Čestit Božić i sretna 2013.! Tinjanski list Broj 2 Prosinac 2012 NAKON 14 GODINA AUTOHTONA HRVATSKA DELICIJA ZADOVOLJILA EU STANDARDE Istarskom pršutu EUROPSKA OZNAKA IZVORNOSTI N akon punih 14 godina borbe, istarski pršut, autohtona hrvatska delicija, napokon je dobio oznaku izvornosti prema standardima Europske unije. To je prvi autohtoni poljoprivredno-prehrambeni proizvod koji je u Hrvatskoj zaštićen oznakom izvornosti prema standardima EU-a. Formalni primatelj ove oznake izvornosti je Udruga proizvođača istarskog pršuta sa sjedištem u Pazinu, a primjenu oznake izvornosti nadzire ovlaštena certifikacijska tvrtka Biotechnicon iz Zagreba. Dobivanje oznake izvornosti znači da se nadzire cjelokupna proizvodnja i sljedivost svih sirovina od kojih nastaje istarski pršut kao konačan proizvod, od hrane korištene u ishrani svinja, preko uzgoja krmača, proizvodnje odojaka, tova tovljenika, uvjeta klanja te naposljetku prerade mesa. Samo pršuti za koje certifikacijska kuća utvrdi da su u njihovoj proizvodnji poštivane sve odredbe specifikacije, smjet će nositi oznaku izvornosti, koja se utiskuje vrućim žigom na kožnu “manžetu” (nogicu) pršuta koji su u pršutani proveli najmanje godinu dana. I najvažnije: samo takvi pršuti na tržištu mogu nositi naziv “istarski pršut”. Prvih pet zaštićenih pršuta koji su uspjeli ispuniti zahtjevne norme jesu pršuti proizvođača: Dujmović iz Kringe, Milohanić i Antolović iz Tinjana, Pisinium iz Pazina te Kod Milana iz Vodnjana. Žigove oznake izvornosti na njihove pršute utisnuo je osobno ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na svečanoj promociji zaštite istarskog pršuta oznakom izvornosti na nacionalnoj razini održane u Tinjanu u lipnju ove godine. Promociji su nazočili Mladen Rajko, načelnik općine Tinjan, Milan Buršić, predsjednik Udruge proizvođača Istarskog pršuta, Ugo Toić, predstavnik CSQA, Gian Paulo Braceschi, Centro studi assaggiatori, Brescia, Italia, Milan Antolović, pročelnik UO za poljoprivredu Istarske županije, Ivica Kos sa Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Blanka Sinčić Pulić, iz Istarske županije koja je i predsjednica Udruge senzornih analitičara pršuta. Istarski pršut će biti i prvi hrvatski proizvod s oznakom izvornosti zaštićen u Europskoj uniji, a pravna procedura je već otvorena upućivanjem zahtjeva u Bruxelles početkom listopada ove godine. Prema riječima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine upravo će proizvodi zaštićeni oznakom izvornosti, a u prvom redu se to odnosi na istarski pršut i suhomesnate proizvode, biti prednost Hrvatskoj kada uđe u Europsku uniju. Tinjanski list 2 3 Koliko su sretni naši građani, toliko je sretna Općina Tinjan N akon pozitivnih reakcija s Vaše strane na izdavanje prvog broja „Tinjanskog lista“, odlučili smo nastaviti sa započetom tradicijom, pa se evo pred Vama na izmaku godine nalazi njegovo drugo izdanje u malo proširenom obujmu. Svi Vi znate da smo u posljednje vrijeme sve više izloženi raznim informacijama i primjerima o sveopćoj nelikvidnosti, nesolventnosti i problemima u gospodarstvu, no usprkos tomu, smatram da nas to nikako ne smije demotivirati u nastojanju da ostvarimo naše želje i ciljeve. Već dugo vremena stalno ponavljamo kako želimo da naša Općina postane prepo- znatljiva ruralna destinacije Središnje Istre, poznata po vrhunskim autohtonim proizvodima (pršut, sir, vino, maslinovo ulje), bogatoj gastro i eno ponudi, lijepo uređenim smještajnim kapacitetima u obiteljskim domaćinstvima, te općina malih i srednjih obrtnika i poduzeća koja će Okrenimo se jedni drugima Na kraju svake kalendarske godine, svjesno ili nesvjesno, osvrćemo se na postignuća i uspjehe, na pogreške i propuste, a sve sa ciljem pripreme za nove početke. Iako je riječ ‘’kriza’’ jedna od najčešće izgovorenih, a besparica realnost s kojom se svakodnevno sve više susrećemo, to nam ne daje za pravo da odustanemo, jer upravo su teška vremena i zahtjevniji zadaci ti koji nas jačaju, čine kreativnijima i pametnijima. Primorani smo prilagoditi se situaciji u kojoj su financijske mogućnosti minimalne, a dobra volja za rad i suradnju (uz neizostavno međusobno razumijevanje) maksimalna. Na taj je način moguće učiniti prava mala čuda. Stoga, unatoč užurbanosti suvremenog života, unatoč stresu i borbi za opstanak, u manjim zajednicama (kao što je Općina Tinjan) još uvijek se osjeća duh zajedništva i pripadnosti. Nadam se da tako osjećaju (barem) svi oni koji tu žive, jer jako je važno okrenuti se jedan drugome. Možda nas baš ovo najhladnije, ali i najsjajnije doba godine potakne da razmislimo o tome kako ‘’nitko nije tako siromašan da ne bi mogao biti sunčeva zraka ili životno svjetlo drugome, niti tako bogat da to ne bi trebao’’. Jasmina Cvitan Lakača, dipl.iur. pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela se kroz svoju kvalitetu i stručnost pozicionirati na tržištu koje iz dana u dan postaje sve zahtjevnije. Naša je velika želja, da svi zajedno uložimo još više truda u međusobno povezivanje i stvaranje zajedničke sinergije koja bi rezultirala boljim brendiranjem Općine Tinjan i svih gospodarstvenika na našem području. Da bismo tu želju ostvarili, potrebno je da iskoristimo svoje prirodne, geostrateške, intelektualne i druge resurse, da stvorimo ideje i definiramo projekte koji će stvarati novu vrijednost za Općinu Tinjan, za Vas i za sve one koji dolaze iza nas. Za realizaciju bilo kojeg projekta potrebni su razni resursi (zemljište, dokumentacija, novac, vrijeme), no dobrom organizacijom predmetnih resursa, upornošću i velikim odricanjem moguće je doći do cilja. U realizaciji naših projekata i ciljeva, uzimajući u obzir ograničena novčana sredstva, Općina Tinjan se sve više okreće fondovima Europske unije bez kojih bi realizacija većih projekta bila nemoguća. Pozivam sve građanke i građane naše Općine da maksimalno iskoriste svoje resurse, da iskoriste mogućnosti korištenja EU fondova te da učine sve što je u njihovoj moći kako bi realizirali svoje projekte i ostvarili svoje ciljeve, jer koliko budu uspješni i sretni naši građani, toliko će uspješna i sretna biti i Općina Tinjan. dr. sc. Mladen Rajko, načelnik Zaboravimo politiku, ujedinimo ideje S obzirom na mali proračun naše Općine, a uzimajući u obzir otežavajuće okolnost na tržištu, znao sam da će realizacija bilo kojeg projekta na području naše Općine biti teška ukoliko se ne budu iskoristili neki vanjski izvori financiranja i ukoliko se sami stanovnici i gospodarstvenici ne ujedine u cilju realizacije raznih projekata u svojim sredinama. U posljednje je vrijeme zahvaljujući suradnji Općine, gospodarstvenika, lovaca i raznih donatora pokrenuta realizacija projekata izgradnje nekoliko društvenih domova na području Općine Tinjan. U suradnji s našim proizvo- đačima pršuta, vina, sira i drugih proizvoda, te uključivanjem naših udruga i ostalih gospodarstvenika, uspijevamo već godinama organizirati jednu od najuspješnijih manifestacija u Republici Hrvatskoj – ISAP. Moj je prijedlog da u našoj maloj Općini zaboravimo na politiku i da ujedinimo naše ideje, jer ćemo na taj način moći realizirati još više projekata za dobrobit Općine i naših stanovnika. Lino Banko, zamjenik načelnika Zajedništvom do razvoja O potrebi češće. Kao predsjednik Vijeća vodim se principima demokratičnosti prilikom donošenja svake odluke i uvažavam svačije mišljenje, te se u većini slučaja naše odluke donose jednoglasno. Svaki vijećnik izabran je od naših građana i zato poštujem svačije mišljenje jer „više pćinsko vijeće Tinjana sastoji od sedam članova od kojih je pet članova Nezavisne liste Vlade Ivetića i dva člana IDS-a. Vijeće donosi godišnji proračun i strateške odluke koje usmjeravaju rad i funkcioniranje naše Općine, a sastaje se svaka dva mjeseca ili po Tinjanski list glava“ uvijek zna više od jedne. Jedan od najvećih motiva za mene kao predsjednika Općinskog vijeća su dobronamjerne i konstruktivne kritike koje nam predstavljaju izazov da riješimo probleme, a vjerujem da su sve naše odluke bile u funkciji stvaranja preduvjeta za bolji život svih naših građana. Darko Banko, predsjednik Općinskog vijeća Privatni biznis smeta u razmišljanjima za javno dobro Općina Tinjan učinila je velik iskorak zadnjih sedam godina O B d mog odlaska sa pozicije načelnika, Općina Tinjan je nastavila funkcionirati s ekipom gospodarstvenika koji su znali iskoristiti pripremljenu projektnu dokumentaciju za groblja, te oko milijun kuna na računu Općine što je bila solidna startna pozicija. Žao mi je što su sa takvom pozicijom i ubrzanim priljevom novca od „rasprodaje imovine“ u koje je krenulo stanovništvo postali sami sebi dostatni, te su u uvjerenju da će to vječno trajati počeli trošiti iznad mogućnosti. Uslijedio je šok kada je nestao komunalni doprinos zbog zaustavljanja gradnje i porez na promet nekretninama. Uz ove nepogode samodostatnost je ekipu odvela u političke vode za koje je svima ostalima bilo jasno da neće donijeti ništa za Općinu Tinjan. U još svježoj uspomeni na realizirano, te uz dobru predizbornu retoriku potkrijepljenu nemogućim obećanjima stanovništvo je izabralo nastavak. Vjerujem da je većina svjesna da je trebalo krenuti drugim putem. Sada nakon tri i pol godine od novog saziva mogu samo konstatirati da sam tada bio u pravu. Nažalost, uz dužno poštovanje gospodarstvenicima koji su u Općinskom vijeću ili drugim strukturama, smatram da im privatni biznis samo smeta u razmišljanjima. Dok 90 posto vremena provode u privatnom biznisu nemoguće im je u ostatku vremena prebaciti se na razmišljanje o javnom sektoru. Izgubi se afinitet za tako nešto, pa se pojave afere sa vrtićima, vatrogascima... Da smo mi iz IDS-a preuzeli vlast sigurno bismo danas imali projektnu dokumentaciju spremnu za infrastrukturne projekte poput kanalizacije, lijevih okretišta na državnoj cesti gdje gine domaće stanovništvo u prometu. Gotovo sam siguran da se ne bismo bavili europskim projektima poput Parka kornjača ili proizvodnjom lavande u kamenjaru Finide. Kako nikad nema povratka na propušteno iskreno se nadam da će neke nove snage znati to riješiti u narednom periodu, kada im narod da svoje povjerenje. Dano Červar, nositelj Općinske liste IDS-a ila je ovo teška godina, kriza i pad zaposlenosti odrazili su se i na proračun naše općine. Ali, ne možemo biti nezadovoljni jer na Tinjanštini nema puno nezaposlenih. Oporba nas stalno napada da ništa ne radimo za dobrobit našega kraja. Kao nositelj Nezavisne liste koja ima većinu u Općinskom vijeću moram reći da se ipak nešto događa i da se rezultati vide, a vidjet će se i uskoro kad započne asfaltiranje lokalnih cesta sredstvima IPARDA. Naglašavam, radi se o bespovratnim sredstvima. Silan trud je uložen da bi se došlo do tog novca, a netko se za to morao jako potruditi. Pogledajmo kakva nam je bila Općina prije 2005. godine ili danas nakon sedam godina koliko su nezavisni na vlasti. Mislim da su promjene velike i da smo učinili velike iskorake, počevši od uređenih groblja, kapelica, uređene ceste Tinjan - Sv. Petar u Šumi, asfaltirani su putevi, obnovljene crkve. Puno je učinjeno na promociji Tinjana (ISAP) i poduzete su mnoge ak- tivnosti da bi stanovnicima ovoga kraja bilo bolje. Puno bi više na boljitku bilo učinjeno da su nam država i Vlada ostavile sredstva koja nam pripadaju, a koja su nam obećali dok nisu došli na vlast. Sredstva nismo dobili jer im novac treba. Tim sredstvima u planu je izgradnja vrtića koji nam je potreban. Izgradnja vrtića prva nam je zadaća u narednom mandatu. Uvjeren sam, građani će nam još jednom ukazati povjerenje. U koaliciji koja vlada državom je i IDS. Na žalost, umjesto da surađuju s partnerskim strankama, oni se s njima svađaju, a obećana sredstva nikako da do nas i stignu. Vjerujem da će se konačno dogoditi i obećana decentralizacija države i sredstava, pa će se i u Tinjanu izgraditi vrtić. Vlado Ivetić, nositelj Nezavisne Općinske liste Tinjanski list 4 U poslovnoj zoni uskoro gradnja Nakon izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Tinjan i formiranja nove poslovne zone Finida, usvojen je Urbanistički plan uređenja i stvoreni su preduvjeti za dobivanje konačnih akata za početak gradnje. U zoni je ishođena lokacijska dozvola za izgradnju Bioplinskog postrojenja, dobivena je lokacijska dozvola za lokalnu cestu kroz zonu, predan zahtjev za lokacijsku dozvolu za izgradnju fotonaponskog sustava za proizvodnju električne energije iz sunčeve energije, a u suradnji s Istarskom županijom predani su zahtjevi za ishodovanje akata o građenju za klaonicu za papkare i pogona za preradu šumskih plodova. Javna rasvjeta u Jurasima i drugim naseljima Zahvaljujući aktivnom uključenju mještana realiziran je projekt postavljanja javne rasvjete u naselju Jurasi, interpolirano je desetak tijela javne rasvjete u raznim naseljima. Potpisan je ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja o sufinanciranju izgradnje javne rasvjete u naselju Gregorci – Danijeli, no s obzirom na poteškoće u realizaciji tog ugovora rasvjeta nije puštena u funkciju te Općina intenzivno radi na tome da do toga dođe što prije. 5 Sredstvima Javno-privatnog partnerstva do rekonstrukcije škole u Jakovici U cilju sprečavanja propadanja stare škola u naselju Jakovici, Općina Tinjan je dala pravo gradnje novoosnovanom trgovačkom društvu CEROT d.o.o. kojeg čine 33 suvlasnika s područja Općine Tinjan (uključujući i Općinu) na rok od 30 godina. Nakon dobivanja prava gradnje CEROT d.o.o. je projekt rekonstrukcije stare škola kandidirao na Ipard-v natječaj – mjera 302 i koncem 2011. godine potpisao ugovor s Agencijom za pla- ... i prije obnove U travnju 2013. završetak rekonstrukcije 5,5 kilometara cesta Nakon odobrenog natječaja, s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju potpisan je ugovor o sufinanciranju rekonstrukcije 5,5 kilometara nerazvrstanih cesti na području Općine Tinjanski list Tinjan (Ipard 301). Potpisan je i ugovor s tvrtkom Cesta d.o.o. koja će izvoditi radove. Za očekivati je početak radova do kraja godine, a završetak ukupnih radova do 15. travnja 2013. Izrađen idejni projekt za novi vrtić u Tinjanu O Škola u Jakovici danas... ćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te s izvođačem Teming d.o.o. o rekonstrukciji. Rekonstrukcija je započela u veljači ove godine, a do sad su izvršeni grubi radovi, postavljena nova stolarija, uređena fasada, rekonstruiran potporni zid. Slijede radovi uređenja okoliša i završni radovi u objektu, a nakon toga i uređenje donjeg kata i izgradnja bazena kako bi se objekt mogao iznajmljivati počevši od turističke sezone 2014. godine. U Eko-parku zasađeni lavanda i smilje Na području Ekoparka Istra zasađen je jedan hektar lavande, pola hektara smilja, a u tijeku je osmišljavanje projekta sadnje dugogodišnjih nasada s obzirom da je s Republikom Hrvatskom potpisan ugovor o dugoročnom zakupu. Na ulazu u park započeta je izgradnja info- punkta koji bi trebao biti pušten u funkciju za turističku sezonu 2014. godine. pćina Tinjan je nakon provedenog javnog poziva zaprimila zahtjeve poduzetnika s područja Općine Tinjan. Temeljem tih zahtjeva izrađen je Idejni projekt za izgradnju novog vrtića koji će se rasprostirati na 400 četvornih metara, a ukupna površina građevine uključujući i poslovne prostore je 800 metara četvornih. Za projekt je dobivena suglasnost Hrvatskih voda i Konzervatorskog odjela u Puli, a u tijeku je ishodovanje lokacijske dozvole. Započeta rekonstrukcija doma u Mofardinima Nakon zajedničkog sastanka mještana naselja Mofardini, općinske uprave i predstavnika lovačke udruge „Golub“ pokrenuta je inicijativa za rekonstrukciju starog doma u naselju Mofardini. Zahvaljujući donacijama te uz pomoć mještana saniran je krov, izvršeni su grubi, a slijede završni obrtnički radovi. S obzirom da naselju Mofardini gravitira i veći broj aktivnih boćara koji igraju u klubovima iz drugih općina njihova je želja da se uz novouređeni dom uredi i boćarsko igralište te ponovno osnuje boćarski klub. Uređen izvor “Puč” u Brčićima Zapušten izvor “Puč” u naselju Brčići, ponovno je oživio zahvaljujući žiteljima tog naselja. Oni su bili uporni u nastojanju da se na ovome mjestu ponovno može uzimati voda, kako su to činili i stariji mještani naselja Brčići. Izgrađen Društveni dom Kringa U suradnji s lovačkom udrugom “Golub”, lokalnim poduzetnicima te ostalim donatorima na prostoru „Takale“ u Kringi izagrađen je Društveni dom kojem predstoji postavljanje instalacija, žbukanje i uređenje interijera prije puštanja u funkciju. Dom će koristiti Općina Tinjan za svoje potrebe, Lovačka udruga „Golub“, te svi zainteresirani građani uz prethodnu suglasnost Općinske uprave. Novo ruho zida u Tinjanu Nakon izrade projektne dokumentacije, statičkih izračuna i uvrštenja u proračun Istarske županije saniran je potporni zid na Županijskoj cesti Tinjan – Sv.Petar u Šumi te je uređeno okolno zemljište. Tinjanski list I 6 za nas je još jedan Internacionalni sajam pršuta, šesti po redu, a ove godine u Tinjanu je u vrhunskim okusima i mirisima ove izuzetne gastronomske delicije, po kojoj smo poznati širom hrvatske i Europe, uživalo dvadeset tisuća ljudi. ISAP 2012 održan je 20. i 21. listopada, a otvorio ga je Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina uz nazočnost brojnih uzvanika i gostiju iz svijeta gospodarstva, politike i kulture. Ministarstvo je konačno prepoznalo pravu vrijednost ove manifestacije koja ističe tradicijske vrijednosti autohtonih proizvoda ovoga kraja među kojima je u prvom redu istarski pršut, kao prvi hrvatski proizvod zaštićen oznakom izvornosti prema standardima Europske unije. Manifestacija koju organiziramo, uz ostalo, jača nacionalnu i međunarodnu suradnju gospodarstvenika, javnog i civilnog sektora i građana. Ukupno trideset i dva izlagača iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Italije, Austrije, Španjolske i Portugala predstavilo je svoje suhomesnate delicije rekordno velikom broju posjetitelja, koji su zaista uživali u njima. Brojke kažu u dva dana saj- 7 Na ISAP – u INTERNACIONALNOM SAJAMU PRŠUTA IZ GODINE U GODINU SVE JE VIŠE POSJETITELJA Dvadeset tisuća ljudi uživalo u vrhunskoj gastronomskoj delici ji - PRŠUTU ma narezano je 500 pršuta, ili “viulina”, kako ih mi volimo zvati, a pretpostavljamo da je gotovo toliko pršuta prodano u komadu. Tradici- onalno, najveću pozornost posjetitelja plijenili su španjolski pršuti (Jamon Iberico Aqulino), iako je njihova cijena iznosila čak sto kuna za 10 dekagrama pršuta, dok je kod ostalih izlagača deset dekagrama ove mirisne delicije koštalo 40 kuna. Ovogodišnji partner sajma bio je španjolski grad Jerez de los Caballeros, iz regije Badajoz čiji su predstavnici, gradonačelnica Margarita Perez Egea i vlasnik tamošnje ‘’Pršutane Aquilino’’, Augustin Gordillo, predstavili svoju zemlju, kulturu, te posebice tradiciju proizvodnje pršuta. Sa španjolskim gradom Jerez de los Caballeros Općina Tinjan potpisala je i Pismo prijateljstva, pa je naša suradnja tek započeta, a sigurno će biti nastavljena. Naše dvije lokalne zajednice u budućnosti će razmjenjiva- ti svoja iskustva, ne samo u proizvodnji pršuta, koji je naš i njihov prepoznatljivi brend. Tradicionalno, održavanje ISAP-a prigoda je ocijeniti i kvalitetu pršuta, stručna 16-eročlana komisija zaprimila je na analizu 25 pršuta iz zemlje i inozemstva, a nakon pomne organoleptičke analize titulu šampiona dodijelila je Križancu Mladenu Dujmoviću. Dujmoviću je ovo već treća titula šampiona, osvajao ju je 2008. i 2009. godine. Naš sumještanin Mladen Dujmović ovom je titulom još jednom potvrdio da njegov proizvod spada na sam vrh proizvođača istarskih pršuta. Vinjeračkom Dalmatinskom pršutu, kojeg suše na vele- bitskoj buri, priznanje je dano u kategoriji dimljenih pršuta s kožom. U kategoriji istarskog pršuta zlata su dobili Kod Milana iz Vodnjana, Jelenić iz Svetog Petra u Šumi te Pisinium iz Pazina. U kategoriji dimljeni pršut s kožom zlata su dobili: Delicije Marović iz Sinja, Mataš iz Jesenica kraj Maslenice, Tažex iz crnogorskog Herceg Novog, Eurodelikatese iz Metkovića, Roca iz Stankovaca, Kulina Nova Sela iz Metkovića, Bel Cro-Trade iz Drniša, Baba Tinjanski list delicije iz Drniša, te Voštane iz istoimenog sela kraj Trilja. U kategoriji nedimljeni pršut s kožom jedini predstavnik bio je španjolski pršut Jamon Iberico proizvođača Aquillino. Po prvi puta ove godine nisu dodjeljene brončane medalje što znači da kvaliteta je pršuta porasla. Ukupno, komisija je dodijelila 13 zlata i deset srebra. Sajam pršuta u Tinjanu, nije samo mjesto na kojem se prodaju, predstavljaju i kušaju pršuti, svake se godine potrudimo našim posjetiteljima ponuditi i druge zanimljive sadržaje. I ove godine organizirali smo Svjetsko prvenstvo u pljočkanju, naši su gosti prošetali stazom suhozida, mogli su posjetiti izložbu kosira, tradicionalnog alata koji se još uvijek koristi. Na Eko-sajmu je predstavljeno 15 izlagača i njihovih proizvoda, a svi koje je to zanimalo mogli su dobiti i informaciju kako takve proizvode konzumirati. Mnogi su pogledali i nastup Kumpanije kosirići, a zanimljivo je bilo na okruglom stolu. Ove godine raspravljali smo o “Revitalizaciji željeznice u Istri, i prometnoj povezanosti u funkciji razvoja turizma”. Ne manje zanimljivo bilo je i na predavanjima o proceduri certifikacije ekološke proizvodnje te udruživanju proizvođača. Rekonstrukcija Band, The Night Expres Band i Mladen Grdović u večernjim su satima bili zaduženi za zabavu. Na ovogodišnjem sajmu predstavili smo i naš novi suvenir – privjesak u obliku pršuta, a po prvi puta našim smo gostima ponudili i novu gastronomsku deliciju - sladoled s pršutom. Jedinstven je to proizvod, a kako i ne bi bio, kad je jedan od njegovih sastojaka pršut. Tinjanski list 8 9 Kumpanija “Kosirići” Sviraju, plešu i promiču svoj kraj T L ovačka udruga “Golub” iz Tinjana, osnovana 2004. godine, danas broji 130 članova. Zanimljivo je naglasiti da se 7,7 posto žitelja naše općine bavi lovstvom. Ili, svaki 13. stanovnik Tinjanštine je lovac, a njihova prosječna starost je 49 godina. Tinjanski se lovci tradicionalno okupljaju jednom godišnje, na spomen- dan sv. Huberta zaštitnika lovaca, a prigoda je to da se zaslužnim članovima dodijele i priznanja. Ove godine uručeno ih je čak 20, među kojima su naj- Lovačka udruga “Golub” Na Tinjanštini svaki 13. stanovnik je lovac prestižnija ona koja dodjeljuje Hrvatski lovački savez. Tijekom ove godine, tinjanski su lovci zbog dugotrajne suše intenzivno prihranjivali divljač, a na proljeće u lovište su pustili 40 zečeva i 400 fazana iz uzgajališta. Pred- sjednik LU “Golub”, Goran Hrvatin, kaže da se takve akcije poduzimaju ne samo zbog povećanja populacije već i zbog unapređenja životinjskog fonda. Otvoreno lovište Tinjan površine je 5.301 hektar, na nje- mu obitavaju razne vrste divljači te zečevi, fazani, šljuke, a u posljednje vrijeme sve više i divlje svinje. Tajnik ove udruge je Boris Mofardin, dopredsjednik Antun Rajko, a lovočuvar Dragan Brečević. injanska Kumpanija “Kosirići” svojim je radom započela u listopadu 2005. godine, te neumorno radi već punih sedam godina. Broji 50-tak aktivnih članova u tri skupine: sviračka, dječja plesna i plesna skupina seniori. Stručni voditelji društva su: Stjepan Celić (koreograf), Branko Pernić (sviračka organići), Miho Orlić (tradicijski instrumenti). Voditelji korepetitori - volonteri unutar društva su: Daliborka Sirotić Milotić i Ivana Šušnjar za dječju plesnu skupinu, te Marina Jakus Burčić za plesnu skupinu – seniori. Kumpanija Kosirići već tradicionalno u povodu Dana Općine Tinjan organizira ve- čer folklora i ugošćuje svoje prijatelje - KUD-ove, klape, te pjevače i svirače koji njeguju tradicijsku kulturnu baštinu. Osim ove manifestacije organiziraju izložbe, razne radionice te igrokaz povodom dana Sv. Nikole u izvođenju njihovih najmlađih članova. Sudjeluju na svim regionalnim smotrama, manifestacijama plesnog i sviračkog stvaralaštva: Smotra folklora Istre, Zlatna sopela, Zasopimo na organić, Supci pud mavricom, Smotra dječjeg DESET GODINA KARATE KLUBA “TINJAN” Udruga “KRUG” Brojne medalje za kvalitetan i kontinuiran rad Ljetni glazbeni kamp projekt kojim se najviše ponose K arate klub “Tinjan” je u lipnju 2012. proslavio 10-u godišnjicu uspješnog i kontinuiranog rada. Klub koji danas broji 50 članova osnovno i srednjoškolskog uzrasta iz Tinjana i okolnih općina djeluje u opremljenoj dvorani “Doma mladih” u Tinjanu. Mladi karatisti osim što redovno treniraju sudjeluju i na brojnim turnirima gdje ostvaruju zapažene rezultate. U proteklih 5 godina klub je županijsku karate ligu završavao na 1. mjestu čime potvrđuju kvalitetan i kontinuiran rad. Brojne medalje osvajaju i na međunarodnim turnirima diljem zemlje, a sudjelovali su i na turnirima u Sloveniji, Austriji, Mađarskoj, Srbiji, BiH, Italiji, Njemačkoj i Slovačkoj. Po svojim rezultatima najviše se ističu: Martin Rajko, David Prenc, Darian Milohanić, Patrik Radovan, Teo Osmić i Sven Šušnjar. Najvrijedniji uspjeh u 2012. godini ostvario je David Prenc osvojivši 3. mjesto na državnom prvenstvu u U borbama. Karate je, iako slabije zastupljen u medijima, vrlo masovan sport sa jakom konkurencijom u svim uzrastima – kaže trener i osnivač kluba Goran Matošević. Upra- vo su završili upisi u klub koji se provode svake tri godine, a više informacija o klubu, članovima i uspjesima potražite na Internet stranicama: www.karateklub.net/tinjan. druga “KRUG” djeluje sa sjedištem u Tinjanu od 2007. godine. U svojim počecima Udruga se usmjeravala isključivo na glazbeno-pedagošku djelatnost, te je u tim okvirima nudila široki spektar glazbenih tečajeva, za kojima se i dalje pokazuje veliki interes glazbenih mladica. Kroz nekoliko idućih godina, Udruga je ostvarila zapažene rezultate sudjelujući i gostujući na raznim manifestacijama. Ističe se ostvarenje projekta Centra medija, obrazovanja i kulture (cmok) čiji je cilj povezati i sjediniti kulturu, umjetnost i znanje svih dobnih skupina. Ponuda Centra sastoji se od knjižnice s više od 3.000 knjiga, računala s internetskim pristupom, raznih radionica za djecu ali i starije. Nadalje, Udruga je bila domaćin brojnim akademskim i amaterskim likovnim umjetnicima, čije su izložbe bile popraćene velikim odazivom, te je Tinjanski list folklora u Fažani, nastupe na MIK-u, ISAP-u, te veliki broj putovanja tijekom ovih godina u Hrvatskoj i inozemstvu. Najznačajniji nastup u radu tako mladog društva je sudjelovanje na državnoj smotri folklora u rujnu ove godine na 45. Vinkovačkim jesenima, gdje su bili jedini predstavnici Istarske županije, između 80tak nastupnih grupa. Među važnije nastupe ove godine izdvajaju nastup u Ilači – Vukovar, na Međunarodnom susretu svirača na tradicijskim glazbalima, te nastup naših roženičara na susretu Mantinjada pul Ronjgi. Kumpanija Kosirići dosadašnjim je radom uvelike napredovala, te ostvarila zacrtane ciljeve i zadatke. Uz želju za stalnim napredovanjem proširujemo svoje znanje, ulažemo u izradu nošnji te nabavku instrumenata. Primarni ciljevi ostaju nezaobilazni, a to su plesati, pjevati i svirati, opravdati svoje postojanje i promicati svoj kraj. organizator dječjih glazbenih festivala kao i Božićnog sajma u Tinjanu. Projekt kojim se Udruga najviše ponosi jest Ljetni glazbeni kamp. Tradiciju Ljetnog glazbenog kampa gradi od 2009. godine. U ovaj projekt uključeno je 20-ak stručnih glazbenih pedagoga, kao i nekoliko stručnjaka s drugih područja, koji imaju zajedničku ambiciju - učiniti Ljetni glazbeni kamp svojevrsnim glazbeno-pedagoškim središtem. Međusobna suradnja profesora, rezultira činjenicom da polaznici Kampa (u dobi od 9 do 19 godina) u desetodnevnom boravku dobivaju punu individualnu pozornost, te cjelovito znanje kroz različite metode rada, kreativne radionice i grupno muziciranje. Nastoji se osvijestiti talentirane mlade glazbenike, pružiti im mogućnost javnog izvođenja (koncertiranja), te ih tako obogatiti novim iskustvima. Tinjanski list 10 11 ČETVEROČANA OBITELJ ŽULIĆ IZ VITASI DOBILA OD OPĆINE DESET TISUĆA KUNA Za prinovu u obitelji financijska pomoć za “prvu ruku” O pćina Tinjan na razne načine skrbi o svojim sumještanima, jedan od njih je financijska potpora za prinovu u obitelji. Svakoj obitelji s Tinjanštine u koju stigne beba, dodjeljujemo sredstva iz proračuna. Za prvu bebu obiteljima dajemo potporu od dvije tisuće kuna, za drugo dijete pomažemo s tri, a za treće dijete s pet tisuća kuna. Za sad smo dodijelili samo jednu potporu od deset tisuća kuna, i to obitelji Žulić iz Vitasi, u čiju je obitelj stigla četvrta beba. Ponosni mama i tata Alen i Dorijana, vrijedno skrbe o četvero svoje djece – Leonardu, Andiju, Emilu i Natali. Vjerujemo da našim obiteljima novac koji ima dajemo za bebu koja se rodi sredstva dobro dođu „za prvu ruku“, a mi se zaista nadamo da ćemo i u budućnosti biti u prilici pomagati obiteljima s više djece. Ustalom, ona su naša budućnost. BOĆARSKI KLUB “ŠTANDAR” BOĆARSKI KLUB “Muntrilj” Ostvarujemo odlične rezultate Boćanje nije samo sport Boćarski klub “Štandar” osnovan je 1995. godine, a danas broji 14 članova. Natječemo se u III. Istarskoj ligi Pazin – Rovinj. Većina naših članova su žitelji Muntriljštine i Tinjanštine uz nekoliko pojačanja iz susjednih naselja. U protekloj godini osvojili smo nekoliko lokalnih turnira na kojima je sudjelovalo više od deset ekipa. Natječemo se i u zimskoj ligi Boćarskog Boćarski klub “Muntrilj” osnovan je 1983. godine. Kroz našu povijest za klub je igralo više od četrdeset igrača, a trenutno brojimo njih 14. Natječemo se u II. Istarskoj ligi Pazin – Rovinj. Naši su članovi sa područja Muntriljštine, a želja nam je animirati i mlađe naraštaje da nastave s tradicijom boćanja u našem kraju. Boćanje je danas “prvi” sport na području saveza “Pazin”, a naši su članovi do sad ostvarili odlične rezultate - pri samom smo vrhu. Posebno nam je drago da se u klub uključuju i mladi igrači iz naše sredine. Ponosni smo što je naš najmlađi član, Dino Krizmanić, zahvaljujući odličnim rezultatima koje je ostvario pozvan u kadetsku selekciju Istarskog boćarskog saveza. Predsjednik kluba je Darko Krizmanić. Muntriljštine, a za nas boćanje nije samo sport, nego i prigoda da se družimo i razveselimo zajedno s našim dragim prijateljima iz ostalih klubova i regija. Uvijek nam je drago sve naše prijatelje ugostiti na našem boćarskom turniru “Rokovica”. Organiziramo ga tradicionalno u kolovozu u povodu obilježavanja blagdana Sv. Roka. Predsjednik kluba je Davor Sirotić. Rođeni u 2012. Nikol Udović - 29.11., Natali Žulić - 22.12., Dominik Mušković - 11.01., Antonio Starić - 26.01., Ivetić Jakov - 13.05., Marin Brečević - 18.06., Lucas Londero - 28.07., Nino Sirotić - 02.08., Matija Hrvatin - 01.09., Mia Videkić - 02.09., Karla Prenc - 04.09., Noa Ćosić - 06.09., Nika Jakus - 07.09., Katija i Elena Kiršić - 11.09., Oskar Rajko - 25.09., Lara Bernik - 20.10., Antonio Špelić - 21.10. Tinjanski list Tinjanski list 12 NASTAVLJAMO AKTIVNOSTI U EUROPSKIM PROJEKTIMA Austrijanci i Francuzi partneri u Projektu EU COOP O pćina Tinjan nakon uspješne suradnje s europskim partnerima iz Austrije, Poljske i Mađarske u projektu ‘’In Kult’’ čiji je cilj bio valorizacija nematerijalne kulturne baštine, nastavlja svoju aktivnost u europskim projektima unutar programa ‘’Europa za građane’’. Riječ je o Projektu EU COOP čiji je nositelj Općina Tinjan, a partneri na projektu su Općina Auersbach iz austrijske Regije Steierishes Vulkanland, te grad Saint Vincent de Tyrosse Impressum > Kontakt > iz francuske Regije Aquitaine. Cilj projekta je međusobna suradnja zajednica unutar Europe u cilju povećanja konkurentnosti gospodarskih i kulturnih dobara, promicanja tolerancije i razumijevanja, kroz poštivanje tradicije, kulture i jezične različitosti. Naglašena je i važnost suradnje civilnog i javnog sektora. U okviru Projekta EU COOP održana su dva susreta i to u Tinjanu od 19.- 21. listopada ove godine u okviru kojega su europski partneri učili o po- vijesti (i sadašnjosti) Općine Tinjan. Razgovaralo se o autohtonim proizvodima ovoga kraja, a predstavnici austrijske i francuske općine sudjelovali su i na VI. Internacionalnom sajmu pršuta ISAP 2012. Tijekom susreta u Tinjanu upoznati su s tradicionalnim načinom gradnje ovoga podneblja, sudjelujući u izgradnji Europskog suhozida. Upoznali smo ih i s legendom o najstarijem književno spominjanom vampiru ‘’Jure Grando’’ iz Kringe, te s tradicijom proizvodnje hrane i valorizacije kulturnog krajolika. Posjetili su Jamu Baredine, i muzej u Novoj Vasi. Promovirali smo i tradicionalnu glazbu i folklor. Naše smo goste iz Europe smjestili u kućama za odmor i počastili ih domaćim specijalitetima. Drugi susret održan je u Auersbachu, u Austriji od 22.-24. listopada 2012.godine gdje su partnerima iz Tinjana i Grada Francuske predstavljeni tradicionalni načini proizvodnje suhomesnatih proizvoda kroz posjet pršutani ‘’Vulcano’’, proizvoda od sjemenki buče, proizvoda od jabuka, kruha iz organski uzgojenih žitarica te proizvodnje čokolade u tvornici Josefa Zottera. Radionica o regionalnom razvoju toga kraja, kao primjer dobre prakse, ukazala je na neke od mogućnosti gospodarskog i socijalnog razvoja koje stoje na raspolaganju malim sredinama. Treći, ujedno i završni susret u ovom projektu, predviđen je za travanj 2013. godine kada će domaćin biti francuski partner - grad Saint Vincent de Tyrosse. IZDAVAČ: Općina Tinjan • TISAK: Radin Print Općina Tinjan • www.tinjan.hr • e-mail: [email protected] • Tel: 052/626-290 • Fax: 052/626-090
© Copyright 2024 Paperzz
