Glasilo Udruženja ugostitelja Zagreb
[ Br. 5 - studeni 2014. ]
forum
zagrebačkih
ugostitelja
2014.
Ugostitelji
moraju
nastupati
složno
T
inspekcije
kako preživjeti
sve brojnije
nadzOre
aktivnosti
sastanci u
nadležnim
institucijama
Tema broja:
reprezentacija
Besplatni primjerak | tiskanica | poštarina plaćena
u pošti 10000 Zagreb | Udruženje ugostitelja Zagreb,
Radauševa 3, 10000 Zagreb
intervjui:
- martina bienenfeld
- mirka jozić
04 forum
zagrebačkih
ugostitelja 2014.
Zajednički nastup
potreban je kako bismo
opstali
08 tema broja:
reprezentacija
Vrijeme je za
priznavanje troška
reprezentacije u
stopostotnom iznosu
12 intervju
Nenad Šepak,
predsjednik Udruženja
ugostitelja Zagreb
16 INSPEKCIJE
Vodič kroz nadzore
poslovanja ugostitelja
19 aktivnosti
Ugostitelji na sastanku
u Skupštini Grada
Zagreba
20 obrazovanje
Hrvatska - turistička
zemlja bez obrazovanih
ugostitelja
23 AKTIVNOSTI
Sastanak u Upravi za
sanitarnu inspekciju i
javno zdravstvo
24 intervju
Martina Bienenfeld,
direktorica Turističke
zajednice Grada
Zagreba
27 aktivnosti
Sastanak u Carinskoj
upravi
28 intervju
Mirka Jozić, pročelnica
Gradskog ureda za
gospodarstvo, rad i
poduzetništvo
31 underground
gym
Ugostitelji dobili novu
teretanu u prostorima
svojeg Udruženja
32 GASTRO
Restoran Puntijarka
[ uvodnik ]
Drage kolegice i kolege,
iza nas je još jedan Forum zagrebačkih ugostitelja
i zaključci koje na Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika namjeravamo kao zahtjeve postaviti
nadležnim državnim tijelima. Ovoga puta inzistirat
ćemo na izmjenama zakona i pravilnika koji se odnose na priznavanje troškova reprezentacije, a u ovom
broju “Gosta” toj smo temi posvetili i najveći prostor.
Odavno smo izašli iz sustava u kojemu su se troškovi gošćenja u restoranima i barovima naplaćivali
poreznim obveznicima. Svaki vlasnik privatne tvrtke itekako će voditi računa o tome koliko je novaca
potrošio na reprezentaciju. Prihvaćanje reprezentacije kao troška u cijelom iznosu doprinijela bi većoj potrošnji u ugostiteljskim objektima, što bi pomoglo ne samo našem poslovanju, već i državnoj blagajni. Konačno, iz primjera drugih
europskih zemalja i Amerike, vidljivo je kako trendovi idu u smjeru priznavanja takvih
troškova uz priložene račune i detalje o tome tko je ugošćen i s kojom svrhom. Možda je
najbolji primjer Velike Britanije koja troškove reprezentacije priznaje u 100-postotnom
iznosu svakoj tvrtki koja ih može opravdati računom i namjerom, s izuzetkom državnih
i trgovačkih poduzeća.
To je pozitivan primjer dvostrukih mjerila. kakva postoje i u našem zakonodavstvu ali
uglavnom u negativnom smislu. Konkretno, radi se o porezu na potrošnju koji su po
zakonu dužni plaćati samo ugostitelji. Nedavni podaci europske statističke agencije Eurostat pokazali su kako Hrvati među Europljanima prednjače u konzumiranju alkohola.
Budite uvjereni da se to ne događa u ugostiteljskim objektima.
Možda najgori primjer pretjerane konzumacije alkohola predstavljaju naši mladi, često i
maloljetni sugrađani koji se skupljaju u parkovima oko boce jeftinog vina ili gajbe piva koju
su kupili u nekoj od trgovina. Sada kad su gradovi najavili da će tražiti i povećanje poreza
na potrošnju ugostiteljima, nameće se pitanje - zbog čega takav porez ne bi plaćali i trgovci?
Delegacija Udruženja ugostitelja Zagreb posjetila je sanitarnu, turističku i carinsku inspekciju. Istovremeno, svim je inspekcijskim službama poslan i upit o najčešćim prekršajima i tome kakve su mogućnosti stupnjevanja kazne ili pak distribucije informacija kako bi
se ugostitelji bolje upoznali sa svojim obavezama. Odgovore objavljujemo kao svojevrstan
vodič pa se nadamo da će vam biti koristan.
Donosimo i intervju s direktoricom Turističke zajednice grada Zagreba Martinom Bienenfeld te pročelnicom Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Mirkom Jozić. Nastojeći ostvariti što bolju suradnju s gradskim strukturama bili smo i na sastanku s
predsjednikom Skupštine Grada Zagreba Darinkom Kosorom koji je ostavio mjesta nadi
da će Zagreb biti jedini grad koji će, umjesto da traži podizanje stope poreza na potrošnju,
ovaj namet zapravo pokušati smanjiti.
Pred nama su i izbori za Skupštinu, Upravni odbor, predsjednika i Nadzorni odbor
Udruženja ugostitelja Zagreb. Održat će se već u siječnju 2015. i naša je velika želja da se
što veći broj vas uključi ne samo u glasanje, već i svojim kandidaturama. Udruženje treba
svakog člana koji je spreman dio svojeg slobodnog vremena odvojiti za rad na projektima
koji bi pomogli unaprijediti našu struku. Problema je, kao što i sami znate, puno. Od
obrazovanja do degradacije struke na način da za vođenje ugostiteljskog objekta više ne
morate imati nikakvu strukovnu školu, a o brojnim nametima, odlukama, pravilnicima
i zakonima koji reguliraju našu djelatnost, a najčešće se kroje daleko od prakse, da i ne
govorimo. Do sada smo već u više navrata pokazali kako zajedno ipak možemo mijenjati
stvari. Nemojte propustiti priliku da to i učinimo.
Do ponovnog čitanja,
Vaš predsjednik Nenad Šepak
IMPRESSUM
Nakladnik
Udruženje ugostitelja Zagreb, Radauševa 3, Zagreb
tel/fax: 01/236 02 02; 01/236 02 03
e-mail: [email protected]
web: www.zg-ugostitelj.hr
Časopis GOST službeno je glasilo Udruženja ugostitelja
Zagreb i besplatno se distribuira na adrese njegovih članova.
GLAVNA UREDNICA Maja Profuntar
GRAFIČKA UREDNICA Dijana Kasavica
UREDNICA Fotografije Mateja Vrčković
novinarka Melisa Skender
fotografije Mateja Vrčković, Ivan Klekar, Fotolia,
TZ Grada Zagreba, arhiva GOSTA
Tisak Vjesnik d.d., Slavonska avenija 4, 10000 Zagreb
NASLOVNICA Fotolia
3
studeni 2014.
studeni 2014. // br. 5
F
orum zagrebačkih ugostitelja 2014.
studeni 2014.
na konferenciji za medije
Predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb Nenad Šepak
sa svojom potpredsjednicom Martinom Dumančić,
zamjenicom gradonačelnika Sandrom Švaljek,
predsjednikom Gradske skupštine Darinkom Kosorom
te zamjenikom Ministra turizma Daglasom Koracom
4
Došlo je vrijeme da se
svi ugostitelji udruže
porez na potrošnju,
reprezentacija, pravilnici
i odluke lokalnih vlasti
te brojni inspekcijski
nadzori bili su glavne
teme ovogodišnjeg
skupa udruženja
ugostitelja zagreb,
koji je okupio brojne
članove udruženja, ali i
predstavnike vlasti
T
tekst
melisa
skender
foto
ivan klekar
radicionalni Forum zagrebačkih
ugostitelja održan je 21. studenog
u hotelu Esplanade, a i ove je godine u radnom dijelu susreta otvorio raspravu o važnim pitanjima na
koja ugositelji traže odgovore od nadležnih
gradskih i državnih tijela. Forumu su ispred
Grada Zagreba nazočili zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek i predsjednik Skupštine
grada Zagreba Darinko Kosor, a tema koje su
ugostitelji željeli raspraviti s Gradom ni ovoga
puta nije nedostajalo.
Izaslanstvo Udruženja ugostitelja Zagreb, koje
je organizator ovog skupa pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, i uoči Foruma je posjetilo predsjednika Skupštine Darinka Kosora
kako bi prije nacrta novog gradskog proračuna
provjerili postoji li mogućnost smanjenja poreza na potrošnju koji u lokalni proračun uplaćuju isključivo ugostitelji.
„Od poreza na potrošnju Grad prihoduje 24
milijuna kuna godišnje što se ne čini velikim
iznosom, no obzirom na to da je Zagreb izmjenama poreza na dohodak ostao bez značajnih
prihoda, teško je razgovarati o ukidanju ovog
poreza. Ipak, ostajemo otvoreni za pregovore“,
rekao je Kosor napomenuvši kako bi skidanjem poreza na potrošnju za samo jedan posto
proračun bio tanji za otprilike 8 milijuna kuna.
Prilika je iskorištena i kako bi se ponovo razmotrile naknade i pravilnici kao i mogućnost
smanjenja koeficijenta namjene za ugostiteljsku djelatnost.
„Vi ste oni koji preuzimaju rizik, vaše poslovanje puni i gradski i državni proračun i drago mi
je biti među vama jer ovdje se zna tko pije, a
tko plaća, što često nije slučaj“, riječi su kojima je zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek pozdravila ugostitelje.
„Prije svega bih rekla da ugostitelji
rade dobar posao i u segmentu ugostiteljstva
gradsko gospodarstvo dobro napreduje. Razumijem kako ugostitelji mogu osjećati da im
se čini nepravda jer radi se o maksimalnom koeficijentu, no taj se novac s druge strane koristi
za poboljšanje gradske infrastrukture“, rekla je
zamjenica gradonačelnika i ponovila kako je
Grad spreman pregovarati s ugostiteljima oko
naknada i pravilnika, jer joj je kao ekonomistici
jasno da, kad se porezi smanjuju, potrošnja raste. Pohvalila je i dosadašnju suradnju s Udru-
›
1
4
RADNA ATMOSFERA
(1) Prepuna Smaragdna dvorana
hotela Esplanade (2) Zamjenica
gradonačelnika Sandra Švaljek
(3) Pomoćnik ravnatelja u Sektoru
za nadzor Carinske uprave Antonio
Mučnjak i (4) Krešimir Veličan iz
Turističke inspekcije održali su
prezentacije ugostiteljima
3
Zaključci foruma
1. SMANJENJE ILI POTPUNO
UKIDANJE POREZA NA
POTROŠNJU
2. NIŽE cijene zakupa za terase,
kioske i manje montažne objekte
te revidiranje svih odluka,
pravilnika i cjenika koji se tiču
ugostiteljske djelatnosti
3. smanjenje koeficijenta
KOMUNALNE NAKNADE za
ugostiteljsku djelatnost
4. priznavanje troškova
reprezentacije u punom iznosu
5. donošenje novog Zakona o
ugostiteljskoj djelatnosti koji
će na novi, efikasniji način
definirati poslovanje ugostitelja,
osobito vraćanje struke u uvjete
za ugostiteljsko poslovanje te
osnivanje strukovne institucije
koja će objediniti sve ugostitelje
bez obzira na način organiziranja
(obrti ili trgovačka društva)
6. mogućnost plaćanja paušalnog
poreza za ugostiteljemikropoduzetnike
7. ponovno uvođenje obvezne
stručne spreme za voditelje
ugostiteljskih objekata te izrada
novih programa obrazovanja za
ugostiteljska zanimanja gdje bi
se povećao broj sati praktične
nastave
8. modernizacija osnovnog i
proširenog programa tečaja
za stjecanje osnovnog znanja
o zdravstvenoj ispravnosti
namirnica i osobnoj higijeni
osoba koje rade u proizvodnji i
prometu namirnica, te izmjena
važećeg Pravilnika, tako da se
navedeni tečaj umjesto svake
četiri, provodi svakih šest godina
5
studeni 2014.
2
F
orum zagrebačkih ugostitelja 2014.
1
2
studeni 2014.
podijeljeni ovisno o tome jesu li registrirani kao
trgovačka društva ili obrti, u jednu zajedničku
asocijaciju (no, o tom potom). Jedan od glavnih razloga je da ugostitelji mogu direktno pregovarati sa institucijama vlasti. U osvrtu na zahtjeve s prošlogodišnjeg Foruma, istaknuto je
kako je u posljednjih godinu dana postignuto
da se ugostiteljski lokali više ne zatvaraju zbog
2 kune viška u blagajni, došlo je do promjena
u Zakonu o porezu na dohodak, a ugostitelji
koji se bave proizvodnom djelatnošću ušli su
u kategoriju u kojoj mogu ostvariti snižene cijene najma poslovnog prostora te dobiti subvencioniranu kamatu na kredit i bespovratna
sredstva od strane Grada Zagreba. Ugostitelji
pozivaju da se ove pozitivne mjere primijene i
u slučaju komunalne naknade.
6
›
najbolje
od ugostiteljstva
(1) Ovogodišnji
dobitnici plaketa
za izvrsnost i
kvalitetu
(2), (3), (4),
(5), (6) Gastro
izložba je, kao
i svake godine,
pokazala
najbolje iz
ponude vrijednih
zagrebačkih
ugostitelja
ženjem ugostitelja Zagreb zahvaljujući kojoj je
ukinuta sporna zabrana točenja alkohola u jutarnjim satima, a proširena je i turistička zona
koja je ugostiteljima omogućila duže radno vrijeme.
„Spremna sam na pregovore, jer nije moj stil
obećavati, no mislim da zajedno možemo postići dogovor“, zaključila je.
Na poslovanje ugostitelja i prihode od njihove djelatnosti pozitivan bi učinak
imalo i priznavanje troškova reprezentacije u
punom iznosu, naglašeno je na Forumu. Ovaj
je zahtjev adresiran na državna tijela te će se
kao jedan od zaključaka Foruma prenijeti i na
godišnjem Kongresu ugostitelja i turističkih
djelatnika.
„Ministarstvo turizma već je uspjelo spustiti
srednju stopu PDV-a za turističku djelatnost,
iako je ona s 10 u međuvremenu podignuta na
13 posto zbog slabog punjenja državnog proračuna, no naš cilj ostaje smanjiti stopu i vratiti
je i ispod 10 posto“, rekao je zamjenik ministra
turizma Daglas Koraca te najavio kako će Ministarstvo i novim Zakonom o ugostiteljstvu nastojati doprinijeti boljem položaju ugostitelja.
Zagrebački ugostitelji na radnom su djelu Foruma raspravljali i o mogućnosti objedinjavanja svih hrvatskih ugostitelja, koji su trenutno
Nakon radnog dijela Foruma i
konferencije za tisak, svečarski je dio Foruma otvoren gastro izložbom zagrebačkih
ugostitelja te dodjelom plaketa za izvrsnost
I kvalitetu ugostiteljima koji promiču tradiciju zagrebačkog ugostiteljstva unapređujući
time i turističku ponudu metropole koja godinu za godinom privlači sve veći broj turista.
Koliko daleko seže zagrebačka ugostiteljska povijest potvrđeno je i prvim Festivalom
šampanjca, luksuznog pića koje u Zagrebu
ima tradiciju dugu 150 godina. Potvrđuje to
skup izlagača vina kojeg je 1864. godine organizirao Franjo Pokorny na Prvoj dalmatinsko–hrvatsko-slavonskoj izložbi koja je tada
okupila 3.866 izlagača u prostorima današnjeg Pravnog fakulteta i HNK. Od tog je broja bilo čak 716 vinara, a zapisi iz tadašnjeg
vremena „obznanili“ su kako se „ …šampanjac kod nas već dugo pije od naših vina“.
Među ovogodišnjim dobitnicima priznanja
za izvrsnost i kvalitetu našli su se restoran
As, ugostiteljski objekt Safari te ugostiteljski
objekt Memory koji uspješno posluju više od
40 godina. Plakete za više od 30 godina poslovanja dodijeljene su ugostiteljskim objektuima Orkan, Kondor i Šime, dok su za dvadeset i više godina uspješnog rada nagrađeni
restoran Marijino zvono i ugostiteljski objekt
Genius. Za posebno dugo djelovanje plakete
su primili slastičarnica Horak koja obilježava
85 godina uspješnog rada te Stari Puntijar koji
�
djeluje već impresivnih 176 godina. 3
4
6
5
JAKA STRUKOVNA ASOCIJACIJA ZNAČI I VEĆU SNAGU STRUKE
Ratomir Ivičić, direktor glavnog ureda
Hrvatske turističke zajednice nije prvi put
na Forumu zagrebačkih ugostitelja iako je ovu dužnost
preuzeo tek ove godine. Prije toga bio je pomoćnik ministra turizma i vrlo je dobro upoznat s problemima ugostiteljske struke, ali i važne uloge koju ugostiteljstvo ima
za turizam: „Ugostiteljstvo je jedan od ključnih proizvoda koji prodaju destinaciju. Znanja, vještine i ljubaznost
ugostitelja su prvi kontakti nekog gosta sa destinacijom,
a zadovoljan gost uvijek će se vratiti, ali i preporučiti
drugima Hrvatsku kao destinaciju“.
[Gost] Koliko ste zadovoljni suradnjom sa zagrebačkim ugostiteljima? - Lijepo je vidjeti kako se
Zagreb razvija, zagrebački ugostitelji prate trendove u
svijetu i tome dodaju malo naše, domaće duše i stvaraju
proizvod koji će ostati u sjećanju gostiju koji dolaze iz
svih krajeva svijeta.
[Gost] Koliko obrazovanje utječe na kvalitetu ponude ugostitelja? Udruženje ugostitelja grada Zagreba, naime, već dugo pokušava uvesti veći broj
sati praktične nastave. - Naravno da je školovanje
važno za kvalitetu usluge. Nekada se pola godine provodilo u učionici, a pola u ugostiteljskim objektima učeći
posao i ono što ih sutra u poslu čeka. Mi kao Hrvatska
turistička zajednica nismo izravno nadležni za to, ali naravno da to utječe na kvalitetu turizma i kvalitetu proizvoda. Iz prethodnog iskustva dok sam bio u Ministar-
stvu turizma mogu reći da smo se bavili tim problemom.
I danas su mi u razgovoru kolege ugostitelji skrenuli
pozornost na taj jako veliki problem, kako učenici zapravo nemaju dovoljno praktične nastave. Sve to može
ozbiljno ugroziti kvalitetu turističke ponude. Ono što mi
možemo napraviti kao HTZ, svakako ćemo razgovarati
s Ministarstvom turizma kako bi oni apelirali na Ministarstvo znanosti i obrazovanja da se ti programi prilagode
potrebama tržišta, da dobijemo kvalitetan ugostiteljski
kadar
[Gost] Da li bi bilo lakše surađivati s ugostiteljima
kada bi oni bili ujedinjeni u jednu strukovnu asocijaciju? Što je
asocijacija jača, to je i
struka jača, ima više utjecaja i više se uvažava u
javnosti. Mogu bolje utjecati na izmjene zakona
i naravno da je to onda
jedna puno veća snaga. To je svakako dobro,
posebno ako bi takva
asocijacija bila regionalno organizirana tako da
svaka regija zadržava i
njeguje sve svoje speci�
fičnosti. studeni 2014.
TEMA BROJA [ REPREZENTACIJA ]
8
Reprezentacija
zdrave logike
tekst
MELISA
SKENDER
foto
MATEJA
VRČKOVIĆ,
FOTOLIA I
ARHIVA GOSTA
Udruženje ugostitelja Zagreb i ove je
godine na tradicionalnom okupljanju u
sklopu Foruma zagrebačkih ugostitelja
ponovilo iste zahtjeve, unatoč činjenici
da ih nadležno Ministarstvo već
godinama ignorira
fotolia
Na taj način biste pojednostavili i pojeftinili administriranje troškova reprezentacije, a država bi
svakako dobila više poreza od potrošnje (PDV)
nego, kako je sada propisano, od poreza na dobit i poreza na dohodak, po osnovu obračuna
troškova reprezentacije.
“U
koliko Vlada želi potaknuti i potrošnju i optimizam,
možda bi trebalo analizirati i
razmotriti mogućnost ukidanja posebnog oporezivanja
‘reprezentacije’ (PDV, porez na dobit, porez na
dohodak) koju poduzetnici naprave, potroše u
ugostiteljskim objektima.
Naime, postojećim propisima troškovi reprezentacije odnosno troškovi poslovnih ručaka nisu
porezno priznati troškovi.
Također, poduzetnici moraju dodatno ‘administrirati’ ove troškove, što dovodi do većih troškova kako poduzetnika tako i troškova kontrole
od strane države.
Udruženje ugostitelja Zagreb već dugo traži ukidanje posebnog poreznog tretmana troškova reprezentacije, jer se u neravnopravan položaj dovodi ugostiteljska djelatnost, odnosno, prihodi
ugostitelja se porezno ne priznaju u rashodima
potrošača - poduzetnika.
[ 100 ]
posto
troškova
ugošćivanja
priznaju
Irska i Velika
Britanija,
70%
Njemačka,
a po 50%
Austrija i
Belgija
Osim toga, Vlada može odlukama ograničiti troškove reprezentacije u upravi, odnosno
u javnom sektoru, isto kao što to čine poduzetnici prema svojim direktorima i ovlaštenim osobama“.
Stoji ovaj tekst na Facebook stranici ministra
financija Borisa Lalovca već mjesecima potpisan od strane Udruženja ugostitelja Zagreb, no
nitko se iz Ministarstva niti na ovom, neformalnom kanalu komunikacije, nije o tome očitovao.
Nikakvo čudo, kad se u obzir uzmu godine koje
su prošle otkako ugostitelji nastoje da se ovakav
njihov prijedlog čuje i razmotri, a Ministarstvo financija ostaje nijemo.
„Godinama već tražimo od Ministarstva financija
da razmotri ovaj prijedlog“, potvrdio je i predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika
HOK-a Ante Mihić, koji tvrdi kako je takva praksa u drugim zapadnim zemljama uobičajena i
vrlo stimulativna za potrošnju. Od Ministarstva
financija, kako tvrdi, nikada nisu dobili neki konkretan odgovor na ovu inicijativu.
No, i usprkos višegodišnjoj šutnji nadležnog Ministarstva, Mihić ostaje optimist.
„Možda se to sada čini nemogućim, ali isto se
tvrdilo i za stopu PDV-a koja je u međuvremenu
ipak smanjena“, podsjeća, pa premda je i turistička stopa PDV-a u međuvremenu porasla s
10 na 13 posto, još uvijek je gotovo dvostruko
niža od 25% koliko su ugostitelji plaćali do siječnja 2013. godine. Smanjenje stope PDV-a
ugostiteljstvu, a prema praksi u zemljama EU,
naime, jedan je od zaključaka Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika još iz 2009. godine.
Trebalo je pričekati gotovo tri godine da bi se
ovaj prijedlog u veljači 2012. konačno našao u
Odluci o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost i dobio podršku većine
zastupnika Sabora. Veliku ulogu u tome imalo
je tada Ministarstvo turizma, pa se predsjednik
obrtničkog Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika nada kako će u ovom Ministarstvu i sada
imati više sluha za njihove zahtjeve.
„Pokušat ćemo na 27. Kongres ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, koji će se od
23. do 25. studenog održati u Opatiji, dovesti
predstavnike Ministarstva turizma, Ministarstva
poduzetništva i obrta te Ministarstva financija
kako bismo zajedno razmotrili ne samo mogućnost da se troškovi reprezentacije obveznicima
poreza na dobit i poreza na dohodak priznaju
u cijelosti, već da se preispita i niz parafiskalnih
nameta koje plaćaju ugostitelji, od spomeničke
rente do poreza na potrošnju koji lokalna samouprava naplaćuje samo za ugostiteljsku djelatnosti“, kaže Mihić i dodaje kako ne vidi razloga
da se ovaj prijedlog ne usvoji: „Vjerujemo kako
bi priznavanje troškova reprezentacije za ugošćivanje potaknulo veću potrošnju, od čega bi
državni proračun mogao samo profitirati“. Ipak
priznaje, prema nadležnim Ministarstvima Ceh
studeni 2014.
9
[ 600 ]
milijuna
kuna
›
više u
državnom
budžetu
planiralo
je ostvariti
Ministarstvo
financija
povećanjem
PDV-a za
ugostiteljsku
i turističku
djelatnost s
10 na 13%
TEMA BROJA [ REPREZENTACIJA ]
studeni 2014.
može pregovarati samo u brojkama ne podržava
ni Zlatko Puntijar, vlasnik zagrebačkog restorana Stari Puntijar. Umjesto toga, on zastupa mišljenje kako su prednosti priznavanja troškova
ugošćivanja očigledne same po sebi, i bez teške
matematike.
10
ugostitelj
Zlatko Puntijar
(gore);
predsjednik
Ceha ugostitelja
i turističkih
djelatnika HOK-a
Ante Mihić
(desno)
›
do sada nije išao s konkretnim brojkama i projekcijama
koje bi čvrsto poduprle takvu tezu.
Primjera radi, Ministarstvo
financija lani je izračunalo je
kako će povećanjem PDV-a
s 10 na 13% za ugostiteljsku i turističku djelatnost u proračunu dobiti
dodatnih 600 milijuna kuna. Pred takvim argumentom Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika
tada je nevoljko pristao na još jedno povećanje
nameta. Dojam da se s Ministarstvom financija
„To je zdrava logika. Budu li troškovi
ugošćivanja kao reprezentacije priznati u cijelosti veći će se broj tvrtki i obveznika poreza na
dohodak od obrta i drugih
samostalnih djelatnosti odlučiti svoje poslovne partnere izvesti na poslovni ručak
ili večeru. Iako će se njima
taj trošak odbiti, razliku će
u proračunu sigurno nadoknaditi povećani promet
ugostitelja. Pritom ne mislim samo na veće prihode
na koje će ugostitelji plaćati
porez, već i na čitav proizvodni lanac - od hrane i namirnica koje ugostitelj mora
nabaviti, a netko proizvesti,
pa do mogućeg ulaganja u
uređenje lokala, potrebu za
većim brojem zaposlenih,
do najbanalnije ali veće potrošnje higijenskih sredstava počevši od pranja
stolnjaka do količine papirnatih ručnika u toaletu. Ako nema obrtanja novca, nema ni potrošnje.
Bez potrošnje nema ni proizvodnje, a da su toga
itekako svjesni u Vladi dokazuje i najavljeno po-
PRIZNAVANJE TROŠKOVA REPREZENTACIJE
U RAZVIJENIM ZEMLJAMA
Globalno tržište zahtijeva od
menadžera plaćenih da upravljaju
internacionalnim kompanijama
nove trikove i znanja. Tako je i
procjena poreznog rizika postala
tražena vještina i prilično sklizak
teren jer, usprkos uvođenju VAT-a
kao jedinstvene stope poreza na
dodanu vrijednost Europske unije,
nacionalne gospodarske prilike
članica daleko su od zajedničkog
standarda. Luksemburg, kao
najmanja država Unije, ima kao
za suprotnost najdugoročniji plan
politike oporezivanja. Neke će
mjere najavljene već danas stupiti
na snagu tek 2016., a suvremenoj je
nesigurnosti na tržištu pravi melem
znati kako će se dosljedna porezna
politika voditi do 2018. godine,
razdoblje na koje se luksemburška
porezna strategija odnosi.
Pored ovakvog trenda koji Hrvatska
u svojem batrganju s dugovima
teško može pratiti, primjetan je još
jedan. Dok VAT odbitak poreza
na dodanu vrijednost priznaje tek
onima koji nemaju prebivalište ni
registrirano poslovanje na području
EU-a, većina je najuspješnijih
zemalja članica Unije nacionalnom
poreznom strategijom odlučila
poticati potrošnju na vlastitom
terenu. Za ovu priliku zadržat ćemo
se samo na pravdanju troškova
ugošćivanja poslovnih partnera.
[ Njemačka ] ručak ili večera
s poslovnim partnerima, potencijalnim poslovnim partnerima i kontakt
s bilo kojom drugom osobom koji
može biti značajan za trenutni ili budući posao priznaje se kao trošak poslovanja za 70 posto iznosa izdanog
računa koliko se odbija od poreza.
Uvjet su priloženi detalji o tome tko
je sve na sastanak bio pozvan i navođenje teme o kojoj se raspravljalo.
[ Velika Britanija ]
priznaje 100 posto troškova
ugošćivanja kojemu je svrha
konkretan poslovni projekt,
održavanje postojećih poslovnih
kontakata ili stvaranje novih
poslovnih prilika. Izuzetak
su trgovačke organizacije i
nacionalizirane kompanije kojima
se za ugošćivanje ne odobravaju
nikakve porezne olakšice.
[ Poljska ] premda se u
Poljskoj naplaćuje porez na poslovne
sastanke u restoranima, poljsko
Ministarstvo financija krajem prošle
godine izdalo je naputak prema
kojem bi se u iznimnim slučajevima
takvi izdaci morali priznati kao
trošak i porezna olakšica. Praksa
„Predlažemo da se takav porezni tretman reprezentacije ukine i s tom smo se inicijativom najprije obratili Obrtničkoj komori Zagreb i
HOK-u. Komora je prihvatila prijedlog i on se od
tada ponavlja svake godine među zaključcima
Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika, no
u nadležnom Ministarstvu i dalje nemamo sugovornika“, kaže u Udruženju gdje ipak vjeruju
kako bi ministar financija Boris Lalovac mogao
imati sluha za takav prijedlog. O njemu će se
zato ponovo raspravljati na Forumu zagrebačkih
ugostitelja i zaključke Foruma prenijeti na Kongresu. Uporni kao i do sad, ugostitelji ne mogu
odustati od nadanja da će ih netko čuti, pa makar i samo toliko da im ponudi argumente zbog
kojih poslovne sastanke nije moguće osloboditi
poreza i zašto se reprezentacija nikada nije priznavala kao odbitak od PDV-a.
Ugostiteljska ponuda tako je, u zemlji koja živi
od turizma, već više od desetljeća opterećena
dodatnim nametom. Istovremeno je izmjenama
Zakona o porezu na dodanu vrijednost u srpnju prošle godine dvostruko uvećana vrijednost
poslovnih poklona koji ne ulaze u kategoriju re-
je da od Ministarstva nezavisna
Porezna uprava svaki pojedini slučaj
ispita i utvrdi radi li se o pukom
promoviranju imidža tvrtke kad
nema govora o odbijanju troškova,
ili su posrijedi konkretni poslovni
pregovori za vrijednost kojih se
isplati žrtvovati porezni prinos.
prezentacije. Do tada su od plaćanja PDV-a bili
izuzeti pokloni u vrijednosti do 80 kuna, da bi se
taj iznos lani udvostručio na 160 kuna. Financijski analitičari tumačili su u medijima ovaj potez kao reakciju države na drastično smanjenje
Vjerujemo kako bi priznavanje
troškova reprezentacije za
ugošćivanje potaknulo veću
potrošnju, od čega bi državni
proračun mogao samo profitirati
jasna računica
troškova reprezentacije, što je trend koji se ne
zaustavlja od 2009. godine kad je gospodarska
kriza u punom zamahu zahvatila sve poslovne
subjekte u Hrvatskoj. Zaključili su tada da takva
porezna strategija neće imati velikog učinka na
povećanje potrošnje, čak ni za prilično uski segment proizvodnje prigodnih poslovnih darova.
Puno bolji rezultat imale bi, uvjereni su ugostitelji
okupljeni u Udruženu ugostitelja Zagreb, mjere
oslobađanja od poreza na ugošćivanje.
Tretiranje takvih izdataka kao troška koji se odbija od pretporeza i poreza na dobit ili dohodak
vratilo bi, vjeruju zagrebački ugostitelji, poslovne sastanke za njihov stol. Lančanom reakcijom
�
tako bi se punila i državna blagajna. 50 posto iznosa
računa za
ručak ili večeru
s poslovnim
partnerima.
[ Austrija ] priznaje 50 posto
od iznosa plaćenog za poslovni ručak
ili večeru pod uvjetom da je cilj
sastanka sklapanje novog posla.
[ Irska ] priznaje
kao trošak cjelokupan
iznos ugošćivanja,
neovisno o tome u
kojem je poreznom
razredu tvrtka koja je
domjenak organizirala.
[ Belgija ] najveće stranke
belgijske koalicijske vlade postigle su
dogovor prema kojem će revidirati
porezni režim za troškove koji se
sada priznaju tek djelomično ili se
uopće ne priznaju kao odbitak. Plan
najavljuje i povećanje paušalnog
iznosa profesionalnih troškova
koji se odbijaju od poreza. Izrada
novih zakona tek se očekuje, a u
međuvremenu kao trošak se priznaje
Brojne će članice EU,
a te se politike drže i u
Sjedinjenim Američkim
Državama, posebne porezne
olakšice kreirati za male i srednje
velike tvrtke, a svojom poreznom
strategijom najprije će izaći u
susret najmanjima – odnosno
slobodnim zanimanjima. Stvar se
sa sigurne udaljenosti od dnevne
politike i svih njezinih izazova čini
prilično jasnom. Koliko novaca
država može zaraditi od jednog
malog poduzetnika, u odnosu
na potencijal koji joj on možda
može ponuditi? Ulog je, u omjeru
s mogućnostima, doista toliko
nerazmjerno malen da se, i bez
kalkulatora, isplati riskirati.
11
studeni 2014.
većanje neoporezivog dijela dohotka“, rezonira
Puntijar. Inicijativa je, kaže, krenula od Udruženja ugostitelja Zagreb.
„Ne vidimo u oporezivanju troškova reprezentacije nikakve računice, jer mislimo kako će se
proračun bolje puniti ako se to oslobodi dodatnog oporezivanja i ostavi na volju svakog poduzetnika koliko će i hoće li potrošiti na ugošćivanje svojih poslovnih partnera“, kažu iz Udruženja
ugostitelja Zagreb.
INTERVJU [ NENAD ŠEPAK ]
studeni 2014.
Ugostitelji se udruže
tek kad dobiju po glavi
12
Ugostitelji bi se trebali u
što većem broju aktivno
uključiti u djelovanje
svojih strukovnih
ogranaka i cehova, jer
zajedništvo je jedina
garancija da će se kod
donošenja propisa i
zakona koji reguliraju
ugostiteljsko-turističku
djelatnost i njihov
glas čuti, naglašava
predsjednik Udruženja
ugostitelja Zagreb
u razgovoru za Gost
te poziva zagrebačke
ugostitelje da sudjeluju
u izborima za svoje
predstavnike u Udruženju
u siječnju 2015. godine
O
tekst
MELISA SKENDER
foto
MATEJA
VRČKOVIĆ,
FOTOLIA I ARHIVA
GOSTA
vogodišnji Forum zagrebačkih
ugostitelja i ovoga je puta uputio
poziv za sudjelovanje na pet tisuća adresa zagrebačkih ugostitelja
kako bi se raspravili prijedlozi koji
za cilj i rezultat imaju ne samo smanjenje troškova poslovanja ugostitelja Grada Zagreba, već
i povećanje potrošnje, zaustavljanje otpuštanja
radnika i nova zapošljavanja u sektoru ugostiteljsko-turističke djelatnosti, kao i povećanje
prihoda od poreza na dohodak i prireza. Mnogi
od ovih ciljeva ne zaustavljaju se samo na administrativnim granicama Grada Zagreba, upozorava predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreba
Nenad Šepak u razgovoru za Gost. Kako bi se
zaustavili negativni trendovi i potaknuo rast i razvoj ugostiteljske djelatnosti, pa i utjecalo na rast
drugih sektora gospodarstva, potrebna je i kvalitetna suradnja s državnim institucijama. Ono što
će Šepak, međutim, naglasiti kao ključno jest
što veći aktivan angažman samih ugostitelja, jer
iskustvo je već pokazalo kako ujedinjeni mogu
puno brže doći do kvalitetnijih rješenja za zajed-
ničke probleme. „Udruženje ugostitelja Zagreb
u siječnju će imati izbore za Skupštinu, Upravni
odbor, za predsjednika i Nadzorni odbor. Sve
informacije o tome mogu se pronaći na našoj
web stranici i pozivam sve ugostitelje-obrtnike
da se aktivno uključe u ove izbore. Svi koji misle
da su se ostvarili u ugostiteljskom dijelu i imaju
želju dio svojeg vremena posvetiti općem dobru
pozvani su uključiti se aktivno u rad Udruženja. Normalno je, prirodno i ljudski da oni koji
su uspješni u svojem poslovanju pokažu dobru
volju da pomognu kolegama u struci. Treba nam
što više kvalitetnih ljudi, jasno mi je da vrlo malo
ugostitelja ima vremena baviti se poslovima za
opće dobro, ali zato je još važnije okupiti ih u što
većem broju“, apelira Nenad Šepak koji u razgovoru otkriva kako u Udruženju ne nedostaje
inicijativa koje bi, kad bi se ugostitelji oko njih
angažirali, pomogle riješiti neke od nagomilanih
problema vezanih uz struku.
[Gost] Inicijativa hrvatskih gradova da se
poveća porez na potrošnju koji u lokalne
proračune uplaćuju samo ugostitelji sigurno je došla kao neugodno iznenađenje u trenutku kad Udruženje ugostitelja
Zagreba traži smanjivanje ili potpuno ukidanje tog poreza?
Nenad Šepak: Gradovi su novom poreznom
politikom ostali bez priličnog dijela proračuna.
Samo Zagreb, kao najbogatiji hrvatski grad,
imat će sljedeće godine u proračunu manjak od
čak 700 milijuna kuna, kako nam je rečeno na
sastanku s predsjednikom Skupštine Grada Zagreba Darinkom Kosorom. Glavni je cilj zbog kojeg se hrvatska Vlada odlučila na taj potez, kažu,
poticanje potrošnje. Tako je poticanje potrošnje
bila i glavna tema ovogodišnjeg Foruma zagrebačkih ugostitelja. Mi, naime, smatramo kako
bi se priznavanjem reprezentacije kao troška
u punom iznosu od 100 posto potaknulo gospodarstvenike da više troše i u ugostiteljskim
objektima. Samim time, lokalni proračuni bi od
poreza na potrošnju ubirali više novca, čak i kad
bi smanjili taj postotak čije podizanje sada traže.
Trenutno je situacija takva da se PDV na troškove reprezentacije uopće ne priznaje, a samo 30
posto priznato je kao odbitak od poreza na dobit
ili dohodak. Kada bi se ti troškovi odbijali od poreza, gospodarstvenici bi bili motivirani počastiti
svoje poslovne partnere, jer je novi posao sigurno lakše zaključiti u opuštenoj atmosferi kakvog
restorana ili bara, nego u dvoranama za sastanke. Tim prije što ne živimo više u vremenima kad
su se direktori državnih poduzeća častili janjetinom na račun građana. Danas svaki poslodavac
itekako pazi na svaki trošak. Nema više mjesta
ima puno gostiju i čini vam se kako promet mora
biti velik. Nije bez veze sve prisutniji trend gdje
su lokali odustali od naplate pića i uvode naplatu
minuta koje ste proveli u ugostiteljskom objektu. Tako se očekivanja naših investitora u ugostiteljstvo obično pokažu nerealnima, jer takva
ulaganja ne temelje se na dubinskim analizama
poslovanja i očigledan je nedostatak iskustva
zbog kojega često posežu za instant rješenjima.
To je razlog zbog kojega je, ako isključimo hotelski smještaj i restorane, ugostiteljska djelatnost
uglavnom na lošem glasu, a kafići čine oko 70%
ukupne ponude. Istovremeno, njihovo poslovanje zahtjeva visoka početna ulaganja kako bi se
uopće ispunili minimalni tehnički uvjeti, a nije
stimulirano ni povoljnim kreditnim linijama ni bilo
kakvim drugim poticajima. Osuđeni ste, dakle,
na ulaganje vlastitog kapitala i direktne pozajmice, što dovodi do različitih devijacija kada se pokaže da dug od prometa niste u stanju vraćati.
[Gost] Priznavanje troškova reprezentacije, smanjenje poreza na potrošnju, jesu
li to ciljevi koji bi ugostitelje mogli okupiti na zajedničkoj platformi kako bi se
lakše izborili za svoje interese?
Nenad Šepak: Nije to prva takva zajednička
platforma, no problem je u tome što se ugostitelji, kao i većina drugih djelatnosti u Hrvatskoj,
okupe tek kada dobiju po glavi. Malo njih je
“zAHVALJUJUĆI
ZAJEDNIŠTVU,
prije nekoliko
godina uspjeli
smo skupiti 360
tisuća potpisa
ugostitelja i
promijeniti zakon
o zabrani pušenja
u ugostiteljskim
lokalima”,
podsjeća Nenad
Šepak
›
13
studeni 2014.
ni predrasudama o tome da bi poslodavci izmišljenim računima za reprezentaciju izvlačili novac iz tvrtki, jer danas imamo fiskalizaciju i svi
su računi čisti.
[Gost] Udruženje ugostitelja Zagreb apeliralo je na smanjenje poreza na potrošnju i kod predsjednika gradske skupštine
Darinka Kosora, no kakva je situacija u
drugim gradovima? Nije li ovakva inicijativa povod da se i ugostitelji okupe neovisno o tome iz kojih su gradova?
Nenad Šepak: Svi gradovi imaju svoje ugostiteljske asocijacije kao i mi u Zagrebu, i udruženi
su kroz cehove ili sekcije pri Obrtničkoj ili Gospodarskoj komori pa se na tako mogu izboriti za
svoja prava. Naravno da je to tehnički malo teže
izvesti jer su ugostitelji podijeljeni prema načinu
na koji su registrirali djelatnost. Tako trgovačka
društva spadaju pod Hrvatsku gospodarsku komoru, a obrti su pri Hrvatskoj obrtničkoj komori,
no u ovom je slučaju njihov interes isti pa bi trebali nastupati zajedno kako bi lakše promovirali
svoje interese.
[Gost] Priznavanje troškova reprezentacije u cijelom iznosu opet je inicijativa
koju bi trebalo rješavati na državnom nivou, što u ovom slučaju mogu poduzeti
zagrebački ugostitelji?
Nenad Šepak: To je naš stav i mi ga namjeravamo promovirati - kako u gradu Zagrebu
kojemu bi takva politika, vjerujemo, značajno
popravila prihode, tako i kod ostalih političkih
čimbenika. Nama je cilj ovoj, ili nekoj budućoj
Vladi, objasniti kako bi takav tretman reprezentacije punio ne samo lokalni, nego i državni
proračun, a pritom pomogao i očuvanju zdravih
radnih mjesta u ugostiteljskoj branši. Naša je
branša, osim toga, dodatno ugrožena i time što
ne postoje više nikakvi strukovni preduvjeti za
otvaranje ugostiteljskog objekta. Ne treba vam
ni stručno osposobljavanje, ni školovanje, ni
majstorski ispit kao uvjet koji morate ispuniti da
biste otvorili ugostiteljski objekt. Tako se u našoj
branši pojavio veliki broj investitora koji su uložili
novac očekujući brzu zaradu, što obično ne završi dobro. Radi se o velikim ulaganjima i jednako velikim apetitima da se novac brzo okrene pa
takvi poslovni planovi, bez poznavanja osnovnih
pravila ugostiteljske djelatnosti, ubrzo završe u
minusu i kao nelojalna konkurencija ugostiteljima koji već godinama nastoje opstati na tržištu.
[Gost] Zanimljivo je kako ljudi misle da
se u ugostiteljstvu brzo zarađuje, što mislite, odakle takvo uvjerenje?
Nenad Šepak: Udruženje ugostitelja Zagreb,
barem u mojem predsjedničkom mandatu, često je u vrlo nezahvalnoj poziciji. Dolaze nam ljudi i pitaju za savjet što učiniti, jer njihov je dojam
kako je ugostiteljstvo jedini posao u kojem se još
može ostvariti kakva-takva dobit. Kad im kažete
da takvo ulaganje teško može biti isplativo ako
nisu upoznati sa suštinom ugostiteljskog poslovanja i strukovnim uvjetima koje treba ispuniti,
riskirate da vas optuže za nastojanje da u startu
ubijete svaku konkurenciju. S druge strane, ako
im savjetujete da idu s tim i ohrabre se uložiti u
vlastiti objekt, gotovo 80 posto njih optužit će
vas za loše savjetovanje čim se pokaže kako je
promet daleko ispod njihovih visokih očekivanja.
Činjenica je da, kad izlazite, birate mjesta gdje
INTERVJU [ NENAD ŠEPAK ]
studeni 2014.
›
14
“što veći
odaziv na
skupove
ugostitelja jako
je važan zbog
poruke o našoj
jedinstvenosti”,
ističe predsjednik
Udruženja
ugostitelja Zagreb
spremno aktivirati se na vrijeme i djelovati preventivno. Evo, mi smo kao Udruženje ugostitelja Zagreb očigledan primjer. I ove godine smo
poslali pet tisuća poziva za Forum zagrebačkih
ugostitelja gdje su se naši kolege iz branše mogli
informirati o novom načinu postupanja inspekcijskih službi što nas se svih direktno tiče. Tu je i
inicijativa za priznavanje troškova reprezentacije
i paušalno oporezivanje takozvanog mikropoduzetništva kako je ono definirano europskim
standardima. Sva su se pitanja pozvanim predstavnicima kako gradskih, tako i državnih vlasti,
mogla uputiti i mailom na adresu Udruženja u
slučaju da je ugostitelj spriječen sudjelovati na
Forumu. Namjera je da što veći broj ugostitelja
sudjeluje jer zaključci Foruma se svake godine
iznose na Kongresu ugostiteljskih i turističkih
djelatnika Hrvatske obrtničke komore gdje Ceh
apelira na državne institucije. Jer na kraju se uvijek postavlja pitanje - što ako se dogovoreni zaključci ne ispoštuju prema nama? Tu je onda to
zajedništvo ključno. Govoreći iz iskustva, zajedništvo smo imali samo u kriznim situacijama kao
što je, primjerice, bila zabrana pušenja u ugostiteljskim lokalima. Zahvaljujući tom zajedništvu
uspjeli smo skupiti 360 tisuća potpisa ugostitelja
i promijeniti zakon kojim nije bio predviđen nikakav razuman rok za prilagodbu.
[Gost] Na Forum uvijek pozivate sve zagrebačke ugostitelje, neovisno o tome
jesu li registrirani kao trgovačka društva
ili obrti?
Nenad Šepak: Apsolutno svi ugostitelji grada
Zagreba bili su pozvani jer imamo iste probleme neovisno o načinu na koji smo registrirani,
a često neovisno i o tome na kojem području
poslujemo. Što veći odaziv na ovakve skupove,
bilo u Zagrebu ili Opatiji na nacionalnoj konferenciji Ceha, jako je važan i zbog poruke o našoj
jedinstvenosti. Uzmimo samo novu politiku in-
spekcijskog nadzora. Nakon ukidanja Državnog
inspektorata svaki ugostitelj, neovisno o načinu
registracije ili području djelovanja, mora se suočiti s pet različitih inspekcijskih nadzora. Kažu
kako je to neminovna posljedica pristupanja
Europskoj uniji, no zemlje EU osim restriktivnih
imaju i pozitivne prakse. Tu se možemo vratiti ne
samo na pitanje priznavanja reprezentacije kao
troška, najprije malim i srednjim poduzetnicima,
već i na poticanje nacionalnog srednjeg i malog
poduzetništva koje se u Europi vidi kao prilika
za rast usprkos nelojalnoj konkurenciji međunarodnih konglomerata. Inicijativa je Udruženja
ugostitelja Zagreb stoga da se ugostiteljima koji,
prema europskim standardima, spadaju u mikropoduzeća, omogući paušalno plaćanje poreza, neovisno o tome jesu li registrirani kao obrti
ili trgovačka društva. Prema europskim standardima, mikropoduzetnik je svaka tvrtka koja ima
manje od 10 zaposlenih i godišnji poslovni prihod ili dugotrajnu imovinu u iznosu protuvrijednosti 2 milijuna eura. Time bi se ugostiteljima koji
spadaju u tu kategoriju omogućilo da se počnu
baviti ugostiteljstvom umjesto knjigovodstvom.
[Gost] Ima li Hrvatska gospodarska komora, poput Hrvatske obrtničke komore,
posebne ogranke za ugostitelje?
Nenad Šepak: Ima, ali HGK je u principu velika
i ona vodi brigu o velikim poduzetnicima, tako
da se Cehu ugostitelja i trgovačkih djelatnika u
HOK-u obraća u principu 90 posto ovih malih
ugostitelja, jer mi zastupamo i njihove interese.
[Gost] Mogu li onda i mali ugostitelji,
neovisno o tome što su trgovačka društva i spadaju pod HGK sudjelovati u radu
Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika
pri HOK-u?
Nenad Šepak: Imamo već dosta vanjskih članova unutar Ceha, no oni nemaju pravo birati ni
biti birani unutar HOK-a. Zbog toga naše Udruženje zagovara osnivanje jedne obavezne organizacije koja bi kroz pet podružnica za svaku
regiju okupljala sve ugostitelje neovisno o načinu na koji su registrirani. Kao što odvjetnici, stomatolozi, liječnici imaju svoje strukovne komore,
tako bismo se i mi ugostitelji voljeli okupiti u profesionaliziranoj komori koja bi imala vrlo jasno
zacrtane ciljeve.
Mislim da sve veći broj ugostitelja shvaća potrebu za organizacijom koja bi nas sve okupljala,
no malo njih će to naglas reći jer, naravno, i Gospodarskoj i Obrtničkoj komori je u interesu da
fotolia
ugostiteljska komora
sljednjih pet godina gospodarstvenici, naročito
oni manji, trude se ponovo izgraditi taj sustav jer
su vidjeli koliko su oslabjeli. Samo, a na što se
uvijek vraćam, izbori za čelne ljude i Statut koji
se donosi mora biti ograničavajući i vrlo jasan.
Mora se osigurati protočnost ljudi koji dolaze na
pojedine funkcije i njihova odgovornost prema
članstvu.
[Gost] Imaju li ugostitelji ikakve konkretne koristi od komorskih doprinosa koje
uplaćuju?
Nenad Šepak: Sve je to zakonom regulirano,
javno i transparentno. Ne mogu reći, obzirom da
je i naše Udruženje dio tog sustava, nije da se
ne radi. Radi se, samo je pitanje koji su rezultati iza toga. Napravljeni se neki pomaci, ali je
na to trebalo dugo čekati. Jer postoje konkretni
problemi koje treba direktno rješavati i nama to
u Zagrebu uspijeva jer ugostitelji izravno pregovaraju s gradskom upravom. Primjerice, imamo
ugostitelje na Medvednici koji rade u pet ugostiteljskih objekata čije poslovanje trpi zbog regulacije prometa. Dok vi to objasnite u Komori, gdje
su uz ugostitelje i dimnjačari, limari, pekari, ribari
i svi imaju svoje probleme, dok informirate ljude
koji će to prezentirati nadležnima i kako će oni
to prezentirati, tu se potrošite i izgubi se puno
vremena. S druge strane, nas je preko 30 tisuća,
specifična smo struka čije je poslovanje važno
za jednu turističku zemlju, pa dok s ovakvim načinom organizacije naši problemi konačno dođu
na red za rješavanje, puno toga je već izgubljeno. Zagreb je specifičan, ali takva su možda još
dva ili tri grada gdje su ugostitelji dovoljno dobro
organizirani i gradske strukture pokazuju razumijevanje za njihove probleme. Konačno, svima je
u interesu veći promet i bolje poslovanje. Istovremeno, na nivou države sve naše inicijative moraju ići preko Komora, a kad naša tema konačno dođe na red pregovori obično završe nekim
kompromisom, najčešće na našu štetu. Dokle
god mi nemamo svoju strukovnu komoru na ni�
vou države, neće biti velike sreće. 15
studeni 2014.
fotolia
imaju što više članova. Od obaveznih doprinosa
koji se njima uplaćuju samo se jedan dio slijeva
u našu struku, dok veći dio odlazi u komorski
sustav. Ono što nama od tog zakonski propisanog doprinosa dopadne u ovom trenutku nije
dostatno za angažiranje stručnih službi koje bi
profesionalizirale naš rad, pa tako sve aktivnosti
obavljaju sami ugostitelji, onoliko koliko imaju
volje i vremena uz svoju osnovnu djelatnost baviti se i poslovima koji su interesu svih nas.
[Gost] Da li bi novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti mogao otvoriti mogućnost zajedničkog udruživanja ugostitelja
u posebnu strukovnu komoru?
Nenad Šepak: Mogao bi, uz suglasnost Ministarstva gospodarstva u čijoj je nadležnosti
Gospodarska komora i Ministarstva poduzetništva i obrta pod koje spada Obrtnička komora.
Ministar poduzetništva Gordan Maras i ministar
turizma Dario Lorencin u razgovoru za Gost već
su izjavili kako nemaju ništa protiv naše samoorganizacije, ali nisu shvatili kako je naša želja da
takvo organiziranje ipak bude zakonski regulirano kao obavezno. Vratimo se sad na onaj paušalni doprinos koji se uplaćuje Komorama; vi kojeg god malog poduzetnika pitate on će vam reći
da to njemu ništa ne treba. Kad bi se samo malo
više interesirali za rad, primjerice u Zagrebu,
shvatili bi kako cijene javnih površina nisu slučajno smanjene, i nije slučajno da je za ugostiteljske terase u Zagrebu sada otvoren veći prostor, čak i na parkirnim mjestima. Da bi do toga
došlo netko se morao zalagati i raditi u interesu
svih ugostitelja. Ali za to treba i platiti određene
profesionalne službe koje će biti angažirane na
puno radno vrijeme jer, kako sam rekao, većina
nas radi svoj posao i volontira u udruženju koliko uhvati vremena. Znači, da bi mogli sve to
financirati, pa i ovaj Gost, i Forum zagrebačkih
ugostitelja, i ljude koji bi aktivno lobirali za naše
interese, za to je potreban novac. U Mađarskoj
su 90-ih ukinuli sva obavezna komorska davanja
i komore, i ostavili sve na dobrovoljnoj bazi. Po-
Dokle god mi nemamo svoju
strukovnu komoru na nivou
države, neće biti velike sreće.
“nije
slučajno
da je za
ugostiteljske
terase u Zagrebu
otvoren veći
prostor, čak i
na parkirnim
mjestima. Da bi
do toga došlo
netko je morao
raditi u interesu
svih ugostitelja,
građana i
turista”, poručuje
Nenad Šepak
fotolia
AKTUALNO [ INSPEKCIJE ]
studeni 2014.
Nadzor
poslovanja
ugostitelja
16
Inspekcijama nadležnim
za poslovanje ugostitelja
postavili smo set istih
pitanja, a u ovo smo malo
istraživanje uključili i
zagrebačku policiju koja
je odgovorila na pitanje o
svojoj nadležnosti i broju
zabilježenih prekršaja u
ugostiteljskim objektima
INSPEKTORAT RADA –
MINISTARSTVO RADA I
MIROVINSKOG SUSTAVA
odgovara: Ilija Tadić, ravnatelj
tekst
MELISA
SKENDER
foto
MATEJA
VRČKOVIĆ,
FOTOLIA I
ARHIVA GOSTA
1. Koliko je inspekcijskih nadzora provedeno u zagrebačkim ugostiteljskim objektima tijekom ove godine? Provedeno je 279
inspekcijskih nadzora, od čega 258 u području
primjene propisa o radnim odnosima te 21 u području primjene propisa o zaštiti na radu.
2. Koje su najčešće utvrđene povrede
propisa? Neisplata zakonom propisane minimalne plaće radnicima, nedostavljanje radnicima isprava o plaći, naknadi plaće ili otpremnini,
neprijavljivanje radnika na obvezno mirovinsko i
zdravstveno osiguranje s prvim danom početka
rada, radno vrijeme te neosposobljavanje radnika za rad na siguran način.
3. Koliko su ugostitelji u Zagrebu upoznati sa zakonskom regulativom i postoje
li odredbe koje su previše komplicirane
i teže ih je ispravno provesti u praksi?
Izazovnima u primjeni pokazale su se odredbe
o organizaciji radnog vremena koje su u novom
Zakonu o radu doživjele najbrojnije izmjene. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava otvoreno
je za sva pitanja koja poslodavci imaju u odnosu
na primjenu propisa iz nadležnosti Ministarstva
rada i mirovinskoga sustava u praksi.
4. Planiraju li inspektorati pri ministarstvima izdavati vodiče ili kakvu drugu vrstu naputaka s odredbama svih propisa,
te kako bi se takve upute distribuirale i
ažurirale? Ministarstvo rada i mirovinskoga
sustava u suradnji s Ministarstvom obrta i poduzetništva izradilo je mini vodič o primjeni Zakona o radu s obrascima za pojedine odluke koje
donosi poslodavac, u kojemu se na jednostavan
način opisuje primjena odredbi Zakona o radu
u praksi. Pored toga, Ministarstvo svakodnevno
dostavlja zainteresiranim strankama mišljenja
koja su javno dostupna na web stranici Ministarstva rada i mirovinskoga sustava www.mrms.hr.
5. Kakve su mogućnosti uvođenja stupnjevanja kazne u smislu najprije opomene, pa tek potom novčane kazne u slučaju
da ugostitelj ne postupi prema rješenju?
Inspektor rada može poslodavcu na njegov zahtjev, a neposredno vezano uz predmet inspekcijskog nadzora, dati savjet o načinu najučinkovitije primjene pojedinih odredbi propisa čiju
provedbu nadzire. Povećan je i broj mjera kojima
inspektor rada nalaže otklanjanje utvrđenih nedostataka u određenom roku pa ako se to ispoštuje
ne vode se prekršajni postupci. Od toga su izuzete situacije kad poslodavac radniku nije dostavio
obračun dospjele dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ili nije dostavio
takav obračun s propisanim sadržajem za koje se
obavezno pokreće prekršajni postupak.
6. Može li se inspekcijskim nadzorom
suzbiti nelojalna konkurencija i neregistrirana ugostiteljska djelatnost? Osnovni
cilj inspekcijskih nadzora je suzbijanje nezakonitosti utvrđenih propisima iz nadležnosti svakog
pojedinog inspekcijskog tijela, pa tako i suzbijanje nelojalne konkurencije.
1. Koliko je inspekcijskih nadzora provedeno u zagrebačkim ugostiteljskim objektima tijekom ove godine? Od početka godine
do kraja listopada obavljen je 391 nadzor.
2. Koje su najčešće utvrđene povrede
propisa? Neizdavanje računa, neevidentiranje
prometa, iskazivanje krive, odnosno snižene porezne stope PDV-a kod dostave.
3. Koliko su ugostitelji u Zagrebu upoznati sa zakonskom regulativom i postoje
li odredbe koje su previše komplicirane i
teže ih je ispravno provesti u praksi? Sve
zakonske izmjene i promjene redovito se objavljuju na internet stranicama Porezne uprave, a
iste se vezano uz najčešće prekršaje nisu mijenjale određeno vrijeme pa bi ugostitelji trebali
biti upoznati s njima.
4. Planiraju li inspektorati pri ministarstvima izdavati vodiče ili kakvu drugu vrstu naputaka s odredbama svih propisa,
te kako bi se takve upute distribuirale i
ažurirale? Porezna uprava svake godine izdaje
porezne brošure u kojima se navode svi zakonski propisi vezani uz određenu djelatnost. Brošure su besplatne i mogu se dobiti u Područnim
uredima i ispostavama, a može ih se pronaći i
na internet stranicama Porezne uprave. U tijeku
je i izdavanje dopunjenog izdanja brošure Porezni nadzor koja će također uskoro biti dostupna
kako u Područnim uredima i ispostavama tako i
na internet stranicama Porezne uprave.
5. Kakve su mogućnosti uvođenja stupnjevanja kazne u smislu najprije opomene, pa tek potom novčane kazne u slučaju
da ugostitelj ne postupi prema rješenju?
Porezna uprava je već primjenjivala i primjenjuje
u određenim postupcima i institut opomene gdje
je to zakonski moguće, a visine kazni su uvijek
stupnjevane ovisno o težini prekršajnog djela i
povijesti ponavljanja istih.
6. Može li se inspekcijskim nadzorom
suzbiti nelojalna konkurencija i neregistrirana ugostiteljska djelatnost? Porezna
uprava nastoji svojim aktivnostima suzbiti nelojalnu konkurenciju provođenjem između ostaloga i nadzora fiskalizacije u tijeku cijele godine,
a poziva građane, pravne osobe i obrtnike koji
uredno posluju na tržištu da Poreznoj upravi prijave one koji krše
zakonske propise. Kroz nacionalnu
kampanju „Bez računa se ne računa“ Porezna uprava je od 2013. primila više od 10 milijuna računa, a
prijavljeno je gotovo 9000 prekršaja.
UPRAVA ZA SANITARNU
INSPEKCIJU –
MINISTARSTVO ZDRAVLJA
odgovara: Nataša Zorić,
pomoćnica ministra zdravlja
1. Koliko je inspekcijskih nadzora provedeno u zagrebačkim
ugostiteljskim objektima tije-
od početka
godine
Inspektorat rada
proveo je 279
inspekcijskih
nadzora, Porezna
uprava njih
391, Uprava
za sanitarnu
inspekciju 523,
Carinska uprava
410, a Turistička
inspekcija
čak - 880
kom ove godine? Od početka godine do 30.
listopada 523 nadzora, od čega 218 po predstavkama građana, a 398 po zahtjevima ugostitelja za izdavanje rješenja o ispunjavanju uvjeta
za zaštitu od buke. U istom razdoblju izdano je
148 rješenja za pušačke prostore odnosno prostorije za pušenje.
2. Koje su najčešće utvrđene povrede
propisa? Rad osoba bez obveznog zdravstvenog pregleda, nije osigurano stjecanje osnovnih
znanja o higijeni hrane i osobnoj higijeni, neispunjavanje uvjeta za zaštitu od buke (promjena
izvora zvuka, uklanjanje graničnika i sl.), nepridržavanje osnovnih uvjeta higijene prostorija i prostora, pušenje u objektima koji nemaju rješenje
ministra zdravlja.
3. Koliko su ugostitelji u Zagrebu upoznati sa zakonskom regulativom i postoje
li odredbe koje su previše komplicirane i
teže ih je ispravno provesti u praksi? Svi
propisi iz područja sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja objavljuju se na internet stranici Ministarstva zdravlja http://www.zdravlje.
hr/ministarstvo/djelokrug/uprava_za_sanitarnu_
inspekciju_i_javno_zdravstvo
Najveći problem je kod ugostitelja nepoznavanje
načina i uvjeta uspostave sustava samokontrole
(HACCP).
4. Planiraju li inspektorati pri ministarstvima izdavati vodiče ili kakvu drugu vrstu naputaka s odredbama svih propisa,
te kako bi se takve upute distribuirale i
ažurirale? Na području sigurnosti hrane izdano
je nekoliko vodiča koji olakšavaju primjenu EU
zakonodavstva, a Ministarstvo na svojoj internet
stranici objavljuje sve informacije od interesa za
subjekte u poslovanju i redovito ih ažurira.
http://www.zdravlje.hr/ministarstvo/djelokrug/
uprava_za_sanitarnu_inspekciju_i_javno_zdravstvo
5. Kakve su mogućnosti uvođenja stupnjevanja kazne u smislu najprije opomene, pa tek potom novčane kazne u slučaju
da ugostitelj ne postupi prema rješenju?
U provođenju nadzora, a posebno kod subjekata u poslovanju s hranom inspektori utvrđuju i
procjenjuju rizik i po istome postupaju.
6. Može li se inspekcijskim nadzorom
suzbiti nelojalna konkurencija i neregistrirana ugostiteljska djelatnost? Sanitarna inspekcija nadležna je za nadzor nad registriranim i odobrenim djelatnostima. Neregistrirana
ugostiteljska djelatnosti je u nadležnosti Ministarstva financija, Carinske uprave.
17
studeni 2014.
POREZNA UPRAVA –
MINISTARSTVO FINANCIJA
odgovara: Boris Šuvak,
ravnatelj Porezne uprave
CARINSKA UPRAVA –
MINISTARSTVO FINANCIJA
odgovara: Zlatko Grabar, ravnatelj
1. Koliko je inspekcijskih nadzora provedeno u zagrebačkim ugostiteljskim objektima tijekom ove godine? Provedeno je 410
nadzora i zabilježeno 40 utvrđenih nepravilnosti.
2. Koje su najčešće utvrđene povrede
propisa? Obaveza popisa zaliha duhanskih
proizvoda, obračun razlike trošarine na zalihe
nakon izmjena maloprodajnih cijena duhanskih
proizvoda, poslovanje bez upisa u registar trošarinskih obveznika, prodaja alkohola i alko-
›
AKTUALNO [ INSPEKCIJE ]
studeni 2014.
›
18
holnih pića bez markica Ministarstva financija,
obavljanje djelatnosti bez upisa u sudski ili drugi registar, poslovanje bez propisanih uvjeta za
obavljanje registrirane djelatnosti te prodaja duhanskih proizvoda putem automata.
3. Koliko su ugostitelji u Zagrebu upoznati sa zakonskom regulativom i postoje
li odredbe koje su previše komplicirane
i teže ih je ispravno provesti u praksi?
Carinska uprava provodi nadzor na području
naplate boravišne pristojbe te prijava i odjava
gostiju, sukladno odredbama Zakona o boravišnoj pristojbi. U tom segmentu na području grada
Zagreba obavljen je 51 nadzor te je tom prilikom
utvrđena 21 nepravilnost.
4. Planiraju li inspektorati pri ministarstvima izdavati vodiče ili kakvu drugu vrstu naputaka s odredbama svih propisa,
te kako bi se takve upute distribuirale i
ažurirale? Napominjemo da Carinska uprava
putem svoje web stranice www.carina.hr pod kategorijom „Aktualno“ redovito izvještava javnost
o svim novostima koje se odnose kako na rad
carinske službe tako i na novosti iz zakonske regulative iz područja carinskog sustava odnosno
iz nadležnosti Carinske uprave.
5. Kakve su mogućnosti uvođenja stupnjevanja kazne u smislu najprije opomene, pa tek potom novčane kazne u slučaju
da ugostitelj ne postupi prema rješenju?
U slučaju povreda propisa u trgovini alkoholom
i cigaretama te neregistriranog obavljanja djelatnosti ne postoji mogućnost stupnjevanja kazne.
6. Može li se inspekcijskim nadzorom
suzbiti nelojalna konkurencija i neregistrirana ugostiteljska djelatnost? Ulaskom
u EU proširene su ovlasti Carine pa u našu nadležnost sada spada i zabrana odnosno sprečavanje obavljanja neregistrirane djelatnosti.
Zainteresirani smo za suradnju s ugostiteljima i
njihovim udruženjima kako bismo zajedno radili
na sprečavanju nelojalne konkurencije na štetu
onih koji posluju po propisima
zlatko grabar
ravnatelj
Carinske uprave
Ministarstva
financija
TURISTIČKA INSPEKCIJA –
MINISTARSTVO TURIZMA
odgovara: Jasenka Štiglec,
načelnica
1. Koliko je inspekcijskih nadzora provedeno u zagrebačkim ugostiteljskim
objektima tijekom ove godine? Od početka godine do kraja listopada 880 inspekcijskih
nadzora, od čega 831 kod ugostitelja, a 49 kod
drugih pružatelja usluga u turizmu.
2. Koje su najčešće utvrđene povrede
propisa? Neispunjavanje minimalnih uvjeta,
posebice u odnosu na osiguranje tekuće tople
vode u sanitarnim prostorijama za goste, te u
kuhinji i/ili prostoru za pripremanje hrane; neosiguravanje dovoljnog broja dvodijelnih garderobnih ormarića s ključem za zaposlene osobe
koje pripremaju i uslužuju jela, kao i zahoda za
zaposleno osoblje; nedostatak koša za otpatke
pokraj svake radne površine s poklopcem za
nožno otvaranje; nedostatak vatrootporne tkanine za gašenje požara u kuhinji i/ili prostoru za
pripremanje hrane; neispisivanje jelovnika i karti
pića najmanje i na još jednom svjetskom jeziku,
neisticanje oznake vrste ugostiteljskih objekata
utvrđene rješenjem nadležnog ureda, neisticanje obavijesti o načinu podnošenja prigovora
potrošača – gosta, nepridržavanje propisanog i/
ili istaknutog radnog vremena te povećanje prostora ili broja konzumnih mjesta na prostorima
za usluživanje na otvorenom (terasama) suprotno izdanom rješenju nadležnog ureda.
3. Koliko su ugostitelji u Zagrebu upoznati sa zakonskom regulativom i postoje
li odredbe koje su previše komplicirane
i teže ih je ispravno provesti u praksi? S
obzirom na utvrđeni broj povreda propisa može
se reći da ugostitelji nisu upoznati sa zakonskom
regulativom iz nadležnosti Turističke inspekcije
ali niti jedna zakonska odredba nije komplicirana
za provođenje u praksi.
4. Planiraju li inspektorati pri ministarstvima izdavati vodiče ili kakvu drugu vrstu naputaka s odredbama svih propisa,
te kako bi se takve upute distribuirale i
ažurirale? Vjerujemo da najbolju pomoć ugostiteljima pružaju udruženja ugostitelja, kao što
je i Udruženje ugostitelja Grada Zagreba. Savjetodavnu pomoć pruža i HOK, i HGK, pa ovim
putem ističemo dostupnost informacija o svim
uslugama u RH, na Internet stranici naziva „Jedinstvena kontakt točka za usluge“, http://psc.
hgk.hr/usluge-u-rh/uvjeti-za-obavljanje-djelatnosti/turizam-i-ugostiteljstvo/ , a vodič iz nadležnosti turističkih inspektora objavljen je i na stranicama Ministarstva turizma, http://www.mint.hr/
default.aspx?id=12752 .
5. Kakve su mogućnosti uvođenja stupnjevanja kazne u smislu najprije opomene, pa tek potom novčane kazne u
slučaju da ugostitelj ne postupi prema
rješenju? Na pitanje preventivnog djelovanja
inspekcije, na žalost, moramo negativno odgovoriti. Uvođenje opomene, kao instrumenta
djelovanja turističkih inspektora, je moguće po
izmjeni postojeće zakonske regulative, koju je,
između ostalog, moguće potaknuti i iz Obrtničke
komore, kao i putem instrumenta savjetovanja
sa zainteresiranom javnošću.
6. Može li se inspekcijskim nadzorom
suzbiti nelojalna konkurencija i neregistrirana ugostiteljska djelatnost? Nadzorom turistički inspektori doprinose jednoobraznosti primjene propisa od strane ugostitelja,
čime se suzbija nelojalna konkurencija među
ugostiteljima, a osigurava se i propisana razina i
standard kvalitete pruženih usluga.
PU ZAGREBAČKA –
MINISTRSTVO UNUTRAŠNJIH
POSLOVA
jasenka
štiglec,
načelnica
Turističke
inspekcije
Ministarstva
turizma
Policija provodi nadzor kroz redovne zadaće samo oko zabrane usluživanja alkoholnih
pića maloljetnim i pijanim osobama u ugostiteljskim objektima. Prema Zakonu o prekršajima
protiv javnog reda i mira, zabilježeno je 380 prekršaja od čega 114 prekršaja svađe, vike i sličnog, 89 prekršaja tučnjave, 64 prekršaja drskog
ponašanja. Postupanje po prekršajima iz ovog
zakona spada u redovne zadaće policije, kako
u smislu postupanja po dojavi, tako i u smislu
operativno-preventivnog. �
aktivnosti [ sastanak u gradskoj skupštini ]
Grad Zagreb razmatra
smanjenje poreza na potrošnju
tekst MELISA SKENDER foto MATEJA VRČKOVIĆ
H
Proračun Grada Zagreba za 2015. godinu bit će, zahvaljujući novim stopama za oporezivanje dohotka, niži za 700 milijuna kuna što
je 10 posto ukupnog proračuna od 7,3 milijarde
kuna.
„Ipak, sve što možemo napraviti za vas obrtnike
i ugostitelje, a da je realno i u okviru tog smanjenja proračuna, mi ćemo nastojati napraviti.
Znači, Grad Zagreb neće uvoditi nove namete
niti povećavati prirez koji je ionako već relativno visok, ali morat ćemo pronaći načina da se
Na sastanku s predsjednikom
Skupštine Grada Zagreba Darinkom
Kosorom Udruženje ugostitelja
Zagreb dobilo je jamstvo kako će
se razmotriti njihov prijedlog o
smanjenju poreza na potrošnju
pokrijemo s ovim što imamo“, objasnio je predsjednik Skupštine Kosor kojeg su iz Udruženja
pozvali i da kao političar podrži inicijative koje
Udruženje ima prema državnim institucijama. To
se prije svega odnosi na prijedlog da se troškovi
reprezentacije priznaju kao odbitak od poreza u
punom iznosu umjesto dosadašnjih 30 posto, ali
i rješavanje brojnih nelogičnosti u programima
obrazovanja ugostitelja na koje iz Udruženja i
ceha pri HOK-u dugo upozoravaju.
„Kako sam prije profesionalnog bavljenja politikom i sam bio poduzetnik, spreman sam podržati svaki prijedlog koji ide u smjeru poticanja gospodarstva, no ono što u ovom trenutku
mogu učiniti iz pozicije političara svodi se na
apeliranje za koje ne vjerujem da će imati velikog odjeka. Drugo je ono što Zagreb može učiniti preko gradskog proračuna o kojem odluku
donosi gradska Skupština. Zbog toga sam i od
Hrvatske obrtničke komore tražio prijedloge o
tome kako Grad može olakšati poslovanje obrtnicima, no stigao je samo prijedlog o gradnji
obrtničkog centra, što će u ovoj situaciji teško
proći između ostalog i zbog toga što ne vidim
kako bi se time olakšala pozicija obrtnika koji,
vjerujem, imaju i važnijih problema“, zaključio je
Darinko Kosor pa Udruženje pozvao da svoje
prijedloge i službeno upute na njegov ured kako
bi se oni razmotrili na koordinaciji koju jednom
tjedno imaju zamjenica gradonačelnika, pročelnik za financije Grada Zagreba i predsjednik
Skupštine. Osim prijedloga o smanjenju poreza
na potrošnju, Udruženje ugostitelja Zagreb tražilo je ponovo i preispitivanje naknade za terase
kao i komunalne naknade za koju predlažu manji
koeficijent te revidiranje svih gradskih odluka i
pravilnika koji se tiču poslovanja ugostitelja. �
19
studeni 2014.
oće li Grad Zagreb biti jedini hrvatski
grad koji je spreman, usprkos smanjenom proračunu, razmotriti prijedlog Udruženja ugostitelja Zagreba i
smanjiti porez na potrošnju? Ako je suditi prema
sastanku na kojemu se predsjednik Skupštine
Grada Zagreba Darinko Kosor upoznao s ovom
inicijativom Udruženja ugostitelja Zagreb, reklo
bi se kako je takav dogovor moguć. “Okolnosti
u gradu su takve kakve jesu, no zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek i ja kao predsjednik
Skupštine činimo sve kako bismo osigurali da i
u ovom razdoblju Grad funkcionira potpuno normalno“, kratko se na specifičnu situaciju u Gradu Zagrebu osvrnuo Kosor i pozvao predstavnike Udruženja da iznesu konkretne prijedloge o
tome kako im Grad može pomoći.
„Mi smo prošle godine pokrenuli preliminarne
razgovore s gradonačelnikom Milanom Bandićem o mogućnosti smanjenja poreza na potrošnju ili njegovog ukidanja nakon što je ugostiteljima i turističkim djelatnicima ponovo podignut
PDV, pa smo s pročelnikom Gradskog ureda za
financije Slavkom Kojićem pripremili i analizu
što bi smanjenje ovog poreza značilo za gradski
proračun. Tada je zaključeno kako postoji prostor da Zagreb postane prvi grad koji bi svojim
ugostiteljima otvorio takvu mogućnost, no u međuvremenu se puno toga promijenilo. Najprije,
zbog ovog novog prijedloga Zakona o porezu
na dohodak srezani su svi lokalni proračuni, a
nedavno se pojavila i inicijativa gradova da se taj
manjak nadoknadi između ostalog i povećanjem
poreza na potrošnju. Porez koji u lokalni proračun uplaćuju samo ugostitelji dosad je zakonski
bio propisan u rasponu od nula do tri posto, a u
većini gradova naplaćivao se po maksimalnom
postotku. Sada gradovi traže da se ta gornja
granica podigne do čak pet posto“, rekao je
predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb Nenad
Šepak, najavljujući kako će inicijativa za smanjenje poreza na potrošnju biti i jedna od tema na
Forumu. Zaključke Foruma Udruženje ugostitelja Zagreba kao inicijator prijedloga prenijet će
i na Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika
gdje će se smanjivanje poreza na potrošnju tražiti i od ostalih hrvatskih gradova.
“SPREMAN
SAM
podržati svaki
prijedlog koji
ide u smjeru
poticanja
gospodarstva”,
naglasio je
Darinko Kosor
aktualno [ OBRAZOVANJE ]
studeni 2014.
Turistička zemlja
bez obrazovanih
ugostitelja
fotolia
20
Prema podacima iz HOK-A, velik broj obrta
licenciranih za obrazovanje naučnika
posljednjih je godina zatvoren.
to je izravna posljedica ukidanja
obaveze strukovnog obrazovanja za
voditelje ugostiteljskih objekata te
jasan pokazatelj koliko je Hrvatska
kao turistička zemlja spremna uložiti u
kvalitetu svoje usluge
tekst MELISA SKENDER foto MATEJA VRČKOVIĆ, FOTOLIA I ARHIVA GOSTA
Naime, u Hrvatskoj postoje dva paralelna sustava strukovnog obrazovanja. Jedan je
takozvani klasični ili školski model, a drugi – za
kojega je nadležna Hrvatska obrtnička komora i Ministarstvo poduzetništva i obrta – jedinstveni model obrazovanja kojim se propisuje
znatno veći broj sati praktične nastave. Pored
toga, praktična nastava prema sustavu JMO ne
provodi se u školskim kuhinjama, već u ugostiteljskim objektima, zahvaljujući čemu budući
ugostitelji mogu steći realan uvid u rad. Pored
svega, učenici i njihovi roditelji nisu u prilici slobodno birati model svojeg školovanja jer o tome
odlučuju ravnatelji škola i Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta, napominje Lekić.
„Nažalost, unatoč brojnim pokazateljima da je
upravo učenje na radnom mjestu, odnosno naukovanje – za koje se sve ove godine zalagala
Hrvatska obrtnička komora – najbolji put prema
boljoj zapošljivosti mladih, te smjernicama Europske unije koje pozivaju zemlje članice da uvedu modele obrazovanja koji uključuju naukovanje, izgleda da je institucijama koje su nadležne
za obrazovanje u Republici Hrvatskoj ne samo
potpuno svejedno što naše strukovno obrazovanje ide u suprotnom smjeru, već i podržavaju taj put“, dodaje šefica Odjela za obrazovanje
HOK-a iz kojeg su višekratno upozoravali na
važnost i specifičnost strukovnog obrazovanja,
a posebno na važnost učenja na radnom mjestu. Brojni njihovi amandmani na Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, međutim, nisu
prihvaćeni. Jedina dobra vijest stigla je u obliku
amandmana koji je na strategiju dao Saborski
odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, a koji je
Lekić citirala u cijelosti: „S obzirom na složenost
i specifičnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, po usvajanju ove strategije izradit će
se zaseban program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kojim će se
detaljnije definirati načini realizacije postavljenih
strateških smjernica“.
Slastičarka i pročelnica Odbora za
strukovnu izobrazbu Udruženja ugostitelja Zagreb Martina Dumančić ne vjeruje kako će se
sustav školovanja ugostitelja u Hrvatskoj tako
skoro promijeniti.
„Ne znam zašto se jednostavno ne primjeni bavarski sustav kad je tamo sve sjajno napravljeno
i sve funkcionira jako dobro, a mi tu izmišljamo
već 10 godina neku toplu vodu. Njihov je model dobar jer su škole povezane s ugostiteljskim
poduzećima i obrtnicima pa kad naučnik odradi
praksu meni je kao slastičaru cilj njega zaposliti
jer sam ga nešto naučila i želim ga i dalje školovati. Nakon završene zanatske škole vi biste
trebali znati neke osnovne stvari, a ako ćete se
21
studeni 2014.
Š
to biste radije izabrali, da vas operira liječnik koji je pročitao puno knjiga ili onaj
koji iza sebe ima veliki broj operacija,
postavila je retoričko pitanje pročelnica
Odjela za strukovnu izobrazbu Udruženja ugostitelja Zagreb Martina Dumančić, vlasnica slastičarnice M&M kroz čiju su kuhinju naukovanje prošle generacije mladih slastičara. Na
prvoj godini kuharsko-slastičarske škole učenici
na praksu dolaze jednom tjedno. Učenici treće
godine tri puta tjedno. Zbog tako malog broja
sati praktične nastave većina njih završit će zanat, a neće znati ni biskvit napraviti, kaže ova
slastičarka koja će se teško odlučiti zaposliti bilo
kojeg od svojih praktikanata.
„Više od 600 slastičara je na burzi, a mi ne možemo pronaći jednog kojeg bismo zaposlili. Čudno
je da se nitko iz Ministarstva obrazovanja ili obrtništva nije zapitao da tu nešto promijeni. Naš sustav školovanja uopće nije povezan s onim što
tržište traži niti tu djecu obučavaju za zanimanja
za koja se školuju. Vama kad dođe slastičar koji
je završio tri ili četiri godine školovanja morate
ga sve učiti ispočetka, kao da vam je došao bilo
tko iz neke druge struke“, kaže Martina Dumančić, upozoravajući kako bi praksa trebala biti
kontinuirana kako bi djeci koja su se odlučila
za ugostiteljsku struku pružila stvarnu priliku da
svladaju zanat. Upozoravaju na to već godinama, kako Udruženje ugostitelja Zagreb, tako i
Odjel za obrazovanje HOK-a, no u sustavu se
ništa ne mijenja, barem ne nabolje.
„Kao što se vidi iz rezultata upisa u ugostiteljska
zanimanja, od školske godine 2009./2010. bilježi se konstantan pad upisanih učenika u ugostiteljska zanimanja po JMO-u, a ove godine taj
pad doživio je kulminaciju. Od ukupno 74 škole
koje su provodile programe za ugostiteljska zanimanja ostalo ih je samo 23. Zbog čega je to
tako, teško je odgovoriti. Mišljenja smo da za
to postoji više razloga. Jedan od njih je svakako taj što Jedinstveni model obrazovanja (JMO)
zahtjeva izuzetno visok stupanj suradnje između
škole i obrtničkih radionica te praćenje provedbe praktične nastave u izvanškolskim radionicama od strane nastavnika strukovnih škola. Takav
model obrazovanja zahtijeva veći angažman samih nastavnika. Isto tako, jedan od razloga mogao bi biti i taj što klasični model obrazovanja
sadrži u sebi veći broj sati stručne teorije, čime
se osigurava posao većem broju nastavnika i
izbjegava tehnološki višak“, kaže šefica Odjela
za obrazovanje HOK-a Mirela Lekić.
MIRELA LEKIĆ
šefica Odjela
za obrazovanje
HOK-a kaže
kako se od
školske godine
2009./2010.
bilježi
konstantan pad
broja učenika
upisanih u
programe za
ugostiteljska
zanimanja
›
aktualno [ OBRAZOVANJE ]
studeni 2014.
fotolia
bavarski je model
dobar jer su
škole povezane
s ugostiteljskim
poduzećima i
obrtnicima pa kad
naučnik odradi
praksu, često
se na tom
mjestu i
zapošljava te
dalje usavršava
22
›
MARTINA
DUMANČIĆ
predsjednica
Odbora za
strukovnu
izobrazbu
Udruženja
ugostitelja Zagreb
ne vjeruje kako
će se sustav
školovanja
ugostitelja u
Hrvatskoj tako
skoro promijeniti
zanimati dalje za neka uža područja specijalizacije, morat ćete se nastaviti educirati izvan Hrvatske, jer kod nas toga nema“, otkriva još jednu
poraznu činjenicu o ograničenim mogućnostima
školovanja hrvatskih ugostitelja Martina Dumančić. Jedina mogućnost nastavka obrazovanja za
ugostitelje u Hrvatskoj tako je polaganje majstorskog ispita pri HOK-u.
„Interes za polaganje majstorskih ispita u području ugostiteljstva gotovo je identičan u zadnjih pet godina. Nešto veći interes za polaganje
majstorskih ispita bilježi se za polaganje majstorskog ispita za zvanje majstor kuhar“, kaže
Mirela Lekić iz HOK-a.
Istovremeno sa sve manjim brojem zanatskih škola za ugostitelje, na hrvatskom tržištu
rada to je jedno od rijetkih zanimanja za kojima
vlada potražnja, smatra Martina Dumančić. Nije
to nikakvo čudo obzirom na činjenicu da je Hrvatska turistička zemlja. Sezonske poslove ipak
najčešće obavljaju ljudi koji za ugostiteljstvo
nisu obrazovani, a koliko je obrazovani ugostitelj
na cijeni najbolje govori činjenica kako stručna
sprema više nije obavezan uvjet ni za voditelje
ugostiteljskih objekata.
Kako se ugostiteljstvom u Hrvatskoj očigledno
može baviti bilo tko, ne treba čuditi niti činjenica da je ova djelatnost često na zlu glasu. To
nije problem samo za one ugostitelje koji profesionalno rade svoj posao, već i za inspekcijske
službe koje provode nadzor poslovanja ugostitelja s ciljem da se u interesu zaštite potrošača poštuju propisani standardi. Nećemo ovom
prilikom ići toliko daleko da tvrdimo kako ovako
neodgovoran pristup ugostiteljstvu može imati
dalekosežne posljedice i za hrvatsku turističku
ponudu, iako je to zapravo logična posljedica.
Na ovogodišnjem Forumu zagrebačkih ugostitelja tako je još jednom pred državne institucije
postavljen zahtjev za izradu novih programa obrazovanja za ugostiteljska zanimanja koji bi povećali omjer prakse u odnosu na teorijsku nastavu te propisali da se praktična nastava provodi
kontinuirano. Praktična nastava gdje učenici
nemaju kontinuiteta onemogućava majstorima
koji ih podučavaju da im cjelovito predaju svoja
znanja.
Udruženje ugostitelja Zagreb potiče
i cjeloživotno obrazovanje te polaganje majstorskih ispita, sve u interesu očuvanja integriteta ugostiteljske struke koja teško odolijeva
pritiscima brojnih ulagača koji u ugostiteljstvu
vide samo priliku za brzu zaradu. Takav pristup
podržavaju i propisi kojima je ukinuta obaveza
da voditelji ugostiteljskih objekata imaju potrebnu stručnu spremu za taj posao pa je jedan od
zaključaka koji će se s ovogodišnjeg Foruma
uputiti kao zahtjev na cehovskom Kongresu i
vraćanje takve obaveze u zakonske propise.
Educirani voditelji lokala, uvjereni su ugostitelji,
mogli bi biti posljednja brana koja bi struku zaštitila od degradacije kojoj je posljednjih godina
izložena.
Konačno, i nedostatak ulaganja u obrazovanje
predstavlja nelojalnu konkurenciju za one ugostitelje koji drže do kvalitete svoje usluge. Iz tog
su razloga brojni obrti licencirani za obrazovanje
naučnika, a prema podacima iz HOK-a, posljed�
njih godina zatvorili svoja vrata.
aktivnosti [ sastanak sa sanitarnom inspekcijom ]
Forum ugostitelja kao prilika za
suradnju u zajedničkom interesu
Izaslanstvo Udruženja ugostitelja Zagreb sastalo se, uoči
Foruma zagrebačkih ugostitelja, s predstavnicama Uprave za
sanitarnu inspekciju i javno zdravstvo Ministarstva zdravlja
kako bi na radnom dijelu Foruma članovima omogućilo
informacije iz prve ruke o njihovom inspekcijskom nadzoru
Zabranu rada ugostitelj može dobiti i
ako se ne upiše u Upisnik Ministarstva zdravlja,
a jedan dio njih još uvijek se nije upisao, upozorili su u Upravi za sanitarnu inspekciju te naglasili
kako u pravilu izbjegavaju takve, najteže kazne.
Uvjereni su kako ugostitelji vrlo dobro poznaju
obaveze koje Sanitarna inspekcija nadzire, od
implementacije HACCP sustava obavezne za
posluživanje hrane, odgovarajućeg rješenja ako
je u prostoru dozvoljeno pušenje, rješenja da su
ispunili uvjete za zaštitu od buke, i upaljenu ventilaciju u objektima gdje se puši, bez obzira na
visoke račune za struju koju ta ventilacija troši.
Samo ventilacija i novi bunker za zaštitu od buke
investicija je od preko milijun kuna, napomenuo
je Šepak na sastanku, što je novac koji si većina
malih ugostiteljskih obrta teško može priuštiti.
Konačni je i zajednički cilj poštivanje Zakona, ali
i očuvanje radnih mjesta, zbog čega je ugostiteljima dragocjena svaka informacija zahvaljujući
kojoj će izbjeći plaćanje kazni kao dodatni trošak. Ponovo je naglašeno kako je nadzor sanitarne inspekcije u tom pogledu najmanje upitan,
dok s novouvedenim inspekcijama ugostitelji
nemaju uvijek jednako pozitivna iskustva.
Zlatko Puntijar, vlasnik restorana Stari Puntijar
čija se obitelj generacijama bavi ugostiteljstvom,
tako je Carinskoj inspekciji morao platiti kaznu
jer je, kako kaže, čekao da mu Turistička zajednica Grada Zagreba ispostavi račun za boravišnu pristojbu gostiju njegovog hotela. Ispalo je,
međutim, kako se boravišna pristojba uplaćuje
svakog prvog ili 15. u mjesecu, što je informacija
za koju je na koncu platio nepotrebnu cijenu.
S druge strane, Uprava za sanitarnu inspekciju i javno zdravstvo zamolila je Udruženje da
upozna svoje članove s činjenicom da im je za
otvaranje lokala nužno rješenje za zadovoljavanje uvjeta zaštite od buke, jer često se događa
da im vlasnici lokala dolaze u posljednji čas, tek
kad ih komisija uoči otvaranja objekta upozori
kako bez tog papira ne mogu početi raditi. Zahtjev za izdavanje tog rješenja može se isprintati
sa službenih web stranica Ministarstva zdravlja.
Drugim riječima, bolje upućeni ugostitelji radili bi
i manji pritisak na Upravu inspekcije, a pri tom
i sami uštedjeli na vremenu, pa i kaznama koje
se, kako tvrdi Udruženje ugostitelja Zagreba
uglavnom plaćaju za neinformiranost. Radni dio
Foruma bit će tako prilika za izravnu komunikaciju o tome kako što bolje surađivati na ovim,
�
zajedničkim ciljevima.
tekst
MELISA SKENDER
foto
MATEJA VRČKOVIĆ
23
studeni 2014.
P
remda je ova inspekcija uvijek djelovala
posebno, a na njihovo postupanje zagrebački ugostitelji nisu posljednjih godina
imali ozbiljnijih prigovora, želja je Udruženja ugostitelja Zagreb na Forumu okupiti predstavnike svih za ugostitelje nadležnih inspekcijskih službi kojih nakon ukidanja Državnog
inspektorata ima čak pet. „Nekad je to bio Državni inspektorat pa ste u jednim nadzorom odmah rješavali većinu stvari, danas smo u situaciji
da nam svaki dan dolazi neka inspekcija, svaka
s bezbroj svojih podzakonskih akata. Pozivamo
da našim članovima na Forumu pripremite kratku prezentaciju i odgovorite na njihove nedoumice i pitanja. To bi nam svima olakšalo posao“,
uvodno je rekao predsjednik Udruženja Nenad
Šepak, naglašavajući kako se ugostitelji teško
snalaze u gomili novih pravila koja se odnose
na njihovo poslovanje. Od pristupanja Hrvatske
EU promijenjen je čitav niz zakona i propisa koji
se na ugostitelje odnose. Mikropoduzetnici koji
čine većinu članstva Udruženja nemaju stručne
službe koje bi tako brze promijene mogle pratiti. Većinu prekršaja ne rade s namjerom, već
zbog nepoznavanja novih propisa, objasnili su
iz Udruženja. Dodatni je problem što se svaki
prekršaj odmah kažnjava. Ne može li inspekcija
najprije izdati upozorenje i dati rok u kojem se
utvrđene nepravilnosti trebaju ukloniti?
Formalno-pravno, svaki se prekršaj može sankcionirati, no cilj inspekcijskog nadzora nije naplata kazni, nego rezultati u cilju sigurnosti gostiju. Inspektor na terenu uvijek radi procjenu
rizika pa su u tom smislu i kazne stupnjevane.
Ugostitelja će uvijek opomenuti, najmanja je kazna u Sanitarnoj inspekciji 1000 kuna gdje ugostitelj može platiti i 500 kuna na licu mjesta, no
ako se prekršaj ponavlja, kazna može biti i iznad
tri tisuće kuna pa i zabrana rada na minimalno
osam dana.
UDRUŽENJE
ugostitelja Zagreb
naglasilo je kako
je zadovoljno
dosadašnjom
suradnjom
s Upravom
za sanitarnu
inspekciju i javno
zdravstvo
INTERVJU [ MARTINA BIENENFELD ]
Zagrebačka ugostiteljska
ponuda je kvalitetna
i nudi za svakog ponešto
Uoči još jednog zagrebačkog Adventa razgovarali
smo s direktoricom Turističke zajednice Grada
Zagreba Martinom Bienenfeld, koja je tu dužnost
preuzela u proljeće ove godine
Z
studeni 2014.
agreb postaje sve poželjnije turističko odredište, pa tako i u adventsko
vrijeme bilježi značajan porast dolazaka i noćenja. Prošle godine Zagreb
je tako u ovo vrijeme posjetilo 17 posto više turista negoli godinu ranije, a zabilježen
je i porast od 15 posto u broju noćenja. Rezultati od ove godine tek se očekuju, ali nitko ne
sumnja da će obarati i nove rekorde. Turističkom
uspjehu Zagreba u značajnoj je mjeri doprinijela i
ugostiteljska ponuda, nije propustila spomenuti
Martina Bienenfeld koja je, kaže, zadovoljna suradnjom sa zagrebačkim ugostiteljima.
24
tekst
MELISA
SKENDER
foto
TZG ZAGREB,
mateja
vrčković
FOTOLIA I
ARHIVA GOSTA
[Gost] Koliko traje turistička sezona u
Zagrebu, odnosno je li ograničena na ljetne mjesece kako je to slučaj s hrvatskim
gradovima na obali?
Martina Bienenfeld: Prvenstveno kada govorimo o Zagrebu, moramo shvatiti da je to odredište u kojem ne možemo govoriti o klasičnoj
sezoni, kao što to govorimo kada je riječ o našim morskim destinacijama. „Sezona“ u Zagrebu
traje 365 dana u godini i svaki mjesec Zagreb
svojim gostima nudi razne manifestacije i događanja. Tako od početka godine koju „otvaramo“
sa Snježnom kraljicom, nastavljamo preko Noći
muzeja, Zagreb Indoorsa, Choco festa i raznih
gastro festivala; zatim nakon Uskrsa i uskršnjih
događanja krećemo s našim Zagrebačkim vremeplovom koji TZGZ organizira već 7. godinu za
redom, a traje gotovo 6 mjeseci i to svaki vikend,
od travnja do listopada. Zatim nam dolazi Markov sajam, Ljeto na Štrosu, ove godine imali smo
i Artikuliranje, potom su tu brojna događanja u
ljetnim mjesecima poput Cest is d’best, Smotra
folklora, InMusic festival, naš Hanžek, a zatim
preko Martinja u Zagrebu dolazimo do najljepšeg
dijela u godini i našeg popularnog Adventa u Zagrebu. Ovdje, dakako, nisam nabrojala ni destinu
svih događanja i svega što naš grad i naši sugrađani marljivo pripremaju i nude posjetiteljima,
a osim toga Zagreb se svake godine može pohvaliti s gostovanjem nekoliko svjetskih zvijezda.
[Gost] U kojim terminima bilježite najveću posjetu stranih turista? Iz kojih ze-
malja dolaze i što ih u Zagrebu najviše
zanima?
Martina Bienenfeld: Od svibnja do listopada
bilježimo najveću posjetu stranih turista, ali ni
drugi mjeseci bitno ne zaostaju. U 2013. godini
najviše dolazaka ostvarili su gosti iz Njemačke,
a slijede ih gosti iz Italije, SAD-a, Velike Britanije
i Japana. Što se noćenja tiče, na prvom mjestu
su također gosti iz Njemačke, a slijede ih gosti iz
SAD-a, Italije, Velike Britanije te Francuske. Turisti najčešće posjećuju najuži centar - Trg bana
Jelačića, Gornji i Donji grad te Katedralu, a gotovo svaki drugi i tržnicu Dolac te Mirogoj.
[Gost] Koliko gosti prosječno ostaju u
Zagrebu i koliko troše?
Martina Bienenfeld: Prema istraživanju TOMAS 2012., koje smo proveli u suradnji s Institutom za turizam, prosječna dob posjetitelja je 42
godine, 58% gostiju je između 26 i 45 godina,
gotovo dvije trećine je fakultetski obrazovanih
(65%), a više od dvije trećine (69%) ima mjesečna primanja kućanstva iznad 2.000 eura. Prosječni dnevni izdaci iznose 123 eura, od čega se
najviše izdvaja za smještaj (62%), hranu i piće u
ugostiteljskim objektima (17%) i kupnju (11%).
Prosječno ostaju u Zagrebu 2 do 3 dana.
[Gost] Koliko je TZ Zagreb zadovoljna
suradnjom s ugostiteljima? Koliko je ugostiteljska ponuda u Zagrebu kvalitetna i
dobivate li pohvale ili pokude na račun
zagrebačkih ugostitelja?
Martina Bienenfeld: Zadovoljni smo te očekujemo i daljnji nasatavak suradnje. Zagrebačka
ugostiteljska ponuda je kvalitetna, a raduje nas
što je sve više ugostitelja spremno prilagoditi
svoju ponudu specifičnim vrstama kuhinja, ali i
željama samih gostiju.
[Gost] Što ugostitelji mogu učiniti kako
bi što bolje ispunili zahtjeve i očekivanja
turista u Zagrebu? Kakve su ugostiteljske
usluge najviše tražene? Ili nedostaju?
Martina Bienenfeld: Vizura Zagreba se mijenja te samim time i ugostiteljska ponuda. Centar
grada bogat je kafićama i restoranima koji imaju šaroliku ponudu u kojoj svatko može pronaći
nešto za sebe. Zagrebačka kuhinja prisutna je u
viđanjima koji se sustavno prate od 2009. godine te se traži oprezno planiranje i poslovanje.Potrebno je i dalje sustavno raditi na unapređenju
dosadašnje dobre suradnje s Gradom Zagrebom i Hrvatskom turističkom zajednicom. Iznimno važna su predstavništva HTZ-a u inozemstvu koja generiraju informacije o stanju tržišta,
a putem kojih se planiraju predstavljanja turističkih potencijala Grada Zagreba u okviru radionica
ili samostalnih prezentacija. Cijeli naš program
rada je, zapravo, promocija Zagreba koja se vrši
od općenitih nastupa i prezentacija po svijetu pa
sve do obuke samih djelatnika u našem uredu
i TIC-evima koji, također, pridonose promociji i
uspješnom predstavljanju našeg grada brojnim
posjetiteljima.
[Gost] Postaje li Zagreb poznato adventsko odredište, poput Beča primjerice, i
što je u planu za ovogodišnji Advent?
Martina Bienenfeld: Manifestacija Advent
u Zagrebu unazad nekoliko godina intenzivno
se razvija u sinergiji relevantnih gradskih tijela i
ureda, Koncertne direkcije Zagreb te Turističke
zajednice grada Zagreba. Advent u Zagrebu je
iz godine u godinu bogatiji i obuhvaća sve više
lokacija u gradu, a Zagreb postaje prepoznatljiv kao osobito atraktivan i ugodan grad te kao
mjesto odličnog provoda u vrijeme Adventa i
novogodišnjih blagdana. Bilježi se i značajan
porast dolazaka i noćenja u adventsko vrijeme
pa je, tako, u prosincu prošle godine Zagreb posjetilo 46.284 posjetitelja koji su ostvarili 83.323
noćenja. U odnosu na prosinac 2012. godine,
ove brojke predstavljaju porast od čak 17 posto u dolascima te 15 posto u noćenjima. Ova
manifestacija izuzetno je dobro prihvaćena i od
strane samih građana, a zbog bogatih sadržaja predstavlja odličnu platformu za poticaj ekonomskim, kulturnim i zabavnim aktivnostima,
25
studeni 2014.
sve više restorana jer su i ugostitelji prilagodili
svoju ponudu potražnji, pa tako danas u sve više
restorana možemo pronaći štrukle ili zagrebački
odrezak. Naravno, mjesta za poboljšanje uvijek
ima, ali to je proces kojem treba vremena i raduje me što iz dana u dan, možemo svjedočiti
poboljšanjima i modernizaciji ponude.
[Gost] Kako turisti ocjenjuju zagrebačku
gastro ponudu?
Martina Bienenfeld: Zadovoljni su ponudom,
kvalitetom te vrijednošću za novac. Kao što sam
već istaknula, Zagreb ima šaroliku ponudu u kojoj svatko može pronaći nešto za sebe.
[Gost] Koliko njih u Zagreb dolazi ciljano, zbog kulturnih manifestacija, koncerata i drugih sadržaja?
Martina Bienenfeld: Prema ranije spomenutom istraživanju TOMAS, većina gostiju u Zagreb dolazi ciljano, s time da su primarni motiv
posjeta poslovne obveze (47%), a slijede nova
iskustva i doživljaji (26%), kratki odmor u gradu (24%), zabava (18%) i upoznavanje kulturnih
znamenitosti Zagreba (18%).
[Gost] Kakav je plan promotivnih aktivnosti TZ Zagreb za narednu godinu? Na
koju ste vrstu turizma najviše usmjerili
fokus i na koja strana tržišta?
Martina Bienenfeld: Trenutno smo u fazi
kreiranja i donošenja našeg Plana i programa
rada za 2015. godinu, tako da ne mogu izlaziti
sa svim detaljima. U svakom slučaju, svaki Program rada Turističkog ureda Turističke zajednice
Grada Zagreba baziran je na specifičnostima
turističke industrije grada Zagreba, strateškom
marketinškom planu turističkog razvoja Zagreba, smjernicama Hrvatske turističke zajednice,
Zakonu o turističkim zajednicama, a uvažavajući i određene projekte grada Zagreba. Program
rada je uvjetovan i ekonomskim prilikama i pred-
›
123 EURA
dnevno u Zagrebu
troši prosječan
turist, od čega se
najviše izdvaja za
smještaj (62%),
hranu i piće u
ugostiteljskim
objektima (17%)
i kupnju (11%).,
kaže direktorica
TZ Grada Zagreba
fotolia
2
1
studeni 2014.
3
4
26
RADUJE NAS što je sve više
zagrebačkih ugostitelja
spremno prilagoditi svoju
ponudu specifičnim vrstama
kuhinja, ali i željama gostiju
napredak
›
PONOS GRADA
(1) Tijekom
Adventa Zareb
je lani posjetilo
preko 46
tisuća gostiju
(2) Kongresni
turizam rastuća je
turistička grana
(3) Domaći
specijaliteti u
autentičnom
ugođaju popularni
su među turistima
(4) Tkalčićeva
ulica jedan je od
simbola grada
stoga ima važnu ulogu i u ukupnom gospodarstvu grada. Advent u Zagrebu tradicionalna je
manifestacija koja svojim bogatim programom,
građanima grada Zagreba i njegovim brojnim
posjetiteljima želi stvoriti što ljepši predblagdanski ugođaj – dočarati ljepotu došašća kao i radost samog Božića. U vrijeme Adventa Zagreb
živi u posebnom ozračju i tih dana na mnogim se
trgovima i ulicama grada uživa u tradicionalnim
delicijama na otvorenome ili tematski osmišljenim programima vraća u prošlost. O detaljima
programa i iznenađenjima ne bih puno ovdje govorila, najbolje je da ih sami otkrijete dok šećete
zagrebačkim ulicama.
[Gost] Kako procjenjujete potencijal Zagreba za kongresni turizam i raste li on
kao što raste i ukupan broj turističkih posjeta Zagrebu?
Martina Bienenfeld: Zapravo, već je i došlo
do promjena nabolje! Naime, prema podacima
koje organizacija ICCA (International Congress
and Convention Association) objavljuje svake
godine, Zagreb je na temelju prikupljenih podataka za 2013. godinu pozicioniran na 79. mjestu
od ukupno 371. Podsjetimo, u 2012., Zagreb je
bio na 134. mjestu što predstavlja značajan po-
mak na ljestvici rangiranih gradova (za 55 mjesta). Osim toga, istaknula bih još i podatke Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je u
Zagrebu u 2013. godini održalo 3.793 poslovnih
skupova, što čini više od 50% skupova održanih
u RH. Navedeno potvrđuje sve veći značaj Zagreba kao međunarodnog kongresnog središta i
vodeće poslovne destinacije u RH.
[Gost] Koje su se aktivnosti TZ Zagreb
pokazale najučinkovitijima u profiliranju
Zagreba kao turističkog odredišta?
Martina Bienenfeld: Turistička zajednica grada Zagreba konstantno radi na promociji hrvatske metropole. Upravo sustavnom promocijom,
suradnjom s medijima diljem svijeta, organizacijom posebnih prezentacija te nastupima na
turističkim sajmovima i kongresnim burzama,
grad Zagreb se premetnuo u jedan od obaveznih lokaliteta za posjetiti u Hrvatskoj. Turistička
zajednica Grada Zagreba redovno izrađuje prezentacije posebno prilagođene za svako tržište
na kojem nastupamo te su iste najčešće i na
domicilnim jezicima. Osim toga, izdajemo i mjesečni newlsetter te B2B alert, a vrlo smo aktivni
i na društvenim mrežama, kao i u promociji na
�
Google tražilici i sadržajnoj mreži. aktivnosti [ sastanak u carinskoj inspekciji ]
Carinske inspekcije u suzbijanju
nelegalnog poslovanja
C
arinska inspekcija jedna je u nizu novih
inspekcijskih službi ovlaštena za nadzor poslovanja ugostitelja. Tijekom ove
godine provodila je intenzivne akcije u
sklopu kojih je samo na području Zagreba ušla u
400 ugostiteljskih objekata. Sastanak Udruženja
ugostitelja Zagreb i Carinske inspekcije tako je
i prvi korak prema suradnji s ovom, novom inspekcijom koja, usprkos nekim neugodnim iskustvima na koja su se zbog postupanja uniformiranih carinika Udruženju žalili neki ugostitelji, u
načelu pozdravljena zbog učinkovitog suzbijanja
nelojalne konkurencije ugostiteljima koji posluju
prema propisima.
„Mi nismo samo represivno tijelo, premda smo
od ožujka provodili intenzivne nadzore I u pitanju
prometa trošarinske robe, neregistrirane djelatnosti i svih oblika nezakonite trgovine. Ozbiljno
smo shvatili posao koji je pred nama, a spektar
naših nadležnosti je širok“, uvodno je rekao pomoćnik ravnatelja Carinske uprave Antonio Mučnjak koji je podržao inicijativu Udruženja ugostitelja Zagreb da predstavnici Carinske uprave na
Forumu zagrebačkih ugostitelja predstave ugostiteljima svoju nadležnost i postupanja. Kako je
napomenuo, nedavno je sličan sastanak Carinska uprava održala i s predstavnicima Hrvatske
udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, gdje je postalo jasno kako oko novih nadležnosti Carine
postoji dosta nedoumica.
Predsjednik Udruženja ugostitelja Nenad Šepak
istaknuo je kako Udruženje u Zagrebu kao najvećem gradu okuplja oko 40 posto svih ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj i cilj im je djelovati edukativno kako bi članstvo upoznali s djelatnostima
Carinske inspekcije, ali i ostvariti suradnju koja bi
pomogla ne samo ugostiteljima, već i carinskom
inspekcijskom nadzoru. Suradnja je poželjna i
zbog suzbijanja crne ekonomije u ugostiteljstvu,
ali i kako bi se postupanje inspektora na terenu
prilagodilo prirodi nadzora, odnosno je li on redovan ili prema prijavi. Od carinske se inspekcije
očekuje i pomoć u smislu zajedničkog nastojanja oko izmjene onih zakona i propisa koji se u
praksi pokazuju nedjelotvornima te otežavaju ne
samo poslovanje ugostiteljima već i obavljanje
nadzora inspektorima na terenu.
„Siguran sam da je reakcija svih ugostitelja koji posluju prema zakonu u pravilu pozitivna jer vi djelujete u ovoj crnoj zoni i tu ste vrlo
djelotvorni, a svima nam je u interesu da se tu
napravi reda“, rekao je Šepak i upoznao carinike
i s praksom prijavljivanja nelegalnog poslovanja
koje obično ne ide direktno nego preko komore iz više razloga. Najprije zato što su direktne
prijave u pravilu anonimne, a ako i nisu, prijavljeni ugostitelj doznat će tko ga je prijavio, zbog
Udruženje ugostitelja Zagreb
pozvalo je na suradnju s
carinskom inspekcijom čiji su
predstavnici pozvani na Forumu
zagrebačke ugostitelje upoznati
sa svojim nadležnostima i naravi
postupanja
27
čega je dolazilo do neugodnih pa i potencijalno
opasnih situacija. „Najčešće su nepravilnosti
prijavljivali ugostitelji koji posluju u susjedstvu
jer im nelegalno poslovanje predstavlja nelojalnu konkurenciju. Tako je uvedena praksa da se
nelegalno poslovanje prijavi Komori koja ima direktan link na inspekcije. Mislim da je to i za vas
dobro jer takve su prijave u pravilu provjerene pa
možete biti sigurni da ne izlazite na teren bez razloga“, rekao je Šepak, a carinici su pozdravili
takvu praksu jer zbog ograničenog broja ljudi u
nadzoru moraju postaviti prioritete.
Udruženju je rastumačeno i postupanje carinske inspekcije gdje se najstroži nadzor
provodi nad trgovanjem alkoholom i cigaretama.
Tako svaka boca alkoholnog pića mora imati
markicu i tu se propusti ni na koji način ne mogu
opravdati. Isto vrijedi i za trgovinu cigaretama
gdje se mora voditi popis zaliha i svaka se promjena maloprodajne cijene reflektira na obavezu
plaćanja razlike trošarine baš kao što i promijene
visine trošarine moraju biti primijenjene i na zalihe.
Predsjednik Šepak upozorio je i na situacije koje
bi mogle biti indikativne za postupanje carinske
inspekcije poput agresivno promoviranih zabava
sa sniženim cijenama alkohola kad se učestalo
ponavljaju u istim ugostiteljskim objektima i koje
zahtijevaju trenutno reagiranje inspekcije jer već
sljedeći dan teško je utvrditi nepravilnosti. „Mi
se moramo aktivno uključiti u suzbijanje takvog
nelojalnog poslovanja i tu smo partneri. Pored
toga, kad Udruženje apelira na ugostitelje to ima
većeg efekta od bilo koje represivne mjere koju
oni mogu doživjeti kao nepravednu. No vrijedi i
obrnuto pa ako je postupanje inspektora na terenu selektivno i nije u skladu sa zakonom, mi
ćemo ga uvijek prijaviti“, zaključio je Šepak. �
studeni 2014.
tekst I FOTO MELISA SKENDER
“od carinske
inspekcije
očekujemo
pomoć u
smislu izmjene
nedjelotvornih
zakona i onih
koji otežavaju i
naše, i njihovo
poslovanje”,
poručili su
zagrebački
ugostitelji
INTERVJU [ MIRKA JOZIĆ ]
studeni 2014.
Mi smo partneri i voljni
smo dokazivati to na djelu
28
Pročelnica
Gradskog
ureda za
gospodarstvo,
rad i
poduzetništvo
Mirka Jozić u
razgovoru za
Gost pozvala
je zagrebačke
ugostitelje
da nastave
suradnju s
Gradom koji se
do danas u više
navrata pokazao
partnerom
otvorenim za
pregovore o
svim problemima
koji se negativno
odražavaju na
ugostiteljsku
djelatnost u
Zagrebu
M
tekst
MELISA
SKENDER
foto
MATEJA
VRČKOVIĆ,
FOTOLIA I
ARHIVA GOSTA
alo se toga može retroaktivno
rješavati, poruka je pročelnice
Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Mirke
Jozić na zahtjev zagrebačkih
ugostitelja da im se, zbog loših vremenskih uvijeta koji su ih pratli cijelo ljeto, smanje fiksne naknade koje su platili za terase. No, s druge strane,
napominje kako je njezin ured otvoren za koordinaciju pregovora o mogućim izmjenama pravilnika o kriterijima za određivanje zakupnina, a
što je u nadležnosti Gradskog ureda za prostorno
uređenje, izgradnju Grada, komunalne poslove
i promet. Štoviše, pozvala je ugostitelje da se
jave s konkretnim primjedbama i prijedlozima na
temelju kojih bi se oformila radna skupina za iz-
mjene postojećih odluka i pravilnika, a koji bi bio
prihvatljiv za obje strane. U radnu skupinu bili bi
uključeni predstavnici Grada iz nadležnih ureda.
[Gost] Obzirom na to kako ste relativno
nedavno preuzeli ured s tako obimnim i
raznolikim područjem djelovanja, koliko
ste se do sada imali prilike upoznati sa
specifičnim problemima na koje u svojem
poslovanju nailaze ugostitelji?
Mirka Jozić: Svaka djelatnost ima svoje probleme, neki su zajednički, neki su specifični za
određene djelatnosti, pa tako i ugostiteljska djelatnost ima svojih specifičnih poteškoća. Ured
za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada
Zagreba vodim godinu dana, to razdoblje mi je
“Stopu
poreza na
potrošnju
određuju
općine i gradovi
posebnom
odlukom, a ona
prema važećim
propisima ne
može iznositi
više od 3%.
Mislim da se ne
može ukinuti, ali
može teoretski
iznositi 0%”,
istaknula je
Mirka Jozić
29
studeni 2014.
ured intervenira kako bi se umanjili troškovi najma ugostiteljima na Medvednici?
Mirka Jozić: Ugostiteljskim objektima na Medvednici ne upravlja Grad, nego Ustanova za
upravljanje športskim objektima Grada Zagreba,
no vjerujem da niti ta Ustanova može bilo što
retroaktivno napraviti, budući da posluju po ranije utvrđenim aktima. No, ne treba plakati nad
prolivenim mlijekom, kako rekoše oni mudriji od
nas, pa bih se ja tu okrenula budućnosti i vidjela
kako se to može uspješno regulirati za vrijeme
koje dolazi. U svakom slučaju, prava adresa za
razgovor je Ustanova za upravljanje športskim
objektima, kojoj je također u interesu da ima
poslovno uspješne zakupnike koji neće upasti u
financijske poteškoće pa vjerujem da će uspjeti
pronaći zajedničku riječ.
[Gost] Udruženje zagrebačkih ugostitelja
već neko vrijeme nastoji dogovoriti se s
gradskom upravom oko razmatranja mogućnosti revizije gradskih odluka i pravilnika koji izravno utječu na njihovo poslovanje, a doneseni su prije gospodarske
krize. Doneseni su i prije nego li je Grad
ušao u sustav PDV-a, što je dodatno povisilo iznos propisanih naknada. Postoji li
dobra volja da se o tome razgovara i dođe
do rješenja koje bi omogućilo opstanak,
ali i veća kvaliteta ugostiteljske ponude
u Zagrebu?
Mirka Jozić: Dobra volja Grada Zagreba uvijek
postoji. Vjerujem da smo to pokazali i na djelu. Grad Zagreb je već uspješno reagirao na par
zahtjeva ugostitelja vezanih uz ukidanje zabrane
točenja alkoholnih pića od 6 do 8 sati i uz proširenje takozvane turističke zone u gradu radi produženja radnog vremena ugostiteljskih objekata.
Ne vidim razlog zašto ne bismo nastavili na tom
tragu, očekujemo konkretne primjedbe i prijedloge na temelju kojih bismo mogli oformiti radnu
skupinu koja bi sačinila konkretan prijedlog za
izmjene postojećih odluka i pravilnika, a koji bi
bio prihvatljiv za obje strane. Opet ću ponoviti,
mi smo partneri i zaista smo voljni to neprekidno
dokazivati i na djelu. Moramo saslušati sve što
druga strana ima za reći pa vidjeti kako i koliko
je moguće pronaći najbolje rješenje.
[Gost] Kao poseban problem istaknuli
bismo i ugostiteljske objekte na tržnica-
fotolia
bilo više nego dovoljno vremena da se upoznam
sa stvarnim problemima koji muče ugostitelje.
Znam da ih ima mnogo.
[Gost] Zagreb postaje sve poželjnija turistička destinacija no gotovo da ne postoji
tura razgledanja grada gdje nećete naići
na brojne zatvorene lokale. Što se poduzima kako bi se potaknulo poslovanje u
Gradu, konkretno ugostitelja koji čine važan dio turističke ponude?
Mirka Jozić: Većina zatvorenih lokala je u vlasništvu države ili u privatnom vlasništvu, pa Grad
Zagreb ne može direktno utjecati na stavljanje u
funkciju takvih prostora. Za slobodne lokale koji
su u vlasništvu Grada redovito se raspisuju natječaji za davanje u zakup koji su otvoreni za sve
ponuđače koji zadovoljavaju propisane uvjete i
takvi prostori su ili puni ili je natječaj u tijeku. Što
se tiče prostora po Gradu koji su vlasništvu države, pokušat ćemo napraviti sporazum s državom
da te prostore na upravljanje na neki način uzme
Grad kako bi se što prije stavili u funkciju. Smatram da bi i državi bilo u interesu da se ti lokali
stave u funkciju, ovako smo svi na gubitku, prazni
prostori izgledaju otužno, ljudi bi radili, a nemaju
gdje, a pored toga, tako prazni prostori narušavaju izgled Grada, što nam još dodatno smeta.
[Gost] Nakon višegodišnje gospodarske
krize, ove godine ni vremenski uvjeti nisu
išli na ruku poslovanju ugostitelja koji,
bez obzira na to, moraju platiti visoku cijenu za terase na kojima su ove sezone
ostvarili znatno manji promet. Kakve su
šanse da se s Gradom postigne dogovor,
makar samo izvanrednog smanjenja cijena najma terase za ovu godinu?
Mirka Jozić: Ugostiteljska djelatnost je itekako ovisna o standardu građana, broju turista i
posjetitelja što je sistemski problem, a u ovoj
godini, kao što ste naveli, taj problem su dodatno povećali i vremenski uvjeti koji također
imaju značajnu ulogu kod ostvarivanja prometa
ugostitelja, pogotovo kad je u pitanju korištenje
terasa. To su neki rizici koji se trebaju uzimati
u obzir kod planiranja. Vjerujem da su mnogim
ugostiteljima vremenske prilike zaista poremetile zacrtane planove te da su se našli u situaciji
da moraju plaćati fiksne troškove zakupa, a nisu
ostvarili planirani promet. Pravilnikom o kriterijima za određivanje zakupnina i naknada za zauzimanje javnih površina kojima upravlja Grad
Zagreb između ostalog utvrđena je i zakupnina
za postavljanje terasa na javnim površinama.
Pravilnik kao takav je na snazi i njegove odredbe
su jasne. Zato je teško bilo što napraviti retroaktivno za proteklo razdoblje, no to ne znači da se
ne može pokrenuti inicijativa da se on izmijeni u
dijelovima za koje se smatra da postoje opravdani razlozi za takvu izmjenu. No ovo naravno
vrijedi za budućnost, a ne za proteklo razdoblje.
Mislim da bi se našlo prostora za razgovor, jer
Grad Zagreb u ugostiteljima vidi partnere, a ne
kupce od kojih samo treba uzeti novce. Problemi ugostitelja su ujedno i problemi Grada.
[Gost] Istovjetnu molbu Gradu su uputili i
ugostitelji s Medvednice, koja je ove godine zbog vremenskih uvjeta često bila manje ili potpuno nepristupačna, što je imalo
negativan učinak na poslovanje ugostiteljskih objekata. Postoji li mogućnost da Vaš
›
studeni 2014.
fotolia
INTERVJU [ MIRKA JOZIĆ ]
Grad Zagreb u ugostiteljima vidi
partnere, a ne kupce od kojih
samo treba uzeti novce.
Problemi ugostitelja su ujedno
i problemi Grada
zajedništvo
›
30
UGOSTITELJI
SE POZIVAJU
da se jave s
konkretnim
primjedbama i
prijedlozima na
temelju kojih
bi se oformila
radna skupina
za izmjene
postojećih
odluka i
pravilnika
ma koji su zatvoreni, a nije im priznato
ulaganje u prostore u vlasništvu Grada.
Hoće li Grad Zagreb refundirati ovim ugostiteljima barem dio takvih troškova?
Mirka Jozić: Opet smo na krivoj adresi. Ugostiteljskim objektima na tržnicama upravljaju Tržnice
Zagreb, podružnica Zagrebačkog holdinga, tako
da Grad niti nema pravnu osnovu za direktno djelovanje. Da li će se refundirati troškovi ulaganja
ili ne, vjerojatno je definirano ugovorom o zakupu koji imaju. Tako bi bilo i da su u ugovornom
odnosu s Gradom. Iz moje dosadašnje prakse,
koliko sam se susretala sa ovakvom problematikom, mogu reći da ako se rade ulaganja u objektu koji je u zakupu, za takve zahvate potrebna je
suglasnost vlasnika. Ako vlasnik sudjeluje u dijelu
ili u punoj visini troškova onda daje suglasnosti
na projekt, troškovnik i konačnu visinu troškova
ulaganja. Sve mora biti transparentno i uz suglasnost druge strane. No, da ne govorim na pamet,
vjerujem da je njihovim međusobnim ugovorima
sve to regulirano. Ako im nije priznato ulaganje,
zato bi trebali postojati razlozi iz ugovora. Nije rijedak slučaj da korisnici samoinicijativno uređuju
prostor pa kasnije traže neku refundaciju, no to
svakako ne treba raditi jer se dešavaju ovakve
stvari. Žao mi je zbog toga.
[Gost] Može li se smanjiti ili potpuno ukinuti porez na potrošnju koji Grad Zagreb
naplaćuje samo ugostiteljima?
Mirka Jozić: Teoretski da, to je moguće napraviti! Porez na potrošnju pripada skupini poreza
koji su općinski, odnosno gradski porezi. Stopu
poreza na potrošnju određuju općine i gradovi
posebnom odlukom, a ona prema važećim propisima ne može iznositi više od 3%. Mislim da
se ne može ukinuti, ali može teoretski iznositi
0%. U Gradu Zagrebu, ta stopa je utvrđena na
3% što je razumljivo, budući da je Zagreb najrazvijeniji grad, on je gospodarsko i financijsko
središte Republike Hrvatske i ima niz opravdanih razloga da odskače od drugih gradova, no
ta stopa je 3% i u većini ostalih hrvatskih gradova. U kontekstu ovog trenutka, budući da je
Vlada najavila takve porezne promjene koje će
značajno smanjiti prihode gradova i općina, ne
znam koliko ima smisla uz tako velike rezove
prihoda lokalnih jedinica koji su upravo usmjereni na povećanje kupovne moći građana još dodatno u ovom trenutku umanjivati i ovaj porez.
Imamo opći kaos u poreznoj politici i ne znam
kako uopće možemo ozbiljno planirati bilo što
za neko duže razdoblje uz ovakvu nestabilnost
prihoda. Moj generalni stav o postojanju poreza na potrošnju je negativan, jer on kao takav
narušava neka načela jednakosti koje bi porezni
sustav trebao uzimati u obzir. No, bez obzira na
sve te nelogičnosti, ako se visina stope poreza
na potrošnju nađe na listi zahtjeva ugostitelja,
razmotrit ćemo je zajedno s njihovim predstavnicima i, vjerujem, pronaći logično rješenje.
[Gost] Ugostitelji plaćaju i visoke komunalne naknade na temelju kvadrature
prostora što također ima negativan učinak na kvalitetu usluge, jer on nije u istoj
mjeri iskorišten. Gostima se, naime, mora
omogućiti njihov osobni prostor na čemu
su, zbog racionalnog poslovanja, sve više
zakinuti. Tu je i nelojalna konkurencija
različitih udruga koje nude ugostiteljske
usluge, a zbog načina na koji su registrirane plaćaju komunalije prema znatno
nižem koeficijentu. Može li se i ugostiteljima koji su registrirali svoju djelatnost
smanjiti koeficijent prema kojem plaćaju
komunalije?
Mirka Jozić: U sagledavanju ove problematike
pored problema ugostitelja treba uzeti u obzir i
probleme drugih. Komunalna naknada namjenski je prihod jedinica lokalne samouprave iz kojih se financiraju komunalne djelatnosti kao što
je odvodnja atmosferskih voda, čišćenje i održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih
cesta, javne rasvjete, groblja itd. Razumijem brigu ugostitelja i zaista cijenim njihove napore da
putem Udruženja apeliraju na gradsku upravu i
traže niže cijene, odnosno vjerojatno smanjenje
koeficijenta namjene kojim se množi vrijednost
boda i koeficijent zone, a što u konačnici određuje visinu komunalne naknade. Činjenica je da
je ugostiteljska djelatnost u grupi djelatnosti koje
imaju najviši koeficijent namjene. Tu spadaju još
bankarske usluge, osiguranje, parkiranje u javnim garažama, telekomunikacije, zračni promet
itd. Dalo bi se možda raspraviti da li je tu mjesto
ugostiteljstvu ili nije. Teško mi je bez dublje analize, ovako iz rukava izbaciti zaključak o tome.
Što se tiče udruga, koje su inače neprofitne organizacije, a ako nude ugostiteljske djelatnosti
vanjskim korisnicima što je profitna djelatnost,
onda bi se taj dio rada udruge trebao pratiti po
pravilima koja vrijede i za ostale poduzetnike te
se ne bi smjelo dešavati da plaćaju naknadu koja
je određena za neprofitno djelovanje, a da obavljaju u tom prostoru profitnu djelatnost. Mislim
da tu ne postoji konkurencija, nego eventualno
nelegalan rad koji bi se trebao prijaviti nadležnim
inspekcijama, ako takvo što uopće postoji. Moram priznati da sam prilično zatečena da takvo
�
što uopće postoji. AKTIVNOSTI [ UNDERGROUND GYM ]
U PODRUMU UDRUŽENJA UGOSTITELJA ZAGREB OTVORENA JE
PROSTRANA TERETANA U KOJOJ PO POSEBNOJ CIJENI MOGU VJEŽBATI
NAŠI ČLANOVI
U
nderground Gym vrhunski je opremljena teretana koja na 700 četvornih
metara u podrumu Udruženja ugostitelja Zagreba može istovremeno primiti stotinjak ljudi. Sama teretana, opremljena
najsuvremenijim spravama, dovoljno je prostrana da u njoj vježbati može i do 50 ljudi. Dvorana
za funkcionalni trening ima kapacitet 20 ljudi, a
isti broj ljudi prima i dvorana za aerobik, pilates,
zumbu, Fat Burning, Insanity i ostale programe
vježbanja za koje se većinom opredjeljuje ljepši
spol.
Pored svega navedenog, Underground Gym
nudi i program borilačkih sportova, Judo, JiuJitsu, boks ili pak tečajeve samoobrane. Postoje
i specijalni Judo i Jiu-Jitsu programi namijenjeni
najmlađima tako da u ovu teretanu primaju sportaše čim napune tri godine.
Teretanu ćete lako pronaći pratite li znak za londonski Underground koji su odabrali kao svoj
zaštitni znak. Bilo da se odlučite za samostalno
ili vježbanje u grupi, na raspolaganju je uvijek
nekoliko vrsnih trenera, svi sa diplomom završenog kineziološkog fakulteta s kojima je, naravno,
moguće dogovoriti i individualne treninge.
Underground Gym, osim standardne opreme na kakvu ste navikli u svim bolje opremljenim
teretanama i dvoranama za vježbanje (poput primjerice iznimno popularne TRX sprave) ima i nekoliko originalnih dodataka. Među takve spada i
velika guma koju možete okretati ili lupati po njoj
čekićem što, osim efekta koji oslobađa nakupljenog stresa i negativne energije, ima fantastičan
učinak na kondiciju budući da se pri ovakvim
vježbama aktiviraju svi mišići. Isto vrijedi i za teške, dugačke konope s kojima je također moguće
izvoditi više vježbi kakve će vam rado pokazati
treneri u teretani.
Nakon napornog vježbanja, Underground Gym
dio je prostora posebno opremio za opuštanje i
odmor. Tako se ovdje možete naručiti za sportsku masažu ili mišiće opustiti u sauni, ili pak
kombinirati ove dvije ugodne aktivnosti.
Teretana je otvorena svakog radnog dana od
7 sati ujutro do 23 sata, subotom radi od 9 do
22 sata, a nedjeljom od 15 do 22 sata. Članovi
Udruženja ugostitelja Zagreb posebno su dobro
došli te su za njih rezervirani i posebni popusti.
Više o programima teretane i cjeniku doznati možete i na Facebook stranici UndergroundGym. �
tekst
MELISA SKENDER
FOTO
mateja
vrčković
31
studeni 2014.
Ugostitelji, pobrinite se za
zdravlje svog tijela i duha!
32
studeni 2014.
Samo najbolje
od
zagrebačke kuhinje
GASTRO [ PUNTIJARKA ]
Smješten na obroncima Medvednice,
restoran Puntijarka čuva kulinarsku
tradiciju gostima nudeći recepte iz
obiteljske kuharice u kojoj se uvijek
pronađu nova, slasna iznenađenja
UŽITAK ZA
NEPCE
Prigorski štrukli,
punjeni lungić na
pireu od jabuke
i hrena, teleći
odrezak Tomislav
i kremšnite
samo su dio
bogate ponude
Puntijarke
tekst MELISA SKENDER foto IVAN KLEKAR
ranje drveta ispunjava prostoriju djeluju gotovo
hipnotički. Ovdje je tako lako zaboraviti na nestrpljivu urednicu koja željno iščekuje materijale
što ih treba pripremiti za tisak. Taj ugodan kutak
nije čak ni fotogeničan. Rezerviran je za one koji
se odluče uspeti strmim uličicama do restorana
čija se ponuda temelji na tradicionalnoj zagrebačkoj kuhinji.
Tradicionalno je i predjelo pa su tako pred nas
ubrzo servirani prigorski štrukli.
„Oni su ponešto drugačiji od klasičnih, zagorskih štrukli koje su zapečene u vrhnju“, objašnjava nam vlasnica restorana. Iako se
radi o istom ukusnom tijestu punjenom svježim
kravljim sirom, ono je u pećnici dobilo zlaćanu boju i tanku, hrskavu koricu preko koje se
prelijeva hladno vrhnje. Ne želimo se odmah
prejesti, iako je izazov velik, jer čeka nas još
nekoliko sljedova jela koja se čine jednako primamljivima, a za kraj – domaće kremšnite koje
33
studeni 2014.
“U
đite! Uđite! Dođite, smjestite
se ovdje, toplije je. Sad ćemo
vam donijeti sarmicu“, dočekala nas je Karmen Puntijar
na vratima restorana „Puntijarka“. Gračani, naselje u podnožju Medvednice, tek je pet kilometara udaljeno od zagrebačke
Katedrale, no temperature su ovdje osjetno niže
nego u centru grada. Uskim, brdskim uličicama
tek povremeno prođe koji automobil, a uz tradicionalne, u bijelo okrečene kućice drvenih prozora, koče se urbane vile. Cijene kvadrata ovdje
su vrtoglavo visoke, ponajviše zbog pogleda koji
se s jedne strane spušta u dolinu gdje je Zagreb
serviran kao na dlanu, a s druge na obronke
Medvednice odjevene u krošnje bjelogorice i kameni grad Medvedgrad koji se tu ugnijezdio prije
nekoliko stoljeća.
Domaćica nas posjeda uz gusanu peć čija vrata iza vatrostalnog stakla otkrivaju cjepanice što
polako nestaju u crvenim plamičcima. Umirujuće
pucketanje vatre i očaravajući miris kojim izga-
›
GASTRO [ PUNTIJARKA ]
studeni 2014.
Uglavnom radimo po narudžbi.
Tako su namirnice uvijek svježe
i jelo se posebno sprema za
svakog gosta.
KARMEN PUNTIJAR
›
34
LJUBAZNA
DOMAĆICA
Karmen Puntijar
sanjala je
da postane
slastičarka, a u
ugostiteljstvu se
našla slijedeći
tradiciju
suprugove
obitelji
je gospođa Karmen ispekla jutros kako bi nas
dočekale ohlađene.
Gulaš Puntijarka od veprovine i srnetine serviran je uz roladu od kruha i umak od brusnice.
Recept je stari obiteljski. Pra-čukun-čukundjed
Puntijar bio je, naime, lovočuvar na Medvednici,
pa je tako i pra-čukun-čukunbaka postala vrsna
u spremanju divljači. Prvi je ugostiteljski objekt
razgranate gračanske obitelji Puntijar tako bila
brvnara na Sljemenu koju je danas registrirana
kao planinarski dom Ivice Pačkovskoga. Nikad
čuli? Ne treba čuditi, jer objekt je svakako poznatiji kao Puntijarka. I danas ljudi masovno
zovu restoran kako bi provjerili prohodnost sljemenske ceste i kakvo je vrijeme, smije se Karmen Puntijar do čijeg restorana vodi Gračanska cesta s koje, nakon restorana i hotela Stari
Puntijar, skrećete u drugu ulicu lijevo, prolazite
kratkim tunelom i ravno strmom cestom do kraja kada vas oštar zavoj vodi lijevo, pa nakon što
prođete crkvu i groblja na uzvisini nastavljate
ravno do raspela i s desne strane uočljiv je znak
restorana, Karmen Puntijar u tradicionalnoj gračanskoj nošnji. Neupućenima će restoran biti
možda teško pronaći jer do ovog mirnog kutka
ne vode vas nikakve reklame niti putokazi. Najbolja reklama ionako je preporuka starih gostiju koji se kuhinji gospođe Karmen uvijek rado
vraćaju.
„Sve sam recepte naslijedila od suprugove obitelji. Prije braka diplomirala sam ekonomiju i nakon diplome odlučila upisati ugostiteljsku
školu. Htjela sam postati slastičarka“, govori nam naša srdačna domaćica, majka petero
djece koja je željela baviti se vlastitim biznisom
kako bi sama mogla upravljati svojim vremenom
i posvetiti se djeci kad god bi ju ona zbog bilo
čega trebala. Njezin je san bio otvoriti slastičarnicu, no suprug je bio praktičan i kao izdanak
loze ugostiteljske obitelji objasnio joj kao slastičarnica na ovakvoj lokaciji neće moći najbolje
poslovati. Kako su od obitelji baštinili bogatu
zbirku narodnih recepata, odluku nije bilo teško donijeti i tako je u kolovozu 1995. otvorena
Puntijarka.
„Uglavnom radimo po narudžbi“, kaže Karmen
Puntijar. „Tako su namirnice uvijek svježe i jelo
se posebno sprema za svakog gosta“. Ovo pravilo posebno vrijedi za jela ispod peke, dok su
spomenute prigorske štrukle, kao i domaći kruh,
standardna ponuda. Među specijalitete kuće
koje ćete uvijek pronaći na jelovniku spada i punjeni lungić na pireu od jabuke i hrena koji nam
je serviran s pohanim bukovačama. Nakon toga
činilo se kako više nećemo moći uzeti ni zalogaja, no teleći odrezak Tomislav punjen pršutom i
domaćim sirom uz krokete i umak od šampinjona ipak smo morali probati.
A kremšnite, u te je kremšnite Karmen Puntijar ugradila sve svoje snove o slastičarstvu i
kad se odlučite rezervirati svoj stol na zatvorenoj
terasi s koje pogled puca na Zagreb i Medvedgrad, nikako ne zaboravite naručiti kremšnite.
Lagana pjena od čistih jaja i hrskave korice koje
svježa krema nije raskvasila – kušati kremšnite
kod Puntijarke nikako nemojte propustiti.
Teško je bilo oprostiti se od domaćice i blagoglagoljivog konobara koji se vrtio oko nas brinući da nam što ne bi nedostajalo. Tako je pala
odluka svakako se vratiti, prvom prigodom kada
će na neku feštu trebati zvati društvo ili dovesti
gosta željnog kušati domaća jela.
„Može biti i svadba“, šali se Karmen Puntijar.
Najveća sala smještena je na strani s koje, kroz
staklene stijene, puca veličanstveni pogled. Tu
je i parking za 50 vozila, dječje igralište, a treba li
vam više informacija pronađite ih na web stranici
www.puntijarka.com. �
Ugostitelji obrtnici,
postali smo vlasnici prostora
doma ugostitelja
zahvaljujući vašem
trudu i odricanju
u proteklih 10 godina.
dođite i koristite ga!
Udruženje ugostitelja Zagreb, Radauševa 3, 10000 Zagreb
tel/fax: 01/ 236 02 02, 01/ 236 02 03
e-mail: [email protected], web: www.zg-ugostitelj.hr
Javite nam se i putem Facebooka:
zgugost
Novi Vito. Samo za prave igrače.
S prednjim, stražnjim ili pogonom na sva četiri kotača.
A Daimler Brand
Novi Vito odgovara na sve izazove i vodi Vas baš do svakog zacrtanog cilja.
Izuzetno niska potrošnja od 5,7 l/100 km, potpuno pocinčana karoserija i inovativni
sigurnosni sustavi čine ga gospodarom svih putova.
Više na www.mercedes-benz.hr/vito
Navedena potrošnja odnosi se na novi Vito 116 CDI sa BlueEFFICIENCY paketom i
ručnim mjenjačem. Potrošnja goriva: gradska vožnja/otvorena cesta/prosjek:
8,8-6,4/5,8-5,0/6,8-5,7 l/100 km. Prosječna emisija CO₂: 179-149 g/km.
STAR IMPORT, generalni distributer Daimlera AG za Hrvatsku, Ovlašteni partneri: EMIL FREY AUTO CENTAR Zagreb, Kovinska 5, 01/43 56 666,
AUTO GAŠPARIĆ Velika Gorica, Velikogorička 19a, 01/63 79 318, AUTOMOBILI ŠKOJO Osijek, Ulica borova 1, 031/22 00 10,
JOLLY AUTOline PSC Split - Dugopolje, Put Bana 24, 021/59 90 00, JOLLY AUTOline PSC Zadar, Ulica 84. gardijske bojne HV Termiti 22, 023/23 31 00

Čestit Božić i sretna nova 2013. godina!

i nisu guske u magli! - Udruženje ugostitelja

9. 4. 2010. nema pušenja!

BiH - BHRF

Program uz koji su se sluπatelji mogli opustiti

L1, Erklärung zur ArbeitnehmerInnenveranlagung 2014

POREZNI SUSTAV I UTJECAJ POREZNOG SUSTAVA NA MALO I

PČELARSKI

Novi uvez - Broj 15 V12 final - ZKD – Zagrebačko knjižničarsko društvo

Novosti 03/15

Mail 2 - Sindikat biciklista