SADRŽAJ
Prva godina s HIV-om: Osnovni
vodič za novodijagnosticirane
str. 6
Prevencija i nove akcije
str. 30
Lijekovi i adherencija posvećenost terapiji
str. 15
HIV u državama bivšeg SSSR-a
HIV i Rusija
str. 33
Klik, Joy & Durex,
HUHIV Summer tour
str. 45
Luka Vučemilo - top-student
HUHIV-ov je volonter
str. 49
04
Velike kompanije zaziru od AIDS-a
str. 18
Seksualnost i HIV
Ljudska prava kao dio globalnog
odgovora na epidemiju HIV-a
AIDS 2008
str. 43
str. 20
str. 38
HIV / AIDS kutak
str. 52
Impresum
str. 53
06
Kristina Duvančić, dipl.soc. radnica
Prva godina
s HIV-om
kojima jedan partner ima HIV tih razdoblja može biti i više
nego u „običnim“ vezama. Stoga neke veze između HIV-pozitivnih i negativnih uslijed brojnih pritisaka i ne prežive.
Ako niste u vezi, vjerojatno vam se sad, kad znate da ste
pozitivni, potraga za budućim partnerom čini nemogućom.
Možda se bojite odbijanja. Možda se smatrate opasnim za
Osnovni vodič
za novodijagnosticirane
druge ili pak „oštećenom robom“. Mnogi unaprijed odustaju od traženja novih partnera, što je normalna reakcija,
posebno ubrzo nakon saznanja dijagnoze. HIV vas ne bi
trebao odvraćati od potrage za romansom. Mnoge HIV-pozitivne osobe i dalje imaju uspješne veze, brakove
te čak zasnivaju obitelji. Možda u ovom trenutku niste
spremni na započinjanje veze, ali nemojte misliti da to u
budućnosti nije moguće.
Prvih šest mjeseci s HIV-om
Problemi koji se mogu javiti kod oba partnera
Sad već znate da je HIV-bolest kronična bolest i da, ukoliko
Ukoliko ste u vezi, vjerojatno će povremeno isplivati
preuzmete kontrolu nad svojim životom, možete očekivati
da ćete imati ispunjen život te da ćete doživjeti normalnu
starost.
Neki su već prihvatili postojeću situaciju, pomirili se s
njome, dok drugi s tim još imaju poteškoća. Mnogi se,
unatoč saznanju o načinima na koje se rizik prijenosa HIV-a
može znatno reducirati, još uvijek pitaju imaju li pravo
na spolne odnose. Trebaju li nešto reći ako do njih dođe?
Kako se ponašati? Trebaju li imati poseban režim prehrane?
Smiju li biti izloženi pojačanom tjelesnom naporu? Što ako
osjećaju tjeskobu, dugotrajnu tugu…? U nastavku će biti
nešto više govora upravo o tome.
Spojevi, veze i seks
Nije jednostavno pronaći pravu osobu s kojom ćete
ostvariti emocionalnu vezu. Niti je samo „hodanje“ jednostavno. Svaka je veza ispunjena određenim emocijama
i očekivanjima te prolazi razdoblje kušnje. Kod parova u
određeni problemi. Kod oba partnera često je prisutan
strah od zaraze. HIV-negativnom partneru prioritet je
izbjeći zarazu, dok se pozitivan partner boji da će prenijeti
virus drugoj osobi - što mu se može činiti neoprostivim.
Dok nekim HIV-pozitivnim osobama sama spoznaja
njihove dijagnoze ograničava gotovo svaki njihov pokret,
drugi ne osjećaju ni najmanju nelagodu pri pomisli na
upoznavanje s nekom HIV-negativnom osobom. Neki pak
odaberu otkriti svoj serostatus tek nakon seksa. Svatko je
različit. Iz perspektive onoga tko je pozitivan, upoznavanje
potencijalnih partnera može se činiti zastrašujuće. Mnogo
je priča o ljudima koji su odbijeni zbog njihova HIV-statusa.
Ali ima i onih sa sretnim završetkom.
Mnoge osobe s HIV-om zabrinute su zbog mogućnosti
inficiranja drugih. Kod nekih te brige mogu čak eskalirati
do intenzivnih konflikata ili tjeskobe. Najbolji način nošenja
sa zabrinutošću je naučiti kako se HIV prenosi, kako se
rizik prijenosa može znatno smanjiti te svoje seksualno
ponašanje uskladiti s time. Jer, emocije ne prenose HIV-
bazi vode jer se lako mogu isprati i sigurni su za uporabu s
-specifična, ali seksualna ponašanja da.
lateks prezervativima. Krema za ruke ili vazelin mogu se ko-
ristiti kod masturbacije, ali zapamtite da ulja mogu oštetiti
Razlike između „sigurnog seksa“ i „sigurnijeg
seksa“ gotovo i nema
Termin „siguran“ seks najčešće koristimo u svakodnevnoj
konverzaciji u stvarnom značenju „sigurnijeg“ seksa, a u
istom značenju bit će korišten u daljnjem tekstu.
Masturbacija je siguran seks
Masturbacija je čin stimuliranja vlastitih genitalija
korištenjem vlastitih ruku ili drugih objekata, često do
trenutka postizanja orgazma. Ona je normalna i zdrava,
unatoč brojnim suprotnim tvrdnjama.
Solo masturbacija - bez fizičkog kontakta s drugom osobom - je seksualna aktivnost koja sa sobom ne nosi rizik
od prijenosa spolnoprenosivih bolesti, uključujući i HIV.
Ukoliko ste pozitivni, solo masturbacija je izvrstan način
dobivanja seksualnog zadovoljstva bez svih komplikacija
koje dolaze s drugom osobom.
Neki ljudi nose sa sobom podsvjesne poruke iz religijske
pozadine ili od roditelja koje vode ka osjećaju krivnje ili
prezervative.
HIV se može prenijeti spermom pa stoga pripazite gdje se
ona nalazi. Nakon ejakulacije najvjerojatnije će je biti na
vašim genitalijama ili rukama. Mnogi je muškarci odstranjuju ručnikom, papirnatim ubrusom ili čak odjećom.
I muškarci i žene trebaju izbjegavati dijeljenje vibratora ili
drugih seksualnih pomagala jer se na njima mogu naći
ostaci krvi, sperme ili vaginalnog sekreta. U slučaju njihova
zajedničkog korištenja malo je vjerojatno, ali ipak moguće,
na taj način prenijeti HIV. Ukoliko dijelite seksualna
pomagala, dobro ih operite toplom vodom sa sapunom.
Je li oralni seks bez zaštite siguran?
Može li se HIV prenijeti oralnim seksom? Moguće je, ali
malo vjerojatno.
Ukoliko ste muškarac, a tijekom oralnog seksa pasivan
partner, morate pripaziti na nekoliko stvari kako biste
reducirali rizik za druge ljude:
::: izbjegavajte oralni seks ako imate čireve ili rane na
penisu
drugih nelagodnih osjećaja vezanih uz masturbaciju. Ali
::: izbjegavajte oralni seks ako vašem partneru krvare desni
neka vas one ne ometaju.
te ako ima čireve ili rane u ustima
Kod muškaraca, korištenje lubrikanata tijekom mastur-
::: izbjegavajte ejakulaciju u usta vašeg partnera / pa-
bacije može prevenirati osjetljivost penisa. Koristite one na
rtnerice.
Ukoliko vi oralno zadovoljavate muškarca, rizik da ćete
prenijeti HIV drugoj osobi iznimno je nizak. Drugim
Rizici prijenosa HIV-a prilikom različitih oblika spolnih odnosa
riječima, ne brinite o mogućoj zarazi partnera. Ono što
bi vas trebalo više brinuti je mogućnost da se vi zarazite
Vaginalni odnos
drugim spolnoprenosivim bolestima.
Muškarci su općenito, što se tiče vaginalnog odnosa, u
Kontakt usta - vagina (kunilingus) je oblik oralnog seksa
manjem riziku od prijenosa HIV-a. Rizik postoji ako vagi-
koji uključuje stimulaciju vagine usnama i jezikom. Poten-
nalni sekret ili menstrualna krv dođe u kontakt s otvorom
cijalni rizik za osobu koja pruža oralni seks postoji od vagi-
penisa, a povećava se ukoliko muškarac na koži penisa ima
nalnog sekreta ili menstrualne krvi. Iako je on vrlo malen,
ranice. Rizik od prijenosa zaraze može se znatno smanjiti
preporučuje se upotreba lateks barijere.
korištenjem lateks prezervativa (tijekom cijelog odnosa).
S obzirom na to da se HIV nalazi i u preejakulatu, vađenje
Stimulacija anusa jezikom (anilingus / rimming) rizična je
penisa prije ejakulacije nije dovoljna zaštita jer je zaraza
samo u slučaju da je u anusu ili oko njega prisutna mala
moguća i na taj način.
količina krvi. Ali, postoji velik rizik od zaraze hepatitisom A i
B, kao i mnogim drugim bolestima.
Žene su u većem riziku od prijenosa HIV-a. Sluznica vagine
Urinom se HIV ne može prenijeti. Čak i ako su u njemu
vrlo je nježna i lako se može oštetiti. Iako ta oštećenja
prisutne male količine krvi.
(ranice i sl.) mogu biti malene i nevidljive, HIV-u je kroz njih
omogućen ulaz u ženin organizam.
Godinama se vjerovalo da spermicid nonoxynol-9(N-9)
može prevenirati zarazu HIV-om tijekom spolnog odnosa.
CDC je obavio da N-9 ne sprječava zarazu HV-om te da
zapravo može povećati rizik prijenosa.
Analni odnos
Kod analnog odnosa potencijalni rizik dolazi od malih,
ponekad nevidljivih količina krvi koje dođu u kontakt s
otvorom penisa ili s oštećenom kožom penisa. Ako netko
dođe u kontakt s krvi tijekom seksa, povećava rizik prijenosa virusa. Rizik da se vaš partner zarazi može se znatno
Najbolji način
nošenja sa zabrinutošću
je naučiti kako se HIV
prenosi, kako se rizik
prijenosa može znatno
smanjiti te svoje
seksualno ponašanje
uskladiti s time.
smanjiti korištenjem lateks prezervativa. U slučaju da imate
analni odnos bez zaštite, rizik, osim za vašeg partnera,
postoji i za vas - on dolazi od mogućnosti da se zarazite
drugim tipom virusa.
Ukoliko ste u analnom odnosu aktivan partner, a ne koristite zaštitu, svog partnera / partnericu stavljate u vrlo visoki rizik. I kod tog oblika odnosa rizik možete smanjiti ako
svaki put tijekom cijelog odnosa koristite lateks prezervativ.
Upotrebu prezervativa prvo vježbajte sami
Razlozi zbog kojih je potrebno redovito koristiti
Korištenje prezervativa može biti neugodno. Jedan od
prezervative:
načina da smanjite nelagodu je da uzmete nekoliko
različitih vrsta te sa svakim od njih pokušate masturbirati.
::: prezervativi vas štite od cijelog niza spolnoprenosivih
Vjerojatno će vam neki od njih više odgovarati. Evo neko-
bolesti - uključujući hepatitis - koje mogu dodatno oslabiti
liko važnih savjeta koje je dobro zapamtiti:
vaš imunitet
::: Upotreba lubrikanata na bazi ulja može oslabiti lateks
uzrokujući pucanje prezervativa. Stoga koristite samo one
::: prezervativi mogu znatno (iako ne potpuno) smanjiti
na bazi vode. Prezervativi također mogu oslabjeti ukoliko
šansu da dobijete ili prenesete genitalni herpes ili HPV
su izloženi toplini, sunčevom svjetlu ili s vremenom (vrlo
je važno paziti na rok trajanja). Zubi i nokti također mogu
::: prezervativi mogu spriječiti da se zarazite drugim tipom
poderati prezervativ.
HIV-a koji može biti gori od ovoga koji već imate
::: U trgovinama su dostupne različite vrste prezervativa.
Zapamtite, samo oni od lateksa mogu spriječiti zarazu HIV-
::: prezervativi vam mogu pomoći da izbjegnete neugodne
om (ostali štite od trudnoće, ali ne i od HIV-a).
ili čak nezakonite situacije. Mnogi će od vas osjećati veliku
::: Da bi prezervativi osigurali maksimalnu zaštitu, moraju
nelagodu pri pomisli da nekome otkriju svoj status. Ukoliko
biti pravilno korišteni. Tijekom svakog spolnog odnosa
koristite prezervativ, to ne morate napraviti. Zapamtite da
koristite novi prezervativ (jednom korišteni prezervativ
kad dođe do seksa, nije važno što pričate, nego što radite.
nipošto nemojte ponovno koristiti).
Samo se određenim seksualnim ponašanjima može preni-
Humani papiloma virus (HPV)
jeti HIV i takva ponašanja mogu utjecati na vaše zdravlje te
na zdravlje drugih ljudi.
HPV i HSV su slični u tome što se oba mogu prenijeti
kontaktom s kožom (koža - koža). Ali, za razliku od HSV-a
Herpes i HPV
koji se „skriva“ u vašim živcima, HPV se zadržava na koži,
osobito na mjestima gdje je ona topla i vlažna, te uzrokuje
Herpes je najčešća spolnoprenosiva bolest kod osoba
izrasline nalik karfiolu i abnormalnosti stanica grlića mate-
zaraženih HIV-om.
rnice.
Tipovi Herpes simplex virusa (HSV) koji pogađaju ljude su
HSV-1 i HSV-2. HSV-1 (labijalni herpes - groznica) najčešće
Postoji stotinjak različitih tipova HPV-a. Neki su opasniji od
se javlja na usnicama ili oko njih, a može se javiti i na nosu,
drugih. Jedan tip HPV-a uzrokuje bradavice na rukama, dru-
obrazu te oko genitalija. HSV-2 ili, kako se još naziva, geni-
gi na stopalima, a nekoliko njih na području oko genitalija
talni herpes agresivniji je tip i, iako najčešće inficira kožu
(genitalne bradavice). Svi tipovi HPV-a mogu se klasificirati
genitalija i područje oko njih, može se javiti i na usnama te
kao oni koji mogu uzrokovati rak te oni koji ne mogu. Neki
oko njih.
od onih koji uzrokuju rak su HPV-16 i HPV-18.
Oba tipa HSV-a prenose se na isti način, mogu inficirati
Tijekom godina ustanovljeno je da su HIV-pozitivne žene
određene dijelove tijela, karakterizira ih latencija te faza
pod povećanim rizikom od HPV-infekcije grlića maternice
ponovnog izbijanja i tretiraju se istim lijekovima.
(HIV-pozitivni muškarci su u većem riziku od HPV-infekcije
anusa). Rizik pojave raka raste usporedo s propadanjem
Simptomi primarne infekcije HSV-om obično se javljaju
CD4, stoga se preporučuje napraviti Papa test te ga
dvadeset šest dana nakon izloženosti virusu. Neki ljudi
(i u slučaju dobrog nalaza) ponoviti nakon šest mjeseci.
navode simptome slične gripi kao što su otečene žlijezde,
povišena temperatura te izbijanje malih bolnih mjehurića
Anksioznost i depresija
ispunjenih tekućinom (kod nekih se simptomi ne pojave
ili ostanu neprepoznati). Iako oni nakon nekog vremena
Unatoč vremenu proteklom od saznanja vaše dijagnoze
nestanu, virus i dalje ostaje u organizmu. Nakon tog
te, u usporedbi s razdobljem od prije više od deset godina,
inicijalnog izbijanja infekcija se može reaktivirati u bilo koje
velikom napretku medicine, možda još uvijek osjećate
vrijeme, čemu pridonosi oslabljen imunitet (uslijed stresa,
tjeskobu ili vas čak (povremeno) muče suicidalne misli.
menstruacije, operacija…). Kod nekih se recidivirajuća
To je sve normalno.
infekcija javlja rijetko, a kod nekih češće.
Možda se u svom životu suočavate s različitim izazovima
Oba tipa herpesa mogu se prenijeti genitalno - genitalnim
neovisno o HIV-u. Pozitivan nalaz testa može vas potpuno
kontaktom, kontaktom usta - genitalije ili usta - usta.
izbaciti iz kontrole ili vam može donijeti različite stra-
Osoba se smatra zaraznom sve dok ima vidljive simptome,
hove. Ti vas osjećaji mogu obuzeti odjednom, a mogu se
odnosno sve dok ne prođu mjehurići (neka istraživanja
naizmjence pojaviti te nestajati, ovisno o ostalim faktorima
pokazuju da je prijenos moguć i kad nema simptoma).
u vašem životu. S druge strane, možete se dobro nositi s
Herpes se također može prenijeti i prstima. Ako dovoljna
novonastalom situacijom.
količina aktivnog virusa dođe na mjesta gdje je koža tanka
(na ustima, genitalijama ili područjima oko očiju) ili gdje je
Možda ste očekivali tu dijagnozu i bili svijesni napretka u
oštećena, zaraza se također može prenijeti.
medicini. Možda imate prijatelje koji su HIV-pozitivni i koji
su, unatoč tomu, sretni.
dogoditi. Pretjerane ili nerealne brige su često toliko prisutne da ih se ne možete riješiti ili zbog njih imate poteškoća
s koncentracijom na svakodnevne obaveze.
Panični poremećaj - ljudi s paničnim poremećajem pate
od ozbiljnih napada panike bez očiglednog razloga. Ti se
napadi javljaju neočekivano, ponavljaju se, a karakterizirani
su intenzivnim strahom popraćenim lupanjem srca, boli u
prsima, kratkoćom daha, vrtoglavicom, mučninom, boli u
trbuhu te strahom od gubitka kontrole i umiranja. Često je
prisutan strah da će se napad ponoviti na nekom mjestu s
kojeg će biti teško pobjeći pa se takva mjesta izbjegavaju.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) - obično se
javlja nakon izloženosti nekom, za osobu vrlo stresnom
događaju koji ona doživljava krajnje traumatičnim. Njegovi
osnovni simptomi su: ponovno proživljavanje traumatskog
doživljaja, izbjegavanje svih podsjetnika na traumu te
S druge strane, ukoliko počinjete osjećati da ste preplavljeni
pojačana podražljivost.
nekom od emocija ili da ste u stanju obamrlosti, bez emocija, najvažnija stvar je da se nekome obratite za pomoć.
Normalno je da ste zabrinuti kad imate HIV
Anksioznost počinje s neprestanom brigom
Mnogim osobama koje žive s HIV-om zajedničko je:
::: strah od nepoznatog - ako ne znate dovoljno o HIV-u,
Anksioznost nije moguće lako definirati. To je poremećaj
možete vjerovati da nećete još dugo živjeti
raspoloženja, stanje koje se očituje osjećajem straha pa sve
::: nepredvidiva priroda HIV-a - kada su vaši krvni nalazi
do panike, uz psihomotornu napetost i unutrašnji nemir.
dobri, možete se osjećati razdragano, ali kada nisu, možete
Ona može početi kao osjećaj brige, stresa i nervoze zbog
osjećati zabrinutost i tjeskobu
očekivanog događaja ili ishoda.
::: strah od stigmatizacije - određene skupine ljudi već su
stigmatizirane od strane društva; možete osjećati da će vam
Blaga do umjerena anksioznost je česta pojava. Njezini
HIV donijeti još više obilježavanja, odbijanja, izolacije ili
simptomi mogu uključiti pretjeranu zabrinutost,
diskriminacije
uzbuđenje, razdražljivost, osjećaj da ste „na rubu“, napetost
::: hipohondrija - možete postati opsjednuti nekim manjim
u mišićima, poteškoće s koncentracijom te sa spavanjem,
bolestima ili nepravilnostima u vašem organizmu; možete
kao i promjene u apetitu.
potrošiti previše vemena na provjeravanje vaših limfni
Izraženija ili stalna anksioznost može biti klasificirana kao
čvorova, vaše kože, usta i drugih dijelova tijela kako biste
medicinsko stanje zvano anksiozni poremećaj. Neki ank-
uočili neke promjene
siozni poremećaji uključuju:
::: pritisak da sačuvate pozitivno razmišljanje - možete se
osjećati kao da cijelo vrijeme morate biti optimistični; priti-
Generalizirani anksiozni poremećaj - njegova su glavna
sak može biti pojačan razmišljanjem da samopotvrđivanje
karakteristika stalni neodređeni osjećaji da će se nešto loše
i pozitivno razmišljanje mogu kontrolirati vašu bolest.
Depresija nije karakterna mana
je svakako jedna od mogućnosti koju prakticiraju mnogi;
ukoliko se takvo stanje ponavlja ili traje dulje razdoblje, ova
Depresija je više od obične tuge iako ljudi često koriste taj
solucija može samo pogoršati situaciju
izraz za njezino opisivanje. Tuga je obično kratkoročna te
::: započeti s tjelesnim aktivnostima kao što su redovita
se javlja kao odgovor na određeni događaj. Ona općenito
vježba ili s nešto drugačijim tehnikama kao što su joga ili
vremenom blijedi kako se događaj rješava ili poboljšava.
meditacija
::: pokušati s biljnim preparatima (ne preporučuje se ako
Isto kao i ansioznost, prava depresija je kronično medicin-
ste već na terapiji)
sko stanje.
Jeste li depresivni?
::: pohađati psihoterapiju
::: pokušati s propisanim lijekovima
::: kombinirati nekoliko od gore navedenih pristupa.
Liječnici koriste specifične smjernice kako bi odredili je li
HIV i prehrana
netko klinički depresivan. Ako imate pet od sljedećih devet
simptoma svaki dan u posljednja dva tjedna, moguće da
imate depresiju. Stoga biste o tome trebali popričati s vašim
liječnikom.
::: Depresivno raspoloženje - duboka i nepopustljiva tuga
koja čak može „obojiti“ način na koji vidite uobičajene
stvari u vašem životu
::: Smanjen interes ili zadovoljstva - potpuna nezainteresir-
Danas od debljine pati sve više ljudi. Njeni uzroci mogu biti
višestruki: moguć utjecaj nasljednog faktora, poremećaj
metabolizma, ali i suvremen način života. Suvremen čovjek
sve je manje fizički neaktivan, sve više vremena provodi u
automobilu, pred kompjutorom ili televizorom. Suvremeni
način života doveo je i do promjena u prehrani. Žitarice,
mahunarke, crno brašno, namirnice bogate balastnim tva-
anost za sve oko sebe
rima te voće i povrće sve su manje zastupljeni, a povećala
::: Promjene u težini - gubitak ili dobivanje težine
::: Previše ili premalo sna - stalne promjene vašeg
masnoća, kao i tzv. brze hrane, masnih mesnih i mliječnih
se upotreba rafiniranog bijelog brašna, šećera i zasićenih
uobičajenog spavanja mogu upućivati na depresiju
namirnica te slatkiša i grickalica.
::: Letargija, neaktivnost
::: Umor ili gubitak energije - permanentan osjećaj težine u
Debljina danas predstavlja velik zdravstveni problem mo-
rukama i nogama
dernog društva. Ona predstavlja rizik za mnoge poteškoće
::: Osjećaji bezvrijednosti ili krivnje
::: Nesposobnost za jasno razmišljanje
::: Suicidalne misli
i bolesti kao što su: smanjena tjelesna pokretljivost,
opterećenje kostiju (posebno zglobova) i kralježnice, bolovi
Kako smanjiti anksionost i depresiju
visoki krvni tlak, oslabljene funkcije srca te povećani rizik
Anksioznost i depresija najčešća su dva razloga zbog kojih
osobe s HIV-om traže pomoć kako bi sačuvali ili poboljšali
mentalno zdravlje. Ta dva stanja su, iako različita, povezana.
Oba se mogu pojaviti neovisno jedno o drugom, u različito
vrijeme ili zajedno u isto vrijeme.
i oticanja nogu, proširene vene, poremećaj metabolizma,
dijabetes, povišene vrijednosti masnoća u krvi, povišeni /
od srčanog infarkta i moždanog udara...
Danas je pretilih velik broj i među osobama s HIV-om.
S obzirom na to da antiretrovirusna terapija utječe na
povećanje razine kolesterola i triglicerida, ako ste na terapiji,
posebno biste trebali voditi računa o prehrani i tjelesnoj
aktivnosti. Danas su TV, knjižare, kiosci te internet prepuni
Ukoliko mislite da sami imate problema s nečim od nave-
sadržaja o različitim dijetama i rekreaciji. Neki od njih su
denog, možete napraviti sljedeće:
::: ne raditi ništa i nadati se da će se to samo riješiti - to
principa:
dobri, a neki ne. Neka vas oni ne odvrate od dokazanih
::: ako vam je težina niža od preporučane, trebali biste jesti
hranu obogaćenu hranjivim sastojcima i češće vježbati
kako biste dobili ili sačuvali težinu
::: ako ste pretili, trebali biste jesti hranu obogaćenu
hranjivim sastojcima, ali manje porcije i češće vježbati da
Načela mediteranske prehrane:
::: obilje hrane biljnog podrijetla, uključujući voće i povrće,
krumpir, kruh od cjelovitog zrnja, mahunarke, orašasto
voće…
smršavite.
::: minimalno prerađena i sezonska hrana
::: upotreba maslinovog ulja koje zamjenjuje druge
Preporuke pravilne prehrane
masnoće (uključujući maslac i margarin)
::: Raznovrsnost – cjelodnevnu se prehranu preporučuje
razdijeliti na pet do šest obroka, s tim da bi trebale biti
zastupljene sve glavne vrste namirnica
::: Umjerenost unosa količina namirnica
::: Malo masne namirnice - preporučuju se riba, piletina i
::: ukupne masnoće u dnevnom energetskom unosu kreću
se od manje od 25% do preko 35%, s udjelom zasićenih
masnoća ne većim od 7 do 8%
::: dnevni unos malih do umjerenih količina sira i jogurta
::: tjedna konzumacija manjih do umjerenih količina
ribe te peradi, kao i konzumacija od jednog do četiri jaja
puretina, a od ulja koristiti hladno prešana ulja, maslinovo,
(uključujući ona koja se koriste za kuhanje i pečenje)
bučino te orašasto voće poput lješnjaka, oraha, badema,
::: svježe voće je tipični dnevni desert (kolači sa
pistacija
značajnijom količinom šećera ne koriste se češće od neko-
::: Kontrolirati unos šećera - šećer u dnevnoj prehrani
liko puta tjedno)
zamijeniti drugim ugljikohidratima (žitarice, kruh, riža) ili
::: Kontrolirati unos soli - kuhinjsku sol zamijeniti s mor-
::: upotreba crvenog mesa nekoliko puta mjesečno
::: redovita umjerena tjelesna aktivnost
::: umjereno konzumiranje vina, najčešće nakon obroka
skom soli (više soli može povisiti krvni tlak u kasnijoj
(jedna do dvije čaše dnevno za muškarce te jedna za žene).
ječmeni slad, smeđi šećer i med
životnoj dobi)
::: Izbjegavati alkohol (dopuštena je čaša crnog vina nakon
Osim primjerene ishrane, svakako je važno baviti se i
obroka)
nekom tjelesnom aktivnošću. Zašto je to važno? Kod
::: Ne žeđati - često piti običnu vodu ili nezaslađeni čaj
::: Tjelesna aktivnost - svakodnevno se baviti nekim obli-
osoba na terapiji sve su češće opisani slučajevi redistribucije
likom tjelesne aktivnosti
mitetima (lipoatrofije), viška masnoća oko unutarnjih
::: Odabrati zdravstveno ispravne namirnice te ih dobro
organa, visokog kolesterola i triglicerida porasta inzulina
termički obraditi te krvnog šećera, kao i slabljenje kosti. Još uvijek nije jasno
::: Izbjegavati umjetna sladila, kemijski tretirane i konzervi-
dolazi li do tih stanja zbog oštećenog imunološkog sustava,
rane namirnice
samog virusa ili zbog lijekova. Ili zbog svega zajedno. Re-
::: Individualan pristup – svakoj osobi zasebno se
dovita tjelesna aktivnost može smanjiti, ponekad elimini-
preporučuje isplanirati cjelodnevni jelovnik prema vrsti
rati, ali i prevenirati takva stanja. Osim što pozitivno utječe
rada koji obavlja, bilo teški, umjeren ili laki fizički, intelektu-
na navedeno, redovita tjelovježba pomaže i vašem umu.
alni ili određenu kombinaciju, te rasporediti na pet do šest
On vam također može pomoći da se bolje nosite sa
obroka u danu.
stresnim životnim situacijama.
masnoća (lipodistrofije), gubitka masnoća na ekstre-
Zdravstveni stručnjaci se slažu da stil prehrane koji je
zastupljen u mediteranskim područjima pridonosi sma-
Literatura:
njenju krvnog tlaka, snižava kolesterol, povećava otpornost
Grodeck, B. (2007): The first Year HIV, An Essential Guide for the Newly
imunološkog sustava, zbog čega se i preporučuje.
Diagnosed. New York, Marlowe & Company
15
Tomislav Vurušić
Lijekovi i
adherencija posvećenost
terapiji
Ako kroz sljedeće grafikone razumijete što se događa
kad uzmete lijek, onda ćete razumijeti i stručnu osnovu
adherencije – posvećenosti liječenju. Kad uzmete lijek, on
se može apsorbirati u vaše tijelo na različite načine, ovisno
o tome kojim je putem unijet.
::: Tableta, nakon što se proguta, obično se apsorbira kroz
stijenke crijeva i može početi djelovati za nekoliko minuta.
Međutim, najčešće je potrebno sat do dva da bi se postigla
najveća koncentracija u krvi.
::: Intravenozni lijekovi ubrizgavaju se izravno u krv i zato
djeluju mnogo brže – nekada su u pitanju sekunde ili
Što se događa kad uzmete lijek?
minute.
Bez obzira na način na koji je lijek unijet, dostići će maksimalnu razinu, ali će se onda ta razina smanjivati kako
organizam razlaže aktivne sastojke, najčešće kada se krv
filtrira kroz jetru ili bubrege. Ovaj osnovni proces događa
se sa svakom drogom – alkoholom, nikotinom, aspirinom,
anti-HIV lijekovima. Lijekovi se uvijek mnogo brže apsorbiraju nego što je organizmu potrebno da ih razgradi, tako da
se najveća koncentracija postiže relativno brzo, a zatim mu
je potrebno više vremena da napusti tijelo.
Maksimalna koncentracija obilježava se kao C max.
Ukupna izloženost lijeku tijekom razdoblja doziranja naziva
se ’područje ispod krivulje’ (AUC).
Vrijeme potrebno za postizanje maksimalne koncentracije
obilježava se s T max.
Slika 1. APSORPCIJA LIJEKA – nakon uzimanja razina lijeka
brzo se podiže, a zatim polako pada kako se lijek eliminira
– svaki lijek ima svoju vlastitu krivulju apsorpcije
::: Zapamtite da su svi ovi rezultati ‘prosjek’.
::: Neki ljudi apsorbiraju lijekove brže ili sporije od prosjeka.
::: Neki ljudi eliminiraju lijekove brže ili sporije od prosjeka.
Ovi rezultati obično se dobivaju mjerenjem razine lijeka u
krvi, što nije uvijek vezano uz aktivnost lijeka. Kod nukleozidnih analoga razina aktivnog lijeka u stanici mnogo
je važnija od razine lijeka u krvi. Grafikoni koji prikazuju
razinu lijekova unutar stanica pratili bi sličan obrazac.
Farmakokinetika je termin koji označava način na koji
se lijekovi apsorbiraju i eliminiraju iz tijela. Iako se razine
lijekova ponašaju različito u različitim spremištima: krv,
mozak, sjemena tekućina, vaginalni sekret, unutar različitih
stanica itd., osnovna načela apsorpcije i eliminacije često su
veoma slični.
Razine lijekova, aktivnost lijekova i nuspojave
izazvane lijekovima
::: Ako je razina lijeka jako niska, onda lijek neće biti dovoljno aktivan da bi imao bilo kakav efekt.
Vrijeme potrebno da bi se maksimalna koncentracija smanjila za pola (za 50%) naziva se ’poluživot’ lijeka ili T 1/2.
Potrebno je otprilike 5 sati = poluživot lijeka da bi se lijek
eliminirao na zanemarivu razinu, ali, u teoriji, male se
količine mogu naći u sustavu i duže. Kad se lijek uzima
rutinski za liječenje, minimalna koncentracija neposredno
prije sljedeće doze naziva se C min ili C kraj (krajnja razina).
Slika 2. Apsorpcija lijeka nakon nekoliko doza - svaka doza
uzeta na vrijeme osigurava održavanje razine lijeka iznad
neophodnog minimuma
::: Ako je razina lijeka jako visoka, onda je vjerojatnije i da
će rizik od nekih nuspojava biti veći.
Slika 3. Razina lijeka i rezistencija
Uzimanje lijeka u točno vrijeme osigurava održavanje
razine lijeka iznad neophodnog minimuma.
::: Doze lijeka i koliko često morate uzimati lijek formulira-
ili propuste uzimanje doze lijeka. Povremeno propuštanje
no je tako da vas zadrže u ovom ciljnom opsegu (izmjenu
ili kašnjenje s uzimanjem doze (recimo jedanput mjesečno)
C max i MEC).
neće napraviti veliku razliku. Međutim, ako propuštate
::: Različiti lijekovi imaju različiti ciljni opseg.
::: Lijekovi koji se brže eliminiraju iz tijela moraju se uzimati
ili kasnite s uzimanjem doze čak i samo jednom tjedno,
češće, dok lijekovi koji se prerađuju sporije mogu imati
i povećat će vam se šanse da tijekom vremena razvijete
duže dozne intervale.
rezistenciju na lijekove.
::: Neki lijekovi – uključujući anti-HIV lijekove, lijekove
Posvećenost liječenju ne znači raditi stvari na vrjeme samo
protiv TBC-a, antibiotici, antimikotici, moraju se održavati
zato što vam je tako rekao vaš liječnik. Adherencija je bitna
iznad određene koncentracije kako ne bi došlo do razvoja
zbog održavanja minimalnih razine svakog lijeka u vašem
rezistencije. Vrlo je važno zapamtiti da često postoji veoma
tijelu 100% vremena dok ste na terapiji.
povećat će se vrijeme koje ostaje virusu stvoriti rezistenciju
širok opseg varijabilnosti među različitim osobama koje
koriste istu dozu lijeka. Neki ljudi prerađuju lijekove brže
te stoga imaju niže razine lijekova od prosječnih. Neki ljudi
prerađuju lijekove sporije pa zato imaju više razine lijekova
od prosječnih.
::: Uzimanje lijeka u točno vrijeme osigurava održavanje
razine lijeka iznad neophodnog minimuma.
::: Ako kasnite s dozom ili je potpuno preskočite, razine
lijeka u krvi pada ispod potrebnog minimuma, a može
se razviti i rezistencija na lijekove. Napomenut ćemo i
činjenicu da mogu postojati i razlike u razinama lijekova
kod iste osobe čak i ako se razine mjere u isto vrijeme
nakon svake doze. Kod nekih lijekova razina lijeka izmjerena
12 sati nakon jutarnje doze i one izmjerene 12 sati nakon
večernje doze se razlikuju. Ponovno, iako su ovi detalji
komplicirani, bitno je znati sljedeće: vaš cilj je imati konstantno sigurne razine lijekova svaki put kad ste na terapiji.
Vidite kako vam grafikon razine lijekova može dati informacije o adherenciji i o tome što se događa ako zakasnite
s uzimanjem doze ili u potpunosti propustite uzeti dozu.
A kako srednje vrijednosti uključuju opseg i stvarnih nižih
i viših koncentracija, ljudi koji apsorbiraju manje lijeka su
pod većim rizikom od razvoja rezistencije ukoliko zakasne
Preuzeto sa: Introduction to combination therapy, www.i-base.info
18
preuzeto iz Manager.hr
20
Sanja Belak Kovačević, prof. psiholog
Seksualnost
i HIV
Zašto je seksualnost tema rasprave i istraživanja u području
jest i da se osjeća seksualno” (prema Master, Johnson,
Kolodny „Ljudska seksualnost”, 2007).
Drugim riječima, ova definicija uključuje sljedeće aspekte
koji čine i definiraju seksualnost:
::: seksualne aktivnosti (masturbacija, ljubljenje, snošaj)
::: seksualna ponašanja (seksualne aktivnosti + koketiranje,
hodanje, odijevanje...)
HIV-a?
::: vrste seksa (prokreacijski, rekreacijaski, relacijski).
::: Povijest seksualnih odnosa, seksualni self-koncept i
Da ne bi bilo nejasnoća, možemo pobliže opisati različite
seksualno funkcioniranje igra važnu ulogu u sveukupnoj
vrste seksa s obzirom na njihov cilj. Tako razlikujemo pro-
prilagodbi na život s HIV-om.
kreacijski seks koji se odnosi na seksualne odnose s jedinim
::: Problemi s otkrivanjem statusa, strah od zaraze drugih
ciljem reprodukcije, rekreacijski seks odnosi se na seksualnu
osoba ili zaraza drugim spolnoprenosivim bolestima, li-
aktivnost prvenstveno radi zabave / ugode, namjerno se
podistrofija i drugi uzroci lošeg tjelesnog imidža, zloupotre-
isključuju emocije i intimnost, dok se relacijski (odnosni)
ba droga i alkoholizam, prekid ljubavnih veza – sve nave-
seks odnosi se na seksualne aktivnosti s ciljem dijeljenja s
dno može dovesti do katastrofe vezano uz seks kod osoba
osobom do koje nam je stalo, a vezano je uz emocionalno
koje boluju od HIV-a.
uključivanje i intimnost u vezi.
::: Gubitak seksualnog nagona ili želje ili problemi s
postizanjem orgazma mogu imati značajan utjecaj na
Pošto se u današnje vrijeme često referiramo na
pojedinčevu kvalitetu života i osjećaj samopoštovanja te
elektroničku enciklopediju Wikipediju (besplatna inte-
može pridonijeti emocionalnim problemima kao što su
rnetska enciklopedija) kada smo u potrazi objašnjenja i
anksioznost i depresija.
definiranja različitih pojmova, navest ću i definiciju seksua-
Svi ti problemi zajedno nazivaju se SEKSUALNA DI-
lnosti s te stranice koja glasi:
SFUNKCIJA i mogu se dogoditi svakome, ali HIV-pozitivne
„Seksualnost je skup osjećaja, ponašanja, stavova, vrijedno-
osobe su naročito pogođene.
sti koji se dovode u vezu sa seksualnom željom i identitetom, to jest postojanjem svakog ljudskog bića kao spo-
No, prije nego što krenemo u produbljivanje ove teme u
lnog i rodnog, te seksualnog. Kao integralni dio ljudskog
svjetlu HIV-a, treba razjasniti neke opće pojmove vezane uz
razvoja kroz sve faze života, seksualnost uključuje fizičke,
seksualnost.
psihološke i društvene komponente.“
Definicija seksualnosti
http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Covjek” \o “Čovjek”
http://hr.wikipedia.org/wiki/Spol_i_rod” \o “Spol i rod”
Postoje brojne definicije seksualnosti s obzirom na pojedine aspekte, no jedna od najobuhvatnijih je sljedeća:
Seksualne potrebe
„široki pojam koji se odnosi na sve aspekte toga da netko
Da biste što bolje razumijeli sebe, a i druge u sferi seksua-
lnosti, smatram da je važno napomenuti, a i pobliže objas-
Pet biotičkih potreba:
niti zašto je seks potreba. Stoga ću napisati nekoliko riječi o
1. za stalnom tjelesnom temperaturom
seksualnim potrebama.
2. za kisikom
3. glad - za hranom
Seksualne potrebe imaju svoju specifičnost među biotičkim
4. žeđ - za tekućinom
(urođenim) potrebama. To je jedina potreba čije zadovolja-
5. seksualne potrebe.
vanje nije neophodno po život jedinke. Njeno zadovoljenje
bitno je za opstanak cijele vrste. Kod živih bića koja se
Dimenzije seksualnosti
nalaze niže na evolucijskoj ljestvici, seksualno ponašanje
uglavnom je pod utjecajem spolnih hormona. Što se više
Da biste mogli adekvatno razumijeti važnost koju različite
penjemo na filognenetskoj ljestvici, uz hormonalne, sve
dimenzije seksualnosti igraju u životima svih nas, opisat
važniji postaju neuralni utjecaji. Kod čovjeka, konačno,
ćemo ukratko svaku ponaosob.
seksualno ponašanje u najvećoj mjeri ovisi o različitim soci-
1. Biološka dimenzija - biološki čimbenici nadziru seksualni
jalnim faktorima, učenju, stavovima i dr., a u znatno manjoj
razvoj prenatalno kao i spsobnost reprodukcije u pu-
mjeri je hormonalno determinirano.
bertetu. Utječu na našu seksualnu želju, seksualno
3. Ponašajna dimenzija - odnosi se na što, ali i razumijevanje
kako i zašto nešto činimo (npr. masturbiranje ili samozadovoljavanje može imati u svojoj podlozi za cilj povećanje
samopoštovanja ili opet s druge strane izbjegavanje intimnosti). Trebamo izbjegavati ocjenjivati seksualna ponašanja drugih ljudi prema našim vrijednostima i iskustvima,
što se odražava u tome da normalno procjenjujemo na
temelju onoga što mi radimo, dok nenormalno procjenjujemo na temelju onoga što drugi rade, a nama je čudno.
4. Klinička dimenzija - iako je seks prirodna funkcija, brojne
zapreke mogu umanjiti ugodu ili spontanost u našim
odnosima. Tjelesni problemi, kao što su bolest, ozljede
ili lijekovi, mogu izmijeniti našu seksualnu reakciju ili je u
cijelosti prekinuti. Osjećaji, kao što su anksioznost, krivnja,
stid ili depresija i konflikt, u našim odnosima također mogu
utjecati na seksualnost.
5. Kulturološka dimenzija - stavovi prema seksualnosti se
razlikuju od kulture do kulture kao i seksualni vrijednosni
funkcioniranje, seksualno zadovoljstvo, na spolne razlike u
sustav (npr. ljubljenje u nekim kulturama nije normalno),
ponašanju kao što je sklonost agresivnijem ponašanju kod
također se i unutar kulture mijenjaju s vremenom.
muškaraca u odnosu na žene (Olweus i sur., 1980; Reinisch,
1981). A seksualno uzbuđenje, bez obzira na izvor, stvara
Tri trenda su važna za evoluciju kulturoloških stavova
specifične biološke događaje: puls se ubrzava, spolni organi
prema seksu i seksualnosti:
reagiraju, a osjećaj topline i uzbuđenja širi se cijelim tijelom.
1. Popuštanje stereotipa o spolnim ulogama (ponašanje
2. Psihosocijalna dimenzija - uključuje psihološke čimbenike
kojim osoba drugima pokazuje da je muško ili žensko) –
(emocije, misli i karakteristike osobnosti) u kombinaciji sa
spolna je uloga javno očitovanje spolnog identiteta. Tradi-
socijalnim elementima (kako se ljudi međusobno odnose).
cionalno se smatralo žene i djevojke seksualno pasivnima
Važna je jer baca svjetlo ne samo na mnogobrojene sek-
i nereaktivnim bićima, a muškarce kao snažne seksualne
sualne probleme nego i na to kako mi zapravo postajemo
agresore. Prema tom stajalištu, od muškarca se očekuje da
seksualnim bićima. Od dojenačke dobi, spolni identitet
započne seksualno ponašanje i da bude seksualni stručnjak,
osobe (unutarnji osjećaj je li osoba muško ili žensko)
a na žene koje su bile agresivne ili su uživale u seksu ružno
stvara se ponajprije pod utjecajem psihosocijalnih snaga.
se gledalo. Takvo je stajalište danas zamijenjeno kod velikog
Naši rani seksualni stavovi, koji često ostaju u nama do
broja ljudi stajalištem o uzajamnom sudjelovanju i zado-
odrasle dobi, temelje se većim dijelom na onome što su
voljstvu.
nam roditelji, vršnjaci i učitelji kazali ili pokazali o značenju
2. Veći stupanj otvorenosti glede seksualnosti. Svi oblici
i svrsi seksa. Naša je seksualnost socijalna i po tome što na
medija, od televizije i kina do pisanog materijala, odražavaju
nju utječe društvo putem zakona, tabua, pritisak obitelji i
tu promjenu, a posljedica toga je seks koji je manje sraman
grupe vršnjaka kojima nas pokušavaju nagovoriti da idemo
i tajnovit.
određenim putem u pitanju seksualnog ponašanja.
3. Sve veće prihvaćanje rekreacijskog i relacijskog seksa u
odnosu na reproduktivni.
Seksualna orijentacija
seksualnom sklonošću prema partnerima istog spola)
ne čini samo seksualna aktivnost i / ili maštanje i / ili
S obzirom na odabir seksualnog partnera, razlikujemo
uzbuđenje – i bez toga se osobe mogu osjećati homose-
odabir partnera istog spola (homoseksualna orijentacija),
ksualcima, tj. svoj spolni identitet percipirati kao homose-
drugog spola (heteroseksualna orijentacija) ili obaju
ksualni.
spolova (biseksualna orijentacija).
Seksualna orijentacija može uključivati i ponašanje i fa-
Važno je napomenuti da npr. homoseksualca (osobu sa
ntazije i emocionalnu privlačnost i spolni identitet.
Pitanje je mogu li neki biološki faktori (prenatalni hormoni)
žena, sedam je imalo i homo i heteroseksualne sklonosti,
utjecati na spolni identitet ili na homoseksualnu / he-
naprema samo jednoj iz kontrolne skupine, no eksperiment
teroseksualnu orijentaciju?
je bio vrlo manjkav te se opet ništa ne može definitivno
zaključiti.
Mnogi homoseksualci tvrde da je njihova seksualna orijentacija posljedica bioloških snaga nad kojima oni nemaju
Istraživanja o utjecaju nasljeđa na seksualnu orijentaciju
kontrolu ni mogućnost izbora. Ispitano je nekoliko vrsta
su vršena na jednojajčanim blizancima, gdje je dobivena
dokaza da bi se vidjelo je li tako, i to kroz genske čimbenike,
podudarnost od 52%, i dvojajčanim blizancima, gdje je
moždane čimbenike te hormonske čimbenike.
podudarnost bila 22%, te na jednojajčanim i dvojajčanim
blizankama kod kojih se podudarnost kretala od 48% za
1. KOD MUŠKARACA: što se tiče utjecaja hormona, ne
jednojajčane do16% za dvojajčane blizanke.
može se govoriti o utjecaju hormona u odrasloj dobi, jer se
pokazalo da je kod većine homoseksualaca razina hormo-
Hamer je proučavao obiteljska stabla muških homoseksu-
na ista kao i kod heteroseksualnih muškaraca.
alaca i otkrio više homoseksualaca s majčine strane obitelji
Nešto plauzibilnija hipoteza je da su možda homoseksu-
te odatle proizlazi pretpostavka da na seksualnu orije-
alci bili izloženi nešto manjoj količini testosterona tijekom
ntaciju utječe nešto locirano na X-kromosomu.
kritičnog razdoblja prenatalnog razvoja. Na ljudima je iz
etičkih razloga nemoguće to eksperimentalno ispitivati, pa
Za zaključak kratko i jasno možemo reći da na seksualnu
se LeVay poslužio životinjama. Konačan odgovor na to pi-
orijetaciju utječu i naslijeđe i prenatalna izloženost ho-
tanje nisu mogla dati niti ta istraživanja, ali ta je mogućnost
rmonima, što tada objašnjava tvrdnje brojnih homosek-
ostavljena. Kod nekih životinjskih vrsta manjak testosterona
sualaca da oni nad svojom orijentacijom nemaju kontrolu
zaista je doveo do povećanog interesa za druge mužjake,
niti je to stvar njihovog izbora nego su jednostavno takvi
ali kod tih životinja su se pojavile i abnormalnosti spolovila
rođeni.
(što kod homoseksualnih muškaraca nije slučaj).
Post mortem obdukcija pokazala je izražene razlike u INAH
Tijekom proteklih stotinjak godina prevladavalo je
3 jezgri (treća intersticijska jezgra anteriornog hipotala-
stajalište da je homoseksualnost bolest, što se temeljilo na
musa), koja je dvaput veća kod heteroseksualaca nego kod
metodološki loše osmišljenim istraživanjima, no u poslje-
homoseksualaca, a triput veća nego kod žena. Ti su ho-
dnje je vrijeme to stajalište pobijeno brojnim istraživanjima
moseksualci umrli od AIDS-a. Kad ih je isključio iz uzorka
kojima se pokazalo da su homoseksualci jednako dobro
i uzeo samo one umrle na drugi način, korelacija INAH 3
prilagođeni kao i ispravno odabrana skupina heterose-
i seksualne orijentacije je ipak velika. Zaključak je taj da
ksualaca (Green, 1972; Hoffman, 1977; Marmor, 1980;
nema sigurnih pokazatelja da testosteron ima, odnosno
Američka psihijatrijska udruga, 1987). Na temelju zna-
nema utjecaja na homoseksualnu orijentaciju.
nstvenih podataka Američka psihijatrijska udruga više
ne smatra homoseksualnost bolešću niti oblikom loše
2. KOD ŽENA: što se tiče ženske homoseksualnosti, rezulta-
psihološke prilagodbe.
ti malobrojnih istraživanja također ne sugeriraju bitan utjecaj prenatalnih hormona na seksualnu orijentaciju. Kako
Nešto ćemo reći i o tome kako teče proces homoseksual-
neke trudnice uzimaju sintetski estrogen zbog sprječavanja
nog identiteta:
pobačaja i problema u trudnoći, jedna je hipoteza da to
Prva je faza razvoja pret(homo)seksualni stadij svjesnosti
može dovesti do homoseksualnosti, jer DES može uz-
različitosti od ostale djece. To je i razdoblje internalizacije
rokovati maskulinizaciju poput testosterona. Uspoređena
homofobičnih stavova i predrasuda od strane društva.
je skupina od N=30 žena koje su imale utjecaju DES-a u
Razdoblje adolescencije sa sobom donosi prepoznavanje is-
prenatalnom razvoju sa 30 normalnih žena. Od tih 30 DES
tospolnih erotičnih osjećaja i propitivanje ranije slike o sebi
u optici novih informacija, pri čemu antihomoseksualni
homoseksualnu praksu doživljavaju kao nešto što je “loše”,
stavovi, što su usvojeni prije, dodatno zbunjuju i dezorije-
“nenormalno”, “grješno”, “perverzno” i / ili “patološko”. Što
ntiraju. Pojedinac ne prihvaća lako sebe kao homoseksu-
dovodi do toga da je osoba stigmatizirana nakon čega sli-
alca.
jedi obezvrjeđivanje i dehumanizacija. Osoba često tijekom
Aha-fenomen ili bljesak jest oznaka za proces
svog djetinjstva internalizira antihomoseksualne stavove i
samooznačavanja sebe kao homoseksualne osobe.
društveni negativizam, što za posljedicu ima samoprijezir i
Nakon te faze pojedinac ulazi u fazu koja se odnosi na
mržnju samoga sebe!
društvo i kulturu. Izolacija, izloženost negativnim stereotipima, te da ga zajednica i obitelj stigmatiziraju – čine
Kako tada homoseksualne osobe vide “rješenje” antihomo-
proces razvitka tog identiteta bolnim i dugotrajnim.
seksualnih stavova?
Nazivom iskorak (coming out of the closet) označava se
in closet i closet queen pojedinci skloni tajenju svog iden-
::: Tako što poriču preferencije prema vlastitom spolu
::: skrivaju homoseksualni identitet/praksu te počinju
titeta.
živjeti “dvostruki život” ili pak
razotkrivanje vlastite homoseksualnosti drugima, a izrazima
::: kompenziraju vlastite “greške” besprijekornom maskom.
Kuda vode negativni društveni stavovi o homoseksualnosti?
Problemi u sferi seksualnosti koji se događaju pod
utjecajem HIV-bolesti
Homoseksualci očekuju negativne reakcije kada se
izjašnjavaju o svom homoseksualnom identitetu / praksi.
OSJEĆAJI vezani uz seks mijenjaju se nakon što osoba sazna
Što tada dovodi do toga da svoj homoseksualni identitet /
da je HIV-pozitivna. Odražava se tako što osoba sma-
njuje ili gubi interes za seksualne odnose za neko prvotno
Nedoumica 1. Ravnoteža između zaštićenog seksa i seksu-
vrijeme ili čak zauvijek, no može se dogoditi i suprotno.
alnog zdravlja
Razlog može biti prirodna fluktuacija u želji za seksom, i to
Postoje zahtjevi i očekivanja od PLHIV da promijene svoja
je nešto sa čime se osobe mogu nositi, no s druge strane
rizična ponašanja te da održavaju te promjene cijelog
može dovesti do problema naročito ako je osoba radi toga
života, što je potencijalni rizik za stres i frustraciju.
nesretna ili ako to interferira s drugim aspektima u njezi-
“Nosim tako teško breme da ne smijem izgubiti kontrolu,
nom životu.
napraviti pogrešku. Ja sebi jednostavno ne mogu dopustiti
Saznanje da je osoba HIV+ može doveseti do drugačijih
da budem čovjek.”
osjećaja o sebi. Moguće je da zbog šoka osoba ne prakticira seksualne odnose, barem privremeno. Neke osobe
Nedoumica postoji čak i kod zaštićenog seksualnog
navode da ih HIV čini manje fizički i seksualno privlačnima
odnosa i oralnog odnosa, gdje je nesigurnost PLHIV vezana
te gube pouzdanje kod “hodanja” ili u odnosu sa svojim
uz mogućnost pucanja kondoma pa time i mogućeg pri-
dosadašnjim seksualnim partnerima.
jenosa HIV-a na partnera.
Također HIV dovodi do toga da osoba na sebe i seks
Također je moguće da se pojavi nedoumica oko odgovo-
gleda negativno. Osjeća se loše vezano uz vrstu seksualnih
rnosti vezano uz zaštitu prilikom sekusalnih odnosa u
odnosa koje je prakticirala, brine je rizik od zaraze drugih sa
smislu je li zaštita odgovornost jedne osobe ili je to uza-
smrtonosnom bolesti ili je ljuta na osobu koja joj je mogla
jamna odgovornost svake osobe za svoje zdravlje.
prenijeti HIV.
U konačnici često je slučaj da se ta nedoumica razriješi
tako što se osoba povuče iz seksualnog života.
Anksioznost vezana uz moguću zarazu svojih seksualnih
partnera s HIV-om je česta uslijed čega dolazi do slabljenja
Nedoumica 2. Otkrivanje HIV-statusa
želje za seksom ili seksualne performanse, što se može
Srž ove nedoumice je strah od odbacivanja i socijalne
vidjeti i u rečenici koju je jedna HIV+ osoba izrekla:
izolacije uslijed priznanja i otkrivanja partneru HIV-statusa.
“Ja sam potencijalni ubojica iako se štitim kondomom.”
Prisutan je i strah da će partner tu informaciju onda
proširiti dalje u zajednicu (trač).
HIV može dovesti i do gubitka seksualne intimnosti u vezi.
U tom slučaju preporuka je da se uživa i vrednuje intim-
Potencijalno rješenje ove nedoumice ima dvije krajnosti -
nost na način koji nije vezan uz seks.
ne reći nikome ili svakom seksualnom partneru. Moguće
varijacije rješenja između te dvije krajnosti su:
Neki PLHIV odluče imati seks samo s osobama koje
1. ne informirati usputne partnere dok se koristi zaštita,
također imaju HIV, što spada pod fenomen SEROSORT-
nego samo stalne partnere
ING-a. Često je to ponašanje motivirano željom da se ne
2. promjena rizičnog ponašanja te pronalazak novih načina
riskira zaraza partnera s HIV-om. Drugi mogući razlog je
kako da se zadovolji seksualna želja, a pritom smanji vjero-
želja za nezaštićenim seksom s drugom HIV+ osobom, što
jatnost prijenosa HIV-a
može biti intimno i užitak, no tada postoji rizik od drugih
3. apstinencija (jer promjena ponašanja ili otkrivanje svog
spolnoprenosivih bolesti ili pak drugih podtipova HIV-a i
statusa osobu psihološki previše košta)
rezistencije.
“Imati seks? Ne, to jednostavno nije vrijedno moje muke,
briga…”
Seksualne nedoumice i HIV
4. seks s drugim HIV+ osobama.
PLHIV se suočavaju s dvije velike seksualne nedoumice koje
Seksualni poremećaji i HIV
značajno utječu na njihovo seksualno postojanje (prema
Schonesson i Ross, Coping with HIV infection, 1999).
Seksualna disfunkcija veliki je problem HIV+ osobama.
Gubitak seksualnog nagona ili želje (libido) ili problemi
s postizanjem orgazma mogu imati značajan utjecaj na
pojedinčevu kvalitetu života i osjećaj samopoštovanja te
može pridonijeti emocionalnim problemima kao što su
anksioznost i depresija.
Uključuje:
1. poremećaj želje (ne želi seks)
2. poremećaj uzbuđenja (nemogućnost postizanja ili
održavanja erekcije ili kod žena vaginalna suhoća i / ili
nemogućnost uzbuđenja)
Seksualna sreća
i zadovoljstvo jednako je
pravo HIV+ osobe kao
i bilo koje druge
osobe.
3. poremećaj orgazma (nemogućnost postizanja orgazma
ili pak prebrzi orgazam).
Zašto se javljaju seksualni problemi?
::: Seksualni problemi su česti kada je osoba pod stresom,
kao što je HIV-dijagnoza (šok, zabrinutost, nevjerica), što
dovodi do toga da pati seksualna želja i performansa.
::: Na seks i intimnost utječe opterećenost prijenosom
zaraze na partnera.
::: Svakodnevni problemi (posao, partnerska veza) mogu
utjecati na seksualnu želju i performansu.
::: Prevelik unos alkohola i rekreacijskih droga utječe na
seksualnu želju i moć.
::: Mnogi antidepresivi e.g. fluoxetine (Prozac) ili paroxetine
(Seroxat) utječu na seksualnu želju.
::: Seksualna disfunkcija kod muškaraca može biti i rezu-
::: Žene koje boluju od HIV-a mogu doživjeti gubitak
ltatom smanjenja razine testosterona (hypogonadism).
seksualne želje. Tako je u jednoj studiji trećina HIV+ žena
Niža razina testosterona od normale nađena je kod osoba
zadovoljavala kriterije za dijagnozu hipoaktivne seksualne
s uznapredovalom HIV-bolesti, što je moglo biti izazvano
želje (Goggin, Engelson, Rabkin i Kotler, 1997). Kod žena
izravno HIV-om ili kroničnim zdravstvenim stanjem.
se gubitak seksualne želje čini manje povezan s razinom
::: Impotencija, ili nemogućnost da se postigne ili održi
hormona, a više sa strahom od odbijanja, umorom, pro-
erekcija, može biti izazvana time što HIV oštećuje živce u
blemima u vezi te strahom da zaraze partnera.
penisu koji kontroliraju erekciju (autonomic neuropathy).
::: Uz pomanjkanje seksualne želje, žene i muškarci koji
::: Slično tomu, antiretrovirusni lijekovi (ddI (didanosine,
žive s HIV-om mogu također doživjeti druge seksualne
Videx) i d4T (stavudine, Zerit)) koji uzrokuju neuropatiju
disfunkcije kao posljedicu HIV-bolesti. Muškarci mogu
mogu uzrokovati neosjetljivost u genitalnom području, što
doživjeti erektivnu disfunkciju, a žene disfunkciju orgazma
otežava održavanje erekcije.
zbog anksioznosti, smetenosti ili nelagode vezano uz seks
::: Inhibitori proteaze također mogu izazvati impotenciju,
naročito ritonavir (Norvir).
::: Malo je podataka za žene, no postoji vjerojatnost problema s ovlaživanjem i uzbuđenjem vezano uz seks i HIV.
(Hankins et al, 1997). Rosser, Metz, Blockting i Buroker
(1997) u svom istraživanju došli su do saznanja da više od
polovice HIV+ homo i biseksualnih muškaraca doživljavaju
negativan utjecaj HIV-a na seksualno funkcioniranje,
uključujući strah od seksa i gubitka erekcije.
osoba koje žive s HIV-om trebalo bi uključiti praćenje i
I na kraju, želim zaključiti da je seksualna sreća i zadovoljst-
učinkovitije liječenje spolnoprenosivih bolesti.
vo jednako pravo HIV+ osobe kao i bilo koje druge osobe.
Literatura:
Prakticiranje sigurnijih seksualnih odnosa
1. Masters, W. H., Johnson, V. E., Kolodny, R. C. (2006): Ljudska seksual-
Danas se mnogo raspravlja o zaraznosti osoba s HIV-om
nost. Jastrebarsko, Naklada Slap.
kada su na ARV th. Početkom 2008. godine Švicarska je
2. SchÖnnesson, L. N., Ross, M. W. (1999): Coping with HIV infection:
donijela svoje nove preporuke za savjetovanje osoba koje
psychological and existential responses in gay men. New York, Kluwer
žive s HIV-om. Te su preporuke rezultirale dosta žustrim
Academic / Plenum Publishers.
raspravama te su zbunile osobe koje žive s HIV-om.
3. Swiss Aids Federation (30 January 2008): Advice Manual: “Doing
without condoms during potent ART”. Approved by the Executive
Što kažu švicarske preporuke?
Board of Swiss Aids Federation.
HIV+ osoba s djelotvornom ARV th (uključuje potpuno
4. Mondimore, F. M. (2003): Prirodna povijest homoseksualnosti. Zagreb,
potisnutu viremiju) nije spolno zarazna, tj. ne prenosi virus
Antibarbarus.
preko spolnog odnosa:
5. Reeve, J. (2002): Understanding Motivation and Emotion (3th ed.).
::: dok terapiju redovito uzima i dok liječnik specijalist prati
New York, John Wiley& Sons.
zdravstveno stanje
6. Sexual dysfunction, HYPERLINK “http://www.aidsmap.com/en/
::: dok su kopije virusa za vrijeme ARV th ispod limita
docs/2916821C-ECBD-4498-97E0-” http://www.aidsmap.com/en/
detekcije (50 kopija/mL krvi) najmanje šest mjeseci
docs/2916821C-ECBD-4498-97E0-
::: dok ne postoji nikakva infekcija bilo kojom spolno-
DAFA4E09E370.asp
prenosivom bolešću
7. HIV sex and you, HYPERLINK “http://www.aidsmap.com/
::: pod tim okolnostima učinkovita ARV th sigurno pre-
cms1044249.asp” http://www.aidsmap.com/cms1044249.asp
vinira transmisiju HIV-a kao i kondom.
8. Dealing with sexual problems, HYPERLINK “http://www.aidsmap.
Ova preporuka vrijedi samo u slučaju VAGINALNOG
com/cms1044251.asp” http://www.aidsmap.com/cms1044251.asp
spolnog odnosa!!!
9. Module by American Psychological Association (APA) „ASSESSMENT
ISSUES AND STRATEGIES“, HYPERLINK “http://www.apa.org/pi/aids/
Nova istraživanja pokazuju ipak nešto drugačiju sliku:
hopemodule3.pdf” http://www.apa.org/pi/aids/hopemodule3.pdf
::: nedetektibilne kopije virusa u krvi nisu jednake nultom
10. Hankins, C., Gendron, S., Tran, T., Lamping, N., LaPointe. Montreal
riziku od infekcije
women living with HIV. AIDS Care, 9, 261-272.
::: infekcije poput gonoreje i klamidije značajno povećavaju
11. Goggin, K., Engelson, E. S., Rabkin, J. G., Kotler, D. P. (1997): The rela-
razinu HIV-a u spermi
tionship of mood, endocrine and sexual disorders in HIV+ women: An
::: HIV u organizmu ima rezervoare gdje se “skriva” od ARV
exploratory study. Manuscript submitted for publication.
th: mozak, likvor, sperma
12. Rosser, B. R., Metz, M. E., Bockting, W. O., Buroker, T. (1997): Sexual
::: nema sva ARV th isti učinak u spermi kao što ima u krvi.
difficulties, concerns, and satisfaction in homosexual men: An empirical
study with implications for HIV prevention. Journal of Sex and Marital
Što činiti, kako se postaviti?
Therapy, 23, 61-73.
Preventivne poruke trebaju naglašavati važnost upotrebe
13. Schrooten, W., Colebunders, R., Youle, M., Molenberghs, G., Dedes,
kondoma te druge strategije smanjenja rizika, bez obzira
N., Koitz, G., Finazzi, R., deMay, I., Florence, E., Dreezen, C., The Eurosup-
uzima li bolesnik efektivnu ARV th.
port Study Group (2001): Sexual dysfunction associated with protease
Prijenos HIV-a moguć je čak i kada bolesnik ima nedete-
inhibitor containing highly active antiretroviral treatment. AIDS, 15,
ktibilne kopije virusa u krvi, i to u bilo kojem stadiju bolesti.
1019-1023.
Možda najvažnije u preventivnim aktivnostima kod
30
dipl. ing. Ivana Crnčić
Prevencija
i nove akcije
Korištenje antiretrovirusnih lijekova u prevenciji transmisije
s majke na dijete te u postekspozicijskoj profilaksi već je
dokazano kao uspješno, dok se o utjecaju antiretrovirusnih
lijekova na infektivnost osoba koje imaju virus HIV-a na
konferenciji raspravljalo više puta. Nadalje, postoji nada
da će oralni antiretrovirusni lijekovi biti djelotvorni kao
predekspozicijska profilaksa.
Na svjetskoj konferenciji o AIDS-u održanoj u Mexico
Nancy Padian (Women’s Global Health Imperative) naglasi-
Cityju naglašena je potreba poboljšanja prevencijskih
la je potrebu za korištenjem biomedicinskih metoda onima
metoda. Jeff O’Malley iz UN-ovog programa razvoja tvrdio
za koje je potrebna samo jedna intervencija (obrezivanje,
je da su sve prijašnje metode uglavnom bile neučinkovite
cijepljenje), kao i onima kojih se potrebno svakodnevno
jer su uključivale samo po jednu mjeru prevencije umjesto
pridržavati (tretiranje spolnoprenosivih bolesti, uzimanje
skupa mjera koje bi se provodile istovremeno. Takav način
antiretrovirusne terapije).
provođenja preventivnih mjera uspoređen je s korištenjem
monoterapije u tretiranju HIV-a. Svi uspjesi prevencije
Zaključeno je da su među glavnim uzrocima neuspjeha
proizašli su iz spajanja strategija i nekoliko načina smanjenja
mijenjanja tijeka epidemije: nedovoljna učinkovitost dostu-
rizika, zajedno sa snažnim vodstvom i uključivanjem zaje-
pnih intervencija, nedovoljna količina sredstava uloženih u
dnice kroz duže vremensko razdoblje.
prevenciju te slaba implementacija dostupnih intervencija.
Velika količina novca često se troši na loše programe, sa
Prevencija bi trebala uključivati:
slabom pokrivenošću i kvalitetom, koji često postaju kontraproduktivni.
::: promjene ponašanja, kao što su smanjenje broja partnera i korištenje kondoma
Gdje ćemo biti 2031.?
::: biomedicinske strategije, između ostalog, prevencija
Potrebna su velika ulaganja da bi se povećala proizvodnja
transmisije s majke na dijete
antiretrovirusnih lijekova na količine koje će uskoro biti
potrebne.
::: tretiranje HIV-a, ostalih virusa i spolnoprenosivih bolesti
AIDS 2031 je projekt UNAIDS-a koji okuplja velik broj
::: socijalna i ljudska prava
poduzeti kao odgovor na epidemiju HIV-a u razdoblju do
Uspješna prevencija najčešće je započela ranim zalaganjem
nologije, poticati zagovaranje ljudskih prava, financiranje i
cijele zajednice za smanjenje stigme i negiranja povezanog
prevencija.
stručnjaka u pokušaju otkrivanja što je sve potrebno
2031. godine. Kroz projekt će se proučavati nove teh-
s HIV-om te čvrstim političkim vodstvom. Intervencije za
promjene ponašanja i nove prevencijske tehnologije imat
Kroz naredne 23 godine, ako broj novih godišnjih infekcija
će ograničen utjecaj kada se provode u okruženjima bez
ostane na dosadašnjoj razini (oko 2,7 milijuna), broj HIV+
socijalne pravde i ljudskih prava.
osoba kojima je potrebna terapija povećat će se na 81
Potrebno je povećati
opsege istraživanja kako
bi se utvrdile mogućnosti
iskorjenjivanja infekcije ili
njezinog smanjivanja.
milijun uz već postojeća 33 milijuna.
Peter Piot iz UNAIDS-a nabrojao je željene ciljeve:
::: svi ljudi koji žive u zajednicama koje su pod rizikom ili
gdje vlada opća epidemija moraju znati svoj HIV-status
::: razvoj novih lijekova mora držati korak s globalnim
nastankom rezistentnosti
::: lijekovi s kojima se terapija započinje moraju se što lakše
podnositi
::: predekspozicijska profilaksa antiretrovirusnim lijekovima
mora se koristiti kao prevencijska mjera.
Prije svega, otkrivanje lijeka i više je nego potrebno. Vrlo je
malo vjerojatno da će logistički i financijski kapaciteti biti
stanica koje pridonose naglom skoku broja kopija virusa
dovoljno veliki da bi terapija bila dostupna svim ljudima
kada se terapija prekine još nisu potpuno otkrivene. Prava
kojima će biti potrebna. Potrebno je povećati opsege
kombinacija lijekova za smanjenje količine virusa u tijelu i
istraživanja kako bi se utvrdile mogućnosti iskorjenjivanja
ograničavanje veličine rezervi nakon primarne infekcije nisu
infekcije ili njezinog smanjivanja. Posebnu pozornost
još otkriveni iako se zna da inhibitori integraze imaju vrlo
potrebno je pridati prvim danima infekcije, jer oni mogu
važnu ulogu zahvaljujući sposobnosti da zaustave integ-
dati odgovor na pitanje je li iskorjenjivanje bolesti moguće
riranje HIV-a u stanice imunološkog sustava.
te koji pacijenti imaju najveće šanse za izlječenje.
Kao zaključak, odlučeno je da će se veća pozornost posDr. Robert Siliciano, koji proučava mogućnosti iskorjenji-
vetiti najugroženijim zajednicama te podržati sve akcije
vanja HIV-a, objasnio je da sve rezerve kronično zaraženih
koje potiču razvoj ljudskih prava.
33
Tomislav Beganović
HIV u državama
bivšeg SSSR-a
Rusija ima najveći porast epidemije HIV-a u Europi, a
podaci pokazuju da ondje živi 2/3 od ukupnog broja
zaraženih na području istočne Europe i regije središnje
Azije. Procjenjuje se da je do kraja 2005. u Rusiji živjelo oko
940 000 osoba oboljelih od HIV-infekcije (više od 760 000
u 2003.), a brojke izgledno potvrđuju i daljnje povećanje
broja oboljelih.
Brojka novodijagnosticiranih HIV-oboljelih koji su prijavljeni
su u padu, s 88 577 prijavljenih u 2001. na 52 349 u 2002. i
39 699 u 2003. godini.
Ovo navedeno smanjenje mogući je rezultat manjeg
odaziva na samo testiranje ili pak nije došlo do novih
slučajeva registriranih intravenskih korisnika droga te je
točka prevalencije na taj način dostigla svoj maksimum.
Postoji 12 regija u Rusiji, uključujući i velike gradove kao
Saint Petersburg i Moskva, gdje HIV-prevalencija dostiže
najviši postotak u odnosu na ostalih 11 regija u Rusiji.
jako brzo. U 1995. nije bilo niti jednog registriranog slučaja,
dok je u razdoblju od 2003. do 2005. UNAIDS-ova procjena
Rusija ima
najveći porast epidemije HIV-a
u Europi.
da se broj oboljelih od HIV-infekcije više nego dvostručio,
od 24 000 do 57 000.
Ova je regija središte velikih puteva droge između Rusije i
Europe, što rezultira velikim brojem intravenskih korisnika
droga. To i nije čudno jer je u nekim dijelovima te regije
heroin mnogo jeftiniji od alkohola.
Baltičke države
Baltičke zemlje su zemlje sjeveroistočne Europe: Estonija,
Latvija i Litva. Sveukupan broj registriranih infekcija na tom
području smatra se malen, ali HIV se širi jako velikom brzinom sve do alarmantnog stanja u svim Baltičkim državama.
Od 2000. do 2001. zabilježeno je veliko povećanje novoregistriranih HIV-slučajeva, od 921 do 2 353, a većina ih
je prijavljena u Estoniji. Između 2001. i 2003. broj prijavljenih
slučajeva znatno je pao u Estoniji i Latviji (u razdoblju od
godinu do dvije gotovo je prepolovljen broj slučajeva).
Ukrajina
Tri zemlje na području između Kaspijskog jezera i Crnog
mora, Gruzija, Armenija i Azerbajdžan, imaju jako nisku
U Ukrajini je prije 10 godina bilo registrirano 183 slučaja
prevalenciju s obzirom na Rusiju. No bez obzira što je
HIV-a, a sredinom 2004. bilo ih je više od 68 000. Prema
registrirani broj oboljelih od HIV-a u Azerbajdžanu po-
ocjeni UNAIDS-a, takvom je povećanju mogući uzrok broj
rastao s 1400 u 2003. na 5400 u 2005. godini, postoji jako
do tada neregistriranih slučajeva osoba koji žive s HIV-om.
velika mogućnost naglog povećanja HIV-infekcije u sve tri
Tuberkuloza je vodeći slučaj smrti među osobama oboljelih
zemlje. U nekim većim gradova na tom području već je
od HIV-infekcije.
zabilježeno povećanje oboljelih među intravenskim korisnicima droga.
Kao i u Rusiji, i u ovoj su zemlji veliki problem intravenski
korisnici droga. U 2002. među 212 registriranih korisnika
Zemlje poput Rusije i Ukrajine imaju populaciju koja svake
droga u regiji otkrivena je velika rasprostranjenost onih
godine sve više stari. Kako HIV-bolest pogađa uglavnom
korisnika droga koji su međusobno izmjenjivali pribor, a
mlade, na tim područjima postoji mogućnost da će HIV-
upotreba kondoma među njima bila je jako niska. Ta je
infekcija biti reducirana zbog povećanja broja starijeg dijela
studija također pokazala da mnogi od tih intravenskih
stanovništva te zbog samog ekonomskog stanja u toj regiji
korisnika koji su znali da su HIV-pozitivni prilikom spolnog
koja još uvijek spada među najsiromašniji dio Europe. No
odnosa nisu upotrebljavali kondom kao zaštitu.
to nikako ne umanjuje kretanje epidemije HIV-infekcije, jer
Središnja Azija
na tom je području najveći zabilježeni porast epidemije u
cijeloj Europi.
Na području središnje Azije, koja uključuje Kazahstan,
Uzbekistan, Turkmenistan i Kirgistan, epidemija HIV-a raste
Tekst preuzeti sa AVERTing HIV and AIDS web stranice
38
Željana Mićić
Ljudska prava
kao dio globalnog odgovora
na epidemiju
HIV-a
Na sastanku Ujedinjenih naroda 2006. svjetski vođe
zaključili su da je puna realizacija ljudskih prava i osnovnih
sloboda pojedinaca ključna za uspješnu globalnu reakciju
na epidemiju HIV-a i AIDS-a. Nažalost, još od početaka
borbe protiv HIV-a, upravo su ljudska prava oboljelih
najdelikatnije pitanje i dio slagalice koji najčešće nedostaje.
Zato je na 17. međunarodnoj konferenciji o AIDS-u
održanoj u Mexico Cityju u kolovozu 2008. ljudskim pravima posvećena velika pozornost.
U sklopu konferencije po prvi je put predstavljena Human
Rights Networking zona koju su organizirale 24 različite
udruge. Cilj organizatora bio je na jednom mjestu predstaviti probleme s kojima se HIV-pozitivni ljudi diljem
svijeta svakodnevno susreću, a koji narušavaju njihova
osnovna ljudska prava. Teme kojima je posvećena posebna
pozornost bile su:
::: ljudska prava i HIV u Africi
::: ljudska prava i HIV u Latinskoj Americi
::: ljudska prava u zatvorima i ostalim ustanovama u
kojima je ograničena sloboda kretanja
::: nasilje i ranjivost
::: mladi, ljudska prava i HIV
::: žene, ljudska prava i HIV
::: ljudska prava u zdravstvenim sustavima.
Tim je povodom Institut otvoreno društvo izdao priručnik
za delegate u kojem je u deset točaka sažeto zbog čega su
ljudska prava toliko važna za svjetsku borbu protiv HIV-a i
AIDS-a. Ovdje je ukratko predstavljeno tih deset točaka.
Univerzalni odgovor na HIV nikada neće biti ostvaren
ako se ne poštuju ljudska prava.
Tužna je činjenica da je pomoć najčešće uskraćena upravo onima kojima najviše treba. Djevojke i žene i dalje su
suočene s diskriminacijom i nasiljem, djeca i mladi nemaju
pristupa informacijama i seksualnoj edukaciji. Homoseksualci, uživatelji droga te osobe koje se bave prostitucijom u
mnogim su zemljama izvan zakona, pa umjesto da dobiju
potrebnu pomoć, završavaju na sudovima i u zatvorima.
Ipak, najveći je problem što u mnogim državama ne postoje nacionalni planovi suzbijanja HIV-a i AIDS-a te nema
političke volje, predanosti ni financija da se oni donesu i
primjenjuju.
Spolna neravnopravnost čini žene podložnijima
HIV-u. One čine gotovo polovicu HIV-pozitivnih
osoba u svijetu, a u teško pogođenim afričkim
zemljama većina HIV-oboljelih su žene.
U mnogim od tih zemalja zakoni ograničavaju ženina prava
na vlasništvo, nasljedstvo, pristup obrazovanju, zaposlenju… Takva neravnopravnost čini ih ovisnima o supruzima
ili obiteljima. Nasilje prema ženama je drugi problem,
prisutan i u svim zemljama svijeta. U mnogima od njih
silovanje u bračnoj zajednici nije kriminalan čin. Osim pred
zakonom, žene diskriminaciju doživljavaju i u zdravstvenim
ustanovama, gdje umjesto pomoći i liječenja češće dobivaju predrasude i stigmu.
Prava i potrebe mladih ljudi i djece često su ignorirana u sklopu globalnog odgovora na HIV.
HIV se sve više širi među mladima – više od polovice
novozaraženih osoba imaju između 15 i 24 godine! Njima
su najčešće uskraćene osnovne informacije o prenošenju
Učinkovita prevencija HIV-a, liječenje i programi
HIV-a, kao i mogućnost nabave prezervativa i ostale
skrbi nalaze se na udaru.
kontracepcije. Umjesto da se u školama govori o seksualnom zdravlju, propagiraju se ćudoređe i apstinencija kao
U posljednjih 25 godina borbe s HIV-om dokazalo se da su
najbolje sredstvo zaštite. Također raste i stopa djece rođene
najučinkovitiji oni programi kojima ljudi pristupaju dobro-
s HIV-om iako postoje učinkovite metode prevencije takve
voljno, koji su informativni i u koje su uključeni zdravstveni
zaraze. No samo 10 % HIV-pozitivnih trudnica ima pristup
sustavi. Univerzalna rješenja ne postoje niti su učinkovita.
tim lijekovima. Kao posljedica toga, svakoga dana rađa
U mnogim zemljama zbog pritiska vjerskih zajednica,
se oko 1500 zaražene djece koja nerijetko žive u groznim
inozemnih sponzora ili drugih interesnih skupina javnost
uvjetima, suočena sa zlostavljanjem, diskriminacijom,
ostaje uskraćena za informacije koje promoviraju sigu-
stigmom i odbacivanjem. S istim problemima suočavaju se
ran seks i upotrebu kondoma. Zato je sve više zaražene
i djeca čiji su roditelji preminuli od AIDS-a.
mladeži. U drugim se zemljama pak provode obvezna masovna testiranja koja samo potenciraju stigmu, umjesto da
Najugroženijim skupinama posvećeno je najmanje
je smanjuju. Mnoge organizacije ne smiju pružati potporu
pozornosti u nacionalnim planovima za suzbijanje
seksualnim radnicima ili narkomanima (čak niti dijeliti im
HIV-a.
kondome i sterilne igle) jer se oni bave ilegalnim aktivnos-
Ljudi koji koriste nedopuštene droge u mnogim zemljama
tima.
imaju slab ili nikakav pristup antiretrovirusnim terapijama.
Seksualni radnici također su izvan zakona, pa od straha
AIDS-aktivisti ugrožavaju svoju sigurnost
da ne budu razotkriveni ili uhićeni izbjegavaju testiranja i
zahtijevajući veći angažman državnog vrha.
zdravstvene ustanove. Muškarci koji imaju spolne odnose
Nažalost, mnogi aktivisti suočeni su sa cenzurom, diskrimi-
s muškarcima suočavaju se s diskriminacijom diljem svijeta,
nacijom, nasiljem, javnim linčem, zatvorskim kaznama i
a u mnogim zemljama (pogotovo islamističkim) i oni su
ostalim preprekama koje pred njih stavljaju vlade država u
izvan zakona. Čest je stereotip da je AIDS “bolest gayeva”,
kojima djeluju.
zbog čega se homoseksualci rijetko testiraju i liječe. Još
jedna ugrožena skupina su zatvorenici i pritvorenici kojima
Štiteći ljudska prava, štiti se i javno zdravlje.
je liječenje također uskraćeno, a poseban problem čine
Aktivisti za ljudska prava prvi su naglasili da je dostupnost
zatvorska silovanja.
HIV-testiranja od ključne važnosti za javno zdravstvo. No,
oni inzistiraju da to testiranje bude dobrovoljno i anon-
sti i mladenačkog seksa i dalje se ignoriraju jer u vladama
imno, dok drugi smatraju da je u općem interesu učiniti
nema osoba koje bi ih postavljale. Marginalizirane skupine i
ga obveznim kako bi se što više ljudi testiralo i HIV otkrio
dalje ostaju na rubu društva, što se sve skupa može okarak-
u što ranijoj fazi. Važno je da se što više ljudi testira, ali je
terizirati kao globalno ignoriranje ljudskih prava.
važno i da se tim testiranjem ne potencira stigmatizacija
oboljelih – što se događa u slučaju obveznog testiranja,
Odgovori na HIV koji se temelje na ljudskim pravima
nego da se štite njihova osnovna prava kako bi ih se po-
su praktični i funkcioniraju.
taklo na dobrovoljno testiranje.
Zemlje koje su u središte svoje borbe protiv HIV-a stavile
ljudska prava (poput Brazila) zabilježile su pad ili uspora-
AIDS postavlja jedinstvene izazove koji zahtijevaju
vanje epidemije. Ključno je u nacionalne programe borbe
specifične odgovore.
protiv HIV-a uključiti: mjere koje suzbijaju nasilje nad HIV-
AIDS više od bilo koje druge epidemije zahtijeva senzibiliz-
-pozitivnim osobama; mjere koje omogućavaju mladima
iranost i angažiranost državnih institucija. Duboko ukori-
da budu informirani o seksu, bolestima i zaštiti; pravnu
jenjene predrasude koje se tiču seksa, krvi, bolesti i smrti,
zaštitu HIV-oboljelih; smanjiti prenapučenost zatvora;
kao i stav da je HIV-bolest nemoralnih i devijantnih osoba
ukinuti progone ljudi koji koriste ilegalne droge; donijeti
priječe angažman političkog vrha. Pitanja spolne jednako-
pravosudne mjere kojima se štite marginalizirane skupine i
zaštititi žene od svakog oblika nasilja.
Puno se priča o ljudskim pravima i HIV/AIDS-u, ali
izostaje stvarna reakcija.
Zaštita ljudskih prava kao dio potpunog odgovora na HIV
provodi se “na papiru”. U različitim nacionalnim programima borbe protiv HIV-a mnoge se odredbe tiču zaštite
ljudskih prava, ali u praksi nedostaje financijskih sredstava i
političke volje da se one doista i primijene.
Osobito se malo novaca investiralo u educiranje oboljelih
o njihovim pravima; u pravosudne reforme koje bi pogodovale HIV-oboljelima; u edukaciju zdravstvenih radnika,
policije, sudstva i socijalnih radnika te u educiranje žena,
mladih i ostalih skupina izloženijih HIV-u. Samo je jedna
trećina zemalja u svijetu donijela zakonske odredbe kojima
se zabranjuje diskriminacija ljudi oboljelih od HIV-a.
Na prvi pogled mnogima se može učiniti da su pitanja ljudskih prava “rezervirana” za zemlje u razvoju ili zemlje koje
imaju veliki postotak oboljelih od HIV-a. No, ako pažljivije
pogledamo ovih deset točaka, lako ćemo uočiti na kojima
od njih zaostajemo, iako općenito možemo zaključiti da je
Hrvatska po pitanju ljudskih prava mnogo dalje od velikoga dijela svijeta. Imamo dobrovoljno, anonimno i besplatno
testiranje, a svi oboljeli imaju jednak pristup lijekovima i
terapiji. No, i kod nas se svi oboljeli suočavaju s diskriminacijom i stigmom ukoliko obznane ili se pročuje od čega
bolju. Zbog toga je diskrecija zdravstvenih djelatnika od
iznimne važnosti, baš kao i edukacija šire javnosti.
HIV i AIDS se percipiraju kao bolesti marginalnih
društvenih skupina, zbog čega velik dio javnosti izbjegava
odlazak na testiranje. Nasilje nad ženama i obiteljsko nasilje
poseban je društveni problem. Ali najveći problem je nepostojanje sustavne spolne edukacije mladih – populacije
koja je najizloženija HIV-u. Već se godinama raspravlja o
uvođenju spolnog odgoja u škole, ali djeca i dalje najčešće
mogu čuti kako se od spolnih bolesti najučinkovitije štiti
suzdržavanjem od seksa. Neophodno je u školstvo implementirati sustavan program spolne edukacije jer je pravo
na potpunu, objektivnu i istinitu informaciju osnovno
pravo svakog građanina – imao on 40 ili 14 godina.
Nažalost, još od
početaka borbe protiv HIV-a, upravo su
ljudska prava oboljelih najdelikatnije pitanje i dio slagalice koji
najčešće nedostaje.
43
Ivana Crnčić, dipl. ing.
AIDS 2008
njih svakako je ukazivanje na važnost prevencije te promoviranja ranijeg dijagnosticiranja bolesti i početka terapije
koji će imati povoljan učinak na cjelokupnu svjetsku populaciju, kao što su 2005. dogovorili svjetski vođe i UN, kada
17. svjetska konferencija o AIDS-u pod geslom Universal
su se obvezali ispuniti sve te uvjete do 2010. godine. AIDS
action now održana je u Mexico Cityju od 3. do 8. kolo-
2008 bio je idealna prilika za evaluiranje napretka prema
voza. Prisustvovalo joj je više od 22 000 delegata iz cijeloga
tom cilju te stvaranje novih strategija za ubrzanje njegovog
svijeta, uključujući liječnike, istraživače, zagovaratelje
ispunjenja. Prema predviđanjima UNAIDS-a, do 2015. go-
ljudskih prava i velik broj osoba oboljelih od HIV-a, te 3000
dine trebat će uložiti 54 mil. dolara u borbu protiv AIDS-a i
predstavnika medija. To je bila prva međunarodna konfer-
prevenciju, najviše zbog vrlo progresivne promjene lijekova.
encija održana u Latinskoj Americi te je bila fokusirana na
Velike rasprave vođene su o potencijalnom riziku tra-
probleme toga dijela svijeta. Posebna pozornost pridana
nsmisije HIV-a osoba s nevidljivom razinom virusa te o
je i sve većem širenju epidemije u MSM-populaciji, pogo-
kriminalizaciji transmisije HIV-a. Također, velika je pozo-
tovo u sredinama u kojima su potrebe te populacije za
rnost bila posvećena najmlađoj populaciji te su za mlade
liječenjem vrlo često zapostavljene, te prevenciji usmjerenoj
bili organizirani različiti forumi i prezentacije.
prema svim populacijama pod većim rizikom.
Ovogodišnja konferencija nije donijela nikakve novosti s
Prije početka same konferencije održana je i kratka dvod-
područja terapije, ali su iznesene nove ideje o mjerama pre-
nevna konferencija nazvana Nevidljivi ljudi, na kojoj su po
vencije koje bi trebale uključivati biomedicinske interven-
prvi put obznanjeni šokantni podaci o učestalosti HIV-a u
cije te promjene u ponašanju i strukturi pružanja pomoći.
MSM-populaciji u Africi, Aziji i Americi. Učestalost infekcije
Zaključeno je da je neophodno što prije provesti nova
HIV-om u MSM-populaciji u tim je dijelovima do 33% veća
istraživanja kako bi djeca diljem svijeta dobila odgovarajuću
nego u općoj populaciji. Upotreba kondoma u nekim di-
terapiju. Trenutna situacija vrlo je loša jer samo 15% od 2,3
jelovima Afrike još uvijek nije dovoljno česta te je problem
milijuna oboljele djece uzima terapiju, a broj novooboljele
stigme i diskriminacije te skupine vrlo velik.
djece popeo se na 600 000 godišnje.
Prije početka konferencije i SAD je objavio nove podatke
Teme o kojima se mnogo razgovaralo bile su i posljedice
kao rezultat uvođenja bolje tehnologije testiranja kojom
nedjelovanja terapije, načini poboljšanja terapije te
je moguće razlikovati nove infekcije i one dugotrajne.
povećanje broja zdravstvenih radnika u pružanju kvalitetne
Utvrđeno je da je broj novih infekcija mnogo veći nego što
skrbi.
se prethodno smatralo - približno 56 000 u 2006. godini, što
je 40% više od prijašnjih procjena.
Dobra je vijest da smrtnost od AIDS-a u svijetu već drugu
godinu zaredom pada.
Karen Dunaway, 12-godišnja djevojčica rođena s virusom
Sljedeća konferencija održat će se 2010. godine u Beču s
HIV-a iz Hondurasa, otvorila je konferenciju te ukazala na
namjerom da se ovakav događaj približi istočnoj Europi i
probleme u Latinskoj Americi gdje živi više od 50 000 HIV+
središnjoj Aziji koje su istinski pogođene epidemijom te
djece kojima je virus prenijela majka te u kojoj samo 36%
imaju porast od 150%.
trudnih žena prima terapiju za sprječavanje transmisije
Na ovogodišnjoj je konferenciji Hrvatska svrstana među
virusa na dijete.
zemlje istočne Europe s udvostručenim brojem oboljelih
Konferencija će biti zapamćena po nekoliko stvari. Jedna od
osoba u posljednjih pet godina.
45
NOVOSTI
Klik, Joy &
Durex, HUHIV
Summer tour
exotic baru PAPAYA na Zrću seriju ludih tuluma koji su
nadmašili sva ljetna očekivanja svakog željnog lude atmosfere, izvrsne mjuze i jedinog seksi, društveno odgovornog
partijanja.
Uz atraktivne nagradne igrice, DUREX je svim posjetiteljima
predstavio i neke novotarije namijenjene najnezasitnijim
fanovima prezervativa i igrački iz DUREX PLAY serije proizvoda.
I u ovoj su sezoni u četiri navrata održani najurnebesniji
afterbeach partyji (22.07., 29.07., 3.08. i 12.08.). Za sve gladne
zabave i urnebesnih poučnih nagradnih igrica s prezervativima, destinacija ljeta bio je otok Pag i najpartijanerskija
destinacija u ovom dijelu planeta - exotic bar PAPAYA na
plaži Zrće.
KLIK&JOY&DUREX&HUHIV pripremili su i ovo ljeto u
Nadalje, podijeljeno je više od 5000 besplatnih kondoma i
brošura udruge HUHIV koji su na zanimljiv način upozorili
sve koji su bili željni zabave na partyju o mogućim posljedicama nekorištenja zaštite.
S obzirom da je program bio iznimno dobro posjećen,
nadamo se da ćemo se ponovno vidjeti i sljedeće godine.
prenosimo iz Nacionala
49
Luka Vučemilo
HUHIV-ov
je volonter!
52
HIV/AIDS kutak
Što je AIDS i otkuda se pojavio?
trudnoće i porođaja s majke na dijete.
HIV se nalazi u krvi, spermi i vaginalnom sekretu zaražene osobe u
AIDS je engleska kratica za Acquired Immunodeficiency Syndrome,
količini dovoljnoj da zarazi druge osobe. Ako tijekom spolnog
što znači sindrom stečenoga nedostatka imuniteta (otpornosti).
odnosa dođe do kontakta sluznice (npr. sluznice rodnice, penisa,
SIDA je francuska kratica koja u prijevodu znači isto - sindrom znači
rektuma ili sluznice usne šupljine) s krvi, spermom te cervikalnim i
da postoji skup određenih znakova bolesti, stečeno znači da je to
vaginalnim sekretom zaražene osobe, moguć je prijenos HIV-a. In-
stanje koje se dobiva tijekom života, za razliku od prirođenih stanja,
fekcija se na taj način može prenijeti s muškarca na ženu i sa žene na
a imunodeficijencija (nedostatna otpornost) ukazuje na pojavu
muškarca, kao i izmedu muškaraca u homoseksualnom odnosu.
oštećenja obrambenih snaga, imunološkog sustava. Prema tome,
Drugi važan put prijenosa je preko krvi. Najčešće je riječ o intraven-
AIDS je stanje u kojem je došlo do takvog slabljenja imuniteta da
skim ovisnicima koji upotrebljavaju zajednički pribor (igle i šprice)
se javljaju određene bolesti koje inače u imunološki zdravih ljudi
za ubrizgavanje droge.
ne viđamo. Suvremena povijest AIDS-a počinje objavljivanjem rada
Mogućnost zaraze putem transfuzije krvi i krvnih derivata danas
o učestalom pojavljivanju neobičnih infekcija u homoseksualaca u
je u zemljama gdje se rutinski testiraju darivatelji krvi i plazme go-
SAD-u 1981. godine. Postoje mnoge teorije o podrijetlu AIDS-a,
tovo nemoguća. Prijenos HIV-a moguć je presađivanjem organa i
no niti jedna do sada nije znanstveno potvrđena. Moguće je da je
umjetnom oplodnjom, no testiranjem darivatelja organa i sperme
HIV prisutan u svijetu već desetljećima ili čak stoljećima u obliku u
taj rizik praktično više ne postoji.
kojem ne uzrokuje nikakvu bolest, te da se tek nedavno promijenio
Ako zdravstveni radnici nepažljivo rukuju iglama pa se ubodu na
u uzročnika bolesti.
iglu koja je prethodno rabljena u zaraženih bolesnika, može također
Pitanje podrijetla HIV-a od znanstvenog je interesa. No, važnije od
doći do zaraze HIV-om.
toga su sljedeće činjenice:
Treći put prenošenja je tijekom trudnoće, kada se sa zaražene ma-
HIV-bolest bit će dio naše svagdašnjice sljedećih desetljeća čak i u
jke infekcija prenosi na dijete. Smatra se da do prijenosa infekcije
slučaju brzoga pronalaska lijeka ili cjepiva; danas postoji mogućnost
najčešće dolazi pri kraju trudnoće i tijekom porođaja, no opisane
da se osobnim, socijalnim, nacionalnim i međunarodnim mjerama
su i infekcije preko majčinoga mlijeka.
spriječi širenje HIV-a.
Osnovne činjenice o HIV-bolesti
Kojim se putem HIV ne prenosi?
HIV-bolest je kronični progresivni proces koji počinje ulaskom virusa
::: Ne prenosi se rukovanjem, grljenjem i drugim uobičajenim
humane imunodeficijencije (HIV) u krvotok te tijekom vremena
međuljudskim kontaktima.
dolazi do postupnog uništavanja imunološkoga sustava. AIDS/SIDA
::: Ne prenosi se kontaktom s predmetima kao što su javne tele-
se javlja u uznapredovaloj i završnoj fazi HIV-bolesti.
fonske govornice, novac, ručke u vlaku, tramvaju ili autobusu.
AIDS je uzrokovan HIV-om. HIV-bolest je zarazna bolest te
zaražena HIV-om obično se ne osjeća bolesnom i godinama nema
::: Ne prenosi se korištenjem javnih zahoda, bazena ili sauna.
::: Ne prenosi se preko posuda za jelo, čaša, ručnika, posteljine.
::: Ne prenosi se šmrcanjem, kašljucanjem i kihanjem.
::: Ne prenosi se uobičajenim pregledom kod liječnika niti
simptome pa može, ne znajući da je zaražena, širiti infekciju.
uobičajenim pregledom i popravkom zubi kod stomatologa.
neizlječiva - djelotvornga cjepiva zasad nema. Od trenutka zaraze
HIV-om do nastupa AIDS-a prođe u prosjeku 10 godina. Osoba
Kako se prenosi HIV?
Tri su glavna puta prenošenja infekcije: spolni, preko krvi i u tijeku
::: Ne prenosi se putem domaćih životinja (preko psa, mačke).
::: Ne prenosi se ubodom insekta.
::: Ne prenosi se darivanjem krvi.
::: Ne prenosi se tijekom uobičajene njege oboljeloga od AIDS-a.
Popis centara za HIV savjetovanje i testiranje
ZAGREB
Referentni centar za HIV/AIDS, Klinika za infektivne bolesti «Dr. Fran
Mihaljević» Mirogojska 8, Zagreb
Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 15,30 do 19,00 sati i prva
subota u mjesecu od 10 do 13 sati
Telefon: 01/4678 243
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Rockefellerova 7, Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti - Savjetovalište
za HIV/AIDS, Rockefellerova 12
Radno vrijeme: utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati i svaka druga (parna)
subota od 10 do 12 sati
Telefon: 01/ 4863 237
Info telefon (od ponedjeljka do petka): 01/ 4683 004 ili 01/ 4683 005
DUBROVNIK
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije
Branitelja Dubrovnika 41
Radno vrijeme: ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18 sati
Telefon: 020/341 082, 020/341 000
KORČULA
Plokata bb, Korčula
Radno vrijeme: utorkom od 11 do 13 sati
OSIJEK
Zavod za javno zdravstvo Osiječko-baranjske županije
Franje Krežme 1
Radno vrijeme: ponedjeljkom od 7 do 16 sati, od utorka do četvrtka od
7 do 15 sati
Telefon: 031/225 711 i 031/225 717
PULA
Zavod za javno zdravstvo Istarske županije
Nazorova 23
Radno vrijeme: ponedeljkom i četvrtkom od 15 do 17 sati
Telefon: 052/529 017 i 052/529 046
RIJEKA
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije,
Epidemiološki odjel Krešimirova 52a, Rijeka
Radno vrijeme: srijedom od 12 do 17 sati, ponedjeljkom i četvrtkom od
12 do 15 sati
Telefon: 051/358 798 ili 098/369 844
SLAVONSKI BROD
Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije,
V. Nazora bb 
Radno vrijeme: utorak i četvrtak od 15 do 16 sati
Telefon: 035/ 447-228
SPLIT
Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Služba za epidemiologiju, Ambulanta za AIDS, Vukovarska 46
Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 8 do 15 sati
Telefon: 021/ 539 824, 091/ 88 03 513
Udruga HELP, Mihovilova širina 1, Split
Radno vrijeme: ponedjeljak i četvrtak od 15 do 17 sati
Telefon: 021/ 346 664
ZADAR
Zavod za javno zdravstvo Zadar, Kolovare 2
Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 9 do 11 sati
Telefon: 023/300-841
Ulica Don Ive Prodana 12 (kod crkve sv. Šime)
Radno vrijeme: ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18 sati
Telefon: 023/318-152
izdavač Hrvatska udruga za oboljele od HIV-a, HUHIV
Medveščak 9, 10000 Zagreb
T. 01/ 4666655, 4669 042, F. 01/ 4666655,
M. 091 3377113
HIV SOS TEL: 0800 448 767
E. [email protected]
www.huhiv.hr
broj žiro-računa
kod PBZ-a 2340009 - 1100195705
naklada 10000 primjeraka (bilten izlazi četiri puta godišnje)
glavna urednica Ivana Crnčić, dipl. ing.
uredništvo Vlatka Matković, prof. defektolog
Tomislav Beganović
Kristina Duvančić, dipl. soc. rad
Tomislav Vurušić
Dragan Miličić
stručni suradnici Josip Begovac, prof. dr. sc.
Snježana Židovec Lepej, dr. sc.
Šime Zekan, dr. med.
Tihana Kniewald, dr. med.
Vlasta Hiršl Hećej, mr. sc. dr
Nada Radin, dr. med.
Rok Čivljak, dr. med.
Ivica Pavić, doc. dr.
Tomislav Maretić, prim. dr.
Duška Grgić, dr. med.
Dragutin Ptiček, dr. med.
Maja Harambašić, dr. sc.
Siniša Zovko, dr. med.
Iva Jovović, dipl. soc. rad.
Dejan Travica
Mario Puljiz
Nevenka Mardešić, dr. sc,
Davorka Lukas, dr. med.
Miroslav Lisić, dr. med.
Branko Kolarić, dr. med.
Vlaho Brailo, dr. stom.
Kornelija Gedike, vms.
Slavko Sakoman, prof. dr. sc.
Aleksandar Štulhofer, prof. dr. sc.
Mario Poljak, prof. dr. sc.
Natalija Domljanović, dipl. ing. med. biokem.
Ante Ivančić, dr. med.
Irena Hrstić, dr. med., dr. sc.
Maja Drašković, dr. med.
Sanja Belak Kovačević, prof. psiholog
Adriana Vince, doc. dr. sc.
Vitomir Burek, prof. dr.
Željana Mićić
lektor Jasmina Sočo
dizajn Rafaela Dražić
tisak Kerschoffset, Zagreb
ovaj broj financira Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

NE DISKRIMINIRAJ, NEGO SE INFORMIRAJ - HUHIV-a

queerlist17web

Bilten 3 – 2009 - HUHIV-a

Prezentacija HIV/AIDS

Centri za HIV savjetovanje i testiranje Ako imate pitanja

SVJETSKI DAN AIDS-A 01.12.2012. IZVJEŠTAJ - HUHIV-a

Bilten 4 – 2008

Bilten 3 – 2007 - HUHIV-a

Bilten 4 – 2009 - HUHIV-a

Bilten 1 – 2009 - HUHIV-a

Bilten 2 - HUHIV-a

ovdje - Juventas

Bilten 2010 - HUHIV-a

Detaljni životopis koordinatora Grđana u PDF formatu

Priručnik HIV/AIDS

Bilten 2011 - HUHIV-a

Ž I V J E T I

1 Godišnje izvješće 2012. - HUHIV-a

pročitaj bilten 03

Ovdje - HUHIV-a

Preuzmi PDF - Doprinos organizacija civilnog društva jačanju

PRINCIPI PROPISIVANJA LIJEKOVA Uvod-1 Uvod