VATROGASNE SPRAVE I OPREMA

4/18/2014
VATROGASNE SPRAVE I
OPREMA
VATROGASNI ČASNICI
Vrste i namjena zaštitnih
naprava za disanje
Zaštitne naprave za disanje dijele se prema
njihovoj osnovnoj konstrukciji tj. prema načinu
djelovanja u dvije temeljne skupine:
skupine:
I dio
Predavač: Božidar Horvat, dipl.
dipl. ing.
Varaždin, ožujak 2014.
a) filtarske naprave (ovisne o okolnoj atmosferi )
b) aparati za disanje ( neovisni o okolnoj
atmosferi ).
Filtarske naprave
SPRAVE ZA ZAŠTITU ORGANA
ZA DISANJE
1
4/18/2014
Maska za cijelo lice
Zaštitne maske
-
Polumaska
maska za cijelo lice
polumaska
četvrtmaska
filtrirajuća polumaska
sklop usnika
kapuljaču
kacigu
2
4/18/2014
Četrvrtmaska
Filtrirajuća polumaska
Sklop usnika
Filtarska naprava s kapuljačom za
spašavanje iz požara
3
4/18/2014
Filtarska naprava s upuhivanjem s
kacigom
Dijele se na:
-
Filtri
filtri za zaštitu od plinova i para (plinski filtri)
filtri za zaštitu od aerosola (čestični filtri)
filtri za zaštitu od plinova, para i aerosola
(kombinirani filtri)
Plinski filtri
vitalni dio svake filtarske naprave
predviñeni da fizički ili neutralizacijom, tj.
kombinacijom oba načela, sprječavaju prolazak
toksičnih i agresivnih tvari
obilježeni su odgovarajućom bojom, natpisom
za koji su plin i/
i/ili čestice namijenjeni,
maksimalnom dopuštenom koncentracijom
štetnih tvari i sl.
znak istrošenosti filtra je povećani otpor pri
disanju i eventualno osjećanje specifičnih mirisa
štetnih i otrovnih tvari
4
4/18/2014
Podjela filtra
Čestični filtar
Kombinirani filtar
Prema vrsti zaštite filtri se dijele u tipove
Prema veličini ( trajanju zaštite ) u klase
klase..
Podjela filtra prema tipu:
A) Plinski filtri
Dijele se na:
na:
tip A - za zaštitu od odreñenih organskih plinova i
para s točkom vrelišta > 65
65°° C
tip B - za zaštitu od odreñenih anorganskih plinova i
para ( isključujući CO )
tip E - za zaštitu od sumpornog dioksida i drugih
kiselih plinova i para
tip K - za zaštitu od amonijaka i organskih derivata
amonijaka
5
4/18/2014
b) Višenamjenski plinski filtri
- to su filtri koji su kombinacija dva ili više tipova A, B,
E ili K
c) Čestični filtri
- to su filtri koji štite od inertnih (neotrovnih) čestica, te
čestica niske i visoke toksičnosti (ovisno o klasi)
d) Kombinirani filtri
- to su filtri koji istovremeno štite od plinova, para i
aerosola ( kombinacija plinskog filtra ili višenamj.
plinskog filtra s čestičnim filtrom)
e) Specijalni filtri
- tip NONO-P3 - za zaštitu od dušikovih oksida (NO, NO2 ,
NOx )
Hg-P3 - za zaštitu od živinih para
- tip Hg-
Podjela filtra prema klasi
a) Plinski filtri
Plinski filtri tipa A, B, E ili K dijele se u slijedeće
klase:
- klasa 1 – filtri niskog kapaciteta
- klasa 2 – filtri srednjeg kapaciteta
- klasa 3 – filtri visokog kapaciteta
f) Ostali tipovi filtra
tip AX - za zaštitu od odreñenih organskih
plinova i para s točkom vrelišta < 65
65°° C
tip SX - za zaštitu od spojeva koji se
posebno navode
tip CO - za zaštitu od ugljičnog monoksida
Zaštita koju osigurava filtar klase 2 ili 3 uključuje
razinu zaštite koju osigurava filtar niže klase,
odnosno nižih klasa.
Otrovni plinovi (za odgovarajuću klasu plinskog
filtra) ne smiju prijeći maksimalno dopustivu
koncentraciju:
6
4/18/2014
Ovisno o klasi čestični filtri štite od:
klasa plinskog filtra
1
max. dopustiva
koncentracija
otrovnih plinova
0,1 vol %
2
0,5 vol %
3
1,0 vol %
klasa čestičnog filtra
zaštita od
P1
inertnih čestica
(koje smetaju ali nisu
štetne)
čestica niske toksičnosti
(opasnih po zdravlje)
P2
čestica visoke
toksičnosti
P3
b) Čestični filtri
Dijele se u slijedeće klase:
klasa P1 – filtri niske učinkovitosti
klasa P2 – filtri srednje učinkovitosti
klasa P3 – filtri visoke učinkovitosti
- Zaštita koju osigurava filtar klase P2 ili P3
uključuje razinu zaštite koju osigurava filtar niže
klase, odnosno nižih klasa.
Označavanje filtra
a) odgovarajućim tipom, klasom i bojom
tip
klasa
boja
A
1, 2 ili 3
smeña
B
1, 2 ili 3
siva
E
1, 2 ili 3
žuta
K
1, 2 ili 3
zelena
AX
smeña
SX
ljubičasta
CO
P
crna
1, 2 ili 3
bijela
njihove kombinacije
NO-P3
plava-bijela
Hg-P3
crvena-bijela
7
4/18/2014
Primjeri:
P3, bijela
A2, smeña
A1B2, smeñasmeña-siva
SXP3, ljubičastaljubičasta-bijela
A2B2E2K2P3 ili ABEK2P3, smeñasmeña-sivasiva-žuta
žuta-zelena--bijela
zelena
b) oznakom koja pokazuje je li filtar namijenjen
za višestruku filtarsku napravu
c) broj i godina izdanja norme
d) godina i mjesec isteka roka uporabe
e) identifikacijskom oznakom proizvoñača
f) za AX filtre, rečenicom «Samo za jednokratnu
uporabu», ili odgovarajućim piktogramom
g) za SX filtre, naziv i odgovarajuće najviše
koncentracije kemikalija za koje filtar osigurava
zaštitu
h) svi NONO-P3 filtri moraju imati dodatnu oznaku
«Samo za jednokratnu uporabu», ili
odgovarajući piktogram
i) svi HgHg-P3 filtri moraju biti označeni
dodatnom rečenicom «Najdulje vrijeme
uporabe 50 sati», ili odgovarajući
piktogram
j) kombinirani filtri deklarirani da
zadovoljavaju zahtjeve protiv začepljenja
moraju biti dodatno označeni slovom D.
Aparati za disanje
Aparatima za disanje nazivamo ureñaje koji su
neovisni o okolnoj atmosferi. Oni se temelje na
načelu izolacije dišnog sustava nositelja.
Aparati za disanje izoliraju korisnika od okolnog
zraka i dobavljaju zrak ili plin pogodan za
sigurno disanje. Štite od pomanjkanja kisika u
okolnom zraku kao i od onečišćenja u okolnom
zraku (poznatih i nepoznatih).
8
4/18/2014
Osnovna podjela aparata za disanje
je:
Cijevni aparati sa svježim zrakom
Cijevne aparate (nesamostalne ureñaje)
Izolacijske aparate (samostalne ureñaje)
Izolacijske aparate za spašavanje
(samostalne ureñaje)
Cijevni aparati
Cijevni aparati s upuhivanjem
svježeg zraka
Podjela cijevnih aparata:
cijevni aparati sa svježim zrakom
cijevni aparati s upuhivanjem svježeg
zraka
cijevni aparati sa stlačenim zrakom.
9
4/18/2014
Cijevni aparati sa stlačenim zrakom
Podjela izolacijskih aparata:
a) Izolacijski aparati s otvorenim sustavom:
sustavom:
- izolacijski aparati sa stlačenim zrakom
b) Izolacijski aparati s zatvorenim sustavom:
sustavom:
- izolacijski aparati sa stlačenim kisikom
- izolacijski aparati s kemijski vezanim kisikom
Izolacijski aparati
Izolacijskim aparatima nazivamo aparate koji su
izrañeni tako, da zalihu plina za disanje nosi
korisnik. Upotrebljavaju se za zaštitu organa za
disanje za vrijeme boravka u zagañenoj
atmosferi s visokom koncentracijom toksičnih
plinova i aerosola i / ili s nedovoljno kisika.
Omogućavaju potpunu autonomnost korisnika,
neovisno o mjestu intervencije i stupnju
zagañenosti. Vrijeme korištenja izolacijskih
aparata ovisi o zalihi plina i težini izvoñenja
radova.
Izolacijski aparati sa stlačenim
zrakom
10
4/18/2014
Ventil boce
Boca za stlačeni zrak
Ventil za redukciju (redukcijski
ventil) i sigurnosni ventil
11
4/18/2014
Tlačna cijev s plućnim automatom
Zaštitna maska
Visokotlačna cijev s manometrom
Leñni nosač s naramenicama i
opasačem
12
4/18/2014
Izolacijski aparat s stlačenim
kisikom
-
Način rada ovih aparata sastoji se u tome da se
izdahnuti zrak ne izbacuje u atmosferu nego se
preko cijevi i ventila za izdisanje dovodi u
patronu s CO2 apsorberom u kojoj se apsorbira
vlaga i ugljični dioksid (CO2). Pročišćeni zrak
zatim ulazi u vrećicu za disanje, gdje se
dopunjuje čistim kisikom iz boce. Preko cijevi i
ventila za udisanje zrak se dovodi u zaštitnu
masku korisnika aparata.
-
Glavni dijelovi aparata:
Zaštitna kutija s naramenicama i opasačem
Zaštitna maska
Udišna i izdišna cijev
Udišni i izdišni ventil
Vrećica za disanje
Signalna zviždaljka
Patrona s CO2 apsorberom
Ureñaj za konstantno doziranje
Plućni automat
Dodatni ureñaj za doziranje
Visokotlačna cijev s manometrom
Boca za stlačeni kisik s ventilom
13
4/18/2014
http://www.youtube.com/watch?v=BPMY1
Wmdrsk
Izolacijski aparati s kemijski
vezanim kisikom
Način rada ovih aparata zasniva se na tome da se
izdahnuti zrak ne izbacuje u atmosferu nego se preko
cijevi i ventila za izdisanje dovodi u regenerativnu
patronu u kojoj se izdahnuti CO2 i vlaga vežu na
regenerativnu tvar (kemijski vezani kisik) i tako
oslobañaju približno istu količinu kisika. Tako
osloboñeni kisik i pročišćeni zrak ulaze u vrećicu za
disanje. Ona svojom zapremninom vrši ublažavanje
nesklada izmeñu potreba nosioca aparata i stvorene
količine zraka za disanje, u slučaju naglih promjena u
ritmu disanja. Takoñer služi i za hlañenje zraka. Prije
ulaska u udišnu cijev zrak prolazi kroz izmjenjivač
topline gdje se dodatno hladi. Vrijeme korištenja
aparata je do 4 sata.
http://www.youtube.com/watch?v=BPMY1
Wmdrsk
14
4/18/2014
Izolacijski aparati za spašavanje
b) Izolacijski aparati za spašavanje sa stlačenim kisikom
c) Izolacijski aparati za spašavanje s kemijski vezanim
kisikom
Treća skupina aparata za disanje (neovisnih o
okolnoj atmosferi). Način rada ovih aparata isti
je kao i kod izolacijskih aparata. Namijenjeni su
prvenstveno za spašavanje iz zagañenih
prostora, a ne za intervencije.
Podjela izolacijskih aparata za
spašavanje
a) Izolacijski aparati za spašavanje sa stlačenim
zrakom
15
4/18/2014
POTROŠNJA ZRAKA KOD
POJEDINIH AKTIVNOSTI
VRSTA AKTIVNOSTI
Mirovanje
POTROŠNJA ZRAKA
(l/min)
10 – 15
Lagano kretanje
15 – 20
Lagani rad
20 – 30
Srednje teški rad
30 – 40
Težak rad
35 – 55
Najteže radove
50 – 85
Primjer izračunavanja vremena upotrebe
izolacijskog aparata
"U boci od 6,8 (l) nalazi se zrak pod tlakom 230
bara. Nositelj aparata obavlja težak rad i troši
50 l/min. Koliko će se vremena moći koristiti
izolacijskim aparatom"?
KOLIČINA ZRAKA U BOCI = Vboce — Pzraka =
6,8 (l) — 230 (bara) = 1564 (l)
VRIJEME KORIŠTENJA APARATA =
KOLIČINA ZRAKA / POTROŠNJA ZRAKA
= 1564 (l) / 50 (l/min) = 31 (min)
Ispitivanje zaštitnih naprava za
disanje
ispitivanje u svrhu certificiranja proizvoda,
ispitivanje u svrhu provjere usklañenosti
proizvoda s certificiranim tipom,
priznavanje izvještaja o ispitivanju izdanih u
inozemstvu u svrhu izdavanja potvrda o
sukladnosti (certifikata) i
periodično ispitivanje (pregled).
Nositelj aktivnosti nad prva tri ispitivanja je Državni
zavod za mjeriteljstvo. Naime, temeljem Zakona o
normizaciji (N.N
(N.N.. 55/96 i 163/03) donijeti su slijedeći
podzakonski propisi:
Naredba o obaveznom atestiranju aparata za zaštitu
dišnih organa (Sl
(Sl.. 49/87 i NN 131/00)
Pravilnik o uvjetima i načinu priznavanja izvještaja o
ispitivanju izdanih u inozemstvu i izdavanja potvrda o
sukladnosti (N.N
(N.N.. 69/97), koji definiraju ta ispitivanja.
Državni zavod za mjeriteljstvo ovlašćuje pravnu
osobu za provedbu navedenih ispitivanja. Ovlaštena
pravna osoba nakon obavljenog ispitivanja izdaje
zapisnik o obavljenom ispitivanu ili zapisnik o
provedenom postupku za priznavanje izvještaja o
ispitivanju izdanih u inozemstvu i izdavanja potvrda o
sukladnosti. Na temelju zapisnika Državni zavod za
mjeriteljstvo izdaje ili produljuje certifikate za zaštitne
naprave za disanje. Valjanost certifikata se produljuje
svake godine.
16
4/18/2014
Periodično ispitivanje zaštitnih naprava za
disanje se vrši prema uputama proizvoñača, a
vrše ga ovlašteni serviseri proizvoñača.
Takoñer, i sami korisnici zaštitnih naprava za
disanje mogu vršiti periodično ispitivanje ako
završe usavršavanje kod proizvoñača i redovito
ga obnavljaju izobrazbom, te ako posjeduju
ispitne ureñaje i rezervne dijelove proizvoñača.
Ureñaji za ispitivanje zaštitnih
maski
Pravilnikom o tehničkim normativima za
pokretne zatvorene posude za komprimirane,
tekuće i pod tlakom otopljene plinove (S.L.
25/80 i 9/86) propisano je da se boce za
stlačeni zrak moraju podvrgavati redovitim
pregledima. Pod redovitim pregledom
podrazumijeva se prvi pregled prije uporabe i
pregledi koji se obavljaju u slijedećem
vremenskom periodu:
svake 3. godine za boce od legiranih čelika i
kompozitne boce
svake 5. godine za čelične boce
Pravilnik se provodi u praksi tako da je vlasnik
ili korisnik boca za stlačeni zrak dužan bocu
podvrgnuti redovnom pregledu kod ovlaštene
pravne osobe. Pregled se vrši pod nadzorom
inspektora posuda pod tlakom Državnog
inspektorata . Nakon obavljenog pregleda
inspektora posuda pod tlakom izdaje se
rješenje o pregledu boce za slijedeće odrañeno
vrijeme (3 ili 5 godina), te ukucava žig
inspekcije, mjesec i godinu pregleda (za boce
od legiranih čelika ili čelične boce).
Prema odluci Inspekcije posuda pod tlakom
boce starije od 40 godina stavljaju se van
uporabe.
17
4/18/2014
Za boce od kompozitnih materijala (karbonska
vlakna) ne ukucava se žig nego lijepi
naljepnica na kojoj je otisnut žig inspekcije te
mjesec i godina ponovnog pregleda.
Prema Pravilniku o stručnoj spremi i drugim
uvjetima za obavljanje poslova u radnim
organizacijama koja imaju elektroenergetska,
kotlovska i druga energetska postrojenja i
posude pod tlakom (S.L.47/64), osoba koja
puni boce mora imati položene ispite:
punitelj posuda tehničkim plinovima i
rukovatelj kompresora
Ispiti se polažu pred ispitnom komisijom Državnog
inspektorata. Nakon položenih ispita polagatelj dobiva
uvjerenje o položenom ispitu za zvanje punitelj
posuda tehničkim plinovima i za zvanje rukovatelj
kompresora.
Održavanje sprava za zaštitu disanja
Sve zaštitne naprave za disanje moraju biti ispravne i
spremne za uporabu, jer o njihovoj ispravnosti ovisi i
sigurnost njihovih korisnika
Zaštitne naprave za disanje moraju se održavati
redovito prema uputama proizvoñača.
Proizvoñač je obavezan da uz zaštitne naprave za
disanje da i upute koje moraju sadržavati oznaku
kvalitete zaštitnih naprava, od čega zaštićuju te način
upotrebe i održavanja.
Kod održavanja se smiju koristiti samo originalni
zamjenski dijelovi.
Održavanje maski za cijelo lice
Nakon svake uporabe masku treba temeljito očistiti i
dezinficirati.
Čišćenje i dezinfekcija vrši se u posudama s otopinom.
Prije čišćenja i dezinfekcije, sve diskove ventila, a
svakako diskove izdišnog ventila, treba skinuti s
maske.
Za čišćenje gumenih ili silikonskih dijelova ne smiju se
koristiti organska otapala kao što su npr. aceton ili
alkohol
Nakon čišćenja i dezinfekcije masku treba detaljno
isprati u tekućoj vodi
18
4/18/2014
Održavanje izolacijskih aparata sa
stlačenim zrakom
Održavanje filtara
Skladište se u prostorijama zagrijanim na sobnu
temperaturu i normalne vlažnosti koje nisu
izložene nikakvom zagañivanju, zapakirani tako
da prilikom rukovanja budu osigurani od
mehaničkog oštećenja.
Zapakiranom i uskladištenom plinskom i
kombiniranom filtru rok trajanja je, ovisno o
tipu, od 3 do 5 godina.
Ako se filtar otvori ( bez da bude korišten ) rok
trajanja se smanjuje na najviše 6 mjeseci.
Filtri kojima je prošao odreñeni rok
uskladištenja ne smiju se više upotrebljavati.
Filtri koji su namijenjeni za jednokratnu
uporabu nakon korištenja moraju se
odbaciti.
Prilikom korištenja višekratnih filtara, mora
se voditi evidencija korištenja tj. na filtru
mora biti označen datum uporabe.
Prije svake uporabe mora se provjeriti ispravnost
aparata. Provjera obuhvaća slijedeće radnje:
vizualni pregled kompletnog aparata
provjera napunjenosti boce (maksimalno dozvoljeno
odstupanje -10% od nazivnog radnog tlaka)
provjera nepropusnosti visokog tlaka (dozvoljena
propusnost ≤ 10 bara/min)
provjera plućnog automata i signalne zviždaljke
provjera nepropusnosti zaštitne maske
19
4/18/2014
Nakon svake uporabe potrebno je pažljivo
očistiti, dezinficirati i potpuno osušiti zaprljane
dijelove, napuniti boce i provjeriti ispravnost
izolacijskog aparata.
Aparati se skladište ( spremni za uporabu ) na
suha i hladna mjesta, bez prašine i prljavštine.
Gumeni dijelovi moraju biti zaštićeni od
direktnog utjecaja sunca.
Potrebno je voditi evidenciju o održavanju
aparata.
VATROGASNE PUMPE
U vatrogastvu se koriste klipne i centrifugalne
pumpe.
Klipne pumpe tijekom svog rada ostvaruju
pravocrtno gibanje klipa i mrtve točke.
Centrifugalne pumpe karakteristične su
rotiranjem rotora u kućištu pumpe. Zbog
rotacije rotora u njemu dolazi do pojave
centrifugalne sile (kao posljedica rotacije) koja
ima smjer od središta rotacije prema obodu
rotora.
Pumpa ugrañena na vozilo
Motorne pumpe
Motorne pumpe mogu biti izvedene kao:
prijenosne pumpe
stacionarne pumpe
vučno
vučno--prijevozne pumpe: pumpe koje su
trajno ugrañene na zasebno prijevozno
podvozje tako da mogu biti pokretane
odnosno vučene s pomoću vozila.
20
4/18/2014
Podjela centrifugalnih vatrogasnih
pumpi prema radnom tlaku
Pumpe normalnog tlaka: jednostepene ili
višestepene centrifugalne vatrogasne pumpe
koje ostvaruju izlazni radni tlak do 20 bar.
Pumpe visokog tlaka: centrifugalne
vatrogasne pumpe koje ostvaruju izlazne
radne tlakove do 54,5 bar.
Centrifugalne vatrogasne pumpe
Centrifugalna pumpa predaje vodi energiju koju
dobiva od pogonskog stroja.
Ta energija na izlazu pumpe očituje se kao
kinetička energija (protok) i energija tlaka
(pretlak).
21
4/18/2014
Osnovni dijelovi centrifugalne pumpe
koja se upotrebljava u vatrogastvu su:
Kućište pumpe
Rotor
Stator
Osovina pumpe
Ulaz u pumpu
Tlačni izlazi
Elementi za regulaciju protoka pumpe
Slavina za ispuštanje vode
Manometar
Manovakuummetar
Otvor za ulijevanje vode
Princip rada centrifugalne pumpe
Rotacijom rotora u rotoru dolazi do pojave
centrifugalne sile
Centrifugalna sila ima smjer djelovanja od
središta rotacije (direktnog ulaza o rotor)
prema obodu lopatice rotora. Djelovanjem te
sile vodi se u lopatici rotora predaje energija.
Ukupna energija koja se u lopatici rotora
predaje vodi većim djelom na izlazu rotora
javlja se kao energija brzine (Ek – kinetička
energija), a manjim dijelom kao energija tlaka
odnosno potencijalna energija (Ep).
Dakle na izlazu lopatice rotora voda ima
razmjerno veliku brzinu, ali i odreñeni mali tlak.
Po izlazu iz rotora voda ulazi u stator ili direktno
u spiralno kućište pumpe.
Lopatice statora u kućištu pumpe suprotno su
zakrivljene od lopatica rotora. Poprečni presjek
lopatica statora veći je od poprečnog presjeka
lopatica rotora.
Zbog toga se tu vodi povećava tlak, a smanjuje
brzina. Dolazi do pretvorbe energije brzine u
energiju tlaka. Na taj način na izlazu iz kućišta
pumpe voda ima odreñenu energiju tlaka i
kinetičku energiju. Odnosno na tlačnim izlazima
pumpe voda ima i tlak i protok.
22
4/18/2014
U odreñenim uvjetima tijekom rada pumpe
ukupna energija na izlazu pumpe može se
pretvoriti ili samo u energiju tlaka ili većim
djelom u kinetičku energiju, a manjim dijelom
u energiju tlaka.
No meñutim za pravilan rad vatrogasne
pumpe ni jedan od ovih rubnih uvjeta rada
nije prihvatljiv.
Na tlačnom izlazu pumpe mora postojati
odreñena tlačna i kinetička energija.
Karakteristike centrifugalne pumpe
H (m) – visina dobave pumpe: povećanje specifične
energije tekućine pri prolazu kroz pumpu, a ono odgovara
razlici energije na izlazu i ulazu pumpe.
Q (l/min) – volumni protok: volumen tekućine koji proñe
kroz pumpu u jedinici vremena.
n (min(min-1) – broj okretaja rotora: broj okretaja rotora
pumpe u jedinici vremena.
Pp (KW) – pogonska snaga pumpe: snaga potrebna za
pogon pumpe. Ona je veća od hidrauličke snage za iznos
gubitaka.
Pk (KW)–
(KW)– korisna snaga: ova snaga se naziva i hidraulička
snaga jer je to snaga koja se prenosi na tekućinu pri prolazu
kroz pumpu.
η (%) – stupanj iskoristivosti: njime se ocjenjuje
ekonomičnost rada nekog procesa. On predstavlja omjer
dobivenog i uloženog rada.
a –rad pumpe pri potpuno zatvorenim tlačnim
izlazima. U toj točci postiže se maksimalna
visina dobave, a protoka nema (H=max,Q = 0).
b – točka u kojoj pumpa radi u optimalnim
uvjetima. Optimalan rad pumpe je u onoj točci
u kojoj se postiže maksimalan stupanj
iskoristivosti (η = max). Ta radna točka je
nazivna radna točka.
c – rad pumpe pri maksimalno otvorenim
izlaznim otvorima pumpe. U toj točci postiže se
minimalna visina dobave, a maksimalan protok
(Q = max).
23
4/18/2014
QH dijagram
Q-H dijagram pumpe prikazuje ovisnost visine dobave
pumpe (H) i volumnog protoka (Q). Ukoliko
promatramo meñusobnu ovisnost dviju veličina sve
ostale veličine koje na bilo koji način mogu utjecati na
njih moraju biti nepromijenjene odnosno konstantne.
Tako Q–
Q–H dijagram pumpe vrijedi uz konstantan broj
okretaja rotora pumpe (n=const.) i konstantnu usisnu
visinu. Iz toga proizlazi da je odnos visine dobave i
volumnog protoka u Q–
Q–H obrnuto proporcionalan. To
znači da će se uz spomenute uvijete porastom visine
dobave volumni protok smanjivati i obratno porastom
volumnog protoka visina dobave će se smanjivati.
Ovisnost QQ-H dijagrama pumpe o "n" i
usisnoj visini
Budući da QQ-H krivulja pumpe vrijedi uz
konstantnu usisnu visinu i broj okretaja rotora
pumpe n (min(min-1) analizirajmo što se dogaña
ukoliko se te veličine tijekom rada pumpe
mijenjaju.
Mjereći izlazne karakteristike pumpe pri
povećavanju ili smanjivanju broja okretaja
rotora pumpe dolazi se do zaključka da se
ovisno o tim uvjetima mijenja i položaj krivulje
pumpe u QQ-H dijagramu.
24
4/18/2014
Radna točka u Q - H dijagramu
Kako je već ranije rečeno centrifugalna pumpa
tijekom svog rada na izlazu pumpe ostvaruje
odreñeni tlak i protok. Ovisno o uvjetima rada
pumpe mogu se ostvarivati različiti tlakovi i
protoci. Svako stanje pumpe pri kojem ona
ostvaruje odreñeni radni tlak i protok naziva se
radna točka pumpe.
Da bi se odredio položaj radne točke u QQ-H
dijagramu pumpe potrebne su dvije krivulje. Te
krivulje nazivaju se krivulja pumpe i krivulja
potrošača.
1 – krivulja pumpe
2 – krivulja potrošača
hg – visina gubitaka
h – geodetska visina
1 – krivulja pumpe
2 – krivulja potrošača
hg – visina gubitaka
h – geodetska visina
25
4/18/2014
Promjena položaja radne točke u QQ-H
dijagramu
Pri svakoj promjeni položaja krivulje pumpe ili krivulje
potrošača odnosno pri promjeni položaja radne točke
pumpa će ostvarivati različite učinke.
Promjenom položaja krivulje pumpe u dijagramu
mijenjaju se volumni protok i visina dobave. Položaj
krivulje pumpe u QQ-H dijagramu moguće je mijenjati
promjenom broja okretaja rotora pumpe.
Povećavanjem broja okretaja rotora pumpe ostvaruju
se veći volumni protok i visina dobave kao što je
vidljivo i iz dijagrama.
Smanjenjem broja okretaja rotora pumpe u dijagramu
je vidljivo istodobno smanjenje volumnog protoka i
visine dobave.
RT – radna točka (Q i H) pri broju okretaja
rotora pumpe (n)
RT1 – radna točka (Q1 i H1) pri
povećanom broju okretaja rotora pumpe
(n1>n)
RT2 – radna točka (Q2 i H2) pri
smanjenom broju okretaja rotora pumpe
(n2<n)
Promjenu položaja krivulje potrošača moguće
je postići zatvaranjem tj. prigušenjem ili
otvaranjem elementa za regulaciju protoka na
tlačnim izlazima.
Prigušenjem smanjujemo volumni protok, a
povećavamo visinu dobave pumpe.
Suprotno tome otvaranjem tlačnih izlaza
pumpa će ostvarivati veći volumni protok uz
manju visinu dobave.
26
4/18/2014
Podjela pumpi prema hrvatskoj normi
HRN EN 10281028-1:2004
RT – radna točka (Q i H) pri nekom položaju krivulje potrošača
RT1 – radna točka (Q1 i H1) pri smanjenju poprečnog presjeka na izlazu
RT2 – radna točka (Q2 i H2) pri povećanju poprečnog presjeka na izlazu
Dakle tijekom rada sa vatrogasnom pumpom bilo
promjenom položaja krivulje pumpe ili krivulje
potrošača moguće je mijenjati položaj radne točke u
Q-H dijagramu. Na taj način direktno se utječe na
izlazne karakteristike pumpe odnosno na volumni
protok i visinu dobave.
Pumpa tijekom svog rada može ostvariti mnogo
različitih radnih točaka, a to je sada vidljivo i iz
mogućnosti promjene položaja radne točke u QQ-H
dijagramu.
Meñutim samo jedna od tih radnih točaka je nazivna
radna točka.
U toj radnoj točci vatrogasna pumpa radi svoju
maksimalnu iskoristivost tj. optimalan rad.
Upravo po toj radnoj točci označavaju se vatrogasne
pumpe.
Centrifugalne vatrogasne pumpe sa nazivnom
visinom dobave 6 bar:
bar: CVPN 66-500
Centrifugalne vatrogasne pumpe sa nazivnom
visinom dobave 10 bar:
bar: CVPN 1010-750, CVPN 10101000, CVPN 1010-1500, CVPN 1010-2000, CVPN10CVPN10-3000,
CVPN 1010-4000, CVPN 1010-6000 Centrifugalne
vatrogasne pumpe sa nazivnom visinom dobave 15
bar:: CVPN 15bar
15-1000, CVPN15CVPN15-2000, CVPN 1515-3000
Centrifugalne vatrogasne pumpe sa nazivnom
visinom dobave 40 bar:
bar: CVPV 4040-250.
Označavanje vatrogasnih pumpi
Prema hrvatskoj normi HRN EN 10281028-1:2004
centrifugalne vatrogasne pumpe označavaju se:
opisom
brojem navedene norme
podjelom prema izlaznom tlaku
27
4/18/2014
Primjer označavanja pumpi:
Centrifugalna vatrogasna pumpa prilagoñena
normi HRN EN 10281028-1:2004, nazivne visine
dobave od 6 bar, nazivnog volumnog protoka
500 l/min, ograničenim izlaznim tlakom 11
bar, dinamičkim ispitnim tlakom 16,5 bar te
tlakom pri zatvorenim tlačnim izlazima od 6611 bar bit će označena na slijedeći način:
Centrifugalna vatrogasna pumpa HRN EN
1028--1 - CVPN 6 - 500
1028
Crpljenje i dobava vode
Početna dobava vode zasniva se na stvaranju podtlaka u
kućištu pumpe i usisnom vodu. Potreban podtlak stvara vakuum
ureñaj koji je sastavni dio centrifugalne vatrogasne pumpe.
Stvaranjem podtlaka u kućištu pumpe i usisnom vodu stvara se
razlika tlakova izmeñu tlaka koji vlada u kućištu pumpe i
usisnom vodu te vanjskog atmosferskog tlaka.
Na osnovi te razlike vanjski tlak zraka djeluje na površinu vode i
podiže stupac vode u usisnom vodu koji tada ulazi u pumpu.
Atmosferski tlak od 101 325 Pa može teorijski podići stupac
vode na visinu od 10,33 m. Meñutim tu usisnu visinu u praksi
nije moguće postići zbog prisutnosti gubitaka koji se javljaju pri
radu pumpe, a koji utječu na dobavu vode. Zbog toga se kao
stvarna i moguća usisna visina uzima nešto manja od teorijske.
Ta usisna visina za garantirane učinke pumpe iznosi 7,5 m.
Razliku izmeñu teorijske i stvarne usisne visine čine gubici koji
utječu na dobavu vode.
Gubici koji utječu na dobavu vode
TEMPERATURA VODE
DINAMIČKI OTPOR (razna trenja)
VARIRANJE ATMOSFERSKOG TLAKA
NADMORSKA VISINA
SMANJENJE NIVOA VODE
VISINA ULAZNOG OTVORA PUMPE OD TLA
28
4/18/2014
Vakuum ureñaji
Namjena vakuum ureñaja je da u usisnom vodu
i kućištu pumpe stvori potreban podtlak te tako
omogući početnu dobavu vode.
Osnovne vrste vakuum ureñaja i principi rada
Osnovne vrste vakuum ureñaja su:
KLIPNI
ROTACIJSKI
PLINSKI EJEKTOR
KLIPNI VAKUUM UREðAJI
a)
b)
c)
d)
Trokomat – Ziegler
Automatic – Rosenbauer
Klipni vakuum ureñaj Rosenbauer - (novi tip)
Primatic--Magirus
Primatic
29
4/18/2014
ROTACIJSKI VAKUUM UREðAJI
a)
Vacumatic--Metz
Vacumatic
30
4/18/2014
PLINSKI EJEKTOR
Magirus
Dubokosrkač je mlazna pumpa koja služi za crpljenje i
transport vode ( korisna voda ) pomoću sekundarne
vode pod tlakom sa hidranta ili centrifugalne pumpe (
pogonska voda ).
Primjenjuje se za uklanjanje vode iz podruma i sl. (
kod tehničkih intervencija ) i za dobavu vode iz većih
dubina ( kada je usisna visina veća od 8 m pa
standardni vukuum ureñaji ne mogu usisati vodu ).
Praktična primjena dubokosrkača je do 22 m dubine
kada je odnos pogonske i korisne vode 2,5 : 1.
Dubokosrkač radi na injektorskom principu. Pri radu
cjelokupna energija pogonske vode koristi se kao
energija brzine koja stvara podtlak i podiže na
površinu ukupnu količinu vode.
Osnovni dijelovi dubokosrkača su: kućište, ulazni otvor
za pogonsku vodu, ulazni otvor za korisnu vode ( sa ili
bez usisnog sita ), izlazni otvor za pogonsku i korisnu
vodu, stabilne spojnice na otvorima, pogonska sapnica
i difuzor.
UREðAJI ZA DOBAVU VODE IZ VEĆIH
DUBINA
dubokosrkač
potopna elektropumpa
dubinska turbopumpa.
31
4/18/2014
DUBINSKA TURBOPUMPA
POTOPNA ELEKTRO PUMPA
Potopna elktropumpa radi na principu pogona
elektromotora. Elektromotor pokreče rotor koji je
smješten u kućištu pumpe. Rotor se nalazi uklinjen
na osovini pumpe. Zbog električnog pogona pumpa
mora imati izolirano kućište.
Osnovni dijelovi:
- kućište
- elektromotor
- osovina s rotorom
- ulazni otvor za vodu s metalnim sitom
- izlazni otvor za vodu sa stabilnom spojnicom
- strujni kabl s utičnicom
Princip rada ove pumpe zasniva se na pogonu vodene
turbine koja je smještena u kućištu pumpe.
Dubinskom turbopumpom moguće je ispumpavati
vodu s dubine od približno 30 m.
Osnovni dijelovi pumpe:
kućište
ulazni otvor za pogonsku vodu sa stabilnom spojnicom
izlazni otvor za pogonsku vodu sa stabilnom spojnicom
osovina s rotorom i turbinom
izlazni otvor za ispumpanu vodu s stabilnom
spojnicom
32
4/18/2014
RELEJNA DOBAVA VODE
Relejna dobava vode upotrebljava se kad raspoloživi
volumni protoci i tlakovi na pumpi nisu dovoljni za
gašenje požara, ili ako se voda transportira na velike
udaljenosti. Naime ima slučajeva kada su udaljenosti
pri radu s vatrogasnom pumpom tako velike da za
njihovo savladavanje nije dostatan tlak koji se može
postići pri samostalnom radu jedne vatrogasne
pumpe.
Tada se upotrebljava relejna dobava vode uporabom
dviju ili više vatrogasnih pumpi. Preslabi izlazni tlakovi
i protoci mogu biti ne samo kod velikih udaljenosti
pumpi, nego i kod većih geodetskih visina na kojima
su smještene pumpe u releju. U relej se mogu spajati
bilo prijenosne pumpe, prijevozne ili ugradbene
pumpe na vozilima.
Rukovanje vatrogasnim pumpama
Pri radu sa vatrogasnim pumpama uvijek je
potrebno pridržavati se postupaka navedenih u
naputku o uporabi pumpe. To je vrlo važno jer
se neispravnim rukovanjem pumpi mogu
nanijeti nepotrebne štete.
Vatrogasnom pumpom rukuje osoblje koje je
osposobljeno i upoznato s pravilima o
rukovanju pumpom.
Održavanje vatrogasne motorne pumpe
S obzirom na raspored vatrogasnih pumpi u
postavljenom releju relejna dobava vode može
biti:
serijska
paralelna
Prema načinu dopremanja vode u svaku pumpu
relej može biti:
otvoreni
zatvoreni
Centrifugalnu pumpu potrebno je redovno održavati
prema preporuci proizvoñača. U mjesta
koja su predviñena za mazanje tlačnim mazalicama ili
u vakuum ureñaje koji se podmazuju uljem potrebno
je redovno tlačiti mast ili sipati ulje. Sredstva za
mazanje i period podmazivanja vrlo su bitni za
ispravan rad vatrogasne pumpe u cijelosti te ih je
osoba zadužena za održavanje pumpe obvezna se
pridržavati.
Radi lakše kontrole podmazivanja i održavanja
vatrogasne pumpe upisom u knjižicu pumpe vodi se
točna i redovita evidencija svih postupaka održavanja.
33
4/18/2014
U svakom naputku o uporabi vatrogasne pumpe uvijek
je točno naveden i opisan period potiskivanja
brtvenice. Naravno da se time tzv. "grafitni listići" tog
potiskivača troše te ih je potrebno o zadanom roku
zamijeniti novim. Nepodmazivanje bilo kakvih strojnih
dijelova pri njihovom meñusobnom prijenosu uzrokuje
razvijanje topline, a takoñer i njihovo prijevremeno
trošenje.
Na ulazu u centrifugalnu pumpu nalazi se sito koje je
potrebno povremeno kontrolirati, te prema potrebi
očistiti ili neispravno zamijeniti ispravnim.
Svako oštećenje bilo na spojnici ili na brtvi spojnice
treba odmah otkloniti te neispravne spojnice ili brtve
zamijeniti ispravnim.
Neispravne spojnice mogu uzrokovati razne
nezgode i povrede pri radu sa vatrogasnom
pumpom jer bi pri radnom tlaku moglo doći do
njihova pucanja, a time i do nezgoda za
strojara na pumpi.
Loše, istrošene ili u bilo kom smislu neispravne
usisne ili tlačne brtve na pumpi mogu
uzrokovati nemogućnost stvaranja podtlaka u
kućištu pumpe i usisnom vodu, ali i propusnost
zbog lošeg brtvljenje spoja tlačnih cijevi.
Ventile na tlačnim izlazima nije preporučljivo
zatvarati u potpunosti na način da se oni jako
stisnu.
Uključenjem vakuum ureñaja na pumpi, podtlak koji
se stvara mora biti trenutno uočljiv i čitljiv na
manovakuummetru. Višekratno uključivanje vakuum
ureñaja zbog potrebe stvaranja podtlaka u kućištu
pumpe odnosno uzastopan "rad na suho" izuzetno
je štetan za vakuum ureñaj.
Potpuno zatvorene tlačne ventile (pri velikom broju
okretaja rotora pumpe zbog usisavanja) nakon
dobivenog pretlaka u kućištu pumpe teško je
otvoriti, pa je za njihovo otvaranje potrebno ponovo
smanjiti broj okretaja rotora pumpe.
Ovisno o izlaznom tlaku pumpe ta pojava može
uzrokovati ponovno uključenje vakuumureñaja i to
je nepotrebno.
Crpljenjem vode iz prirodnih izvora potrebno
je pažnju obratiti na to da voda koja ulazi u
pumpu nije pjeskovita ili da se usisna košara
zbog polaganja usisnog voda ne nalazi u
mulju. Pjeskovita i muljevita voda oštećuje
lopatice rotora centrifugalne pumpe, a takoñer
i vakuum ureñaj čiji rad je reguliran tlakom
vode u kućištu vatrogasne pumpe.
Po završetku rada pumpe uvijek je potrebno
potpuno isprazniti vodu iz kućišta pumpe i
pipac za ispuštanje vode iz kućišta pumpe
ostaviti otvoren tako da se kućište iznutra u
potpunosti osuši.
34