NOVI UVEZ
Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva
GODINA X.
ISSN 1845-2434
BROJ 15
LIPANJ 2012.
http://www.zkd.hr
NOVI UVEZ 15
Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva
Godina X.
Lipanj 2012.
Poštovani,
Izdaje:
Zagrebačko knjižničarsko društvo
Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb
Telefon: 4572-344, 4694-326; faks 3882-853
http://www.zkd.hr
Tajnik:
Dino Alujević ([email protected])
Glavna i odgovorna urednica:
Katja Matković Mikulčić
Uredništvo:
Lorenka Bučević-Sanvincenti, Katja Matković
Mikulčić, Elizabeta Rybak-Budić, Tomislav Silić
(grafičko uređenje)
Lektorica:
Božica Dragaš
Sadržaj ovoga broja:
RAZGOVOR S GLAVNOM RAVNATELJICOM
NACIONALNE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U
ZAGREBU, DUNJOM SEITER-ŠVERKO
2
NOVA SF GRADSKA KNJIŽNICA U
SREDIŠTU ZAGREBA-DNEVNI I NOĆNI
BORAVAK METROPOLE
4
DOBAR POČETAK-KNJIŽNICA! KAKO JE
OSNOVANA KNJIŽNICA U KOMIŽI
5
DVADESET PETA GODIŠNJICA KNJIŽNICE
NOVI ZAGREB I ČETVRT STOLJEĆA
NOVOZAGREBAČKE MREŽE
12
HRVATSKI ARHIV WEBA-PREGLED
NOVOSTI
15
SURADNJA DJEČJIH KNJIŽNIČARA I
RODITELJA-PRIKAZ STRUČNOG SKUPA
17
“PRIPREMA, POZOR... KAZALIŠTE!”
20
NOĆ KNJIGE U KNJIŽNICI
VLADIMIRA NAZORA
22
RADIOKOMEDIJA “KNJIŽNIČARENJE I
KNJIŽNIČARSKO PRIGOVARANJE”
23
DRUGI FESTIVAL HRVATSKIH
DIGITALIZACIJSKIH PROJEKATA
24
NOVOSTI IZ HRVATSKOGA
ČITATELJSKOG DRUŠTVA
25
PIŠEM TI PISMO-NATJEČAJ ZA NAJ PISMO
U GRADSKOJ KNJIŽNICI VELIKA GORICA
28
DESET GODINA HRVATSKO-RUSKE
KULTURNE SURADNJE U KNJIŽNICI
TINA UJEVIĆA
29
GODIŠNJA KONFERENCIJA
EBLIDA-NAPLE 2012., KOPENHAGEN,
DANSKA
31
Dok ispisujem retke za uvodnik Novog uveza bliži se
kraju moj dvogodišnji mandat predsjednice Zagrebačkoga knjižničarskog društva. U tom razdoblju, zajedno sa
suradnicima, uredila sam četiri broja Novog uveza, dakako sve na volonterskoj osnovi, pa ovim putem zahvaljujem svima na nesebičnom trudu i radu.
Ovaj broj započinjemo razgovorom s glavnom
ravnateljicom Nacionalne i sveučilišne knjižnice Dunjom
Seiter – Šverko, prvom urednicom Novog uveza. Zatim
slijedi informacija o kampanji koja je u tijeku, za novu
zgradu Gradske knjižnice u Zagrebu koja bi trebala biti
središnja knjižnica najveće mreže narodnih knjižnica u
Hrvatskoj.
Da nije lako osnovati novu knjižnicu na udaljenom
otoku svjedoči nam prilog o otvaranju knjižnice u Komiži na Visu koji je napisala nekadašnja knjižničarka u Komiži a danas djelatnica KGZ-a. Uvrstila sam ga jer se u
njemu spominju imena osoba koje će ostati trajno zapamćene u knjižničarstvu jer su dale veliki doprinos njegovu
razvoju. Prilog o dvadeset petoj godišnjici knjižnice Novi
Zagreb i knjižničnoj mreži od šest knjižnica govori o
kvaliteti života koju su prostorima Novog Zagreba dali
knjižničari svojim stručnim i nesebičnim radom. Prilog o
obilježavanju dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice
naglasak je stavio na nova web sučelja - projekt Hrvatski
arhiv weba. NSK je bio organizator Drugog festivala
hrvatskih digitalizacijskih projekata o čemu govori drugi
prilog. Bogata i raznolika djelatnost u narodnim knjižnicama prikazana je kroz priloge o stručnom skupu pod
nazivom Suradnja dječjih knjižničara i roditelja (KGZ–
Knjižnica Medveščak), o kazalištu u knjižnici (KGZKnjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića), radiokomediji
„Knjižničarenje i knjižnično prigovaranje“ (KGZ–
Knjižnica Vladimira Nazora), o Noći knjige (KGZ–
Knjižnica Vladimira Nazora), natječaju Pišem ti pismo
(Gradska knjižnica Velika Gorica) te o rusko-hrvatskim
kulturnim vezama (KGZ-Knjižnica Tina Ujevića). U
ovom broju se nalazi i zanimljiv prilog o novostima iz
Hrvatskoga čitateljskog društva. Prilog s dvadesete godišnje konferencije EBLIDA - NAPLE na kojoj je prisustvovala kolegica iz KGZ-a govori o važnosti praćenja
dinamičnih zbivanja na europskoj knjižničarskoj sceni.
Okrugli stol pod nazivom Koja je budućnost knjižnica,
pisaca, nakladnika i knjižara u okruženju novih medija?
i pred nas stavlja traganje za odgovorima na to pitanje.
To će biti materijali za neke nove brojeve Novog uveza i
novu uredničku ekipu kojoj želim puno žara i novih ideja, uz srdačan pozdrav
Katja Matković Mikulčić
NOVI UVEZ - STRANICA 1
RAZGOVOR S GLAVNOM RAVNATELJICOM NACIONALNE I SVEUČILIŠNE
KNJIŽNICE U ZAGREBU DUNJOM SEITER – ŠVERKO,
PRVOM UREDNICOM NOVOG UVEZA
Godine 2003. inicirali ste pokretanje Novog uveza, glasila Zagrebačkog
knjižničarskog društva i bili ste njegova
prva urednica. Koja je uloga strukovnih
glasila danas?
Kako je uloga strukovnih udruga promicanje važnosti i vrijednosti, bolje pozicioniranje i vidljivost te doprinos samosvjesnosti određene struke, tako i strukovno glasilo smatram jednim od alata kojima se tako postavljeni ciljevi ostvaruju. Novi uvez
je nastao iz potrebe da Zagrebačko knjižničarsko društvo i njegov rad bude vidljiviji
članstvu, ali i sa snažnom željom da se glasilom dodatno motivira članstvo na aktivniji doprinos Društvu. Nastao je i kao rezultat moga nemirenja s čestim pitanjem:
„A što ja to imam od ZKD-a?“ Ta pozicija
neaktivnosti, ali i nezadovoljstva, doista ne
pridonosi ni razvoju ni položaju knjižničarstva u širem društvenom kontekstu. Ako
knjižničari ne pridonose položaju struke, za
njih to doista neće činiti nitko. Veseli me
što Novi uvez svih ovih godina sustavno
promiče upravo te pozitivne vrijednosti,
izvještava, otvara pitanja znanja i vještina
u knjižničarstvu. Stoga, svaka urednica kao
i svi članovi uredništva, tijekom ovih deset
godina, zaslužuje zahvalnost i poštovanje
svih članova Zagrebačkog knjižničarskog
društva.
Što je knjižnica danas a što će ona
biti u budućnosti?
Još se uvijek krećemo u okvirima
hibridne knjižnice, dakle svjesni smo da uz
analognu prikupljamo, čuvamo, dajemo na
korištenje ali i stvaramo digitalnu građu,
osiguravamo pristup, osiguravamo zaštitu.
Kao što se krećemo oko centralnih osi
knjižničarstva danas: građa, korisnici, posudba, pretpostavka je da ćemo to činiti i u
budućnosti. Pri tome, mijenjat će se mediji
na kojima će se građa nalaziti, mijenjat će
se načini komunikacije, mijenjat će se oblik knjižnice u fizičkom ali i u virtualnom
svijetu. Svjedočimo snažnom prelasku iz
materijalne kulture u medijsku pri čemu
knjižnice ne mogu biti osamljeni otoci. Budućnost će sigurno otvarati pitanje sadržaja
dok će nam forme biti manje važne. Predviđam kako će tematske knjižice sve više
osvajati prostore knjižničarstva, bez obzira
na to u kojem obliku one postojale. Na taj
način knjižničarstvo će biti usmjerenije i
specijaliziranje.
Kakav je položaj hrvatskog knjižničarstva danas u usporedbi sa zemljama Europske unije, u koju ulazimo
2013. godine?
Hrvatsko je knjižničarstvo odavno
savladalo i odavno provodi najznačajnije
procese knjižničarstva a u nekim programima i prednjači ako ga uspoređujemo sa
knjižničarstvom zemalja Europske unije.
Svakako tome pridonosi dugi niz godina
akademskog obrazovanja u području knjižničarstva, u području informacijskokomunikacijskih znanosti. Nezaobilazni su
i danas već kultni seminari (spomenut ću
samo AKM, LIDA-u, u novije vrijeme
Savjetovanje za narodne knjižnice, Festival
digitalizacijskih projekata…). Upravo brojnost stručnih skupova u Hrvatskoj i sudjelovanje na onima najbitnijima u svjetskom
knjižničarstvu ojačali su hrvatsko knjižničarstvo kako u razmjeni ideja i znanja s
kolegama iz europskog knjižničarstva tako
i u provedbi teorijskog znanja u svakodnevni strukovni rad naših knjižnica.
Na mjesto glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice došli ste
iz Ministarstva kulture Republike Hr-
NOVI UVEZ - STRANICA 2
vatske gdje ste bili načelnica Odjela za
digitalizaciju knjižnične, arhivske i muzejske građe. Prije toga radili ste u knjižničarstvu i imate široki pregled na struku. Po vašem mišljenju, koji bi prioriteti
trebali biti u pravcu razvoja knjižničarstva u Hrvatskoj?
nomsku situaciju prevladati. Koristimo se i
iskustvima kolega iz Europske unije. Kao
što općenito vrijedi za kulturu i znanost,
društva koja prepoznaju njihovo značenje i
ojačavaju sredstva za njihovu provedbu,
društva su koja snažno napreduju i koja su
predvodnici općeg rasta.
Svakako je nužnost određivanje strategija određenih vrsta knjižnica ali i strategija određenih procesa u knjižničarstvu
kako bismo ih zaokružili u strategiju hrvatskoga knjižničarstva. Nastavno na matičnu ulogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu mi smo započeli i postavili
na naše web stranice osnovna polazišta
strategija za visokoškolske, za specijalne
knjižnice…uskoro ćemo postaviti i strateška polazišta za narodne, za školske knjižnice. Očekujemo široku raspravu a potom i
izradu strategija u suglasju sa zainteresiranim kolegama i kolegicama. Upravo je suglasje i suradnja onaj element kojim je
unutar knjižničarske i šire knjižnične zajednice moguće ovu zanimljivu, izazovnu i
važnu struku dodatno ojačati. S pozicija o
kojima govorite, s doista širokom vizurom,
izražavam svoje duboko poštovanje prema
svima koji su na bilo koji način povezani s
knjižničarstvom. Ljudi čine struku, a knjižničari su, u najvećoj mjeri, entuzijasti, ponekad i avanturisti, promicatelji općeg dobra, široko otvoreni javnosti.
Koja je uloga regionalnih knjižničarskih društava? Što možete poručiti
članovima Zagrebačkoga knjižničarskog
društva, najvećega strukovnog udruženja?
Koji su preduvjeti unapređenja
knjižničarske djelatnosti, odnosno pozicioniranje djelatnosti u širem društvenom kontekstu?
Kreativnost, motiviranost, neprekidna želja da se dodatno i trajno educira preduvjeti su na osobnoj razini. Naravno da
rukovodstva knjižnica imaju ulogu da potiču, da nagrađuju. Pitanja koja još uvijek
nisu na društvenoj razini riješena, pitanja
su financiranja. Dijelimo sudbinu, nismo
naravno sretni kako padaju proračuni za
knjižnice, ali pokušavamo negativnu eko-
Strukovne udruge 16. stoljeća, doduše one koje su okupljale obrtnike toga vremena, nazivale su se cehovima. Ne samo
što su tako okupljeni obrtnici razmjenjivali
znanja i vještine potrebne za praktični rad,
već su i najvažnijim predmetom određenog
ceha smatrane cehovske škrinje u koje su
se spremali dokumenti, novac, i sve ostalo
važno za rad ceha.
Članstvu Zagrebačkog knjižničarskog društva želim punu škrinju i dokumenata i novaca ali i novih ideja, jače povezanosti i zajedničkih projekata. ZKD je najveće udruženje knjižničara i njegovi su članovi, u najvećoj mjeri, oni koji aktivno rade i u Hrvatskom knjižničarskom društvu.
Ali svako regionalno društvo treba čuvati
memoriju i svojih bivših članova, zaslužnih promicatelja knjižničarstva i kao znanosti i kao struke te uvijek biti okrenuto i
onima koji tek dolaze u redove udruge. Regionalno društvo razvija i alate kojim ojačava poziciju u određenoj lokalnoj tj. županijskoj sredini. Bilo bi važno provoditi
zajedničke programe s drugim udrugama u
kulturi i znanosti određene sredine, istovremeno unapređujući sredinu u kojoj djeluje
kao i poziciju svojih članova.
Razgovor vodila Katja Matković Mikulčić,
predsjednica Zagrebačkoga knjižničarskog
društva i urednica Novog uveza.
NOVI UVEZ - STRANICA 3
NOVA SF GRADSKA KNJIŽNICA U SREDIŠTU ZAGREBA
Dnevni i noćni boravak Metropole
Kampanjom za novu Gradsku knjižnicu u središtu Zagreba pridružujemo se kampanji
Hrvatskoga knjižničarskog društva Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu
Nova Gradska knjižnica, središnja
knjižnica najveće mreže narodnih knjižnica u Hrvatskoj – Knjižnica grada Zagreba, jedan je od simbola grada Zagreba. S
jedne strane ističe pripadnost kulturnoj i
povijesnoj baštini Zagreba, a s druge strane pripadnost sadašnjemu modernom vremenu. Ona obogaćuje kulturni, obrazovni
i društveni život Zagrepčana, potvrđuje
identitet Zagreba kao europske metropole
i grada kulture te prinosi društvenome,
kulturnom i umjetničkom razvoju grada.
Dobrom organizacijom, bogatim
knjižničnim zbirkama, mrežno dostupnim
informacijama i građom, Gradska knjižnica osigurava slobodan pristup informacijama ne samo građanima Zagreba, nego i
Hrvatske i inozemstva. Ona širom otvara
vrata svim stanovnicima Zagreba, neovisno o njihovoj dobi, spolu, obrazovanju,
narodnosti, jeziku, društvenom statusu ili
psihofizičkim sposobnostima, kao i privremenim stanovnicima i turistima. Visokoprofesionalan rad njezinih djelatnika
osigurava najvišu razinu usluga za korisnike što potvrđuje ne samo količina i kvaliteta stručnih, organizacijskih i programskih dostignuća, nego i brojne inicijative i
novine koje se svakodnevno uvode.
Razvoj zbirki i knjižnične građe u
proteklih stotinjak godina, stalne inovacije i poticanje razvoja novih službi i usluga za korisnike te svekoliko ulaganje u
znanje i suradnju među knjižnicama,
omogućuju brze prilagodbe i osiguravaju
uspješno djelovanje knjižnice ne samo
danas nego i u budućnosti.
Tekst preuzet iz promidžbene
knjižice KGZ-a
NOVI UVEZ - STRANICA 4
DOBAR POČETAK - KNJIŽNICA!
Kako je osnovana knjižnica u Komiži
Irma Kovačić ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Savski gaj
Ovako je počelo – elaboratom:
GRAD KOMIŽA: GRADSKA KNJIŽNICA
- u osnivanju!
Splitsko-dalmatinska županija
PISMO POTPORE
ŽUPANIJSKE MATIČNE SLUŽBE
Grad Komiža ima oko 2.300 stanovnika i prema važećim propisima treba
imati gradsku narodnu knjižnicu kao samostalnu ustanovu u kulturi, koja organizacijski može biti u sastavu i neke druge
ustanove, ali samo do trenutka njezina
osamostaljenja.
Gradska narodna knjižnica od posebnog je društvenog interesa. Ona nabavlja, stručno obrađuje, čuva i daje na korištenje knjižničnu građu. Svojom djelatnošću služi poticanju i širenju općeg obrazovanja, informiranja te zadovoljavanja kulturnih potreba stanovništva.
Kao kulturno središte svojega grada, narodna knjižnica u svojim prostorima ili izvan njih okuplja različite strukture građana s različitim kulturnim interesima i potrebama kako bi ih upoznala s
prošlim i sadašnjim dostignućima ljudskoga znanja i kulture uopće, a posebno
svog užeg zavičaja.
Njegovanje zavičajnosti i prikupljanje, obrađivanje i čuvanje te davanje na
korištenje upravo ove građe jedna je od
važnih zadaća knjižnice.
Različitim oblicima djelovanja, počevši od rada s predškolskom djecom te s
osnovnoškolskom i srednjoškolskom populacijom, zatim s drugim dobnim skupinama, gradska knjižnica potiče širenje
knjige i podiže obrazovnu, obavijesnu i
općekulturnu razinu stanovništva.
Posebnost naših otočkih i priobalnih knjižnica jest i u tome što su one u
turističkim mjestima u mogućnosti na
najneposredniji način prezentirati brojnim
domaćim i inozemnim turistima dio bogate hrvatske, osobito otočke kulturne i
pisane baštine. Organiziranjem književnih večeri, promocija knjiga, predavanja,
izložbi te sudjelovanjem u svim kulturnim događanjima u mjestu i na otoku,
knjižnica se pojavljuje kao prepoznatljiv i
nezaobilazan činilac kulturne ponude.
Osnivanje i ustroj knjižnice
Zakonom o ustanovama (NN,76/93), Zakonom o bibliotečnoj djelatnosti (NN,
25/73), Standardima za rad narodnih knjižnica u SR Hrvatskoj, Zakonom o upravljanju ustanovama u kulturi i zaštiti spomenika kulture (NN, br. 96/93) uređena
su pitanja u svezi s osnivanjem i ustrojem
narodnih knjižnica.
Narodne se knjižnice, pa je tako planirano i za onu u Komiži, sufinanciraju iz
nekoliko izvora:
- osnivač osigurava sredstva za redovnu
djelatnost
- županijskim proračunom planiraju se
sredstva za interventne potrebe te za izuzetne potrebe programa i nabavke knjižničkog fonda
- Ministarstvo kulture RH putem
"Programa javnih potreba u kulturi" sufinancira nabavku knjižne građe, osigurava
prioritetno uređenje i opremu knjižnica te
njihovu informatizaciju
- iz redovne djelatnosti knjižnice
- od sponzora, donatora i iz drugih izvora.
NOVI UVEZ - STRANICA 5
Prostor
Osnivač je dužan osigurati prostor za rad
knjižnice. Knjižnica treba biti smještena
u središtu mjesta. Prema "Standardima..."
- optimalni prostor za knjižnicu u Komiži
bio bi 120 m2. U tom bi se prostoru smjestili odjeli za djecu i odrasle, čitaonica te
dnevni tisak i zavičajna zbirka.
Oprema
Oprema knjižničnog prostora mora biti
tipska i funkcionalna.
Fond
Knjižnični fond čine knjige, novine, AVgrađa, zavičajne zbirke. Početni bi fond
trebao biti oko 5.000 - 6.000 knjiga, ali
knjižnica može započeti s radom i s manjim knjižničnim fondom. Knjižnica mora biti pretplaćena na najmanje 3 naslova
dnevnih novina te na 3-5 naslova periodike.
Stručni djelatnici
Knjižnica mora na puno radno vrijeme
uposliti jednog djelatnika s visokom stručnom spremom koji ima odgovarajuće
knjižničarsko obrazovanje. Osoba koja bi
eventualno radila s pola radnog vremena
ili imala samo srednju stručnu spremu ne
bi mogla udovoljiti svim suvremenim porebama moderne knjižnice (bilo zbog nedovoljna obrazovanja bilo zbog nedostatka vremena). Knjižnica bi za korisnike
trebala biti otvorena 20-30 sati tjedno.
Županijska Matična služba Gradske
knjižnice Marka Marulića iz Splita bit
će stalno na pomoći te će pomagati
stručnim savjetima i uputama u rad i
zalagati se za formiranje gradske knjižnice u Komiži.
U Splitu, listopada 1996.
Voditeljica Županijske matične službe
Vesna Mihanović, prof.
PODUZETE AKCIJE
OD IDEJE PREMA OSTVARENJU
Od listopada 1997. do travnja 1998.
Rukovodili smo se vještinama i znanjima struke. Slušali smo glas struke iz
“Marulića” u Splitu. Slušali smo savjete. Uživali u nastajanju jednoga prekrasnog projekta knjižnice.
1. Grad Komiža pronalazi prostor za buduću knjižnicu, čiji je isključivi vlasnik
Grad; prostor se nalazi u zgradi Spomendoma gdje je smještena i uprava Grada te
drugi prostori namijenjeni kulturi - kinodvorana, Galerija Boris Mardešić i dr.;
prostor predviđen za buduću knjižnicu
ima oko 130 m2, a funkcionalno je već
povezan s prostorom Galerije.
2. Donesene su odluke o budućoj namjeni
prostora i naručena je izradba idejnog
projekta.
3. Učinjen je idejni projekt te s ostalom
dokumentacijom upućen Ministarstvu
kulture RH na "Natječaj za sufinanciranje
javnih kulturnih djelatnosti u 1998. godini"; isti je projekt te poseban financijski
plan upućen i Županiji splitsko- dalmatinskoj radi sufinanciranja projekta opremanja buduće knjižnice.
4. Od Županijske matične službe za narodne knjižnice zatražena je i ostvarena
stručna valorizacija planiranog prostora
kao i samog idejnog projekta koji je tom
prilikom doživio neophodne funkcionalne
izmjene.
5. Zatražena je i dobivena javna potpora
prijedlogu za otvorenje gradske knjižnice
u Komiži od strane javnih kulturnih djelatnika te pojedinih kulturnih nacionalnih
institucija Republike Hrvatske.
6. Ministarstvo kulture RH odobrava
sredstva za nabavku inicijalnog knjižnog
fonda još u tijeku 1997. godine te je tako
nabavljeno prvih 300 naslova novih knjiga.
NOVI UVEZ - STRANICA 6
7. Sredstvima iz gradskoga proračuna
Komiže nabavljeno je 50-tak naslova novih knjiga.
8. Ministarstvo kulture RH odobrava projekt otvorenja knjižnice u Komiži te financijska sredstva za građevinske radove
radi uređenja prostora buduće knjižnice.
9. Ministarstvo kulture omogućuje nabavku daljnjih 200-tinjak naslova novih knjiga.
10. Pripremljeni su normativni akti za
ustanovu u kulturi koja će u početku nositi naziv "Gradska knjižnica Komiža - u
osnivanju".
11. Poslan je poziv (zamolba) javnim kulturnim djelatnicima kao i ustanovama u
Hrvatskoj za pripomoć u nabavci osnovnog knjižnog i knjižničnog fonda za buduću knjižnicu.
12. U tijeku ožujka 1998. pristupa se građevinskim radovima tj. uređenju buduće
knjižnice.
13. Ovaj stručni prijedlog također je dio
priprema za osnivanje buduće knjižnice u
Komiži.
14. Na Svetega Mikulu, 6. prosinca 1998.
godine svečano je otvorena Gradska knjižnica Komiža.
15. Raspisuje se natječaj za zaposlenje
prvoga profesionalnog djelatnika Gradske
knjižnice Komiža.
Komiža, 6. lipnja 1997.
Ministarstvo kulture
ZAGREB
Kneza Mislava 18
Prijava na Natječaj Ministarstva kulture
za predlaganje programa javnih potreba u
kulturi u RH za investiciju u uređenje i
opremu Gradske knjižnice Komiža
(priloženo: projekt uređenja, troškovnik
za investiciju, troškovnik za opremu prostora); 10. 11. 1997.
Štovani!
Grad Komiža prvi se put javlja na Natječaj Ministarstva kulture s prijedlogom
(zahtjevom) za pomoć u investiciji za
uređenje prostora za buduću Gradsku
knjižnicu. Kako su dosadašnji prijedlozi i
razmišljanja bili vezani za prostore kojih
Grad nije bio vlasnik, do sada se nije moglo naći odgovarajuće kvalitetno i trajno
rješenje. Prijedlogom kojega ovaj put dostavljamo, taj smo problem u potpunosti
uklonili ¸jer riječ je o prostoru u sastavu
zgrade Grada Komiže tj. o prostoru kojega je Grad isključivi vlasnik. Ponuđeni
projekt koji predviđa uređenje prostora A
- Knjižnice i prostora B - cjelovitog kulturnog centra predstavlja vrlo kvalitetno
rješenje za odvijanje raznovrsnih kulturnih djelatnosti u ovome gradu te za okupljanje djece i mladeži oko zanimljivih
kulturnih i odgojnih programa. Ovome
mjestu takav je prostor potreban kao
"kruh nasušni". Može li se još uopće u
Hrvatskoj zamisliti grad bez mogućnosti
posudbe knjige? Građani Komiže, osobito školarci (osnovnoškolci, gimnazijalci,
učenici srednje strukovne škole) - za sada
su primorani tu osnovnu kulturnu potrebu
ispunjavati u 2 sata plovidbe udaljenom
Splitu. Izolaciji otoka time dodatno doprinosi i posvemašnja kulturna izolacija.
Smatramo da je knjižnica (kulturni dom)
u Komiži - civilizacijski minimum, jedna
od najvažnijih pretpostavki o(p)stanka u
NOVI UVEZ - STRANICA 7
ovome mjestu - mjestu koje, na sreću,
nije bilo razoreno u Domovinskome ratu,
ali koje je kulturološki i demografski razarano desetljećima. Da je nekoliko desetaka puta više Komižana izvan Hrvatske
(u zemljama Amerike, Australije, Afrike,
New Zelanda itd.) nego u Komiži¸ to je
već općepoznati podatak. No, stanje će i
dalje ostajati kao što je i bilo ne bude li
budućnosti ovdje - usred hrvatskog Jadrana. Svjesni važnosti i prioriteta u kulturi u
cijeloj nam, osobito razorenoj, domovini
- vjerujemo da se ova investicija može
smatrati realnom, ne preskupom, ali i neophodnom. Spremni smo uložiti sve napore da grad Komiža dobije svoju knjižnicu te da ona dogodine služi našim građanima i svim svojim korisnicima kao
prostor življenja bez kojega se više Komiža neće moći ni zamisliti. U toj namjeri
Grad je do sada financirao i izradu idejno
-izvedbenog projekta kojega vam šaljemo
na Natječaj.
Zahvaljujući unaprijed na financijskoj
potpori, srdačno vas pozdravljamo.
U privitku dostavljamo:
1. projekt - puni naziv
2. troškovnik za investiciju
3. troškovnik za opremu prostora
4. upitnik - obrazac Ministarstva
Član Poglavarstva grada Komiže
Irma Kovačić
Gradonačelnik Grada Komiže
Vice Mardešić
Ranko Marinković
ZAGREB, 10000
Visoka 18
Komiža, 7. lipnja 1997.
Poštovani i dragi šjor Ranko!
Nadamo se da se nećete naljutiti na
ovaj prisniji ton jednoga, zapravo, službenoga pisma¸ što Vam ga upućuju "Vaši"
Komižani. Kao čovjeku od najvećega ugleda i poštovanja u Republici Hrvatskoj,
kao čovjeku od pera i knjige, vjerujemo
da Vam neće teško pasti naša zamolba da
pomognete u jednom projektu kojega
smo se, eto, konačno - prihvatili! Generacije su Komižana (pa i Vaša) stasale iz
ove sredine - upućene uvijek na knjigu
što se mogla nabaviti tek odande
"prijeko" - iz Splita ili još i dalje. Djeluje
gotovo kao anakronizam na početku 21.
stoljeća boriti se za "običnu" - dostupnu
knjigu - koja se može posuditi, opipati,
pročitati. Eto, za takvom knjigom posižemo šaljući u Ministarstvo kulture u Zagreb naš zahtjev za pomoći oko uređenja
gradske knjižnice u Komiži. Pronašli smo
prostor koji je u vlasništvu Grada (nitko
ga ne može otuđiti), platili smo projekt za
uređenje prostora (bez čega ne bismo ni
mogli ništa započeti), već smo dobili nešto novaca i krećemo u kupovinu tzv.
"inicijalnog" knjižnog fonda, proširit ćemo djelatnost knjižnice i na druge kulturne sadržaje (nadamo se i Vašoj posjeti
kao dragoga, dobrodošloga gosta). Javili
smo se na Natječaj Ministarstva kulture
(gospodinu Biškupiću i suradnicima) za
1998. godinu da nam odobre novac za
investiciju u uređenje postojećeg prostora. Sve smo pripreme obavili. Učinit ćemo sve da Komiža dobije svoju gradsku
knjižnicu.
Vi ćete bolje nego itko razumijeti do čega
nam je stalo kad se zalažemo za knjižnicu
- stalo nam je do o(p)stanka - ovdje - na
NOVI UVEZ - STRANICA 8
ovoj maloj "piknji nasrid mora", bez obzira na sve vjetrove koji pušu i puhat će
oduvijek i zauvijek. Vi ćete bolje nego
itko razumijeti i sljepilo grada u kojemu
ne postoji izlog s knjigom. Također i to
da je sljepilo te vrste prijelazna bolest i da
najčešće napada ljude. Možemo li još pomoći ovoj mladosti što s pravom očekuje
blagovanje civilizacije (knjige - duha)
koje joj po pravdi pripada, pomoći ćemo!
S tom idejom i nakanom - obratili smo
Vam se ovim pismom - da - budete li u
prilici - učinite gestu dobre volje za Komižane i kažete riječ potpore ovome našem nastojanju - tamo gdje će ta riječ naći
plodnoga tla.
Hvala!
U ime Komiže
Irma Kovačić
Knjižnica u Komiži
Godine 1998. knjižnica u Komiži
bila je najmlađa knjižnica u Republici
Hrvatskoj. Otvorena je na Dan grada Komiže - 6. prosinca 1998. godine. Tada je
dobila ime Gradska knjižnica Komiža, da
bi, nakon smrti Ranka Marinkovića, godine 2001., dobila ime najvećega sina otoka
Visa i barda hrvatske književnosti te dramaturgije – Gradska knjižnica Ranka Marinkovića Komiža.
S obzirom na moj privatni i profesionalni životni put bilo je sasvim logično
da se prihvatim zadatka osnivanja knjižnice u Komiži. Profesionalno, radeći u
javnoj upravi i u stručnim poslovima kulture u Ministarstvu kulture RH u Zagrebu
bila sam u neposrednu doticaju s mnoštvom relevantnih podataka i informacija u
kulturi u Republici Hrvatskoj. Tako sam
znala da je Komiža jedan od posljednjih
gradova u RH koji još nema knjižnicu, a
također sam imala i dostupne podatke o
postavljenim standardima u bibliotečnoj
djelatnosti koji su predviđali da do konca
stoljeća u Hrvatskoj ne bude ni jedne općine bez javne narodne ili gradske knjižnice. Privatno, bila sam komiška nevjesta
dugi niz godina, o povijesti, kulturi, govoru, potrebama i dosezima te značenju
otoka u dugoj hrvatskoj povijesti Visa
znala sam izuzetno mnogo budući da sam
sudjelovala u raznim projektima koji su
nastojali podizati kulturnu, pa i gospodarsku razinu otočkih stanovnika. Na koncu,
kad sam iz privatnih razloga napustila
posao u Ministarstvu kulture RH i trajno
preselila u Komižu, vrlo brzo sam postala
nestranački kandidat pa zatim i član Poglavarstva grada Komiže, zadužen za kulturu. Na toj funkciji imala sam otvorene
ruke za sve potrebne radnje da bih inicirala i “gurala” osnivanje knjižnice u Gradu.
Pri tome imala sam otvorenu potporu većine članova Poglavarstva pa i članova
Gradskog vijeća, a osobito su me u tome
pomagali i podržavali gradonačelnik grada Komiže, g. Vicko Mardešić te gradski
vijećnik, g. Ivan Vitaljić zvani Crni.
Intenzivne pripreme za osnivanje
gradske knjižnice poduzelo je Poglavarstvo grada Komiže sredinom godine
1997., kada je donesena odluka o namjeni
prostora za gradsku knjižnicu u okviru
zgrade gdje je administrativno sjedište
gradske uprave, no ujedno i prostorije
kulturnih sadržaja - kina, galerije "Boris
Mardešić", glazbenih radionica te drugih.
Intenzivna animacijska aktivnost oko prikupljanja sredstava za uređenje prostora
knjižnice bila je usmjerena k Ministarstvu
NOVI UVEZ - STRANICA 9
kulture RH, posebno gospodinu mr. Boži
Biškupiću, bez čijega zalaganja do danas
još ne bi bilo komiške knjižnice, zatim
uvaženom Komižaninu - književniku
Ranku Marinkoviću, kao i prema Društvu
hrvatskih književnika - osobno gospodinu
predsjedniku Anti Stamaću.
Dakako da se intenzivno komuniciralo i s upravom Županije splitskodalmatinske - s gospodinom županom, te
s pročelnikom za kulturu, g. mr. Josipom
Filipovićem Grčićem.
Istodobno, Poglavarstvo grada Komiže
kao i Izvršno vijeće svojim su odlukama,
ali i financijskim sredstvima pratili sam
početak aktivnosti na osnivanju gradske
knjižnice. Odnosi se to na natječaj i odabir idejnog te izvedbenog projekta za uređenje knjižničnog prostora, na nabavu
inicijalnog knjižnog fonda, na prikupljanje knjiga i neknjižne građe iz donacija i
ne manje važno – donesena je odluka o
zapošljavanju prvog djelatnika knjižnice
u Komiži na puno radno vrijeme – bio je
to Hose Maria Bepica Martinis, profesor
glazbe.
Posebno ističem izuzetno profesionalan,
ali i prijateljski odnos gđe Vesne Mihanović, voditeljice Matične službe Gradske
knjižnice Marka Marulića u Splitu, bez
čije svesrdne, iskrene i nadasve stručne
pomoći knjižnice u Komiži zasigurno danas ne bi bilo.
A neću zaboraviti ni moju dragu kolegicu
iz Ministarstva kulture koja mi je znala
prišapnuti po koju važnu informaciju –
savjetnicu za knjigu i nakladništvo – gđu
Ankicu Janković. Svoje stručno oko i iskustvo u odabiru knjižničnog namještaja
dragovoljno je ponudila i gđa Anica Grošinić iz Knjižnica grada Zagreba. Njezine
su sugestije i naputci bili dragocjeni. Za
prva računala u knjižnici izborila se također jedna moja kolegica iz Ministarstva –
Maja Šojat Bikić, a potom su uslijedile
donacije komiških iseljenika.
Više nego što imam riječi upotrijebila bih
ih za sve moje kolegice i kolege iz Minis-
tarstva kulture RH od kojih su mnogi,
svatko na svoj način, sudjelovali u ovom
projektu komiške knjižnice! Hvala im
svima!
Iste godine kad je Gradska knjižnica Ranko Marinković Komiža počela raditi puno
radno vrijeme otišla sam u Zagreb.
Ovo je bio moj naknadni doprinos ideji
koju sam sanjala.
Ostvaren je san – osnovana je knjižnica u
Komiži
Prošle su godine…
Od osnutka komiške knjižnice prošlo je
više od deset godina…
Napokon sam odlučila javno objaviti ovaj
rad o nastanku knjižnice u Komiži. Zašto
tako kasno – opet su razlozi privatne naravi; naime napustila sam Komižu i vratila se u Zagreb. Tek sam se tada i osobno
prvi put zaposlila u knjižnici – u najvećoj
zagrebačkoj knjižničnoj ustanovi – u
Knjižnicama grada Zagreba. Po prvi put i
mene je profesionalni put usmjerio na
studiranje knjižnične djelatnosti i na polaganje stručnog ispita iz knjižničarstva.
Trebalo je dosta vrremena da ustalim svoju poziciju u novoj sredini i na novom
poslu. Promijenila sam i gradove i poslove i knjižnice u svojoj desetogodišnjoj
praksi. No odlučila sam se na ovaj čin
shvativši da nas život olako briše sa svoje
NOVI UVEZ - STRANICA 10
pozornice – stvarno, ali i profesionalno te
privatno. U ovih deset godina umro je velikan hrvatske književnosti i dramaturgije,
Višanin kojega smo s velikim pijetetom
pokopali u Komiži - naš voljeni šjor Ranko Marinković. U ovih deset godina čelnu
poziciju u Ministarstvu kulture napustio je
g. mr. Božo Biškupić bez čije naklonosti
kulturi i Komiži teško da bismo se hvalili
knjižnicom. U ovih deset godina moja draga mentorica i desna ruka u pisanju moje
diplomske bibliotečne radnje gđa. Srna
Vuković Mottl otišla je u mirovinu. Zahvaljujem joj na toj desnoj ruci zbog koje smo
postale prijateljice. U mirovinu je otišla i
gđa Anica Grošinić, i sve mislim kako je
takve ljude teško zamijeniti, nadoknaditi
nikada! U mirovinu je netom otišla i Ankica Janković, dugogodišnja moja draga suradnica. Nju će izdavači, knjižari, bibliotekari – nadam se, dugo po dobru pamtiti. Ja
svakako.
Iz političkih razloga u ovih su deset godina
izrotirane pozicije više ljudi koji su sudjelovali u ostvarenju ovoga projekta – g.
Vicka Mardešića, g. Josipa Filipovića Grčića.
U ovih deset godina svoje su profesionalne
i umjetničke pozicije, usudim se to reći,
ojačali gđa Vesna Mihanović i g. Ante Stamać na čemu im čestitam.
U ovih deset godina u Komiži je zaboravljeno tko je radio na osnivanju Gradske
knjižnice “Ranko Marinković”.
Naime, iako sam vlastitom rukom u knjigu
inventara novootvorene knjižnice unijela
broj 1 prve knjige, u knjizi članova mislim
da nisam “osvojila” ni jedno mjesto.
Eto – zato želim od zaborava oteti sve te
drage ljude koji su sanjali čudesan san –
knjižnicu u Komiži!
U Zagrebu, listopada 2011.
DIO DOKUMENATA NASTALIH U
PUSTOLOVINI OSNIVANJA JEDNE
KNJIŽNICE:
Irma Kovačić: Za minimum kulturnog
standarda; Viško ric, Godina III, br.4; prosinac 1986.
Dijana Kukoč: Otvorena čitaonica; Slobodna Dalmacija, Split, 6. prosinca 1998.
Odluke Poglavarstva grada Komiže te ostala prepiska vezana za uređenje i otvorenje
Gradske knjižnice Komiža:
Dopis Županije splitsko-dalmatinske, g.
Josipa Filipovića Grčića o osiguranju
sredstava za gradsku knjižnicu Komiža (2.
9. 1997.)
Odluka o namjeni prostora za gradsku knjižnicu (13. 10. 1997.)
Odluka o osiguranju sredstava iz gradskog
proračuna za sufinanciranje gradske knjižnice Komiža (13. 10. 1997.)
Ugovor o korištenju sredstava Ministarstva
kulture RH za nabavu knjižne i neknjižne
građe (20. 10. 1997.)
Prijava na Natječaj za predlaganje programa javnih potreba u kulturi u RH za investiciju u uređenje i opremu Gradske knjižnice Komiža (priloženo: projekt uređenja
knjižnice, troškovnik za investiciju, troškovnik za opremu prostora); 10. 11. 1997.
Pismo ministru g. mr. Boži Biškupiću (19.
1. 1998.)
Pismo g. Ranku Marinkoviću (21. 1.
1998.)
Pismo Društvu hrvatskih književnika - g.
Anti Stamaću (22. 1. 1998.)
Dopis Županiji splitsko-dalmatinskoj za
financijsku participaciju (13. 2. 1998.)
Zamolba Ministarstvu kulture RH za pomoć u informatizaciji nove knjižnice (27.
3. 1998.)
Pismo gđe Vesne Mihanović Ministarstvu
kulture RH u svezi s Gradskom knjižnicom
Komiža (14. 9. 1998.)
Zamolba Ministarstvu kulture RH za dodatna financijska sredstva (17. 9. 1998.)
Očitovanje u svezi s izgradnjom Gradske
knjižnice u Komiži (29. 9. 1998.)
Dopis
Županije
splitsko-dalmatinske
(pročelnik za kulturu g. Ilija Krišto) da Županija ne može sufinacirati opremu za knjižnicu (20. 11. 1998.)
NOVI UVEZ - STRANICA 11
Izviješće Poglavarstva grada Komiže o
završetku radova na knjižnici te o utrošenim sredstvima (18. 12. 1998.)
Danas:
Gradska knjižnica "Ranko Marinković"
Komiža, 21485 Komiža, Komiških iseljenika 1, www.knjiznice.hr/komiza
e-mail: [email protected]
DVADESET PETA GODIŠNJICA KNJIŽNICE NOVI ZAGREB I
ČETVRT STOLJEĆA NOVOZAGREBAČKE MREŽE
mr. sc. Narcisa Potežica ([email protected])
(Knjižnice grada Zagreba—Knjižnica Novi Zagreb)
Krajem 2011. godine svečano je proslavljena dvadeset peta godišnjica Knjižnice
Novi Zagreb i ujedno četvrt stoljeća novozagrebačke knjižnične mreže, koja djeluje u sastavu Knjižnica grada Zagreba, a
sastoji se od šest knjižnica. Tom prilikom
uz središnju područnu knjižnicu predstavljene su na izložbenim panoima ogranci
te služba nabave i obrade. Svaka od ovih
knjižnica na području Novog Zagreba južno od rijeke Save sa dvadesetak naselja, isto toliko osnovnih škola i dječjih
vrtića, te tri srednje škole – uz osnovnu
zadaću pružanja knjiga i informacija, za
svoje korisnike, predškolce, učenike i odrasle građane, ostvaruje raznovrstan program kulturnih događanja. Na taj način
postaje središte kvartovskog okupljanja, a
često i drugi dom djeci i umirovljenicima.
Povijest i razvoj novozagrebačke
knjižnične mreže
Povijest novozagrebačke knjižnične mreže počinje tako što je nekadašnja Općina
Novi Zagreb osnovala prvu malu knjižnicu 1957. godine u Remetincu, a preseljenjem u naselje Savski gaj ona je dobila
status općinske narodne knjižnice i ime
„Knjižnica Novi Zagreb“.
Knjižnice grada Zagreba godine
1973. otvaraju prvu novu novozagrebačku knjižnicu - u naselju Zapruđe, koja je
osnovana kao podružnica Gradske knjiž-
nice. Ova je knjižnica ustvari osnovana
na inicijativu pjesnika Vjekoslava Majera, koji je stanovao u prekosavskom naselju Zapruđu. Naime, preseljenjem sa zagrebačkoga Gornjeg grada želio je taj, po
mnogim kritičarima „najzagrebačkiji pjesnik“, prenijeti atmosferu „svoje plinske
lanterne“ u ovaj tada sivi prekosavski
prostor. S obzirom na to da je pjesnik
svečano otvorio Knjižnicu u Zapruđu,
poslije njegove smrti 1975. godine ona
dobiva naziv Knjižnica „Vjekoslav Majer“. Tako je to jedinstven slučaj da se
neki književnik zalaže za osnivanje knjižnice, da je osobno otvori te da na kraju
knjižnica nosi njegovo ime.
Važan trenutak za povijest novozagrebačkih knjižnica bio je početak rujna
1979. godine, kada je tadašnji USIZ kulture grada Zagreba za novu središnju
knjižnicu otkupio novi, najveći prostor za
knjižnicu, u naselju Travno. Kako 1980.
godine dolazi do obustave investicija za
društvenu djelatnost, tek se poslije sedam
godina, tj. 23. prosinca 1986., nakon dugog uređenja, otvara ova najveća novozagrebačka knjižnica, u Travnom, i tada ona
postaje središnja općinska knjižnica za
područje Novog Zagreba, a već ranije
osnovane, postojeće manje knjižnice, postaju ogranci.
U međuvremenu općinska Knjižnica Novi Zagreb, po želji stanovnika no-
NOVI UVEZ - STRANICA 12
vog naselja Dugave, osniva 1982. godine
ogranak u istoimenom naselju. Knjižnica
Vjekoslava Majera, povodom tadašnjeg
Dana općine Novi Zagreb, otvara 1984.
godine ogranak Knjižnicu Sloboština, i to
dobivši od tadašnje Mjesne zajednice Sloboština već uređen prostor u novom naselju. Zanimljivo je da je ondje kraće vrijeme, od 1985. do 1986. godine, bila smještena središnja novozagrebačka služba nabave i obrade knjiga, do otvorenja središnjice u Travnom. Godine 1985. dolazi do
integracije (udruživanja) do tada samostalne Knjižnice Novi Zagreb s Knjižnicom
Vjekoslava Majera, odnosno s Knjižnicama grada Zagreba. Iste godine, na Martinje, svečano se otvara preuređena Knjižnica Dugave, a 1986. godine preuređena je i
povodom Dana općine Novi Zagreb svečano otvorena novouređena Knjižnica Savski gaj - tada dobiva novi dječji odjel i čitaonicu. Znači, tek otvaranjem Knjižnice
Novi Zagreb u Travnom 1986. godine počela je funkcionirati novozagrebačka mreža, sa središnjicom u Travnom i sa svojim
ograncima.
U prigradskom naselju Mala Mlaka
1995. godine otvara se mala knjižnica u
zgradi bivše mjesne zajednice, pa uz vatrogasno društvo i lokalnu trgovinu postaje
„srce“ ovog mjesta. Od 2007. godine Knjižnica Mala Mlaka djeluje kao novozagrebački ogranak.
Godine 2004. proširuje se Knjižnica
Dugave dobivši dodatnih 75 m², prostor u
kojem se oprema novi odjel za djecu i
mladež i odjel audiovizualne građe, a
2007. godine dobivaju Knjižnice grada
Zagreba novi prostor od 150 m² u Sloboštini u Zahradnikovoj ulici. Dotadašnja
knjižnica iz Varićakove ulice seli se na
novu lokaciju u istoimenom naselju, a tada
prvi put jednu novozagrebačku knjižnicu
svečano otvara zagrebački gradonačelnik.
Sljedeće godine u prostor bivše knjižnice
u Varićakovoj ulici iz središnjice u Travnom preseljava se novozagrebačka služba
nabave i obrade, zbog dotadašnjeg skučenog i neadekvatnog prostora. Na kraju treba napomenuti da se još 1988. godine osniva stacionar knjiga s 3.000 svezaka u
tadašnjem Domu umirovljenika u Islandskoj ulici (sada Dom za starije i nemoćne osobe „Sv. Ana“), a akcija „Posjet
knjižnici doma“ uspješno i kontinuirano
provodi se već više od 23 godine.
Stanje novozagrebačke
knjižnične mreže
Danas u Novom Zagrebu djeluje područna
Knjižnica Novi Zagreb, sa središnjicom Knjižnicom Novi Zagreb u Travnom u
Ulici B. Magovca 15 (veličine 386 m²) i
pet ogranaka: Knjižnica Dugave, Ulica sv.
Mateja 9 (225 m²); Knjižnica Savski gaj,
Nehruov trg 46 (189 m²); Knjižnica Sloboština, Zahradnikova 8 (150 m²); Knjižnica
Vjekoslava Majera, Meštrovićev trg 1G
(120 m²); Knjižnica Mala Mlaka, Malomlačka 91 (40 m²); a šesti je prostor Služba
nabave i obrade knjiga (veličine 100 m²) u
ulici V. Varićaka 8 te stacionar knjiga za
starije i nemoćne osobe u Domu «Sv.
Ana» (bivšem Domu umirovljenika) u Islandskoj ulici 2 u Sopotu. Knjižnica Novi
Zagreb, s više od 193.000 svezaka, posudbom većom od 457.000 jedinice građe te
više od 20.000 članova, suvremena je mreža knjižnica koja pokriva područje novozagrebačkih naselja sa 125.166 stanovnika.
Posebni i specifični programi i projekti
Sve knjižnice imaju odjel za djecu i mlade, kutić za predškolce, referalnu zbirku te
studijsku čitaonicu i čitaonicu za čitanje
dnevnog i tjednog tiska. Treba napomenuti
da su ipak sve knjižnice premale i po veličini ne zadovoljavaju standarde naše knjižničarske struke. Svakodnevno se uviđa
potreba da knjižnice budu veće, i to od
neadekvatnog smještaja knjiga na policama do želje da su veći izložbeni prostori
za galerijsku djelatnost ili jednostavno da
NOVI UVEZ - STRANICA 13
prostor pruži mogućnost organizacije atraktivnih programa. Ipak, u postojećim
knjižnicama niz godina provode se značajni programi prema specifičnosti prostora i
interesu korisnika. Tako se u Knjižnici Novi Zagreb u Travnom od 1988. godine niz
godina provodio tečaj glagoljice (7 godina), koji je prerastao u aktivnosti upoznavanja naše kulturne baštine i glagoljaštva
pod nazivom „Susreti glagoljaša u Travnom“. Česti gosti na tribinama, predstavljanju novih knjiga, predavanjima ili otvorenjima izložbi bili su akademici Eduard
Hercigonja, Josip Bratulić, Stjepan Damjanović, akademkinja Anica Nazor, dr. sc.
Darko Žubrinić, ak. slikar Frano Paro i
mnogi drugi. Od 2004. do 2010. godine, s
obzirom na to da je voditeljica Knjižnice
Novi Zagreb mr. sc. Narcisa Potežica bila
predsjednica Društva prijatelja glagoljice,
postala je knjižnica u Travnom mali centar
glagoljaštva. Posebno je zapažena suradnja
s Gradskom knjižnicom Pula, a uspješni su
bili nastupi Mješovitog pjevačkog zbora
„Bašćina“ Društva prijatelja glagoljice te
tribine s područja glagoljaštva u Mjesecu
hrvatske knjige.
Među prvima u Hrvatskoj provodio
se u knjižnici u Travnom program pod nazivom „Susret i doživljaj u knjižnici“ za
djecu i mlade s posebnim potrebama. Projekt je 2000. i 2001. godine sufinanciralo
Otvoreno društvo (donacija Soroš), pa je
naročito značajna bila suradnja s Centrom
za slijepe i slabovidne „Vinko Beck“ i Udrugom „Ozana“, koja okuplja djecu i mlade s posebnim potrebama. Ova suradnja
traje već više od dvadeset godina, a organizacija književnih susreta i priredbi uvijek
je obostrano zadovoljstvo. U Knjižnici Novi Zagreb u Travnom ostvaruje se već sedmu godinu program „Zamke ovisnosti“, sa
serijom predavanja o štetnosti uporabe droga i drugih ovisnosti kojom su obuhvaćeni
svi učenici viših razreda osnovnih škola s
kojima Knjižnica surađuje.
U najvećem ogranku, Knjižnici Dugave, godinama se provodi program
„Otkrivamo mlade talente“ - talentirani
učenici predstavljaju svoja umijeća, čitaju
što su napisali, plešu, sviraju, glume ili izlažu likovne radove. Često o tome izvještavaju i mediji, ponajviše prilozima u TV
emisijama. Takvih susreta i nastupa bilo je
preko pedeset, a ovaj je program, namijenjen posebno nadarenoj djeci i mladima,
predstavljen i na stručnim skupovima. Uz
to provede se projekti „Cronauti“ (cilj je
promicanje znanja, kulture i ekološke svijesti) i „Ključ do znanja“ (pisanje recenzija
o pročitanim knjigama).
Knjižnica Sloboština već petu godinu
od preseljenja u novi prostor izvanredno
surađuje s Centrom za cerebralnu i dječju
paralizu, a posebno su uspješni pjesnički
susreti za invalide i starije osobe iz Doma
za starije i nemoćne osobe «Sv. Ana».
Knjižnica Savski gaj poznata je po
maštovito i kreativno uređenom prostoru,
kao i po osmišljavanju zanimljivih događanja za učenike (tri osnovne škole u blizini)
i po programima za djecu s posebnim potrebama. Tako još mnogi pamte dolazak u
naselje «prave» Pipi Duge Čarape na konju
ili natjecanja za „naj bajku“. U sklopu
Knjižnice djeluje dramska grupa „Knjižne
gliste“ i kazališna družina „Antuntun“.
Knjižnica Vjekoslava Majera, iako
najmanja, zahvaljujući sjajnoj lokaciji i
izlozima jedna je od knjižnica u kojoj se
mogu postavljati najgledanije izložbe. A
upravo
provođenje
projekta
„Novozagrebački pisci - Novozagrepčani-
NOVI UVEZ - STRANICA 14
ma“ ukazuje na to da postoji i želja pisaca
koji žive u Novom Zagrebu da ova tribina
preraste okvire lokalnih kvartovskih događanja. Knjižnici Novi Zagreb, odnosno u
novozagrebačkim knjižnicama, pamtimo
mnoge poznate goste koji su svojim dolaskom oduševili naše članove i korisnike,
kao što su poznati pisci, akademici i pisci
uspješnica, značajni slikari i poznate ličnosti. Tako su naši gosti bili: Vesna Parun
(izložba slika i tri književna susreta), Dragutin Tadijanović, Tomislav Ladan, Pavao
Pavličić, Miro Gavran, akademik Ante Stamać, Mani Gotovac, Ivan Lacković Croata,
Antun Bauer, Ferdinand Kulmer, akademik
Tonko Maroević i mnogi drugi, a možda bi
lakše bilo reći tko nije bio, nego tko je sve
bio u nekoj od novozagrebačkih knjižnica.
Zato je za dvadeset i peti rođendan Knjižnice Novi Zagreb bilo teško prikazati retrospektivu značajnih događanja i susreta,
predstaviti specifičnosti, raznolikosti i zanimljivosti svake lokacije, svake knjižnice,
središnjice i ogranaka jer je tu utkano više
od četvrt stoljeća velikog entuzijazma,
stručnog rada, kreativnosti i umijeća organizacije te marljivost djelatnika koji su bili
ili jesu zaposleni u knjižnicama Novog Zagreba.
HRVATSKI ARHIV WEBA
Pregled novosti
Ingeborg Rudomino ([email protected])
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Na svečanom obilježavanju dana
Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 22. veljače 2011. godine predstavljeno je novo web sučelje i novi naziv za
projekt Hrvatski arhiv weba. Od 2005.
godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica
u Zagrebu u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu
(Srce) razvija projekt Digitalnog arhiva
hrvatskih mrežnih publikacija (DAMP). S
obzirom na to da knjižnica prema svojoj
zakonskoj obvezi prikupljanja obveznog
primjerka uključuje i mrežne publikacije,
projekt Digitalni arhiv hrvatskih mrežnih
publikacija DAMP pokrenut je s ciljem
uspostave sustava za preuzimanje i arhiviranje obveznog primjerka hrvatskih mrežnih publikacija, a u svrhu trajnog čuvanja i
osiguravanja pristupa građi. U razdoblju
od 2005. do 2010. godine web stranice
DAMP-a bile su dio mrežnog sjedišta
NSK te je naziv projekta sustava za arhiviranje mrežne građe postavljen na mrežne
stranice Knjižnice kao dio njezinih ostalih
usluga. Tijekom pet godina prakse u radu
sustava za arhiviranje mrežne građe te
nekoliko istraživanja korištenja mrežnih
stranica DAMP-a pokazala se potreba za
razvoj novog sučelja i prilagodbe naziva
ove djelatnosti. Utvrđeno je da korisnici
teško pronalaze relevantne informacije o
arhivu kao posljedicu neintuitivnog smještaja stranica o Digitalnom arhivu unutar
mrežnih stranica NSK. Ujedno, ustanovljeno je i nerazumijevanje naziva Digitalni
arhiv, koji se često zamjenjuje s digitaliziranom građom.
Današnje stanje i stupanj razvoja knjižnica
u svijetu koje se bave arhiviranjem sadržaja s weba kao i promjene korisničkih potreba te novih generacija korisnika i novih
tehnoloških mogućnosti koje se pojavljuju
značajan su čimbenik u prilagodbi mrežnih stranica koje su postale važan način
komuniciranja između knjižnice i njenih
usluga te korisnika.
Nove mrežne stranice arhiva na adresi
http://haw.nsk.hr/ organizirane su tako da
osim arhiva obuhvaćaju i sve dokumente i
informacije vezane uz arhiv. Takvom organizacijom stranica i novim ujednačenim
grafičkim dizajnom sučelja (slika 1) koris-
NOVI UVEZ - STRANICA 15
nicima je olakšano pronalaženje relevantnih informacija.
S novim identitetom Hrvatskome arhivu
weba dodane su i nove funkcionalnosti:
poveznice na posljednjih pet arhiviranih
publikacija, traženi pojmovi, pretraživanje
po ključnim riječima odnosno po cjelovitom tekstu, napredno pretraživanje, pregledavanje predmetnih područja i abecedno pregledavanje naslova (publikacija).
Novost su i statistički pokazatelji o veličini arhiva, broju naslova, broju primjeraka,
zastupljenosti vršnih domena i dr. Tijekom 2010. godine Digitalni arhiv hrvatskih mrežnih publikacija preimenovan je u
Hrvatski arhiv weba. Novi naziv u skladu
je s nazivima sličnih arhiva drugih nacionalnih knjižnica u svijetu, kao npr. UK
Web Archive, Finnish Web Archive, New
Zeland Web Archive, te ujedno preciznije
opisuje svrhu i namjeru ove djelatnosti.
Novim vizualnim identitetom, uspostavljanjem zasebnih mrežnih stranica te preimenovanjem korisnicima Hrvatskoga arhiva weba omogućen je kvalitetniji i pregledniji pristup arhivu, olakšano pretraživanje te omogućen pristup svim pripadajućim informacijama i dokumentima. Realiziran je i prijevod sučelja na engleski jezik
i vizualni prikaz (engl. thumbnail) stranica
iz arhiva. Da se trud isplatio pokazuje i
činjenica da su stranice HAW-a izabrane
među najboljih 10 u izboru VIDI WEB
TOP 100 (slika 2). Od 152 nominirane
mrežne stranice u kategoriji Znanost, obrazovanje kultura, stranice Hrvatskog arhiva weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu uvrštene su među 10 najboljih mrežnih stranica.
Planiranjem usluga mrežnih aplikacija i
weba 2.0, kao što su društvene mreže i
blogovi, postojećim i mogućim korisnicima mrežnim stranicama u budućnosti omogućit će se komuniciranje i razmjena informacija, a knjižnici praćenje
potreba korisnika, prikupljanje podataka te
približavanje i pojednostavnjivanje svojih
mrežnih usluga te stvaranje novih. Da bi
se upotpunila slika hrvatskoga mrežnog
prostora i slijedila praksa drugih arhiva
mrežnih stranica u svijetu, Hrvatski arhiv
weba 2011. prvi je put
harvestirao
(pobrao) sadržaje objavljene na nacionalnoj internetskoj domeni .hr. Rezultate prvoga harvestiranja Hrvatski arhiv weba u
suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Srce predstavio je 22. studenoga
2011. na konferenciji za novinare održanoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici
u Zagrebu (slika 3). Harvestiranjem nacionalne domene u razdoblju od 18. srpnja do
18. kolovoza 2011. prikupljeni su i arhivirani javno dostupni sadržaji aktivnih mrežnih sjedišta u domenama .hr, .com.hr
i .iz.hr. Prikupljeno je i arhivirano oko 56
milijuna datoteka ukupne veličine od preko 3.1 TB. U najvećoj mjeri, čak 90%,
pobran je sadržaj iz vršne .hr domene, dok
ostatak čine uloženi/povezani resursi kao
što su slike, reklame, Facebook i sl. Također, u svrhu obogaćivanja nacionalne kolekcije arhiviranih sadržaja s weba odlučili
smo provesti i tematska arhiviranja. Svrha
tematskih arhiviranja jest očuvanje i pohrana online sadržaja vezanih za određenu
temu ili događaje, kao što su npr. nacio-
NOVI UVEZ - STRANICA 16
nalni izbori, kulturna događanja, važni
sportski događaji, nepredvidive vremenske nepogode i sl. Krajem 2011. provedeno je prvo takvo harvestiranje, vezano uz
temu Parlamentarni izbori 2011. Budući
da su Izbori za Hrvatski sabor vrlo važan
politički i nacionalni događaj, harvestirani
su svi relevantni sadržaji vezani uz njih,
kao što su mrežne stranice političkih stranaka te portali ili dijelovi portala koji su
tematski pratili Izbore. Korišten je inicijalni skup od 148 URL-ova. Pobiranje je trajalo 3 dana te je sakupljeno oko 64 GB
podataka. Hrvatski arhiv weba tijekom
siječnja 2012. želio je okupiti sve sadržaje
vezane uz povijesni događaj glasovanja na
referendumu o ulasku Republike Hrvatske
u Europsku uniju. Prikupljeni su svi rele-
vantni sadržaji iz dnevnih tiskovina i portala, a čija je tema bila Referendum. Korišten je inicijalni skup od 548 URL-ova.
Pobiranje je trajalo 2 dana te je sakupljeno
oko 1,2 GB podataka. Svim harvestiranim
sadržajima – harvestiranoj nacionalnoj
internetskoj domeni .hr 2011 te tematskim
harvestiranim sadržajima – uskoro će se
moći i pristupiti s mrežnih stranica Hrvatskog arhiva weba: http://haw.nsk.hr.
Kako bi se dosadašnji isključivo selektivni
način pretraživanja sadržaja stranica
HAW-a proširio i obogatio, uvođenje redovitih godišnjih harvestiranja .hr domene
te prema potrebi tematskih bit će još jedan
vrijedan izvor “starih“ informacija za budućnost.
SURADNJA DJEČJIH KNJIŽNIČARA I RODITELJA
Prikaz stručnog skupa
mr. sc. Alka Stropnik ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba—Knjižnica Medveščak
Stručni skup pod nazivom Suradnja
dječjih knjižničara i roditelja održan je 23.
ožujka 2012. godine u Knjižnici Medveščak u organizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva - Komisije za knjižnične usluge za djecu i mladež i Knjižnica grada
Zagreba - Knjižnice Medveščak. Skupu su
nazočile Katja Matković-Mikulčić, potpredsjednica HKD-a, i Davorka Bastić,
ravnateljica KGZ-a, te više od 90 knjižničara za djecu i mlade iz narodnih knjižnica
diljem Hrvatske.
Tematski se skup bavio oblicima
suradnje dječjih knjižničara i roditelja u
narodnim knjižnicama, a uz uvodne govore održana su tri pozvana izlaganja. Prof.
dr. sc. Dubravka Maleš, s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu,
imala je izlaganje naziva Nove paradigme
obiteljskog odgoja. Iako smo svi svjesni
promjena koje se događaju u društvu posljednjih desetljeća, prof. Maleš pojasnila
je koliko su gospodarski, socijalni i moral-
ni kontekst suvremenog načina življenja
doveli do značajnih promjena unutar obitelji. Govoreći o obitelji do prije 50-ak
godina obično se govorilo o majci, ocu i
djeci koji žive zajedno. Danas postoji
mnoštvo obiteljskih struktura (bivši bračni
partneri, s novim partnerima ili bez njih,
koji imaju djecu iz bivših veza, novu zajedničku djecu…), dok se roditelji pri odgoju svojeg djeteta nalaze u procjepu između
tradicionalnog, kojemu je svrha odgojiti
poslušno dijete, koje bespogovorno sluša
autoritet, i odgoja u kojem se dijete smatra
odgovornim i aktivnim članom društva,
koje se potiče na kritičko razmišljanje i
rješavanje problema. Prof. Maleš je naglasila kako drugačiji pristup u odgoju čini i
ulogu roditelja drugačijom, pogotovo kad
na odgoj utječu i drugi brojni odgojni čimbenici poput dječjeg vrtića, škole i knjižnice, između kojih je važno ostvariti dobru suradnju za djetetovu dobrobit.
Drugo pozvano izlaganje, Osobine današ-
NOVI UVEZ - STRANICA 17
njih roditelja, održala je prof. dr. sc. Renata Miljević-Riđički s Učiteljskog fakulteta
u Zagrebu. Iako postoje različite tipologije
roditelja (u odnosu na stil odgoja, način
komunikacije s djetetom, načinima suradnje sa zajednicom…), kada se govori o
roditeljskom stilu odgoja, prof. MiljevićRiđički istaknula je kako je najpoznatija
tipologija Maccoby i Martin. Prema toj
tipologiji, roditelji mogu biti: autoritativni,
autoritarni, popustljivi i zanemarujući.
Prof. Miljević-Riđički napomenula je kako je za dijete, prema većini istraživanja,
najbolji autoritativni stil odgoja, no za pojedinu djecu dobar je i popustljivi stil odgoja. Kako se okruženje mijenja, tako se
mijenjaju i roditelji koji, iako uvijek isti –
nisu iste osobe, zbog drugačijih odnosa
unutar obitelji te šire zajednice. Što se tiče
suradnje sa zajednicom, većina se roditelja
u Hrvatskoj oslanja na obrazovne i kulturne ustanove, najčešće prepuštajući dijete
učiteljima i voditeljima programa, dok
svoju neprisutnost i neaktivnost opravdavaju nedostatkom vremena.
Dr. sc. Ivanke Stričević, izv. prof. s
Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, održala je predavanje Uloga
knjižnice u obrazovanju roditelja. Nadovezujući se na prethodno izlaganje, dr. sc.
Stričević istaknula je važnost dječje knjižnice u dostupnosti raznih informacija i
edukaciji roditelja djece predškolske dobi.
Knjižnice to provode kroz različite organizacijske oblike za različite ciljne skupine,
imajući uvijek u vidu oblike koji odgovaraju roditeljima s obzirom na njihove interese i potrebe. Takvi programi dječjih
knjižnica ističu obrazovnu ulogu knjižnica
i uklapaju se u koncept cjeloživotnog učenja.
U dijelu stručnog skupa posvećenom
tržištu dobre prakse predstavljeno je sedam primjera iz narodnih knjižnica: iz Zagreba, Siska, Buzeta, Velike Gorice, Koprivnice, Rijeke i Splita. Keti Krpan iz
Knjižnice Selčina govorila je o programu
Prvoškolskim radionicama do novih čita-
telja i njihovih roditelja. Već treću godinu
zaredom, nakon besplatnog upisa prvašića
u Knjižnicu, provodi se program koji tijekom cijele godine kroz igru, zabavu, čitanje i pričanje priča te različite jezičnomotoričke vježbe pomaže školarcima pri
svladavanju školskog gradiva. U aktivnostima sudjeluju i roditelji, koji se druže međusobno, prate razvoj i napredak svoje
djece, ali i sami postaju članovi knjižnice
te posuđuju knjige iz zbirke za roditelje.
Marina Draženović-Pleša iz Narodne knjižnice i čitaonice «Vlado Gotovac»
iz Siska predstavila je program Roditelji u
igraonici. Programi predškolske igraonice
nisu samo čuvanje djece, kao što to mnogi
misle. Knjižnica u Sisku nudi mnogo više
kroz aktivno uključivanje roditelja u sve
aktivnosti, od radionica, projekata i izložbi do izleta izvan knjižnice. Osim toga,
kroz komunikaciju s odgojiteljem koji radi
s djecom, informacijama u kutiću za roditelje, putem mrežnih stranica i individualnim razgovorima roditelji prate napredak
svojeg djeteta.
Veliku pažnju sudionika na skupu
pobudilo je zanimljivo izlaganje kolegice
Ane Pernić iz Narodne knjižnice i čitaonice Pučkog otvorenog učilišta „Augustin
Vivoda“ iz Buzeta. Iako otvorena dugi niz
godina, knjižnica u Buzetu do prošle godine nije nudila programe za roditelje. Zbog
velikog interesa mnoštva budućih roditelja
i roditelja djece do tri godine starosti započelo se s provedbom programa koji bi
obuhvatili sve koji planiraju postati roditelji, kao i one koji imaju malu djecu. U listopadu 2011. godine Knjižnica je započela
projekt Roditelji u bebinom knjižnom kutku, u kojem je kroz niz organiziranih predavanja stručnjaka s različitih područja
(psihologa, pedijatra, logopeda, knjižničara…) te individualnih savjetovanja sa stručnjacima uspostavljena suradnja s roditeljima. Osnovan je i Čitateljski klub mladih
roditelja, a roditelji su zajedno sa svojom
djecom sudjelovali u igraonicama i pričaonicama. Cjelokupni je projekt u okviru
NOVI UVEZ - STRANICA 18
natječaja „Mali projekti za
bolje sutra“ financiran sredstvima Zaklade za poticanje
partnerstva i razvoja civilnog društva Istre, dok su u
realizaciji projekta partneri
knjižnice bili Dječji vrtić
„Grdelin“, Istarski dom
zdravlja - ispostava Buzet i
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova.
Katja Matković Mikulčić i Gordana
Novković Poje iz Gradske knjižnice Velika
Gorica predstavile su Psihoedukativne radionice za roditelje, odgojitelje i učitelje,
koje se od 2006. godine provode na Dječjem odjelu Gradske knjižnice Velika Gorica. Svrha je radionica stjecanje novih saznanja o vještinama roditeljstva, a kvaliteti
programa pridonose rad u maloj skupini i
stručno vodstvo psihologinje. Radionice su
osmišljene tako da se osim predstavljanja
novih istraživanja i teorijskih spoznaja govori o primjerima iz prakse što potiče sudionike radionica na aktivno uključivanje,
razmjenu mišljenja i zapažanja iz vlastitog
iskustva. Na kraju svake radionice provodi
se pismeno vrednovanje kako bi se pri planiranju radionica voditeljica što kvalitetnije pripremila za sljedeće susret i odgovorila na interes sudionika.
Danijela Petrić iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ iz Koprivnice govorila
je o suradnji roditelja i knjižničara u poticanju rane pismenosti. Program pod nazivom Igrajmo se! Čitaj mi! održava se jedanput mjesečno s namjerom pružanja
stručne i savjetodavne pomoći roditelja u
kvalitetnom provođenju vremena s djetetom te stjecanja navike dolaženja u knjižnicu od najranije dobi. Roditelji predlažu teme koje ih zanimaju, a povremeno se pojavljuju i u ulozi voditelja.
Je li i vaše dijete član knjižnice? pitanje je koje najčešće postavljaju knjižničari
na dječjim odjelima kada roditelji dođu u
knjižnicu. Alica Kolarić iz Gradske knjižnice Rijeka naglasila je kako učlanjenje,
dolazak i boravak djeteta predškolske dobi
u knjižnici ovisi o roditeljima, što ih čini ključnim partnerima knjižnica. Roditeljima se izlazi u susret brojnim
programima, predavanjima i
akcijama u fizičkom i virtualnom svijetu, u zatvorenom
prostoru i u prirodi, u suradnji s institucijama i udrugama. Roditelje i djecu potiče se na zajedničko druženje i čitanje te radi na osvještavanju potrebe za važnom ulogom knjižnice u
odrastanju.
Kolegice Grozdana Ribičić, Ingrid
Srdanović i Nataša Prkić iz Gradske knjižnice Marka Marulića iz Splita naslovile su
svoje izlaganje Tate u knjižnici. Iako već
godinama u knjižnici postoji zbirka knjiga
za roditelje, izrađuju se informativni materijali i provode različiti programi za roditelje, poput predavanja ili radionica, krajem
2010. godine znatno se povećao broja očeva koji zajedno s djecom dolaze u knjižnicu. Potaknute činjenicom da sve češće vide
tate i djecu kako igraju društvene igre, zajedno kuhaju u igraonici ili čitaju, kolegice
su provele istraživanje o razlozima njihova
dolaska u knjižnicu. Rezultati ankete pokazali su osviještenost očeva o važnosti knjige i čitanja, jer prije odlaska uvijek posude
knjige, dok se povećanje njihova broja u
Knjižnici direktno može povezati s otvorenjem igroteke. Iako su kao najčešći razlog
dolaska u knjižnicu očevi navodili druženje
s djetetom te čitanje, posebno simpatičan
razlog dolaska jednog tate bio je sažet ovako: „Kad mama kaže 'otiđite negdi, bilo di,
samo da se odmorim'!“
Na kraju skupa Iva Ciceran je, uime organizatora, predstavila Festival dječje knjige
„Monte Librić“. Gospođa Ciceran govorila
je o novom terminu festivala, odvajanju od
pulskog festivala Sa(n)jam knjige i bogatom programu. Kao posebnost je istaknula
nulti dan festivala namijenjen knjižničarima.
NOVI UVEZ - STRANICA 19
“PRIPREMA, POZOR... KAZALIŠTE!“
Jadranka Račić ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba—Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića
Uz Svjetski dan pripovijedanja i
Međunarodni dan kazališta za djecu i
mlade (20. ožujka), Svjetski dan lutkarstva (21. ožujka) i Svjetski dan kazališta
(27. ožujka), u Knjižnici Silvija Strahimira Kranjčevića odvijala se manifestacija
„Priprema, pozor... Kazalište!“ od 19. do
28. ožujka 2012. godine
Ideja za ovaj projekt začeta je 2011.
godine, kada smo obilježavali 15 godina
suradnje s Lutkarskim kazalištem Vande
Vilić. U okviru događanja pod nazivom
„Slavlje lutk(aric)e“, uz izložbu lutaka
ZKL-a, okrugli stol posvećen lutkarstvu i
lutkarici Vandi Vilić, prvi put smo organizirali i Smotru amaterskih dječjih kazališta vrtića i škola na Peščenici. Velik
odaziv amaterskih grupa i njihove maštovite predstave, uz pozitivne reakcije i publike i sudionika, bili su nam poticaj da
nastavimo sa sličnim događanjima.
Projektom “Priprema, pozor... Kazalište!“ željeli smo potaknuti kreativnost, scenski govor i kazališnu kulturu
kod mladih, upoznati i djecu i odrasle s
različitim vrstama scenskog izražavanja,
ali i pridonijeti sagledavanju uloge i značaja kazališta u odgoju i obrazovanju.
Program je obuhvatio niz zanimljivih događanja, od izložbe lutaka do radionica, okruglog stola, predstava profesionalnih glumaca i smotre amaterskih dječjih kazališta vrtića, škola i knjižnica.
Manifestacija je bila popraćena Izložbom
lutaka Vesne Balabanić, cijenjene i nagrađivane kreatorice lutaka i scenografkinje lutkarskih predstava. U Knjižnici su
bile izložene 24 lutke iz predstava Trnoružica, Potjeh, Bajka o kraljevim trešnjama, Svarožić i Ljepotica i zvijer.
U suradnji sa ZKM-om i lutkarskom pedagoginjom Natali Murat održano je šest sati radionica u kojima su
djeca, uz izradu “lutaka od rolice“, upućena i u animaciju lutaka. Polaznici lutkarske radionice na završnom su satu, s
lutkama nastalim u radionicama, izveli i
nekoliko kraćih igrokaza za svoje vršnjake.
„Uvodnu radionicu Pripovjednog
kazališta/scenskog pripovijedanja za odrasle“ vodila je Jadranka Bargh iz ZKL
-a, koja je ujedno i autorica projekta Pripovjednog kazališta, koje kombinira elemente pripovijedanja (storytelling), pantomime i predmetnog kazališta s dramskim pristupom izvođenju. Kroz deset
sati radionica, koje je pohađalo i nekoliko
knjižničara KGZ-a, polaznici su prošli
vježbe kontrole glasa, ekspresije emocija
pomoću glasa i fokusiranja pažnje. Na
završnoj prezentaciji pripovijedali su priču H. C. Andersena "Leteći kovčeg". Citiram jednu od polaznica radionice:
„...ekipa je bila sjajna, atmosfera izuzetno
poticajna i vesela, druženje uzbudljivo“.
Uspjeh ove radionice potvrdila je i želja
polaznika za daljnjim zajedničkim druženjem i nastupima, što se i realiziralo njihovim zajedničkim čitanjima na „Noći
knjige“, a u planu su i nove akcije.
Središnje događanje programa
„Priprema, pozor... Kazalište!“ bila je
“Smotra amaterskih kazališnih grupa
vrtića, škola i knjižnica“ na kojoj je sudjelovalo šest osnovnih škola (Žitnjak, P.
Preradovića, D. Cesarića, L. pl. Matačića,
NOVI UVEZ - STRANICA 20
Kašina-Vugrovec i dr. Vinka Žganca) i tri
knjižnice (Knjižnica Sesvete, Knjižnica
Knežija i Knjižnica S. S. Kranjčevića), s
oko 200 sudionika u dva dana. Publika je
uživala u jedanaest predstava za djecu.
Na Okruglom stolu “Reci mi to lutkom“
izlagali su stručnjaci koji se bave lutkom
iz različitih aspekata. Pedagoginja i lutkarica Marijana Županić Benić govorila je
o ulozi lutke u odgoju djeteta, obiteljski i
dječji psihoterapeut Zlatko Bastašić prenio nam je dio svoga velikog iskustva i
znanja o upotrebi lutke u psihoterapiji,
dok je Pero Jurčić govorio o lutki iz prespektive glumca. Posjetitelji okruglog
stola bili su odgojatelji, pedagozi i knjižničari, od kojih su neki i sami iznijeli
primjere pozitivnih iskustva rada s lutkama.
Na programu „Priprema, pozor...
Kazalište!“ bile su i dvije predstave profesionalnih glumaca. Predstavu „Afrička
bajka“, prema koncepciji Lawrencea Kiirua, izveli su glumac Siniša Ružić i
Lawrence Kiiru uz glazbenu pratnju Nenada Kovačića, na afričkim bubnjevima.
Publika je dobila mnogo više od predstave.
Lawrence Kiiru, redatelj i glumac
rodom iz Kenije, približio je mladoj publici daleku Afriku, njene običaje, kulturu i
jezik, a Siniša Ružić ispričao je nekoliko
afričkih bajki. Uz zvuke afričkih bubnjeva djeca su, zajedno s izvođačima, plesala
afričke plesove, pjevala i naučila nekoliko afričkih riječi na svahili jeziku (simba
= lav, Ninapenda wewe = volim te i frazu
Hakuna Matata koja označava život bez
pravila, odgovornosti i briga).
Na kraju osmodnevnog druženja
publika je uživala u izvanrednoj predstavi
Pripovjednog kazališta Jadranke Bargh
„Baba Jaga“. Na primjeru ove predstave
mogli smo još bolje upoznati Pripovjedno
kazalište u kojem jedan glumac preuzima
sve uloge, oslanjajući se na mimiku, gestu, posturu i govor tijela te glasovne varijacije, uz minimum rekvizita koji su samo
naznaka scenografije ili likova.
Uspjeh projekta „Priprema, pozor...
Kazalište!“ možemo zahvaliti potpori
Knjižnica grada Zagreba, brojnim gostima i suradnjama koje smo ostvarili kroz
njegovu realizaciju, timskom radu djelatnika knjižnice, pomoći u rekvizitima koju
smo dobili od Kulturnog centra Peščenica
i Zagrebačkog kazališta mladih, sponzorstvu McDonaldsa, publici i polaznicima
radionica.
Enes Kišević je povodom Međunarodnog dana kazališta za djecu i mlade
2009. napisao sljedeću poruku: „U kazalištu je najvažnija igra. Igra je starija od
govora, zato je jezik igre blizak i razumljiv svakom djetetu na svijetu. Mali tigrići, slonići, pčele, mravi, leptiri, dupini,
male bebe – svi oni govore jezikom igre.
Sve njih njihova igra hrani i povezuje.
Igrajući se oni zapravo rastu.“
Kako se nadamo da ćemo i sljedeće
godine nastaviti ovaj projekt, pozivamo
sve vas, i veliku i malu djecu, zaljubljenike u kazalište i one koji će to tek postati,
na zajedničku igru!
NOVI UVEZ - STRANICA 21
NOĆ KNJIGE U KNJIŽNICI VLADIMIRA NAZORA
Svjetlana Ciglar ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba—Knjižnica Vladimira Nazora
Knjiga je očigledno u krizi, čita se sve manje, kupuje još manje. Ni
tehnologija ni društvene
okolnosti nisu sklone
knjizi i onima koji se njome bave. Znanje posrće
pred informacijom, a pitanje dobrog ukusa jedno je od temeljnih.
Kada nam je predložena organizacija Noći
knjige u Knjižnici Vladimira Nazora, usprkos svjesnosti o nezavidnom položaju knjige i struka koje se njome bave, pitali smo
se o smislu takvog blockbuster projekta.
Pitali smo se stvara li se tako stvarna publika, je li to doista put prema knjizi ili je posrijedi puko pomodarstvo. Ako i jest, možda
ga treba iskoristiti! Usprkos svim dilemama, pridružili smo se akciji. Iako je bilo
prvi put, iako smo dosta kasno bili obaviješteni i program je slagan na brzinu, iako je
23. travnja padao u ne baš sretan i spretan
ponedjeljak, iako smo smješteni u mirnijem dijelu Zagreba, bili smo otvoreni sve
do jedan poslije ponoći i do tada smo bili
puni. Program je započeo u 18 sati radiodramskom slušaonicom. Uz redovan smo
rad emitirali radiodramu kolegice Tanje
Radović Ravnić Knjižničarenje i knjižničarsko prigovaranje, koja je 8. travnja imala premijeru na Hrvatskom radiju. Kolegica
Dijana Štambak iz niza je svojih fotografija
i fotografija iz naše arhive o knjigama i
knjižnici, uz odabir citata o čitanju, napravila virtualnu izložbu S knjigom u krug koja je također išla u krug sa svim uobičajenim knjižničarskim aktivnostima. U izlozima je postavljena izložba mag. Branke Vučetić Atletić – Kostimografske skice, koje
su rađene za televizijski film po Mauppassantovu romanu Jaka kao smrt. Osim kostimografskih skica, među policama su izložene i lutke u originalnim kostimima. No
najveća je gužva u tim prvim satima Noći
bila - ispred knjižnice.
Naime, ondje smo organizirali Besplatni antikvarijat – svi ogranci
Knjižnice Vladimira Nazora prikupili su zajedno
sa svojim korisnicima
knjige koje smo darovali
posjetiteljima Noći. Opet se pokazalo da je
magična riječ „besplatno“! Valja promisliti
o tome da se nagodinu omogući recimo
jedan sat besplatnog upisa tijekom Noći.
Muzeji i kazališta u svojim noćima nude
nešto besplatno, pa bismo mogli i u tome
slijediti njihov primjer. Ipak, u 21 sat gužva se izvana premjestila na središnje događanje naše Noći, na otvaranje izložbe Kostimografskih skica. Uz samo otvaranje, autorica Branka Vučetić Atletić održala je
duhovito izlaganje i prezentaciju O šetanju
struka i društvenim utjecajima na žensko
odijevanje. Uz uobičajene posjetitelje knjižnice došli su tako i mnogi mladi ljudi koji
se bave modom, dizajnom i kostimografijom – dakle nisu direktno vezani uz knjigu.
Osobitim uspjehom doživljavamo što su se
mnogi od njih zadržali u Knjižnici i poslije
otvaranja izložbe. Među nama su, naime,
bili i glumci Studentskog kazališta „Ivan
Goran Kovačić“, koji su najprije čitali na
otvaranju izložbe, a potom i po željama
posjetitelja. Taj mali performans pokazao
se vrlo uspješnim. Pridružio nam se i umirovljeni kolega i pjesnik Vojislav Mataga.
Čitanje pjesama i odabranih proznih odlomaka raznih autora u intimnoj atmosferi
naše studijske čitaonice protegnulo se sve
do zatvaranja u jedan sat poslije ponoći. Uz
sve to Knjižnica je radila i svoje redovite
poslove – knjige su se posuđivale, vraćale,
naplaćivale se zakasnine. Mislimo da je
Noć knjige u cijelosti uspjela, iako nije
obilježena redovima kao Noć muzeja. Čini
se da zasada oni koji se bave knjigom svoje
NOVI UVEZ - STRANICA 22
mjesto imaju u samozatajnijim, često i šarmantnijim, manjim događanjima. Upozoreno je na stanje knjige, knjižarstva i knjižničarstva. Gledajući pak cjelokupan program
knjižnica u Noći knjige, čini mi se da su
knjižnice osim svoje izvrsnosti pokazale i
svoju brzinu, fleksibilnost, prilagodljivost i
svestranost. Mnoge su noći još pred nama,
a upornošću i strpljivim nastojanjima, korak po korak, možda uspijemo donekle repozicionirati knjigu i knjižnice.
RADIOKOMEDIJA
„KNJIŽNIČARENJE I KNJIŽNIČNO PRIGOVARANJE“
Tanja Radović ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba—Knjižnica Vladimira Nazora
Radiokomedija „Knjižničarenje i
knjižnično prigovaranje“ emitirana je u
emisiji Panoptikum na Drugom programu
Hrvatskoga radija 8. travnja ove godine.
Ovu radioigru napisala sam na poziv urednice emisije Katje Šimunić, koja me potakla da napravim radioigru s tematikom iz
svakodnevnog života knjižnice. Odlučila
sam dramatizirati neke karakteristične odnose i situacije između knjižničara i članova knjižnice kroz sukob raznih generacija i
interesa. Suprotstavila sam stavove o
„papirnatosti“ i digitalnosti, čitanju i nečitanju knjiga. Kao zaplet pretpostavila sam
fiktivnu situaciju ukidanja jedne knjižnice
u lokalnoj četvrti za koju se potom srčano
bore sami njezini članovi - i oni koji vole
čitati i oni koji su prisiljeni čitati, i mladi i
stari. Pretpostavila sam da je privrženost
lokalnih stanovnika knjižnici od vrlo osobnog i bitnog značaja za njihove živote. Naravno, malo sam prenaglasila taj značaj, no
dopustila sam si autorsku slobodu i ganutljivost koja iz te privrženosti proizlazi. Svi
koji rade s korisnicima knjižnice imaju bogato iskustvo raznih situacija koje su već
same po sebi, kao sirov materijal, pune
britkosti, humora, a ponekad i napetosti na
rubu incidenta pa mi nije bilo teško zamisliti i oblikovati radiokomediju. Zaposlena
sam u Knjižnici Vladimira Nazora u Zagrebu u odjelu nabave i obrade, no prvih
nekoliko godina radila sam kao informator
s korisnicima, što se pokazalo kao izvor
nepresušne inspiracije za galeriju likova i
situacija, kako za ovu radioigru, tako i za
neke druge moje tekstove (u zbirkama dra-
ma „Iznajmljivanje vremena“ i „Ledeno
doba“). Nakon što sam urednici predala
gotov tekst, dosjetila sam se da se može
napraviti mala najava termina emitiranja i
na Facebooku KGZ-a. Zapravo, po mom
mišljenju, Dramski program Hrvatskoga
radija, kao i narodne knjižnice, predstavljaju neka od posljednjih utočišta nekomercijalne kulture pa mi se čini da bi se trebali
međusobno podržavati, povezivati i pomagati jedni drugima da postanu vidljiviji,
slušaniji, posjećeniji u društvu zasićenom
konzumerističkom masovnom kulturom
spektakla. U Noći knjige, koju smo animirali i u Knjižnici Vladimira Nazora, upriličili smo i slušaonicu snimke
„Knjižničarenja“, tako da je te večeri radiokomedija bila dostupna i posjetiteljima
Knjižnice. Dramski program Hrvatskoga
radija na svojoj stranici na Facebooku najavio je tu radioslušaonicu, zahvaljujući
također agilnosti moje urednice. Eto, mislim da se prvi put na takav način povezao
Dramski program s jednom knjižnicom i to
me raduje. To me asociralo na jednu usporedbu: kao što se u domeni vjere govori o
novoj evangelizaciji – naviještanju vjere s
novim žarom i zanosom, sa snagom osobnog svjedočenja, korištenjem sredstava i
metoda našega vremena, tako smo i svi mi
koji radimo u knjižnici pozvani knjižnicu,
knjigu i čitanje predstavljati u društvu s
novim zanosom i žarom, sa snagom osobnog svjedočenja i sredstvima i metodama
primjerenim našem vremenu. Ovo je moj
mali prilog tome. Nadajmo se da je to tek
početak.
NOVI UVEZ - STRANICA 23
DRUGI FESTIVAL HRVATSKIH DIGITALIZACIJSKIH PROJEKATA
Matilda Hraste ([email protected])
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Dana 19. i 20. travnja 2012. u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u
Zagrebu održao se Drugi festival hrvatskih
digitalizacijskih projekata. Festival je okupio predstavnike arhivske, knjižnične i muzejske zajednice te sve zainteresirane za
digitalizaciju kulturne i znanstvene baštine.
Započeo je pozdravnim govorima Dunje
Seiter-Šverko, glavne ravnateljice Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, i
Tamare Perišić, pomoćnice ministrice
kulture Republike Hrvatske. Istaknuta je
uloga Festivala kao mjesta razmjene znanja, iskustava i vještina u okviru provođenja nacionalnog plana digitalizacije kulturne i znanstvene baštine u hrvatskim baštinskim ustanovama. Uslijedilo je predstavljanje projekata digitalizacije kulturne i znanstvene baštine. Program Festivala tematski
je bio podijeljen prema vrstama digitalizirane građe – ukupno je predstavljeno petnaest projekata.
U bloku uvodnih izlaganja predstavljena su
tri projekta knjižnične, arhivske i muzejske
zajednice: AccessITplus (Andreja Silić
Švonja, Gradska knjižnica Rijeka), Razvoj
i održivost digitalnog sadržaja o kulturnoj
baštini – na primjeru Interaktivnog mrežnog kataloga „Slavonija, Baranja, Srijem :
vrela europske civilizacije“ u okviru EU
projekta „Linked Heritage“ (Goran Zlodi,
Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za
informacijske i komunikacijske znanosti) i
Arhivski izvori on-line u ARHiNET-u
HDA (Vlatka Lemić, Hrvatski državni
arhiv). Uslijedila su izlaganja o digitalizaciji knjižne građe: Adrianskoga mora sirena (Slavko Harni, NSK), Incunabula Croatica (Ivan Kapec, NSK) i eLektire
(Zvonimir Bulaja, Bulaja naklada). Tri
izlaganja bavila su se digitalizacijom zvučnih snimki, nota i govora: DELMATA –
digitalizirani opus Ljube Stipišića Delmate
(Milko Belevski, Gradska knjižnica Zadar), Digitalizacija i zaštita snimaka hrvatskih govora kao dijela hrvatske nematerijalne kulturne baštine (Mira MenacMihalić, Katedra za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika Filozofskog fakulteta
u Zagrebu, i Anita Celinić, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) i Franjo Ksaver
Kuhač (Željka Radovinović, Hrvatska udruga muzičkih knjižnica, arhiva i dokumentacijskih centara). O digitalizaciji fotografija Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu govorili su Amir Obhođaš (HDA) i
Hrvoje Gržina (HDA) kroz predstavljanje
projekata Album von Dalmatien Franza
Thiarda de Laforesta i Ivan Standl – Fotografijske slike iz Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Digitalizaciju vizualne građe predstavila je i Magdalena Mihalinec
(Gliptoteka HAZU) u izlaganju Digitalna
građa Gliptoteke unutar Digitalne zbirke
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Digitalizaciju zavičajne građe predstavili
su sljedeći projekti: Digitalizacija zavičajne zbirke „Spalatine“ (Elli Pecotić i Tomislav Staničić, Gradska knjižnica Marka
Marulića, Split), Digitalizacija dokumenata iz cehovske škrinje poljanskih obrtnika
(Katarina Magić Koščević, Prijatelji baštine – Amici hereditatis, Ivanić-Grad) i
Virtualni Muzej rudarstva i industrije Istre
(VMRI) (Sandro Đukić, CCN-images i
Dean Zahtila, Labin Art Express XXI).
Izlaganjem Rađanje moderne ženske kulture Sandra Prlenda (Centar za ženske studije) predstavila je uspostavu digitalne
zbirke časopisa Marije Jurić Zagorke.
Drugi dan Festivala bio je posvećen projektima digitalizacije starih novina. Predstavljeni su sljedeći projekti: Digitalizacija
starih riječkih novina 1843.-1918. (Senka
Tomljanović, Sveučilišna knjižnica u Rijeci), Projekt Istarske novine online (INO)
NOVI UVEZ - STRANICA 24
Sveučilišne knjižnice u Puli (Bruno Dobrić i Tijana Barbić-Domazet, Sveučilišna
knjižnica u Puli), Digitalizacija starih šibenskih novina i časopisa (Vilijam Lakić,
Gradska knjižnica Juraj Šižgorić, Šibenik),
Projekt izgradnje digitalne zbirke novina i
časopisa (Petar Krolo i Ivanka Kuić,
Sveučilišna knjižnica u Splitu) te Digitalizacija novina Hrvatska zastava i Radnička
straža (Jasna Blažević i Viktorija Kudra
Beroš, Institut za migracije i narodnosti).
U raspravi koja je uslijedila, razmatrana su
pitanja koordinacije digitalizacije starih
novina, mogućnosti povećanja količine digitalizirane građe i nalaženja izvora financiranja te važnosti primjene normi za uključivanje hrvatske građe u europske i međunarodne agregatore i baze podataka po-
put Europeane. Glavna ravnateljica NSK
zatvorila je Festival i zahvalila svim sudionicima na sudjelovanju te ih je pozvala na
daljnju suradnju i sljedeći, treći Festival
koji će se održati 2013. godine. Detaljnije
informacije o Drugom festivalu hrvatskih
digitalizacijskih projekata mogu se pronaći
na mrežnim stranicama Festivala http://
www.nsk.hr/d-fest/index.html.
NOVOSTI IZ HRVATSKOGA ČITATELJSKOG DRUŠTVA
Loris Bučević-Sanvincenti ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba-Matična služba
Hrvatsko je čitateljsko društvo na 13.
izbornoj skupštini, koja se održala 27. travnja 2012. u Centru za ljudska prava u Zagrebu, izabralo novo predsjedništvo, koje će
iduće dvije godine predstavljati HČD i raditi na promicanju čitanja i pismenosti, a u
sljedećem sastavu: Drahomira Gavranović,
predsjednica (Sveučilište u Zadru, Odjel za
knjižničarstvo), Frida Bišćan (Gradska
knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ iz Karlovca) i Alka Stropnik (Knjižnica Medveščak,
Knjižnice grada Zagreba), dopredsjednice.
Hrvatsko čitateljsko društvo djeluje kao
jedinstvena organizacija čiji se članovi organiziraju u ogranke kao ustrojstvene oblike Društva. Danas u okviru HČD-a djeluje
18 ogranaka sa sjedištima u gradovima širom Hrvatske. Na mrežnim stranicama
Društva nalaze se izvješća o radu ogranaka
u proteklih nekoliko godina, iz kojih se
vide različiti oblici djelovanja. Izvijestit
ćemo pobliže o radu Ogranka HČD-a za
grad Zagreb i Zagrebačku županiju, čiji je
Ogranak osnovan prije četiri godine s većinom aktivnih članova koji dolaze iz redova
knjižničara. Program rada koji su članovi
zacrtali u cilju promicanja, istraživanja i
unapređivanja čitanja i pismenosti ostvaren
je održavanjem stručnih skupova, organiziranjem literarnih večeri, suradnjom s narodnim i školskim knjižnicama i drugim prosvjetnim i kulturnim institucijama. S djecom (zdravom i djecom s posebnim potrebama) provođene su aktivnosti u vezi s čitanjem i pismenosti, obilježavan je Međunarodni dan pismenosti, 8. rujna, prigodnim predavanjima, izložbama, izvrsnom
NOVI UVEZ - STRANICA 25
suradnjom sa Zagrebačkim knjižničarskim
društvom, Međunarodnim klubom prijatelja, sredstvima javnog priopćavanja, organiziranjem trajnog Kutića Hrvatskoga čitateljskog društva u prostoru čitaonice
Gradske knjižnice u Zagrebu (Knjižnice
grada Zagreba), izdavanjem prigodnoga
promidžbenog letka, prisustvovanjem 17.
europskoj konferenciji o čitanju u Belgiji
2011. godine i dr.
Od gore navedenog izdvojit ćemo
istaknutije aktivnosti provedene 2010. godine povodom Međunarodnoga dana pismenosti (8. rujna), kao što su predstavljanje književnika Danka Plevnika s knjigom
Tko je vaš najbolji čitalac?, objavljene u
izdanju Gradske knjižnice „Ivan Goran
Kovačić“ iz Karlovca, 2010. Davorka Semenić-Premec izvijestila je o projektu
„Povratak knjizi“ koji provodi u Knjižnici
Savski gaj, Knjižnice grada Zagreba; Alka
Stropnik (Knjižnica Medveščak, KGZ) izvijestila je o projektu „Čitanje na gradskim
točkama“; Vanja Pavlovski (Knjižnica Sloboština, Ogranak Knjižnice Novi Zagreb,
KGZ) predstavila je projekt „Početno slovo
moga imena“ i održala praktičnu prezentaciju istoga. Goranka Braim-Vlahović (OŠ
Jurja Habdelića u Velikoj Gorici) izvijestila je o projektu „Akcija čitanja na gradskim točkama“, koja je održana povodom
Europskog dana jezika, 9. rujna.
Od aktivnosti koje su provedene
2011. godine ističe se stručno predavanje i
posjet Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u povodu 150. obljetnice osnutka
Akademije. Vedrana Juričić, upraviteljica
Knjižnice HAZU, upoznala je sudionike
skupa sa zanimljivom povijesti osnutka
HAZU i njenim ustrojstvom.
U suradnji s Međunarodnim klubom
prijatelja, čiji je najvažniji cilj poticanje
suradnje među državama (voditeljica Milka Knežević) i Gradskom knjižnicom
(voditeljica Ljiljana Sabljak), KGZ, u prostoru Gradske knjižnice održane su tri zanimljive literarne večeri. U povodu Međunarodnoga dana pismenosti, prvi susret
održao se 7. rujna 2011. godine. U programu su nastupili: Rahela Blažević, čitala
pjesme; Ljiljana Sabljak, govorila o čitanju
i stanju pismenosti u RH na temelju podataka narodnih knjižnica; Marijan Kombol,
diplomat, govorio u ime Međunarodnog
kluba
prijatelja;
Loris
BučevićSanvincenti, predstavila Hrvatsko čitateljsko društvo; književnici Mile Pešorda, Božidar Brezinščak Bagola i Marjan Pungartnik, predsjednik Mariborske literarne družbe, predstavili su se svojim prigodnim
literarnim radovima vezanim uz knjigu,
čitanje i pismenost. Sve je bilo popraćeno
glazbenim trenutkom Magdalene Banfić na
gitari i prigodnom likovnom izložbom učeničkih radova na temu Bašćanske ploče.
Druge dvije literarne večeri održane
su u proljeće 2012. godine, također u
Gradskoj knjižnici u Zagrebu (KGZ). 16.
ožujka održalo se predstavljanje zbirke poezije „Oglej“ slovenskog književnika Marjana Pungartnika. Predstavljanju zbirke
nazočili su bivši veleposlanik Marjan
Kombol; Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika; Đuro Vidmarović, predsjednik Odbora Društva hrvatskih
književnika; Ljiljana Sabljak, voditeljica
Gradske knjižnice; Rade Bakračević, predsjednik Štajerske zajednice iz Maribora;
Loris Bučević-Sanvincenti, predsjednica
Ogranka Hrvatskoga čitateljskog društva;
Marica Škorjanec Kosterc, poznata slovenska književna kritičarka; hrvatska književnica Božidara Brezinščak Bagol te Vladimir Matušin iz Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske. U glazbenom
dijelu predstavljanja zbirke, svirajući gitaru, nastupila je Magdalena Banfić iz Donje
Voće. Poeziju Marjana Pungartnika čitale
su Ivana Sabljak, u slovenskom originalu, i
L. Bučević-Sanvincenti, u prijevodu na
hrvatskom jeziku. Treća literarna večer
održana je 16. travnja, s promocijom zbirke pjesama „Porcije besmisla“ Stjepana
Blažetina ml. iz Pečuha. O autoru i njegovom književnom stvaralaštvu govorio je
Đuro Vidmarović, književnik, predsjednik
NOVI UVEZ - STRANICA 26
Upravnog odbora DHK i diplomat u mirovini. Ivana Sabljak čitala je pjesme na mađarskom jeziku, a L. Bučević-Sanvincenti
prijevod na hrvatski jezik.
Davorka Semenić-Premec, Knjižnica
Savski gaj (KGZ), organizirala je zanimljive aktivnosti Ljeto 2011. u knjižnici. Knjižnica Savski gaj malena je knjižnica po kvadraturi, ali ima puno znatiželjnih malih korisnika. Obično je ljeto kao stvoreno za
putovanja, jer nema nastave, sezona je godišnjih odmora. Ali puno je djece ostalo u
Zagrebu i došlo u knjižnicu. Zato su u kolovozu organizirali radionice čitanja na engleskom i hrvatskom, te na kraju crtaonice
pročitanog.
Sudionici radionica bila su djeca različite
dobi, od 4 do 8 godina.
Ponedjeljkom su čitali klasike prepričane za djecu, npr. Otok s blagom i Guliverova putovanja, te slikovnice na engleskom, iz biblioteke "Easy to read" i L
" ady
bug". Pokušali su na taj način zainteresirati
djecu za posudbu i samostalno čitanje knjiga na stranim jezicima.
Srijedom su čitali priče i pjesmice
Grigora Viteza i tako se pripremali za Mjesec hrvatske knjige koji je bio u znaku pjesnika i obljetnice rođenja Grigora Viteza.
Petkom su crtali plavu boju snijega,
neposlušne stvari, drveće koje hoda i uz
gitaru jesenjeg vjetra dočekali rujan.
U rujnu su postavili izložbu likovnih radova nastalih u ljetnim radionicama. "I znate
što," napominje organizatorica, "čitamo i
dalje!"
Ljetne su radionice bile svojevrsni
"pilot projekt". Radionice čitanja na engleskom nastavljaju se i dalje. U programu je
proširenje suradnje s Učiteljskim fakultetom. Pokušali bi približiti djeci u što ranijoj dobi strani jezik čitanjem već poznatih
priča: "Djed i repa", "Crvenkapica", "Jako
gladna stonoga".
Marija Ivanović podnijela je bogat
Izvještaj iz Velike Gorice, Knjižnice Galženica:
- Program POEZIJA NAGLAS: obilježava-
nje značajnih književnih datuma u travnju,
mjesecu poezije. Odabrane tekstove hrvatskih i stranih pjesnika čitali su učenici osnovnih škola.
- Radionica ZNAMO LI ČITATI POEZIJU? namijenjena učenicima osmih razreda
osnovne i prvih razreda srednjih škola.
U programima su sudjelovale (ili im bile
potporom) dipl. knjižničarke Miranda Vrcan Sušac, Mery Mrakovčić, Helena Podvorac, Goranka Braim i Marija Ivanović,
učiteljice Jasna Gazdić i Anka Čanić te odgajateljice Irena Delač i Ljubica Muršić.
Posebno treba napomenuti kako se
svakoga mjeseca korisnici Knjižnice imaju
prilike informirati o značajnim datumima u
vezi s knjigama, književnicima, knjižničarstvom i sl. pomoću atraktivnog mjesečnog
kalendara koji izrađuje i distribuira HČD.
Kalendar je uvijek na istom i vidljivom
mjestu u Knjižnici Galženica.
Ogranak HČD-a blisko je surađivao s
Knjižnicama grada Zagreba, Zagrebačkim
knjižničarskim društvom, Hrvatskim knjižničarskim društvom, dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama grada Zagreba
i Zagrebačke županije, Ministarstvom kulture RH, Gradskim uredom za kulturu grada Zagreba, Međunarodnim klubom prijatelja, Gradskom knjižnicom Velika Gorica
i dr. ustanovama.
Dodijeljena su priznanja za dugogodišnju uspješnu suradnju i partnerstvo u
obliku Zahvalnice Knjižnicama grada Zagreba i Gradskoj knjižnici Velika Gorica.
Članovi HČD-a nastoje pratiti novosti na svjetskoj razini i uključivati se svojim
iskustvima. Tako su na 17. europskoj konferenciji o čitanju Literacy / Diversity
(održanoj od 31. 7. do 3. 8. 2011. u Monsu,
Belgija) prisustvovale L. BučevićSanvincenti i D. Semenić-Premec, koja je
tom prilikom održala izlaganje pred posterom The reading hour just for me.
Česti su članci u stručnim publikacijama (Novosti Hrvatskoga knjižničarskog
društva i Hrčak) ili izlaganja na skupovima
(Informativni utorak, Informativna srijeda)
NOVI UVEZ - STRANICA 27
na kojima se obavještava zainteresirana
javnost o događanjima u svijetu promicanja i unapređivanja pismenosti i čitanja.
Daljnje obavijesti i učlanjenje u HČD dostupni su na mrežnim stranicama Društva: http://www.hcd.hr
PIŠEM TI PISMO
Natječaj za naj pismo u Gradskoj knjižnici Velika Gorica
Ivana Grubačević ([email protected])
Gradska knjižnica Velika Gorica
Povodom Svjetskoga dana pisanja
pisama (11. svibnja) u Gradskoj knjižnici
Velika Gorica organiziran je nagradni natječaj Pišem ti pismo… natječaj za naj pismo, u čemu nas je kao suorganizator potpomogla i Hrvatska pošta. Natječaj je ove
godine organiziran prvi put, ali sa željom
da to postane tradicija u našoj Knjižnici.
Rok u kojem je trebalo poslati pisma za
sudjelovanje u Natječaju bio je od 16. travnja do 1. svibnja 2012. Inicijalno je bio
namijenjen svim našim sugrađanima, koje
smo ovim natječajem željeli podsjetiti na
zaboravljenu komunikaciju putem pisama,
ali je organiziran i u svrhu poticanja pismenosti i pismenog izražavanja.
Tradicija pisanja pisama i dopisivanja na području Turopolja veoma je stara i
bogata, a u prilog tome govori i jedna od
najslavnijih zbirki pisama u povijesti hrvatske književnosti – to su pisma Augusta
Šenoe zaručnici, a poslije i supruzi Slavi
pl. Ištvanić. Na tu tradiciju nastavlja se na
neki način i natječaj Pišem ti pismo….
Tema Natječaja nije bila zadana,
sudionici su u formi pisma mogli pisati o
čemu god su željeli, a prosudbeno povjerenstvo odlučivalo je o najoriginalnijim
pismima. Jedino što je bilo važno jest da
pisma na adresu Knjižnice stignu u
„papirnatom“ obliku i da budu poslana poštom, čime smo željeli svratiti pozornost
javnosti na vrijednosti tog tipa komunika-
cije u današnje doba kojim prvenstveno
dominira elektronička komunikacija putem
e-mailova i društvenih mreža tipa Facebook i Twitter. Pisma je trebalo potpisati šifrom, a manju omotnicu s osobnim podacima, također označenu istom šifrom, priložiti uz pismo; te su mjere anonimnosti poduzete kako bi se osigurala nepristranost
prosudbenog povjerenstva. Pristigla pisma
ocjenjivalo je prosudbeno povjerenstvo u
sljedećem sastavu: Darija Žilić, književnica i književna kritičarka, Jasminka Tihi
Stepanić, profesorica i dječja spisateljica te
Katja Matković Mikulčić, ravnateljica
Gradske knjižnice Velika Gorica. Na natječaj su stigla 72 pisma, što je premašilo sva
očekivanja; natječaj je prvotno bio zamišljen kao lokalni natječaj, ali su se na njega
odazvali natjecatelji iz mnogih hrvatskih
gradova. Veliko iznenađenje bila su brojna
pisma koja su, osim iz Velike Gorice i
okolice, pristigla iz Pule, Iloka, Belišća,
Splita, Ivanić Grada, Rijeke, Vinkovaca,
Zagreba, Varaždina, Donje Dubrave te Bugojna (BiH). Uz tako široko određen tematski i dobni raspon prosudbeno povjerenstvo odlučilo je pristigla pisma podijeliti u dvije kategorije: pisma djece i mladih –
u toj je kategoriji pristiglo 30 pisama, te
pisma odraslih – kategorija u kojoj je pristiglo 41 pismo. Jedno je pismo ostalo izvan
konkurencije. Kako je ovaj Natječaj organiziran prvi put, odlučeno je da se u kate-
NOVI UVEZ - STRANICA 28
goriji pisama djece i mladih dodjele tri ravnopravne glavne i dvije utješne nagrade, a
u kategoriji pisama odraslih tri ravnopravne glavne nagrade i četiri utješne. Dio nagrada donirala je Hrvatska pošta, a vrijedne
knjige bile su dar Gradske knjižnice Velika
Gorica.
Dodjela nagrada za naj pisma održana je 11. svibnja 2012., na sam Svjetski
dan pisanja pisama. Uz ravnateljicu knjižnice Katju Matković Mikulčić i članicu
prosudbenog povjerenstva Jasminku Tihi
Stepanić, dodjeli je nazočila i gospođa Stela Prislan iz Ureda za korporativni marketing Hrvatske pošte, koja se tom prigodom
osvrnula na dugotrajnu povijest pisane komunikacije i pohvalila ovu vrijednu novu
inicijativu Gradske knjižnice Velika Gorica
na tom polju. Dodjeli su se odazvali i gotovo svi dobitnici nagrada; izostale su samo
dvije osobe – iz Iloka i Belišća – koje iz
razumljivih razloga udaljenosti od Velike
Gorice nisu bile nazočne. Uz vrijedne nagrade svim sudionicima natječaja uručena su
i priznanja za sudjelovanje u Natječaju.
U Gradskoj knjižnici Velika Gorica
zadovoljni smo organizacijom, provedbom,
odazivom natjecatelja i medijskom pažnjom koja je bila podrška ovom Natječaju.
Zahvalni smo i na potpori Hrvatske pošte,
za koju vjerujemo da ni u narednim godinama neće izostati. U godinama koje slijede nastojat ćemo Natječaj učiniti još primamljivijim i interesantnijim te se nadamo
da će zaista zaživjeti kao jedna od tradicija
ove Knjižnice.
DESET GODINA HRVATSKO–RUSKE KULTURNE SURADNJE
U KNJIŽNICI TINA UJEVIĆA
Mirjana Ilić ([email protected]);Tea Grašić Kvesić ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba—Knjižnica Tina Ujevića
Godišnjice i jubileji dobar su povod
za analize i sažimanje iskustva. U deset
godina rada na razvijanju rusko-hrvatskih
kulturnih veza i afirmaciji ruske kulture u
Hrvatskoj, to se iskustvo temeljilo na raznolikim i sadržajno bogatim programima
koji su realizirani u suradnji s Nacionalnom zajednicom Rusa u Hrvatskoj, Veleposlanstvom RF u Republici Hrvatskoj,
Filozofskim fakultetom u Zagrebu te
knjižnicama i muzejima u Moskvi, odnosno Sankt Peterburgu. Značenje ovih programa tim je veće što nisu proizišli kao
obveza iz sporazuma ili ugovora o kulturnoj suradnji, već su rezultat kreativnog
pristupa realizaciji redovnih programskih
aktivnosti i nastojanja da se kroz knjižnicu potiču dijalozi, a njen prostor afirmira
kao stjecište i sastajalište kultura.
Dok sporazumi o kulturnoj suradnji
na razini država uključuju gostovanja i
razmjenu mahom kazališnih ansambala,
filharmonijskih orkestara i umjetnika,
naša, knjižnična vizura pretpostavljala je
zajedničko sudioništvo i uključenost, a
onda i zajednički program. U isto vrijeme
svi su sudionici i kreatori i realizatori. U
praksi je to često pretpostavljalo veliki
entuzijazam, posebno članova Nacionalne zajednice Rusa i Prvog tajnika Veleposlanstva Ruske Federacije u Hrvatskoj
(gospodina Dmitrija Sergejeva), koji su
nam često iz vlastitih zbirki ustupali eksponate i druge materijale za izložbu, a
privatna putovanja u Rusiju koristili za
vrijedne kontakte koji su mogli pridonijeti uspjehu neke tribine, izložbe ili susreta
u knjižnici. Osim programa posvećenih
književnim velikanima: Puškinu, Gogolju, Tolstoju, Dostojevskom, Majakovskom, Hljebnjikovu, Kručonihu, Cvetajevoj, Ahmatovoj, Ahmadulinoj, kroz tribi-
NOVI UVEZ - STRANICA 29
ne i izložbe predstavljali smo poetiku
avangarde i slikarstvo konstruktivizma,
tradiciju uralskih kamenorezaca, umjetničke radionice Ekaterinburga, prošlost i sadašnjost Sankt Peterburga, grafičke zbirke
čuvenog kolekcionara V. Belikova
(Moskva), prevoditeljski rad Fikreta Cacana, pjesništvo rusko-hrvatske pjesnikinje
Natalije Vorobjove Hržić, slikarstvo Larise
Kralj, Gagarinov put u svemir i ruske kozmičke programe.
Pjevački zbor “Rjabinuške” bio je
čest gost u Knjižnici i svojom pjesmom i
autentičnim ritmovima ruskog folklora
pružao nezaboravan ugođaj. Uz tribine i
izložbe o Gogolju, Tolstoju i Dostojevskom, informativna služba Knjižnice izradila je kronologije prijevoda i izdanja te
preglede dramatizacija i kazališnih izvođenja ruskih književnika na pozornicama hrvatskih kazališta. Programe rusko-hrvatske
kulturne suradnje u Knjižnici Tina Ujevića
realizirali smo zajedno sa sljedećim cijenjenim suradnicima:
- akademikom dr. sc. Aleksandrom Flakerom
- Prvim tajnikom Veleposlanstva Ruske Federacije
u Republici Hrvatskoj, Dmitrijem Sergejevim
- Ekaterinom Marinić, Zajednica Rusa u RH
- Elenom Pilićevom Ćorko, Koordinacijski Savjet
ruskih sunarodnjaka u Hrvatskoj
- Katarinom Todorcev Hlača, Udruga Rusa u RH
“Ruski kulturni krug“
- dr. sc. Jasminom Vojvodić, Filozofski fakultet,
Zagreb , Katedra za rusistiku
- dr. sc. Natalijom Vidmarović, Filozofski fakultet,
Zagreb , Katedra za rusistiku
- dr. sc. Magdalenom Medarić, Filozofski fakultet,
Zagreb , Katedra za rusistiku
- dr. sc. Josipom Berdicom , Pravni fakultet, Osijek
- Natalijom T. Ašimbajevom, Memorijalno-literarni
muzej F.M.Dostojevskog, Sankt Peterburg
- kolegicom iz Knjižnice Nekrasov, Moskva , Raisom Samsonovom
- Brunom Oreškovićem, Klub mladih tehničara
Trešnjevka
- Antom Radonićem, Tehnički muzej, Zagreb.
NOVI UVEZ - STRANICA 30
GODIŠNJA KONFERENCIJA EBLIDA-NAPLE 2012., KOPENHAGEN, DANSKA
Marija Grozdanić ([email protected])
Knjižnice grada Zagreba—Matična služba
Ovogodišnja, 20. konferencija EBLIDA-NAPLE održala se 11. svibnja
2012. godine u Kopenhagenu. Konferenciju su zajednički organizirali EBLIDA
(European Bureau of Library, Information and Documentation Associations),
NAPLE Forum (National Authoritis on
Public Libraries in Europe), Dansko knjižničarsko društvo i Danska agencija za
kulturu. EBLIDA je osnovana 1992. godine, a savez je nacionalnih knjižničnih,
informacijskih i dokumentacijskih ustanova u Europi te je njihova veza prema europskim institucijama. NAPLE Forum
osnovan je 2002. godine i međunarodna
je udruga koja se bavi strategijama razvoja narodnih knjižnica. Ove godine tema
konferencije bila je Razvoj demokracije u
okruženju novih medija. Na konferenciji
je sudjelovalo više od 135 knjižničara iz
32 zemlje (iz Hrvatske su bile tri sudionice), a razmatrala su se pitanja vezana uz
pravo nabave i posudbe elektroničke knjige.
Uoči konferencije (10. svibnja 2012. godine) održan je zajednički izborni godišnji sastanak Vijeća EBLIDA-e na kojem
je završio mandat dosadašnjeg predsjednika EBLIDA-e Gerarda Leitnera iz Aus-
trije, a za novog predsjednika izabran je
Klaus-Peter Böttger iz Njemačke. Na sastanku je također potvrđen novi izvršni
odbor EBLIDA-e. Gerard Leitner predstavio je dokument Europske knjižnice i
izazovi e-nakladništva, istaknuvši njegovu važnost i zatražio podršku svih članova EBLIDA-e, izrazivši zabrinutost i potrebu donošenja pravnog okvira primjenjivog na europskoj razini vezano uz odnos knjižnica i nakladnika, a kojim bi se
reguliralo pravo nabave i posudbe elektroničkih knjiga. Dokument Stajališta EBLIDA-e o knjižnicama i e-nakladništvu
dostupan je na službenim stranicama
HKD-a (http://bit.ly/KWj20C).
Program konferencije sastojao se od pozvanih predavanja, okruglog stola i radionica, a odvijao se u tri dijela. U prvom
dijelu pozvani govornici bili su Tarja
Cronberg, članica EU parlamenta i Cory
Doctorow, britanski pisac, bloger i aktivist. Tarja Cronberg istaknula je važnost
suradnje nakladnika i knjižnica, dok je
Cory Doctorow nakladnike okarakterizirao kao pirate koji onemogućuju trajan
pristup elektroničkoj knjizi i na taj način
krše pravo vlasništva kupca nad elektroničkom knjigom.
NOVI UVEZ - STRANICA 31
U drugom dijelu konferencije održan je
okrugli stol pod nazivom Koja je budućnost knjižnica, pisaca, nakladnika i knjižara u okruženju novih medija? Na okruglom stolu sudjelovali su Tarja Cronberg,
Cory
Doctorow,
Fergal
Tobin
(predsjednik Europskih nakladnika), John
McNamee (predsjednik Europskih knjižara), Gerard Leitner i Maria Antonia
Carrato (predsjednica NAPLE Foruma).
Zaključak okruglog stola bila je važnost
postizanja dogovora između europskih
nakladnika i knjižnica vezano uz pravo
nabave i posudbe elektroničke knjige.
Na trećem dijelu konferencije, pod nazivom Trebamo promjene!, sudionici konferencije sudjelovali su u četiri radionice:
Uloga knjižnice u brzo mijenjajućem svijetu, Dobro, loše, ružno – izvještaji o radu s e-knjigama, Autorsko pravo iznad
svega? i Kako privući pažnju političara i
upozoriti na važnost e-usluga knjižnica u
svim europskim zemljama i EU.
Na kraju i kao zaključke cijele konferencije novi predsjednik EBLIDA-e istaknuo
je važnost prilagodbe knjižnica društvu
koje se ubrzano mijenja u okružju novih
tehnologija, važnost pridobivanja podrške
političkih struktura i važnost postizanja
dogovora između knjižnica i izdavača
vezano uz pravo nabave i posudbe elektroničke knjige.
Konferencija je omogućila susrete i razmjene iskustava s kolegama iz europskih knjižnica i upozorila na što hitnije
rješavanje svih pitanja vezanih uz pravo
nabave i posudbe elektroničke knjige.
Istaknuto je iskustvo iz SAD-a, gdje veliki nakladnici ne žele potpisati ugovor s
knjižnicama o nabavi i posudbi elektroničke knjige ili su čak višestruko povisili
cijenu elektroničke knjige.
Za sudionike konferencije organizirani su
i posjeti Kraljevskoj knjižnici u Kopenhagenu i Knjižnici u sklopu Kulturnog
centra u gradu Elsinoru.
Iduće, 2013. godine grad domaćin EBLIDA-e bit će Milano.
Linkovi:
EBLIDA službena stranica
http://www.eblida.org/
NAPLE Forum službena stranica
http://naple.mcu.es/
38. Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva
Osijek, 26. 9. – 28. 9. 2012.
Tema stručnog dijela Skupštine:
KNJIŽNICE – UKORAK S PROMJENAMA
Doviđenja u Osijeku!
NOVI UVEZ - STRANICA 32

Novi uvez - Broj 14 - ZKD – Zagrebačko knjižničarsko društvo

MALO MISTO VELIKOGA SRCA

Novi uvez broj 17 - ZKD – Zagrebačko knjižničarsko društvo

Supertužna istinita ljubavna priča

WDW Sponzorstvo Što mi očekujemo i ne

Novi uvez broj 19 - ZKD – Zagrebačko knjižničarsko društvo

šuplji grad obećanja oksa pollock: proklete veze krug sestara

Opći uvjeti korištenja Internet stranica www.blitz

Izjava o zaštiti privatnosti na internetskim stranicama

katalog knjiga (PDF)

Bilten: Zajedno za bolji Zagreb

EGMONT katalog izdanja_2012a:Layout 1

Pravila ponašanja računalnih korisnika u GKPOZ

ISSN 1847-0211

Pročitaj Pravila privatnosti

vodimo vas - The Sofia Hotel

TEXO AKRILNI SILIKON

Program rada Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica za 2014.

Projekt Kalanko

Program uz koji su se sluπatelji mogli opustiti

309,99 kn 719,99 kn 299,99 kn 749,99 kn 389,99 kn

GDJE JE LJUBAV, ONDJE JE I BOG Nova hit knjiga Majke