GEŠTALT PSIHOTERAPIJSKI PRISTUP „Ovdje i sada” mr.spec Ines Denona, klinički psiholog i geštalt psihoterapeut Osnivači • Fritz i Laura Perls, 1952, NewYork • Fritz Perls – neuropsihijatar, psihoanalitičar, na njega su utjecali mnogi mislioci tog vremena: Karen Hornay, egzistencijalist Martin Buber, neurolog Goldstein, Reich ... • 1935 godine napušta Frudovu psihoanalizu i piše svoju prvu knjigu „Ego, glad i agresija” – kritika Freuda • 1952 – knjiga „Geštalt terapija” ... Temeljne postavke Geštalt psihologija Fenomenološka perspektiva • Cjelina je više od zbroja pojedinih dijelova • Teorija polja: čovjek egzistira u kontekstu okoline sa kojom je u recipročnim odnosima, međuzavisno djelovanje sila • Svjesnost – aktualno, subjektivno i svjesno iskustvo osobe • Proces osvještavanja • Terapijski rad „ovdje i sada” • eksperimentiranje Temeljne postavke Egzistencijalistička filozofija Buberova filozofija dijaloga • Nema tendenciju interpretirati već uzima osobu onakvu kakva ona jest - autentičnost • Svako je odgovoran za svoje izbore - odgovornost • Horizontalni dijalog • „Ja – Ti” odnos Temeljne postavke Humanistički aspekt geštalt terapije • Svaki čovjek ima prirodnu tendenciju ka samoaktualizaciji, rastu i razvoju • Posebna osoba koja ima svoj izbor i sposobnost integracije Osnovni pojmovi u geštalt terapiji kontakt svjesnost eksperiment • Odnos između sebe i drugoga • Iskustvo kontakta sa sobom • Ovdje i sada • Iskustvo svojih granica • Geštalt terapija odvija se kroz osnovne pojmove : KONTAKT, SVJESNOST, EKSPERIMENT • Svjesnost i kontakt su aktivni procesi koji se odvijaju na granicama polja organizam / okolina Ciljevi geštalt terapije • ponovna integracija dijelova ličnosti u novu cjelinu • identifikacija sa otuđenim dijelovima sebe (poput ideja, emocija, ponašanja) • zrelost, rast i autonomnost (autentičnost i odgovornost) kroz povećanje svjesnosti. Zrelost podrazumijeva prebacivanje sa podrške okoline na unutarnju podršku i oslonac u sebi • Geštalt psihoterapija na prvi pogled odstupa o klasičnog koncepta liječenja i postavljanja dijagnoze • Važano je kako klijent stupa u kontakt, kako formira figuru u odnosu na pozadinu • Ovaj proces formiranja figure naziva se formacija i destrukcija geštalta koja se odvija kroz nekoliko faza čineći organizmičku samoregulaciju ORGANIZMIČKA SAMOREGULACIJA kontakt akcija zadovoljenj. uz zatvaranje geštalta mobilizacija energije (uzbuđenje) povlačenje svjesnost (figura – domin.potr) Senzacija (sirove propriocept .inf.) Patološka samoregulacija • Predstavlja poremećaj u organizmičkoj samoregulaciji i osobnom rastu osobe • Osoba nema jasnu svjesnost, ne prepoznaje potrebu • Kontakt je blokiran i poremećen ... • Ponašanje osobe postaje automatsko, više nije svjesno i odabrano • Patološka samoregulacija zapravo predstavlja bolest • Bolest: – Stanje u kojem osoba ne funkcionira u potpunosti – Ne uspijeva održati ravnotežu između sebe i okoline – Takve osobe ne doživljavaju se kao cjelovite Poremećaji granica kontakta Introjekcija „gutanje” bez diskriminacije Konfluencija gubi se granica selfa i drugih Retrofleksija podijeljenost selfa projekcija Defleksija – izbjegavanje svjesnosti i kontakta Egotizam osoba je svjesna samo sebe Terapijski proces • Na početku terapije terapeut definira i prepoznaje obrasce ponašanja klijenta, uočava načine na koji prekida krug samoregulacije, neintegrirane dijelove ličnosti ... Ono što ne dopušta klijentu doživljaj autentičnosti i cjelovitosti „što” i „kako” • Terapeut NE INTERPRETIRA ponašanje klijenta nego promatra ŠTO klijent čini i KAKO to čini • Kroz proces direktnog iskustva i eksperimentiranja kojim osoba širi svoje granice i svjesnost • U tom procesu osvještavanja koriste se različite terapijske tehnike Terapijske tehnike • Perls – „Psihologija očitog” • Uloga terapeuta je da suoči klijenta sa onim što je očito u nekoj situaciji i što dovodi do formiranja geštalta (figure) • Postoji nekoliko geštalt tehnika koje koristimo da bi istakli očite aspekte ličnosti klijenta: – Usmjeravanje svjesnosti na neverbalna ponašanja (npr. primjetim da se vaša noga miče dok pričate) – Pojačavanje verbalnih ili neverbalnih ponašanja (pričajte sa mnom na takav način) – Razvoj klijentove fantazije ( možete li zamisliti to ovdje) – Istraživanje kontakta • Eksperimentiranje – služi za isprobavanje iskustava i ponašanja: • Igranje uloga (polariteti, odnosi, nedovršeni poslovi) • Direktna ekspresija • Pretjerivanje, naglašavanje „ja” rečenica • Kontinuitet svjesnosti • Isprobavanje različitih ponašanja • Rad na tijelu, disanju, govoru, glasu, pokretima • Vizualizacija, fantazije, priče, snovi ... Teorija paradoksalne promjene • Stavljanjem naglaska na svjesnost (uključujući odgovornost) i kontakt dolazi do prirodne i spontane promjene • Što se osoba više trudi da bude ono što nije to će više ostati ista i neće doći do promjene • Kad svjesno prihvatimo ono što jest i kako jest dolazi do rasta i razvoja, do promjene u ponašanju Terapijski odnos • Aktivan pristup klijenta i terapeuta kroz svjesnost i kontakt i dijaloški „ja-ti” odnos koji se odvijaju „ovdje i sada” • Nema procjene i interpretiranja • Terapeut dijeli vlastita opažanja, predlaže eksperimente, daje feedback o tome kako je doživio klijenta • Uvijek se radi u kontekstu stvarnog kontakta između dvije osobe Slojevi ličnosti • Pet slojeva ličnosti koje osoba ima oko autentičnog selfa: 1. Sloj klišeja – ponašanje koje nije vezano uz osobu nego uz društvene klišeje (rituali, maniri) 2. Sloj igranja uloga – ponašanje u skladu sa ulogom (npr. majke, žene...), izbjegava stvarni kontakt sa sobom i okolinom. Osoba prepoznaje vlastite potrebe ali ih ignorira • 3. sloj blokiranja (fobični sloj) – predstavlja osjećaj praznine. Osoba dolazi u kontakt sa onime kakva jest, a što nebi trebala biti. Tu su otuđeni dijelovi ličnosti, ono što odbijamo... • 4. Implozivni sloj (sloj smrti) – ponašanje u kojem osoba blokira ekspresiju uzbuđenja, pa se ono retrofleksijom okreće na unutra ... Dolazi do psihosomatskih smetnji • 5. eksplozivni sloj slobodne energije - to više nije zaštitni sloj jer je otpor riješen, potrebe i osjećaji su doživljeni u potpunosti. Javlja se oslobođena energija, može doći do eksplozije u vidu: bijesa, radosti, tuge i orgazma • Autentična ličnost – nema otuđenja, fragmentacije, osoba je kreativna i dopusti si živjeti, svjesna je i odgovorna ... Primjena geštalt psihoterapije • U gotovo svim dijagnostičkim populacijama • Sputane, rigidne, sklone intelektualizaciji, sa puno „unutarnjih ograničenja” (anksiozni, fobični, depresivni, perfekcionistični) • Neuroze, poremećaji ličnosti (narcizam i borderline) • Sve dobne skupine, široka primjena kod djece Životna filozofija geštalt terapije • Živi sada, u svakom danom trenutku, a ne u prošlosti niti u budućnosti • Živi ovdje, u dodiru sa onim što je pred tobom, sa onime što neposredno opažaš • Prestani se uživljavati u svoje fantazije, doživi dodir sa stvarnim svijetom • Živi sa svojim osjetilima, osjeti što ti pružaju. Ne precjenjuj misli, već je iskusno vrednije • Prihvati svoje osjećaje i slobodno ih izrazi, nemoj ih opravdavati, objašnjavati, prosuđivati ili manipulirati • Prihvati ravnopravnost svojih osjećaja, prepusti se boli i neugodnim osjećajima kako se prepuštaš radosti i ugodnim osjećajima • Nemoj se pokoravati zapovjedima „treba” ili „mora” i nemoj se odricati svoje moći obožavajući idole. Prihvaćaj vlastite imperative za koje si spreman preuzeti odgovornost i koji za tebe imaju smisla • Preuzmi odgovornost za svoje misli, osjećaje i ponašanje. Nemoj manipulirati sobom sužavajući svoju svjesnost • Prihvati samog sebe onakvog kakav si sada i prihvati druge onakve kakvi oni jesu sada