U SOMALIJI

MUSLIMANSKO
DOBROT VORNO DRUŠT VO
Naš
MERHAMET
BILTEN APRIL / MAJ 2012.
Najteža i najrizičnija akcija
MERHAMET
U SOMALIJI
iz Sadržaja
5 str.
Saradnja TVSA i „Merhameta“
EMISIJA „MISLI
I ČINI DOBRO“
SVAKE ZADNJE
SUBOTE U MJESECU
Vakif Muradif Ćato
6-7 str.
VELIKE SU
ZASLUGE
NAŠEG
„MERHAMETA“
7-9 str.
Nagrada „Muradif Ćato“
LAUREATI
DŽEVAD
KARAHASAN
I EDHEM EF.
ČAMDŽIĆ
12-14 str.
Intervju: Prof. dr. Esad Bajtal
SEVDALINKA
JE PJESMA
NAD PJESMAMA
Specijalni prilog
15-22 str.
VELIKA AKCIJA
„MERHAMETA“
U SOMALIJI
24-25 str.
„Merhamet“ Srebrenik
DVADESET
GODINA
ČASNE MISIJE
DOBROČINSTVA
30-31 str.
RO „Merhameta“ Tuzla
ZA KUHINJE
IMARET UČENICI
SKUPILI POMOĆ
OD 40.000 KM
32 str.
RO „Merhameta“ Maglaj
NASTAVAK DOBRE
SARADNJE SA
NJEMAČKIM
„MALTESEROM“
“NAŠ MERHAMET”
Izdavač: HO “MERHAMET” MDD Sarajevo
Bilten HO “MERHAMET” MDD
Bistrik 2
71 000 Sarajevo
Štampa: A dizajn
Tel. 033 534 609
Fax. 033 236 527
e-mail: [email protected]
Sarajevo, april / maj 2012.
DTP: LH print
Tiraž: 3.000
Saradnja TVSA i „Merhameta“
Emisija „Misli i čini dobro“
svake zadnje subote u mjesecu
Izvršni direktor programa Televizije Kantona Sarajevo (TVSA) Mirza
Sulejmanović posjetio je početkom maja
Sjedište HO “Merhamet” MDD u Saraje­
vu, gdje je razgovarao sa predsjednikom
„Merhameta“ Hajrudinom Šahićem i potpredsjednicom, prof. dr. Šahzijom Drecom.
Šahić i Dreca su upoznali Sulejmanovića
sa aktuelnim projektima i aktivnostima
koje „Merhamet“ provodi u Bosni i Hercegovini i svijetu.
Podržan je nastavak dobre saradnje „Merhameta“ i Televizije KS. Su­
lejmanović je podržao rad „Merhameta“
i naglasio da će televizija na čijem je čelu
redovno pratiti aktivnosti naše organizacije.
Dogovoren je kontinuirani nastavak
snimanja emisije „Misli i čini dobro“ koja
promovira misiju „Merhameta“, a termin
njenog emitiranja ubuduće će biti ustaljen.
Precizirano je da to bude svaka zadnja subota u mjesecu, u popodnevnom terminu od
18.00 sati.
Sulejmanović sa Drecom i Šahićem
Uoči Omladinskih susreta JIE
Učesnici skupa u Turskoj
posjetili „Merhamet“
Šahić sa gostima iz Hercegovine
Čitajte naš portal:
www.merhamet.ba
Kandidati iz Hercegovine koji će
predstavljati Bosnu i Hercegovinu na
Omladinskim susretima Jugoistočne Evrope (JIE) u Turskoj, predvođeni predsjednikom Osnovnog odbora „Merhameta“ Konjic Nusretom Điverom, posjetili
su početkom maja Sjedište „Merhameta“ u Sarajevu.
Goste je primio predsjednik „Merhameta“ Hajrudin Šahić.
Anelu Prohu iz Jablanice (studentu
kriminalističkih nauka u Sarajevu), Aldijani Điver iz Konjica (studentici Pravnog
fakulteta u Mostaru), Selmi Memidžan
iz Konjica i Amni Ćorić iz Mostara (studentici Pedagoške akademije) Šahić je
poželio da što bolje prezentiraju našu
zemlju na međunarodnom omladinskom
skupu u Turskoj.
Svi oni su aktivisti i volonteri
„Merhameta“.
5
ELJI
T
I
N
I
Č
DOBRO
Muradif Ćato, Livnjak velikog srca i vakif
Velike su
zasluge
„Merhameta“
“
M
erhamet je veoma značajna
humanitarna organizacija koja
je uvijek pomagala ljudima
u nevolji, a to čini i danas. Ja svoj „Merhamaet“ volim. Ne samo zato što je to
moje, naše, bosansko, nego zbog toga što
„Merhamet“ ulaže maksimalne napore
da pomogne najugroženije socijalne kategorije građana u ovoj zemlji, ali i šire, što
potvrđuju brojne akcije ove organizacije.
Ovako govori veliki Bosanac, dobrotvor i vakif Muradif Ćato, koji je zagazio
u 80. godinu života, a koji više od četiri
decenije živi u Njemačkoj. Ćato pomaže
na mnogo načina, počev od stipendiranja
djece u rodnom Livnu, uvakufljavanja
zemljišta i kuće u Kasindolu na ime i za
potrebe „Merhameta“, pa do osnivanja
Fondacije „Muradif Ćato“.
Stradanje Bošnjaka
- Nažalost, naš je narod u posljednjem
ratu teško stradao i potrebna mu je pomoć, jer
su mnogi izgubili sve. „Merhamet“ svakoga
dana u svojim kuhinjama hrani 10.000 osoba
koji su u teškom materijalnom stanju. Ja bih
volio da u ovoj zemlji nema potrebe za narodnim kuhinjama, da svi ljudi dobro žive.
Međutim, situacija je takva da je „Merhamet“
izuzetno potreban, jer on mnogo pomaže u
ublažavanju teške situacije u BiH i to treba
cijeniti. „Merhamet“ danas pomaže državi
tako što umnogome ublažava tešku situaciju
u BiH. Međutim, država BiH malo ili nikako
pomaže „Merhametu“ kojega treba smatrati
svojim partnerom - kategoričan je Ćato.
Za „Merhamet“ je, kaže, vezan već
dugo.
- U Livnu, prva veća zgrada koju sam
vidio bila je upravo „Merhamet“. Sve je
nekako sudbinski vezano. Jednom sam
rekao da bih volio da postoji „Merhamet“
da pomaže bogate, a ne siromašne, jer
vjerujte, bogati su mnogo „gladniji“ nego
siromašni. Ali, eto, hvala Bogu pa post-
6
Ja svoj „Merhamet“
volim. Ne samo
zato što je to moje,
naše, bosansko,
nego zbog toga što
„Merhamet“ ulaže
maksimalne
napore da
pomogne
najugroženije
socijalne kategorije
građana u ovoj
zemlji, ali i šire,
kaže Ćato
”
Ćato: Država
treba da
podržava
„Merhamet“
zbog njegovih
brojnih aktivnosti
i časne misije
priznat kao umjetnik
Svoj zanat graviranja u staklu, čije tajne je savladio u fabrici stakla u
Paraćinu (Srbija), doveo je do tolikog savršenstva da je u Njemačkoj priznat
kao umjetnik. U Njemačkoj je postao uspješan čovjek, iako za sebe kaže da
nije „neki biznismen“.
- Razvio sam posao do umjetničkog nivoa, tako da mene Nijemci smatraju,
što mi je posebna čast, jednim od najvećih umjetnika na staklu u cijelom svijetu. To je malo pretjerano, ali su me u firmi u kojoj sam radio 20 godina zvali
Evropa majstor. Ja sam radio 12 godina samostalno. Već 15 godina sam penzioner, ali i dalje se bavim mojim zanatom.
oji ovaj naš „Merhamet“, koji pomaže
siromašnima.
Sramotno je što neki Bošnjaci iznose
prljavštine i laži o našem „Merhametu“,
a znaju vrlo dobro da to nije istina. Sreća,
pa su u manjini. Što se mene tiče, o „Merhametu“ imam najljepše mišljenje, i svaka
čast ljudima koji ga vode i u njemu rade,
na svemu što čine za siromašne, stare i
iznemogle - kaže Ćato.
Dobročinitelj Muradif Ćato svoju rodnu kuću napustio je kao 15-godišnjak, a
prohujale su mnoge godine kako je napustio i svoju Bosnu, koju i danas voli jednakim intenzitetom.
- Ja Bosnu nikada nisam zaboravio.
Nisam zaboravio majku, a ko voli majku voli i zemlju u kojoj živi njegova
majka. Bosna je za mene sve. Ne mogu
se Bosna, niti bosanski narod ničim uporediti. Mi smo fin, civilizovani narod
kojemu nedostaje malo više obrazovanja
i prosvjećivanja - kaže ovaj zanimljivi i
vitalni starac.
Na naše pitanje šta ga je ponukalo na
činjenje dobrih djela, na pomaganje ljudima, naš sagovornik je odgovorio da je
zaradio „izvjesna sredstva“ koja njemu
nisu bila potrebna.
- Ne može čovjek činiti dobra djela
od danas do sutra, nego to mora godinama graditi. Mora biti istrajan u svom
dobročinstvu. Ja u svakom čovjeku gledam
dobro. Znate, nema čovjeka koji nema i
svojih loših strana, ali ja gledam samo ono
što je u čovjeku dobro i iz toga izvlačim i za
sebe. Zato svima poručujem, gledajte dobre osobine čovjeka, a ne loše - naglašava
Muradif Ćato.
Napisao je šest knjiga. Za sebe tvrdi
da je, pored svega, materijalno siromašan
čovjek, ali da je duhovno bogat i sretan.
I zaista, mnogi ljudi zaradilo su i zarađuju
neuporedivo više novca od vakifa Muradifa Ćate, međutim, nemaju njegovo srce i
osjećaj solidarnosti prema onima kojima je
pomoć potrebna, osjećaj koji ih „tjera“ na
činjenje dobrih djela.
Zadovoljan životom
- Milijarder može pojesti samo onoliko koliko može pojesti najveća fukara.
Ni on ne može dva puta doručkovati, dva
puta ručati, ne može nositi istovremeno
dva kaputa ili dva para cipela. Može imati
stotinu soba, ali može spavati samo u jednoj. Gramzivost, nezasitost je zlo svakog
čovjeka. Ja sam siromašan čovjek, što se
tiče materijalnih stvari. Ja nemam ni kuću,
u Njemačkoj stanujem pod kirijom, ali sam
zadovoljan sa životom.
Čovjek ne treba da gleda sebično na
sebe. Naravno, ne smije ni zaboraviti na
sebe i svoju porodicu, svoju djecu, jer
obaveza svakog čovjeka je da izvede svoju
djecu na selamet. Međutim, čovjek ne treba
biti pohlepan. Najveći zulum koji čovjek
može uraditi prema moralu, časti i poštenju
jeste da legne sit, a njegov komšija gladan
- zaključuje Ćato.
Nagrada “Muradif Ćato” za 2011. godinu
Laureati Dževad
Karahasan i
Edhem ef. Čamdžić
To je odluka Upravnog odbora HO “Merhamet”
MDD u okviru koje je osnovana Fondacija
“Muradif Ćato”. Inače, nagrada „Muradif Ćato“
dodjeljuje se od 2003. godine, od kada je
utemeljena fondacija
Dževad Karahasan
L
Edhem ef. Čamdžić
aureati nagrade “Muradif Ćato” za 2011. godinu su poznati bh. književnik,
dramaturg, esejist, romanopisac Dževad Karahasan i muftija banjalučki Edhem ef. Čamdžić, odluka je Upravnog odbora.HO “Merhamet” MDD u okviru kojeg je osnovana Fondacija “Muradif Ćato”.
Inače, nagrada „Muradif Ćato“ dodjeljuje se od 2003. godine, od kada je utemeljena fondacija pri HO „Merhamet“ MDD. Prva nagrada dodijeljena je rahmetli
predsjedniku Aliji Izetbegoviću i Bošnjačkoj kultunoj zajednici „Preporod“. Godinu
kasnije nagrada je pripala Amoru Mašoviću i Udruženju „Majke enklave Srebrenica
i Žepa“.
Ovo vrijedno priznanje za 2005. godinu dodijeljeno je Udruženju „Žena - žrtva
rata“ i reisu-l-ulemi Islamske zajednice u BiH dr. Mustafi ef. Ceriću, dok su 2006.
godine priznanje dobili rahmetli Adil Zulfikarpašić, Muhamed Filipović i prof. dr.
Faris Gavrankapetanović.
Nagrada je 2007. godine pripala nani Fati Orlović, prof. dr. Smailu Čekiću i privredniku Redži Bekti, 2008. hafizu Mehmedu Karahodžiću, velikom bh. književniku, rahmetli Nedžadu Ibrišimoviću i Ejupu Ganiću.
Predsjednica Društva za ugrožene narode BiH Fadila Memišević i prof. dr. Enver
Imamović nagradu su dobili 2009. godine, a akademski slikar Safet Zec, likovni umjetnik Halil Tikveša i kompozitor Asim Horozić 2010. godine.
7
LAUREATI NAGRADE „MURADIF ĆATO“ ZA 2011. GODINU
Dževad Karahasan, književnik, dramaturg, esejist, romanopisac
Opsjednut
svojom
Bosnom
Dževad Karahasan ovogodišnji je dobitnik
najuglednije njemačke književne nagrade
„Heinrich Heine“ i ujedno prvi književnik
koji je zaslužio to priznanje a dolazi izvan
njemačkog jezičnog područja
K
njiževnik, dramaturg, esejist,
romanopisac rodoljub Dževad
Karahasan rođen je u Duvnu
(današnjem Tomislavgradu) 1953. godine, gdje je završio osnovno i gimnazijsko školovanje. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu - studij
komparativne književnosti i teatrologije,
a u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu,
branio je doktorski rad.
Dugi niz godina učestvovao je u
uređivanju sarajevske revije za kulturna
pitanje „Odjek“. Agresija na BiH 1992.
godine zatekla ga je na mjestu profesora,
kasnije dekana Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu. Piše drame, romane,
pripovjetke, eseje, historiju i kritiku teatra, učestvuje kao dramaturg ili pozorišni
reditelj.
Odlike su Karahasanova djela
modernističke i inovativne pripovjedačke
tehnike u kojima se miješaju žanrovske
karakteristike, esejizacija i dramatizacija
proze, kao i bogatstvo jezika. Iako prvenstveno, po vlastitom izboru i angažmanu
dramski pisac, nemoguće je ne primijetiti
da je Karahasan ostvario najjače prodore
u narativnoj i esejističko-memoarskoj
prozi.
Cijenjen i uspješan dramski autor,
8
prije svega u zemljama njemačkog govornog područja, ovaj pisac, po mišljenju
mnogih, dijeli u tom aspektu sudbinu
jednoga od svojih uzora, Miroslava
Krleže: kao i hrvatski pisac, i bošnjački
spisatelj je fasciniran pozorištem za koje
je napisao veći broj priznatih drama, no
njegova najsnažnija djela su ipak, vjerovatno, romani i esejistička memoaristika.
Tu treba istaknuti roman “Istočni diwan”, djelo o sufijskom mučeniku i svecu Al-Halladžu, kompleksnu studiju u
kojoj se preklapaju vjerno rekonstruirani
ambijent Bagdada u 8. vijeku, refleksivni pasaži i egzistencijalno-spiritualna
drama legendarnog martira, pjesnika i
aforističkog mislioca. Ovdje valja napomenuti da, za razliku od Selimovića
u romanu “Derviš i smrt”, Karahasan
dobro poznaje problematiku sufijskog
misticizma.
“Dnevnik selidbe” je upečatljiva
memoarska proza, prikaz opsade Sarajeva i funkcioniranja ljudske zajednice
u neljudskim okolnostima, dok je kratki
roman “Sara i Serafina”, o dvostrukom
identitetu, stalnoj prisutnosti smrti i apsurdnoj pogibiji u opkoljenom gradu
virtuozno djelo ispričano u jednom dahu
do danas nedovoljno cijenjeno i ocijen-
jeno ostvarenje u kojemu se prelamaju
dokumentaristički realizam, osobno
ispovjedna naracija i borgesovki irealna
atmosfera.
Bez sumnje jedan od najsnažnijih
i najdojmljivijih bošnjačkih prozaika,
Dževad Karahasan pripada kategoriji
onih pisaca kojima je strana jeftina
politizacija, književno-politički marketing i podilaženje izvanliterarnim trendovima.
Karahasan, pisac svjetskog glasa, je
na korak je do ispunjenja svog studentskog sna. Radi na korekcijama završnog
poglavlja svog novog romana koji će se
zvati “Sjeme smrti“, posvećenog Omaru
Hajamu, čiju promociju najavljuje za oktobar. U njegovim knjigama je mnogo
motiva. Ali nekako se posebno ističe BiH
i opsjednutost njome.
Boli ga razjedinjena i duboko podijeljena Bosna i Hercegovina za za Dejtonski mirovni sporazum kaže da je kulturna, civilizacijska i politička sramota i
rasistička svinjarija.
Dževad Karahasan ovogodišnji je
dobitnik najuglednije njemačke književne
nagrade „Heinrich Heine“ i ujedno prvi
književnik koji je zaslužio to priznanje a
dolazi izvan njemačkog jezičnog područja.
LAUREATI NAGRADE „MURADIF ĆATO“ ZA 2011. GODINU
Edhem ef. Čamdžić, muftija banjalučki
ZAŠTITNIK Bošnjaka
Ono što posebno krasi rad ef. Čamdžića jeste njegova stalna briga o Bošnjacima povratnicima sa
kojima ima svakodnevne susrete u kojima ih bodri na povratak, na ostanak na svoja ognjišta
M
uftija banjalučki Edhem ef.
Čamdžić rođen je u Junuzovićima
(općina Zavidovići), od oca h.
Ahmeta i majke h. Nefa-hanume. Osnovnu
školu završio je u Zavidovićima i Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Diplomirao
je na Fakultetu islamskih nauka - odsjek Usulid-din u Libiji 1975. godine.
Nedugo zatim, na poziv hadži hafiza
Budimlije, počinje raditi u Atik džamiji u
Bijeljini. Kod hafiza Budimlije završio je
“novi fakultet”. Iz Bijeljine, po preporuci
profesora Husejna ef. Đoze, prelazi u
Doboj gdje obavlja dužnost imama u Trnjak džamiji. Godine 1978., po preporuci
tadašnjeg predsjednika Starješinstva Islamske zajednice u BiH prof. dr. Ahmeda
Smajlovića, postavljen je za vjersko-prosvjetnog referenta.
U Doboju je ostao do početka agresije
na BiH. U dijelu slobodnog Doboja (danas
Doboj Jug) ostao je sa svojim narodom tokom cijelog rata, obavljajući dužnost imama, glavnog imama i učitelja u osnovnoj
školi, kao i druge poslove vezane za odbranu Bošnjaka.
Godine 1991. dolazi do obnavljanja
Muslimanskog dobrotvornog društva
“Merhamet”. Tada je izabrano rukovodstvo “Merhameta” Doboj, a ef. Čamdžić
imenovan je za potpredsjednika “Merhametovog” odbora. Dužnost predsjednika
“Merhameta” Doboj ef. Čamdžić preuzima
1993. godine. Te godine ef. Čamdžić bio je
u logoru u Busovači.
Na prijedlog reisu-l-uleme IZBiH Mustafe ef. Cerića, Edhem ef. Čamdžić imenovan je 1999. godine muftiju banjalučkog i
tu dužnost obavlja i danas.
Ono što posebno krasi rad Edhema
ef. Čamdžića jeste njegova stalna briga o
Bošnjacima povratnicima sa kojima ima
svakodnevne susrete u kojima ih bodri na
povratak, na ostanak na svoja ognjišta, na
obnovu porušenih domova i imanja, što je
dalo rezultate u mnogim džematima, selima i gradovima Banjalučkog muftijstva.
Edhem ef. Čamdžić svakodnevno radi
na obnovi Ferhadija džamije u Banja Luci
i na pripremamam za izgradnju Islamskog
centra - Islamske gimnazije, obdaništa i
staračkog doma u Banja Luci. Trenutno je
u završnoj fazi prikupljanja materijala za
pisanje knjige na temu “Ferhadija
Neprestano pomaže povratnicima na obnovi popaljenih kuća i devastiranih imanja,
pomaže upis u škole i fakultete, obezbjeđuje
stipendije studentima Bošnjacima na mnogim
fakultetima. Pomogao je pri zaposlenju više
od 70 fakultetski obrazovanih Bošnjaka u
Banja Luci i šire.
Edhem ef. Čamdžić ostaće upamćen
i po tome što je odbio da primi „Orden
časti sa zlatnim zrakama“ od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
S svom dopisu Uredu Predsjednika RS
naglasio je da “ne može primiti nikakav
orden od predsjednika Republike Srpske dok njegove džematlije, muslimani
Bošnjaci, u ovom entitetu nemaju ona
prava koja zaslužuju po svim zakonima
i propisima, Božjim i ljudskim, a to su
jednakopravnost u raspodjeli radnih
mjesta u državnim institucijama, slobodu
od straha u kući i džamiji te potrebne
uvjete za povratak i ostanak u svojim
domovima, na svojim imanjima i svojim
školama”.
Edhem ef. Čamdžić dobitnik je mnogih
priznanja za promoviranje dijaloga, otvorenosti, suživota, tolerancije i humanitarnog rada.
9
Nedžad Drešević boravio u Iranu
Predsjednik
Skupštine
„Merhameta“
Crne Gore sa
Ahmedinedžadom
Predsjednik Skupštine „Merhameta“ Crne Gore, na
poziv Ministarstva kulture Irana, boravio je u toj zemlji povodom proslave Nove godine – muvruz.
Na proslavi su bili predstavnici 15 zemalja, a među
zvanicama bili su i predsjednici sedam država iz regiona u kojima se 21. marta slavi Nova godina. Program obilježavanja trajao je pet dana, a učesnici su bili
predstavnici iz svih 15 zemalja.
Tom prilikom predsjednik Skupštine „Merhameta“ Crne Gore Nedžad Drešević susreo se, između
ostalih, i sa predsjednikom Irana Mahmudom
Ahmedinedžadom.
Inače, ovo je bila treća Dreševićeva posjeta Iranu.
Tokom jedne od posjeta toj zemlji, koja je trajala 21
Tokom susreta: Drešević i Ahmedinedžad
dan, Drešević je predvodio studente iz Crne Gore.
Vrijedna donacija američke organizacije
Banjalučkom „Merhametu”
peć vrijedna 7.300 maraka
Džim i Debi Erikson sa vrijednom donacijom
10
Javna kuhinja „Merhameta” Banja Luka dobila
je polovinom aprila veoma
vrijednu donaciju. Donator
je američka humanitarna
organizacija „Crkva Isusa
Hrista svetaca posljednjih dana” sa sjedištem u
Varaždinu, u Hrvatskoj.
Direktori ove organizacije za područje Hrvatske
i Bosne i Hercegovine, bračni par Džim (Jim)
i Debi Erikson (Debby
Erickson) uručili su javnoj kuhinji „Merhameta”
Banja Luka električnu peć
za pečenje, vrijednu 7.300
maraka, potvrdio nam je direktor „Merhameta” Banja
Luka Fahrudin Prlja.
U Podgorici održana Osnivačka skupština
“Merhamet” u Crnoj
Gori ponovo aktivan
Za predsjednika Upravnog odbora “Merhameta” izabran je Dr. Amer Halilović,
inače poslanik u Skupštini Crne Gore, a za predsjednika Dr. Nedžad Drešević
Podgorica:
Učesnici
Osnivačke
skupštine
U
Podgorici je održana osnivačka
skupština Dobrotvornog društva
“Merhamet” Crne Gore, koje će,
kako je naglašeno, pružati sve oblike humanitarne i druge pomoći koje doprinose
poboljšanju materijalnog i sveukupnog
položaja stanovništva.
Za predsjednika Upravnog orbora “Merhameta” izabran je Dr. Amer
Halilović, inače poslanik u Skupštini Crne
Gore, a za predsjednika Skupštine “Merhameta” Dr. Nedžad Drešević koji je u Sarajevu završio Stomatološki fakultet.
Delegacija iz Crne Gore, u kojoj
su pored Amera Halilovića i Nedžada
Dreševića, bili i predsjednik Bošnjačke
stranke i ministar u Vladi Crne Gore
Rafet Husović i Damir Grbović, na nedavnom sastanku sa predsjednikom HO
“Merhamet” MDD Hajrudinom Šahićem
i članom Upravnog odbora prof. dr.
Ćazimom Hadžimejlićem tražila je saglasnost za korištenje znaka i imena matičnog
“Merhameta”, koje je “Merhamet” zaštitio
kod nadležnih institucija.
Osnivačkoj skupštini u Podgorici prethodila je i posjeta delegacije HO “Merhameta” MDD, na čelu sa predsjednikom
Hajrudinom Šahićem. Tokom razgovora
sa predstavnicima bošnjačkih udruženja
i Bošnjacima u Crnoj Gori koji obnašaju
državne funkcije inicirano je obnavljanje
rada “Merhameta” u Crnoj Gori. Tada je
naglašeno da će HO “Merhamet” MDD
pružiti logističku podršku u ponovnom osnivanju “Merhameta” u toj nama susjednoj
zemlji.
Kako je naglašeno na Osnivačkoj
skupštini, “Merhamet” u Crnoj gori će se
baviti “pružanjem svih oblika humanitarne pomoći, podsticanjem zbrinjavanja
napuštene djece, otvaranjem zdrastvenih
ustanova, zaštitom i unapređenjem prava
čovjeka i građanina, zaštitom životne sredine, edukacijom stanovništva i pružanjem
administrativnih usluga, borbom protiv
siromaštva; saradnjom sa lokalnim zajednicama i većom socijalnom inkluzijom lica
sa posebnim potrebama”.
Skupština je usvojila Statut udruženja
i izabrala Upravni odbor u kome su, pored
predsjednika Dr. Amera Halilovića, i
članovi Munib Ličina, Orhan Šahmanović,
Kemal Zoronjić i Zahit Ličina.
Članovi Osnivačke skupštine su: Dr.
Amer Halilović, Rafet Husović, Husein
Kurtagić, Jonuz Mujević, Reis Rifat Fejzić,
Enesa Rastoder, Orhan Šahmanović,
Ruždija Radončić, Kemal Purišić, Azemina Fetić, Kemal Zoronjić, Sabahet Spahić,
Zahit Ličina, Asmir Pepić, Dr. Nedžad
Drešević, Rahman Kačar, Haris Ramović,
Munib Ličina, Suljo Mustafić, Rasim
Honsić, Jakub Durgut, Omer Skrobanović
i Muamer Raščić.
Nadzorni odbor “Merhameta” čine:
Husein Kurtagić, Asmir Pepić i Enesa
Rastoder, a Sud časti: Omer Skrobanović,
Rahman ef. Kačar i Jakub Durgut.
Sjedište “Merhameta” Crne Gore
biće u Podgorici, a planirano je otvaranje
podružnica u svim crnogorskim opštinama.
11
VJU
R
E
T
IN
Prof. dr. Esad Bajtal
Razgovarao:
Ruždija ADŽOVIĆ
S
evdalinka - alhemija duše” naziv je
obimne monografije koju je napisao
prof. dr. Esad Bajtal, a koju je posvetio sevdalinci kao fenomenu. Profesor
Bajtal i sevdalinka - mora se priznati pomalo
neobičan spoj, s obzirom da je Bajtal poznat
kao angažirani intelektualac koji se bavi
mnogo manje inspirativnim, ali isto tako
značajnim djelatnostima, zaštitom ljudskih
prava, pitanjima građanskog aktivizma i
građanske hrabrosti, što, makar na prvi pogled, nema previše zajedničkog sa “alhemijom duše”.
Životne nijanse
Bajtal: Sevdalinka
je okrenuta
ljubavi i životu
SEVDALINKA
pjesma nad
pjesmama
12
- Sve ima veze sa dušom i njenom (al)
hemijom. Neko sanja kamen mudrosti okrenut životu, a neko, u svojoj okrenutosti protiv
života, snije crni kamen zla i smrti. Nismo svi
isti. Istina, „Ima veoma malo zlih ljudi“, kaže
Johann Nestroy, pa ipak se događa toliko zla
u svijetu; a najveći dio tog zla pada na teret
mnoštva, one većine koja nije ništa drugo do
dobri ljudi”. Naša narodna poslovica kaže:
„Ko pjeva zlo ne misli“. Dakle, pjevaju dobri ljudi, i pjevaju dobrim ljudima. Pjevaju
o ljubavi. A sevdalinka je prije svega ljubavi
okrenuta. Ali ne samo njoj, nego i ukupnom
životu. Svim socijalnim sferama, zahvatajući
one životne nijanse koje izmiču jeziku svakodnevnice zaokupljene trenutkom neumitne
ljudske prolaznosti. Istovremeno, sevdalinka
je okrenuta neprolaznosti želje. Želja može
da se ne ostvari („želja pusta“, kako to pjesma kaže), ali nikad ne umire. Ne povlači se.
Želja je rodno mjesto sevdalinke. Slijedio sam
logiku i razloge istrajnosti ljubavne želje iz koje
sevdalinka izvire. Analizirao sam iz mnoštva
uglova ljubavne zamke i izazove, koji snažno i
do dna duše određuju bit naše ljudske egzistencije. Tako je nastajala ova knjiga. Koliko sam u
tome uspio, ne znam. Na drugima je da to procijene i ocijene - kazao nam je Esad Bajtal.
Način na koji ste se bavili sevdalinkom potpuno je drugačiji od dosadašnjeg
pristupa ostalih autora koji su, na
ovaj ili onaj način, pisali o svedalinci.
Šta to Vašu monografiju izdvaja od
dosadašnjih knjiga o njoj napisanih?
- Već rekoh, slijedio sam unutarnju
logiku sevdalinke, njen senzibilni duh i psihodinamiku ljubavne želje, kada u svojoj
uzavrelosti traži izlaz iz nepodnošljive tjeskobe u kojoj se nađu mladi, ljubavlju zatravljeni ljudi. Kaharom skrhani zarobljenici
ljubavnog zova. Nema sevdalinke o sretnoj
ljubavi. I taj se momenat, različito, ali tematski osjenčeno, analizira kroz sva poglavlja
knjige. Dakle, knjiga se ne bavi istorijom ni
mjestom nastanka pojedinih sevdalinki. To je
književnost uglavnom apsolvirala. Ova knjiga okrenuta je psihološkim, antropološkim,
fenomenološkim i nekim drugim aspektima
sevdalinke. Šta je to što čovjeka ovih prostora
tjera da pjeva kad mu je najteže (a neuspjela
ljubav je najteža bol koju ljudska priroda
poznaje)? I kako slušaoci uživaju u pjevanju
tog bola? Odgovori na ta i slična pitanja, u
fokusu su pokušaja racionalne spoznaje ovog
neobičnog melopoetskog fenomena čije dublje razumijevanje nam, i danas, nakon toliko
stoljeća odgonetanja, još uvijek izmiče.
Monografija se bavi fenomenom
specifične tradicionalne bh. melopoetske forme, nastale islamizacijom Bosne
i širih prostora u vrijeme osmanskih osvajanja. Kao kombinacija istočnjačke
strasti i slavenskog senzibiliteta, nastao
je melanholični muzičko-poetski izraz
sevdalinke. Da li je sevdalinka eksluzivitet Bosne i Hercegovine ili je moramo
dijeliti sa ostalim narodima u našem
okruženju. Zapravo, koliko se svedalinka bosanska, a koliko zajednički muzički
i poetski izraz sa susjednim zemljama
koje su “obuhvaćene” islamizacijom?
- Sevdalinka je bosanski specifikum izrastao iz susreta ovdašnjeg duha i istočnih
kultura i civilizacija nošenih žestokim vjetrovima davnih osmanskih osvajanja. Ali nije
ostala prostorno zarobljena niti vezana samo
za Bosnu gdje je (baš kao i u slučaju fenomena stećka) nastao najveći broj najljepših
pjesama te vrste. Upravo njena neodoljiva
ljepota, izražena u začuđujućem melopoets-
“
Sevdalinka je bosanski
specifikum izrastao iz
susreta ovdašnjeg duha i
istočnih kultura i civilizacija
nošenih žestokim vjetrovima
davnih osmanskih
osvajanja, ali nije ostala
prostorno zarobljena niti vezana
samo za Bosnu
”
kom spoju koji mami, ponijela je sevdalinku
daleko izvan Bosne, pa je šireći se, preko Rumunije, i Mađarske došla čak do Besarabije,
na jednu, a onda, južno do Vranja, odakle
nam se vraća kao „vranjanski karasevdah“,
na drugu stranu. Sandžak je, na planu melodijski prepoznatljivog sjenčenja, koje nosi svoj
neobično zavodljivi šarm pjevanja, sevdalinci dao prepoznatljivo specifični doprinos.
Slijedeći njenu umilno-zanosnu melodijsku
nit, prihvatali su je i mnogi drugi, pa danas
regionalno dijelimo jedno naslijeđe koje krasi
prepoznatljivo iskonski dah Bosne koja ga je
iznjedrila.
Mistika i melanholija
Ljubav je oduvijek bila samozatajna, mistična, melanholična, odnosno
alhemijski tajnovita. Da li je, upravo
takvu sugestiju krije naslov Vaše knjige?
- Intrigantnost naslova knjige („Sevdalinka – alhemija duše“), čini da me mnogi (dakle, ne samo novinari), stalno pitaju o njegovom izboru i smislu. Odgovor je uvijek
jedan i isti. A dao sam ga na prvi upit još u
toku pisanja knjige, koja je najvećim dijelom,
pisana i nastajala u dalekoj Norveškoj, tačnije
Skrnavljenje i iskrivljavanje
Prije desetak godina, Adela Peeva
snimila je zanimljiv dokumentarni film
pod nazivom “Čija je ovo pjesma”, tražeći
odgovor na pitanje porijekla i pripadnosti
pjesme “Ruse kose curo imaš”. Film pokazuje da svi na Balkanu: Bosanci, Srbi,
Makedonci, Bugari, Turci ... tvrde da je ta
pjesma njihova i svi imaju svoju verziju
pjesme. Šta to, po Vama govori?
- Znam, i gledao sam taj film. On nam upravo govori o gore rečenom: o enormnoj popularnosti sevdalinke. O njenoj neodoljivosti i
moći da pronađe put do svakog slavenskog
uha, koje je onda ljubomorno svojata i smatra
svojom. I u tome nema ništa loše. Slušao sam,
i imam negdje snimak Merete Fjeldbo, mlade
Norvežanke, koja upravo tu pjesmu („Ruse
kose curo imaš“) pjeva vrlo korektno, i o
tome se nešto više može pročitati u posljednjem poglavlju knjige koje se bavi problemom
„skrnavljenja i iskrivljavanja sevdalinke“. A
njeno skrnavljenje dolazi upravo zbog njene
filozofsko-jezičke kompleksnosti kojoj nisu
dorasli baš svi oni, koji, čak iz najbolje namjere, nerijetko oskrnave tekst i melodiju tog
našeg melopoetskog dragulja koji, uz Sarajevsku hagadu i stećke, predstavlja sveto trojstvo bh kulture i duhovnosti.
Upravo zbog toga, s osjećanjem neke
vrste moralnog duga prema kulturnom
naslijeđu BiH, izdavač Goran Mikulić
(Rabic) i ja pristali smo na riskantni izazov pisanja i izdavanja ovako opsežne i
tehnički zahtjevne monografije.
u Oslu. Dakle, kao odgovor na Vaše pitanje,
samo ponavljam ono što će čitaoci moći naći
u samoj knjizi:
Sevdalinka mi se, psihološki, pojavljuje kao pandan kamenu mudrosti srednjovjekovnih alhemičara. I kao što su alhemičari,
tražeći kamen mudrosti tragali za panacejom
(univerzalni lijek za sve bolesti). Pjevači i
slušaoci sevdalinke upravo u njoj nalaze
oboje: i kamen mudrosti ljubavnog osvajanja,
i univerzalni, odnosno, jedini lijek i izlaz iz
svih svojih životnih i ljubavnih jada i nevolja.
Tako mi se sevdalinka otkriva kao svojevrsna alhemija duše, koja jedina izlazi na kraj
s teškim ljubavnim dertom i jadom od sevdaha. A od „sevdaha goreg jada nema“, kako
nam to poručuje jedna stara i vrlo popularna
sevdalinka.
Koliko je vrijeme u kojem živimo
pogodno za razumijevanje onog spe­
cifičnog tkanja koje sevdalinka u sebi
nosi, koliko danas mladi ljudi poznaju
i koliko su joj naklonjeni, s obzirom da
je vrijeme “tihe ljubavne patnje”, britke
sablje i lijepog dorata poodavno iza nas,
te da je način života isprofanisao sve
nekadašnje istinske vrijednosti?
- Vaše pitanje pogađa u srce problema sevdalinke u našem, profitom
ubrzanom i, uslovno govoreći, pragmatski neurotičnom vremenu. Hirovitom vremenu koje ne ostavlja mjesta
onom predahu koji sevdalinka traži i
logički podrazumijeva u svojoj otegnutoj melanholično-poravnoj raspjevanosti. Odnosno, u svom nehaju za bilo šta
drugo, ovosvjetsko, izvan sevdisanja i
htijenja da se udovolji vlastitoj ljubavnoj
želji, koja je važnija od svega drugog:
važnija od sna; važnija od oca i majke;
od sela i običaja. Zato „Mujo kuje konja
po Mjesecu“, jer nošen željom vlastite
ljubavne strasti („znaš kad meni naumpadne draga, ja ne gledam sunca ni
mjeseca ...“), plahovito hrli u himerički
ljubavni zagrljaj one o kojoj i budan
sanja. Danas je profit iznjedrio neki drugi
zanos, sav okrenut dobiti i novcu kojim
se kupuje sve. Čak i „ljubav“. Profesionalne prodavačice ljubavi, postale su
naša stvarnost. Svojom kupo-prodajnom
logikom, otupile su duševno pijanstvo i
plahovitost bolnog magnovenja ljubavne
čežnje i neizrecive tuge zbog sudbinski
neizbježnog uzmicanja i nedokučivosti
voljenog ili voljene. Stvari su danas postavljene naopako, ali ne mislim da će ta
naopakost vječno ostati. Ljubav je isuviše
moćno osjećanje, ukopano duboko u
srce ljudskog bića i samog života, da bi
tek tako, nečujno i bez traga, bilo potis-
13
nuto na periferiju psihološki zahtjevnog
muško-ženskog odnosa. Kao i svaki
eksperiment, i moda kupovine ljubavi, i
brakova iz interesa, završiće na smetljištu
sirove i medijski podgrijavane seksualne
pomodnosti. Senzibilni erotski zanos i
ljubavna melanholija, vratiće se ponovo
u život i naći svoje staro, i trenutnim materijalnim interesima žrtvovano mjesto.
Agresija primitivizma
Kazali ste jednom da se u najširoj
javnosti sevdalinka površno i pojednostavljeno razumije i shvata kao samo
ljubavna i, uz to, samo ženska pjesma,
što životno-činjenički nije tačno. Znači
li to da je sevdalinka mnogo više od
toga, pa čak, na neki način, i prefinjena
filozofija života. Čime se sve, zapravo,
sevdalinka bavi?
- Tako je, sevdalinka je pjesma života,
životna pjesma, i svesti je samo na ljubavni iskaz, značilo bi reducirati njen životni
smisao, osakatiti je i, konačno, uvrijediti je.
Tačnije, sevdalinka je i ljubavna pjesma;
pri čemu ovo „i“, sugerira nesagledivu
širinu životne fenomenologije kojom se
sevdalinka bavi: rođenje i smrt, rat i pogibija; porodične nevolje i nedače kao sudbinski neizbježni i nepredvidljivi udesi
čovjeka, sve je to opjevano na jednako
melanholičan i sevdalijski odmjeren i
dostojanstven način. O tome najbolje
govore pjesme „Niz polje idu babo sejmeni“; „Sunce bi sjalo“, itd.itd. kroz koje
se provlači lajtmotiv porodične i ljudske
životne tragike. Ili povijesne roditeljske
slave, iskivane britkom sabljom kao simbolom najvišeg herojstva i čojstva davno
prohujalog vremena, kako nam kazuje
pjesma „Nigdje zore ni bijela dana“.
Dakle, sve ono što čovjeka baca u, filozofski govoreći, nevoljne „granične situacije“,
našlo je svog mjesta i snažnog odjeka u
našoj sevdalinci. Kao mišljenje i pjevanje,
na tragu traženja smisla i žuđenja za slobodom ljudski dostojanstvenog življenja i
odvažnosti (kao, npr. u pjesmi „More vrćaj
konja Qerim-Abdull-ago“), sevdalinka
najprije tematski, a zatim čitavim stoljećima
vremenski, prethodi egzistencijalizmu, toj
dominantnoj, i intelektualno najzavodljivijoj, filozofiji XX stoljeća.
Koliko su “turbofolk” i agresija
primitivizma iz susjednih, ali i drugih
zemalja, uspjeli da potisnu sevdalinku i
hoće li ona opstati, s obzirom da polako
odlaze oni koji su je čuvali i njegovali, a
da mlađe generacije rastu uz cece, stoje,
seke…?
14
Omotnica monografije “Sevdalinka - alhemija duše”
- O tome je već ponešto rečeno u odgovorima na neka od prethodnih pitanja. Istina,
zadnjih dvadesetak godina, sevdalinka je
grubo medijski potisnuta u kasne noćne ili
rane jutarnje sate. Prije svega zahvaljujući
navali privatnih elektronskih medija koje
vode i uređuju ljudi bez neophodnog znanja i senzibiliteta za duh i smisao sevdalinke.
Čast rijetkim izuzecima, poput (koliko sam,
radeći na knjizi, mogao da upratim), Radio
Kalmana, koji, svjesno, aktivno-programski, pokušava njegovati i čuvati sevdalinku.
Odnosno, većina novonastalih medija,
svom slušateljstvu nameću pomodni turbofolk kao „estetsku“ mjeru vlastitog bića,
tj. kao jedinu zabavno-muzičku vrijednost,
odnosno, kao onaj muzički idiom, koji bi
perspektivno bio doživljen i fiksiran, na
gramatički prepoznatljiv način. Međutim,
učestanost, izvještačenost i neprirodnost te
pomodnosti, dovešće nužno do zasićenja
i konačnog vraćanja duhu istinskih melopoetskih vrijednosti sevdalinke. Uz dobro
osmišljenu društvenu akciju, i spontano
samoosvješćivanje čiji dah pomalo već
osjećamo, čini se da sevdalinka već danas, polako i sigurno, kreće na put svog
povratka onima kojima logikom urođenog
duševnog ustroja pripada.
Biografija
Esad Bajtal je filozofski pisac, esejista, publicista, građanski aktivista ...
Studirao je pedagogiju i psihologiju,
filozofiju i sociologiju. Diplomirao,
magistrirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Autor je desetak knjiga. Zastupljen u zbornicima
i monografijama. Nije, niti je bio član
nijedne stranke ili partije. Za sebe kaže
da je nesposoban da bude podoban.
Živi od pisanja.
Bosna, zaista, ima čime da se pohvali kada je u pitanju sevdalinka, njeni
izvođači i muzički stvaraoci. Ko su,
po Vašem mišljenju, najzaslužniji što
sevdalinka i danas prkosi najezdi primitivizma?
- Teško je u trenu sve njih nabrojati,
ali ima jedna plejada izvrsnih izvođača,
koja, koliko pamti i bilježi naše vrijeme,
ide od predratnih, tridesetih godina XX
stoljeća, a interpretativno, sa pojavom
imena virtuozno nedokučivog Safeta
Isovića, vrhuni u osamdesetim godinama
prošlog vijeka. Sulejman Džakić i Rešad
Rešlagić (koje Zaim Imamović pominje
kao svoje pjevačke uzore), te Mile Janjić,
Vuka Šeherović, Sofka Nikolić, Edo
Ljubić, koje naše generacije ne pamte,
prethodili su pjevački jednoj plejadi izrazito melizmatično-plemenitog pjevanja
sevdalinke, kojoj, pored Zaima i Safeta,
pripadaju Nada Mamula, Zehra Deović,
Zora Dubljević, Himzo Polovina, Zekerijah Džezić ... te Muhamed Mešanović
– Hamić i Muhamed Pašić – Mašura (sazlije bez premca i nasljednika). Tu je i
Nedjeljko Bilkić, a od instrumentalista i
stvaralaca, Jozo Penava, Rade Jovanović,
Safet Kafedžić, Ismet Alajbegović - Šerbo,
te Jovica Petković. A danas, Ante Filipović
- Sarajlija, izvanredni solista na harmonici.
Njihovi audio-snimci ostaju paradigmatski
uzorna mjera kvaliteta izazovno zahtjevne
interpretacije sevdalinke. Naravno, tu su
i mnogi „dobri pjevači“ i solisti (teško mi
je u trenutku nabrojati sve one koje knjiga
poimenično bilježi). Mislim, prije svega,
na ta popularne soliste Radio Sarajeva, ali
i drugih radio stanica ex Jugoslavije (Beograda, Novog Sada, Skoplja, Titograda,
Zagreba) koji su dali nemjerljiv doprinos
popularnosti ove „pjesme nad pjesmama“.
Knjiga, naravno, posvećuje dobar dio
stranica i fenomenu pjevanja.
LNI
A
J G
I
C
SPE RILO
P
MERHAMET
U SOMALIJI
U Mogadišu generalni
sekretar „Merhameta” Sidik Aždahić
uručio donaciju gladnom narodu
Somalije u hrani i lijekovima, vrijednu
više od 500.000 maraka, koju je
„Merhamet” prikupio zahvaljujući
solidarnosti građana BiH. Ovo je jedna
od najrizičnijih i najopasnijih
“Merhametovih” akcija
u njegovoj istoriji.
DNEVNIK SIDIKA AŽDAHIĆA
U MOGADIŠU BI
I KAMEN ZAPLAKAO
E
J
I
C
AK
U
Najteža i najrizičnija akcija naše
spješno je okončana još jedna
velika humanitarna akcija HO
“Merhamet” MDD. Generalni
sekretar “Merhameta” Sidik Aždahić u
Mogadišu je uručio donaciju u hrani i lijekovima, vrijednu više od 500.000 KM
koja je prikupljena tokom „Merhametove” akcije „Pomoć narodu Somalije.
Time su građani Bosne i Hercegovine, koji su i sami preživjeli glad i agresiju, još jednom pokazali svoju solidarnost
i milosrđe prema onima kojima je pomoć
potrebna.
- Nakon svih dramatičnih obrta u pripremama za odlazak u Somaliju, uspjeli
smo da realiziramo tešku i složenu akciju.
Bilo je trenutaka kada smo razmišljali da
16
‘MERHAMEt’
“
U Mogadišu generalni
sekretar „Merhameta” Sidik
Aždahić uručio donaciju
gladnom narodu Somalije u
hrani i lijekovima,
vrijednu više od 500.000
maraka, koju je „Merhamet”
prikupio zahvaljujući
solidarnosti građana Bosne i
Hercegovine
”
specijalni prilog
odustanemo od upućivanja našeg generalnog sekretara u Somaliju iz sigurnosnih
razloga. Postojala je mogućnost da pomoć
dostavimo posredstvom UN-a.
Međutim, i pored svih opasnosti, istrajali smo na principu „Merhameta” da,
kao mnogo puta do sada, lično uručimo
pomoć na licu mjesta - izjavio je predsjednik HO „Merhamet” MDD Hajrudin
Šahić.
Delegacija „Merhameta” uvjerila se u
veoma teško humanitarno stanje u Somaliji, čije je stanovništvo već duže gladuje.
organizacije
U SOMALIJI
- Ponosmi smo i sretni što je „Merhamet” jedna od rijetkih humanitarnih
organizacija u svijetu koja je uspjela ući u
Somaliju i na licu mjesta uručiti pomoć i
uvjeriti se u kakvim nehumanim uslovima
žive ljudi u 21. stoljeću.
Sada smo sasvim sigurni da će „Merhamet”, u okviru svojih programskih aktivnosti svake godine provoditi akciju za
prikupljanje pomoći gladnom narodu Somalije, upravo zbog toga što smo se na licu
mjesta uvjerili u to kakvoj je humanitarnoj
katastrofi izložena ta zemlja i njen narod -
naglasio je Šahić.
U saradnji sa „Merhametom” Australije, HO „Merhamet” MDD donirao je
45.000 kilograma kurbanskog mesa gladnom narodu Somalije, koje će Organizacija
islamska konferencije (OIC) Somalia raspodjeliti, u skladu sa zahtjevima i sigurnosnim uslovima.
Direktor OIC Somalia Dr. Ahmad
Muhammad Adam zahvalio se na pomoći
koju je predstavnik „Merhameta” lično
uručio za somalijski narod. On je izjavio
kako ovu pomoć smatra mnogostruko vrspecijalni prilog
ijednijom, imajući u vidu činjenicu kroz
šta su prošli BiH i njeni građani i kakva je
ekonomska situacija u našoj zemlji.
Somalija, zemlja koja se nalazi na
istočnoj obali Afrike, broji oko tri miliona stanovnika koji žive od oskudne
poljoprivrede.
Danas je ta zemlja, uz svu navodnu brigu Ujedinjenih naroda i zapadnih zemalja, u katastrofičnom stanju.
Stanovništvo te zemlje, među kojima i
ogroman broj djece, masovno umiru od
gladi na očigled cijelog svijeta koji se
rasipa hranom, a humanitarna katastrofa
je svakim danom sve veća. U Somaliji,
može se s pravom reći, svjedoci smo
najteže oblike ljudske nesreće i patnje.
17
NA LICU MJESTA
Dnevnik g
U MOGADIŠU B
Piše: Sidik Aždahić
Subota, 21. april
Put do ekvatora
Nakon uspješno provedene akcije HO
“Merhamet” MDD na prikupljanje
pomoći za gladni narod Somalije, koji je
pogodila jedna od najtežih humanitarnih
katastrofa i nakon složenih procedura za
dobijanje saglasnosti za transportovanje
prikupljene pomoći u hrani i lijekovima vrijedne oko pola miliona maraka,
konačno smo krenuli za Somaliju.
Nemir unesen sinoćnjim otkazivanjem
leta za Mogadiš otklonuli su veliki profesionalci i dobri ljudi „Turkish Airlinesa”
u Bosni i Hercegovini. Preusmjerili su nas
na najbližu moguću destinaciju, Nairobi.
Besplatne karte ove aviokompanije, koja
je na ovaj način pomogla „Merhametovu“
humanitarnu akciju, omogućile su da se
odazovemo pozivu Oranizacije islamske
konferencije (OIC) Somalia. U 17.00 sati
stigli smo na Međunarodni aerodrom „Kemal Ataturk“ u Istanbulu.
Velika podrška ovom „Merhametovom” projektu je direktor Ureda OIC-a
u Bosni i Hercegovini, gospodin En-nur
Svar Edahab (En-nur Swar Eddahab).
Njegova energičnost i optimizam istovremeno podižu i spuštaju adrenalin. U
20.00 sati počinje dugo putovanje avionom gotovo do samog ekvatora, putovanje
koje je trajalo puni šest sati.
Nedelja, 22. april
Neprospavana noć
Tri je sata poslije pola noći. Stigli smo
18
Pomalo me brine informacija o čestim
humanitarne pomoći. Ipak, nadam se
u Nairobi, prijestonicu Kenije. Odmah
tražimo informacije o domaćim letovima,
tačnije o onom za Mombasu, luku koju
su naši prijatelji iz OIC-a odredili kao
pretposljednju destinaciju za dolazak
dva kontejnera sa više od 45.000 kilograma kurbanskog mesa.
To je humani „odgovor” našeg
naroda, posredstvom „Merhameta”, na veliku sušu i glad koja je, pored
specijalni prilog
ostalih problema, pogodila narod Somalije.
U Mombasu stižemo u 8.00 sati ujutro.
Nakon neprospavane noći smještamo
se u hotel, jer budući da je nedelja ne
možemo ništa posebno uraditi. Poslije
podne se susrećemo sa predstavnikom
agencije koju je OIC Somalije zadužila
da proslijedi ovu donaciju na konačnu
destinaciju.
generalnog sekretara HO „Merhamet“ MDD
BI I KAMEN ZAPLAKAO
pucnjavama i ubistvima tokom podjele
da takvih problema neće biti
Ponedeljak, 23. april
Ljepote Mombase
Nakon dva odgađanja putovanja, brod
Ujedinjenih naroda sa kontejnerima u kojima se transportuje pomoć za gladni narod Somalije polazi za dva dana. Nemamo
vremena ni za odmor, niti za ljepote Mom-
base. Odlazimo u ogromnu luku, u obilazak
dva velika kontejnera koja čekaju put ka
konačnom odredištu.
Iako smo se nadali da ćemo stići poslije
njih to se, nažalost, nije dogodilo. Ipak,
mnogo je važnije da stignu sigurno i na
pravo mjesto.
Primijetili smo ljubaznost stanovnika
Mombase. U stalnom kontaktu sa našim
domaćinom Dr. Ahmadom Adamom, direkspecijalni prilog
torom OIC-a Somalia, pripremamo se za
sutrašnji odlazak u Mogadiš.
Utorak, 24. april
Konačno Mogadiš
Nakon još jedne, uglavnom, neprospavanje noći, na aerodromu smo već u
19
04.30 sati i čekamo let za Nairobi, gdje
nas je dočekala kiša koja je meni donijela
osvježenje i olakšanje, a gospodinu Nuru
hladnoću.
Po redu letenja avion „East Africa Airwaysa” trebao je da poleti u 10.00 sati.
Međutim, to se dogodilo tek 45 minuta
poslije. Ni sami ne znamo zašto. Sjeli
smo na sjedišta do sigurnosnog izlaza.
Slušajući stjuardesu kako nam objašnjava
naše „obaveze”, a imajući u vidu starost
i (ne)kvalitet aviona, nije nam bilo baš
svejedno. Kada sam vidio kapi vode kako
padaju sa stropa aviona, briga o piratima i
nesigurnosti Mogadiša potpuno je nestala.
Konačno stižemo u Mogadiš.
osti. Od gostinske kuće do Ureda OIC-a dijeli
nas deset metara, ali ne smijemo napraviti niti
jedan korak bez oružane pratnje.
Dogovaramo se o podjeli prvog dijela
donacije u lijekovima i hrani, kao i o onom
glavnom - kurbanskom mesu. Nakon radnog dana, gosti smo ambasadora Libije.
Ono što me pomalo brine jeste informacija
o čestim pucnjavama i ubistvima tokom
podjele humanitarne pomoći. Ipak, nadam
se da takvih problema neće biti.
Srijeda, 25. april
Sve pripreme za distribuciju hrane
i lijekova u tri kampa/centra su obavljene. Polazimo pod pratnjom do zuba
naoružanih zaštitara. Cijelim putem prati
nas srceparajuća slika. Pri susretu sa
siročadima, bolesnicima i, inače, ljudima u
kampu zaplakao bi i kamen.
Od tri, posjetili smo dva odredišta, treće
nismo iz sigurnosnih razloga. Nakon toga,
naši domaćini su nam omogućili da vidimo
grad. Od pozorišta, mjesta nedavnog atentata, koje nije radilo dvadeset godina,
do obale prekrasnog Indijskog okeana.
Nevjerovatna kombinacija prirodne ljepote
i ljudske sumanutosti.
Opet smo gosti, danas u ambasadi Su-
Rođeni kao ratnici
Nakon jedne od rijetkih spokojno prospavanih noći u nemirnom Mogadišu
počeo sam premotavati film jučerašnjeg
dolaska u jedan od najopasnijih, možda
čak i najopasniji grad na cijelom svijetu.
Odmah po izlasku sa aerodroma duge
cijevi roje se kao kapi jesenje kiše. Djeca
rođena u ratu su ratnici, koji ne znaju činiti
ništa drugo osim upravo to.
Naši domaćini, osim izuzetnog gostoprimstva, vode veliku brigu i o našoj sigurn-
20
Četvrtak, 26. april
Srceparajuća slika
specijalni prilog
dana. Nakon toga vraćamo se u ured i vršimo
završne konsultacije u vezi sa svim preostalim
pitanjima. Ono najvažnije je da će OIC Somalije sigurno izvršiti podjelu kurbanskog
mesa ovom napaćenom narodu.
Petak, 27. april
Opomena svijetu
Rano jutro. Vjetar koji nas je
zapljuskivao sa okeana nije nam dao da se
naspavamo. Ostao je intervju sa gospodinom Adamom. Već je 06.30 sati. Ostale su
nam zadnje pripreme, za dugi put od dva
kilometra do aerodroma. Opraštamo se sa
našim domaćinima, umireni saznanjem o
izvjesnosti prispjeća donacije “Merhameta” i naroda Bosne i Hercegovine gladnom
narodu Somalije.
Nabrijana mladost u rukama drži novije,
ali i naoružanje staro koliko i oni sami. Mi
polijećemo za Istanbul, a onda za Sarajevo.
Tokom cjelodnevnog leta kroz glavu mi se
provlači samo jedna misao: da mi Bosanci
i Hercegovci znamo šta sve imamo i koliko
malo nam nedostaje, ne bi nam kraja bilo u
napredovanju ka bolje životu. Somalija bi trebala biti opomena nama, ali i cijelom svijetu.
Dok se diljem planete baca hrana, u ovoj lijepoj, ali nesretnoj zemlji djeca umiru od gladi.
Žalosno i Sramotno!
A
ŠK
R
D
O
P
Direktor Ureda OIC-a u BiH En-nur Svar Edahab
Veliki gest „Merhameta“ koji
i država BiH treba cijeniti
Ljudi u Somaliji su, zahvaljujući „Merhametu“, čuli za BiH. To je i poruka vlastima BiH
da je „Merhamet“ i u ime njih napravio veliku stvar i to treba cijeniti, kaže Nur
Nur sa generalnim sekretarom „Merhameta“: Velika podrška našoj organizaciji
V
elika podrška „Merhametu” prilikom uručivanja humanitarne
pomoći u Mogadišu bio je direktor Ureda OIC-a u Bosni i Hercegovini Ennur Svar Edahab (En-nur Swar Eddahab).
Umnogome zahvaljujući njemu, akcija je
protekla bez problema.
Gospodin Nur ne krije da je putovanje u
Somaliju bilo veoma teško i rizično.
- Međutim, rezultati koje smo postigli itekako su opravdali sav trud, jer smo
postigli cilj i dopremili pomoć gladnom
narodu Somalije. Ljudi su nas vrlo srdačno
primili. Imali smo pomoć od Ureda OIC u
Somaliji i od najveće afričke humanitarne
organizacije „Munazamat Aldawa“ iz Sudana. Oni su nas pratili na svakom koraku
i organizovali precizan program podjele
hrane i lijekova. Išli smo u tri ambulante
gdje su predati lijekovi koje je donirao
„Merhamet“. Podijelili smo i hranu na istim lokacijama, a slijedi podjela kurbanskog mesa koje je obezbijedio „Merhamet“,
odnosno građani Bosne i Hercegovine kaže Nur.
Prema njegovom svjedočenju, situacija
u Somaliji je vrlo kritična. Ljudi još uvijek
gladuju. Ima dosta kampova gdje treba podijeliti humanitarnu pomoć. Veliki problem
su sukobi u toj zemlji gdje vlada Somalije
ne kontroliše sva područja. Pomenute humanitarne organizacije veoma su organizovane i mnogo su učinile na zbrinjavanju
naroda Somalije.
- Ova akcija „Merhameta“ bila je veoma
rizična i veoma teška, ali hvala Bogu uspjeli smo bez problema dostaviti „Merhametovu“ pomoć. Prema nekim procjenama, u
narednih pet godina od gladi bi moglo da
umre oko milion djece u Somaliji. Dakle,
tamo vlada teška humanitarna katastrofa.
Stoga bi akcija prikupljanja pomoći za Somaliju trebala biti kontinuirana i ne bi se
smjela prekidati, jer taj narod zaista teško
živi i mnogi, pogotovo djeca, umiru od
gladi. Situaciju je prošle i ove godine dospecijalni prilog
datno zakomplikovala teška suša, jer dugo
nije padala kiša. Zbog toga, ne samo da su
od gladi umirali ljudi, nego je uginuo ogroman broj grla stoke - naglašava naš sagovornik.
Ljudi u Somaliji su, dodaje Nur,
iznenađeni da su mala država kao što su
Bosna i Hercegovina i mala humanitarna
organizacija kao što je „Merhamet“ zainteresirani da im pomognu.
- Ovo je zaista velika i veoma značajna
„Merhametova“ akcija. Ovim je „Merhamet“ napravio veliki gest koji treba da
cijeni i država Bosna i Hercegovina, jer se
pored „Merhametove“ zastave u Somaliji
vihorila i zastava države Bosne i Hercegovine. Ljudi su tamo, zahvaljujući „Merhametu“, čuli za Bosnu i Hercegovinu i
veoma su zahvalni ovoj zemlji na pomoći.
To je velika stvar. To je i poruka vlastima
Bosne i Hercegovine da je „Merhamet“ i
u ime njih napravio veliku stvar i to treba
cijeniti - zaključio je Nur.
21
S
ION
T
C
A
Hardest and riskiest action in the history of our organization
Donation to Somalis delivered on-site
‘Merhamet’ in Somalia
In Mogadishu general secretary of ‘Merhamet’ Sadik Aždahić presented a donation to
starving people of Somalia consisting of food and medicines, worth more then 500 000
KM, collected by ‘Merhamet’ through solidarity of citizens of Bosnia and Herzegovina
A
nother large humanitarian action of HO ‘Merhamet’ MDD
was successfully accomplished.
General secretary of ‘Merhamet’ Sadik
Aždahić presented in Mogadishu donation
consisting of food and medicines, worth
more then 500 000 KM, that was collected through Merhamet’s action ‘Help the
people of Somalia’. Thus, the citizens of
Bosnia and Herzegovina, who themselves
survived hunger and aggression, once
again showed its solidarity and compassion
towards those in need.
After all dramatic turnarounds in the
preparations for Somalia, we were able to
realize the difficult and complex action.
There were times when we thought to give
up idea of sending our general secretary to
Somalia for security reasons. There was
also a possibility to deliver aid through the
UN. However, despite all the dangers, we
persisted on the principle of ‘Merhamet’ to,
like many times before, personally deliver
aid on-site – said President of HO ‘Merhamet’ MDD Hajrudin Šahić.
22
Delegation of ‘Merhamet’ witnessed
very difficult humanitarian situation in
Somalia, whose population is starving for
long time now.
We are glad that ‘Merhamet’ was one of
the few humanitarian organizations in the
world who managed to get into Somalia
and deliver aid on-site and to see the kind
of inhumane living conditions of people
in 21 century. Now we are quite sure that
‘Merhamet’ will, as part of its program activities each year carry out an action to collect aid for starving people of Somalia, just
because we were able to witness the kind
of humanitarian disaster this country and its
people are exposed to – said Šahić.
In cooperation with ‘Merhamet’Australia, HO ‘Merhamet’ MDD donated 45.000
kilograms of Kurban meat to starving people of Somalia, which will be distributed by
the Organization of the Islamic Conference
(OIC), in accordance with the requirements
and safety conditions.
Director of OIC Dr Ahmad Muhammad Adam thanked for the aid that represpecijalni prilog
sentative of ‘Merhamet’ personally handed
over to Somali people. He said that this aid
is considered valuable in many ways, keeping in mind what Bosnia and Herzegovina
and its people went through, and considering economic situation in our country.
Great support to ‘Merhamet’ in the
delivery of the humanitarian aid in Mogadishu was director of the Office of OIC in
Bosnia and Herzegovina An-nur Swar Eddahab. Largely thanks to him the operation
proceeded without any problems.
Somalia, a country located on the east
coast of Africa, counts about three million people living of meager agriculture.
Today the country, with all the supposed
concern of the UN and western countries
is in catastrophic condition. The population
of the country, including a large number of
children, mass dying of hunger in front of
the whole world that is wasting food, and
humanitarian catastrophe is growing every
day. In Somalia, we can rightly say, we are
witnessing the most serious forms of human unhappiness and suffering.
Aktivnosti Regionalnog odbora Zenica
Učenici ugostiteljske
škole na praksi
u „Merhametu”
R
Abonentima kuhinje podjeljeni su poljoprivredni proizvodi primljeni iz Turske
preko Sjedišta. Ameti Džafer iz Visokog donirao je 1.000 kilograma jabuka
koje su podijeljene socijalno ugroženom stanovništvu
egionalnio odbor ”Merha­
me­t a” Zenica primio je krajem marta, posredstvom Sje­
dišta u Sarajevu, robu od MCC-ja
namijenjenu za pakete socijalno
ugroženom stanovništvu, potvrdila
je direktor RO Zenica Zijada Kliko.
Četrdeset paketa, u vrijednosti
od 1.123 KM, podijeljeno je socijalno ugroženom stanovništvu u
Varešu, u saradnji sa Centrom za
socijalni rad Vareš. U Žepču je podijeljeno je 50 paketa.
U martu je socijalno ugroženom
stanovništvu u regiji Zenice podijeljeno 164 prehrambeno-higijenskih paketa, vrijednih 535 KM. U
aprilu je od „Mehameta” Njemačke,
takođe posredstvom Sjedišta, primljeno 180 dječijih paketića koji su
prodjeljeni djeci abonentima „Merhametove” kuhinje.
Osnovni odbor „Merhameta” Ka­
kanj podijelio je socijalno ugroženom
stanovništvu 238 prehrambeno-higijenskih paketa u vrijednosti 2.443
KM.
U saradnji sa direktorom i pedagogom Srednje stručne škole, dogovoreno da učenici koji pohađaju Srednju ugostiteljsku školu, smjer kuharski,
obavljaju praksu - volontiraju u „Merhametovoj” kuhinji u Kaknju. Tako na
praksu u kuhinji svakog radnog dana
dolaze dva do tri učenika koji ujedno
vrše posjetu i dostavljaju obroke socijalno ugroženim licima koja nisu
u mogućnosti da dolaze u kuhinju. Podjela paketića u Kaknju
Praksu, koja traje od 1. februara, u
abran novi Izvršni odbor.
aprilu je obavljalo 26 učenika.
Abonentima kuhinje podjeljeni
U OO „Merhameta” Kakanj
21. aprila održana je Izvještajno- su poljoprivredni proizvodi primizborna skupština na kojoj je iz- ljeni iz Turske preko Sjedišta.
Ameti Džafer iz Visokog donirao
je 1.000 kilograma jabuka koje su
podijeljene socijalno ugroženom
stanovništvu.
23
O
JUBILEJI
snovni odbor „Merhame­
ta“
Srebrenik
obilježio
je 24. aprila svoj dva­d e­
setogodišnji jubilej. U prisustvu
predstavnika općinskih vlasti, Islamske zajednice u BiH, rukovodstva HO „Merhamet“ MDD i brojnih građana Srebrenika i gostiju,
održana je svečana sjednice OO
„Merhameta“ Srebrenik“.
Načelnik Općine Srebrenik Me­
hmed Bajraktarević u svom pozdravnom govoru naglasio je da
je „Merhamet“ časna organizacija, začeta u najtežim vremenima
po bošnjački narod i kada je bio
najpotrebniji.
- „Merhamet“ pruža ogromnu
pomoć civilnim organima lokalne
zajednice. To cijenimo i veoma smo
mu zahvalni. „Merhamet“ je nahranio puno gladnih usta, bez obzira na
vjeru i naciju. Neka „Merhamet“ i
dalje nastavi svoju časnu misiju, a
historijski sud daće najbolju ocjenu
o njemu - kazao je Bajraktarević..
Predsjednik HO „Merhamet“
MDD Hajrudin Šahić izrazio je
zahvalnost i poštovanje predsjedniku OO „Merhameta“ Srebrenik Osmanu ef. Mujiću, načelniku
Općine Mehmedu Bajraktareviću i
svima onima koji su pomogli „Merhametu“ da ostvari svoju misiju.
Fatiha za šehide
24
„Merhamet“ u Srebreniku
Sa svečane sjednice:
„Merhamet“ je danas
čvrsto na svojim nogama
Časna misija
Nasvečanojsjednici promovirana Monografija o 20. godina „Merhameta“
Šahić je kazao da je „Merhamet“
uvijek dijelio sudbinu svoga naroda, te naglasio da „Merhamet“ u
februaru 2013. godine obilježava
nesvakidašnji jubilej, odnosno 100.
godišnjicu osnivanja.
Direktor
Regionalnog
odbora „Merhameta“ Tuzla Adil
Pezerović odao je veliko priznanje
srebreničkom „Merhametu“ i ljudima koji su ga vodili. O časnoj ulozi
i misiji „Merhameta“ govorili su i
izaslanik tuzlanskog muftije Bekir
ef. Šabić, te glavni imam Medžlisa
Islamske zajednice Srebrenik Refik
ef. Hodžić.
Predsjednik Osnovnog odbora
„Merhameta“ Srebrenik Osman ef.
Mujić kazao je kako je iza „Merhameta“ dvadeset godina od osnivanja u
veoma teškom vremenu, „vremenu
kada se iskazivala spremnost da se
organizuje humanitarna organizaci-
obilježio 20 godina rada
Zlatne
plakete
Šahiću i
Pezeroviću
Na svečanoj sjednici uručena
su i priznanja najzaslužnijim osobama. Zlatnu plaketu humanosti
dobili su muftija tuzlanski Husein ef. Kavazović, predsjednik
HO „Merhamet“ MDD Hajrudin
Šahić, predsjednik RO „Merhameta“ Tuzla Adil ef. Pezerović,
načelnik općine Srebrenik Mehmed Bajraktarević, Aktiv direktor
OŠ i MSŠ, odnosno Emir Hozić
i bivši načelnik općine Srebrenik
Osman Suljagić.
Uručena je i 21 srebrena plaketa za nesebično zalaganje u realizaciji humanitarnih programa
„Merhameta“ MDD, kao i 29 Plaketa humanosti.
dobročinstva
čiji je autor predsjednik srebreničkog „Merhameta“ Osman ef. Mujić
ja kroz koju će mnogi pokazati svoju humanost, svoju spremnost da
pomognu nemoćnom, protjeranom,
izgnanom, raseljenom, siromahu,
beskućniku, nevoljniku, siročetu
bez jednog ili oba roditelja, bez razlike na vjeru, spol, naciju, političku
ili bilo koju drugu pripadnost.“
- U ratnom i poratnom periodu na
području općine Srebrenik je bilo
smješteno preko 25.000 protjeranog,
na silu raseljenog i izmještenog
stanovništva iz svih područja BiH,
što je činilo nadpolovičnu većinu u
odnosu na stanovništvo Srebrenika.
Danas je “Merhamet” dva­d e­
setogodišnjak, mladić pun snage
i poleta, punoljetan, koji zna svoj
put, koji je prebolio dječije bolesti, prevazišao nasnalaženja, a bilo
je padova i uspona. Danas ”Merhamet” čvrsto stoji na svojim nogama - poručio je Mujić.
Na svečanoj sjednici promovi­
rana je Monografija o 20. godina
„Merhameta“ čiji je autor Osman
ef. Mujić.
- To je, kako je rečeno, „najljepši
je pisani spomenik o svim onim
običnim, hrabrim i humanim ljudima Srebrenika i naše općine, koji
su dijelili sudbinu svih nas i pružali
svoju nesebičnu, bratsku pomoć
onima kojima je ona bila potrebna.
Kako tada, tako i danas. Ona je i
najsvjetlija i najljepša niska sre­
breničkih bisera u „Merhametovoj“
ogrlici, sjećanju i istoriji svakog
našeg Bošnjaka i ove nam lijepe
domovine, što Bosnom se zove“ rečeno je na promociji.
Nakon završetka oficijelnog
dijela, svi učesnici konferencije su
proučili Fatihu za šehide Srebrenika koji su dali svoj život za ovaj
grad i državu Bosnu i Hercegovinu.
Mujić i Šahić
25
Aktivnosti RO “Merhameta” Sarajevo
prehrambeni
paketi,
brašno i
povrće za
socijalno
ugrožene
Kuhinja „Imaret“, koja je u aprilu imala
1.396 korisnika, skuhala je i podjelila
29.316 toplih obroka i 25.128 suhih obroka
u vrijednosti od 52.350 KM
R
egionalni odbor “Merhameta” Sarajevo svoje aktivnosti
u aprilu usmjerio je prema socijalno ugroženim građanima Kantona Sarajevo kojima je podjeljeno
120 prehrambenih paketa, u vrijednosti od 3.000 KM.
- Zahvaljujući donaciji Federalne
direkcije za robne rezerve, podjelili
smo 22.000 kilograma brašna, u vrijednosti od 15.080 KM, građanima
u rubnim djelovima Sarajeva kojima javna kuhinja nije pristupačna.
Tako su pomoć dobili žitelji Ilijaša,
Vogošće, Trnova i Hadžića. Također,
donacija Sjedišta “Merhameta”, a
26
riječ je o 2.500 kg brašna u vrijednosti od 1.450 KM, podijeljena je
najugroženijim korisnicima koji nisu
u prilici da primaju topli obrok u
našoj Imaretskoj kuhinji. U aprilu
smo zaprimili od Sjedišta Merhameta
blizu tri tone raznog povrća i voća,
ukupne vrijednosti od 1.770 KM kaže direktor RO „Merhameta“ Sarajevo Munib Bujak.
Kuhinja „Imaret“, koja je u aprilu imala 1.396 korisnika, skuhala
je i podjelila 29.316 toplih obroka
i 25.128 suhih obroka u vrijednosti
od 52.350 KM.
- Na projektu „Kućna njega“
Novi Grad, u okviru kojega brojimo
172 korisnika, medicinsko osoblje i
volonteri su imali 250 intervencija.
Izvršene su medicinske usluge poput
mjerenja pritiska, mjerenja šećera
i masnoće u krvi, previjanja rana,
pospremanja boravišnog prostora korisnika, izvođenja korisnika u šetnju,
obavljanja administrativnih poslova
za korisnike i slično. Obavljena je i
kupovina raznih lijekova i pelena u
iznosu od 500 KM - kaže Bujak.
Na projektu „Kućna njega“
Općine Centar devet volontera je obilazilo 100 korisnika. U aprilu je bilo
oko 500 intervenicija, korisnicima su
Regionalni odbor „Merhameta“ Mostar
Aktivnosti
vrijedne
33.000 maraka
Jedna
od akcija
RO Mostar
R
dostavljeni prehrambeni paketi u vrijednosti od 4.500 KM, a naknada za
volontere i njihov nesebični doprinos
„Merhametovom“ projektu iznosila
je 1.647 KM.
- Pored podjele prehrambenih
paketa, volonteri su u obavezi
da pomognu našim korisnicima
u obavljanju kućnih poslova kao
što je čišćenje, pranje, usisavanje,
obavljanje administrativnih, odnosno pisanju molbi raznim institucijama za ostvarivanje pojedinih
prava, plaćanje režijskih troškova,
odvođenje ljekaru i slično –
naglašava Bujak.
egionalni odbor „Merhameta“
Mostar primio je u martu i
aprilu donacije u prehrambenim artiklima u vrijednosti od blizu tri
hiljade maraka. Riječ je o brašnu, riži,
ulju, tjestenini, grahu, krem juhama
koje je RO Mostar dobio posredstvom Sjedišta „Merhameta“ Sarajevu.
Građani sa područja koje „pokriva“ RO Mostar donirali su „Merhametu“ krompir, smrznuti grašak,
svježi špinat i odjeću u ukupnoj
vrijednosti od oko 640 maraka, dok
je „BH Telecom“ poklonio dječije
paketiće vrijedne 249 maraka.
Narodna kuhinja Jablanica je
u pomenutom periodu pripremila
i podijelila 6.594 obroka čija vrijednost prelazi 12.200 maraka. U
okviru projekta “Obrok kod kuće”,
88 korisnika dobilo je prehrambene
artikle vrijedne blizu 750 KM, dok
je u okviru projekta “Kućna njega”
u Jablanici podijeljeno lijekova u
vrijednosti od 180 KM i obavljeno
je 20 kućnih posjeta.
Poliklinika Mostar imala je 220
kućnih posjeta (vrijednost 220 KM),
te je obavila sedam kardioloških
pregleda (350 KM) i 14 EKG
pregleda (140) KM
Osnovni odbor Čapljina podijelio
je prehrambene pakete vrijedne 208
KM, 35 dječijih paketića vrijednih
280 KM. Osnovni odbor Jablanica
putem humanitarnih telefona prikupio je 350 KM dobrovoljih priloga.
- Osnovni odbor „Merhameta“ Konjica, u saradnji sa slovenačkom nevladinom organizacijom “Eko Alt” iz
Vindola, obezbijedio je stipendije za
sedam učenika (280 KM), od turske fondacije za 10 učenika po 50 KM. Za 150
najugroženijih porodica obezbijeđeni su
paketi hrane, odjeće i obuće u vrijednosti
od 9.500 KM, smjenskog krompira u vrijednosti od 400 KM.
Novootvoireno zdravstveno-socijalno savjetovalište obavilo je 140
pregleda vrijednih 1.400 KM, dok je
na humanitarnom koncertu za porodicu Dželilović prikuljeno 6.000 KM.
U martu i aprilu ukupna vrijednost
aktivnosti RO „Merhameta“ Mostar
iznosila je više od 33.000 maraka - kaže
direktor RO Mostar Omer Ivković.
27
Regionalni odbor „Merhameta“ Travnik
Podijeljeno 55.710
obroka u četiri kuhinje
Jajačka dijaspora u švedskom Malmeu organizovala je druženje humanitarnog
karaktera na kojem je prikupljeno 1.914 KM za Narodnu kuhinju Jajce
U
četiri kuhinje Regionalnog
odbora „Merhameta“ Travnik
za prva tri ovogodišnja mjeseca podijeljeno je 55.710 obroka. Podijeljeno je i 200 prehrambenih paketa porodicama kojima kuhinje nisu
dostupne zbog udaljenosti, vrijednih
oko 10.000 maraka.
- Ponosni smo što smo uspjeli podijeliti pakete ugroženim
građanima i što smo obradovali 200
porodica, ali i na ono što su uradile
naše kuhinje u proteklom periodu
- kaže direktor RO „Merhameta“
Travnik Mustafa Indžić.
Osnovni odbor „Merhameta“
Jajce realizirao je u periodu od 15.
juna 2011. do 15. januara 2012. godine projekat pod nazivom „Sigurnim koracima ka suzbijanju
siromaštva“. Projekat je realiziran
u saradnji sa Fondacijom za socijalno uključivanje u BiH i općinom
Jajce koji su bili finansijeri projekta, te Centrom za socijalni rad
Jajce koji je bio partner u projektu. Vrijednost projekta iznosila je
51.872 KM. Od toga je Fondacija
Foto: Donacija javnoj kuhinji u Jajcu
participirala je sa 31.872, a općina
Jajce sa 20.000 KM. Projekat se
odnosio na podjelu toplih obroka za
50 socijalno ugroženih osoba u ruralnim područjima općine Jajce i 57
korisnika u gradskom području. Za
potrebe realizacije projekta nabav-
ljeno je i vozilo (caddy), te profesionalno posuđe (manjerke ) za
podjelu hrane na terenu, što ostaje
u trajnom vlasništvu „Merhameta“
Jajce.
- Nakon završetka ovog projekta
“Merhamet“ Jajce je u potrazi za
Izabran novi Izvršni odbor
Dževad Ibrahimović na
čelu „Merhameta“ Bugojno
Krajem marta, u prostorijama općine Bugojno, održana je
Skupština Osnovnog odbora „Merhameta“ Bugojno na kojoj je jednoglasno izabran Izvršni odbor.
Za predsjednika Izvršnog odbora
izabran je Dževad Ibrahimović, a
za članove Nadir Haračić, Merima
Ždralović, Sadik Verunica i Edna
Fuka.
Obraćajući
se
članovima
Skupštine, direktor Regionalnog
odbora „Merhameta“ Travnik Mus-
28
tafa Indžić govorio je o aktivnostima „Merhameta“, naglašavajući
da je vrijeme za nove ljude koji će
pokrenuti stvari nabolje.
Načelnik općine Bugojno Hasan
Ajkunić čestitao je predsjedniku
i članovima Izvršnog dobora OO
„Merhameta“ Bugojno i dodao da
je zadovoljan njihovim izborom.
Ajkunić je naglasio da će podržati
ovu ekipu u njihovom radu i da će
pomoći bugojanskom „Merhametu“
Ibrahimović: Novi predsjednik
novim projektima koji bi doprinijeli
boljem funkcionisanju Oosnovnog
odbora Jajce, kao i Narodnje kuhinje u ovom gradu. HO „ Merhamet
OO Jajce ostvarila je dobru komunikaciju sa Fondacijom za socijalno
uključivanje u BiH čime su postavljeni temelji dalje saradnje i rada
na budućim projektima - kaže pred-
sjednik Osnovnog odbora „Merhameta“ Jajce Latif Halaba.
Jajačka dijaspora koja živi u
švedskom gradu Malmeu organizovala je druženje humanitarnog
karaktera na kojem je prikupljeno 1.914 KM za Narodnu kuhinju Jajce. Predstavnik dijaspore u
Švedskoj Haris Klipo pomenutom
iznosu kupio je prehrambene artikle
koje je uručio Narodnoj kuhinji.
Dogovorena je i dalja saradnja sa
jajačkom dijasporom u Švedskoj,
koja je obećala da će i dalje organizovati slične humanitarne akcije
kako bi pomogli rad Osnovnog odbora „Merhamet“ Jajce i Narodne
kuhinje.
Od donacije
kupljeni
prehrambeni
proizvodi
„Deutsche Post Com“ iz
Bona donirao 1.500 eura
Travnički „Merhamet“ dobio je
donaciju vrijednu 1.500 eura od
zaposlenika preduzeća „Deutsche
Post Com“ iz Bona, kćerke
njemačke firme „Deutsche Post“
koja je evropski lider iz oblasti
poštanskih djelatnosti. Prikupljanje novčane pomoći realizovana je u
okviru socijalnog programa “Living Responsibilty” koju svake
godine organizuju zaposlenici
„Deutsche Post“ kroz različite vidove pomoći ugroženim kategorijama stanovništva ili kroz projekte
unapređenja, zaštite i uređenja
okoliša u Njemačkoj i u drugim
zemljama. Jedan od glavnih ciljeva ovog socijalnog programa je
unapređenje socijalne odgovornosti zaposlenika preduzeća.
Prikupljanje novčanih sredstava
za travnički „Merhamet“ pokrenuo je zaposlenik „Deutsche Post
Com“, Travničanin Sandi Rajić Tvrtković, koji i na ovaj plemenit
način želi pomoći najugroženijim
stanovnicima grada u kojem je
rođen. Ovaj humani projekat real-
izovao je u saradnji sa travničkim
udruženjem “Vlašić planet života”.
Travnički „Merhamet“ je od
navedenih novčanih sredstava
nabavio prehrambene proizvode i,
uz podršku volontera Centra za edukaciju Mladih iz Travnika (CEM),
podjelio 60 humanitarnih paketa naujgroženijim sugrađanima.
Travnički „Merhamet“ zahvalio se
svima koji su učestvovali u ovom
projektu, a posebno zaposlenicima
„Deutsche Post Com“ iz Bona na
donaciji.
29
Besplatna
obuka za
učenike
Regionalni odbor „Merhameta“ Tuzla
Za kuhinju Imaret
učenici skupili pomoć
od 40.000 maraka
U
“
čenici osnovnih i srednjih
škola sa područja Tuzle i
Tuzlanskog kantona već deset godina aktivno učestvuju u akciji
pod nazivom “ Učenici pomažu Narodnu kuhinju Imaret u Tuzli”. Svojim
prilozima u životnim namirnicama
oni u velikoj mjeri pomažu prehranjivanje velikog broja siromašnih
građana Tuzlanskog kantona.
- U prošloj akciji učestvovalo je
65 osnovnih i deset srednjih škola
sa područja TK koje su prikupile
30
Najbolje rezultate u akciji
ostvarila je Općina Gračanica,
čije su škole (11 osnovnih i
dvije srednje škole) prikupile
namirnica u vrijednosti većoj
od 8.000 KM
”
raznih prehrambenih artikala, čija
vrijednost prelazi 40.000 KM.
Najbolje rezultate u akciji ostvarila
je Općina Gračanica, čije su škole
(11 osnovnih i dvije srednje škole)
prikupile namirnica u vrijednosti
većoj od 8.000 KM. Posmatrano po
školama, najbolje rezultate u Tuzlanskom kantonu, od 3.290 KM,
ponovo je ostvarila Osnovna škola
„Savfet beg Bašagić“ iz Gradačca kaže direktor Regionalnog odbora
“Merhameta” Tuzla Adil Pezerović.
Regionalni odbor “Merhmaeta“
Tuzla na zajedničkoj svečanosti
uručio specijalne zahvalnice svim
Podijeljeni paketi
povratnicima u Srebrenici,
Bratuncu i Vlasenici
Regionalni odbor „Merhamet“ Tuzla uručio je 180 porodičnih paketa povratničkim porodicama koje su bile posebno pogođene ekstremnim zimskim nepogodama u februaru ove godine. Ove pakete sa neophodnim životnim namirnicama dobilo je stotinu porodica na području
Općine Srebrenica, te po 40 porodica na području Općina Vlasenica i
Bratunac.
školama koje su učesstvovale u
akciji, kao i posebne zahvalnice
školama koje su otvarile najbolje
rezultate. Zahvalnice su uručene
i onima koji su zaslužni za uspjeh
Akcije „Učenici pomažu rad Narodne kuhinje Imaret u Tuzli“, a
to su muftija tuzlanski Husein ef.
Kavazović, ministrica obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi
TK Nađa Avdibašić-Vukadinović,
Pedagoški zavod TK, te predsjednici Aktiva direktora osnovnih i Aktiva direktora srednjih škola.
Regionalni odbor „Merhameta“
Tuzla, u saradnji sa američkom organizacijom „Mercy USA“, organizira
besplatnu obuku na računarima za
djecu šehida i poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i demobilisanih
boraca sa područja tuzlanske regije.
Do sada je oko 40 mladih uspješno
završilo obuku i dobilo certifikate,
a početkom maja počeo i treći kurs
u koji je uključeno dvadeset učenika
Pezerović tokom podjele pomoći u Srebrenici
i studenata.
Prema riječima predsjednika organizacije „Merci USA“ dr. Gasana,
za ove namjene ova organizacija je
kupila pet kvalitetnih računara, a u
planu je kupovina još pet. On je naglasio da će obuka trajati sve dok
ima zainteresovanih, a nakon toga će
računari preći u vlasništvo RO “Merhameta“ Tuzla, kako je to i ugovorom
regulisano.
Učenik VI. razreda OŠ iz Tuzle
Enes Mušović i njegov amidžić
Ademir Mušović najmlađi su polaznici obuke. Kažu da su se prijavili jer imaju veliku želju da nauče
raditi na računaru i da savladaju sve
mogućnosti koje on nudi.
Omer Tukić je učenik IV razreda
Ekonomske škole u Tuzli i, takođe,
ima namjeru potpuno
ovladati
računarom.
- Danas je nemoguće živjeti i
učiti bez kompjutera i ja se nadam
da će mi znanje koje steknem mnogo
pomoći u mom daljem školovanju i
radu - kazao je Omer i naglasio da mu
to jamče i veoma kvalitetni voditelji
obuke.
Obuka za rad na računarima, koja
se održava u prostorijama „Merhameta“, traje već pola godine i, prema
očekivanjima, biće nastavljena i u narednim mjesecima.
31
Regionalni odbor „Merhameta“ Maglaj
Nastavak saradanje sa
njemačkim “Malteserom”
Goste iz Njemačke posebno je impresionirao Projekat „Kap po kap - Slap“,
te su istakli da će to biti i njihov moto u budućem radu
Gosti iz Njemačke sa domaćinima u Maglaju
V
isoka delegacija njemačke
humanitarne organizacije „Ma­­
lteser“ posjetila je 8. maja Regionalni odbor „Merhameta“ Maglaju. Cilj
posjete dokazanih prijatelja iz Ester Winkela, gdje je sjedište Ureda „Ma­ltesera“
za Jugoistočnu Evropu je ana­liziranje
dosadašnjih odnosa kroz 15-godišnju
saradnju ove organizacije i RO „Merhameta“ Maglaj kako bi se utvrdili
budući pravci djelovanja i oblici sa­
radnje ove dvije organizacije.
Delegaciju je predvodio direktor Ureda za Jugoistočnu Evropu
Vernera (Werner) Klasnera, koji
je u proteklim godinama uspješno
sarađivao sa RO Maglaj kroz realizaciju projekata višemilionske vrijednosti. U delegaciji je bio i novi
koordinator i njegov
pomoćnik
koje je Centrala u Limburgu odredeila za budući rad i saradnju jer
32
gospodin Klasner u julu odlazi u
zasluženu mirovinu. Osim njih dvojice, u posjeti Maglaju bile su i dvije značajne osobe kada je u pitanju
Centrala „Maltesera“ i to pomoćnik
generalnog direktora i koordinator
socijalnog programa „Maltesera“.
- Bila je to prilika da se još jedan
put razgovara o dosadašnjoj uspješnoj
saradnji, uz puno riječi hvale gospodina Vernera Klasnera za naše aktivno
učešće u partnerstvu. Stekao se dojam
da „Merhamet“ uživa visoko povjerenje kod „Maltesera“ u Njemačkoj. Gosti
su obećali da će saradnja biti sigurno
nastavljena i nakon odlaska gospodina
Klasnera u penziju, koji će i dalje ostati aktivan kao volonter, jer on je i
počasni građanin općine Maglaj pa
mu to, kako je istakao, daje posebnu
obavezu kako je istakao - kaže direktor RO „,Merhameta“ Maglaj Atif
Spahić.
Spahić je goste upoznao sa aktivnostima koje vodi ovaj RO, kao sa
djelovanjem i uspjesima u realizaciji
projekata „Merhameta“ u BiH.
- Goste iz Njemačke posebno je
impresionirao Projekat „Kap po kap
- Slap“, te su istakli da će to biti i njihov moto u budućem radu. Dogovoren je i jedan od narednih projekata,
a riječ je o uvezivanje sa osnovnom
školom Koblenc i organiziranju
zajedničkih kampova u Maglaju i
Koblencu. Posebno treba istaći zainteresiranost „Maltesera“ za budući
projekat RO „merhameta“ Maglaj, a
tiče se dnevnog centra za stare osobe
- kaže Spahić.
Delegaciju je primio i nečelnik
općine Maglaj Mehmed Mustabašić, a
druženje se nastavilo na zajedničkom
ručku koji je upriličio načelnik.
Aktivnosti RO „Merhameta“ Goražde
hrana za povratnike u RS
P
ovratnička porodica Esada
Karšića vratila se 2003. godine
u potpuno devastiranu kuću
u selu Mašići, u RS, udaljeno oko
sedam kilometara od Goražda.
Uz malu pomoć Federalnog
ministarsva za izbjeglice i raseljena
lica, tu su kuću Karšići osposobili
za boravak.
Esad i njegova supruga Jasmina
u veoma teškim uslovima odgajaju
troje djece, od kojih dvoje idu u
školu u Goraždu. Karšići nisu uspjeli obezbijediti djeci besplatnu
autobusku kartu do škole i nazad,
a pošto ni Esad ni Jasmina ne rade
snalaze se kako mogu. Njih dvoje
su aplicirali za stipendiju za jedno dijete koju HO “Merhamet”
MDD dodjeljuje iz Fonda „Edah
Bećirbegović”, naglašavajući da bi
ima takva pomoć mnogo značila.
Inače, porodica Karšić od Regionalnog odbora “Merhameta” Goražde
u svim dosadašnjim podjelama humanitarne pomoći redovno su dobijali ono što je bilo na raspolaganju,
poput hrane, odjeće, obuće i drugog.
Jasmina Karčić: Velika pomoć “Merhameta”
- U toku je akcija koju provodi
RO “Merhameta” Goražde. Riječ
je o podjeli hrane u svim školama
Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, učenicima čiji roditelji
nisu zaposleni, a povratnici su u
RS. I ovom prilikom je porodica
Karšić od „Merhameta” dobila brašno, ulje, konzerve, rižu,
grah i druge životne namirnice
– kaže direktor RO „Merhameta”
Goražde Šemsudin Kuljuh.
„Merhamet“ Makedonije
Pomoć za 28 porodica
”Merhamet” Makedonije svo­j im hedijama obradovao je najsiromašnije porodice, kojima je podijelio
humanitarnu pomoć u hrani i sredstvima za higijenu.
„Merhamet“ je, odlukom Upravnog odbora, izabrao 28
porodica koje su u stanju socijalne potrebe i uručio im
humanitarne pakete.
Prema riječima predsjednika „Merhameta“ Ma­
kedonije Dr. Mustafe Ćustovića, svakoj od 28 porodica uručeni su po jedna veća brašna tip-500 od
25 kilograma,po jedna kesa šećera od dva kilograma, zatim ulje, kafa i toaletni sapuni.
- Iako je relativno mali broj siromašnih porodica
tretiran ovom humanitarnom akcijom našeg “Merhameta”, u skladu s našim mogućnostima, ipak smo
pokazali da je najveća vrlina “Merhameta” humanost
i milosrđe i u ovim teškim vremenima društvenoekonomske krize. I u toj krizi mi uspjevamo da,
makar djelimično, ublažimo težak život porodicama koje su u stanju socijalne potrebe - kaže doktor
Ćustović.
Doktor Ćustović u jednoj od akcija
33
V
VREMEPLO
Iz „Merhametovih“ pravila (1913. - 1933.)
Sprečavanje prosjačenja
i pomaganje sirotinje
Ko svoj godišnji zekjat, sadaku i fitru poklanja „Merhametu“
može sa sigurnošću tvrditi da ih je dao na pravo mjesto
Iz Spomenice dvadesetogodišnjice
opstanka i djelovanja Muslimanskog dobrotvornog društva „Merhamet“, koja je
posveća radu „Merhameta“ od njegovog
osnivanja 1913., pa do 1933. godine, za
ovaj broj našeg biltena izdvajamo tekst o
tadašnjim „Merhametovim“ pravilima.
§1.
Društvu je ime Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“ za sprečavanje
prosjačenja i pomaganje sirotinje, sa
sjedištem u Sarajevu. Djelokrug društva
ograničava se na grad Sarajevo.
§2.
Svrha je udruženja da ukine
prosjačenje među mislimanskom sirotinjom u gradu Sarajevu, te će u tu svrhu
društvo nastojati:
Da po vremenu i materijalnoj snazi
osnuje sirotinjski dom, u kojem će naši
utočišeta oni starci i stare muslimanske
žene koji su neobskrbljeni i za svaki rad
nesposobni.
Da pruži materijalnu pomoć neobskrbljenim i za rad nesposobnim mislimanima i muslimankama, kao i nejakoj djeci
muslimanske vjere.
Da traži zarade muslimanima i muslimankama i da ih smješta na razne radove
i time im pruži priliku boljeg i časnijeg
načina života, nego je onaj od samog
prosjačenja.
Da samostalno ili u sporazumu s drugim humanim islamskim institucijama
namješta nezaposlenu islamsku mladež,
prije negoli bi se na prosjačenje dala, na
razne trgovine i zanate.
Uopće sve učiniti da bi se
prosjačenje među muslimanima ukinulo i da bi se to u zakonskoj formi
današnjih prosjačkih zakona sprovelo
analogno onim kakvi i u drugim kulturnim zemljama postoje.
Da može u gornju svrhu samo-
34
stalno osnivati i prikladno privredno
preduzeće.
§3.
Sredstva su udruženja za vrđenje svoga cilja: 1. kulturna, 2. materijalna.
Kulturnim je sredstvima zadaća da savjetima, vazovima, sijelima, te priređivanjem
zabava i uopće svih drugih kulturnih sredstava omražava prosjačenje među muslimanskim svijetom i time podiže kulturni i
duševni nivo islamskog elementa, čija je
glavna zadaća posvemašnje iskorjenjivanje prosjačenja.
Za materijalno izvršenje svoga cilja,
sredstva su udruženja:
prihodi od članarine,
dobrovoljni prihodi,
zekjat,
vasijeti,
prihodi od zabava i teferiča priređenih
u tu svrhu, itd.
§4.
Članom udruženja može biti svaki
musliman i muslimanka, te svaki prijatelj
muslimanskog napretka.
§14.
Udruženje osniva stalan fond, koji će
služiti za gradnju sirotinjskog doma. Glavna Skupština će svake godine iz tekućih
dohodaka uložiti u ovaj fond izvjesnu svotu,
već prema društvenim prilikama.
§17.
Mjesečne potpore dijeliti će se onim
muslimanskim siromasima koji su posve
nesposobni za rad, te niotkud nemaju nikakve pomoći. Među ove spadaju:
mazlumi i jetimi,
posve stari i iznemogli ljudi i žene koji
žive od tuđe pomoći,
siromašne žene koje žive bez ikakove
pomoći sa dvoje ili više djece.
§18.
Onim siromasima koji su u vrlo
slabim prilikama, a ne uživaju nikakve
pomoći ili potpore, podijeliće odbor
kakvu potporu po svojoj uviđavnosti.