MERHAMET EVROPA NE SMIJE ZABORAVITI SREBRENICU

MUSLIMANSKO
DOBROT VORNO DRUŠT VO
Naš
MERHAMET
BILTEN SEPTEMBAR/OKTOBAR 2012.
FRANKFURT
Izložba povodom
stogodišnjice
MDD “Merhamet”
evropa ne smije
zaboraviti srebrenicu
„Merhamet“ uručio ček
GRAĐANIMA SIRIJE
I TURSKE 40.000 MARAKA
Kristijan Švarc-Šiling
HUMANISTIČKA
IDEJA U BOSNI
I HERCEGOVINI
ŽIVI KROZ
„MERHAMET“
iz Sadržaja
5 str.
Srednja škola Zavidovići
UČENICI
OBAVLJAJU
PRAKSU
NA IMANJU
„MERHAMETA“
12-13 str.
Novi reis IZBiH
HUSEIN EF.
KAVAZOVIĆ:
MIJENJAT
ĆEMO LOŠE I
ZASTARJELO
Kristijan Švarc-Šiling
17 str.
6-7 str.
„Merhamet“ uručio ček
GRAĐANIMA
SIRIJE I TURSKE
POMOĆ OD
40.000 MARAKA
HUMANISTIČKA
IDEJA U BiH
ŽIVI KROZ
„MERHAMET“
18-19 str.
8 str.
ASA art galerija Sarajevo
IZUZETNA
IZLOŽBA
ĆAZIMA
HADŽIMEJLIĆA
10-11 str. Nova knjiga Hajrudina Šahića
POMAK BH.
SOCIJALNE
NAUKE U
IZUČAVANJU
SIROMAŠTVA
Izložba u Frankfurtu
SUDBINA ŽRTAVA
SREBRENICE
PRED
NJEMAČKOM
JAVNOŠĆU
30-33 str.
Iz monografije
„Merhamet – 100 godina“
PRVI UŠLI
U MANJAČU
I SPASILI 105
LOGORAŠA
“NAŠ MERHAMET”
Izdavač: HO “MERHAMET” MDD Sarajevo
Bilten HO “MERHAMET” MDD
Bistrik 2
71 000 Sarajevo
Štampa: A dizajn
Tel. 033 534 609
Fax. 033 236 527
e-mail: [email protected]
Sarajevo, septembar/oktobar 2012.
DTP: LH print
Tiraž: 1.500
Novi ambasador BiH u Turskoj posjetio “Merhamet”
Podrška Damira Džanke
Predsjednik HO „Merhamet“
MDD Hajrudin Šahić, zamjenik
predsjednika dr. Abdul-Kerim Fazlić
i član Upravnog odbora prof. dr.
Ćazim Hadžimejlić primili su krajem
septembra u sjedištu „Merhameta“
u Sarajevu novoimenog ambasadora
Bosne i Hercegovine u Republici
Turskoj Damira Džanku.
Čelnici „Merhameta“ čestitali su
ambasadoru Džanki početak rada na
novoj diplomatskoj destinaciji. Ambasadoru Džanki zahvalili su i na njegovoj nesebičnoj podršci „Merhametu“,
kao i i na pomoći koju je ovoj humanitarnoj organizaciji pružio kao ambasador Bosne i Hercegovine u Pakistanu
tokom izgradnje Srednje škole za
djevojke u pakistanskoj regiji Muzaferabad.
Podsjetimo, škola je izgrađena
zahvaljujući velikoj akciji pod sloganom „Pomozimo djeci Kašmira“,
koju je sredinom aprila 2006. godine pokrenuo “Merhamet” nakon
razornog zemljotresa u pomenutoj oblasti u Pakistanu. Škola nosi
ime prvog predsjednika Republike
Bosne i Hercegovine, rahmetli Alije
Izetbegovića.
Ambasador Damir Džanko nagla-
Ambasador Džanko sa Šahićem i Fazlićem
sio je tokom susreta u „Merhametu”
da će i dalje podržavati akcije i misiju
ove humanitarne organizacije te da
će i tokom ambasadorskog mandata
u Republici Turskoj biti na usluzi
„Merhametu”.
Tokom susreta u Zagrebu
Šahić zahvalio ef. Omerbašiću
na pomoći BiH i „Merhametu“
Predsjednik HO „Merhamet“ MDD dr. sci Hajrudin Šahić
susreo se polovinom septembra u Zagrebu sa bivšim muftijom zagrebačkim Ševkom ef. Omerbašićem. Tokom srdačnog
susreta u prostorijama Zagrebačke džamije Šahić je efendiji
Omerbašiću, koji je otišao u zasluženu penziju, zahvalio za
svemu onome što je uradio za „Merhamet“, za Bosnu i Hercegovinu i njene građane tokom agresiju na našu zemlju.
Inače, odlukom Skupštine HO „Merhamet“ MDD, Ševki ef.
Omerbašiću dodijeljeno je najveće „Merhametovo“ priznanje
za njegove zasluge u zbrinjavanju izbjeglica i prognanika, kao i
u logističkoj podršci Bosni i Hercegovini.
Čitajte naš portal:
www.merhamet.ba
4
Ef. Omerbašić i Šahić: Srdačan susret
Imanje u Kučicama:
Omerbegović i Šahić
sa učenicima
Saradnja sa Srednjom tehničkom školom u Zavidovićima
Učenici obavljaju praksu
na imanju „Merhameta“
Učenici poljoprivrednog smjera
Srednje tehičke škole iz Zavidovića
počeli su sa obavljanjem prakse na poljoprivrednom imanju HO „Merhamet“
MDD u mjestu Kučice kod Zavidovića.
Rezultat je to sporazuma koji je „Merhamet“ potpisao sa ovom školom.
Riječ je o imanju koje povrćem
snabdijeva „Merhametove“ javne
kuhinje širom BiH. Proizvodima sa
ovog imanja pomažu se siromašne
kategorije bh. stanovništva, centri za
odvikavanje od droge, domovi za nezbrinutu djecu i ostale slične institucije.
Samo u 2011. godini sa ovog imanja
podijeljene su 72 tone povrća.
Predsjednik HO „Merhamet“ MDD
Hajrudin Šahić posjetio je pomenute
učenike u Kučicama i uručio im prigodne hedije.
- Drago mi je da je „Merhamet“
uspostavio saradnju i na ovaj način
sa jednom obrazovnom institucijom.
Od prakse na ovom imanju imat ćete
dvostruku korist. Prva je što ćete ovdje steći znanje koje će vam trebati u
vašem budućem poslu, a istovremeno
ćete razviti osjećaj solidarnosti, s obzirom da sve što se proizvede na ovom
imanju ide u humanitarne svrhe - kazao
je Šahić zavidovićkim učenicima.
Salko Omerbegović, koordinator
projekta „Merhametovog“ imanja u
Kučicama, kao i imanja u Visokom,
upoznao je učenike Srednje tehičke
škole sa onim šta je do sada urađeno na
poljoprivrednom imanju na kojem će
obavljati praksu. Zavidovićki učenici
su obišli i plastenike gdje će sticati
svoje praktično znanje.
Nastavnica Srednje tehičke škole
Nevena Hadžiavdić zahvalila se
Hajrudinu Šahiću i „Merhametu“ koji
su omogućili učenicima te škole obavljanje prakse.
- Mi smo tu da nešto naučimo i da
pomognemo „Merhametu“ u znak zahvalnosti što nam je izašao u susret i
omogućio da naši učenici obavljaju praksu na ovom i ovakvom poljoprivrednom
imanju - kazala je nastavnica Hadžiavdić.
5
DONACIJE
“Merhamet” uručio ček turskom ambasadoru Ahmetu Yildizu
građanima Sirije i
Turske 40.000 maraka
O aktivnostima „Merhameta“ u Turskoj se veoma dobro zna, rekao je Yildiz
Ambasador Yildiz sa rukovodstvom „Merhameta“
M
uslimansko dobrotvorno dru­
štvo „Merhamet“ u Sarajevu
je 4. septembra turskom ambasadoru u BiH Ahmetu Yildizu uručilo
donaciju u vrijednosti od 40.000 KM za
izbjeglice iz Sirije u Turskoj i stanovništvo
turske pokrajine Van, koju je prošle godine zadesio razorni zemljotres. Tim
povodom je u sjedištu HO „Merhamet“
MDD održana pres-konferencija. Ambasador Yildiz je zahvalio na ovoj pomoći
„Merhameta“ i građana BiH ističući da
trenutno u kampovima u Turskoj bo-
ravi više od 200.000 izbjeglica iz Sirije.
- Veoma cijenimo što „Merhamet” na ovaj
način želi pomoći ovom stanovništvu. O
aktivnostima „Merhameta“ u Turskoj se
veoma dobro zna. Želim da se događaji
poput onih u Siriji, kao i u Vanu, ne
dešavaju ni u Bosni i Hercegovini, ni
u Turskoj - rekao je ambasador Yildiz
novinarima iz brojnih medijskih kuća.
Predsjednik „Merhameta“ Hajrudin
Šahić, koji je ambasadoru Yildizu uručio
pomenuti ček u vrijednosti od 40.000
maraka, kazao je da su ta novčana sred-
Posjeta ambasadi
Uručenju „Merhametove“ donacije i zajedničkoj preskonferenciji u sjedištu „Merhameta“ prethodila je prva posjeta delegacije ove humanitarne organizacije ambasadoru Turske u BiH Ahmetu Yildizu. Naime, predsjednik „Merhameta“
Hajrudin Šahić i članovi Upravnog odbora, prof. dr. Džemal
Najetović i prof. dr. Ćazim Hadžimejlić, poželjeli su ambasadoru Yildizu uspješan rad u BiH i upoznali ga sa aktivnostima
i misijom „Merhameta“.
6
stva prikupljena zahvaljujući građanima
koji su dobrovoljni prilog uplaćivali
putem žiroračuna ili posredstvom humanitarnih kasa „Merhameta“ širom
Bosne i Hercegovine.
Prema Šahićevim riječima, ukoliko
ovakvo stanje u Siriji potraje, „Merhamet“ će razmotriti mogućnost da
ponovo organizira akciju za građane
te zemlje. Predsjednik Šahić je novinarima izjavio da je teško pobrojati sve
akcije „Merhameta“ na koje su se bh.
građani odazvali.
Uručenje čeka ambasadoru Yildizu
Brojni novinari na pres-konferenciji
- Ovoga puta pomenuo bih samo
najznačajnije i najrizičnije akcije koje
je „Merhamet“ uspješno realizirao.
Naime, rijetke su humanitarne organizacije u svijetu, sa puno većim
budžetom, koje su ušle u Somaliju i
uručile donaciju. To je uspjelo „Merhametu“ koji je nedavno uručio gladnom narodu Somalije donaciju u
vrijednosti većoj od 500.000 KM, u
kurbanskom mesu i lijekovima.
„Merhamet“ je, takođe, bio je jedna
od rijetkih humanitarnih organizacija koja
je uspjela probiti blokadu Gaze i palestinskom narodu uručiti pet moderno opremljenih sanitetskih vozila, vrijednih oko
300.000 KM. Osim toga, „Merhamet“ je,
nakon prirodnih katastrofa, pomogao narodima SAD-a, Japana, Haitija, Pakistana,
Indonezije i Irana - izjavio je Šahić.
Pres-konferenciji su prisustvovali
i zamjenik predsjednika „Merhameta“
dr. Abdul-Kerim Fazlić, dopredsjednici „Merhameta“ prof. dr. Šahzija
Đonlagić-Dreca i Adil ef. Pezerović,
kao i članovi Upravnog odbora prof.
dr. Džemal Najetović, prof. dr. Ćazim
Hadžimejlić, Izmir Hadžiavdić, Bakir Zaćiragić i predsjednik Skupštine
„Merhameta“ Munib Bujak.
Posjeta supruge ambasadora Althakafija
Ojačati saradnju „Merhameta“
sa saudijskim organizacijama
Amal Al-Otishan, supruga ambasadora Saudijske Arabije u Bosni i Hercegovini Eida Mohammeda Althakafija
posjetila je početkom septembra sjedište
HO “Merhamet” MDD u Sarajevu,
gdje je razgovarala sa predsjednikom
ove organizacije Hajrudinom Šahićem.
Amal Al-Otishan prenijela je selame
svog supruga, ambasadora Althakafija
Dobrodošlicu su gošći poželjeli i zamjenik predsjednika „Merhameta“ dr.
Abdul-Kerim Fazlić, dopredsjednici
„Merhameta“ prof. dr. Šahzija ĐonlagićDreca i Adil ef. Pezerović te članovi
Upravnog odbora prof. dr. Džemal
Najetović i prof. dr. Bakir Zaćiragić.
Tokom razgovoara sa predsjednikom
Šahićem, Amal Al-Otishan, interesirala se o radu i aktivnostima „Merhameta“, predlažući da „Merhamet“
uspostaviti dobru saradanju sa humanitarnim organizacijama iz Saudijske
Arabije. Na tom putu, kako je kazala,
Amal Al-Otishan sa
čelnicima „Merhameta“
„Merhamet“ može očekivati podršku
Ambasade Saudijske Arabije u BiH.
Predsjednik „Merhameta“ Hajrudin
Šahić upoznao je suprugu saudijskog ambasadora sa temeljnim ak-
cijama „Merhameta“ u BiH i u inostranstvu. Šahić je zahvalio Vladi
Saudijske Arabije i narodu te zemlje
na nesebičnoj pomoći BiH i njenim
građanima.
7
Sa otvaranja izložbe:
Neprocjenjiva vrijednost
ASA art galerija u Sarajevu
I
IZUZETNA Izložba prof. dr.
Ćazima Hadžimejlića
zložba autora prof. dr. Ćazima
Hadžimejlića, pod nazivom „Nezaboravljena historija - 550 godina od osnutka Sarajeva i tesavvufske tradicije“, otvorena je za javnost polovinom septembra
u ASA art galeriji u Sarajevu.
Cilj izložbe je obilježavanje malo više
od pola milenija od nastanka grada Sarajeva, i šest godina uzastopne dodjele nagrade „Isa-beg Ishaković“, za čovjekov
nesebični doprinos gradu Sarajevu. Izložba
sadrži značajne i dostupne dokumente Isa
Begove zavije sve do rušenja, ovog prvog i
značajnog objekta za grad.
- Ova izložba jedna je od najznačajnijih
i najdražih u mojoj karijeri. Pojedini artefakti su zaista neprocijenjive i izuzetne
historijske i kulturološke vrijednosti. To
su eksponati koji svjedoče o jednom vremenu i načinu života. Njihov specifikum
se ogleda u tome što ih je sada u 21. vjeku
nemoguće napraviti u izvornom obliku, a
pogotovo ne ručno kao što su prvobitno
izrađeni - kazao je autor izložbe prof. dr.
Ćazima Hadžimejlić, koji je, inače, član
Upravnog odbora HO „Merhamet” MDD.
8
Hadžimejlić: Značajni eksponati
Grad Sarajevo je, prema njegovim
riječima, kroz svoj nastanak i razvoj izgradio specifičnu kuturu, tradiciju, različite
vidove umjetnosti i način življenja,
inspirišući se likom Isa-beg Ishakovća i
njegove zavije, mevlevihane.
- Nastanak grada na toj duhovnoj ko­­
mponenti kroz interesantan historijski,
ku­lturološki, naučni, ekonomski, me­
đureligijski, društveni razvoj sve do da­
našnjih dana, evo 550 godina istrajavanja
Sarajeva, predstavlja simbol Balkana naglasio je Hadžimejlić.
Posebnost ove izložbe ogleda se u tome
što su neki eksponati stari i više od 500 godina. Posjetioci izložbe imali su priliku vidjeti
neke od najstarijih rukopisa sa ovog prostora,
kaligrafske zapise, sufijske nošnje, kape, tespihe, rodoslove, rahle koje su stare 300 godina, te originalne bosanske ćilime.
Izložba ostaje otvorena do 16. novembra. Eksponati su sa bh. prostora i dio su trajne postavke porodičnog muzeja šejh Musa
hafiz Kjazim Hadžimejlić, u Vukeljićima
kod Fojnice. Pored ovih eksponata izloženi
su i autorovi radovi.
Kuhinja u Novom Travniku: Prijem za korisnike
Rukovodstvo „Merhameta“ na svečanosti
Svečanost „Merhameta“ u Novom Travniku
Javna kuhinja u „novom ruhu“
U Novom Travniku je, u petak
21. septembra, svečano puštena
u rad renovirana i moderno opremljena „Merhametova“ javna
kuhinja. Ova kuhinja renovirana je
zahvaljujući holandskim veteranima iz Fondacije „Aktivni veterani“,
kao i finansijskoj pomoći holandske
Fondacije „Max Maakt Mogelijk“ u
vrijednosti od 70.000 maraka.
Renoviranu javnu kuhinju, u
Ljubunčić uručuje hedije Slagteru
prisustvu velikog broja njenih korisnika, otvorio je direktor Fondacije „Max Maakt Mogelijk“ Jan Slagter. Nakon toga, svim korisnicima
„Merhametove kuhinje“ uručeni su
prigodni paketi.
Otvaranje kuhinje pozdravio je i
načelnik Općine Novi Travnik Refik
Lendo, a direktoru Fondacije „Max
Maakt Mogelijk“ Janu Slagteru i
predstavnicima holandskih veterana
prigodne hedije uručila je predsjednica Osnovnog odbora „Merhameta“ Novi Travnik Ismeta Ljubinčić.
Otvaranju javne kuhinje u Novom Travniku prisustvovali su i
predsjednik HO „Merhamet“ MDD
Hajrudin Šahić, član Upravnog odbora Sulejman Garib kao i direktori
„Merhametovih“ regionalnih odbora Mustafa Indžić, Omer Ivković,
Zijada Kliko i Šemsudin Kuljuh.
Veliki doprinos holandskih veterana
9
IZDAVAŠTVO
„Siromaštvo u svjetskom i bosanskom kontekstu“, nova knjiga
Pomak u bh. nauci
Ova knjiga dr. Šahića predstavlja novi i značajan doprinos u izučavanju ovog
problema kakav se do sada nije javio u našoj literaturi, kaže se u recenziji akademika
prof. dr. Muhameda Filipovića, prof. dr. Vladimira Premeca i prof. dr. Saliha Foče
P
redsjednik HO „Merhamet“
MDD dr. sci Hajrudin Šahić
početkom oktobra ove godine
objavio je svoju drugu knjigu naslovljenu „Siromaštvo u svjetskom i bosanskom kontekstu“. Šahićeva knjiga
bavi se analizom problema siromaštva i
gladi u svijetu i u BiH te načinima borbe
protiv tih pojava koje, po mišljenju
autora, danas imaju katastrofične dimenzije. Razlog tome je, kako navodi
Šahić, stalni rast siromaštva i njegovog
najekstremnijeg oblika gladi ljudi koji
prijete sa efektima od nesagledivog
značaja po cijelo čovječanstvo.
Vrijednost i značaj
Ugledni recenzenti knjige, akademik prof. dr. Muhamed Filipović,
akademik prof. dr. Vladimir Premec i
prof. dr. Salih Fočo naglasili su u recenziji da je autor, dr. Hajrudin Šahić, rukopis koncipirao kao kombinaciju teorijske analize problema siromaštva kao
prateće pojave razvoja čovječanstva i
svojih empirijskih istraživanja u oblasti
dokumentacije koja se odnosi na stanje
siromaštva i u historijskoj projekciji, ali
i obzirom na različite načine rješavanja
tog pitanja u svijetu, a posebno u zemljama Evropske unije i u našoj zemlji.
Naslovnica nove knjige Hajrudina Šahića
Autor, kako se dalje navodi, nastoji da problem siromaštva shvati
i protumači u kontesktu temeljnih
načina proizvodnje života čovjeka na
zemlji i u uvjetima određenih odnosa
medu ljudima, a prije svega u uvjetima dominacije privatnog vlasništva u
oblasti cjelokupnog procesa stvaranja
materijalnih i drugih dobara koja su
ljudima na raspolaganju kao sredstava koja treba da zadovoljavaju njihove životne potrebe.
Prvo djelo u BiH koje siromaštvo
tretira u punom obimu i značenju
Prema riječima akademika Muhameda Filipovića, u našoj javnosti i društvenoj i
sociološko-pravnoj nauci, do danas se nije pojavilo djelo koje bi ovaj problem tematiziralo i istražilo u punom njegovom obimu i značenju.
- Stoga se, s pravom, može tvrditi da se tek sa pojavom ove imamo djelo kompetentnog
autora. Naime, Šahić i ima i dostatno teorijsko znanje i direktno iskustvo u humanitarnom
radu i u našim lokalnim, ali i u regionalnim i svjetskim uvjetima. Ono mu omogućava da
problem o kojem govori postavi teorijski ispravno, tj. da siromaštvo vidi u kontekstu općih
svjetskih društvenih, ekonomskih, tehnoloških i političkih kretanja..
Nakon ove knjige neće više biti moguće ovaj problem tretirati samo ideološki i humanitarno, što u stvari znači uglavnom demagoško-politički, nego sa stajališta nužnosti
njegovog rješavanja kao jednog od najhitnijih problema opstanka cijelog čovječanstva
i nužnosti promjene svjetske politike u cjelini - zaključuje profesor Filipović.
10
„U tim odnosima autor vidi najhitniji razlog stalnog porasta siromaštva
u svijetu, a u odnosu čovjeka koji
iskorištava prirodna bogatstva, a ne
vraća prirodi ono što iz nje uzima, autor vidi razloge pogoršavanja općih
uvjeta djelovanja ljudi na osiguravanju njihovih života, tj. vidi razlog
temeljnih razlika u uvjetima života
između bogatih i siromašnih, zemalja
tehnološki razvijenih i
onih koji to nisu i koje tehnološki
ovise o onim razvijenim zemljama, koje
zbog toga trpe posljedice neracionalnog
iskorištavanja njihovih prirodnih resursa i zagađivanja prirode, naspram onih
zemalja i ljudi koji misle da im superiorna tehnologija omogućava i osigurava
sigurnost u svijetu. Ove analize autora
imaju svoju vrijednost i značajan su i
novi pristup problemu siromaštva u našoj
sociološkoj i humanitarnoj literaturi, a
doprinose boljem razumijevanju ukupnog problema, kao i stvaranju nužnih uvjeta za njegovo rješavanje.
Drugi važan dio autorovog rada je
prikupljena obimna dokumenatcija o
problemu gladi i načinima njegovog
rješavanja u novijoj historiji, posebno
dr. sci Hajrudina Šahića
onoj evropskoj, u kojoj su postavljeni
osnovni modeli i metodi borbe protiv
siromaštva i u kojima je stečeno veliko
iskustvo u tom pogledu. Autor posebnu pažnju posvećuje uspostavljanju
socijalnog zakonodavstva i ’socijalne
države’, kao i ’države blagostanja’, kao
dokaza da moderne države shvataju
kako su siromaštvo i glad društveni,
a ne lični problem pojedinaca ili stvar
sudbine i da su države obavezne da
traže rješenja za njegove razne aspekte, među kojima on kao najznačajnija
dostignuća u dosadašnjem odnosu
čovjeka prema problemu siromaštva,
socijalne isključenosti i gladi, izdvaja
upravo koncept i praksu ’socijalne
države’ i ’države blagostanja’, kaže se
u recenziji.
Upozorenje Organizacije UN FAO
Svaka osma osoba
u svijetu je gladna
Među prioritetima je nužnost da se smanji gubitak i
bacanje hrane jer se procjenjuje da se na taj način izgubi
oko trećina svjetske proizvodnje na ovom sektoru
Efikasne metode
Hajrudin Šahić u pomenutoj knjizi
široko razmatra i situaciju u BiH i istražuje
načine i puteve pronalaženja efikasnih
metoda borbe protiv siromaštva i gladi na
našem prostoru. On opravdano upozorava
na jedan kuriozitet u razvoju siromaštva u
našoj zemlji, a to su akti obimnih nasilja i
planiranih intervencija određenih nacionalnih i političkih grupa i vlasti uopće u
vlasničke odnose koji su diskriminatorskog
karaktera prema određenim skupinama
stanovništva i koji su bili usmjereni ka njihovom osiromašenju i socijalnoj, političkoj
i egzistencijalnoj diskvalifikaciji, a koje su
u zadnjih dvije stotine godina bile glavni
faktor osiromašenja stanovništva i pojava
masovnih gladi u našoj zemlji.
„Autor s pravom insistira na postizanju pravne, socijalne i psihološke
stabilnosti u položaju stanovništva naše
zemlje kao preduvjetima efikasne borbe
protiv siromaštva i gladi. S pravom se
može konstatirati da ova studija dr.
Šahića predstavlja novi i značajan doprinos izučavanju problema siromaštva
kod nas kakav se do sada nije javio u
našoj literaturi,“ zaključuju
Recenzenti i dodaju da ova Šahićeva
knjiga znači pomak naše socijalne
nauke u tom domenu.
Inače, ovo je druga knjiga dr.
Šajrudina Šahića. Prva njegova knjiga „Bosna i Hercegovina kao socijalna država“ objavljena je prije dvije
godine
Dok jedni žive u izobilju, drugi gladuju
Postizanje milenijskog razvojnog cilja - da se broj gladnih u svijetu prepolovi do 2015. je još uvijek
moguće, ali za to je potrebno značajno
povećanje napora. Napredak ostvaren u
borbi s glađu od sredine prošle decenije
izgubio je zamah, pa je vrijeme da se
on podstakne, ističe Organizacija UN
za hranu i poljoprivredu (FAO).
Broj hronično gladnih širom svijeta smanjen je za 130 miliona od
1990. - na 868 miliona, od kojih 852
miliona živi u zemljama u razvoju.
Napredak je postignut i na planu
smanjenja broja neuhranjenih. Ipak,
i dalje je jedna od osam osoba u svijetu gladna, što je neprihvatljivo u
svijetu izobilja, napominje FAO.
Posebno je zabrinjavajuća situacija u
Africi, gde je u posljednjih 20 godina
broj gladnih povećan - sa 175 miliona u
1990. na 239 miliona. Navedeni podaci
su uključeni u ovogodišnji izvještaj
„Stanje prehrambene nesigurnosti u
svijetu (SOFI)“, koji objavljuju FAO,
Međunarodni fond za poljoprivredni
razvoj i Svjetski program za hranu.
Podaci ukazuju da je najveći dio napretka u smanjenju gladi u svijetu ostvaren
do 2006. godine, dok su cijene hrane
u svijetu opadale. S njihovim rastom
i razvojem ekonomske krize napredak je znatno usporen. U sadašnjem
kontekstu nesigurnog ekonomskog
rasta i viših i kolebljivijih cijena hrane,
oživljavanje privrednog rasta će biti
od ključnog značaja za dalji napredak
ka ostvarenju milenijskog cilja smanjenja gladi u svijetu. Sve zavisi od toga
da li će dvije milijarde ljudi koji žive
od poljoprivrede, a čine najveći dio
siromašnih u svijetu, imati koristi od
ruralnog razvoja, ističe FAO.
Unapređenje upravljanja - na principima transparentnosti, odgovornosti,
vladavine prava i ljudskih sloboda je
od suštinskog značaja. Među ostalim
prioritetima je nužnost da se smanji gubitak i bacanje hrane jer se procjenjuje
da se na taj način izgubi oko trećina
svjetske proizvodnje na ovom sektoru. Osim o kvantitetu, mora se više
povesti računa i o kvalitetu hrane jer od
manjka mikro nutritivnih elemenata u
ishrani pati više od 1,4 milijarde odraslih ljudi u svijetu, što je uzrok raznih
bolesti vezanih za ishranu, uključujući
i gojaznost.
11
RIJASET
D
osadašnji muftija tuzlanski
Husein ef. Kavazović novi je
reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (IZBiH).
Tajnim glasanjem Izbornog tijela,
održanom 23. septembra ove godine, ef.
Kavazović je dobio 240 glasova, muftija travnički Nusret ef. Abdibegović 69,
a muftija sarajevski Husejin ef. Smajić
45 glasova. Izbor novog reisu-l-uleme
obavljen je u novoj zgradi Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu.
Demokratski izbor
Izbor novog reisu-l-uleme prisutni
su obilježili učenjem tekbira, a zatim
je dosadašnji reisu-l-ulema dr. Mustafa
ef. Cerić čestitao svom nasljedniku na
izboru i izrazio svoje zadoovoljstvo što
12
Novi reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH
“
Do završetka ovog
glasanja bili smo razvrstani
u više skupina. Od ovog
trenutka smo jedno. Svi ste
vi ovdje i u cijeloj Zajednici
moji, a ja sam samo prvi
među vama, poručio je
nakon izbora novi reis
Husein ef. Kavazović
”
je ovaj značajni događaj obavljen dostojanstveno i u duhu jedinstva Islamske
zajednice.
Nakon izbora za reisa, ef. Kavazović
je,između ostalog, iskazao zahvalnost
njegovim protukandidatima, Husein ef.
Smajiću i Nusret ef. Abdibegoviću na
poštovanju izbornih pravila Zajednice
i pozitivnom i korektnom držanju tokom cijelog izbornog procesa. Efendija
Kavazović je, zatim, naglasio i konstruktivnu ulogu reisu-l-uleme Mustafe-ef. Cerića u izbornom postupku i
njegovu dosljednu neutralnost u odnosu prema kandidatima.
- Cjelokupnim izbornim postupkom,
slobodnim, otvorenim, javnim i demokratskim izbornim procesom, IZBiH potvrdila je svoju zrelost, odgovornost i utemeljenost na sunnetu našeg
pejgambera Muhammeda, s.a.v.s. Ummet naše Zajednice je slobodu koju
baštini u borbi naših predaka, naših
šehida i gazija, iskoristio na dostojan
način. Ovo je uspjeh svih pripadnika
naše Zajednice i primjer dobronamjernima…
Kandidati za reisa sa ef. Spahićem i ef. Cerićem
Do završetka ovog glasanja, bili
smo razvrstani u više skupina. Od ovog
trenutka smo jedno. Svi ste vi ovdje i
u cijeloj Zajednici moji, a ja sam samo
prvi među vama. Više zadužen i više
odgovoran, s manje prava na odmor i
žaljenje. Nastavit ćemo sve dobre programe i poslove u Zajednici. Mijenjat
ćemo, ako Bog da, i popravljati zastarjelo i loše.
Okupljat ćemo se oko Allahove, dž.š.,
uzvišene Riječi i Sunneta časnog Poslanika Muhammeda, a.s., a razilaziti samo
u slučaju zagovaranja i zaštite lošega.
Pred nama su ozbiljni zadaci razvoja i
unapređenja Zajednice. Mi za to imamo
znanja, sposobnosti i odlučnosti. Želimo
iskoristiti našu priliku, koračati naprijed
uzdignuta čela, biti primjer i biti prvaci
u dobru i krijeposti. Učvršćeni vjerom
u Allaha Uzvišenog, nećemo se plašiti
izazova i zlobe. Snagu, osiguranu jedinstvom muslimana i sviješću Bošnjaka,
usmjeravat ćemo prema sigurnosti i dobrobiti Ummeta, društva i države u kojoj
živimo - kazao je reis Kavazović i dodao:
Ulemanska familija
- Poštovat ćemo preuzete obaveze
i sarađivati s komšijama drugih
vjera. Doprinosit ćemo jačanju
bosanskohercegovačkog društva, utemeljenog na poštivanju u različitostima
i odgovornosti za te raznolikosti. Dio
smo evropske stvarnosti i autohtoni
islamski narod Evrope, time i svjetske
zajednice. Ponašat ćemo se odgovorno
Čestitka „Merhameta“
Huseinu ef. Kavazoviću, u ime HO “Merhamet” MDD i u svoje lično ime,
izbor za reisa čestitao je predsjednik Hajrudin Šahić.
- Vaši dosadašnji rezultati na raznim dužnostima u Islamskoj zajednici, Vaši
moralni kvaliteti i Vaša neprestana borba za dobrobit bošnjačkog naroda i njegovo
dostojanstvo dovoljna su garancija da ćete časnu i odgovornu dužnost reisu-luleme obavljati dostojno i na najbolji način, na zadovoljstvo svih muslimana u
BiH, ali i šire.
Molimo Allaha, dž.š., da Vam da zdravlja, snage i mudrosti da nastavite časnim
stazama na koje ste odavno zakoračili i da Islamsku zajednicu u BiH učinite još
jačom i postavite je na još čvršće temelje zajedništva svih muslimana u BiH. Radujemo se Vašem izboru na ovu časnu dužnost znajući da će i “Merhamet” u Vama
i dalje imati iskrenog prijatelja, kao što je to bilo i do sada, kaže se u Šahićevoj
čestitci.
i osjećati ravnopravno. Ummet islama
je naša kolijevka, a mi smo njegov biser. Brinut ćemo se za potrebne i obespravljene i trajno čuvati sjećanje na
nevine žrtve i brojne heroje.
Husein-ef. Kavazović potiče iz ulemanske familije Kavazovića, koja je tokom historije dala veliki broj uglednih
imama i hafiza muslimanima u BiH.
Rođen je 3. jula 1964. godine u Jelovče
Selu (općina Gradačac), od oca Hasana
i majke Saime, kao jedno od osmero njihove djece. Osnovno obrazovanje stekao
je u rodnom mjestu, a Gazi Husrevbegovu medresu u Sarajevu je završio
1983. godine. Godine 1985. upisao se
na Šerijatski fakultet na poznatom univerzitetu Al-Azhar u Kairu. Studiranje je
okončao 1990. godine. Magistarski rad
je odbranio na Fakultetu islamskih nauka
u Sarajevu iz područja šerijatskog prava.
Stručne i druge radove je objavljivao u
listovima i časopisima koje izdaje Islamska zajednica u BiH, a učestvovao je i u
radu redakcija i uredničkih savjeta nekih
od njih.
U radni angažman u Islamskoj zajednici u BiH uključen je 1985. godine
kao imam, hatib i mualim u džematu
Gornji Srebrenik. Po okončanju
studija radio je na području Medžlisa
IZ-e Gradačac. Za muftiju tuzlanskog imenovan je 1992. godine i tu je
dužnost obavljao do izbora za reisu-lulemu Islamske zajednice u BiH.
13
U susret još jednom Hadžijskom ili
BLAGDANI
H
Autor: Rifet ŠAHINOVIĆ
adžijski ili Kurban-bajram je jedan od najznačajnijih blagdana u
islamskoj tradiciji. Važnost ovog
Bajrama prepoznatljiva je u prebogatom
sadržaju činjenica koje se ostvaruju u samim danima bajramovanja, ali isto tako, i
u obrednim činima prije bajrama. Snažni
osjećaji u susretu sa svetim mjestima, koji
jednostavno prožegnu svakog hadžiju, sa
poštovanjem prepričavaju se tokom cijelog
života. Sve su to nebrojeni fadileti hadžskokurbanski dana.
Posebni dani
Ovaj Bajram ima dva imena kako smo
već naglasili u samom naslovu. Ustvari,
dva su krunska događaja koja mu priskrbljuju posebnu draž i nedostižnu mudrost.
Prvi je svakako hadž koji predstavlja svojevrsnu uvodnicu u sami bajram. Arefat
kao sastavni dio hadža je najneposrednija
uvodnica u same bajramske dane jer arefatsko svjedočenje istine nekoliko miliona
vjerničkih duša na jednom mjestu, najavljuje posebnost sutrašnjeg dana. Drugi
događaj vezan za ovaj Bajram je kurban
odnosno žrtva. Kurban je onaj ibadetski čin
po kojem su ovi dani posebni, univerzalni
u svakoj muslimanskoj porodici, u svakom
gradu gdje ima muslimana. Kurban je ibadet bez kojeg Kurban-bajram ne bi zračio
bajramskom svjetlošću.
Simbolika hadža i kurbana u islamskoj
tradiciji je veoma važna i zanimljiva. Njihova simbolika je usko skopčana sa životom
svakog ljudskog bića. Hadž kao krunski
ibadet u kojem se smiruju sve životne želje
i ciljevi između dvije tačke naše egzistencije - rođenja i smrti, vrhuni sa sadržajnim
i simboličkim porukama. Sa druge strane,
kurban, kako i kaže etimologija ove riječi,
je ibadet približavanja uzvišenom Allahu.
Naša žrtva, pored socijalnog karaktera,
simbolično označava našu spremnost da
damo i vlastite živote, naravno ako zatreba,
na Allahovom putu. Naravno, svaki ibadet
je put približavanja svom Stvoritelju, ali
spremnost na požrtvovanost u najširem
smislu značenja te riječi, ponajbolje se
potvrđuje činom klanja kurbana. To je čin
spremnosti vjernika za izdvajanjem matrijalnih sredstava, pobjeđujući na takav način
sve egoistčke porive, kako bi stekao Božije
zadovoljstvo i blizinu. Ova spremnost
svojom sadržajnošću polučuje odlučnost
u vjerničkom srcu da položi vlastiti život
14
Posebna
draž i
nedostižna
mudrost
“
Hadž je krunski ibadet u
kojem se smiruju sve životne
želje i ciljevi između dvije
tačke naše egzistencije rođenja i smrti, vrhuni sa
sadržajnim i simboličkim
porukama. Sa druge strane,
kurban, kako i kaže
etimologija ove riječi, je
ibadet približavanja
uzvišenom Allahu
”
za uzvišene ciljeve. Zato će muslimanski
mistici prepoznati u činu klanja kurbana
spremnost da čovjek jednostavno zakolje
sve strasti koje ga toliko sputavaju na putu
do uzvišenog Allaha. To je onaj vid kurbanizacije nefsa koji kad se ostvari vjernik
uistinu postaje kurban na Allahovom putu,
izgarajući, istovremeno uzdižući se na putu
Istine. Kao što brijanjem glave hadžija
odstranjuje svaki vid oholosti.
Želimo naglasiti jednu činjenicu zbog
sve češćeg nerazumjevanja i krivog interpretiranja islamskih obreda. Kada je riječ o
hadžu i kurbanu, ne radi se tu o nikakvim
paganskim običajima, nerazumljivim propisima, niti o hipnotiziranju ljudi kako to nemali broj autora razne provinencije želi prikazati. Kao prvo, u islamu nema obreda u
smislu svećeničkih rituala. Kao drugo, islam
je vjera oslobođena svake vrste sujevjerja.
Samo iz ove dvije činjenice razaznajemo
da simboli u hadžsko-kurbanskom činu su
izraz vjerskog osjećanja. Jer, kamenovanje
šejtana je izraz našeg proklinjanja svakog
Kurban-bajramu
Duša ima sedam stupnjeva. Sedam je nebesa. Sedam je tavafskih krugova, sedam
kamenčića, sedam trčanja između Safe i
Merve i tako dalje. Na koncu, hadž, tavaf,
kurban, Arefat, sve su to simboli koji zakriljuju Istinu nemarnom oku. Simboli koji
nas prisjećaju na časne poslaničke uloge
kroz povijest islama, upozoravajući ljudski
um na ono šta se treba desiti. Historija je
sjećanje. Pa ako nije paganski običaj stavljanje buketa cvijeća na znane i neznane
spomenike u znaku sjećanja, kako da
hadžijsko prisjećanje ima bilo kakve tragove toga?
Ideja jedinstva
šejtanskog pokreta. Broj sedam je tajna u
strukturi matrijalnog i duhovnog svijeta,
sedam predstavlja savršenost i cjelovitost.
Da ne zamaramo našu pamet učeći
druge, pri tome, zaboravljajući srž ibadetskih čina. U islamu se traži iskrenost u
vjeri i uvjerenju. Tek kroz iskren odnos u
svemu mnoge mudrosti bivaju nam razotkrivne u svojoj punini. Iskreni vjernik hrli
svome Stvoritelju srcem i umom. Hadžija
želi da dođe na svojim nogama, želeći i tu
Božiju blagodat podarenu na dar posvetiti
veličanju Njegova imena. Hadž je ibadet
sjedinjenja tijela i duše. Pojedini muslimanski mislioci, zapravo, u sjedinjenju
srca i tijela, vide snažnije manifestiranje
vjere od samog meditiranja. Namaz zorno
pokazuje navedenu činjenicu kroz činjenje
rukua i sedžde kada je, zapravo, čitavo ljudsko tijelo zaokupljeno zikrom. U tim trenucima postiže se najveća skrušenost srca.
Uzvišeni Allah je Jedan i Jedini. Ideja
jedinstva je prožegla sva stvorenja. Jedinstvo srca, uma i tijela. Bijeli ihrami su
hadžijska odjeća koja simbolizira veliko
jedinstvo u ljudskom egzistencijalnom
smislu. Nema bogatih i siromašnih, nema
stranaka, nacija, nema viđenih i onih malo
viđenijih. Svi isti. U bijelom.
Ihrami simboliziraju ljudsku oslo­
Zahtjevan obred i
korektiv u životu
Hadž je zaista zahtjevan obred. Svaki hadžija mora se pridržavati strogih principa
i prije kretanja na hadž a kamoli na samom hadžu. Novac mora biti zarađen na krajnje
pošten to jeste halal način. Ne smije ostaviti ni svoju porodicu nezbrinutu u materijalnom smislu dok je na putu ka svetim mjestima. Kada se nađe na svetim mjestima
mnoge stvari pod ihramima postaju zabranjene. Nije nam namjera da ulazimo u sva
ta pravna pitanja i odgovore, već želimo naglasiti da je hadž izuzetno važan i zahtijevan ibadet. Otuda, mlađi ljudi trebaju ići na hadž. Zbog zahtijevnosti obreda ali i
zbog samog osjećaja da će hadž kod mladog čovjeka djelovati kao korektiv u životu.
Neosnovana su razmišljanja da je nemoguće sačuvati hadž mladom čovjeku. Mnogi
iz tog razloga ne idu na hadž do duboke starosti. Zapamtimo, hadž čuva čovjeka, a ne
čovjek hadž.
Neka Vam je sretan i berićetan Hadžijski i Kurban bajram!
bođenost. Ta dva bijela čaršafa svaki
hadžija zamotava na golo tijelo. Ovo zamotavanje u bijele čaršafe kod svakog čovjeka
dešava se dva puta na ovom svijetu. Na
samom početku dolaska na ovaj svijet, kao
novorođenče umotava se u bijele čaršafe.
Na takav način stupa na dunjalučku pozornicu, bjelina ga stalno podsjeća na čistotu
duše. Opet, na kraju svoga životnog puta,
kada umire, zamotava se u dva čaršafa u
kojima odlazi na Onaj svijet. Jedino hadžija
u ihramima posvjedočuje svojim srcem i
umom te činjenice. Jedino on još jednom
odijeva se u bijele ihrame, podsjećajući se
na sve navedene činjenice i mudrosti. Ihramima se oslobađa svake ovozemaljske
zakovanosti, ograničenosti, vraćajući se na
svoj početak, razmišljajući o svom kraju.
Ihrami se sastoje iz dva dijela, iz dva simbola. Ta jednostavna odjeća, koja je istovremeno odjeća mrtvaca i novorođenčeta, je
za prekrivanje vanjskog avreta i unutarnjih
poroka. Jer stida imaju dvije vrste: stid od
ljudi i stid pred Istinom.
Susret sa uzvišenim Allahom je moguć
samo sa potpunom oslobođenošću od
svega. Zaista, ljudi imaju više odijela
za raznovrsne prilike i susrete. Sasvim
logično, za susret sa uzvišenim Allahom je
posebno odijelo. Bijeli ihram na golo tijelo,
oslobođenog uma i srca. Jer, samo takav
um je sposobon za pravilno razmišljanje,
takvo srce nema prostora za iluzije i samodopadljivost. Cilj je posvijestiti kod čovjeka
ono primordijalno stanje čovjekove duše,
fitretsku čistotu sa kojom ulazimo u ovosvjetsku egzistenciju.
Zaista, to hadžijsko putovanje nogama,
podnošenje teškoća, mnogi troškovi i matrijalni izdaci, sve je to u svrhu oslobađanja
čovjeka, s ciljem da se srce posveti svome
Stvoritelju, da se spozna i osjeti blizina
uzvišenom Allahu. Otuda je i korijen riječ
arefe na arapskom jeziku, Dan Arefata, dan
kada milioni ljudskih srca se ‘probude’ u
spoznaji. Arefat jeste dan spoznaje na istoimenom brdu. Ustvari, svi obredi hadža su u
službi spoznavanja i prepoznavanja. Kada
ljudsko oko ugleda Kabu ono zablista pred
spoznajom koja je nesaopštiva ljudskim
jezikom, neshvatljiva umom ali poput krvi
koje drži tijelo uspravnim, ona ljudsko srce
ispunjava, oživljava. Kao što u bajramskim
danima, kada ruka daje kurban, jezik izgovara halalolsum, uho sluša tajnovitost koja
se izvija iz riječi kabulolsun, vjerničko srce
zatreperi pred Uzvišenošću, istovremeno
ispunjeno smirenošću i skrušenošću.
(Tekst prenesen iz „Preporoda“)
15
Ceremonija u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine
Bektić uručio Erdoanu
“Cvijet Srebrenice”
Premijer Erdoan i ovoga puta je iskazao interesovanje za aktivnosti
„Merhameta” čiji rad, kako je kazao, izuzeto cijeni
Premijeru Republike Turske Re­
džepu Tajipu Erdoanu (Recep Tayyip
Erdoğan), tokom njegove posjete Bosni
i Hercegovini, polovinom se­ptembra je
uručen “Cvijet “Srebrenice”, autorsko
djelo poznatog sarajevskog umjetnika
Mensura Be­ktića.
Erdoanu je “Cvijet “Srebrenice”
uručen u zgradi tokom njegovog susreta sa predsjedavajućim Predsjedništva
Bosne i Hercegovine Bakirom Ize­
tbegovićem. Ovo umjetničko djelo turskom premijeru uručio je autor Mensur
Bektić i to u svoje ime, ali i u ime HO
“Merhamet” MDD i udruženja “Pokret
majki enklava Srebrenica i Žepa”.
Premijer Erdoan i ovoga puta je
iskazao interesovanje za aktivnosti
„Merhameta” čiji rad, kako je kazao,
izuzeto cijeni.
Ovaj veliki “Cvijet Srebrenice” rađen
Sa uručenja umjetničkog djela: Bektić, Erdoan i Izetbegović
je u tehnici filgran i jedini je takav u svijetu. Ovu verziju “Cvijeta Srebrenice”
Mensur Bektić je uradio upravo s namjerom da ga pokloni premijeru Repub-
like Turske Redžepu Tajipu Erdoanu,
velikom prijatelju Bosne i Hercegovine
i Muslimanskog dobrotvornog društva
“Merhamet”.
U posjeti osnovnim odborima „Merhameta“
Uskoro kuhinja u Zavidovićima
Osnovni odbor (OO) „Merhameta“ Zavidovići u ovoj godini podijelio
je oko 800 humanitarnih prehrambenih paketa ugroženim građanima
sa ovog područja. Obezbijeđeno je i
20 ortopedskih pomagala, pelene za
odrasle, kao i brojna higijenska sredstva. Apoteke „Zenifarm“ donirale su
„Merhametu“ aparate za mjerećanja
šećeri u krvi, razne infuzije i lijekove.
Obezbijedili
smo
dosta
školskog pribora, obuće i odjeće
za učenike iz socijalno ugroženih
porodica. Siromašnim građanima
obezbjeđujemo i jednokratnu pomoć
u vrijednosti od po 25 maraka, opet
zahvaljujući našim donatorima koji
direktno uručuju te donacije, a „Merhamet“ je posrednik - kaže predsjednik OO „Merhameta“ Zavidovići
Semiz Bajramović koji je nedavno
dobio priznanje Općine Zavidovići
za svoj humanitarni rad.
16
Bajramović: Izuzetna saradnja sa vlastima
Zavidovićki „Merhamet“ je pri
kraju s novim projektom. Riječ je o
otvaranju javne kuhinje koja bi, prema
Bajramovićevim riječima, trebala biti u
funkciji početkom naredne godine.
- Stvorili smo sve preduslove, od
opreme do prostora. Jednu prostoriju smo opremili za ishranu starih i
iznemoglih ljudi. Kapacitet kuhinje je
500 obroka u jednoj smjeni. Međutim,
naš je predračun pravljen na 200 obroka i to su, uglavnom, potrebe u
gradskom području. Na ruralnom
područje dijelit ćemo sedmične pakete socijalno ugroženim osobama.
Već pripremamo ljude koji će ojednom sedmično nositi hranu starim i
iznemoglim osobama na to području.
Ti će naši aktivisti posremati kuće tih
ljudi, pomagati im i u drugim kućnim
poslovima - kaže Bajramović.
„Merhamet“, dodaje on, ima
izuzetnu sa­radnja sa općinskim vlastima u Zavidovićima.
- Do sada su svi naši projekti prošli jer
su prepoznati kao nešto što je korisno i
što treba podržati - kaže Bajramović.
RAZGOVOR
Kristijan Švarc-Šiling
Humanistička
ideja u BiH
živi kroz
„Merhamet“
Čestitam ljudima koji su danas u
„Merhametu“, ali čestitam i ljudima koji su
imali hrabosti da osnuju „Merhamet“ daleke
1913. godine, kaže Švarc-Šiling
B
ivši njemački ministar i visoki
predstavnik u BiH dr. Kristijan
Švarc-Šiling je dokazani prijatelj
„Merhameta“ i Bosne i Hercegovine.
Ovaj njemački intelektualac, diplomata i
humanista svoju privrženost pravdi potvrdio je u najtežim trenucima po BiH i
njene građane svojim povlačenjem iz
Saveznog ministarstva za poštu i komunikaciju 1993. godine zbog nepravde i
stradanja koju su građani naše zemlje
preživljavali tokom agresije na BiH.
Točak društva
Švarc-Šiling je još tokom rata u
BiH bio pokrovitelj humanitarnih akcija „Merhameta” Njemačke.
- „Merhamet“ je tokom rata u BiH
bio jedan od pokretnih točkova društva.
Bilo je toliko ranjavanja, toliko gladi,
toliko zla da je moralo doći do organiziranja institucija poput „Merhameta“ koje će se brinuti o ljudima, koji će
ublažiti njihovu patnju, davati im nadu
i pomoći im da prežive.
Najveća načela koja mi imamo su
načela nade, jer postoji toliko ljudi koji
misle zajedno i koji hoće zajedno da
pomognu i da se bore protiv zla. „Merhamet“ je jedna takva organizacija koja
se ističe po tome da upravo u jednom
određenom momentu pomogne ljudima
u nevolji, da im da nadu. „Merhamet“
je u godinama rata u BiH prevazišao
granice svoje vlastite zemlje i proširio
se na gotovo cijelu Evropu, a vremenom
je svoju misiju proširio na gotovo čitav
svijet i danas pomaže
mnogim zemljama čiji
su stanovnici ugroženi naglašava Švarc-Šiling
Prema njegovim ri­
je­čima, humanistička
ide­ja u BiH živi kroz
„Merhamet“ koji je
napravio dosta dobrih
stvari i u svijetu.
- Drago mi je što
sam prijatelj humanitarnoj
Švarc-Šiling:
„Merhamet“
doživio
veliki uspjeh
Primjer kojim se moramo voditi
- „Merhamet“ je doživjeo veliki uspjeh. „Merhamet“ je i simbol mira, kako
pojedinačnog mira, tako i mira među svim ljudima u Bosni i Hercegovini, ali i
mira u drugim zemljama širom svijeta. „Merhamet“ je primjer kojim se svi mi
zajedno moramo voditi. U „Merhametu“ vlada duh koji se neće nikada ugasiti, duh
koji će BiH i njene građane voditi ka boljem sutra - kaže Švarc-Šiling.
organizaciji koja postoji sto godina i
koja obilježava taj veliki jubilej. „Merhamet“ će biti još stariji. Ja se nadam da
će „Merhamet“ još dugo, dugo živjeti
i obavljati svoju humanitarnu misiju.
Nažalost, potreba za takvom jednom
organizacijom je i danas ogromna.
Ja vjerujem da će „Merhamet“ imati
dosta posla i u sljedećim desetljećima
- naglašava Švarc-Šiling.
Čestitke za hrabrost
Kako sam kaže, mnogo godina je
saradnik „Merhameta“.
- Čestitam ljudima koji su danas u
„Merhametu“, ali čestitam i ljudima koji
su imali hrabosti da osnuju „Merhamet“
daleke 1913. godine. Oni su osnovali
društvo koje je pomoglo cijeloj BiH,
društvo koje je ispred sebe postavilo cilj,
a to je da mirno i zajedno grade svoje
društvo i da služe ljudima, onim ljudima
kojima je pomoć ovakve vrste najpotrebnija. To je, dakle, cilj „Merhameta“ zaključuje Kristijan Švara-Šiling s kojim
smo razgovarali u Frankfurtu nakon otvaranja izložbe „Zaboravljeni izbjeglički
kampovi u Bosni i Hercegovini“ koju je,
povodom obilježavanja 100-godišnjeg
jubileja MDD „Merhamet”, organizirao
„Merhamet“ Nje­mačke.
Švarc-Šiling bio je pokrovitelj i ovog
„Merhametovog“ projekta.
17
FRANKFURT
Izložba „Zaboravljeni izbjeglički kampovi u Bosni i He
„Zaboravljeni izbjeglički kampovi u
Bosni i Hercegovini“ naziv je izložbe koja
je u četvrtak 4. oktobra otvorena u Crkvi
Svetog Pavla u Frankfurtu, mjestu na kojem je potpisan prvi njemački ustav i na
kojem je, kako Nijemci vole kazati, počelo
rađanje demokratije. Izložba je bila otvorena do 11. oktobra, a organizirao je “Merhamet” Njemačke u sklopu obilježavanja
100-godišnjeg jubileja MDD „Merhamet”.
Jasan signal
Na otvaranju su, između ostalih,
prisustvovali pokrovitelj izložbe Kristijan Švarc-Šiling, bivši visoki predstavnik
međunarodne zajednice u BiH, predsjednik Društva za ugrožene narode Tilman
Cilh, predsjednik HO „Merhamet“ MDD
Hajrudin Šahić, izaslanica gradonačelnice
Frankfurta dr. Narges Eskandari-Grunberg,
direktor Arhiva Federacije BiH Adamir
Jerković, kao i bosanski, hrvatski i kosovski konzuli u Njemačkoj.
Predsjednik “Merhameta” Njemačke
Fikret Hafizović naglasio je da je cilj izložbe
ukazivanje na situaciju prognanih lica u BiH
17 godina nakon agresije na našu zemlju.
“
Ova izložba budi nadu
da će se nešto učiniti za
mnoge osobe koje žive u
kolektivnim centrima,
kazao je pokrovitelj
Kristijan Švarc-Šiling
”
Sa otvaranja izložbe
18
sudbina žrtava
srebrenice pr
njemačkom javnošću
- Izložba predstavlja početnu fa­zu ko­
nkretne pomoći stanovnicima izbjegličkih
kampova širom zemlje. Izložba tematizira
situaciju prognanika iz Podrinja. Upravo te osobe, 17 godina nakon rata,
još uvijek čekaju na povratak na svoja
ognjišta, živeći u kolektivnim centrima
napravljenim još za vrijeme rata u BiH.
Nama je veoma važno da evropske zemlje ne zaborave zbivanja u BiH, naročito
današnju sudbinu ljudi koji su preživjeli
masakr i još uvijek žive u izbjegličkim
kampovima - naglasio je Hafizović.
Kristijan Švarc-Šiling izrazio je zahvalnost predstavnicima vlasti Grada Frankfurta što su podržali izložbu „Zaboravljeni
izbjeglički kampovi u Bosni i Hercegovini“ i omogućili njeno održavanje na
tako historijski značajnom mjestu, čime
je Frankfurt uputio jasan signal ostalim
ercegovini“ povodom stogodišnjice MDD “Merhamet”
Hafizović, i Šahić sa Švarc-Šilingom
žrtava
red
javnošću
gradovima u Njemačkoj u kojima se
planira organizirati ova izložba.
- Međunarodna zajednica dozvolila je
da se dogodi zlo u BiH od 1992. do 1995.
godine.
Ja i još nekoliko ministara u vladi
Njemačke upozorili smo da će se u Srebrenici dogoditi najgore. Imali smo čak i
rezoluciju za njemački Bundestag. Kasnije
je nas ministre koji smo upozorili na ono
što se može dogoditi bilo stid što ništa nije
poduzeto kako bi se to zlo spriječilo - kazao
je Švarc-Šiling.
Dobrotvorni koncert
Prema njegovim riječima, nakon 1995. godine žrtve su ostavljene i
prepuštene same sebi zbog čega brojni
prognanici i danas žive u neuslovnim
izbjegličkim kampovima.
- Ova izložba budi nadu da će se nešto
učiniti za mnoge osobe koje žive u kolektivnim centrima u BiH koje je nemoguće
zamisliti u Njemačkoj - kazao je ŠvarcŠiling.
Predsjednik MDD “Merhamet” BiH
Hajrudin Šahić zahvalio je Kristijanu
Švarc-Šilingu i Tilmanu Cilhu za sve ono
što su učinili za BiH, njene građane i za
“Merhamet”, kao i za to što su i danas ostali uz njih.
Bosanski gitarista i kompozitor Sanel Sabitović svojim djelima uveličao je
otvaranje izložbe, a u sklopu ove manifestacije održan je i dobrotvorni koncert
u korist učenika izbjegličkog kampa u
Mihatovićima kod Tuzle.
Inače, izložba „Zaboravljeni izbje­
glički kampovi u Bosni i Hercegovini“
Koncert Sanela Sabitovića
Cilh: Genocid
pred kamerama
Predsjednik Društva za ugrožene
narode Tilman Cilh, uz čiju saradnju
je organizirana ova izložba, kazao je
kako se genocid nad Bošnjacima desio
usred Evrope i pred televizijskim kamerama.
- Srebrenica je bila samo dio
zločina i genocida koji su se dogodili
u BiH. Bilo je i drugih zločina koje ne
smijemo zaboraviti - poručio je Cilh.
će se, nakon Frankfurta, održati i u
njemačkim gradovima Minhen, Berlin,
Ljapcig i Drezden. Veliki dio slika je iz
Arhiva Federacije BiH.
Izložba se održava u saradnji sa
Udruženjem za ugrožene narode i organizacijom „Pro Asyl”, a potpomogli
su je i Fondacija „Otto Brenner”, Ured
za multikulturalne poslove, Odjel za
međunarodne odnose i Ured za kulturu grada Frankfurta.
19
Regionalni odbor „Merhameta“ Sarajevo
Paketi izbjegličkim
porodicama iz Sirije
“Merhamet” će i dalje nastojati da, uz pomoć naših građana i ljudi dobre volje,
učini da ovim ljudima BiH bude pravo utočište od svih užasa koje su u prethodne dvije
godine preživjeli, kaže direktor RO “Merhameta” Sarajevo Munib Bujak
Porodicama iz Sirije
uručeni paketi sa
higijenskim sredstvima,
hranom i odjećom
V
ođen humanim i vjerskim principima, MDD „Merhamet“ od
početka sukoba u Siriji pruža
pomoć i podršku ugroženim stanovnicima ove zemlje. U BiH je utočište našlo
nekoliko sirijskih porodica, uglavnom
žena i djece, koji su u teškoj situaciji,
usamljeni i nezbrinuti.
Ohrabrenje i nada
Početkom oktobra uposlenici Regionalnog odbora „Merhameta“ Sarajevo posjetili su ove porodice i uručili
20
im pakete sa higijenskim sredstvima,
hranom i odjećom.
- Ovim porodicama potrebni su hrana i odjeća i naša posjeta ih je ohrabrila
jer, kako su nam kazali, sada znaju da
u svojoj muci nisu sami. “Merhamet”
će i dalje nastojati da, uz pomoć naših
građana i ljudi dobre volje, učini da ovim
ljudima BiH bude pravo utočište od svih
užasa koje su u prethodne dvije godine
preživjeli - kaže direktor RO “Merhameta” Sarajevo Munib Bujak.
Regionalni odbor „Merhameta“ Sarajevo i njegovi osnovni odbori imali
su i brojne druge aktivnosti. U Imaretskoj kuhinji pripremljeno je i podijeljeno
30.260 obroka u vrijednosti od 51.442
KM. Osim toga, podijeljeno je 1.040 kg
povrća vrijednog 1.716 KM, 452 pilećih
krilaca u vrijednosti od 1.582 KM, kao i
kisele paprike punjene kupusom vrijedne
2.107 KM
Najugroženijim porodicama koje nisu
korisnici Imaretske kuhinje podijeljena
su 463 prehrambena paketa u vrijednosti
od 13.890 KM.
“Merhamet” Sarajevo je pomogao
“Merhametu” Bosanski Šamac sa preh-
rambenim artiklima čija je vrijednost
6.530 KM, kao i Udruženje Roma „Naša
budućnost“ sa 30 prehrambenih paketa
vrijednih 900 KM kojim su obezbjeđeni
socijalno ugroženi Romi sa području
Kantona Sarajevo.
- Članice udruženja “Pokret majki
enklava Srebrenica i Žepa” uputile su
RO Sarajevo molbu da im obezbijedimo
100 sendviča za put u Strazbur. Ovoj
molbi odazvali smo se sa zadovoljstvom
jer nam je izuzetna čast pomoći ovom
udruženju, makar na simboličan način.
Odazvali smo se i na apel za pomoć manifestaciji „Dani Borovnice“ te smo za 40
učesnika ove manifestacije obezbijedili
ručak - kaže direktor RO “Merhameta”
Sarajevo Munib Bujak..
U okviru projekta „Pomoć roditeljima
sa djecom na školovanju“, RO “Merhameta” Sarajevo obezbijedio je za djecu na
području općina Ilidža, Vogošća, Hadžići
i Ilijaš 50 paketića sa školskim priborom,
68 paketa higijenskog pribora, kao i deke
i komplete za novorođenčad.
- Osnovni odbor Novi Grad i Novo
Sarajevo u septembru je podijelio 458
komada polovne odjeće i 50 pari obuće u
vrijednosti od 3.300 KM. Ovaj Osnovni
odbor već drugu godinu implementira
projekat „Kućna njega“, uz sufinasiranje
općine Novi Grad. Izuzetno smo ponosni
Samohranoj majci
paket i novčana donacija
- Pored svih prehrambenih paketa koje je podijelio RO “Merhameta” Sarajevo,
moramo posebno istaći paket koji smo uručili našoj korisnici Almedini Gutić. Naime,
Almedina je samohrana majka dvogodišnje djevojčice. Zbog neimaštine Almedina je
oboljela. Zbog bolesti, ali i zbog udaljenosti Almedina ne može dolaziti u našu kuhinju.
Posao ne može tražiti jer nema kome ostaviti na čuvanje svoje dijete.
“Merhamet” Sarajevo je, kaže Almedinina njena jedina kuća. Zato smo mi na sebe
preuzeli obavezu da Almedinu i njenu kćerkicu posjećujemo redovno i pomažemo i
koliko god smo u mogućnosti. U oktobru joj je „Merhamet“ uručio prehrambeni paket
u vrijednosti od 100 KM i dodijelio novčanu donaciju od 50 KM koja je Almedini bila
neophodna za plaćanje računa za struju - kaže Munib Bujak.
što našim pacijentima možemo pružiti
prvu pomoć kao i ostale vidove pomoći
u kući. Na ovom projektu rade dva medicinska radnika koji pružaju usluge brojnim korisnicima - kaže Bujak.
Socijalno ugroženim porodicama na
području općine Novi Grad podijeljeno
je 100 prehrambenih paketa u vrijednosti
od 2.500 KM.
Kućna njega
Osnovni odbor “Merhamet” Centar
i Stari grad od novembra prošle godine
realizira projekat „Kućna njega starih,
iznemoglih, nepokretnih i bolesnih lica“.
Općina Centar je finasijskom podrškom
omogućila da realizacija ovog projekta
bude potpuna i svrsishodna..
Volonteri i stručne osobe angažirane
na projektu “Kućna njega” nastojali su
tokom čitave godine pružiti potpunu
brigu korisnicima u skladu sa njihovim
potrebama i željama. Te usluge su se
kretale od pomoći u kući, odlaska u
nabavku hrane i lijekova, pratnje u šetnju
i kod ljekara, pa sve do administrativnih
usluga, rješavanja njihovog socijalnog
statusa i ostvarivanja prava.
- Smatramo da smo postigli postavljeni cilj ovim projektom, a to je život u
trećoj dobi učiniti lakšim i jednostavnijim za stanovnike ovih općina - kaže
Munib Bujak.
Aktivnosti „Merhameta“ Makedonije
Opremljeno
kupatilo nani Guli
Zahvaljujući aktivnostima članova Upravnog odbora i predsjednika „Merhameta“ Makedonije Dr.
Mustafe Čustovića, obradovana je još jedna siromašna
porodica u makedonskom gradiću Berovo i to povodom Ramazanskog bajrama.
Naime, 83-godišnjoj Bošnjakinji nani Guli
Hasanagić, njenim unucima i njenoj kćerki Zuhri, koji
godinama žive u staroj, trošnoj i neuslovnoj kući koja
prokišnjava, „Merhamet“ je uspio renovirati i u potpunosti opremiti kupatilo. Na taj način su poboljšani
uvjeti za život ove socijalno ugrožene bošnjačke porodice.
- Godinama je ova porodica Hasanagić čeznula za
normalnim kupatilom i mokrim čvorom. Mi smo u
„Merhametu“ tražili način da im pomognemo i u tome
smo uspjeli, uz pomoć naših donatora. Tako je porodica Hasagić Ramazanski bajram dočekala sa novim
kupatilom – kaže Mustafa Čustović.
21
Aktivnosti Regionalnog odbora „Merhameta“ Tuzla
POMOĆ
POVRATNICIMA
P
redstavnici Regionalnog odbora
„Merhameta“ Tuzla, na čelu sa direktorom Adilom ef. Pezerovićem,
posjetili su povratnike u naselju Jasenova, u općini Srebrenica, i uručili im pakete sa prehrambenim namirnicama.
U ovo selo, koje je od Srebrenice
udaljeno 16 kilometara, vratilo se pet
bošnjačkih porodica koje borave u
neuslovnim kućama i žive isključivo
od onoga što sami proizvedu. Članovi
tih porodica bave se poljoprivrednom, a
dijelom i stočarstvom. Naselje Jasenova
nalazi se na ratnoj liniji razgraničenja, pa
dodatni problem povratnicima predstavljaju velike površine miniranog obradivog zemljišta i šume, zbog čega stalno
22
strahuju za svoju djecu koja do škole u
Srebrenici pješače 16 kilometara.
Nedavno je zabilježen incident, na
sreću bez smrtnog ishoda, kada je jedna
grupa djece naišla na minu. Uspjeli su
nekako pozvati svoje mještane koji su
veoma brzo pozvali deminerskl tim koji
je djecu spasio od sigurne smrti.
Direktora tuzlanskog „Merhameta“
Adila ef. Pezerovića je o nemogućim
Značajne donacije kuhinji „Imaret“
Nevladina organizacija „Muslim Aid“ iz Sarajeva svojim donacijama u kurbanskom mesu i povrću već mjesecima pomaže rad narodne kuhinje „Imaret” u Tuzli.
Prema riječima direktorice ove organizacije za BiH Edine Šehić, saradnja sa „Merhametom” Tuzla je uspostavljena prije godinu dana.
- Do sada smo tuzlanskom „Imaretu“ dostavili osam krava (kurbani akike) u vrijednosti od oko 16.000 KM i raznog povrća (paradajz, paprika, grah, špinat, mladi luk
i krastavci) u vrijednosti od 1.600 KM - kaže Šehić i dodaje da će ovakvih donacija
biti i ubuduće.
Regionalni odbor „Merhameta“ Banja Luka
Za tri ambulante
12.000 maraka
Zahvaljujući najviše tim sredstvima, ambulante u
Banjoj Luci, Doboju i Prijedoru uspijevaju koliko-toliko
normalno raditi, kaže Prlja
Nova oprema za javnu
kuhinju u Banjoj Luci
Adil ef. Pezerović
tokom posjete
povratničkim
porodicama
uslovima života povratnika u Jasenovu
obavijestio jedan član tuzlanskog Tima
za deminiranje, koji je bio na ovom lokalitetu i uvjerio se u izuzetno težak život
ovih ljudi.
- „Merhamet“ poziva širu društvenu
zajednicu da se maksimalno angažira na
pomoći ovim ljudima, koji doslovno nemaju ništa. Hitno se moraju obezbijediti sredstva za deminiranje ovog područja, kako
bi se život ovih ljudi bar donekle olakšao.
To se mora učiniti i zbog činjenice da se na
ovom području nalaze tri grobnice nastradalih Bošnjaka u srebreničkom genocidu.
Jedna od njih je već locirana, a trebali bi
početi radovi i na lociranju preostale dvije
grobnice - kaže Adil ef. Pezerović.
„Merhamet“ Švedske je, kao i prethodnih godina, tokom akcije „Ljeto
2012“ prikupio iznos od 12.000 KM koje
je donirao za rad „Merhametovih“ ambulanti u Banjoj Luci, Doboju i Prijedoru.
- Novac je namijenjen za isplatu
naknada medicinskom osoblju koje
je angažirano u ambulantama kao i za
nabavku lijekova. Zahvaljujući tim sredstvima ove tri ambulante mogu kolikotoliko normalno da funkcioniraju - kaže
direktor Regionalnog odbora „Merhameta“ Banja Luka Fahrudin Prlja.
„Merhamet“ Švedske je tokom
ramazana obezbijedio i podijelio 4.000
ramazanskih paketa za postače u rubnim
općinama BiH. Od toga je 2.000 paketa
podijeljeno na području koje pokriva RO
„Merhameta“ Banja Luka.
U „Merhametovoj“ javnoj kuhinji u
Banjoj Luci trenutno se hrane 182 korisnika. Za njih 57 koji nisu u stanju dolaziti
po obroke vrši se prevoz hrane do njihovih domova.
- Radimo stalno na modernizaciji i
osavremenjavanju kuhinje. U avgustu
smo dobili 7.000 KM od Ministarstva za
izbjeglice i raseljena lica RS. Od tih sred-
Podijeljene
dvije tone
brašna
U okviru projekta „Sjetva pšenice
2011“ na području Osnovnog odbora
„Merhameta“ Bosanski Novi pšenicom
je zasijano 12 dunuma zemlje. Iako su
vremenski uslovi bili nepovoljni prinos
sa zasijane pacele iznosio je oko 3.000
kilograma pšenice koja je nakon žetve
samljevena te je korisnicima podijeljeno preko 2.000 kilograma brašna.
stava nabavljeni su štednjak na čvrsto
gorivo, plinski profesinalni štednjak,
mašina za rezanje povrća, mašina za
miješanje tijesta, kao i računar za vođenje
materijalnog knjigovodstva - kaže Prlja.
Kao i prethodnih godina, banjalučki
„Merhamet“ je, u saradnji sa njemačkom
organizacijom „Odmor od rata“ i organizacijom „Prijateljice“ iz Tuzle, organizirao ljetovanje u Neumu za dvanaestero
djece, uzrasta od 14 do 17 godina. Riječ je o
djeci iz socijalno ugroženih porodica.
23
Aktivnosti Regionalnog odbora „Merhameta” Zenica
Djeca iz obdaništa „Mladost“ iz Kaknja u posjeti „Merhametu“
R
slatkiši za mališane
egionalni odbor ”Merhameta” Zenica i njegovi osnovni odbori su
pored pripremanja i podjele obroka
korisnika narodne kuhinje, podjele paketa socijalno ugroženim građanima te aktivnosti u okviru projekta “Kućna njega”,
imali niz drugih aktivnosti.
Donacija porodici iz Sirije
24
Polovinom septembra RO „Merhameta“ Zenica posjetio je predstavnik „Islamic Cultural Centre of Luxembourg”
koji je koji je uručio novčanu donaciju u
vrijednosti od 500 eura za „Merhametovu“ kuhinju te izrazio želju za nastavkom
saradnje sa „Merhametom“ Zenica. U znak
zahvalnosti, direktorica RO Zenica Zijada
Kliko uručila je zahvalnicu i knjigu ovoj
islamskoj organizaciji.
- Predstavnici RO Zenica posjetili su
šestočlanu porodicu, izbjeglice iz Sirije.
Riječ je o majci sa petero djece koji su
trenutno nastanjeni u Zenici. Njima smo
uručili prigodan paket - kaže Zijada Kliko.
Regionalni odbor “Merhameta“ Ze­
nica podijelio je 30 prehrambeno-higijenskih paketa socijalno ugroženom
stanovništvu u Varešu, u vrijednosti od
oko 1.610 KM.
U povodu „Nedelje djeteta“ djeca iz
obdaništa „Mladost“ iz Kaknja posjetili
su „Merhamet“ Kakanj. Domaćini su ih
počastili slatkišima te im uručili prigodne
paketiće.
Osnovni odbor „Merhameta“ Kakanj
nastavio je prošlogodišnju saradnju sa
Srednjom stručnom školom u tom gradu
te je i ove godine potpisan Ugovor o obavljanju praktične nastave za učenike te škole
u kuhinji „Merhameta“ Kakanj.
Regionalni odbor „Merhameta“ Goražde
R
samohranim majkama
novčane donacije
egionalni odbor “Merhameta” Go­
ražde tokom redovnih aktivnosti
podijelio je brojne prehrambene
artikle socijalno ugroženim porodicama,
među kojima su brašno, konzerve, povrće sa
“Merhametovog” imanja u Zavidovićima,
kao i polovnu odjeću i obuću koje su donirali građani sa ovog područja.
“Merhametovi” aktivisti posjetili su
udaljena domaćinstva čiji članovi, zbog
bolesti ili starosti, nisu u mogućnosti doći
u prostorije “Merhameta” i na licu mjesta
podići sljedovanje humanitarne pomoći.
- Zahvaljujući donaciji organizacije
MCC, podjelili smo i određenu količinu
školskog pribora, higijenska sredstva,
deke te kompleta za bebe. Uoči proteklog Ramazanskog bajrama obradovali smo i devetnaest samohranih majki sa skromnim novčanim iznosima
koje im je lično uručio predsjednik HO
“Merhameta”MDD, gospodin Hajrudin
Šahić - kaže direktor RO “Merhameta”
Goražde Šemsudin Kuljuh.
Šahić lično uručio bajramske hedije
Regionalni odbor “Merhameta”
Goražde je u proteklom periodu podjelio
i 1.000 kilograma brašna (donacija RO
”Merhameta” Zenica) kao i oko 1.000
kilograma kurbanskog mesa (donacija
RO “Merhameta” Sarajevo).
- Obišli smo i porodice iz Sirije
koje su smještene u našoj općini. Radi
se o četiri sirijske porodice sa petnaest
članova. Njihovo šestero djece upisano
je u goraždansku školu i uče bosanski
jezik. Pored hrane, “Merhamet” je tim
porodicama donirao i školski pribor kaže Kuljuh.
Priča iz kolektivnog centra u Goraždu
Behija i njen sin Belmin žive
od 29 KM dječijeg dodatka
Na području Bosansko-podrinjskog
kantona Goražde postoje četiri kolektivna
centra u kojima trenutno borave 132 porodice. Za stanare tih centara naziru se
bolji dani. Naime, Ambasada Republike
Njemačke odobrila je donaciju za izgradnju
dvije stambene zgrade za smještaj porodica
koje od 1996. godine žive u neuslovnim
kolektivnim centrima.
Zgrade će biti napravljene u naselje
Splavište, dijelu grada gdje i sada postoji
jedan kolektivni centar.
Među stanarima jednog od kolektivnih
centara su i Behija Đedović i njen sin Belmin. Njihova jedina zvanična primanja su
dječiji dodatak od 29 KM i poneka jednokratna pomoć od općine Goražde.
- Porodici Đedović je u pomoć pritekao
i Regionalni odbor „Merhameta“ Goražde.
Belminu, koji pohađa osmi razred osnovne
Behija i Belmin: Težak život
škole u Goraždu, “Merhamet” je obezbijedio stipendiju za školsku 2011./12. godinu. Nadamo se da ćemo ga moći uvrstiti
na listu kandidata za dodjelu stipendija i
za 2012./13. školsku godinu - kaže direktor RO “Merhameta” Goražde Šemsudin
Kuljuh.
Behija i sin Belmin sa strahom i
neizvjesnošću očekuju predstojeću zimu.
U neuslovnoj prostoriji od 36 kvadrata,
doduše, imaju šporet na drva koji su pozajmili od dobrih ljudi. Međutim, još uvijek
ne znaju kako obezbijediti drva za ogrijev.
- U svom „domu“ porodica Đedović
nema ni osnovnih uslova za život. Behija
je krhkog zdravlja, a i Belmin ima zdravstvenih problema. “Merhamet” im pomaže
onoliko koliko može. No, to nije dovoljno
za pristojan život - kaže Kuljuh koji poziva
sve dobre ljude da pomognu ovoj porodici.
25
Velika akcija Osnovnog odbora „Merhameta“ Konjic
Porodici Dželilović
nova kuća za
Kurban bajram
Stara kuća porodice Dželilović
O
snovni odbor „Merhameta“ Konjic u toku ramazana pokrenuo je
inicijativu za izgradnju porodične
kuće za četveročlanu porodicu Edina
Dželilovića koja se nalazi u stanju socijalne potrebe. Trenutno u porodici niko
ne radi, a dvoje maloljetne djece pohađaju
specijalne škole za djecu sa poteškoćama u
razvoju. Stariji Haris pohađa školu u Centru „Mjedenica“ u Sarajevu, a mlađi Adis u
Centru „I“ u Konjicu.
Konjički „Merhamet“ formirao je
građevinski odbor za izgradnju kuće u kojem su Nusret Điver, Nazif Veljković, Samira
Bise, Jasminka Ribić i Edin Skorupan (ispred
„Merhameta“), te Senad Kraljkušić ispred
Centra za Socijalni rad Konjic. Odbor je za
26
Điver pratio izgradnju nove kuće
sam,o mjesec dana posredstvom građevinskih
firmi i preduzeća koja se bave prodajom
građevinskog materijala, uspio obezbjediti
kompletan građevinski materijal za izgradnju kuće. U međuvremenu je porušena stara,
Podjela voća
i povrća
- Socijalno ugroženim porodicama
sa našeg područja podijelili smo 356
kilograma voća i povrća, kao i ostalih
prehrambenih artikala. Tu donaciju, u
vrijednosti od 850 KM, dobili smo od
Saveza Poljoprivrednih proizvođača iz
Konjica.
oronula kuća porodice Dželilović i na istom
mjestu sagrađena nova.
- U ovom humanitarnom projektu
„Merhametu“ je podršku pružila većina
konjičkih privrednika, načelnik općine
Emir Bubalo i sekretar Fadil Tatar, kao i
pomoćnik kantonalnog ministra za izbjegla
i raseljena lica Džemal Ćibo Đemil. U toku
su radovi na izgradnji unutrašnjeg dijela
kuće. Do Kurban bajrama očekujemo
useljenje porodice Dželilović u novu kuću
čija je ukupna vrijednost veća od 30.000
KM - kaže predsjednik OO „Merhameta“
Konjic Nusret Điver.
Osim toga, konjički „Merhamet“ je u
proteklom periodu podijelio 25 paketa higijensko-prehrambenih aktikala i 1.117 kom-
“
U četveročlanoj
porodici Edina Dželilovića,
koja se nalazi u stanju
socijalne potrebe, niko ne
radi, a dvoje maloljetne
djece pohađaju
specijalne škole za
djecu sa poteškoćama
u razvoju
”
Mostar: Tradicionalna akcija „Dani srca“
Regionalni odbor „Merhameta“ Mostar
Besplatni pregledi
za građane
ada higijenskih pelena za odrasle osobe, a u
Zdravstvenom savjetovalištu pruženo je 29
usluga za pacijente koji se nalaze u stanju
socijalne potrebe.
- Podjelili smo 15 stipendija od po
50 KM od Zavoda EKO „AltVindol“
iz Slovenije čiji su predstavnici posjetili
naš „Merhamet“ i tom prilikom dovezli
polovnu garderobu, školski pribor, kao i
medicinska pomagala (štake). Predstavnici
tog zavoda obavili su i intervjue sa 42 djece
i roditelja koja su aplicirali za stipendiju.
Inače, u ovoj godini O.O „Merhamet“
Konjic podijelio je 27 stipendija za djecu iz
socijalno ugroženih porodica. U narednom
priodu očekukemo veći broj stipendija kaže Điver.
Tokom akcije „Dani srca“ građani su imali priliku
da besplatno obave kompletne kardiološke pretrage
„Merhametova“ narodna kuhinja u
Jablanici je u septembru pripremila i
podijelila 2.600 obroka svojim korisnicima. U sklopu redovnih aktivosti,
Regionalni odbor „Merhameta“ Mostar
prikupio je odjeću i obuću ukupne vrijednosti od 500 KM. Sva prikupljena
odjeća donirana je RO „Merhameta“
Goražde.
Osnovni odbor „Merhameta“ Mostar imao je, takođe, brojne aktivnosti. Jedna od najznačajnijih bila je već
tradicionalna akcija „Dani srca“ koja je
održana u zadnjoj sedmici septembra
pod pokroviteljstvom Poliklinike Mostar, na čelu sa specijalistom - kardi-
ologom Dr. Emirom Fazlibegovićem.
- Tokom manifestacije građani su
imali priliku da besplatno obave kompletne kardiološke pretrage. Urađena
je 431 laboratorijska pretraga čija je
vrijednost 21.550 KM. Od 431 analize,
331 je napravljena u Poliklinici Mostar, a 100 na Španskom trgu te Malom
i Velikom Kuku - kaže predsjednik OO
„Merhameta“ Mostar Osman Marić. .
Socijalno ugroženim građanima u
septemrbu je pruženo 14 kardioloških
i 20 EKG pregleda, a obavljeno je i 18
kućnih posjeta. Ukupna vrijednost svih
besplatnih usluga urađenih u Poliklinici iznosi 1.080 KM.
27
Regionalni odbor „Merhameta“ Maglaj
Siromašnima pomoć, školi u
Željeznom Polju namještaj
Delegacija
Maglaja
u Turskoj
P
ovodom Dana starih 1. oktobra i povodom Dječije nedjelje, Regionalni
odbor „Merhameta“ Maglaj je i ove
godine organizirao humanitarne aktivnosti.
Naime, za 20 starih osoba u stanju socijalne
potrebe obezbijeđeni su prigodni paketi, a
volonteri „Merhameta“ obišli su stare osobe.
Osim toga, svim korisnicima javne
kuhinje je podijeljena odjeća i obuća koja
je obezbijeđena preko humanitaraca iz
Njemačke.
- Humanitarci iz Njemačke, koje pred-
Uručena vrijedna donacija osnovnoj školi
28
vodi humanitarac Jurgen Putzker, i ove je
godine su, u saradnji sa Centrom za socijalni rad i „Merhametom“ Maglaj, u
prvoj sedmici oktobra obišli 12 višečlanih
siromašnih porodica. Tim porodicama su
uručeni hrana, odjeća, obuća, namještaj,
igračke, bicikli, školski pribor i đačke torbe
- kaže direktor RO „Merhameta“ Maglaj
Atif Spahić.
Spahić je obišao djecu rahmetli Sabina
Sirovice koji je umro prije tri mjeseca. Nedugo nakon njegove smrti umrla je i nje-
gova supruga.
- Regionalni odbor „Merhameta“ Maglaj za njihovo troje maloljetne djece u kontinuitetu obezbjeđuje humanitarnu pomoć
u hrani, odjeći, obući i školskom priboru, a
povremeno i u novcu - kaže Spahić.
Regionalni odbor „Merhameta“ Maglaj je, takođe, osnovnoj školi u Željeznom
Polju oručio donaciju, odnosno kompletan
školski namještaj za šest učionica.
Delegacija općine Maglaj, u kojoj su bili
načelnik ove općine Mehmed Mustabašić,
direktor RO „Merhamet“ Maglaj Atif
Spahić, pomoćnik načelnika za finansije
Senada Bajraktarević, direktorica Doma
kulture Rašida Mulalić i tri privrednika,
te članovi gradskog folklornog ansambla,
boravila je u Ankari (Turska) od 12. do 19.
septembra.
Tom prilikom načelnik Općine Maglaj Mustabašić potpisao je protokol sa
načelnikom općine Čubuk, gospodinom
Lokkmanom.
Tokom boravka u Ankari, direktor RO
„Merhameta“ Maglaj Atif Spahić pobratimio se sa Omerom Ajdinom, biznismenom
i predsjedavajućim Općinskog vijeća u
Općini Čubuk. Na taj način krunisano je
njihovo dugogodišnje prijateljstvo.
Regionalni odbor “Merhameta” Travnik
Drva za ogrjev za 28 porodica
R
egionalni odbor “Merhameta”
Travnik i ove je godine podijelio drva za ogrjev socijalno ugroženim osobama na području
Općine Travnika. Tako je grijanje
za predstojeću zimu obezbijeđeno
za
dvadeset
osam
porodica.
Prema riječima direktora Regionalnog orbora “Merhameta” Travnik,
hadžije Mustafe Indžića, ove godine ukupno je podijeljeno 16 paleta, odnosno 25,6 kvadratnih metara
ogrjevnog drveta. Podijeljeno je i
dvanaest paleta, odnosno 24 kubika
šifera, kojeg je “Merhamet” Travnik
ove godine obezbjedio uz pomoć
Bosansko-kanadskog humanitarnog
društva (BCRA).
- Spremna je podjela pedeset paketa koji će biti podijeljeni u prostorijama „Merhameta“ a koju će uživo
iz Kanade putem video i audio veze
(SKYPE) pratiti naši donatori Bosansko- Kanadsko humanitarno društvo
(BCRA) iz Kanade - kaže Indžić.
Regionalni odbor „Merhameta“
Travnik podržao je akciji pod na-
Aktivisti “Merhameta” tokom podjele drva
zivom „Just do it“ (Očistimo planetu),
te se tom prilikom uključio u čišćenje
grada Travnika, Novog Travnika i
Bugojna. „Merhamet“ je za tu priliku
pripremio 1.060 sendviča od kojih je
600 pripremljeno za Travnik, 200 za
Bugojno i 260 za Novi Travnik.
- Travnički „Merhamet“ je,
između ostalog, školskoj djeci podijelio 60 higijenskih pribora i 77
školskih pribora. Nastavljena je i akcija pod nazivom „Tu, oko nas“ gdje
stalno posjećujemo bolesne i slabo
pokretne osobe. Tako smo i u ovom
mjesecu obišli nekoliko starih i bolesnih osoba - naglašava Indžić.
Osnovni odbor „Merhameta“ Jajce
Uspješan projekat borbe
protiv prosjačenja Roma
Projekat „Međusektorska saradnja
nadležnih institucija i borba protiv
prosjačenja Roma“, koji je Osnovni
odbor “Merhameta” Jajce počeo sa
realizacijom 15. juna ove godine i
trajat će 15. januara 2013. godine,
vrijedan je 40.000 KM.
Projekat sa po 20.000 KM finansiraju Fondacija za socijalno uključivanje
u BiH i Općina Jajce, a partner u projektu je Centar za socijalni rad Jajce.
Predstavnici tog centra, u saradnji sa
PU Jajce, počeli su obilazak terena u
cilju suzbijanja prosjačenja kod Roma.
U okviru projekta do sada je
okrečeno i očišćeno 12 kuća osobama
u stanju socijalne potrebe, a na tim
poslovima angažirane su četiri osobe
romske nacionalnosti.
- U sklopu projekta, pravnik Jasna
Okrečeno 12 kuća
Hodžić u prostorijama „Merhameta”
jednom mjesečno pruža se besplatna
pravna pomoć socijalno ugroženim
osobama. Jedna od aktivnosti koja
je podržana projektom je i podjela toplog obroka za 50 socijalno
ugroženih korisnika koja se vrši u
narodnoj kuhinji šest dana u sedmici.
Početkom školske godine, krenula je podjela sendviča za 56 djece u
područnoj školi Kuprešani. Na ovaj
način nastoji se osigurati siromašnim
kategorijama djece, naročito djeci
romske populacije, jedan obrok kako
bi se odvratili od prosjačenja i kako
bi se olakšalo njihovim roditeljima kaže predsjednik OO „Merhameta”
Jajce Latif Halaba i dodaje da su kroz
pomenuti projekat predviđene i radionice sa romskom djecom.
29
SVJEDOCI
Izvodi iz monografije „Merhamet
Piše: Ruždija ADŽOVIĆ
J
edna od prvih najznačajnih aktivnosti banjalučkog „Merha­
meta“ bila je obilazak logora
Manjača, obezbjeđivanje i dovlačenje
pomoći tamošnjim zatočenicima. Za­
pravo, „Merhamet“ je bio prva humanitarna organizacija čiji su predstavnici
uspjeli ući u zloglasni logor Manjača,
gdje su bili zatočeni nedužni bošnjački
i hrvatski civili.
Lekcija o Kosovu
Jedan od predstavnika „Merhameta“ koji je bio u prvoj delegaciji
koja je posjetila taj logor bio je i
Adil Medić koji je, nakon završetka
agresije na BiH, pred Haškim tribunalom svjedočio na suđenju generalu Momiru Taliću i „generalu smrti“
Ratku Mladiću.
“
Poštovani čitaoci, od ovog
broja biltena „Naš
Merhamet“ počinjemo
objavljivanje segmenata iz
monografije „Merhamet - 100
godina“ koja je u pripremi i
koje će uskoro biti objavljena
povodom 100-godišnjeg
jubileja naše organizacije. U
našem biltenu objavit ćemo
autentična svjedočenja o
misiji „Merhameta“ tokom
najtežeg perioda po BiH i
naše građane u vrijeme
agresije na BiH
”
- Polovinom juna 1992. godine
održan je sastanak muslimanskih
struktura - Islamske zajednice, SDA,
Foruma intelektualaca omladine
„Mustafa“ i još nekih organizacija na kojem se govorilo o mogućnosti
odlaska u logor Manjača. Kako sam
prije toga radio u Komisiji za referendum u BiH, jedan od učesnika sastanka predložio je da ja idem na Manjaču
s još četiri osobe i da obavimo
razgovore s logorskim starješinama.
Odlučeno je da idu profesor Mehmed
30
Prvi ušli u
spasili 105
Bajrić, Aljo ef. Halilović, advokat
Amir Džonlić, doktor Smajić i ja.
Nažalost, doktor Smajić nije
mogao ići s nama jer je toga dana
bio dežurni, još uvijek je bio u radnom odnosu. Međutim, bili su nam
dragocjeni njegovi savjeti i sugestije, s obzirom na to da je on bio član
Izvršnog odbora „Crvenog krsta“
Jugoslavije, pa je imao ogromno
iskustvo u radu humanitarnih organizacija. Ja sam s njim prije odlaska
– 100 godina“ koja je u pripremi
Manjaču i
logoraša
na Manjaču obavio duži razgovor o tome šta možemo učiniti za
zatočenike u tom logoru.
Delegacija
„Merhameta“,
u
pratnji trojice srpskih pukovnika,
u obilazak Manjače otišla je već
18. juna 1992. godine. Na Manjači
nas je dočekao izvjesni pukovnik
Tepšić, koji nam je najprije održao
jednoiposatnu lekciju od Kosova pa
naovamo. Bio je to nizak, vrlo nadmen čovjek. Kada sam dobio riječ,
upitao sam ga da li se mi nalazimo u
Sabirnom centru civila na Manjači.
„Ne, gospodine Mediću, mi se
nalazimo u logoru ratnih vojnih
zarobljenika na Manjači, koji je pod
komandom Prvog krajiškog korpusa“ - odgovorio je pukovnik Tepšić
vrlo nabusito.
„Mogu li zapisati gdje sam
bio, šta sam radio i o čemu smo
razgovarali?“ - upitao sam našeg
domaćina.
„Samo ti piši!“ - odgovorio je
on, ponovo nadmeno.
E to „samo ti zapiši“, odnosno
ono što sam ja zapisao, koštalo je,
po mojoj procjeni, mene i „Merhamet“ toga što nismo uspjeli da
obiđemo i druge logore, prije svega
Omarsku, Trnopolje i Keraterm.
Nakon Tepšićeve „lekcije o srpskoj historiji“ i razgovora s njim,
krenuli smo u obilazak logora. Prvo
smo ušli u ambulantu u kojoj su
bila dva doktora iz Sanskog Mosta,
naravno, robijaši. Imali su mantile
na sebi, ali su se na njima vidjele
posljedice logoraškog života. Bile
su tu i neke medicinske sestre, mislim da su bile Srpkinje. Nakon toga
smo obišli poljsku kuhinju, gdje
se, tobože, spremala hrana. Sve su
to bila „Potemkinova sela“. Tamo
smo susreli neke ljude koje sam
poznavao. Krenuli smo, zatim, u
obilazak tri velike štale u kojima
su boravili logoraši. Nekada su se u
tim štalama držale ovce.
Kada smo bili u prvoj štali vidjeli smo izvjestan broj poznatih ljudi.
U drugoj štali bilo je čak 90 posto
ljudi iz Ključa i iz Sanice koje sam
lično poznavao. Među njima je bio
i Muhamed Filipović, brat Omera
Filipovića iz Ključa, koji je kasnije ubijen na Manjači. Muhamed
je jedini ležao. Bio je toliko isprebijan da nije mogao ustati. Bio
je to krupan momak, k’o od brda
odvaljen, što bi naš narod kazao.
On je, tobože, imao privilegije da
leži, dok svi moraju stajati s glavom
pognutom dolje i rukama na leđima.
Ja sam čučnuo i razgovarao s njim.
Kada smo završili obilazak te
druge štale, naši pratioci kazali su
nam da nemamo potrebe ići dalje
jer je i u trećoj štali situacija istovjetna i predložili su nam da idemo
vani gdje će nas čekati predstavnici
logoraša, iz sve tri štale po sedam
31
ljudi. I zaista je bilo tako. Među
logorašima je bio i profesor Omer
Filipović. Naš razgovor pred srpskim oficirima sveo se, uglavnom,
na Omerovu priču. On je otvoreno
i bez straha govorio o tome šta se
događa u logoru. Sutradan sam napisao izvještaj u kojem sam naveo
da Omer neće ušutjeti dok ne nastrada. Tako je i bilo. On je ubijen u
noći s 5. na 6. avgust. Tada je ubijen
i Esad Bender.
Da je Omer ubijen saznao sam
od jednog imama koji je jedno jutro
sav usplahiren dotrčao do mene i
kazao mi da je bio u gasulhani i da
je vidio Omera Filipovića mrtvog.
Meni se tada počeo odmotavati film.
Naime, ja sam 6. avgusta bio u logoru
Manjača. Tada sam u zraku osjetio
čudnu atmosferu. Potražio sam pukovnika Milutina Vukelića, kojega je
general Momir Talić, s pukovnikom
Gojkom Vujinovićem, zadužio za
kontakt sa humanitarnim organizacijama. Nađem Vukelića pod jednim
drvetom. Vukelić je, vjerovatno u
trenutku slabosti i pod dojmom da
su prethodne noći ubijeni Filipović
i Bender, pokazujući rukom prema
logoru, meni tada rekao:
„Ovdje nema ni 200 ljudi koji
imaju nekakve veze sa vojskom i
politikom“.
Tako je pomoćnik generala
Talića meni priznao da su u logoru
Manjača zatočeni civili. Dakle, nije
se radilo o vojnicima, ni o ratnim
zarobljenicima. U tom trenutku je u
logoru Manjača bilo oko 2.500 ljudi. Prilikom prve posjete Manjači ja
sam upitao koliko je ljudi u logoru.
Jedan od mojih sagovornika odgovorio je da ih je po 400 u svakoj
od tri štale. Kasnije su napravljene
još tri štale. U jednom momentu u
Manjači je, kada su dovedeni ljudi
iz Prijedora, bilo oko 5.000 ljudi naglašava Adil Medić.
Golobradi mladići
„Merhamet“ je, dakle, prva humanitarna organizacija čiji su predstavnici ušli u Manjaču. Tek 25 dana
poslije toga, ovaj logor posjetio je
Međunarodni Crveni križ. Delegacija
„Merhameta“ je prilikom prve posjete
ukazala čelnicima logora Manjača na
činjenicu da su među zatočenicima
vidjeli i ljude starije od 65 godina,
32
Adil Medić: Pukovnik Vukelić priznao mi je da su zatočeni civili
ali i golobrade mladiće. To je, ubrzo,
urodilo plodom jer je javnost saznala
za te činjenice.
- Mi smo 10. jula iz Manjače izveli
105 logoraša. Bili su to, uglavnom,
ljudi stariji od 65 godina, ali i određen
broj maloljetnika i bolesnih osoba. Jedan od njih je umro istoga dana kada
je doveden. Stvorila se strašna gužva
kada je grad saznao za to. Trebalo je te
ljude smjestiti, nahraniti i obući. Vlasti
Banja Luke zahtijevale su od mene
tačan spisak ljudi i adrese gdje su i kod
koga smješteni. A oni su bili smješteni
u kućama, stanovima i veliki broj njih
u džamiju Gazanferija, jer smo tamo
imali dobre uvjete za smještaj. Postojali su mokri čvorovi, mogućnosti za
organiziranje kuhinje, za spavanje.
Dogodilo se da je sedam ljudi,
koji su preživjeli strijeljanje na
Korićanskim stijenama, došlo u
Banja Luku. Trojica od njih su bili
u veoma teškom stanju, a jedan momak je bio bez noge. Jednoga dana su
me pozvali u policiju. Kazali su mi
da vode istragu kao u mirnodopsko
doba. Meni je odmah bilo jasno da
to čine zbog toga što strijeljanje na
Korićanskim stijenama nije izvršila
banjalučka, nego prijedorska policija
na teritoriji koja je bila u nadležnosti
banjalučke policije. Nije vođena istraga zato što im je bilo žao ubijenih
ljudi, nego, što naš narod kaže, za ne
daj Bože. Rečeno mi je da „moramo
sačuvati te ljude“. Ja sam to jedva
dočekao. Kazao sam da će ih „Merhamet“ smjestiti, obući, oprati, hraniti, a da policija osigura džamiju i
ljude. Dakle, ja sam jedva dočekao
da se policija mota oko džamije kako
se ne bi desilo da neko dođe i pobije
ljude koji su u njoj smješteni, a tu su,
naravno, bili i ljudi iz Manjače. Tako
je bilo sve dok Međunarodni Crveni
križ nije izvukao preživjele iz logora
Manjača i sa Korićanskih stijena.
Polovinom decembra 1992. godine iz Manjače je odjednom nestalo 500 ljudi. Nastala je panika u
„Merhametu“, UNHCR-u, OSCE-u.
Nismo znali ni koji su ljudi nestali,
ni po kojoj osnovi. Rečeno je da
su ljudi pušteni svojim kućama,
što nam je bilo sumnjivo. Ja sam
tada kazao mojima u „Merhametu“:
„Hajde da to provjerimo na naš
način. Hajde da vidimo jesu li svojim kućama stigli Atif Džafić i Asim
Egerlić, koji su bili poznati ljudi u
Ključu“. Ispostavilo se da su oni
otišli u Batkoviće i većina je, njih
158, razmijenjena nakon godinu
dana u Travniku, tačnije 10. oktobra
1993. godine, a s njima je razmijenjeno i 32 ljudi iz banjalučkih zatvora i Malog logora.
Na Manjači smo bili još 48 puta.
Nažalost, pomoć koju smo tamo
odvozili često nije stizala do cilja,
jer su je usput Srbi dobro „čerupali“
- prisjeća se Adil Medić.
Logorske torture
Adil Medić je i sam preživio lo­
gorske torture. On je, naime, jedan
od čelnika banjalučkog „Merhameta“
kojega su srpske vlasti krajem febru-
ara i početkom marta 1995. godine
uhapsili, spočitavajući im navodnu
špijunažu. Tada su uhapšeni i predsjednik Izvršnog odbora „Merhameta“ Banjaluka Nijaz Karaselimović,
dopredsjednik Bećo Filipović, članovi
Izvršnog odbora Mehmed Bajrić, Enver Ibrahimbegović i sekretar Ismet
Pelak. Uhapšeni su i zatočeni i predsjednik Izvršnog odbora „Merhameta“ Prijedor Nijaz Kapetanović te
članovi Adil Solo i Sadika Ćerić, kao
i članovi Izvršnog odbora „Merhameta“ Sanski Most Amir Talić i Hašida
Alagić.
Cilj tadašnjih srpskih vlasti u Banjoj Luci bio je višestruk - ukidanje
„Merhameta“ i zastrašivanje preostalih Bošnjaka u Banjoj Luci kako bi
napustili svoje domove i otišli iz tog
grada i regije. Do 1995. godine iseljavanja iz Banja Luke su bila prestala. Međutim, nakon hapšenja rukovodstva „Merhameta“, Bošnjaci su
masovno počeli odlaziti. Adil Medić
sjeća se i tih mučnih dana.
- Naše hapšenje počelo je prije 28.
februara 1995. godine, kada je priveden i zatvoren predsjednik „Merhameta“ u Sanskom Mostu Amir Talić.
Tamo je bio zabranjen rad „Merhameta“. Ja sam nekoliko puta išao u Sanski Most s nastojanjem da obnovimo
rad „Merhameta“. Međutim, umjesto
obnavljanja, desila se zabrana rada
„Merhameta“. U Sanskom Mostu
dočekao nas je neki visoki funkcioner SDS-a, izvjesni Vrkeš. On nas,
u tri navrata, nijedanput nije primio
u kancelariji Općine, nego u prostorijama SDS-a. Netom prije našeg
hapšenja bili smo tamo i umjesto da
nastavimo razgovor o obnavljanju
„Merhameta“, on je mene upitao:
„A zašto, gospodine Mediću, vi
do sada niste otišli s ovih prostora?“
„Gospodine Vrkeš, ja sam rođen
u Sanici, školovao se u Prijedoru i u
Zagrebu, radio u Ključu. Moji su na
ovom područu i ja nemam nikakvih
razloga, ni potrebe, ni želje da napustim ovo područje!“ - odgovorio
sam mu prkosno.
Tri dana nakon toga, Amir Talić je
uhapšen, a poslije i mi ostali članovi,
odnosno, rukovodstvo „Merhameta“.
Naše hapšenje dešavalo se između
20. februara i 1. marta 1995. godine.
Ja nisam bio u grupi koja je uhapšena
28. februara. Mene su uhapsili dan
nakon njih, odnosno 1. marta. Peteri-
Spisak oslobođenih logoraša koji su bili smješteni u džamiju Gazanferija
cu ostalih, koje su uhapsili dan ranije,
držali su u policiji tri dana, a mene
dva. Nismo bili ni u kakvom kontaktu. U zatvoru su nas isljeđivali.
Mene su vezali za radijatorske cijevi.
Jedan od isljednika pitao me je gdje
sam bio na dan kada su uhapšene
moje kolege. Odgovorio sam da sam
bio u UNHCR-u i Međunarodnom
Crvenom križu i da sam njihovim
predstavnicima kazao da su naši ljudi
uhapšeni. To je sve pisalo na papiru
koji je taj isljednik držao u ruci, jer je
UNHCR reagirao zbog hapšenja.
Nakon toga, odveli su nas u Tunjice, gdje smo bili tri-četiri dana, a onda
u Mali logor u Banjoj Luci. Tamo smo
zatekli uhapšene članove „Merhameta“ iz Prijedora i Sanskog Mosta. U
Malom logoru smo ostali do 28. decembra 1995. godine, a onda su svih
devetero nas prebacili u Doboj. Tamo
smo ostali dvanaest dana. Tek nakon
osam mjeseci zatočeništva, posjetili
su nas humanitarci iz Međunarodnog
Crvenog križa i specijalni izvjestilac
za ljudska prava Ujedinjenih nacija,
Elizabet Ren (Elisabeth Rehn). Ren
je posjetila mene, Ismeta Pelaka,
Amira Talića i Hasana Hrnjadovića u
maloj ćeliji. Dok je Pelak govorio o
našim mukama, ona je samo ćutala.
Na vratima su stajali zamjenik upravnika i čuvari.
„Kada se čovjek nađe u ovakvim
okolnostima, zaista izgubi svako
dostojanstvo“ - rekla je Ren i krenula izaći.
„Gospođo Ren, mi jesmo u teškoj
situaciji, ali uopće nismo izgubili
dostojanstvo“ - odgovorio sam joj
posredstvom prevodioca.
Izgrdio sam i predstavnike Me­
đunarodnog Crvenog krsta što su nas
posjetili tek nakon osam mjeseci.
Doduše, znao sam sve te ljude, jer
sam s njima sarađivao.
„Gledajući humanitarni rad na
međunarodnom nivou, ja sam mislio
da smo mi vaši ljudi“ - rekao sam im.
„Pa znate, nama uprava logora
nije dozvolila da dođemo“ - odgovorio je jedan od njih.
„Ma, ne zanima me! Šta vi radite kada uhapse vaše ljude? Odmah dignete dževu do Ujedinjenih
nacija!“ - kazao sam ljutito.
Inače, doživljavali smo torture u
zatočeništvu. Ljudi misle da tortura
podrazumijeva isključivo batinanje.
Ja sam, kao koautor knjige „Torture
u Bosni i Hercegovini za vrijeme
rata 1992-1995“ naznačio 82 oblika
torture: od onoga da spavaš na betonu, da dobiješ prljavo ćebe, da ti ne
daju u toalet, da izlaziš u šetnju tek
svakog desetog dana (i to na svega
pet minuta), do onoga da nemaš
svoje ime, nego te oslovljavaju sa
„stoka“, „majmun“... To su strašna
maltertiranja. Kada su mlađe vodili
„na kupanje“, to je značilo da su ih
vodili da ih tuku.
Ja sam jedno vrijeme bio u sobi
sa dvojicom srpskih oficira. To je
bila jedina soba koja je imala krevete. Njih dvojica su spavali na po
jednom krevetu. Tri su kreveta bila
prazna, a ja sam morao spavati na
podu. I to je tortura - kaže Medić.
33
Složna „Merhametova“ porodica
Vješte
ruke
Zijada
Čalije
U uljepšavanju starog historijskog zdanja
u sarajevskoj ulici Bistrik 2, u kojem se nalazi sjedište HO „Merhameta“ MDD, nerijetko učestvuju i uposlenici „Merhameta“.
Jedan od onih koji je najvičniji i najsretniji u
ovakvim poslovima i koji je „lokomotiva“ u
ovakvim složnim akcijama „Merhametovih“
uposlenika je Zijad Čalija.
Vještina njegovih ruku potvrdila se još
jednom uoči nadolazećeg Kurban bajrama,
ali i predstojećih prigodnih manifestacija povom obilježavanja velikog, 100-godišnjeg
jubileja naše organizacije.
Ovoga puta naš vrijedni Zijo pokazao se i
kao uspješan moler, te je unutrašnjost zgrade
„Merhameta“ za nekoliko dana dobila novo
ruho. Zijina „desna ruka“ u „umivanju“ poslovnih prostorija „Merhameta“ bila je „Merhametova“ vrijedna uposlenica Tifa Delija.
Elizabeta Maleškić, potpredsjednica odbora u Sloveniji
U „Merhametu“ sam našla sebe
Potpredsjednica „Merhameta“ Slovenije Elizabeta Betka Maleškić po mnogo čemu je osebujna osoba. Ova vrijedna
žena, koja je profesionalno zaposlena u
Islamskoj zajednici Slovenije, sve svoje slobodno vrijeme provodi u misiji
dobročinstva i pomaganja ljudima.
Kao aktivista „Merhameta“ bila je
nominirana za volontera godine u Sloveniji. Za svoj rad dobila je priznanje od
predsjednika Slovenije Danila Tirka.
- U „Merhametu“ Slovenije sam već
sedam godina. U rad i aktivnosti „Merhameta“ sam se uključila zato što mi se
sviđa ono čime se „Merhamet“ bavi,
s obzirom da i ja cijelog svog života
pokušavam da pomažem ljudima. I upravo zbog toga sam našla sebe u „Merhametu“ i njegovoj misiji.
Inače, potrebe za „Merhametom“ u
Sloveniji ima itekako jer i u ovoj zemlji
ima dosta porodica koje su u stanju socijalne potrebe, samohranih majki. „Mer-
34
Maleškić (prva s desna) kod predsjednika Slovenije Danila Tirka
hamet“ u Sloveniji pretežno pomaže
Bošnjak. Željela bih da „Merhamet“ Slovenije bude snažan kako bismo pomo-
gli našim ljudima u ovoj zemlji koji su u
stalnu socijalne pomoći. U tome umnogome i uspijevamo - kaže nam Elizabeta.
A DIZAJN
REKLAMA