HUMANI (MORALNI) ODNOSI MEĐU SPOLOVIMA

HUMANI (MORALNI) ODNOSI
MEĐU SPOLOVIMA
Prof. dr sci med JOVAN MARIĆ
MORALNOST KAO PSIHIČKA FUNKCIJA ČOVEKOVOG MOZGA
Definicija
1. Moralno rasuđivanje.
Forma: a) rasuđivanje vođeno emocijama
b) kognitivna orijentacija vođena internalizovanim principima
Sadržaj
2. Moralno ponašanje
POREMEĆAJI MORALNOSTI
Poremećaji moralnog rasuđivanja
Poremećaji forme: A) nezrelo moralno rasuđivanje
a) egoistično-hedonistička orijentacija u rasuđivanju
b) intuitivno-iracionalno donošenje odluka
c) socijalno adaptirana orijentacija u moral rasuđivanju
B) bezosećajno moralno rasuđivanje
Poremećaji sadržaja moralnog rasuđivanja
Poremećaji moralnog delanja (ponašanja) – dela protiv imovine drugog i
društva, dela protiv tela i života fizičkih lica, prostitucija, silovanje...
Odsustvo griže savesti, nezreo Superego, prevalencija negativnih
emocija, dominacija koristoljublja i egoizma, nerazvijenost socijalnih
nagona...
PREDUSLOVI ZA MORALNO RASUĐIVANJE I PONAŠANJE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Svest
Inteligencija ili razum
Nagoni
Emocije
Volja
Osećanje dužnosti
PSIHOLOŠKA GENEZA MORALNOSTI
Uloga roditelja: otac – majka (From)
Uloga autoriteta. Uloga vršnjaka. Uloga društva.
Griža savesti. Stid. Ciljevi moralnog vaspitanja – Pozitivni moralni karakter.
SUPEREGO (NAD-JA)
Istorijat pojma Superego (Sokrat). Funkcije Superega – kazna i nagrada,
stvaranje osećanja krivice. Odnos Ega i Superega. Formiranje Superega.
Idealno-Ja (Ideal Ego).
SOCIOLOŠKA GENEZA MORALNOSTI
Socioekonomska i politička struktura društva, kulturni obrasci...
Funkcionalizam. Vrednosni sistem. Društvene zajednice. Spoljašnja kazna.
Uloga medija.
ODNOS MORALNIH NORMI I DRUGIH REGULATORNIH NORMI
PRANORME
Obaveza uzajamnog pomaganja. Obaveza osvete - krvna osveta. Zajednička
žalost. Zabrana incesta (rodoskrvnjenje) – razlozi zabrane. Kult predaka.
OBIČAJI I MORAL
Ovladavanje prirodom. Animizam, kult i magija. Tabu i totem. Društvene
(običajne) kazne. Menjanje običaja. Etikecija (bon-ton). Eufemizam.
Sličnosti i razlike običajne i moralne norme.
RELIGIJA I MORAL
Sličnosti i razlike verske i moralne norme. Hrišćanska etika. Deset Božijih
zapovesti. Glavne hrišćanske vrline i glavni (smrtni) grehovi.
PRAVO I MORAL
Zakoni. Odnos pravne i moralne norme – sličnosti i razlike. Istorijat
promene pravnih normi
LIČNOST I NORMATIVNA ETIKA – TEORIJE LIČNOSTI
Temperament i karakter. Biologističke, personalističke i socijalne teorije
ličnosti. Frojd, Adler, Jung, Hornaj, From, Saliven... Geštalt model ličnosti.
Transakcionalna teorija ličnosti. Bihejvioralna teorija ličnosti. Olport,
Erikson.
TEORIJE AGRESIVNOSTI – NASILJE
Agresija i aktivnost. Verbalna i fizička agresija, manifestna i prikrivena.
Instinktivističke teorije agresije (benigna i maligna agresivnost, hidraulički
koncept Konrada Lorenca). Frustracione teorije agresivnosti. Teorije
socijalnog učenja. Kognitivno-informacione teorije. Biološke teorije
agresivnosti.
POZITIVNE
(VRLINE)
PSIHOLOŠKO
MORALNE
CRTE
LIČNOSTI
Tolerancija, poštovanje potreba drugog, pravičnost (pravednost),
istinoljubivost, doslednost, izdržljivost, uzdržljivost (samosavlađivanje),
iskrenost, samokritičnost, humanost (čovekoljublje, milosrđe), skromnost,
poštenje, altruizam, druželjubivost, kolektivnost, solidarnost, hrabrost,
odgovornost, disciplinoanost, samoinicijativnost, radinost, dostojanstvo,
uzvišenost, ljubaznost (učtivost), smernost, plemenitost (velikodušnost),
samopožrtvovanje, darežljivost, trpeljivost, psihološko-moralna zrelost
(moralna čistota)...
NEGATIVNE PSIHOLOŠKO MORALNE OSOBINE (MANE)
Sujetnost, oholost (uobraženost), naduvenost, egoizam, zavist, zloba,
pakost, ljubomora, lakomost (pohlepa), mrzovolja (gnev, agresija, bes,
ljutnja), mržnja, dvoličnost (licemerstvo), malodušnost, pohota, ciničnost,
osvetoljubivost, ulizištvo (poltronstvo), podlost, karijerizam, koristoljublje,
parazitizam, tvrdoglavost, izdajstvo (verolomstvo), taština, tvrdičluk
(srebroljublje), malograđanština (primitivizam, prostaštvo, bahatost),
inertnost (učmalost), kleveta, demagogija, lažljivost...
PRINCIPI KOMUNIKACIJE I PRINCIPI DOBROG INTERVJUA
Verbalna (intelektualna) i neverbalna (emocionalna) komunikacija. Govor
tela. Konstruktivna i nekonstruktivna komunikacija (duple poruke). Devet
pravila dobre komunikacije. Transfer i kontratransfer, pozitivan i negativan.
Intervju - prvi kontakt. Empatija. Dejstvo reči („ton čini muziku“). Verba
nociva (povređujuće reči). Pia fraus – dobronamerna laž. Naglašavanje,
pauze, rezimiranje, odsustvo korišćenja drugog za nadkompenzaciju
sopstvenih inferiornosti...
PSIHOLOŠKE, SOCIOLOŠKE I BIOLOŠKE RAZLIKE MUŠKOG I
ŽENSKOG RODA (POLA)
MUŠKE POTREBE – ŽENSKE POTREBE
Potrebe žena: potreba da joj partner pokazuje ljubav, potreba za intimnom
(bliskom) konverzacijom, potreba da mu potpuno veruje (poštenje i
otvorenost), potreba za dovoljno novca da može komforno da živi i potreba
da njen muž bude dobar otac njenoj deci.
Potrebe muškaraca: potreba za dovoljno seksa, potreba da ga partnerka
podržava i prati u rekreativnim aktivnostima i interesovanjima, potreba
za atraktivnim izgledom njegove partnerke, potreba za kućnim mirom i
toplinom i potreba da mu se partnerka divi, da ga čak i obožava.
INFANTILNI PUBERTET
Trudnoća i emocionalna komunikacija – centri za seks i agresiju i centri
za komunikaciju i emocionalne procese, kontakt očima. Karakteristike
infantilnog puberteta (9 i 24 meseca) – estrogen, centri za komunikaciju,
posmatranje i intuitivna osećanja, brigu i negovanje drugih. Empatija
-“upija“ emotivna stanja trudnice, sposobnost čitanja emocija drugog.
Sluh. Crtanje scena akcije, manje boja... Zabranjeni predmeti – razuđena
radoznalost. Udruživanje sa vršnjacima (sigurnost, socijalne veze).
Infantilne međusobne komunikacije – „je li u redu da se...“, „hajde da se...“
Kompeticija kod dečaka. Izbegavanje konflikta. Značenje igre - kooperacija,
ispoljavanje nadmoći, proveravanje granica sopstvenih mogućnosti.
Uzbuđenje – dopamin. Briga za drugoga i telesna kognicija.
HORMONALNI PUBERTET I ADOLESCENCIJA
Hormonalni talasi kod devojaka. Testosteronski cunami. Zone za
seksualnost. Ćutljivost, samoća svoje sobe, masturbacija, sakriti emocije,
nezavisnost i samopoštovanje, agresija, socijalno prihvatanje, pobeda u
sportu kao adikcija, alfa dečak... Borba ili povlačenje, instinkt održavanja
vrste, „štiti i pomaži“, spavanje, barometar samopoštovanja - psihološka
intimnost sa drugima (oksitocin), govor (Brokina zona, školski WC,
razmena tajni), pravilo „dva dana“ (12 dan)...
ADOLESCENCIJA - FIZIČKE I PSIHOLOŠKE KARAKTERISTIKE
I RAZLIKE
Razvoj sekundarnih seksualnih karakteristika i kompleksi (visina, grudi,
zadnjica, mišići, polni organ). Sokrat o mladima. Vezanost za teritoriju
(sobu i stvari). Rizično ponašanje (dopamin), pasivnost („nemoj da
žuriš“) i aktivnost (avanturistički i istraživački duh, radoznalost). Muška
zainteresovanost za igre i predmete, a ženska za ljude i odnose. Verbalizacija
emocija – psihosomatika. Vulgarni erotski vokabular. Adolescentna kriza –
identitet, seksualitet, autoritet. Prava mladih (ljubav, erotika, vremenski jaz).
HORMONALNA
I
ANATOMO-FIZIOLOŠKA
SEKSUALNE AKTIVNOSTI
OSNOVA
Testosteron, raketno gorivo. Obrada emocija: autoput i seoski put; obrada
seksualnosti: ogroman aerodrom i seosko uzletište. Orgazam – amigdale.
Hidraulični princip i klitoris. Predigra – tri minuta i 24 sata. Funkcija
orgazma – orgazam nije diplomata. Prostaglandini. Veća simetrija tela –
lakši orgazam. Feromoni. Sperma i tajni ljubavnik. I penis nije diplomata.
Leptir na livadi.
PSIHOLOŠKO EROGENE ZONE
FIZIOLOŠKI
ASPEKTI
SEKSUALNOSTI
I
Psihološki pazl (partnerski odnos). Anatomija je sudbina. Erogene zone.
Prsti i nestrpljivost. Poljubac („kiseo“ kada su slični geni). Seksualna
lažiranja (verbalna i orgazmična). Voajerizam i ekshibicionizam. Seksualne
fantazije. Erotska želja. Seksualno uživanje - „kratkotrajno ludilo“.
Seksualne revolucije – pilula i vijagra.
SEKSUALNOST
–
MASTURBACIJA,
VASPITANJE, HOMOSEKSUALIZAM
PORNOGRAFIJA,
Masturbacija - testosteron, anatomski raspored, Kulidžov fenomen,
seksualni refleksni luk. Pornografija - voajerizam, komparacija, stid,
klubovi, inovatori. Vaspitanje - „nevinost“, brat i sestra, prostitucija, žene i
muškarci „u krevetu“. Homoseksualizam – maskulinizacija i feminizacija,
estetizovanost i promiskuitet.
RAZLIKE MUŠKARACA I ŽENA U STVARALAŠTVU (KREACIJI),
TZV. CIVILIZACIJSKIM MILJOKAZIMA
Umetnost: slikarstvo, muzika, književnost, balet. Nauka: društvene nauke,
tehničke nauke, filozofija, politika - emancipacija, liderstvo (vođe),
motivacija, žene-lideri...
SPORT – INDIVIDUALNI I GRUPNI SPORTOVI
Sport, mišići, anatomska građa, mužjak... Kompeticija, borba, navijači...
Individualni sportovi: upornost, emocije, samoća, materinstvo, hormonalne
perturbacije. Kolektivni sportovi: maštovitost, smisao za kolektiv, odsustvo
egoizma, liderske sposobnosti, odlučnost.
LJUBAV – BIOLOGIJA MOZGA U LJUBAVI I RODNE RAZLIKE
Leptiri u stomaku (dopamin, testosteron, oksitocin) – „meso za seks“.
Kratkotrajna i dugotrajna veza. Genetska različitost (za potomstvo). Znaci
plodnosti. Vizuelni deo mozga muškarca. Amigdale. Apstinencijalni
sindrom (samoubistvo) – zagrljaji. Vazopresin (gen).
EMOCIJE,
ZALJUBLJIVANJE,
LJUBOMORA
PREVARA,
OSVETA,
Feniletilamin. Kontakt očima, fizički dodirnuti muškarca (oksitocin),
potreba za slobodom i potreba za intimom („intimus“), romantična ljubav,
raskid ljubavnog odnosa. Prevara: eksperiment sa zamorčićima, anatomija
(internalizacija), koketiranje, erotsko prijateljstvo, „usputni seks“, nivoi
intimnosti, razlozi prevare, postkoitalno ponašanje. Ljubavna osveta: reči i
mišići, modeli iz detinjstva, bes i zadrška, „finansijski fijasko“. Ljubomora:
gubitak poseda, prošlost žene, ženska konkurencija, inferiornost.
PORODICA – RODITELJSTVO I HORMONI, BRAK I DECA
Progesteron, „tetovaža“ mirisa, Kuvejdov sindrom, prolaktin, „romantična
ljubav“, instinktivna roditeljska zona, specifičnosti igre očeva sa decom,
sinovi bez očeva. Brak – papirna finalizacija, ugovorni brak, podizanje
dece. Lepota roditeljstva. Stvoritelji novog života (eksperimenti). Edipalna
i Elektra situacija, odnosi snaja-svekrva, zet-tašta. Moderna emocionalna
mantra: moja divna deca su mi najvažnija stvar u životu...
ŠKOLA – UČENJE, INTELIGENCIJA, DRUŽENJE
Empatija, motorni tipovi, životna opredeljenja. Testovi inteligencije –
razlike. Emocionalna inteligencija, socijalna inteligencija (blokirajući
činioci). Devojke i druženje: homoerotika, zavist, ljubomora. Mladići
i druženje: rivlstvo, viteštvo, sujeta i ponos, dokazivanje odrastanja i
muškosti. Seks i sport.
PSIHOLOGIJA – EMOCIONALNI MOZAK – HORMONI –
INTUICIJA – ZAVIST - SUJETA
Emocionalne zone. Emocionalna empatija i kognitivna empatija (sintona
veza, JA-DRUGI). Estrogen i oksitocin, testosteron i vazopresin. Emotivnost
žene kroz dijalog. Amigdale, hipotalamus, septum (suzbijanje ljutnje).
Negativna anticipacija - „Žena skloni i čeka“, kao preživari... „Kul“ je biti
hladan. Ženska inuticija i stvaralačka intuicija. Sujeta, taština, narcizam,
ponos. Zavist prema penisu (pogled), psihološka bliskost i odsustvo
samorealizacije.
KARAKTEROLOGIJA
Slabosti žene (elementi kojima se „osvaja“ žena): ljubav, strast, romantika,
šarm (duhovitost), ugled (socijalni status, moć), novac, zaštita, fizička
lepota, opasnost, sjaj (glamur), slabost volje, materinski instinkti i interesi,
sujeta, osveta, perverzije, inteligencija (pamet, obrazovanje), dosada...
Slabosti muškarca (elementi kojima se „osvaja“ muškarac): ljubav,, strast,
perverzija, osveta, lepota, šarm, ugled, sjaj, opasnost... Žena je večito dete
(panika u opasnosti, strah od kazne), a muškarac je odgovorno oklevalo
(pandan Kairosu).
PARTNERSKI IZBORI - SPOLJAŠNJOST
Ko prvi bira? Žena je epikurejac? Muškarci su naučeni egoisti? Ženske
romanse i muška osvajanja (dinamičnost, instant kultura). Lažne potrebe
(imitacija, reklama). Usamljenost – definicija. Dugovečnost i socijalna
izolacija, razlike muškog i ženskog roda. Brak, materinstvo i odvajanje
– kulturne razlike u svetu. Garderoba – šminkanje, lažno predstavljanje,
teretane i estetska hirurgija. Garderoba – moda. Mladost i lepota u vizuelnoj
civilizaciji. Kupovina (oniomania), nakit, satovi... predmetni svet. Simbolika
daljinskih upravljača i „konjskih snaga automobila“
MORAL I MUŠKO-ŽENSKE RAZLIKE
Kriminal – oružje (falusoidna simbolika). Alkohol i testosteron. Moral
i religija (muškarci – religiozni inovatori, žene – posvećenije crkvi).
Moralni principi u svetlu muško-ženskih razlika: lažljivost i emocionalni
način rasuđivanja kod žene, naspram agresiji i intelektualizmu muškaraca.
Zatvorska subkultura.
PRIJATELJSTVO
Definicija prijateljstva kao osnove humanih međupolnih odnosa.
Specifičnosti prijateljstva muškarca sa muškarcem: sujeta, rivalstvo,
hijerarhijska borba, adolescentni avanturizam... Specifičnosti prijateljstva
žene sa ženom: zavist, ljubomora, „prijateljice – ljute neprijateljice“...
Specifičnosti prijateljstva muškarca sa ženom i vice versa („erotska
prijateljica“).
MUŠKI I ŽENSKI KLIMAKTERIJUM I STARENJE
Gerontologija – fizičke i psihološke specifičnosti starenja. Menopauza –
hormonalni disbalans. Postmenopauzalni entuzijazam. Strah od starenja
(estetika). Andropauza – testosteron i potencija. Strah od smrti. Telesne
razlike muškarca i žene u procesu starenja. Nega starih, briga o drugom,
porodica i domovi za stara lica.
KOMUNIKOLOGIJA
Ogovaranje (zavist, odsustvo samorealizacije). Suze kao činilac u
komunikaciji (rodne razlike). Komunikativni obrasci žene: razgovor,
dramatizacija, raspoloženje kao talas, partnerska bliskost i svađa. „Da
li hoćeš?“ Zainteresovanost žene za ljubav, za odnose, „kako
pomoći sebi“, porodični život... Komunikativni obrasci muškarca:
zainteresovanost muškaraca za sport, seks, vesti, politiku, posao... Tihovanje
(samoća), „povlaćenje u pećinu“, odnosi kao lastiš („teorija Voltinog luka“),
pohvala... Dete, majka, ljubavnica... Ad hominem, ad argumentum, audiatur
et altera...
ZAKON O SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE (Hrvatski Sabor, 2008)
Svrha zakona („stavljanje u nepovoljniji položaj na osnovi rase ili etničke
pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja,
nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu,
obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog stausa, dobi,
zdravstvenog stnja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta,
izražavanja ili spolne orijentacije“). Izravna i neizravna diskriminacija.
DISKRIMINACIJA (ZAKON) – UZNEMIRAVANJE I SPOLNO
UZNEMIRAVANJE
Svako neželjeno ponašanje (verbalno, neverbalno ili fizičko)... povreda
dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili
uvredljivo okruženje.... Akcije spolne naravi... Poticanje na diskriminaciju i
propuštanje razumne prilagodbe (invalidi, odgovarajaći uvjeti rada i života).
Segregacija – razdvajanje osoba po nečemu... Višestruka diskriminacija,
ponovljena ili produljena... Zaštita od viktimizacije ako je neko prijavio,
nazočio ili odbio nalog za diskriminatornim postupanjem.
DISKRIMINACIJA (ZAKON) – PODRUČJE PRIMJENE
Rad i radni uvjeti, zapošljavanje i napredovanje (ugovaranja plaće, premija),
obrazovanje, znanost i šport, socijalna sigurnost (skrb), porodica (nasilje),
osiguranje i nezaposlenost, zdravstvena zaštita (mladi, stari), pravosuđe
i uprava, stanovanje, javno informisanje i mediji, sindikati i članstvo u
političkim partijama, sudjelovanje u kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu...
Obveza prijavljivanja i davanja podataka. Prvobranitelj/ica za ravnopravnost
spolova. Ured za ravnopravnost spolova. Postupak pred sudom.
KONVENCIJA O PRAVIMA DETETA – Ujedinjene Nacije, 1989
Definicija deteta (svaka osoba ispod 18 godina). „U najboljem interesu
deteta...“ Uloga roditelja. Usvajanje. Zaštita identiteta. Zaštita od
zloupotrebe i zapostavljanja. Deca sa teškoćama u razvoju. Vaspitanje i
obrazovanje – nacionalne manjine. Rad dece, trgovina decom, zloupotreba
droga, seksualna zloupotreba. Sloboda mišljenja, zaštita privatnosti (uzrast
od 10 godina - izjava na sudu, 15 godina – škola, zdravstvena tajna, biranje
roditelja...). Seksualne i reproduktivne slobode mladih (religija!). Asistirana
reprodukcija, abortus, kontracepcija, zaštita žene.
ZAKON O RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA
Razlika pojmova: pol i rod. Rodna ravnopravnost. Jednake mogućnosti
u svim oblastima društvenog života (zapošljavanje, nagrađivanje,
napredovanje, socijalna zaštita, zdravstvena zaštita, obrazovanje, kultura,
sport, politički i javni život, međunarodna saradnja, sudska zaštita...).
Porodični odnosi i nasilje u porodici. Uznemiravanje (mobing – povreda
dostojanstva, izazivanje straha, stvaranje neprijateljskog, ponižavajućeg,
degradirajućeg ili uvredljivog okruženja), seksualno uznemiravanje
(neželjeni verbalni, neverbalni ili fizički akt seksualne prirode učinjen
sa namerom stvaranja ponižavajućeg...), seksualno ucenjivanje (svako
ponašanje odgovornog lica koje u nameri traženja seksualne prirode, uceni
drugog da će u slučaju odbijanja...).
OBITELJSKI ZAKON REPUBLIKE HRVATSKE (Hrvatski Sabor,
2003) - SKLAPANJE BRAKA
Brak se sklapa suglasnom izjavom žene i muškarca u građanskom ili
vjerskom obliku... (Vjerski, crkveni brak). Prethodna posjeta savjetovalištu
za brak i obitelj... Brak se sklapa u nazočnosti nevjeste i ženika, matičara i
dvaju svjedoka. (od kada matičar?; kumovi, punoljetna i poslovno sposobna
osoba). Govor matičara: skladan brak je od najveće važnosti za obiteljski
život... Pretpostavke za sklapanje braka: punoljetstvo, od 16 do 18 godina
(mišljenje centra za socijalnu skrb), incest (krvni srodnici)... Čl.: 28. stav
2. „Iznimno, iz opravdanih razloga, sud može u izvanparničnom postupku
dopustiti sklapanje braka između djece sestara i braće te djece polusestara i
polubraće“.
OBITELJSKI ZAKON - OSOBNA PRAVA I DUŽNOSTI BRAČNIH
DRUGOVA. PRESTANAK BRAKA
Sporazum da svako zadrži svoje prezime, da uzmu prezime jednog, da kao
zajedničko uzmu oba prezimena, da svako uz svoje uzme i prezime drugog i
odluči koje će biti prvo... Bračni drugovi dužni su jedan drugom biti vjerni,
uzajamno se pomagati, međusobno se poštovati te održavati skladne bračne
i obiteljske odnose... Sporazumno odlučuju o rađanju i podizanju djece te o
obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici... Svako samostalno odlučuje o
izboru svoga rada i zanimanja. Prestanak braka. Tužba, sporazumno... Nema
prava na tužbu za vrijeme trudnoće ili dok njihovo dijete ne navrši godinu
dana.
OBITELJSKI ZAKON - UZDRŽAVANJE I IMOVINSKI ODNOSI
BRAČNIH DRUGOVA, RODITELJA I DJECE
Bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti
iz svoje imovine ima pravo... (sud može odbiti zahtev ako bi uzdržavanje
predstavljalo očitu nepravdu za drugog bračnog druga). Obveza prestaje
ako je sklopio novi brak, ako živi u izvanbračnoj zajednici ili je postao
nedostojan tog prava... Izvanbračna zajednica „koja je trajala dulje
vrijeme“... Punoljetno dijete je dužno uzdržavati roditelja koji nije sposoban
za rad, a nema dovoljno sredstava za život... Uloga centara za socijalnu skrb.
ZAKON - RODITELJI I DJECA. MAJČINSTVO I OČINSTVO
Djetetovom majkom smatra se žena koja ga je rodila. Djetetovim ocem
smatra se majčin muž, ako je dijete rođeno tijekom trajanja braka ili tijekom
300 dana od prestanka braka. Posvojenje (uvjeti, kazati istinu...). Ako
je dijete navršilo 12 godina i sposobno je shvatiti značenje posvojenja –
potreban je njegov pristanak. Ponižavajući postupci, duševno i tjelesno
nasilje i zlostavljanje... Roditelj se ne može odreći roditeljske skrbi...
Roditelj je dužan da štiti dijete od ponižavajućih postupaka i tjelesnog
kažnjavanja drugih osoba.
PRAVA I DUŽNOSTI U ODNOSIMA RODITELJA I DJECE
Roditelji imaju dužnost i pravo odgajati dijete kao slobodnu, humanu,
domoljubnu, moralnu, marljivu, osjećajnu i odgovornu osobu, poštujući
načela ravnopravnosti spolova, kako bi bila pripremljena za skladan
obiteljski i društveni život s pozitivnim odnosom prema prirodi... Roditelji
ne smiju dijete predškolske dobi ostaviti bez nadzora odrasle osobe.
Roditelji imaju pravo i dužnost nadzirati dijete u njegovu druženju s drugim
osobama... te mlađem od 16 godina zabraniti noćne izlaske (u vrijeme od
23 do 5 sati) bez svoje pratnje ili pratnje druge odasle osobe u koju imaju
povjerenje.
PRAVA ŽENA
Ženama sfera „privatnog“, muškarcima „javnog“ života. Nasilje „privatno“
(jači ugnjetava slabijeg, i u politici), pobačaji ženskih fetusa. Silovanja.
Prostitucija (ko su mušterije). Dečija prostitucija. Zlostavljanje udovica
Agresivnost feministikinja. Pravila u islamskim državama (favorizovanje
sinova, prisilni brakovi). Strukturalno (ideologija manje vrednosti) i
personalno nasilje („privatna“ stvar žrtve i počinioca). Žene nasilnici u
porodici (i na radnom mestu). „Gender“ politika – povećati prestiž ženskih
poslova, rodni stereotipi („razlike“ – dečaci ne plaču, žene su loši vozači,
žene emotivne, muškarci racionalni...), briga o starima, očevi da budu više
roditelji i podela kućnih poslova... Profesionalizacija kućnih poslova.
O PORODICI
Planiranje dece (2,1), „trougao, četvorougao“, vid izbegavanja
rizika, „egoizam žene“, nametanje „normalnosti braka i roditeljstva“,
rehabilitacija rađanja, Četiri „NE“ (ne prerano, ne prekasno, ne prečesto, ne
premnogo), neodgovorno polno ponašanje u savremenoj civilizaciji (ljubav
i seks), seksualno iskustvo majke bitnije („veliki mamin sin“), optimalno:
postojanje međusobne povezanosti i pripadnosti; poštovanje individualnih
razlika; podela moći i odgovornosti; nega, zaštita i socijalizacija dece
(emocionalne veštine); organizcija stabilnosti; fleksibilnosti prema
promenama; otvorene komunikacije; efikasno rešavanje problema i
konflikata; postojanje vrednosnog sistema, bazična ekonomska sigurnost i
uzajamna psihosocijalna podrška.
POREMEĆENA PORODICA I HUMANI ODNOSI
Ipolit Ten (tri nedelje, tri meseca, tri godine, 30 godina...). Fobije deteta,
patološka homeostaza, izmenjene roditeljske uloge, patološki obrasci
ljubavnog, supružničkog i roditeljskog ponašanja. „Ljubav prolazi kroz
šumu kopriva“. Dobar i loš izbor partnera, dobro i loše zabavljanje, uspešan
i neuspešan brak i posledice... Demografski pokazatelji i populaciona
politika. Tročlana porodica, „starenje starih“, „visoka cena deteta“, ljubav i
novac...

Download Report