Otvorite u PDF formatu kliknite ovdje.

Godina IX. Broj 89 1. veljače 2012.
Cijena 3 kn
REGIONALNI INFORMATIVNI MAGAZIN
Sve o Tuhlju pročitajte
u Tuheljskom glasniku na čak 20 stranica...
Dragutin Bosnar
načelnik općine s najviše
Zelenih cvjetova
Vladimir Haramina
Život uz golubove
10 zlatnih pravila
za odgoj djeteta
Zoran Gregurović
Građani su nedovoljno informirani i ponekad neoprezni u
pogledu preventivnih mjera i radnji za zaštitu od požara
ISSN 1848-0004
Dr. sc. Mirela Holy:
Eko Hrvatska je naša sigurna
budućnost
SADRŽAJ
impressum
iz sadržaja:
• Glavni urednik:
Zvonko Franc
• Urednički kolegij:
Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Monika
Briševac, Dunja Horvatin, Vlasta Krklec,
Elvis Lacković, Maja Šimunić, Tanja
Gregurović, Stjepan Đukić Pišta, Danijel Job,
Snježana Ricijaš, Verica Jazbec Jačmenica
11
• Vanjski suradnici:
Rajko Fureš, Mario Krog, Darko Fiket,
Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Nada Vincelj,
Dragan Kušec, Tomislav Lež, Vesna Gruica,
Ana Kruhak
• Fotograf:
Dražen Zetić
• Dizajn i oblikovanje:
Hyper dizajn d.o.o.
ZDRAVKO MRŠIĆ
Hrvatska nema nacionalnu stranku i to je najteža
nevolja hrvatskog društva i hrvatske politike. Takvu
stranku valja napraviti. To je poruka niskog stupnja
odziva glasača referendumu.
Branimir Gregurović
NOĆ MUZEJA: Noć kulturne i umjetničke baštine . . . . . . . . . . . . . . . 64
Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
• Marketing:
KULTURA
Tanja Gregurović, Klementina Cerovečki
[email protected]
• Grafička priprema i tisak:
VJESNIK d.d., Zagreb
Slavonska avenija 4, Zagreb
Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne
mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom.
SLJEDEĆI
BROJ GLASA
ZAGORJA
POTRAŽITE
1. OŽUJKA
2012.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . . 16-21
ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22-61
TUHELJSKI GLASNIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33-52
MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
12
• Direktor
INTERVJU: Dr. sc. Mirela Holy
Eko Hrvatska je naša sigurna budućnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
GOSPODARSTVENICI GOVORE: Katarina Posilović
Ponovno otkrivena gradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA: Partnerstvo za razvoj aktivna suradnja sudionika tržišta rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11
INTERVJU: Vladimir Bosnar
Šest zelenih cvjetova u pet načelničkih mandata . . . . . . . . . . . . . . . 12
Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
IZNIMNI LJUDI: Dr. Nadica Jačmenica
Kad bi svi ljudi na svijetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
Telefon: 049 370 190
E-mail: [email protected]
• Nakladnik:
Glas Zagorja d.o.o.
Krapina, Ivana Rendića 15
AKTUALNO
VLADIMIR BOSNAR
Zadovoljan sam tek kada mještani iskažu svoje zadovoljstvo postignućima u razvojnim segmentima Općine
Stubičke Toplice, no i nadalje ulažem napore za stvaranje što kvalitetnijih uvjeta življenja u Stubakima.
Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
SJEĆANJE - Marija Smrekar-Majsec. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
SPORT
Trofej Reno Vinek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
ZANIMLJIVOSTI
JUNAK NAŠEG DOBA - Život uz golubove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72-73
ZAGORSKI TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
IZLOŽBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
KOZMETIKA - Aroma masaža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Želimo vas potaknuti na razmišljanje - Odgoj djeteta . . . . . . . . . . . . 77
Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
TZ KRAPINA - Krapinske špelancije 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
18
ZORAN GREGUROVIĆ
Vatrogastvo je prije svega humani i dobrovoljni poziv i
naši članovi u rad Društva unose ono što je u današnje
moderno doba najvrjednije – svoje slobodno vrijeme.
GLAS ZAGORJA
broj 89
ZELENA ŠKRINJA
Povratak Suncu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
Lipa čuvar doma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
Eko kalendar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
3
INTERVJU
01. VELJAČE 2012.
Razgovarala
Dunja Horvatin
Dr. sc. Mirela Holy,
ministrica zaštite okoliša i prirode
Eko Hrvatska je naša
sigurna budućnost
Budućnost Zagorja vidim u održivom kontekstu, s razvijenom eko poljoprivredom
i eko turizmom, s više obnovljivih izvora energije i zelenijim javnim prijevozom, sa
zelenom industrijom obrade otpada u kojoj mnogi nezaposleni ljudi nalaze stalne
poslove…
4
GLAS ZAGORJA
broj 89
INTERVJU
Rijetko se u medijima nailazi na
eko-priče pozitivnog sadržaja:
javnost povremeno protresu
suludi zakoni poput onoga o
golf igralištima, divljoj izgradnji,
nedostupnosti informacijama o
prostornim planovima, razbacivanju otpada po zastarjelim
odlagalištima, rasipanju energije, pretvaranju korita potoka
i rijeka u kanalizacijska korita…
Nakon bitaka bez pobjednika
koje su ekološke udruge vodile s
ministarstvima, lokalnim samoupravama, ponekad i medijima,
pobjeda na dugoročnu štetu
okoliša pravdana je kratkovidnošću buntovnika, proglašavanih
često kočničarima gospodarskog
napretka.
Radi se u većini o jedinkama,
ženama kojima je, za razliku od
macho pripadnika populacije, u
genima ugrađen osjećaj za nepravdu i predodređena uloga zaštitnice, u ovom slučaju prirode
i majke Zemlje. Srećom, takvih,
bez primisli na osobni profit na
kraju priče, svakodnevno je sve
više. Ipak, kada bi se zbrojili svi
glasovi Zelenih stranaka, raznih
eko-nezavisnih kandidata i kandidatkinja na proteklim parlamentarnim izborima, teško da
bi se sakupilo bodova dovoljno
za jedno saborsko mjesto: ciljevi udruga razlikuju se od ciljeva
političkih stranaka i nemoguće
je očekivati apsolutno suglasje.
Ostaje nada da će obaveze koje
je Hrvatska preuzela u procesu
pregovaranja u području zaštite
okoliša i prirode pridonijeti poboljšanju kvalitete života, jer se
njima osiguravaju viši standardi
zaštite okoliša.
Pratiteljima TV prijenosa iz sabornice, osobito onima iz okolišnih udruga, ostale su u sjećanju britke i argumentirane
replike Mirele Holy, potpredsjednice Odbora za zaštitu okoliša
Sabora HR.
Nakon svih koji su se po stranačkim linijama redali na čelu Ministarstva zaštite okoliša, njegovim
bivšim ministrima i ministricom,
Hrvatska je konačno dobila
ekološki utemeljenu, iskusnu i
stručnu ministricu zaštite okoliša: Mirelu Holy. Kao što je bilo
za očekivati, nakon višegodišnjih
nastojanja nevladinih udruga,
izvršena je reorganizacija: donedavno Ministarstvo zaštite
okoliša, prostornog uređenja i
01. VELJAČE 2012.
graditeljstva, zamijenilo je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
– MZOIP, internetske stranice
Zaštite prirode preuzete su u cijelosti sa službenih web stranica
Ministarstva kulture, a podaci i
informacije nalaze se na naslovnici Ministarstva, pod nazivom
Zaštita prirode, dok je Ministarstvo graditeljstva i prostornog

Rješavanju kojih projekata/problema ćete dati prioritet?
Najvažniji prioritet nam je uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, sređivanje
situacije u vezi s posebnim kategorijama otpada, uvođenje reda
u postupke procjene utjecaja na
okoliš, pojednostavljenje postu-
razvoja putem drugih resora.
Kako? Izradom vrlo detaljnih i
razrađenih prijedloga mjera u području obnovljivih izvora energije,
energetske učinkovitosti, ekološke poljoprivrede, ekološkog turizma, zelenog transporta i sl.
Prilikom donošenja zakona poput onog o golfu, sve
su glasniji glasovi prosvjednika
koji brinu o okolišu – tzv. kočničara gospodarskog razvoja.
Predstoji vam teško usklađivanje: razvoj gospodarstva i načela održivog razvoja.
Ne vidim u tome problem. Danas
zaštita okoliša i razvoj gospodarstva u državama koje znaju što
hoće idu ruku pod ruku.
Je li kod nas preuranjeno
govoriti o konceptu Zelenog Novog Dogovora (Green
New Deal)?
Za mene nije, ali za mnoge je.
Bojim se da to uskoro neće ovisiti o pojedinačnom afinitetu i
savjesti, već će to postati jedina
mogućnost opstanka.
Koliko ima pokrića priča
o održivom razvoju u RH?
Vara li osjećaj da je za hrvatske
političke elite i, nažalost, dobar
dio javnosti, zaštita okoliša zadnja rupa na svirali?
Da, zaštita okoliša i održivi razvoj
su mnogima parole kojima vole
začiniti svoje političke govore, ali
u stvarnoj provedbi zaštita okoliša i prirode najčešće su trinaesto
prase koje je najlakše žrtvovati.
Kao ministrica ću se boriti svim
sredstvima da tako više ne bude.
Koliko je utemeljen dojam
da smo usvojili direktive
EU kako bismo zadovoljili kriterije za ulazak u EU, a ne zato što
želimo učiniti stvarne pozitivne
promjene u Hrvatskoj?
Bojim se da je taj dojam često
točan, ali uskoro ćemo vidjeti
da ono što smo ispregovarali
moramo i poštivati, jer će nas u
suprotnom kazniti vrlo rigoroznim financijskim sankcijama.
Vjerujem, stoga, da će ova Vlada premijera Milanovića, koja je
iznimno proeuropska Vlada, voditi jako puno računa o stvarnoj
provedbi direktiva i konvencija.
Ulaskom u EU može li se
očekivati sličnih, neodgovornih financijskih potpora kao,
primjerice, projekt izgradnje HE
na rijeci Ombli, sumnjive ekonomske isplativosti, unutar Hrvatske ekološke mreže i buduće



U području zaštite okoliša Mirela Holy
ima široko iskustvo: bila je aktivistica u
Zelenoj akciji, od 2001. do 2005. radila
je u Ministarstvu zaštite okoliša na poslovima odnosa s javnošću, zatim kao
šefica kabineta ministra Ive Banca. Kao
zastupnica SDP-a izabrana je 2007.
u Sabor RH. Studirala je etnologiju i
književnost na Filozofskom fakultetu,
doktorica je humanističkih znanosti.
Bila je predavačica na London School of
Public Relations, na specijalističkom diplomskom studiju Upravljanje poslovnim
komunikacijama na Veleučilištu VERN.
uređenja izdvojeno i vodi ga ministar Ivan Vrdoljak.
Čestitamo na imenovanju i
reorganizaciji Ministarstva
zaštite okoliša. Predstoje li još
kakve promjene? Biste li kao članica Vlade tražili uvođenje obrazovanja za održivi razvoj u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje?
To je već definirano Akcijskim planom obrazovanja za održivi razvoj
i inzistirat ćemo na dosljednoj
provedbi ovih obrazovnih mjera
i sadržaja.

paka vezanih uz ishođenje okolišnih dozvola, definiranje lokacije
spalionice opasnog otpada i početak realizacije iste, definiranje
lokacije odlagališta nisko i srednje
radioaktivnog otpada, donošenje
novog Zakona o zaštiti prirode
s reformom sustava upravljanja
zaštićenim područjima prirode.
To su područja koja su direktno
vezana uz resor Ministarstva, ali
planiramo napokon postati i glavno koordinativno Ministarstvo za
implementaciju politike održivog
GLAS ZAGORJA
broj 89


5
INTERVJU
01. VELJAČE 2012.
Europske ekološke mreže NATURA 2000; kojem jedna javna europska institucija (EBRD) odobrava zajam od 123 milijuna eura?
Nadam se da ne. Ministarstvo će
pomno provoditi procedure procjene utjecaja na okoliš i neće
davati zeleno svjetlo za projekte
čiji su ekonomski i okolišni učinci
vrlo dvojbeni.
Osim dobre strategije i
rezultata uvrštenja obnovljivih izvora energije i njezine
štednje u Krapinsko-zagorskoj
županiji, što ste još uočili prilikom kratkotrajnog boravka u
našoj županiji? Primjerice, premalo se vodi briga o autohtonom stilu gradnje kuća?
je jesu li takvi stilovi verificirani
dozvolama, ili su rađeni na crno.
I jedna i druga varijanta ukazuje
na sistemski problem, ali to pitanje nije u nadležnosti mog Ministarstva pa stoga nije u redu da
se miješam u poslove ministra
Vrdoljaka. Prostorno planiranje
je iznimno težak resor.
Kako zamišljate budućnost
Zagorja: kao zelene ili prigradske industrijske zone metropole?
Budućnost Zagorja, kao i svih
drugih regija Hrvatske, vidim u
održivom kontekstu: s razvijenom eko poljoprivredom i eko
turizmom, s više obnovljivih
izvora energije i zelenijim javnim
prijevozom, sa zelenom industrijom obrade otpada u kojoj mno-
tima, nemjerljivo je. Prema riječima mladog poduzetnika Dubravka,
nasljednika obiteljskog gospodarstva Čuček, u proizvodnji cvijeća
40% cijene sačinjava grijanje, a
potpuna isplativost investicije očekuje se unutar 2 godine. Sustav je u
potpunosti nadziran kompjutorski,
a prednost je parcijalno podešavanje temperature u svakom stakleniku zasebno. Na ekološki prihvatljiv
način uzgojeno cvijeće obradovat
će najprije zaljubljene: zdravi zeleni listovi jaglaca već daju naslutiti
ljepotu šarenih cvjetova koji čekaju
da se približi Sv. Valentin, a za njim
slijedi rascvjetana raskoš namijenjena zagorskim balkonima i okućnicama. Primjer i poruka ostatku
svijeta – da u KZŽ pridjevi ekološki
i ekonomski idu sasvim dobro ruku
pod ruku. (D. H.)


U Zagorju doista ima raznoraznih graditeljskih stilova. Pitanje
Lug Zabočki
Zagorski recept popravka
rasklimane klime
Energetski sektor jedan je od glavnih izvora zagađenja. Emisije ugljičnog dioksida na globalnoj razini kao
posljedica korištenja fosilnih goriva
doprinose 61% ukupnih emisija stakleničkih plinova, gurajući svijet u
klimatsku katastrofu. Nedavna konferencija zaštite klime u Durbanu
dala je ustvari samo red vožnje kako
će se problemi klime ozbiljno rješavati nakon 2020. I sama formulacija
zaštita klime je pogrešna, jer samoj
klimi baš je svejedno hoće li za 30
godina biti 2 ili 4 stupnja toplije:
patit će biljke, životinje i prije svega,
tada već 9 milijardi ljudi. Razlog je,
poslije kao i prije Durbana, ekstremni porast razvoja, enormno visoki
životni standard razvijenih, propagiran desetljećima kao životni stil.
Energetska strategija KZŽ korištenja
obnovljivih izvora energije za razliku od nesuglasica najvećih svjetskih
zagađivača, primjer je dobre prakse, ne samo postotkom uvrštenja
obnovljivih izvora, smanjenjem zagađenja, već i uštedom energije.
Zahvaljujući financijskoj potpori Žu-
panije u okviru poticanja korištenja uporabe
obnovljivih izvora energije, krajem godine je u
Vrtlariji Čuček u Lugu
Zabočkom proradio sustav grijanja staklenika
biomasom – peletima.
Instalacija je u potpunosti hrvatskog proizvođača, kao i sigurna
nabava peleta, nusproizvoda u drvnoj industriji. U kratkom probnom
radu pokazalo se da 2
kg peleta zamjenjuje 1
litru loživog ulja. Ako se
uzme u obzir cijena od 1,5 kn za kg
peleta prema 7 kn za litru loživog
ulja, prednost je očita, tim više što
je dosadašnja godišnja potrošnja
loživog ulja za zagrijavanje staklenika bila oko 10000 l: ušteda je 60%!
Imajući u vidu trend porasta cijena
naftnih derivata – i više!
Što u zaštiti okoliša znači sagorijevanje fosilnog goriva, loživog ulja,
prema skoro 100% sagorivim pele-
Samoborska banka d.d. jedna je od najstarijih financijskih institucija u Hrvatskoj sa 138 godina poslovanja u kontinuitetu. Poslovnice
Samoborske banke nalaze se na području Samobora, Svete Nedelje,
Brestovja i Krapinsko-zagorske županije (Krapina, Sveti Križ Začretje,
Hum na Sutli, Pregrada, Donja Stubica, Zabok i Krapinske Toplice)
SAMOBORSKA BANKA d.d. SAMOBOR, Trg kralja Tomislava 8, 10430 Samobor
Tel.: +385 1/3362 530 Telefaks: +385 1/3361 523, www.Sabak.hr
6
GLAS ZAGORJA
broj 89
INTERVJU
gi nezaposleni ljudi nalaze stalne
poslove…
Željeznički promet, ekološki i ekonomski iz dana u
dan sve prihvatljiviji, zapostavljen je u cijeloj RH, a osobito u
Hrvatskom zagorju?
Ozelenjivanje prometa već je na
popisu mjera koje ćemo predložiti Vladi RH i resornim ministarstvima, a bolja željeznička
infrastruktura i kvalitetniji standard željezničkog prometa nalazi se u samom vrhu prioriteta u
ovom segmentu. Treba, naime,
imati na umu da Hrvatska najviše štetnih emisija u zrak nema iz
industrije, već iz prometa pa tu
moramo učiniti velike pozitivne
promjene.
Autorica ste knjiga Apokalipsa i Mitski aspekti
ekofeminizma. Obje su kritika
nepravednog
patrijarhalnog
društva u kojem živimo. Ima li
ikakve šanse da ekofeminizam
kao životna filozofija naiđe na
pobornice i pobornike na našim
prostorima?
Ima ih, ali malo. Riječ je o subkulturi koja temeljito protresa temelje nepravedne patrijarhalne
civilizacije u kojoj živimo već nekoliko tisuća godina.
Nažalost, u Hrvatskoj je
politika još uvijek muški
posao. Prihvaćate li politiku kao
kreativno područje na kojem se,
kao u umjetnosti, žene mogu
dokazati na sebi svojstven način? Gdje se vidite poslije svega?
Prije gotovo petnaest godina
odlučila sam se za bavljenje politikom, pa svoju bližu budućnost
vidim u politici. Hoće li tako biti i
za dvije, tri godine, vidjet ćemo.
Politika dosta troši ljude. Htjela
bih kao ministrica odraditi dobar posao i riješiti barem neke
od mnogih problema u ovom
sektoru. Znam da u provođenju
mnogih nužnih, ali teških mjera,
neću imati razumijevanje dobrog dijela javnosti, ali vjerujem
da će mnogi, ipak, na kraju biti
zadovoljniji kada budu imali viši
komunalni standard i zdraviji
okoliš.
Vaša poruka Zagorkama i
Zagorcima.
Budite mudri i pametno gospodarite svojim iznimnim prirodnim bogatstvima.

VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA
Č
ini se da će ova krilatica iz naslova ponovno postati aktualna. Nastala je u vremenu kada su
neki, danas uglavnom veliki hrvatski domoljubi, prvim prijevoznim
sredstvom otputovali na prve crte
bojišnice u inozemstvo gdje su hrabro čekali da završi velikosrpskočetnička agresija. Kada su uspješno
obranili Hrvatsku u teškim uličnim
borbama po Berlinu, Beču i drugim
europskim gradovima, vratili su se
u ljubljenu domovinu. Neki su istim
žarom s kojim su se borili za obranu
hrvatske od velikosrpske agresije,
krenuli i u obranu gospodarstva
kupujući preko ortačkih političkih i
bankarskih veza sve što je vrijedilo
za sitniš od par kuna. To je ukratko
povijesni kontekst nastanka krilati-
Bože čuvaj Hrvatsku,
odoh ja u Njemačku



bilo u gradu, morao biti partijski,
a ponekad i narodnosno podoban
bez obzira na njegovu sposobnost.
Nadalje, pred demokratskim svijetom je ispao demokrat i svijet mu je
zauzvrat ubrzo poslao novu tranšu
pomoći u dolarima koje je on fino
mogao potrošiti na svoj velesvemirski projekt pokreta nesvrstanih diktatora od kojih su mnogi poznati po
teškim kršenjima osnovnih ljudskih
prava, a na čijim se sastancima dobro jelo i pilo. Na kraju, smirio drug
Tito i Srbe u vrhu svoje domoljubne partije koji su na čelu s drugom
Rankovićem vječito bili nešto nezadovoljni svojim statusom jer su očekivali da će nova II. Jugoslavija ipak
postati Velika Srbija. Na kraju, s odlaskom mnogih Hrvata oslobodila su
01. VELJAČE 2012.
izreka – Bože, čuvaj Hrvatsku, odoh
ja u Njemačku, ulaskom Hrvatske u
EU opet postati aktualna. Povijest se
stalno ponavlja, kažu neki. Proizvodi
se razlikuju jedino po ambalaži, ali srž
ostaje ista. Velik broj mladih već je
odavno napustio Hrvatsku, a uslijed
ove opće krize društva u Hrvatskoj to
će učiniti svi oni koji smatraju da su
svojim sposobnostima zaslužili dostojanstven život za sebe i svoju obitelj.
tići će u prvom redu veliki broj visoko obrazovanih ljudi, a bez njih
Hrvatska će jako teško znati čuvati,
razvijati i braniti svoje interese. Hrvatske političke elite nemaju ni viziju, a
kamoli rješenje izlaska iz krize. Jedna
kasta neće sigurno stradati – ona ista
koja je bila dobar kadar u svim dosadašnjim režimima koji su vladali Hrvat-
O
Hrvatske političke elite nemaju ni viziju, a kamoli rješenja
Piše
izlaska iz krize. Jedna kasta neće sigurno stradati – ona
ista koja je bila dobar kadar u svim dosadašnjim režimiZvonko Franc
ma koji su vladali Hrvatskom. Oni će i dalje raspirivati [email protected]
podjele u hrvatskom narodnom biću. U nedostatku će ih izmišljati i plasirati
putem medija svojih produženih ruku. Jadan narod će patiti, a najčešće rješenje će mu biti – Bože, čuvaj Hrvatsku, odoh ja u Njemačku.
ce – Bože, čuvaj Hrvatsku, odoh ja
u Njemačku.
o, neki teoretičari, vjerojatno
zadrti i primitivni hrvatski nacionalisti, kažu da ona nije novijeg
datuma, nego da je već bila aktualna za neprežaljenog druga Tita,
zločinca svjetskih razmjera koji je u
nedostatku deviza otvorio granice
Hrvatima koji su bježeći preko granice često stradavali od metaka, dresiranih graničarskih pasa ili pendreka
u pljesnivim prostorijama udbaških
tamnica. Prema tim nacionalistima,
mudar hrvatski domoljub Josip Broz
Tito, najveći od svih hrvatskih sinova, shvatio je da je doista glupo natezati se s Hrvatima koji žele pobjeći
iz Hrvatske kad ih može po želji i u
inozemstvu likvidirati bez svjedoka
i javnosti. Lijepo je skovao plan koji
pokazuje sve odlike vrhunaravnog
zločinačkog uma kojeg se ne bi posramio ni Staljin, a ni Hitler.
tako, kažu ovi nacionalisti, lijepo
naš drug Tito, najveći od svih hrvatskih sinova, pustio Hrvate da odu
trbuhom za kruhom. Riješio se nezadovoljnika i ustašo-naci-fašistoidnih
nacionalista kojima je smetalo recimo, zamislite ovo, to što je šef svake
institucije u Hrvatskoj, bilo u selu
se partijski i narodnosno podobnima za popunjavanje mnoga mjesta,
kako radna tako i životna.
iješio se tako Tito i mnogih socijalnih slučajeva po zagorskim,
slavonskim i dalmatinskim selima i
gradovima, a znao je dobro da će i
sam imati velike koristi kad markice
počnu pristizati rodbini, kako sam
već i napisao. Uglavnom, drug Tito,
najveći od svih hrvatskih sinova, ljubitelj filmova, lova i žena, jedrenja i
cigara, doista je bio lik koji nadahnjuje. Zato, nemojmo mi Hrvati koji smo
stalni dežurni krivci za smrt stotina
tisuća nedužnih logoraša na razne
načine biti nezahvalni. Dajmo drugu Titi još jedan trg! Preimenujmo
Trg bana Josipa Jelačića u Trg Josipa
Broza Tita, najvećeg od hrvatskih
sinova. Pa što je taj Jelačić učinio
dobroga? To što nije dao Međimurje Mađarima i ukinuo kmetstvo? Zar
to zaslužuje glavni zagrebački trg?
Svašta!
o, vratimo se temi. Rođen sam u
zadnjoj dekadi najdemokratskije
i socijalno-pravno najuređenije države u ljudskoj povijesti – Jugoslavije
pa ne znam ima li istine u tvrdnjama ovih ustašoidnih zastupnika gore
spomenutih teza, ali čini mi se da će
N
R
I
N
GLAS ZAGORJA
broj 89
skom. Oni će i dalje raspirivati podjele
u hrvatskom narodnom biću. U nedostatku će ih izmišljati i plasirati putem
medija svojih produženih ruku.
adan narod će patiti, a najčešće
rješenje će mu biti – Bože, čuvaj
Hrvatsku, odoh ja u Njemačku. S time
da to neće biti krik jadnika koji vjeruje da ima nade za njegovu domovinu,
nego će to biti krik djeteta koje proklinje svoju majku koja ga je napustila
i prepustila strancu u sirotištu. Volio
bih biti optimist i napisati da se ovaj
scenarij neće dogoditi, ali kako i sam
već godinu i više dana razmišljam o
odlasku iz Hrvatske, nemam snage.
Potajno, u sebi se ipak nadam da će
upravo ulazak Hrvatske u EU u Hrvatima pobuditi prkos i ponos kojim
će srušiti i iz javnoga života protjerati
sve te Judine sinove koji misle samo
na svoju korist i koji su u ime te koristi
spremni prodati narod u bescjenje.
Potajno se nadam da će hrvatski narod upravo u sklopu EU-a ponovno
otkriti u sebi temelje svog identiteta
i izvore svoje snage kako bi Hrvatska
postala razvijena i demokratska država u kojoj će svatko htjeti i imati od
čega živjeti i razvijati se kako u osobnom tako i u društvenom smislu.
Želim vam svima upravo te nade!
J
7
01. VELJAČE 2012.
GOSPODARSTVENICI GOVORE
S radilišta
Piše
Tanja Gregurović
Ponovno otkrivena gradnja
Katarina
Posilović
Oni su se već davno dokazali u kvaliteti niskogradnje u Krapini. Iza njih su zahtjevni projekti gradnje magistralnih i opskrbnih cjevovoda kao i vodoopskrbnih građevina na području Grada Krapine, okolnih općina pa i šire, gradili su i održavali
ceste, objekte odvodnje i niz drugih projekata niskogradnje. Oni su svoje višegodišnje iskustvo pretočili u Krakom-Gradnju i tako ponovno otkrili gradnju.
Krakom-Gradnja proistekla je iz
radne jedinice Montaža i građenje krapinskog Krakoma. Tvrtka
je osnovana u kolovozu 2009.,
zahvaljujući mladom vodstvu
Krakoma predvođenom direktorom Damirom Beloševićem. Djeluje od 1. travnja 2010., a ovaj
uglavnom muški kolektiv od tridesetak radnika različitih profila,
predvodi sigurna ženska ruka,
mlada diplomirana ekonomistica Katarina Posilović. – Trošenje
zajedničke vizije, odgovornosti,
sudjelovanje i razvijanje osjećaja vlastitog doprinosa naši su
glavni pokretači – ističe Katarina
Posilović i nastavlja – gradnja je
8
GLAS ZAGORJA
broj 89
vrlo kompleksno područje. Isprepliću se brojni vrlo ovisni procesi, mora se uzeti u obzir lokacija,
ljudi… U vrlo kratkom razdoblju
svoga postojanja iza njih su kilometri izgrađenih vodoopskrbnih
cjevovoda u Đurmancu, Velikoj
Vesi, Gornjoj Pačetini, Dolcu,
Trškom Vrhu, Grgačevom, Paradižumu, vodospremnik u Petrovskom… izgradnja I. etape
sportske dvorane u Đurmancu,
za Zagorski vodovod gradili su
cjevovod i vodospremnik u Krapinskim Toplicama… za Niskogradnju se gradi crpna stanica u
Pregradi. Važno je istaknuti – svi
su ovi poslovi dobiveni natjeca-
GOSPODARSTVENICI GOVORE
01. VELJAČE 2012.
njem na Javnim natječajima na
kojima su prolazile njihove ponude kao najpovoljnije po cijeni
i kvaliteti.
Polaganje kamena temeljca
Tko riskira, profitira
U recesijskim vremenima najveći dio poduzetnika štedi, kreše
troškove, optimizira poslovanje.
Da se ulaganje može isplatiti dokaz je novi, dosada najveći projekt Krakom-Gradnje, stambenoposlovna građevina u ulici Frana
Galovića. Investicija je vrijedna
oko 4,5 milijuna eura, ukupne
bruto površine 11.332 m3, a Krakom-Gradnja je investitor i glavni
izvođač radova.
Od rujna prošle godine, zahvaljujući blagoj zimi koja ide naruku građevinarima, napravljen je
iskop, ugrađen podložni beton
i hidroizolacija, izbetonirana temeljna ploča, za što je utrošeno
oko 1.800 m³ betona. Neposredno prije Božića betonirana je i
gornja ploča podzemne garaže.
Na gradilištu vlada uobičajena
U pretprodaji su stanovi veličine od 27 m2
do 90 m2, cijena m2 stana u ovoj zgradi u centru
Krapine je 1.100 EUR-a, a svi zainteresirani sve
detaljne informacije o uvjetima prodaje mogu
dobiti u Upravi Krakom-Gradnje, tel. 049/382-700.
živost i strka, rokovi su kratki,
trenutno su u punom jeku radovi
na betoniranju zidova prizemlja.
Stambeno-poslovna zgrada obuhvaća trgovinu mješovite robe,
poslovne prostore, stanove i
podzemne garaže. Najzanimljivija nam se čini činjenica koju nam
je istakla direktorica Katarina Posilović, kako zgrada na svom II.,
III., IV. katu i u potkrovlju ima 56
stanova čija je površina od 27 m2
do 90 m2. Već u akcijskim prodajama krajem prošle godine velik
interes pokazali su upravo mladi.
Trenutno u pretprodaji m2 stana
u ovoj zgradi je 1.100 EUR-a, dogovoren je i poseban aranžman
s bankom koja prati projekt,
tako da potencijalni kupci mogu
ostvariti vrlo povoljne uvjete
financiranja kroz povoljniju ka-
Idejno rješenje zgrade
matu i/ili bez osnivanja hipoteke
na zamjenskoj nekretnini. Svi
zainteresirani sve detaljne informacije o uvjetima prodaje mogu
dobiti u Upravi Krakom-Gradnje u Krapini. Također, ovakvo
ulaganje u ovim kriznim vremenima za Krakom-Gradnju znači
zapošljavanje svih raspoloživih
kapaciteta ovog društva, ali i ne
samo ovog, već i brojnih drugih
s područja našeg Grada, Županije, ali i šire. Dok neki besposleno raspredaju o krizi, ova tvrtka
marljivo radi i gradi jedan od
najmodernijih i najkvalitetnijih
stambeno-poslovnih prostora na
ovom području. Stara izreka Tko
riskira, profitira ovdje se, izgleda,
ostvaruje.
Tlocrt zgrade
GLAS ZAGORJA
broj 89
9
ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA
01. VELJAČE 2012.
Partnerstvo za razvoj – aktivna
suradnja sudionika tržišta rada
Projekt Partnerstvo za razvoj odobren je
u sklopu darovnice Lokalna partnerstva
za zapošljavanje u okviru Operativnog
programa Razvoj ljudskih potencijala, financiranog iz IV. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Projekt je
započeo 27. siječnja 2011., a završio 26.
siječnja 2012.
Nositelj projekta je Hrvatski zavod za
zapošljavanje, Područna služba Krapina,
partneri su Krapinsko-zagorska županija
i ZARA d.o.o., a suradnici Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije i HGK
2.) Razvoj internetske stranice – web
portal je razvijen s ciljem pružanja svih
relevantnih informacija vezanih uz tržište
rada Krapinsko-zagorske županije, a koje
se odnose na: poslodavce, zaposlenike,
nezaposlene i neaktivne osobe, učenike
i studente.
Ova aktivnost jedna je od ključnih projektnih aktivnosti te je obuhvatila različite
promotivne aktivnosti: okrugli stol, individualne razgovore i konzultacije s poslodavcima, prikaz sustava, letke s uputama
kako koristiti portal. Cilj ovih promotivnih
Dok se lokalni razvoj zapošljavanja nekada
smatrao marginalnim u odnosu na makro-ekonomske i strukturne strategije, sada se smatra
da mobilizacija lokalnih dionika može znatno pridonijeti uspjehu politike zapošljavanja;
dapače, politike zapošljavanja mogu uspjeti
samo uz sudjelovanje lokalne zajednice.
Robert Strauss, The Local Dimension
of the European Employment Strategy,
http://www.jil.go.jp/english/events_and_information/
documents/20050209/chapter4.pdf
Županijska komora Krapina. Vrijednost
projekta je 99.246,90 €, a sufinanciranje
Europske unije iznosi 84.359,87 €.
Cilj projekta je smanjiti nezaposlenost u
Krapinsko-zagorskoj županiji te povećati zapošljivost dugotrajno nezaposlenih
osoba, osoba kojima prijeti socijalna isključivost te neaktivnih osoba kroz implementaciju aktivnosti koje se odnose na
zapošljavanje koristeći partnerski pristup.
Ključni dionici na tržištu primorani su povećati sposobnosti praćenja trendova tržišta kako bi pravovremeno mogli identificirati svoje potrebe. Na taj način razvit će se
kvalitetniji kanali komunikacije i suradnje
nezaposlenih osoba i poslodavaca koji će
rezultirati kvalitetnijom radnom snagom i
ravnotežom ponude i potražnje na tržištu
rada. Aktivnosti koje je HZZ Područna služba Krapina zajedno s partnerima i suradnicima provodila u posljednjih 12 mjeseci
u srednjem roku pridonijet će ostvarivanju
tih ciljeva i u konačnici rezultirati povećanom zapošljivosti dionika tržišta rada.
Aktivnosti koje su se provodile u
sklopu projekta
1.) Razvoj regionalnog partnerstva – Regionalno partnerstvo služi za kreiranje i razvoj regionalnih politika zapošljavanja te
je aktivno uključeno u razvoj i primjenu
modela za identifikaciju deficitarnih zanimanja. Provedbom projekta osnovano je
Regionalno partnerstvo koje djeluje kao
radno tijelo – tematska radna skupina
Partnerskog vijeća za tržište rada Krapinsko-zagorske županije. U njega je za
sada uključeno 19 partnerskih institucija
s područja Županije iz privatnog, javnog i
nevladinog sektora.
10
Pripremile
Anita Hlupić, HZZ PS Krapina
Helena Matuša, ZARA
aktivnosti je jačanje poslodavaca i obrazovnih institucija svijesti o važnosti suradnje i partnerskih odnosa te promicanje
portala i njegove prednosti i mogućnosti.
Izrađena je internetska stranica www.
partnerstvo-razvoj.net na kojoj informacije objavljuje 19 partnera.
3.) Edukacije partnera i zaposlenika partnerskih institucija – Obrazovne aktivno-
Polaznici edukacija
svake godine izrađuje procjene potreba
na tržištu rada i utvrđuje liste deficitarnih
zanimanja i to na lokalnom/regionalnom
tržištu rada, a na osnovi podataka koji su
dostupni HZZ (traženi radnici po zanimanjima, nezaposlene osobe u evidenciji
HZZ po zanimanjima, rezultati godišnje
ankete poslodavaca – planirano otpuštanje i zapošljavanje i sl.). Kod izrade
te liste nema jasno definiranih kriterija,
odnosno lista se donosi na temelju samo
dostupnih podataka HZZ-u, a ne na temelju svih relevantnih podataka za tržište
rada. Također nedostaju informacije o
potrebama poslodavaca za radnicima u
nekom dužem vremenskom periodu, te o
eventualnim poslodavcima koji započinju
ili će uskoro započeti poslovne aktivnosti
na području KZ županije i njihovim potrebama za kadrovima. Uz sve to, nedostaje
Radionica – Timski rad
sti između projektnih partnera i suradnika zaposlenih pridonijele su razvoju i
jačanju partnerstva. Cilj ove aktivnosti je
poboljšanje kapaciteta lokalnih dionika
za rješavanje problema na tržištu rada. U
okviru ove aktivnosti zaposlenici partnera
i suradnika na projektu prošli su edukacije: timski rad, vođenje sastanaka, prezentacijske vještine i ECDL.
4.) Razvoj modela za praćenje deficitarnih zanimanja u Krapinsko-zagorskoj županiji – Hrvatski zavod za zapošljavanje
povezanosti i koordinacije za zajedničko
djelovanje između ključnih aktera na tržištu rada, nema sinergije u radu, a nema
ni formalizirane suradnje niti se radi na
uspostavljanju i jačanju partnerstva.
Cilj ove aktivnosti bio je zajedničkom
suradnjom svih dionika tržišta rada KZ
županije, a uz pomoć stručnjaka, kreirati
i prakticirati model partnerstva za unapređenje lokalnog tržišta kroz procjenu i
praćenje potreba, posebno deficitarnih
zanimanja kako bi dugotrajno nezapo-
GLAS ZAGORJA
broj 89
slene i neaktivne osobe uputili na osposobljavanje za ta deficitarna zanimanja i
time povećali njihovu zapošljivost. Model
koji je razvijen u sklopu projekta se može
koristiti za različite svrhe na tržištu rada i
može se dalje razvijati. Model služi da se
temeljem empirijske analize bazirane na
realnim brojkama mogu kreirati preporuke za upisne politike. Osnovni pristup bio
je utvrditi da se zaista radi o deficitarnom
zanimanju. Pri tome su korištena načela
smislenosti, adicionalnosti, efikasnosti te
održivosti. Osnovna pretpostavka modela
je da postoji zaliha nezaposlenih potencijalnih kandidata. Model je fleksibilan i
može se testirati i prilagođavati potrebama, modificirati i primjenjivati za široke
svrhe.
5.) Edukacija neaktivnih i dugotrajno nezaposlenih osoba bazirano na rezultatima
modela – Na temelju rezultata Modela
ukupno 21 osoba iz ciljanih skupina završila je edukacije – usavršavanje za operatera na CNC strojevima 10 osoba, osposobljavanje za proizvođača tradicionalnih
mesnih proizvoda 6 osoba i osposobljavanje za pomoćnog konobara 5 osoba. Edukacije su uključivale teoretski i praktični
dio u suradnji s poslodavcima. Do sada je
10 educiranih osoba pronašlo zaposlenje.
Projekt Partnerstvo za razvoj završio je
26. siječnja 2012., a završna konferencija
projekta održana je 19. siječnja 2012. u
Hrvatskoj gospodarskoj komori, Županijskoj komori Krapina. Tom prigodom,
nakon predstavljanja rezultata projekta,
prisutni predstavnici partnera, suradnici i
gosti istaknuli su u raspravi zadovoljstvo
postignutim, a Siniša Hajdaš Dončić, župan krapinsko-zagorski uz izražavanje
zadovoljstva provedbom projekta Partnerstvo za razvoj, naglasio je kako nema
razvoja društvene zajednice bez kohezije
društvenih dionika – obrazovnog, javnog
i privatnog sektora. Osvrnuo se na postignute rezultate unutar projekta i na cilj
projekta, koji je smanjenje nezaposlenosti, odnosno povećanje zaposlenosti, a
što je u skladu s postavljenim ciljevima
Europske unije.
ODVOJENO MIŠLJENJE
U
z nizak odziv birača i dvotrećinsku većinu za pristup RH Uniji
Hrvati su odlučili – četvrti put u 143
godine – ući u tuđu političku tvorevinu. Prihvaćanje Hrvatsko-ugarske
nagodbe 1868., ulazak Hrvatske,
Slavonije i Dalmacije u kraljevsku Jugoslaviju 1918., stupanje Hrvatske u
Kominterninu komunističku Jugoslaviju 1945. te konačno odluka Hrvata
o pristupu RH Uniji izvedene su na
brzinu i uz obmanu.
Na svako stupanje u tuđu državu
Hrvati su bili navedeni tobožnjim
prijateljstvom tuđih političkih tvorevina: mađarskim, srbijanskim,
komunističkim i europskim, iako je
ranije bila riječ o velikomađarskom,
01. VELJAČE 2012.
kažu da nakon teških pregovora RH i
EU – bez obzira na to što je RH dobila
izrazito nepovoljan pristupni ugovor
i što je EU na Hrvatskoj vježbala strogost, kako u Glasu Koncila kaže prof.
Zvonimir Lauc – nema smisla odbaciti sklopljeni ugovor. Po njima valja
nagraditi i dati zadovoljštinu HDZ-u
koji je u osam minulih godina vlasti osiromašio i unakazio Hrvatsku.
Drugi kažu da su Hrvati pokazali da
ne umiju upravljati svojom zemljom
te da je bolje da Hrvatskom upravlja netko drugi – Unija. Ti Hrvati ne
uviđaju da će Unija upravljati samo
hrvatskim tržištem, a da neće štititi
ni Hrvate ni njihovu zemlju. Jedni Hrvati opet kažu da će Unija u Hrvatsku
svojih članica koje su bile suverene
nacionalne države. Hrvati su se, kao
i ja osobno, 1990. bili obećali takvoj
EEZ, koja je na prijevaru zamijenjena
unitarnom političkom tvorevinom,
koja (1) uzima suverenost nacionalnim državama, iako sama nema
suverenost, (2) otvara nacionalno
pitanje u Europi, kojega nije bilo od
Drugoga svjetskog rata, (3) trajno
stvara gospodarske, političke, sigurnosne i ljudske probleme, te (4) koja
je dopustila da je iznenadi postupak
globalizacije i da pođe putem očitog
propadanja. Drugi razlog je to što
će Hrvatska, kako bi zaustavila svoje
propadanje – to je sad prihvaćena
dijagnoza bolesti hrvatskog društva,
HDZ-u ugovor,
SDP-u referendum,
narodu nevolje
Piše
mr. sc.
Zdravko Mršić
www.konsenzus.com
Hrvatska nema nacionalnu stranku i to je najteža nevolja hrvatskog
društva i hrvatske politike. Takvu stranku valja napraviti. To je poruka
niskog stupnja odziva glasača referendumu.
velikosrpskom ili velikoruskom imperijalističkom posezanju za hrvatskom
zemljom i za hrvatskom radnom snagom. Sad je riječ o svjetskom velikotržišnom imperijalizmu kapitala, koji
kao sredstvo rabi EU, u kojoj trpe i
narodi koji su bili stvorili Europsku
Ekonomsku Zajednicu i narodi koji
su u EU pobjegli pred mogućom
obnovom snage Ruske Federacije.
Unija sad poseže samo za hrvatskom
zemljom, jer su nezaposleni ljudi kapitalu samo teret.
Razlika prema prijašnjim ulascima
Hrvata u tuđe države je u tome, što
su i Mađarska 1868. i Srbija 1918. i
komunizam 1945. bili u pobjedničkom usponu, a Unija je pred rasapom, koji neizostavno zadesi višenacionalne političke tvorevine, koje
ne vode računa o dobrobiti svojih
naroda.
vaki Hrvat za pristup Hrvatske EU
navodi svoj razlog, ali nisam čuo
nijednoga da kaže kako će Hrvatskoj
biti bolje nakon pristupa Uniji. Jedni
S
konačno uvesti red, iako u EU vlada
politička zbrka te iako su i Mađari i
Srbi i komunisti ranije trebali slijedno uvesti red u Hrvatsku, a reda još
nema.
Najneobičniji pristaše Unije su oni
koji tvrde da su se, usprkos svojim
stvarnim dvojbama oko budućeg
članstva RH u Uniji, za pristup odlučili kad su vidjeli koji i kakvi ljudi
prosvjeduju protiv pristupa RH Uniji. Oni se, dakako, nisu pitali kako
se moglo dogoditi da usprkos svim
stvarnim dvojbama Hrvata u svezi s
pristupom RH Uniji, samo ti i takvi
nereprezentativni i besposleni Hrvati
prosvjeduju protiv Unije. Tom ću se
pitanju ubrzo vratiti.
avest ću dva prava i valjana razloga svojega javnog protivljenja
pristupu Uniji, koje su upućeni ljudi
iznimno povoljno primali. Prvi je to
što je 1993. bila ukinuta Europska
Ekonomska Zajednica (EEZ), koja
nije stvarala probleme, nego je rješavala nastale probleme dogovorom
N
koju sam postavio još 2008. – morati posegnuti za izuzetnim mjerama
za oporavak koje EU neće dopustiti
Hrvatskoj da ih poduzme. (To se sad
događa Mađarskoj, koja je gotovo
propala država.)
Prigovor koji neki ljudi upućuju mojem drugom argumentu je to da naše
vlasti ionako ništa ne poduzimaju
da se propadanje Hrvatske i naroda
zaustavi. Taj prigovor je valjan. Međutim, takav će se stav dosadašnjih
i sadašnjih hrvatskih stranačkih koalicija morati promijeniti prije nego što
sadašnji ljudski problemi u hrvatskom
društvu prerastu u sigurnosne. Tad će
se nositelji vlasti pokušati prenuti, ali
im Unija – ako se dotad ne raspe –
neće dopustiti da naprave potreban
zahvat. Ja ne vidim kojim i kakvim političkim i stručnim znanjem te kojim i
kakvim proizvodnim snagama će se
Hrvati hraniti i braniti, recimo, 2020.,
ako se nastavi dosadašnja „internacionalistička“ politika domaćih stranačkih koalicija.
GLAS ZAGORJA
broj 89
V
ratimo se pitanju niskog ugleda i
male vjerodostojnosti spomenutih prosvjednika. Ja bih to zapažanje
preinačio u pitanje: Kako se moglo
dogoditi da nijedna ozbiljna hrvatska
politička stranka nije prvo pokušala
izboriti povoljan pristupni ugovor s
EU, barem toliko povoljan koliko je
povoljan poljski pristupni ugovor,
posebice glede poljoprivrede te,
drugo, nije pred narod iznijela ni
političku ocjenu pristupnog ugovora
ni sudbinu koja čeka Hrvate, njihovu
zemlju i njihovo gospodarstvo u Uniji, kojoj se pristupa pod ugovorenim
uvjetima i u potpuno liberalističkom
ozračju u Uniji, koje uništava cijelu
Uniju i sve njezine članice.
Desetogodišnji prijepristupni postupak učinio je naše važnije političke
stranke jalovima, a političare koji su
u medijskom opticaju sterilnima. Oni
nisu bili u stanju ništa pružiti narodu i ljudima te nisu bili voljni ni tako
formulirati nacionalni interes da se
birači valjano i temeljem uviđanja
svih nedostataka i prednosti hrvatskog pristupa Uniji mirne duše i bez
naknadnih sumnji odluče prigodom
referenduma. Neorganizirani pojedinci tome nisu mogli doskočiti. Hrvatska nema nacionalnu stranku i to
je najteža nevolja hrvatskog društva i
hrvatske politike. Takvu stranku valja
napraviti. To je poruka niskog stupnja odziva glasača referendumu.
inulih godina zagovarao sam
smjenu uvriježene internacionalističke politike naših stranačkih
koalicija nacionalnom politikom,
znajući da nas u općem propadanju
Zapada nitko osim nas samih neće
nahraniti i obraniti. Moj glas je bio
jedincat ozbiljan politički glas, koji je
javno i potkrijepljeno upozoravao na
neodgovornost političkih stranaka i
na nepromišljenost stupanja u Uniju
kakva je sad.
Stjepan Radić je govorio: Hrvatska
puška o hrvatskom ramenu, hrvatska lisnica u hrvatskom džepu. Danas hrvatska puška nije ni o čijem
ramenu, a lisnica je u džepu kapitala.
Radić je 1918. govorio Narodnom
vijeću odmetnutih južnih pokrajina
Austro-ugarske države da idu kao
guske u maglu. On je zapamćen po
tim dvjema izrekama. Usporedba s
Radićem nije posramljujuća.
Upravo na dan referenduma francuski socijalistički predsjednički kandidat, François Hollande, rekao je da
njegov izborni protivnik nema ime,
nema lice i nema stranku te da i ne
želi da ga se bira: to je svijet kapitala.
U nas su i socijalisti liberalistički pristaše kapitala. Time se sami hvale!
M
11
INTERVJU
01. VELJAČE 2012.
Razgovarala
Monika Briševac
VLADIMIR BOSNAR,
načelnik Općine Stubičke Toplice
Šest Zelenih cvjetova u
pet načelničkih mandata
Zadovoljan sam tek kada mještani iskažu svoje zadovoljstvo postignućima u razvojnim segmentima Općine Stubičke Toplice, no i nadalje ulažem napore za stvaranje što kvalitetnijih uvjeta
življenja u Stubakima.
12
GLAS ZAGORJA
broj 89
INTERVJU
U ovom broju Glasa Zagorja naš
sugovornik je načelnik općine,
jedine u našoj županiji u kojoj
je prema posljednjem popisu
stanovništva broj stanovnika u
porastu, načelnik općine u kojoj
je i za stariju i za mlađu populaciju, život sve privlačniji. Riječ
je o općini Stubičke Toplice i o
načelniku Vladimiru Bosnaru.
Poznat je po tome što vječito
ističe kako se kvalitetni projekti i rezultati mogu postići samo
dobrom suradnjom i zajedništvom u općini. Upravo u Stubičkim Toplicama toga su svjesni
svi jer se tamo radi, gradi, organiziraju se razne manifestacije,
osvajaju se nagrade. Po završetku Zdravstveno-turističkog projekta Stubičke Toplice, općina
će se pretvoriti u jednu od najpoželjnijih europskih turističkih
destinacija.
Sveprisutna kriza donijela
je niz otežavajućih okolnosti u poslovanju, ali brojni
projekti u vašoj općini ipak su
ostvareni. Najvažniji je glavni
kolektor fekalne kanalizacije
Pila – Strmec Stubički – Stubičke
Toplice, prva i druga faza. O projektu? Što biste još izdvojili kao
uspješno realizirano u 2011.?
Tako je, iako smo prisutnost
ekonomske krize i niz otežavajućih okolnosti u poslovanju osjetili u svim segmentima, Općina
Stubičke Toplice nastavila je s
realizacijom različitih projekata.
Svakako za prošlu godinu mo-

01. VELJAČE 2012.
tak financiran iz proračuna Općine. Ukupna vrijednost prve i
druge faze iznosi 3 milijuna i 100
tisuća kuna.
Ovim projektom najviše, ali
i budućim kao što su: izgradnja fekalne kanalizacije u Ulici
Augusta Šenoe i Vinogradskoj
ulici, Općina nastavlja s projektima zaštite prirode i okoliša.
Ostvareno je niz komunalnih
projekata kojima je cilj unapređenje životnog okruženja mještana Stubičkih Toplica, kao što
su izgradnja i održavanje javne
rasvjete, lokalnog vodovoda,
nerazvrstanih cesta i odvodnja
atmosferskih voda. Uspješno je
realiziran projekt sanacije klizišta u Strmcu Stubičkom, kod
Kozjaka. Ova investicija vrijedna
je 138.000 kn. Dovršena je i izgradnja trafostanice Sljemenski
put – naselje Jarki, te izgrađen
javni put u poduzetničkoj zoni.
Adekvatno je uređen sanitarni
čvor u Parku vozača u Pili. Park
vozača mjesto je održavanja
brojnih manifestacija tijekom godine. Adaptiranjem postojećeg
sanitarnog čvora u drvenu kućicu, postignut je izgled primjeren
okruženju. Izrađeno je deset
drvenih tradicijskih štandova,
prepoznatljivog i originalnog
izgleda. Postavljeni su na tržnicu Stubaka, čime je i ona dobila
novi, svježi izgled. Uvažavajući
okolnosti poslovanja, kao načelnik sam zadovoljan ostvarenjima
u 2011., iako je recesija odre-
Uspješno provodimo važan ekološki projekt: projekt
razvrstavanja otpada. Općina je osigurala svakom domaćinstvu plavu kantu za zbrinjavanje papira i žutu
vreću za zbrinjavanje plastike, čime svi stanovnici zajedno pomažu u očuvanju i zaštiti prirode te prirodnih
resursa.
ram izdvojiti veliki investicijski
projekt, odnosno završetak prve
i druge faze izgradnje glavnog
kolektora fekalne kanalizacije
Pila – Strmec Stubički – Stubičke Toplice. Nastavak ovog projekta, to jest izgradnja još oko
3000 m cjevovoda, planiran je
za ovu godinu. Ovaj vrlo zahtjevan investicijski projekt Općine
započet krajem 2010. i završen
u jesen 2011., sufinanciralo je
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva iz programa Integralni
razvoj lokalne zajednice EIB II sa
49,74% sredstava, dok je osta-
đene aktivnosti manjeg značaja
ostavila nerealizirane.
Izborom nove Vlade, novog saziva Sabora, mnogi
su se nadali da će biti bolje sutra. Što vi očekujete?
Mislim da će biti bolje, iako će
recesija ostati prisutna. Općina
Stubičke Toplice je napravila svoje razvojne planove, te će vezano
uz investicijske projekte tražiti
sredstva preko fondova i Ministarstva. Razvojni projekti idućeg
razdoblja obuhvaćaju dogradnju
Osnovne škole jer su opravdane
potrebe za većim prostorom, kao
i nastavak izgradnje kolektora u

3. fazi. Pored kolektora, mogu
reći da je realizacijom niza drugih ekoloških projekata Općina
Stubičke Toplice uspješno izgradila svoju prepoznatljivost.
Proračun za 2012. planirali smo
u iznosu od 12 milijuna i 662 tisuće kuna, od toga je 5 milijuna
319 tisuća kuna predviđeno za
izgradnju komunalne infrastrukture. U timu s kvalitetnim i stručno osposobljenim Jedinstvenim
upravnim odjelom, smatram da
smo, uz maksimalna ulaganja
ljudskog potencijala, u mogućnosti realizirati zacrtane projekte. Nadam se da će i državna
tijela dobro funkcionirati, te da
ćemo ostvariti uspješnu koordinaciju glede projekata.
Zdravstveni turizam
i poduzetnička zona
okosnice razvoja

Nova Vlada stavlja naglasak na gospodarstvo. Kakva je situacija s poduzetničkom
zonom Stubaki?
Izgradnjom javnog puta, Općina
Stubičke Toplice započela je s
građevinskim radovima u budućoj poduzetničkoj zoni Stubaki,
te predstoji cjelovito opremanje
prostora komunalnom infrastrukturom, sukladno mogućnostima iz proračuna. Zona se
nalazi u sjeverozapadnom dijelu
naselja Stubičkih Toplica u granicama obuhvata Detaljnog plana
uređenja polivalentnog kolodvora Stubaki.
U prostoru zone predviđa se izgradnja trgovačkog centra povr-
GLAS ZAGORJA
broj 89
šine 850 m2, autobusnog kolodvora, te dvije stambene zgrade.
Namjera je navedeni projekt
prijaviti za odobrenje financijskih sredstava iz programa EIB
III namijenjenog za izgradnju
komunalne infrastrukture, po
objavljivanju natječaja.
Općina Stubičke Toplice podržava Program razvoja malog i
srednjeg poduzetništva kroz subvencioniranje kamata u visini 1%
poena podnositeljima zahtjeva
kojima su odobreni krediti. Cilj je
poticanje obrtnika i malih poduzetnika na povećanje gospodarske djelatnosti.
Jedno od pitanja, koje zasigurno budi interes medija i javnosti je Zdravstveno-turistički projekt Stubičke Toplice,
iza kojeg stoji Jako Andabak. Po
završetku projekta, općina će se
pretvoriti u jednu od najpoželjnijih europskih turističkih destinacija. Koliko će nam to značiti
nakon ulaska u EU? Do kuda se
došlo s jednim od najvećih projekata u regiji?
Uvjeren sam da će Jako Andabak,
predsjednik Uprave Sunce Koncerna, zasigurno graditi u Stubičkim Toplicama jedan od najvećih
zdravstveno-turističkih kompleksa u ovom dijelu Europe, iako
je recesija prolongirala ranije
predviđeni početak radova. Ove
godine planira se početi s bušenjem odnosno analizom izvora
tople vode i čišćenjem terena, a
2013. očekuje se početak samih
radova. Prema viziji investitora
projekt predviđa gradnju tri ho-

13
INTERVJU
01. VELJAČE 2012.
tela, wellness centra i impozantnog aqua parka. Novost u odnosu na prethodni Detaljni plan
uređenja je izgradnja atraktivne,
europski orijentirane Specijalne
bolnice umjesto ranije predviđene sportske dvorane. Specijalna
bolnica bit će kvalitetni nositelj
zdravstvenog turizma i pružati
usluge sanacije sportskih ozljeda sukladno najvišim europskim
kriterijima medicinske struke.
Vrijednost projekta procjenjuje
se na 109,7 milijuna eura, a isti u
budućnosti omogućava zapošljavanje oko 500 osoba.
Skrb o potrebitima

Prema očekivanjima, ušli
smo u još jednu tešku godinu za većinu stanovništva, a
to neće zaobići ni naše Zagorje.
Hoćete u vašem Proračunu, dati
kao i uvijek prostora socijali i
najmlađima?
Svakako. Općina Stubičke Toplice
je u Proračunu za 2012. osigurala sredstva za potrebe socijalne
skrbi odnosno provođenje Socijalnog programa u iznosu od
575.200 kn za sljedeće oblike pomoći: stipendije učenicima i studentima, sufinanciranje troškova
prijevoza, jednokratna pomoć za
novorođeno dijete u obitelji, poklon paketi povodom blagdana
socijalno ugroženim obiteljima i
samcima te djeci socijalno ugroženih obitelji sa četvero i više
djece, sufinanciranje školske kuhinje siromašnoj djeci, sufinanciranje boravka djece na ljetovanju
i maturalnim putovanjima, pravo
na pomoć za pogrebne troškove
soc. ugroženim obiteljima, pomoć soc. ugroženima putem humanitarne organizacije Crvenog
križa Donja Stubica, sufinanciranje dostave toplog obroka.
Uvažavajući najmlađe, Općina
redovito sufinancira boravak djece u Dječjem vrtiću Zvirek, te kao
osnivač osigurava sredstva za redovan rad istog. Kvalitetan timski
rad u suvremeno opremljenom
vrtiću bilježi niz kreativnih aktivnosti, događanja i postignuća.
Osnovnoj školi također se redovito izdvajaju sredstva za redovan
rad iz Proračuna Općine, a škola
zauzvrat ostvaruje zapažene rezultate u odgojno-obrazovnim
programima i natjecanjima, čime
se Općina kao osnivač ponosi. U
tijeku je provođenje akcije Općine i gradovi – prijatelji djece, u
14
koju se Općina uključila na inicijativu Društva Naša djeca, a cilj
koje je afirmiranje Općine Stubičke Toplice kao prijatelja djece.
Općina ste, koja je mnogo
napora uložila u uređenje
okoliša, zato se i koristi uzrečica
čisti zeleni Stubaki. Šestu godinu za redom dobili ste vrijedno
priznanje Zeleni cvijet. Koliko
vam to priznanje znači i koliko
se ulaže u važne ekološke projekte?
Općina je, kao što ste spomenuli, šestu godinu za redom nagrađena priznanjem Zeleni cvijet.
Ove godine pripao nam je Zeleni cvijet s brončanim znakom za
osvojeno treće mjesto na razini
kontinentalne Hrvatske, a četiri
godine u kontinuitetu osvajali smo prvo mjesto. Na to smo
priznanje osobito ponosni, jer je

Ove godine pripao nam je Zeleni cvijet s brončanim
znakom za osvojeno treće mjesto na razini kontinentalne Hrvatske, a četiri godine u kontinuitetu osvajali smo
prvo mjesto. Na to smo priznanje osobito ponosni, jer
je rezultat marljivog rada ne samo djelatnika Općine,
već svih stanovnika Stubičkih Toplica i njihove visoko
razvijene ekološke svijesti. Uz brojna osvojena priznanja na razini Krapinsko-zagorske županije, Općina se
ponosi priznanjem kojim je Vladimir Strugar, komunalni djelatnik, proglašen djelatnikom godine u kategoriji
čistača na razini naše županije, a 2010. Dragutin Gospočić proglašen je djelatnikom godine u kategoriji čistača
na razini Republike Hrvatske.
kom domaćinstvu plavu kantu za
zbrinjavanje papira i žutu vreću
za zbrinjavanje plastike, čime
svi stanovnici zajedno pomažu u
očuvanju i zaštiti prirode te prirodnih resursa. Općina ne zaostaje ni na području kulture. Turistička zajednica Općine Stubičke
tek između 2025. i 2030. Koliko
nam je poznato, ni vi osobno, ni
mještani općine Stubičke Toplice od prvog dana niste bili oduševljeni gradnjom tunela, zbog
onečišćenja okoliša i ekološke
katastrofe. Jeste li zadovoljni
ovakvim razvojem situacije?
Tunel je bila jedna utopija i zadovoljan sam što se konačno prestalo s aktivacijom tog projekta.
Uvažavam mišljenje da bi nekima dobrodošao, no Stubičkim
Toplicama ni u kojem slučaju. Mi
imamo dobre veze s gradom Zagrebom, preko autoputa, starom
zagorskom magistralom koja će
se uskoro i urediti. Općina Stubičke Toplice izgradila je svoj
prostor kao ekološki prihvatljiv,
uz opremljenost komunalnom
infrastrukturom, pitomo smo i
privlačno mjesto za življenje gdje
80% prostora pripada Parku prirode Medvednica i tunel nam ne
treba.
Ovo vam je peti načelnički
mandat. Jeste li se umorili,
zasitili politike, vođenja općine?
Dugogodišnjim obavljanjem poslova načelnika stekao sam brojna iskustva koja mi pomažu u
rješavanju svakodnevne problematike. Zadovoljan sam tek kada
mještani iskažu svoje zadovoljstvo postignućima u razvojnim
segmentima općine Stubičke
Toplice, no i nadalje ulažem napore za stvaranje što kvalitetnijih
uvjeta življenja u Stubakima. Nadam se da izgrađenom kvalitetnom suradnjom s mještanima,
uspješnim i odgovornim radom
Općinskog vijeća, vrlo dobrom
koordinacijom svih društvenih
čimbenika i subjekata Općine
Stubičke Toplice, uz entuzijazam,
možemo ostvariti još niz razvojnih projekata.

rezultat marljivog rada ne samo
djelatnika Općine, već svih stanovnika Stubičkih Toplica i njihove visoko razvijene ekološke
svijesti. Uz brojna osvojena priznanja na razini Krapinsko-zagorske županije, Općina se ponosi
priznanjem kojim je Vladimir
Strugar, komunalni djelatnik,
proglašen djelatnikom godine u
kategoriji čistača na razini naše
županije, a 2010. Dragutin Gospočić proglašen je djelatnikom
godine u kategoriji čistača na razini Republike Hrvatske. Također
moram napomenuti da uspješno provodimo važan ekološki
projekt: projekt razvrstavanja
otpada. Općina je osigurala sva-
Toplice uspješno je prošle godine
organizirala desetak tradicionalnih manifestacija, kako sportskih
tako i kulturnih, u čemu su joj
potporu pružile brojne udruge.
Djelovanje udruga aktivno je i
sadržajno na prostoru Stubičkih
Toplica, a moram naglasiti da iste
postižu vrhunske rezultate i time
su kvalitetni promotori svojeg
mjesta.
Još je jedna tema o kojoj
želimo s vama popričati.
To je tunel kroz Medvednicu,
koji je trebao spojiti Zagreb s
Hrvatskim zagorjem, ali ostat
će, izgleda, najveći nedosanjani
san jer bi se prema zadnjim informacijama mogao realizirati

GLAS ZAGORJA
broj 89
POGLED S OPATOVINE
S
vašta smo preživjeli krajem
2011. i početkom 2012. Parlamentarni izbori i referendum o
ulasku Hrvatske u Europsku uniju
bili su važni događaji za sve građane Hrvatske. Ne zaboravljam i velike blagdane, koji ipak nisu svima
podjednako važni niti zajednički,
ali ih snažno povezuje komercijalizacija, šopingiranje, petarde, sklonost obilnom jelu i piću (posljednje
je, po meni, sasvim u redu). Izbore
i referendum popratila je medijska buka koja prečesto nije služila
informiranju, nego raspirivanju
divljih strasti (koje bi također bile
u redu da su zadovoljavale neke
druge ljudske potrebe). Kome
01. VELJAČE 2012.
umjetnika i djelatnika u kulturi.
Čini mi se da kao glumac, redatelj i ravnatelj Glumačke družine
Histrion, ali i kao bivši sabornik,
savjetnik za kulturu predsjednika
Tuđmana i ministar kulture Republike Hrvatske imam pravo svoja
promišljanja podijeliti i s drugima.
romišljanje o ulozi kulture u
predstavljanju naše države
i unapređenju njezina položaja
među drugim državama neminovno uključuje i promišljanje o
aktualnom stanju naše kulture
i kulturne politike koje su – kao i
uvijek – razapete između želja i
mogućnosti, u stalnoj nestašici i u
ulozi trošitelja koji treba razumjeti
P
preokrenuti pitanja prioriteta pa
vidjeti hoćemo li mjesto i ugled u
svijetu postići svojom kulturom i
znanošću, očekujući da nam to donese i druge koristi, pa i one materijalne. Vjerujem da bismo u tu
svrhu mnogo mogli očekivati od,
primjerice, ulaganja u prijevode i
distribuciju djela naše nacionalne
književnosti (kao tiskovina, ali i
elektroničkim putem). Pomogla bi
i bolja sprega turizma i kulture, s
nadom da kultura kao sastavnica
turističke ponude ne bude svedena na njezine najskromnije oblike s
izuzetkom jakih kulturnih središta.
današnjem trenutku vrlo su
prisutne dvojbe oko globali-
U
međusobnim nerazumijevanjem
i sukobom interesa na domaćoj
kulturnoj sceni i među pobornicima različitih kulturnih politika,
poetika, svjetonazora i prioriteta.
No, najčešće sam udarao u tvrd zid
nerazumijevanja i omalovažavanja
kulture od strane gospodarstvenih
stručnjaka i menadžera, pravih i
tobožnjih. Teško su davali kulturi
pokazujući smiješkom svoje uvjerenje da oni znaju više i upravljaju
važnijim stvarima. Taj snishodljivi
odnos prema kulturi i nama koji se
njoj posvećujemo čini se da nema
uporišta u ovoj ili onoj političkoj
stranci. Takvih stručnjaka i političkih moćnika bilo je prije i ima ih
Kućica u cvijeću
i vinogradi
Sa spremnošću da budem svrstan među anakrone, nacionalno opterećene i
poviješću opsjednute, ja se ipak ne bih odrekao svoje prošlosti i kulturne baPiše Zlatko Vitez
štine. Samo sa svom tom dragom prtljagom mi možemo doći među druge,
očekujući i uzvraćajući poštovanje.
pravo – kome krivo, glasači su odlučili! Ne kažem hrvatski građani s
pravom glasa, nego glasači koji su
izašli na izbore i referendum. A bilo
ih je znakovito malo. Vrlo malo u
usporedbi s prvim hrvatskim referendumom, a sve manje i manje u
odnosu na svake prethodne parlamentarne izbore. Vjerojatno će
se naći kompetentnijih tumača te
pojave u kontekstu hrvatske državne samostalnosti, kao i usporedbi s
drugim i starijim državama i demokracijama, a ja želim o tome nešto
kazati iz moga zagorskog i kulturnjačkog kuta gledanja iliti očišta.
rvo, ne mogu se suspregnuti
od prigovora da su Zagorci bili
zapostavljeni na izbornim listama,
ne samo na listi HDZ-a nego i drugih stranaka, iako uz starije ima i
mlađih koji su angažman za opće
dobro i svoje ljudske kvalitete dokazali i u ratu i u miru, koji nisu
uvučeni u otužne priče o pretvorbi, ratnom profiterstvu i kriminalu.
Imao sam prilike reći to i na drugim mjestima i to sam učinio s punim uvjerenjem.
rugo, oba su me izborna događanja i prateća im medijska
prezentacija neprekidno poticala
na propitivanje vlastitih stavova,
na ljutnju ili odobravanje, na reakcije, viđenja i komentare iz vizure
P
D
neke druge prioritete. A nas kulturnjake i nije teško uvjeriti da su
u ratu potrebniji topovi, da u poraću i u miru ljudi najprije trebaju
kruha i krov nad glavom? Ali što
dalje, koji su dalji prioriteti? Koliko
čovjek treba biti sit i situiran da mu
zatreba kultura i znanost? Čime
danas i u skoroj budućnosti možemo tražiti ravnopravan položaj
među drugim državama, narodima
i kulturama?
igurno ne (neostvarivim) tehnološkim i gospodarskih boomom
ili visokim standardom svakodnevnog života, nego prvenstveno dometima naše kulture i umjetnosti,
razvojem znanosti i unapređenjem
naobrazbe. U to ne treba uvjeravati djelatnike u kulturi, i umjetnike,
čelnike i službenike Ministarstava
te državnih, regionalnih i lokalnih
ustanova u kulturi i znanosti. O
pitanjima prioriteta na razini raspodjele cjelokupnog kolača ili proračuna odlučuju drugi. A mi, koji
na ovaj ili onaj način zapesmo za
kulturu i znanost, trudimo se da im
približimo i naš način razmišljanja i
vrednovanja.
ako spominjanje važnosti kulture, zbog prevelike zlo(uporabe),
zvuči kao otrcana fraza, u te davno otkrivene vrijednosti iznova
treba povjerovati. Vrijedi pokušati
S
I
zacije. Mnogi je smatraju neminovnom, ali se različito prema njoj
odnose. Koliko joj se treba prepustiti, koliko oduprijeti, prema
kojim kriterijima i s koliko izgleda?
Ne postoji dvojba biti ili ne biti
sudionikom svjetske zajednice i
komunikacije, nego kako postati
građaninom svijeta, a ne izgubiti
pripadnost vlastitom narodu i njegovoj kulturi. Sa spremnošću da
budem svrstan među anakrone,
nacionalno opterećene i poviješću opsjednute, ja se ipak ne bih
odrekao svoje prošlosti i kulturne
baštine. Samo sa svom tom dragom prtljagom mi možemo doći
među druge, očekujući i uzvraćajući poštovanje. A da bismo to mogli, trebamo se predstaviti onim
što imamo i u čemu nismo među
posljednjima, a za to treba uvažiti neke nove prioritete. Svijetu se
trebamo predstavljati svojom kulturnom baštinom kao i dometima
suvremene kulture i znanosti, a za
izbor i odnos jednoga i drugoga ne
nedostaje nam znalaca i stručnjaka. U svijetu ne možemo konkurirati niti imponirati proizvodnim i
tehnološkim postignućima, jer su
na tim poljima mnogi jači od nas.
ao umjetnik, djelatnik u kulturi pa i bivši političar u kulturi često sam se suočavao s
K
GLAS ZAGORJA
broj 89
sada, čak im je način komuniciranja i smijuljenja isti. Čini se da je taj
soj u nas teško iskorjenjiv i da će se
svaki novi Sabor, Vlada i Ministarstvo kulture morati nositi s njime.
Nerijetko oni su i bogati, a političku moć trebaju zbog društvenog
ugleda i daljeg bogaćenja.
raćajući se parlamentarnim
izborima i referendumu, moram na kraju priznati da sam više
puta pomislio i na onu zagorsku:
ne b’ se štel mešat’. Ne mislim pri
tom na tumačenje te izreke kao
ziheraškog stava, nego kao dublje
mudrosti. Vjerujem da mnogi nisu
izašli na izbore i referendum zbog
osjećaja osobne nemoći i nemogućnosti utjecaja na važna pitanja
vlastite sudbine, zbog razočaranosti nespremnošću naših političara svih stranačkih pripadnosti da
vode državu prema prosperitetu
svih njezinih građana. Dok je država propadala, neki su se od njih
obogatili. Posebice gospodarstvenici i menadžeri. Vidi vraga! Pa
neš’ onda naći pametnijeg posla
nego ići na izbore! A Zagorci su u
Europi barem od 1960-ih. Bilo ih
je na svim bauštelama, ali danas
imaju koliko njima treba: kućicu u
cvijeću i vinograd.
V
15
01. VELJAÈE 2012.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
GRADSKA UPRAVA
Suradnja gradova kulture
Gradonaèelnik Grada Krapine Josip Horvat nazoèio je
sveèanom otvorenju najveæeg kulturnog projekta EU –
Maribora 2012. – Europske prijestolnice kulture.
Svečanom ceremonijom otvorenja
14. siječnja grad Maribor službeno
je postao Europska prijestolnica
kulture u 2012. Navedenu titulu
nosi i portugalski grad Guimarães,
koji je u svoju kulturnu godinu ušao
tjedan dana kasnije – 21. siječnja.
Oba grada donijet će široku lepezu
kulturnih događanja prožetih snažnom energijom umjetnosti kroz
koje će širiti ideju multikulturalizma
i veličanja različitosti. I Grad Krapina
uključio se u ovaj najveći europski
kulturni projekt pa će se tako kroz
KULTURA
Krapinski kulturni
venček 2012.
Ovih je dana iz tiska izašao pregled
događanja u Krapini u 2012. – Krapinski kulturni venček. Osim što su
navedene manifestacije i događanja kroz godinu koje organiziraju
ustanove i udruge s područja Grada, Venček donosi i mali adresar
krapinskih organizatora s kontak-
tima, internetskim stranicama i
adresama elektroničke pošte za sve
znatiželjnike zainteresirane za detaljnije informacije.
Svoj primjerak možete preuzeti i pročitati na službenim stranicama Grada Krapine ili ga podići u Turističkoj
zajednici grada Krapine.
godinu predstaviti u Mariboru sa
svojim turističkim posebnostima
(posebice s Muzejom krapinskih neandertalaca), kulturnom ponudom
i bogatim tradicijskim naslijeđem.
Zbog toga smo i razgovarali s Josipom Horvatom, gradonačelnikom
Grada Krapine.
Kako je došlo do ove plodne
suradnje između Maribora i
Krapine?
Maribor i Krapinu veže pripadnost srednjoeuropskom kulturnom
krugu i dugogodišnje prijateljstvo
između župana Maribora, Franca
Kanglera i mene te brojne dodirne
točke Krapine i Maribora u povijesti
i kulturi, što je dovelo i do potpisivanja Sporazuma o sudjelovanju
Grada Krapine u projektu MARIBOR 2012. – Europska prijestolnica
kulture. Ovaj projekt prvi je u nizu
u koji ulazimo s Mariborom, a očekuju nas i drugi s kojima ćemo ravnopravno s njime konkurirati za EU
fondove.
Što će Krapina prezentirati u Mariboru?

Krapina će pokazati u Mariboru svu
raskoš kajkavske kulture kroz bogate
glazbeno-scenske izvedbe te široku
lepezu gastronomskih delicija. Naravno, bit će tu i promocija Muzeja
krapinskih neandertalaca kroz predstavljanje monografije, izložbe i radionice, a pokazat ćemo i posebno
atraktivne proizvode poznate tvornice uporabne i ukrasne keramike Krapinska kamenina iz 19. st. koje se čuvaju u depou Galerije grada Krapine.
Kakvi su vaši dojmovi sa svečanog
otvorenja Maribora 2012. – Europske prijestolnice kulture?
Čin otvorenja bio je dostojanstven,
veoma atraktivan i dostojan pojma
kulturne prijestolnice. Činjenica da
će u Mariboru svoje ostvarenje naći
čak 238 različitih kulturno-umjetničkih programa, pokazuje da i mali
gradovi, za europske pojmove, mogu
iznijeti najveće projekte, što nam
daje nadu da bi danas-sutra i hrvatski gradovi, a prvenstveno mislim na
Krapinu, mogli partnerski ponijeti tu
laskavu titulu europske prijestolnice
kulture.
GRADSKA UPRAVA
GRADSKA UPRAVA
Krapina – jedan od prvih
gradova u sustavu ARHiNET
ARHiNET je mrežni informacijski
sustav za opis, obradu i upravljanje
arhivskim gradivom. Namijenjen je
arhivima i drugim imateljima arhivskog gradiva (muzeji, knjižnice i dr.)
te ustanovama, upravnim tijelima i
poduzećima koja stvaraju arhivsko
gradivo.
ARHiNET kao programsko rješenje
obuhvaća sve funkcije arhiva: čuva-
16
nje, zaštitu, obradu i korištenje arhivskoga gradiva. Integracijom podataka i usluga arhiva korisnicima su na
jednome mjestu dostupni svi podaci
o evidentiranome gradivu i njegovim
imateljima i stvarateljima. Krapina
se ovih dana kao jedan od prvih gradova uključila u ovaj informacijski
sustav te su uneseni svi podaci o gradivu koje nastaje radom Grada.
Spojna cesta od KTI-a
do zagorske magistrale
Spojna cesta u dužini od 800 m uz
prostor KTI-a u Žutnici koja bi se sa
sadašnje županijske ceste nadovezala na državnu cestu D1 (zagorsku
magistralu) već je duže vrijeme
u planu Grada Krapine, a za nju
postoji i odgovarajuća projektna
dokumentacija. Spomenuti pravac
koristio bi se za teretni promet s
odlagališta otpada Gorjak, što bi
pridonijelo i velikom smanjenju
prometa kroz Krapinu jer bi se sav
promet koji dolazi iz Varaždinske
županije usmjeravao na državnu
GLAS ZAGORJA
broj 89
cestu. Krapinski gradonačelnik Josip
Horvat zajedno s načelnicima općina Đurmanec i Jesenje poslao je prijedlog Županijskoj upravi za ceste za
pokretanje postupka kategorizacije
ceste Jesenje – Krapina u državnu
cestu (sada je u nadležnosti ŽUC-a).
A da bi ovaj projekt zaživio, nužna
je i prodaja zemljišta uz spojnu cestu, što je spreman učiniti vlasnik
zemljišta, ujedno i vlasnik cijelog
poslovnog prostora KTI-a, Josip Mihalić. Vrijednost cijele investicije
bila bi oko 2,5 do 3 milijuna kuna.
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
IZ RADA ŽUPE
Sveta tri kralja
U krapinskoj župi, na blagdan Sveta Tri Kralja, i ove godine su brojni
vjernici sudjelovali u procesiji od
raspela na Tkalcima na vrh Sveta tri
01. VELJAÈE 2012.
kralja. Na mjestu gdje je nekad bila
istoimena porušena crkva, krapinski župnik vlč. Tomica Šestak služio je
svetu misu.
NAJAVLJUJEMO
Serija pričaonica
Dječji odjel Gradske knjižnice
Krapina od 1. veljače 2012. kreće sa serijom pričaonica pod nazivom Iza svake priče, nešto se
miče. Pričaonice su namijenjene
djeci od 2 do 6 godina i održavat
će se svake druge srijede u terminima od 15.30 do 16.00 sati.
Pozivamo sve malce i radoznalce
da se odazovu u što većem broju.
OBRAZOVANJE
Prvašići u knjižnici
Učenici prvog razreda iz OŠ
Lj. Gaja iz Krapine i područne
škole Lepajci posjetili su Gradsku knjižnicu Krapina.
Kroz već uhodani način, putem
igrokaza Koje brige muče dvije
knjige, maskote dječjeg odjela
– pauk Pletko i pas Dalmatiner,
koje utjelovljuju knjižničarke Miljenka Presečki i Vesna
Šaronja, nastoje najmlađima
približiti pojam knjige i knjižnice. Toliko toga se ima za reći
o knjižnici: kako se knjige traže, po čemu su enciklopedije
drukčije od slikovnica i ostalih
knjiga i zašto stoje odvojeno na
polici, kako se postupa s knjigama i što one posebno vole (da
ih djeca posuđuju, naravno),
koji sve odjeli i zbirke postoje
u knjižnici,… i još puuuuuno
toga. Likovi koji su ispali iz priča to rade na zanimljiviji način,
GLAS ZAGORJA
broj 89
nego, hm, tete knjižničarke.
Djeca su knjižnici poklonila
svoj crtani doživljaj igrokaza,
te se nakon zajedničkog fotografiranja i poigrala na dječjem
odjelu, uz obećanje da će se
zasigurno opet uputiti u knjižnicu. (V. Š.)
17
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. VELJAÈE 2012.
Zoran Gregurović članom DVD-a
Krapina postao je 1996. na poticaj
prijatelja koji su već bili članovi
Društva. Tada je malo znao o vatrogastvu, no vrlo brzo zavolio je ovaj
humani poziv i kako sam kaže, vatrogastvo mu se od prvih dana zavuklo pod kožu. Aktivno sudjeluje u
svim događanjima u Društvu, završio je osposobljavanje za vatrogasca
i počeo se odazivati na intervencije.
Iako je nakon završenog školovanja
zbog školske spreme mogao izravno
ići na osposobljavanje za vatrogasnog časnika, odlučio se ići korak po
korak te je prošao sve stepenice osposobljavanja da bi konačno prošle
godine nakon uspješno završenog
osposobljavanja i položenih ispita
postao vatrogasni časnik.
Posebno je ponosan što je završio i
program usavršavanja specijalnosti
za aparate za zaštitu dišnih organa
kao i tečaj Opasnosti od plamenih
udara koji obuhvaća obuku u simulatoru plamenih udara te taktiku
gašenja požara u zatvorenim prostorima. Tijekom godina u vatrogastvu primio je vatrogasnu spomenicu za 10-godišnji rad u vatrogasnoj
organizaciji, brončanu vatrogasnu
plamenicu za hrabrost i požrtvovnost u zaštiti i spašavanju te priznanje III. stupnja gasilske zveze Šmarje
pri Jelšah.
Zoran Gregurović 2005. postaje član
Upravnog odbora, od 2009. zamjenik je predsjednika, a u prosincu
2011. na izvanrednoj Skupštini
Društva izabran je za 16. po redu
predsjednika Društva od osnivanja
davne 1875. i to kao najmlađi dosadašnji predsjednik.
Zbog čega izvanredna Skupština?
Dosadašnji predsjednik Društva
Boris Uhernik zbog zdravstvenih razloga podnio je ostavku na dužnost
predsjednika. Moram reći da je Boris
Uhernik čovjek od kojeg sam puno
naučio i od kojeg znam da mogu
još mnogo toga i naučiti te je svakako jedan od najzaslužnijih što sam
došao do čelnog mjesta u Društvu.
Dosadašnji predsjednik je čovjek koji
je živio vatrogastvo, da se tako izrazim, i prije svega izniman učitelj koji
je, atletskim rječnikom rečeno, pred
mene postavio ljestvicu jako visoko
i bit će jako teško dostići tu razinu,
a kamoli je preskočiti i postaviti još
i više. Kad govorim o izvanrednoj

skupštini moram istaći da je Društvo zadovoljavaju propisane uvjete, te
Razgovarala
dobilo i novog tajnika, odnosno taj- kvalitetan vozni park. Nakon niza
Tanja
Gregurović
nicu. Na tu dužnost izabrana je Tanja godina počelo se aktivnije raditi s
Matković, te mogu slobodno reći da djecom i mladeži koji su u posljed- jer po mojem mišljenju, sa sedamse vodstvo Društva dosta pomladilo. nje dvije godine ostvarili i zapažene desetak članova, premda je to za raZa tajnika Društva se kaže da je duša rezultate na natjecanjima tako da i zliku od prije nekoliko godina lijepi
organizacije, a svojim dosadašnjim ovim putem želim zahvaliti voditelji- broj, ne računajući djecu i mladež,
radom u Društvu te u ovo kratko vri- ma Milivoju Hršaku, Tanji Matković i te dobnom strukturom društva, ne
jeme na navedenoj dužnosti, Tanja Nevenu Topolovcu na trudu koji su možemo biti baš zadovoljni. Badava
Matković je svakako dokazala da će uložili. Ono što sam osobno postavio nama sva tehnika, sva vozila, garato i biti. Nova tajnica je vatrogasac I. kao jedan od glavnih ciljeva u svom ža i zgrade ako nema onog što čini
klase te je u Učilištu vatrogastva i za- pozdravnom govoru nakon izbora je dušu ovog društva – a to su članovi.
štite i spašavanja u Zagrebu položila rad na pridobivanju novih članova, Pozivam i ovom prilikom sve koji bi
specijalnost za rad s napravama za
nam se željeli pridružiti i poručujem
zaštitu dišnih organa. Aktivno sudjeda su im naša vrata širom otvoreluje u radu natjecateljske ekipe djena. Pozivam i djecu i mladež koji bi
ce i mladeži kao pomoćnik voditelja
željeli jednog dana biti vatrogasci.
ekipe djece i mladeži.
Pristupnica se može naći na našim
Dužnost predsjednika najinternetskim stranicama ili konstarijeg DVD-a naše županitaktirajte nekog od naših članoje pridodali ste onoj predsjednika
va. Bez članstva nema ništa, i
Gradskog vijeća grada Krapine, tana pridobivanju novih članova
kođer najstarijeg grada. Krapinska
moramo posebno raditi jer morapovijest vatrogastva je impresivna.
mo biti svjesni da smo ovo društvo
Kako doživljavate ovu funkciju i
od nekog naslijedili te da ćemo ga
kako ocjenjujete današnje stanje u
nekome morati i ostaviti. I zato svi
Dobrovoljnom vatrogasnom drušmi koji u ovom Društvu obnašamo
tvu Krapina?
određene dužnosti moramo svakom
Biti na čelu najstarije vatrogasne
članu dati do znanja da je ovdje doorganizacije u našem kraju i jedne
brodošao i moramo mu pokazati da
od najstarijih u našoj domovini za
želimo da bude član naše
mene je velika odgovornost, ali i
vatrogasne obiiznimna čast, privilegija i ponos jer
sam došao na čelo Društva kao nasljednik velikih i iznimnih ljudi i
vatrogasaca, počevši od prvog predsjednika Nestora
Kiepacha, preko legendarnog Vilibalda Sluge,
Mirka Žlepala pa sve
do Josipa Zubića, Hinka
Strahinca, Franje Cerovca i Borisa Uhernika koji su i danas
članovi.
Mislim da je stanje u
DVD-u zadovoljavajuće iako uvijek može
biti i bolje. U prošlih
nekoliko godina nabavljeno je mnogo
opreme, a napravljeni
su i pomaci u učlanjivanju članova. Operativna
spremnost
vatrogasne postrojbe
Društva je na visokoj
razini. Kao centralno
vatrogasno društvo u Zoran Gregurović, vatrogasni časnik,
Gradu Krapini imamo
predsjednik DVD-a Krapina
osposobljene i opremljene članove koji

Postanite dio
vatrogasne obitelji
18
GLAS ZAGORJA
broj 89
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
Na blagdan sv. Florijana, 4. svibnja 1875. u Krapini se sastao
Privremeni upravljajući odbor. Pismenom zamolbom se obratio Poglavarstvu kr. Poveljnog trgovišta Krapine za osnivanjem
Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Krapini. Zaključkom 49.
Zastupničke sjednice od 13. svibnja 1875. Poglavarstvo kr. trgovišta Krapine, prihvatilo je i odobrilo ustrojstvo Dobrovoljnog
vatrogasnog društva u Krapini. Već 5. i 6. lipnja 1876. održana
je u Zagrebu konstituirajući Prva skupština Hrvatsko-slavonske
vatrogasne zajednice, u prisutnosti 10 Društava. Uz domaće
vatrogasno društvo došli su izaslanici dobrovoljnih vatrogasnih
Društava iz Krapine, Varaždina, Siska, Bjelovara, Karlovca, Križevaca, Fužina, Osijeka i Velike Gorice.
telji, koja trenutno broji 71 člana od
čega je 14 članica.
Drugi problem nam je vatrogasni
dom koji je u lošem stanju i koji će
trebati što prije sanirati i adaptirati.
Jedna od ideja koja se rodila i o kojoj ćemo svakako morati razmisliti
je i to da se ide u izgradnju novog
vatrogasnog doma. Glavni argument
ove druge varijante je da bismo time
riješili probleme vezane za izlazak
vozila u slučaju intervencije, parkirališni prostor za vatrogasce koji dođu
na intervenciju, a dobili bismo i poligon, tj. vježbalište koje sad nemamo
pa se moramo snalaziti kako znamo
i umijemo. Npr. djecu i mladež vozimo na vježbe na poligon DVD-a Petrovsko, kojima zahvaljujem što su
nas primili.
Što je zadatak vatrogasca dobrovoljca?
Vatrogastvo je prije svega humani i
dobrovoljni poziv i naši članovi u rad
Društva unose ono što je u današnje
moderno doba najvrjednije – svoje slobodno vrijeme. Vatrogastvo je
sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje
požara i spašavanje ljudi, životinja i
imovine ugroženih požarom ili drugom nepogodom, pružanje tehničke
pomoći u nezgodama, nesrećama i
opasnim situacijama te obavljanje i
drugih poslova u ekološkim i drugim
nesrećama. Usudio bih se reći da je
vatrogastvo okosnica i najvažniji segment sustava zaštite i spašavanja,
a poslove dobrovoljnog vatrogasca u
vatrogasnoj postrojbi Društva može
obavljati osoba koja posjeduje propisanu zdravstvenu sposobnost i koja
je osposobljena za obavljanje tih poslova. Uz sve navedeno vatrogasci aktivno rade i na širenju vatrogasne kulture među članstvom i pučanstvom,
vrše odgoj djece i mladeži u vatrogasnom duhu i na humanim načelima.
Koliko je naše građanstvo odgovorno i koliko se preventivno
ponaša u svakodnevnom životu, kad
su u pitanju požarne opasnosti?
Teško je reći da su građani neodgovorni, prije bih rekao da su možda

nedovoljno informirani i ponekad
neoprezni u pogledu preventivnih
mjera i radnji za zaštitu od požara.
Požari koji se kod nas događaju najčešće su posljedica nepažnje. Npr.
najčešći požari u ovo zimsko vrijeme
su požari dimnjaka do kojih dolazi
zbog toga što se građani ne pripreme adekvatno za zimu i ne daju prije
sezone grijanja očistiti dimnjake, a
kako dimnjaci uglavnom nisu ožbukani, požari se šire i na krovište i kuću.
Ili, recimo, sad nam dolazi sezona
požara na otvorenom, a to su požari
koji se događaju prilikom spaljivanja
korova i najčešće su posljedica pretjerane sigurnosti i neopreznosti jer
onaj koji ide nešto spaljivati uglavnom ne pripremi ništa čime bi gasio
u slučaju da dođe do mogućnosti da
mu vatra izmakne kontroli, ili ostavi
vatru bez nadzora prije nego što je
potpuno ugašena. Iako članovi našeg DVD-a besplatno pružaju uslugu
dežurstva prilikom spaljivanja korova
ili drugog biljnog otpada, tj. kontrolirano spaljivanje, mnogi još takvu
uslugu ne koriste. Stoga apeliram na
sve građane da prije spaljivanja kontaktiraju vatrogasce koji će potom
prema dogovoru izaći na teren, i još
jednom naglašavam, besplatno pružati uslugu dežurstva prilikom kontroliranog spaljivanja. Članstvo Društva
kroz vatrogasnu djelatnost provodi i
preventivne mjere zaštite od požara,
protupožarne preglede, protupožarna osiguranja.
01. VELJAÈE 2012.
pomoć u svim intervencijama. Konkretno, uz pripadajuću opremu DVD
Krapina u svojem voznom parku ima
navalno vozilo Mercedes 11-13 sa
4000 l vode i visokotlačnom pumpom, autocisternu MAN 14-250 sa
7500 l vode, te dva kombi vozila
koja služe za prijevoz ljudi i dodatne
opreme na intervencije. Naši operativni članovi redom posjeduju valjana liječnička uvjerenja i opremljeni
su pripadajućom osobnom zaštitnom opremom kao i drugom vatro-
Tanja Matković, nova
tajnica DVD-a Krapina

Opremljenost postrojbi DVD-a
Krapina… spremnost za intervencije?
Naše Društvo kao centralno Društvo
u Gradu Krapini i JVP Grada Krapine
u potpunosti su opremljeni s propisanom opremom da mogu pružiti
gasnom opremom koju smo u skladu
s propisima dužni imati. Svi članovi
naše vatrogasne postrojbe su dobro
osposobljeni vatrogasci koji mogu
obaviti i najteže intervencije bez da
ugroze sebe ili druge te su u mogućnosti djelovati i u najtežim uvjetima

GLAS ZAGORJA
broj 89
19
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
01. VELJAÈE 2012.
i terenima. Tijekom prošle godine
naši članovi su za vrijeme ljetne sezone dežurali na Dugom otoku, a
s našim vozilima su sudjelovali i na
gašenju velikih požara na Braču i u
Makarskoj.
Negdje sam pročitala da u
roku 60 sekundi od dojave,
vatrogasci moraju, potpuno opremljeni izići vozilima iz Vatrogasne
postrojbe i krenuti prema mjestu
intervencije. Je li to točno?
To je točno, no, međutim, tu se radi
o pravilu za profesionalne vatrogasne postrojbe kao što je i naša JVP
Krapina gdje su vatrogasci dežurni
24 sata dnevno. Za DVD-e bi to ipak
bilo malo preambiciozno reći jer se
tu ipak ne radi o stalnim dežurstvima već članovi vatrogasne postrojbe
DVD-a po dojavi za intervenciju najprije moraju od svojih kuća, s posla,
vinograda, njive, odnosno mjesta na
kojem se u tom trenutku nalaze, doći
do vatrogasnog doma, opremiti se
osobnom zaštitnom opremom i krenuti, tako da to vrijeme kod dobrovoljnih vatrogasnih društava varira, a
osobito ako se uzme u obzir i mogućnost prometnih gužvi prilikom dolaska do vatrogasnog doma. Moram
se pohvaliti da u našem DVD-u prvo
vozilo s vatrogascima izlazi iz garaže
na intervenciju u prosjeku za manje
od 10 minuta od dojave o intervenciji što je, ako se u obzir uzmu naprijed
navedeni faktori, prilično brzo.
Kakav je odnos JVP-a i DVD-a?
Kao što sam prije rekao, JVP
je profesionalna postrojba u kojoj
vatrogasci dežuraju 24 sata dnevno
tako da i na intervencije izlaze odmah po dojavi, što je izuzetno važno
jer ponekad životi ovise ne o minu-


tama nego o sekundama. Npr. ako se
radi o prometnim nesrećama u kojima je potrebno izvlačiti ozlijeđene
putnike iz automobila, tada je svaka
sekunda bitna. Ako se zna da se početni požar može ugasiti čašom vode,
onda vam je jasna važnost brzog izlaska na intervenciju i važnost same
profesionalne postrojbe. Kod većih
požara ili drugih većih intervencija
gdje je potrebno više ljudstva, kolege iz JVP ne mogu uspješno završiti
intervenciju bez pomoći DVD-a ili bi
se njihova intervencija vremenski
produžila, što bi u konačnici dovelo
i do veće materijalne štete ili možda
čak i do gorih neželjenih posljedica
tako da mi jedni bez drugih ne možemo. Meni osobno je puno lakše kad
na intervenciji imam kolege iz JVP jer
ipak oni imaju daleko više iskustva i
intervencija iza sebe nego ja, tako da
mi onda i sama ta činjenica pruža dodatnu sigurnost. S obzirom na to da
imamo iste ciljeve i zadatke, vrlo je
važna međusobna suradnja između
JVP i DVD-a, a mislim da je ona dobra te da postaje sve bolja. Ako su u
prošlosti i postojali određeni problemi u odnosu, danas mogu slobodno
reći da ih gotovo više i nema, ili su
zanemarivi, a osobito ako se zna da
su gotovo svi zaposlenici JVP ujedno
i članovi svojih matičnih DVD-a u
mjestima gdje stanuju te kad nisu na
radnom mjestu na intervencije izlaze
kao dobrovoljni vatrogasci.
Jeste li zadovoljni vatrogasnim
ustrojem? Koje nedostatke
uočavate?
Što se tiče DVD-a zadovoljan sam
ustrojem i uz neke ideje koje unosim
u Društvo mislim da će se i sadašnja vrlo dobra organizacija dići još

jednu stepenicu više. U ustroju vatrogastva u Hrvatskoj, mislim da će
tu neminovno u dogledno vrijeme
morati doći do određenih promjena u samoj organizaciji i hijerarhiji.
Javljaju se problemi koje uočavaju
ljudi koji rade na terenu, ali, nažalost, još uvijek nema hrabrosti i volje
da se ti problemi počnu rješavati.
Npr. problem manjka članova koji
sam prije spomenuo nije samo naš,
isti problemi se javljaju i u drugim
sredinama. Negdje sam pročitao da
se na jednom našem otoku potiče
učlanjivanje u DVD čak i na način
da članovi DVD-a imaju veće pogodnosti kod plaćanja vrtića za djecu.
Jedan od većih problema je i to što
pojedini poslodavci ne puštaju svoje zaposlenike koji su članovi DVD-a
da na znak uzbune napuste posao
i odu na intervenciju. U nekim zapadnim zemljama stimuliraju se poslodavci određenim olakšicama da
zapošljavaju dobrovoljne vatrogasce
čega kod nas, nažalost, nema. Ili se,
recimo, često može čuti da vatrogasci samo hodaju po skupštinama,
feštama i zabavama, a nitko se ne
pita je li taj vatrogasac možda cijelu
noć negdje bio na požaru i onda je
ujutro nakon neprospavane noći u
kojoj se dobro oznojio morao ići na
posao i normalno trebao odraditi cijelu smjenu kao i svatko tko se tu noć
naspavao. Primjer je kad smo početkom prošle godine imali požar kuće
u Doliću. Naši dečki su cijelu noć bili
na intervenciji, gasili i raščišćavali
zgarište, a nakon toga su mnogi morali otići na posao, a da se prije toga
nisu stigli kući otići tuširati.
Suradnja s Gradom Krapinom?
Mislim da je suradnja dobra,
ali da uvijek može biti i bolja – može.
Nažalost, proračun je takav kakav je,
a kad se ta sredstva moraju podijeliti na četiri DVD-a, koliko ih ima na
području Grada Krapine, a tu su još
Donja Šemnica, Lepajci i Škarićevo,
onda svi uvijek nekako mislimo da
smo možda trebali dobiti još malo
više.
Još pamtimo izložbu vatrogastva u Galeriji Grada Krapine
čiji ste bili nositelj. Hoće li biti sličnih promocija?
Na ovu izložbu koja je organizirana
povodom 135. obljetnice Društva
posebno sam ponosan. Prošle godine smo u sklopu Ljeta u Krapini
na Hušnjakovom organizirali jedno
revijalno natjecanje sa starom zaprežnom vatrogasnom štrcaljkom,
po uzoru na natjecanje u Krapinskim
Toplicama, za koje smo dobili pohvale i sudionika i gledatelja. Ove godine želja nam je da ovo natjecanje
dignemo na jednu još višu razinu, te
da to postane natjecanje u pravom
smislu te riječi i to, ako će biti moguće, u festivalskom tjednu tako da
Krapini poklonimo još jedno događanje.


20
GLAS ZAGORJA
broj 89
KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA
UDRUGE
ŠALJIVI KUTAK
Uzgoj autohtonih
pasmina
Tradicionalno, već 8.
godinu zaredom, u
Restoranu KTC-a Krapina održana je godišnja skupština Udruge
uzgajivača konja Krapina na kojoj je prisustvovalo više od 500
uzvanika, uzgajivača,
predstavnici Udruga Saveza hrvatskih
hladnokrvnjaka, mnogi predstavnici općina
i gradova, krapinski
gradonačelnik Josip
Horvat, župan Siniša Hajdaš Dončić, ministar gospodarstva Radimir
Čačić, te gosti iz Italije, Slovenije,
Mađarske.
Uz brojne aktivnosti Udruge treba
istaknuti uzgojno-selekcijski rad na
autohtonim pasminama hrvatskog
Bez probe ni
moći igrati
Vrijeme fašnika, vrijeme je šale. Donosimo Vam prièu
koju smo pronašli na stranicama Gradskog puhaèkog
orkestra Krapina nastalu na zajednièkom druženju
krštenja mošta još u prigodi Martinja.
posavca, hrvatskog hladnokrvnjaka
i lipicanaca.
U tom smislu, svojim radom i pribivanjem na svim većim manifestacijama u županiji, kao i diljem Hrvatske,
Udruga je stekla mnogo prijatelja i
suradnika.
UDRUGE
Škola informatike
Pod pokroviteljstvom Grada Krapine, u srednjoj školi
Krapina održana je 17. zimska škola informatike.
Tradicionalno je okupila najbolje mlade hrvatske
informatièare, a školu je otvorio Ivan Kataniæ, zlatni
informatièki olimpijac.
Ovogodišnja Zimska škola okupila
je 35 mladih informatičara iz cijele
Hrvatske izabranih na temelju postignutih rezultata na informatičkim
natjecanjima u 2011. godini. Sudjelovali su i učenici predloženi od udruga HSIN-a, te zainteresirani učenici i
profesori osnovnih i srednjih škola iz
Grada Krapine i Krapinsko-zagorske
županije. Radionice su vodili stručni suradnici HSIN-a, uspješni mladi
01. VELJAÈE 2012.
informatičari i nositelji olimpijskih
informatičkih medalja, te stručni suradnici iz Krapine.
Za sve će sudionike biti organizirana
i zanimljiva stručna predavanja, te
drugi sadržaji, a osim zavidnog znanja kojim su se polaznici nakrcali,
uživali su u znamenitostima grada
Krapine koji svake godine širom
otvorenih vrata dočekuje i potpomaže rad mladih informatičkih nada.
Sestre i braćo, dragi moji nevjernici… što možemo zaključiti iz
Evanđelja po Božeku Majsecu…
Pa, možemo ustvrditi kako se jedan pastir stada brine da svoje
ovce, tj. glazbenike, uvijek ima
uza sebe. Jer, ako se samo jedna ovca (recimo ona koja daje
ritam) izgubi i ode, recimo, za
pastirom Čebom, sve ostale ovce
po tko zna koji puta na pojilo će
doći uzaludno. Čuli ste riječi iz
Evanđelja kako vašem maestru
nije teško pripraviti vam prostor
i stolice da imate gdje vježbati i
ko ljudi pristojno sjediti... A vi...
što vi radite draga moja nevjerna braćo i sestre... Umjesto da
dođete na probu – vi odlazite u
lov... nekima se baš svake nedjelje kvare auti pa se time pravdaju
za nedolazak... neki od vas i u nedjelju u jutro imaju gaže pa im se
ne dolazi... a kako Lončareki, Slavek Plečko i Božek Majsec mogu
stalno dolaziti na probe – koliko
puta je to pitanje postavio vaš
maestro. Zar mislite da kapelnik
nema drugog posla nego još o
tome mora voditi brigu...? Zar
mislite da on ne treba na njivu
odvesti đubar, tj. gnoj... pa makar
to bilo i u nedjelju...? Razmislite o
tome, jer nastavite li tako – doći
ćete na razinu Veselih Čehulića i
limene glazbe iz Hlevnice... Znam
da svi ne možete biti redoviti na
probama... Spomenimo našeg
brata u vjeri, Gentu... Pa, zar je
on kriv što drži vino u rasušenim
bačvama...? On mora kontrolirati da mu vino ne iscuri... Brat
Gento zbog toga svake godine
ostane bez 13 hl vina – a nitko u
njegovoj obitelji ne pije... dakle,
to je opravdano... Ali, pitam ja
vas, draga braćo i sestre – što to
može opravdati recimo Bolfeka...
zar to da nema prijevoza... Pitam
vas... zašto na probe redovito
dolazi Borek.... čak iz Selna...?
On ni na sanjkanju u Austriji nije
bio miran jer ga je mučila savjest
što nije mogao doći na probu...
ili recimo Krešo Kuhar... taj je
GLAS ZAGORJA
broj 89
dobri čovjek s Kuharovog brega
petnaest godina po noći sa subote na nedjelju pravio sina, međutim, i onako umoran uvijek je
dolazio na probu... Za F-basista
Ivana Tušeka trebate imati razumijevanja... znate i sami da pije
tablete za spavanje pa ne treba
osuđivati što gotovo svaki puta
prespava probu... jer tablete su
tempirane na njegovo buđenje
u podne... I Zdravek Šemnički
na zadnju probu nije došao, ali
opet iz opravdanih razloga jer je
bio na hitnoj ambulanti i liječniku rekao da mu žena ima visoku
temperaturu... kad ga je liječnik
pitao koliko je visoka, Zdravek je
odgovorio – pa oko metar i šezdeset centimetara. Promišljajte o
tome što vam govorim s oltara...
Ipak.... na sreću, ima više lijepih
stvari koje doživljavate u vašem
druženju i u orkestru... Sjetite se
samo kako vam je lijepo bilo na
fešti na ranču Tomice Fiketa na
koju vas je pozvao kad ste išli u
Viškovo... Čujem da ste se lijepo
proveli, da ste jahali i pecali ribe
u jezeru i zato mi je drago... Informiran sam da često putujete svijetom i svugdje gdje dođete dočekuju vas raširenih ruku... jedino
me brine što su neki od vas, nakon tih putovanja, ljubomorni na
jednog glazbenika... ne, ne mogu
vam reći na kojeg ste to glazbenika ljubomorni, jer ako kažem
da se radi o… i dalje pročitajte na
stranicama Gradskog puhačkog
orkestra Krapina (www.gradskipuhački-orkestar-krapina.hr).
Na probe su dolazili što su dokazali i prošlogodišnjim velikim božićno-novogodišnjim koncertom
Svim na Zemlji, održanim u prepunoj festivalskoj dvorani. Uz njih
su ove godine nastupili KUD Ilirci,
FS Viline i KUD Krapina. Osim božićnih pjesama, na repertoaru su
se našle i pjesme iz filmova, te zanimljive obrade. Ovaj pak šaljivi
uvod najavljuje fašničke spelancije u Krapini, u kojima Gradski puhački orkestar također sudjeluje.
21
GRAD KLANJEC
01. VELJAÈE 2012.
GRADSKA UPRAVA
Ministrica Mirela Holy u Klanjcu
U okviru svog radnog posjeta Krapinsko-zagorskoj
županiji, 13. sijeènja 2012. ministrica zaštite okoliša
i prirode dr. sc. Mirela Holy obišla je i OŠ A. Mihanoviæa u Klanjcu. U pratnji župana Siniše Hajdaša
Donèiæa, njegovih zamjenika te zagorskih saborskih
zastupnika, u školi se susrela s gradonaèelnikom Grada Klanjca, saborskim zastupnikom Željkom Kolarom,
njegovim suradnicima, ravnateljicom klanjeèke škole
Sekicom Filko te Jožicom Hrestak, direktoricom poduzeæa Zelenjak koje se bavi zbrinjavanjem komunalnog
otpada na podruèju Klanjca.
Razlog što je ministrica posjetila
klanječku osnovnu školu su svakako velika ulaganja u posljednje
dvije godine u prilagodbu školske
zgrade standardima energetske
učinkovitosti. Uz potporu Krapinsko-zagorske županije na zgradi
je promijenjena cjelokupna stolarija, izmijenjeno krovište te je
krajem prošle godine dovršena i
nova toplinska fasada. Osim toga
klanječka škola predano sudje-
luje nizom školskih aktivnosti u
Međunarodnom programu eko
škola te se ispred zgrade ponosno vijori Zelena zastava, štedi se
električna energija, voda, brine o
razvrstavanju otpada i zaštiti prirode. Ravnateljica škole Sekica
Filko posebno je istaknula znatne
uštede, prvenstveno kada je riječ
o grijanju školske zgrade, koje su
se dogodile nakon izvedenih radova.
GRADSKA UPRAVA
Dječji vrtić najveća
ovogodišnja investicija
Gradsko vijeæe Grada Klanjca donijelo je na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Program gradnje objekata i ureðaja komunalne infrastrukture na podruèju
Grada Klanjca za 2012.
Dvije najveće gradske investicije planirane za 2012. su izgradnja cestovnog ulaza u Poslovnu
zonu Lepoglevec za koju je planiran iznos od 1,100.000 kn, te
izgradnja dječjeg vrtića u koju
22
se planira uložiti 1,175.134,74
kn. U realizaciju Programa izgradnje komunalne infrastrukture Grad Klanjec namjerava
ove godine uložiti ukupno
4,675.754,74 kn.
Jožica Hrestak, direktorica Zelenjaka koje upravlja odlagalištem
komunalnog otpada Medvedov
jarek na kojem se deponira otpad s područja grada Klanjca, ali
i općina Kumrovec, Kraljevec na
Sutli, Tuhelj i Desinić, upoznala je
ministricu s problemima vezanim
uz ovo odlagalište. Velik dio smeća danas se nalazi izvan projektiranog smetlišta, na privatnim
parcelama čiji vlasnici traže ili
uklanjanje smeća ili otkup njihovog zemljišta. Uklanjanje smeća
s tih parcela je nemoguće zbog
njegove količine te je potrebno
izmijeniti projektnu dokumentaciju i otkupiti parcele na koje se
odlagalište proširilo. Troškovi sanacije odlagališta smeća, a koje
Fond za zaštitu okoliša financira
sa 74%, ne bi se bitno mijenjali
jer je moguće iz njega izbaciti
troškove koji ovog trenutka nisu
nužni. Zahtjev je već sredinom
prošle godine upućen Fondu za
zaštitu okoliša, ali nije dobiven
odgovor pa je ministrica zamoljena za posredovanje u rješavanju ovog problema.
Ministricu Mirelu Holy u Klanjcu
je pozdravio i gradonačelnik Željko Kolar koji je, između ostalog,
istaknuo kako se Grad Klanjec,
koji se nalazi između 19 hrvatskih gradova, potpisnika povelje
o ostvarenju EU ciljeva o obvezi smanjenja ispuštanja CO2 do
2020., namjerava pridržavati
odredbi svog akcijskog plana
održivog korištenja energije pa
će se i novi dječji vrtić u Klanjcu
graditi isključivo kao niskoenergetski objekt.
UPRAVA
Gruntovnica ostaje
u Klanjcu
Rješenjem Ministarstva pravosuđa osnovan je posebni zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda
u Zaboku za katastarske općine
Črešnjevec, Klanjec, Kraljevec,
Sveti Križ, Miljana, Novi Dvori,
Radakovo, Ravno Brezje, Razvor,
Sutlanska Poljana, Tomaševec,
Tuhelj, Zagorska Sela te dio katastarske općine Gornji Čemehovec sa sjedištem u Klanjcu.
Kako je Zakonom o područjima i
sjedištima sudova Općinski sud
u Klanjcu spojen s Općinskim
sudom u Zaboku te su svi sudski poslovi preneseni u Zabok,
osnivanjem posebnog zemljišnoknjižnog odjela sa sjedištem
u Klanjcu građanima s područja
GLAS ZAGORJA
broj 89
Grada Klanjca te općina Kumrovec, Kraljevec na Sutli, Tuhelj i
Zagorska Sela ipak je omogućeno da brže i jednostavnije mogu
doći do nadležnog zemljišnoknjižnog odjela, odnosno gruntovnice koja ostaje na istoj adresi
u Klanjcu.
Na žalost, od 1. siječnja 2012.
prestala je u Klanjcu, u zgradi na
Trgu mira, s radom Stalna služba
Općinskog suda u Zaboku. Svi
sudski predmeti preseljeni su u
Općinski sud u Zaboku gdje se
građani mogu obratiti za informacije ili nazvati na telefon 221
468. Uz zemljišnoknjižni odjel, u
Klanjcu i dalje radi Stalna služba
Prekršajnog suda.
GRAD KLANJEC
01. VELJAÈE 2012.
VINCEKOVO
Obilježen početak vinogradarskih radova
Èlanovi Udruge vinara, vinogradara i prijatelja dobrog
vina Antun Mihanoviæ Klanjec i ove su se godine okupili uz blagdan Svetog Vinka, kako bi zajedno sa svojim gostima, prijateljima dobre kapljice i suradnicima
obilježili poèetak sezonskih radova u vinogradima.
Vincekovo se slavilo u vinogradu i klijeti člana Udruge Ratka
Kramarića na obroncima Cesarske gore. Nakon ceremonijalnog
orezivanje trsa i blagoslova svećenika, okupljanje vinogradara i
vinara nastavljeno je u dobrom
raspoloženju uz tradicionalne
domaće specijalitete i Tamburaški sastav Ekipa.
Članovi Udruge Antun Mihanović oko podneva su obilježavanje
Vincekovog nastavili u prostoru
Klanječke pelnice, vinoteke i ku-
šaonice vina i meda na klanječkom trgu.
Prikaz narodnog običaja
Novoosnovana udruga vinogradara i vinara klanječkoga
kraja Trsek organizirala je u
vinogradu obitelji Zebolc u
Gorkovcu ceremonijalno obilježavanje otvaranja sezonskih vinogradarskih radova,
uz prikaz narodnog običaja i blagoslov vinograda. U
Udruzi Trsek ističu da kada
Kolar
lnik Željko
VINOGRADARSTVO
Gradonače
Ledena berba
Ovogodišnja ledena berba u vinogradima obitelji Sever trebala bi vlasnicima donijeti oko 300 l kraljice
vina, no slijedi i do 4 godine dug proces fermentacije
i dozrijevanja do ovog predikatnog vina.
Hladno jutro u kojem se na
obroncima Cesarske gore temperatura spustila na -6 stupnjeva obitelj Sever iskoristila je
za berbu grožđa s 1200 trsova
muškata žutog, traminca i graševine koji su na tri lokacije
ostavljeni nakon jeseni za ovo-
godišnju ledenu berbu. Zvonko,
Filip i Jakov Sever proizvedu godišnje i do 50.000 l vina, a otprilike nešto manje od 10% grožđa
posljednjih godina ostavljaju u
svojim vinogradima za proizvodnju predikatnog vina koje će
nakon prešanja i fermentacije
još dvije godine dozrijevati
u podrumu, a
nakon toga još
barem dvije-tri
godine u staklenim bocama i tek tada
biti spremno
za tržište. Od
GLAS ZAGORJA
broj 89
se započinje s tako ozbiljnim
poslom, u kršćanskom duhu
hrvatskog naroda, to ne
može proći bez Božjeg blagoslova i zaziva sveca zaštitnika,
u ovom slučaju sv. Vinka. Članovi udruge žele da se običaji Vincekovog, kao dio naše
katoličke vjere i dio tradicije,
održe i dalje.
ovogodišnje berbe očekuju
300 litara kraljice vina – ledena
berba, koje se puni u bočice od
0,25 l, a takva bočica na tržištu
dostiže cijenu od oko 200 kn naviše, ovisno o godištu i kvaliteti.
U hladno jutro kod Severovih
se okupilo dvadesetak berača,
među kojima je bio i klanječki
gradonačelnik Željko Kolar. Promrzlim beračima, od kojih su
neki došli čak s otoka Paga, dobro je došlo prethodno zagrijavanje kuhanim vinom i domaćim
kobasama.
Jakov, Filip i Zvonko Sever
23
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. VELJAÈE 2012.
UPRAVNI ODJEL
Pripremila
Monika Briševac
54 žitelja više
Prijem roditelja novorođenih Humčanki i Humčana upriličen je na samom kraju prošle godine u Uredu
općinskog načelnika Zvonka Jutriše.
Tom prilikom uručeno je 12 novčanih darova djeci rođenoj u rujnu,
listopadu i studenom 2011., u ukupnom iznosu od 36.000 kuna kao
potpore za veći natalitet u Općini.
Tijekom prošle godine iz općinskog
proračuna izdvojena su sredstva u
ukupnom iznosu od 214.000 kn na
ime potpore za poboljšanje nataliteta. Dodajmo još, u 2011. u Općini
Hum na Sutli broj žitelja uvećan je za
54 novorođene djece.
KOMUNALIJE
PROMET
Tehnički pregled
kolektora
Sanacija i asfaltiranje cesta
Jedna od najznaèajnijih aktivnosti u opæini Hum na
Sutli je završetak izgradnje Ureðaja za proèišæavanje
otpadnih voda, sa fekalnom stanicom te glavnim
spojnim kolektorom.
– Do kraja veljače očekujemo da će
se obaviti tehnički pregled građevine, te će se time ishoditi privremena
uporabna dozvola, naglasio je načelnik Zvonko Jutriša. Nakon toga slijedi period od 3 – 5 mjeseci u kojem
će se zavisno od vremenskih uvjeta
ostvariti potrebna biologija kako bi
uređaj mogao dati željene rezultate. Uslijedit će i prva priključenja
i to Osnovne škole, vrtića, tri veće
zgrade u Donjem Humu, a potom i
Vetropack Straža i Stražaplastika. –
Paralelno kreću sve aktivnosti kako
bismo započeli s izgradnjom sekun-
darne mreže Donjeg Huma, dodaje
Jutriša. Inače, projekt je zajednički s
OKP-om iz Rogaške Slatine što se tiče
sufinanciranja od strane EU – IPA
komponente. Za sada je investicija
koštala oko milijun eura i podmirena
je u iznosu ugovornih obveza. Izvođač radova bio je konzorcij firmi koje
predvodi Astra international iz Zagreba, izvođač građevinskih radova
je firma Niskogradnja Hren, a elektroupravljačke i elektromontažerske
radove izvodi firma BDF – Servisi iz
Huma na Sutli, te montažu opreme
poznata njemačka firma Huber.
Opæina Hum na Sutli zakljuèila je Ugovor s Cestom Varaždin za sanaciju i asfaltiranje cesta na podruèju Opæine.
Ugovorena vrijednost radova je
600.000 kn za oko 1.500 m cesta, što
podrazumijeva sanacije postojećih i
izgradnju novih cesta. Riječ je o sljedećim pravcima: Druškovec – Jančin
– Čerkovci, Gornje Brezno – Dimec,
Klenovec – Rebići, Hum na Sutli –
Paš, Mali Tabor Majcenić – OMCO,
Ciglenci – Druškovec i Vrbišnica –
Očko. Sredstva koja su potrebna za
realizaciju osigurana su u proračunu
za 2011., ali zbog poništenja natječaja nisu angažirana te su prenesena u
2012. S financiranjem radova nema
nikakvih problema, a započet će na
proljeće nakon otvorenja asfaltne
baze. Asfaltiranje cesta iz programa
za 2012. realizirat će se u drugoj polovici godine zavisno o priljevu sredstava u proračun.
OBRAZOVANJE
Zimske radionice
Za vrijeme zimskih praznika u školskoj knjižnici Osnovne škole Viktora
Kovačića održavane su svakodnevne
radionice s raznim temama: postani
pisac detektivske priče, igra brzog
razmišljanja i crtanja pictionary...
Svatko je mogao pronaći nešto za
sebe, bilo da je riječ o radionici ili
nekoj igri učenja i međusobnog druženja.
VATROGASTVO
Poklon vatrogascima
Kako je istaknuo predsjednik DVD-a
Straža Ivan Kučiš, želja im je potaknuti razvoj vatrogastva u tom kraju
siromašnom po pitanju vatrogasne
opreme, kao i okupiti mlade ljude
spremne da nastave nekad bogate
aktivnosti u vatrogastvu. U svojoj
zahvali domaćini su istaknuli želju
da se nastave ovakvi i ini susreti
i druženja vatrogasaca Slavonije i
Zagorja uz razmjenu iskustva. Ovoj
svečanosti nazočili su i načelnica
Predstavnici DVD-a Straža Hum na Sutli i DVD-a Klenovec posjetili su svoje kolege u VZO Vrpolje. Tom prigodom predano je na korištenje kao poklon DVD-u
Stari Perkovci vatrogasno vozilo.
općine Vrpolje Ankica Zmajić, zapovjednik VZ Brodsko-posavske župa-
24
nije Stjepan Županić i predsjednik
Milan Šulter.
U ime VZ KZŽ domaćinima je uspješan nastavak rada u vatrogastvu
GLAS ZAGORJA
broj 89
poželio potpredsjednik VZ KZŽ Boris
Uhernik.
OPÆINA HUM NA SUTLI
01. VELJAÈE 2012.
IZBORI
UPRAVNI ODJEL
Najviše ZA u humskoj općini
U Krapinsko-zagorskoj županiji najviše glasova za pristupanje Europskoj
uniji (iako s odazivom nešto manjim
od županijskog prosjeka – odazvalo
se 44,79 % birača ), dali su birači općine Hum na Sutli. Čak 78,80% izašlih
Humčana na nedjeljnom se referen-
dumu izjasnilo ZA ulazak Hrvatske u
Europsku uniju.
Slijede općine Zagorska Sela gdje je
74,74% birača glasovalo ZA, te općina Desinić gdje je također više od
70%, odnosno 73,33% birača podržalo ulazak u Europsku uniju.
Za potrebe športa...
U proračunu Općine Hum na Sutli u
ovoj je godini za potrebe športa osigurano 128.000 kn.
Općinski načelnik raspisat će javni
natječaj za programe u koje će biti
uvrštene redovne aktivnosti šport-
OBRAZOVANJE
OBRAZOVANJE
Pedagoški dan u
OŠ Viktora Kovačića
U razvojnom planu humske škole
unazad nekoliko godina jedno od
područja razvoja je i rad na jačanju
kompetencija učitelja. Ove školske
godine bave se temom pozitivne
discipline. Tijekom zimskih praznika upriličen je pedagoški dan na tu
temu, u kojem su učitelji tijekom cijelog dana kroz aktivno uključivanje
jačali kompetencije upravljanja razredom i stvaranja učinkovite radne
klime.
Stručna predavanja su ostvarili
stručni suradnici i ravnateljica škole
na temu pozitivna okolina za učenje,
postupci i razredna pravila; učinkoviti postupci uspješnih učitelja; suradnja s roditeljima i školska nedisciplina. Uz predavanja popraćena power
point prezentacijama, učitelji su se
aktivno pridružili radionici. Kroz rad
u timu radili su na zajedničkom školskom projektu suradnje s poljskom
školom. Preuzimajući uloge u grupama, učitelji su jačali vještine rada
u timu, konstruktivno rješavanje
problema. Po završetku rada u grupama učitelji su prezentirali svoj rad:
prijem gostiju iz Poljske, uključivanje
u nastavu, kako prezentirati školu,
županiju i našu domovinu, osmisliti jelovnike i praktičan rad učenika,
osmisliti deset dana boravka učenika
iz Poljske u humskoj školi te predvidjeli nositelje projekta i troškovnik.
Za dodatno dobro raspoloženje pobrinula se grupa učitelja kojima je
zadatak bio pripremiti okrjepu za
preostale grupe. Učitelji su pozitivno prihvatili takav način stručnog
usavršavanja u školi i izrazili želju za
idućim susretima. Posebno su visoko ocijenili ozračje, stručnu pripremljenost predavača, aktualan odabir
tema i osmišljenost radionice kao i
način podjele u grupe.
skih društava, uređenje športskih
objekata, održavanje športskih
objekata kao i stručno usavršavanje športskih djelatnika i oblikovanje športske politike kroz zajednicu
športskih udruga.
Za 1000 radosti
Učitelji i učenici osnovne škole
Viktora Kovačića pridružili su se
humanitarnoj akciji Hrvatskog Caritasa Za 1000 radosti, kojoj je cilj
pomoći najpotrebnijim obiteljima
u Hrvatskoj s naglaskom na pomoć
obiteljima u kojima su oba roditelja
nezaposlena.
Doprinos Humčana bila je kušnja
prigodnih straničnika s porukama
otvorenosti srca, misli, ruku i doma
za drugoga. Cijena straničnika bila
je 5 kuna (ili manje) pa su tako prikupili 1.502 kn. Polovica iznosa (751
kn) uplaćena je na žiro-račun Hrvatskog Caritasa, dok je druga polovica
iznosa (također 751 kn) usmjerena
trima obiteljima unutar školske sredine, kojima je ovakva pomoć bila
nadasve potrebna.
UMIROVLJENICI
U svijet informatike
Udruga umirovljenika Općine Hum
na Sutli organizira za svoje članove
i sve ostale zainteresirane vježbe iz
osnovnog rada na računalu. Vježbe
se održavaju u Narodnoj knjižnici
Hum na Sutli svakog ponedjeljka od
GLAS ZAGORJA
broj 89
9 do 15 sati sve do 26. veljače ove
godine. Predsjednica humske udruge umirovljenika, Ružica Miklaužić,
napomenula je da se tečaju mogu
pridružiti svi zainteresirani, održava
se u tri grupe i besplatan je.
25
OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE
01. VELJAÈE 2012.
KULTURA
Magija riječi i melem dobrote
Priredbom u dvorcu Sveti Križ Zaèretje sveèano je obilježena 110. obljetnica roðenja Dobriše Cesariæa.
U svetokriškom dvorcu, koji čuva Cesarićevu ostavštinu, održana je 15.
siječnja priredba u društvu brojnih
zagorskih i zagrebačkih uzvanika da
probudi sjećanje na Dobrišu Cesarića,
rođenog prije 110 godina. Uz domaćicu
Mirnu Flögel u programu su sudjelovali
Božidar Smiljanić i Ivica Kolmar. Prezentacija Mirne Flögel predočila je slikom
i stihom Cesarićev životni put. U kanconijeru neprolaznog smisla i sklada
Cesarić je zgusnuo sve radosti, kušnje
i boli svog vrijednog života. Njegovi jasni, čvrsti i tečni stihovi nisu tek pisani
trag trenutnog nadahnuća i darovitosti,
nego su odjek duboko proživljene zbilje
i misaonosti. Oni su izraz pjesnikove savjesti i poimanja pjesništva, plod samozahtjevnog, kritičkog i sustavnog rada.
Bila socijalna, domoljubna, ljubavna i
intimna, misaona ili dječja, Cesarićeva
poezija uvijek je istinita i humana. Zato
je uvijek aktualna, zato uklanja sve
međe, staleške i dobne, generacijske i
povijesne. Magijom riječi i melemom
dobrote Cesarić bodri mnoge. Od suza
pravio je vino. Njegova poezija govori
srcem i govori srcu. Zato je dojmljiva i
svima razumljiva. Uglazbljena i prevedena na brojne svjetske jezike sjajna
je hrvatska kaplja koja blista u slapu
europske kulture – Svjetlo za daljine u
vremenu i prostoru.
Svestrani kazališni umjetnik Božidar
Smiljanić u kratkom izlaganju analizirao je Cesarićev pjesnički jezik, koji,
uz načelno poštovan jezični standard,
mjestimice sadrži razložno i dosljedno
autorsko odstupanje.
Ivica Kolmar otpjevao je uz gitaru pjesmu Mrtva luka koju je uglazbio Stjepan Mihaljinec te Baladu iz predgrađa
u tonskoj obradi Hrvoja Hegedušića.
Kao voditelj Umjetničke organizacije
Netface Božidar Smiljanić je na spomen Cesariću prigodno priredio CD
naslovljen Hrvatska lirika 2 – Dobriša
Cesarić. CD sadrži reprezentativan izbor Cesarićevih stihova u interpretaciji Mirjane Sinožić i Božidara Smiljanića. Uz promociju Cesarićevog CD-a
Smiljanić je predstavio cjelokupnu
izdavačku djelatnost Netface koja uključuje različita tiskana, elektronička i
audio izdanja iz područja jezikoslovlja,
hrvatske književnosti, biblijskih tema i
kazališne umjetnosti.
Posjetitelji priredbe mogli su pribaviti
ponuđena izdanja Netface po promotivnoj cijeni. (gz)
Priča je namijenjena maloj i velikoj
djeci, vječitim tragačima za skrivenim blagom. Najveće i najljepše
tajne kriju se baš u starim i zaboravljenim stvarima. Spremili smo ih
negdje duboko, u nadi da ih nitko
više neće dirati. Ali, uvijek se nađe
neki mali radoznali istraživač koji
obriše prašinu – misli autorica. U
vremenima, teškim za kulturu i knjigu, a time i čitače, veći dio financijske konstrukcije podnijela je autorica sama, a pomogla je Općina Sveti
Križ Začretje i KZŽ.
Promociju knjige Tajne stare pelnice u ugodnom ambijentu Žitnice,
vodio je domaćin Adam Končić, uz
kumovanje jedinstvenog kuma, Vida
Baloga. Čestitku autorici uz pozdrav
prisutnima uputio je načelnik općine
Sv. Križ Začretje, Ivan Kranjčić, djeca
PŠ Sekirišće (dvadesetak njih!), pripremila su prigodni program, a raspjevani Adam i Savski valovi pozvali
su mnogobrojne prisutne na otkrivanje tajne...
Jasnica Vukić najavljuje još dvije
nove knjige, a autorica je i knjige Začarana šuma, jednostavne, iskrene
pozivnice u bajkoviti kraj ispod sv.
Vida, očuvane prirode, starih navada
i dobrih ljudi. (D. H.)
KULTURA
Tajna stare pelnice
Tajne su istinite mašte koje èuvaju ljubav u njezinoj
ljepoti, bez obzira na prolaznost života, kaže u pogovoru knjige Ladislav Prežigalo, a tajne skrivene u staroj
pelnici glavna su tema knjige autorice Jasnice Vukiæ,
uèiteljice Podruène škole u Sekirišæu, Osnovne škole
Sveti Križ Zaèretje.
26
GLAS ZAGORJA
broj 89
OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE
01. VELJAÈE 2012.
GLAZBA
Promoviran novi spot
Krajem sijeènja u ugodnom ambijentu Stare škole u
Mirkovcu, glazbeni sastav iz Krapinsko-zagorske županije Kumovi (ex Xlarge), promovirali su svoj videospot za pjesmu Da mi život da.
Popularni zagorski band postali su široj javnosti poznati singlom Najbolje
tek dolazi, pa se nadaju da će i ova
pjesma postići takav uspjeh. Tekst
za novu pjesmu potpisuje Fayo (autor hitova Nine Badrić, Miše Kovača,
Borisa Novkovića, Feminnem, Massima, Thompsona, Severine, Crve-
ne jabuke i dr.), a glazbu i aranžman
Franjo Valentić. Predstavljeni spot
sniman je pod redateljskom palicom
Andre Račića. Sniman je na lokaciji
stare tvornice pokraj dvorane Lisinski, a u spotu se mogu vidjeti i kadrovi noćnog života Zagreba. Album
Kumovi najavljuju u proljeće. Petori-
Kumova
ca članova Kumova sviraju gitaru, bas gitaru, bubnjeve i
klavijature, a u svoju iskrenu glazbu vjeruju podjednako
kao svi kvalitetni glazbenici koje su okupili na svom projektu. U staroj školi u Mirkovcu promociju spotova koja je
potrajala do dugo u noć, uveličali su brojni uvaženi gosti,
pročelnik upravnog odjela općine Sveti Križ Začretje Marko Kos, glazbenici, pjevači i mediji, među ostalima i ekipa
RHZK-a.
Poštovani !
Obavještavamo Vas da Udruga za kulturu, zabavu i šport iz
Svetog Križa Začretja i ove godine tradicionalno organizira
Fašničku povorku u subotu, 18. veljače 2012. godine.
Povorka će se početi okupljati od 13:30 sati ispred restorana
Dunav u Svetom Križu Začretju. Nakon okupljanja i formiranja
povorka će krenuti u 14 sati ulicom I. K. Sakscinskog prema Trgu
hrvatske kraljice Jelene gdje će biti postavljena pozornica na kojoj će
se maskirane grupe i pojedinci moći predstaviti publici. Za najbolje
maske udruga je pripremila nagrade :
1.
NOVČANA NAGRADA
2.000,00 kuna
2.
NOVČANA NAGRADA
1.500,00 kuna
3.
NOVČANA NAGRADA
1.000,00 kuna
4.
NOVČANA NAGRADA
500,00 kuna
5.
NOVČANA NAGRADA
500,00 kuna
6.
NOVČANA NAGRADA
500,00 kuna
Osim novčanih nagrada tu su i tradicionalno nagrade naših
ugostitelja u obliku konzumacija pića, te kozmetičkih salona i salona
za ljepotu u obliku frizura, masaža i šminkanja.
VAŽNA OBAVIJEST !!!
I ove godine Udruga za kulturu, zabavu i šport u suradnji s
Turističkom zajednicom grada Krapine dodjeljuje i posebnu
novčanu nagradu od 5.000,00 kuna. Za ovu vrijednu novčanu
nagradu kandidirat će samo maskirane osobe ili grupe koje će
nastupiti na obje povorke. Povorka u Krapini je u nedjelju,
19.02.2012. u 14 sati, a u Svetom Križu Začretju u subotu,
18.02.2012. godine u 14 sati, nakon koje će se nagrada i dodjeliti !!!!
Nagrade će se dodjeljivati u Restoranu MAXX u Roses f ashion
outlet centru koji će počastiti sve maske hranom, a neke darivati poklon
bonovima ! U MAXX restoranu organizirana je zabava uz tamburaše.
NAJAVLJUJEMO
Svetokriški
fašnik
Svetokriški fašnik Vas zove,
Dojdite i godine ove.
V subotu, 18. veljače,
Oblječite stare gače,
I dojdite v povorku našu,
Mi garanteramo zabavu Vašu.
Roses i sponzori naši,
Častiju, kaj sve se praši.
Nagrade velke se deliju,
Ali tek kad fašnika spaliju.
V Maxx restoranu je hvečer ples,
Tamburaši buju Vam zlječili stres.
Zate dojdite i ljetes knam,
I maske z ormare zvadite van.
Svetokriški fašnik i povorka ta,
Z parkirališta Dunava kreće v dva!!!
OSOBE ZA KONTAKT :
Sveti Križ Začretje :Franjo Kučko
e-mail:[email protected],
tel. 049/228-389, 091/ 205 0 502
Krapina :Nedjeljka Vodolšak
e-mail:[email protected]
tel. 049/ 371-330, 091/ 564 3 802
GLAS ZAGORJA
broj 89
27
OPÆINA MARIJA BISTRICA
01. VELJAÈE 2012.
OPĆINSKA UPRAVA
Piše
Elvis Lacković
Radovi u Mariji Bistrici
U Opæini Marija Bistrica sijeèanj je donio nastavak radova, ovaj puta realizaciju projekta iz EIB II po pitanju
vodoopskrbe, kroz sredstva Ministarstva regionalnog
razvoja za koji je ugovor potpisan još 2009. za vrijeme
ministra Èobankoviæa.
- Ovo je sada konačna realizacija tog
projekta, našeg glavnog cjevovoda,
koji je odrađen u dvije trećine, a
sada se spaja mreža od izvorišta do
spremnika u Cerinama novim cjevovodom, a istovremeno se ugrađuje i povratni vod za opskrbu. Time
će se zaokružiti cjelina i omogućiti
drugačije snabdijevanje vodom,
veća količina vode, a i mogućnost
proširenja vodovodne mreže na
ostale dijelove Općine koji do sada
nisu bili obuhvaćeni našim vodovodom – istaknuo je načelnik bistričke
Općine Stjepan Muhek i dodao –
Kako se na taj cjevovod nadovezuje
i onaj Zagorskog vodovoda, koji je
također u izgradnji, Marija Bistrica
će vodu imati sa dva neovisna izvorišta, što garantira da ni u jednom
trenutku, bez obzira na vremenske
uvjete, nećemo ostati bez vode –
KULTURA
Na recital Željka Boc čak 476 radova
Knjižnica i èitaonica Marija Bistrica i ove godine organizira Recital ljubavne poezije Željka Boc, koji æe se
održati na samo Valentinovo.
Riječ je o recitalu koji nosi ime po
tragično stradaloj pjesnikinji i djelatnici Radija Marija Bistrica. Na
ovogodišnji natječaj pristiglo je čak
476 radova od ukupno 115 autora i to iz svih dijelova Hrvatske od
Hvara i Splita preko Fažane do npr.
Vukovara i Osijeka. Stručni sud u
sastavu Ludwig Bauer, Enes Kišević
i Dubravka Težak odabrao je 58 ra-
dova za objavu u zborniku Hod se
nastavlja, i 30-ak koji će biti izvedeni na samoj završnici te nagrađene i
pohvaljene pjesme. Sama završnica
recitala održat će se na Valentinovo
u Domu kulture u Mariji Bistrici. Stihove će interpretirati Martina Čvek
i Dubravko Sidor, a u glazbenom dijelu programa nastupit će Dalibor
Prochazcka.
KULTURA
Koncert BeBop sax quarteta i gostiju
BeBop sax quartet i ove godine organizirao je zanimljiv koncert, točnije
Jazz večer uz Saxophon u Bluesun
Hotelu Kaj u Mariji Bistrici.
Ovogodišnje, treće izdanje jazz večeri
održano je u subotu 21. siječnja, a uz
organizatore, nastupili su još neki zaljubljenici u jazz s područja Hrvatskog
zagorja:
Jurica
Vugrek, Local Jazz
Combo iz Sv. Križa
Začretja i Katarina
Zovak. – U kombinaciji solističkih
nastupa i zajedničkog muziciranja, pokušavamo
predstaviti Zagorju
i zagorskoj publici,
ali i šire, jedan novi
pogled i novi (stari) pravac u kulturi
slušanja i uživanja
28
u glazbi – napominje član BeBop sax
quarteta Dražen Škrlec (Sopran sax,
Alt sax), uz kojega u quartetu djeluju
Matija Forko (alt sax), Hrvoje Forko
(Bariton sax) i Tomislav Frigan (Tenor
sax). A da publika u Zagorju za ovaj
pravac postoji, dokazuje ispunjen Restoran Bistrizca Bluesun Hotela Kaj.
kaže Muhek, koji očekuje da će do
kraja svibnja imati kompletni dio zaokružen i spojen: magistralni cjevovod – izvorište Stupa – vodoopskrba
Cerine. Ovo nisu jedini radovi u Ma-
riji Bistrici na početku godine. Tijekom veljače, ovisno o vremenskim
uvjetima trebali bi se privesti kraju
i radovi na kanalizacijskom sustavu
Kolektor 2.
KULTURA
Nemreš pobjeć od nedjelje
Veljaèa u Mariji Bistrici donosi nastavak KUMB-a, Kazališta u Mariji Bistrici.
Podsjetimo, riječ je o projektu pokrenutom prošle godine, kada je u Mariji
Bistrici izvedeno ukupno pet predstava. Novu sezonu KUMB-a započet će
Ludens Teatar s komičnom predstavom Tene Štivičić, Nemreš pobjeć od
nedjelje, koju je režirao Dario Hajraček, a glume izvrsni Jelena Hadži-Manev i Filip Juričić. Predstava govori o
dvoje mladih ljudi koji predstavljajući
razvoj vlastite ljubavne veze, od zaljubljenosti do rutine, zamora i netrpeljivosti, svjedoče o gomili problema s
kojima se, živeći ovdje i sada, svakod-
nevno susrećemo. Kroz svima poznate, klišeizirane, situacije Ona i On prolaze svoje intimne, egzistencijalističke
i materijalne krize, vrteći se u neprekidnom krugu nesigurnosti, bespomoćnosti i želje za nečim boljim.
Predstava Nemreš pobjeć od nedjelje
na rasporedu je u petak 24. veljače s
početkom u 20 sati u Domu kulture
u Mariji Bistrici. Karte po cijeni od 50
kuna mogu se 10-ak dana prije predstave nabaviti u Knjižnici u Mariji Bistrici, Caffe baru Dioniz i Art Galeriji
Ptiček.
OBIČAJI
Vincekovo
u Mariji
Bistrici
Vinogradari diljem
Zagorja obilježili su
blagdan Sv. Vinka,
Vincekovo, kojim
tradicionalno započinju radovi u vinogradima. Vincekovo u organizaciji
Udruge vinogradara Marija Bistrica,
uz pomoć bistričke Turističke zajednice i Planinarskog društva Grohot
održano je u subotu 21. siječnja. Nakon bistričke dobrodošlice, nastupa
Limene glazbe KUD-a Lovro Ježek i
GLAS ZAGORJA
broj 89
sastava Bistrički licitari, na središnjem bistričkom trgu, sam ceremonijal Vincekovoga održan je u vinogorju Cerine, a predvodio ga je prof.
dr. Stjepan Pepeljnjak, popularni
meštar Štef u pratnji članova KUD-a
Lovro Ježek i Udruge kuburaša Barun
Hellenbach.
SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIÈKE
01. VELJAÈE 2012.
KORIZMENE NEDJELJE
Križni put na Bistričkoj kalvariji
u 15 sati
26. II.; 4., 11., 18., 25. III. i 1. IV. 2012.
* * *
30. III. 2012. Žalosni petak
Križni put sa svijećama na kalvariji
SVETE MISE U SVETIŠTU MBB
ponedjeljak - subota 10:30 i 18h
nedjelja 7:30, 9, 11 i 16h
Sveta ispovijed - svakodnevno prije svete mise
OPÆINA ÐURMANEC
01. VELJAÈE 2012.
UPRAVNI ODJEL
UPRAVNI ODJEL
Dvorana pred završnom etapom
Najviše za komunalnu
infrastrukturu i obrazovanje
U općini Đurmanec, od planiranih
proračunskih sredstava za ovu godinu u iznosu od 8,464.600 kn, najviše,
odnosno 3,021.800 kn ili 36% planira
se uložiti u održavanje i izgradnju komunalne infrastrukture. Za predškolsko i osnovno obrazovanje planirano
je 2,217.500 kn ili 26%, za socijalnu
zaštitu 518.000 kn ili oko 6%, za uređenje okoliša 405.000 ili oko 4,8%,
u zaštitu od požara se planira uložiti
371.000 kn ili oko 4,2%, u srednje i
tercijarno obrazovanje 300.000 kn ili
oko 3,5%… (N. V.)
Naziru se završne konture Sportske
dvorane u Đurmancu. Općina nastavlja s borbom zatvaranja financijske konstrukcije za sljedeću, 3.
etapu, koja je financijski najzahtjev-
nija i u kojoj se očekuje ozbiljnija
pomoć Krapinsko-zagorske županije
i konkretno uključivanje države u
sufinanciranje ovog kapitalnog projekta. (N. V.)
ZLATNI PIR
Dani zajedništva i ljubavi
UPRAVNI ODJEL
Predložite dobitnike
općinskih priznanja
I Opæina Ðurmanec uz dane opæine, škole i župe dodjeljuje opæinska priznanja zaslužnim pravnim osobama i pojedincima i to: Nagradu za životno djelo, Povelju, Plaketu, Zahvalnicu Opæine i Priznanje poèasni
graðanin.
Inicijativu za dodjelu priznanja uz odgovarajuće obrazloženje mogu dati
vijećnici Općinskog vijeća, općinski
načelnik i njegov zamjenik, ustanove,
građani i udruge građana, političke
stranke, vjerske zajednice i druge
pravne osobe s područja općine Đurmanec. Prijedloge za dodjelu priznanja treba dostaviti najkasnije do 15.
veljače ove godine u pismenom obliku, uz naznaku vrste priznanja za koju
se pojedinac ili pravna osoba predlaže, njihove osnovne podatke, kratak
osvrt na rad i ostvarene rezultate i
kratko obrazloženje razloga predlaganja. Adresa je Općina Đurmanec,
Đurmanec 137, Povjerenstvo za dodjelu priznanja. (N. V.)
UDRUGE
Svi na zajedničkom projektu
Zagorska Koprivnica meðu onim je zagorskim sredinama i šire, koja se može podièiti onim što je zajednièkim radom i hvalevrijednim inicijativama postigla u
relativno kratkom vremenu.
Najveći im je projekt novoizgrađeno igralište koje su svečano otvorili
prošle godine. U svim aktivnostima
zajednički rade svi mještani. Solidar-
no su sakupili novac kojim je kupljeno
zemljište u centru mjesta, a u daljnjoj
izgradnji veliku pomoć i podršku
pružila im je Općina kao i velik broj
Piše
Nada Vincelj
30
Zlatni pir i 50 godina zajednièkoga života u braku želja je svih supružnika i dogaðaj vrijedan pažnje. Rudolf
i Cecilija Beloševiæ iz Ðurmanca proslavili su u krugu
svoje obitelji i prijatelja upravo takav dogaðaj.
Rudek i Cilika, kako od milja zovu
slavljenike svi koji ih poznaju, najsretnije dane zajedničkog života
vežu uz rođenje njihove djece, sina
Žarka i kćerke Gordane, te rođenje
četvero unuka kojima se ponose i
koji su im bili dodatna snaga i potpora u životu. Slavljeničku atmosferu u
kući još uvijek zaljubljenih slavljenika, svojim su dolaskom začinili tamburaši koje je u tajnosti angažirao i
pozvao sin Žarko. Ako se pitate koji
je par prvi zaplesao na taktove mužikaša, odgovor je jednostavan: pa,
Rudek i Cilika – naravno.
Dokaz su da se ljubi i voli i nakon 50
godina braka, i sve te zajedničke gorke i slatke trenutke tuge i sreće su
prebrodili i ostali zajedno veseli i sretni kao da su tek vjenčani. Inače, svoj
radni vijek Rudek je proveo u Krapinskoj tekstilnoj industriji, napredujući
od radnika do rukovodeće funkcije.
Sjeća se da je puno vremena posvetio društveno političkom životu, nastojeći tako pridonijeti boljitku svoje
radne i životne sredine. Cilika je radila
u drvnoj industriji, tadašnjoj tvornici
štapova iz koje je kasnije ustrojeno
poduzeće Šavrić. (M. B.)
sponzora, kojima su uvelike zahvalni. Mještani djeluju kroz Udrugu za
sport, kulturu i rekreaciju Zagorska
Koprivnica, koja trenutno broji 67 članova. Najmlađi član ima tek 1 godinu,
a najstariji 79. Predsjednik je Marijan
Koprivnjak, a rizničar Dubravko Cvrtila, od kojeg doznajemo i daljnje planove kako bi stvorili sve preduvjete za
svoje još kvalitetnije okruženje.
– Plan Udruge je u ovoj godini postaviti reflektore kako bi i u večernjim
satima na igralištu mogli održavati
različite sportske aktivnosti, te organizirati prvi turnir. Nastojimo dovršiti
i boćalište za koje smo napravili teren
uz igralište.
Zatim, planirano izgraditi čvrsti
objekt do 50 m2 u kojem bi naši stariji
mogli provoditi vrijeme u društvenim
igrama, dječju igraonicu za naše najmlađe (tobogani, ljuljačke, klackalice,
itd)... Naravno, sve ovisi koliku ćemo
financijsku podršku imati u ovoj godini. Veoma je teško dobiti bilo kakvu
pomoć zbog teške gospodarske situacije, no ipak se nadamo... Sve to što
je napravljeno vrijedi truda i zahvalni
smo svima koji su nam pomogli jer
sada se djeca mogu nesmetano igrati
na svom prostoru, na igralištu – ističu
u Udruzi. Čestitamo im na dosad učinjenom i želimo im realiziraju projekta u cijelosti.
GLAS ZAGORJA
broj 89
OPÆINA JESENJE
01. VELJAÈE 2012.
OPĆINSKA UPRAVA
OPĆINSKA UPRAVA
Izgradnja dječjeg igrališta Darivanje novorođenih beba
Mališani s podruèja Gornjeg Jesenja nisu imali adekvatan prostor za igru i zabavu. Školsko igralište nije moglo zadovoljiti potrebe svih uzrasta te je odluèeno da
se izgradi i opremi igralište za potrebe onih najmanjih.
Relativno povoljne vremenske prilike
pogoduju nastavku izgradnje dječjeg
igrališta započete u prošloj godini. Prema
planiranom, igralište se gradi s istočne
strane ulaza u centar Gornjeg Jesenja,
pored mjesnog groblja. Na spomenutom
zemljištu planirana je bila izgradnja vatrogasnog doma, ali se zbog trusnog terena
odustalo od gradnje na toj lokaciji. Godinama neodržavano zemljište u vlasništvu
DVD-a Jesenje, koje je zemljište ustupilo
Općini postalo je predmet sudskog spora
pa je time i prolongirana izgradnja igrališta. Uz igralište, na kojem će na postavljenim spravama zabavu naći oni najmlađi,
dogradit će se parkiralište. Uz zelene površine bit će zasađeno ukrasno bilje, te će
to biti svojevrsni parkić koji će se uklopiti
u okoliš i stvarati lijepu sliku na samom
ulazu u mjesto. (I. H.)
VATROGASTVO
Dobri rezultati vatrogasaca
U dvorani vatrogasnog doma u Gornjem
Jesenju, održana je 17. sjednica predsjedništva Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske županije.
Predsjedništvo prakticira održavati sjednice širom županije kako bi se i na taj način upoznali s radom svojih dobrovoljnih
vatrogasnih društava, napomenuo je na
početku Ivica Glas, predsjednik VZ koji je
ujedno vodio sjednicu. Sve okupljene pozdravio je predsjednik DVD-a Jesenje, koji
je kratko kronološki prošao kroz povijest
DVD-a, te ih upoznao s aktivnostima koje
se trenutno provode na pripremama za
proslavu 60-godišnjice djelovanja, koja
će se održati u lipnju 2012. Sjednici je kao
gost nazočio načelnik Ivan Maligec koji je
pozdravio prisutne te im ukratko predstavio općinu Jesenje. Uz ostalo, načelnik je
istaknuo kako je suradnja Općine i DVD-a
Jesenje izvrsna pa su i rezultati vidljivi.
Na sjednici se nakon pozdravnih riječi
raspravljalo o imenovanju radne skupine
koja će raditi na izmjenama Statuta VZ
KZŽ-a, te usklađivanje sa zakonom. U radnu skupinu po službenoj dužnosti ušli su
predsjednik Ivica Glas, tajnik Rajko Jutriša,
te zapovjednik Marijan Lovrenčić, uz njih
komisiju će još sačinjavati tri predstavnika
predsjednika VZ gradova: Josip Zubić, Nikola Pasariček i Rudolf Zajec. Predsjednik
je informirao predsjedništvo da će prema
svim pokazateljima financijsko poslovanje za 2011. završiti pozitivno. Pomagalo
se vatrogasnim društvima u opremanju;
naravno, u okviru mogućnosti, a jedan
dio sredstava prenosi se u iduću godinu
kako bi se u prvom tromjesečju mogao
financirati rad VZ-a, a što se najviše odnosi na edukaciju članstva. Po izvršenom
inspekcijskom nadzoru, rad i aktivnosti u
VZ-u ocijenjeni su pozitivno. Zapovjednik
Marijan Lovrenčić izvijestio je prisutne da
je u 2011. osposobljeno 146 vatrogasnih
časnika i dočasnika, što je vrhunac uspjeha jer je osposobljen maksimalni moguć
broj članova, a što se operativnog dijela
tiče, nije bilo nikakvih problema.
U nastavku sjednice raspravljalo se o kriterijima za dodjelu odlikovanja Počasni
časnik te je dogovoreno da će se doraditi
kriteriji za dodjelu, a u skladu s odredbama
VZRH. Prijedlog je predsjedništva da se godišnje skupštine vatrogasnih društava održe u siječnju i veljači, skupštine VZ gradova
i općina u ožujku i prvoj polovici travnja
kako bi se na kraju travnja mogla održati
skupština VZKZŽ-a. (I. H.)
UDRUGE
Obilježen blagdan Sv. Vinka
Proslavu Vincekovog Udruga vinogradara sv. Martin iz Jesenja organizirala
je ove godine u Cerju na brijegu Lijeskovec, u vinogradu Josipa Kanjčeca.
Početak proslave obilježili su pucnjevima
kuburaši novoosnovane udruge Kubura
iz Jesenja. Vinograd je blagoslovio župnik
Josip Krčmar koji je s prisutnima molio sv.
Vinka za zaštitu od bolesti i dobar urod svih
vinograda. Početak novog ciklusa radova u
vinogradu, vinogradarske i vinske nove godine, na simbolični je način započeo domaćin koji je obrezao trs okićen kobasicama
– simbolom dobre rodnosti trsova. Godina
je uvijek neizvjesna što se tiče vremenskih
prilika, a u vinogradarstvu i vinarstvu priro-
da je iznad čovjeka te se molitvom sv. Vinku
obraćamo kako bi zaštitio naše vinograde.
Okupljene vinogradare i goste zabavljali su
Strmosi. Prema narodnoj uzrečici Ak na Sv.
Vinka sunce peče, najesen v lagve vino teče
ova godina mogla bi biti plodonosna, sudeći prema lijepom vremenu koje je bilo na
Vincekovo. (I. H.)
Pred božićno-novogodišnje blagdane
upriličeno je drugo ovogodišnje primanje najmlađih stanovnika općine Jesenje. U drugoj polovici 2011. rođeni su:
Katarina Cvrtila, Ivona Draganić, Sara
Forjan, blizanke Iva i Tina Janžek, Erik
Katalenić, Petra Klasić, David Kovačec,
Franka Kranjčec i Noa Malogorski. U
vijećnici Općine načelnik Ivan Maligec
primio je malene i njihove roditelje kako
bi primili jednokratnu novčanu pomoć
koju Općina dodjeljuje novorođenčadi.
Načelnik je istaknuo kako Općina Jesenje nastavlja s darivanjem novorođenčadi, te se nada da će u ovim kriznim
vremenima ova pomoć dobro doći. Kad
maleni porastu, Općina će sufinancirati
boravak u vrtiću i maloj školi, a kasnije,
na razne načine, pomoći će se u njihovom školovanju jer djeca su naša zajednička budućnost, o njima ovisi opstanak
cijelog društva. (I. H.)
SOCIJALNA SKRB
Anamarija i Antonija Janžek
u udomiteljskoj obitelji
Igrom sudbine malenoj djeci koja zbog spleta životnih
okolnosti svoje djetinjstvo ne provode kod svojih bioloških roditelja, udomiteljska obitelj u kojoj žive nastoji nadoknaditi nužno potrebnu ljubav i pažnju.
Jedanaestogodišnje blizanke, Anamariju i Antoniju Janžek iz Brda Jesenjskog su, zbog bolesti vlastitih
roditelja i nemogućnosti brige za njih,
privremeno zbrinuli Drago i Mirjana
Karažija iz Brezna Gornjeg. Njihova
teško bolesna majka Đurđa, koja je
u međuvremenu preminula, teškom
mukom se odvojila od svoje dvije
ljubimice blizanke, a i otac Marijan
bolestan je čovjek pa ni on nije bio
sposoban pružiti potrebnu skrb svojim djevojčicama. Odlukom Centra
za socijalnu skrb one su smještene u
udomiteljsku obitelj Drage i Mirjane,
koji uz njih imaju dvoje vlastite djece. U
njihovom domu u Breznu Gornjem, Anamarija i Antonija sada žive u okruženju
koje im pruža nužno potrebnu podršku,
zaštitu i skrb. Drago i Mirjana prihvatili
su djevojčice kao svoje i one su sada uz
njihovo dvoje djece članovi šesteročlane
obitelji. Djevojčice i njihove udomitelje
primio je načelnik Ivan Maligec kako bi
im uručio novčanu pomoć povodom božićno-novogodišnjih blagdana, a koju su
djevojčice ostvarile kao korisnice obiteljske mirovine. Načelnik Maligec upoznao
ih je s aktivnostima koje Općina Jesenje
provodi kako bi pomogla roditeljima u
skrbi za njihovu djecu. – Želja nam je da i
vi osjetite radost ovih blagdana, da niste
GLAS ZAGORJA
broj 89
prepuštene sudbini koja vas je zadesila,
želimo vam puno uspjeha u vašem djetinjstvu i daljnjem školovanju – završio
je načelnik, uručivši im prigodne darove.
– Ponosni smo na njih, djevojčice su
super, nismo požalili što smo ih udomili; odlične su učenice, Antonija je i vrsni
matematičar. Želja nam je da ih pripremimo za život, potičemo ih na učenje kako
bi završile više obrazovanje i tako lakše
krenule u samostalni život – istaknuli su
udomitelji. Čestitku i zahvalnost izrazio je
načelnik Maligec i udomiteljskoj obitelji
koja je odlučila, u toplini svojeg doma,
primiti i brinuti se o djevojčicama te ih
na najbolji mogući način pripremiti za
izazove koji ih u životu očekuju. (I. H.)
31
OPÆINA KRAPINSKE TOPLICE
01. VELJAÈE 2012.
OPĆINSKA UPRAVA
Prioriteti vrtić i ceste
Recesijska godina nije zaobišla ni
Općinu Krapinske Toplice, pa je tijekom prošle godine dinamika proračunskih rashoda usklađivana s
prihodima. Najviše se to odrazilo u
financiranju izgradnje komunalne
infrastrukture – vodovodne mreže i
asfaltiranje nerazvrstanih cesta.
Ovogodišnjim proračunom planirani su prihodi i rashodi u visini 23,713.000 kn (prihodi –
10,000.000 kn kredit, 500.000
kn iz proračuna i 1,260.000 kn
od Fonda za energetsku učinkovitost). U strukturi prihoda 43%
su vlastiti porezni prihodi, a kad
govorimo o rashodima, naJviše će
se utrošiti za izgradnju dječjeg vrtića – 11,030.000 kn, i to je ujedno
najznačajniji ovogodišnji projekt.
Slijedi asfaltiranje nerazvrstanih
cesta (oko 4500 m), sanacija cesta,
kraći sekundarni vodovi na vodovodnoj mreži i mreži odvodnje.
ma u razvoju. Prema projektu vrtić
će imati i višenamjensku dvoranu
organiziranu s malim auditorijem
i mogućnošću korištenja izvan vrtićkog režima kao doprinos društvenom životu lokalne zajednice.
ODGOJ
Dječji vrtić Maslačak
Novi vrtiæ bit æe površine 1600 m2 i smještajnog kapaciteta za 140-ero djece. Prema planu vrtiæ bi trebao
biti gotov na jesen i do kraja godine useljen u nove
prostore.
Krajem prosinca načelnik općine
Krapinske Toplice Vladimir Huzak
i ravnateljica tamošnjeg dječjeg
vrtića Katica Cerovec, svečano su
položili kamen temeljac za novi
Dječji vrtić Maslačak. Riječ je o
vrlo značajnom projektu i jednom
od prioriteta te Općine. Gradnja
novog vrtića investicija je vrijedna oko 13 milijuna kuna. Od toga
iznosa 10 milijuna kuna Općina je
osigurala putem kredita, a osta-
tak u proračunu za ovu godinu.
Kamen temeljac za novi vrtić blagoslovio je domaći župnik Mato
Herceg.
Novi će vrtić omogućiti upis u vrtićke programe sve djece s liste čekanja. Upis će biti moguć i za djecu
s drugih općina, a čiji roditelji rade
u Krapinskim Toplicama. Kvalitetni prostorni uvjeti omogućit će
uvođenje novih programa poput
onih za rad s djecom s poteškoća-
VATROGASTVO
Obuka budućih vatrogasaca
VATROGASTVO
Jubilarna skupština
Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog
društva Specijalna bolnica Krapinske Toplice održali su svoju 50. izvještajnu skupštinu. Tom prigodom
okupljene vatrogasce pozdravio je
predsjednik DVD Krešimir Svažić.
Izvještaj o radu podnio je Darko
Špoljar, financijski izvještaj podnio
32
je Milan Čanžek, a s planom rada
za 2012. članove je upoznao Milan
Kramarić. Pozdravnu riječ uputio
je mr. Vladimir Huzak kao delegat
VZ KZŽ i predsjednik VZO KT, te
načelnik Općine. Obilježavanje 50.
obljetnice ovog DVD-a održat će se
28. travnja.
VZO Krapinske Toplice u Maloj Erpenji organizirala je predavanje za
zvanje vatrogasac. Prijavila su se 32
polaznika iz tri zajednice (VZO KT,
VZG Pregrada, VZO Veliko Trgovište).
Nastavni plan za osposobljavanje: predmet
gorenje i gašenja, protupožarna preventiva,
vatrogasne sprave i
oprema, ustrojstvo zaštite od požara, vatrogasna taktika, tehnička
služba u vatrogastvu,
vatrogasne
vježbe,
ukupno 74 sata. Predavači nastavnici koji
su sve to odraditi bili
su Vladimir Huzak,
GLAS ZAGORJA
broj 89
Darko Špoljar, Marjan Čuček, Rudolf
Tršinski, Nadica Sinković-Špoljar, Miljenko Lunder i kao voditelji Vinko i
Marko Sinković. Polaganje ispita bit
će u ožujku.
TUHELJSKI
GLASNIK
Informativni list Općine Tuhelj
Broj 2
veljača, 2012.
IZ BROJA IZDVAJAMO:
NAŠA OPĆINA:
Armando Slaviček:
Investicijama do
radnih mjesta
TUHELJSKA KRONIKA:
KULTURNO OKO:
Uskoro počinje
Uspjesi KUD-a
gradnja dječjeg
Naša lipa, Zbora i
vrtića
dramske družine
GLAS ZAGORJA
broj 89
NAŠE UDRUGE:
105. godišnjica
DVD Tuhelj
33
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
UMJESTO UVODNIKA
Dragi mještani i
mještanke Općine Tuhelj
Nakon prošlogodišnjeg prvog
broja Tuheljskog glasnika, koji
ste vrlo dobro prihvatili, pred
vama je novi broj u kojem vas
želimo izvijestiti o radu Općine Tuhelj, Općinskog vijeća i
Jedinstvenog upravnog odjela u prošloj godini. Svi napori
koje smo ulagali bili su u želji
da život u našoj sredini bude
što kvalitetniji i bolji. Naravno da su ti napori usporeni
s trenutnom gospodarskom
situacijom, no vjerujemo da
ćemo i to razdoblje prebroditi
uz pojačani rad, a uz vaše razumijevanje i pomoć.
Unatoč usporenim gospodarskim aktivnostima i slabijim
punjenjem proračuna, uspjeli
smo asfaltirati nerazvrstane
ceste u Svetom Križu i Črešnjevcu, uređivali nerazvrstane ceste u Općini, rješavali vodoopskrbu stanovništva, provodili pronatalitetnu brigu, brinuli o socijalno ugroženim pojedincima i obiteljima, sufinancirali naše srednjoškolce i
studente, podupirali rad udruga i kulturni i društveni život.
Nakon kapitalnog projekta, školske sportske dvorane koja je u kratkom vremenu postala tuheljski hram kulture i sporta, pred nama je ostvarenje i dugoočekivanog i željenog dječjeg vrtića za koji je projektna dokumentacija gotova i zatraženo sufinanciranje od Ministarstva regionalnog razvoja šumarstva
i vodnog gospodarstva. Čim sredstva budu odobrena krećemo u realizaciju
investicije.
Predali smo dokumentaciju i za sufinanciranje uređenja nerazvrstane ceste –
Gajeva ulica u Tuheljskim Toplicama. Sredstva predviđena za tu namjenu trebaju se osigurati iz općinskog programa u visini od 20% i od MRRŠVG u visini
od 80%. Predmetna projektna dokumentacija nalazi se trenutno na recenziji
na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.
Vjerujemo da su to sve radnje kojima ćemo stvoriti uvjete za bolji i kvalitetniji
život naših građana, kako onih koji već žive ovdje, tako i onih koji će doći.
Načelnik Općine Tuhelj
Armando Slaviček
Ponedjeljkom kod načelnika
Naša općina
U podnožju i na padinama živopisnih
zagorskih brežuljaka, podno sjeveroistočnog dijela Cesargradske gore,
smjestio se Tuhelj. Ime je dobio po
staroslavenskoj riječi tuhl koja označava udubinu, vlažno mjesto, što u
kajkavskom narječju objašnjava riječ
tuhtina.
Prva pisana isprava o Tuhlju datira iz
1402. Ona je prvo i najdragocjenije
povijesno vrelo za Tuhelj. Kroz svoju
prošlost Tuhelj se istakao kao povijesno, crkveno, političko, turističko i
kulturno središte. U središtu Tuhlja
sagrađena je Župna crkva Uznesenja
Blažene Djevice Marije, spomenik
kulture prve kategorije s gotičkim
obilježjima, koja je svojom velebnošću te kulturnim i povijesnim značajem nadaleko poznata. Uz obnovljeni interijer danas je resi i uređen
okoliš gdje je i nedavno izgrađena
kapelica-špilja Majke Božje Lurdske.
Kao političko središte, Tuhelj ponovno dobiva priznanje stvaranjem
hrvatske države kada postaje samo-
stalna općina. Njezinim djelovanjem
potiče se razvoj gospodarstva, a osobito turizma jer se u blizini nalaze
Terme Tuhelj koje su jedan od najkompletnijih turističko-rekreacijskih
centara kontinentalnog turizma u
Hrvatskoj.
Današnja općina Tuhelj prostire se
na jedanaest naselja, a prema zadnjem popisu stanovništva ovdje živi
2099 stanovnika. Primarni je zadatak
općinske vlasti stvoriti preduvjete
razvoja i napretka tuheljskog kraja
kako bi što više mladih ljudi ostalo
na ovom području. Općina Tuhelj
kroz svoje programe djelovanja vodi
brigu o svim dobnim populacijama.
Uz javno i kulturno djelovanje, čega
je znak i sudjelovanje žitelja općine
Tuhelj u radu brojnih udruga, Tuhelj
resi zajedništvo i sloga njegovih ljudi. Bez obzira na probleme, Tuhljani
su uvijek znali naći zajednički jezik.
Svakom namjerniku, putniku i gostu
rekli bismo da je ovdje doista dobrodošao.
Dragi mještani općine Tuhelj, želite li posjetiti načelnika i porazgovarati o svojim eventualnim problemima, imate li kakav
prijedlog ili sugestiju, načelnik vas očekuje u svom uredu Općinske uprave u Tuhlju:
UMJESTO UVODNIKA . . . . . . . . . . . . . . 34
svakog ponedjeljka od 10 do 13 sati.
NAŠA OPĆINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
SADRŽAJ
TUHELJSKA KRONIKA . . . . . . . . . . . . . . 37
TUHELJSKI GLASNIK:
Za općinu Tuhelj: Armando Slaviček
Uredila: Tanja Gregurović
Općina Tuhelj, 49215 Tuhelj, Tuhelj 36,
tel: 049/557-244, tel./fax.: 049/556-105
e-mail: [email protected]
34
IZ RADA TUHELJSKE ŽUPE . . . . . . . . . . 43
KULTURNO OKO . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
USPJEŠNE TVRTKE . . . . . . . . . . . . . . . . 46
NAŠE UDRUGE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
TUHELJSKI ADRESAR . . . . . . . . . . . . . . 52
GLAS ZAGORJA
broj 89
TUHELJSKI GLASNIK
INTERVJU
01. VELJAÈE 2012.
ARMANDO SLAVIČEK, dipl. ing. geod., načelnik općine Tuhelj
Kako biste ocijenili godinu iza nas?
Zadovoljavajuće, u skladu s gospodarskim prilikama u svijetu, državi i općini.
Ona je odraz svjetske gospodarske krize,
gospodarskih aktivnosti u državi, povećanja broja nezaposlenih kao i onih koji
rade, a ne primaju plaće. To je utjecalo i
na punjenje općinskog proračuna, koji je
jedan od najmanjih od formiranja lokalne samouprave Općine Tuhelj. Proračun
se tako od 2007. kada je bio oko 6,5 milijuna kn, ove godine zbog svih navedenih
razloga zaustavio na iznosu od oko 3,9
milijuna kn. Sve je to utjecalo i na naš
sporiji rad nego što smo ustvari planirali
i priželjkivali. Neke su aktivnosti usporene, ali ne i zaustavljene. Uspjeli smo tako
ishoditi potvrdu glavnog projekta za uređenje dječjeg vrtića, asfaltirati nerazvr-
pomoći. Vjerujemo da će nam sredstva
biti odobrena iz programa EIB3 – Integralni razvoj lokalne zajednice. Odmah
potom prišli bismo realizaciji još jednog
kapitalnog objekta u Općini Tuhelj, uređenju Gajeve ulice u Tuheljskim toplicama. Pored Ministarstva u sufinanciranju
će sudjelovati i Općina u određenom
postotku.
Terme Tuhelj
pokretač gospodarstva
Posebna pažnja u Tuhlju pridaje se razvoju turizma. O Termama Tuhelj ovisi
ukupan razvoj općine? U kojoj mjeri,
ima li prostora za razvoj obrtništva, poljodjelsku proizvodnju, osobito zdrave
hrane… čiste industrije manjeg kapaciteta koji bi se razvili u funkciji turizma?
Jednosmjenska nastava u školama,
besplatan prijevoz za srednjoškolce,
stipendije… vaše mišljenje o tome? Koliko je važno ulaganje u obrazovanje?
Visokoobrazovani su garancija gospodarskog razvoja. U našoj osnovnoj školi
ukupno je 145 učenika i nastava za sve
razrede održava se u jednoj smjeni.
Naravno, to doprinosi kvalitetnijoj nastavi, a zahvaljujući učiteljima postižu
se izvanredni rezultati u obrazovanju
učenika, potvrđeni i na županijskim i
državnim natjecanjima. Imamo iznimno
dobru suradnju sa školom i ravnateljicom Natalijom Knezić Medvedec. Skrb
za djecu, učenike i studente ogleda se
u brojnim potporama, vjerujemo da će
doći bolji dani pa ćemo u proračunu i te
stavke povećati.
čeno je da spomenute naknade, vaša
i vašeg zamjenika u 2012. budu 10%
umanjene.
Smanjeni prihodi u proračunu zahtijevaju i određene intervencije na rashodovnoj strani. Uvijek u životu određeni rezovi moraju kretati od onih koji
ih predlažu i onih koji su odgovorni
za provođenje odgovarajućih mjera.
Zahvaljujući razumijevanju općinskih
vijećnika ti rezovi su krenuli od njih
samih tako što su se odrekli naknade
za prisustvovanje sjednicama u 2011.,
a ja kao načelnik odrekao sam se jedne
naknade.
Ujedno sam predložio da naknade
načelniku i zamjeniku u idućoj godini
budu 10% umanjene. To je mjera koja
će opravdati smanjenja i na drugim
Investicijama do novih radnih mjesta
stane ceste u Svetom Križu i Črešnjevcu,
proširili vodovodnu mrežu u Svetom Križu, izradili projektnu dokumentaciju za
potvrdu glavnog projekta novog groblja,
ishodili lokacijsku dozvolu za rasvjetu do
novog groblja... Tome treba pridodati uobičajene godišnje potpore i pomoći.
Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva uputili ste molbu za pomoć u sufinanciranju
projekta uređenja nerazvrstanih cesta.
Projekt je prošao, sporazum potpisan.
Koliko je teško malim lokalnim jedinicama ostvariti nekakav razvoj, ako se
nema potpore s državne razine?
Sporazum za uređenje nerazvrstanih
cesta je prošao u MRRŠVG, potpisan je,
sredstva u iznosu od 179.769,72 kn uplaćena su na naš račun i već su proslijeđena
izvođaču. Preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i osobnim zalaganjem
saborskog zastupnika u prošlom sazivu,
Milivoja Škvorca, uspjeli smo dobiti binu
za školsku sportsku dvoranu kao i tapison
za pokrivanje parketa. Odobreno je i puno
radno vrijeme za čistačicu u sportskoj
dvorani. Dakle, jedno radno mjesto više u
Općini. Vjerovanja smo da se za kvalitetne projekte uvijek trebaju i moraju pronaći sredstva. Razvoj i najmanje lokalne
jedinice pridonosi i cjelokupnom razvoju
naše zemlje. Tako treba shvatiti i potpore
s državne razine. Male lokalne jedinice
svakako su ovisne o potporama s državne razine i o njima im ovisi i razvoj. Tu bi
svakako trebalo doći do izražaja i fiskalno
izravnanje kojim država ublažava nejednakosti koje su proizašle zbog nejednolikog
rasporeda prihoda na nižim razinama.
Nakon velikog kapitalnog projekta
školske sportske dvorane aktivnosti ste
usmjerili izgradnji dječjeg vrtića. U kojoj je fazi taj projekt?
Nakon školske sportske dvorane sve
smo snage usmjerili na izgradnju dječjeg vrtića. Potvrda glavnog projekta je
ishođena i Ministarstvu regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva
predana je zamolba za financijskom
Armando Slavièek, dipl. ing., naèelnik je Opæine Tuhelj, naèelnik kojemu možemo pripisati mnogo funkcija. Èlan je Hrvatskog društva za promicanje informatièkog obrazovanja,
predsjednik KUD-a Naša lipa Tuhelj i voditelj zbora od 1998.,
pjesnik, veliki glazbenik, skladatelj, èlan sektorskog vijeæa
za graditeljstvo i geodeziju RH, èlan Hrvatskog društva skladatelja, èlan je župnog pastoralnog vijeæa, suvoditelj crkveno-liturgijskog zbora župe Tuhelj, takoðer i èlan Sportskog
društva. Dobitnik je priznanja za poseban doprinos napretku
i ugledu Tuhlja. A nama, novinarima, poznat je kao naèelnik koji se bori za dobrobit svih Tuhljana. Od kad je izabran
neposredno od graðana na funkciju èelnog èovjeka Opæine,
uvijek konstatira da èovjek nikad ne smije biti zadovoljan s
onim što je uèinio, jer uvijek se može više.
Već dosadašnji kompleks i hotel nosi
epitet biser kontinentalnog turizma. To
je najbolji kontinentalni hotel u svojoj kategoriji. Zasluga je to svih ljudi koji rade u
njemu na čelu s direktoricom Ivanom Kolar. Izgradnja novog hotela još će značajnije utjecati na razvoj općine, očekujemo
dodatna zapošljavanja, što će potaknuti
i razvoj izvanpansionske ponude. Što se
tiče novog hotela, radovi su tekli izvanrednom dinamikom i u završnoj su fazi.
Podizanju kvalitete življenja u Općini
Tuhelj pridonijele su i privatne investicije, kako domaćem stanovništvu tako i
gostima koji dolaze. Izgradnja ambulante – ordinacije opće medicine dr. Tučić
uz koju se nalazi i ordinacija dentalne
medicine dr. Arar Kurdija, a na samom
ulazu u Tuheljske Toplice izgrađena je i
ljekarna obitelji Lepeš. Poduzeće PA-EL,
koje je proširilo svoju djelatnost i na turizam, otvorilo je sobe za iznajmljivanje
pod nazivom Stari mlin, te tako povećalo smještajne kapacitete u Općini.
Sve će to biti kotač zamašnjak za razvoj
popratnih djelatnosti kao što je proizvodnja zdrave hrane, razvoj obrtništva,
naravno, razvoj svega onoga što će biti
u funkciji naših žitelja i turizma, naše
osnovne gospodarske grane.
Za tako malu sredinu imate vrlo intenzivan kulturno-sportski život u Općini.
Osobno ste predsjednik KUD-a Naša
lipa Tuhelj, voditelj zbora… Koliko općina pomaže aktivnosti udruga i koliko
su značajne za društveni život općine?
Sve udruge puno rade, marljive su i
postižu izvanredne rezultate. One su
čuvari kulturnog identiteta našeg kraja
i najbolji promotori Tuhlja i Tuheljskih
Toplica u Hrvatskoj pa i diljem svijeta. Svim udrugama općina pomaže u
njihovom radu, a to će činiti i dalje u
skladu s financijskim mogućnostima.
Poticat ćemo i osnivanje novih udruga.
Nažalost, financijska sredstva u ovom
trenutku zbog recesijskih vremena nisu
adekvatna njihovom radu. Vjerujem da
neće posustati, a da će nagrada za rad
stići u što skorije vrijeme.
Osobnim primjerom
u štednju
Jedan pohvalan, ali još uvijek rijedak
primjer, u kojem vodeći smanjenje
troškova počinju od sebe. Naime, u
ovim teškim ekonomskim vremenima
vijećnici Općine Tuhelj odrekli su se
naknade za prisustvovanje sjednicama za 2011. Također, Vi kao načelnik
odrekli ste se jedne naknade, a odlu-
GLAS ZAGORJA
broj 89
pozicijama, jer teret recesije moramo,
nažalost, raspodijeliti i po drugim pozicijama u proračunu.
I za kraj, budućnost općine Tuhelj je
u vrijednim, školovanim ljudima, u
izgradnji, proizvodnji, novim radnim
mjestima. Planovi, ambicije, prioriteti
za ovu godinu?
Planovi se temelje na realnom proračunu koji je usklađen s gospodarskim
vremenom u kojem živimo. Želimo
stvarati uvjete poželjne za život mladih, visokoobrazovanih generacija koje
su garancija gospodarskog razvoja.
Nova radna mjesta donosi uspješno
poslovanje i nove investicije u Termama Tuhelj. Prioritet je izgradnja Dječjeg vrtića u starom dijelu zgrade OŠ
Lijepa naša koji je sada u vlasništvu
općine Tuhelj (Program EIB III), potom
uređenje Gajeve ulice u Tuheljskim
Toplicama s izgradnjom nogostupa
(Program EIB II), uređenje dijela novog
groblja temeljem ishođene potvrde
glavnog projekta. Planiramo javnu rasvjetu do novog groblja, slijedi izrada
projekta i ishođenje potvrde glavnog
projekta i prijava projekta MRRŠVG i
Fondu za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost. Očekujemo i nastavak
radova na županijskoj cesti Pristava
– Zelenjak. Natječaj je objavljen, a radovi počinju na proljeće. U suradnji s
Hrvatskim vodama prići ćemo realizaciji izrade idejnog projekta za lokacijsku dozvolu, te glavnog i izvedbenog
projekta za glavni kolektor od uređaja za pročišćavanje otpadnih voda od
Tuheljskih Toplica do centra Tuhlja.
Briga o sigurnosti na prometnicama,
postavljanje pokazivača brzine. Nastavit ćemo i sve oblike socijalne skrbi i
brojnih pomoći našim mještanima:
paketi za socijalno ugrožene obitelji,
samačka i staračka domaćinstva, sufinanciranje sadnje loznih cijepova, voćki, osjemenjivanje krava, pomoć pčelarima, pronatalitetna briga, učeničke i
studentske pomoći.
35
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
DARKO MEDVEDEC, dipl. ing. stroj., zamjenik načelnika
Poštovani stanovnici
Općine Tuhelj!
Što se tiče komunalne infrastrukture na području današnje
općine Tuhelj i trenutnog stanja
moramo se prisjetiti 90-tih godina.
Gledano u odnosu na neke
veće i razvijenije Općine ili
gradove,Tuhelj zaostaje u razvoju ali ako se vratimo u 1993. godinu, kada je konačno došlo do
osnivanja općine Tuhelj gdje je
do 1997. pripadao i Kumrovec
te promatramo stanje u odnosu
na danas - moramo reći da je napravljeno mnogo.
Od asfaltiranja desetaka kilometara nerazvrstanih cesta (uz
sufinanciranje građana), vodoopskrbe tj. izgradnje vodovodne mreže, plinofikacije cijelog
područja, izgradnja i dogradnja
groblja i mrtvačnica te njihovo
održavanje kao i održavanje sakralnih objekata i okoliša itd.
Za bolje održavanje navedenog
u 2011. godini zaposleno je pored stalna 2 djelatnika još 6-ero
ljudi sa zavoda za zapošljavanje
na rok od 3 mjeseca a krajem
godine još 4-ero također na 3
mjeseca.
Potrebno je još dosta toga napraviti i moramo priznati da
nas je recesija zakočila u brzini
ostvarenja nekih ciljeva za poboljšanje uvjeta života na našem
području.
Uz konačnu izgradnju dječjeg
vrtića te pojačanog održavanja
i investicijskog održavanja već
asfaltiranih cesta koje su zrele
za presvlačenje novim asfaltnim
slojem, izgradnju nogostupa
kroz Sv. Križ do Tuh. Toplica,
nastavak uređenja Gajeve ulice te Bolničke ulice, nastavak
nogostupa od Tuhlja prema
Proseniku, uređenje vodotoka
potoka Horvatske i njezinih pritoka, dovršenje proširenja novog groblja u Tuhlju, dovršenje
uređenja groblja u Lenišću, proširenja javne rasvjete na cijelom
području Općine kao i izgradnji
kanalizacijske mreže – najbitniji
uvjet opstanka života na ovim
prostorima je osim navedenoga omogućavanje te otvaranje
novih radnih mjesta obiteljskim obrtima, malim i srednjim
poduzećima, poljoprivrednim
proizvođačima kao i u turizmu
kako bi ne samo zadržali ljude,
posebno mlade, nego i privukli
nove stanovnike da dođu živjeti, raditi i stvarati nove vrijednosti za dobrobit sviju nas i jedine
nam-domovine Hrvatske!
OPĆINSKI PRORAČUN
Što je Proračun?
Proračun je temeljni financijski dokument
Općine u kojem su iskazani svi planirani go-
dišnji prihodi i primici, te rashodi i izdaci.
Proračun se odnosi na fiskalnu godinu koja
predstavlja razdoblje od 12 mjeseci – od 1.
siječnja do 31. prosinca. On je sredstvo za os-
Ukupno planirani prihodi općine Tuhelj u 2012.
Porez na dohodak
550.000,00
Općinski porezi
450.000,00
Administrativne pristojbe (grobne takse, ...)
300.000,00
Pomoći iz proračuna (državni – županijski)
100.000,00
Ostalo
UKUPNO
Proračun 2012. – prihodi
36
Proračun 2012. – rashodi
2,500.000,00
Komunalni doprinosi i komunalne naknade
Prihodi od imovine
tvarenje potreba i volje građana naše Općine
raspoloživim sredstvima, način dokazivanja
fiskalne odgovornosti općinske uprave te
iskaz političkih ciljeva vlasti.
50.200,00
2.000,00
3.952.200,00
Porez na dohodak
Komunalni doprinosi i komunalne
naknade
Općinski porezi
Administrativne
pristojbe (grobne
takse, ...)
Pomoći iz proračuna (državni
– županijski)
Prihod od imovine
Ostalo
Opće javne službe (predstavnička, izvršna i upravna tijela)
Vatrogasne službe i sigurnost
Gospodarstvo, poljoprivreda,
ceste
Zaštita okoliša
Stam. objekti i objekti zajednice (j. rasvjeta, vodov., groblje i dr.)
Kultura i sport
Obrazovanje
Socijalna zaštita
Ukupno planirani rashodi općine Tuhelj u 2012.
Opće javne službe (predstavnička, izvršna i upravna tijela)
995.000,00 kn
Vatrogasne službe i sigurnost
230.000,00 kn
Gospodarstvo, poljoprivreda, ceste
610.000,00 kn
Zaštita okoliša
60.000,00 kn
Stam. objekti i objekti zajednice ( j. rasvjeta, vodov., groblje i dr.)
863.100,00 kn
Kultura i sport
170.600,00 kn
Obrazovanje
621.400,00 kn
Socijalna zaštita
190.000,00 kn
UKUPNO RASHODI
3,740.100,00 kn
proračunska rezerva u iznosu od 50.000 kn
višak prihoda za pokriće troškova iz prethodnih godina u iznosu od 162.100 kn
GLAS ZAGORJA
broj 89
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
JOSIP KUHAR, predsjednik Općinskog vijeća
Općinsko vijeće Općine Tuhelj
recesijska
vremena i smanjen
priljev novaca u
Općinski proračun nije se moglo
učiniti puno više.
Posebno
smo
Opæinsko vijeæe je glavno, predstavnièko tijelo u opæini, èije predstavnike biraju graðani opæine, a obavlja poslove koje su mu zakonom ili drugim propisom
stavljeni u djelokrug. U 2011. godini Opæinsko vijeæe
održalo je 5 sjednica Opæinskog vijeæa na kojima se
raspravljalo i rješavalo o tekuæoj problematici opæine
i njenih mještana. Više o radu Opæinskog vijeæa i donesenim odlukama možete proèitati na web stranici
Opæine Tuhelj. Vijeæem je predsjedavao Josip Kuhar
kojem smo i postavili nekoliko pitanja.
Na početku godine rezimira se učinjeno. Kako ste zadovoljni s učinjenim u prošloj godini u Općini?
Uglavnom sam zadovoljan učinjenim u prošloj godini. S obzirom na
vodili brigu o mladima i sufinanciranju njihovih potreba. Bio bih zadovoljniji da smo mogli više mogli
uložiti u gospodarstvo, turizam i
infrastrukturu.
Jeste li zadovoljni s visinom proračuna i mislite li da su sredstva utrošena na najbolji mogući način?
S obzirom da teško možemo utjecati
na priljev novaca u Općinski proračun
pa tako i na visinu proračuna moramo
voditi brigu o rashodima. Štedjeti moramo na svakom koraku i novcem naših sumještana raspolagati racionalno.
Što biste u ovom trenutku poručili
mještanima Tuhlja?
Planova i želja imamo puno.
Pozivam mještane Tuhlja da nas podrže u našem radu, da nam se javljaju sa svojim idejama i prijedlozima
da bi zajedno mogli čim više napraviti za naš Tuhelj.
SASTAV OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE TUHELJ
JOSIP KUHAR (HDZ),
predsjednik Općinskog vijeća
BRANKO ILIĆ (HDZ),
potpredsjednik Općinskog vijeća
RUDOLF ŽLENDER (HSS),
potpredsjednik Općinskog vijeća
MARIO BIŠĆAN (HDZ),
IVAN BURIĆ (HSS),
ZLATKO CVETKO, dipl. ing. arh. (SDP),
MATEJA FILKO (SDP),
RENATO ILIĆ, ing. (SDP)
ZDRAVKO ILIĆ (HSS),
BORIS KOLMAN (HDZ),
MLADEN MUSTAČ (ZDS),
JOSIP POLJANEC (HDZ),
ROBERT ROMIĆ (SDP).
NAČELNIK OPĆINE
ARMANDO SLAVIČEK, dipl. ing. geod.
ZAMJENIK NAČELNIKA
DARKO MEDVEDEC, dipl. ing. stroj.
TUHELJSKA KRONIKA
Sufinanciranje vrtića
Općina Tuhelj također je sufinancirala boravak djece u dječjim vrtićima
(65% ekonomske cijene): DV Kesten
Klanjec (sedmero), DV Jaglac Kumrovec (troje od kojih jedno dijete
s posebnim potrebama), DV Rožica
Veliko Trgovišće (četvero), DV Zipkica Zabok (dvoje), DV Šlapica (dvoje),
Savjet mladih
DJI Indiana (jedno), DV Kapljica (jedno). Općinsko vijeće je na sjednici
22. prosinca 2011. zbog smanjenja
proračunskih sredstava, donijelo
odluku o sufinanciranju dječjih vrtića za djecu s područja Općine Tuhelj
u visini od 810 kn. Ostatak do pune
ekonomske cijene snose roditelji.
Skrb o učenicima i studentima
Osnova svakog razvoja su uvijek i prije svega ljudi. Općina Tuhelj tako se
trudi pomoći mladima i olakšati im
školovanje. Ove školske godine sufinancira se prijevoz učenika u iznosu od 20% cijene mjesečne karte za
sedamdesetak učenika s područja
općine.
U ovoj školskoj godini Općinsko
vijeće je učenicima i studentima
odobrilo isplatu 23 pomoći pri školovanju za studente u iznosu od 250
kn mjesečno i 7 učeničkih pomoći
u iznosu od 100 kn mjesečno za
učenike srednjih škola koji borave u
mjestu školovanja, odnosno smješteni su u učeničkim domovima.
Sve molbe za pomoć pri školovanju koje su pristigle na ovogodišnji
raspisani natječaj su uvažene, a
isplaćivat će se shodno financijskim
mogućnostima u razdoblju od listopada 2011. do lipnja 2012. Načelnik
je 30. prosinca prošle godine pozvao studente i učenike na zajedničko druženje i razgovor te su tom prilikom isplaćene dvije rate pomoći u
ukupnom iznosu od 12.400 kn.
Nabavljene kante za kućni otpad
Tijekom prošle godine nabavljene su nove kante za kućni otpad. Poštovani
mještani Općine Tuhelj i svi vikendaši s područja Općine Tuhelj koji do sada
niste dobili kantu za kućni otpad, možete se javiti u Općinu Tuhelj svakog
radnog dana od 11 do 13 sati kako biste istu dobili.
Početkom prošle godine održana
je konstituirajuća sjednica Savjeta
mladih Općine Tuhelj. Za predsjednika je izabran Ivan Šurina, a
za njegovog zamjenika Filip Šurina. Sve informacije možete pogledati i na stranici Facebooka – Savjet mladih Općine Tuhelj.
Uz njih boljitku mladih ovog kraja
pridonose i ostali članovi Savjeta:
Veronika Kolman, Vlatka Matečić,
Kristina Petrinec, Filip Šurina, Ivan
Šurina, Ivan Tramišak i Martin Turčin.
Na posljednjoj sjednici usvojen je
opširan plan i program rada za ovu
godinu. Okosnica mu je osam ciljeva kojima će Savjet mladih posvetiti
svoj rad ove godine: obrazovanje i
informatizacija pod nazivom SMOT,
zapošljavanje i poduzetništvo, socijalna politika, zdravstvena zaštita i
reprodukcijsko zdravlje, aktivno sudjelovanje mladih u društvu, mladi
i civilno društvo, kultura mladih u
slobodno vrijeme, mobilnost, informiranje i savjetovanje.
Općinsko vijeće krajem prošle godine prihvatilo je ovakav Program
rada i priloženi Financijski plan u
ukupnom godišnjem iznosu od
7.000 kn.
Asfaltirane nerazvrstane ceste
Na sreću i zadovoljstvo svih mještana i općine uspješno je realiziran program asfaltiranja nerazvrstanih cesta. Radove je izvodila
tvrtka Konstruktor iz Zlatara, ukupne vrijednosti od 427.036,32 kn.
Cesta u Črešnjevcu, pravac Poljak –
Bolnička – Horvateki spojna je cesta
prema Općini Krapinske Toplice, a
uređena je u dužini od 1210 m. Cesta u Svetom Križu – odvojak Barlovići uređena je u dužini od 270 m.
GLAS ZAGORJA
broj 89
Općina je uložila sve napore kako bi
došlo do realizacije ovog programa
asfaltiranja, uzimajući u obzir da ovdje živi mali broj stanovništva koji
su pretežno stariji ili slabijeg imovinskog stanja.
Stoga je Općina za realizaciju programa zamolila za financijsku pomoć Ministarstvo regionalnog
razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, koje je za ovu namjenu
odobrilo 179.769,72 kn.
37
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
TUHELJSKA KRONIKA
OBILJEŽEN DAN OPĆINE I ŽUPE
Na dobrom razvojnom putu
Osobito dragog gosta, počasnog građanina Općine Tuhelj Ivana Jarnjaka,
bivšeg načelnika Milivoja Škvorca,
predstavnike Županije, gradonačelnika grada Klanjca Željka Kolara,
predstavnike javnih poduzeća, gradonačelnike i načelnike susjednih
općina, predstavnike udruga s područja općine Tuhelj, te uvažene goste
iz slovenske općine Dolenjske Toplice
na čelu sa županom Jože Muhićem, u
nedjelju 14. kolovoza, u prostorijama
Općine Tuhelj dočekao je načelnik općine Armando Slaviček, zamjenik načelnika Darko Medvedec, predsjednik
Općinskog vijeća Josip Kuhar i članovi
Općinskog vijeća Općine.
U svečanoj povorci sa zastavama
gosti i domaćini uputili su se na
misu povodom Dana Općine koju je
u župnoj crkvi predvodio vlč. Josip
Vnučec. Potom je održana svečana
sjednica u sportskoj dvorani OŠ Lijepa naša koju je otvorio predsjednik
Općinskog vijeća Josip Kuhar. Načelnik Općine Armando Slaviček u svom
je govoru istaknuo ostvarene rezultate u Općini u proteklih godinu dana.
Poticaj daljnjem razvoju Općine vidi u
investicijama Termi Tuhelj. Izgradnja
novog hotelskog kompleksa značit će
nova radna mjesta i otvoriti mogućnosti poduzetničkih inicijativa.
Tadašnji potpredsjednik Hrvatskog
sabora Ivan Jarnjak, čestitajući Dan
Općine Tuhelj poželio je mještanima
još veći napredak i razvoj cijele općine,
na dobrobit posebno mladih na kojima svijet ostaje. Prigodnim riječima
obratio se Željko Kolar, izaslanik KZŽ
i gradonačelnik grada Klanjca, istaknuvši dobru suradnju Grada Klanjca
i općine Tuhelj. U kulturno-umjetničkom programu nastupili su Pjevački
zbor KUD-a Naša lipa, Puhački orkestar Lipa, harmonikaš Vjekoslav Matečić, mlada pjevačica Kristina Petrinec
i francuski gitarist Frederik Bernard.
Plakete, priznanja, nagrade…
Plakete su dodijeljene:
vlč. Josipu Vnučecu
Vlč. Josip Vnučec je
6 godina službovao
u našoj župi ostvarujući duhovne i
materijalne ciljeve
svoga rada. Trudio
se u vjerskom odgoju djece i mladih
pripremajući ih za
sakramente, poticao nas na humaniji
i angažiraniji odnos
prema drugima, te
pokretao obilježavanje događaja koji potiču župu
na zajedništvo i solidarnost poput Dana bolesnika i Dana župnog zajedništva. Uređenjem okoliša
crkve i izgradnjom kapele Majke Božje Lurdske
ostavio je pečat utisnut u povjesnici Tuhlja.
Na sveèanoj sjednici dodijeljene su plakete, priznanja i
nagrade zaslužnim pojedincima, udrugama i tvrtkama.
OŠ Lijepa naša Tuhelj
Doprinosi razvoju i promoviranju ugleda Općine, prije svega stručnom edukacijom djece i odgojnim radom. Osluškivanjem interesa učenika,
otvorenošću za nove programe, uključivanjem u
projekte, osuvremenjivanjem nastavnog procesa
i permanentnim usavršavanjem djelatnika, podiže
razinu odgojno-obrazovnog djelovanja na dobrobit učenika, roditelja i cijele društvene zajednice.
DVD-u Tuhelj
Građevinsko zanatskoj radnji
Kolman, vlasnika Borisa
Kolmana
Slaveći 105. obljetnicu svoga djelovanja, zauzima
istaknuto mjesto u društvenim događanjima u
Tuhlju, prije svega svojim primarnim zadatkom, a
to je prevencija i zaštita građana od požara te služenje ljudima u potrebama pri elementarnim nepogodama. Između ostalog, DVD Tuhelj brine o
sustavnoj edukaciji vatrogasne mladeži, ostvarujući kontakte s vatrogascima diljem Lijepe Naše.
Nastoji očuvati višegodišnju tradiciju bavljenja
građevinskim poslovima na dobrobit naše Općine i šire. Zapošljavanjem mladih ljudi i primjerom obiteljskog poslovanja pridonosi općem
boljitku mjesta i ekonomskoj stabilnosti obitelji
zaposlenih.
Temeljem odluke Općinskog vijeća od 9. kolovoza 2011. dodijeljeno je jedno priznanje za osobit
uspjeh mladih. Ovog puta uručeno je mladoj Barbari Iveković za postignute uspjehe u području
kulture i promoviranju ugleda Općine Tuhelj.
38
Priznanja mladima za postignute uspjehe
GLAS ZAGORJA
broj 89
Priznanja su dodijeljena za
osobitu promociju Općine Tuhelj:
Udruzi za uzgoj, zaštitu i lov divljači
Srndać Tuhelj – za
poseban doprinos
očuvanju okoliša, Puhačkom orkestru Lipa
Tuhelj – za postignute uspjehe u području glazbene kulture.
Društvu Naša djeca
Tuhelj – za postignute
uspjehe u radu s djecom, Tomislavi Iliću – za poseban uspjeh na području dramske umjetnosti, dr.
Vladimiru Bledšnajderu i Rudolfu Žlenderu – za
doprinos napretku i ugledu Općine Tuhelj, Mariju
Glogoškom – za postignute uspjehe u športu.
Priznanja najboljim
učenicima i
studentima u
školskoj godini
2010./11.
Nagradom od 1.000 kn
nagrađeni su osnovnoškolac Ivan Barlović,
srednjoškolka Marina
Žnidarec i studentica
Martina Matečić.
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
TUHELJSKA KRONIKA
Dušom i srcem
Stvaralačka snaga iz srca
med bregima
Jednom davno, još u gimnaziji, Bernarda je umjesto sastavka u školskoj zadaći zapisala pjesmu. Na njeno iznenađenje, profesorici se dopao njen uradak
i te je stihove pročitala pred cijelim
razredom. Od tada seže istinska i neraskidiva veza Bernarde Despot i stihova. Kajkavski stihovi vraćaju je med
njezine zagorske brege u djetinjstvo i
mladost, u drage običaje.
Ova iskrenost i nadahnuće zasigurno su
razlogom prepune dvorane O.Š. Lijepa
naša Tuhelj, gdje je u prigodi Dana općine, održana književna večer Bernardice
Despot. Predstavljajući njen pjesnički
opus, prof. Đuro Vidmarović istakao je
da je Bernarda prije svega pjesnikinja
koja svojim kajkavskim idiomom osli-
kava Zagorje. Stihove s puno osjećaja
i topline recitirala je poznata glumica
Gradskog dramskog kazališta Gavella,
Biserka Ipša. Zapise svojih lijepih trenutaka, svoje misli i osjećaje Bernarda
rado dijeli s prijateljima, a dokazala je
to i svojom zbirkom Popevke z srca i
duše. Večer su glazbom dopunili Vjekoslav Matečić koji je na harmonici na
poseban način dočarao radost muziciranja. Potom, popevku Bele rože su cvele, za koju je glazbu i aranžman napisao
Toni Eterović, izvela je Kristina Petrinec,
mlada članica pjevačkog zbora KUD-a
Naša lipa Tuhelj. Pjesmu je gospođa
Bernarda posvetila svojoj pokojnoj majci, a prvi put izvedena je na prošlogodišnjem Festivalu kajkavskih popevki.
Godine nisu važne
Godine nisu važne – dokazali su to u srijedu 10. kolovoza brojni sudionici Dječjeg dana. Smijeh i veselje bile su jedine
istinske poveznice i zarazno su se širili
na sve pridošle. Mnogi su se okušali u
kreativnim radionicama. Voditeljica Ančica Slaviček prenijela je umijeće izrade
lutki od kukuruzovine na mlade, kako
bi se stari običaji i umijeća sačuvali za
buduće naraštaje. Potom su slijedile za-
bavne igre i nogometni susret najmlađih, koji treniraju nogomet pri Športskom društvu Tuhelj. Mali nogometaši
i nogometašice u bijelim i narančastim
dresovima privukli su svojom zanimljivom i vrlo borbenom igrom prijatelje i
roditelje koji su bučnim navijanjem podržali svaku njihovu akciju. Veselo druženje nastavljeno je do večernjih sati
uz pečenje kukuruza, igru i pjesmu.
Nogometno druženje ŠD Tuhelj i ŠD Bistrica ob Sotli započelo je utakmicom
malih nogometaša koji treniraju nogomet pri Športskom društvu Tuhelj i nogometaša iz Zagorskih Sela koji su bili
prethodnica utakmicama odigranim
između mladih ekipa i ekipa veterana
članova ŠD Tuhelj i ŠD Bistrica ob Sotli.
U svim su utakmicama pobjednici bili
gosti, te im domaćini na tome od srca
čestitaju. Druženje sportaša nastavilo
se u prostorima DVD-a Tuhelj
Međudržavne utakmice
U prostorima OŠ Lijepa naša Tuhelj održana je Dramska večer. S predstavom Svoga tela gospodar Slavka Kolara, glumci, članovi dramske družine
KUD-a Naša lipa Tuhelj, još jednom su dokazali svoju superiornost na domaćem terenu.
Oduševili
repertoarom i mladošću
Uz Dan opæine, prvi put u Tuhlju, Puhaèki orkestar Lipa održao je koncert u školskoj sportskoj dvorani.
Nasmijani, mladolikih lica, odjeveni u narančaste majice, treperili su
neizvjesnošću prije samog početka
koncerta. Ovo mlado društvo od
četrdesetak članova, a ipak staro po
postojanju (osnovano 1927.) pod voditeljskom palicom profesora Ivana
Kšeneka, oduševilo je prisutnu brojnu publiku svojim bogatim repertoarom. Aktivno sviraju i sudjeluju na
svim svečanostima, a najviše nastupa bilježe na području naše županije,
a potom i diljem države i u susjednoj
Republici Sloveniji. Također, zapaženi su im božićno-novogodišnji koncerti u Tuhlju, Klanjcu i Kumrovcu.
GLAS ZAGORJA
broj 89
Svečanost koncerta uveličala je i gošća večeri, sopranistica Josipa Lončar
koja je zajedno s orkestrom otpjevala
nekoliko pjesama. Moramo naglasiti
da je ona rado viđena gošća u Tuhlju,
jer nas oduševljava pjevanjem na tradicionalnim božićno-novogodišnjim
koncertima, a svojim glazbenim nastupom počastila nas je i u župnoj crkvi.
Još jednom čestitke i svim članovima
Puhačkog orkestra koji marljivo rade
i vježbaju te njihovom voditelju prof.
Ivanu Kšeneku, predsjedniku Boži Kolmanu i svim dobrim ljudima koji su
zajedničkim angažmanom pridonijeli
održavanju ovog koncerta.
39
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
TUHELJSKA KRONIKA
Dječji vrtić
Gajeva ulica
Općina Tuhelj je 6. studenog 2006.
sklopila ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja šumarstva i vodnoga
gospodarstva o zajedničkom financiranju za asfaltiranje nerazvrstanih cesta i
sanaciju klizišta koji se financira po programu integralni razvoj lokalne zajednice – EIB II u neto vrijednosti izvedenih
radova 3,500.000 kn u omjeru financiranja 60% ministarstvo, 40% općina.
Zbog nepredviđenih okolnosti nije došlo do realizacije navedenog projekta pa
se Općina Tuhelj 27. srpnja 2011. obratila Ministarstvu molbom za smanjenje
sudjelovanja Općine u financiranju projekta uređenja nerazvrstane ceste – Ga-
jeve ulice u Tuheljskim Toplicama. Ministarstvo je 30. kolovoza 2011. odobrilo
smanjenje sudjelovanja općine na 20%,
ali je i neto vrijednost radova smanjena
na 2,625.000 kn, od kojih bi 525.000 kn
financirala Općina. Slijedom navedenoga bit će potpisan aneks ugovora EIB II
osnovnom ugovoru iz 2006.
Projekt za uređenje Gajeve i Hotelske
ulice u Tuheljskim Toplicama izradili
su projektanti iz Inženjersko-projektantskog ureda Car iz Zagreba, uz veliku pomoć i angažman vijećnika Zlatka
Cvetka iz Tuheljskih Toplica. Projekt je
na recenziji na Građevinskom fakultetu u Zagrebu.
Održavanje komunalne infrastrukture
O održavanju nerazvrstanih cesta u
prošloj godini temeljem sklopljenog
Ugovora brinula je tvrtka Autoprijevoz
i građevinska mehanizacija u vlasništvu Josipa Tramišaka. Izvedeni su radovi održavanja kamenog kolnika ugradnjom kamenog materijala. U Bolničkoj
ulici kod starih bazena skinute su osuline s kolnika i bankine te je odvezena
zemlja koja se odronila na potezu iza
Mustača. U Svetom Križu na nerazvrstanoj cesti prema kletima Pavlinića
saniran je odron. U Banskoj Gorici iskopan je odvodni jarak u dužini 180 m,
a u Svetom Križu kod Brankice Kantura
odvodni jarak u dužini 25 m. U naselju Sveti Križ uz novoproglašenu autobusnu postaju produžen je propust
u dužini 6 m. Time je ispunjen plan i
program prve polovice prošle godine.
Higijeničarska služba
Na području Općine Tuhelj ustrojena je higijeničarska služba za zbrinjavanje
uginulih i životinja lutalica. Obavlja je Veterinarska stanica Klanjec, po pozivu
komunalnog redara Općine Tuhelj, gospodina Darka Babića.
Zimsko održavanje nerazvrstanih cesta
Održavanje cesta i objekata u zimskim uvjetima povjereno je tvrtki Autoprijevoz
i građevinska mehanizacija u vlasništvu Josipa i Ivana Tramišaka. Obuhvaćaju
čišćenje nerazvrstanih cesta Općine Tuhelj priključnom ralicom i posipavanje
roto-posipačem, a prema Programu čišćenja i posipanja.
Održavanje javne rasvjete
Održavanje javne rasvjete, uključivo postavljanje i skidanje božićne rasvjete u
naseljima Tuhelj i Tuheljske Toplice tijekom 2011. obavljalo je poduzeće Elektro
i PTT instalacije iz Svetog Križa, a najam platforme – poduzeće Antonio – hidraulika iz Zagreba i PA-EL iz Velikog Trgovišća. Ujedno vas obavještavamo da smo
u vrijeme bitno smanjenog punjenja proračuna Općine Tuhelj odlučili štedjeti,
te se javna rasvjeta gasi noću od ponoći do 5 sati. Ako primijetite da negdje nije
tako, molimo vas da nas o tome što prije obavijestite.
Općina Tuhelj ishodila je Potvrdu glavnog projekta za uređenje dječjeg vrtića
u prizemlju stare školske zgrade. Još 7.
ožujka prošle godine upućena je molba
Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva za sufinanciranje uređenja dječjeg vrtića. Projekt vrtića prijavljen je u EIB III program,
te vjerujemo kako će sredstva biti odobrena za što brže uređenje i otvaranje
vrtića. Postojeći prostor će se urediti na
način da funkcionalno i oblikovno bude
prilagođen potrebama djece, za grupu
od 25 mališana, za dvije vrtićke skupine
u jednoj smjeni. Projektirana ukupna
neto korisna površina vrtića je 226 m2,
a sastoji se od 11 prostorija. S obzirom
na to da smo se i ranijih godina obraćali Ministarstvu znanosti, obrazovanja
i sporta za pomoć u realizaciji ovog projekta, treba istaknuti, veći dio opreme,
igračaka i namještaja već je nabavljen.
Pronatalitetna briga
Opæina Tuhelj vodi brigu o pronatalitetnoj politici, pomaže obiteljima utiruæi tako puteve buduænosti tuheljskog kraja.
Općina Tuhelj u stvaranju preduvjeta
napretka i boljitka ovog kraja, sa sviješću da na obiteljima počiva odgovornost za bolju budućnost, a s namjerom
podrške, isplaćuje financijske potpore
za novorođenu djecu – za prvo dijete u
obitelji 1.000 kn, za drugo 2.000 kn, a
za treće i svako sljedeće 5.000 kn.
Tako je 12. kolovoza prošle godine u
prostorijama Općine Tuhelj načelnik
Armando Slaviček zajedno s predsjednikom Općinskog vijeća Josipom Kuharom,
primio roditelje čija su djeca rođena u
prvoj polovici godine i uručio im novčane nagrade. Susret s roditeljima i djecom
koja su rođena u drugoj polovici godine
upriličen je 30. prosinca. U obje prigode
načelnik je čestitao roditeljima na prinovama zaželjevši u ime Općine Tuhelj
svako dobro obiteljima, obilje zdravlja i
obiteljske topline. Na području općine u
2011. rođeno je 19 mališana. Za financijsku potporu novorođenoj djeci iz proračuna je izdvojeno 46.000 kn.
Ekološki program
Svakog proljeća, 22. travnja povodom
Dana planeta Zemlje, Općina Tuhelj
u suradnji s djecom i djelatnicima OŠ
Lijepa naša Tuhelj, organizira akciju čišćenja centra Tuhlja, pristupnih ulica i
Gajeve ulice u Tuheljskim Toplicama.
U suradnji s komunalnim redarom,
Lovačkom udrugom Srndać Tuhelj, te
Komunalnim poduzećem Zelenjak iz
Klanjca uklanjane su divlje deponije
smeća te olupine starih automobila.
Ove je godine u suradnji s Hrvatskim
cestama, mještanima Svetog Križa
te zaposlenim djelatnicima za javne
radove uređen prostor parkirališta u
vlasništvu Hrvatskih cesta, na način
da su Hrvatske ceste sudjelovale radom stroja, djelatnici Općine su raskrčili granje i raslinje, a gospodin Franjo
40
Mihalić iz Svetog Križa financirao je
postavljeni oglasni pano.
Općinsko vijeće Općine Tuhelj na
sjednici održanoj 7. prosinca 2010.
donijelo je odluku o isplati subvencija poljoprivrednicima i to za: sadnju
vinove loze najmanje 50 sadnica 5 kn
po sadnici; sadnju najmanje 20 voćki
50% od vrijednosti sadnice; umjetno
osjemenjivanje 100 kn; uginuće stoke
krupnog zuba 1.000 kn za neosiguranu stoku; pomoć pčelarima 40 kn po
košnici; pokriće poljoprivrednih usjeva
i stoke temeljem police osiguranja u
iznosu od 25% njene vrijednosti. Molimo za strpljenje i razumijevanje ukoliko dođe do kašnjenja u isplatama subvencija. Nastojimo isplaćivati, kako to
financijske mogućnosti dozvoljavaju.
Subvencije poljoprivrednicima
Općinsko vijeće općine Tuhelj na sjednici održanoj 7. prosinca 2010. donijelo je odluku o isplati subvencija poljoprivrednicima i to za: sadnju vinove loze najmanje
50 sadnica 5 kn po sadnici; sadnju najmanje 20 voćki 50% od vrijednosti sadnice;
umjetno osjemenjivanje 100 kn; uginuće stoke krupnog zuba 1.000 kn za neosiguranu stoku; pomoć pčelarima 40 kn po košnici; pokriće poljoprivrednih usjeva
i stoke temeljem police osiguranja u iznosu od 25% njene vrijednosti. Molimo za
strpljenje i razumijevanje ukoliko dođe do kašnjenja u isplatama subvencija. Nastojimo isplaćivati, kako to financijske mogućnosti dozvoljavaju.
GLAS ZAGORJA
broj 89
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
TUHELJSKA KRONIKA
Svečano uz Dan državnosti
Tradicionalnim ranojutarnjim okupljanjem èlanova
svih tuheljskih udruga na Trgu Majke Božje u Tuhlju
svake godine zapoèinje obilježavanje Dana državnosti.
Nekoliko minuta prije 7 sati članovi
kuburaških udruga Munja iz Tuhlja i
Gromovi Zagorja iz Tuheljskih Toplica
razbudili su Tuhljane gromoglasnim
pucnjem svojih kubura, a potom su
nas članovi Puhačkog orkestra ohrabrili taktovima budnice i prigodnih
pjesama završno s himnom Lijepa
naša domovino.
Žiteljima Općine Tuhelj Dan državnosti čestitao je načelnik Armando Sla-
viček, osvrnuvši se u svom govoru na
povijesni put stvaranja samostalne
i suverene Republike Hrvatske. Sv.
misu za domovinu predvodio je vlč.
Franjo Glas.
Predvođeni tadašnjim saborskim
zastupnikom Milivojem Škvorcom,
predstavnici Općinskog vijeća, načelnik Općine Armando Slaviček i
njegov zamjenik Davor Medvedec
uputili su se prema Zelenjaku gdje
su zajedno sa županom KZŽ Sinišom
Hajdašem Dončićem i njegovim zamjenicima odali počast domovini
pred spomenikom Lijepe naše. Položili su cvijeće i zapalili svijeće za sve
poginule u Domovinskom ratu. Vijenac su položili i predstavnici Udruge
dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH, ogranak Klanjec.
Po završetku svečanosti članovi
DVD-a Tuhelj pripremili su pokaznu
vježbu i ukratko upoznali nazočne sa
svojim aktivnostima.
U poslijepodnevnim satima, počeo je
malonogometni turnir na školskom
igralištu u kojem su sudjelovale udruge i tvrtke s područja naše općine.
Ukupno je sudjelovalo 10 ekipa:
Udruga vinogradara Trs Tuhelj, Kuburaška udruga Munja, Kuburaška
udruga Gromovi Zagorja, KUD Naša
Lipa Tuhelj, Puhački orkestar Lipa
Tuhelj, Lovačka udruga Srndać, DVD
Tuhelj, Športsko društvo Tuhelj, Terme Tuhelj i PZ Tuhelj. Nakon vrlo
kvalitetno odigranih utakmica, jer
možemo reći da su sve ekipe podjednake, pobjedu je odnijelo ŠD Tuhelj,
2. mjesto osvojilo je KUD Naša Lipa
Tuhelj, a 3. su bili svirači Puhačkog
orkestra Lipa Tuhelj.
Predsjednik KUD-a i načelnik Općine
Armando Slaviček podijelio je priznanja sudionicima turnira, a druženje se nastavilo uz svirku poznatog
zagorskog sastava Vedra srca.
Uskrsni i božićni Velika Gospa u Tuhlju
paketi potrebitima
U prošloj godini uz uskrsne i božiæne blagdane, u Opæini Tuhelj podijeljeno je 70 paketa s
osnovnim prehrambenim namirnicama i higijenskim potrepštinama, socijalno ugroženim,
staraèkim i samaèkim domaæinstvima.
U vatrogasnom domu u Tuhlju uoči
Uskrsa 18. travnja, te uoči Božića 19.
studenog, sve pozvane dočekao je
i pozdravio načelnik Armando Slaviček, izražavajući im dobrodošlicu
riječima ohrabrenja. Tradicionalno,
sve prisutne načelnik je počastio
grahom s kobasicama, koji je pri-
premila kuharica Milena Poljanec.
Učenici OŠ Lijepa naša Tuhelj izveli
su prigodni program, a uz čašu vina
koje je donirao općinski vijećnik Ivan
Burić nastavilo se druženje, često
puta potrebnije od same materijalne pomoći, u dobrom raspoloženju
do kasnih sati.
Misno slavlje pred Lurdskom špiljom
na otvorenom predvodio je vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac u koncelebraciji s tuheljskim župnikom vlč.
Josipom Vnučecom i svećenicima iz
susjednih župa.
Svetoj misi prethodila je procesija kroz
centar Tuhlja u kojoj su djevojke u bjelini nosile tron s Bogorodicom, a mladi
u narodnim nošnjama prikazne darove.
Svirao je puhački orkestar Lipa Tuhelj,
a uz crkveni zbor pjevali su i članovi
KUD-a Naša Lipa Tuhelj. Sudjelovalo
je mnoštvo vjernika. Na kraju misnog
slavlja župnik vlč. Josip Vnučec zahvalio
je svima na suradnji u proteklih 6 go-
GLAS ZAGORJA
broj 89
dina te pozvao da jednako srdačno surađujemo i s novim župnikom. Župljani
su kao dar predali vitraj župne crkve
UBDM u Tuhlju, rad Lilijane Javorić Ilić
te košaru crvenih ruža.
U govoru je pastoralna vijećnica Pavica Iveković istaknula: Kao da ste jučer došli u našu župu, a prošlo je već
šest godina otkad ste postali našim
župnikom, župnikom župe Uznesenja
Blažene Djevice Marije ovdje u Tuhlju.
A danas se već opraštamo s Vama jer
odlazite na službu u novu župu. I ne
možemo sakriti tugu i žaljenje jer osjećamo da smo još mnogo toga trebali
napraviti zajedno.
41
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
TUHELJSKA KRONIKA
Dječji tjedan
Pod motom – Ljubav djeci prije svega!, ali i uz naglasak da
su djeca puna ideja – Odrasli, imajte u vidu i naše prijedloge!, u suradnji s OŠ Lijepa naša obilježen je Djeèji tjedan.
Na školskom igralištu djeci se uz ravnateljicu škole Nataliju Knezić Medvedec i
predsjednicu DND Tuhelj Snježanu Romić obratio načelnik Armando Slaviček.
U razredima i na Dječjem forumu Tuheljko pisane su poruke djece odraslima i
raspravljalo o temi Živjet ćemo u Europskoj uniji. Teatar Tirena gostovao je u
školi predstavom Čarobni kolačić i glazbeno-plesnim radionicama za djecu.
Prvi put je organizirana Olimpijada
za djecu i roditelje. Otvorena je nogometnom utakmicom Limača koji
su ponosno nastupali u novim dresovima. Potom u još dvije nogometne
utakmice ogledali su se stariji u razred-
nim ili mješovitim ekipama. U dvorani
su odigrane rukometne i odbojkaške
utakmice, a u odbojci su se ogledale
i volonterke DND-a protiv sedmašica.
Prvi put je priređen i zabavno šaljivi
Obiteljski kviz za djecu i roditelje. Četiri obitelji su se ogledale u snalažljivom
odgovaranju na pitanja te osvojile besplatan odlazak na prvi izlet u organizaciji DND-a. Veselo druženje završilo
je uz karaoke u kojima su najaktivniji
bili najmlađi. Svaki sudionik dobio je
simboličnu karticu kao uspomenu na
prvu Olimpijadu za djecu i roditelje u
Tuhlju. U ostvarivanju svih aktivnosti
sudjelovali su roditelji i volonteri.
Spojimo zeleno i plavo
Festival izvorne hrane, pića, gastronomskih delicija, izvornog suvenira i folklora pod
nazivom U susret ljetu 2011. uz slogan Spojimo zeleno i plavo održan je od 3. do 5.
lipnja 2011. u Biogradu na Moru u povodu početka turističke sezone. Među 350
izlagača iz svih županija Hrvatske na stolu dugom više od 1000 m predstavila se po
drugi puta i Krapinsko-zagorska županija. Turistička zajednica općine Tuhelj promovirala je svoj promidžbeni materijal kao i materijal Termi Tuhelj. Dijeljeni su i letci s
posebnom ponudom (antistress paketi Termi Tuhelj), te letci Otkrijte srce Hrvatske
koji stranim turistima nude paket aranžman uz 10% popusta.
Dobro se
dobrim vraća
U predbožićno vrijeme ugostili smo
gospođu Danicu, koja se u ime Željka Erdelića došla zahvaliti Općini
Tuhelj, načelniku Armandu Slavičeku
i Socijalnom vijeću na čelu s Darkom
Medvedcem, zamjenikom načelnika, komunalnom referentu Davorinu
Cimperšaku i svima koji su radom ili
financijski sudjelovali da se ovom čovjeku pomoglo u nevolji.
Prije otprilike pola godine općini se
obratio Željko Erdelić iz Prosenika za pomoć u popravku krovišta na gospodarskom objektu, koje se uslijed vremenskih prilika, starosti i trošnosti urušilo.
U to je vrijeme živio s teško bolesnom
majkom koja je kasnije i preminula, u
teškim materijalnim uvjetima. Njegov
zahtjev za pomoć u općinu je donijela susjeda Danica Kanceljak (Bran-
dstatter), osoba meka srca i dobre duše
koja je brinula o njegovoj nepokretnoj
majci jer Željko radi u Velikom Trgovišću, gdje putuje svakodnevno biciklom
i vraća se u kasnim večernjim satima.
Zajedničkim snagama općine, Caritasa
župe Tuhelj, te drugih dobrih ljudi koje
možda nismo spomenuli, Željko danas
ima novi krov na staji. Općina je poklonila trupce smreke koji su porušeni uz
ogradu Novog groblja i ispiljeni na pilani Glogoški u Tuhlju. Troškovi piljenja
podmireni su zahvaljujući dobroj volji
Općine, predsjednika Socijalnog vijeća
Darka Medvedca, te Branka Glogoškog.
Komunalni djelatnici općine na čelu sa
Cimperšakom, ispiljene trupce dostavili
su na Željkovu adresu koji je dalje u dogovoru s ljudima dobre volje uspio realizirati gradnju krovišta na svojoj staji.
Učenici i učitelji OŠ Lijepa naša Tuhelj,
Dan škole obilježili su 10. lipnja 2011.
vrlo bogatim programom koji je obilovao pjesmama, recitacijama, glumom
i plesovima.
Detaljnije o radu i uspjesima škole
govorila je tom prigodom ravnateljica
Natalija Knezić-Medvedec. Iz njenih je
izvješća vidljivo kako se u školi zaista
puno radi pa učenici postižu zavidne
rezultate. Tom je prigodom najboljima
podijelila priznanja.
Također, učenicima koji su sudjelovali
na natjecanjima čestitao je i načelnik
Općine, gospodin Armando Slaviček te
im je ovom prigodom poklonio knjige
kao znak pažnje za postignuti uspjeh
jer, kako je rekao, znanje je najveće
blago mladima u vremenu koje je pred
nama.
Vjerujemo da su mještani naše općine
već pomalo nestrpljivi po pitanju uređenja novog dijela Novog groblja. Ovim
vas putem obavještavamo da je Uredu
za prostorno uređenje i gradnju u Klanjcu predana sva potrebna dokumentacija za ishođenje glavnog projekta za uređenje novog dijela Novog groblja.
Poslovi izrade projektne dokumentacije su povjereni Uredu ovlaštenog
arhitekta, Nevenki Tramišak iz Tuhlja
temeljem ranije sklopljenog ugovora. Ishođena je lokacijska dozvola za
gradnju javne rasvjete
uz županijsku cestu
2153 prema Novom
groblju. U tijeku su
pregovori za izradu
projektne dokumentacije za ishođenje Potvr-
de glavnog projekta nakon čega bi se
u skladu s mogućnostima pristupilo
realizaciji.
Općina Tuhelj investirala je i u uređenje dijela ograde oko Novog groblja.
Zbog starosti i trošnosti prijetila je
opasnost nanošenja štete uređenim
grobovima uz sam rub ograde. Bit će
postavljena nova žičana ograda na
betonskim stupovima.
Najboljim osnovcima za nagradu knjige
Sv. Nikola razveselio
školsku djecu
U organizaciji Etno udruge Kolovrat,
OŠ Lijepa naša Tuhelj i Općine Tuhelj,
povodom blagdana Sv. Nikole u tuheljskoj školi organizirano je druženje sa sv.
Nikolom i Krampusom. Općina Tuhelj
nabavila je i donirala poklone za svu
Uređenje Novog groblja
školsku djecu, a Ruda Žlender, predsjednik Etno udruge Kolovrat, na najuvjerljiviji način dočarao je djeci svetog Nikolu.
Pokloni su na Nikolinje podijeljeni svoj
školskoj djeci, a za one najmanje organizirano je posebno zajedničko druženje.
100% zagorsko
Manifestacija 100% zagorsko okupila je više od 60 poljoprivrednih proizvođača,
nekoliko agroturizama, hotela, restorana, obrtnika, tvrtki, kulturnih ustanova i
udruga koje su izlagale i prodavale svoje proizvode, te promovirale svoje usluge
od 30. rujna do 2. listopada 2011. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Na ovoj
promociji TZ Općine Tuhelj zajedno s Termama Tuhelj promovirala je kompletnu ponudu tuheljske općine s posebnim naglaskom na hotelsku i wellness ponudu Termi
Tuhelj. Posjećenost je bila jako dobra zahvaljujući bogatom programu, sveobuhvatnoj ponudi i lijepom vremenu. Bilo je mnogo stranaca koji su bili oduševljeni bogatom zagorskom ponudom, te su im podijeljeni letci Otkrij srce Hrvatske s kojim do
kraja travnja ove godine mogu ostvariti popust od 10% na paket usluga u 4 hotela
(Terme Tuhelj, Terme Jezerčica, hotel Dubrovnik i hotel Palace u Zagrebu).
42
GLAS ZAGORJA
broj 89
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
IZ RADA TUHELJSKE ŽUPE
PROSLAVA GOSPE LURDSKE
Obilježen Dan bolesnika
U župi Uznesenja Blažene Djevice
Marije u Tuhlju 11. veljače 2011.
svečano je proslavljen blagdan Gospe Lurdske. Budući da je taj dan proglašen svjetskim danom bolesnika i
starijih osoba, njima je posvećena
posebna pažnja. Nakon sakramenta
Pomirenja, svetu Misu je predvodio
pater Franjo Jesenović iz Klanjca. U
svetoj Misi podijeljen je i sakrament
Bolesničkog pomazanja. Slavlje je završilo kod Lurdske špilje, procesijom
sa svijećama oko crkve i pjevanjem
Mariji u čast.
Križni put kroz župu Tuhelj
Proslavljena prva pričest
Na Drugu vazmenu nedjelju, 1. svibnja 2011., proslavljeno je slavlje prve
Svete pričesti za 20 djece, 14 učenika iz škole u Tuhlju te 6 iz škole u Kumrovcu. Župnik je uputio poruku prvopričesnicima: Niste sami. Isus vam
daje snagu za put koji je počeo vašim krštenjem prije 9 ili 10 godina.
Dan župnog zajedništva
Na Risvici je 29. svibnja obilježen Dan župnog zajedništva. Svetu misu
predvodio je mons. Ivan Miklenić. Prije i poslije mise svirao je puhački
orkestar Lipa Tuhelj, a kasnije su mladi iz Kumrovca izveli predstavu Svi
me vole samo tata ne. Vani je druženje nastavljeno uz kuhani grah koji su
pripremili lovci.
Sakrament potvrde
U nedjelju 8. svibnja proslavljen je sakrament Potvrde. Svetu misu je
predvodio mons. Mijo Gorski, pomoćni zagrebački biskup, koji dobro poznaje tuheljsku župu jer je nekoliko godina pomagao u blagoslovu kuća.
U homiliji je istaknuo da u dvojici učenika koji su bježali iz Jeruzalema
prepoznajemo i sebe, jer mnogo toga ulažemo s puno zanosa: u brak, u
posao, u ljubav, u prijateljstvo, u Domovinu; a onda se sve to sruši. Ako mi
napuštamo Isusa kao i učenici, on nas nikad ne napušta.
Novi tuheljski župnik vlč. Vladimir Trkmić
U subotu 12. ožujka 2011. održan
je 5. korizmeni križni put kroz župu
Tuhelj. Pobožnost je započela u kapeli
svetog Roka u Kumrovcu. Sudjelovalo
je dvjestotinjak pješaka. Put je vodio
uz rijeku Sutlu, i samu hrvatsko-slovensku granicu, a nakane se bile
obilježene nacionalnim značenjem.
Molilo se za hrvatske branitelje, za
vjernike koji trpe zbog vjere, za ljude
koji vode državu i koji će se kandidirati na izborima, za žrtve križnog puta
koje su ovdje stradale bez suđenja.
Trasa križnog puta u dužini 20 km.
Zajedno u Kristu s
papom Benediktom XVI.
Na Bdijenju s papom Benediktom XVI. bilo je i 11 mladih Tuhljana. To poslijepodne provedeno je u pjesmi i klicanju, osobite pjesme Aleluja koja je dočekala i samog Svetog Oca. Najupečatljiviji dio Bdijenja bilo je klanjanje pred
Presvetim, kada su mladi zajedno s Papom, u potpunoj tišini klečali i molili.
Na Trgu uvijek prepunom vreve i buke, čuo se samo pjev ptica.
Noć smo proveli na zagrebačkom velesajmu, a u 6 sati već smo bili na hipodromu. Dočekali smo i naše župljane koji su stigli autobusom. Papu smo
ponovno pozdravili iz neposredne blizine dok je prolazio u papamobilu i radosno sudjelovali u misnom slavlju.
Vladimir Trkmić rođen je 6. srpnja 1958. u Ivaniću Desinićkom, župa Desinić. Svećenički red primio je 24. lipnja 1984. u Zagrebu. Mladu je misu
proslavio 15. srpnja 1984. u Desiniću. U dušobrižničkom poslu pomažu
mu pomoćnici: Josip Kuzel, Stjepan Antolović, Željko Blagus, Tomislav Fridl
i Vlado Mikšić. Član je i suradnik Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić. Djela: Pretisak starog molitvenika bratovštine sv. Barbare
iz 17. st. (2005.), Župni razgovori i razmišljanja (2010.), Prilozi za povijest
župe sv. Vida Brdovec (2010.), u pripremi Razgovori s Ivanom Amos. U
nedjelju 28. kolovoza 2011. na Starim temeljima u Kumrovcu svečano je
uveden u službu tuheljskog župnika u misnom slavlju koje je predvodio
mons. Ivan Miklenić, zagorski arhiđakon.
Zlatna misa vlč. Franje Glasa
U Tuhlju je u nedjelju 4. rujna 2011. svečano proslavljena zlatna misa vlč.
Franje Glasa. Slavlje je započelo procesijom u kojoj je svirao Puhački orkestar Lipa Tuhelj, a pjevanje predvodio KUD Naša lipa Tuhelj. U homiliji
je vlč. Ivan Kobeščak istaknuo kako su čitanja prigodna za razmišljanje o
svećeništvu. Dužnost je svećenika, ali i svih kršćanina, opominjati ako vidimo da netko griješi, jer inače postajemo sukrivci nedjela. Na kraju misnog
slavlja zlatomisniku su čestitali i zahvalili stanovnici rodnog sela Razdrtog
te darovali sliku kapelice koju je blagoslovio, župljani župe Tuhelj sa svjetiljkom na kojoj su motivi iz Kristova života, te svećenici koji su mu predali
papin apostolski blagoslov za ovaj vrijedan jubilej. Vlč. Franjo je radosno
primio sve čestitke i zahvalio Bogu i svima koji su ga podržavali te svima
koji su pripremili i sudjelovali u slavlju.
Blagoslov raspela u Svetom Križu
Početkom rujna u Svetom Križu blagoslovljeno je obnovljeno raspelo. Nazočili su mještani Svetog Križa, uz čiju financijsku pomoć je raspelo obnovljeno, i ostali dobrodošli župljani. Raspelo je blagoslovio župnik vlč. Vladimir
Trkmić, a uz njega su bili vlč. Josip Vnučec koji je pokrenuo obnovu križa, vlč.
Ivan Režek, p. Ferdo Posavec i p. Franjo Tomašević. Budući da je za obnovu križa prikupljeno više sredstava no što je utrošeno, preostali iznos će se
upotrijebiti za postavljanje rasvjete u kapeli Svetog Križa.
Obilježen blagdan Sv. Cecilije
U Tuhlju je 22. studenog 2011. svečano proslavljen blagdan svete Cecilije,
zaštitnice pjevača i glazbenika. U proslavi su sudjelovali pjevači dječjeg
i crkveno-liturgijskog zbora iz Tuhlja i Kumrovca te pjevači KUD-a Naša
lipa iz Tuhlja, zajedno sa sviračima puhačkog orkestra Lipa Tuhelj. Oni kroz
godinu sudjeluju u svim župnim proslavama. Misno slavlje predvodio je
tuheljski župnik vlč. Vladimir Trkmić. U homiliji je istaknuo da je pjevanje
i sviranje u bogoslužju prisutno već tisućama godina, što nam potvrđuju
starozavjetni tekstovi, a osobito psalmi.
GLAS ZAGORJA
broj 89
43
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
KULTURNO OKO
MEGA TV KONCERT
Zlatni hitovi – legende pjevaju
Pred oko 800 gledatelja, na Jožefovo je u školskoj sportskoj dvorani
održan veliki koncert u organizaciji
Udruge glazbenih menadžera i producenata Hrvatske pod nazivom
Mega TV-koncert Zlatni hitovi – legende pjevaju. Nastupili su: Marina
Tomašević, Duško Lokin, Dalibor
Brun, Darko Domjan, Alen Slavica,
Juraj Goluban, Danijel Popović, Đuka
Čajić, Džo Maričić Maki, Rajko Suhodolčan, Boris Barbarović Barba,
Željko Krušlin Kruška i Podvinčani, a
vodio ih je Vid Balog. Svojim zlatnim
hitovima oduševili su i podsjetili publiku na dobra stara vremena.
IZLOŽBE
Rocine radosti crtanja
U atriju OŠ Lijepa naša Tuhelj 9. lipnja
otvorena je izložba Radost crtanja –
slikanja i oblikovanja u prostoru autora Josipa Roce, akademskog slikara
– grafičara. Izložbu je
do 16. lipnja razgledao
velik broj Tuhljana, a
mogli su vidjeti vrlo
zanimljive radove našeg dragog prijatelja
– sumještanina koji se
rodio u Šibeniku, živi u
Zagrebu, ali vrlo rado
već godinama dolazi u
svoju kućicu na brijegu
u Svetom Križu. Tu i nalazi inspiraciju za svoje
radove.
2. MEĐUNARODNI FESTIVAL PJEVAČKIH ZBOROVA
Zlatna lipa u Veliku Goricu
U crkvi Uznesenja BDM u Tuhlju 28.
svibnja 2011. održan je 2. međunarodni festival pjevačkih zborova.
Tuhljani i dragi prijatelji, te ljubitelji
zborske glazbe uživali su u taktovima
pjesama koje su izvodili: Mješoviti
pjevački zbor Korona iz Umaga, KUD
Dolenjske Toplice, Gradski zbor Franjo pl. Lučić iz Velike Gorice, Mješoviti pjevački zbor Podravka Koprivnica i naš zbor KUD Naša lipa.
Nakon održanog koncerta nastavilo
se zajedničko druženje u Termama
Tuhelj gdje su od strane KUD-a Naša
lipa Tuhelj kao organizatora podijeljena priznanja i nagrade najboljima.
Prvo mjesto i Zlatnu lipu osvojio je
Gradski zbor Franjo pl. Lučić, Velika
Gorica pod ravnanjem dirigentice
Dubravke Veliki, drugo mjesto i Srebrnu lipu osvojio je KUD Naša lipa
Tuhelj pod ravnanjem Armanda Slavičeka i treće mjesto i Brončanu lipu
KUD Dolenjske Toplice, mešani pevski zbor, Slovenija pod ravnanjem
Boštjana Tisovca.
DRAMSKA DRUŽINA KUD-a NAŠA LIPA TUHELJ
Odlična dramatizacija Kolarove pripovijetke
Dramska družina KUD-a Naša lipa Tuhelj predstavila je Hrvatsko zagorje na 51. festivalu Hrvatskih kazališnih amatera od 18. – 22. svibnja.
Zastupajući Hrvatsko zagorje u Starom
Gradu na Hvaru, izvedbom Kolarove
drame Svoga tela gospodar, otvorili su
51. festival hrvatskih kazališta. Spiritus
agens ove iznimno uspješne družine
i autorica adaptacije teksta je Pavica
Iveković, dok je režija zajednički rad
dvadestpeteročlane družine.
Nakon 14 županijskih smotri te dva festivala kazališnih amatera (Savez Čeha
i Grad Zagreb) i prema odabiru ovogodišnjeg selektora, redatelja Roberta
Raponje, od 147 prijavljenih predstava, među 16 veličanstvenih je i Dramska družina KUD-a Naša lipa Tuhelj, s
predstavom Svoga tela gospodar. Ovo
je peti nastup tuheljskih amaterskih
glumaca na državnim smotrama.
Sadržaj predstave je poznat: Pritisnut
velikim siromaštvom, Iva se ženi hromom djevojkom Rožom koja donosi
bogati miraz. Točnije, mladi Iva svojim
je nemarom na paši skrivio smrt obiteljske junice, stoga se mora pokoriti
želji strogog oca Jakova i oženiti se njemu neprivlačnom i hromom Rožom,
kćerkom imućnih suseljana. Roža je
dobra duša i Iva joj se sviđa, no on ju
sustavno ignorira, ogorčen prisilnim
ulaskom u brak. Ne može prijeći pre-
Glumci i uloge: Miljenko Turčin (Jakob), Jelena Škalec (Bara), Tomislav
Ilić (Iva), Barbara Iveković (Marica), Tomislav Gmajnički (Jura), Kristina
Petrinec (Kata), Tamara Moguljak (Roža), Valentina Posavec (Janica),
Mirko Pukljak (kum Šimun), Stjepan Petrina (deda Markan), Zlatko Ilijaš (djever Jankić), Josip Ilić (gospon), Mateja Petrinec (Marena), Vilim
Kuhar (pandur), Marta Čaržavec (Ljuba), Josip Glogoški (Joža), Sandra
Pukljak (Katica), Snježana Turčin i Zorica Petrina (žene).
44
ko njene mane, muči
i sebe i nju, ostajući
Svoga tela gospodar.
Nastup Tuhljana na
51. festivalu hrvatskih kazališnih amatera, bio je zapažen
od strane stručnog
povjerenstva i publike. U stručnom
povjerenstvu koje je
pratilo predstave bili su: teatrologinja,
redateljica i glumica Dubravka Crnojević Carić, dramski pedagog, glumac i
redatelj Vjekoslav Janković te glumica
i redateljica Barbara Rocco. Prethodila je generalka u Tuhlju. U prepunoj
blagovaonici OŠ Lijepa naša u 80-minutnoj predstavi, ljubitelji dramske
umjetnosti su zdušno uživali u predstavi kojom su ih akteri kroz sedam slika
upoznali s bitnim momentima priče,
a otkrivaju slojevitost likova, odnosa,
mentaliteta i životne problematike.
Predstava s dozom humora oslikava
i aktualizira teme o ljudskoj slabosti,
nepravdi prema čovjeku, praznovjerju,
položaju žene i općenito utjecaju socijalnog miljea na život ljudi.
GLAS ZAGORJA
broj 89
Nakon ogledanih 16 predstava koje
je selektor Robert Raponja odabrao za 51. FHKA, stručno povjerenstvo je Dramskoj družini KUD-a
Naša lipa uputilo mnogo pohvala
čega su rezultat i 4 nominacije. To
znači da je predstava Svoga tela
gospodar među najboljima na
Festivalu. Nominacije su dodijeljene za: najbolju predstavu u cjelini, najbolju režiju, najbolji glavni
muški lik, Tomislavu Iliću za ulogu
Ive, najbolji ženski sporedni lik,
Barbari Iveković za ulogu Marice.
Dodijeljene nominacije izuzetno su
razveselile članove jer je to veliko
priznanje jednoj takvoj potpuno
amaterskoj družini.
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
KULTURNO OKO
2. mjesto na županijskom
natjecanju iz vjeronauka
VIJESTI IZ NAŠE ŠKOLE
Tihomir Kožina zabavljao učenike
Mladi, talentirani pjevaè, miljenik svih generacija, osvaja srca publike gdje god da se pojavi i
jamèi dobru zabavu.
Povodom Valentinova, 14. veljače
2011. OŠ Lijepa naša Tuhelj ugostila je poznatog glazbenika Tihomira
Kožinu. Zahvaljujući originalnoj ideji
školskog knjižničara, Valentinovo
će svima ostati u lijepom sjećanju.
Nakon tri sata nastave, knjige i učenje zamijenjeni su igrom, plesom i
pjesmom. U plesnim igrama od natjecatelja se tražila spretnost, izdržljivost, brzina i, naravno, određena
doza sreće. Dobra atmosfera još se
više zahuktala kada je u školu ušao
Tihomir Kožina Tihy. Mini koncert,
posvećen samo učenicima, bio je
pun pogodak!
Kajkavska družina predložena
na državnu smotru
Na prijedlog Županijskog povjerenstva KZŽ za Državnu smotru Lidrano 2011.
u kategoriji dramsko-scenskih skupnih nastupa predložena je i dramsko-scenska igra Kajkavske družine OŠ Lijepa naša Tuhelj pod nazivom A kaj je to?,
autorice Pavice Iveković. U predstavi se kroz igru upoznaju nazivi za stare
predmete koje su naši preci koristili u domaćinstvu: vedrica, rifljača, lopar,
ponavka, haudrica, svitjak i štokrlin. Glumci su učenici 3. i 4. razreda: Mladen
Jelačić, Josip Škreblin, Marko Haramina, Valentina Hercigonja, Antonela Horvatin i Rene Javorić-Ilić.
Na Županijskom natjecanju iz vjeronauka održanom 28.
siječnja 2011. u OŠ
Ante Kovačića u Zlataru, Osnovnu školu
Lijepa naša Tuhelj i
župu Uznesenja BDM
Tuhelj predstavljali
su: Dario Mustač, Ivan
Barlović (8. razred),
Petra Poljanec i Lucija Kuhar (7. razred). S
osvojenih 259 bodova
zauzeli su 2. mjesto. Na natjecanju je sudjelovalo 76 učenika iz 19 osnovnih
škola s područja naše županije. Tema ovogodišnje olimpijade bila je: Marija
– Isusova i naša majka. Učenike je za natjecanje pripremala vjeroučiteljica
Mirjana Mišković.
Županijsko
natjecanje iz
njemačkog
jezika
Na županijskom natjecanju iz njemačkog jezika održanom 14. veljače u Maču,
Osnovnu školu Lijepa naša predstavljala
je učenica 8. r. Sofija Iveković i osvojila
3. mjesto. Pripremala ju je učiteljica njemačkog jezika, Vlatka Matečić. U Maču
se okupila ekipa od 17 učenika iz KZ županije.
Županijsko
natjecanje iz
košarke
U školskoj športskoj dvorani OŠ Lijepa
naša Tuhelj, 22. veljače 2011. održano
je županijsko natjecanje iz košarke. Natjecali su se dječaci osnovnih škola iz B
i D skupine, dok su utakmice A i C skupine odigrane u Zaboku. Sudjelovale su
OŠ Lj. Gaja i OŠ A. Cesarca iz Krapine, OŠ
A. Kovačića iz Zlatara, OŠ Đurmanec i OŠ
Bedekovčina, dok je ekipa OŠ iz Velikog
Trgovišća odustala. Utakmice je sudio
Branko Zelanto.
Čovjek čovjeku
Povodom Dana kajkavske riječi Zlatar 2011., na likovnoj manifestaciji Čovjek
čovjeku, izloženi su radovi učenika Nikole Štrucelja i Kristijana Ilijaša, 3. razred. Čestitamo učenicima i učiteljici Pavici Iveković!
Susret s predsjednikom
Josipovićem
Tjedan kajkavske kulture
u Krapini 2011.
U Tjednu kajkavske kulture – Krapina 2011., na izložbi dječjih likovnih radova bili su izloženi radovi učenika: Lane Javorić-Ilić i Martine Ptujec, 1.
razred, Veronike Barlović, 2. razred, Kristijana Gajšaka, Antonija - Josipa
Grebličkog, Neli Kovačić, Ede Kruneša-Kunšta i Nikole Ruseka, 3. razred,
te Leonarda Žlendera, 8. razred. Čestitamo učenicima i njihovim učiteljicama Tanji Šurina, Snježani Romić, Pavici Iveković i Milkici Vincetić!
U Klanjcu su 9. rujna, u prigodi svečanog obilježavanja 150. godišnjice smrti Antuna Mihanovića, na prigodnom umjetničkom programu uz dramske
umjetnike, pjevačke zborove, soliste i ostale goste nazočili učenici od 5. do
8. razreda. Najveći događaj bio im je susret s našim predsjednikom, prof. dr.
Ivom Josipovićem. Sudeći prema fotografijama, to je zaista susret koji će zauvijek pamtiti i rado ga uvijek iznova prepričavati.
40. festival dječje kajkavske
popevke Zlatar
U Zlataru je 25. rujna, na 40. jubilarnom Festivalu dječje kajkavske popevke, s učenicima osnovnih škola kajkavskog govornog područja, nastupila Antonela Horvatin, 5. razred i Sara Petrinec, 6. razred. Učenice
su izvele pjesmu Diši šuma, diše brazda, čije je stihove napisala Dora
Trogrlić. Pjesmu je uglazbio Armando Slaviček koji već desetak godina
sudjeluje na Festivalu.
GLAS ZAGORJA
broj 89
45
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
GOSPODARSTVO
U
INTERVJ
Čestitamo vam na prestižnoj nagradi.
Svojom kreativnošću dajete poseban
doprinos razvoju cijelog društva i ne
samo turizma. Dok drugi razmišljaju
i planiraju, vi ste djelom pokazali koliko se brzo mogu pozitivno iskoristiti
turistički potencijali Zagorja. Terme
danas?
Osnovna vizija našeg poslovanja je biti
najpoželjnija destinacija za odmor u
kontinentalnom dijelu Hrvatske. Cilj
nam je biti suvremeno poduzeće s
prepoznatljivom uslugom, što znači
pružati našim gostima vrhunsku kvalitetu suvremenih usluga, razvijati poslovanje i rasti te postavljati standarde
topličkog i wellness turizma na domaćem tržištu. S obzirom na to da se
to ne može postići odjednom, od samog početka našeg poslovanja trudili
smo se napredovati manjim ili većim
koracima, ali kontinuirano. Gosti su
to prepoznali i često nas bodre u tim
nastojanjima, prvenstveno tu mislim
na iskazivanje silnog razumijevanja za
trenutne radove u Termama Tuhelj.
U travnju planiramo otvorenje novog
hotela sa 4*, sa 126 soba i suvremenim kongresnim centrom, ali i nizom
unapređenja i preuređenja postojećih
sadržaja. Razvoj Terma Tuhelj u smislu
izgradnje i preuređenja objekta te u
smislu osmišljavanja naše ponude vodimo s ciljem stvaranja prvog pravog
wellness & spa resorta u kontinentalnoj Hrvatskoj. Terme Tuhelj su u
nekoliko godina poslovanja značajno
utjecale na posjet turista Krapinskozagorskoj županiji i zasigurno će i dalje biti predvodnik razvoja zagorskog
turizma.
S obzirom na ukupne kapacitete, novi
hotel dopunit će postojeće hotelske
kapacitete i omogućiti bolju kategorizaciju cijelog objekta. Što će konkretno novo donijeti u vašoj ponudi?
Terme Tuhelj postat će prvi cjeloviti
turistički centar u kontinentalnoj Hrvatskoj i najveći hotel zelene Hrvatske
(imat ćemo u ponudi 540 kreveta u
264 dvokrevetnih soba i apartmana),
46
Ivana Kolar,
direktorica Termi Tuhelj
Dobar primjer kontinentalnog turizma su Terme
Tuhelj, danas najveæi termalni centar u Hrvatskoj.
Slovenski vlasnik Terme Olimia kupio je tvrtku u
steèaju, a pametnim ulaganjem i dobrim timom
predvoðenim Ivanom Kolar, mladom ekonomisticom, ovogodišnjom dobitnicom Cromine nagrade
za menadžera godine u inozemnim poduzeæima,
Terme postaju i vodeæi wellness centar. Turbulentno vrijeme razvoja, mnogo gradnje i istovremeno
neprekinuto poslovanje zahtijevalo je besprijekornu organiziranost posla. Trud se isplatio, jer Terme Tuhelj kvalitetan su proizvod vrlo konkurentan
slovenskom i austrijskom tržištu s kojim se volimo
usporeðivati.
osim Zagreba, što je izuzetno značajno za Zagorje, jer će to omogućiti
dovođenje većeg broja, pored domaćih, i stranih gostiju, koji će posjećivati okolne zagorske sadržaje. Novim
kongresnim centrom kapaciteta 500
osoba otvorit ćemo potpuno novu
stranicu naše ponude za poslovne goste i u tom segmentu pripremamo niz
noviteta i suvremenih sadržaja za poslovne grupe, ali i individualce. Veće
promjene dogodit će se i u wellness ponudi, s
obzirom na to da
uređujemo dvije
nove dvorane za
bogatije tretmane – hammam i
wellness suite za
dvoje te potpuno
novu finsku saunu za programe
na terasi Svijeta
sauna s pogledom na zagorske brege
te čitav niz noviteta u svakodnevnoj
wellness i termalnoj ponudi. Pokrenut
ćemo i savjetovalište za kvalitetniji život i uspostavljanje fizičke i psihičke
ravnoteže.
Turisti traže doživljaj, imate kvalitetne smještajne kapacitete, restorane
s prepoznatljivom kuhinjom, vodeći
ste wellness centar… Koje potencijale
mislite još iskoristiti u idućem vremenu?
Sve koji su nam na raspolaganju! Trudimo se našu ponudu bazirati na prirodi i domaćoj hrani. Svi naši bazeni
punjeni su termalnom vodom, a naši
wellness tretmani baziraju se na prirodnim tehnikama, na znanju i stručnosti našeg osoblja te na prirodnom
dodiru ruku naših terapeuta. U novoj
ponudi zasigurno ćemo više koristiti
naše ljekovito blato i osmisliti niz novih primjena istoga. Vrlo je zanimljivo
da je ono osim za bolove, reumu i nje-
GLAS ZAGORJA
broj 89
gu kože, izuzetno za rješavanje problema peruti te za anticelulitne tretmane. Više ćemo uključiti u wellness
programe fizičke aktivnosti te vježbe
opuštanja i zdravu hranu. U pakete boravka u hotelu aktivnije ćemo uključiti
ponudu okolice, izlete i kulturu kraja.
Koliko su u vašem okruženju važne
manifestacije i programi tradicijske
kulture i naše nacionalno blago?
Izuzetna su važna događanja u okolici
te kulturna i tradicijska ponuda. Isto je
premalo obrađeno i ponuđeno, a gosti,
posebno oni iz udaljenijih krajeva žele
upoznati obilježja kraja u koji su doputovali. Današnji turisti sve češće putuju
na kraća putovanja i često su glavne
odrednice njihova izbora destinacije,
upravo specifičnosti i vrijednosti destinacije. Puno nam pomaže u prezentaciji Zagorja brošura Bajka na dlanu, koju
su pripremile KZŽ i TZ KZŽ, jer na vrlo
slikovit i bajkovit način pokazuje niz vrijednosti i ljepota naše županije.
Suradnja s Općinom, turističkim zajednicama… što bi vam dodatno pomoglo u promociji i dopuni turističke
ponude?
Posljednjih nekoliko godina suradnja
sa svim turističkim i gospodarskim institucijama u Općini i Županiji je puno
bolja i češća, s obzirom na to da se
županija opredijelila za turizam kao
jednu od glavnih gospodarskih grana
razvoja. To je dobro jer razvoj turizma pokreće i podizanje opće kulture
i razvoja kraja. Puno bi značilo popunjavanje turističke ponude, što znači
pokretanje niza popratnih turističkih
ponuda i manifestacija u županiji,
čime bi se još lakše privukli turisti te
sigurno nastavak razvoja projekta Bajka na dlanu i zajedničke promocije.
Zagorje je zajednička destinacija koja
bi morala imati zajedničke turističke
proizvode ili pakete u kojima bi se
gostima ponudila cijela naša ponuda,
ne samo spavanje u jednim toplicama,
već i upoznavanje kraja i kušanje niza
naših specifičnosti.
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
NAŠE UDRUGE
DRUŠTVO NAŠA DJECA
KUD NAŠA LIPA TUHELJ
Lucija Kuhar nova načelnica
Do posljednjeg zbora
Lucija Kuhar postala je treæa djeèja naèelnica, a za njenog
zamjenika izabran je Mario Barloviæ. Novi vijeænici iznijeli
su niz ideja o buduæem radu koje æe dalje razraðivati.
KUD Naša lipa djeluje 14 godina, trenutno u dvije sekcije
– pjevaèki zbor pod ravnanjem Armanda Slavièeka, koji
je ujedno i predsjednik KUD-a, te dramsku družinu koju
je u 2011. vodila Pavica Ivekoviæ, a trenutno djeluje pod
voditeljskom rukom zamjenice Jelene Škalec.
Dječje vijeće Tuhelj održalo je 3. listopada 2011. konstituirajuću sjednicu drugog saziva. Novoizabrani
vijećnici razreda i Dječjeg foruma
Tuheljka, njih 13 uz 6 zamjenika iza-
brali su novu dječju načelnicu. Dogovorili su projekt Plesom i pjesmom
do igre koji su prijavili na natječaj za
najoriginalniji projekt Dječjeg vijeća
Hrvatske.
Dječji forum Tuheljko
Djeèji forum Tuheljko djeluje pri Društvu Naša djeca
treæu godinu i okuplja djecu od 9 – 15 godina starosti.
Monika Poljanec, Paula Škreblin i Rene
Ilić Javorić uz voditeljicu Valentinu Kunšt,
u lipnju prošle godine prvi put su sudjelovali na godišnjem susretu Dječjih foruma Hrvatske koji se održao u dječjem
odmaralištu DND Virje u Selcu, u organizaciji Saveza DND Hrvatske. Mali foru-
maši su vrlo uspješno prezentirali svoj
rad kroz dvije radionice za sve sudionike
Susreta. Radionica verbalne i neverbalne komunikacije i nenasilnog rješavanja
sukoba, te radionica prava djece na zaštitu kod elementarnih nepogoda – potres, vrlo su uspješno provedene.
Program igraonica veselo je druženje
uz igru i učenje djece koja nisu obuhvaćena predškolskim odgojem u vrtićima
okolnih mjesta. Voditeljice igraonica
su volonterke, osposobljene za rad s
djecom. Osmišljavaju rad prema potrebama djece, aktualnosti godišnjih
doba i zbivanja u okružju. Dolaskom
u igraonice djeca su do sada stekla
veće samopouzdanje, upoznala drugu
djecu i družila se, stekla nove prijatelje, oslobodila se u komunikaciji. Uče
dijeliti igračke s drugom djecom, zainteresiraju se za nešto novo, drugačije,
kulturnije se ponašaju u društvu. Budi
im se volja i radost za odlazak u školu,
izostaje strah i sram te se lakše i brže
privikavaju na novonastale situacije.
Dječje igraonice
Dijete je srce obitelji
U povodu Dana obitelji i Majèinog dana Društvo Naša
djeca u OŠ Lijepa naša organiziralo je priredbu Dijete
je srce obitelji.
Prikazana su glazbena, plesna, glumačka i recitatorska umijeća. Djecu
i roditelje pozdravila je dječja načelnica Valentina Posavec. Prostor škole
odzvanjao je veselom pjesmom školskog zbora i predškolaca, recitacijama
posvećenim majci i obitelji recitatora
škole, razigranim igrokazom članova
dramske skupine Gumbeka DND Tuhelj
i kajkavske družine škole, sviračkim
umijećima mladih članova puhačkog
orkestra Lipa te djece koja uče sviranje
u glazbenim školama. Kako se obraniti od napada demonstrirali su članovi
Taekwondo kluba Hrvatski vuk. Svojim
nastupom i spontanošću roditelje uvijek osvoje najmlađa djeca koja se okupljaju u igraonicama DND-a, a dječji
vijećnici i forumaši pročitali su kako
zamišljaju svijet u kojem žele živjeti.
Gošće priredbe bile su mažoretkinje iz
susjednog Dubrovčana.
Na smotri u Varaždinu
Predstavnici DND Tuhelj sudjelovali su na 17. smotri djeèjeg stvaralaštva DND Hrvatske koja je pod nazivom Radost, igra i stvaralaštvo djece održana u Varaždinu.
Predstavili su se ostvarenjima nastalim u radionicama Maštalice. Izložili
su likovne radove rađene glinamolom, s motivima Tuhlja, te skupni
rad članova Dječjeg vijeća i Dječjeg
foruma koji prikazuje Veselo mjesto. Svojom recitacijom i odličnim
kraslovljem predstavila se Karolina
Kuhar, a Veronika Barlović odlično
je izvela monolog na kajkavskom
narječju. Veronika Iveković, Ana Ilić,
Lana Herceg, Mateja Tušak, Mateja
Bednjanec, Ana Zanoški i Lea Tušak
uspješno su izvele recital.
Pjevački zbor od brojnih nastupa rado
ističe šest na Susretima hrvatskih pjevačkih zborova u Novigradu Istarskom,
a dramska družina pet nastupa na festivalima Hrvatskih kazališnih amatera.
U prošloj godini niz je značajnih nastupa kojima se KUD Naša lipa predstavljao u Županiji i šire. Tako je od 18.
– 22. svibnja 2011. dramska družina u
Starigradu na Hvaru sudjelovala na 51.
festivalu kazališnih amatera s predstavom Slavka Kolara Svoga tela gospodar.
S istom predstavom predstavili su se u
Tuhlju, te gostovali u Jesenju, Đurman-
najavio međunarodnu razmjenu zborova koja je bogato iskustvo za svaki
zbor. Na 2. međunarodnom susretu
pjevačkih zborova u Tuhlju 28. svibnja 2011., susrelo se 5 zborova koji
su se tuheljskoj publici i jedni drugima predstavili u župnoj crkvi u Tuhlju. Pjevački zbor veoma dojmljivo
nastupa i na božićno-novogodišnjim
koncertima u Klanjcu, Kumrovcu i
Tuhlju, Županijskoj smotri zborova
u Kumrovcu, na Susretu pjevačkih
zborova u Pregradi, na proslavi Dana
Općine u Tuhlju, te na obilježavanju
Još jedno veliko priznanje zboru KUD Naša Lipa stiglo je od HRT-a. Zbor je uvršten u užu konkurenciju
showa Do posljednjeg zbora.
cu, Oroslavju i Sotinu kraj Vukovara.
Nastup u Sotinu, 24. rujna 2011. potaknuo je Hrvatski sabor kulture koji je
financijski podržao put u Vukovar kao
nagradu za 4 nominacije na 51. FHKA.
S predstavom Audicija za film – To je
moj život, 12. veljače 2011. dramska
družina gostovala je u Draganiću čime
je završila ciklus nastupa s ovom predstavom koju su u 2010. izvodili u Tuhlju,
Oroslavju, Krapini, Starigradu na Hvaru,
Martincu Orehovičkom, Začretju, Zaboku, Petrijancu, Zlataru i Bistrici ob Sotli.
Za božićno-novogodišnji koncert u Tuhlju, dramska družina je pod vodstvom
i režijom Jelene Škalec uprizorila dirljivu
priču Djevojčica sa šibicama.
Pjevački zbor 7. svibnja 2011. gostovao je u Podnartu u Sloveniji i tako
GLAS ZAGORJA
broj 89
150. godišnjice smrti Antuna Mihanovića u Klanjcu.
Ovih godina dobili su još jedno veliko
priznanje. Zbor je uvršten u užu konkurenciju zborova na HRT-ovo natjecanje
Do posljednjeg zbora. Za svoj nastup
kažu: – Trudit ćemo se dostojno predstaviti našu Općinu i Županiju širokom
gledateljstvu HRT-a kao što smo to činili
i dosad na nastupima širom Lijepe naše.
Radost druženja i zajedništvo, dragocjena su iskustva koja susretima u
KUD-u oplemenjuju svakodnevni život njegovih članova. To potvrđuju i na
zajedničkoj proslavi Martinja, Dana državnosti te na izletu koji svake godine
s veseljem realiziraju pa su tako prošle
godine posjetili Krašić, Etno kuću Okić i
bio park Bundek.
47
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
NAŠE UDRUGE
DVD TUHELJ www.dvd-tuhelj.bloger.hr
105. GODIŠNJICA DVD-a TUHELJ
Stalni napredak vatrogasaca
DVD Tuhelj je 18. rujna proslavio 105. obljetnicu svog postojanja i uspješnog djelovanja.
Doprinos crkve u razvoju tuheljskog
vatrogastva i hvalevrijedan rad s
mladim vatrogascima kroz stalno pomlađivanje pridonijeli su prije svega
dobrom radu ovog DVD-a – naglasio
je u svom obraćanju okupljenim vatrogascima i njihovim mnogobrojnim gostima tadašnji potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Jarnjak,
čestitajući ovu visoku obljetnicu.
Prisutnima se obratio i tuheljski
načelnik, Armando Slaviček koji se
podsjetio župnika Homotarića, jednog od osnivača društva i njegovog
prvog predsjednika.
Obilježavanje ove istaknute obljetnice započelo je svečanom Svetom
misom u tuheljskoj župnoj crkvi
Uznesenja BDM Tuhelj. Potom je
mimohod vatrogasaca, domaćih, ali i
mnogobrojnih gostiju, ostalih udruga
koje djeluju u općini, svih u svečanim
odorama i uz pratnju tuheljskog puhačkog orkestra, krenuo prema mjestu slavlja, u Vatrogasni dom Tuhelj.
Predsjednik DVD-a Tuhelj Dubravko
Lunko govorio je o 105 godina dugoj povijesti ovog društva. Bilo je
uspona i padova, ali u posljednjih
20 godina i velikog napretka. Uz
HRVATSKI VUK - KLUB BORILAČKIH VJEŠTINA
Zlatni sjaj Hrvatskog vuka
Nakon 2 godine od svog osnutka Hrvatski vuk Tuhelj može
se pohvaliti mnogim odlièjima, kao i proširenjem svog borilaèkog opusa, te je uz ostale zagorske klubove koji nose
isto ime zapoèeo s kombinacijom borilaèkih sportova pri
èemu još uvijek najveæi naglasak daje na Itf taekwondo.
U prošloj godini odradili smo drugi
po redu Itf taekwondo Tuhelj open.
Na turnir je iznad očekivanja stiglo
više od 180 natjecatelja iz raznih krajeva naše domovine, ali i šire regije.
U Tuhlju se 5. ožujka 2011. moglo
vidjeti 6 državnih zastava što je za
naše malo mjesto ogromna promocija. Isto tako naš je klub uz pomoć
ostalih zagorskih klubova koji nose
isto ime uspio osvojiti odličje drugog
najboljeg kluba prema osvojenim
bodovima dok su gosti odnosno natjecatelji uplatom kotizacije za natjecanje dobili i ulaznicu za noćno kupanje u termama Tuhelj, što je kod
natjecatelja osobito onih najmlađih
pobudilo ogromne simpatije.
Hrvatski vuk također je bio i organizator Državnog prvenstva u savate
boxingu (francuski box) gdje je također s bratskim klubovima osvojio prvo mjesto kao najbolji klub u
kadetskoj kategoriji, a Hrvatski vuk
donio je i 5 državnih prvaka, te 3 doprvaka. Nadalje, što se tiče sportskih
događanja bila je tu još i organizacija
Državnog kupa u taekwondou gdje
smo također uz organizaciju polučili
i odlične rezultate.
48
Naše aktivnosti tijekom godine bile
su nešto smanjene, ali oni turniri
na kojima smo sudjelovali ostali su
nam u prekrasnom sjećanju. Ukupno, Hrvatski vuk Tuhelj u svim borilačkim granama (Itf taekwondo,
kickboxing, savate boxing), osvojio
je 88 odličja, a od toga 59 zlata,
10 srebra i 19 bronci. Možda najinteresantniji turnir osim onog u
našem Tuhlju bio je Znojmo cech itf
taekwondo open gdje su u Češkoj
nastupila 3 naša borca – Paula Škreblin, Leon Beber i Rene Javorić Ilić.
Nakon 4 teške borbe Paula Škreblin
osvojila je zlato u svojoj kategoriji,
Rene Javorić Ilić je nakon 5 mečeva
u finalu slavio, te time treću godinu
za redom osvojio zlato na turniru u
Češkoj.
Predstoji nam organizacija trećeg po
redu Tuhelj itf taekwondo opena u
školskoj sportskoj dvorani OŠ Lijepa
naša u Tuhlju, gdje također očekujemo veliki odaziv, a do kraja školske
godine plan nam je s našom mladom
ekipom pohoditi desetak turnira
kako bi stekli što je moguće veće
iskustvo i pripremili se za ozbiljne
turnire. (Renato Ilić)
stručno osposobljavanje i masovno
pomlađivanje društva, opremanje
dom koji koriste za svoj rad i sve
ostale udruge građana ove općine.
DVD Tuhelj je svojim članovima dodijelio 11 brončanih medalja, 9
brončanih plamenica, 9 srebrnih medalja. Ivanu Jarnjaku dodijeljena
je posebna povelja u znak zahvalnosti za sve što je učinio za tuheljsko vatrogastvo. Počasni vatrogasni časnici su Zlatko Ilijaš st. i Ivan
Slovenec. Spomenice za 30 godina rada dobili su: Marijan Cvetko,
Stjepan Hercigonja, Viktor Kolman, Vladimir Kunšt, Božo Lončarić,
Dubravko Lunko, Ivica Pavunc, Zvonimir Petek, Ivan Petrinec, Josip
Poljanec, Robert Romić i Zdravko Šurina.
vatrogasnim vozilima i opremom
uspješno su odrađivani svi zadaci
zaštite i spašavanja ljudi i imovine
od požara. Zahvaljujući svesrdnoj
pomoći Općine Tuhelj, DVD Tuhelj
ima danas moderan Vatrogasni
Prisutnima se obratio predsjednik
Vatrogasne zajednice KZŽ Ivica Glas
koji je pohvalio rad i napredak tuheljskih vatrogasaca spremnih odraditi svaku zadaću koja se pred njih
postavi.
ETNO UDRUGA KOLOVRAT
Čuvar narodnih običaja
Njegovanje narodnih običaja,
pjesme i plesa
Hrvatskog zagorja, okosnica
su djelovanja
Etno udruge
Kolovrat. Najviše posjetitelja
okupe na Ivanje kad tradicionalno pale krijes visok preko
20 m. Ova mlada udruga vrlo
je marljiva i ima uvijek što pokazati. Već početkom godine sudjeluju u fašničkoj povorci koju zajedno organiziraju Grad Klanjec i općine Tuhelj i Kumrovec,
u suradnji sa OŠ u Tuhlju organiziraju za djecu prezentacije starih zanata, a
povodom uskrsnih blagdana Vuzmeno pucanje na Žlenderovom bregu.
Glavna manifestacija u organizaciji Kolovrata je Ivanjski krijes, koja se godinama obilježava na blagdan Sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja na Žlenderovom
brijegu kada se slaže i pali ogromni krijes visok i do 20 m. Ivanjski krijesovi
vezani su uz žetvene običaje i početak ljeta kad je padao ljetni suncostaj, te
je to bio najduži dan u godini. Ovu manifestaciju posjećuje oko petstotinjak
što uzvanika, što dragih prijatelja Tuhlja – s ponosom ističe predsjednik ove
udruge Rudolf Žlender iz Pristave.
Organiziraju još običaje žetve pod motom kak se negda šenica žela, a u jesensko i zimsko doba beljatve i čehatve. Za Martinje njeguju običaje tradicionalnog krštenja mošta. Za Nikolinje predsjednik Udruge oblači odijelo svetog
Nikole i uvijek rado, u suradnji s općinom, daruje malu djecu i djecu iz naše
škole, zajedno sa svojim prijateljem Krampusom.
GLAS ZAGORJA
broj 89
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
NAŠE UDRUGE
Iz dnevnika tuheljskih vatrogasaca
12. veljače 2011.
13. svibnja 2011.
28. kolovoza 2011.
Na izvještajnoj skupštini DVD-a Tuhelj,
prisustvovao je velik broj susjednih
DVD-a, čak 35 iz Hrvatske i susjedne
Slovenije. DVD Tuhelj aktivno sudjeluje
u životu i radu lokalne zajednice. Posebno su ponosni na svoje mlade snage, tj. rad s mladim članovima DVD-a
Tuhelj koji uspješno sudjeluju na mnogobrojnim vatrogasnim natjecanjima.
U Vatrogasnom domu održana je edukacija o vatrogastvu za osnovce od 1.
– 4. razreda.
Pažljivo su slušali i pratili vatrogasnog
časnika Ivana Šurinu, a najzanimljivije
im je bilo predavanje o gašenju vatre
vatrogasnim aparatom što je svaki od
učenika 4. razreda i osobno isprobao
na pokaznoj vježbi.
U organizaciji DVD-a Tuhelj održan je 5.
po redu vatrogasni kup Općine Tuhelj.
Okupile su se tako 22 natjecateljske
ekipe iz DVD-a Radakovo, Mala Erpenja, Veliko Trgovišće, Dubrovčan – Ravnice, Stipernica, Bobovec, Krapinske
Toplice, Kuče, Mače, Špičkovina, Poljana Sutlanska, Sloga-Plavić, Brezova,
Pregrada, Zlatar, Desinić i Tuhelj.
17. travnja 2011.
Na poseban poziv velečasnog Zlatka
Korena, rektora Svetišta Majke Božje
Bistričke vatrogasci DVD-a Tuhelj prisustvovali su križnom putu na Mariji
Bistrici sa još oko 250 vatrogasaca s
područja KZ županije i Grada Zagreba.
7. svibnja 2011.
Vatrogasci DVD-a Tuhelj krenuli su putem Istre na redovnu godišnju skupštinu dragih prijatelja iz DVD-a Pićan.
29. kolovoza –
4. rujna 2011.
21. svibnja 2011.
Predstavnici DVD-a Tuhelj krenuli su
put Dolenjskih Toplica na proslavu 130.
godišnjice PGD-a Dolenjske Toplice.
Tuheljski vatrogasci nisu bili jedini Tuhljani, budući da je sedamdesetih godina iz Tuhlja veći broj mladih ljudi krenuo na školovanje upravo u Dolenjske
Toplice. Mnogi su tamo ostali i osnovali svoje obitelji te vrlo srdačno dočekali
i počastili svoje Tuhljane.
Ekipa mladeži koja redovito trenira i
sudjeluje na raznim natjecanjima (15
članova mladeži i 4 voditelja) ljetovala je u kampu Vatrogasne mladeži u
Fažani.
22. listopada 2011.
DVD Tuhelj sudjelovao je na 9. međunarodnom natjecanju vatrogasaca u
terenskim vozilima u Medulinu.
19. studenoga 2011.
U vatrogasnom domu DVD-a Tuhelj
Vatrogasna zajednica KZ županije u
suradnji s DVD-om Tuhelj organizirala je osposobljavanje za vatrogasne časnike I. klase za 76 pripadnika vatrogasnih društava s područja
županije. Skupu su se obratili predsjednik DVD-a Tuhelj Dubravko Lunko,
zapovjednik Vatrogasne zajednice KZŽ
Ivica Glas, načelnik Armando Slaviček,
te župan KZŽ Siniša Hajdaš Dončić sa
zajedničkom željom očuvanja tradicije vatrogastva u KZŽ. Nakon završetka
obuke uslijedila je svečana promocija
gdje su vatrogasnim časnicima (62)
i vatrogasnim časnicima I klase (76)
uručene diplome za stečeno zvanje.
18. prosinca 2011.
Obilježena je godišnjica smrti vlč. Vjekoslava Homotarića, tuheljskog župnika i prvog osnivača DVD-a Tuhelj.
Organizirana je misa zadušnica, a nakon mise zajedničko druženje u vatrogasnom domu u Tuhlju.
TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE TUHELJ
Običaji utkani u
manifestacije
Manifestacije u organizaciji Turističke zajednice općine Tuhelj spoj su običaja utkanih u kulturu ovog kraja i u novije vrijeme,
turizma. Tuhljani ih uglavnom pripremaju
organizirani u brojne udruge i usprkos
uloženom trudu u organizaciju, često je to
odmor u opuštenoj atmosferi u društvu
dragih prijatelja. Neke pokušavaju obnoviti tradiciju, neke su već dobrano tradicija
same po sebi. Od jednodnevnih slavlja
unutar mjesta, sve više plijene pažnju posjetitelja iz ostalih dijelova županije. Sigurno je da iz njih progovara naša kultura, u
ovom slučaju dvanaest mjeseci u godini i
sigurno je da sudionici uvijek darivaju posjetitelju najbolje od sebe.
FAŠNIK
6. ožujka 2011.
Na Trgu Majke Božje u Tuhlju 18. puta
zaredom predstavljene su i izabrane
najbolje maske i dodijeljene nagrade.
Prigodan program u kojem je po istini
rečeno sakomu kaj ga ide, izvela je Nezavisna fašnička udruga Klanjec, Kumrovec
i Tuhelj.
USKRSNA KUBURA
24. travnja 2011.
Na Trgu Majke Božje u Tuhlju Uskrsno
jutro
započelo
je oglašavanjem
kubura s okolnih
bregova. Nakon
Velike svete mise
održano je glavno
Uskrsno slavlje
na kojem su okupljeni članovi kuburaških udruga
Gromovi Zagorja
i Munja započeli
s uskrsnom pucnjavom koja se kasnije
nastavila na bregu u Pristavi sve do kasnih noćnih sati, a završila velikim Uskrsnim krijesom.
2. MEĐUNARODNI
FESTIVAL PJEVAČKIH
ZBOROVA
28. svibnja 2011.
2. međunarodni festival pjevačkih zborova u Tuhlju pod geslom Cum cantu
populorum unio – U pjesmi su narodi
ujedinjeni, održao se u Crkvi Uznesenja
Blažene Djevice Marije.
24. POLUMARATON
MIHANOVIĆ i 2.
DAN ZDRAVLJA,
SPORTA I
REKREACIJE
29. svibnja 2011.
U organizaciji triju turističkih
zajednica (Klanjec, Kumrovec
i Tuhelj), Športskog društva
Tuhelj i Termi Tuhelj održao se
tradicionalni 24. polumaraton
Mihanović u dužini od 21,1 km.
Start utrke bio je u Klanjcu, a
cilj na bazenima Termi Tuhelj. Start utrke simbolično je obilježen pucnjem iz
kubure i nastupom limene glazbe. Ove
se godine natjecalo 93 trkača iz nekoliko
zemalja (Mađarska, Hrvatska, Slovenija,
Srbija). Prva mjesto u muškoj kategoriji zauzeo je Tivadar Toth (Mađarska), a
prvo mjesto u ženskoj kategoriji osvojila
je Marija Vrajić (Veteran Zagreb). Kao
i svake godine TZ općine Tuhelj natjecateljima osigurava prijevoz iz Zagreba
do starta, ručak, kupanje na bazenima,
novčane nagrade za prva 4 mjesta po kategorijama, pehare i medalje. Isti se dan
u organizaciji Turističke zajednice općine
Tuhelj i Termi Tuhelj održao 2. dan zdravlja, sporta i rekreacije. U cjelodnevnom
sportskom programu održana su tri tur-
rak do zdravlja, Etno udruga Japica, te Crveni križ mjerili su šećer, tlak, kolesterol,
te održavali radionice o zdravom načinu
života. Najpoznatija zagorska zumbašica
Marijana Maček zajedno sa svojim djevojkama održala je primamljiv zumba
fitness u kojem su sudjelovali i ostali posjetitelji. Djeca su uživala u dječjem kutku uz razne kreativne radionice, a u večernjim satima posjetitelje su zabavljali
glazbeni gosti, grupa Krivi smjer, Kristina
Iveković i Tihomir Kožina.
IVANJSKI KRIJES
24. lipnja 2011.
Društvo za zaštitu starinskih običaja iz
Pristave obilježilo je još jednu manifestaciju Ivanjskog krijesa.
TUHELJSKA NOĆ U
TERMAMA TUHELJ
23. srpnja 2011.
I prošle je godine održana tradicionalna
nira – u boćanju, mini golfu i stolnom
tenisu, zatim tri mini maratona za djecu
u kategorijama od 0-5 godina, od 5-10
godina i od 10-15 godina.
Podijeljene su medalje za
prva tri mjesta za svako
natjecanje. Osim sportskih
turnira posjetitelji su mogli
isprobati nove elemente na
trim stazi koju je svečano
otvorila predstavnica Ministarstva turizma Tatjana
Gredičak, načelnica odjela
za ruralni turizam. Tijekom
dana Udruga Korak po ko-
GLAS ZAGORJA
broj 89
Tuheljska noć u organizaciji Termi Tuhelj
uz bogat i raznovrstan zabavni program i
iznimno kvalitetnu ugostiteljsku ponudu.
Večer je započela nastupom tuheljskog
Puhačkog orkestra Lipa te mažoretkinja
iz Dubrovčana. Goste su zabavljali bandovi X-large i Rapsodija te plesna skupina
Salsam u vrućem ritmu latino plesova.
Nastupili su i kuburaši Gromovi Zagorja iz
Tuheljskih Toplica, a ponoćno nebo bilo je
obasjano tradicionalnim vatrometom.
MARTINJE
12. studenoga 2011.
U organizaciji Turističke zajednice općine Tuhelj i Kuburaške udruge Gromovi
Zagorja, održana je proslava Martinja u
vatrogasnom domu Tuhelj. Ceremonijal
krštenja mošta obavio je Rudolf Žlender
iz Pristave, zajedno sa svojim kolegama
iz Etno udruge Kolovrat.
49
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
NAŠE UDRUGE
PUHAČKI ORKESTAR LIPA TUHELJ
Koncertom potvrdili kvalitetu
Puhački orkestar Lipa Tuhelj vrlo aktivno djeluje od 1927. Sudjeluju na
svečanostima općinskog, županijskog i državnog te ujedno i vjerskog
karaktera. Najviše nastupa bilježe na
području Krapinsko-zagorske županije, ali i diljem Hrvatske i susjedne
Slovenije. Također, zapaženi su im
božićno-novogodišnji koncerti u Tuhlju, Klanjcu i Kumrovcu.
Unazad nekoliko godina Orkestar je
unutar svoga uobičajenog djelovanja, a za svoje potrebe uvrstio i glazbenu edukaciju mladih. Zasniva se
na stručnom i od strane predavača
predanom osposobljavanju svakog
pojedinca, koji je prethodno, od
strane stručnjaka selektiran i usmjeren na određeni instrument.
Ove godine sudjelovali su u tradicionalnoj fašničkoj povorci Tuhelj
– Kumrovec – Klanjec, na smotri Puhačkih orkestara KZŽ u Maču, u obilježavanju blagdana Uskrsa, Tijelova,
Dana državnosti u Tuhlju kad su se
predstavili i svojim prvim cjelovečernjim koncertom u školskoj sportskoj
dvorani i svojim nastupom oduševili
publiku. Sudjeluju u obilježavanju
blagdana Velike Gospe, Sv. Roka,
Svih Svetih, a kraj godine obilježavaju nastupima na božićno-novogodišnjim koncertima Tuhelj – Kumrovec
– Klanjec. Proširuje se suradnja s
drugim udrugama na području općine Tuhelj i s Termama Tuhelj, što
je od velike važnosti zbog bolje turističke promocije samog mjesta, pa
se i tu ulaže veliki trud. Predsjednik
udruge je Božidar Branimir Kolman,
a učitelj sviranja i dirigent orkestra
je gospodin Ivan Kšenek, kojemu
zahvaljuju za predivni zvuk pjesama
koje izvode puhači.
SPORTSKO DRUŠTVO TUHELJ
Sportsko društvo Tuhelj osnovano je u ljeto 2000. na prijedlog nekoliko sportskih entuzijasta. Trenutaèno broji
èetrdesetak èlanova koji sudjeluju u raznim sportskim aktivnostima od organizacije tradicionalnog malonogometnog turnira povodom Dana državnosti, te suorganizacije
polumaratona Mihanoviæ.
Nogometne ekipe
U 2011. u ŠD Tuhelj igrao se nogomet od najmlađih do veterana.
Uspješno radi škola nogometa za
najmlađe. Juniorska ekipa sudjelovala je na malonogometnim turnirima diljem KZŽ i bližoj okolici.
Seniorska ekipa natjecala se u ligi
malog nogometa u Miljani, Zagorskim Selima i Klanjcu i osvojili su
prosječne rezultate.
U svibnju su organizirali tradicionalni memorijalni turnir na ko-
jem je sudjelovalo 12 ekipa. Nisu
uspjeli proći natjecanje u grupi,
ali je postignuta lijepa promocija
našeg mjesta. Isto tako sudjeluju u
tradicionalnom malonogometnom
turniru udruga s područja općine
Tuhelj koji se svake godine održava na školskom igralištu povodom
Dana državnosti. Uz desetak malonogometnih turnira na kojima su
ove godine nastupili, organizirali
su i tradicionalno druženje sa pobratimskim športskim društvom
Bistrica ob Sotli koje je održano uz
Dan općine Tuhelj. Veteranska ekipa nastupila je u Ligi Zagorska Sela
– Miljana i osvojila 8. mjesto.
Stolnoteniska ekipa
ŠD Tuhelj među svojim članovima
ima ekipu stolnog tenisa. Treću
godinu zaredom igra se županijska
liga stolnog tenisa. Upornim radom ostvaruju sve bolje rezultate.
Škola nogometa
Pozivamo mještane da se pridruže
sportskim druženjima tijekom zimskog
perioda u školskoj sportskoj dvorani
50
Tuheljska škola nogometa za djevojčice i dječake od 6 do 12 godina djeluje dvije godine i okupila
je oko 20 limača i mlađih pionira,
koji su izrazili želju naučiti osnove
nogometne igre, čime su se složili
i njihovi roditelji koji ih stalno potiču i podržavaju da redovno dolaze
na treninge. S trenerom, gospodinom Ivom Šućurom, inače trenerom sa C licencom, imaju korektan
odnos, djeca su mu privržena, što
je preduvjet za kontinuirano napredovanje u nogometnoj igri.
Cilj škole je da nadareni pojedinci
na kraju trogodišnjeg školovanja,
prijeđu u neki od obližnjih klubo-
GLAS ZAGORJA
broj 89
va, kako bi se dalje razvijali treniranjem i igranjem velikog nogometa.
Tako su blizanci Filip i Karlo Pavlinić već pristupili u ekipu Limača
NK Predionice Klanjec, a prije njih i
Ivan Iveković. Pozvano je još nekoliko naših dječaka (Andrija i Antun
Slaviček, Erik Hercigonja), ali su oni
zasad izrazili želju da ostanu u školi
nogometa do kraja.
Škola nogometa sada ima dva termina u Školskoj sportskoj dvorani
OŠ Lijepa naša Tuhelj. U prvom,
(utorkom, od 16 – 17 sati) treniraju
selekcionirani igrači – oni koji su u
svojim psiho-fizičkim predispozicijama natprosječni: Andrija i Antun
Slaviček, Erik Hercigonja, Filip Trnjar, Silvio Trnjar, Karlo Sušec, Jurica Bogović, Mihael Štih, Alen Javorić Ilić i Nikola Gavrić. To je ujedno i
ekipa koja predstavlja ŠD Tuhelj na
prijateljskim i trening utakmicama.
Svi skupa treniraju petkom, od 16
do 17,30 sati u ŠSD OŠ Tuhelj.
Važno je reći da Tuheljska škola
nogometa radi marljivo, stručno,
uz dobru logistiku ŠD Tuhelj te velikodušnost sponzora i donatora.
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
NAŠE UDRUGE
UDRUGA ZA UZGOJ, ZAŠTITU I LOV DIVLJAČI SRNDAĆ TUHELJ
Skrb za divljač i okoliš
Lovaèko društvo osnovano je 18. sijeènja 1946. Danas, je
lovaèka udruga Srndaæ ustrojena kao udruga koja se bavi
uzgojem, zaštitom i lovom divljaèi, te zaštitom okoliša.
Udruga tuheljskih lovaca učlanjena je u Lovački savez Krapinskozagorske županije, a preko njega
u Hrvatski lovački savez. Trenutno broji 61 člana, poznata je po
vrlo dobroj organizaciji, uspješno
gospodari lovištem od 3250 hektara, te ima vrlo dobre odnose sa
susjednim lovačkim udrugama. U
radnim akcijama tijekom prošle
godine uređivali su lovački dom
i njegov okoliš. Tako je uređen
tavanski prostor, rasvjeta i sanitarni čvor te obojena kompletna
drvenarija. Uređena je također,
rasvjeta na velikoj terasi koja je
djelomično i preasfaltirana. Da bi
se postizali što bolji rezultati na
lovištu i vodilo pravilno gospodarenje, obavezno se izrađuju lovno
gospodarske osnove za 10 godina
planskog gospodarenja, te godišnji planovi programskog uzgoja,
zaštite i lova divljači. Organizirali
su gađanje puškama risanicama,
obnovljene su dvije čeke i sagrađene tri nove, obnovljena su i
sagrađena nova srneća i fazanska
hranilišta. Vodila se briga i o uređenju lovišta uz vodotoke te pojilišta i hranilišta za divljač.
Također, organiziran je lov za goste
i održano druženje sa susjednim
lovačkim udrugama Kuna Pregrada i Šljuka Desinić. U lovište je
unijeto šest zečeva koje je donirao
Lovački savez KZŽ, a kupljeno je i
trideset kljunova fazanske divljači.
Sudjelovanje na županijskoj proslavi svetog Huberta u procesiji lovaca hodočasnika do Bazilike Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici
bila je velika čast za ovo skromno,
ali vrijedno društvo.
Uz osnovnu aktivnost – bavljenje
uzgojem, zaštitom i lovom divlja-
či naši lovci sudjeluju i u mnogim
drugim akcijama od koristi za zajednicu u kojoj žive. Tako u suradnji s općinom i komunalnim po-
duzećem Zelenjak iz Klanjca vode
brigu i o uređenju i zaštiti čovjekove okoline na način da sudjeluju u
akcijama čišćenja divljih deponija.
KUBURAŠKA UDRUGA GROMOVI ZAGORJA
Očuvanje kuburaške tradicije
Kubura se u Zagorju spominje 1476.,
a služile su za najavu opasnosti od
Turaka u njihovim osvajačkim pohodima prema Europi. Tradicija je vezana i uz Uskrsno vrijeme za čuvanje
straže Isusova groba kao i pradavni
običaji pucanja za Uskrs.
Kuburaška udruga Gromovi Zagorja
od 1998. Okuplja članove koji žele
sačuvati tradiciju pucanja iz kubu-
re. Bilježe nastupe za Vincekovo
u Novom Marofu, Velika subota u
Kostelu, Uskrs u Tuhlju, Uskrs u Klaniku, Uskršnji ponedjeljak u Svetom
Križu, Dan državnosti u Tuhlju, Dan
državnosti u Cisti Provo, Tuheljska
noć, Zagreb - promocija Krapinskozagorske županije.
Više o Kuburaškoj udruzi Gromovi
Zagorja na www.gromovizagorja.hr
KUBURAŠKA UDRUGA MUNJA TUHELJ
Ljubav prema kuburi
Tuheljski kuburaši zacrtane ciljeve ostvaruju nastupima povodom obilježavanja većih vjerskih
blagdana i državnih praznika.
(Uskršnji pucanj, Dan državnosti), organiziranjem kuburaških
manifestacija, poticanjem čla-
nova udruge i ostalih građana
na aktivnosti u društvenom životu i unapređenjem i afirmiranjem kuburaštva kao djelatnosti
za promicanja turizma. Adresa
udruge: Kuburaška udruga Munja Tuhelj 36, Tuhelj
UDRUGA UMIROVLJENIKA OPĆINE TUHELJ
Radost podijeljena s prijateljima
Svaki sretan èovjek zraèi i širi oko sebe zadovoljstvo, pa
æe tako i èlanovi obitelji i okruženja u kojem se nalazi naš
zadovoljan èlan osjetiti te blagodati, mudrost je èlanova
ove udruge.
Ukupan broj članova mijenja se, no
prosječno doseže njih 133. Kako bi
postigli zadovoljstvo svojih članova i
njihovih najbližih, organiziraju razne
izlete, posjećuju kazalište, priređuju
zabave, a bolesnim i nemoćnim donose skromne poklon pakete.
Najsiromašnije posjećuju uoči Božića i daruju ih bogatijim paketom,
kako bi osjetili skrb, te vidjeli da
nisu sami i zaboravljeni. Udruga i
dalje ne posjeduje prostor gdje bi
se sastajali, već zahvaljuju Lovačkoj
udruzi Srndać iz Tuhlja, koji im velikodušno otvaraju vrata svog doma,
kako bi se mogli pripremiti i odraditi
osnovne sjednice, zborove i pokoju
fešticu.
Prošle godine u siječnju su posjetili
kazalište EXIT i pogledali predstavu
Kauboji, a u veljači proslavili Valen-
tinovo u restoranu Zelenjak kod Venteka. Održana je i redovna godišnja
skupština, nakon koje se plesalo uz
harmoniku. Krapinsko-zagorska županija već tradicionalno svake godine organizira susret umirovljenika cijele KZŽ na Dan državnosti 25.
lipnja. Tu se razmjenjuju iskustva i
razmišljanja, a sve završava ručkom
u restoranu Kušan u Zaboku. U kolovozu su krenuli put Mošćeničke
Drage na jednodnevni izlet da osjete
miris mora. Po povratku nije izostala
janjetina i odojak u Bosiljevu.
Vedra duha i dobra srca uspješno
kreću naprijed. Sve to rade na dobrovoljnoj osnovi i, hvala Bogu, na
dobrim ljudima koji su spremni pomoći, kako bi drugi mogli biti sretniji
i zadovoljniji. Predsjednica Udruge je
Brankica Pleško.
DRUŠTVO VINARA I PRIJATELJA
DOBROG VINA TRS
Društvo je u proteklim godinama djelovanja uspjelo održati
niz predavanja kao pomoć vinogradarima i seljacima pri uzgoju
voća i ostalih kultura. Također,
redovito organizira ocjenjivanje
vina u kojem postiže sve bolje
rezultate. Danas su zastupljeni
Sauvignonom, Chardonnayom,
Rizlinzima, Frankovkom kao i
različitim miješanim vinima vi-
GLAS ZAGORJA
broj 89
soke kakvoće i okusa. Članovi
društva redovito obilaze ostala
društva i vinarije, kao i sajmove
u domovini i izvan nje. Uspjeli su
nabaviti različite naprave koje
služe za kvalitetniju proizvodnju
i čuvanje vina. Društvo Trs Tuhelj
trenutno broji 30 članova, a
dužnosti obavljaju: predsjednik
Srećko Dvoršak, tajnik Zdravko
Šurina.
51
TUHELJSKI GLASNIK
01. VELJAÈE 2012.
TUHELJSKI ADRESAR
LJEKARNE LEPEŠ
Vl. Božica Lepeš
Ljudevita Gaja 4,
Tuheljske Toplice
49215 Tuhelj
049/557-387
Zajednički obrt
Autoprijevoz i
građevinska
mehanizacija
Vl. Josip i Ivan Tramišak
Pristava 126, 49215 Tuhelj
Tel: 049/556-558
Mob: 098/292-941
Niskogradnja –
auto-prijevoz IVEKOVIĆ
Ured ovlaštenog
arhitekta projektiranje,
građenje i nadzor
TIBRA
COMMERCE d.o.o.
NEVENKA
TRAMIŠAK, dipl. ing. arh.
Pristava 22, 49215 Tuhelj
Tel/fax: 049/556-400
Mob: 095/86519-47
E-mail: [email protected]
Zajednička obrtnička radnja
Vl. Ivančica Poljanec i Martina Bišćan
Prijevoz pokojnika, prodaja pogrebne
opreme, izrada vijenaca, buketa, vjenčanih buketa, besplatna dostava vijenaca
Tuhelj 9, 49215 Tuhelj
Tel: 049/556-327
Mob: 098/250-016
RESTORAN ”TURIST”
KLANJEC
CATERING USLUGE
TERME TUHELJ D.O.O.
DAGOR D.O.O.
AUTO ŠKOLA
”CESARGRAD”
TUHELJ
POLJOPRIVREDNA
ZADRUGA
GRAĐEVINSKO-ZANATSKA
RADNJA ”KOLMAN”
Vl. Stjepan Kovačićek
Ljudevita Gaja 17,
Tuheljske Toplice
49215 Tuhelj
Tel: 049/556-001
Direktorica Ivana Kolar
Tuheljske Toplice
Ljudevita Gaja 4,
49215 Tuhelj
Tel: 049/203-000
www.terme-tuhelj.hr
Kuharski vitez
Slavko Večerić
Vl. Krunoslav Večerić
049/550-036
Vl. Vinko Iveković
Sveti Križ 94,
49215 Tuhelj
Tel: 049/556-254
Mob: 098/231-272
Direktor Stjepan Matečić
Pristava 88a, 49215 Tuhelj
Tel: 049/556-040 i 049/556-037
Mob: 098/953-37-46
Podružnica Klanjec: 049/550-133
Podružnica Zabok: 049/222-607
ORDINACIJA
OPĆE MEDICINE
MODNI STUDIO
”NINA”
Dr. Angelina Tučić
Tuheljske Toplice,
Bolnička 3a
49215 Tuhelj
Tel: 049/557-166
Tuheljske Toplice, Gajeva 6
Zaboka, Matije Gupca 89
Mob: 098/505-063
Mob: 098/281-454
www.vjencanice-nina.hr
Izrada vitraja i dekorativnih predmeta
u tiffany tehnici
Vl. Lilijana Javorić-Ilić
Pristava 148
49215 Tuhelj
www.lart.hr
Mob: 091/730-45-97
Tel: 049/557-561
PROMUS d.o.o.
Poduzeće za vanjsku
i unutarnju trgovinu
Vl. Mladen Mustač
Bolnička 10/1,
Tuheljske Toplice
49215 Tuhelj
Tel: 049/556-320
Mob: 098/1620-760
RUDOMAR D.O.O.
Vl. Boris Kolman
Trsteno 16, 49215 Tuhelj
Tel: 049/556-287
Mob: 098/982-88-55
CAFFE BAR
”LIVIL”
Tuheljske Toplice
Vl. Ivica Žnidarec
Ljudevita Gaja 12,
Tuheljske Toplice
49215 Tuhelj
Tel: 049/556 165
BETONSKA
GALANTERIJA BURIĆ
BISTRO
”MONACO”
Vl. Ivan Burić
Sveti Križ 91
49215 Tuhelj
Tel: 049/556-409
Fax: 098/196-50-48
Pilarsko tesarska radnja
Vl. Branko Glogoški
Tuhelj 72
49215 Tuhelj
Tel: 049/556-048
Mob: 098/1630-171
Sveti Križ 154
49215 Tuhelj
Tel: 556-233
Fax: 049/503-477
Geodetske usluge
Direktor Gordan Glas
Novodvorska 5
49290 Klanjec
Tel: 049/551-000
091/503-17-55
Vl. Valentina Kunšt
Tuhelj 30
49215 Tuhelj
Tel: 049/556-320
GLOGOŠKI D.O.O.
OSNOVNA ŠKOLA LIJEPA NAŠA TUHELJ
Pozivamo sve športaše i rekreativce
zainteresirane za iznajmljivanje
školske športske dvorane,
da se jave u upravu škole.
52
Upravitelj: Marina Kovačićek
Tuhelj 39, 49215 Tuhelj
Tel: 049/556-108
Fax: 049/503-599
e-mail: [email protected]
CAFE BAR
PUTNIKU
L ART
ovdje je mogao biti
i vaš oglas
CVJEĆARNICA IVANČICA
Vl. Krešimir Koletić
Sveti Križ 56,
49215 Tuhelj
Tel: 049/556 253
www.david-express.hr
STARI MLIN - sobe
za iznajmljivanje
Tvrtka vlasnik:
PA-EL d.o.o.
Vl. Neda Pavliša
Ljudevita Gaja 2 A,
Tuheljske Toplice, 49215 Tuhelj
Mob.: +385 99 256 09 85
Zahvaljujemo
svim sponzorima koji su omoguæili
izdavanje Tuheljskog glasnika
GLAS ZAGORJA
broj 89
OPĆINA RADOBOJ
01. VELJAČE 2012.
OPĆINSKA UPRAVA
Proračun prihvaćen jednoglasno
Na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Općinskog
vijeća Radoboj, prvi put od 1993. jednoglasno je
prihvaćen proračun općine za ovu godinu u iznosu
od 12,120.000 kn.
Proračun je predložen u skladu s potrebama Općine – istaknuo je općinski
načelnik Anđelko Topolovec, ali je isto
tako naglasio da visina prihoda ovisi o
tome u kojoj će mjeri županija i država sudjelovati u njegovom ostvarenju.
Najsigurniji su prihodi koje će Općina
ostvariti izvorno, radi se o porezu na
dohodak, porez na promet nekretnina,
porezu na kuće za odmor, na potrošnju,
komunalnu naknadu, naknadu za groblje, naknade na koncesiju i još neke
manje prihode, u ukupnom iznosu od
oko 6,535.000 kuna. Ono što je pod
znakom pitanja odnosi se na pomoći
iz državnog i županijskog proračuna.
Predviđeno je da to bude u ukupnom
iznosu od 3,690.000 kuna. Prema
tome, općinski proračun za 2012. godinu trebao bi iznositi 12.120.000
kuna. U skladu s takvim predviđanjima
napravljen je i plan rashoda.
Najveća stavka, 2,790.000 kn predviđeno je za održavanje i izgradnju komunalne infrastrukture. Za nastavak
uređenja stare školske zgrade predviđa se utrošiti 2,440.000 kn, a za razvoj
malog poduzetništva 1,450.000 kn.
Velika stavka predviđena je i za javnu
rasvjetu, 1.020.000 kn od čega na potrošnju struje treba odvojiti 250.000
kn, a za postavljanje novih i zamjenu
postojećih rasvjetnih tijela 500.000 kn.
Troškovi općinske administracije znatno su smanjeni i sada iznose 484.800
kn. Održavanje groblja i mrtvačnice
odnijet će 293.000 kn, vatrogasna
društva podijelit će 262.000, a sportske udruge 260.000 kn.
Sufinanciranje predškolskog obrazovanja Općinu će u 2012. stajati ukupno
430.000 kn, od čega 340.000 otpada
na sufinanciranje troškova smještaja
djece u dječje vrtiće. Srednjoškolci će
Općinu stajati 80.000 kn koliko iznose
troškovi sufinanciranja prijevoza, a socijalna skrb i zdravstvo mogu računati
na ukupno 294.350 kn.
Udruge koje djeluju na području Općine Radoboj u oblasti kulture i ove
će godine dobivati pomoć iz općinskog proračuna, KUD Zagorec dobit
će 6.400 kn, KUD Sida Košutić 3.200,
Limena glazba Mirna 4.000, Limena
glazba Radobojska zvona 4.000, kuburaške udruge 2.400, a ostale udruge
ukupno 3.200 kn. Pored toga za nabavu knjiga predviđeno je 5.000 kn, a za
ZLATNI PIR
pomoć župi Radoboj 50.500 kn. Općina Radoboj sufinancirat će GDCK sa
41.600 kn, za troškove školske kuhinje
djece iz obitelji čiji prihodi po članu ne
prelaze 800 kn planirano je 30.000 kn,
projekt Pomoć u kući starijim osobama
sufinancirat će se sa 51.150 kn, roditelji novorođenog djeteta imaju pravo na
1.000 kn pomoći, za prigodne poklone
siromašnim pojedincima planirano je
ukupno 10.000 kn, Udruga umirovljenika će dobiti 10.000, a sve ostale
udruge iz oblasti socijalne zaštite ukupno 8.600 kn. (gz)
OBRAZOVANJE
Proživljene želje
Sredinom siječnja
1962. nije bilo snijega kao ni ove godine, ali su obitelji Crnek i Kunštek slavile.
Ženili su se Dragutin
Crnek i Ana Kunštek.
Dvadesetdvogodišnji Dragutin i dvije
godine mlađa Ana u
nazočnosti roditelja,
rodbine, prijatelja i
znanaca stupili su u
brak. Nakon pedeset
godina zajedničkog
života uz njih su tri sina, tri snahe, tri unuka, dvije unuke i jedan praunuk. Upravo sinovi Vlado, Damir i Viktor sa svojim suprugama priredili su prigodnu svečanost svojim roditeljima prigodom njihova zlatnoga pira.
Pedeset godina u ljudskom je životu i dugo i kratko razdoblje. Dragutin je školovanjem stjecao osnovno i dodatno zanimanje. Od polaznika Škole za učenike u privredi stigao je do nastavnika stručnih predmeta u Srednjoj školi u Krapini, dok je
Ani pripalo obavljanje kućanskih i poljoprivrednih poslova u domaćinstvu i odgoj
sinova. Nastavljajući obiteljsku tradiciju glazbenika, roditelji kako Dragutina tako
i Ane bili su mužikaši u Radobojskoj limenoj glazbi, Dragutin je svoje slobodno
vrijeme posvećivao sviranju u različitim radobojskim limenim glazbama. Danas
je voditelj Limene glazbe Radobojska zvona i s velikim uspjehom obučava nove
glazbenike i uključuje ih u sastav. Osim toga, aktivno nakon odlaska u mirovinu
sudjeluje u društveno političkom životu kako nekada u okviru mjesne zajednice
tako i sada u okviru Općine Radoboj.
Dragutin i Ana Crnek mogu se pohvaliti da su među najmlađim pradjedovima i
prabakama jer se njihov praunuk Jakov rodio prije dvije godine, a njegovi djed
Vlado i baka Nada našli su se među najmlađima u našoj sredini u toj funkciji.
Slavljenici Dragutin i Ana Crnek s pravom se danas ponose sa svoja tri sina: Vladom, Damirom i Viktorom, unucima Nikolom, Patrikom i Karlom, unukama Anamarijom i Emom, te praunukom Jakovom jer su time ispunili najveći dio svojih
želja od prije pedesetak godina. (vir)
Zbirka priča o nenasilju
Istraživanje koje je još 2003. provela Poliklinika za zaštitu djece grada
Zagreba o pojavi vršnjačkog nasilja,
pokazalo je da svako četvrto dijete,
27% ispitanih učenika, doživljava barem jedan od oblika nasilja (fizičko,
verbalno, emocionalno, spolno, ekonomsko) svakodnevno. Dobiven je i
podatak da s godinama raste količina
nasilja među djecom.
Knjiga Zbirka priča o nenasilju rezultat
je realizacije projekta vezanog uz Program prevencije nasilja koji se realizira
u OŠ Side Košutić Radoboj. Učenici razredne nastave motivirani su na pisanje priča o nenasilju i njihovo likovno
prikazivanje, kroz obradu poznatih
narodnih i lektirnih djela i realizaciju
prigodnih radionica u sklopu Programa
prevencije nasilja.
Na ovakav su način učenici u osmišljavanju priča stavljali naglasak na prepoznavanje osjećaja likova, prihvaćanje
različitosti i nenasilno rješavanje
sukoba, a nakon svake priče uz
pomoć učiteljica osmislili su i
popratna pitanja. Tekst priča je
veličinom slova i kratkim odlomcima prilagođen za lakše čitanje
učenicima s disleksijom i ostalim
učenicima koji imaju teškoće čitanja. Učenici su prikazali bajku
Ružno pače, H. C. Andersena,
Priču o čovjeku s fenjerom, Side
Košutić, odlomak iz Čudnovatih
zgoda Šegrta Hlapića, Ivane Br-
GLAS ZAGORJA
broj 89
lić Mažuranić te radobojsku Legendu o
dedeku i babici. Polaznici Male filmske
radionice proučavali su narodnu priču
Pošla koka u dućan, te nakon toga animirali lutke. Nastao je istoimeni film
prema predlošku djela, ali na potpuno
nov način. Ovakvim načinom rada učenici su potaknuti na cjelovito doživljavanje nastavnih sadržaja, približena im je
još jedna od vrijednosti književnih djela
i potaknut razvoj socijalnih vještina.
Nadamo se da smo s našom Zbirkom
pridonijeli osvještavanju što je to nasilje i u kakvim se oblicima javlja, kako
na njega reagirati i što možemo učiniti
da pojavu nasilja i njegove posljedice
smanjimo. Tisak knjige sufinanciran
je iz programa sufinanciranja knjiga u
Krapinskoj-zagorskoj županiji, a Zbirka
je krajem prosinca 2011. objavljena na
portalu za izdavaštvo knjiga Unibook.
com. Voditelj projekta, Elizabeta Končić Trlek, prof. defektolog
53
OPĆINA MAÈE
01. VELJAČE 2012.
OPĆINSKA UPRAVA
Najviše za uređenje prometnica
Vijećnici Općine Mače izglasavanjem proračuna, krajem prošle
godine, usvojili su i plan kapitalnih
investicija za ovu godinu, težak
više od milijun kuna. Najveći dio
toga planira se utrošiti za izgrad-
nju objekata i uređaja komunalne
infrastrukture, pri čemu prednjači
asfaltiranje nerazvrstanih cesta
s predviđenih 300 tisuća kuna;
200 tisuća određeno je za sanaciju mosta u Velikom Komoru; 180
tisuća za održavanje Doma kulture, 120 za sanaciju klizišta, te 100
tisuća kuna za mrtvačnicu na groblju u Maču. Radit će se i na vodovodnoj mreži za koju je predviđeno 40 tisuća, te na javnoj rasvjeti
čija bi vrijednost radova bila 20
tisuća kuna.
Općina Mače će u ovoj godini
osigurati 40 tisuća kuna za izradu detaljnog plana uređenja te
izmjene prostornog plana dok su
za kupnju zemljišta za proširenje
groblja predviđena sredstva od
20 tisuća. Inače, proračun za ovu
godinu općinsko je vijeće utvrdilo u iznosu od 3,8 milijuna kuna.
DND MAČE
Igraonica, fašnik...
Briga za održavanje i rad te oprema igraonice, prioriteti su udruge DND-a Mače. Aktivnosti će ove
godine započeti Malim fašnikom 21. veljače 2012.
u Maču koji se održava već treću godinu za redom.
Sudionici male fašničke povorke
su polaznici Igraonice sa svojim
tetama kojima se znaju pridružiti
mali maskirani mještani i dječja
folklorna skupina KUD-a Ljudevit
Gaj Mače. Povorka prođe mjesnim trgom, a potom se okupi
54
u domu kulture na druženju uz
krafne i izbor najboljih maski.
Ove godine fašnik će biti u utorak
21. veljače u 16 sati.
Igraonica djeluje već 10 godina i
ima suglasnost Ministarstva prosvjete i sporta. Vode je apsolven-
tice predškolskog odgoja uz predsjednicu
društva, medicinsku
sestru. Tijekom godine kontinuirano
se provode preventivne
aktivnosti
o zdravlju djece i
obilježavaju
sva
kalendarska zbivanja (Valentinovo, Majčin dan,
Dan obitelji, Dani
kruha, obilježavanje blagdana).
– Djeca uče crtati, bojati, igraju
se, druže i s prijateljima slave rođendane – saznajemo od predsjednice DND-a Mače Dragice
Čehulić. Posebno zahvaljuje Općini koja im pomaže besplatnim
prostorom i grijanjem, a od ostalih aktivnosti pri Društvu Naša
djeca uz rad Dječjeg foruma u
Osnovnoj školi Mače, izdvaja: –
Surađujemo sa županijskim druš-
GLAS ZAGORJA
broj 89
tvima i
savezom DND-a Hrvatske. Vodimo brigu o soc. ugroženoj djeci i djeci s obiteljskim
nasiljem. Na kraju godine, uz
prigodni program, darujemo svu
djecu od 1. – 6. godine s područja Općine Mače. Ove godine bit
će izborna godišnja skupština
Društva Naša djeca o kojoj ćemo
vas obavijestiti.
OPĆINA PETROVSKO
01. VELJAČE 2012.
Kapitalni projekti
uz potpore
OPĆINSKA UPRAVA
Od planiranih izvornih prihoda
Općine Petrovsko u iznosu od
1,4 milijuna kuna, najviše će se
izdvojiti za predškolski i školski
uzrast, odnosno sufinanciranje male škole, boravka djece
u vrtićima, troškove prijevoza
srednjoškolaca, stipendije. Tako
je za sufinanciranje prijevoza
srednjoškolcima u ovogodišnjem
proračunu predviđeno 150 tisuća kuna, sufinanciranje boravka
djece u vrtićima 100 tisuća kuna,
za studentske i učeničke stipendije 60 tisuća i nešto više od 60
tisuća kuna za rad male škole.
– To je nešto više od četvrtine
izvornih općinskih prihoda - kaže
načelnik općine Ivan Šanjug.
Inače, ukupni planirani proračun
za 2012. iznosi nešto preko 5 milijuna kuna. No u tome su iznosu
planirane potpore za kapitalne
projekte. Naime, tu se računa na
pomoć ministarstava jer od svojih
izvornih prihoda Općina Petrovsko uz sva svoja nastojanja nije u
mogućnosti značajno financirati
izgradnju prijeko potrebne komunalne infrastrukture kao što je
vodovod i odvodnja, te izgradnju
školske športske dvorane i drugo
– navodi načelnik općine Petrovsko. (N. V.)
OBRAZOVANJE
Bili su podijeljeni u dvije skupine: Kapljice (Valentino Leljak, Marko
Jugec, Karla Poslončec,
Marija Golec) i Pahuljice (Petra Ovčariček,
Monika Rumbak, Ivana
Ovčarić, Helena Dolovčak). Podizanjem palice
učenici su signalizirali
da znaju točan odgovor i odgovarali na 50ak pitanja vezanih uz
dječji roman. Jedan je
učenik bio zadužen za
kontroliranje prijava, a
dva su učenika bilježila
bodove. Tijekom kviza
razvila se žestoka borba između dvije skupine, a kako bolji uvijek
pobjeđuje, ovaj put su
to bili članovi skupine
Kapljice. Pobjednici su
nagrađeni najljepšom
nagradom – knjigom, a
u
g
e
j
i
n
s
u
k
a
Kviz Vl
Neobičan sat lektire pripremila je školska knjižničarka za učenike 3.a razreda Osnovne škole Antuna Mihanovića Petrovsko. Kako bi pokazali svoju
uspješnost u čitanju Lovrakovog Vlaka u snijegu,
učenici su sudjelovali u kvizu.
svi sudionici su dobili priznanje
za sudjelovanje.
Natjecanjem u kvizu učenici stječu sigurnost u nastupu,
razvijaju natjecateljski duh te
mogu uživati u čarima pobjede
koju su zaslužili čitajući lektirno
djelo. (J. M.)
GLAS ZAGORJA
broj 89
55
OPĆINA STUBIÈKE TOPLICE
01. VELJAČE 2012.
OPĆINSKA UPRAVA
Timskim radom do uspjeha
Osnovnoj školi Stubičke Toplice tijekom 2011. redovito su se izdvajala
sredstva za redovan rad iz proračuna
Općine, a škola je zauzvrat ostvarila
zapažene rezultate u odgojno-obrazovnim programima i natjecanjima,
čime se Općina kao osnivač ponosi.
Inače, od ostalih aktualnosti u Općini, u tijeku je provođenje akcije
Općine i gradovi – prijatelji djece, u
kojoj Općina sudjeluje na inicijativu
Društva Naša djeca Stubičke Toplice,
a cilj koje je afirmiranje Općine kao
prijatelja djece. I dalje se nastavlja
stipendiranje učenika i studenata,
sufinanciranje njihovog prijevoza do
škola i fakulteta, a i dalje se pomaže
najosjetljivijoj socijalno ugroženoj
skupini građana, pomažući im u troškovima stanovanja.
Stubičke Toplice postaju sve privlačnije mjesto za život. To dokazuju i podaci
Državnog zavoda za statistiku. Naime,
prema posljednjem popisu stanovniš-
tva, broj stanovnika je u porastu. Općina ne zaostaje ni na području kulture.
Turistička zajednica Općine Stubičke
Toplice uspješno je organizirala prošle
godine desetak tradicionalnih manifestacija, kako sportskih tako i kulturnih, u čemu su joj potporu pružile
brojne aktivne udruge. Za kvalitetnu
realizaciju projekata u prošloj godini
načelnik Bosnar zahvaljuje vijećnicima
Općinskog vijeća Općine Stubičke Toplice, Radnim savjetodavnim tijelima,
Mjesnim odborima, Jedinstvenom
upravnom odjelu, mještanima. – Marljivim radom, upornošću i suradnjom
s mještanima nastavljamo dalje, ističe.
SPORT
Športsko-rekreacijsko
jezero Jarki
Priznanje OŠ St. Toplice u
projektu Volim Hrvatsku
SPORT
Savršeni domaćini
navijača Snježne kraljice
Općina Stubičke Toplice investirala je u izgradnju
vrlo zapaženog, ekološkog projekta, športsko-rekreacijskog jezera za ribolov. Za njegovu izgradnju, Općina je otkupila zemljište ukupne površine 5800 m2.
Do ovog zanimljivog i vrijednog prirodnog lokaliteta dolazi se ugodnom
šetnjom preko Kapelščaka, pa šumovitom cestom do pitomog naselja Jarki, gdje se, okruženo šumom,
prostire jezero, dužine 250 metara,
širine 50 metara. Od centra mjesta
udaljeno je 2,6 km.
Jezero je izgrađeno radi daljnjeg unapređenja ribolova, ugodnog boravka
u prirodi, razvoja ribolovnog turizma te za potrebe škole u prirodi. U
okruženju jezera izgrađena je drvena
ribarska kućica. Općina je jezero dala
na korištenje Sportsko-ribolovnom
društvu Stubaki u namjeri razvijanja i
unapređenja sportskog ribolova s ciljem da sportski ribolovci brinu o zaštiti voda i ribljeg fonda, uzgoju ribe,
poribljavanjima, edukaciji mladih o
gospodarenju ribolovnim vodama,
razvoju sporta i sportske etike, sportsko-ribolovnim natjecanjima, rekreacijama i očuvanju okoliša.
Općina Stubičke Toplice i ove se godine, već tradicionalno, pokazala kao savršeni domaćin posjetitelja i navijača koji su se uputili na Sljeme u zonu
C, kako bi bodrili skijaše, sudionike ovogodišnjeg
osmog Svjetskog skijaškog kupa za žene i muškarce Snow Queen Trophy.
I ove godine su sve službe, od policije, vatrogasaca, liječnika, vučne
službe bile u stanju pripravnosti. Na
usluzi posjetiteljima je na dane utrka
3. i 5. siječnja bio i Turistički ured u
kojem su prodavane ulaznice, a dijelili su se i promidžbeni materijali.
Posebno ažurni i ovaj puta, kao i
svake godine, bili su komunalni dje-
SOCIJALNA SKRB
Paketi podrške
Dobrota je zapaziti drugoga, uvažiti ga, uočiti okolnosti u kojima se
nalazi. Upoznavanja i susreti, razgovori i osmjesi bili su često mnogo
vredniji od same materijalne vrijednosti darovanih paketa.
Predstavnici Općine Stubičke Toplice
posjetili su 26 socijalno ugroženih
obitelji i darivali ugrožene obitelji,
samce, djecu socijalno ugroženih
obitelji s prigodnim poklon paketima. Želje spomenutih bile su da ova
2012. bude ispunjena blagostanjem,
56
pronalaskom zaposlenja, boljim egzistencijalnim i životnim uvjetima.
Humanost i socijalnu osjetljivost
pokazala je i Udruga Hrvatska žena
Stubičke Toplice. Članice Udruge
obišle su starije, nemoćne osobe te
socijalno ugrožene obitelji i udijelile
prigodne poklon pakete. I Udruga
umirovljenika Stubičke Toplice posjetila je nemoćne i starije članove Udruge.
Teško pokretnim umirovljenicima pružena je pomoć i darivani su adekvatnim poklon paketima.
GLAS ZAGORJA
broj 89
latnici Općine, koji su uložili mnogo
truda kako bi sve prošlo bez zastoja
i problema. Iako je posljednje dvije godine smanjen interes za utrku
Svjetskog skijaškog kupa Snow Queen Trophy, polučeni uspjesima Ivice
Kostelića, intenzivno se povećao
broj posjetitelja na utrkama za trofej
Snježne kraljice.
OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE
01. VELJAČE 2012.
OPĆINSKA UPRAVA
Privući ulagače u gospodarsku zonu
U prošloj su godini ostvarenim proračunom stabilizirani općinski prihodi i tako ostvarene mogućnosti
za rad u ovoj godini. Načelnik Zdravko Vutmej mišljenja je kako će izglasanim proračunom ostvariti
zacrtane planove, a nove mogućnosti razvoja općine Veliko Trgovišće vidi u privlačenju ulagača za izgradnju proizvodnih pogona u gospodarskoj zoni.
Proračun Općine Veliko Trgovište
izglasan je u iznosu od 8,700.000
kn. Rashodovna strana uravnotežena je s prihodima, a najveća
stavka 3,500.000 kn odnosi se na
komunalnu infrastrukturu, pri tome
se 2,100.000 kn planira utrošiti
na izgradnju objekata komunalne
infrastrukture, a 1,400.000 kn za
održavanje postojeće. U proračunu
je tako planirano asfaltiranje cesta
u iznosu od 320.000 kn, 100.000 kn
za vodoopskrbu, 250.000 kn za nastavak izgradnje kanalizacija prema
Zaboku, 100.000 kn za proširenje
javne rasvjete, 470.000 kn za stvaranje uvjeta komunalne infrastrukture u gospodarskoj zoni, 610.000
kn za troškove groblja (400.000 kn
za održavanje 4 groblja u nadležnosti općine i 140.000 kn za izgradnju
mrtvačnice pri groblju Tri kralja).
Znatna sredstva Općina Veliko Trgovišće 1,000.080 kn izdvojit će za
sufinanciranje predškolskog obrazovanja i odgoja. U Dječjem vrtiću Rožica smješteno je trenutno
64 -ero djece. Srednjoškolci i osnovci mogu računati sa 130.000 kn koliko iznose troškovi sufinanciranja
prijevoza. U ovoj općini sufinanciraju i prijevoz osnovnoškolaca, za što
trenutno nije bilo novaca u županijskoj blagajni, doznajemo od načelnika Zdravka Vutmeja. Program
sporta odnijet će 465.000 kn, a kul-
ture 145.000 kn. Socijalne pomoći i
socijalna skrb predviđene su u proračunu s iznosom od 380.000 kn, u
što ulazi i 12 učeničkih stipendija od
po 400 kn i 8 studentskih stipendija
od po 700 kn.
Planova i želja ima, no njihova realizacija uvelike ovisi o novčanim
mogućnostima. Načelnik vidi izlaz u
stvaranju povoljnih uvjeta za ulagače u gospodarsku zonu. Otvaranje
proizvodnih pogona donijelo bi nova
radna mjesta i tako sigurnu kunu u
općinski proračun.
OPĆINSKA UPRAVA
Promjena prostornog plana
U tijeku je postupak III. izmjena i dopuna Prostornog plana općine Veliko
Trgovišće, u izradi Zavoda za prostorno
uređenje Krapinsko-zagorske županije.
Obrađeni su svi zaprimljeni zahtjevi,
primjedbe i prijedlozi, održana je pret-
hodna i javna rasprava te u tijeku javne
rasprave i javno izlaganje. Trenutno se
obrađuju primjedbe zaprimljene u tijeku javne rasprave, nakon čega će se
utvrditi prijedlog koji će se uputiti nadležnim tijelima na suglasnost.
ODGOJ
Rožici sretan rođendan
Dječji vrtić Rožica iz Velikog Trgovišća u četvrtak, 2.
veljače obilježava svoj 3. rođendan. Ovaj mali vrtić
sa svojih samo tri godine postojanja iza sebe ima
pravo malo bogatstvo aktivnosti i sadržaja za djecu
i roditelje, kojima zapravo čini nezaobilazni dio života cijele zajednice.
Prvih nekoliko mjeseci rada vrtić je
imao dvije mješovite vrtićke skupine, da bi već krajem 2008. proširio predškolski program ustrojem
predškole, ali i dopunio primarni
program otvaranjem nove skupine
za djecu jasličke dobi. Trenutno u
vrtiću Rožica boravi 64-ero sretne
djece o kojima brine jedanaestero
zaposlenih. Program predškole koji
se provodi na tri lokacije (područne škole i dječji vrtić) polazi 42-oje
djece. U prekrasnoj drvenoj hižici
čija je jednostavna, a opet posebna
arhitektura već prepoznata i izvan
okvira naše županije, rad s djecom
od samog početka ima humanističku
i razvojnu programsku orijentaciju u
kojoj se poštuju prava djece, prepoznaju njihove potrebe i interesi, a u
zajedničko učenje i razvoj uključeni
su roditelji kao nezaobilazan i važan
partner u razvoju vrtića i predškolskog odgoja općenito.
Upravo stoga vrtić Rožica djeluje poput otvorene zajednice i proširene
obitelji u kojoj svatko ima svoju važnu ulogu, a zajedništvo i međusobno
uvažavanje prepoznaje se već pri samom ulasku u vrtić.
Vedre boje, ugodan i bogato osmišljen prostor, otvorena vrata svih
grupa i briga svih djelatnika o svoj
djeci daju dušu ovom vrtiću koji
pred sobom ima brojne planove za
daljnji razvoj. Nakon predstavljanja
vrtića putem vlastite web stranice:
djecji-vrtic-rozica.hr, od prošle godine dječji vrtić ima i svoj časopis,
novice naziva Hižica. Upravo za treći
rođendan predstavit ćemo i drugi
broj našeg godišnjaka u kojemu se
ogleda dobar spoj suvremenog odgoja i poštivanja tradicija našeg kraja
s dragim nam kajkavskim narječjem.
Kao i prethodne dvije godine, i ove
godine djeca sa svojim vrijednim odgajateljima pripremaju bogati program za proslavu vrtićkog rođendana. U prijepodnevnim satima djecu
će posjetiti mađioničar Kiki Riki, a
djeca će uz pomoć svojih teta i kuhara Vladeka pripraviti čak 3 rođen-
GLAS ZAGORJA
broj 89
danske torte. – Puno pjesme, igre i
smijeha pratit će nas i na svečanoj
priredbi pod nazivom Z našega brega, koju pripremamo za roditelje,
prijatelje i goste vrtića. Samo se
bojimo da će i ove godine naš vrtić
biti pretijesan da primi sve koji žele
vidjeti svečani program, koji u našem mjestu predstavlja svojevrstan
društveni događaj. Naime, dobra suradnja s našom lokalnom sredinom i
osnivačem, ali i sa svim mještanima,
daje nam za pravo osjećati se važnom karikom u životu svih Trgovišćanaca – završila nam je priču o Rožici
ravnateljica Gordana Pavlinić te podsjetila na njihovu omiljenu pjesmu:
Z našeg brega vidi se sega, polja i njive i još koječega.
Cerkvica žuta, rojžice kraj puta, vrtić
i škola i sve oduozdola.
Vidi se torenj, visoki i cieli, tvornica,
hiže i mostek bieli.
I još se vidiju cestice vuske, pajceki,
kokoši, konji i guske.
I nigda ne znaš jel gradec il sele, ovo
moje male meste vesele.
Vidi se tvoje i moje dvorišće, z brega
se vidi ciele Trgovišće.
57
OPĆINA ZLATAR BISTRICA
01. VELJAČE 2012.
UPRAVNI ODJEL
Jeftinija rasvjeta
Općina Zlatar Bistrica pridružila se projektu energetske učinkovitosti rekonstrukcijom javne rasvjete
u središtu mjesta.
Sama investicija vrijedna je 150 tisuća kuna, a sa 70% je sufinancira Fond
za energetsku učinkovitost. Izvođač
radova je poduzeće Čeha elektro iz
Zlatar Bistrice, a rok završetka radova je 28. veljače.
CRVENI KRIŽ
Darivanje krvi
U prvom ovogodišnjem trodnevnom
ciklusu dobrovoljnog darivanja krvi u
organizaciji GDCK Zlatar i Hrvatskog
zavoda za transfuzijsku medicinu,
akcijama u Zlataru, Konjščini i Zlatar
Bistrici pristupilo je čak 576 građana.
Iz zdravstvenih razloga odbijeno ih
je 66 pa je prikupljeno ukupno 510
doza krvi, a zabilježena su i 24 nova
darivatelja.
U akciji u Zlatar Bistrici odazvalo se
178 osoba, krv ih je dalo 157, među
kojima je sedmero to učinilo prvi
put. Sljedeći ciklus dobrovoljnog darivanja krvi u Gradskom društvu planiraju od 17. do 19. travnja.
Ukupno će se zamijeniti 70 rasvjetnih tijela u Ulici Vladimira Nazora,
Sportskom prolazu, Buntakovoj
ulici i dijelu Lovrečanske. Rekonstrukcijom javne rasvjete smanjit
će se ujedno trošak struje, produžiti
trajanje i omogućiti daljnje širenje
mreže i to za ona rasvjetna tijela
gdje je potrebna zamjena za smanjenje potrošnje.
EKOLOGIJA
Prva edukativna radionica
u OŠ Zlatar Bistrica
Krapinsko-zagorska županija zajedno
s hrvatskim i slovenskim partnerima
u Operativnom programu za prekograničnu suradnju IPA SI-HR 20072013 provodi projekt Poboljšanje
kvalitete života stanovnika i očuvanje bioraznolikosti kroz sanaciju i
remedijaciju onečišćenih lokaliteta
pod akronimom REMEDISANUS.
Jedna od aktivnosti koje projekti
partneri moraju odraditi jesu radionice u osnovnim školama s ciljem
obuke učenika o mogućnostima ponovne uporabe otpadnih materijala
odnosno sortiranju otpada. Pri tome
se županija opredijelila na održavanje radionica u četvrtim razredima
u sklopu nastavnog programa prirode, a prva takva dvosatna radionica
održana je u OŠ Zlatar Bistrica. Javna
ustanova za upravljanje zaštićenim
prirodnim vrijednostima na području KZŽ pridružila se projektu u 20
osnovnih škola.
EKOLOGIJA
Petnaesti rođendan EU Lijepa naša
Tradicionalno, svakog prvog dana u
godini članovi Ekološke udruge Lijepa naša iz Zlatar Bistrice organiziraju
pohod svojom stazom, Šumaricom,
prvom Poučnom stazom u Zagorju.
Uz inventuru što treba popraviti,
što dopuniti u novoj godini, planiraju i aktivnosti, a one su brojne:
od sudjelovanja u uređenju mjesta,
uređenja starih bunara, edukativnih
izleta i predavanja uz dane važne u
zaštiti okoliša i mjesta Zlatar-Bistrice,
do izleta u arboretume, parkove prirode…
58
Ove godine udruga navršava 15 godina rada, a planiraju je proslaviti
kako već znaju – radno. Ako financije dopuste, krenut će put Vukovara
i Kopačkog rita, a za malo predaha,
kao i svake godine pogledat će neku
od predstava u varaždinskom kazalištu. Važno je pročistiti i dušu, oplemeniti osjećaje da bi se moglo lakše
sagledati i rješavati probleme svakidašnjice, misli njihova predsjednica Vjenceslava Pavleković. Zaštita
okoliša i program Uklonimo smeće,
zasadimo cvijeće, namijenjen zlatar-
bistričkim okućnicama dopunjavaju teme iz kulture, suradnja sa OŠ,
KUD-om, Vrtićem i briga za kaj.
Naime, članica udruge, Ankica Galic,
samozatajna je pjesnikinja, a njeni
topli kajkavski stihovi upućeni zlatarbistričkom kraju i starim običajima
čitaju se na okupljanjima udruge i
priredbama. Uz malo potpore i sreće
stihovi će u obliku knjige biti dostupni i širem krugu, možda i do kraja
godine. U planu je još puno toga,
možda i kakav izlet u EU, kao onaj
u Mozirski gaj, s kojeg se mnoštvo
GLAS ZAGORJA
broj 89
dobrih ideja hortikulturnog uređenja prenese na domaće okućnice
i parkove. Pozivaju se građani koji
se još nisu uključili da se pridruže i
ulože dio svog znanja i truda kako
bi životni prostor učinili ugodnijim i
ljepšim – ne samo nama već i svima
koji dođu u Zlatar Bistricu, uputila
je poziv predsjednica udruge, gđa
Pavleković, inicijatorica dobrih ideja
i akcija, nesebična volonterka, nepopravljivi optimist, odgovorna – u svakom slučaju za 15 godina uspješnog
rada udruge. (dh)
ZAGORJE INFO
01. VELJAČE 2012.
KRAPINSKE TOPLICE
ZLATAR
Hospicij uz bolnicu
Kolegij Savjeta vatrogasne mladeži
Ministar zdravlja Rajko Ostojić došao je u prvi službeni posjet Krapinsko-zagorskoj županiji te je u
pratnji domaćina, župana Siniše Hajdaša Dončića,
posjetio Specijalnu bolnicu Krapinske Toplice. Tamo
je održan sastanak s ravnateljima i predsjednicima
upravnih vijeća zdravstvenih ustanova čiji je osnivač
Krapinsko-zagorska županija.
U Zlataru je održan redovni Kolegij savjeta vatrogasne mladeži Hrvatske vatrogasne zajednice. Glavna
tema kolegija bila je organizacija kampa vatrogasne mladeži u Fažani, te državnih i međunarodnih
natjecanja na kojima će sudjelovati mladež Hrvatske vatrogasne zajednice, najavio je predsjednik
Savjeta Nikola Sočev.
Vatrogasna mladež danas je najbrojnija organizacija koja radi s
mladeži u Hrvatskoj, imamo preko
15 tisuća mladih u našoj organizaciji. To nema nijedna organizacija na
nivou Hrvatske i stalno se polaže na
edukaciju voditelja koji će raditi s
mladima za budućnost vatrogastva,
istaknuo je Sočev. Pohvalio je i rad
organizacije mladeži na području
Krapinsko-zagorske županije, gdje
se za što kvalitetniji rad zalaže član
Kolegija Darko Brlić, inače član
DVD-a Zlatar. Vatrogasne predstavnike na početku skupa pozdravio je
i gradonačelnik Zlatara, dr. Miroslav
Kopjar, dajući podršku ovim aktiv-
nostima, a osvrnuo se i na važan
segment za još bolje funkcioniranje
zlatarske vatrogasne zajednice, a to
je izgradnja Vatrogasnog centra na
izmještenoj lokaciji u Martinečkoj
ulici. – Zemljište je kupljeno, radi
se na projektnoj dokumentaciji, a
za daljnju gradnju bit će nam potrebna pomoć države – rekao je dr.
Kopjar.
Domaćini, DVD Zlatar i Gradska
Vatrogasna zajednica, ugostili su
predstavnike savjeta mladeži iz
šireg područja Hrvatske u OPG-u
Posarić, a podršku aktivnostima
Savjeta dao je i načelnik HVZ-a
Željko Popović.
KRAPINA
Teme sastanka bile su vezane za
postojeći sustav skrbi o zdravlju na
području županije, ali i nacionalna
politika zdravlja. Govoreći o tome
Ostojić je ponovio kako je prioritet
poboljšati Hitnu medicinsku pomoć,
zatim pomirba svjetonazora i medicinskih spoznaja koji se odnose na
umjetnu oplodnju, smanjenje listi
čekanja i ukidanje poreza od tri posto koji plaćaju umirovljenici.
Ministar zdravlja Rajko Ostojić u
Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama
izjavio je kako je zadovoljan zdravstvenim sustavom u Županiji iza kojega se ne vuku financijske dubioze.
– Detektirali smo uska grla zbog kojih se stvaraju liste čekanja, rekao je
ministar Ostojić i dodao kako su se
dogovorili o opremi koju će nabaviti
za zajednički bolnički prijam u Općoj bolnici u Zaboku te da se uz tu
bolnicu, na inicijativu krapinsko-zagorskog župana Siniše Hajdaša Dončića, napravi i hospicij, ne samo za
Zagorce nego i stanovnike susjednih
županija.
Više noćenja i turista
Na području Krapinsko-zagorske
županije u prošloj godini ostvareno
je 141.287 noćenja, što je u odnosu
na prethodnu godinu 10% više. U
Krapinsko-zagorskoj županiji prošle
godine zabilježeno je 60.603 dola-
ZLATAR
Županija nastavlja projekte u
zlatarskim školama
MILJANA
Započela gradnja mosta
U Miljani je označen početak radova
na izgradnji prekograničnog mosta
koju će zajednički financirati Slovenija i Hrvatska. Riječ je o mostu koji
je neophodan za životno i gospodarsko povezivanje dviju prijateljskih općina, slovenskog Podčetrtka
i hrvatskih Zagorskih Sela, a koji će
osigurati i turistički razvoj, posebice
hrvatske strane u čijoj se neposrednoj blizini nalazi dvorac Miljana, ali
i Kumrovec, Veliki Tabor i Terme
Tuhelj. Gradnja bi trebala završiti
za četiri mjeseca, odnosno do kraja
svibnja. Inače, cjelokupna investi-
cija s dokumentacijom, izgradnjom
pristupnih cesta i samog mosta je
u vrijednosti oko 4,5 milijuna kuna.
Prigodom početka radova na izgradnji tog važnog infrastrukturnog
objekta govorili su župan krapinsko-zagorski Siniša Hajdaš Dončić,
načelnik općine Zagorska Sela Željko Kodrnja, župan slovenske općine
Podčetrtek Peter Misja, direktor Direkcije Republike Slovenije za ceste
Gregor Ficko, predsjednik Uprave
Hrvatskih cesta Josip Škorić i ravnatelj Županijske uprave za ceste KZŽ
Jasmin Krizmanić.
zaka turista, što je porast za 17%.
Doznaje se to od direktorice Turističke zajednice Krapinsko-zagorske
županije, Sanje Škrinjar, koja je izrazila zadovoljstvo ostvarenim rezultatima. (N. V.)
Nakon završetka projekta energetske učinkovitosti
u Osnovnoj školi u Zlataru, u koji je uložila 1,5 milijun kuna, Krapinsko-zagorska županija nastavit će
ulaganja u škole na području grada Zlatara, najavio
je župan Siniša Hajdaš Dončić.
Ove godine očekuje se završetak
sanacije područne škole u Donjoj
Batini, gdje je u prvoj fazi uređeno
krovište, a u nastavku će se izgraditi toplinska fasadna ovojnica.
Također, naručena je i bit će izrađena projektna dokumentacija za
osnovnu školu u Belcu i sljedeće
godine se planira završiti i taj projekt. Prioritet županije ove godine
GLAS ZAGORJA
broj 89
bit će dovršenje Srednje škole u
Zlataru, gdje se radi o iznosu između devet i deset milijuna kuna,
najavio je župan. Time bi sve škole koje administrativno pripadaju
gradu Zlataru bile energetski učinkovite, ali i vizualno prilagodljive
okolišu, odnosno Zagorju kao destinaciji Bajka na dlanu, zaključio
je župan Siniša Hajdaš Dončić.
59
ZAGORJE INFO
01. VELJAČE 2012.
KRAPINA
KRAPINA
Rekordan odaziv
U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa
Krapina, ekipa Hrvatskog zavoda za transfuzijsku
medicinu iz Zagreba prikupila je 770 doza krvi u
prvom ovogodišnjem ciklusu darivanja krvi.
Obrtnici i Zagrebačka banka
Predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske
županije Davor Pleško i direktor obiteljskog, osobnog
i poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke za regiju Zagrebački prsten Jozo Èakalić, sredinom siječnja
potpisali su III Dodatak Ugovoru o poslovnoj suradnji
Krapinski darivatelji postigli su rekordan broj davanja krvi u samo
5 dana kroz 6 akcija. To je do
sada najbolji rezultat u jednom
ciklusu. Na posljednjoj akciji u
Restoranu Zagorka u Đurmancu
postignut je najbolji rezultat do
sada, 144 doze. Akcijama je pristupilo 860 dobrovoljnih davatelja krvi, a njih 90 zbog zdravstvenih razloga nije moglo dati krv. U
dva dana u Srednjoj školi Krapina
prikupljeno je 167 doza, u Kotki
Krapina 29, a u dva dana u Pučkom otvorenom učilištu u Krapini
430 doza i u akciji u Restoranu
Zagorka u Đurmancu 144 doze
krvi. Krv je prvi put dalo 34 do-
brovoljnih davatelja krvi, a oni
su; Tomislav Rafaj, Martin Ptičar,
Mario Šenjug, Antonio Družinec,
Igor Znika, Darko Kuhar, Martin
Sinković, Goran Belačić, Danijel
Jurinjak, Dorian Krajinović, Iris
Oberški, Toni Potrebić, Evan Artić, Filip Janžek, Antonio Belančić, Tomislav Đebro, Ivana Tepeš,
Luka Lovrenčić, Ivan Peček, Mihael Pospiš, Mateja Valjavec, Viktorija Herceg, Tanja Kralj, Marina
Krasnik, Tomislav Majcen, Jagoda
Haramina, Ivana Ptičar, Tomislav
Bajcer, Petra Grmovšek, Mladen
Novački, Nino Režan, Dubravko
Nežmahen, Petar Horvat i Patricija Belošević.
LJEKARNA
KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE
LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK
M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618, e-mail: [email protected]
Radno vrijeme od 7 do 20 sati, nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati,
izvan toga dežurstvo
LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE
Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027
Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA
Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582
Radnim danom od 7 do 20, subotom od 7 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati.
LJEKARNIČKA JEDINICA HUM NA SUTLI
Hum na Sutli 172/1, tel/fax: 049/341-049
Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati.
60
Ovim će dokumentom Zagrebačka banka obrtnicima na području
županije osigurati nastavak posebnih kreditnih uvjeta za financiranje
povremenih potreba u obrtnim
sredstvima. Potpisivanje ovog III
Dodatka temeljnom ugovoru rezultat je do sada realiziranih 200-tinjak
kredita članova Obrtničke komore
Krapinsko-zagorske županije u vri-
jednosti preko 20,000.000 kn, a što
ujedno predstavlja nastavak OKKZŽ
da se članstvu osiguraju povoljnija
sredstva za olakšanje poslovanja
obrtnika u ovom turbulentnom vremenu. Osim OKKZŽ III Dodatak temeljnom ugovoru sa Zagrebačkom
bankom u idućem razdoblju potpisat će svih devet Udruženja obrtnika OKKZŽ.
ZLATAR
Obnova Sokolane
Prema planiranim radovima na obnovi zlatarske Sokolane, nedavno
su započela geostatička ispitivanja
na vanjskom dijelu zgrade, kako bi
se pripremila podloga za daljnje radove. Nedavno su Sokolanu u pratnji gradonačelnika dr. Miroslava
Kopjara, obišli predstavnici izvođača
radova i stručnih institucija, kako bi
dogovorili plan obnove.
Zgrada Sokolskog doma izgrađena je
1910., te je jedan od važnijih secesijskih kulturno-povijesnih spomenika
u ovom dijelu Hrvatske i kao takva
iziskuje pomno razrađeni plan obnove, istaknuo je dr. Kopjar. Za sada
je utvrđeno da je potrebno izmije-
niti kompletno dotrajalo krovište,
te riješiti pitanje vlage, a svakako je
važno očuvati i zidne slike Bogumila
Cara iz 1914. Prethode ispitivanja
koja će pokazati na koji način će se
zgrada obnavljati. Izrada projektne
dokumentacije povjerena je zadarskoj tvrtki D&Z, a izrada geotehničkog elaborata za rekonstrukciju
i dogradnju Geotehničkom studiju
Zagreb. Obnova Sokolane uvrštena
je i u ovogodišnji gradski proračun,
s ukupno 360 tisuća kuna. Dio tih
sredstava, odnosno 140 tisuća kuna,
planirano je iz spomeničke rente, a
220 tisuća kuna iz državnog proračuna, odnosno Ministarstva kulture.
KRAPINA
Posjet sajmu Rimini
Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije organizirala je jednodnevni posjet 33. međunarodnom
obrtničkom sajmu slastičarstva,
pekarstva, proizvodnje tjestenine i
prateće industrije Rimini – Italija. Posjetitelji su imali priliku na 14 izložbenih paviljona vidjeti 730 izlagača
GLAS ZAGORJA
broj 89
najnovijih materijala, poluproizvoda, postrojenja i alata te namještaja
i opreme u pekarskoj i slastičarskoj
industriji. Održane su i razne prezentacije, radionice i drugi događaji. Za
odlazak na sajam Komora je organizirala prijevoz autobusom iz Krapine
i Zaboka.
ZAGORJE INFO
01. VELJAČE 2012.
KUMROVEC / ZAGORSKA SELA / DESINIĆ
Zajednička Turistička zajednica
U Kumrovcu je održan sastanak predstavnika općine Zagorska Sela, Kumrovca i Desinića vezano za
inicijativu osnivanja zajedničke Turističke zajednice.
Inicijativa koju je pokrenula općina
Kumrovec prema svojim susjednim
općinama Desinić i Zagorska Sela
za osnivanjem zajedničke Turističke zajednice ima više ciljeva. – Po-
vezivanje jednog kompatibilnog
turističkog proizvoda u jednu cjelinu, udruživanje, jer je činjenica da
zajednički možemo puno više toga
napraviti i, napose, podjela troš-
KRAPINA
Donacija bolnici
Zaljubljenici u likovnu umjetnost, okupljeni u Likovnom društvu Ernest Tomašević Krapina donirali su
Općoj bolnici Zabok petnaestak svojih radova – slika i oslikanih ukrasnih pladnjeva.
S velikim zadovoljstvom predajem
ovu donaciju u ime Društva svom
dragom prijatelju Stanku Belini.
Društvo broji dvadeset i pet aktivnih
članova, a autori djela koje danas
darujemo su: Ivanka Kveton, Đurđa
Barilar, Janko Dunaj, Ivica Hršak, Jelena Mlakar, Vesna Gruica i Tomislav
Hršak, Rajko Fureš i Zlatko Kuhar.
Pomažemo koliko god možemo donirajući sredstva i naše radove dječjim vrtićima, školama i, naravno,
našoj zagorskoj bolnici. Može se reći
da smo s njom od početka. Dali smo
svoj doprinos za njezinu izgradnju i
opremanje, a sada nam je namjera
oplemeniti njezin interijer. Uvjereni
smo da će naši radovi pronaći mje-
sto u vašim prostorima te ih oplemeniti i učiniti ugodnijim mjestom za
rad, te pacijentima olakšati boravak
u bolnici – rekao je Zlatko Kuhar,
predsjednik Likovnog društva Ernest
Tomašević, te predao ravnatelju Belini monografiju Društva.
– Zahvaljujem na gesti i lijepim riječima. Činjenica da smo u krugu dvadeset hrvatskih bolnica koje su na putu
akreditacije, te priznanja koja nam je
dalo Ministarstvo zdravstva i socijalne
skrbi dokaz su da radimo kvalitetno.
Zahvaljujući ovakvim i sličnim donacijama i naši će prostori pružiti ugodan
domaćinski ambijent svima koji u njima rade i borave – zaključio je ravnatelj OB Zabok, prim. Stanko Belina.
kova koji i nisu beznačajni za male
općine koje imaju relativno niske
prihode – rekao nam je, među
ostalim, načelnik kumrovečke općine Dragutin Ulama. Stvaranje
zajedničkog turističkog proizvoda
mislimo da u budućnosti može donijeti puno pozitivnih stvari našem
gospodarstvu, našim ljudima koji
žive od turizma i činjenica je da je
nama kao lokalnim zajednicama
dužnost na taj način razmišljati i
na taj način se povezivati upravo u
tom smjeru – naglasio je također.
Cilj je zajedničkom organiziranom
turističkom ponudom postići što
bolje ekonomske efekte.
Načelno, načelnici su podržali osnivanje zajedničke Turističke zajednice, te će određeni dokumenti u smislu Sporazuma i Statuta biti upućeni
općinskim vijećnicima spomenutih
triju općina na kojima je donošenje
odluke. (N. V.)
RADOBOJ
Kruškina duša
Nakon uspješne promocije u Termama Tuhelj, diljem zagorskih kafića i
restorana nastavlja se promocija viljamovke Kruškine duše OPG-a Ferek
Jambrek. U Maloj Ramoni u Krapini,
bilo je veselo uz nagradne igre, muziciranje Four Roses, ex Smoota iz
Oroslavja. Kruškina duša je ponos
vlasnika voćnjaka i vodstva Poljoprivredne zadruge i Općine Radoboj,
a da ovo piće odlikuje prirodno na-
glašen miris i okus kruške uzgojene
na tradicionalan način, uvjerili su
se svi posjetitelji Male Ramone.
kako ističe jedan od vlasnika Branko
Ferek Jambrek, okus Kruškine duše
podsjeća na lijepe i ukusne plodove
kruške grijući naše tijelo postupno,
ali postojano još dugo nakon prvog
gutljaja, a s promocijom će nastaviti
i dalje. Sljedeća će biti u restoranu
Kapelščak, 11. veljače. (M. B.)
KRAPINA
Uniforme za interventni tim
Zamjenica župana Sonja Borovčak u prostorima
Gradskog društva Crvenog križa Krapina predala je
Društvu Crvenog križa Krapinsko-zagorske županije 24 uniforme za volontere Županijskog interventnog tima koji je u osnivanju.
U ovoj godini također za potrebe navedenog tima kao i za ostale potrebe
županijskog Crvenog križa osigurano
je 30 tisuća kuna za nabavu kombi
vozila za prijevoz djelatnika i volontera, rečeno je prilikom primopredaje
GLAS ZAGORJA
broj 89
uniformi, kojoj je uz ravnatelja županijskog Crvenog križa Davora Šimunovića, te ravnatelje gradskih društava
Crvenog križa, nazočila i zamjenica
izvršnog predsjednika Hrvatskog Crvenog križa Dubravka Horvat. (n. v.)
61
IZNIMNI LJUDI
01. VELJAČE 2012.
Piše Dunja Horvatin
Kad bi svi
ljudi na svijetu...
Ujedno, ovom suradnjom i aktivnostima provodimo zdravstveno prosvjećivanje pojedinaca i društva,
promoviramo Ligu, stječemo nove
suradnike i članove, te ostvarujemo
prihod za provođenje humanitarnih
akcija. Što se drugih Udruga i pojedinaca tiče, sigurna sam da ih ima
vrlo aktivnih i vrijednih, ali nisam
dovoljno upućena da bih ih mogla rangirati.
uskrsne čestitke, a 2011. kalendar. Promocija kalendara
uz predavanje o karcinomu
dojke u Klanjcu prošla je
odlično. Bilo je nazočno
više desetaka ljudi koji su
sa simpatijama upoznali, a
Dr. Nadica Jačmenica
Raditi za dobrobit drugih, podsjetiti
na važne stvari u životu koje se ne
mogu opipati ni izmjeriti, ostaviti
drugima svoj otisak srca, odlika je
tek rijetkih. Najveća je pogreška
ne činiti ništa samo zato što misliš
da možeš učiniti tek malo! – životni
je moto svetokriške humanitarke,
liječnice i borca za ljudska prava i
dostojanstvo življenja, dr. Nadice
Jačmenice. Uz radno vrijeme u Specijalnoj bolnici u Krapinskim Toplicama, uz dužnosti prema obitelji,
dr. Jačmenica radi na zdravstvenom
prosvjećivanju unutar Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, Inicijative za
dostojanstvo i kvalitetu života Sveti
Križ Začretje, Zagorske lige protiv
raka…
Krajem prošle godine, Međunarodne godine volontera, Zagorska liga
protiv raka pokrenula je zapaženu
humanitarnu akciju…
62
Život je zanimljiva pustolovina. Èim se rodimo žudimo za nekim ciljem. Život je besmislen ako je
potraćen na nešto što svjesno ili nesvjesno znamo
da je pogrešno. A uvijek, bez iznimke, znamo je
li ispravno ili pogrešno, samo smo stvorili obrambene mehanizme toliko dobre da ponekad i sami
sebe možemo uvjeriti da smo na pravom putu.
Presudna je iskrenost prema samome sebi i spremnost preuzeti odgovornost, u prvom redu za samoga sebe, a onda, jasno, krenuti dalje.
U Ligi sam deset godina, a već drugi
mandat i dopredsjednica. Program
zdravstvenog prosvjećivanja započela sam 2008., u tom kontekstu
sam do sada pokrenula tri projekta
koja je Županija prihvatila i podržala. Do sada smo odradili više od 30
tribina, predavanja i radionica na
temu prevencije, ranog otkrivanja,
liječenja i rehabilitacije zloćudnih
bolesti, psihološke potpore oboljelima i njihovim obiteljima, ali i
druge teme koje podižu kvalitetu
života i spadaju u okupacijske sadržaje. Predložila sam 2009. tiskarsku
djelatnost, te smo izdali božićne i
potom i kupili kalendar tako da ih je
na kraju bilo i premalo.
Takva događanja okupe istomišljenike, bez obzira na granice i daljinu… Tijekom godina smo surađivali
s Mrežom zdravih gradova, Inicijativom za dostojanstvo i kvalitetu života Sveti Križ Začretje, Udrugom
Korak po korak do zdravlja iz Klanjca, Amaterskim dramskim kazalištem Sveti Križ Začretje, te knjižnicama. Prelazimo granice županije,
jer surađujemo s Udrugom Pomoć
neizlječivima iz Međimurja čime
razvijamo inicijativu za razvoj palijativne medicine na ovim prostorima.
GLAS ZAGORJA
broj 89
Nešto bolje poznajem Korak
po korak do zdravlja iz Klanjca s
kojom i više surađujem. Oni plijene
svojim entuzijazmom, vrlo su aktivni, homogeni, svestrani, a osobito
se ističu dr. Gmajnički, te gospođe
Greblički i Kolar.
Planirane aktivnosti
u 2012.?
Nakon odlične reakcije pacijenata
u bolnici u Toplicama na kazališno
uprizorenje moje kajkavske komedije Pervi put na moru, nastala
je nova ideja: U svjetlu spoznaje stresa kao uzročnog faktora u
nastanku bolesti, raznih oblika
depresija kao posljedice bolesti,
te blagotvornog učinka humora
i smijeha, osmislila sam Biblioteku: SMIJEH JE LIJEK u kojoj ćemo
tiskati ovu komediju (komedija
je na 30. susretu neprofesionalnih hrvatskih pisaca 2011. dobila
prvu nagradu, Plaketu Mihovil
Pavlek Miškina). Promocija knjižice, uz kazališnu izvedbu komedije
bit će na Valentinovo, 14. veljače
u 17 sati, u Plavoj sali Specijalne
IZNIMNI LJUDI
REÈ ZAGORSKOG MUŽA
Uz sav rad i obaveze liječnice, majke, humanitarke, dr.
Nadica Jačmenica nađe i vremena za predah – u vodama
literarnog i likovnog stvaralaštva. Među 166 pristiglih
haiku radova na međunarodni natječaj u Japanu njezin
haiku je ocijenjen visokom drugom nagradom. Inspiraciju autorica crpi iz prirode svog svetokriškog zavičaja,
gdje nalazi i građu za svoje slike. Naime, ona već više od
30 godina stvara kompozicije u tehnici cvjetnog kolaža.
Prekid u likovnom stvaralaštvu ispunila je srećom majčinstva i odgojnog stvaralaštva, a povratak je okrunila
izložbom Latice duše koju je posvetila svojoj mami i kćeri, porukom o neprocjenjivoj vrijednosti obitelji u otuđenom svijetu, gdje je pojedinac poput latice na vjetru.
Njene slike ukazuju na neprolaznost ljepote i vrijednosti
nepresušnog izvora, prirode, istovremeno podsjećajući
na njenu krhkost. Sve to moguće je zamijetiti ako čovjek
zastane, predahne od svakodnevice i prizna sam sebi
koliko je odsutan i neosjetljiv, oguglao na stvarnu ljepotu – tu, kraj puta kojim svakodnevno prolazi.
U tome i leži bit, tankoćutna poruka umjetnice-humanitarke: otkriti taj trenutak spoznaje, trenutak iskrenosti
prema samom sebi i preuzimanju odgovornosti, prvenstveno za samoga sebe, a onda i druge i svijet u kojem
živimo. To nas podsjeća na duhovnu dimenziju svijeta,
na važne stvari u životu koje se ne mogu opipati ni izmjeriti. Podsjeća na važnost ljubavi.
bolnice za med. rehabilitaciju u
Krapinskim Toplicama. Naravno,
bit će i prigodna prodaja knjižice.
Time ćemo ostvariti terapeutski
učinak humora i smijeha, ponovo
promovirati Ligu i steći određena
materijalna sredstva za poznate
humanitarne ciljeve – sada za nabavu medicinske opreme.
Empatija, spremnost na pomoć čovjeku u nevolji, osobine su koje ne
jamči ni jedna diploma
Sklonost k ovoj vrsti aktivnosti svakako je vezana uza zvanje, ali mislim
Komor. Neki dan sam bila ganuta i
ponosna zbog sjećanja jedne moje
pacijentice. Evocirala je uspomene na vrijeme kada je kao dijete,
s mamom, dolazila u našu kuću u
Svetom Križu u mjenjačnicu brašna.
Rekla je: Vaš je tata znao da smo mi
bili siromašni i uvijek nam je vagao
dobru vagu. Jednom je pitao mamu
koliko ima djece i kada je čuo da nas
je mnogo, za svako je dijete u naš
žakljec ubacio po još jednu mjericu
brašna. Po tome ga pamtim cijeli
život.
da su korijeni ipak dublje, u obitelji.
Moja sjećanja iz djetinjstva pamte vječitu brigu mojih roditelja, ne
samo za nas, djecu, već: imaju li
naši susjedi jesti, je li nekom starcu
u selu toplo u kući, ima li stric Pavel
u Komoru penez i slično. I onda bi
mama krenula s lončićem u selo, a
tata s pokojim dinarom k bratu u
Stane li sve zamišljeno u jedan dan?
Pa, kako nam dan svima jednako
traje, ne stigne se sve. Ali, stvar je
u percepciji onoga što je ostalo za
sutradan. Ako kao obitelj vjerujemo
u svoje zajedničke prioritete, onda
smo, umjesto prigovora ponosni na
učinjeno i na više ciljeve, prionemo
zajednički i nadoknadimo zaostatke.
Krive
nasajene!
Duge već ide, duge i pre duge, kak
god da češ se zmeknuti i vrnuti
nazaj, vse une kaj triebale vrnuti
i bi, ti te mnogi put nemreš, kaj
vsem nam je i poznate. Ti te zaistinu nemreš vrnuti, ne zate kaj
te nebi štel, nek zate kaj te teške
ti je, kak i vsakomu drugomu. I
zaistinu je teške te, sam na svietu, vrnuti nazaj, kak god da te
te hude i išče, kak god da ti se ni
neda same tak oteči, kak god da
ti se neda same tak ni povrnuti.
I kak god da se bi štel morti male
i povrnuti, morti bi se štel i hutomu cajtu male i otprieti pred nekterami pajdaši, pak se bi štel male
pred njimi i pojadati, ali prie nek
prejdeš tam dobre ti se je trieba
otom spremisliti, da ti nebi naopak vse te skup pak prešle, kak i
mnogi put do zdaj. Kak hutu jutranjku zgledi, da nie ni drugač
mogle, pak ti vse te skup same se
na jenu stran mogle je obrihtati,
tak kak smele nigdar ziti vse te
skup ni nie. Te kaj zišle vse te skup
je tak, kak triebale nigdar nie, tek
pak je une kaj si zameriti nemreme, jer z vsem tem skup se nemre
i nesme igrati, kak god da te negdar mnogi med nami je i bi štel.
Unda gda krive nekaj je nasajene,
te nie od prie kratkoga cajta. Une
kaj krive nasajene je, nasajene je
več dugi cajt, od gda ga i pozname. Retke se dogodi da nehči teri
h vredu je, teri se reda drži, teri
navek na mestu je bil, retke se dogodi da ti krive prejde, da krajiti
počne, da ž njem se naopak ide
kušuvat, da pak se ide unde gde
smele se nebi. I pak, tak vse te
skup je – kak je, pak vse te more
tak i biti ak te tomu dame da nam
tak i je. Iste tak, vse te skup ma i
une zakaj je, vse te skup more biti
morti i tak kak je, ali iste tak i vse
te skup negdar i nie unak kak se h
prvu dobu vsemi i vidi.
Da življenje vriedi, da ga se morti
i splati prijeti, da ga se more zestanoviti, da se more ž njem pospominati, te je une kaj vsi mi skup
bi i šteli, te je une kaj vsaki med
GLAS ZAGORJA
broj 89
01. VELJAČE 2012.
Piše
Rajko Fureš
nami bi morti i mogel, kak god da
te je nekaj kaj i nie same tak za
oddelati. Najgorše ti je pak, vse te
skup, ak vse te skup krive je nasajene, ak krive ma vse te potriete, jer une kaj naopak je nasajene, nemre delati nekaj kaj praf i
je. Praf delati i iti more same une
kaj praf nasajene je, kaj vriedi i za
kaj se vriedi na sve strani boriti.
A nie ljehke nigdar bile, pak ni
zdaj nie, nie ljehke pogledati i glavu ne obrnuti, a preveč nas je kaj
ju obračame unda gda te nie trieba. Tu vrieme, ta doba, vse te kaj
vse te nam nanaša, vse te skup
ni nemre praf ni biti, ak nie nam
tuj vsega unoga kaj triebale tuj bi
biti. Tuj trieba nem je i poštenja,
tuj trieba nam je i življenja, tuj
trieba nam je i veseljiča, tuj vsega toga nam je trieba, vsega toga
kaj življenje nam ga za svoje meti
trieba.
I pak, kak god da ljehke nie, kak
god da te meglina ta jutranjska
če zadušiti, sunčeke nam, vsem
skup, vsaku naopačnu reč odtira,
vsu ju odtrgne i vsikud ju pospravi tam gde se une najvrednejše
meče. I vsaki med nami, ak po
pravice bi štel, ak se bi štel negdar
i praf deti, ak i male je zabludil,
vsaki med nami mora prve sam
sebe priznati si da vrnuti se je
trieba, same te od srčeka trieba
nam je šteti.
A šteti mnogi put i nie dosti,
mnogi put šteti nie same tak, jer
kak god da štel bi ovak ili unak,
vse ti te skup i nie moči. Moči je
moči same unda i same unak kak
te je i trieba. Od navek dobre je
poznate, od navek te dobre je i
zapisane, da same praf nasajene, same une kaj dobre je, dobre
more i biti. Naopačne i krive nasajene, more same naopak i krive iti i prejti. Vsaki med nami teri
napoprek h življenju ide i štel bi
iti, zate niti nemre praf dojti i iti,
navek same uni napoprečni naopak prejdeju i završiju, kak god da
morti negdar te vsem nam skup i
drugač zgledi.
63
MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
01. VELJAČE 2012.
NOĆ MUZEJA
Pripremila
Vlasta Krklec
Noć kulturne i
umjetničke baštine
U Dvorcu Veliki Tabor su nakon
obilaska izložbe Veliki Tabor u
svjetlu otkrića te Vrijeme utvrda:
plemićki grad Vrbovec na Sutli
posjetitelji pratili zanimljivo predavanje o arhitekturi ove obnovljene renesansne utvrde, te sudjelovali u interaktivnoj radionici
upoznavanja srednjovjekovnog
oružja i izrade pancira. Na kraju
U organizaciji Hrvatskog muzejskog društva
27. siječnja 2012. održana je VII. noć muzeja.
U 80-ak hrvatskih gradova i mjesta oko 300
tisuća posjetitelja besplatno je razgledalo
170 muzeja, galerija i ustanova. U zanimljivim muzejskim programima uživali su i posjetitelji Muzeja Hrvatskog zagorja.
su uživali plešući tango na plesnom podiju gdje je postavljena
Tangente, skulpturalna instalacija
Maje Šimonović.
U spomen kumrovečkog svjetskog
putnika i poliglota Alojza/Luiza
Ulamu muzej Staro selo Kumrovec organizirao je Kumrovečkoameričku noć. Posjetitelji
boa te projekciji Vode u Hrvatskoj i pustolovine Hucka Finna.
U Klanjcu je Galerija Antuna
Augustinčića organizirala likovno-plesnu večer pod nazivom
Tango Tangente u Noći muzeja. Do kasno u noć posjetitelji
noćnog programa organizirano
je druženje s Veronikom Desinićkom.
U Gornjoj Stubici su posjetitelji pratili zanimljiv program na
temu vode. Uz predstavljanje i
instalaciju Muzeja voda autora
Krešimira Bauera te predavanje dr. sc. Nenada Raosa Što je
voda?, održavala se i likovna radionica u kojoj su djeca izražavala svoj doživljaj vode. U kasnijim
večernjim satima posjetitelji su
uživali u glazbi Local Jazz Com-
Muzej voda
U dvorcu Oršić u Gornjoj Stubici uz Noć
muzeja otvoren je i jedinstveni Muzej voda.
Inicijator njegovog osnivanja je prof. Krešimir Bauer, predsjednik Udruge za poboljšanje života na Kamenjaku.
– Muzej kao sredstvo interakcijskog određenja pitanje voda.
Provokativna instalacija koju čine
riblje konzerve na pješčanom dnu
ispred grafičkog predloška vode,
s namjerom da se otvore pitanja
kakav je naš odnos prema vodi
i općenito prema prirodi. Nije li
konzerviranje sredstvo čuvanja,
64
baš kao što se čuva muzejski eksponat? U ovom slučaju riba koje
žive u vodi. Muzej je konzervativna institucija, zato su izložene riblje konzerve kao ostatak školjaka
(arte)fakti, dokumenti opstojnosti!
Kako osigurati održivost vode –
upravo onako kako ćemo uspjeti
suživjeti s njom, a najmanje samo
konzervirati i potrošiti! – pojašnjava autor ove originalne zamisli.
U performansu su sudjelovali mališani Društva Naša djeca iz Donje Stubice, a predavanjem Što je
voda? na svoj osebujan način zaokupio je pažnju prisutnih svih životnih dobi, dr. sc. Nenad Raos. Svaki
pokušaj da se ispriča iscrpna priča o
GLAS ZAGORJA
broj 89
vodi nužno je golem zadatak. Ako
se priča pretvori
u trajnu aktivnost
i ako postane
muzej u kojem je
zbirka sve što je
na temu vode napravljeno ili napisano – tada je
to osobit muzej.
Zašto ne bi postojao u Zagorju gdje
je voda, kao rijetko gdje, u izdašnoj količini i kvaliteti netom ispod
naših nogu? Poštenje i poštovanje
prema prirodi, ili ovaj puta prema
vodi, uvijek se na kraju pretvori u
dostojniji život. To je cilj ovog muzeja – zaključio je prof. dr. sc. Tomislav S. Šola.(D. H.)
MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA
su uz fotodokumentarnu izložbu
o suradnji malog zagorskog sela
Kumrovec i američkog grada Chestera uživali i u bogatom kulturnoumjetničkom programu.
Brojnim posjetiteljima je Noć
muzeja bila prilika da upoznaju
muzeje i njihove stalne postave i
izložbe, da se zainteresiraju za njihove edukativne programe i uopće za prirodnu, kulturnu i umjetničku baštinu Hrvatskog zagorja.
Nakon obilaska postava posjetitelji su mogli razgledati suvenirnicu
u kojoj su prvi put predstavljeni
01. VELJAČE 2012.
suveniri članova Udruge Naši dani
iz Đurmanca. Cjelokupni program
Noći muzeja u Muzeju krapinskih
neandertalaca popraćen je i izravnim prijenosom Radija Hrvatsko
zagorje Krapina.
Krapinske neandertalce
posjetilo 855 posjetitelja
Muzej krapinskih neandertalaca
obišlo je 855 posjetitelja. Prije obilaska stalnog postava za
posjetitelje je organiziran glazbeno-plesni program u izvedbi
Krapinskih mažoretkinja, te radionica izrade kamenih alatki.
Radionicu je vodio preparator
Muzeja Zlatko Mirt koji je svojom vještinom, te autentičnim
odijelom pračovjeka privlačio
pažnju svih posjetitelja.
VII. zimske radionice i igraonice
Od 9. do 13. siječnja 2012. u Muzeju krapinskih neandertalaca održane su VII. zimske radionice i igraonice za djecu predškolske dobi i učenike osnovnih škola.
Svaki dan od 10-12 sati zadnjeg tjedna
zimskih praznika, tridesetak polaznika iz
Krapine, Radoboja, Zlatara, Bedekovčine,
Konjščine, Zagreba i Ludbrega sudjelovalo
je u interaktivnim radionicama te kroz igru
i zabavu spoznavalo tajne pretpovijesti.
Uz obilazak novog stalnog postava te Nalazišta Hušnjakovo djeca su se upoznala
sa zbirkama Muzeja krapinskih neandertalaca, proučavala su originalne fosile,
izražavala se u likovnim radionicama,
ispunjavala radne listiće i komentirala
razne tematske filmove. Polaznici su s
velikim zanimanjem proučavali fosile u
malom laboratoriju služeći se mikroskopom i lupom, izrađivali geološke stupove, a posebno ih je razveselila ilustrirana
igra Evoluiraj i ne ljuti se…. Za najmlađe
su organizirane dino radionice te igre sa
slagalicama i modelima pretpovijesnih
vrsta.
Uz druženje i zabavu djeca su mnogo naučila o tajanstvenom svijetu fosila, otkrila su
zanimljivosti iz života krapinskog pračovjeka, pronašla su odgovore na mnoga svoja
pitanja o razvoju života na Zemlji, omiljenim dinosaurima i drugim pretpovijesnim
životinjama.
Otkriveni podzemni
dijelovi dvorca
Prilikom pripremnih radova
za projekt izrade drenažnog
sustava i hidro-izolacije baroknog dvorca Oršić u Gornjoj
Stubici otkriveni su podzemni dijelovi dvorca, koji su
vrlo vjerojatno zatrpani tijekom 20. st. Dvorac je u 18.
st. sagradila plemićka obitelj
GLAS ZAGORJA
broj 89
Oršić, međutim, arheolozima
je zanimljiva činjenica da je
dvorac izgrađen na mjestu
nekadašnje srednjovjekovne
utvrde Samci. Na dubini od
dva metra otkriveni su i ostaci temelja zida čija će se starost ustvrditi daljnjim istraživanjima.
65
01. VELJAÈE 2012.
MARIJAN GAJŠAK – svećenik,
kipar, rođen: 14. kolovoza 1944.
u Dolu Klanječkom, umro: 6.
veljače 1996. u Zagrebu
Osmogodišnju školu je s odličnim uspjehom završio u rodnom mjestu 1959. Od
ranog djetinjstva veselio se svakom odlasku u crkvu, a kod kuće služio svoje svete
mise. Već u tim prvim školskim danima
bilo je jasno da je njegov ideal postati
svećenikom. Iz školskih dana, njegove
kolege pamte i kako je Marijan zaokupljen oblikovanjem gline, u čemu već u
najranijoj dobi iskazuje veliku darovitost.
Nakon završenog drugog razreda gimnazije, 1961. ulazi u novicijat Družbe Isusove na Fratrovcu. Studij filozofije i teologije završio je na Filozofsko-teološkom
institutu Družbe Isusove u Zagrebu 1973.
Studij istočne teologije na Orijentalnom
Institutu sveučilišta Gregoriane u Rimu
1975. Zaređen je za svećenika 1973.
Studij kiparstva završio je na Accademia
di Belle Arti di Roma u Rimu 1978. u klasi
prof. Pericla Fazzinia, a specijalni studij
kiparstva 1979. u Parizu. Od 1980. predaje umjetnost u funkciji sakralnoga na
Filozofsko-teološkom institutu Družbe
Isusove. Bio je član Hrvatskog društva
likovnih umjetnika od 1987.
Talent i vjera, predanost vjeri do potpune samozatajnosti i poriv za oblikovanjem i individualnim izrazom, isprepliću
se tijekom čitavog života p. Marijana Gajšaka – zapisala je mr. sc. Snježana Pintarić u predgovoru kataloga njegove samostalne izložbe u Klanjcu 1991. Ostavio je
u svom kratkom životu umjetnička djela
sakralne tematike izuzetne vrijednosti.
Izdvajamo raspelo CONSUMMATUM EST
za crkvu u Gornjim Andrijevcima, skice za
vitraje Mostarske katedrale, skice za vitraje kapela na Fratrovcu i Jordanovcu…
Njegova izložbena djelatnost obuhvaća
više međunarodnih i skupnih izložbi, te
četiri samostalne izložbe.
SIDONIJA RUBIDO-ERDÖDY
rođena: 7. veljače 1819. u
Zagrebu, umrla: 17. veljače 1884.
na imanju Gornja Rijeka kraj
Križevaca
Među pjevačima koji su 28. ožujka 1846.
sudjelovali na praizvedbi prve hrvatske
opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog
najveći uspjeh postigla je interpretkinja jedine ženske uloge – Ljubice, prva
hrvatska koncertna i operna pjevačica
Sidonija Rubido-Erdödy. U danima zanosa ilirskog pokreta, već sa 14 godina
nastupila je prvi put javno na koncertu u
Streljani i otpjevala Gajevu budnicu Još
Hrvatska ni’ propala, na veliko oduševljenje općinstva. Godine 1843. udala se
za Antuna plemenitog Rubida Zagorskog.
U to vrijeme Vatroslav Lisinski piše svoju
operu Ljubav i zloba. Kad je djelo bilo gotovo, mladi se entuzijasti obratiše Sidoniji Rubido, koja je s najvećim veseljem
preuzela ponuđenu ulogu Ljubice i otpjevala je na praizvedbi i ostale četiri reprize
u ožujku i travnju 1846. Slavlje što su ga
tada doživjeli Lisinski, njegovo djelo i svi
izvođači, na čelu sa Sidonijom, bilo je golemo. Nakon tih događaja punih zanosa
i slavlja Sidonija Rubido-Erdödy nije više
javno nastupala. Bavila se dobrotvornim
radom, te je, među ostalim, osnovala u
Zagrebu prvu hrvatsku ustanovu za nezbrinutu i zapuštenu djecu. Nakon smrti
66
VREMEPLOV
PJESNIÈKA RIJEÈ
muža 1863. povlači se na imanje Gornja
Rijeka kraj Križevaca. Ondje je i grob prve
hrvatske primadone. Opera Ljubav i zloba izvodi se i u naše vrijeme.
Stanko Dominić
FRANJO BARTUŠ
rođen: 8. veljače 1860. u Krapini,
umro: 6. travnja 1934. u Zagrebu
Iako rođen u Krapini, ovaj pedagog i
književnik školovao se u Zagrebu, a službovao po cijeloj Hrvatskoj. Počasni član
humanitarnog društva Dobrotvor, Pedagoškog književnog zbora i drugih kulturno-prosvjetnih ustanova. Uređivao je
đačke listove, te listove za mladež, objavljuje i velik broj knjiga, priča, narodnih
pripovijetka i pjesama, kojima obogaćuje saznanja mladih o stvaralaštvu svoga
naroda.
STJEPAN VUKOVINSKI
rođen: 23. listopada 1853. u
Samoboru, umro: 12. veljače
1925. u Krapini
Nakon školovanja, za krapinskog župnika
dolazi 1898. Bavi se spisateljstvom surađujući s ondašnjim katoličkim glasilima, a
zapažena mu je publikacija Božićne slike
namijenjene mladeži (1898.). Zahvaljujući njegovom zalaganju, domaći slikar
Lovro Sirnik obnovio je sve zidne slike u
cintoru crkve Majke Božje Jeruzalemske
na Trškom Vrhu. Posebno se angažirao
u izgradnji nove župne crkve sv. Nikole u
Krapini (1901. – 1903.).
JOSIP BREZINŠČAK
rođen: 15. veljače 1931. u
Vrbišnici, umro: 28. veljače 1993.
u Vrbišnici
Josip Brezinščak osnovnu školu završio u
Taborskom, a soboslikarski zanat, Školu
primijenjene umjetnosti i Višu pedagošku školu u Zagrebu. Kao likovni pedagog
ostavio je nevelik, ali osebujan slikarski i
karikaturalni opus. Njegova je specifičnost
upravo veza sa zavičajem njegova djetinjstva. Oslikao je selo kakvo je nekad bilo.
Naslikao je upečatljiva lica muževa, pipničarke, majke, kumica na placu i gužvu u
vlaku drvenih klupa bez ikakvog uljepšavanja, ali s vrlo istančanim osjećajem za
svjetlo. Svjestan prolaznosti i promjena,
opredijelio se za čuvara uspomena i promotora tradicijskog humskog identiteta.
LOVRO SIRNIK
rođen: 9. kolovoza 1877. u
Šentvidu kraj Ljubljane, umro: 18.
veljače 1952. na Trškom Vrhu
Nakon završene pučke škole 1892./93.
upisuje u Ljubljani Stručnu školu za
umjetnost i obrt, za rezbarstvo u drvnoj
industriji. Odlazi u talijansku Goricu kod
majstora slikara Gosara. Zajednički su
1895. na Placuti u Gorici oslikali strop sv.
Vida. Usavršava se u Münchenu, Beču i
Budimpešti, a 1900. dolazi na Trški Vrh
gdje ostaje do kraja života. Obnavlja u
cintoru sve stropne slike.
Sirnik se istakao kao autor zidnih slika većih formata po crkvama u Hrvatskom zagorju. Većinom su to monumentalni radovi u crkvenim kompleksima motivnog
karaktera te ilustracije biblijske tematike.
Ostavština njegovog pedesetogodišnjeg
umjetničkog rada su i mnogobrojna ulja
na platnu portreta zagorskih obitelji, vedute Starog grada Krapine, Hušnjakova i
Trškog Vrha.
Pripremila Tanja Gregurović
Molitva za Hrvatsku
Molitva za Hrvatsku domoljubna pjesma
Zlatarčanina Stanka Dominića, pisana je
sredinom prošlog stoljeća i objavljena u
zbirci Mila si nam ti jedina…, koja sabire
najljepše hrvatsko rodoljubno pjesništvo
od Bašćanske ploče do danas. Sjetih je
se ovih dana jer je iz pera našeg zagorskog sina i svjedoči o povijesnoj ulozi
Hrvata tijesno vezanih uz zapadni kulturni krug. Sjetih je se u želji potaknuti vas
stvaranju bolje Hrvatske. U predgovoru
spomenute zbirke Božidar Petrač će
zapisati: Stoljeća hrvatske književnosti
jasno i neporecivo pokazuju dva bitna
izvorišta ukupne europske uljudbe i kulture: veliku antičku i rimsku-latinsku, a
kasnije u živim prožimanjima i susretanjima i kršćansku katoličku.
Jezik zavičaja nepogrešivo pamtimo
cijelog svog života. Tu nikada nije bilo
granica, nema ničeg skrivenog, ni prešućenog. Lako dolazimo do čovjeka s kojim
nam je lakše biti čovjek. Povijesnim iskustvom poučeni, uvijek će biti ljudi koji
će nanovo, između sebe, preporađati
prisutnost u kojoj se prepoznaje zavičaj.
Budite dio te zavičajne prepoznatljivosti,
čitajući stihove Stanka Dominića. Kao što
je zapisao u predgovoru njegove prve
zbirke Sunce z naših bregov Marko Radmilo, osjetit ćete - dah zagorskog povjetarca, miris polja i šuštanje žitnih vlati,
osmjeh gorica
Bu črešnjica razc
i kleti, malo
vela
veselja i tuge. Pošle nam
je vuletje.
Vidjet ćete bu čreš
njica razcvela,
obris zagor- s tr
naca vre se smej
e
ke strehe, a
krošnja njejna be nam
la.
ispod nje sitna, iskrena Duga zima,
hudi mraz,
o k a n c a … vništit su
ju šteli;
Sve je tako grdi lju
di cigani
sitno,
a na
kaj su ju deli!
ipak snažno i veliko Al je drago vu
letje
– neza- došlo čisto
z rana,
mjenjivo.
na čreš
Molitva za Hrvatsku
ljeća
Probudi Bože, u nama mrtva pro
i stopi srca ledena.
svoja
Utišaj vjetrove strašne i u korita
e.
povrati blatne nabujale vod
Nek opet se vrati sunce smirenja,
da nam pozlati stare zvonike
i ne dopusti, da ova polja naša
korovom rode.
i raspeća,
Jer zemlja je ova, zemlja ljubavi
ona je patnica
,
pribijana o raskršću sviju stoljeća
svjedočanstva,
g
živo
krvavih snova istina i zbilja
anstva.
kršć
živ bedem zapada i predziđe
je
Za nju se molim, o Bože, jer - ona
a,
krvavo uzdarje trnj
gdje ljubav je rođena moja:
Ona je suza slična suzi,
la majka Tvoja.
što ju nad Tvojim raspećem ima
Otpri obločec
Daj otpri obločec,
nalukni se malo,
ak ti nje jošče,
kaj do mene stalo.
Stara se ljubav
mam vrnula bude,
i srčece bu se
zmekšalo hude.
Lepog ti nekaj
prišepnut bi rado
i kušnut te v slatko
ličece mlado.
Daj otpri obločec,
kak negda si znala,
ak nisi već morti
drugog si zbrala?
GLAS ZAGORJA
broj 89
njici je precva
vsaka njena gran la
a.
A gda nam bu do
zrela
puna slatkog plod
a,
srećna buju dečic
a
vseg hrvatskog ro
da.
Došle nam je vu
letje.
je črešnjica proc
vela,
s trnaca vre se sm
eje nam
krošnja njena be
la!
Srčecu
Zakaj su drage ti oči tak tihe,
tak plave i tak žarko gliboke;
si mislila morti, da nem denes došel
pod one tvoje male obloke?
Kaj mogla bi misliti takvoga nekaj,
Gda znaš da bez tebe ja nemrem biti?
Večera vsakog gda tebi me vleče
Hiljadu niti.
Im ti samo roža si moja, - anjgelek blagi.
Vu srčecu mojem ljubav je tvoja
Kak smešak mu
Nevini dragi.
Z naših
bregov
Od kud id
eš kumek
da su ško
sad,
rn
gde je de ji v blatu celi,
ne
da si tak s curel dešč,
veseli?
------Vražji pu
tec
da ne mo , kaj zavija tud,
rem ravn
o iti;
sinek ne
bu
nekam m m nikaj hud
oram ziti
.
Još su pu
ne flaše tu
,
v blatu n
eb
Tak si gun um nikak ostal.
d
pri hižici ra i kak vsnu
je postal.
Jel je mo
ja,
premale ne znam prav,
se mi sve
ti…
Skoči žen
a,
- došel se otpri daj
m od kleti
!
GLAS SRCA
KULTURA
RADOBOJ
Mladen Kušec u Radoboju
OŠ Side Košutić Radoboj
ugostila je 27. siječnja
posebnog gosta: dječjeg
pisca, novinara i publicista Mladena Kušeca. Susret je upriličen za učenike od 1. do 5. razreda i
sve zainteresirane koji su
došli vidjeti legendarnog
dječjeg književnika.
Da su dobri domaćini, učenici su pokazali na početku
susreta. Kroz život i djelo
gospodina Kušeca posjetitelje su proveli učenici iz
Područnog odjela Jazvine,
dok su recitacije pripremili
učenici iz Gornje Šemnice.
Tada su se svi prepustili
smijehu i zabavi koja je počela čim je
gost uzeo riječ. Govorio o tome kako
je počeo pisati jer je morao čuvati i
zabavljati svoje male nećake, o svojim
putovanjima, životu i radu. Predstavio je najnovije knjige Kuštravi, Pamti
Damti, Pitalice skitalice, Potraga za
Bijajom te Zagonetno putovanje. Gost
je djeci ispričao nekoliko legendi koje
je sam izmislio, recitirao im pjesme, a
nije izostalo ni zajedničko interaktivno
oponašanje zvukova iz prirode čime je
nastala prava mala pjesma. Nakon susreta, učenice iz novinarske skupine
intervjuirali su pisca i saznali ponešto
o književnikovoj inspiraciji i onome što
ga najviše veseli – djeci koja su prošla
kroz njegov život.
Iako već u 74-toj godini života, gospodin Kušec zrači vitalnošću, a i sam kaže
da je u duši još uvijek dijete. Učenicima je poručio da se raduju malim stvarima, vjeruju u sebe i da čuvaju obitelj
jer je ona najvažnija na svijetu.(J.M.)
Prijave za Tabor film festival
nagradu u protuvrijednosti od 500
eura.
Inače prema programu, otvaranje i zatvaranje festivala održat će se u dvorcu
Veliki Tabor dok će se glavni program
održati u Kumrovcu, Zaboku i Klanjcu.
Festival ima podršku Hrvatskog audiovizualnog centra, a njegov organizator je udruga Gokul uz pomoć Muzeja
Hrvatskog zagorja, Krapinsko-zagorske
županije te drugih partnera. Festivalski
program će uz regularni natjecateljski dio biti obogaćen retrospektivnim
filmskim programom, radionicama,
izložbama te glazbenim i drugim događanjima.
LOBOR
Otvoren natječaj za Loborfest
Upravni odbor glazbenog festivala
Loborfest raspisao je natječaj za nove
skladbe glazbenih sastava s područja
Hrvatskog zagorja, sjeverozapadne Hrvatske, te iz zapadne Europe, koje će
biti izvedene na 4. festivalu Loborfest,
24. lipnja 2012.
Na natječaj treba poslati dvije skladbe:
jednu novu autorsku, dosad neizvođenu i neobjavljenu i jednu postojeću
skladbu, već objavljenu, na kajkavskom
Iskazujemo svoju
vjeru javno
Sjetimo se da su najveæi doPiše
prinos priznanju Hrvatske i
Stjepan Kralj
naše samostalnosti, uz branitelje, naravno, dale i poznate osobe: sportaši,
umjetnici, znanstvenici..., koji su bili u prilici
javno iskazivati svoje domoljublje, ali i vjersku
pripadnost Svetoj Katolièkoj Crkvi, odnosno,
odanost Bogu Ocu i Sinu Isusu Kristu.
ZABOK
Otvoren je natječaj za 10. izdanje Tabor film festivala, koji će se i ove godine održavati u Zaboku zbog preuređenja dvorca Veliki Tabor.
Kopije filma za selekciju treba poslati
na DVD-u. Prihvaćaju se svi filmovi
(igrani, dokumentarni, animirani, eksperimentalni), koji su nastali nakon
1. siječnja 2011. godine, dužine do
30 minuta. Prijavni formulari i ostali detalji mogu se pronaći na web
stranici Tabor film festivala, a prijave
traju do 1. travnja. Autoru ili autorici najboljeg filma u domaćoj konkurenciji bit će dodijeljen festivalski
trofej Veronikina lubanja uz novčanu
01. VELJAÈE 2012.
narječju ili jeziku izvođača. Na natječaj
se šalju demo snimke, a rok je do 2.
travnja. Skladbe koje će biti izvedene
na ovogodišnjem Loborfestu odabrat
će stručni sud, a svi detalji i uvjeti natječaja mogu se pronaći na web stranicama festivala, www.loborfest.com.
Inače novost je da ove godine Loborfest izlazi iz termina manifestacije Janine i ubuduće će se održavati zadnju
nedjelju u šestom mjesecu.
U zadnjih nekoliko godina u našoj domovini stječe se dojam da
sve više ljudi okreće leđa dragome
Bogu, odnosno, da ima sve manje
pravih, istinskih vjernika, a da i ne
spominjem vjernika koji prakticiraju
svoju vjeru. Je li to doista tako, ili nas
zavaravaju raznim anketama koje se
objavljuju u medijima. Po nekim primjerima moglo bi se i zaključiti da je
tako, jer ljudi su povodljivi kada im
se nešto nameće, pa čak i ako se radi
o pogrešnom i nepoštenom sugeriranju na iskrivljavanje moralnih vrijednosti. Razlog takvog stanja indiferentnosti ljudi prema vjeri, mogli
bismo naći i u tome što mnogi teško
egzistiraju u ovim kriznim vremenima, pa su zbog problema takvih vrsta tihi i najčešće zatvoreni u svojim
domovima. Također, i privatno poduzetništvo uzelo je svoj danak, te
pridonijelo takvom stanju, jer mnogi
žele imati svoju tvrtku, misleći kako
će se brzo obogatiti, ne razmišljajući
o tome kako će postati robovi vlastitih odluka, te da će ih zarobljenost i
zaokupljenost u borbi za opstanak,
otuđiti od pravih kršćanskih vrijednosti, odnosno, zamagliti zrelu
vjersku svijest, te da će se vratiti na
Božji put, tek nakon pada, poraza ili
propasti.
Nedavno su neki, koji su osjetili moć
svojeg položaja u društvu, pokušali maknuti križeve s javnih mjesta,
isto tako i vjeronauk izbaciti iz škola. Iako im to, naravno, nije uspjelo,
ipak, koliko je vjerovati anketama,
bio je prevelik postotak onih koji su
odobravali te sulude namjere. Promašeni je svaki pokušaj oduzimati
nama vjernicima najveću svetinju,
koja nam je istinska vodilja kroz život, Isusa Krista Sina Božjeg, koji
GLAS ZAGORJA
broj 89
nas spašava od svih zala, i koji nam
uvijek pomaže u najtežim trenucima
života: bolestima, tugama, raznim
nevoljama, neimaštini... Naša država je mlada, priznata od svijeta
tek prije dva desetljeća. Sjetimo se
da su najveći doprinos priznanju
Hrvatske i naše samostalnosti, uz
branitelje, naravno, dale i poznate
osobe: sportaši, umjetnici, znanstvenici..., koji su bili u prilici javno
iskazivati svoje domoljublje, ali i
vjersku pripadnost Svetoj Katoličkoj
Crkvi, odnosno, odanost Bogu Ocu
i Sinu Isusu Kristu. Svi redom su to
činili, pa ih zbog brojnosti nisam u
mogućnosti navesti po imenima.
No, ima jedna osoba koja je svojim
sportskim talentom, za koji je i sama
bila svjesna da ga je primila od Gospodina, pobijedila svu svoju konkurenciju, čime je začudila mnoge
svjetske stručnjake. Naravno, radi se
o nenadmašnoj Janici Kostelić, koja
je osvojila sve što se osvojiti može.
Dragi čitatelji, nikad nećemo zaboraviti da je Janica osvojila sve svjetske i olimpijske zlatne medalje, ali i
srca milijuna ljudi koji su je gledali,
prekriživši se prije svakog laufa. Da
bismo i mi tako uspješno dolazili
do naših ciljeva, gdje god se nalazili: u privatnom ili javnom prijevozu
prije puta, u svojim domovima ili
restoranima prije ručka, u uredima
ili na javnim prezentacijama svojih
poslovnih ideja..., ne sramimo se
krenuti vidljivim pokazivanjem znaka svetog križa. Javnim iskazivanjem
svoje vjere možemo doći do svakog
uspjeha, i to putovima obasjanim
Božjom svjetlošću, kao što su bili i
putovi Janice Kostelić, koje je uvijek
započinjala u ime Oca i Sina i Duha
Svetoga...
67
SJEÆANJE
01. VELJAÈE 2012.
Učiteljica
najljepši poziv
na svijetu
Dr. Nadica Jačmenica
Zahvalnost je najprimjereniji odnos prema životu, tko zaboravi biti
zahvalan zaboravit æe živjeti – pouèeni ovom mišlju donosimo vam
sjeæanje Suzane Pracaiæ, dipl. bibliotekarke OŠ Ljudevita Gaja Krapina. Sjeæanje je na uèiteljicu Mariju koja je svoj odmor nalazila èineæi
dobro, odgajajuæi i uèeæi generacije Krapinaca.
Moj život je osobno vezan uz
učiteljicu Mariju jer je bila moja
prva učiteljica, a one se ne zabo-
68
ravljaju. Smatramo ih i drugom
mamom, a ona je to za mene i
bila, druga mama – brižna i pra-
vedna. Kao dijete bila sam vrlo
malena i sitna. To se može vidjeti na fotografiji, među najmanji-
GLAS ZAGORJA
broj 89
Piše
Suzana Pracaić
dipl. bibliotekarka
sjećanje na učiteljicu
Mariju Smrekar Majsec koja je svoj
život posvetila odgoju
i obrazovanju mnogih
Krapinčana
ma u razredu. Išla sam godinu
dana ranije u školu, s napunjenih 6 godina. Razlog mog ranijeg polaska u školu bila je moja,
tada najbolja prijateljica Marija.
Ona je bila dobila poziv za školu
(kao i još neke moje prijateljice
iz vrtića) i rekla mi, ja sam prisilila svoje roditelje da me na taj
dan upisa odvedu u školu. Sjećam se da smo mama i ja ostale
u dvorani za tjelesni s još nekoliko djece i roditelja koji također
nisu zadovoljavali uvjete za upis.
Tadašnji ravnatelj bio je gosp.
Dragutin Tumpa. Kada mi je rekao da dođem sljedeće godine
na upis, počela sam jako plakati
i nisu mogli ništa drugo, nego
poslati me u razred. Ugledavši
u razredu moju Macu, nije bilo
nikog sretnijeg od mene. Jako se
dobro sjećam te sreće koju sam
tad osjetila. Kasnije su mi roditelji rekli da su me u školu primili samo na probnih tjedan dana
jer nisu vjerovali da ću ustrajati,
no kako nije bilo problema oko
učenja i zadaća, nastavila sam
školovanje.
Učiteljica Marija tražila je od nas
da budemo ljudi, pomagala nam
u našim nastojanjima i postignućima. Jednom za vrijeme odmora, nas nekoliko učenika, otišli
smo izvan dvorišta škole prema
Autobusnom kolodvoru i kad
smo se vratili, u razredu nas je
čekala vrlo ljutita učiteljica. Poredala nas je u vrstu ispred cijelog
razreda, održala bukvicu svakom
ponaosob, kao mama kad bismo
učinili neku nepodopštinu. Prema meni je bila blaža jer sam bila
sitna, ali me je bilo tako sram da
pod odmorom, nikad više, nisam
odlazila negdje izvan školskog
dvorišta. A vjerujem, ni drugi.
Sat ljubavi i prijateljstva
Proslava 100-te obljetnice škole
nikako nije mogla proći bez nje.
Tako je 7. travnja, uz svečanost
Dana škole, gostovala u školi na
inicijativu i poziv učiteljice Branke Grmovšek. Upriličili smo susret s učenicima 7.a i 8.a razreda
SJEÆANJE
01. VELJAÈE 2012.
Sijeva nadesno: knjižničarka Suzana Pracaić, učiteljica Branka Grmovšek,
učiteljica Marija Smrekar-Majsec, pedagoginja Božica Horvat,
defektologinja Aleksandra Podsečki
kojima je govorila o prošlim vremenima obrazovanja i škole.
Podsjetila nas je da u školi postoji dokument - Povelja kojom
je car Franjo Josip I. dao dozvolu
za izgradnju nove pučke škole u
Krapini. Povelja je potpisana 2.
listopada 1911. Pripovijedala
je o povijesti školstva na ovim
prostorima: o postojanju pučkih
škola (niže, od 1. do 4. razreda)
NDH (1941.) vraćeno joj je ime
Državna realna gimnazija.
Govorila je o vremenu kad je ona
bila dijete i pohađala ovu školu.
Pričala je kako se sjeća ogromne
kompozicije vagona, koji su stajali na željezničkoj pruzi, a u njima
žedni i gladni ljudi koje se deportiralo dalje prema Bleiburgu i
kako nikada više nije vidjela toliko
vagona (oko 50) u nizu. Posebno
Kotke. Njezin prvi susret s
bilježnicom dogodio se nakon oslobođenja, kada su
saveznički avioni prelijetali Krapinu i bacali pakete.
Mislili su da je to hrana, ali
bile su bilježnice.
Susret je prošao prebrzo;
45 minuta je bilo premalo
za reći o svemu što je naša
ljepotica prošla u 100 go-
Draga Marija,
hvala Vam!
i Male realne gimnazije (više,
od 5. do 8. razreda tj. od 1. do
4. razreda gimnazije), koja je
1927. bila pretvorena u Građansku školu, jer se željela spriječiti
hiperprodukcija intelektualaca.
Građanska škola trebala je pružiti praktično znanje za trgovačka,
obrtnička i druga zanimanja, ali
nije omogućavala učenicima nastavak školovanja. Uspostavom
je bilo zanimljivo kada je pričala
kako su za vrijeme 2. svjetskog
rata školu zaposjeli Gestapo i njegova vojska i čemu je služila naša
škola. Nastava se tada održavala
s prekidima, u privatnim kućama – iznad Borova, u današnjoj
veterinarskoj stanici gdje je u to
vrijeme bila ubožnica, u Polju i
Žutnici… Također su neke sadržaje imali i u prostorima današnje
dina. Bio je to zadnji nastavni sat
umirovljene učiteljice Marije, na
kojem nam je dala svoju ljubav i
svjedočanstvo o najljepšem pozivu na svijetu – biti učiteljica.
S ponosom i radošću je pratila i
ostale aktivnosti uz Dan škole te
sudjelovala u pripremi izložbe
kroz povijesna razdoblja svojim
materijalima, zapisima, učeničkim bilježnicama… Tih dana ži-
vjela je s nama i svojom starom
školom. Posebno oduševljenje
je izrazila nakon multimedijskog
kulturno-umjetničkog programa
u Festivalskoj dvorani i čestitala
svima kako smo prekrasno obilježili 100-tu obljetnicu škole.
Ostat će nam u najljepšem sjećanju....
Marija Smrekar-Majsec
(5. siječnja 1931. – 22. prosinca 2011.)
Kao učiteljica radila je 42 godine. Umrla je u 81.
godini života. Njezin život i rad ostali su u sjećanju generacijama djece i učitelja. Mnogi učenici je znaju i kao autoricu priručnika Prirode i
društva za učenike – Krapina i okolni krajevi u
izdanju Školske knjige, iz kojeg su učili.
U OŠ Ljudevit Gaj Krapina radila je od 1. rujna
1958. do umirovljenja. Proslavu 100-te obljetnice škole koju smo obilježili u travnju 2011. uveličala je svojim dolaskom i probudila sjećanja na
neka vremena kad je u školi sve bilo drugačije...
Njezina uloga u školstvu mlađima je nepoznata,
ali sigurno možemo reći – HVALA u ime sve djece i učitelja!
GLAS ZAGORJA
broj 89
69
SPORT
01. VELJAČE 2012.
KRAPINA
Dobri domaćini i
organizatori
U Krapini se 28. i 29. siječnja uz potporu Grada
Krapine u Športskoj dvorani Srednje škole održao 3. otvoreni turnir Hrvatskog stolnoteniskog
saveza – Trofej Reno Vinek.
HSTS-ov turnir Trofej Reno Vinek Za Stolnoteniski klub Zagorec nau dva je dana okupio 397 stolno- stupili su Hrvoje Puljko u kategotenisača i stolnotenisačica iz veći- riji najmlađih kadeta i Igor Pavić u
ne hrvatskih klubova. Igralo se u kategoriji mlađih kadeta. Stolnočetiri kategorije: najmlađi kadeti teniski klub Zabok imao je predi kadetkinje, kadeti i kadetkinje, stavnike u svim kategorijama.
mlađi kadeti i kadetkinje i juniori – Pokazali smo se ponovno doi juniorke.
brim organizatorima i domaćiniMogli su se prijaviti samo regi- ma, saznajemo od Branka Krkale
strirani igrači u HSTS-u, a osim višegodišnjeg predsjednika Stolbodovanja za Trofej Reno Vinek, noteniskog kluba Zagorec Krapi3:28:13 PM
natjecanjeoglas_fasade.pdf
se bodovalo12/20/2011
i za služna. Moglo bi se mnogo više učinibeni rang prvenstva Hrvatske.
ti u promociji i organizaciji stolnog
tenisa u Krapini, time i postizati
bolje rezultate, no za to su potrebna sredstva. Žao mi je što
više Krapinaca nije došlo u dvoranu bodriti natjecatelje. Maglo se
uživati u zaista dobrom stolnom
tenisu – rezimirao je natjecanje
u Krapini Branko Krkalo, zahvalivši na potpori Gradu Krapini i
Srednjoj školi Krapina. Također,
natjecatelji iz svih dijelova Hrvatske, mogli su po prigodnoj cijeni
ulaznice, posjetiti Muzej Krapinskih neandertalaca, a uz popust
bilo im je omogućeno piće u Caffe
baru Barock.
70
Znate li...
Stolni tenis vuče svoje korijene iz Engleske kao večernja razonoda
viktorijanske klase u 1880., oponašajući veliki tenis u kući. Nadimak
ping-pong dobio je zbog zvuka udaranja loptice. Prvu celuloidnu
lopticu izradio je Englez James Gibb 1901. Popularnost mu raste od
1901. kada se počinju organizirati turniri, a 1902. održava se i neslužbeno svjetsko prvenstvo. Na Olimpijskim igrama predstavljen je
1988.
Za igrača važna je izdržljivost, inovacija, tehnika i taktika. Također i
puno treninga kako bi sve te elemente mogli dobro uskladiti.
GLAS ZAGORJA
broj 89
SPORT
01. VELJAČE 2012.
RADOBOJ
RADOBOJ
Uzorni sportski kolektiv Sve nagrade u Radoboj
Svečanom sjednicom kojoj su nazočili brojni sportski
uglednici NK Radoboj obilježio je 35 godina postojanja.
O tridesetpet godina djelovanja NK
Radoboj na svečanoj sjednici Skupštine govorio je jedan od osnivača,
te predsjednik i tajnik kluba u više
mandata Vinko Rihtar. Čestitajući
obljetnicu osnivanja NK Radoboj,
predsjednik NS Krapinsko-zagorske
županije, Stjepan Merkaš naglasio
je da NK Radoboj s ponosom slavi
35. godišnjicu djelovanja jer je kroz
sve to vrijeme razvijao sportski duh
i dostojno zastupao kako mjesto svog
sjedišta Radoboj, tako i kada je to bio
u mogućnosti, nogomet Hrvatskog
zagorja. Predsjedniku NK Radoboj,
Anđelku Topolovcu predao je posebno priznanje NS KZŽ i izrazio uvjerenje da će NK Radoboj i ubuduće
služiti kao primjer uzornog sportskog
kolektiva.
Svečanoj sjednici NK Radoboj pored
ostalih bili su prisutni i neki od najzaslužnijih ljudi za izgradnju igrališta
i klupskih prostorija. Veliki doprinos
tako su dali i Josip Poljak, Slavko Švaljek i Željko Šalković. (gz)
KRAPINSKE TOPLICE
Pozivamo vas na
treking utrku
Udruga za sportsku rekreaciju Zagorje adventure team iz Zaboka, u
suradnji s Klubom pustolovnih sportova Multisport iz Zagreba, te Toplice
Hotelom iz Krapinskih Toplica organizira treking utrku Brooks Zagorje Trek
2012., 11. veljače 2012. u Krapinskim
Toplicama.
Treking je naziv za sportsku utrku
u kojoj natjecatelji na nogama, uz
pomoć kompasa, zemljovida i obavezne propisane opreme moraju u
ograničenom vremenskom razdoblju
što brže proći sve zadane kontrolne
točke.
U Hrvatskoj navedeni sport je organiziran kroz Treking ligu (www.trekingliga.com) kao skup planinarskih utrka
koje ove godine obuhvaćaju čak 11
destinacija diljem Hrvatske: Medvednica, Zagorje, Pašman, Istra, Mosor,
Mljet, Velebit, Jastrebarsko, Cres, Krk
i Rab. Treking liga održava se kontinuirano od 2005., utrke su podijeljene u
tri težinske kategorije – za vrhunske
sportaše, amatere i rekreativce.
Prošlogodišnja utrka u Zagorju, održana na širem području Krapinskih
Toplica i Zaboka, iako prva, postavila
je rekord lige u broju natjecatelja –
nastupilo je 500 trekera iz Hrvatske,
Slovenije i BiH, te je bio sportsko-turistički događaj od velikog značaja za
našu Županiju. Inače, 2010. u Hrvatskoj je u utrkama sudjelovalo 1000
ljudi, a već 2011. broj sudionika povećao se na 1600.
Utrka u Krapinskim Toplicama počinje
11. veljače 2012. u 9:30 sati, a prijave
se primaju do 3. veljače 2012. Prijaviti se mogu svi zainteresirani sportaši i
rekreativci, a više informacija o utrci
se može pronaći na www.treking-liga.
com. (Igor Gregurić)
Početkom godine sport Hrvatskog zagorja bio je u znaku održavanja tradicionalnog malonogometnog Cupa
Zagorja – Memorijal Rudolfa Mraza na kojem su pravo
nastupa imali registrirani nogometni klubovi iz KZ županije. Turnir se održavao u Zaboku, a konačni pobjednici
još su jednom postali nogometaši Radoboja.
Turnir je prema propozicijama počeo
razigravanjem po skupinama. Radoboj
je svrstan u skupinu B s Tondachom,
Rudarom iz Dubrave i Matijom Gupcem. Nogometaši Radoboja pobijedili
su Tondach i M. Gubec, dok su protiv
Rudara igrali neriješeno. Sa 7 osvojenih bodova u skupini osvojili su prvo
mjesto i osigurali nastavak natjecanja.
Radoboj je 13. siječnja pobijedio Vatrogasca, sljedećeg dana Oroslavlje.
U polufinalu Radoboj je pobijedio
domaćina Zabočku Mladost i ušao
treću godinu za redom u finale.
Ovaj put prepreka za osvajanje prvog mjesta bili su nogometaši Ru-
GLAS ZAGORJA
broj 89
dara iz Dubrave s kojima su igrali u
skupini 0:0. Finale je, međutim, bio u
punom smislu riječi Radobojski. Golovima Šalkovića 2, Košutića 2, Dleska 2, Vidovića 2 i autogolom Franca
na kraju je bilo 9:0 za Radoboj. Tako
je još jedan pehar otišao u Radoboj.
I ne samo to, najbolji igrač turnira
bio je Ivica Košutić, najbolji golman
Hrvoje Ranogajec, a najbolji strijelac
Dragutin Dlesk, svi iz Radoboja.
U finalnoj utakmici za momčad Radoboja nastupili su: Ranogajec, Pastorčić, Leljak, Košutić, Šemnički,
Šalković, Gotlin, Pučjek, Dlesk i Vidović. (gz)
71
JUNAK NAŠEG DOBA
01. VELJAÈE 2012.
Piše
Monika Briševac
[email protected]
pomeranskih gušana je i više nego
zadovoljan. Na izložbi malih životinja u Nedelišću, pohvala i šampiona
također nije nedostajalo. U postav su
bile uključene i tri specijalne izložbe
– pomeranskog gušana, međimurske
kokoši i bantama, a kurioziteti ovogodišnjeg susreta uzgajivača malih životinja su višestruki. Odazvao se najveći
broj izlagača dosad, a posjećenost je
Svjestan sam da za
izložbu moram pripremiti posebnog goluba.
Èovjek mora biti korak
ispred kako bi shvatio
vrijednost u biti toga
što ima. Treba dalje
raditi,
napredovati,
brinuti još više, uèiti,
truditi…
Život uz
golubove
Zahvaljujuæi velikoj ljubavi prema golubarstvu, Vladimir Haramina je sa
svojim ljepotanima golubovima do sada osvojio mnoge prestižne nagrade. Nakon sedamnaest godina bavljenja golubarstvom, reæi æemo,
zasluženo.
Zaposlenik Kotke, Vladimir iz Krapinskog Vidovca, poznat je danas
nadaleko kao uspješan uzgajivač vrsnih golubova, no pera su se cijeloj
obitelji već odavno zavukla pod kožu.
Nedavno, na sajamskom prostoru
72
Bjelovarskog sajma u Gudovcu od
9. do 11. prosinca 2011. održana je
20. državna izložba malih životinja i
1. sajam kućnih ljubimaca kojima je
uspješno okončana sajamska godina.
Čak 60 sudaca iz Slovenije, Bosne i
Hercegovine i Hrvatske odlučivalo je
o bodovima koji su donosili šampionske titule. Naravno, Vladimir se i
iz Bjelovara vratio sa tri šampiona, a
s obzirom na to da su šampioni većinom mladi uzgoj, krapinski uzgajivač
GLAS ZAGORJA
broj 89
premašila i najhrabrija očekivanja. Iz
cijele Hrvatske pristigla su 102 uzgajivača i u postav izložbe uvrstila nepunih tisuću primjeraka malih životinja,
preciznije 951. Izložbom je bilo obuhvaćeno 540 golubova, 100 kunića,
70 ptica i 241 perad. Na specijalnoj
izložbi pomeranskog gušana izloženo
je bilo 168 golubova, potom 72 međimurske kokoši na vlastitoj specijalnoj izložbi te 25 bantama na vlastitoj
izložbi. Na specijalnoj izložbi Vladimir
je osvojio 6 šampiona, a ocjenjivala
su se od svih šampiona prva tri mjesta. Vladimir je osvojio prvo i drugo
mjesto, uz posebnu nagradu glinenog
goluba u prirodnoj veličini, kao i zidni ukras goluba. – Jednu od nagrada
poklonio sam gospodinu Ivici Cerovečkom, većinskom vlasniku Kotke,
kojemu i ovim putem želim od srca
zahvaliti na pomoći i sponzorstvu. Veliko hvala i gospodinu Pelinu, direktoru, odnosno cijeloj firmi Kotka koji
su me podržali na izložbama, dodaje
Vladimir. Svjestan je koliko su mu dali
i pomogli, a nada se njihovoj podršci
i u daljnjoj budućnosti. – Gospodin
Cerovečki je ponosan kad netko dođe
u firmu, pa se malo i pohvali mojim
šampionima. A podrška radne okoline je uvijek i više nego dobrodošla,
riječi su našeg poznatog golubara.
Vladimir – Hrvatski
majstor uzgoja
Ovo je inače sad već četvrta generacija mladih golubova s kojima
Vladimir nastupa, odnosno koju je
unaprijedio, na što su mnogi ugodno
iznenađeni. Uzgajivači iz Srbije, BiH,
Austrije i Slovenije, kao i domaći uzgajivači, složili su se da se ta linija gu-
JUNAK NAŠEG DOBA
01. VELJAÈE 2012.
Golubovi su ljubimci, netko ih ima iz koristoljublja,
a netko iz ljubavi. Ja iz ljubavi. Prošle godine izlagao sam 70 mladih golubova, i od njih mogu oèekivati vrhunske primjerke…
ma, pristupaju mu ljudi, posjećuju ga
iz svih krajeva Hrvatske i mnogo šire
u njegovom Krapinskom Vidovcu.
Sve traženiji uzgajivač
Daljnji cilj mu je Europska izložba u
Austriji, jer još nikad nije bio u inozemstvu na izložbi s golubovima. To
planira ove, 2012. Najveći ponos i
zadovoljstvo nisu mu ocjene sudaca,
nego kad poznati golubari ispred njegovih golubova i kaveza raspravljaju
koji mu je golub bolji i ljepši. Važno
je da su mladi golubovi uspješni i da
se ta linija golubova održi i unaprijedi. Godišnje proda puno golubova, ali i kupi kojeg da ima novu krv.
– Golubovi su ljubimci, netko ih ima
iz koristoljublja, a netko iz ljubavi. Ja
iz ljubavi. Prošle godine izlegao sam
70 mladih golubova, i od njih mogu
očekivati vrhunske primjerke, dodaje. U razgovoru s njim možete primijetiti da su golubovi njegov život
šana svake godine diže na viši nivo.
Za to je potrebno znanje, rad, ali i veliki trud, pojašnjava Vladimir. Veliki
uspjeh u svom dosadašnjem uzgoju
potvrđuje priznanje Hrvatskog majstora uzgoja. U sezoni 2011./2012.
Vladimir je osvojio sve što se osvojiti
moglo. Danas ima čak 150 golubova i ne odvaja se od njih ni dana. U
posljednje vrijeme Vladimiru se na
izložbama pridružuje Vlado Špiljak
iz Krapine, njegov prijatelj koji se
također posvetio golubovima. – Zajedno odlazimo na izložbe, dijelimo
troškove i promoviramo Zagorje na
ovaj način, ističe Haramina. Prijatelj
Vlado je osvojio 2 šampiona na izložbi u Bjelovaru u bijeloj liniji. Zahvala
ide i njegovom kolegi i uzoru u golubarstvu, Franji Čanadiju iz okolice
Čakovca. Da nije bilo Čanadija, ni
Vladimir ne bi imao ove golubove i
šampione. A danas je s njima stvorio
novu mladu liniju. Sada, na svakoj
i da ne može zamisliti dana bez njih.
Kako kaže, svakog ljubimca poznaje
u dušu i zna koji što voli, gdje spava,
golubinjak se redovno i temeljno čisti, a vodi se briga i o zdravlju golubova. Što golubovi imaju kvalitetnije
uvjete, brže promijene perje i prije su
spremni za nastupe, pojašnjava uzgajivač golubova. Kad čujete gugutanje,
znate da niste sami, reći će Vladimir,
koji zna sate i sate sjediti promatrajući ih u golubinjaku. Zaključak je znači
da za kvalitetne i pitome golubove
treba puno vremena i rada. Uvijek
mora biti čisti golubinjak, kvalitetna
ishrana i redovita opskrba vitaminskomineralnim preparatima, svježa
voda. Jasno je i da svaki golubar ima
neke svoje principe oko uzgajanja
golubova. – Ponajviše obožavam
pomeranske gušane, kaže Vladimir.
Svakodnevno im posvećuje najmanje
sat vremena, a često i mnogo više.
Da se golubovima tjedan dana ne
posvećuje pažnja, pali bi u formi i ne
bi imali dobru kondiciju za nastup na
izložbama. – Sada su ti mladi golubovi sve bolji i bolji, obaraju rekorde
u uzgoju, tako da se nadam da ću ih
imati još. Ne samo golubova, nego i
još mnogo šampiona. Dokaz je to da
naš junak napreduje i da ne gubi na
tempu, da mu ne pada kvaliteta uzgoja. Na izložbama se i najbolje vidi
koliko su te ptice zapravo odane svom
vlasniku, jer daju sve od sebe kako bi
osvijetlile njegov obraz i kako bi bile
najljepše upravo u tom trenutku kada
se dijele ocjene. – Svjestan sam da za
izložbu moram pripremiti posebnog
goluba. Čovjek mora biti korak ispred
kako bi saznao u biti to što ima. Treba
dalje raditi, napredovati, brinuti još
više, učiti, truditi, naglašava na kraju
Vladimir Haramina.
izložbi na kojoj se pojavi, osvaja po
nekoliko šampiona. Stoga ne čudi da
je Vladimir postao tražen na izložba-
Na državnoj izložbi malih životinja Vladimir je
osvojio 3 šampiona i postao majstor uzgoja što je
poseban prestiž, a na specijalnoj izložbi osvojio je
6 šampiona, a ocjenjivala su se od svih šampiona
prva tri mjesta. Vladimir je osvojio prvo i drugo
mjesto, uz posebnu nagradu glinenog goluba u
prirodnoj velièini, kao i zidni ukras goluba. Jednu
od nagrada poklonio je gospodinu Ivici Ceroveèkom, veæinskom vlasniku Kotke, kojemu od srca
zahvaljuje na pomoæi i sponzorstvu.
GLAS ZAGORJA
broj 89
73
ZAGORSKI TOP 10
01. VELJAČE 2012.
Top lista emisije Nek tambura svira – Radija
Hrvatsko zagorje Krapina – utorak od 17 do 20 sati
Urednici i voditelji: Monika Briševac i Siniša Miklaužić
ZAGORSKI
Ni me briga kaj veliju,
svoje posle nek glediju,
Tračaju kaj stare babe,
naj počiste svoje prage – siječanjski
je hit emisije Nek tambura svira!
Autor glazbe je Siniša Miklaužić, autor stihova Snježana Šoštarko, a za
hit godine
aranžman je također zaslužan Siniša
Miklaužić.
Hit 2011. smo izabrali, a sada vam
predstavljamo novi Zagorski TOP 10.
Glasovati i komentirati možete cijeli
tjedan na web stranici: www.radiokrapina.hr, zatim mobitelom na broj
1. AKUD Jesenje
Ni me briga
1021 glas
2. Ronald Braus
Naš grad
744 glasova
3. Simpatizeri
Ne moraš mi nikaj reći
318 glasova
4. Željko Grozaj
Dora
190 glasova
5. Kavaliri
Zagorja i Zagorko
163 glasa
Gruda zagorska
150 glasova
7. Kvartet Gubec
Moj angelek
135 glasa
8. ŽVG Kajda
Golubek moj beli
109 glasova
9. Ausswinkl muzikanti
Štikltanc
99 glasova
10. Strmosi
Popičila se
64 glasa
6.
Slavko Blažinović, Klapa Bistrica i
sastav Dimnjačar
66 248 (ključna riječ RHZK, razmak,
glasovi), na mailove: program@ra-
dio-krapina.hr, [email protected], ili na facebook profil – Rhzk
Krapina. Također, primamo vaše prijedloge.
Glasajte za vaše favorite, jer samo
najbolji opstaju na Top 10 listi. Također možete preslušati refrene
pjesama na web stranici klikom na
ikonicu pokraj pjesme… Utorkom, od
17 sati…
NARUDŽBENICA
Dolazi u Vaš dom!
KAKO?
datum _____________
Naručujemo pretplatu regionalnog informativnog
mjesečnika – GLAS ZAGORJA
 Godišna pretplata: 36 kuna + troškovi dostave 64 kune
 Polugodišnja pretplata: 18 kuna + troškovi dostave 32 kune
za tvrtku:
Naziv tvrtke: ________________________________________________
OIB: ______________________________________________________
Za osobu:__________________________________________________
za fizičke osobe:
Ime i prezime: ______________________________________________
Adresa: ___________________________________________________
Telefon: ___________________________________________________
Fax: ______________________________________________________
E-mail: ____________________________________________________
Popunjenu narudžbenicu vratite na fax. 049/370 190, a po uplaćenoj
pretplati poslat ćemo vam račun i primjerak GLASA ZAGORJA
Glas Zagorja, Ivana Rendića 15, 49000 Krapina
e-mail: [email protected]
74
GLAS ZAGORJA
broj 89
IZLOŽBA
01. VELJAČE 2012.
U Zagrebu otvorena izložba umjetničkih fotografija Dražena Zetića, suradnika Glasa Zagorja
Harna djeca Boke Kotorske
U Hrvatskoj kulturnoj zakladi, u četvrtak 19.
siječnja 2012. otvorena je izložba umjetničkih
fotografija kolumniste našeg Glasa Zagorja, Dražena Zetića pod nazivom Harna djeca
Boke Kotorske te predstavljena knjiga Spomenica 600. obljetnice Crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi.
Izložbu je otvorio prof. Đuro Vidmarović, a autor, mladi zagrebački umjetnik Dražen Zetić, je tom
prigodom rekao: U nadanom
času riječi - zapis s groba u Kotoru ’Harna djeca’ (Čestita djeca), u
zaboravu vremena neumitno stoji
desetljećima, čekajući da ga neka
blaga duša izgovori... “Harna djeca”. I to su ‘marljiva’ djeca, i to je
naša povijest, i to je naša kultura,
i to je naša zemlja i to je hrvatski
narod. Da se na zaboravi, treba
spominjati. Ne smije se prestati
govoriti. Prije dvadeset godina,
kao dvanaestogodišnjak izgubio
sam zavičaj - u Boki sam ga našao. Našao sam svoje ljude, svoj
narod, svoga davno izgubljenog
Boga.
U tišini crkve sv. Antuna molio
sam, u zagrljajima Tripunovih
zvonika divio sam se, u pomorskim zavjetima Gospe od Oriza,
dao sam i svoj zavjet. Prenosit ću
svijetu ovo malčice ljepote što je
stalo u moje srce, zrcalo objektiva. Mada se ponekada govori
da je Boka suza u oku hrvatskog
naroda, večeras je Boka osmijeh
na licu jednog hrvatskog čovjeka.
Obećajem da više neću nikada
stajati u šutnji dok netko drugi
bude gubio svoj zavičaj. Draga
Boko, mada si morem daleko,
večeras si srcem i mišlju blizu. Zagreb Te pozdravlja! Mirno snij! Ne
boj se! Tvoja Harna djeca su progovorila i neće nikada prestati govoriti: o Tebi, tvojoj ljepoti, tvome
sjaju, tvojoj svetost. Ova izložba
Harna djeca posvećena je skorašnjem otvaranju Hrvatskog doma
u Donjoj Lastvi nadomak Tivta.
Postavka obuhvaća dvadesetak
fotografija s motivima Boke Kotorske. Fotografije su prožete kulturom, povješću i krajobrazom, te
porukom i opomenom na stanje
zaboravljenog hrvatskog naroda.
Harna djeca, zapis s groba u Kotoru koji nadasve simbolično uprizoruje da su Hrvati Boke kotorske
marljiva, čestita djeca hrvatskog
naroda. To posebno biva vidljivo
naspram crkvenih Tripunovih zvonika, mauzoleja Marovića, stražara naraštaja sv. Vida na 400-tinjak metara. rekao je prigodom
otvaranja prof. Vidmarović.
Knjigu Spomenica 600. obljetnice Crkve Male Gospe u Gornjoj
Lastvi predstavili su autori - voditelj Područnog centra Dubrovnik Instituta Ivo Pilar iz Zagreba i
urednik Spomenice Vinicije Lupis,
književnik Đure Vidmarovića, dogradonačelnik Tivta Ilija Janović
te upravitelj župe u Donjoj Lastvi
don Dejan Turza.
Hrvati Boke Kotorske gube bitku
s asimilacijom, ali ostaju kao baštinici blistave i bogate kulture,
prožete kršćanskim moralnim vrijednostima i estetskim nazorima.
Ako mi nemamo ovakve izložbe i
knjige, tko će nas prepoznati? kazao je dr. Lupis.
Iznoseći statističke podatke o
broju Hrvata u Crnoj Gori dogradonačelnik grada Tivta Ilija Janović je istakao da je: Gornja Lastva
GLAS ZAGORJA
broj 89
danas napuštena, te kako je opće
nazadovanje broja Hrvata u Boki
kotorskoj pogodilo i ovo naselje.
Ovakva izložba i knjiga su nešto
što nas štiti, čini nam poveznicu s
maticom.
Don Dejan Turza izrazio je zadovoljstvo što je važna župna
obljetnica uspješno prepoznata
kao znak vremena, kao pokretač za razna kulturna i vjerska
događanja u cilju naviještanja
Boga i omogućavanja spasenja
po Kristu te da je bila i glavna
inspiracija i nadahnuće i za ovu
izložbu. Zahvalio je svima koji su
učestvovali u ovim projektima
te je posebno istaknuo radost
da je u ovaj projekt uključen
i mladi, do sada neafirmirani,
umjetnik kršćanskog nadahnuća,
Dražen Zetić. Također, istakao je
da poetika fotografskog zapisa,
fragmentarni obrisi bokeljskog
podneblja iščitani umjetnikovim
zjenicama izazivaju čuđenje, divljenje i sjećanje.
Izložba umjetničkih fotografija
u Hrvatskoj kulturnoj zakladi u
Zagrebu otvorena do 29. siječnja. Ovaj značajni kulturni događaj izazvao je veliku pozornost
publike, koja se u velikom broju
odazvala.
75
KOZMETIKA
01. VELJAČE 2012.
Stres, umor, bolovi u mišićima,
mnogima su svakodnevica. Izlaz
potražite u aroma masaži, kao
kombinaciji čistih biljnih i eteričnih ulja i posebne tehnike
masiranja. Opći i specijalni hvatovi masaže djeluju na mišiće i
vezivno tkivo tako da potiču cirkulaciju i kretanje limfe, omekšavaju tkivo i opuštaju ga. Uzrok
boli često puta su nakupljeni
toksini, a upravo masažom možete pospješiti njihov odlazak.
Osjećat ćete se zadovoljnim,
bez fizičkih tegoba, oslobođeni
od stresa i obnovljene vitalnosti. Masaža je također priznata
metoda prevencije. Osim što
duboka relaksacija tijela i uma
omogućava tijelu oslobađanje
od stresa i toksina, poboljšava
Piše
Nadica Cerovečki
Aroma masaža
U salonu ljepote Kompa i snovi postaju stvarnost…
KUPON
%
0

Glas Zagorja
broj 89
Salon Kompa i Glas Zagorja pomoći će vašem ljepšem izgledu.
Poklanjamo vam kupon koji donositeljici donosi 10% popusta na
tretman masaže.
Salon Kompa,
Magistratska 46,
Krapina 049 371 549.
1
76
dotok kisika i hrane u organe,
te cirkulaciju.
Aroma masaža je masaža tijela uz upotrebu eteričnih ulja
koja snažno djeluju na emocije
i duh. Radi se o čistim biljnim
eteričnim uljima koja kroz pore
naše kože ulaze u tkivo i krvotok, prenose se po tijelu i djeluju na određene organe. Eterična ulja su prirodni ekstrakti
iz aromatičnih biljaka dobiveni
pomoću destilacije, ekstrakcije
ili nekom drugom metodom
izolacije. Za dobivanje ulja ko-
GLAS ZAGORJA
broj 89
riste se dijelovi biljke: cvjetovi,
stabljike, osušeni pupoljci, drveni dijelovi, kore, listovi, trava,
korijenje, sjemenje i plodovi.
Aroma masaža u Salonu Kompa
može vam pomoći kod uklanjanja mentalnog i fizičkog umora,
oslobađanja kronične napetosti u ramenima, vratu i leđima,
potaknuti probavu, asimilaciju i
eliminaciju, cirkulaciju u mišićima, a time i prokrvljenost organa, u otklanjanju glavobolja čiji
je uzrok u bolestima jetre, želuca, žučnog mjehura i pms-a.
Želimo vas potaknuti na razmišljanje
Odgoj djeteta
– 10 zlatnih pravila
01. VELJAČE 2012.
Piše
Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med.,
specijalist za dječje bolesti
[email protected]
Svatko od nas teži tome da bude što
bolji roditelj svom djetetu. Svako
dijete je unikat, jedinstvena osoba.
Svaki odnos između roditelja i djeteta je različit pa često nema smisla
slijepo se držati nekih univerzalnih
savjeta. Ipak, postoje neka pravila kojih bi se svaki roditelj, kojem je stalo
do dobrog odnosa s djetetom, trebao
pridržavati...
1. Nikada ne
udarajte svoje dijete
Svaki roditelj zna kako ga dijete može
izludjeti i dovesti u situaciju da poželi udariti ga po guzi. No nemojte si
dozvoliti da to doista i učinite. U takvom slučaju radije se odmaknite od
djeteta, umijte se hladnom vodom,
vrištite u jastuk... Pokušajte potrošiti nakupljenu negativnu energiju na
bilo koji drugi način koji ne ugrožava
vaše dijete.
Zašto ne udarati? Mnogo je razloga.
Evo nekih od njih:
Udaranjem djetetu šaljete one poruke koje mu vjerojatno nikada ne biste
htjeli usaditi: da je u redu udariti slabijeg od sebe
– da je u redu udariti osobu koju voliš
– da je u redu udariti kad ne znaš drugi, miroljubivi izlaz iz situacije
– da je u redu primijeniti fizičku silu
– da se roditelje mora slušati zbog
straha...
Neka vaš autoritet nad djetetom, koji
je neosporno potreban, počiva na
ljubavi, a ne na strahu! Zadnje, ali ne
i najmanje važno – u našoj je državi
udaranje djece kažnjivo zakonom.
2. Poštujte dijete
Vaše dijete, ma koliko malo bilo, ima
svoju osobnost, interese i želje. Iako je
maleno, ono je također ljudsko biće.
Ono koje zahtijeva odnos pun ljubavi i
uvažavanja. To ne znači da mu morate
ispunjavati svaki prohtjev. No, trebali
biste ga pustiti da slobodno izrazi svoje želje, iako će neke od njih možda
biti odbijene. Ne ismijavajte ga, ne
umanjujte njegove strahove ili dvojbe, nikada ga ne vrijeđajte niti omalovažavajte. Nikada nemojte smetnuti s
uma da to maleno biće ima svoj osobni integritet koji vi, a niti itko drugi ne
smije narušavati.
3. Igrajte se s djetetom
Vašem djetetu je potrebna igra s
vama. Ne morate se igrati satima –
stručnjaci tvrde kako je dovoljno i
Ne udarajte dijete, poštujte ga, hvalite, igrajte se i komunicirajte s njim, budite iskreni i
dosljedni, vjerujte svojim instinktima, brinite
za djetetovu sigurnost i prehranu – deset je
zlatnih pravila odgoja djeteta. Zboreći o njima
želimo vas potaknuti na razmišljanje, a svoje
dileme podijelite s nama.
pola sata dnevno. No, to mora biti
vrijeme u kojem vas neće prekidati zvonjava mobitela i tijekom kojeg nećete paralelno kuhati ručak.
Najbolja je metoda spustiti se s
djetetom na pod: tada se igrajte figuricama, crtajte, napravite cestu i
vozite autiće, gađajte se jastucima,
škakljajte se međusobno, vježbajte,
pjevajte, plešite, modelirajte... Slijedite dijete i njegove želje i budite
sigurni da će takva potpuno predana
igra napuniti vašem djetetu sve njegove baterije!
4. Komunicirajte
Pokažite iskren interes za ono što
dijete radi. Razgovarajte o njegovim
razmišljanjima, osjećajima i svakodnevici. Pričajte mu o tome što
ste radili kao dijete, što volite i ne
volite... Malo dijete učite izražavati osjećaje. Nakon toga će ono, kad
malo odraste, moći točno prepoznati
svoje osjećaje i naučit će se nositi s
njima na pravilan način. Dopuštajte
mu da samo iskaže svoje želje. Dajte mu što češće mogućnost biranja.
Sve mu objašnjavajte. Razgovarajte s
djetetom od najranije dobi. Kad vaše
dijete progovori, ne zaboravite ga i
slušati.
5. Budite iskreni
prema djetetu
Većina djece gotovo instinktivno
osjeća kada im roditelji nešto muljaju. Izbjegavajte takav odnos i od
početka i uvijek budite iskreni s djetetom. Uvijek mu govorite istinu o
važnim događajima. Dijete instinktivno osjeća kad mu nešto tajite,
ali ne zna dokučiti zašto to činite.
Istinom odgovarajte i na djetetova
škakljiva pitanja. To se osobito tiče
dječjih pitanja iz područja seksualnosti. Roditeljska je obveza reći djetetu
istinu. To činite na djetetu prihvatljiv
i razumljiv način. Ne morate ulaziti
u detalje. Odgovarajte samo onoliko
koliko vas dijete pita. Ono će s takvim
odgovorima biti sasvim zadovoljno.
6. Hvalite dijete
Pohvala je daleko učinkovitija od kazne. Dokazano je da su djeca sklona
ponavljati ono ponašanje za koje su
nagrađena, makar to bilo samo u
obliku pohvale. Nemojte se bojati da
ćete stvoriti razmaženo dijete, jer se
to neće dogoditi. Pokušajte izbjegavati kažnjavanje i pridavanje pažnje
neželjenim oblicima ponašanja. Usredotočite se u potpunosti na pozitivne
stvari koje je dijete učinilo. Na kraju
svakog dana prisjetite se jedne dobre
stvari koje je dijete taj dan napravilo
(podijelilo igračke s drugim djetetom,
pojelo cijeli ručak, pospremilo igračke... ) i pohvalite ga za to. Neki roditelji
vole nagraditi dijete putem smješkića
tj. nasmijanog lica koje nacrtaju na papiru i stave na zid. Ako vam se ta ideja
sviđa, možete je isprobati. Dogovorite se s djetetom da će za 5 dobivenih
smješkića zaraditi neku željenu privilegiju ili dobiti neku sitnicu.
7. Vjerujte svojim
instinktima
Čini vam se, na primjer, da je vaše
dijete bolesno, no rodbina vam govori da paničarite. Imate osjećaj da
ste nečim povrijedili svoje dijete, ali
vam netko od rodbine tvrdi kako si to
samo umišljate. Ne dajte se smesti!
Roditelji najbolje poznaju svoje dijete i mogu predosjetiti ako nešto ne
valja. Ne potiskujte svoje instinkte i
dopustite im da vam oni budu vodiči
pri vašim postupcima i odlukama.
8. Budite dosljedni
To nije uvijek lako, ali je dugoročno
jedino isplativo. Većina roditelja padne u zamku popuštanja da bi (kratkoročno) riješili neki problem. Na
primjer, kažete djetetu da mu nećete
kupiti neku igračku, ali nakon njegovog vrištanja, plakanja i moljenja vi
popuštate i kupujete igračku. Takve
GLAS ZAGORJA
broj 89
situacije srežite u startu – čim vidite
da će doći do neke konflikte situacije,
odmah se upitajte hoćete li na kraju
popustiti pod pritiskom. Ako hoćete, onda bolje popustite odmah na
početku. U suprotnom – vi djetetu
šaljete poruku da ćete uvijek promijeniti svoju odluku, ako se ono dovoljno potrudi. Time gubite kredibilitet u očima vašeg djeteta. Odvojite
bitno od nebitnog i ne inzistirajte na
stvarima koje vam nisu doista važne.
9. Brinite se za djetetovu
sigurnost
Ako imate malo dijete koje puže ili tek
prohodava, obavezno zaštitite sve
utičnice. Oštre rubove u kući zaštite
sigurnosnim silikonskim navlakama.
Uklonite sve opasne stvari (upaljače,
noževe, sredstva za čišćenje) s mjesta
na kojima ih dijete može dosegnuti.
Djecu uvijek vozite u odgovarajućoj
autosjedalici. Veću djecu vežite sigurnosnim pojasom. Od malena ih
učite da cestu prelaze isključivo na
pješačkom prijelazu kada je upaljeno
zeleno svjetlo. Manju djecu na cesti
obavezno držite za ruku.
10. Pazite na djetetovu
prehranu
Nije nužno hranu za djecu kupovati
isključivo u trgovinama sa zdravom
hranom. Poželjno je težiti uravnoteženoj prehrani, te izbjegavati lošu
hranu.
Slatkiše dajte djetetu u malim količinama. Pazite da vam dijete ne uzima
previše soli i masti (čips i smoki su
slani i masni). Dakle, djetetov jelovnik treba se temeljiti na voću, povrću, žitaricama, mliječnim proizvodima, ribi i mesu. Hranu poput pašteta,
hrenovki, grickalica, jela prženih u
puno ulja (prženi krumpirići), te instant hranu (juhe iz vrećica), djeca bi
trebala u potpunosti izbjegavati. Ako
vaše dijete ipak jede takve namirnice, svedite ih na što manju mjeru.
Obogatite mu jelovnik primjerenijom
hranom.
Ne zaboravite, prehrambene navike
stvaraju se u najranijem djetinjstvu.
U Hrvatskoj su glavni uzroci smrti
bolesti krvožilnog sustava. One su
uvijek usko povezane s lošom prehranom.
Priuštite svom djetetu mogućnost da
doživi duboku starost. Time ćete mu
biti najbolji mogući roditelj. Onaj tko
vas je obdario djetetom, to od vas i
očekuje.
77
ZANIMLJIVOSTI
01. VELJAČE 2012.
MALA ŠKOLA
Cvjetne kompozicije
Pripremila
Vesna Cigula
cvjećarna tratinčica
tel: 049 371 327
Krapina, Trg Lj. Gaja 18
78
GLAS ZAGORJA
broj 89
TZ KRAPINA
01. VELJAÈE 2012.
Krapinske špelancije 2012.
Prvo događanje koje očekuje Krapinčane i goste je u srijedu, 15. veljače u
19 sati u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta. Radi se o Promociji
Zvonca gdje ćete saznati koje vesele
zgode i nezgode su se ove godine našle na tapeti uredništva ovog vremešnog lista koji uveseljava Krapinčane
već punih 106 godina!
A da bi se smijeh čuo i u krapinskoj
ljepotici, Festivalskoj dvorani, tu su
članovi dramske skupine KUD-a Naša
lipa iz Tuhlja koji će u četvrtak, 16. veljače u 19 sati predstaviti svoju izvedbu poznatog kazališnog komada i televizijskog uratka Svoga tela gospodar.
Dođite i saznajte kako su Tuhljani oživotvorili ovo veoma popularno djelo
Slavka Kolara!
U petak, 17. veljače smijeh i dalje
stanuje u Festivalskoj dvorani gdje
nam dolaze u goste glumci Teatra
EXIT s hvaljenom, nagrađivanom
i uvijek rasprodanom predstavom
Kako misliš mene nema. Kroz dva
sata nabrijane farsične i iskrene, kalamburične i dramatične, istodobno
smiješne i gorko-tužne igre, glumci
putuju kroz niz svojih unutrašnjih i
zamišljenih identiteta i pretvaraju
ih alkemijom svoje igre u niz osoba,
situacija, realnih i fantastičnih događaja koje prepoznajemo kao naše
vlastite, kao stvarnost koja nas okružuje i koju u svom apsurdu, konfliktu
i dramatičnosti živimo. Filip Jurčić i
Amar Bukvić briljiraju u ovom ose-
Piše
Martina Živičnjak
U fašnièko vrijeme najbolje je prepustiti se
valu maskiranja i smijeha te tako uljepšati svakodnevicu! Upravo zbog toga morate sudjelovati u Krapinskim špelancijama, manifestaciji
prepunoj veselja i zabave koju organizira Turistièka zajednica grada Krapine od 15. do 19.
veljaèe 2012.
GLAS ZAGORJA
broj 89
bujnom dramskom djelu, a na vama
je da se u to i uvjerite!
A kakve bi to Špelancije bile bez nezaobilazne izložbe Maski? U subotu, 18.
veljače u 18 sati očekuje vas maskirano
otvorenje ove međunarodne izložbe uz
prigodni zabavno-maškaradni program.
Potrebno je samo navući i obući masku,
a dobra zabava je zagarantirana!
Vesele Krapinske špelancije završavaju
tradicionalnom Fašničkom povorkom
u nedjelju 19. veljače gdje se očekuje
dolazak maskiranih skupina ne samo iz
Krapine i okolnih općina nego i dalje...
Najljepše maske po ocjeni stručnog žirija očekuju vrijedne nagrade (u iznosu
od 2.000 kn, 1.500 kn, 1.000 kn i 500
kn). I ove godine Turistička zajednica
grada Krapine u suradnji s Udrugom za
kulturu, zabavu i šport iz Sv. Križa Začretje dodjeljuje i posebnu novčanu nagradu od 5.000 kuna uz uvjet da maskirane grupe ili pojedinci nastupe na obje
povorke: 18. veljače u Sv. Križu Začretju
i 19. veljače u Krapini. Pozivaju se svi zainteresirani i maskirani za sudjelovanje
u krapinskoj Fašničkoj povorci da dođu
ispred OŠ Ljudevita Gaja u 13.45 sati otkud će povorka krenuti prema Trgu Ljudevita Gaja gdje prigodan program počinje u 14 sati. Za sve sudionike povorke
poslije programa na Trgu druženje je
u KTC-u od 16 sati. Grupe i pojedinci
mogu se prijaviti u Uredu Turističke zajednice (Magistratska 28) ili na e-mail:
[email protected].
Budite dio Krapinskih špelancija – odvojite malo svoga vremena za puno
smijeha, veselja i maskiranja!
79
01. VELJAČE 2012.
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
Zemlja je jedini planet čije ime ne
potječe iz grčko-rimske mitologije;
iako je čovjek proučava otkad zna
za sebe, ipak je samo u starogrčko
i novije doba doživljavamo kao samosvojnu cjelinu. Snimke iz svemira, osim što pomažu o svemu što se
događa na Zemlji, pokazuju i nešto
što bi oduševljavalo pjesnike svih
era; Zemlja je najljepši i najraznovrsniji planet u našem Sunčevom
sustavu nastao voljom Stvoritelja
ili slučajno, kako tvrde neki. To je
jedini planet za koji znamo da je
niknuo život, je li slučajno ili uz
Božju pomoć, sasvim je svejedno,
ali jedini za sada čudesnom tvorevinom, koju zovemo ljudska kultura.
Zemlju zato znanost doživljava kao
nositeljicu života zahvaljujući Suncu čiji sićušni dio energije koji padne na Zemlju 100.000 puta je veći
nego sva energija upotrijebljena
u svjetskim industrijama. Energija
koju Sunce emitira u jednoj sekundi bila bi dovoljna da održi potrošak
od jednog kilovata nekog električnog uređaja u vremenu od 10.000
milijuna godina ili koje je čovječanstvo potrošilo u svojoj povijesti.
Ekologija po tome nije samo znanost protiv zagađenja, nego zakonitost te jedinstvene i neobične svemirske pojave – života koji nam je
darovan. Zemlja je najgušće tijelo
Sunčeva sustava i ima samo jedan
satelit – Mjesec. Stara je otprilike
4,5 milijardi godina i još se mijenja,
SUNCOKRET
vrće
Tamno se oko os
okreće.
uvijek za suncem
ret,
ok
nc
Pitala zeba su
cvijet
ti
žu
eo
zr
je li mu do
em osvrće
zašto se za sunc
reće.
zašto se suncu ok
to
vr
“Kako se ne bi os
?
to
re
ok
kako se ne bi
klijalo,
Kad mi je sjeme
e grijalo
nejakog sunce m
e budilo.
stasitog sunce m
lijene,
op
Kada me ptice
ne,
ve
po
i moje tijelo
vrati,
po
se
da
k zemlji ka
sjati.
sunce će nad njim
a
Agat truhelka
a život kakav poznajemo tek je od
nedavna, a za Sunčev sustav reći će
naši potomci – naš je nebeski zavičaj – sa središtem Sunca kao moćne
zvijezde, koja podaruje život nama i
našoj Zemlji.
Količina energije u svijetu proizvedena vjetroturbinama, solarnim
pločama ili biomasom i drugih
obnovljivih izvora energije u 2010.
premašila je kapacitete nuklearnih
elektrana, a Hrvatska se obvezala
da će do 2020. reducirati 20% stakleničkih plinova. Kako bi to postigla, potrebno je za 20% povećati
energiju iz obnovljivih izvora. Trenutačno iskorištavamo 2%, a potrebno je više od 2 milijarde eura
da stignemo tih 20%. Da bi se to
vencije, nema dovoljno sredstava
za takvu energiju koja bi bila čista,
bez stakleničkih plinova.
No, uza sve to mi možemo iskoristiti Sunce i na drugačiji način, bez
farmaceutskih proizvoda koji nam
se nude putem medija, kao što su
boje za samotamnjenje bez sunčanja, a koje se u zadnje vrijeme propagiraju umjesto solarija i prirodnog Sunca jer su navodno Uv zrake
strahovito štetne i izazivaju karcinom kože. Ti isti propagatori koji
imaju ogromnu korist od farmaceuta, što najbolje uočavamo prilikom
pisanja recepata, zaboravljaju da
Zemlja ima obrambeni mehanizam
od zračenja u obliku ozona, a da i
samo Sunce ima obrambeni me-
Povratak
Suncu
postiglo, potrebno je čak 66 raznih
papira i dozvola, a to traje u prosjeku dvije godine, te tehnologija
koju smo mislili ugraditi postaje
već zastarjelom, a kako smo se
oslonili na poticaje uglavnom malih privatnih poduzetnika, to postaje nemoguća misija, jer najveći
problem je HEP, koji i dalje drži
proizvodnju i distribuciju energije
bez konkurencije i njegova mreža nije spremna za priključivanje
alternativnih izvora od privatnih
distributera bez gore navedenih
papira. Danas imamo niz krovova
pokrivenih solarnim kolektorima
(uglavnom privatnih kuća) i to
onih koji imaju dovoljno kapitala,
i nekoliko turističkih objekata koji
uglavnom s viškom energije nemaju kuda zbog birokracije, a i zbog
toga što se već proizvode pokretni
kolektori koji nisu fiksni nego se
kreću poput suncokreta dnevnom
putanjom Sunca. Kod nas u Krapinsko-zagorskoj županiji osim nešto
privatnih kuća imamo jedan mali
kolektor na jednoj školi i to je sve,
a ostale državne ustanove nisu
zainteresirane iako bi to trebalo
od njih početi. Dakle, društvena
zajednica i trgovački lobiji koji prodaju fosilna goriva, nisu zainteresirani, a privatni sektor uza sve sub-
hanizam ozračivanja, kako bi štitilo
planete, a to je heliosfera ili mjehur
za sprečavanje direktnog zračenja
UV zrakama. Sva upozorenja imaju
svrhu ako pretjeramo, kao što štetna može biti i najbolja hrana ako
smo neumjereni.
U Suncu je ključ zdravlja čak za dijete u majčinom trbuhu, ovisno o
tome koliko je bilo izvrgnuto sunčevom zračenju za vrijeme trudnoće. O tome ovisi djetetovo zdravlje, dugovječnost i kreativnost. U
Suncu je ključ čovjekova zdravlja i
sreće, tako barem tvrde znanstvenici koji se time bave. Oni, naime,
tvrde da zdravlje osobe ovisi i o
tome koliko je vremena bilo izloženo Sunčevom zračenju još u
majčinom trbuhu i o tome u koje
je godišnje doba rođeno. Vjeruje se da ultraljubičaste zrake koje
emitira Sunce utječe na genetske
promjene djeteta i to u pozitivnom i negativnom smislu. Time bi
se dalo objasniti zašto mnogi od
nas rođeni u istom razdoblju imaju slične osobine i karakteristike.
tako su znanstvenici u Rostocku
(Njemačka) istraživali koliko godišnje doba u kojem je osoba rođena
utječe na duljinu i kvalitetu života,
a znanstvenici iz čikaškog sveučilišta pokazali su da ljudi rođeni u
Piše Krešimir Horvatić
(2. dio)
prosincu žive dulje za tri godine
od ostalih, a da su kreativniji ljudi
rođeni između 53. i 54. paralele
sjeverne zemljopisne širine. Iako
će neki reći da je to obična bizarnost, ipak je dokazano da postoji
poveznica između datuma i mjesta
rođenja. Poveznica još nije objašnjena, ali činjenica je da Sunčevo
zračenje znatno utječe na čovjeka,
tvrdi dr. Georg David. Tako on tvrdi
da su sretniji ljudi začeti u ljeto, a
znanstvenici iz švedskog sveučilišta tvrde da su ljudi rođeni između
siječnja i travnja inovativni, a zimska djeca imaju veći stupanj kvocijenta inteligencije i kreativnosti i
postižu bolje uspjehe u školi. Ispitivano je 2.000 ispitanika. Najviše
ljudi rođeno je u rujnu i oni imaju
najmanje problema u srednjim godinama, a oni rođeni u kasnu jesen
(studeni – prosinac) imaju češće
probleme sa srcem i pretilošću.
No, ostavimo se tih teorija, ali je
dokazano da bi čovjek trebao svaki dan provesti barem 15 minuta
na suncu ili šetnji po suncu i na taj
način dobiti dovoljnu količinu D vitamina za taj dan ili ako promatra
Sunce prilikom izlaska ili zalaska
sunca barem 3 minute bez obzira
na godišnje doba.
veliki vizionar i jedan od glavnih
astronoma današnjice Seth Shostak reći će da putovanje našim
dijelom svemira sliči na davna
putovanja istraživača koji su otkrivali nepoznate dijelove zemlje
(Marko Polo, Kolumbo, vasco da
Gama, James Cook, Magellan i
dr.). Oni su probijali granice nepoznatog kao što mi danas to činimo
u pronalasku novih putova, ali
ovaj put u svemiru. Ima ipak jedno živo biće na našoj Zemlji koje
u potpunosti iskorištava Sunčevu
energiju, a mi ga dušmanski uništavamo i razaramo zbog pohlepe
i zarade. No, o tome drugi put ako
ćete biti zainteresirani. Literatura
o tome je prilično opsežna, samo
treba zaviriti u nju i ljudima otvoriti oči, kako ne bi bili iskorištavani od bezobzirne idustrije našega
vremena.
Ipak, čovjek je Suncu posvetio pjesme, eseje, kipove, slike i sl. Još su
stari Grci načinili veličanstveni kip
visok 40 m na Rodosu 291. g. p.n.e.
(Nažalost nije više sačuvan). Pa i
naš umjetnik i akademik Kauzlarić Atač bavio se Suncem i načinio
skulpturu – Prizemljeno Sunce – a
meni preostaje samo da dodam lijepu pjesmicu o suncokretu pjesnikinje Truhelke.
ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA
Sjenice
(Paridae)
Česti gosti zimskih hranilica i kućica za gniježđenje su sjenice. Ima ih u
svijetu 46 vrsta, dok ih je u Hrvatskoj zastupljeno 7: crnoglava, planinska, kukmasta, jelova, plavetna, velika i mrka sjenica. Sjenice obično
gnijezde u duplji, a kako su stara stabla prava rijetkost, potražnja za
stambenim prostorom je velika. Zato rado prihvaćaju kućicu-gnjezdilicu, čiji otvor ne bi smio biti veći od 29-30 mm; nerijetko naprave gnijezdo u pukotinama ograda i u poštanskom sandučiću! Glavna hrana su
im sjemenke i insekti, (jaja, ličinke, larve) i time pridonose održavanju
prirodne ravnoteže. Rado se okupljaju oko pogača od loja – s lojem ili
neslanom masnoćom umijese se sjemenke suncokreta, bundeva, repe,
grožđice…, oblikovani knedli omotaju se tkaninom vreće za krumpir i
povješaju po granama voćaka. To će privući i zadržati sjenice u blizini
voćnjaka, gdje će i gnijezditi. Prilikom zimskog hranjenja ptica, važno je
da ni jedan dan dok traje najlošije vrijeme, ne zaboravimo staviti hranu
na određena mjesta: ptice navikle na hranilišta bespomoćno ugibaju
ako tamo ne nađu hranu. Znanstveno je dokazano da je prirodni način
borbe protiv štetnika najdjelotvorniji, pri čemu najznačajniju ulogu imaju upravo ptice. Jedna obitelj
sjenica u jednoj sezoni servisira hranimo ptice - sjenica na
voćnjak površine oko 1000 m2, hranilici
oslobađa troškova prskanja s
kemijskim sredstvima. Sjenice
su privržene čovjeku i odabranom staništu i ostaju cijeli svoj
životni vijek (oko 5 godina) u
njegovoj blizini.
Sve ptice pjevice zaštićene su
u RH Zakonom o zaštiti prirode.
01. VELJAČE 2012.
Lipa čuvar doma
Vrijeme je za
U selu Osredek nad Desinićem stoljetna lipa prkosi
vjetrovima i s vrha svog brijega nadgleda desinićki kraj.
Zub vremena ostavio je i u
njenoj krošnji trag, nagrizao
dio stabla i poremetio mu
statiku. Da bi joj život potrajao još koje stoljeće, Javna
ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZŽ kod stručnjaka
je naručila dijagnozu, a provedena studija preporučila
je sanaciju oštećenja: orezivanje suhih grana, uklanjanje vodenih izbojka i skraćivanje grana za 1/3 visine.
Zima je razdoblje mirovanja
vegetacije, vrijeme kad se takvi zahvati
izvode najbezbolnije po stabla. Tako je u
prosincu provedena prva faza sanacije,
uređena krošnja desiničke lipe i produžen njen životni vijek.
Staro je vjerovanje da stablo lipe čuva
dom i ukućane od sveg zla i uroka, a sadilo se u dvorištu u godini rođenja dje-
šišanje
teta. Zbog obilne paše za pčele i ljekovitosti cvijeta, lipa je važila za sveto drvo,
a namjerno rušenje njenog stabla bio je
predznak nesreće i zla. U slučaju potrebe
sječe lipe, čuvarice doma, iste se godine
sadila nova, što objašnjava postojanje
starih stabala ne samo u Zagorju, već i
širom Hrvatske.
Eko kalendar
Veljača, svečen, februar...
Veljača je prevrtljive naravi, mjesec izmeðu
zime i proljeæa, osim mačkama, najomiljeniji penziæima. Najkraæi je, a tek svake četvrte
godine dobije dan više i Olimpijadu. 2012.
je ta, četvrta godina s veljačom od 29 dana
i Olimpijadom u Londonu.
Vjerovanja:
2. veljače od davnina je blagdan
Svijećnice, kad se na blagoslov nose
svijeće, koje će se te godine paliti u
slučaju požara, tuče i groma.
2. veljače od 1971. i Ramsarske
konvencije o razumnom korištenju
močvara i vlažnih staništa je datum
obilježavanja Međunarodnog dana
močvarnih staništa. Četiri močvarna područja na području RH uvrštena su na Ramsarski popis. Zagorje
ima tek vlažne nizinske livade, koje
polako, ali sigurno nestaju, zajedno
s kockavicom čije su stanište.
3. veljače dan je Sv. Blaža, zaštitnika grla. Prema legendi sv. Blaž nekom je dječaku spasio život riješivši
ga zapele riblje kosti iz grla. Kasnije
se netko napio hladnog mlijeka i
usprkos Blaževom blagoslovu ostao
bez tona. Zahvaljujući tom brbljav-
cu, sv. Blažu se prišiva uzrečica –
pomaže ko´ sv. Blaža blagoslov!
4. veljače imendan slave Veronike.
Prema predaji Veronika je pratila
Isusa na križnom putu i pružila mu
svoj rubac.
14. veljače je Valentinovo, dan kad
se ženiju ptičeki, a postao je dan
svih zaljubljenih i dan otvorenih
vrata cvjećarni! Tog se dana izdašno hrane ptice oko naših domova;
postavljaju se kućice gnjezdilice
koje će ubrzo dobiti prve stanare.
Jedna sjenica, provjereno, dnevno
očisti u voćnjaku toliko nametnika
koliko je sama teška! Jedna kućica,
naseljena parom sjenica i njihovom
gladnom djecom oslobađa voćnjak
svake dalje kemije…
21. veljače je utorak, fašnik, koji
od davnina važi kao istjerivač zime.
Ružne maske, zvonjava, pucnjava,
sve bi to trebalo prestrašiti babu zimu.
Pravi se ona
ponekad da je
uplašena, ali se
u pravilu vrati
i pokaže čija
je zadnja. Pro- Dan močvarnih staništa – prof. Dario Kadoić
vjera je prema
starom katoličkom kalendaru bila sokova. Oni koji se ravnaju prema
na dan Sv. Matije, 24. veljače, i na- Mjesecu, znaju da rezidbu voćaka,
rodne izreke: sv. Matija leda razbi- ukrasnog grmlja, trsja… treba obaja, če ga pak ni, ga naredi…
viti u razdoblju iza punog do mlaU novijoj povijesti, zahvaljujući po- dog mjeseca.
remećenoj klimi i sv. Matija više Zimski san je privid. Veliko klatno
nije što je bio, pa je deložiran na sunčanog sata otkucalo je trenunovi datum u svibnju.
tak zimskog solsticija, probudilo
Ako su dopuštale vremenske prili- pritajene životne sile: dani su duži,
ke, naše su bake na fašnik posijale sunce je toplije. Visibabe, jaglaci,
u vrtu prvu salatu, a Varaždinke pa- šafrani, likovac i plučnjak u okrilju
priku u sandučiće na prozoru.
šume čekaju tren da ih Sunčeva
Za mirnih, sunčanih dana u veljači zraka pozove na pozornicu probuvinogradari nastavljaju posao za- đenog svijeta. Ipak, do proljeća je
počet 22. siječnja, na Vincekovo, još dugih mjesec i pol. Nek je još
kad se prema starom običaju zare- zima hladna, nek lepršaju snježne
zivanjem jednog trsa otvara sezona pahulje: prepustimo se otvorenog
rezanja i radova u vinogradima. U srca s nadom i vjerom događanjima
voćnjacima, krajnje je vrijeme va- koja nam je namijenila priroda. Ne
pnom pobijeliti stabla voćaka, kako samo na Valentinovo, za sve življekora ne bi ispucala: nebeski vodo- nje, ususret proljeću koje dolazi. A
instalateri, Fabijan i Sebastijan (20. dolazi, bez obzira na sve, jer prirosiječnja) otvaraju slavinu životnih da sama tako odluči. (D. H.)
IZ DRUGOG KUTA
01. VELJAČE 2012.
U
protekla dva desetljeća, u Hrvatskoj
je to pitanje stubokom bilo potisnuto, skriveno pod mnoštvom raznih kulisa, interesnih grupacija, političkih doktrina, ideologija. No, jesu li svi ti navedeni
pravci – zapravo svojevrsne utopije? Ima
li uopće u njima smisla tražiti smisao.
Rascjepkanost naših bitnih zemljopisnih
tvorevina, konfuzna geopolitička određenost, slaba definirana ishodišna djelovanja – donijela su prije svega hrvatskom
narodu nesumnjivo poniženje. Odraz
sveopćeg kukavičluka, u svim strukturama, neminovno dovodi ovo iznutra
dezorijentirano društvo do još bolnijih
beznađa, beščašća… Ostaje spomen riječi domovina u magli, u Matoševim stihovima u Parizu, u bolnim jecajima nekog
bokeljskog Hrvata iz Budve – koji kroz
svoje suze nariče: Zašto ste nas izdali…
A izdali smo, izdajemo i izdat ćemo… Mi,
Hrvati Hrvate… Zaboravit’ ćemo vlastite
žrtve, strah bojažljivih očiju u skloništima, zaboraviti ćemo zvuk uzbune, glad
pred Caritasovim domovima…
a tim sam neizvjesnim raskrižjima
odrastao ovih proteklih godina…
Izrastajući iz jednog doba u drugo, mijenjajući države, gradove… sela, škole,
prijatelje, dijalekte, navike, običaje,
ritmove sna, kulturna podneblja… još
sam dublje žalostan... jer Hrvatsku mi
moju zavadiše. Kada čovjek napusti
svoje ognjište, neumorno traga za novim kutkom mira, topline… kolijevke.
Neumorno tražeći, uzdajući da je to ta
Obećana zemlja, nebrojeno puta sam
se razočarao, ponerijetko bivao iznevjeren, no unatoč i dalje vjerujem da
je moguće ovu zemlju, ovaj narod i ove
ljude povesti da budu oličenje ne vazda
uvijek besmisla, negoli da budu odista
po nečemu i prepoznatljivi, cijenjeni i
vrednovani. No, da bi se krenulo u tome
nadasve željenome smjeru, u svakome
slučaju će se morati radikalno iskorije-
N
niti mnogo nataloženog grizodušja, i
karikiranje samoga života kao robe, bar
koda, etikete na odjeći…. Hrvatska treba duboko sagledati samu sebe, da bi
uopće mogla krenuti dalje… Svjetionici
svijetle, al’ brodovi bivaju nerijetko sve
tustiji i tromiji… Samoj Hrvatskoj je prije
svega potrebno poštovanje prema samoj sebi… Ova podijeljena zemlja mora
naći žilu kucavicu u samoj sebi, u svome tisućljetnom neslomljivom Duhu…
Naime, samo nas zrela pribranost može
sačuvati od još drastičnijih procijepa
– crnila pesimizma… U blizini projiciranog ruba naših bjesomučnih koprcanja,
N
čivo čistom predanošću, preobraženim
idejnim konceptima i produhovljenim
društvenim poretcima.
vakako ne treba omogućiti da nas
laž zasjeni, otrgne od samih sebe,
svojih zasada, uporišta i, što je možda
još bitnije, neizostavnih izazova. Širiti ozračje kulture ljubavi, zapodjenuti
kampanju dobra, na tv, radijskim kanalima, dnevnom tisku, znači uhvatiti se u
koštac s grabežljivošću jadnih i bijednih
novopečenih dilera iluzija (kocke, droge,
paravana poduzetničkih inicijativa), koji
sramote svakom prilikom ljepotu i sjaj
naše domovine. Odreći se zlokobnih na-
S
Za brončanu
Hrvatsku
Piše
Dražen Zetić
[email protected]
Najdublja razočaranja su u preplašenim intelektualcima,
lažnim obećanjima... tim beskičmenjačkim spuštenim pogledima u tlo…
otvrdnjelim buržujskim srcima. Na trgovima, uzvikuju se parole, protesti,
paraju se zastave, na utakmicama se zviždukom ispraćaju himne... Zar je to
ova zemlja zaslužila? Jesu li to zavrijedili naši sinovi, kojih nema više... “
uvelike postoji mogućnost da identitet
ove male zemlje potone, i neprimjetno
se zamijene lažnom pričom o nekom
imaginativnom svjetskom zajedništvu,
prividnom miru – iza kojega čuče u oružanom stavu zapete puške, sablje i mačete… Ne, takav svijet… Stoga je upravo
danas najvažnije znati prosuditi, dobrano odmjeriti, te naposljetku odvagnuto
djelovati…. Izrazito je u tome pogledu
razmišljanja, strahovito zabrinjavajuća
bezvolja hrvatskih građana o bitnim
stvarima za njezinu budućnost, ali i
prošlost. U sadašnjosti ne odlučujemo
samo svojim glasom za svoju sigurniju
sutrašnjicu, nego i dajemo određeno
povijesno značenje – i političku težinu
onome što se događalo jučer…
aime, sramotni odnosi izrabljivanja
poslodavaca na plećima zanemarenih radnika, prekomjerni neplaćeni sati,
nepoštovanje Osoba, grube riječi.. zar
Hrvatska ne može ponuditi bolje svojoj
bosonogoj djeci... Sumnjivi poduzetnici,
uzurpirana materijalna dobra... s druge
strane sve brojnija sirotišta, sve prazniji
hladnjaci, sve dulji redovi pred pučkim
kuhinjama, sve dublje poderani džepovi,
izmučeniji želuci... Izuzetno nepovoljni
pokazatelji prepunih kockarnica, srednjoškolaca i studenata koji neprestano
izbjegavaju nerijetko zamorne školske
sate... pri tome nalazeći svoju utjehu,
svoj spas u kocki. U komunama se mnogobrojni mladi ljudi bore za spas vlastita
N
82
života. Nismo li češće mogli primjećivati
njihova traženja, praznine u licu, nismo
li češće mogli razgovarati, razumijevati
njihove potrebe i nagnuća... !?
ajdublja razočaranja su u preplašenim intelektualcima, lažnim obećanjima... tim beskičmenjačkim spuštenim
pogledima u tlo… otvrdnjelim buržujskim
srcima. Na trgovima, uzvikuju se parole,
protesti, paraju se zastave, na utakmicama se zviždukom ispraćaju himne... Zar je
to ova zemlja zaslužila? Jesu li to zavrijedili naši sinovi, kojih nema više... Sprega
politikantstva i sporta, umreženost kriminala i umjetnosti, ne dovoljno zauzeto
sudjelovanje dušobrižnika u bitnim trenucima za životno odrastanje i formiranje
kvalitetnih međuljudskih odnosa, iziskuje
također bunt... Zašto ste ušutjeli? Zar mislite da je ugodno preuzeti takvu ulogu,
i onda šutjeti, boraviti po luksuznim restoranima, voziti nove linije peugeota,
mazde... nositi nalakirane cipele, mirisave parfeme, uglančana odijela svjetskih
modnih marki, družiti se s gradonačelnicima, lokalnim korumpiranim grabežljivcima... uzimati donacije, rente, subvencije,
i pri tome umuknuti... Vrijeme iskupljenja
tek dolazi! Vrijeme neophodnih, korjenitih promjena tek navire, još je, nažalost,
u došašću, u povojima... No, ovo društvo
kao dio jednog većega društva zahtijeva puno veće promjene iznutra i izvana.
Nema više čekanja... Strpljenje je ovaj put
ostalo u svlačionici. Istrčali smo na teren,
nepripremljeni, zadihani od prekobrojnih
mesnih štruca, šteka cigareta, crnih kava,
iluzornog sna. Vladavina prava mora prvenstveno biti vladavina ljubavi. Ne samo
de iure, i ne samo de facto – negoli prije
svega srcem činiti jer se to čini ljubavlju.
Ne iz straha, ne od medijskog šarma ili
pak montiranog linča novih medijskih biskupa – samodopadljivih televizijskih voditelja, ne zbog nečijih interesa, ne zbog
okoštalih dugovječnih katedri i laskavog
mesingova sjaja na svojim podaničkim
imenima, ne zbog nečijih bilo kakvih očekivanja... Upravo to što činim činim, jer
vjerujem da se zemlja može očistiti isklju-
GLAS ZAGORJA
broj 88
uma, mora se prije svega ponaosob svaki
pojedinac. Ne.., lakše. Ne prečacem.
Ne... samo hedonistički. Ne... ne strepiti
pred prijetnjama, iznudama, ucjenama.
Ne dati da nam ulice postanu smetlište
lopovluka, prijevara, kradljivaca, lažova,
ratnih profitera, mafijaša svih kalibara i
profila... Ne dati da nam škole postanu
stjecišta izgubljenih generacija. Protivit
se tomu... Pisat‘ ću, molit ću... borit ću
se... Nastojat‘ ću živjeti u istini, za istinu...
Već prije nekoliko godina žrtvovao sam
svoju udobnost... možda i mogućnost zasjedanja u udobne tapecirane sveučilišne stolice, sustave koje održavaju samo
goropadni i izopačeni karijeristički interesi, plagijatori pravde, oni koji kopiraju
istinu, umnožavaju je kao svete sličice
na sajmovima brončanih kipova, zvona...
Sve je to biznis... No, budimo iskreni,
pa napokon više priznajmo... a komu to
zaboga miloga uopće treba. Neprestano
skrećemo pažnju s bitnog na sporedno…
Ponajčešće se bavimo svojim opravdanjima, traženjima dobro režiranih izgovora,
ekskluzivnim filmskim suzama, a gdje su
za one kojima je doista potrebna naša
ljubav, prijateljstvo, pomoć. Zar je jedna
obična minuta, vrjednija od osmijeha na
nečijem licu… Hrvatska zasada dobiva
brončane medalje na europskim prvenstvima, što samo pokazuje da možemo
izdržati do kraja i s drugima podijeliti
radost svojih brončanih nada… Stoga, za
brončanu Hrvatsku...
STRAHINJČICA d.o.o. ZABOK – Krapina, Ante Starčevića 3, Krapina, Trg Ljudevita
Gaja 1, Krapina, Tkalci 55, Krapina, Podgora 133, Krapina, Polje Krapinsko 170, Petrovsko,
Svedruža 64, Đurmanec, Hromec 69, Sv. Križ Začretje, Pustodol Začretski 43, Sv. Križ Začretje, I. K. Sakcinskog
16, Krapinske Toplice, A. Mihanovića 3h, Krapinske Toplice, M. Gupca 1, Pregrada, Janka Leskovara 1, Pregrada – ZTC, ZTC
Obrtnička 2, Desinić, Stjepana Radića 2, Oroslavje, M. Prpića bb, Oroslavlje, M. Prpića 118, St. Toplice, Lj. B. Đalskog 15, Tuhelj, Tuhelj
8a, Tuhelj, Dubrovčan 177a, Lepoglava, Hrvatskih Pavlina 12, Trakošćan, Jazbina Cvetlinska 37, Bednja Trg Sv. Marije 15a, Bednja,
Vrbno 21b, Bednja, Rinkovec 37c.
TRGOCENTAR d.o.o. ZABOK – Zabok, Prodavaona Špičkovina bb, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 8, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca
67, Zabok, SUPERCENTAR Radničko naselje bb, Bedekovčina, SAMOPOSLUGA S. Radića 9/2, Veliko Trgovišće, SUPERCENTAR S. Radića
52, Krapinske Toplice, PRODAVAONA Lj. Gaja 1, Krapinske Toplice, SAMOPOSLUGA Lj. Gaja 2, Sveti Križ Začretje, SAMOPOSLUGA Trg
hrvatske kraljice Jelene 1, Klanjec, SAMOPOSLUGA Trg mira bb, Klanjec, DISKONT Novodvorska 1, SUPERCENTAR, Zagrebačka cesta 31,
Zlatar, DISKONT Trg slobode 13, Lobor, SAMOPOSLUGA Zagrebačka bb, Petrovsko, PRODAVAONA Petrovsko 65.
TRGOSTIL d.o.o. DONJA STUBICA – Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Matije Gupca 17, Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Toplička 5,
Gornja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Sv. Jurja 10, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Park Matije Gupca 1, Stubičke Toplice, SAMOPOSLUGA
Viktora Šipeka 26, SAMOPOSLUGA Andraševec 1, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Zagorsko Naselje 65 A, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Stubički
Slatina 139, Oroslavje, SAMOPOSLUGA, Mokrice 89, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Milana Prpića 61, Oroslavje, PRODAVAONA Milana Prpića 69,
Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Ulica Kralja Tomislava 18, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Tugonica 57B, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA
Nova cesta BB, Zlatar Bistrica, SAMOPOSLUGA Lovrenčanska 1, Ivanec , SAMOPOSLUGA, Gundulićeva 17, Lepoglava, SAMOPOSLUGA,
Hrvatskih pavlina 43, Novi Golubovec, PRODAVAONA Novi Golubovec 29.
POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Krapina – Radoboj, PRODAVAONICA br 6, Jazvine, PRODAVAONICA br. 7, Đurmanec PRODAVAONICA br.
8, Lepajci PRODAVAONICA br 13, Velika Ves bb, , Krapina PRODAVAONICA br. 20, A. Mihanovića.
SAMOIZBOR – Magistratska 12, Krapina, MARKET JEDVAJ Jesenje, B.A.M.T. Mače, POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Tuhelj.