SADRÆAJ / CONTENTS INTERVJU / INTERVIEW 6 Intervju s novoizabranim predsjednikom HOK-a Robertom Travaπem / Interview with the newly appointed CBA president Robert Travaπ Robert Travaπ, odvjetnik u Zagrebu, izabran za novog predsjednika HOK-a IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE / FROM THE CROATIAN BAR ASSOCIATION 10 IzvješÊe s Izborne godišnje skupštine HOK-a / Report on CBA Annual Selection Meeting 16 Ustavna tuæba protiv rjeπenja Upravnog suda u Rijeci / Constitutional complaint against the ruling of the Administrative Court in Rijeka 18 (Madrid, 14.-16.6.2012.) IzvješÊe s Madridskog sastanka / Madrid meeting report 22 (Eilat, 20. -24.5.2012.) IzvješÊe s XII. godišnje konferencije Izraelske odvjetniËke komore / Report on the 12th Annual conference of the Israel Bar 23 HOK i Stalno arbitraæno sudiπte Hrvatske gospodarske komore / CBA and the Permanent Arbitration Court at the Croatian Chamber of Economy 24 Odluka o kreditiranju Kreditnog odbora HOK-a / Lending decision by CBA Credit Committee »LANCI I RASPRAVE / ARTICLES AND DISCUSSIONS 26 Mladen Žuvela: Tuæba na utvrenje vlasništva steËenog dosjelošÊu / Action for declaratory judgment establishing title acquired by prescription 33 mr.sc. Tin MatiÊ: ElektroniËka identifikacija fiziËkih osoba i potpisivanje pravnih osoba elektroniËkim potpisom / Electronic identification of individuals and corporate electronic signatures MIŠLJENJA I TUMA»ENJA UO HOK-a / CBA BOARD OPINIONS AND INTERPRETATIONS 40 TumaËenja Tarife i Kodeksa - Izvodi iz Zapisnika sjednica UO HOK-a za razdoblje od 2009. do 2012. / Interpretation of the Tariff and the Code of conduct - Excerpts from the minutes of CBA Board meetings 2009 through 2012 IZ CENTRA ZA MIRENJE HOK-a / CBA MEDIATION CENTRE REPORT 50 Ususret 17. UIA forumu svjetskih medijacijskih centara u Zagrebu / 17th UIA World Forum of Mediation Centres to be held in Zagreb IZ STRANOG TISKA / FROM THE FOREIGN PRESS 52 Prijenos iz Ëasopisa IBA Global Insight: “Mreæa nezadovoljstva” Arthura Pipera / “A web of discontent” by Arthur Piper, from IBA Global Insight (translation) SADRŽAJ 3 ENGLESKI ZA ODVJETNIKE / ENGLISH FOR LAWYERS 56 Kolokacije u jeziku prava / Collocations in the language of law PREDSTAVLJAMO / EDITOR’S CHOICE 57 Pravo virtualnih pravnih odnosa - elektroniËka trgovina autora mr.sc. Tina MatiÊa / Virtual legal relationships law – Tin MatiÊ writes about online trading PRISEGE / OATHS 58 27.6. 2012. / Oaths taken on June 27, 2012 IZ STARIH BROJEVA / FROM OUR BACK ISSUES 60 Odvjetnik - pravni zastupnik pred upravnim oblastima - javni agenat / Attorney as legal representative before administrative areas - a public agent Najveći hrvatski pravni informacijski portal Ņ3URÏLēÉHQLWHNVWRYL propisa već od OGZ-a Ņ1DMYHÉDED]DVXGVNH SUDNVHX+UYDWVNRM Ņ3RYH]QLFHVDÏODQDND ]DNRQDQDVXGVNX SUDNVX 4 ODVJETNIK 7-8/2012. RIJE» PREDSJEDNIKA Poštovane kolegice i kolege, poštovani Ëitatelji svemu u æivotu naæalost ili pak na sreÊu doe kraj pa je tako došao kraj i mojem drugom mandatu u svojstvu predsjednika Hrvatske odvjetniËke komore. Danima sam smišljao što da vam na kraju, u svom zadnjem uvodniku, kaæem. Kad sam bolje razmislio imao bih vam kazati dosta toga, meutim, prostora je malo, a zakljuËio sam da zapravo i nema potrebe za time. Manje-više, kroz proteklih šest godina, kroz uvodnike, intervjue, i na drugi naËin, praktiËki sam vam sve, ono što biste od predsjednika trebali Ëuti, veÊ i rekao. Stoga je za kraj još ostala moja potreba da od srca zahvalim ljudima koji su mi kroz proteklo razdoblje omoguÊili da obnašam funkciju predsjednika na najbolji naËin na koji sam znao i umio. Zahvaljujem svima zaposlenima u Komori (radi se uglavnom o damama), bez iznimke (kao i našem vanjskom suradniku Krešimiru Kuzeleu), bez kojih rad u Komori, koji su ti isti dragi ljudi u veÊem dijelu protkali duhovitošÊu i dobrotom, ne bi bio moguÊ. Naravno, ni jedna radna zajednica ne moæe funkcionirati bez greške, pa tako ni ova, te je grešaka zasigurno bilo, ali nisu bile od presudne vaænosti. Zahvaljujem Ëlanovima Upravnog i Izvršnog odbora, posebice onima koji su tijekom ova dva mandata stalno bili uz mene i pomagali mi Ëak i na dnevnoj osnovi. Zahvaljujem Ëlanovima Grupa za graansko i kazneno pravo koji su sudjelovali u radu tih Grupa, te isto tako aktivnim Ëlanovima svih komisija Komore. Posebno zahvaljujem Komisiji za unapreenje odvjetništva, Ëiji su mi Ëlanovi u naroËito teπkim situacijama znali biti od pomoÊi. Uredništvu našeg Ëasopisa/glasila, na Ëelu s Tinom MatiÊem, Ëestitke i veliko hvala. Zahvaljujem naravno i svim onim kolegicama i kolegama koji su stali uz mene i pomagali mi u provoenju zadataka Komore, premda formalno nisu pripadali nikakvom sluæbenom tijelu Komore. Zahvaljujem i svim onim pravosudnim djelatnicima i duænosnicima koji su svojim radom, zajedno s Komorom, pridonijeli stvaranju Hrvatske kao pravne dræave i dræave vladavine prava. Onima koji sada još ignoriraju odvjetništvo i Komoru zahvalit Êu kada se uvjerim (1) da su shvatili koja je uloga odvjetništva u stvaranju pravne dræave i (2) da su shvatili svu neminovnost vlastite prolaznosti. Tek danas, kada sam htio poimeniËno zahvaliti kolegicama i kolegama, vidim da ih je ipak bio odreeni broj, Ëije bi poimeniËno navoenje naæalost premaπilo prostor za ovaj uvodnik. Meutim, u odnosu na to da nas je danas oko 4.200 u Hrvatskoj, broj od pedesetak odvjetnika, koji su zajedno sa mnom podnijeli sav teret voenja Komore nije baš velik, veÊ je nedopustivo mali. Meutim, na rastanku, dakako samo od predsjedniËke funkcije, neÊu vam dræati ni prodike ni predavanja, veÊ predlaæem da se svaka odvjetnica i svaki odvjetnik na trenutak iskreno sastane sam sa sobom i preispita je li njeno ili njegovo ponašanje odgovorno i pošteno te vas molim da nakon što Ëujete odgovor ne slegnete samo ramenima i krenete dalje po starome, veÊ promijenite naËin postupanja i poklonite dio vremena svojoj, a nikakvoj tuoj Komori. Vjerujte, bit Êe svima bolje, a novom predsjedniku neusporedivo lakše. U ovoj svojoj zadnjoj uvodnoj rijeËi nisam doista æelio nikoga poimence isticati, meutim nije moguÊe zakljuËiti ovu rijeË, a ne kazati jednoj izuzetnoj osobi veliko i neizmjerno hvala. Naravno, to hvala upuÊeno je gospoi Biserki Barac, našoj Bibi - kako je od milja zovemo. Bez naše Bibe, tvrdim, Komora ne bi ni pribliæno funkcionirala, a ugled i percepcija Komore ni sluËajno ne bi bili na ovako visokoj razini. Stotinama puta sam bio svjedok, bez obzira na to je li se radilo o ljudima iz inozemstva ili iz Hrvatske, Komora je bila prepoznatljiva po našoj Bibi. NeÊu pretjerati ako kaæem da gotovo uvijek u odnosu na prepoznatljivost HOK-a vrijedi sljedeÊe pravilo: Biba = Komora, Komora = Biba. Da stvar bude interesantnija, drage moje Ëitateljice i Ëitatelji, to vam traje veÊ puno, puno, puno godina, a Boga molim da to traje što duæe. Moji osobni doæivljaji i percepcije lako se mogu svesti na par rijeËi. Bez Bibe na Ëelu djelatnika Komore nikada ne bih pristao biti predsjednik Komorejer s moje toËke gledišta, nije mi zamislivo obnašanje te duænosti bez podrške kakvu je naša Biba meni pruæala, ne samo kroz šest godina predsjedniËkih mandata, veÊ i u prethodnom mandatu od 3 godine, kada sam obnašao duænost glavnog tajnika, a tako se odnosila i u odnosu na sadašnjeg glavnog tajnika. VeÊ sam rekao, a sad Êu ponoviti, ljudski rjeËnik je presiromašan da opiše Bibu kao Ëovjeka i glavnog oslonca Hrvatske odvjetniËke komore, a isto tako i presiromašan da bi se adekvatno izrekle rijeËi zahvale za sve ono što je uËinila svima prije mene, meni, a time i svima vama i inaËe svima nama. Zato draga moja Biba, na kraju ovog uvodnika umjesto bilo kojih drugih rijeËi, æelim ti reÊi hvala i znaj da te beskrajno poštujem i volim. Leo Andreis, predsjednik Hrvatske odvjetniËke komore do 7.7.2012. RIJE» PREDSJEDNIKA 5 INTERVJU Povodom izbora za predsjednika HOK-a zagrebaËki odvjetnik Robert Travaš za “Odvjetnik” govori o tome što namjerava ostvariti na novoj funkciji, koji su uzroci problema u odvjetništvu te kako odvjetnicima osigurati što bolje uvjete za rad u okviru djelatnosti Komore te predstojeÊeg pristupa EU: “Uz potporu i sudjelovanje svih kolega moæemo i moramo zaštititi, unaprijediti i promovirati hrvatsko odvjetništvo” Priredila: mr. Agnes Milovan-Solter ! Nakon dugogodišnjeg iskustva u radu u tijelima OdvjetniËkog zbora Zagreb i HOK-a izabrani ste za predsjednika krovne institucije hrvatskih odvjetnika. Koja su Vaša oËekivanja, glavne smjernice u voenju Komore te ciljevi koje æelite ostvariti? OËekujem kontinuitet u radu Komore, oËuvanje neovisnosti odvjetništva, a posebno veÊi angaæman našeg Ëlanstva i potporu radu i aktivnostima Komore. Bez veÊeg angaæmana našeg Ëlanstva obavljanje svih brojnih poslova i aktivnosti svodi se na vrlo mali broj ljudi Ëime postajemo ograniËeni u ostvarenju naših ciljeva. Glavne smjernice i ciljevi naše buduÊe aktivnosti bit Êe usmjereni na oËuvanje i stalno naglašavanje neovisnosti odvjetništva, te na jaËanje uloge odvjetnika i Robert Travaπ, odvjetnik u Zagrebu, izabran za novog predsjednika HOK-a 6 ODVJETNIK 7-8/2012. Komore u društvu. Pri tome Êe biti potrebno upoznavati javnost i sa statusom odvjetništva kao ustavom definirane samostalne djelatnosti i s radom Komore u dijelu koji se odnosi na zaštitu interesa naših klijenata, dakle graana i pravnih osoba u Republici Hrvatskoj. Pri tome moramo zadræati i materijalnu neovisnost Komore koja je jamac nemoguÊnosti utjecaja bilo koje institucije ili dræavnog tijela na Komoru. Kako se Komora financira iskljuËivo Ëlanarinom naših Ëlanova, nakon 16 godina, a zbog velikog poveÊanja broja Ëlanova i aktivnosti Komore, od edukacije naših kolega vjeæbenika (trošak putovanja i smještaja kolega vjeæbenika i trošak predavanja za pravosudni ispit višekratno je poveÊan da bi se udovoljilo potrebama), do struËnih seminara i predavanja, sportskih igara odvjetnika, meunarodne suradnje i izvršavanja svih drugih poslova za naše Ëlanove, daljnje informatizacije Komore, ureenja arhive Komore u elektronskom obliku, vjerojatno Êe u bliskoj buduÊnosti biti nuæno poveÊati Ëlanarinu ili smanjiti naše aktivnosti. Pri tome treba podsjetiti da su kroz cijelo to vrijeme u društvu rasle cijene usluga i stvari koje koristi i Komora. Bez tog poveÊanja Ëlanarine HOK neÊe u steËaj, ali bi se znaËajno smanjile i poËele znaËajno trošiti naše rezerve koje su garancija materijalne, a time i svekolike neovisnosti Komore. Mislim da je naš zadatak izmeu ostalog novim generacijama ostaviti i neovisnu Komoru barem u stanju i rezervama koje postoje sada ili u boljem stanju, a nikako u materijalno lošijem stanju Ëime se moæe ugroziti neovisno djelovanje Komore. Naravno, prije moguÊe odluke o poveÊanju Ëlanarine novi IO i UO Komore paæljivo Êe razmotriti strukturu troškova i pokušati u slijedeÊem razdoblju od par mjeseci naÊi prostora za uštede. Ukoliko uštede neÊe biti moguÊe ostvariti u dovoljnim iznosima, morat Êemo tada ozbiljno i odgovorno razmotriti i moguÊnost poveÊanja Ëlanarine. Iako moæda nije popularno u prvom obraÊanju kolegama govoriti o ovoj temi, æelio sam kolege i ovim putem upoznati s tim problemom. Postoji i problem neplaÊanja ili neredovitog plaÊanja Ëlanarine od odreenog broja naših Ëlanova pa bi osim Komore i naši Zborovi trebali takoer poduzeti korake prema tim kolegama u cilju uredne naplate Ëlanarine jer se taj dug veÊe penje na iznos od 1,7 mil kn pa takvo postupanje tih kolega nije korektno ne samo prema Komori nego i prema veÊini kolega koji uredno plaÊaju Ëlanarinu. Naši Ëlanovi takoer moraju razlikovati sredstva i Ëlanarinu za Komoru od sredstava i Ëlanarine za Zborove. Neki brojniji Zborovi imaju dosta sredstava za svoj rad, pa i višak sredstava prema informacijama s njihovih skupština, a kako središnjici nedostaje sredstava moæda bi mogli razmotriti i moguÊnost da Zborovi preuzmu plaÊanje ili bar sudjelovanje u nekim troškovima, kao npr. troškova vjeæbenika s podruËja pojedinog Zbora za pripreme za polaganje pravosudnog ispita ili bi Zborovi mogli smanjiti iznos svoje Ëlanarine, a da se poveÊa Ëlanarina Komori. U svakom sluËaju novi IO i UO HOK morat Êe ozbiljno raspraviti o tom problemu. U našem radu nastojat Êemo motivirati naše kolege da se ukljuËe u rad Komore, bilo kroz radne grupe za pojedine grane prava, bilo kroz pisanje struËnih Ëlanaka za “Odvjetnik” ili na bilo koji drugi naËin. Suradnja s Ministarstvom pravosua je u uzlaznoj putanji veÊ kontinuirano više godina i Komora se poziva na sudjelovanje naših kolega u radnim grupama za izradu prijedloga zakona ili izmjena i dopuna zakona, te svakako namjeravamo nastaviti tu suradnju i ukljuËiti naše kolege u taj vaæan proces. Naravno da to zahtijeva od tih kolega odricanje dijela njihova slobodnog vremena, ali nama kao struci pruæa moguÊnost utjecaja na donošenje boljih propisa Ëime se olakšava naš rad, kao i rad sudova, a u konaËnici ono što je najvaænije je da se boljim propisima nama omoguÊuje efikasnija zaštita prava naših stranaka. U našem radu iznimno je vaæna stalna komunikacija i suradnja sa svim OdvjetniËkim zborovima. Imam osjeÊaj da se OdvjetniËki zborovi izvan Zagreba ponekad smatraju zapostavljenima ili izvan središta dogaaja. Želim naglasiti da nam je izuzetno vaæan kontinuirani rad svih Zborova u stalnom kontaktu s Komorom. Mislim da je u ovim teškim okolnostima apsolutno nuæno naše zajedništvo radi zaštite naših interesa. ! Kako ste zadovoljni funkcioniranjem Komore i postoje li odreene djelatnosti HOK-a koje æelite unaprijediti? Zadovoljan sam funkcioniranjem Komore, ali naravno da uvijek ima mjesta za poboljšanja. Mislim da je u ovom okruæju i uz neaktivnost Ëlanova naše Komore mali broj ljudi puno uËinio. Ti su kolege ærtvovali svoje slobodno vrijeme ili radno vrijeme na štetu svojih ureda i poslova odnosno onoga od Ëega svi mi æivimo. Nitko od njih ne traæi zahvalu nego angaæman veÊeg broja kolega Ëime bi se lakše podnio teret obavljanja brojnih poslova i aktivnosti Komore. Nemojmo zaboraviti da svi mi angaæirani u UO HOK, IO HOK i drugim tijelima HOK, odnosno da je svaki odvjetniËki angaæman za HOK uvijek bio i jest bez ikakve materijalne naknade. Bilo je u povijesti Komore i kolega koji su neinformirani ušli u neka tijela Komore pa su pitali kolika je materijalna naknada za njihov rad i sudjelovanje u radu pa su vjerojatno razoËarani jednostavno prestali biti aktivni u Komori. Motiv za rad u Komori svakako nije i ne moæe biti neka materijalna korist, ali motiv je u tome da se na taj naËin utjeËe na bitne stvari za našu profesiju i svaki uspjeh u tom djelovanju reflektira se na svakog od nas i naš svakodnevni posao. Dakle, aktivnostima u Komori pomaæemo sebi i našim interesima. Nemojmo takoer zaboraviti da danas u Hrvatskoj ima oko 4200 odvjetnika i oko 1700 odvjetniËkih vjeæbenika, a da je u Komori za potrebe tako brojnog Ëlanstva stalno zaposleno svega 15 ljudi. Zato mislim da treba raditi i na daljnjoj informatizaciji Komore i educiranju zaposlenika kako bi im se olakšao i ubrzao posao, ureivanju arhive u elektronskom obliku, i drugim stvarima nuænim za funkcioniranje Komore. Meunarodna aktivnost Komore je na zavidno visokom nivou, posebno zahvaljujuÊi takvoj politici i angaæmanu dosadašnjeg predsjednika kolege Andreisa. Mislim da je ovdje potreban samo nastavak onog što je postignuto. Meunarodna suradnja donosi dvostruku korist, jedna je u razmjeni informacija i time moguÊoj primjeni nekih rješenja drugih Komora na probleme koji postoje i kod nas, a druga je korist da se zajedniËkim djelovanjem Komora lakše sprjeËavaju ili popravljaju pokušaji napada na neovisnost odvjetništva i uopÊe na rad odvjetnika u zastupanju i zaštiti prava stranaka. Komora stalno obavještava svoje Ëlanstvo o svojim aktivnostima, a mislim da bi s aktivnostima bitnim za image odvjetništva kontinuirano trebalo upoznavati i javnost putem medija. Naši kolege ponekad imaju primjedbe na sadræaj našeg lista “Odvjetnik”. Mislim da je nuæno zadræati rad i izlaæenje našeg lista, ali apeliram na kolege, posebno “kritiËare” koje sam naveo, da se svojim Ëlancima i iskustvima iz naše bogate prakse ukljuËe u rad našeg lista i napišu struËni Ëlanak za naš list i time pridonesu njegovu sadræaju i struËnoj raspravi o pojedinim pitanjima iz naše prakse i primjene zakona. Uredništvo lista u više je navrata našem Ëlanstvu uputilo apel i poziv na suradnju, dostavu materijala i prijedloga za naš list, ali je odaziv, usudio bih se reÊi, sramotno mali umjesto da naš list bude mjesto struËnih rasprava i razmjene naših iskustava. Mislim da uredništvo izvlaËi maksimum iz materijala koji imamo i dobivamo za uvrštenje u “Odvjetnik”. Zato pozivam Ëlanstvo na suradnju i u tom dijelu aktivnosti Komore. Komora veÊ dulje vrijeme vodi razgovore s Vrhovnim sudom RH i Županijskim sudom u Zagrebu INTERVJU INTERVJU 7 o moguÊnosti elektronskog povezivanja glede sudske prakse koja bi na taj naËin bila svakodnevno dostupna i našem Ëlanstvu. Svakako mislimo nastaviti raditi na ostvarenju te ideje jer je korist uzajamna: nama bi tom sudskom praksom bilo olakšano raditi i znali bismo toËno stavove suda, a sud bi od naših kolega dobivao predmete i tuæbe i pravna obrazloæenja usklaena s utvrenom sudskom praksom. To bi sigurno olakšalo i svakako ubrzalo rad suda, a našim strankama pruæilo pravnu sigurnost u smislu toga da veÊ na poËetku spora znaju osim propisa i stav sudske prakse, a time i moguÊi ishod spora. Jedna od najvaænijih aktivnosti Komore je stalna edukacija našeg Ëlanstva i ta Êe se aktivnost nastaviti i pokušati pojaËati. Unutar Komore djeluje i Centar za mirenje koji takoer postiæe odliËne rezultate. Da se Komora nije angaæirala i na tom polju, naši bi kolege ostali i bez tog dijela posla koji bi preuzele druge institucije koje rade postupke mirenja. INTERVJU Slijeva nadesno: Robert Travaπ, Corrado De Martini i Leo Andreis Naše Ëlanstvo je ponekad naæalost toliko nezainteresirano da ne znaju da imaju moguÊnost korištenja sudske prakse na Pravnom portalu Ing biroa koji o tome ima sklopljen ugovor s Komorom. Ulaskom na web stranice Komore ta bi se informacija i pogodnost lako saznala pa mi je æao da kolege ne odvoje malo svojeg vremena i bar putem interneta odnosno naše web stranice saznaju o aktivnostima i moguÊnostima i pogodnostima na koje imaju pravo, a koje je organizirala Komora. Žalosna je Ëinjenica da npr. u Zagrebu od 2000 Ëlanova koji su imali pravo na besplatni primjerak ZPP-a koji su izdale Narodne novine samo za Komoru, njih 400 uopÊe nije podiglo svoj primjerak te knjige pa su ti primjerci stajali u prostorijama OdvjetniËkog zbora Zagreb do odluke UO OZZ da se taj Zakon sada dijeli našim mladim kolegama nakon što poloæe ispit iz poznavanja Tarife i Kodeksa odvjetniËe etike, a prije upisa u Imenik odvjetnika. ! Kako ocjenjujete stanje i probleme u odvjetništvu danas i Ëemu pripisujete takvu situaciju? Stanje u odvjetništvu je takvo kakvo je i u društvu u cjelini. Odvjetnici su takoer suoËeni s materi- 8 ODVJETNIK 7-8/2012. jalnim problemima, problemom naplate svojih potraæivanja, nedostatkom posla zbog recesije i krize u gospodarstvu, što se sve reflektira i na naše stranke koje zbog nedostatka sredstava imaju smanjenu moguÊnost traæenja i dobivanja adekvatne pravne zaštite. Pri tome se moæe napomenuti da, prema mojem, mišljenju u našem društvu ne postoji navika ili kultura korištenja odvjetniËkih usluga kod poslovnih ili privatnih transakcija i drugih pravnih problema, kao što je to u drugim razvijenim zapadnim demokracijama. Kod nas se pravna pomoÊ odvjetnika obiËno traæi post festum, naime onda kada su negativne pravne posljedice ili problemi veÊ nastupili. Tada smo mi odvjetnici veÊ ograniËeni u pruæanju adekvatne pravne pomoÊi jer imamo zadano stanje i veÊ poËinjene pravne pogreške ili propuste odreenih radnji. Pravodobni angaæman odvjetnika pridonosi pravnoj sigurnosti, smanjuje broj sporova i u konaËnici znaËi dugoroËnu uštedu od troškova dugotrajnog i ponekad skupog sudskog postupka. Malo Êu zloËesto primijetiti da naši graani imaju naviku plaÊanja kod korištenja drugih usluga Ëim ih zatraæe i posjete davatelji usluge, dok kod korištenja odvjetniËkih usluga nisu svjesni da je usluga i sam pravni savjet i utrošeno vrijeme, da ne govorim i o konkretno izvršenim radnjama, pa ponekad pokušavaju ili odgoditi plaÊanje ili ga izbjeÊi promjenom odvjetnika. U tim sluËajevima bitno je da se kolege dræe odredbi Kodeksa odvjetniËke etike pa kod posjeta takve stranke prije izdavanja punomoÊi kontaktiraju kolegu kojem se otkazuje punomoÊ, kolegijalno ga upitaju da li je punomoÊ otkazana i da li su tom kolegi uredno podmireni troškovi. Ukoliko to nije sluËaj Kodeks nalaæe da se zastupanje takve stranke ne moæe preuzeti, a budite uvjereni da ako je stranka izbjegavala plaÊanje odvjetniËkih usluga drugom kolegi to Êe pokušati i kod Vas. S druge pak strane svaki od naših kolega treba dati svoj profesionalni maksimum u zastupanju svoje stranke jer samo takav rad pridonosi stvaranju boljeg ugleda odvjetništva u društvu. Moramo biti realni i kazati da to naæalost nije uvijek sluËaj i da jedan mali broj naših kolega tako naæalost ne radi. Zato je izuzetno vaæna uloga Disciplinskog suda Komore kao i kvalitetnih disciplinskih tuæitelja. Svatko moæe pogriješiti i tada mora snositi posljedice svoje greške, ali je bitno da one ekstremne primjere narušavanja Kodeksa kaænjavamo primjerenim mjerama u cilju zaštite naše profesije i onog ogromnog broja naših Ëlanova koji pošteno i predano rade svoj odvjetniËki posao. Jedan ekstremno loš primjer ponašanja i narušavanja Kodeksa u javnosti i medijima šteti ugledu cijele struke, a mediji se pak svakom prigodom vole pozivati na takve sluËajeve jer dobar i predan rad oËito nije zanimljiv senzacionalistiËkom i pomalo æutom dijelu novinarstva. Zato je nuæno u takvim sluËajevima i javnosti dati do znanja da ne odobravamo nedoliËno profesionalno kao ni bilo koje drugo nedoliËno ponašanje naših kolega, te da promptno reagiramo na te pojave našim disciplinskim postupkom. Takvo postupanje smatram nuænim u cilju zaštite odvjetniËke profesije i velike veÊine kolega koji odvjetniËki posao obavljaju savjesno i pošteno. Samo takvo postupanje moæe biti primjer našim mladim kolegama koji ulaze u naše redove u znaËajnom broju svake godine. Neki to Ëine jer ne vide druge moguÊnosti, a neki se doista cijeli æivot misle posvetiti tom zanimanju. Takav priljev novih kolega moæe se tumaËiti i neplaniranim brojem novih pravnika jer SveuËilište i gospodarstvo, sudstvo i odvjetništvo nisu nikada razvili strategiju potreba pravniËkog kadra u društvu pa smo suoËeni i s hiperprodukcijom pravnika koja se sad osobito osjeÊa u svijetlu teške gospodarske krize i bitno smanjene potrebe zapošljavanja novih kadrova. Stoga treba i iz tog razloga posebnu paænju posvetiti educiranju mladih kolega, kao i inzistirati na poznavanju i pridræavanju Kodeksa odvjetniËke etike koji je kao obvezan ispit uveden kao uvjet upisa u Imenik odvjetnika i nije više samo formalnost koju treba ispuniti. Napominjem da me veseli ukljuËivanje mladih kolega u rad Komore. Kao što znate imamo mladog predsjednika OdvjetniËkog zbora Zagreb i još mlae Ëlanstvo Upravnog odbora OZZ, a taj Zbor ima gotovo polovicu Ëlanova Komore. Te mlae kolege treba ukljuËiti u sve aktivnosti Komore kako bi stekli dobar uvid u to što je to i što znaËi Komora za hrvatsko odvjetništvo, u njenu tradiciju i dobar ugled. Mislim da Êe novi sastav IO i UO HOK biti odliËan spoj iskustva, kontinuiteta i nove energije mlaih kolega, te se nadam da Êe se dobro uklopiti u tradicije i djelovanje Komore. ! Predviate li uvoenje postupka obnavljanja licenci za odvjetnike u okviru trajne potrebe za usavršavanjem te pristupom Hrvatske Europskoj uniji? HoÊe li Komora u tom smislu nastaviti i moæda dodatno pojaËati svoju aktivnost? PredstojeÊe razdoblje, posebice nakon skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, donijet Êe bez sumnje i promjene u našoj profesiji. Kolege iz Europske unije su, naravno pod uvjetima iz našeg Zakona o odvjetništvu, dobrodošle u naše redove, ali mišljenja sam da predsjednik Hrvatske odvjetniËke komore mora imati kao prvenstveni cilj zaštitu naših hrvatskih odvjetnika i naših interesa. Pri tome treba koristiti i brojne moguÊnosti koje Êe se ulaskom na veliko europsko træište otvoriti i za naše Ëlanove. I zbog toga je vaæna meunarodna suradnja koju sam prije spomenuo, kao i organiziranje seminara i radionica koje Êe našim Ëlanovima omoguÊiti bolje upoznavanje s europskim pravnim teËevinama i naËinom rada odvjetnika u Europskoj uniji. Potrebno je nastaviti sa svim oblicima educiranja naših Ëlanova jer je samo educirani odvjetnik jamstvo pune zaštite prava njegove stranke. Stalno je educiranje posebno vaæno za mlade kolege koji su tek zapoËeli svoj odvjetniËki put, a svakako i za naše vjeæbenike koji su buduÊnost naše profesije i Komore. Postupak obnavljanja licenci poznaju druge Komore u Europi i sigurno takav pristup jamËi stalno struËno usavršavanje, a time i bolju uslugu našim strankama. Pitanje uvoenja tog postupka ozbiljno INTERVJU Êe razmotriti novi Izvršni i Upravni odbor HOK, te pri tome naravno traæiti i mišljenja OdvjetniËkih zborova. Naime, radi se o kompleksnom pitanju s obzirom na sastav odvjetnika u Hrvatskoj, posebno u manjim sredinama, i o tome svakako treba voditi raËuna. StruËno usavršavanje svakako i uvijek veliko DA, a o najboljim naËinima provoenja tog usavršavanja odluËit Êe, kao što sam veÊ kazao, IO i UO HOK na temelju mišljenja našeg Ëlanstva. Travaπ: “Pravodobni angaæman odvjetnika pridonosi pravnoj sigurnosti, smanjuje broj sporova i u konaËnici znaËi dugoroËnu uštedu od troškova dugotrajnog i ponekad skupog sudskog postupka.” ! Premda je u zadnje vrijeme imidæ odvjetnika u javnosti nešto bolji (pogotovo u pogledu osvješÊenosti javnosti o besplatnoj pravnoj pomoÊi koju pruæaju odvjetnici) namjeravate li poduzeti dodatne mjere za uspješnijom prezentacijom profesije u durštvu putem medija? Mislim da sam veÊ spomenuo u ovom interviewu da javnost treba stalno i nenametljivo upoznavati s našim brojnim aktivnostima i radom odvjetnika koji moæda nisu za neke bombastiËne naslove, ali su svakako nuæni i korisni za graane Hrvatske. Kao što je naš dosadašnji predsjednik kolega Leo Andreis volio kazati, odvjetništvo je zadnja brana zaštite prava graana od samovolje dræave. U svim vremenima, pa tako i sada, Komora se nalazila u razliËitim situacijama u kojima je trebalo oËuvati neovisnost odvjetništva i unaprjeivati rad odvjetnika. Svi su dosadašnji predsjednici Komore i brojne druge kolege dali svoj ogroman doprinos tome cilju i na tome im iskreno i duboko zahvaljujem, a posebno dosadašnjem predsjedniku Leu Andreisu Ëiji sam rad pratio i u njemu sudjelovao zadnjih 6 godina. »ast je i velika obveza biti uz imena naših kolega dosadašnjih predsjednika Komore koji su kontinuirano u svim ranijim razdobljima duge povijesti Komore dali svoj ogroman doprinos neovisnosti i razvoju hrvatskog odvjetništva. Namjeravam raditi na ostvarenju i unapreenju svih ciljeva koji su uvijek bili potrebni za ostvarenje kontinuiteta djelovanja Komore i jaËanje odvjetništva, njegove neovisnosti i ugleda u društvu. Uz potporu i sudjelovanje svih kolega iskreno vjerujem da moæemo i moramo zaštititi, unaprijediti i promovirati hrvatsko odvjetništvo. INTERVJU 9 IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE Zagreb, 7.7.2012. Odræana Izborna godišnja skupština Hrvatske odvjetniËke komore Novi predsjednik HOK-a Robert Travaš, odvjetnik u Zagrebu Priredila: Irena NakiÊ Hrvatska odvjetniËka komora odræala je 7. srpnja 2012. godine u velikoj dovrani Hrvatske odvjetniËke komore Godišnju izbornu skupštinu. Skupštinu je otvorio predsjednik Leo Andreis utvrdivši da ju ove godine Ëini 117 predstavnika, 59 izabran od odvjetniËkih zborova i 25 po poloæaju te da uz nazoËnost od 92 predstavnika postoji kvorum iz Ëlanka 60. Statuta HOK-a za donošenje pravovaljanih odluka. U radno predsjedništvo izabrani su: Branko Baica, odvjetnik u Šibeniku, Drago ToliÊ, odvjetnik u Zadru, Zdenka Monterisi, odvjetnica u Splitu, dr.sc. Atila »okoliÊ, odvjetnik u Osijeku, Nada Badurina, odvjetnica u Rijeci. Radno predsjeniπtvo (slijeva nadesno): Drago ToliÊ, odvjetnik u Zadru, Zdenka Monterisi, odvjetnica u Splitu, Branko Baica, odvjetnik u Šibeniku, Nada Badurina, odvjetnica u Rijeci, dr.sc. Atila »okoliÊ, odvjetnik u Osijeku 10 ODVJETNIK 7-8/2012. Za zapisniËara je izabrana Milena Bjelajac, odvjetnica u Zagrebu, a za ovjerovitelje zapisnika Darko RajiÊ, odvjetnik u Poæegi i mr. Renato MartinËiÊ, odvjetnik u Labinu. Nakon pihvaÊanja Dnevnog reda ovjeren je zapisnik s prošlogodišnje Skupštine HOK-a, a zatim su se pozdravnim govorima i æeljama za uspješnim radom skupštini obratili gosti: Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda RH, i Ivan CrnËec, predstavnik Ministarstva pravosua RH. Nakon pozdravnih govora slijedilo je sveËano uruËenje plakete “dr. Ivo Politeo” s Poveljom. Ove je godine prema odluci Upravnog odbora HOK-a najviša nagrada hrvatskog odvjetništva, plaketa “dr. Ivo Politeo” s Poveljom, uruËena Corradeu de Martiniu, odvjetniku u Rimu. Plaketu je laureatu uruËio predsjednik Komore Leo Andreis zbog osobitih zasluga na unapreenju odvjetništva, u afirmaciji odvjetništva kao samostalne i neovisne sluæbe, u razvoju kolegijalnih odnosa izmeu odvjetnika te u podizanju uloga odvjetništva u zemlji i inozemstvu. Nakon uruËenja plakete slijedio je govor predsjednika Lea Andreisa i izbor Izborne komisije. U svom obraÊanju Skupštini, predsjednik Andreis istaknuo je kako je u proteklih šest godina njegova mandata mnogo toga uËinjeno, ali dosta i nije. Naglasio je kako je ugled odvjetništva u Hrvatskoj porastao i iskazao vjeru da Êe i novi predsjednik postiÊi još više. Ono što ga je najviše smetalo je izostanak interesa veÊeg broja kolega da se ukljuËe u rad Komore, kako bi se postigli još bolji rezultati. Apelirao je i za veÊim angaæmanom pisanja struËnih Ëlanaka za Ëasopis “Odvjetnik”. Predsjednik Andreis zahvalio je svim hrvatskim odvjetnicima, suradnicima iz Izvršnog i Upravnog odbora, te djelatnicima HOK-a, pogotovo poslovnoj tajnici Biserki Barac. Na kraju govora predsjednik Andreis iskazao je potporu novom predsjedniku Robertu Travašu i naglasio kako i dalje oËekuje da Êe u redovima hrvatskog odvjetništva vladati Ëisti obraz, poštenje, Ëast i vrhunski profesionalizam.” Siguran sam da Êe Hrvatska odvjetniËka komora nastaviti istim putem kojim ide od svojeg poËetka. Dakle, nastavit Êe se boriti za najveÊu moguÊu mjeru zaštite prava i interesa naših graana i dakako naših stranaka. Nastavit Êe se boriti da svi u ovoj dræavi shvate kako su graani Hrvatske zapravo središnji interes svih nas koji radimo u okviru pravosua. Siguran sam da Êe novi predsjednik unijeti još više æustrine u rad i akcije Komore, a ja mu osobno obeÊajem da Êu mu biti pri ruci kad god me bude trebao”. Nakon govora predsjednika Andreisa, odabrana je Izborna komisija od 9 Ëlanova: Ranko PelicariÊ, odvjetnik u Zagrebu, Berislav ŽivkoviÊ, odvjetnik u Zagrebu, Saša Žarkovac, odvjetnik u Rijeci, Zoran DeliÊ, odvjetnik u Splitu, Ana Vrsaljko, odvjetnica u Zagrebu, Mario KlokoËovnik, odvjetnik u Zagrebu, Mila Mikecin MišetiÊ, odvjetnica u Zagrebu, Željko ŽivkoviÊ, odvjetnik u Šibeniku, te Dubravko MarjanoviÊ, odvjetnik u Osijeku. Potom su predstavnici hrvatskog odvjetništva na Skupštini raspravljali o godišnjim izvješÊima predsjednika Komore, glavnog tajnika, blagajnika, te disciplinskih tijela Komore koja su prihvaÊena. Iz izvješÊa glavnog tajnika razvidno je kako je u razdoblju od 4. lipnja 2011. do 7. srpnja 2012 u Imenik odvjetnika upisano 262 osobe, dok je 125 odvjetnika brisano, tako da je danas u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetniËke komore upisano 4197 odvjetnika, s time da je upisano 193 odvjetniËkih društava i 238 zajedniËkih odvjetniËkih ureda. Posebno su zanimljivi podaci iz podnesenih izvješÊa koja se odnose na besplatnu pravnu pomoÊ temeljem Ël. 21. Zakona o odvjetništvu. U ovoj su godini zaprimljene 1023 molbe za besplatnu pravnu pomoÊ, od toga 258 za uzdræavanje djece. Pozitivno je riješeno 622 sluËajeva imenovanjem odvjetnika koji besplatno zastupaju stranku. Odbijeno je 320 molbi, a ostali predmeti se nalaze u fazi rješavanja. Valja naglasiti da od 1. prosinca 2006. Komora osigurava besplatnu pravnu pomoÊ u svim predmetima uzdræavanja u kojima pravo na uzdræavanje ostvaruju malodobne osobe bez obzira na imovinske prilike roditelja. Komora takoer osigurava besplatnu pravnu pomoÊ azilantima i romskoj zajednici u Ëetiri æupanije (Meimurskoj, Brodsko-posavskoj, Primorsko-goranskoj i Gradu Zagrebu) u ostvarivanju statusnih prava bez obzira na imovinske prilike i unatoË Ëinjenici da je na snagu stupio Zakon o besplatnoj pravnoj pomoÊi. Od meunarodnih aktivnosti istiËe se rad predstavnika Komore u VijeÊu odvjetniËkih komora EU (CCBE), Konferenciji Meunarodne unije odvjetnika (MUA) i Kongresu Meunarodne odvjet- IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE niËke komore (IBA). Hrvatska odvjetniËka komora potpisala je ugovore o suradnji s OdvjetniËkom komorom Izraela, OdvjetniËkom komorom Hong Konga, OdvjetniËkim komorama Milana i Rima, NjemaËkom saveznom odvjetniËkom komorom te Komorom baristera Republike Irske. Podnesena su i izvješÊa o radu Višeg disciplinskog suda, Disciplinskog tuæiteljstva, te Disciplinskog suda Hrvatske odvjetniËke komore. Tako je Viši disciplinski sud u 2012. godini zaprimio 51 predmeta, od kojih je u radu još 13, a riješeno je 38. Disciplinsko tuæiteljstvo je u ovom razdoblju zaprimilo 122 prijave, a riješene su 32. Ukupno je Disciplinski sud u zadnjih godinu dana riješio 146 predmeta, od kojih se dio odnosi na prethodne godine. Disciplinski sud trenutno radi na 138 predmeta. U navedenom su razdoblju donesene sljedeÊe disciplinske odluke: ukor-13; novËane kazne-30; bezuvjetni gubitak prava na obavljanje odvjetništva-7; oslobaajuÊe-12. Radi se samo o dijelu statistike s obzirom da je odreeni broj predmeta završio odbaËajem ili obustavom postupka iz procesnih razloga. Na Izbornoj skupštini za predsjednika Komore izabran je Robert Travaš, za predsjednika Višeg disciplinskog suda izabrana je Ljiljana Jedvaj Peterlin; za predsjednika Disciplinskog suda izabran Leo Andreis, predsjednik HOK-a do 7.7.2012. HOK 7.7.2012., veliki odaziv Ëlanova na Izbornoj skupπtini HOK-a IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 11 uz imena naših kolega, dosadašnjih predsjednika Komore, koji su kontinuirano u svim razdobljima duge povijesti Komore dali svoj ogroman doprinos neovisnosti i razvoju hrvatskog odvjetništva. Sve ciljeve koji su pred nama ostvarit Êemo jedino uz nastavak materijalne neovisnosti Komore i uz maksimalni angaæman predsjednika i Ëlanova Upravnog i Izvršnog odbora Komore. Apeliram na naše kolege da se ukljuËe u rad Komore, bilo kroz radne grupe za pojedine grane prava, bilo kroz struËne Ëlanke i rasprave u Ëasopisu “Odvjetnik” ili na bilo koji drugi konstruktivan naËin.” Nakon Skupštine odræane su konstitutivne sjednice Upravnog i Izvršnog odbora Hrvatske odvjetniËke komore. U Upravni odbor Hrvatske odvjetniËke komore izabrani su: Robert Travaš, Leo Andreis, Marijan HanæekoviÊ, Ranko PelicariÊ, Ognjen Frangeš, Branko Baica, Mladen KlasiÊ, Maroje Matana, Zoran VukiÊ, Ingrid MohoviËiÊ-GjankoviÊ, Hrvoje KovaË, Marijo KaznaËiÊ, Anton Etinger, Nenad Mamula, Dubravko MarjanoviÊ, Marijan Bruketa, Nada Badurina, Dragan CrnkoviÊ, Marin MrkliÊ, mr.sc. Andreja Fileš-RuæiÊ, Stjepan ŠporËiÊ, Drago ToliÊ, Mario JankoviÊ, Antun StupareviÊ, Želimir BrozoviÊ, Zdenka Monterisi, Toni VukiËeviÊ, Dario Budimir, Igor Hrabar, Josip EÊimoviÊ, SreÊko IliÊ, Ivan Kobaš, Matija PotoËnjak, Mladen SuËeviÊ, Ana Vrsaljko, Berislav ŽivkoviÊ i Maro Konjuh. U Izvršni odbor izabrani su: Robert Travaš, predsjednik HOK-a, Branko Baica, dopredsjednik, Mladen KlasiÊ, dopredsjednik, Maroje Matana, dopredsjednik, Zoran VukiÊ, dopredsjednik, Marijan HanæekoviÊ, blagajnik, Ingrid MohoviËiÊGjankoviÊ, glavni tajnik, Leo Andreis, bivši predsjednik, Mario JankoviÊ, predsjednik OZ Zagreb. Kao i svake godine, druæenje sudionika Skupštine nastavljeno je u restoranu “Okrugljak” do kasnih poslijepodnevnih sati. IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE Ovogodiπnji dobitnik plakete “dr. Ivo Politeo” s Poveljom Corrado De Martini, odvjetnik u Rimu je Ante ŽupiÊ, a za Disciplinskog tuæitelja Komore izabran je Alen JakoboviÊ. Robert Travaš, novoizabrani predsjednik Hrvatske odvjetniËke komore u svom govoru je naglasio: “Ovu kandidaturu doæivljavam kao izuzetnu Ëast i priznanje struke, a to je priznanje koje najviše znaËi, ali obvezuje i traæi opravdanje angaæmanom i trudom na dobrobit odvjetništva.... Zadnjih šest godina ukljuËen sam u rad Komore kao Ëlan Upravnog odbora, a zadnje tri godine i kao predsjednik OdvjetniËkog zbora Zagreb i dopredsjednik Komore. U svim vremenima, pa tako i sada, Komora se nalazila u razliËitim situacijama u kojima je trebalo oËuvati neovisnost odvjetništva i unapreivati rad odvjetnika. Svi su dosadašnji predsjednici Komore i brojne druge kolege dali svoj odgroman doprinos tome cilju i na tome im iskreno zahvaljujem, a posebno predsjedniku Leu Andreisu Ëiji sam rad pratio i u njemu sudjelovao zadnjih šest godina. »ast je i velika obveza biti Na izbornim skupštinama odvjetniËkih zborova za predsjednike su izabrani: OZ Bjelovar OZ Dubrovnik OZ Istre OZ Karlovac OZ Osijek OZ Poæega OZ Sisak OZ Splitsko-dalmatinske æupanije OZ Varaædin OZ Vukovarsko-srijemske æupanije OZ Zadarske æupanije OZ Zagreb OZ Županije brodsko-posavske RijeËki OZ 12 ODVJETNIK 7-8/2012. Hrvoje KovaË Marijo KaznaËiÊ Anton Etinger Nenad Mamula Dubravko MarjanoviÊ Marijan Bruketa Dragan CrnkoviÊ Marin MrkliÊ mr.sc. Andreja Fileš-RuæiÊ Stjepan ŠporËiÊ Drago ToliÊ Mario JankoviÊ Antun StupareviÊ Nada Badurina »lanovi Izvršnog odbora Hrvatske odvjetniËke komore za mandatno razdoblje od 2012. doODVJETNI»KE 2015. godine KOMORE IZ HRVATSKE Robert Travaš Branko Baica Mladen KlasiÊ Maroje Matana Zoran VukiÊ Ingrid MohoroviËiÊ-GjankoviÊ Marijan HanæekoviÊ Leo Andreis Mario JankoviÊ predsjednik dopredsjednik dopredsjednik dopredsjednik dopredsjednik glavni tajnik blagajnik Ëlan, bivši predsjednik Ëlan, predsjednik OZ Zagreb »lanovi Upravnog odbora HOK-a za mandatno razdoblje od 2012. do 2015. utvreni na Izbornoj godišnjoj skupštini HOK-a od 07. srpnja 2012. Robert Travaš Branko Baica Mladen KlasiÊ Maroje Matana Zoran VukiÊ Ingrid MohoroviËiÊ-GjankoviÊ Marijan HanæekoviÊ Mario JankoviÊ Leo Andreis Ranko PelicariÊ Ognjen Frangeš Hrvoje KovaË Marijo KaznaËiÊ Anton Etinger Nenad Mamula Dubravko MarjanoviÊ Marijan Bruketa Nada Badurina Želimir BrozoviÊ Dragan CrnkoviÊ Marin MrkliÊ Zdenka Monterisi, Sran BrajeviÊ Toni VukiËeviÊ, Zoran Mimica mr.sc. Andreja Fileš-RuæiÊ Stjepan ŠporËiÊ Jasminka MandiÊ Drago ToliÊ Antun StupareviÊ Dario Budimir, Igor Hrabar Josip EÊimoviÊ, SreÊko IliÊ Ivan Kobaš, Matija PotoËnjak Mladen SuËeviÊ, Ana Vrsaljko Berislav ŽivkoviÊ Maro Konjuh, odvj. vjeæb. predsjednik dopredsjednik i predsjednik OZ Šibenik dopredsjednik i predsjednik OZ Zupanije koprivniËko-krizevaËke dopredsjednik dopredsjednik glavni tajnik blagajnik, izabrani predst. Komore pri IBA Ëlan IO, predsjednik OZ Zagreb Ëlan IO, bivši predsjednik nacionalni potpredsjednik MUA-e i izabrani predstavnik Komore pri CCBE-u predsjednik Komisije za meunarodnu suradnju HOK-a predsjednik OZ Bjelovar predsjednik OZ Dubrovnik predsjednik OZ Istre predsjednik OZ Karlovac predsjednik OZ Osijek predsjednik OZ Poæega predsjednica RijeËkog OZ Ëlan RijeËkog OZ predsjednik OZ Sisak predsjednik OZ Splitsko-dalm. æupanije zamjenici zamjenici predsjednica OZ Varaædin predsjednik OZ Vukovarsko-srijemske æupanije zamjenik predsjednik OZ Zadarske æupanije predsjednik OZ Županije brodsko-posavske OZ Zagreb OZ Zagreb OZ Zagreb OZ Zagreb OZ Zagreb predsjednik UOV Disciplinska tijela HOK-a za mandatno razdoblje od 2012. do 2015. izabrana na Izbornoj godišnjoj skupštini HOK-a od 07. srpnja 2012. Ljiljana Jedvaj-Peterlin, odvjetnica u Koprivnici, izabrana je za predsjednicu Višeg disciplinskog suda HOK-a. Ante ŽupiÊ, odvjetnik u Zagrebu, izabran je za predsjednika Disciplinskoga suda HOK-a. Alen JakoboviÊ, odvjetnik u Osijeku, izabran je za disciplinskog tuæitelja HOK-a. IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 13 Govor odvjetnika Corradea De Martinija prilikom dodjele Plakete “dr. Ivo Politeo” s Poveljom IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE PoËašÊen sam i dirnut što mi je dodijeljena ova nagrada. Svjestan sam da dodjela nagrade Ivo Politeo predstavlja jedan od najvaænijih dogaaja u mojoj odvjetniËkoj karijeri, moæda i najvaæniji. I to je upravo zbog Ëinjenice što je ova nagrada nazvana po Ivi Politeu, velikom odvjetniku i velikom borcu za ljudska prava. Znam da za hrvatske odvjetnike Ivo Politeo nije samo veliki odvjetnik. On je takoer i “ikona” pravne profesije. Za vrijeme svoje odvjetniËke karijere u svojim pravnim tekstovima, u svom radu - koji je obavljao i na meunarodnoj razini - Politeo je uvijek naglašavao - rijeËju i djelom - da je uloga odvjetnika braniti ËovjeËanstvo, te štititi slobodu, kao i temeljna ljudska prava. Danas, nakon bezbroj meunarodnih Deklaracija i Konvencija u posljednjih šezdeset godina, i više je nego jednostavno pozivati se na temeljna ljudska prava, no ne smijemo zaboraviti na one koji se Ëak i danas diljem svijeta bore kako bi ljudska prava bila više od samih rijeËi na papiru, kao ni na one kojima je cilj svojim radom pretoËiti te rijeËi u stvarnost - a koji su predmet napada, prijetnji, progona, Ëestih zatvaranja i kriviËnih osuda. Meutim, prije OpÊe deklaracije o pravima Ëovjeka iz 1948. godine, situacija je bila bitno drugaËija. Ideja da su svi ljudi jednaki i da - samo zbog Ëinjenice što æive - su nositelji nepovredivih prava sporo je napredovala. OpÊa deklaracija iz 1948. godine zamisao je onih koji su se zadnjih stoljeÊa borili za jednakost ljudi i potvrdu digniteta svakog pojedinog Ëovjeka. Ivo Politeo zauzima visoko mjesto meu tim prvacima ËovjeËanstva. Njegove biografije pokazuju da je štitio prava onih koji su bili proganjani i branio one koji su bili izvoeni pred sud iz politiËkih razloga. »ini mi se da je Ivo Politeo igrao - na najuzvišeniji i najplemenitiji naËin - ulogu za koju je sam smatrao da je tradicionalna i elementarna duænost odvjetnika: braniti slobodu i prava graana. Godine 1928. Ivo Politeo preuzeo je obranu Josipa Broza Tita, koji je bio optuæen kao terorist od diktatorskog reæima što ga je uspostavio kralj Aleksandar KaraoreviÊ. Tom je prilikom Politeo pruæio provokativnu i riskantnu obranu. NeÊu se baviti time je li Ivo Politeo u to vrijeme bio pristaša socijalizma i njegovih politiËkih i društvenih ideja. On je nesumnjivo bio Ëvrsto protiv politike koju je provodio kralj KaraoreviÊ. Kralj je ukinuo Parlament tvrdeÊi da æeli uspostaviti izravniji kontakt s ljudima. Ustav koji je proglasio doslovno je izbrisao demokraciju i uspostavio diktatorski reæim. 14 ODVJETNIK 7-8/2012. Kao što bi to danas rekli, kralj je prekršio vladavinu prava. SljedeÊe godine 1929. - kada je osnovana Hrvatska odvjetniËka komora, Ivo Politeo iskoristio je priliku kako bi jasno izrazio svoje primjedbe i ljubav prema demokraciji. Zajedno s još Ëetiri hrvatska odvjetnika za vrijeme osnivaËke skupštine Hrvatske odvjetniËke komore, Ivo Politeo sluæbeno je uputio prijedlog traæeÊi kralja da “vrati graanima njihova graanska prava”. Tom je prilikom naglasio da ukoliko ne bi u tome uspjeli, hrvatski bi odvjetnici bili krivi zbog pruæanja podrške diktaturi. Samo nekoliko minuta kasnije za vrijeme te iste skupštine, Politeo i druga Ëetiri odvjetnika koji su potpisali prijedlog, uhiÊeni su i odvedeni u zatvor. Meutim, tada se dogodilo nešto izvanredno, što je zasigurno pokazalo koliko je bila jaka strast za demokracijom i pravom hrvatskih odvjetnika, a pokazalo je i vaænost i korisnost izraæavanja pojedinËevih ideja bez straha, kao i borbe za ljudska prava. Na taj je isti dan osnivaËka skupština Hrvatske odvjetniËke komore imenovala Ivu Politea za svog prvog predsjednika. Neporeciva je istina da je, kao što je to izjavio i predsjednik Leo Andreis, Hrvatska odvjetniËka komora promicala vladavinu prava od samog poËetka. Ali bez sumnje najveÊe zasluge pripadaju Ivi Politeu zbog njegove hrabrosti i nepokolebljivog stava. Nekoliko godina kasnije, 1946. godine, Ivo Politeo preuzeo je obranu zagrebaËkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Mladi je revolucionar Josip Broz u meuvremenu postao glavni Ëovjek Jugoslavije i nije odobravao nepokolebljivu odluËnost nadbiskupa. I zaista, nadbiskup, koji se jednom prilikom suprotstavio njemaËkim okupatorima i zaštitio graane æidovske narodnosti, u to se vrijeme takoer suprotstavljao i neliberalnom pristupu novoroenog komunistiËkog reæima. Ivo Politeo bio je još jednom spreman boriti se za slobodu i prava svakog graanina. Stoga je Ivo Politeo izvrstan uzor svima nama. A stavljanje moga imena uz njegovo ispunjava me iznimnom ËašÊu i ponosom. Meutim, postoji još jedan dogaaj u æivotu Ive Politea koji me, po mom mišljenju, dovodi još bliæe njemu. Ranih pedesetih godina Politeo je bio vrlo aktivan u Meunarodnoj uniji odvjetnika (Union Internationale des Avocats -UlA), Ëiji sam ponosni predsjednik bio 2009.-2010. godine. Godine 1954. slijedom imenovanja od UIA, Politeo je predao prijedlog “Kodeksa profesionalnog ponašanja” na kongresu u Bruxellesu. O tekstu se raspravljalo, ali nije odmah podræan. Tada nije više bio ni usvojen, moæda i zbog Politeove smrti nedugo nakon toga. Bilo je teško pronaÊi taj tekst zbog vremena koje je od tada proteklo. Znam da je gosp. Ognjen Franges pronašao primjerak na hrvatskom jeziku. Uspio sam pronaÊi zapisnik sa skupštine za vrijeme koje je Ivo Politeo predstavio tekst, i zadovoljstvo mi je povjeriti primjerak toga zapisnika Hrvatskoj odvjetniËkoj komori. Prijedlog pokriva osnove pravila ponašanja odvjetnika; od Ëuvanja profesionalne tajne, stroge zabrane sukoba interesa, obaveze struËnosti i neprestanog obrazovanja, stroge zabrane sporazuma pactum de quota litis , pa do odanosti i integriteta. ImajuÊi na umu duh tog prijedloga, taj je tekst zasigurno trebao predstavljati etiËki kodeks za svakog odvjetnika na svijetu, ne samo u Jugoslaviji ili za Ëlanove UIA. Uvjeren sam da je trenutaËno razvoj jedinstvenog Kodeksa za sve odvjetnike na svijetu postao glavni prioritet. I to zbog nekoliko razloga. Nagli rast trgovine u globaliziranom svijetu znaËi da se odvjetnici moraju susretati s potpuno novim problemima. MoguÊnost i nuænost zastupanja klijenta u prekograniËnim ugovornim pregovorima ili sporovima sa suparnicima strancima postale su vrlo Ëesta realnost svakog odvjetnika, a ne samo “meunarodnih” ili višejeziËnih odvjetniËkih društava. Stoga je svaki odvjetnik, kada je pozvan pruæiti pomoÊ ili savjet izvan svoje zemlje, suoËen s istim osnovnim deontološkim problemom: koja se pravila ponašanja moraju uzeti u obzir, pravila njegove/njezine zemlje ili pravila zemlje domaÊina koja mogu biti potpuno razliËita od onih u njegovoj/njezinoj zemlji? Meutim postoji i drugi - puno vaæniji - razlog za stvaranje jedinstvenog EtiËkog kodeksa. Danas smo u cijelom svijetu svjedoci izravnog napada na pravnu profesiju. Ne samo da su vlade u razliËitim zemljama Europe ali i drugdje uvele nove zakone kojim su umanjile podruËje neovisnosti i samostalnosti pravne struke, u nekim sluËajevima i drastiËno, veÊ su i više od jedne meunarodne organizacije samostalno na sebe preuzele ureivanje pruæanja pravnih usluga. I Svjetska trgovinska organizacija i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj zapoËeli su proces savjetovanja i studijskih programa s ciljem stvaranja meunarodnog sustava propisa koji ureuju profesionalni rad odvjetnika. U Europi, kao što znate, uloga je OpÊe uprave za konkurentnost Europske unije zauzimanje za znaËajnu liberalizaciju pristupa pravnoj struci kao i profesionalnih aktivnosti struke. Rizik je tih aktivnosti gubitak temeljnih vrijednosti naše profesije. Svrha je svih ovih inicijativa postiÊi bitno sniæavanje troškova profesionalnog rada u uvjerenju - koje smatramo potpuno pogrešnim - da liberalizacija sama po sebi moæe poveÊanjem konkurentnosti meu odvjetnicima dovesti do smanjenja troškova. NaËelo da Êe potpuna konkurentnost potpomognuta deregularizacijom opÊenito dovesti do smanjenja troškova, te tako biti korisna Ëitavom IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE Corrado De Martini: “Ukoliko æelimo braniti pravnu struku kao što je poznajemo i provodimo danas, nuæno je usmjeriti pozornost na posebnu prirodu pravne struke koja je u osnovi okarakterizirana kao disciplinirana (i “samodisciplinirana”) etiËkim propisima i pravilima ponašanja koja su tipiËna i posebna samo našoj profesiji.” društvu, predstavlja jednu od najoËiglednijih manifestacija prevladavajuÊeg trgovinskog karaktera koje je preuzelo današnje globalizirano društvo. Meutim naše je stajalište da se pravna profesija ne moæe svesti na obiËno pruæanje usluga, te da se struËnost i povjerenje svakog odvjetnika ne moæe mjeriti iskljuËivo na temelju troškova njegove/ njezine usluge. Ukoliko æelimo braniti pravnu struku kao što je poznajemo i provodimo danas, nuæno je usmjeriti pozornost na posebnu prirodu pravne struke koja je u osnovi okarakterizirana kao disciplinirana (i “samodisciplinirana”) etiËkim propisima i pravilima ponašanja koja su tipiËna i posebna samo našoj profesiji. EtiËki propisi koji ureuju našu profesiju, a koji su sliËni u svim pravnim tradicijama, oznaËavaju razliku izmeu odvjetnika i drugih profesionalaca. Ovi su propisi glavno jamstvo zaštite naših klijenata i Ëuvanja njihovih sloboda i interesa. Kako bi se nosili s globalizacijom i potvrdili našu posebnost kao odvjetnici, postalo je nuæno uskladiti nekoliko postojeÊih etiËkih kodeksa s ciljem pruæanja globalnog odgovora na globalni problem. Ivo Politeo izvrsno je poËeo taj posao, a naša je zadaÊa da ga zakljuËimo. IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 15 USTAVNA TUŽBA USTAVNI SUD RH Varšavska 3 10 000 Zagreb IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE U Zagrebu, 05.06.2012. Podnositelj ustavne tuæbe: - I/ mr.sc. Tin MatiÊ, odvjetnik iz Zagreba, Vlaška 95, OIB: 01425764139 - II/ Hrvatska komora XXXXX, Ulica grada Vukovara 271, Zagreb OIB: 85986018932 zastupano po predsjedniku Tomislavu ∆urkoviÊu, OIB: 23269084809 Osporavani akt - Rješenje Upravnog suda u Rijeci od 24.05.2012.g., posl. br. UsI-231/12 USTAVNA TUŽBA Protiv Rješenja Upravnog suda u Rijeci od 24.05.2012., posl. br. UsI-231/12 2x PunomoÊ pod A Dokumentacija pod B Podnositelj ustavne tuæbe podnosi ovu tuæbu temeljem Ëlanka 62. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH (NN 49/2002-ProËišÊeni tekst) radi osporavanja Rješenja Upravnog suda u Rijeci od 24.05.2012.g. posl . br. UsI-231/12 , a kojim se rješenjem se uskraÊuje zastupanje II/ podnositelju - Hrvatskoj komori XXXXX po I/ podnositelju mr.sc. Tinu MatiÊu, odvjetniku iz Zagreba, Vlaška 95 DOKAZ: Preslik rješenja, ovjeren po javnom biljeæniku. Navedenim Rješenjem Upravnog suda u Rijeci povrijeeno je pravo I/ podnositelja ustavne tuæbe kao odvjetnika upisanog u imenik odvjetnika Hrvatske odvjetniËke komore kao i ostalih odvjetnika u RH da osiguraju svakome pravnu pomoÊ, zajamËeno Ël. 27. Ustava Republike Hrvatske kao i pravo II/ podnositelja na praviËno suenje zajamËeno Ëlankom 29. Ustava RH . Naime, I/ podnositelj je odvjetnik te kao takav slijedom Ëlanka 3. Zakona o odvjetništvu (NN 9/94) smiju pruæati sve oblike pravne pomoÊi, a osobito davati pravne savjete,- sastavljati isprave (ugovore, oporuke, izjave i dr.), sastavljati tuæbe, æalbe, prijedloge, zahtjeve, molbe, izvanredne pravne lijekove i druge podneske, te zastupati stranke. Isto tako se napominje kako se pruæanjem pravne pomoÊi u Republici Hrvatskoj kao zanimanjem smiju baviti samo odvjetnici,dok Profesori i docenti pravnih fakulteta za nagradu smiju samo davati pravne savjete i mišljenja dok druge oblike pravne pomoÊi ne mogu pruæati. Obzirom da je I / podnositelj odvjetnik to je isti slijedom Ëlanka 3. Zakona o odvjetništvu (NN 9/94) 16 ODVJETNIK 7-8/2012. kao i temeljem punomoÊi kojom ga predsjednik Hrvatske komore XXXXX g. Tomislav ∆urkoviÊ dipl.ing.arh. ovlašÊuje na zastupanje Hrvatske komore XXXXX u upravnom sporu tuæitelja Tješimira Drezge iz Rijeke vs Hrvatska komora XXXXX, posl. br. UsI-231/12, pristupio dana 24.05.2012.g. na roËište zakazano u navednom predmetu pred Upravnim sudom u Rijeci. Posebno se istiËe kako je predsjednik Hrvatske komore aritekta g. Tomislav ∆urkoviÊ upisan kao zakonski zastupnik Hrvatske komore XXXXX u sudski registar trgovaËkih društava Republike Hrvatske te je kao takav i ovlašten izdati I/ podnositelju ustavne tuæbe punomoÊ za zastupanje. DOKAZ: uvid u zapisnik s roËišta uvid u punomoÊ za zastupanje uvid u izvadak iz sudskog registra za Hrvatsku komoru XXXXX Nadalje se napominje kako je Upravni sud u Rijeci Rješenjem od 24.05.2012.g. posl. br. UsI231/12 uskratio odvjetniku Tinu MatiÊu kao I/ podnositelju ustavne tuæbe pravo na zastupanje Hrvatske komore XXXXX (ovdje II/ podnositelj) kao tuæenika u predmetnom upravnom sporu. DOKAZ: uvid u predmetno Rješenje uvid u zapisnik s roËišta od 24.05.2012.g. Navodi se kako je u obrazloæenju pobijanog rješenja navedeno kako je Upravni sud Rijeka uskratio zastupanje Hrvatskoj komori XXXXX po odvjetniku mr.sc. Tinu MatiÊu jer prema tumaËenju Suda iz odrebe Ëlanka 20. st. 3. Zakona o upravnim sporovima (NN 20/10) proizlazi kako tuæenika u upravnom sporu ne moæe zastupati odvjetnik, a da iz odredbe Ël. 21. ZUS-a proizlazi kako je osoba ovlaštena za zastupanje tuæitelja i zainteresirane osobe zakonski zastupnik, zajedniËki predstavnik i opunomoÊenik. Stoga smatra sud, tuæenika u upravnim sporovima ne moæe zastupati odvjetnik. Navodi se kako odredba Ëlanka 20. St. 2. ZUS-a glasi: “Za tuæenika radnje u sporu moæe poduzimati sluæbena osoba javnopravnog tijela koja je donijela ili propustila donijeti odluku, postupila ili propustila postupiti te druga osoba odreena propisima o unutarnjem ustrojstvu javnopravnog tijela. Za poduzimanje radnji u sporu Ëelnik tuæenika moæe ovlastiti drugu sluæbenu osobu javnopravnog tijela. Tijela dræavne uprave i druga dræavna tijela po punomoÊi Ëelnika moæe zastupati dræavno odvjetništvo”, dok Ëlanak 21 ZUS-a glasi: “Osoba ovlaštena za zastupanje tuæitelja i zainteresirane osobe u sporu je zakonski zastupnik, zajedniËki predstavnik i opunomoÊenik. Osoba ovlaštena za zastupanje duæna je pri prvoj radnji u sporu podnijeti dokaz o ovlasti za zastupanje stranke”. Napominje se kako Ëlanak 20. St. 3. ZUS- a nikako ne navodi da tuæenika ne bi mogli zastupati odvjetnici te Upravni sud u Rijeci pogrešno tumaËi predmetnu odredbu Ël. 20 Zus-a na naËin da smatra da tuæenike u upravnim sporovima ne moæe zastupati odvjetnik jer to nije izriËito navedeno u predmetnoj odredbi. Napominje se kako predmetna odredba navodi koje sluæbene osobe u tuæeniku ili ovlaštene propisima o unutarnjem ustrojstvu javnopravnog tijela mogu poduzmati radnje u upravnim sporovima za tuæenika bilo izravno bilo putem punomoÊnika dok pravo odvjetnika na pruæanje pravne pomoÊi (u što ulazi zastupanje stranaka pred sudom) proizlazi iz Zakona o odvjetništvu te stoga nije potrebno izriËito navoditi da su odvjetnici ovlašteni zastupati tuæenike i tuæitelje u upravnim sporovima!!. Napominje se kako slijedom Statuta Hravtske komore XXXXX (NN 131/10) kao i daljnim odredbama o unutranjem ustrojstvu predsjednik Hrvatske komore XXXXX ima pravo zastupati Komore (te je njezin zakonski zastupnik) te ima pravo i moguÊnost prenijeti ovlaštenje za zastupanje putem punomoÊi na drugu osobu. Stoga odvjetnik kojem je predsjednik izdao valjanu punomoÊ za zastupanje Hrvatske komore XXXXX ( a što je ovdje sluËaj!) moæe i mora moÊi zastupati u upravnim sporovima. Nadalje se æeli ukazati na nelogiËnost i nejasnoÊe na koje odvjetnici nailaze pri zastupanju u upravnim sporovima. Isto tako se napominje kako je i zamjenici odvjetnika mr.sc. Tina MatiÊa, odvjetnica Nada Badurina iz Rijeke Upravni sud u Rijeci u predmetnom sporu, posl. br. UsI-231/12 dopustio da zamijeni odvjetnika Tina MatiÊa kao punomoÊnika tuæenika , a na temelju dostavljene zamjeniËke punomoÊi te je poziv za raspravu Upravni sud u Rijeci i dostavljao punomoÊniku tuæenika (Hrvatske komore XXXXX) odvjetniku Tinu MatiÊu. IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE DOKAZ: uvid u zapisnik s roËišta odræanog dana 05.04.2012.g. uvid u poziv od 12.03.2012.g. Iz gore navednoga je jasno kako Upravni sud u Rijeci prvotno smatra da odvjetnik mr.sc. Tin MatiÊ moæe zastupati Hrvatsku komoru XXXXX i dopuπta da istog na roËištu pred Upravnim sudom u Rijeci posl. br. UsI-231/12, temeljem zamjeniËke punomoÊi zamijeni na roËištu kolegica Nada Badurina iz Rijeke te potom uskraÊuje istom pravo na zastupanje. Stoga je sasvim jasno kako je navedenim Rješenjem Upravnog suda u Rijeci povrijeeno pravo I/ podnositelja ustavne tuæbe kao odvjetnika upisanog u imenik odvjetnika Hrvatske odvjetniËke komore da osigurava svakome pravnu pomoÊ Osim navedene povrede Rješenjem Upravnog suda u Rijeci od 24.05.2012.g. posl. br. UsI-231/12 povrijeeno je II/ podnositelju pravo na praviËno suenje zajamËeno Ëlankom 29 Ustava RH . Naime, sluæbena osoba javnopravnog tijela koja je donijela ili propustila donijeti odluku povodom koje je pokrenut upravni spor te koja je ovlaštena poduzimati radnje u upravnom sporu za tuæenika ne mora biti i niti nije nuæno pravnik! Isto tako se navodi kako za poduzimanje radnji u sporu Ëelnik tuæenika moæe ovlastiti drugu sluæbenu osobu javnopravnog tijela, koja takoer ne mora biti pravnik ukoliko pravnik nije zaposlen u tuæeniku, što u pravilu i nije te te drugu osobu odreenu propisima o unutarnjem ustrojstvu javnopravnog tijela iz Ël. 20. st. 3. koja takoer ne mora biti pravnik. Stoga se pobijanom odlukom Upravnom suda u Rijeci, a koju Sud temelji na svom-pogrešnom tumaËenju Ël. 20. st. 3. ZUS-a otvara moguÊnost da tuæenike u upravnom sporu zastupaju osobe koje nisu pravnici, te onemoguÊuje tuæenika da ga zastupa pravnik ( u sluËaju da u tuæeniku nema zaposlenih pravnika, što je takoer moguÊe!) te na takav naËin tuæenika stavi u nepovoljniji poloæaj u upravnom sporu jer ga ne moæe zastupati kvalificirana osoba. Ovo naroËito ukazuje na nejednakost pravne pozicije tuæitelja i tuæenika u upravnom sporu. Navedenim postupanjem se otvara moguÊnost da tuæitelja u upravnom sporu zastupa odvjetnik kao osoba koja poznaje upravni postupak i upravno sudovanje dok s druge strane, sluæbena osoba koja je donijela pobijani akt, u veÊini sluËajeva referent nepravnik koji nije upoznat sa Zakonom o upravom sporu zastupa tuæeno tijelo u upravnom sporu. Posebno se æeli istaknuti kako se tijekom upravnog spora kao i drugim sudskim postupcima prije donošenja presude sud treba svakoj stranci dati moguÊnost izjasniti da se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim Ëinjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora. IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 17 Sluæbena osoba koja je donijela pobijani akt ili osoba zaposlena u tuæeniku kao neuka stranka neÊe se znati sluæiti svojim procesnim ovlaštenjima kao i oËitovati se o svim Ëinjenicama i dokazima iznesenim tijekom postupka jer tuæeniku za razliku od tuæitelja nije dana moguÊnost da ga u upravnom sporu pred Upravnim sudom kao opunomoÊenik zastupa odvjetnik. Slijedom navednoga jasno je da je pobijanim Rješenjem II/ podnositelju povrijeeno ustavom zajamËeno pravo na praviËno suenje dok je I/ podnositelju ustavne tuæbe povrijeeno pravo da osigura svakome pravnu pomoÊ, zajamËeno Ël. 27. Ustava Republike Hrvatske Stoga se predlaæe da Ustavni sud RH ovu tuæbu usvoji te da Rješenje Upravnog suda u Rijeci od 24.05.2012.g. posl. br: UsI-231/12 ukine odnosno da vrati predmet na ponovni postupak pred Upravni sud u Rijeci u kojem Êe postupku Upravni sud u Rijeci dopustiti tuæeniku zastupanje po odvjetniku mr.sc. Tinu MatiÊu. Podnositelji ustavne tuæbe po punomoÊniku. IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE Madrid, 14.,15. i 16.6.2012. IzvješÊe s “Madridskog sastanka” Mladen KlasiÊ, dopredsjednik HOK-a 18 ODVJETNIK 7-8/2012. Prema odluci Upravnog odbora HOK-a, nazoËio sam i predstavljao HOK na “Madridskom sastanku” u organizaciji OdvjetniËke komore Madrida dana 14.,15. i 16. lipnja 2012. godine. Prije svega æelim iznijeti nekoliko napomena o domaÊinu, Madridskoj odvjetniËkoj komori, a radi uvida o kakvoj je organizaciji rijeË. Madridska odvjetniËka komora obuhvaÊa viπe od 60.000 Ëlanova, a svoju povijest biljeæi od dana 15. srpnja 1596. godine kada kralj Filip II. od Španjolske dodjeljuje Kraljevski akt kojim je ustanovljen “Ordenanzas de la CongregacioÃn Hermandad y de los Abogados de la Villa y Corte” Ëime je nastala preteËa Madridske odvjetniËke komore (Ilustre Colegio de Abogados de Madrid), tako da ta Komora ima neprekidnu tradiciju još od 1596. godine. Rad konferencije odvijao se u tri dijela i to u panel diskusijama s temama: “Sloboda poslovnog nastana i pruæanja usluga”, “Angaæman odvjetnika u gubitku posla” te “Supernacionalni sustav pravosua i arbitraæe u Africi”. Sudjelovao sam u radu prva dva navedena panela, a na prvom sam danu kao uvodniËar iznio izlaganje u skladu s govorom koji je za tu prigodu pripremio predsjednik HOK-a Leo Andreis. Ostali uvodniËari bili su Rafaelle Avolio, glavni tajnik Mediteranske unije odvjetniËkih komora, Oscar Cruz Barney ,predsjednik OdvjetniËke komore Meksika,Jose Maria Davo, bivši predsjednik CCBE-a, Niza M.Motola, predstavnica AmeriËke odvjetniËke komore, Paul O’Higgins, predsjednik Irske odvjetniËke komore, Antonio Platas Tasen- de, predsjednik OdvjetniËke komore La Corune i Hadi Shalluf, predstavnik OdvjetniËke komore Tripolija. Susret je otvorio Antonio Hernandez-Gil, predsjednik Madridske odvjetniËke komore. Nakon prvog panela odræana je sveËanost “Dana novih odvjetnika” u okviru koje su potpisani sporazumi Madridske odvjetniËke komore s Komorom Milana te organizacijom CIB-a (International Conference of Bar Associations with a Common Legal Tradition). UvodniËari drugog panela bili su Beatriz Martorello, bivša predsjednica AmeriËke odvjetniËke komore, Jean-Marie Burguburu, bivši predjednik Komore Pariza, Tanja Jussila, predsjednica Meunarodne udruge mladih odvjetnika, Laszlo Reti, predsjednik OdvjetniËke komore Budimpešte. U radu panela sudjelovalo je viπe od 200 sudionika iz dvadesetak zemalja. Sastanak je završen sveËanom veËerom mnogobrojnih sudionika i uzvanika u Casino de Madrid. Želio bih naglasiti da su me domaÊini vrlo srdaËno primili te su zahvalili na sudjelovanju i uvodnom izlaganju. Nadalje, ostvario sam i brojne kontakte sa sudionicima skupa, posebice s kolegicom Nizom M. Motola, predstavnicom AmeriËke odvjetniËke komore, kolegom Joseom Mariom Davmom, bivšim predsjednikom CCBE-a, Paulom O’ Higginsom, predsjednikom Irske odvjetniËke komore, Antoniom Platasom Tasendeom, predsjednikom OdvjetniËke komore La Corune, te kolegom Laszlom Retijem, predsjednikom OdvjetniËke komore Budimpešte. U nastavku prenosimo izlaganje koje je predsjednik HOK-a Leo Andreis pripremio za konferenciju u Madridu, a koje je izloæio dopredsjednik HOK-a Mladen KlasiÊ IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE Sloboda poslovnog nastana i pruæanje usluga Dræave Ëlanice Europske unije obvezne su osigurati primjereni i potpuno nediskriminirajuÊi pravni okvir za ostvarivanje prava poslovnog nastana, bez neopravdanih ograniËenja radi nesmetanog pruæanja usluga na teritoriju svih dræava Ëlanica. Pravo poslovnog nastana i sloboda pruæanja usluga jedna je od Ëetiri temeljne slobode koje omoguÊavaju djelovanje unutarnjeg træišta EU, a što se tiËe odvjetniËke profesije, i ne samo nje, to pravo vezano je uz priznavanje struËnih kvalifikacija. Regulirane profesije, kao što je to odvjetništvo, ne ulaze automatski u sustav priznavanja kvalifikacija. Kvalifikacija Êe biti priznata ako je razina struËne osposobljenosti barem jednaka razini potrebnoj u drugoj Ëlanici. Pravni okvir slobode pruæanja usluga u EU odreen je u TreÊem dijelu Ugovora o osnivanju EZ koji govori o politici Zajednice, a odnosi se na slobodu kretanja osoba, usluga i kapitala, pravo osnivanja, usluge, zajedniËka pravila o træišnom natjecanju, oporezivanju i ujednaËavanju zakona. Dakle, radi se o slobodi kretanja ljudi, robe, usluga i kapitala,a koje slobode su zajamËene Ugovorom o EZ. Osnovna naËela u vezi sa slobodom poslovnog nastana i pruæanja usluga su naËelo nediskriminacije te naËelo uzajamnog priznavanja. NaËelo nediskriminacije zabranjuje bilo kakvu diskriminaciju na osnovi nacionalne pripadnosti, što znaËi da ne smije postojati razliËiti tretman u jednakim okonostima na osnovi nacionalnosti, odnosno pripadnosti nekoj od dræava Ëlanica EU. To naËelo presudama Suda EZ prošireno je i na druge kriterije, kao npr. poput jednakosti spolova. NaËelo uzajamnog priznavanja traæi da zakonodavstvo druge dræave Ëlanice ima istovjetne uËinke onima domaÊeg zakonodavstva. To naËelo je postavljeno presudom Suda EZ iz 1979. godine u sluËaju Cassis de Dijon (predmet 120/78). Direktivom VijeÊa EEC br. 77/249 od 22. oæujka 1977. godine odvjetnicima je olakšana sloboda uËinkovitog pruæanja usluga. Tom Direktivom svaka zemlja Ëlanica mora priznati odvjetnikom bilo koju osobu koja je ostvarila pravo obavljanja svojih profesionalnih aktivnosti, dakle odvjetniËkih aktivnosti, u jednoj od dræava Ëlanica EU pod struËnim nazivom koji se koristi u zemlji Ëlanici iz koje taj odvjetnik dolazi. Aktivnosti koje se odnose na zastupanje stranaka u sudskim ili upravnim postupcima provodit Êe se u svakoj zemlji Ëlanici prema uvjetima odreenim u toj zemlji, s izuzeÊem bilo kakvog uvjetovanja prebivališta ili registracije pri strukovnoj organizaciji te zemlje. Odvjetnik koji provodi aktivnosti odvjetniËkog poziva poštivat Êe pravila profesionalnog ponašanja zemlje domaÊina, naroËito ona pravila koja se odnose na nespojivost aktivnosti koje provodi odvjetnik s provedbom ostalih aktivnosti u toj zemlji, Ëuvanju profesionalne tajne, odnosima s drugim odvjetnicima, sukobu interesa itd. Radi što lakšeg i uËinkovitijeg provoenja prije spomenute Direktive donesena je Direktiva 98/5/ EC Europskog parlamenta i VijeÊa, od 16. veljaËe 1998. godine, o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetniËke prakse u zemlji Ëlanici drugoj od one gdje se stekla kvalifikacija. Cilj te Direktive je osigurati odvjetniku profesionalnu integraciju u zemlji domaÊinu, s time da Direktiva nema namjeru mijenjati pravila koja odreuju struku u toj zemlji niti gostujuÊeg odvjetnika iskljuËiti iz primjene tih pravila. Radi se zapravo o osposobljavanju odvjetnika za ukljuËivanje u odvjetniËku struku u zemlji domaÊinu nakon potvrde da posjeduje struËno iskustvo u toj zemlji te da se omoguÊi odvjetnicima zemalja Ëlanica EU stalno obavljanje prakse u zemlji domaÊinu koristeÊi struËni naziv domicilne zemlje. Više-manje, radi se o poslovima zakljuËivanja meunarodnih transakcija u kojima se meunarodni zakoni, zakoni zajednice i zakoni zemlje domaÊina Ëesto preklapaju. Direktiva u neku ruku formalizira pristup stranog odvjetnika u zemlji domaÊinu na naËin da se mora prijaviti kod nadleænih tijela zemlje domaÊina koja Êe ga registrirati u odgovarajuÊe registre. Odvjetnik se mora predstavljati u zemlji domaÊinu pod struËnim nazivom svoje domicilne zemlje i moæe davati savjete o zakonima svoje zemlje, o zakonima Zajednice, o meunarodnim zakonima i zakonima zemlje domaÊina, a što se tiËe zastupanja na sudovima - mora se pridræavati pravila postupka koja se primjenjuju u nacionalnim sudovima. Najviši oblik ukljuËivanja stranog odvjetnika zemlje Ëlanice EU u odvjetniËki sustav zemlje domaÊina predvien je u sluËaju da odvjetnik, koji obavlja svoju praksu na stalnoj osnovi koristeÊi struËni naziv zemlje iz koje dolazi, a koji je barem tri godine u zemlji domaÊinu uËinkovito i redovito obavljao djelatnosti vezane uz zakone te zemlje, ukljuËujuÊi zakone Zajednice, nastavi u zemlji domaÊinu obavljati odvjetniËku djelatnost pod struËnim nazivom zemlje domaÊina. Potrebno je takoer reÊi da se, s obzirom na sadræaj Direktiva, a pogotovo Direktive 98/5/EC, te Direktive ne odnose na odvjetniËke vjeæbenike, a što je i stav CCBE. Obje Direktive ugraene su u Zakon o odvjetništvu Republike Hrvatske izmjeIZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 19 nama i dopunama tog Zakona iz 2008. godine. S obzirom na to da je navedena materija poznata sudionicima ovog skupa, smatram da ju nije potrebno dalje razjašnjavati, veÊ da se trebamo posvetiti problemima koji mogu nastati u primjeni pravila o slobodi poslovnog nastana i pruæanja usluga. Što se tiËe odvjetnika, po mojem mišljenju, to se prvenstveno odnosi na primjenu pravila profesionalnog ponašanja, znaËi na deontologiju odvjetniËke profesije koja je, koliko je meni poznato, u svim zemljama Ëlanicama EU, više-manje barem u osnovnim principima, regulirana na isti naËin. Direktiva obvezuje odvjetnike da poštuju pravila struke i kodeks ponašanja u zemlji domaÊinu u obavljanju odvjetniËke aktivnosti. Naravno, postavlja se pitanje što ako strani odvjetnik u zemlji domaÊinu ne poštuje navedene principe. Direktiva odreuje da Êe se u tom sluËaju primjenjivati pravila postupka, kazne i pravni lijek kako je to predvieno u zemlji domaÊinu, s time da Êe tijelo koje provodi stegovni postupak u zemlji domaÊinu o tome obavijestiti nadleæno tijelo domicilne zemlje odvjetnika o kojemu se radi. Drugo pitanje koje treba postaviti je pitanje priznavanja stranih diploma. Naravno da to pitanje ne treba postaviti za osobu koja veÊ ima priznati status odvjetnika u nekoj od zemalja Ëlanica EU. Pitanje se postavlja kada se osoba koja je dræavljanin zemlje Ëlanice EU æeli upisati u Imenik odvjetnika neke druge zemlje Ëlanice EU. U Republici Hrvatskoj postoji jedinstveni integralni petogodišnji studij prava u trajanju od pet godina, nakon koje se stjeËe akademski naziv magistra prava (mag.iur., LL.M.). Neke zemlje imaju drugaËiji sustav studiranja prava koji se moæe sastojati od dva dijela i to od trogodišnjeg studija nakon kojega se stjeËe akademski naziv unif.bacc. iur., LL.B., a nakon daljnjih dvije godine studija stjeËe se akademski naziv mag iur., LL.M. Prema sadašnjem stanju stvari, odvjetnik koji je upisan u Imenik odvjetnika zemlje Ëlanice EU, iako ima samo akademski naziv unif.bacc.iur, odnosno LL.B., mogao bi u Republici Hrvatskoj nastupati pod svojim domaÊim profesionalnim nazivom. S druge, pak, strane, osoba koja ima akademski naziv unif.bacc.iur ili LL.B., a koja nije odvjetnik u zemlji Ëlanici EU, ne bi mogla biti upisana u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetniËke komore jer nema završen petogodišnji integrirani studij pravnih znanosti. Moæda Êe se na prvi pogled Ëiniti da se radi o neravnopravnosti, dakle o povredi jednog od osnovnih prava, a to je naËelo nediskriminacije, moram reÊi da se radi o dve razliËite osnove obavljanja odvjetniËke djelatnosti. U prvom sluËaju imamo odvjetnika koji je upisan u Imenik odvjetnika zemlje Ëlanice EU, dakle od strane nadleænog tijela te zemlje priznato mu je pravo na obavljanje odvjetniËke djelatnosti. U drugom sluËaju imamo osobu koja je završila pravni studij u trajanju od tri godine i koja æeli obavljati odvjetniËku praksu u Republici Hrvatskoj, ali da prije toga nije postala odvjetnik u nekoj od zemalja Ëlanica EU. Takva osoba mora pred nacionalnim ENIC/ NARIC uredom u Republici Hrvatskoj zatraæiti priznavanje kvalifikacije u skladu s Lisabonskom konvencijom iz 1997. godine i dokumentima koji su doneseni temeljem navedene Konvencije, kao i u skladu sa Zakonom o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija Republike Hrvatske. Obzirom da je jedan od uvjeta za upis u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetniËke komore završen petogodišnji sveuËilišni studij pravnih znanosti, oËito je da takva osoba ne ispunjava uvjete za upis u Imenik odvjetnika. No, postavlja se nadalje i pitanje što ukoliko je neka osoba stekla akademski naziv unif.mag.iur. odnosno LL.M., odnosno Master of Law. I u tom sluËaju treba, barem prema stavu Hrvatske odvjetniËke komore, procijeniti o Ëemu se konkretno radi. Hrvatskoj odvjetniËkoj komori bio je upuÊen zahtjev za upis u Imenik odvjetniËkih vjeæbenika hrvatskog dræavljanina koji je u inozemstvu stekao akademski naziv Master of Law. Provjerom dokumentacije utvreno je da je aplikant zavrπio trogodišnji studij politiËkih znanosti u Italiji i nakon toga jednogodišnji studij prava u jednoj od zemalja Ëlanica EU. Temeljem toga mu je izdana diploma s akademskim nazivom Master of Law. OËito je da kandidat za upis u Imenik odvjetniËkih vjeæbenika, prema kriterijima Zakona o odvjetništvu, nema završen petogodišnji studij pravnih znanosti pa njegovu zahtjevu nije bilo moguÊe udovoljiti. Donošenjem Direktive 2006/123/EC o uslugama na unutarnjem træištu od 12. prosinca 2006. godine otvorila su se mnogobrojna pitanja oko obavljanja odvjetniËke djelatnosti, ne samo o pravu pristupa odvjetnika Ëlanova odvjetniËkih komora EU zemljama Ëlanicama EU nego i oblicima obavljanja odvjetniËke djelatnosti. Naime, po mojem mišljenju, navedena Direktiva omoguÊuje da i osobe koje nisu odvjetnici osnivaju npr. odvjetniËka društva, zaposle odvjetnike koji Êe obavljati odvjetniËku djelatnost u takvom društvu te se mora postaviti pitanje što se dogaa s osnovnim principima odvjetniËke djelatnosti, a to je samostalnost i nezavisnost svakog odvjetnika da po najboljim naËelima odvjetniËke profesije, po svom najboljem znanju i savjesti zastupa stranku. OËito je da netko tko je osnovao odvjetniËko društvo, a nije odvjetnik, to Ëini iskljuËivo iz razloga ostvarivanja financijske koristi i da zaposlenicima odvjetnicima moæe naloæiti da u svrhu ostvarivanja dobiti moraju zastupati stranke onako kako to vlasnik kapitala traæi. Svrha obavljanja odvjetništva, barem po mojem mišljenju i mišljenju mojih kolega u Hrvatskoj, nije samo i iskljuËivo stjecanje dobiti, veÊ prvenstveno pruæanje odvjetniËkih usluga radi zaštite na zakonu opravdanih zahtjeva stranaka, dakle zaštite njihovih ljudskih prava. Ukoliko odvjetništvo pretvorimo u biznis siguran sam da to vodi u propast naše profesije i apeliram na sve sudionike ovog Skupa da takve pokušaje zajedniËkim snagama sprijeËimo. Daljnji problem primjene Direktive o uslugama na unutarnjem træištu u odnosu na odvjetniËku djelatnost odnosi se na multidisciplinarne ak- IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 20 ODVJETNIK 7-8/2012. tivnosti. Naime, Direktiva navodi da Êe dræave Ëlanice osigurati da pruæatelji usluga nisu u obvezi pruæati samo odreene usluge ili ih ograniËiti na pruæanje odreenih usluga. Doduše, regulirane profesije bi prema odredbi Ël. 25 normativnog dijela navedene Direktive trebale biti izuzete od moguÊnosti pruæanja multidisciplinarnih usluga pa bi tu moguÊnost trebalo iskoristiti. OpÊenito se postavlja zapravo pitanje primjene navedene Direktive na odvjetniËke usluge. Naime, Ëlankom 17 normativnog dijela Direktive, a koji se referira na Ëlanak 16 Direktive koji nosi naslov “sloboda pruæanja usluga”, navedeno je u stavku 4 da se Ëlanak 16 neÊe primijeniti na materiju koja je regulirana Direktivom 77/249/ EEC od 22. oæujka 1977. godine o slobodi uËinkovitog pruæanja odvjetniËkih usluga. Moram reÊi da Hrvatska odvjetniËka komora ima probleme prilikom implementacije Direktive 2006/123/ EC o uslugama na unutarnjem træištu, iako je RH usvojila Zakon o uslugama na unutarnjem træištu u kojemu je navela da se taj Zakon neÊe primijeniti na usluge regulirane Direktivom 77/249/ EEC. Naime, Zakon o odvjetništvu za odvjetnika pojedinca predvia da moæe imati samo jedan odvjetniËki ured (one office rule). Prema tumaËenju Ministarstva vanjskih poslova, kao i Ministarstva gospodarstva RH, takva odredba u Zakonu o odvjetništvu u suprotnosti je s Direktvom 2006/123/ EC o uslugama na unutarnjem træištu jer da bi odvjetnik pojedinac iz zemlje Ëlanice EU mogao u RH imati više odvjetniËkih ureda. Prvenstveno treba istaknuti da je potpuno nejasno kako bi odvjetnik pojedinac mogao istodobno djelovati u nekoliko odvjetniËkih ureda, naroËito iz razloga jer se odvjetniËka djelatnost treba obavljati stvarno i stalno. Pri tome odvjetnik pojedinac u RH ne moæe zaposliti drugog odvjetnika. SliËne odredbe imaju mnoge zemlje EU kao npr. Bugarska, Finska, Poljska, Rumunjska itd. Takoer treba istaknuti da odvjetnik u RH moæe zastupati na cijelom teritoriju RH i pred svim sudovima i drugim dræavnim tijelima. Drugi problem je odredba Zakona o odvjetništvu RH koja odreuje da Êe odvjetnik biti brisan iz Imenika odvjetnika ukoliko dulje od šest mjeseci, bez opravdanog razloga, ne obavlja odvjetniËku djelatnost (six month rule). Ova odredba, kao i prije spomenuta odredba o pravu na jedan odvjetniËki ured, donijeta je u interesu zaštite stranaka. Ukoliko stranka nije u moguÊnosti kontaktirati sa svojim odvjetnikom onda je oËito da njezina prava nisu zaštiÊena. Naravno da odvjetnik moæe biti odsutan iz svog odvjetniËkog ureda ukoliko su ti razlozi opravdani. U takvom sluËaju Komora Êe mu postaviti privremenog zamjenika u osobi odvjetnika pa Êe prava stranaka biti zaštiÊena. Zahtjev za stalnim i stvarnim obavljanjem odvjetništva moæe se naÊi u pravnoj regulativi zemalja Ëlanica EU kao zahtjev za zaštitu osnovnih principa obavljanja odvjetniËke djelatnosti na naËin da se odvjetnik koji bez opravdanog razloga ne obavlja odvjetništvo briše iz Imenika odvjeltnika odnosno da mu se zabranjuje rad u odvjetništvu. Takve propise moæemo naÊi u zakonodavstvu Bugarske, Estonije, Finske, NjemaËke, Rumunjske, Slovenije i dr. Potpuno je jasno da se odvjetniËka djelatnost ne moæe obavljati na principima dobrovoljnosti i æelje da se kao odvjetnik nastupa u zemlji primateljici. Odvjetništvo nije izlet veÊ profesija koja se mora obavljati s punom odgovornošÊu jer o tome ovisi zaštita prava stranaka, a gotovo uvijek se radi o zaštiti temeljnih ljudskih sloboda. Temeljne ljudske slobode su kamen temeljac svake pravne dræave i vladavine prava, pa je tako i njihova efikasna, struËna i etiËka zaštita putem odvjetništva usmjerena na zaštitu vladavine prave i demokracije. Nitko nema pravo, radi nekih ekonomskih ili novËanih probitaka, dovoditi u pitanje zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava. Smatram da je meusobna suradnja odvjetnika i njihovih profesionalnih organizacija, odvjetniËkih komora, ne samo dobrodošla, nego je i nuæna. Ta nuænost se ne oËituje samo u razmjeni iskustava nego i u pravu europskog odvjetnika da odvjetniËku uslugu pruæi u bilo kojoj zemlji Ëlanici EU. Naravno da to pravo mora biti podvrgnuto odreenim principima, prvenstveno onima koji su oduvijek bili znaËajni za odvjetništvo, a to su samostalnost i nezavisnost obavljanja odvjetniËkog poziva, povjerljivi odnos sa strankom, pravo na udruæivanje u slobodnu i nezavisnu profesionalnu odvjetniËku organizaciju, te pravo da profesionalna organizacija odvjetnika odluËuje o stjecanju i prestanku prava na obavljanje odvjetništva. Zahvaljujem se na vašoj paænji. IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 21 Eilat, 20. -24.5.2012. IzvješÊe s XII. godišnje konferencije IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE Izraelske odvjetniËke komore i III. godišnje konferencije Sekcije ABA-e za meunarodno pravo Leo Andreis, predsjednik HOK-a Mladen KlasiÊ, dopredsjednik HOK-a 22 ODVJETNIK 7-8/2012. Na poziv predsjednika Izraelske odvjetniËke komore Dorona Barzilaya sudjelovali smo u radu ove Konferencije. Osim samog sudjelovanja u radu Konferencije, tom je prigodom na sveËanom prijemu za inozemne goste, u prisutnosti velikog broja inozemnih gostiju, dræavnih duænosnika Dræave Izraela te izraelskoga ministra pravosua profesora Yaakova Neemana, predsjednik Hrvatske odvjetniËke komore Leo Andreis s predsjednikom Izraelske odvjetniËke komore Doronom Barzilayem potpisao Sporazum o suradnji. S obzirom na brojnost Ëlanova, Ëlanstvo u svim relevantnim svjetskim odvjetniËkim asocijacijama te ugled i poloæaj Izraelske odvjetniËke komore, ovaj Ëin finalizacije razgovora s izraelskim kolegama potpisom samog Sporazuma svakako spada u jedan od velikih uspjeha u meunarodnim aktivnostima naše Komore te otvara nove oblike i putove suradnje. Samom Ëinu potpisa dan je veliki znaËaj i sa strane naših izraelskih kolega, a što je naglašeno u uvodnom govoru predsjednika IBA Dorona Barzilaya. »inu potpisa sa strane Izraelske odvjetniËke komore svjedoËio je Gideon Fisher, koordinator za meunarodne odnose IBA, a sa strane HOK-a Mladen KlasiÊ, dopredsjednik HOK-a. Sama konferencija otvorena je u nedjelju 20.svibnja 2012. godine pozdravnim govorom gradonaËelnika Eilata i uvodnom sjednicom s temom “Ženska prava” uz sudjelovanje prof. Josepha Grossa, iz odvjetniËkog društva Gross, Kleinhendler, Hodak, Halevy, Greenberg & Co., Tel Aviv, Israel, gradonaËelnika Eilata Meira Yitzhak Halevija, Chaira Merava Michaelija, bivšeg predsjednika Vrhovnoga suda Izraela Meira Shamgara, Gilea Gamliela, predstavnice Ministarstva za mlade, studente i æene, Moshea Gafnija, predsjednika Financijskog komiteta Kneseta i kolegica i kolega iz Izraelske odvjetniËke komore. Rad konferencije organiziran je na naËin da se istovremeno odvija više aktivnosti, okruglih stolova i predavanja tako da svaki sudionik moæe prema vlastitom afinitetu odabrati temu koja ga najviše zanima. To je moguÊe i iz razloga paralelnog odvijanja aktivnosti Internacionalne sekcije AmeriËke odvjetniËke komore. Na kraju prvoga dana odræan je koncert vrlo popularne izraelske grupe Shlomi Shabat i prigodni domjenak nedaleko hotela. U ponedjeljak, 21.5.2012. godine odræano je više sjednica, a rad je zapoËet sjednicom o Træišnoj koncentraciji na kojoj su govorili Doron Barzilay, predsjednik Izraelske odvjetniËke komore, prof. Yaakov Neeman, ministar pravosua Izraela, Asher Gronis, predsjednik Vrhovnog suda, Izraelski vrhovni sud, Yehuda Weinstein, pravni savjetnik vlade Dræave Izraela, Lt.-Gen. Yohanan Danino, naËelnik policije Izraela, dr. Yuval Steinitz, ministar financija Izraela, Shlomo Eliahu, Eliyahu Insurance Company Ltd., te odvjetnici Dalia Tal, Tel Aviv, Ram Caspi, Tel Aviv, Eliad Shraga, Tel Aviv te novinar Sever Plotzker, “Yedioth Ahronoth”, Tel Aviv. U pauzama dogaanja uspostavili smo mnoge kontakte s kolegama iz Izraela te drugih zemalja sudionica. Nakon drugog dana i sveËanog potpisa Sporazuma završili smo posjet Eilatu. SlušajuÊi izlaganja i razgovarajuÊi s kolegama sudionicima Konferencije, moæemo slobodno zakljuËiti da Hrvatska odvjetniËka komora nimalo ne zaostaje za drugim odvjetniËkim komorama, a u nekim je stvarima i kvalitetnija te je u nekim rješenjima otišla i dalje od ostalih. Moramo istaknuti da smo bili vrlo srdaËno primljeni od domaÊina koji nas je i na samom otvaranju Konferencije posebno pozdravio te smatramo da je prisutnost naših predstavnika bila vrlo korisna. HOK i Stalno arbitraæno IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE sudiπte Hrvatske gospodarske komore Zagreb, 12. lipnja 2012. Gospodin prof.dr.sc. Mihajlo Dika, predsjednik Stalnog arbitraænog sudišta Hrvatska gospodarska komora Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb Poštovani gospodine predsjedniËe, zahvaljujem Vam na Vašem izvješÊu da je Predsjedništvu Stalnog arbitraænog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori istekao Ëetverogodišnji mandat na koji je Ëlanove Predsjedništva imenovao Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore. Takoer mi je drago da je naš predstavnik u Predsjedništvu, odvjetnik Arno ViËiÊ izvanredno obavljao svoju funkciju. Naæalost, buduÊi da je on danom 31. srpnja 2011. godine brisan iz Imenika odvjetnika HOK, na vlastiti zahtjev, nismo ga u moguÊnosti predloæiti ponovno za imenovanje u Predsjedništvo Stalnog arbitraænog sudišta. Izvršni odbor Hrvatske odvjetniËke komore je stoga na sjednici 11. lipnja 2012. godine odluËio da za predstavnika Hrvatske odvjetniËke komore u Predsjedništvu Stalnog arbitraænog sudišta predloæi: mr.sc. TINA MATI∆A, odvjetnika u Zagrebu, Vlaška 95, kojemu je priznata specijalnost iz podruËja meunarodnog trgovaËkog prava. Primite izraze mog poštovanja PREDSJEDNIK Na znanje: mr.sc. Tin MatiÊ, odvjetnik u Zagrebu Leo Andreis Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore na sjednici od 10. srpnja 2012. godine donio je Odluku o imenovanju predsjednika, potpredsjednika i Ëlanova predsjedništva Ëlanova Stalnog arbitraænog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i o imenovanju predsjednika Centra za mirenje. Upravni odbor prihvatio je prijedlog Hrvatske odvjetniËke komore pa je i mr.sc. Tina MatiÊa, odvjetnika u Zagrebu, imenovao Ëlanom Predsjedništva Stalnog arbitraænog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Predsjednik Predsjedništva Stalnog arbitraænog sudišta uputit Êe pismo zahvale dugogodišnjem Ëlanu Predsjedništva Arnu ViËiÊu, odvjetniku u miru. IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 23 HRVATSKA ODVJETNI»KA KOMORA KREDITNI ODBOR Zagreb, Koturaška 53/II IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE Broj: 3538/2012 Kreditni odbor Hrvatske odvjetniËke komore u sastavu: Marijan HanæekoviÊ, odvjetnik - predsjednik, te Ëlanovi Lovro KovaËiÊ, Ranko PelicariÊ, Mladen SuËeviÊ – odvjetnici i Filip BanoviÊ, odvjetniËki vjeæbenik kao predstavnik UOV, temeljem Pravilnika o kreditiranju odvjetnika od 13. lipnja 1981. godine i Izmjena i dopuna Pravilnika o kreditiranju odvjetnika od 18. veljaËe 1995. godine, te Poziva tiskanog u glasilu i Ëasopisu “Odvjetnik” broj 1-2/2012, odræao je sjednicu u prostorijama Hrvatske odvjetniËke komore u Zagrebu, Koturaška 53/II dana 02. srpnja 2012. godine na kojoj je donesena sljedeÊa ODLUKA I 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 24 ODVJETNIK 7-8/2012. CINDRI∆ BOJMI∆ MARIJA, odvj. u Vukovaru, K.A.Stepinca 9-11 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. FUŠTIN MARKO, odvj. u Šibeniku, Ulica 29 listopada 1918. br. 13 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. GLUI∆ ANTE, odvj. u Zadru, Špire Brusine 16 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. GRÆALJA SMILOVI∆ DUNJA, odvj. u Pazinu, Trg slobode 2/II - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. KELAVA IRENA, odvj. u Zagrebu, GrediËka 23 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. KESER TOMISLAV, odvj. u Velikoj Gorici, ZagrebaËka 29 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. KOUDELA IVANA, odvj. u Šibeniku, Stjepana RadiÊa 8 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. KOVA»EVI∆ IVANA, odvj. u Slav. Brodu, A. Cesarca 28 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. KRIZMANI∆ MARIJA, odvj. u Zagrebu, Vlaška 95 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti LALI∆ MINJA, odvj. u Makarskoj, Potok 3 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. MANOVELO IVANA, odvj. u Rijeci, Pod Kaštelom 4 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. MARINOVI∆ MARTA, odvj. u Zagrebu, BijeniËka cesta 17 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. MAROHNI∆ BORIS, odvj. u Rijeci, A. StarËeviÊa 4 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. MILI»EVI∆ TOMISLAV, odvj. u Zagrebu, MihanoviÊeva 20 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. MIŠETI∆ MIRNA, odvj. u Zagrebu, MihanoviÊeva 20 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. NIN»EVI∆ ŠIME, odvj. u Zadru, Špire Brusine 16 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. PAVI∆ DUNJA, odvj. u Zagrebu, Zaharova 5 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. PAVI∆ MIRA, odvj. u Zagrebu, HarambašiÊeva 33 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. 19. PERICA IVAN, odvj. u Zadru, KovaËka 1 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. 20. PETRI∆ ŠIME, odvj. u Pagu, Trg. Sv. Jurja 4 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. 21. STANKOVI∆ DANIJEL, odvj. u Zagrebu, Masarykova 21 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. 22. SUMI∆ IVAN, odvj. u Splitu, LiËka 4a - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. 23. ŠAKI∆ ZVONIMIR, odvj. u Splitu, Sukoišanska 25 - dodjeljuje se kredit od 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti. IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE II 24. DODIG ANDRIJANI, odvj. u Zagrebu, Ksaverska cesta 35A - odbija se zahtjev za dodjelu kredita, temeljem Ël. 5. toË. 3. Pravilnika o kreditiranju odvjetnika. Obrazloæenje Kreditni odbor je udovoljio zahtjevima 23 podnositelja u cijelosti jer je našao da ispunjavaju sve uvjete propisane Pravilnikom, a odluËio je dodijeliti kredite u maksimalnom iznosu od po 5.000 EURO u kunskoj protuvrijednosti, jer nije bilo razloga za rangiranje kandidata po socijalnim i drugim kriterijima, obzirom da su ispunili sve uvjete i da postoji neprijeporna potreba financijske potpore i pomoÊi u periodu uhodavanja svakog novog odvjetniËkog ureda. Kreditni odbor je odbio zahtjev 1 podnositelja i to Dodig Andrijane, odvjetnice u Zagrebu, temeljem Ël. 5. toË. 3. Pravilnika o kreditiranju odvjetnika, jer je u trenutku podnešenja zahtjeva i u Ëasu odluËivanja o zahtjevu bila starija od 35 godina - roena je 06. oæujka 1977. godine. Uputa o pravnom lijeku: Žalba na ovu Odluku podnosi se Upravnom odboru Hrvatske odvjetniËke komore u roku od 8 dana od dana prijama Odluke. O tome obavijest: 1. Podnositeljima zahtjeva 1-23 2. Dodig Andrijana, odvj. u Zagrebu, Ksaverska cesta 35A 3. ZagrebaËka banka d.d. Unicredit Group, Segment Srednja poduzeÊa, Poslovni centar Neprofitne institucije u Zagrebu, Savska 62 4. OdvjetniËki zborovi: OZ Istre, OZ Županije brodsko-posavske, RijeËki OZ, OZ Splitsko-dalmatinske æupanije, OZ Šibenik, OZ Vukovarsko-srijemske æupanije, OZ Zadarske æupanije i OZ Zagreb 5. Udruga odvjetniËkih vjeæbenika HOK, ovdje 6. Uredništvo glasila i Ëasopisa “Odvjetnik”, ovdje 7. Knjigovodstvo, ovdje 8. Evidencija, ovdje IZ HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 25 »LANCI I RASPRAVE Tužba na utvrenje vlasništva steËenog dosjelošÊu 1. Uvodne napomene1 1. 2. Mladen Žuvela, sudac Ustavnog suda RH u mirovini 3. 1 2 3 4 26 ODVJETNIK 7-8/2012. Dosjelost je višeznaËan pojam2, iako je mnogi vezuju samo uz stjecanje prava vlasništva. U širem smislu to je stjecanje prava njihovim vršenjem kroz zakonom propisano vrijeme, a u uæem smislu dosjelost je stjecanje prava vlasništva posjedovanjem neke stvari kroz zakonom odreeno vrijeme. Suvremeno hrvatsko pravo propisuje da se dosjelošÊu moæe steÊi pravo vlasništva (Ëlanci 159-160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima3) i prava stvarnih sluænosti (228-230). Ostala ograniËena stvarna prava (pravo stvarnog tereta, pravo graenja i zaloæno pravo) u nas se ne mogu posjedovati, a to znaËi da se ni dosjelošÊu ne mogu steÊi.4 Pojava ustanove dosjelosti u pravu vezana je uz potrebu da se odreena faktiËna stanja, faktiËna vlast (u takve spada i posjed) nakon izvjesnog vremena uskladi s pravom, pretvori u subjektivno pravo. To nalaæe kako naËelo praviËnosti tako i naËelo sigurnosti u pravnom prometu. Treba omoguÊiti onome tko je neku stvar ili pravo stekao u posjed na naËin koji zasluæuje zaštitu da nakon proteka odreenog vremena postane i pravno nositeljem steËenog prava. Osim toga dosjelost pomaæe da se 4. 5. u sporu o pravu, umjesto teškog i mukotrpnog, a ponekad i nemoguÊeg dokazivanja i pozivanja na prava prethodnika, iz Ëinjenice da je stjecatelj sporno pravo ili stvar imao u posjedu odreeno vrijeme, izvede zakljuËak da je u meuvremenu putem dosjelosti stekao tu stvar ili pravo. Valja odmah reÊi da nepošteni posjednik nikada ne moæe postati vlasnik stvari koju posjeduje. UËinak je stjecanja putem dosjelosti da stjecalac ne izvodi svoje pravo iz prava prednika; njegovo je stjecanje originarno, izvorno, neovisno o pravu njegova prethodnika, a on stjeËe ono i onoliko koliko je posjedovao; ono što stjeËe moæe biti do tada pravno tua stvar ili pravo, a moæe biti i neko pravo koje do tada nije postojalo kao neËije subjektivno pravo, nego nastaje upravo time što je stjecatelj kroz propisano vrijeme na odreeni naËin izvršavao sadræaj toga prava. Pravni uËinak dosjelosti nastupa ipso iure, istekom roka dosjedanja, uz ispunjenje i svih ostalih pretpostavki dosjelosti. Pravila o stjecanju dosjelošÊu slijede ona iz OGZ s tim da u odnosu na rokove prate uglavnom rokove kako su bili propisani Zakonom o osnovnim vlasniËkopravnim odnosima (ZOVO) ali ako je dotadašnji vlasnik dræava, Ovaj rad doraeni je dio rada koji je autor objavio u Godišnjaku 15 Hrvatskog društva za graanskopravne znanosti i praksu pod nazivom: Stjecanje vlasništva nekretnina dosjelošÊu - neki materijalnopravni i postupovni aspekti. Latinski usucapio; od usus - korištenje, upotreba + capere - steÊi, dobiti, pribaviti; Ante Romac , RjeËnik rimskog prava, Zagreb, 1975. “Narodne novine”, broj 91/96. do 153/09. dalje: ZV; kad se u tekstu u zagradama nalaze samo brojke, odnose se na Ëlanke ZV. Pobliæe o stjecanju prava stvarne sluænosti dosjelošÊu i o nekim drugim pitanjima instituta dosjelosti v. u našem ranijem radu: Dosjelost - ustanova našeg graanskog prava, Godišnjak 15 HDGZP, Zagreb - Opatija, 1999, str. 73. 6. 7. 5 6 7 8 9 10 11 12 13 crkva ili neka druga sliËna nedobitna pravna osoba, tada se traæi dvostruko vrijeme dosjedanja (159/4). VeÊ je reËeno da je dosjelost (u uæem znaËenju) stjecanje prava vlasništva posjedovanjem neke stvari kroz zakonom propisano vrijeme. Zakon (ZV) propisuje (159/1) da se dosjelošÊu stjeËe vlasništvo samostalnim posjedovanjem te stvari ako to posjedovanje ima odreenu kakvoÊu i neprekidno traje zakonom odreeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. ZV je stupio na snagu 1. sijeËnja 1997. i od toga se dana primjenjuje navedena odredba (i druge) na sve dosjedatelje (stjecatelje odnosno nositelje prava vlasništva5) i na sve stvari koje mogu biti predmet prava vlasništva.6,7 Propisano je naime, (388/1) da se stjecanje, promjena, pravni uËinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ZV prosuuje upravo prema njegovim odredbama ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije drukËije odreeno. Istodobno je propisano da se stjecanje, promjena, pravni uËinci i prestanak stvarnih prava, dakle i stjecanje vlasništva dosjelošÊu, do stupanja na snagu ZV prosuuje (388/2) prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih uËinaka. Dakle, prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ZV.8, 9 Naš je pravni sustav usvojio - reËeno je veÊ - uobiËajeni pristup ureenju ustanove dosjelosti kao originarne, izvorne osnove stjecanja prava vlasništva po samom zakonu, bez obzira na vlasništvo prednika. »asom kada se steknu zakonom propisane pretpostavke vlasništvo prednika prestaje i mimo njegove volje (129/2). Tko stekne vlasništvo nekretnine na temelju zakona ne treba mu klauzula intabulandi (Ël. 54/1b ZZK). Te su pretpostavke: a) sposobnost osobe koja dosjeda da moæe stjecati putem dosjelosti, b) da stvar (objekt) koju samostalno posjeduje moæe biti predmet toga njezina dosjedanja, c) da je rijeË o posjedu zakonom odreene kakvoÊe i d) da taj posjed neprekidno traje zakonom odreeno vrijeme10. Pravo na podnošenje tuæbe radi utvrivanja prava vlasništva steËenog dosjelošÊu pripada onome tko je, uz posjed odreene kakvoÊe, bio u posjedu propisano vrijeme dosjelosti, bez obzira na to je li posjednik i u trenutku podnošenja tuæbe11. Zakonodavac je, veÊ smo rekli, odredio da se ispunjenjem odreenih pretpostavki (kada je u pitanju dosjelost v. Ël. 159., 160. i 388/4 ZV), po samom zakonu (ipso iure) stjeËe pravo vlasništva neke stvari (Ël. 129/1) i ujedno ovlastio onoga koji stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona da ishodi upis tako steËenog prava u zemljišnoj knjizi (Ël. 15/3. ZZK i Ël. 130/2 ZV). Zakon se ne izjašnjava kojim se to procesnopravnim putem ostvaruje ali nema sumnje da bi to (u idealnim uvjetima!) bila isprava koju bi stjecatelju dao zemljišnoknjiæni vlasnik (ili njegov univerzalni sukcesor), a koja bi isprava ispunjavala sve uvjete za zemljišnoknjiænu provedbu (Ël. 43, 44, 52. i sl. ZZK). Kako za upis knjiænog prava iz isprave mora biti vidljiv i pravni temelj (Ël. 45/2 ZZK) to u ispravi treba biti navedeno da je stjecatelj nekretninu stekao dosjelošÊu koja je, dakako, jedan od originarnih naËina stjecanja prava (vlasništva) temeljem zakona. To su u praksi doista rijetki sluËajevi (ako ih ima!). PosjedujuÊi valjanu ispravu dosjedatelj moæe staviti prijedlog za upis koji moæe imati znaËenje uknjiæbe ili predbiljeæbe (Ël. 95. i sl.). Ako zemljišnoknjiæni sud ocijeni da je prijedlog osnovan donijet Êe rješenje o upisu kojim odreuje i nalaæe upis u zemljišnu knjigu (Ël. 106. i sl. ZZK). Itd. Ostaje dakle, dilema koji je to pravni put (jer upisani zemljišnoknjiæni vlasnik nije - u postupku mirenja!? -. izdao odgovarajuÊu zemljišnoknjiænu ispravu) ? Vrlo Ëesto se i ne raspravlja koji je to pravni put veÊ se “kreÊe” tuæbom, dakle parniËnim putem12. Ali, sve veÊi broj autora preporuËuje13 da se provede pojedinaËni ispravni postupak (Ël. 200. ZZK), a neki smatraju da je to i iskljuËivi pravni put (i ispravni postupak - Ël. 186. i sl. ZZK - ako »LANCI I RASPRAVE 8. To su sve fiziËke i pravne osobe prema Ëlanku 1. ZV. To su sve pokretnine i nekretnine, osim onih koje nisu za to sposobne prema Ëlanku 2. i 3. ZV. Pobliæe o problemu (prikladnost prava za dosjedanje) vidjeti kod Nikole Gavelle, O dosjelosti kao ustanovi našeg pravnog ureenja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 1976., 3, str. 255. Zakonodavac se je bio upustio u avanturu i propisao (Ël. 388/4), da se u rok za stjecanje dosjelošÊu nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. godine bile u društvenom vlasništvu raËuna i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, ali je Ustavni sud RH tu odredbu ukinuo odlukom U-I-58/97 i dr. (NN 137/99). Zanimljivu interpretaciju te odredbe i te odluke Ustavnog suda, kao i moguÊnost primjene te odredbe na konkretne predmete do njezinog ukidanja dao je Europski sud za ljudska prava u predmetu Trgo protiv Hrvatske (zahtjev br. 35298/04 od 11. lipnja 2009). Vidi i predmet Gashi v. Croatia, br. 32457/05 od 13. prosinca 2007. Detaljno o odnosu dosjelosti i društvenog vlasništva v. detaljno u radu u bilješci 1. Koja su to pravila odnosno propisi v. u radu iz bilješke 1. O pretpostavkama stjecanja vidi pobliæe u radu u bilješci 1. VSRH, Rev-661/90 od 25. 7. 1990., PSP 49/29. V. npr. KaladiÊ, I.: O moguÊnosti zastare zahtjeva za izdavanje tabularne isprave, Odvjetnik, 2000, 5.6, str. 86 i sl.; NakiÊ, J.: Još o dosjelosti (tuæba na dosjelost nekretnina), Godišnjak 9, HDGZP, Zagreb- Opatija, 2002 i HPR, 2003, 5, 17. CrniÊ, J. . KonËiÊ, AM: Povjerenje u zemljišne knjige i pojedinaËni ispravni postupak, Novi Informator, Zagreb, 2005, str. 109; isti: Obnova i dopuna zemljišne knjige - ispravni - pojedinaËni ispravni postupak u Nekretnine u pravnom prometu 2003. Zagreb, 2003, 180.; JosipoviÊ, T.: Zemljišnoknjiæno pravo, Zagreb, 2001, str. 347.; Kontrec,D.: PojedinaËni ispravni postupak (Ël. 200. ZZK), HDGZP, Godišnjak 5, Zagreb-Opatija, 1998., str. 531., Žuvela, M.: VlasniËkopravni odnosi, Organizator, Zagreb, 2008. (praksa uz Ël. 200. ZZK). »LANCI I RASPRAVE 27 se zemljišne knjige osnivaju, obnavljaju, dopunjavaju ili preoblikuju)14. 9. O neusklaenosti zemljišnoknjiænog i faktiËnog stanja nekretnine mnogo je toga izreËeno i napisano.15 »injenica je da su nepotpune, neaæurne, neusklaene s katastarskim podacima, nisu preoblikovane u EOP - zemljišnu knjigu, veÊ 15 godina nije stvorena Baza zemljišnih podataka (BZP) 16, temeljito je ugroæeno temeljno naËelo zemljišnih knjiga: povjerenje u potpunost i istinitost i time u sigurnost pravnog prometa itd. Taj se nesklad prvenstveno rješava, kada je nesklad izmeu zemljišnoknjiænog i faktiËnog stanja prisutan u preteænom dijelu katastarske opÊine, osnivanjem, obnavljanjem, dopunjavanjem i preoblikovanjem zemljišne knjige u smislu Ël. 179. i sl. ZZK. Kada je pak rijeË o manjoj neusklaenosti ili treba brzo uskladiti z.k. stanje i stvarno stanje moguÊe je »LANCI I RASPRAVE zbog propisanog cijelog niza formalnosti koje se moraju u ovom postupku ispuniti, pa bi bilo uputno podvrÊi reviziji i odredbe o pojedinaËnom ispravnom postupku ukljuËivši i onu iz Ël. 109/4 Zemljišnoknjiænog poslovnika (nuænosti prilaganja javne ili javnoovjerovljene isprave!) koja je “zahtijevnija” od odredbe Ël. 200/1 ZZK (postojanje opravdanog razloga).20 Tom prilikom bi trebalo razmotriti i prijedlog da se po uzoru na njemaËko pravo (Ël. 927.BGB-a) prihvati pravilo da, u situaciji kada je knjiæni vlasnik umrla osoba ili osoba odsutna i nepoznata boravišta a u posljednjih deset godina nije izvršen nijedan upis za koji se zahtijeva suglasnost vlasnika, a vlasnik se ne javi niti na javni sudski poziv, sud donosi odluku o brisanju uknjiæene osobe i o upisu dosjedioca, dakle, izvanknjiænog vlasnika21. 2. Upis vlasništva steËenog po “Pravo na podnošenje tuæbe radi samom zakonu(dosjelošÊu) utvrivanja prava vlasništva steËenog 12. Izvanknjiæno steËeno pravo vlasništva upisat dosjelošÊu pripada onome tko je, Êe se, reËeno je veÊ, u zemljišnu knjigu na zahtjev osobe koja je izvanknjiæno stekla to uz posjed odreene kakvoÊe, bio u pravo (Ël. 130. ZV; Ël. 15/3 i 95/1 ZZK). To posjedu propisano vrijeme dosjelosti, moæe biti i osoba koja svoje pravo izvodi iz neupisanog, reËenog izvanknjiæno steËenog bez obzira na to je li posjednik i u prava. Upis Êe se provesti protiv knjiænog prednika - osobe koja je u zemljišnoj knjizi trenutku podnošenja tuæbe.” provesti pojedinaËni ispravni postupak temeljem Ël.200. ZZK17. 10. PojedinaËni ispravni postupak provodi se na prijedlog stranke po pravilima izvanparniËnog postupka, a podredno parniËnog, ako zakonom ne bi bilo što drugo odreeno (Ël. 91. ZZK), a za podnošenje prijedloga moæe posluæiti i obrazac.18. 11. Autori koji su pisali o pojedinaËnom ispravnom postupku slaæu se da je taj postupak pogodan, znatno bræi i jednostavniji, nego postupak usklaivanja knjiænog i izvanknjiænog stanja po opÊim propisima, iako se zakonodavcu prigovara19, s Ëime se i mi slaæemo, 14 15 16 17 18 19 20 21 28 ODVJETNIK 7-8/2012. upisana kao nositelj knjiænog prava, a koje je izvanknjiæno prestalo (Ël. 40. ZZK). Kad u ispravi nije naveden knjiæni prednik, ispravama prikladnim za upis mora se dokazati neprekinuti niz izvanknjiænih stjecanja upisane osobe do osobe u Ëiju se korist treba provesti upis (Ël. 41/1. ZZK). Prijedlogu za upis, reËeno je i to, mora se priloæiti tabularna isprava kojom se dokazuje temelj za dopuštenje upisa. 13. Iznimno, za upis izvanknjiæno steËenog prava neÊe biti potrebno prilagati tabularnu ispravu u posebno propisanom stjecanju temeljem zakona (ex lege), npr. pretvorbom društvenog vlasništva (poljoprivrednog zemljišta, šuma i šumskog zemljišta, itd. temeljem Zakona o ZriliÊ, Z.: PojedinaËno aæuriranje z.k. stanja - parnica ili pojedinaËni ispravni postupak, PIP, 2005, 3, 79, isti: O “tabularnim” ili “formalnim” parnicama, kritika sudske prakse, Informator, br. 5118/03 i HPR, 2003, 4., te isti: Zaštita povjerenja u z.k. - kako funkcionira u praksi, HPR, 2003, 10. V. tako i Žuvela, M.: Zemljišna knjiga - aæuriranje i preoblikovanje, HPR, 2002, 4, str. 88, Informator, 5001, 9. 2. 2002. te Zakon o zemljišnim knjigama - 10 g. poslije, Javni biljeænik, Glasilo HJK, Zagreb, 2005, 4, 20, str. 27. Zaštita povjerenja u pravnom prometu, Godišnjak 14, HDGZP, Zagreb - Opatija, 2007. Zagreb-Opatija, 1998., str. 531., Žuvela, M.: VlasniËkopravni odnosi, Organizator, Zagreb, 2008. (praksa uz Ël. 200. ZZK). U meuvremenu je iskrsnuo ZIS (ZajedniËki informatiËki sustav). V. Pravilnik o ustroju i djelovanju zajedniËkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (NNJ 107/10). Odredbe glase: “(1) Kad za to postoji opravdani razlog, moæe se provesti pojedinaËni ispravni postupak glede odreenoga zemljišnoknjiænog uloška. (2) Na pojedinaËni ispravni postupak na odgovarajuÊi se naËin primjenjuju odredbe o ispravnom postupku, s time da rok za podnošenje prigovora ili prijave ne moæe biti kraÊi od 30 dana niti duæi od 6 mjeseci. (3) PojedinaËni ispravni postupak ne moæe se voditi glede zemljišnoknjiænih uloæaka u zemljišnim knjigama koje su na osnovi ovoga Zakona osnovane, obnovljene, dopunjene ili preoblikovane.” Pravilnik o obrascima u zemljišnoknjiænom postupku - NN 123/04. V,. i ogledni primjerak prijedloga za pokretanje pojedinaËnog postupka u radu CrniÊ - KonËiÊ, o. c., str. 121. V. Kontrec, o. c., str. 541. V. ZriliÊ, o. c., u Informatoru broj 5118/03, str. 16. HadæiÊ, A.: Usklaivanje stvarno i pravno stanja na nekretninama..., Godišnjak 14, HDGZP, Zagreb - Opatija, 2007, str. 553. poljoprivrednom zemljištu, Zakona o šumama itd.). U tim je sluËajevima veÊ na temelju same zakonske odredbe došlo do stjecanja prava (vlasništva) na nekretnini (u pravilu u korist dræave - RH) i upis izvanknjiæno steËenog prava mogao bi se provesti veÊ i na temelju samog prijedloga za upis u kojem (Êe) se ovlašteni predlagatelj izriËito pozvao na odredbe posebnog zakona na temelju kojeg je ex lege i bez ispunjenja nekih dodatnih pretpostavki došlo do izvanknjiænog stjecanja, promjene ili prestanka prava na nekretnini22,23. Dakako da su i u ovakvom sluËaju moguÊe razne pravne situacije, osobito i zbog isuficijentnih propisa, te nesreenog, neaæurnog zemljišnoknjiænog stanja i njegove neusklaenosti sa stvarnim stanjem. Ali, siliti stjecatelja (RH npr.) po samom zakonu (ne traæi se ispunjenje nekih posebnih pretpostavki) da u desetcima tisuÊa predmeta podiæe tuæbe da bi ishodila tabularnu ispravu za upis svojega prava Ëini nam se u najmanju ruku nerazumnim (kljuËnu štetu sudovi Ëine prvenstveno sami sebi!)24, 25. 3. Parnica - tužba na utvrenje prava vlasništva steËenog dosjelošÊu26 14. Vlasniku - izvanknjiænom stjecatelju dosjelošÊu koji od knjiænog vlasnika nije pribavio ispravu za upis, a niti je pokrenuo (pojedinaËni) ispravni postupak ili je takav zahtjev odbijen ili odbaËen, ne preostaje drugo veÊ da upis pokuša ishoditi nakon što uspije u parnici u kojoj Êe u tuæbi postaviti zahtjev za donošenje presude kojom Êe se to njegovo pravo utvrditi (jer su ispunjene pretpostavke koje zakon traæi da bi netko dosjelošÊu mogao steÊi pravo vlasništva). ZriliÊ27 (i ne samo on) takve 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 parnice naziva “tabularnim” ili “formalnim” parnicama, ali, rekli smo veÊ, smatra pojedinaËni ispravni postupak jedinim pravnim putem. O takvim parnicama u kojima se traæi utvrenje prava vlasništva izvanknjiæno steËenog dosjelošÊu viπe je puta pisano.28 15. KljuËna se “rasprava” vodi(la) oko toga je li rijeË o kondemnatornoj (Ël. 186. ZPP) ili o deklaratornoj tuæbi (Ël. 187. ZPP) ili pak o nekoj deklaratorno-kondemnatornoj tuæbi29. Kada se razmotre odredbe zakona koji daju ovlaštenje izvanknjiænom stjecatelju da upiše svoje izvanknjiæno po samom zakonu steËeno pravo i bez upisa u zemljišnu knjigu (Ël. 130/1 ZV i Ël. 15/3 ZZK) oËito je da je rijeË o tuæbi za utvrenje kojom izvanknjiæni vlasnik (dosjedatelj) traæi da sud utvrdi postojanje tog njegovog prava vlasništva. Kako tuæitelj za takvu tuæbu treba imati pravni interes valja nesumnjivo zakljuËiti da taj njegov pravni interes postoji jer mu pravomoÊna presuda kojom je utvreno da su se stekle sve zakonom propisane pretpostavke stjecanja dosjelošÊu prava vlasništva omoguÊava da zatraæi i provede uknjiæbu tog svog prava i na taj ga naËin i zaštiti30. DapaËe, veÊ samo podnošenje tuæbe omoguÊava zabiljeæbu spora i time odgovarajuÊu zaštitu (Ël. 81. i sl. ZZK). Tuæbu na utvrenje valja meutim razlikovati od vlasniËke tuæbe (Ël. 161-169 ZV). VlasniËkim se tuæbama zahtijeva od tuæenika neko Ëinjenje - povrat stvari, prestanak uznemiravanja, a deklaratornim tuæbama (tuæba na utvrenje) samo da utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, te istinitost, odnosno neistinitost neke isprave.31 16. Prema našem procesnom pravu (Ël. 186/3 ZPP) sud Êe po tuæbi postupiti i kada tuæitelj nije naveo pravnu osnovu zahtjeva; a ako je »LANCI I RASPRAVE JosipoviÊ, T.:Izvanknjiæno stjecanje i prestanak stvarnih prava na nekretninama - usklaivanje zemljišnoknjiænog stanja u Nekretnine kao objekti imovinskih prava, Zagreb, 2005, str. 16. V. i odluke Županijskog suda u Bjelovaru, Gæ 2218/06, 12. 1. 2007., Ing. SP 2008., 2, 0, str. 26. i Gæ 2279/06, 23. 1. 2007., Ing. SP 2008, 2, 0, str. 30. To i nije neki argument ali teško da se moæe drukËije. Vidjeti u radu navedenom u bilješci jedan (1) suprostavljene stavove Županijskog suda u Varaædinu(Gæ-1040/03 od 13. 11. 2003., Ing. SP, 2005., 2., 0., 2., str. 26) i Županijskog suda u Dubrovniku (Gæ-39/05 od 13. 1. 2005., Ing. SP 2006., 2., 0., 1., str. 25.) U ovom smo odjeljku obradili veÊi broj sudskih odluka (sentenci) preuzetih iz knjige: Grbin, I.: Zakon o parniËnom postupku, Organizator, Zagreb 2012., jer smo smatrali da mogu pripomoÊi onima koji se svakodnevno susreÊu s procesnim dvojbama pri odluËivanju o deklarativno postavljenim tuæbenim zahtjevima. ZriliÊ, Z., o.c., v. u Informatoru broj 5118/2003., str. 13. Kontrec, D.: Tuæbe zemljišnoknjiænog prava, Godišnjak 14, HDGZP Zagreb - Opatija, 2007, str. 192. HadæiÊ, A.: Dosjelost kao stvarnopravni institut u pravnim poretcima... i sudskoj praksi, Osijek - Split, 2005., str. 171., isto: Usklaivanje stvarnog i pravnog stanja na nekretninama u svjetlu najnovijih izmjena ZV, Godišnjak 14, HDGZP, Zagreb - Opatija, 2007, str. 543.; ZriliÊ, Z.: O “tabularnim” ili “formalnim” parnicama, Informator, 5118, 26. 3. 2003. i HPR 2003., 4, 64.; NakiÊ, J.: Još o dosjelosti (tuæba na dosjelost nekretnina), Godišnjak 9, HDGZP, Zagreb - Opatija 2002. i HPR, 2003, 5, 17.; KaladiÊ, I.: Jesu li dosjelost ili pravomoÊna presuda kojom se utvruje dosjelost titulus za stjecanje prava vlasništva na nekretninama?, Informator, 4944 - 4945, 25. i 28. 7. 2001., isti: O moguÊnosti zastare zahtjeva za izdavanje tabularne isprave, Odvjetnik, 2005, 5-6, 89-89.; JosipoviÊ, T.: Zemljišnoknjiæno pravo, Zagreb, 2001., str. 136., ista: Izvanknjiæno stjecanje i prestanak stvarnih prava na nekretninama u Nekretnine kao objekt imovinskih prava, Zagreb, 2005, str. 13. - JelËiÊ, O.: Tuæbe radi zaštite prava vlasništva, HPR, 2001., 1, 1.; CrniÊ, J.: Prava na nekretninama, Zagreb, 1987, str. 37; CrniÊ, I.: Tuæbe graanskog prava, Zagreb, 1995., str. 4.; Vizner, B.: Graansko pravo, 1962, str. 159. V. Kontrec, D.: Tuæbe zemljišnoknjiænog prava, Godišnjak 14, HDGZP, Zagreb - Opatija, 2007, str.192. Tuæitelj mora uËiniti vjerojatnim postojanje svojeg pravnog interesa. V. i Ël. 288/2 ZPP. Tuæitelj nema pravnog interesa za podnošenje tuæbe za utvrenje ako pravnu zaštitu moæe ostvariti kondemnatornom tuæbom (Županijski sud Sisak, Gæ-2637/07, 17. 4. 2003., IO VSRH, 2003, 1, 185.) Ali pravni interes za podnošenje tuæbe na utvrenje prava vlasništva dosjelošÊu izvire, kako je to veÊ reËeno, iz pravila ZV i ZZK (Ël. 130/1 i dr. ZV i 15/3 ZZK) po kojima je nositelj tog prava ovlašten ishoditi upis svojeg izvanknjiænog steËenog prava u zemljišnu knjigu. Postojanje pravnog interesa sud moæe provjeravati samo prije donošenja odluke o tuæbenom zahtjevu. VSH, Gzz 65/82 od 1. 6. 1982. PSP 22/159; ŽS u Zagrebu, Gæ-556/95 od 8. 10. 1996. -Ing. SP 1998, 8, 34.). Gavella i suradnici, Stvarno pravo, 2007., str. 589. »LANCI I RASPRAVE 29 tuæitelj pravnu osnovu naveo, sud nije za nju vezan (Ël. 186/3). Nije, dakle, odluËno kako je tuæitelj pravno ocijenio spor, jer ga je sud duæan sam pravno okvalificirati.32 17. Podnošenje deklaratorne tuæbe nije vezano za rok33 a niti zastarijeva pravo da se ova tuæba podnese, jer se radi o stvarnopravnoj tuæbi kojom se zapravo štiti izvanknjiæno steËeno stvarno pravo (vlasništvo) na nekretnini. Tako da tu tuæbu moæe (s uspjehom!) podnijeti sve dok to pravo u njegovu korist postoji. Ta mu ovršna presuda omoguÊava da izravno od zemljišnoknjiænog suda moæe prijedlogom zatraæiti uknjiæbu svog izvanknjiæno steËenog prava u zemljišnu knjigu.34. Valja reÊi i to da okolnost što je tuæitelj u upravnom postupku postavio zahtjev za priznanje prava vlasništva uzurpacijom ili prema odredbi Ël. 71. ZGZ nije zapreka voenju parnice u kojoj tuæitelj utvrenje tih prava traæi na osnovi dosjelosti.35 »LANCI I RASPRAVE “Odvjetnik koji je postavljen za privremenog staratelja nema prvo na naknadu po odvjetniËkoj tarifi veÊ se naknada utvruje prema propisima o naknadi troškova organa starateljstva.” Pravo na podnošenje tuæbe radi utvrivanja prava vlasništva steËenoga dosjelošÊu pripada svakome tko je, uz posjed odreene kvalitete, bio u posjedu kroz odreeno vrijeme dosjelosti bez obzira na to je li posjednik i u trenutku podnošenja tuæbe.36 Nakon što su na strani pravnog prednika ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošÊu, okolnost što se pravni sljednik ne nalazi u posjedu nekretnina nije odluËna za stjecanje vlasništva na njegovoj stvari.37 Niti za udovoljenje tuæbenom zahtjevu koji glasi na utvrenje suvlasniËkih dijelova, a ne i na predaju stvari, nije odluËno kod koga se stvar nalazi.38 Tako ni okolnost da je jedan od braËnih drugova otuio39 zajedniËku imovinu nije zapreka da se utvrdi da je ona zajedniËka imovina braËnih drugova. 18. Tuæitelj koji umjesto prvobitnog tuæenika utuæuje drugu osobu jest sadræajno preinaka 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 30 ODVJETNIK 7-8/2012. tuæbe u subjektivnom smislu, a ne prijedlog za ispravak.40 Ali, kad tuæitelj umjesto prvobitno tuæenog kao novog tuæenika naznaËi njegovog pravnog sljednika41 time tuæba nije preinaËena. Takoer kada tuæitelj nakon što utvrdi da u vrijeme podnošenja tuæbe više ne postoji osoba navedena kao tuæenik (umrla je, brisana iz registra), naznaËi kao tuæenika drugu osobu, nije rijeË o subjektivnom preinaËenju tuæbe, veÊ o njezinu ispravku42. Osoba koja stupa u parnicu umjesto tuæenika prima je u stanju kakvom se parnica nalazi u trenutku stupanja u nju, pa stoga pravne posljedice podnošenja tuæbe za novog tuæenika nastupaju kada i za prvobitnog tuæenika43. Kada nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje vlasništva na temelju ugovora o zamjeni, jer nije izvršen upis u zemljišne knjige, mogu postojati pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošÊu44 što upuÊuje na zakljuËak da je opravdano u takvim sluËajevima veÊ u tuæbi istaknuti oba zahtjeva i to kao tzv. sukcesivnu kumulaciju (Ël. 187/3 i 191/1 ZPP). Tuæitelj, dakle, moæe istaknuti i više meusobno povezanih tuæbenih zahtjeva u jednoj tuæbi protiv istog tuæenika tako da sud sljedeÊi od tih zahtjeva prihvati ako nae da onaj koji je ispred njega istaknut nije osnovan (Ël. 188/2 ZPP), ali, ako prvostupanjski sud prvi zahtjev odbije (za ispunjenje ugovora izdavanjem tabularne isprave (nedostaje npr. klauzula intabulandi) a drugi usvoji (utvruje pravo vlasništva dosjelošÊu), povodom æalbe tuæitelja koju drugostupanjski sud prihvaÊa zbog bitne povrede ZPP, æalbeni Êe sud ukinuti prvostupanjsku presudu u cjelini, dakle i onaj usvajajuÊi dio(!)45. 19. Kada tuæitelju, nakon što tijekom parnice tuæenik umre, ne moæe utvrditi tko su tuæenikovi nasljednici, dolazi u obzir postavljanje tuæenoj stranci privremenog zastupnika 46. Graanskopravni sljednik (nasljednici) ne moæe se protiviti procesnoj sukcesiji te postaje procesna stranka Ëasom koji je relevantan za graanskopravnu sukcesiju, a to je smrt stranke; nije odluËno je li svojstvo sukcesora utvreno rješenjem o nasljeivanju47. 20. Sud moæe, kad utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne moæe biti stranka u postupku, tuæbu odbaciti tek pošto neuspješ- VSH, Rev 946l/82, 28. 4. 1983., PSP 23/253 i VSRH Gæ-3/99, 8.7. 1999, IO VSRH, 2000., 1, 143. VSRH, Rev 2423/94, 5, 3, 1997., IO VSRH, 1997., 1, 69. »l. 81. ZID Ovršnog zakona (NN 123/03) brisane su odredbe o svrsi (Ël. 241.-244.OZ) upisivanjem prava u javnu knjigu. OS Split, Gæ-268/86 od 28. 3. 1986., PSP 31/91. VSH, Rev-661/90 od 25. 7. 1990. PSP-49/29. VSH, Rev-1915/85 od 24. 9. 1986., PSP 34/23. VSH, Rev 1996/87 od 22. 3. 1988., PSP 41/98. VSH, Rev 289/89 od 23. 3. 1989. PSP 44/125. VSH, Sl. 2051/77, 8. 11. 1977. PSP 13/355. VSH, II Rev 81/89, 23. 1. 1990., PSP 47/104. VSH, II Rev 70/85 od 17. 10. 1985., PSP 30/112. VSH, Rev 346/81, 20.5. 1981., PSP 19/200. VSRH, Rev 61/99-2 od 19.11. 2003., Ing. PSP 2005., 1, 0, 1. str. 11.,IO VSRH 2004., 2, 13, str. 15., Informator 5342 18. 5. 2005. VSH, Gæ-17/85, 17. 10. 1985., PSP 29/152. VSRH, Gæ-1488/99 od 16. 10. 1979., PSP 16/199. V. i Ël. 212. st. 1. i Ël. 215. ZPP. VSV, Gæ-112/83, 1. 10. 1983., PSP 24/197. 21. 22. 23. 24. 25. 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 no poduzme propisane mjere radi uklanjanja tog nedostatka48. Ali, kad sud izvrši izvide da bi utvrdio postoje li uvjeti za prihvaÊanje tuæiteljeva prijedloga za postavljanje privremenog zastupnika tuæeniku iako tuæitelj to nije predloæio, ne postupa suprotno odredbi iz Ël. 7/2 ZPP.49 Odvjetnik koji je postavljen za privremenog staratelja nema prvo na naknadu po odvjetniËkoj tarifi veÊ se naknada utvruje prema propisima o naknadi troškova organa starateljstva50 Takav privremeni zastupnik stranke u parniËnom postupku, ne moæe imati zamjenu, jer ima status zakonskog zastupnika, a ne punomoÊnika stranke kojoj je postavljen.51. Kad tuæitelj na glavnoj raspravi izjavi da povlaËi tuæbu, a tuæenik na istoj raspravi podnese protutuæbu, tada sud ne moæe zbog povlaËenja tuæbe odbaciti protutuæbu, veÊ s njom treba postupati kao i sa svakom drugom tuæbom.52 Pravo tuæitelja na povrat odnosno naknadu za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistiËke vladavine nije pitanje o kojem ovisi odluka suda u parnici radi utvrenja prava vlasništva nekretnine, pa sud u takvoj parnici ne moæe prekinuti postupak do pravomoÊnog okonËanja upravnog postupka koji se vodi povodom zahtjeva tuæitelja za naknadu i povrat oduzete imovine.53 Nakon svega što je reËeno Ëini nam se da se danas više ne bi trebale pojavljivati tuæbe, pa i presude protiv upisanih nositelja knjiænih prava koje podnose osobe koje su izvanknjiæno stekle pravo vlasništva na nekretnini (dosjelošÊu) sa zahtjevom da se utvrdi da je steËeno vlasništvo i da se naloæi tuæenom izdavanje tabularne isprave podobne za upis tuæiteljeva prava vlasništva “pod prijetnjom ovrhe”!?54 Valja primijetiti da su još pred 50 godina uvaæeni autori nudili (i) obrazac tuæbe na utvrenje prava vlasništva steËenog dosjelošÊu bez istaknutog dodatka o obvezi izdavanja tabularne isprave55. Doduše, neki drugi autori nudili su obrasce tuæbe “radi utvrenja prava vlasništva dosjelošÊu i izdavanja tabularne isprave”56 koje su uz utvrenje prava vlasništva sadræavali i “nalog tuæenom da tuæitelju izda tabularnu ispravu podobnu za upis tuæiteljeva prava vlasništva na navedenoj nekretnini, a koju Êe u protivnom zamijeniti (ova) presuda.” To je išlo nekom inercijom! Naše je mišljenje da je u petitu dovoljan izriËaj da sud utvruje da je tuæitelj dosjelošÊu stekao pravo vlasništva nekretnine k.Ë. broj xy. k. o. n.n. Takva pravomoÊna sudska presuda ovršna je isprava temeljem koje Êe zemljišnoknjiæni sud odrediti upis i narediti, ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke koje traæe pravila zemljišnoknjiænog prava, da se u zemljišnoj knjizi provede odreeni (dopušteni) upis (Ël. 106. ZZK). Stoga nam se (u petitu tuæbe i presude) Ëine suvišnim i dodatni izriËaji tipa: da je tuæeni duæan trpjeti da se izvanknjiæni stjecatelj prava vlasništva upiše u zemljišnu knjigu, ali ne smatramo da se time mijenja karakter presude (deklaracija). 26. Naime, s obzirom da tuæeni (knjiæni prednik) nije više nositelj prava vlasništva koje je na njega upisano, jer je drugi izvanknjiæno (ex lege) to pravo stekao (v. Ël. 170. ZV), više puta spominjana pravila ZV, (Ël. 130/1 i dr.) i ZZK (Ël. 15/3) ovlašÊuju tuæitelja da, jer je “pribavio tabularnu ispravu” (ovršnu sudsku »LANCI I RASPRAVE “Tuæbu na utvrenje valja meutim razlikovati od vlasniËke tuæbe: VlasniËkim se tuæbama zahtijeva od tuæenika neko Ëinjenje - povrat stvari, prestanak uznemiravanja, a deklaratornim tuæbama (tuæba na utvrenje) samo da utvrdi postojanje ili nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, te istinitost, odnosno neistinitost neke isprave.” presudu), to svoje pravo i upiše uz istovremeno brisanje uknjiæenog ali ne i stvarnog vlasnika. Stoga se i moæemo sloæiti s autorom koji tvrdi da je dosjelost (bolje reËeno zakon) a ne pravomoÊna presuda kojom se utvruje dosjelost pravna osnova (titulus) stjecanja prava vlasništva na nekretnini, ali ne i s tvrdnjom da Êe pravomoÊna presuda na utvrenje da je pravo vlasništva na nekretnini steËeno dosjelošÊu imati znaËaj zemljišnoknjiæne isprave, ako je njome ujedno odreen i upis “prava vlasništva nekretnine u zemljišnu knjigu na ime dosjedatelja...”57 Naime, moramo ponoviti upis odreuje zemljišnoknjiæni sud (Ël. 106. ZZK). Zemljišnoknjiæna isprava VSH, Rev 1501/88, 26. 7. 1988.,PSP 44/157 i VSRH, II Rev 202/00, 5. 7. 2001., IO VSRH, 2001.,2, 174. Županijski sud u Dubrovniku, Gæ-173/04 od 24. 2. 2005., Ing. SP, 2005., 3, 8, 2. VSRH, Rev 988/98, 22. 5. 2001., IO VSRH, 2001, 2, 175. Županijski sud Vukovar, Gæ 664/03, 4, 9. 2003., IV VSRH, 2004, 2, 277. OS GospiÊ, Gæ-294/86, 23. 6. 1986., PSP 32/142. Županijski sud u Vukovaru, Gæ-1510/2004 od 24. 1. 2005., IO VSRH 2005., 2., 287, str. 250. V. npr. na internetskim stranicama VSRH: Rev 594/00, 30.9. 2003., Rev 579/00, 28. 10. 2003., Rev 361/01, 12. 4. 2004. V. npr. Vizner, B.: Graansko pravo, 1962, str. 159. V. npr. Matuško AntoniÊ, Lj.: Presuda kao pravni temelj stjecanja vlasništva na nekretninama, Informator, 5676-5677, 30.7. i 2. 8. 2008., str. 2. KaladiÊ, I.: Jesu li dosjelost ili pravomoÊna presuda kojom se utvruje pravna osnova (titulus) za stjecanje prava vlasništva na nekretninama? Informator, 4944-4945, 25. i 28. 7. 2001. str. 18. »LANCI I RASPRAVE 31 koju valja priloæiti uz prijedlog za upis (uknjiæbu ili predbiljeæbu) jest reËena ovršna sudska presuda o utvrenju prava vlasništva dosjelošÊu po samom zakonu jer javna isprava na temelju koje se moæe dopustiti uknjiæba je i odluka suda (presuda) koja se prema propisima o ovrsi (Ël. 21. i sl. OZ) smatra ovršnom ispravom prikladnom za upis prava u zemljišnu knjigu, ako sadræi toËnu oznaku zemljišta ili prava na koje se odnosi upis (Ël. 55/1 toË. b. ZZK). Naime, pravomoÊna presuda utvruje da je dosjedatelj postao izvanknjiæni vlasnik nekretnine, a istovremeno potvruje da upisani (knjiæni) vlasnik to više nije. »LANCI I RASPRAVE 4. Ostale moguÊnosti zaštite i ostvarenja prava vlasništva 27. Izvanknjiæni nositelj prava vlasništva ostvaruje razne oblike zaštite svog prava od trenutka kada su se stekle pretpostavke takvog stjecanja - Ël. 129/1. ZV (pokretanjem (pojedinaËnog) ispravnog postupka, a i prije toga prijedlogom za zabiljeæbu pokrenutog “Podnošenje deklaratorne tuæbe nije vezano za rok, a niti zastarijeva pravo da se ova tuæba podnese, jer se radi o stvarnopravnoj tuæbi kojom se zapravo štiti izvanknjiæno steËeno stvarno pravo (vlasništvo) na nekretnini.” parniËnog postupka (spora) (Ël. 81. i sl. ZZK) odnosno zabiljeæbom privremene mjere radi osiguranja nenovËane traæbine - zabranom otuenja i optereÊenja predmetne nekretnine (Ël. 299. i sl. OZ).58 28. Poznato je da (sudski) postupci ponekad traju neprimjereno dugo, a osobito u materiji kao što je ova i u vremenu kakvo je ovo!; suvremena prava pa tako i naše, u skladu s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN - dodatak Meunarodni ugovori, br. 18/97, 6/99, 14/02 i 1/06) propisuju (Ël. 29/1. Ustava RH) da svatko ima pravo radi utvrivanja svojih prava i obveza graanske naravi, da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud praviËno, javno i u 58 59 60 61 62 63 64 65 32 ODVJETNIK 7-8/2012. razumnom roku ispita njegov sluËaj. To konkretno znaËi da svaki podnositelj zahtjeva za pokretanje pojedinaËnog ispravnog postupka ili svaki podnositelj tuæbe za utvrenje prava vlasništva dosjelošÊu moæe, ako smatra da nadleæni sud nije odluËio u razumnom roku, neposredno višem sudu uputiti zahtjev za zaštitu prava na suenje u razumnom roku (pokrenuti poseban postupak). O æalbi odluËuje Vrhovni sud Republike Hrvatske. Protiv rješenja VSRH æalba nije dopuštena ali se moæe podignuti ustavna tuæba - Ël. 4., 17. i 28. Zakona o sudovima - NN 150/05 i 16/07). Vidi i Ël. 63. i slj. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH (NN 49/02). 29. Nadalje, nositelj izvanknjiænog prava bolje reËeno osoba koja se je takvom smatrala ali je njezin zahtjev odnosno tuæba pravomoÊno odbijena odnosno odbaËena moæe podnijeti USRH ustavnu tuæbu, ako smatra da mu je time povrijeeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamËena Ustavom (Ël. 62. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH). To Êe po naravi stvari trebalo najËešÊe biti pozivanje na zaštitu prava vlasništva - nepovredivost vlasništva (Ël. 3. Ustava) i ustavno jamstvo prava vlasništva (Ël. 48. Ustava).59, 60.61 30. Ponekad je doista teško utvrditi moment kada su ispunjene odreene pretpostavke i izvanknjiæni dosjedilac u tom trenutku stekao pravo vlasništva ex lege. Stoga Êe se dosjedilac, koji je bio i pošten posjednik pa taj posjed izgubi, a uzda se u svoje pravo da moæe pred sudom dokazati pravni temelj i istinit naËin steËenja (svoje jaËe pravo) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnog temelja ili na slabijem temelju, moÊi zaštititi vlasniËkom tuæbom predmnijevanog vlasnika (Ël. 166. ZV, tzv. publicijanska tuæba).62 Ako pak treÊa osoba bespravno uznemirava predmnijevanog vlasnika, a ne oduzimanjem stvari, on moæe zahtijevati putem suda da to uznemiravanje prestane (Ël. 167/3 ZV). RijeË je o tzv. publicijanskoj negatornoj tuæbi63. O nekim daljnjim zahtjevima koji sluæe zaštiti prava vlasništva od nekih osobitih povreda (vlasnikov izluËni zahtjev, vlasnikov opozicioni zahtjev, vlasnikov adhezioni zahtjev u kaznenom postupku, vlasnikov zahtjev za ureenje mee, zaštita od promjena oznaka zemljišne Ëestice64) vidi kod Gavelle65. Dakako, i izvanknjiæni vlasnik nekretnine kao i onaj koji tek treba ostvariti to pravo ima pravo na zaštitu svojega posjeda kao i svaki drugi posjednik (Ël. 22., 23. i slj. ZV). O zaštiti steËenog vlasništva i prije upisa u zemljišnu knjigu - zabiljeæbe v. u radu u bilješci 1. V. pobliæe u CrniÊ, J.: Ustavnosudska zaštita prava vlasništva, Godišnjak 5, HDGZP, Zagreb - Opatija, str. 1. - 44. V. drukËiju praksu Europskog suda za ljudska prava kod Žuvela, M.: VlasniËkopravni odnosi, Organizator Zagreb, III. izd., 2008. (u Prilogu I.). V. kritiku takvih stavova i prakse kod Gavella, N.: Neka razmišljanja u povodu uskrate ustavnosudske zaštite, Informator, 4815, 29. 4. 2000. V. pobliæe kod Gavella i suradnici, Stvarno pravo 2007. sv. 1. str. 620. V. pobliæe kao u prethodnoj bilješki, str. 631. V. Županijski sud u Rijeci, Gæ-1941/3 od 13. 8. 2003., Ing. SP, 2003, 3. Stvarno pravo 2007, sv. 1., str. 631. ElektroniËka identifikacija »LANCI I RASPRAVE fiziËkih osoba i potpisivanje pravnih osoba elektroniËkim potpisom 1. Vrste elektroniËkih potpisa elektroniËke identifikacije Prema tehnologijama za izradu elektroniËkog potpisa razlikuju se sljedeÊe tehnolgije: - skenirani ruËni potpis-PenOp potpis - biometrijski potpis (Biometric Signature Verification) - digitalni ili elektroniËki potpis - Automatski strojno kreirani potpis Pitanje je interesantno jer se u poslovnim odnosima kao i u postupcima izvan upravnih ali koji se mogu kategorizirati kao neupravni postupci koje vode tijela dræavne uprave mogu pojaviti kao sredstva identifikacije komunikatora i druga sredstva osim naprednog elektroniËkog potpisa ukoliko drugaËije ne bi bilo propisano nekim zakonom. Prilikom ovog kategoriziranja mora se skrenuti pozornost na to da se radi o pojmu elektroniËkog potpisa koji je Ëisto generiËki i koji je širi od strandardnog pojma elektroniËkog potpisa koji koristi Zakon o elektroniËkom potpisu. S obzirom na to da se svi pojavljuju u uporabi, potrebno je o njima nešto reÊi. Digitalni ili (napredni) elektroniËki potpis je onaj potpis koji je definiran kao takav Zakonom o elektroniËkom potpisu te ga u tom smislu treba i shvaÊati. Ovdje æelim napomenuti da je zakonski termin “napredni elektroniËki potpis”, iako se Ëesto u praksi koristi termin digitalni potpis koji sadræajno moæe ali i ne mora korespondirati s ovim terminom. Stoga, valja skrenuti pozornost na to da nije napredni elektroniËki potpis sve ono što se u praksi naziva digitalnim potpisom.1 Skenirani ruËni potpis predstavlja samo elektroniËki zapis koji nastaje elektroniËkim sredstvima u trenutku kada se potpisuje prvi put na površini koja registrira i zapisuje pokrete potpisa u elektroniËkom obliku ili nastaje korištenjem elektroniËke tehnologije skeniranja obiËnog potpisa na papiru. Skrenirani potpis nije elektroniËki potpis u smislu pozitivnopravnog pristupa pa ga stoga ne bi trebalo niti nazivati takvim terminom. 1 2 3 Radi se o elektroniËkom zapisu koji ruËni potpis odreene osobe predstavlja kao sliku i kao takav, ukoliko je i priloæen uz odreenu poruku ili je njezin sastavni dio, ne daje poruci nikakav dodatni i dopunski znaËaj koji poruka ne bi imala bez njega. U odreenim situacijama on se ipak koristi, a jedan je primjer njegova korištenja pri identifikaciji potpisa onoga koji je pred osobom koja vrši identifikaciju s deponiranim skeniranim potpisom. Na ovaj ga naËin najËešÊe koriste banke, npr. kod provjere potpisa virmana i sl. No, oËito je da i u ovim sluËajevima ovaj potpis ne garantira da se uistinu radi o navodnom potpisniku. Zato se u praksi ovakav oblik identifikacije u pravilu kombinira s još nekim sredstvom identifikacije. U sluËaju da se ovakav potpis koristi jedino kao sredstvo da bi se konstatiralo da je netko potpisao neki dokument i ako je taj potpis posljedica elektroniËkog zapisa kretanja naprave kojom je rukom upravljao korisnik tada bi se moglo govoriti i o dokazu da je identificirani potpisnik prihvatio sadræaj ispod kojeg se nalazi trag njegovog ruËnog potpisa u obliku elektroniËkog zapisa. Ovo stoga jer se ne radi niti o klasiËnom potpisu, a niti o elektroniËkom potpisu. Koristi se npr. kao sastavni dio elektroniËke potvrde o primitku odreene pošiljke, kada se ne potpisuje papirna potvrda nego u elektroniËki ekran u obliku potpisa zapisuje elektroniËki zapis. Zapis bi trebao predstavljati dokaz da je identificirana osoba stavila taj zapis i da je suglasna s tekstom ispred tog zapisa ili vezanog uz taj zapis ali samo pod uvjetom da na to ukazuje i drugi oblik identifikacije koje je obavljen prije tog potpisivanja (npr. uvid u osobnu kartu) te da je kao takav na neki naËin i naveden u samoj ispravi. Ovakav tip potpisa Ëesto se u teoriji naziva i Pen Op potpis2. Meutim nedvosmisleni zakljuËak teorije jest da u nedostatku regulacije ovakvog tipa potpisivanja (koje i dalje nema) kako na hrvatskoj tako i na EU razini ovakvom potpisu nemoguÊe je s pravnom sigurnošÊu garantirati uËinak bilo obiËnog bilo elektroniËkog potpisa.3 MoguÊe bi ga bilo interpretirati kao znak oËitovanja volje, no shvaÊanje i znaËenje ovakvog potpisa uvijek ostaje mr. sc. Tin MatiÊ, odvjetnik u Zagrebu To Ëesto Ëine banke. Npr. jedna banka kod korištenja e-bankinga, u fazi elektroniËkog potpisivanja e-virmana govori da Êe ga korisnik potpisati digitalnim potpisom. Taj digitalni potpis nije napredni elektroniËki potpis, prvenstveno jer nema certifikata koji izdaje certifikator, a potom ga nije pribavio niti korisnik veÊ banka sama Vidjeti detaljno Benjamin Wright: The Law of Electronic Commerce, second edition, Litlle Brown adn Company, Boston etc. Nema godine izdavanja, poglavlje G - Pen Computer Signatures: The Legallity of the PenOp Signatures Tako Ian Walden u brošuri Legal Aspects of the PenOp Signature under English Law, izdavaË PenOp Inc. New York, SAD 1998. »LANCI I RASPRAVE 33 questio facti. Stoga preporuka za korištenje istog zasigurno ne bi bila pouzdana s obzirom na nedostatak pravne sigurnosti i izvjesnosti u njegovom korištenju. Ako se u odnosima i koristi, tada se zasigurno mora uputiti stranke da vlastitom ugovornom regulacijom reguliraju uËinak i znaËenje ovakvog tipa potpisa. Biomterijski potpis zapravo nije uopÊe potpis veÊ se identifikacija obavlja korištenjem dijelova tijela za identifikaciju (DNA, mreænica oka, obrazi, govor, ruke, otisak prstiju itd). Ovakva metoda sluæi za identifikaciju u konkretnim situacijama, a u pravilu ne za potpisivanje poruka. Ovakav oblik identifikacije mogao bi se tretirati kao elektroniËki (generiËki) potpis kada bude spremljen u obliku elektroniËkog zapisa na nekom nosaËu podataka u datoteci koji se onda usporeuje s onim kod donositelja. »LANCI I RASPRAVE “ElektroniËka identifikacija izuzetno je bitna i Ëesto je puta regulirana u posebnim zakonima gdje se navodi kao cilj koji se ostvaruje uporabom elektroniËke osobne iskaznice, koja nije regulirana u hrvatskom pravu, jer Zakon o osobnoj iskaznici (NN 11/2002, 122/2002 i 31/2006) ne poznaje taj termin.” Automatski strojno kreirani potpis (autopen) je onaj koji stavlja stroj izraen tako da imitira (kopira) potpis stvarnog potpisnika oponašajuÊi napravom pokret ruke. Autopen is a machine used for the automatic signing of a signature. U ovom sluËaju ne radi se o tradicionalnom potpisu na papiru, a još manje o elektroniËkom generiËkom potpisu. Radi se o imitaciji vlastoruËnog potpisa neke osobe koji nema redovni pravni uËinak potpisa naprosto jer ga nije ispisala ta osoba. Ovakv “potpis ima zapravo svrhu predstavljati osobnost u pisanoj komunikaciji i u pravilu se nikada ne koristi za stvaranje pravno obvezujuÊih uËinaka.4 ZakljuËci oko korištenja Pen Op potpisa jednako bi vrijedili i za ovaj tip potpisa. ElektroniËka identifikacija izuzetno je bitna i ona je Ëesto puta regulirana u posebnim zakonima gdje se navodi kao cilj koji se ostvaruje uporabom elektroniËke osobne iskaznice. Takva iskaznica nije regulirana u hrvatskom pravu - Zakon o osobnoj iskaznici (NN 11/2002, 122/2002 i 31/2006) ne poznaje taj termin. Nasuprot tomu, austrijski Bundesgesetz ueber Regelungen zur Erleichterung des elektronischen Verkehrs mit oeffentlichen Stellen, E-Government-Gesetz - E-GovG5 u Ël. 2. alineja 10. izravno definira (elektroniËku) osobnu kartu. 4 5 6 34 ODVJETNIK 7-8/2012. 2. Dio Identifikacija i autentifikacija u elektroniËkom prometu s tijelima javne uprave Definicije pojmova »lanak 2. U smislu ovog dijela Zakona pojmovi znaËe sljedeÊe: 1. “Identitet”: je oznaËavanje odreene osobe (Z 7) kroz obiljeæja, koja su posebno prikladna kako bi se osobe meusobno razlikovale; takva su obiljeæja posebice: ime, datum i mjesto roenja, ali isto tako i naziv poduzeÊa ili (alfa) numeriËke oznake; 2. “Jedinstveni identitet”: je oznaËavanje odreene osobe (Z 7) kroz jedno ili više obiljeæja, koja osiguravaju da se ta osoba razlikuje od svih ostalih bez moguÊnosti zabune; 3. “Identitet koji se ponavlja”: oznaka specifiËne osobe (Z 7) kojom se ne osigurava jedinstven identitet, omoguÊuje toj osobi da bude prepoznata upuÊivanjem na prethodni dogaaj poput ranijeg podneska 4. “Identifikacija”: je postupak koji je nuæan radi dokazivanja, odnosno radi utvrivanja Identiteta; 5. “AutentiËnost”: je prava narav izjave o namjeri ili Ëinidbe u smislu da je navedeni autor izjave i njezin stvarni autor; 6. “Autentifikacija”: je postupak koji je nuæan radi dokazivanja, odnosno radi utvrivanja autentiËnosti; 7. “Subjekt”: je svaka fiziËka i pravna osoba kao i drugo udruæenje ili institucija koja ima vlastitu osobnost za potrebe sudjelovanja u pravnom i gospodarskom prometu; 8. “Serijski broj”: je broj dodijeljen fiziËkim i pravnim osobama te drugim subjektima radi njihove jednoznaËne identifikacije, a koji u sluËaju fiziËke osobe sluæi i kao osnova za izradu osobne identifikacijske oznake (sukladno st. 9 i 14); 9. “Registar serijskih brojeva”: je registar, koji jednoznaËno identificira serijske brojeve koje koriste subjekti, odnosno sadræi tehniËke komponente, kako bi po potrebi mogao proizvesti serijske brojeve; 10. “Iskaznica graana”: je logiËka jedinica koja neovisno o svojoj tehniËkoj izvedbi povezuje kvalificirani elektroniËki potpis (Ël. 2. Z 3a Zakona o potpisu - SigG, BGBl. I br. 190/1999) s poveznicom o osobi (Ël. 4. st. 2) te s pripadajuÊim sigurnosnim podacima i sigurnosnim funkcijama kao i svim podacima o punomoÊi.6 is perceived as impersonal The reason for employing an autopen signature by hand, and printing a reproduction of the signature, which by the recipient is typically emotive, intending to form a compromise between making every. (Wikipedia) Savezni zakon o omoguÊavanju elektroniËke komunikacije s tijelima dræavne uprave, objavljen u Saveznom sluæbenom listu Austrije br. 10/2004, a koji je stupio na snagu dana 1.3.2004. Prijevod s njemaËkog jezika: Agnes Milovan-Solter, stalni sudski tumaË za engleski, njemaËki i talijanski jezik Kako je ovdje vidljivo elektroniËka osobna iskaznica, premda se naziva samo iskaznica graana, u austrijskoj varijanti sadræi i kvalificirani (obiËni) elektroniËki potpis. Bitno je naglasiti da se ne radi o naprednom elektroniËkom potpisu veÊ tzv. obiËnom elektroniËkom potpisu u terminologiji našeg Zakona o elektroniËkom potpisu. Isti zakon odreuje i funkciju navedene iskaznice u elektroniËkoj komunikaciji s tijelima dræavne uprave u Ël. 4. istog zakona te predstavlja dokaz identitieta. Ovaj Ëlanak glasi: Funkcija “Iskaznice graana” »lanak 4. (1) Iskaznica graana sluæi kao dokaz jednoznaËnog Identiteta podnositelja molbe i autentiËnosti molbe podnesene elektroniËkim putem u postupcima u kojma je nalogodavac u javnom sektoru uredio prikladno tehniËko okruæje za uporabu Iskaznice graana. (2) JednoznaËna identifikacija fiziËke osobe, koja je zakoniti nositelj Iskaznice graana, izvršit Êe se putem identifikacijske poveznice: Uprava za registar serijskih brojeva (Ël. 7) Êe potvrditi elektroniËkim potpisom da je fiziËkoj osobi, koju Iskaznica graana identificira kao nositelja, dodijeljen odreeni serijski broj radi jednoznaËne Identifikacije. U smislu dokazivanja Identiteta u sluËaju zastupanja primjenjuje se st. 5. (3) Unos osobne poveznice u Iskaznicu graana provodi Uprava za registar serijskih brojeva ili druge uprave po njezinu nalogu ili ostala nadleæna tijela, koja se utvruju uredbom koju se usvaja sukladno st. 5. Nadleænost se utvruje ovisno o zastupljenosti nuæne tehniËke opreme te tehniËkog struËnog znanja, koje je potrebno za njihovo upravljanje, kao i pouzdanosti u pogledu pridræavanja zakonskih okvirnih uvjeta. (4) AutentiËnost molbe podnesene pomoÊu Iskaznice graana dokazuje se elektroniËkim potpisom koji je sadræan u Iskaznici graana. (5) Pobliænje propise o stavcima 1 do 4 uredbom izdaje po potrebi savezni kancelar u suglasnosti s nadleænim saveznim ministrima. Prije izdavanja uredbe trebaju se saslušati Savezne pokrajine i opÊine koje zastupa Savez pokrajina i Savez opÊina. Isto to Ëini i talijanski Zakon o informatizaciji dræavne uprave (Sluæbeni list br. 112 od 16.5.2005. - Zakonodavni dekret od 7. 3. 2005. br. 82) u Ël. 64. (st. 1.) u kojem stoji: »l. 64. NaËin pristupa internetskim uslugama dræavne uprave 1. ElektroniËka osobna iskaznica i nacionalna kartica za pristup uslugama Ëine instrumente za pristup uslugama koje na internetu pruæaju dræavne uprave i za koje je nuæna elektroniËka autentifikacija. 2. Dræavne uprave mogu odobriti pristup uslugama koje pruæaju na internetu i koje zahtijevaju elektroniËku autentifikaciju i putem drugih instrumenata, a ne samo elektroniËke osobne iskaznice i nacionalne kartice za pristup uslugama, pod uvjetom da takvi instrumenti dopuštaju utvrivanje identiteta subjekta koji traæi pristup. Pristup putem elektroniËke osobne iskaznice i nacionalne kartice za pristup uslugama u svakom je sluËaju dopušten neovisno o naËinu pristupa koji su pojedine uprave unaprijed odredile. 3. Sukladno pravilniku koji se tiËe telekomunikacijskih prijenosa kojima upravljaju Ministarstvo gospodarstva i financija i porezne agencije, dekretom predsjednika VijeÊa ministara ili ministra zaduæenog za inovacije i tehnologije, u dogovoru s ministrom za javnu djelatnost i s Jedinstvenom konferencijom prema Ëlanku 8. Zakonodavnog dekreta od 28. kolovoza 1997., br. 281, utvruje se datum, u svakom sluËaju ne kasnije od 31. prosinca 2007., nakon kojega pristup uslugama koje dræavne uprave pruæaju na internetu više neÊe biti dopušten putem drugih instrumenata osim elektroniËkom osobnom iskaznicom i nacionalnom karticom za pristup uslugama. Takoer, detaljna regulacija elektroniËke osobne iskaznice postavljena je u Ël. 66. istog talijanskog zakona: »LANCI I RASPRAVE IV. dio ElektroniËke kartice »l. 66. ElektroniËka osobna iskaznica i nacionalna kartica za pristup uslugama 1. Karakteristike i naËini izdavanja elektroniËke osobne iskaznice i sliËne isprave koja se izdaje nakon prijave roenja i prije navršenih petnaest godina æivota utvreni su dekretom predsjednika VijeÊa ministara, usvojenog na prijedlog ministra unutarnjih poslova, u dogovoru s ministrom za javnu djelatnost, ministrom za inovacije i tehnologije i ministrom za gospodarstvo i financije, a nakon pribavljenog mišljenja Jamca za zaštitu osobnih podataka i u dogovoru s Jedinstvenom konferencijom prema Ël. 8. Zakonodavnog dekreta od 28. kolovoza 1997., br. 281. 2. Karakteristike i naËini izdavanja, distribucije i korištenja nacionalne kartice za pristup uslugama utvrene su jednim propisom ili više njih, u smislu Ëlanka 17., stavka 2. Zakona od 23. kolovoza 1998., br. 400, usvojenim na zajedniËki prijedlog ministra za javnu djelatnost i ministra za inovacije i tehnologije, u dogovoru s ministrom za gospodarstvo i financije, a nakon pribavljenog mišljenja Jamca za zaštitu osobnih podataka i u dogovoru s Jedinstvenom konferencijom prema Ëlanku 8. Zakonodavnog dekreta od 28. kolovoza 1997., br. 281, uz poštivanje sljedeÊih naËela: a. izdavanje nacionalne kartice za pristup uslugama osiguravaju, na zahtjev zaintere»LANCI I RASPRAVE 35 b. siranog subjekta, dræavne uprave koje istu namjeravaju izdavati; troškovi izrade i izdavanja nacionalne karte za pristup uslugama idu na teret pojedinih uprava koje iste izdaju; eventualne upute individualnog karaktera koje su povezane s pruæanjem usluga graanima moguÊe su u granicama opisanima u Zakonodavnom dekretu od 30. lipnja 2003., br. 196; dræavne uprave koje pruæaju usluge na internetu trebaju dopustiti pristup vlasnicima nacionalne kartice za pristup uslugama neovisno o ustanovi koja je odgovorna za njezino izdavanje; nacionalna kartica za pristup uslugama moæe se koristiti i za raËunalna plaÊanja izmeu privatnih subjekata i dræavnih upra- »LANCI I RASPRAVE c. d. e. “ElektroniËki potpis u pozitivnopravnom smislu omoguÊuje ono što do sada niti jedan sustav identifikacije nije omoguÊavao: on se moæe vezati primarno i iskljuËivo uz pravnu osobu.” va, na naËin predvien vaæeÊim zakonima. 3. ElektroniËka osobna iskaznica ili sliËna isprava koja se izdaje nakon prijave roenja i prije navršenih petnaest godina æivota mora sadræavati: a. identifikacije podatke o osobi; b. porezni broj. 4. ElektroniËka osobna iskaznica ili sliËna isprava koja se izdaje nakon prijave roenja i prije navršenih petnaest godina æivota moæe na zahtjev zainteresirane strane, kada se radi o osjetljivim podacima, sadræavati: a. oznaku krvne grupe; b. zdravstvene opcije predviene zakonom; c. biometrijske podatke odreene dekretom prema stavku 1., u svakom sluËaju s izuzeÊem DNA; d. sve druge korisne podatke s ciljem racionalizacije i pojednostavljenja upravnih radnji i usluga koje se pruæaju graanima, moguÊe i putem portala, uz poštivanje normi o Ëuvanju privatnosti; e. raËunalne procedure i informacije koje mogu ili moraju biti poznate dræavnim upravama ili drugim subjektima i koje su potrebne za elektroniËki potpis. 5. ElektroniËka osobna iskaznica i nacionalna kartica za pristup uslugama mogu se koristiti kao sredstva telekomunikacijske autentifikacije u svrhu plaÊanja izmeu privatnih subjekata i dræavnih uprava na naËine koji su odreeni tehniËkim propisima prema Ëlanku 71., u dogovoru s ministrom za gospodarstvo 7 36 ODVJETNIK 7-8/2012. i financije i uz pribavljeno mišljenje banke Banca d’Italia. 6. Dekretom ministra unutarnjih poslova, ministra za inovacije i tehnologije i ministra za gospodarstvo i financije, uz pribavljeno mišljenje Jamca za zaštitu osobnih podataka i u dogovoru s Jedinstvenom konferencijom prema Ëlanku 8. Zakonodavnog dekreta od 28. kolovoza 1997., br. 281, definirani su tehniËki i sigurnosni propisi koji se tiËu tehnologija i materijala koji se koriste za izradu elektroniËke osobne iskaznice, elektroniËkog identifikacijskog dokumenta i nacionalne kartice za pristup uslugama te naËini njihova korištenja. 7. Uz poštivanje opÊeg reda utvrenog dekretima u ovome Ëlanku i vaæeÊim odredbama na podruËju zaštite osobnih podataka, dræavne uprave mogu, u granicama odgovarajuÊih uredbi, iskušavati razne naËine korištenja dokumenata iz ovog Ëlanka zbog pruæanja dodatnih usluga ili zbog korisnosti. 8. Legitimacije izdane od strane dræavnih uprava u smislu Dekreta Predsjednika Republike od 28. lipnja 1967., br. 851, mogu se takoer realizirati na elektroniËke naËine i sadræavati funkcije nacionalne kartice za pristup uslugama da bi se telekomunikacijskim putem omoguÊio pristup uslugama koje dræavne uprave pruæaju na internetu.7 ElektroniËka osobna iskaznica i nacionalna kartica za pristup uslugama Ëine instrumente za pristup uslugama koje na internetu pruæaju dræavne uprave i za koje je nuæna elektroniËka autentifikacija ali ne nuæno i elektroniËki potpis. Dræavne uprave mogu odobriti pristup uslugama koje pruæaju na internetu i koje zahtijevaju elektroniËku autentifikaciju i identifikaciju i putem drugih instrumenata identifikacije, koji nuæno ne moraju sadræavati (napredni ili obiËni) elektroniËki potpis (kako je prikazano na primjerima). Takvi su instrumenti identifikacije elektroniËke osobne iskaznice i nacionalne kartice za pristup uslugama, pod uvjetom da navedeni instrumenti dopuštaju utvrivanje identiteta subjekta koji traæi pristup Ëak i kada ne sadræe (napredni ili obiËni) elektroniËki potpis vlasnika elektroniËke osobne iskaznice (Italija). Pristup putem elektroniËke osobne iskaznice i nacionalne kartice za pristup uslugama u svakom je sluËaju dopušten neovisno o naËinu pristupa koji su pojedine uprave unaprijed odredile. Hrvatska nema ovakvo identifikacijsko sredstvo, no u svrhu ostvarenja e-uprave smatram da bi bilo dobro razmotriti uvoenje ovakovog sredstva identifikacije u hrvatsko zakonodavstvo i praksu prema bilo kojem od dva prikazana modela s elektroniËkim potpisom ili bez njega. Naravno, ovo bi bilo svakako u obliku zakona, bilo posebnog poput ova dva o e-upravi, ili u okvirima zakona o osobnoj karti, no skloniji sam korištenju navedenog specijalnog zakona koji bi se odnosio Prezentacija ovog zakona ukljuËivši i prijevod na hrvatski jezik dana je prema brošuri u izdanju Središnjeg dræavnog ureda za E-Hrvatsku - naziva “Zakonodavstvo” na e-upravu. Uvoenje ovakvog identifikacijskog sredstva nesumnjivo bi potaknulo veÊi broj ljudi na korištenje elektroniËkih web ili internetskih servisa javne uprave, uz smanjenje cijene i poveÊanje brzine rada. No, nuæno je naglasiti da potencijalna elektroniËka osobna karta mora predvidjeti moguÊnost da se u nju kao nosaËa ugradi (napredni) elektroniËki potpis, Ëime se takva kartica moæe koristiti i u (upravnim ili/i sudskim) postupcma gdje je nuæna uporaba naprednog elektroniËkog potpisa. Ovisno o tome je li graanin pribavio i ugradio u elektroniËku osobnu iskaznicu napredni elektroniËki potpis, stvara se instrument ograniËenog ili neograniËeg dometa, a ugradnjom (naprednog) elektroniËkog potpisa osobna karta postaje univerzalno i sigurno sredstvo elektroniËke identifikacije. Ovo stoga jer je zapravo nuæno zapoËeti pruæati usluge dræavne uprave putem interneta kako to regulira Ël. 65. navedenog talijanskog zakona. »l. 65. Molbe i izjave podnesene dræavnoj upravi telekomunikacijskim putem 1. Molbe i izjave podnesene dræavnim upravama telekomunikacijskim putem u smislu Ëlanka 38., stavka 1. i 3. Dekreta Predsjednika Republike od 28. prosinca 2000., br. 445, vaæeÊe su: a. ako su potpisane digitalnim potpisom za koji je certifikat izdao akreditirani ovjerovitelj; b. ako raËunalni sustav identificira autora putem elektroniËke osobne iskaznice ili nacionalne kartice za pristup uslugama, u granicama koje utvruje svaka uprava prema vaæeÊim zakonima; c. ako raËunalni sustav identificira autora putem razliËitih instrumenata prema Ëlanku 64., stavku 2., u granicama koje utvruje svaka uprava prema vaæeÊim zakonima i u skladu s Ëlankom 64., stavkom 3. 2. Molbe i izjave upuÊene na naËine koji su predvieni stavkom 1. jednakovrijedne su molbama i izjavama koje su potpisane vlastoruËnim potpisom u prisutnosti namještenika zaduæenog za postupak. 3. Od datuma odreenog Ëlankom 64., stavkom 3., nije više dopušteno podnošenje molbi i izjava na naËine opisane u stavku 1., toËka c). 4. Stavak 2. Ëlanka 38. Dekreta Predsjednika Republike od 28. prosinca 2000., br. 445, zamjenjuje se sljedeÊim: “2. Molbe i izjave upuÊene telekomunikacijskim putem valjane su ako su podnesene na naËin predvien Ëlankom 65. Zakonodavnog dekreta od 7. oæujka 2005., br. 82”. Iz ovog Ëlanka vidljivo je upravo postavljanje alternativne valjanosti elektroniËke identifikacije pred tijelima dræavne uprave razliËitim identifikacijskim sredstvima, gdje je naravno moguÊe saËuvati viši stupanj sigurnosti za odreene potrebne više razine sigurnosti kao što npr. upravni postupak gdje bi trebalo primijeniti rješenje koje je u ovom Ëlanku predvieno pod st. 1. toËka a/. Za oËekivati bi bilo da i hrvatska regulacija krene ovim putem, odnosno da se ipak donese zakon koji bi regulirao elektroniËku osobnu iskaznicu te e-upravu odnosno e-government. Isto tako, identifikacija iz st. 1. toËka b/ predstavlja zapravo naËin identifikacije u neupravnim postupcima. Isto tako, valja preporuËiti da se za svaki postupak stvore otvoreni EDI formati dostupni svim sudionicima posutpka koji Êe biti osnova meusobne komunikacije. »LANCI I RASPRAVE 2. ElektroniËki potpis pravnih osoba ElektroniËki potpis u pozitivnopravnom smislu omoguÊuje ono što do sada niti jedan sustav identifikacije nije omoguÊavao. Naime, do sada, kao i biometrijski i skenirani potpis veæe se nuæno i samo uz fiziËke osobe, a samo posredno uz pravne. ElektroniËki potpis moæe se vezati i primarno i iskljuËivo uz pravnu osobu. Ovakav zakljuËak proizlazi iz logiËnog shvaÊanja termina kao takvog. Naime, moguÊe je da pravna osoba ima svoj elektroniËki potpis a da se on istodobno ne vezuje uz odreenu fiziËku osobu unutar te pravne osobe. Naime, jasno je da elektroniËkim potpisom pravne osobe moraju raspolagati odreene fiziËke osobe unutar pravne osobe, ali samo one koje imaju na to pravo temeljem unutrašnjih pravila o moguÊnosti korištenja pravne osobe. Prema treÊima to je potpis pravne osobe s punim uËinkom bez obzira koja je fiziËka osoba unutar pravne osobe koristila taj potpis, jer treÊima ne mora, ali vjerojatno i moæe, biti poznato koja je fiziËka osoba unutar pravne osobe koristila taj potpis. Upitno je da li ovakvo razmišljanje ima podlogu u vaæeÊoj regulativi. No, Ëini se da ovakav zakljuËak proizlazi iz Ël. 5 ZEP-a “Nuæno je naglasiti da potencijalna elektroniËka osobna karta mora predvidjeti moguÊnost da se u nju kao nosaËa ugradi (napredni) elektroniËki potpis, Ëime se takva kartica moæe koristiti i u (upravnim ili/i sudskim) postupcma gdje je nuæna uporaba naprednog elektroniËkog potpisa.” u kojem stoji da isti ima istu pravnu snagu i zamjenjuje vlastoruËni potpis, odnosno vlastoruËni potpis i otisak peËata ako je izradjen u skladu s odredbama ovog Zakona, te ako su ispunjeni ostali uvjeti propisani ovim Zakonom i propisima koji su donijeti na temelju ovog Zakona. S obzirom da samo pravne osobe koriste peËat i potpis oËito je da sintagma “vlastoruËni potpis i otisak peËata” govori o potpisu pravne osobe kao takve, a prvi dio teksta tj. sintagma “vlasoruËni potpis” odnosi »LANCI I RASPRAVE 37 se samo na fiziËku osobu. Meutim mora se istaÊi da Êe primjena ovakvog stava izriËito ovisiti od stava certifikatora za koje je nesumnjivo povoljnije izdavanje veÊeg broja certifikata pa stoga vezivanje jednog (naprednog) elektroniËkog potpisa uz jednu osobu unutar pravne osobe predstavlja vjerojatnu orijentaciju tumaËenja koje Êe zastupati certifikatori. »LANCI I RASPRAVE “Ovisno o tome je li graanin pribavio i ugradio u elektroniËku osobnu iskaznicu napredni elektroniËki potpis, stvara se instrument ograniËenog ili neograniËeg dometa, a ugradnjom (naprednog) elektroniËkog potpisa osobna karta postaje univerzalno i sigurno sredstvo elektroniËke identifikacije.” Dakle, postizanje pravnih uËinaka u ovakvom shvaÊanju koje se zagovara bilo bi ostvareno veÊ samim korištenjem tog elektroniËkog potpisa pravne osobe. Nesumnjivo valja oËekivati da Êe praksa dati odgovor na to hoÊe li se pristupiti ovakovom sustavu elektroniËkog potpisivanja elektroniËkih isprava ili Êe se ostati pri uporabi elektroniËkog potpisa koji je vezan uz odreenu (jednu) fiziËku osobu kada ona nastupa u pravnom prometu u ime i za raËun pravne osobe. U tom Êe sluËaju biti nuæno voditi raËuna o Ëinjenici da je moguÊe da fiziËka osoba koja obnaša odreenu funkciju u pravnoj osobi ima svoj privatni elektroniËki potpis i “sluæbeni” elektroniËki potpis koji bi trebao sadræavati identifikaciju i pravne osobe za koju se oËituje volja te fiziËke osobe koja je oËituje. Naime, moguÊa je zamjena potpisa te je odmah upitno hoÊe li tako pogrešno upotrebljen elektroniËki potpis proizvesti pravni uËinak. U zakonima nema regulacije. Iako bi tradicionalna dovoljnost i identitet potpisa osobe bez obzira potpisuje li osobno ili sluæbeno govorila u prilog varijante da bi takva zamjena proizvodila pravni uËinak, smatram da takav stav ne bi trebalo prihvatiti. Naime, zbog pravne sigurnosti smatram da je osobni potpis neupotrebljiv u sluæbenim ispravama, kao i obrnuto, i to za svaku osobu. Ovakav stav proizlazi iz Uredbe o uredskom poslovanju, Ël. 51. koji glasi: Potpis ovlaštene sluæbene osobe »lanak 51. (1) Sluæbene akte vlastoruËno potpisuje Ëelnik tijela ili ovlašteni sluæbenik. Ime i prezime osobe koja potpisuje akt ispisuje se neposredno ispod naziva sluæbene duænosti. (2) Potpis ovlaštene osobe stavlja se s desne strane ispod teksta akta. Naime, iz navedenog Ëlanka jasno je da svatko tko potpisuje sluæbeno pismeno Ëini to kao sluæbena 38 ODVJETNIK 7-8/2012. osoba te nije dopušteno samo potpisivanje bez oznake duænosti koju obavlja. Ovo tim više jer Ël. 75. iste uredbe regulira u st. 1. ovu situaciju primjenom analogne odredbe koja se odnosi na tradicionalni naËin komuniciranja. »l. 75 st .1. i 2. glase: »lanak 75. (1) Odredbe ove uredbe koje se odnose na primjenu klasiËnih uredskih sredstava na odgovarajuÊi naËin se primjenjuju i na elektroniËku obradu dokumenata, osim u sluËaju kad je izrijekom propisan postupak za elektroniËku obradu dokumenata. (2) Uredsko poslovanje u elektroniËkom obliku uredit Êe standardnim projektom elektroniËkog uredskog poslovanja Ëelnici središnjih tijela dræavne uprave nadleæni za poslove opÊe uprave i informatiËko poslovanje. ElektroniËko upravno poslovanje prema st. 2. ove Uredbe nije još uvijek riješeno i stoga se primjenuje st.1. OËito je da je pitanje elektroniËkog potpisivanja izuzetno znaËajno bilo da je u nadleæenosti ove Uredbe ili ne. Ovo pitanje i stav o njemu izuzetno su znaËajni kod potpisivanja tijela dræavne uprave i smatram da Êe o istim biti i potrebno zauzeti stavove i to kako slijedi: 1. da li je isti elektroniËki potpis moguÊe i dopušteno koristiti u skladu s opÊim aktom, koji bi to regulirao, i to od više djelatnika istog tijela dræavne uprave (ili iste pravne osobe)? 2. da li je isti elektroniËki potpis moguÊe i dopušteno koristiti u skladu s opÊim aktom, koji bi to regulirao, i to od više djelatnika istog tijela dræavne uprave (ili pravne osobe) time da je vidljivo koji od njih takoer koristi isti elektroniËki potpis? (ovo je moæda i samo tehnološko pitanje)? 3. da li je moguÊe koristiti privatni potpis fiziËke osobe u potpisivanju tijela dræavne uprave (odnosno pravne osobe)? Smatram da je sva pitanja nuæno regulirati opÊim aktom poslovnog subjekta, odnosno vjerojatno dopunom Uredbe o uredskom poslovanju ili posebnim opÊim aktom ranga pravilnika koji bi regulirao uporabu i naËin korištenja elektroniËkih potpisa jednoobrazno za sva dræavna tijela s vjerojatno odreenim izuzecima (predsjednik dræave, predsjednik vlade, ministri i sl.) u komunikacijama s treÊim osobama (tip I. regulacije) koje se šalju izmeu tijela dræavne uprave kada komunikacija ima znaËenje interne (tip II. regulacije), kao i dræavne uprave prema samostalnim dræavnim tijelima kao što sudovi, dræavna odvjetništva i sl. (tip III. regulacije) ali i pravila potpisivanja i komuniciranja unutar istog tijela dræavne uprave (tip IV. regulacije). Isto pitanje javlja se na razini bilo koje pravne osobe, naravno mutatis mutandis. Pitanje postaje osobito znaËajno kada se ima u vidu da se moæe dogoditi da dræavno tijelo izdaje tisuÊe istih akata koji se potpisuju elektroniËkim putem. »ini se da se u ovakvim situacijama nameÊe zakljuËak o dopustivosti naËina potpisivanja kako je sugerirano naprosto iz praktiËnih razloga. Pitanje potpisivanja sluæbenih pismena moguÊe je predstaviti usporedbom propisa drugih zemalja. Tako je to pitanje Odjeljak V austrijskog zakona E-Government Gesetz (Savezni zakon o omoguÊavanju elektroniËke komunikacije s tijelima dræavne uprave) - Austrijske sluæbene novine br. 10/2004 u primjeni od 1.3.2004., regulirao na ovaj naËin u Ël. 19.: 5. Dio izmeu tijela dræavne uprave, ali nije postavio pitanje potpisivanja. No, to moæe znaËiti da se i u tom sluËaju izravno primjenjuje naprijed navedeni Ël. 19. istog zakona o elektroniËkom potpisivanju s istim stavom, što bi znaËilo da se ista pravila glede potpisivanja primjenjuju u elektroniËkoj komunikaciji izmeu samih tijela dræavne uprave te izmeu tijela dræavne uprave i treÊih osoba. Navedeni Ëlanak 21. glasi: »LANCI I RASPRAVE PredoËenje (podnošenje) elektroniËkih spisa »lanak 21. Posebnosti voenja elektroniËkih spisa Sluæbeni potpis »lanak 19. (1) Sluæbeni potpis je napredni elektroniËki potpis u smislu Zakona o potpisu, Ëija je posebnost iskazana odgovarajuÊom osobinom u Certifikatu o potpisu. (2) Sluæbeni potpis sluæi lakšem prepoznavanju Ëinjenice da dokument potjeËe od nalogodavca u javnom sektoru (upravnog tijela). Stoga, sukladno detaljnim uvjetima iz st. 3, jedino ga takvo tijelo smije i koristiti kod elektroniËkog potpisivanja ili izrade dokumenata koje ono izdaje. (3) Sluæbeni se potpis unutar dokumenta prikazuje kao slika koju upravno tijelo, kao sigurno svoju sliku, objavljuje na internetu. Nadalje, uz sliku, u elektroniËkoj se verziji mora takoer prikazati barem serijski broj te naziv i zemlja porijekla ponuditelja usluge certifikacije kao i faktiËka vrijednost potpisa. Potpis se mora moÊi provjeriti konvertirajuÊi Ëitav dokument u oblik koji dopušta provjeru potpisa. Dodatne informacije potrebne za vraÊanje prikaza u elektroniËki oblik, izdavatelj dokumenta duæan je takoer na siguran naËin objaviti na internetu. Valja zamijetiti da se govori o elektroniËkom potpisu tijela dræavne uprave ili samo dræavne uprave pa bi ovakav stav mogao biti putokaz za zakljuËivanje u naprijed navedenim problemskim pitanjima. Jednako tako Ël. 21. istog austrijskog zakona govori o elektroniËkom komuniciranju (1) Ukoliko jedno upravno tijelo mora drugom tijelu predoËiti spise, a ti su spisi izraeni i odobreni elektroniËkim putem, obveza predoËenja odnosi se na elektroniËki original. To posebice vrijedi za one spise koji se vode u iskljuËivo elektroniËkom sustavu za obradu i voenje spisa. Dokument se mora predoËiti u standardnom formatu. (2) Standardnim se formatom smatraju oni elektroniËki oblici (formati), koji korištenjem najnovije tehnologije osiguravaju najbolju Ëitljivost dokumenta, i treÊima, tijekom Ëitavog razdoblja predvienog za Ëuvanje odreenog dokumenta. (3) Ukoliko je upravno tijelo, kojemu se mora predoËiti elektroniËki spis, za preuzimanje korespondencije namijenjene tome tijelu ovlastilo elektroniËku sluæbu za dostavu, spis se moæe predoËiti i putem te sluæbe, posebice kada je o tome potrebno imati dokaz. U takvom se sluËaju mutatis mutandis primjenjuju odredbe III. dijela Zakona o dostavi pod uvjetom da se dokument smatra zaprimljenim iduÊeg dana od dana otposlanja elektroniËke obavijesti da je dokument dostupan za preuzimanje sa servera (posluæitelja) sluæbe za dostavu. Pored navedenog istiËe se da se traæi standardizirana komunikacija, što bi znaËilo primjenu EDI formata koliko je god to moguÊe i to onih koji su što više osuvremenjeni i prilagoeni te sastavljeni prema novim propisima. Na ovaj se naËin zapravo odreuje maksimalna jednostavnost i standardizacija komunikacije Ëime se ona Ëini bræom i jednostavnijom te lišenom grešaka u razumijevanju. »LANCI I RASPRAVE 39 MI©LJENJA I TUMA»ENJA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE TumaËenja Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i Kodeksa odvjetniËke etike Izvodi iz Zapisnika sjednica Upravnog odbora Hrvatske odvjetniËke komore koje se odnose na tumaËenje Tarife 1. - 9. sjednica 2. sjednica Upravnog odbora 17. listopada 2009. godine 15. Zahtjev za tumaËenje da li stranka u oglasu moæe objaviti da se ponude zaprimaju u odvjetniËkom uredu, ZAKLJU»AK: Odvjetnik ne smije dopustiti da se u oglasu njegove stranke navede da se prijave za oglas njegove stranke zaprimaju na adresi njegova odvjetniËkog ureda. 19. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 19. Tarife, ZAKLJU»AK: 1. Prijedlog za upis prava vlasništva obraËunava se prema odredbi Tbr. 19. toË. 1. Tarife sukladno Tbr. 7. toË. 1. Tarife, pri Ëemu se vrijednost nekretnine koja je predmet uknjiæbe ne treba utvrditi po sudskom vještaku, jer se radi o procjenjivom predmetu. 2. Prijedlozi za brisanje društvenog vlasništva ili tereta doæivotnog uæivanja su neprocjenjivi predmeti te se obraËunavaju sukladno Tbr. 19. toË. 2. Tarife. 20. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 7., 9., 10., 36. i 37. Tarife, 40 ODVJETNIK 7-8/2012. ZAKLJU»AK: Odvjetnik ima pravo na nagradu i preko iznosa od 10.000 bodova primjenom odredbi Tarife koje se odnose na podnošenje redovnih i izvanrednih pravnih lijekova (poveÊanje od 25% odnosno 50%), za zastupanje pred meunarodnom arbitraæom (poveÊanje od 100%), za zastupanje više osoba (poveÊanje od 10% za svaku drugu i sljedeÊu osobu ali najviše za 50%), za posebno struËno i specijalistiËko znanje (poveÊanje za 100%). 21. Zahtjev za tumaËenje o primjeni Tarife u svezi s Tbr. 45. - izbivanje iz odvjetniËke pisarnice, Pitanje koje odvjetnica postavlja da li odvjetnik za roËište koje se odræava na sudu u mjestu sjedišta odvjetniËkog ureda moæe obraËunati naknadu za odsustvovanje iz odvjetniËkog ureda. ZAKLJU»AK: Odvjetnik ne moæe obraËunati naknadu za odsustvovanje iz odvjetniËkog ureda za roËište koje je odræano na sudu u mjestu odvjetniËkog ureda. 3. sjednica Upravnog odbora 19. prosinca 2009. godine 17. Zahtjev OpÊinskog graanskog suda u Zagrebu za tumaËenje Tbr. 39. st. 1. toË. 2. i 3. Tarife, ZAKLJU»AK: Odvjetnik i stranka u imovinsko-pravnim predmetima mogu u pisanoj formi ugovoriti naknadu za rad i u razmjeru s uspjehom u postupku, time da osnovicu za obraËun Ëini træišna vrijednost nekretnina koja je predmet postupka. Takva nagrada moæe se ugovoriti i u sluËaju da je spor riješen nagodbom ili povlaËenjem tuæbe ili djelomiËnim uspjehom u sporu. U takvim sporovima, jednako tako, odvjetnik i stranka pisanim ugovorom mogu ugovoriti naknadu za rad na bazi satnice, koja ne moæe biti manja od satnice propisane odredbom Tbr. 34. Tarife. ZAKLJU»AK: U upravnom postupku nepotpunog izvlaštenja osnivanjem prava sluænosti primjenjuje se odredba Tbr. 7. toË. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja je stupila na snagu 11. prosinca 2009. godine, u svezi s Tbr. 20. Tarife, te nagrada za rad odvjetnika iznosi 200 bodova za cjelokupni postupak. To se odnosi samo na predmete koji su pokrenuti nakon 11. prosinca 2009. godine. MI©LJENJA I TUMA»ENJA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 18. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 39. Tarife, ZAKLJU»AK: 1. HOK nije ovlaštena tumaËiti ugovore odnosno davati pravna mišljenja o ugovorima. 2. Ugovorom o zastupanju temeljem odredbe Tbr. 39. toË. 3. Tarife o nagradama i moæe se ugovoriti nagrada s obzirom na uspjeh u sporu time da osnovicu za obraËun takve nagrade Ëini træišna vrijednost nekretnine koja je predmet spora. 3. Ugovor o zastupanju prema uspjehu u sporu odvjetnik nije u obvezi prijaviti Hrvatskoj odvjetniËkoj komori. 21. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 4. toË. 1. al. 8. Tarife, ZAKLJU»AK: Nagrada za rad odvjetnika u prekršajnom postupku odreuje temeljem odredbe Tbr. 4. toË. 1. al. 6. Tarife, odnosno da nagrada iznosi 50 bodova za svaki dan rasprave time da odvjetniku ukoliko rasprava traje dulje od 1 sata, za svaki sljedeÊi zapoËeti sat rasprave pripada dodatna nagrada u visini od 50 bodova. 23. Zahtjev radi tumaËenja Tarife - suenje u razumnom roku, ZAKLJU»AK: 1. Sastav tuæbe radi suenja u razumnom roku obraËunava sukladno odredbi Tbr. 8. toË. 3. Tarife, 2. Odvjetnik primjenjujuÊi odredbu Tbr. 39. toË. 3. Tarife moæe sa strankom pisanim ugovorom ugovoriti nagradu u postotku u ovisnosti od uspjeha u sporu time da osnovicu za obraËun Ëini vrijednost nekretnine koja je predmet spora dok ne moæe sa strankom ugovoriti na ime nagrade dio predmeta spora tj. ne moæe steÊi dio prava vlasništva na nekretnini koja je predmet spora, 4. sjednica Upravnog odbora 06. veljaËe 2010. godine 16. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 20. toË. 2. Tarife od 11. prosinca 2009., 17. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 36. Tarife, ZAKLJU»AK: Odvjetnik koji je u parniËnom postupku zastupao dvije stranke, a jedna od stranaka mu je tijekom postupka otkazala punomoÊ, ima pravo na povišenje sukladno odredbi Tbr. 36. Tarife u visini od 10% za svaku iduÊu stranku do trenutka dok mu stranka ne otkaæe punomoÊ. 18. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 7. toË. 2., Tbr. 8. toË. 1., Tbr. 10. toË. 2, Tbr. 13. toË. 2. Tarife od 11. prosinca 2009., ZAKLJU»AK: Odredbe Tbr. 7. toË. 2., Tbr. 8. toË. 1., Tbr. 10. toË. 2. i Tbr. 13. toË. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja je stupila na snagu 11. prosinca 2009. godine primjenjuju se na postupke koji su pokrenuti nakon stupanja na snagu navedene Tarife. 5. sjednica Upravnog odbora 04. oæujka 2010. godine 19. Zahtjev za autentiËnim tumaËenjem Tbr. 4. toË. 1. al. 7. Tarife, ZAKLJU»AK: Prema odredbi Tbr. 4. toË. 1. al. 7. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika odvjetnik koji zastupa ili brani u prekršajnom postupku ima pravo na nagradu sukladno Tbr. 7. toË. 1. i u zavisnosti od vrijednosti imovinske koristi odnosno vrijednosti predmeta koji bi trebao biti oduzet, makar imovinska korist odnosno predmet odlukom prekršajnog suda nisu oduzeti. 7. sjednica Upravnog odbora 20. svibnja 2010. godine 14. Zahtjev o primjeni Tbr. 7. toË. 2. Tarife, ZAKLJU»AK: 1. Upravni odbor HOK nije nadleæan za tumaËenje odredbi Zakona o parniËnom postupku, odnosno primjeni tih odredbi od strane suda. 2. U odnosu na primjenu Tbr. 7. toË. 2. Tarife (NN 148/09) Upravni odbor je veÊ dao tumaËenje na naËin da se ta odredba primjenjuje samo na postupke koji su zapoËeti nakon stupanja na MI©LJENJA I TUMA»ENJA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 41 snagu Tarife koja je objavljena u NN 148/09, dakle nakon 11. prosinca 2009. godine sluæbenoj duænosti ima pravo na nagradu za obranu prema Tbr. 4. toË. 7. Tarife koja je stupila na snagu 11. prosinca 2009. godine. MI©LJENJA I TUMA»ENJA UPRAVNOG ODBORA ODVJETNI»KE 16.HRVATSKE Zahtjev o primjeni Tbr. 39. toË. 2. u sveziKOMORE Tbr. 34. Tarife, ZAKLJU»AK: Odredba Tbr. 39. toË. 2. Tarife odnosi se na sve imovinskopravne predmete. 17. Zahtjev o primjeni Tarife u svezi sluæbenih obrana, ZAKLJU»AK: Odvjetnik koji je odreen za branitelja po sluæbenoj duænosti ima pravo na nagradu za obranu prema Tbr. 4. toË. 7. Tarife koja je stupila na snagu 11. prosinca 2009. godine. 18. Zahtjev o primjeni Tbr. 8. u svezi s Tbr. 48. Tarife, ZAKLJU»AK: Primjena Tbr. 8. Tarife koja je stupila na snagu 11. prosinca 2009. godine ograniËena je na postupke koji su pokrenuti nakon stupanja na snagu te Tarife. 20. Zahtjev o primjeni Tarife u arbitraænim postupcima Upit G. M. u svezi primjene Tbr. 40. Tarife pruæanje pravne pomoÊi u inozemstvu u sporu pred meunarodnom arbitraæom koji se vodi pred Stalnim arbitraænim sudom u Den Haagu. ZAKLJU»AK: Upravni odbor HOK nadleæan je za tumaËenje Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, a ne i za tumaËenje tarifa stranih komora. 21. Zahtjev za primjenu Tbr. 7. toË. 2. Tarife, ZAKLJU»AK: Odvjetnik koji u tuæbi traæi utvrivanje oËinstva i obvezu zakonskog uzdræavanja djeteta ima pravo na jednu nagradu za jedinstveni postupak, a ne pravo na posebnu nagradu radi utvrivanja oËinstva, te na posebnu nagradu radi utvrivanja zakonske obveze uzdræavanja djeteta. 22. Zahtjev za tumaËenje Tarife u svezi obrana po sluæbenoj duænosti, ZAKLJU»AK: Odvjetnik koji je odreen za branitelja po sluæbenoj duænosti ima pravo na nagradu za obranu prema Tbr. 4. toË. 7. Tarife koja je stupila na snagu 11. prosinca 2009. godine. 23. Zahtjev za tumaËenje Tarife u svezi obrana po sluæbenoj duænosti, ZAKLJU»AK: Odvjetnik koji je odreen za branitelja po 42 ODVJETNIK 7-8/2012. 24. Zahtjev za tumaËenje Tarife, ZAKLJU»AK: Odvjetnik ima pravo na tzv. punu Tarifu za rasprave na koje je pristupio i gdje je u raspravnom zapisniku utvreno: “Tuæitelj ostaje kod tuæbe i tuæbenog zahtjeva, tuæeni ostaje kod odgovora” odnosno “Tuæitelj ostaje kod tuæbe i tuæbenog zahtjeva, istiËe da nema dokaznih prijedloga i predlaæe da se glavna rasprava zakljuËi, tuæeni ostaje kod odgovora na tuæbu i nema dokaznih prijedloga”, odnosno Tbr. 9. toË. 1. Tarife jer se radilo o roËištima na kojem se raspravljao o glavnoj stvari. 39. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 7. toË. 2. Tarife, ZAKLJU»AK: U parnicama smetanja posjeda, odnosno parnicama iz Tbr. 7. toË. 2. Tarife od 11. prosinca 2009. godine u jedinstvenu jednokratnu nagradu uraËunati su i troškovi oËevida na licu mjesta, dok nisu uraËunati i troškovi izbivanja iz odvjetniËkog ureda odnosno naknada materijalnih troškova za odvjetnike. 8. sjednica Upravnog odbora 02. srpnja 2010. godine 19. Zahtjev za tumaËenjem Tbr. 7. toË. 2. Tarife, ZAKLJU»AK: Odredba Tbr. 7. toË. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja se odnosi na predmete utvrenja o postojanju ili ne postojanju braka, primjenjuje se i na predmete utvrenja postojanja izvanbraËne zajednice. 20. Zahtjev za tumaËenjem Tbr. 20. Tarife, ZAKLJU»AK: U postupcima pribavljanja graevinske i lokacijske dozvole primjenjuje se odredba Tbr. 20. toË. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. 9. sjednica Upravnog odbora 16. listopada 2010. godine 16. Zahtjev za tumaËenje Tarife, ZAKLJU»AK: U ovršnom postupku odvjetnik ima pravo na posebnu nagradu za sastav prijedloga za privremenu pljenidbu i na posebnu nagradu za sastav prijedloga za pljenidbu na odreenom raËunu. 17. Zahtjev za tumaËenje Tarife u kaznenim postupima protiv pravnih osoba, ZAKLJU»AK: Osnovicu za obraËun nagrade Ëini dio vrijednost dijela imovine koju Êe stranka steÊi na ime braËne steËevine. Odvjetnik i stranka mogu se sporazumjeti oko vrijednosti imovine, ali mogu i ovlaštenoj struËnoj osobi prepustiti da utvrdi vrijednost imovine koja je predmet stjecanja. MI©LJENJA I TUMA»ENJA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE ZAKLJU»AK: Odvjetnik koji je temeljem odredbi Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela (NN 151/03) postavljen okrivljenoj pravnoj osobi za predstavnika, ima pravo na nagradu za svoj rad u skladu s Tbr. 4., Tbr. 5. i Tbr. 6. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 148/09). 18. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 20. i 22. Tarife, ZAKLJU»AK: U upravnom postupku, u kojem je porezna uprava odredila porez na promet nekretnina, osnovicu za obraËun nagrade odvjetniku za zastupanje predstavlja iznos poreza na promet nekretnina, a ne vrijednost nekretnine. 20. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 39. Tarife, 46. Zahtjev za zauzimanjem naËelnog stajališta Upravnog odbora Komore o spojivosti obavljanja odvjetništva s poloæajem u Upravnom odboru trgovaËkog društva, ZAKLJU»AK: 1. UO HOK donosi naËelno stajalište da odvjetnici ne mogu biti Ëlanovi upravnog odbora trgovaËkih društava, osim ako se radi o odvjetniËkom društvu. 2. Na dnevni red sljedeÊe sjednice UO HOK 13. studenog 2010. godine staviti pitanje mogu li odvjetnici biti Ëlanovi nadzornog odbora trgovaËkih društava. Izvodi iz Zapisnika sjednica Upravnog odbora Hrvatske odvjetniËke komore koje se odnose na tumaËenje Tarife i Kodeksa / 10.-17. sjednica 10. sjednica Upravnog odbora - 13.studenog 2010. godine I TumaËenje Tbr. 39. toË. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika 1. Pri obraËunu nagrade prema Tbr. 39. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika osnovicu za obraËun nagrade Ëini zbroj glavnice i kamata, dok dosueni trošak zastupanja pripada odvjetniku. 2. Odvjetnik ima pravo naplatiti od stranke u sluËaju iz toË. 1. trošak zastupanja samo ako je taj trošak dosuen i dospio za naplatu ili je pak naplaÊen. Trošak zastupanja je dospio kada se moæe naplatiti ovršnim putem. 3. U sluËaju zakljuËenja ugovora izmeu odvjetnika i stranke sukladno odredbi Tbr. 39. toË. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, obveza obraËuna nastaje u trenutku ostvarenja - ispunjenja uvjeta iz toË. 2. ovog TumaËenja. II TumaËenje Tbr. 43. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika 1. Potpisivanjem punomoÊi, odvjetnik i stranka zakljuËuju ugovor o nalogu. 2. Odvjetnik je obvezan obraËunati nagradu za svoj rad kada ispuni nalog stranke u cijelosti. 3. Odvjetnik je ispunio nalog stranke pravomoÊnom i ovršnom odlukom u pravnoj stvari i/ il otkazom zastupanja i/ili opozivom punomoÊi odvjetniku. 4. Odvjetnik ima pravo od stranke traæiti predujam nagrade za zastupanje i prije ispunjenja naloga. 5. Iznos plaÊenog predujma za zastupanje odvjetnik je duæan uraËunati u obraËun po ispunjenju naloga stranke. Napomena: TumaËenja su usvojena na sjednici UO HOK 13. studenog 2010. godine i potvrena na sjednici UO HOK 17. oæujka 2011. godine. 11. sjednica Upravnog odbora - 18. prosinca 2010. godine 15. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 7. toË. 2. Tarife ZAKLJU»AK: Odredba Tbr. 7. toË. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja je stupila na snagu 11. prosinca 2009. godine primjenjuje MI©LJENJA I TUMA»ENJA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 43 se i na postupke radi utvrivanja postojanja izvanbraËne zajednice. ZAKLJU»AK: Odvjetnik u postupku naplate traæbine prodajom predmeta fiducijarnog vlasništva smisleno primjenjuje za zastupanje u takvom predmetu odredbe Tbr. 11. i 12. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, odnosno odredbe Tarife za ovršni postupak i postupak osiguranja. MI©LJENJA I TUMA»ENJA UPRAVNOG ODBORA ODVJETNI»KE 16.HRVATSKE Zahtjev za tumaËenje Tbr. 7. toË. 2. Tarife,KOMORE ZAKLJU»AK: Odredba Tbr. 7. toË. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja je stupila na snagu 11. prosinca 2009. godine odnosi se samo na postupke koji su pokrenuti nakon stupanja na snagu Tarife, dakle, nakon 11. prosinca 2009. godine. Nagrada za rad odvjetnika za postupke koji su pokrenuti prije stupanja na snagu odredbe Tbr. 7. toË. 2. Tarife, obraËunavat Êe se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 91/04, 37/05, 59/07). 26. Zahtjev za dopunu tumaËenja Tarife - suenje u razumnom roku - retroaktivna primjena tumaËenja od 11. prosinca 2009. godine, ZAKLJU»AK: 1. Odvjetnik za sastav ugovora o doæivotnom uzdræavanju ima pravo na nagradu za sastav takvog ugovora sukladno vrijednosti predmeta tog ugovora, osim ako u ugovoru nije naznaËena neka druga vrijednost. 2. Za sastav prijedloga za upis ugovora o doæivotnom uzdræavanju u zemljišne knjige temeljem kojeg se odluËuje o upisu, brisanju, predbiljeæbi ili zabiljeæbi nekog prava, odvjetnik sukladno toË. 1. ovog zakljuËka ima pravo na nagradu prema Tbr. 19. toË. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. ZAKLJU»AK: Za postupke radi suenja u razumnom roku koji su pokrenuti prije 11. prosinca 2009. godine primjenjuje se odredba Tbr. 8. toË. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika jer je identiËna odredba postojala i u Tarifi koja je objavljena u NN br. 91/04. ZAKLJU»AK: 1. Sastavljanje æalbe protiv rješenja o ovrsi koja je donesena temeljem ovršne presude obraËunava se sukladno Tbr. 13. toË. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. 2. Odvjetnik koji je sastavio aneks nekom ugovoru ima pravo za sastav tog aneksa na nagradu sukladno Tbr. 29. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. 3. Sastav predstavke predsjedniku suda ili nekom drugom tijelu unutar suda obraËunava se sukladno Tbr. 8. toË. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. 22. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 20., 21. i 22. Tarife u postupcima javne nabave, ZAKLJU»AK: U postupcima javne nabave odvjetnik ima pravo na trošak za sastav æalbe i takav trošak treba mu biti priznat u rješenju tijela koje odluËuje o javnoj nabavi. 24. Zahtjev za tumaËenje Tarife u svezi ovršnog postupka - naplata traæbine prodajom predmeta fiducijarnog vlasništva, ODVJETNIK 7-8/2012. ZAKLJU»AK: Za sastav æalbe u ovršnom postupku, ukoliko je takva æalba uperena protiv merituma, odvjetnik ima pravo na nagradu prema Tbr. 13. toË. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. 19. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 29. u svezi s Tbr. 19. Tarife i zahtjev za tumaËenje Tbr. 7. st. 2. Tarife, 20. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 13. u svezi s Tbr. 10., te za tumaËenje Tbr. 29. Tarife, 44 25. Zahtjev za tumaËenje primjene odredbe Tbr. 13. toË. 1. Tarife, 27. Zahtjev za tumaËenje Tarife za branitelje po sluæbenoj duænosti, ZAKLJU»AK: Za radnje obavljene nakon 11. prosinca 2009. godine odvjetniku koji je odreen za branitelja po sluæbenoj duænosti pripada nagrada sukladno Tbr. 4. toË. 7. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN br. 148/09). 28. Zahtjev za tumaËenje Ël. 11. st. 1. Zakona o odvjetništvu, ZAKLJU»AK: 1. Odvjetnik koji je pozvao stranku na preuzimanje spisa i stavio joj spis na raspolaganje, udovoljio je odredbama Kodeksa odvjetniËke etike o povratu spisa stranci. 2. Odvjetnik ne moæe stranci vratiti spis putem HOK. 30. Obavijest o Ëlanku u svezi s primjenom Tarife u postupcima povrata oduzete imovine objavljene u listu Novi informator br. 5919 od 27. studenog 2010. godine sa zahtjevom za tumaËenje primjene odredbe Tbr. 20. Tarife, ZAKLJU»AK: 1. U postupcima koji se vode prema odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistiËke vladavine primjenjuje se odredba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja se odnosi na upravni postupak za procjenjive predmete time da osnovicu za obraËun nagrade Ëini vrijednost imovine koja je predmet povrata. 2. Obaviti razgovor sa predsjednikom Upravnog suda RH. ZAKLJU»AK: Temeljem odredbi Zakona o odvjetništvu odvjetnik ne moæe biti posrednik jer to nije odvjetniËki posao te stoga ne moæe niti zakljuËiti ugovor o posredovanju. MI©LJENJA I TUMA»ENJA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 12. sjednica Upravnog odbora - 19. veljaËe 2011. godine 10. Zahtjev Županijskog suda u Zadru za tumaËenje primjene Tbr. 7. toË. 2. Tarife koja je stupila na snagu 11. prosinca 2009., ZAKLJU»AK: Odredba Tbr. 7 toË. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 148/09), koja je stupila na snagu 11.12.2009. godine, odnosi se samo na postupke koji su pokrenuti nakon stupanja na snage navedene Tarife, dakle nakon 11.12.2009. godine. Nagrada za rad odvjetnika za postupke koji su pokrenuti prije stupanja na snagu odredbe Tbr. 7 toË.2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 148/09, obraËunavat Êe se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 91/04, 37/05, 59/07). 11. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 11. Tarife ZAKLJU»AK: Odvjetnik koji temeljem solemnizirane isprave zahtijeva ovrhu predajom u posjed zaloæene nekretnine ima pravo na nagradu za zastupanje Ëiju osnovicu Ëini iznos zajma temeljem kojeg je zasnovan fiducij na nekretnini duænika. 22. Zahtjev za tumaËenje o primjeni Kodeksa odvjetniËka tajna - prema zahtjevu HANFA-e radi dostave podataka, ZAKLJU»AK: Odvjetnik je kao odvjetniËku tajnu, temeljem odredbe Ël. 13. Zakona o odvjetništvu u svezi s Pravilima 28 i 30 Kodeksa odvjetniËke etike, duæan Ëuvati sve što mu je stranka povjerila ili što je u zastupanju stranke na drugi naËin saznao, time da odvjetniËku tajnu Ëine svi spisi, tonski, raËunalni, slikovni i sl. zapisi te depoziti stranaka koje se nalaze u odvj. uredu, te stoga nije u obvezi na zahtjev HANFA-e dostaviti izvatke sa æiro-raËuna na kojima su evidentirane doznake uplatitelja temeljem sklopljene nagodbe, izlazne raËune koje punomoÊnik doznaËio stranci radi naplate svih radnji koje je poduzeo za nju, te izvatke s raËuna na kojemu su evidentirane doznake novËanih sredstava u korist stranke. 13. sjednica Upravnog odbora - 17. oæujka 2011. godine 25. Zahtjev za tumaËenje zakljuËenja i zastupanja odvjetnika temeljem Ugovora o posredovanju, 14. sjednica Upravnog odbora - 03. lipnja 2011. godine 18. Zahtjev za tumaËenje Tarife - naplata zastupanja na roËištima i naplata zastupanja po odvjetnicima iz odvjetniËkog društva, ZAKLJU»AK: Odvjetnici u odvjetniËkom društvu u istoj pravnoj stvari, svaki ponaosob, mogu zastupati više razliËitih tuæitelja, odnosno stranaka, ali u tom sluËaju nemaju pravo na nagradu za rad kao da se radi o zasebnom zastupanju svakog pojedinog odvjetnika, veÊ se u tom sluËaju primjenjuje odredba Tbr. 36. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja se odnosi na zastupanje više osoba. 19. Zahtjev u svezi s primjenom Tbr. 30. toË. 1. Tarife, ZAKLJU»AK: 1. Za vrijeme voenja postupka odvjetnik nema pravo na posebnu nagradu za usmena pravna mišljenja i savjetovanja u pravnoj stvari o kojoj se vodi postupak. 2. Odvjetnik ima pravo na nagradu za usmena pravna mišljenja i pravna savjetovanja sukladno odredbi Tbr. 30. toË. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u pravnim stvarima koje nisu vezane za postupak koji veÊ vodi za stranku. 3. Za sudjelovanje na sastancima i konferencijama na kojima se raspravljalo i ËinjeniËnim i pravnim pitanjima s protustrankom i drugim sudionicima u pravnim pitanjima stranke odvjetnik ima pravo na nagradu sukladno odredbi Tbr. 31. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. 20. Zahtjev u svezi s primjenom Tarife na ugovor o osnivanju prava graenja, ZAKLJU»AK: Osnovicu za obraËun nagrade za sastav ugovora o osnivanju prava graenja Ëini cijena naknade za pravo graenja. 21. Zahtjev u svezi s primjenom Tbr. 39. Tarife, ZAKLJU»AK: Ukoliko su odvjetnik i tuæenik zakljuËili, sukladno odredbi Tbr. 39. toË. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, nagradu za uspjeh u sporu, odvjetnik ima pravo na tu nagradu sukladno naËelnom stajalištu UO HOK usvojenom i potvrenom na sjednicama 13. studenog 2010. i 17. oæujka 2011. godine. Osnovicu za obraËun takve nagrade, ukoliko je ugovorena MI©LJENJA I TUMA»ENJA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 45 sa tuæenikom Ëini uspjeh u sporu koji je postignut za tuæenika. 25. Zahtjev u svezi s primjenom Tbr. 4. Tarife - obrana maloljetnika na pripremnom roËištu, MI©LJENJA I TUMA»ENJA UPRAVNOG ODBORA 22.HRVATSKE Zahtjev u svezi s ODVJETNI»KE primjenom Tarife u pred-KOMORE metima iseljenja i predaje u posjed, ZAKLJU»AK: U postupcima iseljenja ili predaje u posjed, a koji su zapoËeli prije 11. prosinca 2009. godine kada je stupila na snagu Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja je objavljena u NN 148/09 i nadalje se primjenjuju odredbe Tarife iz 1993. godine koja je objavljena u NN 66/93 s odgovarajuÊim izmjenama i dopunama, a kako je to odreeno odredbom Tbr. 48. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika koja je stupila na snagu 11. prosinca 2009. godine. 23. Upit za tumaËenje Tbr. 29. u svezi s Tbr. 7. toË. 1. i 2. Tarife, ZAKLJU»AK: Osnovicu za obraËun nagrade za sastav ugovora o zakupu Ëini visina jednogodišnje zakupnine. 24. Zahtjev za tumaËenje Tarife u svezi s ukidanjem klauzule pravomoÊnosti ovršnosti, roËišta u kojima se raspravljalo o procesnim pitanjima ili o glavnoj stvari i nagradi za sastav podneska, ZAKLJU»AK: 1. Odvjetnik ima pravo naplatiti radnje ukidanja pravomoÊnosti i ovršnosti sukladno odredbi Tbr. 32.st.2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. 2. Odvjetnik ima pravo na nagradu za pristup na roËište u visini od 100% za sva roËišta na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi, sukladno odredbi Tbr. 9. toË. 1. Tarife s time da se takvim roËištima trebaju smatrati i roËišta u kojima je u sudskom zapisniku navedeno da tuæitelj ostaje kod tuæbe i tuæbenog zahtjeva, odnosno da tuæenik ostaje kod odgovora na tuæbu i svih navoda u postupku. 3. Odvjetnik ima pravo na nagradu za sastav podneska iako je taj podnesak predao neposredno na raspravi, a ujedno ima pravo i na nagradu za pristup toj raspravi. 4. Odvjetnik ima pravo na nagradu za sastav poæurnice prema odredbi Tbr. 8. toË. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. 5. OgraniËenje prava na nagradu na ne više od sveukupno 4 podneska u prvostupanjskom postupku prema Tbr. 8. toË. 1. Tarife, koje se odnose na sastav odgovora na tuæbu, prigovora protiv platnog naloga i obrazloæenih podnesaka u kojima se odgovara na navode i prigovore ili odgovora na tuæbu ili se oËituje na nalaze i mišljenja vještaka, ne odnosi se samo na postupke koji su pokrenuti nakon 11. prosinca 2009. godine, jer je takvo ograniËenje postojalo i u Tarifi koja je stupila na snagu 05. srpnja 2004. (NN 91/04). 46 ODVJETNIK 7-8/2012. ZAKLJU»AK: Odvjetnik za obranu maloljetnika na pripremnom roËištu ima pravo na nagradu sukladno odredbi Tbr. 4. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. 26. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 7. toË. 2. Tarife, ZAKLJU»AK: U brakorazvodnim parnicama odvjetnik nema pravo, ukoliko je u tuæbi postavio tuæbeni zahtjev za razvod braka i tuæbeni zahtjev za uzdræavanje djeteta i braËnog druga, pravo na posebnu nagradu za tuæbeni zahtjev za razvod braka i na posebnu nagradu za tuæbeni zahtjev za uzdræavanje djeteta odnosno braËnog druga, veÊ ima pravo na nagradu za zastupanje prema odredbi Tbr. 7. toË. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja se odnosi na razvod braka. 27. Zahtjev za tumaËenje Tarife kada je odvjetnik postavljen za predstavnika pravne osobe koja je okrivljenik u kaznenom postupku, ZAKLJU»AK: Odvjetnik kojeg je sud, temeljem odredbe Ël. 28. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, postavio za predstavnika pravne osobe koja je okrivljenik u kaznenom postupku, ima pravo na nagradu za zastupanje prema odredbi Tbr. 4. toË. 1. al. 8. Tarife, tj. kao i za obranu u kaznenom postuku protiv pravne osobe. 28. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 16. i 17. Tarife sastav odgovora na prijedlog diobe, ZAKLJU»AK: Odvjetnik ima pravo na nagradu za sastav odgovora na prijedlog diobe sukladno odredbi Tbr. 16. toË. 1. al. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, tj. ta nagrada iznosi jednako kao i nagrada za sastav prijedloga za diobu odnosno razvrgnuÊe. 53. Upit za tumaËenje Tarife u svezi s naplatom odvjetniËke opomene, ZAKLJU»AK: Odvjetnik moæe opomenu kojom poziva protustranku na podmirenje dugovanja naplatiti samo jednom. 55. Zahtjev ZOU u svezi s zastupanjem odvjetnika Ëlanova zajedniËkih odvjetniËkih ureda, ZAKLJU»AK: Odvjetnici u zajedniËkom odvjetniËkom uredu u istoj pravnoj stvari, svaki ponaosob, mogu zastupati više razliËitih tuæitelja, odnosno stranaka, ali u tom sluËaju nemaju pravo na nagradu za rad kao da se radi o zasebnom zastupanju svakog pojedinog odvjetnika, veÊ se u tom sluËaju primjenjuje odredba Tbr. 36. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja se odnosi na zastupanje više osoba. 19. Zahtjev o pravu na naplatu nagrade u zastupanju stranke temeljem odredbe Ël. 21. Zakona o odvjetništvu (besplatno zastupanje), MI©LJENJA I TUMA»ENJA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 15. sjednica Upravnog odbora - 22. listopada 2011. godine 14. Zahtjev za tumaËenje Ël. 54. Zakona o odvjetništvu u kontekstu odvjetniËkog društva osnovanog kao d.o.o. (skinuto sa dnevnog reda sjednice od 03. lipnja 2011.), ZAKLJU»AK: Odvjetnik koji je izabran ili imenovan na kakvu javnu duænost stupio je u radni odnos pri tijelu u koje je izabran ili imenovan - dakle, obnaša plaÊenu javnu duænost, te mu temeljem odredbe Ël. 54. Zakona o odvjetništvu obvezatno miruje obavljanje odvjetniËke djelatnosti, a temeljem odredbe Ël. 56. toË. 8 Zakona o odvjetništvu, prestaje mu pravo na obavljanje odvjetništva. Ukoliko je odvjetnik Ëlan odvjetniËkog društva, a zatraæio je mirovanje obavljanja odvjetniËke djelatnosti temeljem odredbe Ël. 54. Zakona o odvjetništvu, te je zbog toga prestalo pravo o na obavljanje odvjetništva, a odvjetniËko društvo ima samo dva Ëlana, u takvom sluËaju, obzirom na odredbu Ël. 27. Zakona o odvjetništvu, odvjetniËko društvo ne moæe obavljati svoju djelatnost jer ima manje od dva osnivaËa, te mora pokrenuti postupak likvidacije ili steËaja. 16. Zahtjev OpÊinskog graanskog suda u Zagrebu za tumaËenje Kodeksa odvjetniËke etike i vezano uz odvjetniËku tajnu. IzvješÊuje se o zahtjevu OpÊ. graanskog suda u Zagrebu. Smatra se da zakonski nasljednik pokojne osobe nema ovlaštenje osloboditi od duænosti Ëuvanja odvjetniËke tajne odvjetnika koji je zastupao pokojnu osobu. ZAKLJU»AK: Zakonski nasljednik pokojne osobe nema ovlaštenje osloboditi duænosti Ëuvanja odvjetniËke tajne, o onome što je odvjetnik saznao u zastupanju pokojne osobe, jer se radi o odnosu izmeu odvjetnika i stranke, a ne o odnosu izmeu odvjetnika i nasljednika stranke. 18. Zahtjev za tumaËenje Kodeksa odvjetniËke etike - sukob interesa, ZAKLJU»AK: Odvjetnik koji je sastavljao oporuku i bio svjedok oporuke ne moæe biti punomoÊnik nasljednika u ostavinskom postupku niti punomoÊnik oporuËnog nasljednika u parniËnom postupku koji se vodi protiv treÊih osoba u svezi s ugovorom o doæivotnom uzdræavanju s ostaviteljem, jer bi to bilo u suprotnosti s odredbama Zakona o odvjetništvu i Kodeksa odvjetniËke etike. ZAKLJU»AK: Odvjetnik koji je imenovan stranci za punomoÊnika bez prava na nagradu temeljem odredbe Ël. 21. Zakona o odvjetništvu, sukladno odredbi Pravila 38. Kodeksa odvjetniËke etike, smije traæiti onu nagradu koju je zastupana stranka ostvarila po osnovi njegova zastupanja na teret protivne stranke. 21. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 21. Tarife - obrana u disc. postupcima, ZAKLJU»AK: Odvjetnik koji brani okrivljenika pred prvostupanjskim disciplinskim sudom Ministarstva unutarnjih poslova ima pravo na nagradu sukladno odredbi Tbr. 21. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, jer se postupak pred disciplinskim sudom MUP-a provodi prema pravilima Zakona o opÊem upravnom postupku. 25. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 7. toË. 2. Tarife - iseljenje zakupoprimca iz poslovnog prostora, ZAKLJU»AK: U sudskim postupcima iseljenja zakupoprimca osnovica za nagradu za rad odvjetnika Ëini vrijednost jednogodišnje zakupnine. 28. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 8. Tarife, ZAKLJU»AK: Ukoliko doe do razdvajanja sudskih postupaka povodom podnošenja protutuæbe radi se o raspravljanju u razdvojenim predmetima te odvjetnik za zastupanje u razdvojenom predmetu ima pravo na nagradu sukladno odredbi Tbr. 8. toË. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. 57. Zahtjev za tumaËenje Tarife u svezi s nagradom za sastavljanje ugovora o najmu, ZAKLJU»AK: Odvjetnik koji je sastavio ugovor o najmu ili zakupu za sastav takvog ugovora ima pravo na nagradu prema Tbr. 29. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika time da osnovicu za nagradu Ëini jednogodišnja najamnina ili zakupnina. 58. Zahtjev za tumaËenje Tarife u svezi sa smetanjem posjeda, ZAKLJU»AK: Odvjetnik koji je u ime stranke pokrenuo spor radi smetanja posjeda prije stupanja na snagu Tarife o nagradama i naknadi troškova objavljene MI©LJENJA I TUMA»ENJA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 47 u NN 148/09 ima pravo na nagradu za zastupanje tijekom cijelog trajanja postupka prema Tarifi koja je bila na snazi prije stupanja na snagu Tarife objavljene u NN 148/09. ZAKLJU»AK: 1. U radnom sporu, ako je predmet tuæbenog zahtjeva novËana traæbina, odvjetnik ima pravo na nagradu prema Tbr. 7. toË. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. 2. Odvjetniku koji u radnom sporu u ime stranke potraæuje isplatu plaÊe i poništava odluku o otkazu ili ostvaruje neko drugo pravo iz radnog odnosa, koja nije novËano potraæivanje, pripada pravo na nagradu prema Tbr. 7. toË. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u ovisnosti o visini novËanog potraæivanja, a nema pravo i na posebnu nagradu za dio tuæbenog zahtjeva koji se odnosi na nenovËano potraæivanje. MI©LJENJA I TUMA»ENJA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 59. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 9. toË. 2. Tarife roËište za povrat u prijašnje stanje, ZAKLJU»AK: Odvjetnik ima pravo na nagradu za pristup na roËište za povrat u prijašnje stanje sukladno odredbi Tbr. 9. toË. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. 16. sjednica Upravnog odbora - 21. sijeËnja 2012. godine 19. Prijedlog za preispitivanje naËelnog stajališta UO HOK u svezi s tim da odvjetnik obavlja duænost Ëlana uprave trgovaËkog društva, predsjednika nadzornog odbora trg. društva, Ëlana upravnog odbora trg. društva i likvidatora trg. društva, ZAKLJU»AK: NaËelno stajalište UO HOK u svezi s zabranom odvjetnicima da se prihvate duænosti Ëlanova uprava, upravnih odbora i predsjednika nadzornog odbora trgovaËkih društava, osim ako se ne radi o odvjetniËkim društvima, ostaje i dalje na snazi. 20. Preispitivanje tumaËenja UO HOK o primjeni Tbr. 7. toË.2. al.1. Tarife (NN 148/09) - zakljuËak IO HOK od 05. prosinca 2011., ZAKLJU»AK: UO HOK ostaje kod tumaËenja da se prilikom primjene Tbr. 7. toË. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja je stupila na snagu 11. prosinca 2009. godine (NN 148/09) taj tarifni broj primjenujuje iskljuËivo na predmete koji su pokrenuti nakon 11. prosinca 2009. godine, a za sve ostale predmete primjenjuju se tarife koje su bile na snazi prije 11. prosinca 2009. godine. 21. Zahtjev za tumaËenje primjene Tbr. 7. toË. 2. Tarife od 11.prosinca 2009. godine (NN 148/09), ZAKLJU»AK: UO HOK ostaje kod tumaËenja da se prilikom primjene Tbr. 7. toË. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja je stupila na snagu 11. prosinca 2009. godine (NN 148/09) taj tarifni broj primjenjuje iskljuËivo na predmete koji su pokrenuti nakon 11. prosinca 2009. godine, a za sve ostale predmete primjenjuju se tarife koje su bile na snazi prije 11. prosinca 2009. godine. 22. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 7. toË. 1. i 2. Tarife, 48 ODVJETNIK 7-8/2012. 25. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 42, 44., 45, 46. i 47. Tarife, ZAKLJU»AK: Za materijalne izdatke koji je odvjetnik uËinio za stranku u obavljanju odvjetniËke djelatnosti, a u kojim izdacima je obraËunat PDV, odvjetnik nema ponovno pravo zaraËunati PDV. 26. Zahtjev o naplati rasprava pred Stalnim izbranim sudištem kada rasprava traje više dana uzastopce, ZAKLJU»AK: Kada sud u parniËnom postupku ili arbitraæni sud u arbitraænom postupku zakaæe glavnu raspravu u trajanju od više dana, odvjetnik ima, sukladno odredbama Tbr. 9. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, posebno naplatiti svaki dan raspravnog roËišta. 27. Zahtjev za tumaËenje Kodeksa odvjetniËke etike, ZAKLJU»AK: Odvjetnik, sukladno Pravilu 14 Kodeksa odvjetniËke etike ne smije sa strankom koju zastupa u sporu za isplatu potpisati ugovor o preuzimanju cjelokupnog potraæivanja svoje stranke prema suprotnoj stranci jer je zabranjeno sa strankom kao nagradu ugovoriti predmet ili dio predmeta i spora koji je odvjetniku povjeren za zastupanje, a što se odnosi i na novËano potraæivanje. 51. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 7. toË. 2. Tarife, ZAKLJU»AK: Odvjetnik koji zastupa stranku u sporovima iz Tbr. 7. toË. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 148/09) pripada pravo na jednokratnu nagradu u visini od 200 bodova za cijeli prvostupanjski postupak bez obzira na broj radnji koje je poduzeo i bez obzira na to je li prvostupanjska odluka ukinuta u æalbenom postupku i predmet vraÊen prvostupanjskom sudu na ponovno odluËivanje. 52. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 7. toË. 2. Tarife, ZAKLJU»AK: Odvjetnik koji zastupa stranku u sporovima za zakonsko uzdræavanje ili dokidanje obveze uzdræavanja, sukladno odredbi Tbr. 7. toË. 2. al. 7. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 148/09) ima pravo na jednokratnu nagradu u visini od 200 bodova za cijeli prvostupanjski postupak bez obzira na to je li prvostupanjska presuda ukinuta u æalbenom postupku i predmet vraÊen prvostupanjskom sudu na ponovno odluËivanje. nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, nakon ukidne odluke drugostupanjskog suda kada je predmet vraÊen na ponovno odluËivanje prvostupanjskom sudu, odvjetnik nema pravo ponovno podneske obraËunati sukladno odredbi Tbr. 8. toË. 1. Tarife. MI©LJENJA I TUMA»ENJA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 17. sjednica Upravnog odbora - 08. oæujka 2012. godine 15. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 48. Tarife, ZAKLJU»AK: Nagrada za rad odvjetnika u predmetima koji su pokrenuti prije stupanja na snagu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja je objavljena u NN 148/09 obraËunava se sukladno odredbama Tarife koja je objavljena u NN 69/93, 87/93, 16/94, 11/96, 37/05 i 59/07. 16. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 8. toË. 1. Tarife, ZAKLJU»AK: U sluËajevima primjene Tbr. 8. toË. 1. Tarife o 17. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 20. i Tbr. 23. Tarife, ZAKLJU»AK: U predmetima postupka javne nabave osnovicu za obraËun nagrade za rad odvjetnika Ëini vrijednost javne nabave za koju se stranka natjeËe, te se primjenjuje odredba Tbr. 20. toË. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. 18. Zahtjev za tumaËenje Tbr. 7. toË. 2. Tarife, ZAKLJU»AK: Odvjetnik koji zastupa u predmetima koji su tarifirani odredbom Tbr. 7. toË. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika koja je stupila na snagu 11. prosinca 2009. godine i objavljena u NN 148/09, a koji su zapoËeti prije stupanja na snagu navedene Tarife, obraËunava nagradu za svoj rad primjenjujuÊi Tarifu koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka bez obzira kada su pojedine radnje obavljene. MI©LJENJA I TUMA»ENJA UPRAVNOG ODBORA HRVATSKE ODVJETNI»KE KOMORE 49 IZ CENTRA ZA MIRENJE HOK Ususret 17. UIA forumu svjetskih medijacijskih centara u Zagrebu Branimir Tuškan, predsjednik Centra za mirenje HOK-a 50 ODVJETNIK 7-8/2012. S osobitim ponosom podsjeÊam da je niti nepune tri godine od osnivanja Centra za mirenje Hrvatske odvjetniËke komore (17. listopada 2009.), naša Komora izabrana za organizatora 17. Svjetskog foruma medijacijskih centara Meunarodne unije odvjetnika (UIA) koji Êe se odræati 5. i 6. listopada ove godine u Zagrebu u suradnji s Ministarstvom pravosua RH i Hrvatske gospodarske komore. Od svog osnutka Centar za mirenje aktivno realizira zakljuËke meunarodne konferencije o mirenju pod nazivom “Pregovaranje i medijacija-prijetnja ili poslovna prilika za odvjetnike” odræane u našoj Komori 1. lipnja 2009. U organizaciji Centra odræani su osnovni i napredni treninzi za izmiritelje, tako je do danas Certifikat registriranog izmiritelja, a slijedom toga i Ëlanstvo u registru izmiritelja Ministarstva pravosua RH i izmiritelja na listi izmiritelja Centra za mirenje HOK-a steklo 74 odvjetnika. Odvjetnici izmiritelji odræavaju mjeseËne sastanke na kojima se dogovaraju modaliteti daljeg struËnog usavršavanja sa ciljem kvalitetnog organiziranja i provoenja postupaka mirenja pa je tako u prvoj polovini 2012. pristiglo 20 prijedloga za mirenje od kojih je 8 veÊ u tijeku. Takoer se osjeÊam duænim podsjetiti Ëlanstvo na jedan mali jubilej našeg Centra, jer je eto protekla toËno jedna godina od kada je naš Centar u ovom glasilu u broju 5-6/11 dobio svoju stalnu rubriku pod nazivom “Iz Centra za mirenje HOK-a”. U ovoj rubrici do danas je objavljeno na desetke Ëlanaka odvjetnika registriranih izmiritelja Ëime su se izmiritelji odazvali stalnim pozivima tadašnjeg predsjednika HOK-a Lea Andreisa za aktivnim sudjelovanjem u radu Komore. Paralelno s aktivnostima “kod kuÊe” izmiritelji ovog Centra pokazali su znaËajnu meunarodnu aktivnost, posebno svojim doprinosom u radu Foruma UIA svjetskih medijacijskih centara. Tako su na 13. Forumu odræanom u Firenci u listopadu 2009.g., nazoËila dva Ëlana naše Komore, na 14. Forumu u Ljubljani bilo je odvjetnika, a u Ateni gdje je odræan 15. Forum sudjelovalo je 10 Ëlanova Centra, dok je u Lisabonu u sijeËnju 2012. na 16. Forumu Centar predstavljalo 12 odvjetnika. Aktivno sudjelovanje u radu Foruma, odvjetnika izmiritelja našeg Centra, rezultiralo je logiËnom ponudom predstavnika UIA da se jedan od Foruma odræi u Hrvatskoj. Na 15. Forumu odræanom u Ateni posebnu paænju je izazvao prigodni dar kopredsjedniku Foruma odvjetniku iz Pariza Thierryiju Garbyiju i predsjednici grËke Unije medijatora Catherine Cotsaki, a to je notarski zapis iz 1508.g. o okonËanju spora mirenjem u drevnom hrvatskom gradu Zadru, koji zorno ukazuje na stoljetnu tradiciju mirenja na ovim prostorima. Kandidatura Hrvatske odvjetniËke Komore za suorganizatorom 17. Foruma konaËno je prihvaÊena na 16. Forumu u Lisabonu. kada je odreeno da kao panelisti u radu ovog Foruma u Zagrebu sudjeluju iz Hrvatske odvjetnici Mladen Vukmir, Sanja Tafra, Nataša TatariÊ te predsjednik Hrvatske udruge za mirenje Sran Šimac. SkreÊe se pozornost da odræavanje Foruma UIA u Zagrebu pada i u trenutku kada se na izbornoj skupštini Hrvatske odvjetniËke Komore dana 7. srpnja 2012. Plaketa “dr. Ivo Politeo” s poveljom dodjeljuje Corradu de Martiniju, odvjetniku u Rimu i bivšem predsjedniku UIA . Gospodin Corado de Martini bio je sudionik 14. Foruma odræanog u Ljubljani na kome je izlaganje imo i autor ovog Ëlanka. Kao mali podsjetnik navodim da je Meunarodna unija odvjetnika (UIA) udruga otvorena svim odvjetnicima u svijetu koja okuplja brojne odvjetniËke komore, saveze i udruge u više od 120 zemalja svijeta. UIA je meunarodna organizacija odvjetnika koja djeluje kao nevladina organizacija od 1971.g. te ima poseban savjetodavni status pri UN, VijeÊu Europe i Meunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju. UIA djeluje kroz više od 40 odbora i radnih skupina sastavljenih od odvjetnika širom svijeta te ADR klubovima. Jedan od pododbora UIA-e je i Forum Centara za medijaciju koji je osnovan 2001. u Bruxellesu. Za prvog predsjednika Foruma izabran odvjetnik Thierry Garby, inicijator Foruma, do tada na funkciji predsjednik Komisije UIA-e za ADR. Na prvom osnivaËkom skupu Foruma sudjelovalo je 49 delegata iz 18 zemalja. OdluËeno je da Forum treba postati trajni oblik suradnje odvjetnika diljem svijeta te da se treba odræavati svakih 9 mjeseci u razliËitim zemljama svijeta, pa su tako poslije Bruxellesa odræani Forumi u Genevi, Hong Kongu (na kojemu je Colin J. Wall imenovan za zamjenika predsjednika Foruma), Milanu, Windsoru, Parizu, Amsterdamu, Barceloni, Dublinu, New Yorku, Lausanni i prije spomenutima Firenzi, Ljubljani, Ateni i Lisabonu. Sadræaj svakog od odræanih Foruma u bitnom je dao doprinos razvoju medijacije kao alternativnom naËinu rješavanja sporova. Na Forumu odræanom u Milanu 2003. prvi put govorilo se o primjeni medijacije skupa sa arbitraæom tako da je taj model danas u praksi poznat kao med-arb model. U Windsoru je u listopadu 2003. Forum zauzeo etiËke smjernice za izradu buduÊeg kodeksa medijatora, a u Amsterdamu u oæujku 2005. postavljeni su temelji za izradu buduÊe direktive EU o ADR, dok se u Dublinu u rujnu 2006. raspravljalo posebno o klauzuli o povjerljivosti kao preduvjetu za voenje postupka medijacije, te su ustanovljene kao standard “Vijesti iz centara za medijaciju”. 10. Forum odræan u New Yorku prepoznat je po Ëinjenici da je medijatorima smjernice za rad dala poznata “Harvard Law School” kojom prilikom je predloæen danas veÊ standardni program za pregovore. 11. Forum u Milanu u oæujku 2008. danas se prepoznaje po uvoenju puËkog pravobranitelja u postupak medijacije te prijedlogu za osnivanje Meunarodnog instituta za medijaciju (IMI) kao “Centru centara”. 12. Forum u Laussani istaknuo je vaænost potpore korporacija za rješenjem sporova mirnim putem jer je uoËeno da krupni kapital više nema vremena za voenje dugotrajnih parnica. »injenice da kriznim vremenima moæemo govoriti: “više veliki ne jedu male veÊ brzi spore”. Medijacija je našla svoje mjesto i u raznim aspektima zdravstvene zaštite. Od trenutka prvog sudjelovanja predstavnika HOK-a na 13. Forumu u Firenci u listopadu 2009., proteklo je manje od tri godine, a naš Centar, pa time i Komora ulazi u svijet medijacije “na velika vrata” kroz odræavanjem Foruma kao pododbora Meunarodne unije odvjetnika, upravo u Zagrebu! Pozivam stoga još jednom sve Ëlanove HOK-a, odvjetnike i medijatore, suce izmiritelje, dræavne odvjetnike, predstavnike akademske zajednice osobito predstavnike pravnih fakulteta u Hrvatskoj i regiji, predstavnike izvršne, sudske i zakonodavne vlasti, javne biljeænike te gospodarstvenike da svojom nazoËnošÊu pridonesu uspjehu rada 17. Svjetskog foruma centara za medijaciju. Sve informacije mogu se pronaÊi na web stranici UIA: www.uia.net.org i na www.hok-cba.hr. IZ CENTRA ZA MIRENJE HOK IZ CENTRA ZA MIRENJE HOK 51 IZ STRANOG TISKA Uz ljubazno dopuštenje Meunarodnog udruæenja odvjetniËkih komora (International Bar Association, London, UK.) u nastavku prenosimo prijevod Ëlanka izvorno objavljenog na engleskom jeziku u Ëasopisu Global Insight, Vol 66 br. 2, od travnja 2012., koji je na engleskom jeziku dostupan na web stranici www.ibanet.org Mreæa nezadovoljstva Arthur Piper 52 ODVJETNIK 7-8/2012. Pitanje tko smije na internetu objavljivati tui sadræaj predmet je æestokog parniËenja i neuËinkovitih propisa. SudeÊi po najnovijoj presudi iz Luksemburga, Ëini se da se cijela ta priËa bliæi kraju. U studenom 2011.g. Europski sud pravde je donio presudu po kojoj jedna grupa belgijskih umjetnika nema osnove sprijeËiti Scarlet Extender, pruæatelja usluge pristupa internetu, da dopusti nešto što su umjetnici doæivjeli kao protuzakonitu razmjenu svojih radova zaštiÊenih autorskim pravom. Umjetnici, koje zastupa autorska agencija Sabam (Belgium Society of Authors, Composers and Editors), još od 2004. godine tvrde da pruæatelj internetskih usluga ne smije dopustiti slobodnu razmjenu fajlova putem svojih mreæa jer bi u protivnom nuæno došlo do povrede autorskih prava i gubitka zarade. “Takvo ponašanje sprjeËava autore da dostojno æive od svog rada i ugroæava kontinuitet belgijske kulturne baštine,” tvrdi Christophe Depreter, generalni direktor Sabama. Iako pruæatelj internetskih usluga nije sam proizvodio sadræaj, korisnici su mogli koristeÊi njegovu mreænu tehnologiju pronaÊi i snimiti piratski materijal. ZahvaljujuÊi rascjepkanoj prirodi interneta, koja omoguÊuje istovremenu razmjenu fajlova s razliËitih lokacija, logiËno je da se na meti zatraæene sudske zabrane najprije našao pruæatelj internetskih usluga. Pruæatelj usluga Scarlet Extended, koji je 2004. godine poslovao pod imenom Tiscali, tvrdio je da nije odgovoran za sadræaj što se razmjenjuje na njegovim serverima. Suprotno tome, agencija Sabam je tvrdila da bi pruæatelj internetskih usluga trebao platiti i trajno instalirati tehnologiju koja bi pratila, filtrirala i identificirala sadræaj i blokirala protuzakonitu razmjenu fajlova. Tvrdila je, nadalje, da se samo provoenjem tako širokih mjera mogu zaštititi prava umjetnika. Sud je najprije 2007. godine presudio u korist umjetnika, ali je Scarlet Extended uloæio æalbu Žalbenom sudu u Bruxellesu. Prije donošenja presude, taj je sud u sijeËnju 2010. godine zatraæio savjet od Europskog suda pravde uputivši mu prethodno pitanje. Glavno pitanje je bilo moæe li u skladu s pravom Europske zajednice nacionalni sudac naloæiti pruæatelju internetskih usluga da ugradi sustav filtriranja. Ako moæe, to bi znaËilo da bi pruæatelj internetskih usluga morao odigrati odluËujuÊu ulogu u borbi protiv piratskog materijala na internetu. Pedro Cruz Villalón, nezavisni odvjetnik Europskog suda, na ta je pitanja odgovorio u travnju 2011. godine. Rekao je da nacionalni sud ne moæe odrediti mjeru kojom bi pruæatelju internetskih usluga naloæio da instalira takav sustav za filtriranje. LogiËno je što je Europski sud za ljudska prava slijedio ovaj savjet i nakon roËišta koje je slijedilo u studenom 2011. godine presudio u korist pruæatelja internetskih usluga Scarlet Extended. S jednom mjerom predaleko Pojedinosti presude su vaæne jer imaju implikacije ne samo za europsko pravo, veÊ i za raspravu oko razmjene fajlova i prava što bi njome mogla biti povrijeena. Presudu su odmah pozdravile graanske grupe za pritisak, poput EDRI-a (European Digital Rights, Europska digitalna prava) u Belgiji. Presuda je doæivljena kao pre- sudna odluka kojom se pruæatelji internetskih usluga oslobaaju tereta praÊenja i reguliranja sadræaja koji se prenose putem njihovih tehnologija. Meutim, umjetnici su dobili dojam da su sudovi u konkretnom sluËaju nedovoljno uËinili za zaštitu njihova intlektualnog vlasništva i njihove egzistencije. Osnovni pravni problem glede mjere što ju je zatraæila autorska agencija Sabam jest u njenoj pretjeranoj širini. Agencija je traæila da se pruæatelju naloæi da provjerava svu elektronsku komunikaciju koja se odvija preko njegovih mreæa, iako joj je glavni cilj bio promet meu pojedincima na kojem se temelji razmjena fajlova. Da je odobrena, mjera bi se odnosila na sve kupce pruæatelja internetskih usluga, bila bi provedena na njegov trošak - i bila bi neodreena. Sud je smatrao da bi tako široka mjera u smislu praÊenja bila u suprotnosti sa Ëlankom 15.1 Direktive o elektronskoj komunikaciji koja izriËito zabranjuje pruæateljima internetskih usluga praÊenje informacija što se prenose putem njihovih mreæa. Time je Sud odbacio argument autorske agencije Sabam da je praÊenje usmjereno samo na promet meu pojedincima i rekao je da domašaj zatraæene mjere prelazi okvire obveze pruæatelja usluga da sprijeËi povredu autorskih prava, kako je to definirano Ëlankom 18 iste Direktive. Zbog prirode informacija na internetu, nezavisni odvjetnik Europskog suda je rekao da mjeru treba promatrati i u svjetlu europskih propisa o ljudskim pravima utjelovljenim u Povelji o temeljnim pravima Europske unije. Rekao je da treba uzeti u obzir ne samo intelektualno vlasništvo i pravo pruæatelja internetskih usluga da posluju, veÊ i šire pitanje slobode govora i informiranja. U svojoj se odluci nezavisni odvjetnik Cruz Villalón oslonio na rijeËi Europskog suda za ljudska prava i rekao da propisi moraju biti “formulirani dovoljno precizno…kako bi predvidjeli posljedice koje mogu proizaÊi iz odreene radnje”. Pritom se osvrnuo na jedan predmet u kojem se radilo o zaËuujuÊe niskoj razini tehnologije. U tom su predmetu koji se našao pred Europskim sudom glavni zatvorski sluæbenici u Turskoj bili ovlašteni nadzirati i zadræati pisma zatvorenika koja su smatrali “neugodnima”. U tom sluËaju, kao i u sluËaju presude Europskog suda pravde u predmetu agencije Sabam, te su ovlasti smatrane isuviše neodreenim i u smislu domašaja i jasnoÊe. “Mjera što ju je zatraæio Sabam išla je predaleko,” rekla je Ruth Hoy, partnerica u DLA Piper’s Intellectual Property and Technology Group u Londonu.”Prešla je granicu jer je traæila nešto što nije razmjerno problemu”. Hoy je istaknula da iako Europski sud pravde prihvaÊa naËelo da, kada je to primjereno i uz primjenu odgovarajuÊih sredstava, posrednici (poput pruæatelja internetskih usluga) doista mogu pridonijeti borbi protiv piratstva nad autorskim pravima, ovaj sluËaj takoer podsjeÊa vlasnike prava da moraju biti razumni u svojim zahtjevima u odnosu na pruæatelje internetskih usluga. Ravnoteæa temeljnih prava Ono za Ëim je Europski sud pravde teæio jest postiÊi ravnoteæu u pravima triju stranaka u sporu: pravo pojedinca na pristup informacijama i zaštitu privatnosti podataka, slobodu pruæatelja internetskih usluga da neometano posluju, i prava intelektualnog vlasništva. Europski sud pravde je zapravo rekao da ni pravni okvir ni sudska praksa Europske unije ne sadræe ništa “… što bi upuÊivalo na to da autorsko pravo nije nepovredivo i da stoga zasluæuje apsolutnu zaštitu.” Drugim rijeËima, autorsko pravo ne uæiva onu vrstu apsolutne zaštita koja bi mu davala prednost pred ostalim pravima. Europsko pravo obvezuje nacionalne sudove i vlade da poštuju praviËnu ravnoteæu svih prava. Prema rijeËima Joe McNameea, jednog od direktora EDRI grupe za pritisak, ovaj je predmet meu prvima podvrgao provjeri praktiËne implikacije primjene sudske mjere na intelektualno vlasništvo IZ STRANOG TISKA “Kada krivnja nije na samom pruæatelju usluge pristupa internetu, sudska mjera postaje sredstvo da se zaprijeËi pristup mreænoj stranici, oglašivaËu ili nekoj usluzi, sve u svrhu sprjeËavanja buduÊih povreda autorskih prava…Moæemo oËekivati sve više ovakvih predmeta.” Professor Tobias Cohen Jehoram De Brauw Blackstone Westbroek prema Direktivi o ovrsi iz 2004. godine. Istodobno, ta je mjera meu prvima koje su donijete od kada je 2009. godine stupila na snagu Povelja o temeljnim pravima koja sadræi Ëlanak izriËito posveÊen intelektualnom vlasništvu. McNamee dalje istiËe da je “…Povelja odredila imovinu kao temeljno ljudsko pravo što zasluæuje zaštitu, ali nije razjasnila kako se to u širem smislu uklapa u društvena prava pojedinca. Ta je odluka vaæna jer se meu prvima bavi pitanjem teæine koju ta uska prava imaju u odnosu prema širim društvenim pravima,” pojašnjava McNamee. “Presudom u predmetu je zapravo reËeno da sudske mjere koje nisu praÊene visokom razinom konkretnih jamstava dovode do ograniËavanja ljudskih prava.” Organizacije poput EDRI-a zainteresirane su i prate predmet u širem kontekstu, tj. æele oËuvati slobodu interneta od monopolistiËkih interesa. Jedna moguÊa opasnost je da bi veliki pruæatelji internetskih usluga mogli suziti raspon ponuenih usluga kako bi ugušili konkurenciju i promicali vlastitu komercijalnu ponudu. Mc Namee smatra da bi odluka u predmetu Scarlet-Sabam mogla IZ STRANOG TISKA 53 obuzdati agresivno djelovanje velikih korporacija usmjereno protiv træišne konkurencije. On dodaje da “postoji nevjerovatno velik broj prijedloga za stvaranjem okruæja u kojemu bi pruæatelji internetskih usluga dobrovoljno ograniËili usluge što ih pruæaju. Želimo li doista da pruæatelji internetskih usluga odluËuju o tome što je dopušteno na internetu?” IZ STRANOG TISKA Originalni piratski materijal Pravnici se slaæu da je vaænost predmeta ScarletSabam u tome što je odredio do koje granice vlasnici autorskih prava mogu iÊi sa zahtjevom da pruæatelji usluga pristupa internetu ograniËe svoje usluge. Meutim, uspjeh tuæitelja Motion Picture Association (MPA) u predmetu protiv Newzbina, mreæne stranice optuæene za podræavanje ilegalnog materijala, naglašava do koje mjere Êe posrednici ubuduÊe moæda biti prisiljeni nadzirati sadræaj na internetu. “Svaki pokušaj da se pravni okvir prilagodi nailazi na protivljenje proizvoaËa sadræaja. Licenciranje je na razini pretpovijesti, upravljanje digitalnim pravima sloæeno, a prekograniËni pristup televiziji vrlo teæak.” Joe McNamee European Digital Rights Prema izjavama MPA-a, taj predmet upuÊuje na to da Êe ubuduÊe mreæne stranice koje dræe piratski materijal biti odgovorne za svoje radnje, iako spomenute stranice nisu izravno podræavale takav sadræaj. To je doista toËno, ali je mreæna stranica zatvorena, a nakon nekoliko tjedana se u jednom drugom pravnom sustavu pojavio potpuno novi subjekt - Newzbin2. Koristio je isti URL, ali je imao nove vlasnike, bio je lociran u Švedskoj, a ime domene je registrirano na trgovaËko društvo na Seychelima. Novi sudski postupak je praktiËki bio nemoguÊ. MPA nije posustao i krenuo je protiv pruæatelja usluga pristupa internetu u Ujedinjenom kraljevstvu, od kojih su najistaknutiji BT i SKY. Pozvao se na Ëlanak 97a Zakona o autorskim pravima, industrijskom dizajnu i patentima iz1988. godine i izmjenama i dopunama Zakona prema Uredbi o autorskim pravima i srodnim pravima iz 2003. godine. U srpnju 2011. godine, MPA je uspio u tuæbi tvrdeÊi da je sudska mjera protiv BT-a, pruæatelja usluga, vaæeÊa prema Ëlanku 97a zato što je BT znao da treÊa osoba koristeÊi njegove usluge krši autorska prava. BT je pozdravio sudsku 54 ODVJETNIK 7-8/2012. odluku istiËuÊi da ona upuÊuje na to da su zahtjevi za sudskom mjerom nuæan korak što ga moraju poduzeti nositelji prava ako æele da se neka mreæna stranica ukloni s interneta. Rébecca Ilott-Rollason, pravnica u odjelu za komunikacije odvjetniËkog društva Ashurst u Londonu, tvrdi da su predmeti Sabam i Fox protiv BT-a (Newzbin2) razliËiti jer se svaki u velikoj mjeri poziva na razliËite Ëinjenice. “Mjera što je zatraæena u predmetu protiv Newzbin2 bila je jasna i precizna. Išla je za tim da se blokira pristup odreenoj mreænoj stranici s koje se u velikoj mjeri protuzakonito skidao sadræaj,” objasnila je Ilott-Rollason. Nasuprot tome, “mjera zatraæena u predmetu Sabam podrazumijevala bi praÊenje sveukupne komunikacije izmeu kupaca, i ulazne i izlazne, bez obzira na to krši li autorska prava”. Ona istiËe da BT veÊ ima u funkciji softver pod nazivom Cleanfeed koji omoguÊuje filtriranje i da ga koristi u borbi protiv seksualnog iskorištavanja djece posredstvom interneta. Zbog toga je zatraæena mjera bila provodljiva i ne pretjerano skupa. Nasuprot tome, Scarlet Extended bi u sluËaju odreivanja mjere bio prisiljen instalirati novu opremu kako bi odgovorio na zahtjeve Sabama, što bi izazvalo znatne troškove kroz neograniËeno vrijeme. “Ovi predmeti upuÊuju na to da bi se pruæateljima usluga pristupa internetu mogla naloæiti primjena tehniËkih rješenja poput filtera, pod uvjetom da ona ne zahtijevaju aktivno praÊenje cjelokupne elektronske komunikacije koja se odvija putem mreæe pruæatelja usluge, da se bez razlike odnose na sve kupce pruæatelja usluga na kojega se sudska mjera odnosi i da nisu komplicirana i trajna,” kaæe Ilott-Rollason. U protivnom, ona tvrdi da bi takve mjere mogle biti u suprotnosti s Direktivom o elektronskoj trgovini i s Direktivom o ostvarivanju prava intelektualnog vlasništva i da bi mogla predstavljati povredu prava kupaca usluga pristupa internetu na zaštitu njihovih osobnih podataka i njihovo pravo da slobodno šalju i primaju informacije. “Jesu li filteri veÊ u funciji i jesu li ih pruæatelji usluga veÊ koristi u neku drugu svrhu, to Êe biti relevantno pitanje. U sluËaju da nisu, trošak instaliranja filtera u odreenim Êe okolnostima snositi pruæatelj usluga, ali samo ako su troškovi praviËni, razmjerni i nepretjerani” dodaje spomenuta pravnica. Sudac je kod donošenja presude posebno vodio raËuna o ovim argumentima istiËuÊi da, buduÊi da je zatraæena mjera bila vrlo konkretna i cjenovno isplativa, ona nije u suprotnosti s Ëlankomn 10 Europske konvencije o ljudskim pravima. Iako ovaj predmet postavlja vaæan pravni presedan, ostaju praktiËni problemi vezani uz njegovu provedbu. Na primjer, BBC je u studenom 2011 objavio da je Newzbin2 ponudio svojim kupcima softver koji omoguÊuje zaobilaæenje Cleanfeeda, što je 94% njegovih kupaca doista iskoristilo. Takoer, iako je i Sky blokirao sadræaj stranice u skladu s drugim nalogom Visokog suda, Talk Talk i Virgin su odbili uËiniti isto, osim u sluËaju da im se odrede sliËne mjere. Dobiti bitku, izgubiti rat U sijeËnju 2012. godine, nizozemski sud je naloæio dvama pruæateljima usluga pristupa internetu u Nizozemskoj da svojim kupcima zaprijeËe pristup švedskoj stranici za razmjenu fajlova The Pirate Bay, koja je od svog osnivanja 2003. godina bila na meti bezbrojnih sudskih postupaka. Prvostupanjski sud u Hagu je presudio da Ziggo i XS4ALL moraju blokirati stranicu zbog povrede autorskih prava. Grupa za borbu protiv piratstva The Brien Foundation, koja zastupa nizozemsku diskografsku industriju, pokrenula je sudski postupak neposredno nakon presude švedskog æalbenog suda iz 2010. godine protiv osnivaËa The Pirate Bay-a (Peter Sunde, Gottfrid Svartholm Warg, Fredrik Neij, and Carl Lundström) kojom su potvrene osuujuÊe presude zbog ilegalne razmjene fajlova donesene 2009. godine. Profesor Tobias Cohen Jehoram, ortak u odvjetniËkom društvu De Brauw Blackstone Westbroek u Amsterdamu, kaæe da je vrlo vjerovatno da Êe vlasnici prava odabrati napad na konkretne stranice i konkretne usluge. “Kada krivnja nije na samom pruæatelju usluge pristupa internetu, sudska mjera postaje sredstvo da se zaprijeËi pristup mreænoj stranici, oglašivaËu ili nekoj usluzi, sve u svrhu sprjeËavanja buduÊih povreda autorskih prava…Moæemo oËekivati sve više ovakvih predmeta.” Uz to, razvoj dogaaja u europskim i nacionalnim propisima Ëija je svrha osuvremenjivanje pravnog okvira, trebao bi riješiti pitanje pojave nove vrste posrednika, poput društvenih mreæa, i preispitati prava onih Ëija je intelektualno vlasništvo ugroæeno. Meutim, ima mišljenja da i sama glazbena industrija mora preuzeti dio krivnje zato što nije pravodobno uvodila inovacije u svijetu koji sve više zahtijeva odreenu koliËinu slobodno dostupnog sadræaja. “Uzmite, na primjer, glazbenu industriju u širem smislu,” kaæe McNamee, “i vidjet Êete da svaki pokušaj da se pravni okvir prilagodi nailazi na protivljenje proizvoaËa sadræaja. Licenciranje je na razini pretpovijesti, upravljanje digitalnim pravima sloæeno, a prekograniËni pristup televizijskim sadræajima vrlo teæak.” On tvrdi da, na primjer, komercijalne radijske postaje dostupne na internetu ne mogu biti posve sigurne da ne krše zakon u nekim pravnim sustavima u kojima je njihov sadræaj dostupan. McNamee vjeruje da su u tom smislu radijske postaje u nepovoljnijem poloæaju u usporedbi s industrijom internetskih igara, u kojoj je razmjena proizvoda uobiËajena veÊ više od 10 godina. VeÊina se slaæe da ovu vrstu sukoba treba prekinuti ako æelimo prekinuti sadašnju vrtnju u krug sa sudskim bitkama i mjerama. Nedavni sporazum prema kojemu Spotify pristaje razmjenjivati svoje glazbene sadræaje putem TiVo servisa trgovaËkog društva Virgin predstavlja jednu takvu inicijati- vu koja upuÊuje na moguÊe rješenje. Meutim, konkretan naËin na koji Êe se postiÊi ravnoteæa suprotstavljenih interesa koji su u igri u glazbenoj industriji odluËit Êe o ishodu sljedeÊe bitke u borbi vezanoj za pravo objavljivanja materijala na internetu. IZ STRANOG TISKA Zakonski okvir VeÊina europskih propisa koji se odnose na nadzor nad internetom je zastarjela, a Scarlet-Sabam i sliËni predmeti su izazvali sumnju u uËinkovitost propisa što ih donose nacionalni parlamenti. Zakon o digitalnom gospodarstvu u Ujedinjenom kraljevstvu je na reviziji pred Visokim sudom jer bi mjere širokog domašaja koje on predlaæe u odnosu na razmjenu fajlova mogle biti u suprotnosti sa Zakonom o ljudskim pravima Ujedinjenog kraljevstva. Na primjer, Ëlanak 17 tog Zakona predlaæe sveobuhvatne mjere blokiranja mreæe poput onih što ih je zahtjevao Sabam protiv Scarlet Extended-a, a koje se sada u kontekstu europskog prava Ëine neodræivima. S druge strane, Europska unija radi na postavljanju okvira za harmonizaciju nacionalnih propisa na naËin koji bi uzeo u obzir naËin na koji potrošaËi i ponuditelji usluga stvarno koriste internet. 2011. godine je Uprava za unutarnje politike Europskog parlamenta objavila publikaciju “Ponašanje potrošaËa u digitalnom okruæenju”, koja preporuËa poduzimanje koraka radi usklaivanja propisa o autorskim pravima radi “stvaranja cjelovitijeg jedinstvenog europskog digitalnog træišta”, kao i radi “pospješivanja zakonitog pristupa digitalnim sadræajima kako bi se smanjila motivacija potrošaËa da sadræaju pristupaju ilegalno.” U sijeËnju 2012. godine je Europska komisija objavila svoj rad pod nazivom “Koherentan okvir za izgradnju povjerenja u jedinstveno digitalno træište za elektronsko trgovanje i internetske usluge.” On obeÊaje omoguÊiti posrednicima da i bez suda poduzimaju radnje protiv ilegalnog sadræaja. “Mehanizmi za zaustavljanje zloporabe i ilegalnog informiranja moraju stoga postati uËinkovitiji, u okvirima koji jamËe pravnu sigurnost, razmjeran odnos izmeu norma koje reguliraju trgovaËka društva s jedne strane i s druge strane poštivanje temeljnih prava,” zakljuËak je tog rada. Newzbin je bila zatvorena grupa tj. samo za Ëlanove, koja je na mreæi objavljivala popis sadræaja što su ga njegovi pretplatnici mogli skidati uz odreenu naknadu. Kako navodi MPA “sud je smatrao da društvo sa sjedištem u Ujedinjenom kraljevstvu krši autorska prava iako zaštiÊeni sadræaj nije pohranjen izravno na njegovoj mreænoj stranici. Naprotiv, Newzbin osigurava veze s neovlaštenim primjercima djela zaštiÊenih autorskim pravom (npr. filmovi i komercijalni softer) i ostvaruje znatan promet na temelju povrede autorskih prava.” IZ STRANOG TISKA 55 ENGLESKI ZA ODVJETNIKE ENGLISH FOR LAWYERS Kolokacije u jeziku prava Izreka da se otrov dræi u malim boËicama primjenjiva je na male rijeËi što ih zovemo prijedlozi ili prepozicije Priredila: Ivana Bendow, prof. O AUTORICI Ivana Bendow poduËava pravniËki engleski jezik i sastavlja hrvatskoengleski kolokacijski rjeËnik prava. Autorica je dvaju dvojeziËnih frazeoloških rjeËnika u nakladi Školske knjige. 56 ODVJETNIK 7-8/2012. Engleski je, navodno, lagan jezik, barem ga takvim doæivljavaju izvorni govornici hrvatskoga. Razlog takvoj percepciji vjerovatno leæi u tome što se radi o jeziku koji gotovo da i nema ono što u percepciji hrvatskog govornika predstavlja teæinu. Nema infleksiju tj. promjenu rijeËi zbog deklinacije ili konjugacije. Meutim, teæina engleskog leæi negdje drugdje, izmeu ostalog u prepozicijama tj. prijedlozima. To su one nenametljive, majušne rijeËi koje u tekstu ne plijene našu paænju. Previamo ih na vlastitu štetu, jer je izreka da se otrov dræi u malim boËicama (poison comes in small bottles) primjenjiva i na te prijedloæne majušnice koje, pogrešno upotrijebljene, mogu kontaminirati cijeli tekst, a od kojih su u hrvatskome najuËestalije: o, u, po, na, pri, pred, kod, uz, za, prema. Koliko ste samo puta izrekli “prema sadašnjem zakonu” ili “po zakonu koji je sada na snazi” under the current law, under the law currently in force. Ili “prema Ëlanku 6 Konvencije” - under Article 6 of the Convention (Ëuveni Ëlanak 6 EKLJP-a! Moæda bi trebalo razmisliti da ga i u hrvatskome poËnemo pisati velikim slovom). Ili “prema Zakonu o javnoj nabavi” - under the Public Procurement Act. Ili samo “po hrvatskom zakonu” - under Croatian law. Ako ste još uvijek pod jakim dojmom prvog znaËenja prepozicije under što ste ga nauËili još u vrtiÊu (lutkica je ispod stola - the dolly is under the table), to je svakako otegotna okolnost, a takvih okolnosti ima još. Vrlo smo rano nauËili, na primjer, da prepozicija with oznaËava društvo (s prijateljem, sa suradnicima - with a friend, with my co-workers). Meutim, u sljedeÊoj reËenici prepozicija with oËito oznaËava neki drugi odnos: There are a number of reasons why people lodge a complaint with the Health Care Complaints Commission. Mnogo je razloga zbog kojih ljudi podnose prituæbe Povjerenstvu za zdravstvene prituæbe. Prituæbe, molbe, zahtjevi, tuæbe i æalbe podnose se ovlaštenom tijelu - they are lodged with (takoer: filed with) an authorised body. Za one koji bi dativ radije oznaËili prepozicijom to, utješno je znati da postoji alternativa: documents are submitted to an authorised body. Dosljedno tome, podnesci sudu su submissions to the court ili filings with the court. »ini se da kaznenopravna terminologija prednjaËi u iznevjeravanju naših oËekivanja koja se tiËu engleskih prepozicija: tereti ga se za, optuæen je za - he is charged with, ili he is accused of ; pod sumnjom da je poËinio - on suspicion of committing; za kojeg se sumnja da je poËinio - who is suspected of committing; osuen za zlouporabu poloæaja i ovlasti - convicted of abuse of power; osuen na rad za opÊe dobro na slobodi - sentenced to community service; osloboen svih optuæbi - acquitted of all charges (takoer: cleared of all charges). Bilo bi, naravno, pogrešno zakljuËiti da nas sva prijedloæna iznenaenja oËekuju u kaznenopravnoj terminologiji. Našem prigovoru na tuæbu u engleskom odgovara a defence to the claim, kao u sljedeÊoj reËenici: The claimant bears the burden of proving the facts which are necessary to establish the claim, while the defendant will generally bear the burden of proving defences to the claim. Prisjetimo se uzgred da je prigovor definiran kao defenzivna parniËna radnja u graanskom postupku (a defence) terminološki razliËit od prigovora što ga odvjetnik upuÊuje sucu dok protivna strana ispituje svjedoka (an objection). Meutim, i ovaj drugi prigovor na je an objection to - an objection to the way the opposing counsel conducts the examination. Vratimo se sada našem dragom Ëlanku 6 (»lanku 6?) EKLJP-a i pogledajmo koje nam terminološkoprepozicijske pouke on pruæa. Stavak tri ovako zapoËinje: “Everyone charged with a criminal offence has the following minimum rights: a) to be informed promptly, in a language which he understands...” In a language which he understands! Na jeziku koji razumije. Razumjet Êu vas ako izmuËeni engleskom prepozicijskom sitneæi poæelite pobjeÊi u njemaËki i s veseljem izgovoriti Rindfleischettiketierungsüberwachungsaufgabenübrtragungsgesetz. PREDSTAVLJAMO “Pravo virtualnih pravnih odnosa - elektroniËka trgovina” autora mr.sc. Tina MatiÊa U izdanju Pravne biblioteke Narodnih novina d.d. izašla je knjiga “Pravo virtualnih pravnih odnosa - elektroniËka trgovina” odvjetnika mr. sc. Tina MatiÊa. Koliko je meni poznato ovo je posljednja u nizu knjiga istog autora s ovog pravnog podruËja. VeÊ ranije je objavio knjigu “Uvod u pravo elektroniËke trgovine”, pa “ElektroniËka razmjena podataka”, te priruËnik o primjeni elektroniËkog potpisa. “Pravo virtualnih pravnih odnosa - elektroniËka trgovina” najopseænije je objavljeno djelo iz ovog podruËja i to ne samo meu publikacijama ovog autora veÊ i svemu što je do sada o pravu virtualnih odnosa objavljeno u hrvatskoj pravnoj literaturi. Knjiga se sastoji od opÊeg dijela, poglavlja o elektroniËkoj razmjeni podataka, te odgovornosti davatelja usluga informacijskog društva s prikazom sudske prakse u Europi. U opÊem dijelu najprije se analizira terminološki problem oko uporabe nekoliko naoko paralelnih naziva, kao što su cyberlaw - e.commerce law te information technology law u hrvatskom pravnom nazivlju i sustavu. Potom se definira elektroniËka trgovina te WWW i internet, a knjiga pruæa i prikaz sklapanja pravnih poslova elektroniËkim putem ali i sklapanje pravnih poslova na web stranicama kao formularnih ugovora tipa click wrap te browse wrap ugovora. ElektroniËka razmjena podataka prvi je put prikazana iz pozicije otvorene i zatvorene elektroniËke razmjene podataka zajedno s prikazom njihovih sliËnosti i razlika kao i uloge u razvoju elektroniËkog poslovanja. Unutar ovog poglavlja izloæena je analiza suvremenog hrvatskog sustava e-raËuna. Naime, e-raËun je najpopularnija elektroniËka poruka koja se koristi za razmjenu elektroniËkih raËuna (faktura) prilikom e-poslovanja u EU i u svijetu. Nepotrebno je spominjati da je e-raËun zapravo Ëesto pilotski standard i da nakon njega slijede nesumnjivo e-narudæbenica, e-dostavnica itd. Zato je uvoenje e-raËuna uvod u šire elektroniËko poslovanje i dodatnu razmjenu elektroniËkih isprava. Tako je u Ëlanku 104.a st. 1. izmijenjenog Pravilnika o PDV-u iz kraja srpnja 2011. navedeno da se raËun moæe ispostaviti na papiru ili u elektroniËkom obliku. E-raËun, pa tako i druge elektroniËke isprave, dovoljno je potpisati elektroniËkim potpisom bez vremenskog æiga. Time je e-raËun uveden u hrvatsko pozitivno pravo. No, taj postupak nije obavljen na najsretniji moguÊi naËin s obzirom da se odredbe Pravilnika o PDV-u nalaze dosta Ëesto u kontradikciji sa Zakonom o elektroniËkoj ispravi, koji bi se takoer prama samom stavu iz navedenog Pravilnika mogao primijeniti na navedeni raËun. Autor je zorno prikazao ove nedoumice, nejasnoÊe kao i nemoguÊnosti rješavanja sukoba bez odreenih nomotehniËkih intervencija u obje radnje. Ovime se posebno æeli naglasiti da je knjiga usmjerena ne samo teorijskoj analizi odreenog pravnog pdoruËja veÊ vrlo praktiËnim i dnevnim problemima s kojima se svi poslovni subjekti susreÊu tijekom poslovanja. Vrlo je vaæno napomenuti da se posebno ovo podruËje, koje je zapravo interdisciplinarno, sastavljeno od financijskog prava do prava elektroniËke trgovine, kao takvo razvija dnevno i da je praÊenje tog razvitka nuæno u odnosu na okruæje u kojem æivimo. Stoga je autor dao i prikaz direktiva EU-a koje reguliraju navedeno podruËje kao prikaz regulative drugih zemalja. ZakljuËno, publikacija “Pravo virtualnih pravnih odnosa - elektroniËka trgovina” je i dobar izvor informacija o sadræaju prava ne samo Republike Hrvatske veÊ i drugih pravnih sustava što nesumnjivo pomaæe u shvaÊanju i razumijevanju i hrvatskih pravnih normi koje ovog puta velikim dijelom upravo slijede one inozemne. Uostalom, kako je sam autor u predgovoru knjige rekao: “Ova je knjiga zapravo pokušaj ukazivanja da pravo kao takvo u novim e-okolnostima ne moæe biti statiËno i zasnovano dominantno na dræavnim ili heteronomnim sporim izvorima prava. Pravo postaje dinamiËno jednako kao okolina i odnosi koje nastoji usustavljenim pokušajima regulirati. Ono moæda na ovaj naËin moæe svima pokazati kako se samim pravom i u samom pravu obzori svijeta sada šire. Takoer zatvorenost prava moæda u dinamici neizvjesnosti dogaanja i odnosa koji se ureuju, prestaju biti više matematiËka, a postaju više kreativna, slobodna, pa i pomalo poetska djelatnost. A to bi se oËekivalo i od onih koji bi to i takvo pravo trebali stvarati i primjenjivati” S ovim je nemoguÊe ne sloæiti se. I isto je tako nemoguÊe ne ukazati na odvjetnike kao plodne pravne pisce koji donose svijet u Hrvatsku i obrnuto. Stoga, a i zbog aktualnosti i zanimljivosti materije, koja bi trebala postati poËetnica svih onih koje ulaze u e-poslovanje, knjigu neÊete moÊi zaobiÊi. Leo Andreis, predsjednik HOK-a PREDSTAVLJAMO 57 PRISEGE Dana 27. lipnja 2012. godine pred predsjednikom Hrvatske odvjetniËke komore odvjetniËku prisegu dali su: 58 ODVJETNIK 7-8/2012. ZVONIMIR BARUN Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 14. svibnja 2012. godine sa sjedištem ureda u ZAGREBU. IVA FILIPAN Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 11. lipnja 2012. godine sa sjedištem ureda u ZAGREBU. SANDRA GRGOROVI∆ HADŽIJA Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 11. lipnja 2012. godine sa sjedištem ureda u ZAGREBU. IRENA BJELAKOVI∆ Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 11. lipnja 2012. godine sa sjedištem ureda u SPLITU. DANIJEL FOSI∆ Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 11. lipnja 2012. godine sa sjedištem ureda u ZAGREBU. GORAN JEDLI»KO Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 11. lipnja 2012. godine sa sjedištem ureda u ZAGREBU. BOJAN »OBANI∆ Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 11. lipnja 2012. godine sa sjedištem ureda u ZAGREBU. MARIJA GLIBOTA Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 11. lipnja 2012. godine sa sjedištem ureda u ZAGREBU. SNJEŽANA JUROŠ Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 11. lipnja 2012. godine sa sjedištem ureda u ZAGREBU. SILVIJA KIRIN Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 11. lipnja 2012. godine sa sjedištem ureda u JASTREBARSKOM. SHAIN LOU PACHECO VINKOVI∆ Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 11. lipnja 2012. godine sa sjedištem ureda u PULI. ANA TAFRA Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 11. lipnja 2012. godine sa sjedištem ureda u ZAGREBU. NIKOLA KOKOT Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 11. lipnja 2012. godine sa sjedištem ureda u ZAGREBU. MAJA PERICA Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 11. lipnja 2012. godine sa sjedištem ureda u ZAGREBU. DARJAN TARABARI∆ Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 11. lipnja 2012. godine sa sjedištem ureda u SPLITU. DRAGA PETRI»I∆ Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 11. lipnja 2012. godine sa sjedištem ureda u ZADRU. IVA TROGRLI∆ VRANEŠI∆ Odobren upis na sjednici Izvršnog odbora 11. lipnja 2012. godine sjedištem ureda u ZAGREBU. PRISEGE PRISEGE 59 IZ STARIH BROJEVA 60 ODVJETNIK 7-8/2012. IZ STARIH BROJEVA IZ STARIH BROJEVA 61 IZ STARIH BROJEVA 62 ODVJETNIK 7-8/2012.
© Copyright 2024 Paperzz
