènju
ove godine premijerno su izveli predstavu "Sladoled" koja
govori o odnosu majki i kæeri. Nastala prema tekstu Mira
Gavrana uspješna je to predstava u kojoj igraju Mladena
Gavran i Ana Vilenica. Trenutaèno radi na tekstu o odnosu
oèeva i sinova koji takoðer planiraju postaviti na kazališnim
daskama.
Krajem prošle godine objavljena mu je knjiga "Pjesme" u
kojoj su sabrane pjesme svrstane prema temama:
Neupotrebljivi zapisi, Hrvatska 1991., Staromodne pjesme i
Biblijske pjesme, nastajale od 1985. do 2013. godine, a neke
od njih izveo je i pred splitskom publikom.
.
2
16. travnja 2014. broj 15/2014
Na Danima kršæanske kulture u Splitu prikazan film
"Majka Terezija. Ostavština"
Split, 7.4.2014. (IKA) - U Kinoteci Zlatna vrata u Splitu 7.
travnja održana je projekcija filma "Majka Terezija.
Ostavština" redateljica Ann Petrie i Jeanette Petrie, u sklopu
filmskoga programa manifestacije Dani kršæanske kulture.
"Majka Terezija. Ostavština" je dramatièna prièa o
posljednjim danima života Majke Terezije, njezinoj
iznenadnoj smrti i državnom pogrebu kojem je nazoèilo
8000 ljudi, a meðu njima siromašni, moæni i bogati iz cijelog
svijeta. U srcu filma prvi put vidimo i èujemo kako Majka
Terezija otkriva svoju jednostavnu, ali duboku duhovnost
koja je, provedena u djelo, nadišla vjerske, politièke i
kulturne granice i omoguæila joj otvaranje 500 domova za
siromašne u više od 124 zemlje. Film ukljuèuje i nikad prije
viðene snimke privatnog pokopa Majke Terezije.
"Majka Terezija. Ostavština" film je u kojem do izražaja
dolazi ono zbog èega je Majka Terezija osvojila srca i
divljenje svijeta, a njezina ljubav i nesebièno služenje
potvrðuju velièinu i dostojanstvo svake ljudske osobe koja
nadilazi razlike meðu ljudima. To je razlog zašto je bila
prihvaæena diljem svijeta od ljudi svih vjera i razlièitih
svjetonazora.
Predstavljena fotomonografija o Ivanki Bubalo
Slavonski Brod, 8.4.2014. (IKA) - "Pabirci o Ivanki Bubalo,
Plehanu i Žeravcu", naziv je fotomonografije autora fra
Ivana Æuriæa, župnika u Žeravcu u Bosanskoj posavini, koja
je u povodu desete obljetnice smrti katolièke novinarke
Ivanke Bubalo predstavljena u utorak 8. travnja u Gradskoj
knjižnici u Slavonskom Brodu. Uz autora o knjizi su govorili
Slavko Harni i Ilija Džepina, predsjednik udruge Plehan,
koja je izdavaè knjige. Susret je animirala Višnja Ružojèiæ,
novinarka Hrvatskog radija.
U prvom dijelu autor govori o životu i djelu novinarke
Ivanke Bubalo dok u drugom dijelu donosi fotografije
crkava i kapela te bogatstvo umjetnina župe Plehan i
Žeravac. Ustvrdivši da je Ivanka Bubalo u poticanju ljudi na
povratak u Bosansku posavinu bila svima primjer, autor
Æuriæ istaknuo je kako je tom knjigom želio potaknuti
Posavljake da promisle jesu li doista uèinili sve što je
moguæe da se vrate u svoj rodni kraj. Predsjednik Džepina
predstavio je dosadašnji rad udruge Plehan osnovane godine
2014. s ciljem obnove zavièaja, a o novinarki Bubalo rekao
je pak da je bila srce i duše Bosanske posavine.
Kao Ivankina kolegica i prijateljica novinarka Višnja
Ružojèiæ istaknula je da je unatoè krizi profesije novinarstva
Ivanka uvijek ispravno znala definirati što je u novinarskom
poslu vijest, jer je to njoj uvijek bio èovjek, tolerancija,
ljudskost. Naglasila je kako ju je krasila upornost u
novinarskom poslu, pojasnivši da je to bio njezin poziv jer je
ljudima pomagala na sve moguæe naèine, a svoj rodni kraj
voljela svim svojim srcem.
Ivanka Bubalo tragièno je preminula u prometnoj nesreæi 21.
ožujka 2004. godine u 41 godini života. Novinarstvo je
diplomirala u Zagrebu. U vrijeme Domovinskog rata iz
rodne je Bosanske posavine sa suprugom i troje djece
izbjegla u Slavonski Brod. Radila je za više katolièkih
medija, meðu kojima i za Informativnu katolièku agenciju, a
Posavljaci su se posebno radovali njezinim emisijama "Zov
Posavine", koje je snimala na Hrvatskom katolièkom radiju.
ika
Susret trajne formacije trajnih ðakona
Zagreb, 8.4.2014. (IKA) - Susret trajne formacije trajnih
ðakona održan je 8. travnja u Nadbiskupijskome
pastoralnom institutu u Zagrebu. Susret je zapoèeo molitvom
Veèernje, a nakon toga je dr. s. Vinka Bešliæ, školska sestra
franjevka, imala predavanje na temu "Vazmeno trodnevlje".
Govoreæi iz povijesnog konteksta, spomenula je kako je
Crkva u svojim prvim vremenima najprije slavila Kristov
vazam jedan dan da bi poslije u 13. stoljeæu poèela slaviti tri
dana. "U srednjem vijeku Vazmeno trodnevlje unosi èitavi
niz obreda kojima je teško protumaèiti izvorište: blagoslov
uskrsne svijeæe, blagoslov ognja, intronizacija križa, sveèano
prenošenje euharistije, razotkrivanje oltara i drugo",
istaknula je s. Vinka. Predavaèica je govoreæi o svakom
danu Vazmenog trodnevlja pokušala izdvojiti neke
posebnosti Velikog èetvrtka, Velikog petka i Velike subote,
a zadržala se najviše na Vazmenom bdjenju o kojem je
istaknula kako je sv. Grgur Nazijanski u 4. stoljeæu
zabilježio govore o Uskrsnoj svijeæi. "Zanimljivo je da su
upravo ðakoni izmeðu 5. i 10. stoljeæa pisali tekstove o
Uskrsnoj svijeæi za Svjetlospjev", istaknula je s. Vinka.
"Važnost Vazmene noæi je što je ona jedina zavrijedila znati
vrijeme i èas, kad je Krist od mrtvih uskrsnuo i ona je
postala dostojnom najuzvišenijeg znanja, objaviteljicom
Božjega spasenja te i nas danas poziva na budnost pred
Svjetlom koje nema zalaza", rekla je s. Vinka te podijelila
svoje dugogodišnje pastoralno iskustvo iz Njemaèke gdje se
u svom radu susretala s trajnim ðakonima. U drugom dijelu
formacije trajni ðakoni Zagrebaèke nadbiskupije i Sisaèke
biskupije imali su s mo Miroslavom Martinjakom vježbe
ðakonske pjevaèke službe u liturgiji.
Pravoslavni crkveni hor na Danima kršæanske kulture u
Dubrovniku
Dubrovnik, 8.4.2014. (IKA) - Na devetim dubrovaèkim
Danima kršæanske kulture u utorak 8. travnja u pravoslavnoj
crkvi Sv. Blagovijesti u Dubrovniku nastupio je pravoslavni
crkveni hor "Sveti Vasilije Ostroški i Tvrdoški" iz Trebinja.
Na programu su bila djela iz pravoslavne duhovne baštine
koja taj zbor veæim dijelom izvodi u liturgiji. U jednoj
glazbenoj izvedbi solistima se pridružila i dubrovaèka
skladateljica i pijanistica Zrinka Tomašiæ. Zborom je
dirigirala profesorica Stojanka Gudelj.
Koncertu su, uz brojnu publiku, nazoèili episkop zahumskohercegovaèki i primorski vladika Grigorije Duriæ i
dubrovaèki biskup Mate Uziniæ.
Križni put mladih Samobora
Samobor, 8.4.2014. (IKA) - Sedamdesetak mladih župe sv.
Anastazije u Samoboru sudjelovalo je u utorak 8. travnja
naveèer na križnom putu za mlade koji je prireðen na
"Samoborskoj kalvariji". Nakon što su se okupili pred
župnom crkvom, sa svijeæama i pjesmom, razmatrajuæi o
otajstvu Isusove muke i smrti, obišli su 14 postaja smještenih
na obronku izmeðu kapele Sv. Ane i kapele Sv. Jurja. Križni
put predvodio je župni vikar Mario Paviæ. Samoborska
kalvarija podignuta je godine 1933., prigodom proslave 1900
godina spasenja po Isusu Kristu, na inicijativu Olge
Leibenfrost iz Zagreba. Kalvariju èini veliko raspelo (s
Isusovim likom koji je izradio fra Elekt Maruzi iz Zagreba)
te dva križa (djelo žitelja Domaslovca). Na putu je
postavljeno i 13 postaja izraðenih u kamenu s reljefnim
slikama Isusove muke, a djelo su Rudolfa Betlera.
Domovinske vijesti
Obilježena 109. obljetnica smrti biskupa Strossmayera
Ðakovo, 8.4.2014.
(IKA/TU) – Misnim slavljem u
ðakovaèkoj prvostolnici Sv. Petra, koje je 8. travnja
predvodio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup i metropolit Ðuro
Hraniæ, obilježena je 109. obljetnica smrti njezina graditelja,
ðakovaèkoga i srijemskog biskupa Josipa Jurja
Strossmayera. U koncelebraciji su bili generalni vikar mons.
Ivan Æuriæ, duhovnik Bogoslovnog sjemeništa preè. Bože
Radoš, tajnik nadbiskupije vlè. Mario Brkiæ te kapelan
katedralne župe Josip Levakoviæ. Osvræuæi se na odlomak iz
Knjige Brojeva, nadbiskup je rekao kako je prva Crkva u
zmiji uzdignutoj na stup prepoznala Isusa raspetoga na križu.
"Raspeti Isus pokazuje puni uèinak naših grijeha. Njegovo
uzdignuæe na križ služi da mi ljudi vidimo Boga u svoj
njegovoj ljubavi i da otkrijemo istinu o sebi, o svom
odbacivanju Boga, o svom grijehu kao samoubilaèkom èinu,
i o Isusovu sjedinjenju s nama koji èinimo grijeh, jer nas on
ne ostavlja, nego se sjedinjuje u svojoj ljubavi i milosrðu s
nama. Poput Mjedene zmije koju je podignuo Mojsije, tako i
raspeti Isus zbog naših grijeha, potièe nas da se odreknemo
tvrdoæe srca", rekao je meðu ostalim nadbiskup Hraniæ.
Istaknuvši kako su Mojsije, a nadasve Isus, pastiri svoga
naroda, nadbiskup je rekao kako Bog kroz èitavu povijest
podiže pastire svome narodu. "U red najsjajnijih i
najsvjetlijih pastira naše biskupije, koji su se zauzeto i
svestrano brinuli za dobrobit svoga naroda i hrvatskog
èovjeka uopæe, spada naš ðakovaèki i srijemski biskup J. J.
Strossmayer, kojega je Gospodin na današnji dan prije 109
godina pozvao k sebi. Pastir na sliku dobroga pastira Isusa
Krista, koji se brine za svoj narod i, kao takav, bio je
mecena, politièar, kulturni i prosvjetni djelatnik, graditelj,
svestran èovjek - a nadasve i u svemu biskup: navjestitelj
Isusa Krista, posvetitelj njegovim sakramentima te upravitelj
i sluga Božjega naroda", rekao je mons. Hraniæ o pokojnom
biskupu Strossmayeru. Nadbiskup je ujedno najavio kako se
2015. godine navršava 200 godina roðenja i 110 godina od
smrti biskupa Strossmayera, za što se Ðakovaèko-osjeèka
nadbiskupija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
(koju je osnovao), Sveuèilište u Osijeku koje nosi njegovo
ime te neke druge kulturne institucije i gradovi Ðakovo i
Osijek spremaju na sveèan naèin obilježiti te dvije visoke
obljetnice povezane uz lik i djelo toga velikog biskupa.
Nakon misnog slavlja nadbiskup se u pratnji sveæenika,
redovnica, bogoslova, redovnièkih kandidatica i novakinja te
brojnih okupljenih vjernika spustio do groba biskupa
Strossmayera u kripti katedrale, gdje su, kao biskupijska
zajednica, zahvalni Gospodinu za toga pastira, uputili
molitve za njega.
"Rijeèke crkve, hramovi i kapele"
Rijeka, 8.4.2014. (IKA) - U Državnom arhivu u Rijeci 8.
travnja otvorena je izložba "Rijeèke crkve, hramovi i kapele"
autora Ratimira Gudelja, samostalnog umjetnika, istraživaèa,
foto i video kronièara i dokumentariste iz Praputnjaka.
Fotoizložba prikaz je kratke povijesti svih crkava,
ukljuèujuæi i druge kršæanske konfesije, sinagoge, džamije,
kao i prikaz lokacija ili gradnji novih crkava. Autor je
fotografije zdanja popratio prizorima iz liturgijskog života
spomenutih vjerskih zajednica. "Nisam se vodio nikakvim
kriterijima i želja mi je bila predstaviti svaku kapelicu i
vjerski objekt u Rijeci. Jedina dva objekta koja sam stavio u
središte izložbe su katedrala Sv. Vida i svetište Majke Božje
Trsatske", rekao je autor. Otvorenje izložbe okupilo je
predstavnike Katolièke Crkve, kao i drugih vjerskih
zajednica te predstavnike opæine Bakar.
16. travnja 2014. broj 15/2014
3
Domovinske vijesti
"Kršæanstvo pred izazovima suvremenih ideologija"
Susret predstavnika katolièkih vjernièkih udruga i društava
u Osijeku
Osijek, 9.4.2014. (IKA/TU) - "Kršæanstvo pred izazovima
suvremenih ideologija" bila je tema susreta predstavnika
katolièkih vjernièkih udruga i društava 9. travnja u
Vikarijatu Osijeku. Predavanje je održao prof. dr. Vladimir
Dugaliæ s KBF-a u Ðakovu, a moderator susreta bio je dr.
Josip Bošnjakoviæ. Nazoèili su predstavnici: Zajednice MiR,
Totus Tuus nove evangelizacije, Betlehema Osijek, Puteva
milosti, Hrvatske zajednice braènih susreta, Hrvatskoga
katolièkog društva medicinskih sestara i tehnièara,
Veronikina rupca, Duhosa, Hrvatske žene – Baranja,
Hrvatskoga katolièkog lijeènièkog društva i Pedagogije oca
Kentenicha.
Definirajuæi ideologiju kao svaki javno izraženi sustav ideja,
znanja i vjerovanja, svako organizirano prezentiranje
mišljenja, stajališta i vrijednosti u vezi s politièkosociološkim fenomenom koji pruža orijentaciju za
razumijevanje zbilje, dr. Dugaliæ pojasnio je kako ideologija
postaje legitimacijsko naèelo koje legitimira vlastito
politièko djelovanje i omoguæuje da se tuðe djelovanje
odredi pogrešnim ili ispravnim. Karakterizira je
homogenizirajuæa funkcija u identifikaciji i stabilizaciji
pojedinca, skupine ili društva u cjelini; karakter iskljuèivosti
i agresivnosti; dokidanje slobode mišljenja i podložnost
ideji; kontrola pojedinaca i totalitarni karakter te tako
odreðena ideologija postaje novo vjerovanje (ateizam).
Predavaè je ukazao na kolektivistièke ideologije: marksizam,
nacizam, fašizam koji su zagovarali ideju klase, rase, nacije i
individualistièke ideologije: scijentistièke i tehnicistièke,
koje promièu ideju napretka i neogranièenog iskorištavanja
prirodnih resursa (konzumizam, profit i politièka kontrola).
Govoreæi o modernoj laiènosti, dr. Dugaliæ istaknuo je da
"danas postoji sklonost tvrdnji kako su agnosticizam i
skeptièni relativizam filozofija i temeljni stav koji odgovara
demokratskim politièkim oblicima te da oni koji su uvjereni
da spoznaju istinu i èvrsto stoje uza nj nisu vjerodostojni s
demokratskog stajališta jer ne prihvaæaju da veæina odreðuje
istinu i da je ona razlièita veæ prema raznim politièkim
ravnotežama". Rekao je da vjernici na tu tvrdnju odgovaraju
da se demokracija bez naèela lako pretvara u otvoreni ili
skriveni totalitarizam i totalitarnu ideologiju. Razlažuæi
kakav bi trebao biti odnos vjernika prema laièkom društvu,
Dugaliæ je citirao Benedikta XVI. i rekao da odbacivanje
odnosa s Bogom nije izražaj tolerantnosti kojom se hoæe
zaštititi neteistièke religije kao i dostojanstvo ateista i
agnostika, nego je izražaj svijesti koja želi vidjeti Boga
definitivno izbrisana iz života èovjeèanstva i konaèno
protjerana u subjektivno podruèje i u ostatke nekadašnje
kulture. Relativizam na taj naèin postaje dogmatizmom s
definitivnim vjerovanjem u ljudski razum.
"Ako jesmo u Europi za laièku državu, nismo za ideološki
laicizam koji zatvara Crkvu u subjektivni geto. Identitet
Europske unije 'da', ali i identitet Crkve 'da'! Crkva stoga ne
može prihvati teze prema kojima uime autonomije
društvenog života vjernici ne smiju imati utjecaj na politiku i
društvene procese te se traži i uklanjanje vjerskih simbola
kao novi oblik totalitarne iskljuèivosti. Vrlo je važno
njegovati duh istinskog dijaloga koji zahtijeva povezivanje
vjere i razuma te teološke tradicije i moderne kulture,
uoèavati ono što je zajednièko – opæe humano – i na tome
tragati za istinom, svjesni vlastitog identiteta", složio se
predavaè s umirovljenim papom. "Potrebno je uoèiti
dvostrukost laiènosti: slobodu pojedinca i poštovanje
dostojanstva svake ljudske osobe kao i njezinih neotuðivih
prava te na tome graditi projekt zajednièkog življenja",
4
16. travnja 2014. broj 15/2014
ika
poruèio je predavaè, upuæujuæi na enciklike Spe salvi i
Lumen fidei te apostolsku pobudnicu Evangelii gaudium.
Uslijedila je rasprava, tijekom koje je dr. Dugaliæ zakljuèio:
"Udruge su nositelji crkvene kreativnosti. Svatko u svojoj
sredini i na najoèitiji naèin prezentirate Crkvu kroz
konkretan vid zauzetosti za èovjeka. I svaki rad laièkih
udruga mora polaziti od koncepta vjere i logike kršæanske
ljubavi jer tom logikom mijenjate svijet. Župa je mjesto
odgoja u vjeri, tu primamo sakramente, slavimo i hranimo se
Božjim Tijelom, slušamo Božju rijeè. Župa je mjesto rasta u
vjeri, no, cilj nije da se tu i ostane veæ da se iziðe u svijet, a
udruge su izlazak Crkve u svijet."
Kardinal Bozaniæ u posjetu zagrebaèkoj Sedmoj
gimnaziji
"Školski sat" s kardinalom prošao je u veselom ozraèju, a
tristotinjak uèenika treæih i èetvrtih razreda koji pohaðaju
vjeronauk u školi sa zanimanjem je slušalo nadbiskupove
rijeèi
Zagreb, 9.4.2014. (IKA) - "Uime Crkve kao nadbiskup
zagrebaèki, radujem se i vjerujem da ste otvoreni i spremni
mnogo toga mijenjati. A mnogo toga je potrebno mijenjati
na bolje i u našem društvu, i u našem Zagrebu, i u našoj
Hrvatskoj, jer želimo bolji život i osjeæamo da smo u stanju
dati nešto dobro", poruka je zagrebaèkog nadbiskupa
kardinala Josipa Bozaniæa srednjoškolcima koje je posjetio u
srijedu 9. travnja u Sedmoj gimnaziji u Zagrebu na poziv
tamošnje ravnateljice Ljilje Vokiæ.
"Školski sat" s kardinalom prošao je u veselom ozraèju, a
tristotinjak uèenika treæih i èetvrtih razreda koji pohaðaju
vjeronauk u školi, sa zanimanjem je slušalo nadbiskupove
rijeèi.
Kardinal je ohrabrio mlade da se u trenucima strahova i
donošenja teških i trajnih odluka u tišini svojih srca Isusa
neprestano pitaju za savjet. "Znate da ima netko tko je veæ
vas našao. A njega svatko od nas traži, jer on daje smisao
životu, a to je Isus Krist. On je naš temelj, on je tebi došao
puno prije nego si ga ti poèeo tražiti", kazao je kardinal
mladima i ukazao im na središnju poruku najveæega
kršæanskog blagdana Uskrsa. U životu ima puno radosti,
poput Cvjetnice koja traje kraæe i duže; neminovan je i
Veliki petak te križ i poteškoæe koje svi mi nosimo. Ali
važno je za nas kršæane da 'toèka na i' nije Veliki petak, nego
Uskrs - pobjeda života! I zato kršæanin mora uvijek
pozitivno gledati i na život, i na sebe, i na buduænost – jer
nismo orijentirani prema Golgoti, prema nestajanju, nego
prema životu koji pobjeðuje, prema uskrsnom životu", kazao
je kardinal.
"Isus daje odgovor na pitanja našega života. Njega susresti,
njega imati za prijatelja, s njim iæi kroz život – to je program
života koji usmjerava na ljubav", rekao je zagrebaèki
nadbiskup srednjoškolcima i podijelio s njima svoja
oèekivanja kako upravo u njima vidi sjeme koje je odreðeno
da raste i nastane nešto veliko. Srednjoškolce je zanimalo
kako kardinal vidi odnos prema drugim monoteistièkim
religijama te njegov dojam o papi Franji kojeg je imao više
puta priliku susresti tijekom sastanaka u Vatikanu.
Nakon susreta s uèenicima kardinal Bozaniæ se u zbornici
susreo s djelatnicima i profesorima Sedme gimnazije, a na
iznenaðenje uèenika pohodio je i jedan razred tijekom
nastave.
.
ika
Crikvenica dobiva Socijalnu samoposlugu
Crikvenica, 9.4.2014. (IKA) - "Po uzoru na projekt prve
trajne socijalne samoposluge u Hrvatskoj, Kruh sv.
Elizabete, za najsiromašnije graðane pokrenutog u Rijeci
2011. godine, odluèili smo osnovati humanitarnu udrugu i
slièan projekt pokrenuti na našem crikvenièkom podruèju",
rekla je Ivona Tomaš, predsjednica inicijativnog odbora za
pokretanje Socijalne samoposluge na javnoj tribini koja je u
Gradskoj vijeænici u Crikvenici održana u srijedu 9. travnja.
U tijeku je osnivanje Udruge "Ruka pomoæi za ljude u
nevolji" koja æe biti nositelj projekta. Po uzoru na Socijalnu
samoposlugu u Rijeci cilj nam je prikupljati trajne i
nepokvarljive namirnice te higijenske i kuæanske
potrepštine, rekla je. Prema podacima iz Centra za Socijalnu
skrb u Crikvenici na podruèju gradova Crikvenice i Novog
Vinodolskog te Vinodolske opæine 230 ljudi prima razlièite
oblike socijalne pomoæi, odnosno minimalna sredstva za
život s kojima potom uzdržavaju svoje višeèlane obitelji,
rekla je Tomaš. "Taj podatak je za nas bio razoèaravajuæi jer
je rijeè o velikom broju ljudi koji iz mjeseca u mjesec jedva
krpaju kraj s krajem, žive u neimaštini, najèešæe bez ikakvih
dodatnih prihoda - samo s tom socijalnom pomoæi. Dodatni
problemi se javljaju kada je rijeè o obiteljima s više djece,
koji samim time imaju i veæe potrebe a prihodi su im vrlo
mali. Ta, po nama velika brojka, ujedno nam je bila i glavni
poticaj da se primimo posla i krenemo s projektom osnivanja
socijalne samoposluge i kod nas." Premda je prvotni cilj
Udruge osnivanje Socijalne samoposluge, Tomaš najavljuje
kada Udruga bude registrirana da æe organizirati i druge
akcije prikupljanja humanitarne pomoæi kao i usredotoèiti se
na pružanje iste i samohranim roditeljima, djeci s
poteškoæama u razvoju, te teško oboljeloj djeci i odraslima.
"Cilj nam je promicanje humanosti, dobrote i ljubavi prema
èovjeku te potrebe humanitarnoga pomaganja našim
bližnjima i to dobrovoljnim ulaganjem osobnog vremena i
truda, te dakako znanja i vještina na naèin da se potièu
pozitivne vrijednosti, povezanost meðu ljudima te navika
nesebiènog pomaganja." U nastavku je zahvalila Srednjoj
školi "Dr. Antuna Barca", te osnovnim školama u Bribiru i
Triblju te župi Svetog Jakova u Jadranovu koji su svoju
podršku ovom projektu iskazali na naèin da su organizirali
akcije prikupljanja namirnica, koje su poèele u ponedjeljak
7. travnja. "Grad Crikvenica na èelu s gradonaèelnikom
Damirom Rukavinom ustupio nam je privremeni prostor za
potrebe sortiranja prikupljenih namirnica u pakete i njihovu
podjelu korisnicima u ulici Ljube Stipaniæa, u zgradi
nekadašnjeg vrtiæa, te mu se srdaèno zahvaljujemo na tome."
U nastavku je pozvala sugraðane da daju svoj doprinos
projektu i podrže inicijativu koja je, ne samo vrijedna
humanitarna aktivnost, nego sredstvo rasta cijele zajednice i
društvo. Osobite nade polaže u svoje vršnjake, mlade ljude
za koje se nada da æe se ukljuèiti u volontiranje. "Kada su
me pitali kako smo došli na ideju rekla sam im da je to naša
moralna i vjerska dužnost. Nažalost, svatko od nas se može
naæi u sliènoj situaciji i bit æe mu potrebna pomoæ. Zato
molim sve da se osvrnu oko sebe, upute ljude da nam se
obrate za pomoæ, informiraju ih ili im i sami pomognu kroz
neku od aktivnosti koje æemo provoditi." Ne zanemarujmo
probleme i oskudicu naših sugraðana jer to su i naši
problemi, poruèila je. Zakljuèujuæi svoje izlaganje istaknula
je da geslo 'Siromaštvo nije izbor, a pomaganje jest!'
predstavlja poziv Crikvenièanima da pokažu svoju humanost
i nesebiènost za najsiromašnije njihove sugraðane. Na javnoj
tribini sudjelovali su i volonteri rijeèke Socijalne
samoposluge, prve u Hrvatskoj koja je svoja vrata otvorila u
travnju 2011. godine na rijeèkoj tržnici Brajda.
Domovinske vijesti
Sveæenièka rekolekcija u Zadru
Nadbiskup Puljiæ održao izlaganje "Povijest i rast èovjeka
odvija se preko obitelji"
Zadar, 9.4.2014. (IKA) - "Povijest i rast èovjeka odvija se
preko obitelji" bile je tema izlaganja zadarskog nadbiskupa
Želimira Puljiæa na sveæenièkoj rekolekciji zadarskog
prezbiterija održanoj u srijedu 9. travnja u dvorani
sjemeništa Zmajeviæ u Zadru. U Godini obitelji u Zadarskoj
nadbiskupiji rekolekcije su tematski posveæene obitelji.
Nadbiskup je istaknuo da u pluralnom i multikulturalnom
svijetu postoje razlièite vizije i opredjeljenja, no zbog toga se
ne treba zatvarati u svoj svijet i povlaèiti u šutnju. Nije
pametno i mudro zauzimati ni borbeni, "ratnièki" stav protiv
modernog svijeta. "Valja zahtijevati vjersku slobodu, uæi u
dijalog s ljudima i pokazati im da ono što Crkva brani i traži,
služi opæem dobru èovjeka i društva, i time pridonosi
humanizaciji društva izloženom brojnim patološkim
pojavama. Crkva je svjesna da joj je kroz mnoge nevolje
ploviti svijetom i svjedoèiti za Onoga koji je šalje uèiniti
Isusovim uèenicima sve narode svijeta. I osjeæa se
pozvanom biti subjekt povijesnih zbivanja", poruèio je
mons. Puljiæ, istaknuvši da Crkva majèinskom skrbi
naviješta istinu o ljudskom dostojanstvu. Osuðuje napade i
zloèine protiv ljudskog života: ubojstva, genocid, pobaèaj,
eutanaziju, muèenja, prisile, neljudske uvjete života, ropstva,
prostituciju, trgovinu bijelim robljem. "Crkva svjedoèi da je
ljudski život svet i nepovrediv od zaèetka do naravnog
završetka, i treba ga braniti, poštovati i zauzimati se za
njegovo dobro u svim podruèjima", rekao je mons. Puljiæ.
Èovjek je put Crkve i društva, a njegova povijest odvija se
preko obitelji koja je prva škola društvenih vrlina. Zato je
obitelj u središtu društvene i crkvene brige. Naravna težnja
muškarca i žene da se ujedinjuju u braèni život nije u
društvenoj navici i društveno-ekonomskim razlozima. Ta
težnja je poziv na ljubav upisana u narav èovjeka koja ga
èini slikom Božjom. Zato je poslanje obitelji da èuva,
objavljuje i priopæava ljubav, rekao je mons. Puljiæ,
navodeæi èetiri zadaæe obitelji u kojima je izraženo njeno
poslanje i poziv, a izraz su iskonskog Božjeg nauma o
èovjeku i obitelji. Zadaæa upisana u narav obitelji je
stvaranje zajednice osoba i služenje životu prenošenjem
života i odgojem djece; dvije društvene zadaæe obitelji su
sudjelovanje u društvenom životu i izgradnja kraljevstva
Božjeg. Mons. Puljiæ govorio je i o znaèajkama odgoja koji
je svjesno, svrsishodno, planski organizirano djelovanje.
Odgojni ciljevi i metode idu prema ljudskoj i vjernièkoj
zrelosti, a odgojna sredstva pomažu na putu prema zrelosti.
"Za rast djeteta najvažniji su odgojitelji: roditelji, uèitelji,
sveæenici. Nije lako naæi idealne, zrele i savršene odgojitelje.
Odgojitelji na svijet trebaju gledati realno i vidjeti ga
onakvim kakav jest, a ne kakvim bi ga oni željeli. S radošæu
se posveæuju poslu. Disciplinirani su, tolerantni i svjesni da
mogu uèiti od bilo koga. Posjeduju izvrsnu moralnost i
djeluju kao osobe koje hodaju putovima Božjim. Bore se za
pravdu, vesele kad mogu uèiniti dobro i pomoæi drugima da
se ostvare. Žao im je kad vide da su ljudski talenti
neiskorišteni", rekao je mons. Puljiæ, zakljuèivši da
savršenog recepta za odgajanje nema, osim rasti u kreposti i
mudrosti pred Bogom i ljudima. "Trebamo biti svjesni da
smo u trajnom rastu i dozrijevanju. Glede našeg odnosa
prema onima koji su nam povjereni da ih odgajamo,
preporuèio bih pedagoški recept Krecha Chruchfilda: Bdjeti
nad drugima, ali ne ih gnjaviti. Biti èvrst i naèelan, ali bez
oštrine i grubosti. I nadasve, biti smiren i uživati što si
odgojitelj, uèitelj, sveæenik", zakljuèio je nadbiskup Puljiæ.
Izlaganju je prethodilo euharistijsko klanjanje koje je
predvodio don Zbigniew Jacek Korcz.
16. travnja 2014. broj 15/2014
5
Domovinske vijesti
Sastanak sveæenika Krèke biskupije
O stanju i perspektivama pastorala obitelji na podruèju
biskupije govorili su voditeljica Ureda za pastoral braka i
obitelji Biskupije Krk Josetta Blažiæ, te povjerenik za
pastoral obitelj vlè. Anton Valkoviæ
Krk, 9.4.2014. (IKA) - Plenarni preduskrsni sastanak
sveæenika Krèke biskupije održan je u srijedu 9. travnja u
Krku. Susret je poèeo pokornièkim bogoslužjem koje je u
katedrali predvodio vlè. Silvio Španjiæ, župni vikar Malog
Lošinja. Potom su u dvorani Biskupskog dvora o stanju i
perspektivama pastorala obitelji na podruèju biskupije
govorili voditeljica Ureda za pastoral braka i obitelji Krèke
biskupije Josetta Blažiæ te povjerenik za pastoral obitelj vlè.
Anton Valkoviæ.
Uvodnu molitvu predvodio je krèki biskup Valter Župan, a
nakon pozdrava svima okupljenima, podsjetio je kako
pastoral obitelji dobiva sve više na važnosti.
Nedavno je u Rimu sudjelovao na znanstvenom skupu o
obitelji, a na istu je temu papa Franjo sazvao izvanrednu i
sljedeæu redovnu Biskupsku sinodu. "Sve to govori koliko
Crkva stavlja naglasak na obitelji, jer su neke institucije
zakazale, a obitelj je temelj i Crkve i naroda", rekao je
biskup Župan.
Blažiæ je na poèetku podsjetila da je upravo obitelj "temeljna
stanica ljudskog društva, središte èovjekove povijesti, njegov
najpouzdaniji temelj i najveæi uspjeh", danas uzdrmana,
poljuljana i u krizi, pa Katolièka Crkva na èelu s papom
Franjom sve skupa poziva na produbljivanje teologije
obitelji.
Navela je nove problematike, do prije nekoliko godina još
nepoznate: èinjeniène zajednice koje ne ulaze u brak i katkad
na to ni ne pomišljaju, istospolne zajednice kojima je
nerijetko dopušteno posvajanje djece, mješovite i
meðureligijske brakove, jednoroditeljske obitelji, oblici
feminizma neprijateljski nastrojeni prema Crkvi; migracijski
problemi, relativistièki pluralizam u shvaæanju braka, utjecaj
medija na naèin shvaæanja braka i obiteljskog života,
misaoni smjerovi koji se kriju iza zakonskih prijedloga koji
obezvrjeðuju postojanost i vjernost braènog saveza, širenje
pojave surogat majki, ali prije svega, na uže crkvenom polju,
slabljenje ili napuštanje vjere u sakramentalnost braka i
ozdraviteljsku moæ sakramentalne pokore.
Osvrnula se na upitnik koji su za potrebe izvanredne
Biskupske sinode trebali ispuniti sveæenici u suradnji s
braènim parovima u svojim župama, ali ih je relativno mali
broj odgovora stigao u Ured za obitelj. I to pokazuje koliko
se sveæenici ne snalaze u svim stvarnostima kojima su
okruženi, smatra Blažiæ koja je poruèila: "Šteta, bila je to
prilika koja se mogla iskoristiti za zbližavanje. Pokazatelj
nam je to da nam je raditi, koliko je to god moguæe, na
meðusobnom zbližavanju i gradnji povjerenja jer æemo
jedino na naèin zajedništva moæi živjeti i otkrivati naša
poslanja, bilo kao sveæenici bilo kao braèni drugovi".
U nastavku svog predavanja naglasila je kako "uvjeti života i
rada obitelji danas kako u svijetu, tako i kod nas ponajèešæe
ne pogoduju obiteljskom životu. Užurbanost, nepoštovanje
temeljnih potreba ljudskog i obiteljskog života, nego tek
potrebe "funkcioniranja" na odreðenoj razini, radno vrijeme
koje nastoji uzeti od èovjeka sve što je moguæe, utjecaji
masovnih medija koji zadiru u život obitelji nameæuæi se kao
mjera, dovode do prekida veza unutar obitelji.
No, to ne lišava roditelje odgovornosti za obitelj niti tu
odgovornost umanjuje. Roditelji su dužni izboriti se za
obiteljski život, za svoj svijet i svijet svoje djece. Za Božji
svijet. No, sve obitelji u tome ne uspijevaju".
Kako bi ilustrirala tu izjavu iznijela je podatke dobivene od
centara za socijalnu skrb koji se odnose na obitelji u
6
16. travnja 2014. broj 15/2014
ika
postupku posredovanja prije razvoda braka, te na mjere
primijenjene u obiteljima u kojima su uoèene poteškoæe.
Konstatirala je da su djelatnosti centara usmjerene na
sekundarnu prevenciju (planiranje sadržaja i aktivnosti
programa usmjereni su prema "riziènoj" populaciji), a manje
na primarnu prevenciju koja se bavi usvajanjem zdravih
stilova života, te osposobljavanje timova i pojedinaca za
prenošenje znanja i usvajanja vještina i sl.
Podijelivši s okupljenim sveæenicima svoje osobno
dugogodišnje iskustvo rada u terapeutskoj zajednici za
lijeèenje ovisnika o drogama, zakljuèila je koliko je važno
raditi s mladima i obiteljima koji su još na okupu i njih
sustavno jaèati. Zbog toga se radi s parovima i pojedincima
nudeæi im razne radionice o komunikaciji i životnim
vještinama jer je bolje prevenirati nego intervenirati.
Blažiæ je predstavila petogodišnji rad Ureda za pastoral
braka i obitelji koji je od svog osnivanja 2009. godine
pomoæ i savjet pružio 28 obitelji i u kojem je odraðeno više
od 600 sati savjetovanja i psihoterapije. Izvijestila je koja je
sve dogaðanja Ured organizirao: pokrenuta su savjetovališta
za Billingsovu metodu na Krku, Cresu i Lošinju, teèaj Teen
Star u Cresu, podržane razne inicijative u vezi uvoðenja
Zdravstvenog odgoja u školama i referenduma za obitelj,
organiziraju se teèajevi priprave za brak kao i edukacije
braènih parova voditelja, organiziraju se razne edukativne
tribine s obiteljskom tematikom.
"Ako su sve te aktivnosti doprinijele tome da se neke obitelji
u našoj biskupiji više povežu, obnove svoje saveze,
prepoznaju ljepotu darivanja, puno je uèinjeno", rekla je
Blažiæ.
Govoreæi o buduæim aktivnostima smatra da se u biskupiji
treba više implementirati program Teen Star, poboljšati
predbraène teèajeve, a željela bi doæi i do onih obitelji koje
su na marginama Crkve.
Povjerenik Valkoviæ osvrnuo se na organizaciju upravo
održanog prvog Biskupijskog susreta obitelji. Ocijenio ga je
vrlo uspješnim i izrazio nadu da æe ubuduæe okupljati sve
više vjernika. Kao posebno važne odlike susreta naglasio je
ukljuèenost djece kroz nagradni natjeèaj, te sudjelovanje
velikog broja mladih kroz volontiranje. Vjeruje da su se
njime najviše obogatili oni koji su bili ukljuèeni u razne faze
organizacije.
Kao najkorisniji i najdojmljiviji dio susreta ocijenio je
svjedoèenja braènih parova, te zajedništvo na misi i druženje
na ruèku. "Ovaj susret se uklapa u novu, trogodišnju
strukturu pastorala obitelji. Svake treæe godine održat æe se
biskupijski susret, a njemu æe prethoditi priprema u župama
kroz redoviti pastoral obitelji. Vrhunac ciklusa bit æe
nacionalni susret obitelji", rekao je Valkoviæ.
Bogata rasprava koja je uslijedila pokazala je koliko su
sveæenici svjesni važnosti pastorala obitelji, a posebno su
naglašavali važnost priprave za brak i sakramenta ženidbe.
Potom se sveæenicima obratio biskup Župan. Podsjetio je na
rijeèi pape emeritusa Benedikta XVI. o svom prethodniku
Ivanu Pavlu II. i o njegovoj svetosti: "On je djelovao
polazeæi od svoje vjere i od svojih uvjerenja i bio je spreman
i podnijeti udarce. Hrabrost istine je u mojim oèima
prvorazredni kriterij svetosti". Biskup Župan kazao je da
samo onaj koji ima snage reæi istinu doista ljubi one kojima
govori, a danas prevladava politika nezamjeranja što je u
suprotnosti s mentalitetom Ivana Pavla II.
Na kraju sastanka sveæenicima su izvješæa o radu svojih
povjerenstava podnijeli vlè. Tomislav Debeliæ, povjerenik za
misije, te mr. Saša Ilijiæ, povjerenik za mlade i postulator
kauze za proglašenje blaženim sluge Božjega Antuna
Mahniæa.
Domovinske vijesti
ika
Nadbiskup Hraniæ u posjetu Isusovaèkoj klasiènoj
gimnaziji s pravom javnosti u Osijeku
Trudite se biti poèetak jednoga boljega, humanijeg, a samim
time i kršæanskijeg svijeta
Osijek, 9.4.2014. (IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup
Ðuro Hraniæ posjetio je 9. travnja Isusovaèku klasiènu
gimnaziju s pravom javnosti u Osijeku. Nakon susreta s
ravnateljem o. Ivicom Musom, imao je odvojene susrete s
uèenicima treæih i èetvrtih razreda, a potom prvih i drugih.
Slijedio je susret s profesorima i ostalim zaposlenicima.
Tijekom poslijepodneva nadbiskup je posjetio i Rezidenciju
Družbe Isusove u Stepinèevoj ulici, dok je u drugoj polovici
dana održao nagovor roditeljima svih uèenika koji su se
okupili na redovitom roditeljskom sastanku.
Uèenica èetvrtog razreda Valentina Bermanec uputila mu je
pozdrav. Nadbiskup je uèenike u svom obraæanju ohrabrio:
"Ako imate nešto pozitivnoga u sebi, èuvajte to. Nažalost,
meni je žao što vam u baštinu ne predajemo jedno
kvalitetnije društvo, nego društvo puno razdora, ideoloških
podjela, korupcije, sebiènosti, poljuljanih meðunacionalnih
odnosa, uništenog gospodarstva, slabe perspektive za vas
mlade. Žao mi je. Nemojte biti poput nas starih. Trudite se
biti bolji od nas. Trudite se biti poèetak jednoga boljega,
ljudskijeg, humanijeg, a samim time i kršæanskijeg svijeta. A
da bi se to moglo ostvariti, vi vidite kako su potrebne one
temeljne ljudske i kršæanske vrijednosti kojima nas uèi Isus.
I vama se ovdje uz znanje žele ponuditi te temeljne ljudske i
kršæanske vrijednosti, kršæanski stavovi, da ne biste bili
poput onih koje su drugi u stanju motati oko prsta, nego da
biste imali svoje stavove, svoja uvjerenja i da biste ih znali
opravdavati."
Rekao je kako vjeruje da u njihovim godinama, kada je u
pitanju vjera, sigurno ima puno sumnji i pitanja, ali kada ne
bi bilo tako, bio bi to znak da nešto nije u redu. "Èovjek ima
potrebu sve staviti u pitanje i vi se ne možete zadovoljiti i
neæete prihvatiti nešto samo zato što su vam to rekli roditelji,
zato što vam je to rekao nastavnik, zato što je to rekao neki
autoritet, nego zato što ste sami došli do uvjerenja. Imate
potrebu doæi do osobnoga stava i osobnoga uvjerenja. I u
tom smislu, puno toga stavljate u pitanje i sumnjate.
Nemojte se bojati svojih sumnji. Meni je vrlo simpatièan
onaj Toma kojega, nažalost, krivo zovu 'nevjerni Toma'. A
on je iskreni tražitelj koji je u stanju artikulirati svoje
sumnje, ozbiljno se njima pozabaviti i tražiti odgovore na
svoja pitanja. Ova škola i ova gimnazija mjesto je gdje biste
smjeli i gdje trebate imati prostora dolaziti sa svojim
sumnjama, sa svojim pitanjima, tražiti odgovore na njih i
utvrðivati se u svom vlastitom uvjerenju", rekao je
nadbiskup Hraniæ uèenicima.
Održana uskrsna predstava u Prvoj katolièkoj osnovnoj
školi u Zagrebu
Zagreb, 10.4.2014. (IKA) – Prva uskrsna predstava u
zagrebaèkoj Prvoj katolièkoj osnovnoj školi održana je 10.
travnja u Kulturnom Centru Pešèenica, u kazalištu KNAP-u.
U predstavi koja je prikazala nekoliko scena iz posljednjeg
dijela Isusova života sudjelovali su, kako glumom, tako i
pjevanjem u školskom zboru, uèenici iz gotovo svih razreda.
Mlade glumaèke i pjevaèke snage došli su podržati njihovi
roditelji, ostali uèenici, ravnatelj o. Vinko Mamiæ, profesori
te svi ostali djelatnici škole. Nakon priredbe održan je
uskrsni sajam gdje su uèenici predstavili što su marljivo
izraðivali tijekom školske godine. Bilo je tu svega; od
uskrsnih pisanica, magneta, broševa, lanèiæa, vezova do
glagoljiènih slova i èestitki.
Predstavljena uskrsna poruka biskupa Mrzljaka
Biskup poziva da se tijekom korizme oèisti srce od svih zlih
misli, posebno onih o drugim ljudima
Varaždin, 10.4.2014. (IKA) - Na susretu s djelatnicima u
medijima u èetvrtak 10. travnja u dvorani Biskupskog
ordinarijata u Varaždinu predstavljena je uskrsna poruka
varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka. Uz biskupa Mrzljaka
susretu su nazoèili struèna suradnica Varaždinske biskupije
za medije Jasminka Bakoš-Kocijan, voditeljica biskupijskog
Ureda za pastoral u medijima Anita Trešèec i suradnica
Ureda Iva Kuzmiæ te predstavnici tiskanih i elektronièkih
medija s podruèja Varaždinske biskupije. Na poèetku susreta
pogledana je unaprijed snimljena uskrsna poruka koja æe u
video, audio i tekstnom obliku biti dostupna javnosti na
biskupijskoj mrežnoj stranici te objavljena u medijima u
nadolazeæim danima. Snimanje poruke realizirao je Ured za
pastoral u medijima u suradnji s Varaždinskom televizijom.
U uskrsnoj se poruci biskup Mrzljak pita postoji li danas u
javnosti uopæe još govor o grijehu, koji se jednostavno i
kratko može definirati da je grijeh uvijek kada èovjek Bogu
kaže NE. Biskup poziva da se tijekom korizme oèisti srce od
svih zlih misli, posebno onih o drugim ljudima, jer i papa
Franjo nedavno je istaknuo da se upravo izbjegavanjem
ogovaranja drugih može postati svetim èovjekom. Biskup je
poruèio da se izlaz iz svih situacija može pronaæi u Isusu
Kristu koji je na sebe primio sve naše grijehe i ponio ih na
drvo križa. "Jer naša je smrt iskupljena smræu njegovom, a o
njegovu uskrsnuæu i naš je život uskrsnuo", podsjetio je
biskup, poruèivši da je u tom misteriju potrebno gledati
smisao i svojega života. Svoju poruku biskup zakljuèuje
èestitkom i željom za sretnim i blagoslovljenim Uskrsom.
Na susretu je biskup Mrzljak zahvalio predstavnicima
medija na korektnom izvještavanju o vjerskim dogaðanjima
na podruèju Varaždinske biskupije te je zaželio da se nastavi
istinoljubiva suradnja. Biskup Mrzljak osvrnuo se i na želju
pape Franje da se ne iznosi samo negativno o nekoj osobi
kroz ogovaranje ili èak kroz klevetanje jer to ne uništava
samo neèiji dobar glas i ugled, nego ne pridonosi društvenoj
uljudbi i primjerenom odgoju mladih, te je zaželio da se o
negativnim pojavama u društvu piše istinito i primjereno.
Svim djelatnicima u medijima biskup je zaželio sretan Uskrs.
Korizmeno-uskrsna poslanica biskupa Bogoviæa
Gospiæ, 10.4.2014. (IKA) - "S Kalvarije se na sve èetiri
strane svijeta širio sve do danas, a nastavit æe se širiti do
vijeka radosni poklik: 'Isus je uskrsnuo!' Po njegovu
uskrsnuæu svaki èovjek dobio je šansu da se i sam okrene
prema životu", piše gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ u
korizmeno-uskrsnoj poslanici.
Vjernik može bar naslutiti narav i bogatstvo Božjega dara po
Kristovu darivanju sve do raspeæa na križu, znaku i sredstvu
ljubavi koja ide sve do smrti. "To je savršeni dar Bogu i
èovjeku i savršena pobjeda života", istièe biskup.
"Naša biskupija svoj godišnji pastoralni plan izvršava pod
geslom: 'Odgoj za slobodu u znaku križa'. To znaèi da želi
voditi èovjeka od njegovih poèetaka pa do kraja zemaljskog
života da raste i razvija se u sposobnosti da živi i radi po
trojstvenoj formuli života: biti sposoban primiti drugoga i
darovati mu se", a sve u slobodi kakvom je "osuðenik na
smrt, smrt nadvladao i stekao neuništivi život i vjeènu sreæu.
U njemu je izvojevana pobjeda za svakog èovjeka",
zakljuèuje biskup Bogoviæ.
.
16. travnja 2014. broj 15/2014
7
Domovinske vijesti
Završene pastirske vizitacije zadarskog nadbiskupa
sjedištima jedanaest dekanata
Zadar, 10.4.2014. (IKA) - Zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ završio je poèetkom travnja dvomjeseèni pohod
sjedištima dekana u jedanaest dekanata Zadarske
nadbiskupije. U Ugljanskom dekanatu pohodio je župe
Uznesenja BDM u Ugljanu i sv. Lovre u Lukoranu, u
dekanatu Zadar – Zapad župu Gospe Maslinske na Belafuži
u Zadru, u dekanatu Zadar – Istok župu sv. Kasijana u
Sukošanu i filijalu Debeljak, u Biogradskom dekanatu župu
sv. Filip i Jakova u Sv. Filip i Jakovu, u Ninskom dekanatu
župu sv. Anselma, u Novigradskom dekanatu župu sv.
Martina u Pridrazi i Prikazanja BDM u Smilèiæu, u
Ražanaèkom dekanatu župu sv. Jurja u Starigradu-Paklenici,
Roðenja BDM u Selinama i sv. Ante Padovanskog u TribanjKrušæici, u Zemunièkom dekanatu župu Marije Kraljice
Mira, u Dugootoèkom dekanatu župu Uznesenja BDM u
Salima, sv. Stjepana prvomuèenika u Luci i sv. Ivana
Glavosjeka u Žmanu, u Paškom dekanatu župu Uznesenja
BDM u Pagu, a u Pašmanskom dekanatu župu sv. Kuzme i
Damjana u Banju. "Radostan sam i zahvalan Bogu za te
susrete s dekanima i pukom. Drago mi je da sam to uspio
ostvariti ove korizme. To mi je zaista obogatilo korizmeno
ozraèje. Susreti s ljudima su me ispunili radošæu i
zahvalnošæu u službi koju obnašam. Osobito mi je drago da
je to bio pogled u stvarnost normalnog, obiènog života.
Susreti s uèenicima u školama, s predstavnicima mjesne
vlasti, župnim vijeænicima, redovništvom, zborovima,
vjerouèenicima i vjerouèiteljima, crkvenim pokretima i
KUD-ovima, cijelom župnom zajednicom u crkvi,
prvoprièesnicima, krizmanicima i roditeljima, bolesnicima u
njihovoj kuæi, s pokojnicima na groblju, ispunjaju me
radošæu i zahvalnošæu. Svima od srca zahvaljujem za lijepe
razgovore, divne susrete, radosno druženje, pjesmu, ali i
podijeljene tjeskobe. Bilo je o svemu otvorenih razgovora,
licem u lice", rekao je nadbiskup Puljiæ, istaknuvši da se
ljudi nisu bojali reæi što god misle. Neki bi htjeli obnoviti
crkve, male zajednice nemaju sredstava. Vjernicima je jako
stalo do sakralnih objekata. "To mi je znak da je ljudima
stalo da njihova crkva bude dostojna, prikladna,
reprezentativna. Nije im svejedno, ako nešto nije u redu",
rekao je mons. Puljiæ u dojmu nakon vizitacija. "Kad se u
župi dogaða posveta oltara, crkve, krizma, to je sveèanost po
protokolu. A ovo je obièni pohod, obiènog biskupa, obiènim
ljudima. Susreti s ljudima su neprotokolarni, bliski,
prijateljski susreti u razlièitim segmentima župne zajednice",
rekao je nadbiskup. Za tih je pohoda predvodio misna
slavlja, sudjelovao u pobožnostima križnog puta, krunice,
klanjanju. Nadbiskup je pohodio i škole gdje je susreo
uèenike i osoblje s ravnateljem; u dekanatu Zadar-Zapad
pohodio je dva razreda OŠ Šimuna Kožièiæa Benje (ravnatelj
Marko Marin), osnovnu školu u Sukošanu, (ravnatelj
Branimir Perièiæ), OŠ Petar Zoraniæ u Ninu (Tonèi
Vukoviæ), u Pridrazi OŠ Braæe Radiæ (Krsto Zubèiæ), u
Zemuniku OŠ Zemunik Donji (Ante Šare) i djeèji vrtiæ
Zvijezdice, u Pagu OŠ Jurja Dalmatinca (Željka Zuboviæ) i
djeèji vrtiæ Paški mališani te OŠ Vladimir Nazor u
Neviðanima. Mons. Puljiæ blagoslovio je novu zgradu OŠ u
sv. Filip i Jakovu (ravnateljica Gordana Kurtov). U svim
školama uèenici su nadbiskupu priredili prigodan program.
"Raduje me što sam osjetio, a to je da vjera, vjeronauk,
Crkva i molitva nisu samo za crkvu i privatnost. Ravnatelji
su to istaknuli u pozdravima, a djeca su svojim izvedbama
pokazala da se raduju tom susretu. Dugo smo živjeli u
ideologiji gdje se isticalo da je vjera za sakristiju i molitva za
privatnost. Dolaskom demokracije i ulaskom vjeronauka u
škole i u tim podruèjima se osjeæa da je vjera sastavni dio
8
16. travnja 2014. broj 15/2014
ika
ljudskog rasta i da to ne smeta, nego obogaæuje", rekao je
mons. Puljiæ. Nadbiskup je pohodio i Centar za radnu
terapiju i rehabilitaciju Stanèiæ u Sv. Filip i Jakovu èijim su
štiæenicima namijenjena sredstva iz ovogodišnje Korizmene
akcije Zadarske nadbiskupije. U Salima je pohodio Staraèki
dom, u Pagu ženski benediktinski samostan Sv. Margarite, a
nadbiskup je pozvan i na sveèanost 50. obljetnice dolaska
Školskih sestara franjevki u pašku župu gdje redovnice
djeluju.
Mons. Puljiæ pohodio je i crkvu Sv. Nikole Taveliæa na
Sikovu i crkvu Sv. Roka na Rogovu gdje je nekada bila
velika benediktinska opatija, te mjesto Marija Magdalena
gdje je istoimena crkva iz 12. st; to je najudaljenije mjesto na
kopnu u sjevero-zapadnom dijelu Zadarske nadbiskupije.
"Ove godine pohodio sam sjedišta dekana, tako je time
obuhvaæena cijela nadbiskupija. Sljedeæe godine mi je želja
obiæi svaku pojedinu župu u dva do tri dekanata. Vjernici su
te susrete s nestrpljenjem èekali. Doživio sam sve u lijepom
ozraèju. To je osvježenje i obogaæenje za puk svih uzrasta i
staleža koje sam sreo kao i za mene osobno", zakljuèio je
nadbiskup Puljiæ. Na svim je pohodima, uz uvid u voðenje
župnih knjiga, govorio o poslanju Crkve u suvremenom
svijetu te je ohrabrio suradnju župnika i župljana, istaknuvši
važnu ulogu poslanja vjernika laika i po smjernicama
dogmatske
konstitucije
Lumen
gentium
Drugoga
vatikanskog sabora.
Uskrsna poruka biskupa Štambuka
Hvar, 10.4.2014. (IKA) – S porukom "Biti sretan sreæom
mirne savjesti" hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan
Štambuk uputio je uskrsnu poslanicu vjernicima svoje
biskupije. U središte razmišljanja stavlja ljudsku sreæu,
primijetivši kako se ponekad èini da je rješenje ljudske sreæe
u novcima ili zemaljsku bogatstvu: "I kad bi sigurno sretni
bili bogataši i bogatiji, onda bi na svijetu živio prilièno veliki
broj sretnika. Drugi misle da je rješenje u èasti–vlasti koju
netko ima obnašajuæi neke 'viðenije' službe. Ništa od toga!
'Ne žesti se na onoga koji ima sreæe', usputno upozorava
Psalmist", istièe biskup, podsjeæajuæi da je povijest prepuna
baš suprotnih sluèajeva. Nadalje, podsjeæa kako neki misle
da su i tjelesni užici izvor sreæe: "'O, kako su se brojni kasno
opametili! 'Za jedan èasak radosti – tisuæu dana žalosti!', veli
pjesma. Tada preostaje s Jeremijom tužiti: 'Oduzet je (moj)
mir i ne znam što je sreæa' (Tuž 3,17)".
Biskup istièe da je za ostvarivanje istinske sreæe potrebno
slijediti svetopisamske pouke, ne zaboravljajuæi da je za
otkrivanje sreæe i njezino ostvarenje potrebno jasno
uoèavanje grijeha kao glavne zapreke istinskoj sreæi. "Ako je
grijeh izvor ne–sreæe, a jest, treba se s time 'obraèunati'.
Krist je ustanovio sakrament pomirenja ili svetu ispovijed.
Krist, koji je došao na svijet – usreæiti èovjeka! Koji je sve
što je govorio i èinio usmjeravao na to. Dakako, na njegov
naèin, u njegovu stilu. I ako smo, a nadam se da jesmo, u
životu bilo kada osjetili 'kako je dobar Gospodin', kako je
divan taj Njegov 'izum' svete ispovijedi, i ako smo nakon
dobre (!) svete ispovijedi osjetili koliko 'smo laganiji', kao da
'letimo', ako smo tako nešto osjetili i uz ovogodišnju uskrsnu
ispovijed, onda: èuvajmo to blago, koristimo to blago, ne
gubimo s vida to blago", istièe mons. Štambuk.
Istièuæi vjernicima ispovijed kao Božju ponudu i božansko
usreæivanje, poruèio im je: "Sestre i braæo, budite sretni
sreæom mirne savjesti! Sreæa, ili je u nama i s nama, ili je
nema! Sve materijalno ne može, i nikada neæe moæi
zamijeniti ono što je duhovno. K tome, naša sreæa neka bude
u nastojanju da druge usreæimo, da druge uèinimo sretnima!
Time æe se umnažati kolièina naše ljudsko–kršæanske sreæe!"
ika
Spomen na žrtve starogradiškog zatvora
Stara Gradiška, 10.4.2014. (IKA) - U predveèerje Dana
obnove èišæenja pamæenja i spomena muèenika koji se u
Požeškoj biskupiji od Velikog jubileja 2000. godine održava
u petak prije nedjelje Cvjetnice, požeški biskup Antun
Škvorèeviæ u zajedništvu sa sveæenicima Novogradiškoga
dekanata na èelu s dekanom Željkom Volariæem predvodio
je 10. travnja molitveno-pokornièko slavlje u Staroj
Gradiški. Uz vjernike starogradiške župe meðu kojima je bio
i naèelnik Opæine Velimir Paušiæ, na slavlju su sudjelovali i
hodoèasnici iz drugih župa Novogradiškoga dekanata.
Molitveni program poèeo je ispred glavnog ulaza u
nekadašnji zatvor gdje je biskup podsjetio kako je 1945. u
Staroj Gradiški ubijen župnik Ferdo Maretiæ, a 1948. po
nalogu komunistièkih vlasti porušena župna crkva.
Spomenuo je kako su u vrijeme totalitarnih sustava
dvadesetog stoljeæa i u Domovinskom ratu u tom zatvoru bili
ponižavani i muèeni brojni sveæenici i drugi nedužni ljudi
kojima se želi iskazati poštovanje i zahvalnost za žrtvu koju
su podnijeli i ugradili u dostojanstvo hrvatske domovine.
Potaknuo je nazoène da povjere Božjem milosrðu i one koji
su smislili i provodili neèovjeène sustave nasilja, ubojstva i
nepravde nad nevinim ljudima. Program pred zatvorskom
zgradom završio je molitvom za više od 250 sveæenika
utamnièenih u komunistièko vrijeme u Staroj Gradiški.
Potom je krenula procesija do nove župne crkve na èijem je
èelu nošena svijeæa na spomen utamnièenih sveæenika te
sveèana knjiga u kojoj su ispisana imena svih sveæenika i
bogoslova koji su tamnovali u Staroj Gradiški.
U homiliji biskup je govorio o nastojanjima hrvatskih ljudi
da usred zamršenih suvremenih dogaðanja slože sliku
stvarnosti te je istaknuo kako im u tome može najviše
pomoæi Božja rijeè. Rekao je da postoje odreðene strategije,
meðu kojima je globalizacijska, povezana s liberalizmom
ravnodušnim prema vrijednostima. Spomenuo je, meðu
ostalim i strategije svjetskih sila u borbi za prevlast,
podsjetivši na zbivanja u Ukrajini. Dodao je kako
naviještena Božja rijeè upozorava da pored ljudskih
strategija postoji Božja koju On ostvaruje u suradnji s
ljudima. Mudar svaki èovjek koji zna donijeti odluku o tome
da s Bogom ide kroz život i slijedi Njegovu strategiju, koja
uvijek pobjeðuje. Podsjetio je na one koji su, nakon pobjede
u II. svjetskom ratu pribjegli strategiji ponižavanja, progona
i zatvaranja èestitih ljudi jer se nisu uklapali u njihove
ideološke okvire. Dodao je kako se ona urušila jer je bila
protiv Boga i protiv èovjeka. Nastojeæi približiti teško
vrijeme tamnovanja više od 250 sveæenika, 9 bogoslova te
brojnih drugih nedužnih ljudi u Staroj Gradiški samo zato
što su voljeli svoju Domovinu i Crkvu, istaknuo je da je
unatoè sustavnim ponižavanjima, progonima i patnji, najveæi
njihov broj u vjernosti Bogu i Isusovoj ljubavi na križu
našao smisao i postigao pobjedu. Ti ljudi posvjedoèili su
moralnu velièinu, koja predstavlja svojevrsnu duhovnu
baštinu Stare Gradiške i naše domovine, te ju je potrebno
pamtiti i molitveno s njome biti povezan, zakljuèio je
biskup.
Pri kraju misnoga slavlja biskup je predvodio molitvu
predanja BDM. Vjernicima je potom govorio o kanonizaciji
pape Ivana Pavla II., utemeljitelja Požeške biskupije, te ih je
potaknuo da tom prigodom zajedno upute Bogu molitvu koja
se moli u svim župama Požeške biskupije na završetku mise.
Rijeèi zahvale izrazio je okupljenim sveæenicima, napose
župniku Mati Rukavini i njegovim suradnicima, sveæenièkim
aspirantima iz Požege, hodoèasnicima i predstavnicima
hrvatskih branitelja i zatvorenika, školskoj djeci te župnom
zboru koji je zajedno s pjevaèima iz župe Bezgrešnog zaèeæa
BDM u Novoj Gradiški predvodio pjevanje.
Domovinske vijesti
Susret kardinala Bozaniæa s katekumenima i odraslim
pripravnicima za sakramente kršæanske inicijacije
Zagreb, 10.4.2014. (IKA) - "Budite radosni navjestitelji
Isusa Krista koji je vaš put, život i vaša radost!" poruèio je u
èetvrtak 10. travnja u zagrebaèkoj prvostolnici zagrebaèki
nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ katekumenima i odraslim
pripravnicima za sakramente kršæanske inicijacije na kraju
korizmenog susreta. Susret je poèeo pozdravom mons.
Zvonimira Sekelja, župnika župe sv. Blaža iz Zagreba, koji
je istaknuo da se ove godine za primanje sakramenta krštenja
pripravljalo 108 katekumena te 113 pripravnika za primanje
sakramenta prve prièesti i potvrde iz 33 župe Zagrebaèke
nadbiskupije.
Zahvaljujuæi mons. Sekelju na pozdravu i predstavljanju
kandidata, kardinal se obratio okupljenim katekumenima i
pripravnicima za sakramente: "Radostan sam. Gledajuæi vas
ovako okupljene moram postaviti pitanje - što i tko vas je
doveo u Crkvu? Taj odgovor leži u vašem srcu, no, kao
vjernici znamo i ovo – Bog je taj koji prvi pristupa èovjeku!"
Nakon službe rijeèi, kardinal je održao katehezu
okupljenima. Nadovezujuæi se na rijeèi iz Ivanova evanðelja
– "Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina
Jedinoroðenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne,
nego da ima život vjeèni" (Iv 3,16), kardinal je istaknuo da
tu istinu vjere ne smijemo zaboraviti: "Bog je taj koji ima
inicijativu. Njegova ljubav je prva. I prije naše odluke za
Njega, On nas je ljubio. Toliko da je i sam postao èovjekom.
Dolazi nam po Isusu. Postaje naš brat i Bog. Razlog krštenja
je upravo to – biti povezan s Isusom, biti povezan s Bogom,
jer jedino On daje smisao životu i odgovore na temeljna
èovjekova pitanja." Istièuæi da apostol Pavao kršæanima
poruèuje da su sveti, kardinal je pozvao okupljene da budu
toga svjesni i da po primanju sakramenata ustraju na putu
svetosti: "I vi krštenici postat æete sveti. Ne po našoj, nego
po Božjoj zasluzi. Sve što je u nama sveto, dobro dolazi od
Boga i što se više otvaramo Bogu to smo svetiji. Na tom
putu æemo i padati, no ne ostajemo sami. Bog je uvijek
spreman oprostiti, oslobaðati nas grijeha. On je naš Otac,
Bog milosrdni koji nas ljubi. Nikad, nikad ne smijemo to
zaboraviti!" "Apostol Pavao poziva nas na radost", nastavio
je kardinal upuæujuæi na papu Franju i njegovu pobudnicu
Radost evanðelja, istièuæi da je rijeè o "manifestu radosti":
"U susretu s Isusom èovjek ponovno pronalazi radost. Susret
s Isusom daje duboki mir, onu temeljnu radost, jer je èovjek
pronašao smisao".
Navodeæi da je pred nama Cvjetnica, dan radosti, spomen na
Isusov radosni ulazak u Jeruzalem kada ga je narod s
radošæu doèekao, kardinal je rekao da moramo biti svjesni i
onoga što se dogodilo poslije – Velikog petka i Isusove
straviène smrti, no da taj isti Veliki petak nije posljednja
toèka naše vjere: "Kršæanin je èovjek nade. Nakon Velikog
petka dolazi Uskrs. Pobjeda života. Zato kršæani svoj život
moraju usmjeravati prema Uskrsu, pobjedi dobra i života. U
životu se susreæemo i s Cvjetnicom i s Velikim petkom, no
posljednju rijeè ima Uskrs, pobjeda života. Upravo zato se i
krstite da biste mogli s Isusom hoditi prema Uskrsu, prema
vjeènom životu!"
Uslijedilo je primanje Ispovijesti vjere. Katekumeni i odrasli
pripravnici za sakramente kršæanske inicijacije pristupali su
prezbiteriju te se predstavljali imenom i prezimenom, a
potom im je kardinal Bozaniæ svakome predao uspomenu s
napisanim Vjerovanjem i molitvom Oèenaša.
"Dragi katekumeni i pripravnici za sakramente, Crkva vam
se raduje. Budite radosni navjestitelji Isusa Krista koji je
ušao u vaš život!" zakljuèio je kardinal, udjeljujuæi svima
blagoslov.
16. travnja 2014. broj 15/2014
9
Domovinske vijesti
Misno slavlje i praizvedba Kranjèiæu posveæenog
oratorija
Križevci, 10.4.2014. (IKA) - Polaganjem vijenaca na grob,
spomen-misnim slavljem te praizvedbom biblijskog oratorija
"Ja sam put, istina i život" u Križevcima je u èetvrtak 10.
travnja obilježena 46. obljetnica smrti križevaèkoga župnika
na glasu svetosti dr. Stjepana Kranjèiæa. Bogat molitveni
program na Kranjèiæevu grobu predvodio je župnik
križevaèke župe BDM Žalosne i sv. Marka Križevèanina
Dražen Hladuvka. Uèenici križevaèke Osnovne škole
Ljudevita Modeca proèitali su i nekoliko pjesama Stjepana
Kranjèiæa te je izmoljena molitva za otvorenje procesa za
Kranjèiæevo proglašenje blaženim.
Misno slavlje u konkatedrali Sv. Križa, uz koncelebraciju
križevaèkih župnika Stjepana Sovièeka i Dražena Hladuvku,
križevaèkoga grkokatolièkog župnika Mihajla Simunoviæa,
zagrebaèkog kanonika Ivana Mikleniæa, zagrebaèkog
prebendara Branka Piceka, župnika iz Maloga Ravna i
Gornjeg Dubovca Zvonimira Roginu te župnika iz Samarice
i Gornjeg Miklouša Krunoslava Brunoviæa, predvodio je
bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak. Misi je
nazoèio i rektor nacionalnoga svetišta Majke Božje Bistrièke
Zlatko Koren. U propovijedi je biskup Huzjak govorio o
tome kako je župnik Stjepan Kranjèiæ u vremenu nakon II.
svjetskog rata kada nije bilo lako biti sveæenik, poput
mnogih drugih sveæenika, branio svoju vjeru te da nije
Kristu rekao ne.
Istaknuo je da u hrvatskom društvu danas ima jako puno
neistina, poluistina, laži, i u medijima, politici, gospodarstvu,
i u meðuljudskim odnosima, ali da nije kršæanin onaj koji
kaže da se tu ništa ne može uèiniti jer da u Hrvatskoj nema
drugih osim nas, i da treba hrabro i odvažno biti na dobrom
putu po primjeru Isusa Krista. Na kraju mise proèitana je
Kranjèiæeva "Prièesna molitva" iz koje se, istaknuo je biskup
Huzjak, može razaznati snaga koja je strujala srcem Stjepana
Kranjèiæa da može služiti svom Bogu i svom narodu. Misu
je glazbeno animirao Oratorijski zbor crkve Sv. Marka
evanðelista Zagreb "Cantores sancti Marci". Izveli su Misu
brevis in D, KV 194 Wolfganga Amadeusa Mozarta. Nakon
mise zbor je praizveo veoma lijep biblijski oratorij "Ja sam
put, istina i život" posveæen dr. Stjepanu Kranjèiæu autora
mo Ivana Žana te ciklus pjesama za glas i orgulje na stihove
Stjepana Kranjèiæa istoga autora. Koncertni program uz
Oratorijski zbor "Cantores sancti Marci" izveli su solisti:
Rea Alaburiæ, Ana Ticl, Boris Beus, Juraj Gorupec, Krešimir
Grloci, orguljaš je bio Ivan Bosnar, dirigent mo Jurica Petar
Petraè, prefekt zbora Hrvoje Beban, a umjetnièki voditelj
programa bio je poèasni Križevèanin mo Vladimir
Kranjèeviæ. Na kraju izvedbe prefekt Beban izrekao je
dojmljive rijeèi o zboru, izvedbi oratorija te o doživljaju
Stjepana Kranjèiæa koji je svojedobno bio kapelan u župi iz
koje zbor dolazi, sv. Marka u Zagrebu.
Maestro Kranjèeviæ se osvrnuo na mnoge dane i godine koje
je kao djeèak i mladiæ proveo u Križevcima vodeæi župni
zbor u vrijeme župnikovanja Stjepana Kranjèiæa. Govoreæi o
Kranjèiæu iskljuèivo u superlativima na svim razinama
življenja, posebno je istaknuo Kranjèiæev glazbeni talent,
smisao i brigu za umjetnost, govorio je o njegovoj
pastoralnoj revnosti, o brizi za okolne sveæenike te o
osobnom pristupu svakome vjerniku. Voditeljica programa
bila je Tanja Baran.
Skladatelj klasiène crkvene glazbe mo Ivan Žan oratorij i
pjesme na Kranjèiæeve stihove napisao je, prema njegovu
svjedoèanstvu, kao zahvalu Stjepanu Kranjèiæu nakon
milosnog uslišanja koje je primio nakon što mu se zagovorio.
10
16. travnja 2014. broj 15/2014
ika
Kardinal Schönborn i hodoèasnici Beèke nadbiskupije
posjetili Split
Pet stotina hodoèasnika iz Beèke nadbiskupije, predvoðeni
kardinalom Christophom Schönbornom, posjetili su Split,
kao posljednju postaju svoga velikoga nadbiskupijskog
hodoèašæa putovima svetoga Pavla
Split, 10.4.2014. (IKA) - Pet stotina hodoèasnika iz Beèke
nadbiskupije,
predvoðeni
kardinalom
Christophom
Schönbornom, posjetili su u èetvrtak 10. travnja katedralu
Svetoga Dujma i grad Split, kao posljednju postaju svoga
velikoga nadbiskupijskog hodoèašæa putovima svetoga
Pavla. Ploveæi kruzerom MSC Armonia, posjetili su
proteklih osam dana glavne postaje Pavlova djelovanja u
Grèkoj i Maloj Aziji, Solun, Bereju, Atenu i Efez, te uz to i
otok Patmos gdje je napisana Knjiga Otkrivenja. To je
hodoèašæe dio širega, višegodišnjeg nadbiskupijskog
nastojanja meðusobnim upoznavanjem klera i laika te
zajednièkom molitvom i razmišljanjem pronaæi nove oblike
evangelizacije u Beèkoj nadbiskupiji koji mogu odgovoriti
na promijenjene uvjete u društvu i Crkvi.
Vrhunac posjeta Splitu bila je sveèana pontifikalna misa u
katedrali, koju je predvodio kardinal Schönborn u
koncelebraciji sa splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom
Barišiæem, beèkim pomoænim biskupima Franzom Scharlom
i Stephanom Turnovszkyjem te dvadesetak sveæenika.
Nadbiskup Barišiæ istaknuo je u pozdravu bogato povijesno,
kulturno i teološko znaèenje Dioklecijanova mauzoleja koji
je postao kršæanska katedrala te ukazao na znakovitost toga
hodoèašæa: "Došli ste u Split na 10. travnja. Taj je dan za nas
osobito važan jer je sveti Dujam podnio muèeništvo upravo
10. travnja 304. godine u staroj Saloni. Papa Ivan Pavao II.,
posjetivši ovu najstariju katedralu na svijetu i vidjevši
njezino povijesno znaèenje, reèe: 'Ovdje povijest ne šuti.' Ne
šuti jer su ovdje sveti Dujam i toliki muèenici govorili i
svjedoèili svojim životom. Uzoriti gospodine kardinale, Vi
ste u Splitu doma jer ste nas 2003. posjetili sa svojom
grupom umjetnika IMAGO, a 2005. predvodili ste sveèanu
procesiju i proslavu svetoga Dujma." Obraæajuæi se
hodoèasnicima, nadbiskup Barišiæ istaknuo je da su svojim
stopama dotakli putove svetoga Pavla te zagrijali svoje srce i
noge. "Sam sveti Pavao u Drugoj poslanici Timoteju 4, 10
kaže da je poslao prvog navjestitelja u Dalmaciju, uèenika
svetog Tita. A evo sada šalje sve vas još sjevernije, sve do
Beèa", poruèio je nadbiskup te zaželio sretan povratak kuæi i
svima radostan i blagoslovljen Uskrs.
Kardinal Schönborn se u homiliji osvrnuo na primjer svetoga
Dujma: "Biskup i muèenik Dujam svjedoèio je do krvi za
Isusa Krista. Tko je taj Isus, za kojega je sveti Dujam bio
spreman umrijeti? Pitanje Isusova identiteta provlaèi se i
kroz sva evanðeoska èitanja petoga korizmenog tjedna: Tko
je Isus? To je pitanje postavio i Pavao pred Damaskom: Tko
si Ti? Odgovor na ovo pitanje je kljuèan. Pavao i Dujam su
ga pronašli, a i mi smo ga nastojali na ovome hodoèašæu
pronaæi: Isus iz Nazareta je Bog, Božji Sin, koji je radi nas
postao èovjekom." Kardinal Schönborn na kraju je zahvalio
nadbiskupu Barišiæu na gostoprimstvu te izrazio nadu da
završno euharistijsko slavlje nadbiskupijskoga hodoèašæa na
tome znakovitom mjestu i na taj znakoviti dan dade novi
zamah naviještanju i svjedoèenju Evanðelja u Beèkoj
nadbiskupiji.
Nakon euharistijskoga slavlja, nadbiskup Barišiæ ugostio je
kardinala Schönborna u Nadbiskupskom domu, gdje su
poslije ruèka razgovarali o nekim aktualnim pitanjima Crkve
u svijetu.
ika
Križni put grada Splita "Od Gospe do Gospe"
Split, 11.4.2014. (IKA) - Križni put "Od Gospe do Gospe"
grada Splita, koji se tradicionalno održava u petak prije
Cvjetnice, ove je godine uprilièen 11. travnja. Pobožnost je
zapoèela ispred crkve Sv. Frane na Obali, a za križem se
uputilo više tisuæa vjernika predvoðenih splitsko-makarskim
nadbiskupom Marinom Barišiæem, župnikom župe sv.
Stjepana pod Borovima fra Žarkom Relotom i ostalim
sveæenicima. Polazeæi na križni put, nadbiskup Barišiæ
istaknuo je da ove godine križ nose oni Šimuni i Veronike
koji svojom ulogom, odgovornošæu i poštenjem pomažu
tolikima nositi njihov životni križ. "Molimo Gospodina da
nas zbliži te da i mi budemo bliski s Njegovom ljubavlju na
ovom križnom putu", kazao je nadbiskup, koji je prvi ponio
križ na svojim ramenima do Šperuna - staroga nekada
ribarskoga predjela Splita, gdje ga je predao puku na put
dugaèak više kilometara.
Prolazeæi Velim Varošom, do prve Vidilice, pa južnim
padinama Marjana do Kašjuna, noseæi križ i predmoleæi
postaje izmjenjivali su se predstavnici grada Splita, Splitskodalmatinske županije, policije, bolnièkog osoblja,
ugostitelja, navijaèkih skupina, studenata i obitelji grada
Splita. Moleæi Križni put hrvatske povijesti "14 postaja za 14
stoljeæa kršæanstva u Hrvata" dr. Ivana Bodrožiæa, vjernici
su se prisjetili kako smo se kao narod, od samog dolaska u
zemlju Hrvata, penjali s Gospodinom na kalvariju svoje
povijesti. Kako taj hod hrvatskog naroda traje veæ 14
stoljeæa, tako su vjernici na svaku postaju križnoga puta
pogledali unatrag i stoljeæe po stoljeæe razmišljali o
najvažnijim trenucima naše slavne povijesti. "Na tom putu
smo s Isusom posrtali i padali, s njim bili raspeti, ali i ustali
za nova uskrsna jutra i jasnija obzorja buduænosti", istaknuo
je nadbiskup Barišiæ i poželio da ta pobožnost uveæa
bogoljubnost hrvatskoga katolièkog puka, dajuæi mu snage
da Boga još vjernije slijedi.
Nakon trosatnog hoda ispunjenog molitvom Gospine krunice
i korizmenim pjesmama, vjernici su stigli do crkvice Gospe
od Sedam žalosti na Kašjunima, gdje je euharistijsko slavlje
predvodio nadbiskup Barišiæ. U propovijedi je kazao kako
na našu povijest ne gledamo kao na prošlost veæ Božju
buduænost jer, premda je ona natopljena krvlju, znojem i
križevima, u njoj zbog Kristova križa i ljubavi, imamo nadu i
temelj. "Da nije Njegove ljubavi, ostala bi nam samo patnja.
Zbog toga ovaj put ne završava na 14. postaji jer Ljubav
otvara novu postaju koja je trajna. To je naše spasenje i
potpuno ostvarenje u Ocu, a to je cilj i smisao ljudskoga
života", poruèio je nadbiskup i dodao da nam hod za križem
pomaže da ne ostanemo zatvoreni u svoje patnje, boli i
križeve veæ da nam Gospodin otvori pogled srca i duše i
ohrabri naše korake za daljnji hod do 15. postaje Uskrsnuæa.
Križni put grada Splita tradicionalno se naziva "Od Gospe
do Gospe" jer je prije polazio od velovaroške Gospine crkve
pa do Gospe od Sedam žalosti. Na Marjanu se nalaze još
brojne crkve koje su razrušene u II. svjetskom ratu i potpuno
nestale, a uvale koje ga s južne strane "grle" – "Kašuni" i
"Bene" – dobile su imena po crkvicama Sv. Kasijana i Sv.
Benedikta. Najstarija crkvica na Marjanu je Sv. Mikula iz
11. st.
Sjednica biskupa Zagrebaèke crkvene pokrajine
Zagreb, 11.4.2014.
(IKA) - U petak 11. travnja u
Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu održana je XX. sjednica
biskupa Zagrebaèke crkvene pokrajine. Sjednici su
prisustvovali svi biskupi pod predsjedanjem zagrebaèkog
nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa.
Domovinske vijesti
Trogir: Održan Križni put politièara
Križ su nosili mjesni politièari, èlanovi razlièitih politièkih
stranaka i neovisnih lista nekadašnjih i sadašnje gradske
vlasti
Trogir, 11.4.2014. (IKA) - U organizaciji župe Gospe od
anðela koju opslužuje don Stipan Bodrožiæ, u petak 11.
travnja održan je jubilarni deseti križni put grada Trogira od
Gospe od anðela do Gospe od Demunta, a ovu godinu križ
su nosili lokalni politièari. Križni put i misno slavlje
predvodio je generalni vikar Splitsko-makarske nasbiskupije
mons. Miroslav Vidoviæ, uz koncelebraciju župnika don
Stipana Bodrožiæa i don Dražena Baliæa, župnika Drvenika.
Od politièara križ su nosili: gradonaèelnik Ante Stipèiæ,
Anðelko Duvanèiæ, Damir Radiæ, Vedran Rožiæ, Zdravko
Bailo, Dar Kostoviæ, Ivan Bojiæ, dogradonaèelnik Radovan
Slade Šiloviæ, Marko Ivkoviæ, Mate Èaljkušiæ, Mario Gruiæ,
Vinko Brkan, Ante Æurak i Milan Buble. Èitanja na
postajama križnog puta recitirala je prof. Sandra Vudriæ uz
nazoènost brojnih vjernika iz cijelog trogirskog dekanata.
U propovijedi mons. Vidoviæ èestitao je župniku što se
odluèio na taj križni put i onima koji su pisali tekst èitanja na
postajama te svim sudionicima križnog puta, posebno
politièarima koji su nosili križ. Na križnom putu postoji
samo jedna stranka - stranka Križ (kreposti, razboritost,
iskrenost i žar za sve prethodno). Svatko od nas, pa tako i
politièari imaju svoj križ – zato svi bismo trebali dignuti
ruku za stranku križa. Svakome je njegov križ najteži i ne
razumije križ drugoga. Križni put nije labirint, on ima samo
dva smjera - jedan koji nas povezuje s Bogom po vertikali i
drugi smjer koji nas povezuje po horizontali meðusobno –
jedne s drugima. Kad vidimo svoj križ kao dar, možemo
prepoznati i križ drugoga, odnosno put spasenja. Danas križ
Isusa Krista mnogima smeta, žele ga ukloniti s namjerom da
ne bi drugoga povrijedili. Može li ljubav ikoga povrijediti ili
zla nanijeti. Ljubav je osuðena na križu, a ona druge ne
osuðuje. Onda vidimo da križ ima mjesta u našim
prostorijama, uredima, obiteljima, oko našeg vrata jer je to
znak ljubavi. Mi, kršæani, upravo to moramo posvjedoèiti,
upravo za to da drugi ne bi to shvatili kao prijetnju. Današnje
razmatranje puta križa je velika moguænost da otvorimo
svoje duhovne horizonte i da prepoznamo sebe u dimenziji
križa koliko smo vjerodostojni u odnosu prema Bogu i
prema drugima. Mons. Vidoviæ zamolio je vjernike kao i sve
nazoène da naprave još jednu malu korizmenu žrtvu da mole
za politièare kako bi im se Bog smilovao. Križ nije poziv na
osudu, nego poziv na ljubav i u tom svjetlu hodimo prema
uskrsnuæu i zori spasenja, zakljuèio je mons. Vidoviæ.
Mi možemo pripadati razlièitim strankama te imati razlièito
mišljenje, ali križ je mjesto gdje se svi ujedinjujemo i
prepoznajemo jer nitko nije bez križa. Tako da bi politièari
trebali reæi da je Križ njihova stranka prije svih ostalih
stranaka. Što prije u svjetlu Kristova križa prepoznaju da je
Križ njihova stranka, prije æe razumjeti križ drugih, koji su
im dali povjerenje i tako zajedno naprijed hoditi u bolju
buænost, zakljuèio je mons. Vidoviæ.
U uvodnoj molitvi autorica križnoga puta istièe: "Svjesni
smo, Gospodine, koliko dobra, ali i koliko zla mogu uèiniti
ljudi u politici. Daj da naši politièari budu oni koji æe raditi
za dobro svog kvarta, svog grada i svoje domovine. Znamo
da nije uvijek lako oduprijeti se napastima, znamo da je
teško djelovati kao kršæanin katolik u politici, ali neka im
Tvoj put patnje i boli pokaže da njihovo politièko djelovanje
treba biti zalaganje za prave, ljudske vrijednosti, da svaki
njihov korak i odluka moraju biti na èast Tebi, a na dobro
sviju nas."
16. travnja 2014. broj 15/2014
11
Domovinske vijesti
Dan obnove èišæenja pamæenja i spomena muèenika u
Jasenovcu
Jasenovac, 11.4.2014. (IKA) - Na "Žalosni petak" prije
nedjelje Cvjetnice, 11. ožujka, u Jasenovcu je održano
središnje pokornièko-molitveno slavlje Požeške biskupije
prigodom Dana obnove èišæenja pamæenja i spomena
muèenika. Uz domaæeg biskupa Antuna Škvorèeviæa,
predvodnika slavlja, sudjelovao je ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup i metropolit Ðuro Hraniæ, umirovljeni nadbiskup
Marin Srakiæ, srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ, generalni
tajnik Hrvatske biskupske konferencije Enco Rodinis i
njegov zamjenik Fabijan Svalina, kanonici požeškog Stolnog
kaptola na èelu s prepoštom Josipom Devèiæem te sveæenici
Novljanskoga dekanata predvoðeni dekanom Milanom
Vidakoviæem. Slavlju su se pridružili i sveæenièki aspiranti
iz požeškog Kolegija te brojni hodoèasnici, meðu kojima
mnogo djece i mladih iz župa Novljanskoga dekanata
zajedno s vjernicima jasenovaèke župe na èelu sa župnikom
Ðurom Cvitiæem. Biskup Škvorèeviæ u pozdravu je istaknuo
kako dolaskom na hodoèašæe Gospi Jasenovaèkoj i
okupljanjem u jasenovaèkoj župnoj crkvi na središnje
molitveno-pokornièko
slavlje,
potaknuto
pozivom
utemeljitelja Požeške biskupije, pape Ivana Pavla II.
prigodom Velikog jubileja 2000. godine, žele pokorom,
molitvom, kajanjem i praštanjem odgovoriti na progone,
zatvaranja i ubojstva koja su se dogodila u vrijeme
totalitarnih sustava dvadesetog stoljeæa, napose Jasenovcu
kako bi se izdigli iznad nanesenog zla, bili duhovno slobodni
i u èistom pamæenju iskazali poštovanje prema svakoj žrtvi
bilo koje vjere i nacije, moleæi Božje milosrðe i za
poèinitelje zla.
U homiliji biskup Škvorèeviæ kazao je kako im je na
molitveno-pokornièkom slavlju u Jasenovcu prigodom Dana
obnove èišæenja pamæenja i spomena muèenika na poseban
naèin u mislima i srcu papa Ivan Pavao II. te da je ta
korizmena postaja jedna od sastavnica Požeške biskupije u
pripravi za njegovo proglašenje svetim. Ispripovjedio je
dogaðaj koji svjedoèi povezanost pape Ivana Pavla II. s
Jasenovcem. Tijekom pohoda "Ad limina" u mjesecu ožujku
1999. godine u Rimu Sveti Otac pozvao je za stol u svom
domu biskupe Hrvatsko-slavonsko crkvene pokrajine. U
jednom trenutku izrazio je zanimanje za Jasenovac te su
biskupi bili na svoj naèin zateèeni i nitko nije žurio bilo što
reæi. Nakon odreðenog vremena Papa je ponovno spomenuo
Jasenovac. Reagirao je zagrebaèki nadbiskup Josip Bozaniæ
te kazao da je za stolom prisutan i biskup na èijem se
podruèju nalazi Jasenovac te da bi on možda mogao nešto o
tome reæi. Biskup Škvorèeviæ spomenuo je kako je prihvatio
izazov i kazao Svetom Ocu: Vi ste Poljak, iz bližega
poznajete Auschwitz i druge nacistièke logore te dobro
razumijem Vaše pitanje. Ali, dodao je, kod nas je sve
složenije i zamršenije, pa tako i jasenovaèki logor. Sa
završetkom II. svjetskog rata nacistièki logori prestali su
djelovati u Europi, a Jasenovac je bio zatvoren tek nekoliko
godina nakon toga. Pored toga, komunistièke vlasti zbog
ideoloških i nekih drugih razloga nisu dopustile slobodno i
objektivno njegovo istraživanje te do danas nemamo
cjelovite istine o tom logoru. Istaknuo je kako se na žrtve
gledalo prvenstveno kao na brojeve s kojima se manipuliralo
za odreðene nacionalne raèune i ideološke obraèune te su
one tako postale ponovno žrtvama lišene dostojanstva. Još je
dodao, da u tim okolnostima ni Crkva nije bila slobodna
izjašnjavati se o Jasenovcu, jer joj je bio dodijeljen ideološki
pristup kako bi i ona služila nekim mraènim ciljevima.
Izvijestio je Svetog Oca da je Hrvatska biskupska
konferencija s obzirom na žrtve Jasenovca i žrtve
komunistièkih masovnih ubojstava iznijela jasne evanðeoske
12
16. travnja 2014. broj 15/2014
ika
stavove u svom Pismu o pedesetoj obljetnici završetka II.
svjetskog rata godine 1995. Zahvalio je Svetom Ocu za
poticaj koji je dao u Zagrebu godine 1994. i koji je ugraðen
u spomenuto biskupsko Pismo: "Tražiti oprost i sam
oprostiti tako bi mogla biti sažeta zadaæa koja je pred svima,
ako se žele postaviti èvrste pretpostavke za postizanje
istinskog i trajnog mira". Zajedno su zakljuèili da ostaje
muèno pitanje: Što je istina o Jasenovcu? Biskup Škvorèeviæ
istaknuo je kako vjeruje da "bl. Ivan Pavao II. danas iz
vjeènosti zajedno s nama postavlja pitanje, zašto još uvijek
nema cjelovite istine o Jasenovcu te s nama moli i hrabri nas
na jasan evanðeoski odgovor".
Biskup je zatim kazao kako i tom prigodom želi istaknuti
važnost da Crkva s velikom osjetljivošæu s jedne strane
osuðuje teške zloèine u jasenovaèkom logoru te jednakom
mjerom i upornošæu osuðuje i sve druge zloèine poèinjene s
bilo koje strane i na bilo kome u vrijeme i nakon II.
svjetskog rata, na bleiburškome i drugim križnim putovima.
istodobno Crkva se na svim razinama treba zauzimati za
cjelovito i objektivno istraživanje žrtava Jasenovca i drugih
mjesta stradanja nedužnih ljudi, kako za vrijeme NDH tako
nakon II. svjetskog rata, radi dostojanstva samih žrtava i radi
istine. Pritom treba imati na umu Isusovu rijeè u Ivanovu
evanðelju: "Istina æe vas osloboditi" (Iv 8,32), ali tako da
istinu ne svodi na faktografsko pitanje broja ubijenih ljudi i
velièinu poèinjenog zloèina. Dodao je kako taj navod nije
primjereno primjenjivati na spomenutu razinu istraživanja
stvarnog zlodjela u Jasenovcu i na drugim mjestima, jer se
on u evanðeoskom tekstu odnosi na vjeru u Isusa Krista, na
one koji prihvaæaju njegovu rijeè i kao njegovi uèenici
upoznaju istinu koja oslobaða. Sasvim je izvjesno da i kad se
jednom doðe do objektivne istine o Jasenovcu i o drugim
mjestima ljudskih stradanja pod razlièitim politièkim
zastavama, to neæe znaèajnije promijeniti pristup žrtvama
ukoliko se ne uèine još neki drugi važni koraci, kazao je
biskup.
Spomenuo je kako Pilatovo pitanje upuæeno Isusu: "Što je
istina" (Iv 18,38), postavljeno u ciniènom ili
dobronamjernom smislu, pomaže da bolje razumijemo koja
istina oslobaða. Isus odgovara rimskom upravitelju: "Ja sam
se zato rodio i došao na svijet da svjedoèim za istinu. Tko je
god od istine, sluša moj glas" (Iv 18,37). On se dakle ne bavi
istinom kao filozofskom spoznajnom kategorijom niti
istinom kao znanstveno provjerenom informacijom, nego
kao stvarnošæu meðu-osobnog dijaloga i objave, pokrenute
iz Božje onostranosti. Štoviše, on istinu proglašava osobnom
kategorijom te za sebe kaže: "Ja sam istina" (Iv 14,6). Meðuosobnosti pripada ljubav pa sv. Pavao tumaèi Efežanima da
je potrebno "istinovati u ljubavi" (usp. Ef 4,15), dok sv. Ivan
u svojoj Prvoj poslanici potièe na "ljubav u istini" (usp.
3,18). Stoga "laž" nije samo negacija istine, nego je ujedno i
mržnja, zbog èega sv. Ivan napominje: "Tko mrzi brata lažac
je" (usp. 4,20). Ne ulazeæi u svu širinu pitanja istine u
Svetom pismu, moguæe je na temelju reèenog ustvrditi da
ona nadilazi stvarnost spoznajne naravi, da je ukorijenjena u
ljubavi i to onoj koja se objavila u Isusu Kristu kad je dao
sebe za nas dokraja do u smrt i pomirio nas s Bogom i
meðusobno.
Biskup je zatim rekao da onaj tko je od istine u Jasenovcu i
na drugim mjestima nedužnih ljudskih stradanja, i sluša
Isusov glas pristupa žrtvama s ljubavlju i s poštovanjem, a
prema onima koji su im nanosili zlo s kajanjem i praštanjem,
te tako ne dopušta da žrtve budu brojevi nego osobe
uzdignute u svom dostojanstvu, nošene u èistoæi pamæenja,
osloboðene diktata poèinjenog zla. To je evanðeoski pristup
Jasenovcu po modelu èišæenja pamæenja pape Ivana Pavla II.
Takav pristup istini u brojnim mjestima stradanja nedužnih
ika
ljudi na našem prostoru trebao bi biti prepoznatljiv u
djelovanju kako Katolièke tako i Pravoslavne Crkve, kojima
je posebnost upravo duhovno poslanje primljeno od Isusa
Krista: promicati praštanje i pomirenje. Pitanje je jesmo li
sposobni uèiniti taj proroèki iskorak, ili æe nas netko drugi
preteæi s nekih svojih naslova, spomenuo je biskup.
Istaknuo je kako smo svjedoci da i danas pojedina
nacionalna zajednica nastoji istraživati svoje žrtve iz teških
vremena stradanja a ignorira žrtve drugih, te historiografija
uglavnom ustrajava na toj jednostranosti. Dodao je kako želi
ponoviti upozorenje hrvatskih biskupa u Pismu o 50.
obljetnici završetka II. svjetskog rata: "Nije glavna težina
pitanja u tome kako žaliti žrtve vlastite zajednice i kako
prepoznati krivnju druge zajednice. Hrvati i Srbi, katolici i
pravoslavni, muslimani i drugi pred težim su moralnim
pitanjem: Kako žaliti žrtve druge zajednice, kako priznati
krivnju u vlastitoj zajednici? A zatim: Kako okajati krivnju,
kako zadobiti oproštenje Božje i ljudsko, mir savjesti i
pomirenje medu ljudima i narodima? Kako zapoèeti novo
doba osnovano na pravednosti i istini?" Biskup je zakljuèio
kako i danas u Jasenovcu iskrenošæu vjernièkog srca s
jednakim žaljenjem pristupamo svakoj žrtvi, moleæi da doðe
èas kada æemo moæi zajednièki i s istom ljubavlju u Isusu
Kristu oplakivati svaku žrtvu bilo koje vjere i nacije,
meðusobno si praštati i promicati pomirenje, moliti i za
poèinitelje zla na bilo kojoj strani. Poželio je da nam u tim
nastojanjima pomogne Isusova Majka svojim zagovorom i
požuri èas ostvarivanja civilizacije ljubavi koju je tako
zauzeto promicao papa Ivan Pavao II. Nakon prièesti
uslijedila je marijanska procesija.
Križni put za mlade na Ksaveru
Zagreb, 11.4.2014. (IKA) - Veæ tradicionalno, na Žalosni
petak uoèi Nedjelje muke Gospodnje, 11. travnja, više od
tisuæu mladih Zagrebaèke nadbiskupije okupilo se na
ksaverskoj kalvariji kako bi zajedno razmatrali Kristovu
muku i smrt. Križni put predvodio je zagrebaèki nadbiskup
kardinal Josip Bozaniæ. Koncipiran kao razgovor mladih s
Isusom, tekst križnoga puta mlade je potaknuo na
produbljivanje njihova prijateljstva s Kristom. U nagovoru
na kraju pobožnosti i zagrebaèki nadbiskup ohrabrio je
mlade, rekavši kako im je Isus uvijek blizu, a osobito na
njihovim životnim križnim putovima. "Veèeras nam je Isus
govorio i o padovima i o dizanjima, o tome da treba ustrajati
do kraja", rekao je kardinal mladima te svratio njihov pogled
na križ: "On je završio na križu jer nas je ljubio, i to je taj
misterij Boga koji je toliko ljubio èovjeka."
Podsjetio je mlade na rijeèi pape Franje kako se Isus nikada
ne umara opraštati nam, veæ smo mi ti koji se umaramo
tražiti oproštenje. Potom je poruèio: "Nikada se, dragi mladi,
ne umorite upravo to – tražiti oproštenje. I u svom životu
raèunajte s jednim velikim sredstvom napretka, a to je sveta
ispovijed. Ispovijed je sredstvo našega napretka i rasta." Ta
je pobožnost bila ujedno i susret zagrebaèkoga nadbiskupa s
mladima koji se pripremaju za Susret hrvatske katolièke
mladeži 26. i 27. travnja u Dubrovniku, buduæi da æe
kardinal prisustvovati kanonizaciji bl. pape Ivana Pavla II. i
bl. pape Ivana XXIII. u Rimu. Kardinal je mladima zaželio
radostan i plodonosan susret te ih podsjetio na prve i
najsnažnije rijeèi koje su obilježile pontifikat pape Ivana
Pavla II.: "Ne bojte se! Ne bojte se Krista! Otvorite vrata
svoga srca Kristu jer Krist zna što je vama potrebno!" Mladi
Zagrebaèke nadbiskupije i toga su puta pokazali svoje veliko
srce svojim dobrovoljnim prilozima pri kupnji svijeæa
namijenjenih Fondu "Mladi za mlade"; a raèun Fonda
poveæali su i kupnjom igre "Na slobodu pozvani".
Domovinske vijesti
Struèni skup za odgojiteljice u vjeri s podruèja
Zagrebaèke nadbiskupije
Tema skupa u organizaciji Ureda Zagrebaèke nadbiskupije
za vjeronauk u školi i Agencije za odgoj i obrazovanje bila je
"Anðeli u Bibliji, tradiciji i umjetnosti"
Zagreb, 12.4.2014. (IKA) - Struèni skup za odgojiteljice u
vjeri s temom "Anðeli u Bibliji, tradiciji i umjetnosti" u
organizaciji Ureda Zagrebaèke nadbiskupije za vjeronauk u
školi i Agencije za odgoj i obrazovanje održan je u subotu
12. travnja u prostorijama Ureda za vjeronauk u Zagrebu.
Struèni skup je namijenjen odgojiteljicama u vjeri na
podruèju Zagrebaèke nadbiskupije, a sudjelovalo je
pedesetak odgojiteljica u vjeri. Nakon uvodne molitve i
pozdrava, koje su uime organizatora uputili predstojnica
Ureda prof. dr. Valentina Mandariæ i viši savjetnik iz
Agencije za odgoj i obrazovanje Dalibor Adžiæ, uslijedio je
radni dio skupa.
Dva uvodna predavanja održao je prof. dr. Božo Lujiæ, koji
je govorio o anðelima u Svetom pismu. Prema nekim
istraživanjima vjera ljudi u anðele poveæava se nakon
razdoblja racionalizma i moderne. Danas, u doba
postmoderne, sve je veæi broj internetskih stranica i
izvanreligijskih zajednica s prikazima likova anðela. Anðeo
je lik koji se pojavljuje u svim religijama u povijesti svijeta
kao izvanzemaljsko biæe nalik èovjeku ili životinji, koje
nema tijela, ali ima neogranièenu moæ i samosvijest.
Svakako, postoji odreðena povijesna konstanta prikaza
likova nalik anðelima, likom sliènih ljudima, ali sa
svojstvima koja ljude nadilaze. U starozavjetnim prikazima
anðeli su prikazani poput ljudi s kojima biblijske osobe,
poput Abrahama, Mojsija ili Jakova, komuniciraju.
Kasnije Bog postaje apstraktniji, a umjesto njega
komunikacija se odvija preko angelusa interpresa – tumaèa
izmeðu Boga i ljudi. Oni se u poèetku prikazuju samo u
pozitivnim ulogama kao pomagaèi i pratitelji ljudi.
Arheološki dokazi upuæuju na prisutnost zaštitnih biæa s
krilima još od kamenog doba, osobito u liku vodenih ptica
koje vodu, kopno i nebesa povezuju svojim krilima.
Osobit utjecaj mitologije uoèljiv je i preko Babilona i
Asirije, a s vremenom se polako uvode i demoni kao antipod
anðelima. Tek ponekad im se pridaje spolnost, a èešæe se
rangiraju u klase. U biblijskim tekstovima anðeli najèešæe
izvršavaju Božju volju i imaju odreðene zadaæe. Ponekad se
prikazuju i kao Božja vojska koja ga okružuje, a Biblija im
pridaje i druge nazive: jaki, sveti, sinovi Božji, kerubi i
serafi (vrste anðela), a neki su nam i poimence poznati:
Gabrijel, Mihael, Rafael.
Prema novozavjetnim zapisima, anðeli su aktivno ukljuèeni
u pripremi Božjega dana i suda, a najèešæa im je zadaæa da u
velikim i/ili teškim trenucima budu uz ljude (navještaj Mariji
i Zahariji, navještaj pastirima na betlehemskim poljanama,
tješenje Isusa u Getsemaniju). Obzirom na fenomen anðela
kao zaštitnika ljudi, prof. Lujiæ prepoznaje njihovu ulogu u
djeèjim životima i radu s djecom, èemu osobito pridonose i
odgojiteljice u vjeri, koje su i same svjedoèile o djeèjoj
percepciji anðela.
Osobito je važno u djeci, što posljedièno znaèi i u narodu i
kulturi, izgraðivati onu moralnu vertikalu koja u nama
samima svjedoèi o pobjedi dobra nad zlim i koja èitav narod
okreæe boljoj buduænosti.
Drugi dio struènoga skupa bio je radionièki usmjeren.
Održane su dvije pedagoške radionice: Èudesni svijet anðela
(voditelj prof. Josip Barlek) i Grad anðela u gradu bez Boga
(voditeljica mr. Gordana Barudžija).
16. travnja 2014. broj 15/2014
13
Domovinske vijesti
Misa u požeškoj katedrali za poginule branitelje
Požega, 12.4.2014. (IKA) - Povodom Dana Požeškoslavonske županije, 12. travnja požeški biskup Antun
Škvorèeviæ predvodio je euharistijsko slavlje u katedrali za
poginule hrvatske branitelje iz te županije. Uz župana Alojza
Tomaševiæa i suradnike na misi su se okupili uzvanici i
roditelji i drugi èlanovi obitelji poginulih branitelja kao i
brojni vjernici koji su pristupili sakramentu pomirenja. U
homiliji biskup je spomenuo da Božja rijeè ne ide za tim da
se nekome dopadne, nego progovara Božju istinu o èovjeku
kako bi on od nje živio te je potaknuo sudionike slavlja da je
tako prihvate. Tumaèeæi odlomak iz Knjige proroka
Ezekiela, ustvrdio je kako se prorok susreæe s teškim
pitanjima svoga naroda koji se nalazi u sužanjstvu,
izgubljena identiteta i bez nade u buduænost te mu progovara
što on može oèekivati od Boga. Istaknuo je da se Božji naum
sakupljanja svih raspršenih Izraelaca u jednu domovinu, pod
jednim kraljem u jednoj ljubavi i pravdi, obeæan na usta
proroka Ezekiela, ostvario u Isusu Kristu. Dodao je da
ljudsko politièko djelovanje najèešæe završava u podjelama,
razdorima pa èak i sukobima jer ima razlièite ciljeve i
interese. O tome na svoj naèin svjedoèi i aktualno društveno
stanje u Hrvatskoj, u kojem se meðu ostalim oèituje površan
pristup javnih djelatnika pitanjima ljudskog identiteta,
predstavljanju njegove sadašnjosti i buduænosti.
Zapitao se kojim je putem moguæe ostvariti zajedništvo i
kazao da ono jednim dijelom ovisi o materijalnom napretku,
a najveæma o poštovanju temeljnih vrijednosti ljudskog
postojanja, koje ne smiju biti predmetom politièkih ili drugih
oportunistièkih i arbitrarnih prosudbi, nego plod otvorene,
promišljene i argumentirane rasprave na razlièitim razinama
i opredjeljenja da se promièe istinsko dostojanstvo svakoga
graðanina naše domovine. Poigravanja s èovjekom, brakom i
obitelji nije jamstvo naše buduænosti, dodao je biskup.
Ustvrdio je da je èovjek i njegovo istinsko dobro cilj Božje
politike, da je èovjeka smislila njegova ljubav te kad ljudske
politike iskljuèuju Božji govor o èovjeku i ne suraðuju na
ostvarenju njegove strategije, preuzimaju na sebe pretešku
obvezu krojenja sudbine onoga kojega ne poznaju u
njegovim najdubljim odrednicama i na toj razini ne mogu
ništa uèiniti. Biskup je istaknuo kako je važno i u
županijskoj upravi imati hrabrosti o èovjeku i služenju
njegovu dobru misliti i djelovati po Božjim kriterijima,
upisanima u ljudsku savjest.
Tumaèeæi evanðeoski odlomak, biskup je podsjetio da je
Isus svojim uskrišenjem Lazara izazvao veliki pokret meðu
Židovima, jer ljudi vole senzacije kao što je oživljavanje
mrtvaca. Onodobni vlastodršci, prestrašeni okupljanjem
naroda oko Isusa, održavaju sjednicu Vijeæa o kojoj gotovo
zapisnièki izvješæuje sv. Ivan u Evanðelju, utvrðuju da je
Isus politièki opasan i uime državne sigurnosti na rijeè
velikog sveæenika Kajfe odluèuju ga ubiti. Nisu razumjeli da
on nije došao podizati tjelesno mrtve, nego istinske mrtvace,
ljude u èiju se dubinu osobnosti nastanila nemoæ zla,
sebiènost i pokvarenost. Pojasnio je kako je Kajfa na
politièki oportunistièki naèin odluèio Isusa osuditi na smrt
rijeèima da je bolje jednoga žrtvovati za narod, nego li da
cijelo društvo doðe u rasulo, ali da je to bio ljudski kratki
raèun, jer se u smrti jednoga, Sina Oèeva, ostvario Božji
plan ljubavi po kojem je cijelo èovjeèanstvo spašeno od
osude grijeha i smrti.
Zakljuèio je da Isus nije prvenstveno umro od nasilnièke
ljudske ruke, nego je dragovoljno i slobodno iz ljubavi
prihvatio smrt da bi svi živjeli. Rekao je da se na slièan
naèin može govoriti i o smrti hrvatskih branitelja, istaknuvši
da ona nije prvenstveno èin neke zloèinaèke ruke, nego
posljedica spremnosti njihove ljubavi da dragovoljno polože
14
16. travnja 2014. broj 15/2014
ika
živote za obranu slobode i dostojanstva svoje domovine.
Potaknuo je vjernike da ih radi toga pamte i poštuju te za
njih mole, a njihovim najbližima budu potpora i utjeha.
Pri kraju misnoga slavlja biskup je predvodio molitvu bl.
Ivanu Pavlu II. u pripravi za njegovo skoro proglašenje
svetim. Potaknuo je nazoène da pohode kapelu u kripti
katedrale i osobno se pomole pred relikvijom skorašnjeg
sveca. Èestitao je župniku Tomaševiæu, njegovim
suradnicima i uzvanicima Dan županije te poželio da Bog
svojim blagoslovom prati njihov rad u nastojanju oko opæeg
dobra svakog èovjeka.
Vukovarski križni put
Vukovar, 12.4.2014. (IKA) - Svake godine 12. travnja velik
broj Vukovaraca sudjeluje na križnom putu koji je 1991.
godine život znaèio. "Put spasa ili Kukuruzni vukovarski
križni put" bio je naime tijekom ratne opsade Vukovara
1991. godine jedini i najkraæi prolaz za branitelje koji su te
godine u jesen dolazili braniti opkoljeni grad na Dunavu. U
rujnu èuvan i osiguravan, a nakon sloma obrane, njime su se
probijali ne samo branitelji nego i civili do pet kilometara
udaljenih Bogdanovaca i slobodnoga vinkovaèkog podruèja.
Posljednji koji su prošli ovim putem bili su dragovoljci i
pripadnici HOS-a iz Zagreba. Upravo njihovom zaslugom
podignuta je 2006. godine na poèetku toga Vukovarskoga
križnog puta zavjetna kapelica koja je posveæena Gospi. Na
njoj piše: "Bogu u èast, poginulima u spomen, a Gospi u
zahvalu što je uvijek bila uz nas. Izmoli nam raj, pakao smo
prošli!"
Oko 150 hrvatskih branitelja, žena i djece i ove se godine
okupilo na tom mjestu da se prisjeti stradanja Vukovaraca. U
molitvi Križnog puta sudjelovale su sve tri vukovarske
rimokatolièke župe sa svojim sveæenicima. Ovogodišnji
križni put imao je i 15. postaju kod spomen obilježja
poginulim Bogdanovèanima u II. svjetskom ratu kao i u
Domovinskom oslobodilaèkom ratu. Domaæi kipar Ivan
Matkoviæ-Lasta isklesao je figuru Uskrslog Krista u
nadnaravnoj velièini. Na tome je mjestu bio završetak
ovogodišnjeg "Puta spasa ili Kukuruznog vukovarskog
Križnog puta!" Nakon polaganja vijenaca i molitve
varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je misu u
franjevaèkoj crkvi Sv. Filipa i Jakova uz suslavlje više
sveæenika. Potom je u Pastoralnom centru sv. Bono održano
prigodno slovo. Sa skupa je upuæen Javni apel svih
sudionika.
Nadnevak 12. travnja izabran je da bi se povezalo ubijanje
Hrvata i drugih pripadnika nacionalnih manjina u gradu na
Dunavu u II. svjetskom ratu kao i u Domovinskom
oslobodilaèkom ratu. U prijepodnevnim satima hodoèasti se
Kukuruznim križnim putem od gradskog naselja Lužac do
pet kilometara udaljenih Bogdanovaca. U poslijepodnevnim
satima kod Križa ispred Franjevaèkog samostana i crkve Sv.
Filipa i Jakova obilježava se Spomen žrtvama
komunistièkog terora u Vukovaru tog istog 12. travnja 1945.
godine. Kobnog 12. travnja 1945. godine partizani su ubili
oko 700 nevinih ljudi bez ikakvog suðenja. Za mnoge od
njih, meðu kojima je i otac biskupa Mrzljaka, još uvijek se
ne zna gdje su im pokopani zemni ostaci, a iduæe æe se
godine navršiti punih 70 godina od toga krvavog dogaðaja.
Damir Rimac, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora,
pozvao je Vukovarce da ne dopuste da u njihovu gradu
ponovno zavlada mržnja i nasilje jer "odreðene skupine
svojim djelovanjem u Vukovaru dovode u pitanje osnovne
civilizacijske dosege".
Domovinske vijesti
ika
Petrinja: Uvoðenje u službe lektorata i akolitata
Sveèano misno slavlje u crkvi Sv. Lovre predvodio biskup
Vlado Košiæ
Petrinja, 12.4.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
predvodio je u subotu 12. travnja sveèano misno slavlje u
crkvi Sv. Lovre u Petrinji tijekom kojeg je meðu kandidate
za sveti red ðakonata i prezbiterata primio bogoslove
Marijana Štingla i Kristijana Divoviæa, te im je i podijelio
službu lektora, a bogoslovu Robertu Jakici podijelio službu
akolite.
U koncelebraciji su bili rektor Nadbiskupijskoga
bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu mr. Anðelko Košæak,
duhovnik sjemeništa mr. Vlado Razum, župnik petrinjske
župe sv. Lovre preè. Josip Samaržija, župnik petrinjske župe
Preobraženja Gospodnjeg Josip Karas, župnik iz Gora Paško
Glasnoviæ, vikar katedralne župe Ivan Faletar i vlè. Janko
Luliæ. Na poèeku, biskupa, sveæenike i brojne okupljene
Petrinjce pozdravio je preè. Samaržija, a kandidate rodom iz
tri petrinjske župe predstavio je rektor bogoslovije mr.
Anðelko Košæak.
U homiliji biskup je rekao kako se kandidati tim službama
približavaju primanju najprije sveæenièkog reda u prvom
stupnju, ðakonata, a potom i prezbiterata. "Ako Bog da, do
godine bismo mogli imati trojicu ðakona, a 2016. i trojicu
mladomisnika. Lijep je to milosni dar Božji za našu Petrinju,
koja je toliko propatila, a koja se sve više podiže u
duhovnom smislu te je obdarena ovom velikom milošæu
Božjom, što doživljavamo svi kao posebnu radost i uzrok
novih nada."
U nastavku biskup je poruèio kako je sveæenièki poziv,
kojem idu u susret i za koji se pripremaju bogoslovi,
proroèki.
"Sveæenik mora pozivati narod na obraæenje iz nevjere u
vjeru, takoðer sveæenik je onaj koji okuplja Božji narod koji
Bog želi okupiti, da ne bude raspršen, da bude jedan narod
pod jednim pastirom. Prorok Ezekiel naviješta da æe kralj
David dovijeka vladati Božjim narodom, no mi znamo da je
to proroštvo o Kristu, novom Davidu. Doista, sveæenici
Katolièke Crkve su uèenici i sluge Kristovi, oni koji
okupljaju narod oko Krista, koji je naš kralj dovijeka. On
nam je omoguæio novi Savez, savez mira, savez vjeèan, o
kojem govori prorok", rekao je biskup te dodao kako da bi
sveæenici mogli biti proroci Božji, pastiri Kristova stada,
sabiratelji Crkve i oni koji omoguæuju sklapanje i obnovu
Saveza Boga i naroda, potrebno je da sami budu oni koji
žive s Bogom, koji osluškuju Božju rijeè, koji su blizu Krista
Gospodina, jednom rijeèju - Isusovi prijatelji.
"To treba biti svaki lektor, tj. èitaè Božje rijeèi u Crkvi,
navjestitelj Božjih djela, ali ne samo dobar èitaè – da svi
razumiju što to Bog govori svome narodu, nego i vršitelj
Božje rijeèi – da svi koji ga promatraju mogu iz njegova
života, kao iz knjige èitati kakav je Bog, što on oèekuje od
èovjeka, jer to upravo on živi i pokazuje primjerom.
Takoðer, svaki akolit, tj. službenik Kristova oltara ne samo
da prinosi kruh i vino, poslužujuæi sveæeniku ili biskupu kod
mise, nego on prinosi s tim darovima sve molbe i vapaje, sve
potrebe i sav trud i muku vjernika da Bog, po rukama
voditelja euharistije, preobrazi taj naš prinos i dade nam u
njemu svoga uskrsnulog Sina, da on nahrani našu dušu i
oplemeni naša nastojanja sobom samim".
Na kraju biskup je pozvao roditelje, rodbinu, prijatelje, i
okupljene vjernike na molitvu za bogoslove, ali i za biskupa
i sveæenike, kako bi doista bili sluge, poslužitelji mira, Božje
milosti i donositelji radosne vijesti spasenja.
Rijeèki planinarski križni put
Rijeka, 12.4.2014. (IKA) - "Bili smo u procesiji na èijem
èelu je bio križ. Pokazali smo da Isusa slijedimo i želimo
slušati njegove rijeèi", rekao je rijeèki nadbiskup Ivan
Devèiæ predvodeæi misno slavlje u crkvi Blažene Djevice
Marije Karmelske na Donjoj Drenovi u subotu 12. travnja.
Tradicionalno, nekoliko sati ranije nadbiskup je prvi ponio
križ iz katedrale Sv. Vida i predvodio jubilarni 10. rijeèki
planinarski križni put preko rijeèke Kalvarije, Kozale, Pulca
i Velog vrha do Donje Drenove. "To je slika Crkve!" rekao
je govoreæi o procesiji u kojoj je i ove godine sudjelovalo
više stotina vjernika.
Rijeèki nadbiskup pod misom je podijelio kandidaturu
dvojici bogoslova za ðakonat i prezbiterat (ad missio),
Marku Grebiæu za Rijeèku i Tomislavu Vlahoviæu za
Zadarsku nadbiskupiju.
Prigoda je to da se svi zapitamo koje je mjesto sveæenika u
narodu, rekao je. "Sveæenik je vidljiva i djelatna prisutnost
Isusa u narodu. Gospodin ga suoblièuje po sebi da bi kao
vidljivi Isusov znak djelovao u svijetu. Zato bez sveæenika
nema Crkve." U nastavku je naglasio kako moramo moliti za
sveæenièka zvanja ali i da sveæenici budu što slièniji Isusu
Kristu.
Na kraju je zahvalio svim sudionicima križnoga puta te u
povodu blagdana Cvjetnice poruèio da ne budemo oni koji
æe Isusa najprije doèekati s palminim granama i klicati mu, a
potom vikati: "Raspni ga, raspni!" Misno slavlje glazbom je
animirao Nadbiskupijski zbor mladih s mladima župe
Blažene Djevice Marije Karmelske dok su organizatori
jubilarnoga planinarskog križnog puta bili Akademsko
katolièko društvo "Jeronim", Ured za mlade Rijeèke
nadbiskupije i Zdrug katolièkih skauta Rijeèke nadbiskupije.
Nadbiskup Eteroviæ predvodio misu na Cvjetnicu u
Puèišæima
Puèišæa, 13.4.2014. (IKA) – Na Nedjelju muke Gospodnje,
13. travnja, apostolski nuncij u Berlinu nadbiskup Nikola
Eteroviæ predvodio je misno slavlje u župi Sv. Jeronima u
rodnim Puèišæima na Braèu kojim je vjernièki puk uveo u
sveti tjedan Isusove muke, smrti i uskrsnuæa. Osvrnuvši se
na evanðeoski izvještaj o Muci Gospodinovoj, nuncij
Eteroviæ ustvrdio je da se nalazimo pred dramom Kristova
završetka života u kojoj želimo sudjelovati i suosjeæati. "Za
nas vjernike Isus nije samo èovjek koji trpi, nego i Bog, pa
se nalazimo pred paradoksom Boga koji trpi. Isusova je
muka zato aktualna i u sadašnjem trenutku. Svi mi imamo
udijela u njegovoj muci i patnji, nadamo se i u njegovu
uskrsnuæu", rekao je nadbiskup Eteroviæ.
U nastavku homilije osvrnuo se na ulogu mase ljudi koja je
na Cvjetnicu sveèano pozdravljala Isusa kod ulaska u
Jeruzalem, dok je na Veliki petak tražila Isusovu smrt. "Kao
u Isusovo vrijeme tako i danas postoje razlièite manipulacije
i manipulatori koji utjeèu na promjenu stava kod ljudi. Zato
je svaki vjernik pozvan imati svoj stav o Isusu. Tek kad
osobno susretnemo Isusa moæi æemo odgovoriti na pitanje
koje je naše mjesto u drami Isusove muke, smrti i
uskrsnuæa", poruèio je nuncij. U molitvi vjernika pozvao je
na molitvu za sve pravednike koji trpe zbog Isusa. Na kraju
liturgijskoga slavlja u župi je zapoèelo èetrdesetsatno
euharistijsko klanjanje, poznatije pod nazivom quarantaore.
Nakon što je puèiški župnik Andro Ursiæ izložio Presveto na
klanjanje, nuncij Eteroviæ zadržao se u kratkoj molitvi.
.
.
16. travnja 2014. broj 15/2014
15
Domovinske vijesti
Blagoslov spomen-ploèe za vlè. Petra Žagmeštra
U Sisku je djelovao gotovo 20 godina, osnovao je orlovsku i
križarsku organizaciju, te je meðu mladima bio veoma
omiljen
Sisak, 13.4.2014. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæ
predvodio je na Cvjetnicu 13. travnja u katedrali Uzvišenja
svetog Križa u Sisku sveèano misno slavlje. Misi je
prethodio blagoslov spomen-ploèe za vlè. Petra Žagmeštra,
katehetu te župe u doba II. svjetskog rata, ubijenog bez
suðenja u svibnju 1945. godine, kao i blagoslov maslinovih
granèica i procesija kroz Gradski park, spomen Isusova
ulaska u Jeruzalem. U koncelebraciji bili su kancelar mons.
Marko Cvitkušiæ, katedralni župnik preè. Marko Karaèa i
vikar katedralne župe Ivan Faletar, a uz brojne okupljene
Sišèane misi i blagoslovu ploèe nazoèilo je i tridesetak
hodoèasnika iz Bistre, rodne župe ubijenog vlè. Žagmeštra.
Tijekom mise pjevanu Muku Gospodina našega Isusa Krista
po Mateju izveli su solisti Ivan Faletar, dr. Domagoj Mosler
i Mario Šariæ uz podršku Biskupijskog zbora pod ravnanjem
prof. Jelene Blaškoviæ.
U homiliji biskup Košiæ podsjetio je kako na Cvjetnicu
zapoèinje tjedan koji se zove Veliki tjedan i u kojem se
vjernici spominju najveæih djela Božjih koje je sam Sin
Božji uèinio za ljude. "To je njegovo predanje u smrt, muka i
slavni križ, poèivanje u grobu i radost Uskrsa. Sve to sadržaj
je Velikog tjedna i osobito Svetog trodnevlja, koje najavljuje
veæ današnja nedjelja. Naziv nedjelja palmi ili Cvjetnica
dobila je po naèinu kako su Židovi doèekali Isusa koji je
ušao u Jeruzalem. Doèekali su ga s palminim granama,
doèekali su ga s cvijeæem. Meðutim, samo nekoliko dana
poslije u istom tom Jeruzalemu njegovi stanovnici se okreæu
protiv Isusa. Onoga koga su slavili i sveèano pozdravljali
rijeèima 'Hosana Sinu Davidovu! Blagoslovljen koji dolazi u
ime Gospodnje! za par dana žele vidjeti osuðena na smrt i
traže od Pilata: 'Neka se razapne!'. Drama je to koju
proživljava Isus, ali drama je to i koju proživljavamo mi,
svaki od nas, ako smo vjerni Kristu i njegovim svetim
zapovijedima, ako ga slijedimo u njegovim stavovima
ljubavi do kraja, ako smo spremni predati se u smrt zbog
istih ideala koje je on imao i živio", rekao je biskup.
Govoreæi o proèitanoj Božjoj rijeèi i navještaju iz Izaijina
proroštva u kojem Mesija trpi, biskup je rekao kako nije lako
uèiniti svoje lice kao kremen, iæi naprijed, slijediti svoje
ideale dok ti se svi protive, dok te vrijeðaju i dok ti rade o
glavi, pa ipak, on nije htio odustati od njih, ostao je vjeran
sebi. "To je mogao samo u svijesti da je Bog s njim, da ga
neæe ostaviti, da æe mu dati nagradu za njegovu ustrajnost.
Bilo je mnogo pravednika koji su patili nevini kroz povijest.
I svima nam je uzor Isus Krist. Neki kažu, kako se mi ljudi
smijemo usporeðivati s Isusom? To je blasfemno! Ne, draga
braæo i sestre, mi se moramo usporeðivati s Isusom. On je
jedina naša mjera, jedini naš uzor, jer mi smo pozvani
dosegnuti 'mjeru uzrasta punine Kristove' (Ef 4,13), kako
kaže sv. Pavao", dodao je sisaèki biskup te u nastavku
govorio o vlè. Žagmeštru, koji je prije 69 godina u Sisku
doživio sudbinu Krista progonjenog i ubijenog. Biskup je i
podsjetio kako je vlè. Petar u Sisku djelovao gotovo 20
godina, od 1926. do 1945. godine, kako je osnovao orlovsku
i križarsku organizaciju, te je meðu mladima bio veoma
omiljen, a što se – kako kaže Lojzo Buturac – nije sviðalo
komunistima. Veæ u svibnju 1945. odveden je u nepoznato i
ubijen, a da mu se ne zna niti za grob. "Zato, jer je bio
muèenik za vjeru, postavili smo mu spomen-ploèu na
pastoralnom centru katedralne župe. A zamislite, ima onih
koji slave taj dan kad su se 'osloboditelji' obraèunavali sa
svima koji su mogli smetati novom totalitarnom režimu.
Zanimljivo je da su nove vlasti uhitile i ubile vlè. Žagmeštra
16
16. travnja 2014. broj 15/2014
ika
jer im je smetao, buduæi da je previše privlaèio mlade. Pa
premda vlè. Petar Žagmeštar nije nikom uèinio ništa na žao,
dapaèe znamo da se brinuo za sirotinju, posebno za djecu
koja su kao ratna siroèad dovedena s Kozare i bila zbrinuta u
blizini crkve, ali sve to ne samo da ništa nije pomoglo, nego
èini se upravo je to bio njegov najveæi 'grijeh' – jer se brinuo
za djecu i mlade. Nije se on bavio politikom, ali je morao
nestati! Takva je bila nova revolucionarna vlast 1945. To
treba neprestano ponavljati jer još uvijek ima previše onih
koji to ne žele vidjeti i koji te zloèine zataškavaju i
opravdavaju. A na žalost i danas se na sve naèine želi otežati
Crkvi sudjelovanje u odgoju djece i mladih", rekao je
biskup.
Na kraju homilije biskup se zapitao zašto je Kristova smrt
spasenjska za sve ljude, te dao odgovor: "Jer je to bila smrt
Sina Božjega i jer je on tu dragovoljnu muku i smrt prihvatio
iz ljubavi za nas, iz želje da nama ljudima posvjedoèi
najveæu Božju ljubav: 'Nitko nema veæe ljubavi od ove: da
tko život svoj položi za svoje prijatelje'. I mi znamo: jedino
ljubav spašava. Jedino kad se nešto trpi iz ljubavi, kad se
prinosi žrtva iz ljubavi, kad se za druge nosi križ iz ljubavi –
ta žrtva ima smisla i ta je žrtva blagoslov za sve. Stoga i mi
moramo osloboditi srce od svake mržnje i osvete, moramo
biti svjesni da na zemlji ne možemo i ne trebamo dobiti
nagradu pravednosti za svoje žrtve i trpljenja, no moramo
biti ispunjeni ljubavlju da bismo mogli prihvatiti nepravde
koje nam život nosi, trpljenja koja moramo i mi prinijeti s
Kristom Bogu, da Bog i nama podari svoj Uskrs".
Na kraju, biskupu Košiæu uime župljana Bistre zahvalila je
Verica Grgac, predavši mu pritom fakultetski indeks,
fotografiju i kopiju stranica iz spomenice župe koje govore o
mladoj misi vlè. Žagmeštra.
Cvjetnica u ðakovaèkoj katedrali
Ðakovo,13.4.2014. (IKA/TU) – Sveèanom procesijom i
blagoslovom maslinovih granèica, podsjetnikom na Isusov
sveèani ulazak u Jeruzalem, zapoèelo je misno slavlje na
blagdan Cvjetnice, koje je 13. travnja u ðakovaèkoj katedrali
predvodio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ.
Središnji dio misnog slavlja bila je pjevana Muka po Mateju
koju su pjevali mo Vinko Sitariæ, vlè. Josip Levakoviæ,
Mješoviti katedralni zbor i Zbor bogoslova, pod ravnanjem
mo Ivana Andriæa.
Nakon pjevane Muke, nadbiskup je brojnim okupljenim
vjernicima pozornost usmjerio na Isusa koji umire na križu,
ostavljen od svih: "Isusov krik s križa: 'Eli, Eli, lama
sabahtani; Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio' i
njegova smrt na križu, predstavljaju jedno od najsnažnijih i
najupeèatljivijih sjeæanja prve kršæanske zajednice na Isusa:
Bog kojega je Isus zvao 'Oèe', i prema kojemu je pokazivao
djetinje povjerenje do kraja, dopustio je da Isus umre raspet
na križu. Nije ga spasio niti poštedio onog iskustva potpunog
i strašnog mraka. I zato se križ izdigao u središte, križ nam
progovara koja je mjera Božje ljubavi za nas ljude, koliko
Bog ozbiljno u svojoj ljubavi raèuna na nas, koliko mu je
stalo do èovjeka. Zato je križ u središtu našega kršæanskog
života."
Rekavši kako križem i smræu nije sve završilo te je zato taj
simbol poraza postao i simbolom pobjede, nadbiskup je
pozvao: "U Velikom tjednu Kristov križ je pred nama.
Uronimo u Veliki tjedan, poklonimo mu se i dopustimo da
nas dotakne snaga Božje ljubavi i dobrote do kraja."
.
ika
Cvjetnica u Bjelovaru
Bjelovar, 13.4.2014.
(IKA) - Sveèano koncelebrirano
euharistijsko slavlje Nedjelje Muke Gospodnje, 13. travnja,
u bjelovarskoj katedrali Svete Terezije Avilske predvodio je
bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak u
zajedništvu s generalnim vikarom i katedralnim župnikom
Stjepanom Ptièekom, biskupijskim ekonomom Josipom
Stipanèeviæem te župnim vikarom katedralne župe Markom
Ocvirekom. Slavlje je poèelo u središnjem gradskom parku
ispred katedrale, gdje je biskup uveo okupljene vjernike u
otajstvo Muke Gospodnje i znaèenje ulaska i procesije s
granèicama, te blagoslovio granèice. Sveèana procesija u
spomen Isusova slavnog ulaska u Jeruzalem, koju su èinili
okupljeni vjernici, krizmanici, prvoprièesnici, ministranti te
mješoviti katedralni zbor, kretala se od paviljona u parku,
korzom prema katedrali.
Pjevani evanðeoski izvještaj Gospodinove Muke po Mateju
izveli su solisti mješovitoga katedralnog zbora Dubravko
Kovaèeviæ i Miroslav Popoviæ, te ðakon Branko Fresl.
Biskup je u propovijedi istaknuo "Na poèetku slavlja danas
smo nosili granèice u rukama i klicali u spomen Isusova
ulaska u Jeruzalem. Ta granèica ljubavi i klicanja kod
Kristova ulaska pretvorila se u granèicu mržnje; pretvorila se
u biè kojim su bièevali Isusa, u trnovu krunu, u štap kojim su
udarali Isusa po glavi, pretvorila se u križ, u èavle kojim su
pribili Isusa. A On? On postojano nastavlja i hodi prema
Golgoti. Apostoli su se razbježali, pismoznanci i narodni
starješine zaveli su narod koji je klicao "Hosana!" tako da
klièe "Raspni ga!" te tako izdali Spasitelja svijeta. A On
polazi na križ za svakoga. Put spasenja mi možemo
prepoznati u križu, u muci, u tjeskobi, ali i u potrebama
svakog èovjeka. Pismoznanci su narod vukli na svoju stranu
radi sebe, a ne radi Boga. Nama æe cilj i perspektiva
izgledati drukèije ako stojimo na Isusovoj strani, ako
dopustimo da bude po Božjoj volji, a ne po našoj. Neka ove
granèice koje držimo u rukama budu simbol našega
nasljedovanja Krista Gospodina, nek one budu naš "Hosana"
Kristu, nek budu radosni poklik naših života i naših duša jer
s Kristom zajedno neæemo zalutati, makar moramo proæi
križni put. Budimo ponosni što smo Kristovi, jer nakon
križnog puta i groba u koji su željeli sakriti Isusa, križ i grob
postaju mjesta posebne Božje prisutnosti i slave ogledane u
zori Isusova uskrsnuæa".
Cvjetnica u Šibeniku
Šibenik, 13.4.2014. (IKA) - Nedjelja Muke Gospodnje u
Šibeniku je proslavljena 13. travnja zajednièkim misnim
slavljem župa grada Šibenika u katedrali Svetog Jakova.
Slavlje koje je predvodio šibenski biskup Ante Ivas zapoèelo
je na Trgu Pavla Šubiæa gdje je biskup blagoslovio
maslinove granèice i odakle je krenula procesija prema
katedrali.
"Poruke mira i ljubavi Krist je pronio na današnji dan, kada
je prvi put ušao u Jeruzalem. Te poruke i danas, u ova
beznadna vremena, kršæani trebaju širiti jer Krist je i sada s
nama. Crkva stoljeæima ispovijeda vjeru u nadu da Krist i
danas ulazi u naš grad, selo, život, radno mjesto i èini nas
boljim i sretnijim, da svi žive u Božjem izobilju", poruèio je
biskup Ivas prigodom blagoslova maslinovih granèica.
Domovinske vijesti
Cvjetnica u Zadru
Zadar, 13.4.2014. (IKA) - "Premalo poznajemo dimenzije
božanskog srca. Valja nam ispravljati neke krive slike o
našem Spasitelju. Potrebno je pomjeriti neke šarafe u našim
glavama, pronaæi i odstraniti pogubne viruse s naših
duševnih raèunala", poruèio je zadarski nadbiskup Želimir
Puljiæ u propovijedi misnog slavlja koje je na Cvjetnicu,
nedjelju Muke Gospodnje, 13. travnja, predvodio u katedrali
Sv. Stošije u Zadru. Tumaèeæi neshvatljivost božanskog
srca, nadbiskup je rekao da je podnoseæi svoju muku na
Veliki petak, Isus uglavnom šutio. "Herod ni sav njegov
dvor nisu mogli od njega èuti nijednu rijeè. Sila ni vlast
Jeruzalema nisu ga mogli prisiliti da siðe s križa. Ni rulja
koja je govorila drugima je pomagao, a sebi ne može
pomoæi, nije mogla navesti Isusa ni na kakav odgovor. No, u
trenutku kad je smrt nadvila svoja krila nad njim, on se
okreæe prema Dizmi, odgovara mu i spašava ga utješnim
obeæanjem: 'Kažem ti, još danas æeš biti sa mnom u raju'.
Nikada nikome nije bilo nešto tako obeæano. Ni Mojsiju, ni
Ivanu, ni Magdaleni, ni Mariji. Razbojnik je jedva promucao
svoju posljednju, a možda i prvu molitvu. Samo jednom je
pokucao. Samo jednom je zatražio. Samo jednom je
zamolio. Sve je stavio na kocku i sve je dobio", poruèio je
mons. Puljiæ, nazivajuæi to paradoksom Isusove ljubavi.
Naime, dok je sve ostavljalo dojam strašnog Božjeg poraza,
javlja se razbojnik kao jedini koji ga slavi kao vrhovnog
Gospodara. I obraæa mu se s molbom da ga se sjeti u svom
kraljevstvu. "Kako je razbojnik došao na pomisao obratiti se
Kristu tim rijeèima? Kako je mogao uputiti takve rijeèi
onomu koga su prolaznici ismijavali, grdili i psovali? Taj
paradoks nam je teško shvatiti. Radi se o milosnom zagrljaju
Božjeg Srca èije dimenzije nije lako naslutiti. U tom
kratkom dijalogu dogodilo se nešto što je razveselilo Isusa i
izmamilo rijeèi obeæanja. Usred razbješnjele svjetine, u
paklenskom spektaklu ljudske pobune protiv Boga, našao se
jedan glas pohvale i priznanja. Primjer spašenog razbojnika
Dizme pokazuje koliko je Isusu stalo do spasenja ljudi. Èini
se da mu je stalo više do našeg otkupljenja i spasenja nego
nama samima. Pritom ne gleda na naša bezakonja, veæ na
raskajano i ponizno srce koje neæe prezreti", poruèio je
nadbiskup Puljiæ. Podsjetio je kako je sv. Jeronim, misleæi
što darovati Isusu, nabrajao sve što ima: knjige, život,
pokoru, odricanje. No Gospodin je poželio ono što Jeronim
nije oèekivao: 'Jeronime, daruj mi svoje grijehe'. Što æemo
mi darovati Isusu za Uskrs ove godine, upitao je mons.
Puljiæ. Hoæemo li ga tražiti ovozemaljska dobra ili njegovo
kraljevstvo. U obeæanjima razbojniku treba shvatiti smisao i
poruku Isusovih rijeèi kako nije došao zvati pravednike,
nego grešnike; ne trebaju zdravi lijeènika, nego bolesni.
Kristova dobrota prema raskajanom Dizmi podsjeæa na
proroèke rijeèi Starog zavjeta da æe grijesi, crveni kao skrlet,
pobijeliti kao snijeg, rekao je nadbiskup, podsjetivši na rijeè
pape Franje da su grešnici najbliži Isusovom srcu. Kajanje,
oproštenje i ljubav prepoznatljivi su Kristov troplet po kojem
želi prepoznavati i svoju Crkvu, rekao je mons. Puljiæ,
zahvalivši Kristu za muku koju je podnio, ljubav i praštanje
koje je pokazao. "Pomozi nam upoznati naše slabosti,
padove i grijehe. Potakni nas sakramentom ispovijedi, poput
razbojnika s Kalvarije, tražiti samo tvoje kraljevstvo. I to
nam je dosta", zamolio je zakljuèno nadbiskup Puljiæ. Prije
mise u katedrali gdje je pjevana Muka našeg Gospodina,
predvodio je procesiju puka koji se okupio u obližnjoj crkvi
Sv. Marije kod benediktinki, gdje je blagoslovio maslinove
granèice.
.
16. travnja 2014. broj 15/2014
17
Domovinske vijesti
Cvjetnica u osjeèkoj konkatedrali
Osijek, 13.4.2014. (IKA/TU) - U osjeèkoj konkatedrali Sv.
Petra i Pavla, apostola, misu na Cvjetnicu - Nedjelju Muke
Gospodnje, 13. travnja, predvodio je umirovljeni ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Marin Srakiæ u zajedništvu sa župnikom i
dekanom Zapadnoga osjeèkog dekanata mons. Adamom
Bernatoviæem,
tajnikom
Nadbiskupskog
ordinarijata
Marijom Brkiæem i ðakonom Dejanom Henèiæem.
Lijepo vrijeme omoguæilo je da se blagoslov granèica održi
na izlazu iz konkatedrale, oko koje je potom krenula
procesija s maslinovim granèicama. Nakon što je sveèana
procesija ušla u konkatedralu zapoèelo se s misnim èitanjima
i pjevanjem Muke po Mateju, koju je izveo konkatedralni
zbor pod ravnanjem s. Branke Èutura, dok je ulogu Isusa
pjevao vlè. Mario Brkiæ.
U ovim obredima Cvjetnice sreli smo i narod Velikog petka.
U prvom je narod spontan, a u drugom njime manipuliraju
oni koje vodi pokvareni interes protiv Krista. Moænici imaju
dovoljno sredstava s kojima mogu uvjetovati sve i svakoga,
mijenjati razmišljanja mnoštva, javno mnjienje, iskrivljavati
informacije. Zato treba imati hrabrosti prihvatiti Krista ne
samo u vlastitom srcu, nego u vlastitom gradu i društvu, pred
svima. Èovjek treba imati srce siromaha da bi napravio
mjesta Kristu juèer kao i danas. Srce bogataša je zauzeto, i
ono mora èuvati dobre odnose s vladajuæom kulturom.
Blagoslovili smo maslinove granèice i njih æemo ponijeti
kuæama, te æe ta gesta imati smisla ako bude znak srca koje
se otvara istini života. Znak želje promatrati vlastiti život u
svjetlu Krista, rekao je u homiliji mons. Srakiæ.
Uprizorenje Kristove muke u Imotskom s petstotinjak
glumaca-amatera
Imotski, 13.4.2014. (IKA) - Više tisuæa vjernika pristiglih iz
Imotske krajine te brojnih hodoèasnika pridošlih iz gotovo
cijele Dalmatinske zagore, Makarskog primorja i susjedne
Hercegovine i ove je godine na Cvjetnu nedjelju, 13. travnja,
ispunilo ulice dalmatinskog gradiæa Imotskog, nazoèeæi
jedinstvenom scenskom uprizorenju najpotresnijih trenutaka
Kristova života.
Scenski prikaz koji su i ove godine organizirali imotski
franjevci na èelu s gvardijanom fra Kristijanom
Stipanoviæem zapoèeo je u jutarnjim satima uoèi središnje
mise kada je Isus kojega je i tom prigodom glumio jedini
profesionalac meðu glumcima Tomislav Martiæ, dojahao na
magarcu, a na ulazu u "hrvatski Jeruzalem" doèekalo ga je
razdragano mnoštvo koje mu je klicalo i mahalo maslinovim
granèicama. U prohladnu se veèer zapoèela odigravati i
druga scena, daleko potresnija, tog jedinstvenog scenskog
uprizorenja. Mjesto radnje je samostanski vrt ureðenom
zelenilom te mediteranskim raslinjem u kojem je odigrana
scena Kristove posljednje veèere i Judine izdaje.
Nakon toga vjernièki puk je predvoðen s nešto više od petsto
kostimiranih glumaca-amatera koji su odjeveni u stare odore
Kristova doba glumili židovsku djecu, žene, luèonoše,
vojnike s limenim kacigama i oštrim kopljima, židovski puk
i Velike sveæenike, vodeæi Isusa krenuo je kilometarskom
trasom od imotskih skalina koji su bili obasjani tek svjetlom
bakljonoša do središnje gradske fontane gdje je Krist
sproveden pred Pilata i konaèno osuðen na zahtjev bijesne
mase. Sam proces suðenja praæen je i zvukom truba koje su i
ovu godinu svirali trubaèi iz priznate i poznate Gradske
glazbe Imotski. Nakon toga mraènim i kamenitim gradskim
ulicama Krist je zapoèeo put prema Golgoti penjuæi se uz
strme imotske skaline. Na središnjem imotskom trgu podno
znamenitog spomenika Tinu Ujeviæu susreo je svoju majku,
a potom je i svoje krvavo lice obrisao o Veronikin rubac.
18
16. travnja 2014. broj 15/2014
ika
Na imotskoj Golgoti, drevnoj tvrðavi Topana, ponad stare
crkvice Gospe od Anðela, zaštitnice Imotskog i cijele
Krajine, izvršen je posljednji èin, razapinjanje Isusa koji je
okružen s dvojicom razbojnika i preminuo što je bilo
popraæeno velièanstvenim zvuènim i svjetlosnim efektima
koje su potpomogli djelatnici Hrvatske elektroprivrede,
ispostave Imotski. Na kraju uz potresnu sliku Judina
samoubojstva, na zidinama drevne tvrðave pojavio se uskrsli
Krist uz pjesmu "Kraljice neba, raduj se" pokazavši svim
nazoènim kako život pobjeðuje smrt te dobro da uvijek
nadvlada zlo. Na kraju uprizorenja Muke svim nazoènim
vjernicima obratio se gvardijan, župnik i dekan Imotskog
dekanata fra Kristian Stipanoviæ koji je zahvalio svima koji
su pridonijeli da i ovogodišnja izvedba bude ovako sveèana.
Ove godine u prikazu Muke ponovljen je jedan tehnološki
iskorak. Naime, cijela izvedba se mogla vidjeti izravno
preko video streama koji je išao preko video playera koji je
bio postavljen preko internetskih stranica župe Imotski te
portala Imotske novine, Slobodna Dalmacija i Podbablje
portal.
Scenski prikaz Kristove muke "Pasija - Kruh života"
Sisak, 13.4.2014. (IKA) - Scenski prikaz Kristove muke
"Pasija - Kruh života", veæ tradicionalno izveli su èlanovi
petrinjske i sisaèke Marijine legije u nedjelju 13. travnja
ispred katedrale Uzvišenja svetog Križa u Sisku. U
ambijentu rimskog arheološkog parka "Siscia in situ", koji je
dodatno pridonio izvornosti same izvedbe, više od 130
glumaca isprièalo je, u slikama punima patnje i boli, ali i
predanja i ljubavi, Kristov život od najranije mladosti do
smrti i uskrsnuæa.
Pod vodstvom vjerouèitelja Vlade Suèeca, koji je osmislio i
izabrao scene za izvoðenje, glavnu ulogu Isusa uprilièio je
èetvrtu godinu u nizu bogoslov Marijan Štingl. Cijeli je
projekt realiziran uz minimalna sredstva, te uz trud i
zalaganje nesebiènih ljudi i dobar je pokazatelj kako se puno
toga može ostvariti uz malo dobre volje. Pasija je složen
projekt i svake se godine stavlja naglasak na drugim
dogaðajima iz Isusova djelovanja. Kušnja u pustinji, izgon
trgovaca iz hrama, izlijeèenje bolesnih, Isusov govor na gori
i umnažanje kruha dogaðaji su koji su prvi puta prikazani
ove godine.
Ta sisaèka i petrinjska tradicija i ove je godine privukla više
stotina Sišèana, meðu kojima je bio i biskup Vlado Košiæ, a
uz Sisak i Petrinju izvedena je i u Sesvetama.
Predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog
èestitao Pesah
Sisak, 14.4.2014. (IKA) - U povodu najveæeg židovskog
blagdana Pesaha, predsjednik Vijeæa HBK za ekumenizam i
dijalog sisaèki biskup Vlado Košiæ uputio je u ponedjeljak
14. travnja èestitku rabinu Židovske vjerske zajednice Bet
Israel u Hrvatskoj dr. Kotelu Da-Donu, rabinu zagrebaèke
Židovske opæine Lucijanu Moši Preleviæu, kao i svim
èlanovima te dvije Zajednice.
"Neka vam Gospodin, koji je po Mojsiju nekoæ izveo
židovski narod iz egipatskoga ropstva, udijeli svoj blagoslov
te i danas vi, koji ste baštinici Božjih obeæanja, živite u
slobodi Božje djece! Molimo se jedni za druge, u ove svete
dane kada vi slavite Pesah, a mi kršæani Uskrs, za koji mi
vjerujemo da je nastavak upravo židovske Pashe, da bismo
svi doživjeli taj tako nam svima potreban 'prijelaz' iz ropstva
u slobodu, iz grijeha u milost, iz zla u dobro, iz tuge u
radost, iz nazatka u napredak, iz smrti u život", napisao je
biskup Košiæ u èestitki.
ika
Predstavljena uskrsna poruka nadbiskupa Devèiæa
Rijeka, 14.4.2014. (IKA) - U Nadbiskupskom domu u
Rijeci u ponedjeljak 14. travnja predstavljena je uskrsna
poruka rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa "Ako ste
suuskrsli s Kristom". Poruku je predstavio vlè. Ðuliano
Trdiæ, a nadbiskup je osobno uputio uskrsnu èestitku na
hrvatskom i talijanskom jeziku svim vjernicima i ljudima
dobre volje. O aktivnostima rijeèkog Caritasa izvijestio je
Danijel Delonga dok je èestitku nadbiskupu i novinarima
uputio fra Serafin Sabol.
Isus èesto u evanðeljima govori o fizièkoj smrti kao o snu,
ali time ne banalizira smrt nego poruèuje da je Bog moæniji
od nje te može mrtvog èovjeka probuditi, kao što nas netko
može probuditi iz fizièkog sna, poruèio je nadbiskup Devèiæ.
"Kao što je Bog Isusa probudio iz smrti, tako i Isus može
probuditi sve koji vjeruju u njega. Fizièka je smrt veliki
simbol koji u sebi ujedinjuje bezbrojne naše smrti: smrt zbog
grijeha, samoæe, duhovne i materijalne bijede, zbog
kriminala, nasilja i besmisla života." Nadbiskup je u
nastavku istaknuo da u Isusovim oèima i oèima onih koji
vjeruju u njega sve su te smrti poput sna iz kojega nas Bog
može probuditi na novi život. "Kakva god bila naša smrt,
ona po vjeri u Isusa postaje san iz kojega nas on može
uskrisiti na novi život. Vjerujmo mu kako bi nam to mogao
ovog Uskrsa uèiniti. Uskrs nam je svima potreban i neka se
svima dogodi!" S Kristom uskrslim moguæa je promjena,
moguæ je novi poèetak, moguæ je novi život svima, poruèio
je nadbiskup Devèiæ.
Premda je uskrsnuæe povijesni dogaðaj, ono nadilazi povijest
i kruna je svega što se sa svijetom i èovjeèanstvom ima
dogoditi, rekao je vlè. Trdiæ predstavljajuæi uskrsnu poruku
rijeèkog nadbiskupa. Dodao je da nadbiskup u svojoj poruci
povezuje aktualni trenutak i eshatološko oèekivanje i veæ na
poèetku konstatira: "Uskrsnuæe nam se, dakle, veæ stvarno
dogodilo. Svaki je od nas (ne samo simbolièno) s Kristom, u
njemu i s njime, veæ uskrsnuo."
Pozivajuæi se na sv. Pavla, nadbiskup Devèiæ istièe da svaki
od nas u trenutku krštenja postaje dionikom Kristove smrti i
uskrsnuæa, rekao je vlè. Trdiæ. "Krštenjem, kao mjestom
umiranja i novog raðanja, veæ sada nam je dana klica
vjeènog života. Ta stvarnost ostaje, skrivena 'iza i ispod
obiènosti kršæaninova života', a oèitava se u punini poslije
smrti." U nastavku je istaknuo kako promjena na bolje, koja
se krštenjem dogodila, mora imati utjecaja na naš život ovdje
i sada. "Primljeno krštenje nas ne legitimira da skrštenih
ruku oèekujemo bolje sutra koje æe nam se dati, ne
opravdava našu pasivnost. Krštenjem se dogodilo ontološko,
ali i moralno uskrsnuæe naše pale naravi", rekao je vlè. Trdiæ.
Naglasio je da nadbiskup istièe kako se život kršæanina
izvana ne razlikuje od života drugih ljudi, ali iznutra, u
prvom planu motivacije i temeljne umjerenosti, postoje
razlike. "Sav angažman, zauzetost, rad za opæe dobro u
životu kršæanina treba se ravnati prema tom 'skrivenom
životu što ga je primio po krštenju'. Kristovo uskrsnuæe
unijelo je klicu uskrsnog života i preobrazbu u sve što jest,
poruèuje nadbiskup u poruci. Uskrsna vjera mora biti
vidljiva u životu kršæanina, a kršæanin ima zadatak
unaprijediti i ispuniti smislom koji daje Kristovo uskrsnuæe
svoje meðuljudske odnose, svoju društvenu kulturu i
politièku stvarnost, poruèio je vlè. Trdiæ govoreæi o poruci
nadbiskupa Devèiæa. "Drugi važan zadatak koji nadbiskup
potièe je 'osjetiti (se) ponukanima s više žara i poleta svoju
uskrsnu vjeru svjedoèiti drugima kako bi oni doživjeli
njezinu ljepotu i ispunili se najradosnijom vijesti (..), vijesti
da je Krist od mrtvih uskrsnuo, a s njime i sve stvoreno!"
zakljuèio je vlè. Trdiæ.
Domovinske vijesti
Fra Hrvatinu Gabrijelu Jurišiæu županijska nagrada za
životno djelo
Osobnu nagradu dobila je s. Ema Damjanoviæ, a skupnu
nagradu Mješoviti zbor mladih i komorni orkestar Gospe od
zdravlja
Split, 14.4.2014.
(IKA) – U prigodi Dana Splitskodalmatinske županije, 14. travnja, u Muzeju hrvatskih
arheoloških spomenika Split održana je sveèana sjednica
Županijske skupštine na kojoj su dodijeljene županijske
nagrade za 2013. godinu, i to tri nagrade za životno djelo te
pet godišnjih osobnih i pet skupnih nagrada.
Jedan od dobitnika nagrada za životno djelo je 80-godišnji
umirovljeni sveæenik fra Hrvatin Gabrijel Jurišiæ. U
obrazloženju odluke meðu ostalim se navodi kako je fra
Hrvatin Gabrijel Jurišiæ sudionik društvenih, crkvenih i
kulturnih dogaðaja, kako u svom matiènom samostanu u
Sinju, tako i izvan Domovine, poglavito uoèi velikih
blagdana u hrvatskim katolièkim misijama u Americi,
Australiji, Austriji i Njemaèkoj. Fra Hrvatin Gabrijel glavni
je i odgovorni urednik Zbornika "Kaèiæ" od 1974. godine,
koji donosi studije, rasprave i èlanke iz filozofije i teologije,
te humanistièkih, a dijelom i prirodnih znanosti. Fra Hrvatin
Gabrijel pokrenuo je i više izdanja knjiga, glazbenih izdanja,
ponovljenih izdanja i reprinta. Nagradu je laureatu uruèio
župan Splitsko-dalmatinske županje Zlatko Ževrnja.
Osobna nagrada dodijeljena je Školskoj sestri franjevki Emi
Damjanoviæ iz Doma za starije "Lovret" za unapreðenje
razvoja socijalne skrbi koja dugi niz godina vodi brigu o
èovjeku u nevolji. U obrazloženju nagrade stoji kako je s.
Ema Damjanoviæ po zanimanju medicinska sestra, èlanica
zajednice Školskih sestara franjevki u Splitu na Lovretu te je
aktivno ukljuèena u osnivanje izvaninstitucionalne službe –
Pomoæ i njega u kuæi – kao osnovne djelatnosti Doma
Lovret. Nadalje u obrazloženju stoji kako je kroz dvadesetak
godina rada Službe s. Ema svojim idejama i srcem pozorno
pratila i sudjelovala u kreiranju nastanka i razvoja Službe.
Osim rada sa starijima, bolesnim i nemoænim osobama, s.
Ema je osobito posveæena radu s najpotrebitijima –
zapuštenima i zaboravljenima, duševnim bolesnicima i s
osobama s dna društvene ljestvice.
Sestra Ema, kao se navodi u obrazloženju, sama svojim
rukama, po njihovim izbama mijenja vodokotliæe, popravlja
slavine, boja oljuštene zidove zapuštenih prostora, postavlja
mreže na prozorska okna, mijenja brave, krpa odjeæu. Uvijek
je tamo gdje je najteže. Nagradu joj je uruèio predsjednik
Županijske skupštine prof. Petroslav Sapunar.
Skupna nagrada dodijeljena je Mješovitom zboru mladih i
komornom orkestru Gospe od zdravlja u Splitu za
promicanje sakralnoga zbornog pjevanja i u prigodi
obilježavanja 20. obljetnice djelovanja. U obrazloženju
nagrade stoji kako Mješoviti zbor mladih i komorni orkestar
Gospe od Zdravlja Split kontinuirano djeluje od 1994.
godine pod vodstvom uglednog skladatelja, glazbenog
pedagoga i dirigenta fra Stipice Grgata i orguljašice s.
Zorislave Radiæ, okupljajuæi mladež Splita i okolice oko
visoko vrijedne sakralne glazbe. Nadalje u obrazloženju stoji
kako je u gotovo dvadeset godina svog djelovanja, u radu
Zbora i orkestra sudjelovalo nekoliko stotina mladih koji su
tako stjecali nova glazbena znanja i neprocjenjiva iskustva.
Uz redovito muziciranje u liturgijskim slavljima, Zbor i
Orkestar svake godine prireðuju više sveèanih koncerata koji
su uvijek toplo primljeni kako od publike tako i od struène
javnosti. Nagradu je uruèio predsjednik odbora Vice Oršuliæ,
a uime nagraðenih zahvalio je prigodnim rijeèima fra
Hrvatin Gabrijel Jurišiæ.
16. travnja 2014. broj 15/2014
19
Domovinske vijesti
Preduskrsna konferencija za medije nadbiskupa Ðure
Hraniæa
Nadbiskup je istaknuo da vjernost vlastitom identitetu, kako
za pojedince i Crkvu u cjelini, tako i za èitav naš narod,
zahtijeva usvajanje logike križa: samoprijegora i žrtve iz
ljubavi - u obiteljskom, gospodarskom, politièkom,
kulturnom i društvenom životu – U drugome dijelu
konferencije nadbiskup je odgovarao na novinarska pitanja
Ðakovo, 14.4.2014.
(IKA/TU) – Ðakovaèko-osjeèki
nadbiskup i metropolit Ðuro Hraniæ 14. travnja u
Nadbiskupskom domu u Ðakovu održao je konferenciju za
medije te uputio svoju Pastirsku uskrsnu poruku pod
naslovom "Nije ovdje! Uskrsnu kako reèe." (Mt 28,6).
Rekavši kako postoje neka mjesta na koja se èovjek uvijek
rado vraæa, kao što je mjesto roðenja, djetinjstva ili mladosti,
na kojima se èovjek uvijek nadahnjuje onim što ga je
oblikovalo, onim što je postalo dijelom ili bitnom oznakom
njegova identiteta, nadbiskup je istaknuo: "Na neka se
mjesta vraæaju i dolaze i èitavi narodi. Tako je to i s
kršæanskom vjerom. Sjeme kršæanske vjere sadrži utješnu,
ali izazovnu poruku da i sam Bog ima mjesto na kojemu ga
èovjek uvijek iznova može pronaæi i prepoznati. To je mjesto
Isusov križ na Golgoti. Uputiti se na to mjesto, stalni je
poziv kršæanima svakoga, pa i našega vremena. Kristov križ
je mjesto našega kršæanskog identiteta. Kristovim križem
oznaèena je, draga braæo i sestre, povijest, sadašnjost i
buduænost našega naroda."
Kazavši kako nijedna poruka suvremenoga svijeta nije s
toliko odbijanja i osuda posaðena na optuženièku klupu
èovjeèanstva kao poruka s "katedre" Kristova križa, s mjesta
najuzvišenijega oèitovanja Božje ljubavi, nadbiskup je
naglasio kako vjernost vlastitom identitetu, kako za
pojedince i Crkvu u cjelini, tako i za èitav naš narod,
zahtijeva usvajanje logike križa: samoprijegora i žrtve iz
ljubavi - u obiteljskom, gospodarskom, politièkom,
kulturnom i društvenom životu.
"Samo po križu može pobjeðivati život nad kojim su se u
hrvatskom društvu nadvili toliki oblaci smrti, èije posljedice
veoma snažno osjeæamo na razlièitim podruèjima.
Gospodarska kriza posljedica je krize morala i sustava
vrijednosti, oèitovanog ponajviše u neodgovornom
upravljanju nadležnih u brojnim tvrtkama, u stranaèkom
kadroviranju koje prednost daje podobnima nauštrb
struènosti i stvaralaèke kreativnosti, u pogodovanju
parcijalnim interesima pojedinaca i skupina pri donošenju
poslovnih odluka, što istodobno stvara mrežu koruptivnog
ponašanja. Gašenje poduzeæa i radnih mjesta postalo je,
nažalost, svakodnevna stvarnost. S druge strane, izostankom
strategije razvoja i pogodovanjem krupnom kapitalu uništena
su brojna obiteljska poljoprivredna gospodarstva i buduænost
hrvatskog sela. Osiromašenom i staraèkom stanovništvu
Slavonije i Baranje smanjuje se i broj bolnièkih kreveta.
Smanjivanjem mjera socijalne zaštite i opsega primarne
zdravstvene zaštite ponovno najviše stradavaju oni najslabiji.
Osim toga, ekonomskom krizom, krizom financijskog
sustava u cjelini te krizom društvenog morala najviše su
pogoðeni mladi. Zbog toga smo svjedoci tihog, ali veoma
snažnog vala emigracije mladih ljudi, osobito akademski
obrazovanih, te èitavih obitelji – iz sela, ali i gradova. O
teškim posljedicama tog snažnog vala emigracije po
demografsku i gospodarsku buduænost Slavonije i Hrvatske
jedva da se netko usudi sada promišljati", zakljuèio je
nadbiskup.
Na kraju svoje poruke nadbiskup je rekao kako uskrsnuæem
Isusa Krista postajemo svjedoci neprolazne Božje ljubavi
prema èovjeku. To svjedoèanstvo stoljeæima je okupljalo
Crkvu te stvaralo hrvatsku i europsku uljudbu. No
20
16. travnja 2014. broj 15/2014
ika
zajednièki, vjernièki i sinodski put još nije završen, rekao je
nadbiskup Hraniæ, èestitajuæi svima, u zajedništvu s
umirovljenim nadbiskupom Marinom Srakiæem, sretan i
blagoslovljen Uskrs.
U drugom dijelu susreta nadbiskup Hraniæ odgovarao je na
pitanja novinara. Buduæi da je nadbiskup na posljednjem
susretu s novinarima istaknuo kako je stanje u Slavoniji "za
kriknuti", novinare je zanimalo tko bi trebao èuti taj krik te
kako objašnjava èinjenicu da æe i ovoga Uskrsa biskupi u
svojim porukama govoriti o teškoj gospodarskoj situaciji u
zemlji, ali æe i nadalje ostati sve isto.
"Nadam se da neæe ostati sve isto, da ima ljudi dobre volje u
èijim srcima djeluje Duh Sveti, koji su odgovorni na
razlièitim mjestima u politièkom i gospodarskom životu, na
razlièitim podruèjima društvenoga života. I s obzirom na sve
ove sudske procese o kojima svakodnevno slušamo, èini mi
se da ipak negdje dozrijeva svijest da se ne isplati biti
neèastan i nepošten, da se to razbija o glavu i da trebamo
krenuti drugaèijim putem. Uèimo iz vlastitih pogrešaka.
Meðutim, zasigurno da u našem društvu postoji dovoljan
broj ljudi koji vole ovu zemlju, kojima je stalo do buduænosti
ove zemlje i hrvatskoga društva. Teško je gledati tolike naše
ljude koji žive na rubu egzistencije, divim im se i pitam se
kako spajaju kraj s krajem, od èega ti ljudi žive, kad ih
slušamo kako teško prolaze. Teško mi je zbog njih, žao mi ih
je. Mi kao Crkva pokušavamo ublažiti probleme, ali to su
samo kapi u moru, kada se vidi kolike su potrebe", rekao je
nadbiskup.
Izrazio je vjeru da takva situacija ne može trajati u nedogled,
da Bog svojih nikada ne ostavlja i da se stvara raspoloženje
odozdo da je vrijeme krenuti drugaèijim putem. "Možda æe
to još potrajati koju godinu, ali ovako ne može ostati. Ne
znam je li to nužno, moramo li na tako bolan naèin kao
društvo proæi katarzu da bismo izašli iz onoga staroga
komunistièkog mentaliteta 'snaði se druže' da bismo došli do
uistinu demokratskoga i poštenog društva", rekao je
nadbiskup.
Na izravno pitanje tko je kriv za situaciju u društvu,
nadbiskup je istaknuo kako uskrsnu poruku ne želi pretvoriti
u biè kojim udara nekoga drugoga jer graðani i društvo
svakodnevno prepoznaju i vide te sami prosuðuju tko je kriv
za ovakvo stanje.
Na novinarski upit da komentira skoro otvaranje Puèke
kuhinje u Slavonskom Brodu, nadbiskup je rekao kako
Crkva karitativno pomože više nego ikada, pa tako i kroz
otvaranje Puèkih kuhinja. Istaknuo je spremnost grada
Slavonskog Broda za suradnju pri ovom projektu – Grad æe
preko socijalne službe od Puèke kuhinje uslužno naruèivati
odreðeni broj obroka, kako bi jednim dijelom pokrili
troškove tzv. "hladnog pogona", dok æe Caritas uz pomoæ
Nadbiskupije dijeliti puno više obroka. Za usporedbu je
dodao kako Grad Osijek uslužno naruèuje 40-ak toplih
obroka dnevno, dok ih Caritas svakoga dana podijeli od 180
do 200. Izražavajuæi nadu da æe Puèka kuhinja biti otvorena
do ljeta, nadbiskup je rekao kako usporedo teku pripreme za
otvaranje Puèke kuhinje u Vinkovcima iz koje æe se
odreðeni broj toplih obroka distribuirati i u Vukovaru.
Zamoljen da komentira skoru kanonizaciju dvojice papa,
Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., nadbiskup je rekao kako je to
velika radost za èitavu Crkvu. Premda se shvaæao kao "Papa
prijelaza", Ivan XXIII. pokazao se kao proljeæe u Crkvi. Taj
je starac imao hrabrosti otvoriti vrata i prozore Crkve da bi,
kako je rekao, došlo svježega zraka, jer se kroz povijest
nakupilo puno toga što nije toliko važno za život Crkve.
Imao je hrabrosti i sazvao II. vatikanski koncil, on je doista
otac suvremene Crkve i promjena koje su se od II.
vatikanskog sabora na ovamo dogaðale u Crkvi. Papa Ivan
ika
Pavao II. uistinu je veliki papa koji je pokazao univerzalnost
Crkve. Po njegovu radu i djelovanju, po putovanjima širom
svijeta, mi, katolici, postali smo svjesni da smo univerzalna,
doista katolièka, sveopæa Crkva. Drago mi je što æe njih
dvojica zajedno u jednom slavlju biti proglašeni svetima. To
je doista velika radost za Crkvu i lijepo je vidjeti da uza sve
poteškoæe s kojima se susreæemo u Crkvi, poteškoæe i
probleme na koje je upuæivao papa Benedikt XVI. i papa
Franjo, da unatoè tome u 20. stoljeæu odreda imamo svete
pape na èelu Crkve.
Uskrsna poslanica križevaèkog vladike Nikole Kekiæa
Križevci, 14.4.2014. (IKA) - Uskrs ispunja radošæu svakog
kršæanina "koji duboko u svom srcu nosi èvrstu vjeru u
Kristovo uskrsnuæe. To je istina koja svakom ljudskom biæu
daje smisao života", istièe križevaèki vladika Nikola Kekiæ u
svojoj uskrsnoj poslanici.
Sažimajuæi tijek našega spasenja od Kristova utjelovljenja
do muke, smrti i uskrsnuæa, biskup Kekiæ posebno istièe
istinsku radost onih koji iz tjedna u tjedan susreæu
Uskrsloga, sve do njegova uzašašæa i slanja Duha Svetoga na
apostole.
"To je kratka povijest našega spasenja, ljubavi Božje prema
nama grješnicima", piše vladika, te svoju poruku zakljuèuje
rijeèima sv. Ivana Zlatoustoga: "Krist ustade i život se
oslobodio! Krist ustade i anðeli se raduju! Krist uskrsnu i u
grobu tijela više nema! Jer Krist, uskrišen od mrtvih, postade
prvim plodom života za sve koji snivaju. Njemu slava i moæ
u vijeke vjekova. Amin."
U Dubrovniku zatvoreni Dani kršæanske kulture
Dubrovnik, 14.4.2014. (IKA) - Nakon koncerta duhovnih
skladbi u izvedbi dubrovaèkih klapa i zborova u ponedjeljak,
14. travnja u crkvi samostana Male braæe u Dubrovniku
dubrovaèki biskup Mate Uziniæ zatvorio je devete Dane
kršæanske kulture u Dubrovniku. Tom prigodom je rekao
kako kršæanska kultura, a to pokazuju ovi dani, nije samo
prošlost na ovim prostorima nego ima i svoju buduænost.
Potkrijepio je to èinjenicom da mnogi mladi koji su nastupili
u programu nalaze svoj izrièaj i u duhovnim skladbama koje
su pjevali.
Koordinator programa bio je Krešimir Magdiæ, a nastupile
su ženske klape Amfora i Skontradura te muške klape
Subrenum, Atlant, Kaše i Oštro. Od zborova su nastupili
crkveni zbor župe sv. Križa iz Gruža, crkveni zbor župe sv.
Nikole iz Èilipa i djevojaèki zbor Amorete.
Svim sudionicima i posjetiteljima takoðer je zahvalio
voditelj dubrovaèke manifestacije Marinko Mariæ.
Predsjednik HBK èestitao židovskim vjernicima Pesah
Zadar, 15.4.2014. (IKA) - Predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ uputio je
èestitku povodom židovskog blagdana Pesaha rabinu
Židovske zajednice Bet Israel Kotelu Da Donu i rabinu
Židovske opæine Zagreb Lucijanu Moši Preleviæu.
"U ove svete dane kad proslavljate blagdan Pesaha, spomen
na velika djela koja je Gospodin uèinio iz ljubavi prema
izabranom narodu, uime svih èlanova Hrvatske biskupske
konferencije upuæujem srdaène èestitke Vama i svim
èlanovima Vaše zajednice želeæi Vam svaki blagoslov od
Gospodina."
Domovinske vijesti
Uskrsna èestitka zadarskog nadbiskupa Puljiæa
Slavljenje nedjelje osobno izgraðuje, jaèa i uèvršæuje
obiteljsko zajedništvo, izvor je duhovne obnove i nadahnuæe
za djela dobrotvornosti
Zadar, 15.4.2014.
(IKA) - Uskrsna nedjelja – Dan
Gospodnji - dan obiteljskog druženja, molitve, radosti i
sabranosti, tema je uskrsne poruke zadarskog nadbiskupa
Želimira Puljiæa u kojoj poruèuje da je Uskrs središnji
dogaðaj u povijesti spasenja, srce i polazište vjere i
kršæanskog nauka. Kršæanstvo dvije tisuæe godina navješæuje
èinjenicu praznog groba i ono što su apostoli, povlašteni
svjedoci tog povijesnog i nadpovijesnog dogaðaja, nakon
toga èuli, vidjeli i doživjeli. "Uskrsnuli Gospodin s njima
razgovara, tješi ih, povjerava im poslanje i upuæuje neka idu
i propovijedaju evanðelje svemu stvorenju. On, meðutim, ne
dokida bol, patnju i smrt, veæ im daje novo znaèenje. Bol se
pretvara u radost, poraz umiranja u pobjedu uskrsnuæa, a
smrt u život. I apostol Pavao piše da bi bez uskrsnog
dogaðaja vjera bila prazna i bez temelja", istièe nadbiskup.
Nova povijest zapoèinje na praznom grobu i biva
osvijetljena uskrsnim svjetlom. Uskrs nije samo istiniti i
povijesni, nego i otajstveni dogaðaj koji nadilazi kategorije
prostora i vremena. Prvi dan u tjednu, tj. nedjelja, biva
Danom Gospodnjim. "Nedjelja pomalo gubi duhovno i
kulturalno znaèenje. Postaje obiènim danom rastereæenja od
dnevnih briga, danom zabave i dokolice. Potrebno je isticati
kako se u nedjelju svetkuje uskrsno otajstvo, koje je kroz
povijest za kršæane bilo glavnim duhovnim vrelom na kojem
se stvarao identitet naroda. Kultura pamæenja istina naše
vjere stvarala se na nedjeljnim okupljanjima i liturgijskim
slavljima", poruèuje mons. Puljiæ, istièuæi da je Crkva trajno
bdjela nad nedjeljnim slavljima i odredila da vjernici
nedjeljom i blagdanima sudjeluju u misi, uzdržavaju se od
radova koji sprjeèavaju bogoštovlje i odmor duše i tijela.
Nadbiskup podsjeæa da je nedjelja bila dan narodnog veselja
kad se sklapalo ženidbe, krštavalo ili primalo sakrament
potvrde. Taj dan oblaèilo se sveèano 'misno odijelo'. "Naše
prepoznatljive narodne nošnje potvrda su bogatstva duše
našeg èovjeka koji je uspio stvaralaèki združiti kulturnu
puèku baštinu s nedjeljnim blagdanskim ritmom. To je
stvorilo skladan odnosa vjere i kulture. Zato je Dan
Gospodnji bio radosni obiteljski dan druženja, slavlja,
molitve i sabranosti", poruèuje nadbiskup Puljiæ, u želji da
nedjelja bude znaèajan dan kada æe se obitelji više družiti,
skupa moliti, èitati Sveto pismo i slaviti euharistiju.
Slavljenje nedjelje osobno izgraðuje, jaèa i uèvršæuje
obiteljsko zajedništvo, izvor je duhovne obnove i nadahnuæe
za djela dobrotvornosti. Nadbiskup je poželio da svaka
nedjelja bude obnova uskrsnog otajstva i dan obiteljskog
druženja, izvor duhovne hrane koja prolazne trenutke ovog
života preobražava u sjeme vjeènosti.
Nadbiskup Puljiæ istaknuo je èinjenicu kako ove godine
katolici i pravoslavci iste nedjelje slave Uskrs, kao i Židovi
Pesah. "Ovo je veliki i sveti tjedan za katolike. Ali ovog
tjedna i Židovi, 'naša starija braæa', kako je za njih zborio bl.
Ivan Pavao II, slave svoj Pesah, spomen na veliki dan i
dogaðaj kad ih je Mojsije izveo iz egipatskog ropstva. Ovo
je Veliki i sveti tjedan i za pravoslavce, koji ove godine
slave Uskrs iste nedjelje kao i katolici. To upuæuje katolike i
pravoslavne na bogatu zajednièku duhovnu baštinu i vjeru da
je Uskrsnuli Krist izvor nade i smisao ljudske povijesti",
poruèuje nadbiskup Puljiæ, èestitajuæi svetkovinu i Židovima
i pravoslavnima.
16. travnja 2014. broj 15/2014
21
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Kelkheim: Milodari za potrebite u Bosni i Hercegovini
Kelkheim, 6.4.2014. (IKA) - Prva nedjelja u mjesecu u župi
Main-Taunus/Hochtaunus trajno je "Nedjelja milosrða i
milostinje za siromašne", jer se redovito skuplja za "Kruh sv.
Ante". Njezini èlanovi u ovoj korizmi daruju plodove svog
odricanja i posta Caritasu BiH. Župnik fra Marinko Vukman,
u pozivu na milostinju, istaknuo je "vjeru i strpljenje u
patnjama - prošlim i sadašnjim - naše braæe i sestara u Bosni
i Hercegovini". Na misi u nedjelju 6. travnja u Kelkheimu
prikupljeno je 4000 eura koji æe biti uplaæeni na "konto
ljubavi" prema Bosni i Hercegovini i njezinim siromasima.
Misu je predvodio fra Tomislav Dukiæ.
Partnerski susret Caritasa Milano, Stuttgart i Zagreb
Stuttgart, 10.4.2014.
(IKA) - Predstavnici Caritasa
Zagrebaèke nadbiskupije sudjelovali su od 8. do 10. travnja
na partnerskom radnom susretu Caritasa Milano, Stuttgart i
Zagreb. Trodnevni susret, kojemu je naglasak bio na
razmjeni iskustava kroz predstavljanje specifiènosti rada i
okruženja svakog od navedenih Caritasa te promišljanje
moguæe buduæe suradnje u programima i projektima,
organizirao je Caritas Biskupije Rottenburg-Stuttgart s kojim
CZN ima dugogodišnju bogatu suradnju. Drugog dana
susreta sudionici su posjetili Caritas regije Fils-Neckar-Alb u
Eslingenu gdje su razgovarali na temu: "Promicati
solidarnost - suzbijati siromaštvo" te predstavili projekte
Caritasa Stuttgart u kojima su osobe s intelektualnim
teškoæama ukljuèene u rad marketa i restorana te na taj naèin
integrirane u zajednicu. Susret je urodio zajednièkim
idejama razmjene struènih suradnika i volontera te novim
idejama koje je, proistekle iz razmjene iskustava, sa sobom
ponio svaki od sudionika susreta. Ravnateljica CZN s. Jelena
Lonèar zahvalila je prelatu Wolfgangu Trippu, direktoru
Caritasa Rottenburg-Stuttgart na srdaènom doèeku i dobroj
organizaciji susreta te ga pozvala na obilježavanje obljetnice
Caritasove Kuæe "Bl. Alojzije Stepinac" u listopadu u
Brezovici. Caritas Stuttgart zajedno s lokalnom radiopostajom SWR bio je nositelj gradnje objekta u Brezovici.
XII. skupština Konferencije VRPP BiH
Bugojno, 12.4.2014. (IKA) - Dvanaesta godišnja skupština
Konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica
Bosne i Hercegovine (KVRPP BiH) održana je 12. travnja u
samostanu Školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske
provincije u Bugojnu. Skupštinom je predsjedao predsjednik
Konferencije fra Lovro Gavran, s sudjelovali su svi
provincijalni poglavari i poglavarice sa sjedištem u BiH te
devet predstavnika muških i ženskih redovnièkih zajednica
èiji èlanovi djeluju u BiH, s provincijalnim sjedištem izvan
BiH. Sudjelovali su i apostolski nuncij u BiH nadbiskup
Luiggi Pezzuto, delegat BK BiH vojni biskup Tomo Vukšiæ
te dopredsjednica Hrvatske konferencije viših redovnièkih
poglavara i poglavarica i provincijalna glavarica Hrvatske
provincije uršulinki s. Jasna Luèiæ.
Nakon uvodnih rijeèi fra Lovre Gavrana te pozdrava biskupa
Vukšiæa uslijedilo je kratko predstavljanje redovnièkih
zajednica. Razmišljanje "Redovnici u Crkvi s posebnim
naglaskom na Bosnu i Hercegovinu" izložio je nuncij
Pezzuto. Izlaganje je temeljio na dva dogaðaja, a tièu se
susreta pape Franje s bogoslovima, novacima i novakinjama
6. srpnja 2013., te susreta Pape s vrhovnim redovnièkim
22
16. travnja 2014. broj 15/2014
poglavarima 29. studenoga iste godine. Osvrnuo se
iskljuèivo na pojedine teme koje su obraðivane na
spomenutim susretima, a tièu se i redovnika i redovnica u
Bosni i Hercegovini. S obzirom na temu o identitetu i
poslanju redovnièkog života, nuncij je istaknuo kako Papa
odgovara da su nazoènost i poslanje redovnika usmjereni na
"rast Crkve"; nazoènost i djelo redovnièkog života mora
dopustiti rast Crkve. Stoga se može zakljuèiti da je vrednota
Crkve, prioritetna i apsolutna vrednota, dok je vrednota
redovnièkog života upravljena i orijentirana Crkvi i njenom
rastu. Kada se govori o rastu Crkve, ne misli se, naravno,
samo na kvantitativni rast, a pogotovo ne ekonomski rast ili
osvajanje nekih politièkih pozicija ili druge vrste moæi. Rast
Crkve znaèi unutarnje sazrijevanje kršæanske zajednice
(dijecezanske, župne, itd.) u vjeri, nadi i ljubavi. Takvo
unutarnje sazrijevanje ne iskljuèuje brojèanu ekspanziju,
štoviše, olakšava je i promièe.
Prednost vrednote "Crkve", kako je afirmira papa Franjo,
zahtijeva onda odreðeno pomicanje toèke pozornosti od
redovnièke "karizme" prema èinjenici Crkve, u smislu da
ono što èini odreðenu karizmu treba biti usmjereno prema
Crkvi i njezinu rastu. To znaèi da karizma vrijedi ukoliko se
ispravno može "prevesti" u konkretna djela i u mjeri u kojoj
doprinosi rastu univerzalne i mjesne Crkve u kojoj su
redovnici prisutni i djeluju.
Druga tema odnosila se na svjedoèenje. Koji je to konkretni
mehanizam po kome redovnièka karizma pridonosi rastu
Crkve? Papa Franjo odgovara, pozivajuæi se na papu
Benedikta, koji je rekao: "... Crkva raste po svjedoèenju, a ne
po prozelitizmu". I nastavlja papa Franjo: "Svjedoèenje koje
uistinu može privuæi, jest ono svjedoèenje koje je vezano uz
geste koje nisu svakodnevne: velikodušnost, odricanje, žrtva,
zaboravljanje sebe radi drugoga. To je svjedoèenje,
muèeništvo redovnièkog života". Svjedoèiti se može na dva
naèina: jedan je onaj koji se služi rijeèju, drugi je
dosljednošæu života. Izmeðu ta dva naèina svjedoèenja
postoji ipak odreðena hijerarhija, u onoj mjeri u kojoj nešto
bolje doprinosi "rastu Crkve". Istina je da oba naèina
pridonose rastu Crkve, ali vidimo da je svjedoèenje rijeèju
prilièno krhko, naravno, ne zbog nedostatka elokventnosti ili
nauka, nego zbog nedostatne koherentnosti života.
Postajemo "cimbali što zveèe" i "zvona što uprazno zvone".
To spreèava privlaènost vjere i Crkve kod naroda, tako da
ona ne raste. Imamo ipak dužnost svjedoèiti i rijeèju, bez
obzira na naše slabosti, èak i na naše grijehe, jer u životu nije
sve matematièki jasno, precizno i pravolinijski. Crkva
oèekuje od redovnika svjedoèenje rijeèju i u ovo vrijeme
slabosti i krhkosti. Redovnik koji se priznaje grešnikom, ne
proturjeèi svjedoèenju opæenito, pa ni onom rijeèju;
naprotiv, pojaèava ga. Ono što je kljuèno za privlaènost
vjere i Crkve jest svjedoèenje s dosljednošæu i autentiènošæu
života. Kako tvrdi sv. Franjo Asiški - Naviještajte evanðelje
uvijek, a ako je potrebno i rijeèima. Propovijedajmo
Evanðelje primjerom, a onda i rijeèima! Prije svega je naš
život ono iz èega ljudi moraju èitati Evanðelje! I ovdje bez
straha, s našim manama. S obzirom na objekt svjedoèenja
redovnici moraju svjedoèiti konaène (definitivne) vrednote
Kraljevstva Božjega, ali utjelovljeni u svoje vrijeme i s
ljudima ove zemlje.
S obzirom na "meðusobne odnose" redovnika i mjesnih
Crkava, Papa kaže prije svega da danas više nisu dovoljni
kriteriji iz 1978. godine, sadržani u dokumentu "Mutuae
relationes". Taj dokument odgovarao je za jedno odreðeno
ika
vrijeme, ali više nije aktualan. Zato je Papa povjerio
Kongregaciji za institute posveæenog života i družbe
apostolskog života zadatak da ponovno promisli i revidira taj
dokument. Crkva je, dakle, u toj tematici, danas u fazi
istraživanja i studiranja. Papin odgovor u kontekstu tih
odnosa sadrži odreðene elemente koji mogu biti
prosvjetljujuæi: Biskupi moraju poštovati i promicati karizme
redovnièkih instituta, jer su one esencijalne za autentiènost i
kompletnost mjesne Crkve. "Mi biskupi, kaže papa Franjo,
moramo razumjeti da posveæene osobe nisu pomoæni
materijal, nego karizme koje obogaæuju biskupiju". Zatim,
redovnici bi sa svoje strane morali èuvati dijalog s
biskupima i voditi raèuna o problemima u kojima se ovi
mogu nalaziti u odreðenim okolnostima, koje su ponekad
neizbježne. Oèuvanje toga dijaloga je od vitalne važnosti za
ukljuèivanje neke redovnièke zajednice u mjesnu Crkvu.
Nuncij Pezzuto je zakljuèno rekao kako mu se èini da je
kljuè za rješenje konflikta u "Crkvi", u "crkvenom
zajedništvu" i u "jedinstvu" i konceptu "rasta i napretka
Crkve", što su te stvarnosti važnije od bilo kojeg konflikta,
stvarnosti za koje vrijedi nadiæi sve konflikte, i po cijenu
poneke žrtve.
Nakon kraæe rasprave, oko podneva euharistijsko slavlje
predslavio je mons. Vukšiæ koji je, obraæajuæi se
sudionicima Skupštine, u propovijedi istaknuo kako "smo
kao razlièiti udovi Crkve, pozvani izgraðivati jedinstvo
naroda Božjega, svatko prema svom umijeæu i poslanju,
odnosno prema karizmi, na mjestu i službi koja nam je
povjerena. Graditi jedinstvo Crkve i širiti dobro treba tako da
bi Krist u svijetu mogao rasti, a ne naša slava, ne slava naših
zajednica, provincija, biskupija. Slava dobra, plemenitosti i
svetosti koje ujedinjuju Božji narod".
U popodnevnom radu proèelnici povjerenstava koja djeluju
pri KVRPP BiH podnijeli su izvješæa, a zatim je uslijedilo
izvješæe o radu i aktivnostima Konferencije koje je izložio
predsjednik fra Lovro Gavran. Na kraju je u Napretkovom
domu u Bugojnu, za sudionike Skupštine kao i župljane sv.
Ante prikazan je dramski komad "Judita" po istoimenom
romanu Mire Gavrana u dramatizaciji Anele Križanac te
izvedbi bogoslova Franjevaèke teologije u Sarajevu, istièe se
u priopæenju KVRPP BiH.
Hodoèašæe franjevaèkih novaka Južnoslavenske
konferencije franjevaèkih provincija "Stopama sv.
Franje Asiškoga" u Asiz
Asiz, 12.4.2014. (IKA) – Ovogodišnje, veæ tradicionalno
hodoèašæe franjevaèkih novaka Južnoslavenske konferencije
franjevaèkih provincija u Asiz pod nazivom "Stopama sv.
Franje Asiškoga" od 7. do 12. travnja, ove je godine
organizirao novicijat Franjevaèke provincije Bosne Srebrene
sv. Križa iz Sarajeva.
Na hodoèašæu je sudjelovalo 29 novaka i 8 magistra (uèitelja
novaka) iz novicijata: Hrvatske franjevaèke provincije sv.
Æirila i Metoda (Trsat), Franjevaèke provincije Presvetog
Otkupitelja (Visovac), Hercegovaèke franjevaèke provincije
Uznesenja BDM (Humac), Franjevaèke provincije Bosne
Srebrene (Livno), Franjevaèke provincije sv. Jeronima
(Košljun), Franjevaèke provincije sv. Križa (Sveta Gora Slovenija), te franjevaca treæoredaca glagoljaša (Krk).
Svakoga dana po jedan novicijat animirao je molitvene toèke
– misu, krunicu, èasoslov.
Crkva u Hrvata
Cvjetnica u sarajevskoj katedrali
Sarajevo, 13.4.2014. (IKA/KTA) - Cvjetnica, Nedjelja
muke Gospodinove i Svjetski dan mladih sveèano su 13.
travnja proslavljeni i u sarajevskoj katedrali Srca Isusova.
Euharistiju je slavio nadbiskup metropolit vrhbosanski
kardinal Vinko Puljiæ u zajedništvu s apostolskim nuncijem
u Bosni i Hercegovini nadbiskupom Luigijem Pezzutom i
pomoænim biskupom Perom Sudarom, uz suslavlje 12
sveæenika te asistenciju dvojice ðakona. Katedralu su
ispunili brojni vjernici meðu kojima veæi broj redovnica
raznih družbi i bogoslovi Vrhbosanskoga bogoslovnog
sjemeništa odjeveni u reverende i rokete.
Nakon što je kardinal blagoslovio granièice te je proèitan
evanðeoski odlomak o Isusovu sveèanom ulasku u
Jeruzalem, uslijedila je sveèana procesija uz zvonjenje zvona
i pjevanje liturgijske pjesme "Hosana Davidovu Sinu". U
procesiji su nošene maslinove i palmine granèice koje je, na
inicijativu Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela
Bosne i Hercegovine, poslala dubravska župa Sviju svetih iz
mjesta Aladiniæi kod Stoca. Dobrovoljni prilozi vjernika,
koji su darovani tom prigodom, predani su za potrebe
misionara i misionarki. Uslijedila je sveèana pjevana Muka
po Mateju. Na misi je pjevao Katedralni mješoviti zbor
"Josip Stadler" pod ravnanjem vlè. Marka Stanušiæa.
Uskrsna poruka biskupa Gašparoviæa
Zemun, 15.4.2014. (IKA) - Vjeèna poruka uskrsnog dana i
èasa glasi: "Nepobjediva je smrt pobijeðena; raspeti, mrtav i
pokopan vratio se iz smrti u život: to je istinska novost,
vijest na našoj zemlji. A potvrda da je Isus uskrsnuo, da je
živ, jest rijeè Nebeskog Oca po glasniku, anðelu. Prazan
grob nam puno ne govori niti potvrðuje, govori nam i
potvrðuje Bog Isusovim glasom, njegovom rijeèju i
lomljenjem kruha", piše srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ u
uskrsnoj poruci. „S Kristom kao kršæani dijelimo njegovu
besmrtnost, njegov uskrsli život. Odatle naše uskrsno
veselje, naše povjerenje u život", istièe biskup Gašparoviæ.
Naša vjera u Uskrsloga èini nas i svjedocima. Želimo li biti
svjedoci Uskrsloga i sami baštiniti plodove njegova
uskrsnuæa, moramo se hraniti njegovim tijelom i krvlju,
hraniti se njegovom rijeèju te potom tu vjeru donositi kao
"bljesak za onoga koji je obavijen tamom samoæe, za dijete
bez roditelja, za roditelje koji oèajavaju, za bolesnog ili
invalida u kolicima, za mlade koji ne vide smisao svog
života niti pravu buduænost, za obitelj razdiranu svaðama, za
susjede prožete zavišæu." Svoje svjedoèenje osobito æemo
pokazati obiteljskom molitvom, slavljenjem mise,
primanjem sakramenata, "djelima ljubavi prema braæi,
molitvom za pravedan i trajan mir", zakljuèuje biskup.
.
16. travnja 2014. broj 15/2014
23
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Papa: Trgovina ljudima je zloèin protiv èovjeènosti
Sveti Otac se susreo sa sudionicima meðunarodne
konferencije o trgovini ljudima koja se održava u Vatikanu
Vatikan, 10.4.2014. (IKA) – Zloèin protiv èovjeènosti, tim
je rijeèima papa Franjo definirao trgovinu ljudima, susrevši
se 10. travnja u velikoj dvorani Papinske akademije za
znanost sa sudionicima meðunarodne konferencije
posveæene toj užasnoj pojavi, prenosi Radio Vatikan.
Trgovina ljudima je rana, rana, na tijelu suvremenog
èovjeèanstva, rana na Kristovu tijelu. To je zloèin protiv
èovjeèanstva, bio je kategorièan Papa govoreæi o odurnosti
trgovine ženama, djecom, muškarcima. Svima je poznato da
je oduvijek ta "žalosna pojava", kako je Papa naziva, za
Svetog Oca polje borbe i u izravnom susretu sa sudionicima
te meðunarodne konferencije o trgovini ljudima pružena mu
je prilika da izloži svoj plan, ali i ukaže na urgentnost
solidarnosti sa žrtvama, nadahnute na vjeri. "Ovo je važan
susret", nadodao je Papa, "ali i gesta: to je gesta Crkve, gesta
ljudi dobre volje koji žele viknuti: 'dosta'… Èinjenica da
smo ovdje, zato da ujedinimo svoje snage, znaèi da želimo
da strategije i kompetencije budu praæene i jaèane
evanðeoskim suosjeæanjem, blizinom muškarcima i ženama
koje su žrtve toga zloèina".
Papa Franjo zahvaljuje biskupima Engleske i Wallesa što su
organizirali tu konferenciju kao i kardinalu Vincentu
Nicholsu, pored kojeg sjedi u dvorani kao obièni sudionik
konferencije. Oko Pape u dvorani sjede mnoge uniformirane
osobe, predstavnici policije iz brojnih zemalja koji se bore
protiv te vrste kriminala. "Ovdje su se okupile policijske
vlasti, koje prije svega rade na suzbijanju te žalosne pojave
raznim sredstvima i strogom primjenom zakona; i
humanitarni djelatnici, èija je glavna zadaæa pružati
gostoprimstvo, ljudsku toplinu i moguænost otkupa žrtvama.
To su dva razlièita pristupa, ali koja mogu iæi ukorak jedan s
drugim. Voditi dijalog i razmjenjivati mišljenja polazeæi od
ta dva pristupa je vrlo važno. Zbog toga su susreti poput
ovoga vrlo korisni, rekao bih èak i nužni", rekao je Papa.
U Vatikanu se 9. i 10. travnja održava druga meðunarodna
konferencija o trgovini ljudima na temu "Suzbiti trgovinu
ljudima: Crkva i poštivanje zakona u suradnji". Konferenciju
je organizirala Biskupska konferencija Engleske i Wallesa a
predsjedao joj westminsterski nadbiskup kardinal Vincent
Nichols. U radu konferencije, koja se održava na Papinskoj
akademiji za znanost, sudjeluju šefovi policije iz dvadeset i
dvije zemlje, predstavnici Europola i Interpola kao i
nekoliko žrtava trgovine ljudima koji su iznijeli svoja
svjedoèanstva. Na završetku skupa sudionici æe potpisati
izjavu o zajednièkoj zauzimanju. Sudionike konferencije
Papa je prijepodne primio u audijenciju. Papa je veæ u više
navrata pokazao veliku osjetljivost za dramu trgovine
ljudima. Dovoljno je spomenuti prvu poruku Gradu i svijetu
na Uskrs 2013. kada je trgovinu ljudima nazvao
"najraširenijim ropstvom u ovom dvadeset i prvom stoljeæu".
Konferencija želi izgraditi djelotvornu mrežu policijskih
snaga u cilju suzbijanja trgovine ljudima i djelovanja u
suradnji sa Crkvom. Organizatori konferencije žele da doðe
do "koordiniranijega meðunarodnog pristupa kako bi se
svijet oslobodilo te vrste kriminala".
Prema podacima Meðunarodne organizacije rada broj žrtava
trgovine ljudima u svijetu procjenjuje se na 2,4 milijuna
osoba i kriminalne organizacije od te trgovine godišnje
zarade 32 milijarde dolara.
24
16. travnja 2014. broj 15/2014
Papina suæut u povodu smrti kardinala Dellyja
Vatikan, 10.4.2014. (IKA) - Papa Franjo izrazio je suæut
povodom preminuæa kardinala Emmanuela III. Dellyja,
nekadašnjega kaldejskog katolièkog patrijarha, koji je 9.
travnja preminuo u San Diegu, u Kaliforniji, u 87. godini
života. U brzojavu koji je uputio patrijarhu Louisu Raphaelu
I. Sakou, Sveti Otac spomenuo se velikoga zauzimanja
kardinala Dellyja za promicanje smjernih, pravednih i
miroljubivih odnosa sa sljedbenicima razlièitih religija. Papa
je, osim toga, istaknuo njegovo veliko posveæivanje
vlastitomu narodu, te udijelio svoj apostolski blagoslov
svima koji oplakuju preminuæe toga cijenjenoga pastira.
Kardinal Delly vrlo je odano služio Kaldejskoj Crkvi više od
60 godina, najprije kao sveæenik, a potom kao biskup i
patrijarh, rekao je za agenciju Fides sadašnji kaldejski
patrijarh Louis Raphael I. Sako. Proživio je vrlo teška
razdoblja, od onoga koje je uslijedilo nakon revolucije 1958.
godine, pa do ratova posljednjih desetljeæa, i progona
kršæana nakon intervencije Sjedinjenih Amerièkih Država.
Cijelo je to vrijeme ostao vjeran domovini i svojemu narodu,
nije napustio svoje stado, nego je ostao sa svojim vjernicima
moleæi s njima, pomažuæi im i ohrabrujuæi ih. U tomu se
vidio njegov pastirski duh, istaknuo je patrijarh Sako, a
prenosi Radio Vatikan.
Kardinal Delly roðen je u Telkaifu, 27. rujna 1927. godine.
Na Papinskom sveuèilištu Urbaniana diplomirao je teologiju,
i magistrirao filozofiju, dok je na Papinskomu lateranskom
sveuèilištu diplomirao kanonsko pravo. Nakon što je 1952.
godine u Rimu zareðen za sveæenika, 1960. se vratio u
Bagdad kao patrijarhov tajnik. Za biskupa je zareðen 1963.,
te je od te godine, kao biskup, postao èlan Drugoga
vatikanskog sabora, na kojemu je prije sudjelovao kao
struènjak. U prosincu 2003. godine izabran je za
babilonskoga patrijarha, u vrijeme kada je Irak prolazio
strašnim povijesnim trenutkom, nakon vojne intervencije
koju su vodile Sjedinjene Amerièke Države, a koja je dovela
do pada režima Saddama Husseina. Politièki smo osloboðeni
staroga režima, ali praktièki smo okupirani. A narodu se,
bilo kojem narodu, to ne sviða, izjavio je kao novoizabrani
patrijarh, u jednom intervjuu u prosincu 2003. godine.
Otvoren muzej Ivana Pavla II. u u Wadowicama
Varšava, 10.4.2014. (IKA) - Poljski premijer Donald Tusk i
krakovski kardinal Stanislaw Dziwisz otvorili su 9. travnja
muzej u rodnoj kuæi pape Ivana Pavla II. u Wadowicama.
Izlošci su postavljeni na više od tisuæu èetvornih metara, a
prikazuju život i djelovanje nekadašnjeg poglavara Katolièke
Crkve. Izložene su brojne fotografije i rukopisi Karola
Wojtyle / Ivana Pavla II. i bijeli talar koji je nosio prvih dana
nakon izbora za papu 1978. godine. Najveæu pozornost u
Poljskoj je izazvao izloženi pištolj atentatora Ali Agce,
kojim je u svibnju 1981. na Trg Sv. Petra pucao na Papu i
teško ga ranio. Talijansko Ministarstvo pravosuða muzeju je
to oružje posudilo na tri godine. Oko 150 multimedijskih
instalacija predstavljeno je pod geslom "Roðen sam u
Wadowicama", navodeæi prvu reèenicu iz životopisa koji je
napisao Ivan Pavao II. Na otvorenju izložbe nazoèili su
apostolski nuncij u Poljskoj nadbiskup Celestino Migliore,
varšavski kardinal Kazimierz Nycz te brojni biskupi. Poljski
predsjednik Bronislaw Komorowski muzej je sa svojom
suprugom posjetio veæ u jutarnjim satima.
ika
Papa o diktaturi jednoumlja
Vatikan, 10.4.2014. (IKA) - I danas postoji diktatura
jednoumlja koja ubija slobodu država, naroda i slobodu
savjesti: treba bdjeti i moliti, rekao je Papa u propovijedi na
jutarnjoj misi u kapeli Doma Sveta Marta 10. travnja.
Osvrnuo se na prvo misno èitanje da protumaèi farizejsko
zatvaranje Isusovoj poruci: njihova greška je bila u tomu što
su zapovijedi odvojili od Božjega srca. To je drama
zatvorenoga srca i uma, a kad je srce zatvoreno, ono zatvara
um, a ako su srce i um zatvoreni, onda nema mjesta za Boga.
Naprotiv, zapovijedi sadrže obeæanje, a proroci bude
obeæanje. Zatvorena misao nije otvorena dijalogu, ni
moguænosti da postoji nešto drugo, da nam Bog može
govoriti, pokazati svoj put, kao što je èinio s prorocima.
Ljudi zatvorena srca nisu slušali ni proroke ni Isusa. A to je
nešto više od tvrdoglavosti, to je idolopoklonstvo. Isus kori
nedosljednost farizeja. Njihova je teologija ropkinja toga
misaonog sklopa: jednoumlja. Ne postoji moguænost
dijaloga, ne postoji moguænost otvaranja novostima koje
Bog donosi po prorocima. Prošloga smo stoljeæa osjetili
diktature jednoumlja, ubile su mnoge ljude, a kad su se
osjeæali gospodarima nije se moglo drukèije misliti. Papa je
upozorio da i danas postoji idolopoklonstvo jednoumlja.
Danas se mora razmišljati ovako, a ako tako ne misliš, nisi
moderan, nisi otvoren pa èak i gore. Neki državnici èesto
kažu: "Tražim pomoæ, financijsku potporu za neki projekt.
Ali, ako hoæeš potporu, onda moraš misliti ovako i moraš
usvojiti ove zakone…" Gospodinova je opomena uvijek ista
pred tom diktaturom: bdjeti i moliti; ne biti bezumni, ne
kupovati stvari koje ne služe, biti ponizni i moliti da nam
Gospodin uvijek da slobodu otvorenoga srca, da možemo
primiti njegovu rijeè-obeæanje, radost i savez. I naprijed s
tim savezom, zakljuèio je Papa.
Obvezujuæa izjava s vatikanske konferencije o trgovini
ljudima
Vatikan, 10.4.2014. (IKA) – Na završetku dvodnevne
meðunarodne konferencije o trgovini ljudima na temu
"Suzbiti trgovinu ljudima: Crkva i poštovanje zakona u
suradnji" održane u Vatikanu objavljena je 10. travnja
obvezujuæa izjava o borbi protiv toga "zloèina protiv
èovjeènosti", kako je papa Franjo nazvao trgovinu ljudima.
"Dana 10. travnja 2014. u Vatikanu su se susreli viši
policijski dužnosnici i predstavnici Katolièke Crkve radi
planiranja naèina zajednièke borbe protiv trgovine ljudima i
ropstva.
Sveti Otac podržao je taj dogaðaj te je izjavio:
'Pozivam meðunarodnu zajednicu da usvoji još jednoglasniju
i uèinkovitiju strategiju protiv trgovine ljudima, tako da se u
svim dijelovima svijeta muškarce i žene više ne koristi kao
sredstvo za postizanje nekog cilja, te da se uvijek poštuje
njihovo nepovredivo dostojanstvo.'
Kao viši policijski dužnosnici iz èitavoga svijeta,
obvezujemo se iskorijeniti ranu te ozbiljne kriminalne
aktivnosti, u kojoj se zlostavlja ranjive ljude. Ova
konferencija dio je procesa u kojem zajedno radimo na
meðunarodnoj razini na razvijanju strategija u sprjeèavanju,
pastoralnoh skrbi i reintegraciji, stavljajuæi žrtvu u središtu
svega što èinimo.
Ja se osobno obvezujem da æu predano raditi na
produbljivanju partnerstva s Crkvom i civilnim društvom da
se pravdi privede one koji su odgovorni za te užasne zloèine
i da se olakšaju patnje žrtava", istièe se u obvezujuæoj izjavi
s vatikanske konferencije o trgovini ljudima.
Inozemne vijesti
Plenarno zasjedanje Meðunarodne BK sv. Æirila i
Metoda
Zrenjanin, 11.4.2014. (IKA) - Trideseto plenarno zasjedanje
Meðunarodne biskupske konferencije sv. Æirila i Metoda
(MBK) održano je u Domu biskupije u Zrenjaninu od 7. do
9. travnja. Na zasjedanju su sudjelovali svi èlanovi MBK te
apostolski nuncij u Beogradu nadbiskup Orlando Antonini.
Otvarajuæi sjednicu, mons. Zef Gashi, predsjednik MBK,
pozvao je biskupe da unatoè složenoj situaciji u kojoj
Konferencija djeluje ne malakšu u zajednièkom traženju
rješenja aktualnih problema. Uime svih zahvalio je mons.
Ladislavu Nemetu, zrenjaninskom biskupu i tajniku MBK,
na gostoprimstvu. Nuncij Antonini izvijestio je biskupe o
svom nedavnom posjetu papi Franji, te upozorio na pojedine
loše medijske interpretacije Papinih rijeèi i gesta. Biskupe je
upoznao s aktivnostima Apostolske nuncijature u odnosu
prema državnim vlastima te zahvalio svima koji su
pridonijeli realizaciji opere o životu cara Konstantina In hoc
signo u godini 1700. obljetnice Milanskog edikta.
U radnom dijelu zasjedanja biskupi su razmatrali više važnih
tema, meðu kojima je na prvom mjestu bila rasprava oko
molbe Svetoj Stolici da se aktualna MBK podijeli, odnosno
da svaka zemlja èlanica dobije zasebnu biskupsku
konferenciju. Biskupi su utvrdili kako je u postojeæem
sastavu Konferencije vrlo teško nastupati spram državnih
vlasti, a raznolikost jezièno-kulturne strukture MBK, teško
omoguæuje provedbu pastoralnih projekata koji bi istodobno
mogli ukljuèili vjernike iz svih krajeva MBK. Biskupi su
uvjereni da æe razvidnije crkveno-pravne strukture omoguæiti
rješavanje nagomilanih problema pred svjetovnim vlastima,
dok æe moguænosti suradnje meðu biskupijama ostati iste, a
sudjelovanje vjernika u meðunarodnim susretima bit æe lakše
organizirati.
Druga važna tema bila je rasprava oko ureðenja novog
sjedišta Konferencije u Panèevu te preciziranje ugovora o
ustupanju predviðenih prostorija izmeðu Zrenjaninske
biskupije i MBK. Buduæi da do sada Konferencija nije imala
svoga stalnog sjedišta, te je Tajništvo djelovalo u mjestu
boravka tajnika, biskupi su izrazili nadu da æe u kratkom
roku prikupiti potrebna sredstva za ureðenje novog sjedišta,
što bi trebalo omoguæiti sustavniji rad Konferencije i
njezinih tijela.
Treæa veæa toèka dnevnog reda zasjedanja bila je dorada
Pravilnika o postupanju u sluèajevima eventualne spolne
zlouporabe maloljetnih osoba od strane klerika. Svaka
Konferencija dužna je izraditi takav dokument, te ga nakon
odobrenja od strane Svete Stolice uèiniti dostupnim javnosti,
a sve to s ciljem zaštite maloljetnika i skrbi za žrtve takvih
nemilih dogaðaja. Nadalje, biskupi su se dogovorili oko
predstavnika MBK na raznim meðunarodnim crkvenim
susretima, te odluèili da se sljedeæe plenarno zasjedanje
održi u Novom Sadu kod apostolskog egzarha za
grkokatolike Ðure Džudžara, od 27. do 29. listopada.
Tijekom zasjedanja, biskupe su posjetili nadvojvode braæa
von Habsburg-Lothringen, Karl i Georg. Oni su se s
biskupima zadržali u razgovoru oko europskih integracija
zemalja èlanica MBK, pri èemu je bilo istaknuto kako su sve
one po svojem kulturno-povijesnom naslijeðu dio Europe.
Sugovornici su izrazili želju da europske integracije zemalja
èlanica MBK pridonesu boljem položaju Katolièke Crkve te
pospješe njezino djelovanje na tim prostorima. Visoki gosti
sudjelovali su i na euharistijskom slavlju koje je u kapelici
kolegija za srednjoškolke Siromašnih školskih sestara Naše
Gospe u Zrenjaninu 8. travnja predvodio nuncij Antonini, u
suslavlju svih biskupa. Na misi su se okupili i vjernici grada
Zrenjanina, a pjevanjem ju je uvelièao djevojaèki zbor
kolegija.
16. travnja 2014. broj 15/2014
25
Inozemne vijesti
Papa primio izaslanstvo Meðunarodnoga katolièkog
ureda za djecu
Vatikan, 11.4.2014. (IKA) - S djecom se i mladima ne
poigrava, na njima se ne mogu obavljati pokusi, istaknuo je
papa
Franjo,
primivši
11.
travnja
izaslanstvo
Meðunarodnoga katolièkog ureda za djecu (BICE). Èlanove
tog tijela Sveti Otac podsjetio je na važnost zaštite prava
djece te se osvrnuo i na pitanje zlostavljanja poèinjenoga od
predstavnika Crkve. Istaknuo je da je buduænost u rukama
djece, jer æe ona zacijelo imati snage voditi povijest, i starih
ljudi, jer su oni mudrost naroda. U naše je vrijeme važno
provoditi u djelo planove protiv rada svedenoga na ropstvo,
protiv vojaèenja djece, kao i protiv svake vrste nasilja nad
djecom, rekao je Papa. Njegovo je razmišljanje krenulo prije
svega od zlostavljanja djece od strane predstavnika Crkve.
Osjeæam se pozvan preuzeti to na sebe i tražiti oprost za sve
zlo koje su napravili pojedini sveæenici, za seksualno
zlostavljanje djece, rekao je papa Franjo. Crkva je svjesna te
štete. To je njihova osobna i moralna šteta. Ali, šteta ljudi
Crkve! A mi ne želimo uèiniti korak unatrag što se tièe
odnosa prema tom problemu, i kazna koje se imaju odrediti.
Naprotiv, mislim da trebamo biti vrlo snažni! S djecom se ne
može poigravati! Osvrnuvši se potom na poslanje
Meðunarodnoga katolièkog ureda za djecu, koji se zauzima
za djecu, te je konkretni i aktualni izraz osobite ljubavi koju
Gospodin Isus ima za njih, Papa je napomenuo da valja
ponovno istaknuti pravo djece da rastu u obitelji, s ocem i
majkom koji su sposobni stvoriti odgovarajuæu sredinu za
njihov razvoj i njihovo osjeæajno dozrijevanje, i to u odnosu
na oèevu muževnost i majèinu ženstvenost.
Srž je tog pitanja odreðivanje odgojnih planova i programa,
jer je, kako je objasnio Sveti Otac, prije svega potrebno
poduprijeti pravo roditelja na moralni i vjerski odgoj vlastite
djece. Što se toga tièe, želio bih izraziti svoje odbijanje
svake vrste odgojnoga eksperimentiranja s djecom. S djecom
se i mladima ne mogu raditi pokusi. Oni nisu pokusni kuniæi
iz laboratorija, upozorio je Papa te dodao: Strahote odgojne
manipulacije koje smo proživjeli u velikim genocidnim
diktaturama 20. st. nisu nestale; svoju aktualnost èuvaju pod
razlièitim oblicima i prijedlozima koji, uz izliku
suvremenosti, potièu djecu i mlade iæi diktatorskim putom
jednoumlja.
Spomenuvši nedavni razgovor s jednim odgojiteljem, Sveti
Otac primijetio je da se sa sadašnjim konkretnim odgojnim
planovima katkada ne razumije šalje li se dijete u školu, ili u
neki logor za preodgoj. Zbog toga je Papa pohvalio rad
Meðunarodnoga katolièkog ureda za djecu, koji je nastao iz
majèinstva Crkve, potjeèuæi od intervencije pape Pija XII. u
svrhu zaštite djece nakon II. svjetskog rata. Otada se ta
organizacija uvijek zauzimala za promociju zaštite prava
djece, pridonoseæi i Konvenciji Ujedinjenih naroda iz 1989.
godine, i u stalnoj suradnji s uredima Svete Stolice u New
Yorku, Strasbourgu i Ženevi. Rad u korist ljudskih prava
pretpostavlja uvijek živi antropološki odgoj, zatim da dobro
poznajemo stvarnost ljudskoga biæa, te da znamo odgovoriti
na probleme i izazove koje postavljaju suvremene kulture i
mentalitet raširen putem medija. Naravno, dodao je Papa,
nije rijeè o tomu da se zatvorimo pod stakleno zvono, nego
da se pozitivnim vrijednostima ljudskoga biæa suoèimo s
novim izazovima današnje kulture.
Na kraju govora Sveti Otac spomenuo je logo Povjerenstva
za zaštitu djece i mladih iz Buenos Airesa, na kojemu je
prikazana Sveta obitelj na magarcu dok bježi u Egipat kako
bi zaštitila svoje Dijete. Ponekad je poradi zaštite potrebno
pobjeæi; ponekad je potrebno zaustaviti se; a katkada je
potrebno boriti se. Meðutim, uvijek valja imati nježnosti,
istaknuo je papa Franjo.
26
16. travnja 2014. broj 15/2014
ika
Cvjetnica u Vatikanu
Jesam li poput Pilata? Kada vidim da je situacija teška,
perem ruke i ne znam preuzeti svoju odgovornost i puštam
da se ljude osuðuje ili sam èak ja taj koji ih osuðujem?
Jesam li poput mnoštva koje nije znalo dobro je li na nekom
vjerskom skupu, na suðenju ili cirkusu, i izabire Barabu?
Njima je svejedno: bilo je zabavnije poniziti Isusa. Jesam li
poput vojnika koji udaraju Isusa, pljuju ga, pogrðuju,
zabavljaju se ponižavanjem Gospodina? Ili sam poput onih
hrabrih žena, poput Isusove mame, koje su ondje stajale i
šutke patile? Kojoj sam od tih osoba nalik? Neka nas to
pitanje prati tijekom èitavog tjedna
Vatikan, 13.4.2014. (IKA) – Sveèanu misu na Cvjetnicu na
Trgu Sv. Petra u Vatikanu predvodio je 13. travnja papa
Franjo. U dirljivoj pa i dramatiènoj propovijedi na misi Papa
je poruèio vjernicima da moraju biti samokritièni. Kršæani
se, kao uvijek, moraju pitati jesu li i oni izdali Krista kao i
Juda za tridesetak novèiæa. Istaknuo je kako svatko treba
jasno i otvoreno zauzeti stajalište o Isusu. "Jesam li poput
Pilata? Kada vidim da je situacija teška, perem ruke i ne
znam preuzeti svoju odgovornost i puštam da se ljude
osuðuje ili sam èak ja taj koji ih osuðujem? Jesam li poput
mnoštva koje nije pravo znalo je li na nekom vjerskom
skupu, na suðenju ili cirkusu, i izabire Barabu? Njima je
svejedno: bilo je zabavnije poniziti Isusa. Jesam li poput
vojnika koji udaraju Isusa, pljuju ga, pogrðuju, zabavljaju se
ponižavanjem Gospodina? Jesam li poput Cirenca koji se
umoran vraæao s posla, ali je pokazao dobru volju da
pomogne Gospodinu nositi križ? Jesam li poput onih koji su
prolazili pored križa i rugali se Isusu: 'Ah, bio je tako hrabar!
Siði s križa i mi æemo u tebe povjerovati!' Rugati se Isusu...
Jesam li poput onih hrabrih žena, poput Isusove mame, koje
su ondje stajale i šutke patile? Jesam li poput Josipa,
potajnog uèenika, koji nosi Isusovo tijelo s ljubavlju da ga
pokopa? Jesam li poput dviju Marija koje su ostale pred
grobom plaèuæi, moleæi? Jesam li poput onih glavara koji su
iduæi dan otišli Pilatu reæi mu: 'Ovaj je govorio da æe
uskrsnuti. Da ne bi došlo do još jedne prevare', i blokiraju
život, blokiraju grob da obrane uèenje, da život ne izaðe
van? Gdje je moje srce? Kojoj sam od tih osoba nalik? Neka
nas to pitanje prati tijekom èitavog tjedna", pozvao je Papa u
homiliji.
Papa Bergoglio tijekom liturgijskog slavlja služio se
drvenim biskupskim štapom izraðenim od masline koji mu je
darovala skupina talijanskih zatvorenika. Na poèetku mise
blagoslovio je 3000 umjetnièkih i rukom izraðenih palminih
granèica koje je mu je darovala talijanska opæina San Remo,
a oko 2000 maslinovih granèica pokrajina Puglia.
I ovogodišnja proslava Cvjetnice u Vatikanu bila je u znaku
mladih jer se toga dana slavio Svjetski dan mladih na
dijecezanskoj razini. Na misi je sudjelovalo izaslanstvo od
250 biskupa, sveæenika, redovnika i laika, koji su prošlih
dana sudjelovali na susretu Svjetskih dana mladih koji je
organiziralo Papinsko vijeæe za laike. To je, kako je istaknuo
Papa, poèetak priprava za iduæi Svjetski dan mladih, koji æe
se održati u srpnju 2016. u Krakovu pod geslom "Blaženi
milosrdni, jer æe postiæi milosrðe". Na kraju mise skupina
mladih iz Brazila predala je križ mladima iz Poljske. Ivan
Pavao II. zadužio je mlade da ga nose po cijelom svijetu kao
znak Kristove ljubavi za èovjeèanstvo. Papa Franjo
primijetio je kako æe 27. travnja biti proglašen svetim
inicijator Svjetskih dana mladih papa Ivan Pavao II., dodavši
kako æe on biti veliki zaštitnik, "u opæinstvu svetih nastavit
æe biti za mlade iz cijeloga svijeta otac i prijatelj". Nakon
Angelusa Papa je najavio da æe 15. kolovoza sudjelovati na
velikom kontinentalnom susretu azijske mladeži u Daejeonu
u Republici Koreji.
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Izjava biskupa Vijeæa BK Europske unije (COMECE) o
izborima za Europski parlament 2014.
Biskupi potvrðuju svoju potporu europskome projektu te
ohrabruju sve graðane EU da 22. i 25. svibnja iziðu na
birališta te se kroz predizbornu kampanju poènu ukljuèivati
u konstruktivan dijalog sa svojim zastupnicima u Europskom
parlamentu i kandidatima za zastupnièka mjesta
Izbori za Europski parlament održat æe se 22. - 25 svibnja
2014. godine. Njihov ishod oblikovat æe zakonodavstvo EU
kroz sljedeæih pola desetljeæa te æe imati veliki utjecaj na one
koji æe kroz nadolazeæe godine voditi Uniju. Bitno je da
graðani Europske unije sudjeluju u demokratskom procesu
dajuæi svoj glas na dan izbora. Što više graðana iziðe na
izbore, snažniji æe biti i novi sastav zakonodavnog tijela.
Predizborna kampanja pruža priliku da cijelo europsko
društvo provede raspravu o središnjim društvenim i
gospodarskim pitanjima koja æe oblikovati Uniju u
godinama pred nama. Osjeæamo da je naša dužnost, kao
biskupa COMECE, ponuditi smjernice glasaèima u
Europskoj uniji, koje æe im pomoæi u oblikovanju savjesti, a
to želimo uèiniti tako što æemo istaknuti važna pitanja i
vrednovati ih kroz prizmu katolièkoga socijalnog nauka. Èak
i ako se obraæamo, u prvom redu, samo onim graðanima
Europske unije koji su katolici, naša je nada da æe naš savjet
naæi blagonaklonost i u muškarcima i ženama dobre volje
kojima je stalo do uspjeha europskoga projekta. Nadamo se
da æe naš glas èuti i oni koji se natjeèu za mandat kako bi
služili u Europskom parlamentu.
Zapoèet æemo svraæajuæi pozornost na neka opæa pitanja:
1. Pravo je i dužnost svakoga graðanina i graðanke EU da
dade svoj glas. Mnogi milijuni mladih graðana prvi æe put
iziæi na glasaèka mjesta, neki od njih još uvijek u sustavu
obrazovanja, drugi na tržištu rada, a mnogi, nažalost,
nezaposleni. Potièemo naše mlade da se ukljuèe u politièku
raspravu, prije svega glasujuæi, te tako postignu da se njihov
glas èuje.
2. Važno je da oni koji žele dobiti zastupnièki mandat ili se
žele vratiti u Europski parlament budu svjesni kolateralne
štete bankarske i gospodarske krize koja je poèela godine
2008. Papa Franjo privukao je pozornost javnosti na
neprilike onih koji su veæ siromašni i ranjivi, na mlade i
osobe s teškoæama, ne zaboravljajuæi one koji su nedavnom
krizom gurnuti u siromaštvo. Broj "novih siromaha"
alarmantno raste.
3. Kršæanska poruka jest poruka nade. Naše je uvjerenje da
je europski projekt nadahnut plemenitom vizijom
èovjeèanstva. Pojedini graðani, zajednice, pa i nacionalne
države moraju imati sposobnost da zanemare svoj
partikularni interes u izgradnji opæega dobra. Pobudnica
Ecclesia in Europa pape Ivana Pavla II. iz 2003. godine bila
je pobudnica nade, a Crkva s èvrstom vjerom u bolju
buduænost pristupa europskom izazovu.
4. Umjerenost je jedna o naravnih kreposti u srcu kršæanske
duhovnosti. Kultura suzdržavanja mora oblikovati socijalna
pitanja, tržišno gospodarstvo i oèuvanje okoliša. Moramo
nauèiti živjeti s manje, ali u isto vrijeme i providjeti
pravedniju podjelu u korist onih koji su pogoðeni stvarnim
siromaštvom.
Neka su specifièna podruèja u politici Europske unije na
koja bismo takoðer željeli svratiti pozornost svojih
sugraðana:
1. Važno je da sve snažniji pokreti prema jedinstvu unutar
Europske unije ne dovedu u pitanje naèelo supsidijarnosti
koje je temeljni stup jedinstvene obitelji nacionalnih država
kakvu predstavlja Europska unija, niti da se našteti
dugotrajnim tradicijama koje vladaju u tolikim državama
èlanicama.
2. Drugi stup Unije ali i naèelo koje je u temelju katolièkog
socijalnog nauka jest solidarnost. Ona mora vladati u politici
na svakoj razini u EU, meðu narodima, regijama i
skupinama stanovništva. Trebamo izgraditi drukèiju Europu,
sa solidarnošæu u njezinu središtu.
3. Bitno je podsjetiti se da sva podruèja socijalne i
gospodarske politike podupiru viðenje èovjeka ukorijenjena
u duboku poštovanju prema ljudskom dostojanstvu.
Èovjekov život mora biti zaštiæen od trenutka zaèeæa do
njegove naravne smrti. Obitelj, kao temeljni kamen društva,
mora takoðer uživati zaštitu koja joj je potrebna.
4. Europa je kontinent u pokretu i migracije – unutarnje i
vanjske – utjeèu na život pojedinaca i društva. Europska
unija ima zajednièku vanjsku granicu. Odgovornost za
prihvat i integraciju imigranata i tražitelja azila mora biti
proporcionalno podijeljena meðu državama èlanicama. Od
životnog je znaèenja da odnos prema imigrantima u trenutku
ulaska bude human, da njihova ljudska prava budu strogo
zaštiæena, te da se potom poduzme sve što je moguæe, i od
strane Crkava, kako bi se jamèilo uspješno ukljuèivanje u
društvo unutar EU.
5. Èuvari smo svega stvorenoga i moramo produbiti svoju
odluku da poštujemo i da se pridržavamo zacrtanih ciljeva u
emisiji ugljiènog dioksida, da promièemo meðunarodnu
svijest o klimatskim promjenama, da se opredijelimo za
oèuvanje prirode, te ustrajemo da održivost bude temeljni
èimbenik svake politike rasta i razvoja.
6. Vjerska sloboda temeljna je odlika tolerantnog, otvorenog
društva. Ta sloboda podrazumijeva pravo na javno
izražavanje svoga vjerovanja. Pozdravljamo smjernice
Europske unije o promicanju i zaštiti slobode vjere i
vjerovanja, te se nadamo da æe novi Europski parlament
pojaèati rad na tom važnom pitanju.
7. Podržavamo sve mjere oko zaštite opæeprihvaæenog
tjednog dana odmora u nedjelju.
8. Kroz nekoliko sljedeæih godina demografske promjene
izvršit æe snažan utjecaj na život u Europskoj uniji.
Zalažemo se uime starijih graðana za onu razinu i kvalitetu
skrbi koja im pripada, ali se zalažemo i za politiku koja æe
stvarati nove moguænosti za mlade.
Europska unija nalazi se na prekretnici. Gospodarska kriza,
izazvana bankarskim kolapsom 2008. godine, te teret javnog
duga, otežali su odnose meðu državama èlanicama,
predstavljaju izazov temeljnom naèelu solidarnosti unutar
Unije, a na svome poèetku doveli su do poveæanog
siromaštva velikog broja graðana i uništenja izgleda za
buduænost mnogih naših mladih. Stanje je dramatièno, a za
mnoge i tragièno. Mi, katolièki biskupi, htjeli bismo se
založiti da se europski projekt ne naðe u opasnosti niti da u
sadašnjim teškoæama bude napušten. Bitno je da svi mi –
politièari, kandidati za mandat, svi koji imaju utjecaja –
konstruktivno pridonesemo oblikovanju buduænosti Europe.
Previše toga možemo izgubiti ako bi europski projekt
iskliznuo s traènica. Bitno je da svi mi koji smo graðani
Europe iziðemo na birališta 22. - 25. svibnja. Mi, biskupi,
potièemo da glasovanje bude odgovor na poticaje
informirane savjesti.
16. travnja 2014. broj 15/2014
27
Prilog dokumenti
Dar mudrosti
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 9. travnja
2014. – Apel za mir u Siriji
Draga braæo i sestre, danas zapoèinjemo niz kateheza o
darovima Duha Svetoga. Duh Sveti predstavlja dušu, životnu
limfu Crkve i svake kršæanske zajednice: to je Božja ljubav
koja od našeg srca èini svoje boravište i stupa u zajedništvo s
nama. Duh Sveti je uvijek s nama, on je uvijek u nama, u
našemu srcu.
Sâm Duh je "Božji dar" u pravom smislu rijeèi (usp. Iv
4,10), to je Božji dar, i prenosi onome koji ga prihvaæa razne
duhovne darove. Crkva je ustanovila da ih je sedam, broj
koji na simbolièan naèin oznaèava puninu, cjelovitost; to su
oni o kojima se uèi tijekom priprave za sakrament potvrde i
koje spominjemo u staroj molitvi zvanoj "duhovska
posljednica". Darovi Duha svetoga su mudrost, razum,
savjet, jakost, znanje, pobožnost i strah Božji.
1. Prvi dar, prema tome popisu, je dakle mudrost. Ali nije
rijeè jednostavno o ljudskoj mudrosti, koja je plod znanja i
iskustva. U Bibliji se govori kako je Salomon, u trenutku
svoga krunjenja za kralja Izraela, tražio dar mudrosti (usp. 1
Kr 3, 9). A mudrost je upravo to: to je milost da se može
gledati sve Božjim oèima. To je jednostavno ovo: gledati
svijet, gledati situacije, dogaðaje, probleme, sve Božjim
oèima. To je mudrost. Katkad gledamo na stvari onako kako
se nama sviða ili prema onom što osjeæamo u svom srcu, s
ljubavlju ili mržnjom, sa zavišæu… Ali to nije Božji pogled.
Mudrost je ono što Duh Sveti èini u nama da sve gledamo
Božjim oèima. To je dar mudrosti.
2. Oèito je dakle da mudrost dolazi iz prisnosti s Bogom, iz
našeg odnosa s Bogom, iz odnosa sinova s Ocem. A Duh
Sveti, kada taj odnos postoji, daje nam dar mudrosti. Kada
smo povezani s Gospodinom, Duh Sveti kao da preobražava
naše srce i pomaže mu osjetiti svu svoju toplinu i ljubav.
3. Duh Sveti dakle èini kršæanina "mudrim", ali ne u smislu
da ima na sve spreman odgovor, da sve zna, veæ u smislu da
"poznaje" Boga, zna kako Bog djeluje, zna kada je nešto od
Boga a kada ne; ima tu mudrost koju Bog daje našim srcima.
Srce èovjeka koji je mudar u tome smislu odiše Bogom.
Koliko je samo važno da u našim zajednicama bude takvih
kršæana! Sve u njima govori o Bogu i postaje lijepi i živi
znak njegove prisutnosti i njegove ljubavi. I to je nešto što
ne možemo improvizirati, što ne možemo sami sebi
priskrbiti: to je dar kojeg Bog daje onima koji su pouèljivi
njegovu Duhu. Mi imamo u sebi, u našem srcu, Duha
Svetoga; možemo ga slušati, možemo ga i ne slušati. Ako
slušamo Duha Svetoga, on nas uèi tome putu mudrosti,
daruje nam tu mudrost koja se sastoji u tome da gledamo
Božjim oèima, da slušamo Božjim ušima, da ljubimo Božjim
srcem, da sve prosuðujemo Božjim mjerilima. To je mudrost
koju nam daruje Duh Sveti, i svi je možemo imati. Samo je
moramo tražiti od Duha Svetoga.
Zamislite jednu mamu, njezinu kuæu, s djecom, koja, kada
jedno napravi ovo a drugo smišlja nešto drugo, i jadna mama
ide od jednog do drugog, zaokupljena problemima djece. I
kada se mame umore i poènu vikati na djecu, je li to
mudrost? Je li vikanje na djecu – pitam vas – mudrost? Što
vi kažete: je li to mudrost ili nije? Ne! Meðutim, kada mama
uzme dijete u naruèje i blago ga prekori te mu kaže: "To se
ne smije, zato što…", pa mu sve objasni s velikom
strpljivošæu, je li to Božja mudrost! Da! To je ono što nam
Duh Sveti daje u životu! Zatim, u braku, primjerice, braèni
drugovi – muž i žena – svaðaju se, a zatim ne žele jedno
drugo ni pogledati ili, ako se i gledaju, prave grimase: je li to
Božja mudrost! Ne! Meðutim, ako kažu: "No dobro, oluja je
prošla, daj da se pomirimo" te nastave živjeti u miru, je li to
mudrost? [narod: Da!] Eto, to je dar mudrosti! Neka siðe na
28
16. travnja 2014. broj 15/2014
ika
domove, neka siðe na djecu, neka siðe na sve nas!
I to nije nešto što se uèi: to je dar Duha Svetoga. Zbog toga
se moramo moliti Gospodinu da nam dadne Duha Svetoga i
da nam dadne dar mudrosti, one Božje mudrosti koja nas uèi
gledati Božjim oèima, osjeæati Božjim srcem, govoriti
Božjim rijeèima. I tako, s tom mudrošæu, kroèimo naprijed,
gradimo obitelj, gradimo Crkvu, i svi se posveæujmo.
Molimo danas za milost mudrosti. I molimo Mariju, koja je
Prijestolje mudrosti, za taj dar: neka nam ona dadne tu
milost. Hvala!
Apel Svetog Oca
U ponedjeljak je u Homsu, u Siriji, ubijen vlè. o. Frans van
der Lugt, moj 75-godišnji subrat isusovac iz Nizozemske,
koji je došao u Siriju prije pedesetak godina. Uvijek je èinio
dobro svima, sa zahvalnošæu i ljubavlju, i zato je bio omiljen
i cijenjen i meðu kršæanima i meðu muslimanima.
Njegovo brutalno ubojstvo ispunilo mi je srce dubokom
tugom i podsjetilo me takoðer na mnoge koji trpe i umiru u
toj izmuèenoj zemlji, koja je veæ predugo plijenom krvavog
sukoba, koji i dalje sije smrt i razaranje. U mojim su mislima
i brojne otete osobe, kršæani i muslimani, iz Sirije i drugih
zemalja, meðu kojima ima biskupâ i sveæenikâ. Molimo se
Gospodinu da se što prije vrate svojim dragima i svojim
obiteljima i zajednicama.
Od srca vas pozivam da mi se pridružite u molitvi za mir u
Siriji i tim krajevima, i upuæujem usrdan apel odgovornim
osobama u Siriji i meðunarodnoj zajednici: neka ušute
oružja, neka se prekine nasilje! Neka ne bude više rata! Neka
ne bude više razaranja! Neka se poštuje humanitarno pravo,
neka se skrbi za ljude koji trebaju humanitarnu pomoæ i neka
se prispije željenom miru putem dijaloga i pomirenja.
Obratimo se sada našoj Majci Mariji, Kraljici mira, i
zamolimo je da nam udijeli taj dar za Siriju. Molimo svi
zajedno: Zdravo Marijo…
Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji na Cvjetnicu
13. travnja 2014.
Na završetku ovog slavlja upuæujem poseban pozdrav
izaslanstvu od 250 biskupa, sveæenika, redovnika i laika,
koji su sudjelovali na susretu posveæenom Svjetskom danu
mladih, kojeg je organiziralo Papinsko vijeæe za laike. To je
poèetak priprava za iduæi Svjetski dan mladih, koji æe se
održati u srpnju 2016. u Krakowu pod geslom "Blago
milosrdnima, oni æe zadobiti milosrðe" (Mt 5,7).
Uskoro æe skupina mladih iz Brazila predati križ svjetskih
dana mladih mladima iz Poljske. Ivan Pavao II. je prije
trideset godina zadužio mlade da nose taj križ po cijelom
svijetu kao znak Kristove ljubavi za èovjeèanstvo. Dana 27.
travnja s radošæu æemo proslaviti kanonizaciju toga pape,
zajedno s Ivanom XXIII. Ivan Pavao II., koji je bio inicijator
Svjetskih dana mladih, postat æe njihov veliki zaštitnik; u
opæinstvu svetih nastavit æe biti za mlade iz cijeloga svijeta
otac i prijatelj.
Molimo Gospodina da taj križ, zajedno s Marijinom slikom
Salus Populi Romani, bude znak nade za sve objavljujuæi
svijetu Kristovu nepobjedivu ljubav.
Nakon Angelusa
[...]
S radošæu najavljujem da æu, ako se Bogu tako svidi, 15.
kolovoza ove godine sudjelovati na velikom kontinentalnom
susretu azijske mladeži u Daejeonu u Republici Koreji.
[...]

9. travnja 2014. Posljednji ispraćaj metropolita Jovana Pavlovića

5 - 04.02.2015

8 - 25.02.2015

30. travnja 2013. Početak postupka za proglašenje svetom bl

8. siječnja 2014. Papa hodočasti u Svetu zemlju Papa će od 24. do

9 - 04.03.2015

5. lipnja 2013. Proročki poziv sveučilišta Dan Hrvatskoga

3 - 21.01.2015

24. rujna 2014. Priopćenje Komisije HBK Iustitia et pax Biskupi

30. travnja 2014. Ivan XXIII. i Ivan Pavao II. proglašeni svetima Na

13. veljače 2013. Benedikt XVI. najavio svoje odreknuće od

Legende o svetom Nikoli

20. ožujka 2013. Jorge Mario Bergoglio – papa Franjo

Dubrovačko-armenske veze

Studeni

pogledajte u PDF formatu.

6. ožujka 2013. Moje je srce ispunjeno zahvalnošću Bogu

Gkk-331-13 - Župa Kraljice svete Krunice

mjesec listopad

17. srpnja 2013. Sjednica Stalnog vijeća HBK Bilo je govora i o

Andrej Ivanuša

Vjesnik 2013 - Kotorska biskupija