Godina IX. Broj 89 1. veljače 2012. Cijena 3 kn REGIONALNI INFORMATIVNI MAGAZIN Sve o Tuhlju pročitajte u Tuheljskom glasniku na čak 20 stranica... Dragutin Bosnar načelnik općine s najviše Zelenih cvjetova Vladimir Haramina Život uz golubove 10 zlatnih pravila za odgoj djeteta Zoran Gregurović Građani su nedovoljno informirani i ponekad neoprezni u pogledu preventivnih mjera i radnji za zaštitu od požara ISSN 1848-0004 Dr. sc. Mirela Holy: Eko Hrvatska je naša sigurna budućnost SADRŽAJ impressum iz sadržaja: • Glavni urednik: Zvonko Franc • Urednički kolegij: Zdravko Mršić, Zlatko Vitez, Monika Briševac, Dunja Horvatin, Vlasta Krklec, Elvis Lacković, Maja Šimunić, Tanja Gregurović, Stjepan Đukić Pišta, Danijel Job, Snježana Ricijaš, Verica Jazbec Jačmenica 11 • Vanjski suradnici: Rajko Fureš, Mario Krog, Darko Fiket, Dražen Zetić, Stjepan Kralj, Nada Vincelj, Dragan Kušec, Tomislav Lež, Vesna Gruica, Ana Kruhak • Fotograf: Dražen Zetić • Dizajn i oblikovanje: Hyper dizajn d.o.o. ZDRAVKO MRŠIĆ Hrvatska nema nacionalnu stranku i to je najteža nevolja hrvatskog društva i hrvatske politike. Takvu stranku valja napraviti. To je poruka niskog stupnja odziva glasača referendumu. Branimir Gregurović NOĆ MUZEJA: Noć kulturne i umjetničke baštine . . . . . . . . . . . . . . . 64 Vremeplov / Pjesnička riječ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 • Marketing: KULTURA Tanja Gregurović, Klementina Cerovečki [email protected] • Grafička priprema i tisak: VJESNIK d.d., Zagreb Slavonska avenija 4, Zagreb Svi tekstovi suradnika odražavaju osobna promišljanja autora i ne mogu se dovoditi u vezu sa službenim stavovima redakcije. Rukopisi se ne vraćaju. Članci i fotografije vlasništvo su uredništva i ne mogu se objavljivati bez dogovora s redakcijom. SLJEDEĆI BROJ GLASA ZAGORJA POTRAŽITE 1. OŽUJKA 2012. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA . . . . . . . . . . . . 16-21 ZAGORJE INFO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22-61 TUHELJSKI GLASNIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33-52 MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA 12 • Direktor INTERVJU: Dr. sc. Mirela Holy Eko Hrvatska je naša sigurna budućnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 Vrijeme nade - riječ urednika: Zvonko Franc . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 GOSPODARSTVENICI GOVORE: Katarina Posilović Ponovno otkrivena gradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8 ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA: Partnerstvo za razvoj aktivna suradnja sudionika tržišta rada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 Odvojeno mišljenje - kolumna: mr. sc. Zdravko Mršić . . . . . . . . . . . . 11 INTERVJU: Vladimir Bosnar Šest zelenih cvjetova u pet načelničkih mandata . . . . . . . . . . . . . . . 12 Pogled s Opatovine - kolumna: Zlatko Vitez . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 IZNIMNI LJUDI: Dr. Nadica Jačmenica Kad bi svi ljudi na svijetu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 Reč zagorskog muža - kolumna: Rajko Fureš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 Telefon: 049 370 190 E-mail: [email protected] • Nakladnik: Glas Zagorja d.o.o. Krapina, Ivana Rendića 15 AKTUALNO VLADIMIR BOSNAR Zadovoljan sam tek kada mještani iskažu svoje zadovoljstvo postignućima u razvojnim segmentima Općine Stubičke Toplice, no i nadalje ulažem napore za stvaranje što kvalitetnijih uvjeta življenja u Stubakima. Glas srca - kolumna: Stjepan Kralj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 SJEĆANJE - Marija Smrekar-Majsec. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 SPORT Trofej Reno Vinek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70 ZANIMLJIVOSTI JUNAK NAŠEG DOBA - Život uz golubove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72-73 ZAGORSKI TOP 10 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 IZLOŽBA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 KOZMETIKA - Aroma masaža . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76 Želimo vas potaknuti na razmišljanje - Odgoj djeteta . . . . . . . . . . . . 77 Cvjetne kompozicije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 TZ KRAPINA - Krapinske špelancije 2012. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79 18 ZORAN GREGUROVIĆ Vatrogastvo je prije svega humani i dobrovoljni poziv i naši članovi u rad Društva unose ono što je u današnje moderno doba najvrjednije – svoje slobodno vrijeme. GLAS ZAGORJA broj 89 ZELENA ŠKRINJA Povratak Suncu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80 Lipa čuvar doma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 Eko kalendar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 Iz drugog kuta - kolumna: Dražen Zetić . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 3 INTERVJU 01. VELJAČE 2012. Razgovarala Dunja Horvatin Dr. sc. Mirela Holy, ministrica zaštite okoliša i prirode Eko Hrvatska je naša sigurna budućnost Budućnost Zagorja vidim u održivom kontekstu, s razvijenom eko poljoprivredom i eko turizmom, s više obnovljivih izvora energije i zelenijim javnim prijevozom, sa zelenom industrijom obrade otpada u kojoj mnogi nezaposleni ljudi nalaze stalne poslove… 4 GLAS ZAGORJA broj 89 INTERVJU Rijetko se u medijima nailazi na eko-priče pozitivnog sadržaja: javnost povremeno protresu suludi zakoni poput onoga o golf igralištima, divljoj izgradnji, nedostupnosti informacijama o prostornim planovima, razbacivanju otpada po zastarjelim odlagalištima, rasipanju energije, pretvaranju korita potoka i rijeka u kanalizacijska korita… Nakon bitaka bez pobjednika koje su ekološke udruge vodile s ministarstvima, lokalnim samoupravama, ponekad i medijima, pobjeda na dugoročnu štetu okoliša pravdana je kratkovidnošću buntovnika, proglašavanih često kočničarima gospodarskog napretka. Radi se u većini o jedinkama, ženama kojima je, za razliku od macho pripadnika populacije, u genima ugrađen osjećaj za nepravdu i predodređena uloga zaštitnice, u ovom slučaju prirode i majke Zemlje. Srećom, takvih, bez primisli na osobni profit na kraju priče, svakodnevno je sve više. Ipak, kada bi se zbrojili svi glasovi Zelenih stranaka, raznih eko-nezavisnih kandidata i kandidatkinja na proteklim parlamentarnim izborima, teško da bi se sakupilo bodova dovoljno za jedno saborsko mjesto: ciljevi udruga razlikuju se od ciljeva političkih stranaka i nemoguće je očekivati apsolutno suglasje. Ostaje nada da će obaveze koje je Hrvatska preuzela u procesu pregovaranja u području zaštite okoliša i prirode pridonijeti poboljšanju kvalitete života, jer se njima osiguravaju viši standardi zaštite okoliša. Pratiteljima TV prijenosa iz sabornice, osobito onima iz okolišnih udruga, ostale su u sjećanju britke i argumentirane replike Mirele Holy, potpredsjednice Odbora za zaštitu okoliša Sabora HR. Nakon svih koji su se po stranačkim linijama redali na čelu Ministarstva zaštite okoliša, njegovim bivšim ministrima i ministricom, Hrvatska je konačno dobila ekološki utemeljenu, iskusnu i stručnu ministricu zaštite okoliša: Mirelu Holy. Kao što je bilo za očekivati, nakon višegodišnjih nastojanja nevladinih udruga, izvršena je reorganizacija: donedavno Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i 01. VELJAČE 2012. graditeljstva, zamijenilo je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – MZOIP, internetske stranice Zaštite prirode preuzete su u cijelosti sa službenih web stranica Ministarstva kulture, a podaci i informacije nalaze se na naslovnici Ministarstva, pod nazivom Zaštita prirode, dok je Ministarstvo graditeljstva i prostornog Rješavanju kojih projekata/problema ćete dati prioritet? Najvažniji prioritet nam je uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, sređivanje situacije u vezi s posebnim kategorijama otpada, uvođenje reda u postupke procjene utjecaja na okoliš, pojednostavljenje postu- razvoja putem drugih resora. Kako? Izradom vrlo detaljnih i razrađenih prijedloga mjera u području obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, ekološke poljoprivrede, ekološkog turizma, zelenog transporta i sl. Prilikom donošenja zakona poput onog o golfu, sve su glasniji glasovi prosvjednika koji brinu o okolišu – tzv. kočničara gospodarskog razvoja. Predstoji vam teško usklađivanje: razvoj gospodarstva i načela održivog razvoja. Ne vidim u tome problem. Danas zaštita okoliša i razvoj gospodarstva u državama koje znaju što hoće idu ruku pod ruku. Je li kod nas preuranjeno govoriti o konceptu Zelenog Novog Dogovora (Green New Deal)? Za mene nije, ali za mnoge je. Bojim se da to uskoro neće ovisiti o pojedinačnom afinitetu i savjesti, već će to postati jedina mogućnost opstanka. Koliko ima pokrića priča o održivom razvoju u RH? Vara li osjećaj da je za hrvatske političke elite i, nažalost, dobar dio javnosti, zaštita okoliša zadnja rupa na svirali? Da, zaštita okoliša i održivi razvoj su mnogima parole kojima vole začiniti svoje političke govore, ali u stvarnoj provedbi zaštita okoliša i prirode najčešće su trinaesto prase koje je najlakše žrtvovati. Kao ministrica ću se boriti svim sredstvima da tako više ne bude. Koliko je utemeljen dojam da smo usvojili direktive EU kako bismo zadovoljili kriterije za ulazak u EU, a ne zato što želimo učiniti stvarne pozitivne promjene u Hrvatskoj? Bojim se da je taj dojam često točan, ali uskoro ćemo vidjeti da ono što smo ispregovarali moramo i poštivati, jer će nas u suprotnom kazniti vrlo rigoroznim financijskim sankcijama. Vjerujem, stoga, da će ova Vlada premijera Milanovića, koja je iznimno proeuropska Vlada, voditi jako puno računa o stvarnoj provedbi direktiva i konvencija. Ulaskom u EU može li se očekivati sličnih, neodgovornih financijskih potpora kao, primjerice, projekt izgradnje HE na rijeci Ombli, sumnjive ekonomske isplativosti, unutar Hrvatske ekološke mreže i buduće U području zaštite okoliša Mirela Holy ima široko iskustvo: bila je aktivistica u Zelenoj akciji, od 2001. do 2005. radila je u Ministarstvu zaštite okoliša na poslovima odnosa s javnošću, zatim kao šefica kabineta ministra Ive Banca. Kao zastupnica SDP-a izabrana je 2007. u Sabor RH. Studirala je etnologiju i književnost na Filozofskom fakultetu, doktorica je humanističkih znanosti. Bila je predavačica na London School of Public Relations, na specijalističkom diplomskom studiju Upravljanje poslovnim komunikacijama na Veleučilištu VERN. uređenja izdvojeno i vodi ga ministar Ivan Vrdoljak. Čestitamo na imenovanju i reorganizaciji Ministarstva zaštite okoliša. Predstoje li još kakve promjene? Biste li kao članica Vlade tražili uvođenje obrazovanja za održivi razvoj u osnovno i srednjoškolsko obrazovanje? To je već definirano Akcijskim planom obrazovanja za održivi razvoj i inzistirat ćemo na dosljednoj provedbi ovih obrazovnih mjera i sadržaja. paka vezanih uz ishođenje okolišnih dozvola, definiranje lokacije spalionice opasnog otpada i početak realizacije iste, definiranje lokacije odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada, donošenje novog Zakona o zaštiti prirode s reformom sustava upravljanja zaštićenim područjima prirode. To su područja koja su direktno vezana uz resor Ministarstva, ali planiramo napokon postati i glavno koordinativno Ministarstvo za implementaciju politike održivog GLAS ZAGORJA broj 89 5 INTERVJU 01. VELJAČE 2012. Europske ekološke mreže NATURA 2000; kojem jedna javna europska institucija (EBRD) odobrava zajam od 123 milijuna eura? Nadam se da ne. Ministarstvo će pomno provoditi procedure procjene utjecaja na okoliš i neće davati zeleno svjetlo za projekte čiji su ekonomski i okolišni učinci vrlo dvojbeni. Osim dobre strategije i rezultata uvrštenja obnovljivih izvora energije i njezine štednje u Krapinsko-zagorskoj županiji, što ste još uočili prilikom kratkotrajnog boravka u našoj županiji? Primjerice, premalo se vodi briga o autohtonom stilu gradnje kuća? je jesu li takvi stilovi verificirani dozvolama, ili su rađeni na crno. I jedna i druga varijanta ukazuje na sistemski problem, ali to pitanje nije u nadležnosti mog Ministarstva pa stoga nije u redu da se miješam u poslove ministra Vrdoljaka. Prostorno planiranje je iznimno težak resor. Kako zamišljate budućnost Zagorja: kao zelene ili prigradske industrijske zone metropole? Budućnost Zagorja, kao i svih drugih regija Hrvatske, vidim u održivom kontekstu: s razvijenom eko poljoprivredom i eko turizmom, s više obnovljivih izvora energije i zelenijim javnim prijevozom, sa zelenom industrijom obrade otpada u kojoj mno- tima, nemjerljivo je. Prema riječima mladog poduzetnika Dubravka, nasljednika obiteljskog gospodarstva Čuček, u proizvodnji cvijeća 40% cijene sačinjava grijanje, a potpuna isplativost investicije očekuje se unutar 2 godine. Sustav je u potpunosti nadziran kompjutorski, a prednost je parcijalno podešavanje temperature u svakom stakleniku zasebno. Na ekološki prihvatljiv način uzgojeno cvijeće obradovat će najprije zaljubljene: zdravi zeleni listovi jaglaca već daju naslutiti ljepotu šarenih cvjetova koji čekaju da se približi Sv. Valentin, a za njim slijedi rascvjetana raskoš namijenjena zagorskim balkonima i okućnicama. Primjer i poruka ostatku svijeta – da u KZŽ pridjevi ekološki i ekonomski idu sasvim dobro ruku pod ruku. (D. H.) U Zagorju doista ima raznoraznih graditeljskih stilova. Pitanje Lug Zabočki Zagorski recept popravka rasklimane klime Energetski sektor jedan je od glavnih izvora zagađenja. Emisije ugljičnog dioksida na globalnoj razini kao posljedica korištenja fosilnih goriva doprinose 61% ukupnih emisija stakleničkih plinova, gurajući svijet u klimatsku katastrofu. Nedavna konferencija zaštite klime u Durbanu dala je ustvari samo red vožnje kako će se problemi klime ozbiljno rješavati nakon 2020. I sama formulacija zaštita klime je pogrešna, jer samoj klimi baš je svejedno hoće li za 30 godina biti 2 ili 4 stupnja toplije: patit će biljke, životinje i prije svega, tada već 9 milijardi ljudi. Razlog je, poslije kao i prije Durbana, ekstremni porast razvoja, enormno visoki životni standard razvijenih, propagiran desetljećima kao životni stil. Energetska strategija KZŽ korištenja obnovljivih izvora energije za razliku od nesuglasica najvećih svjetskih zagađivača, primjer je dobre prakse, ne samo postotkom uvrštenja obnovljivih izvora, smanjenjem zagađenja, već i uštedom energije. Zahvaljujući financijskoj potpori Žu- panije u okviru poticanja korištenja uporabe obnovljivih izvora energije, krajem godine je u Vrtlariji Čuček u Lugu Zabočkom proradio sustav grijanja staklenika biomasom – peletima. Instalacija je u potpunosti hrvatskog proizvođača, kao i sigurna nabava peleta, nusproizvoda u drvnoj industriji. U kratkom probnom radu pokazalo se da 2 kg peleta zamjenjuje 1 litru loživog ulja. Ako se uzme u obzir cijena od 1,5 kn za kg peleta prema 7 kn za litru loživog ulja, prednost je očita, tim više što je dosadašnja godišnja potrošnja loživog ulja za zagrijavanje staklenika bila oko 10000 l: ušteda je 60%! Imajući u vidu trend porasta cijena naftnih derivata – i više! Što u zaštiti okoliša znači sagorijevanje fosilnog goriva, loživog ulja, prema skoro 100% sagorivim pele- Samoborska banka d.d. jedna je od najstarijih financijskih institucija u Hrvatskoj sa 138 godina poslovanja u kontinuitetu. Poslovnice Samoborske banke nalaze se na području Samobora, Svete Nedelje, Brestovja i Krapinsko-zagorske županije (Krapina, Sveti Križ Začretje, Hum na Sutli, Pregrada, Donja Stubica, Zabok i Krapinske Toplice) SAMOBORSKA BANKA d.d. SAMOBOR, Trg kralja Tomislava 8, 10430 Samobor Tel.: +385 1/3362 530 Telefaks: +385 1/3361 523, www.Sabak.hr 6 GLAS ZAGORJA broj 89 INTERVJU gi nezaposleni ljudi nalaze stalne poslove… Željeznički promet, ekološki i ekonomski iz dana u dan sve prihvatljiviji, zapostavljen je u cijeloj RH, a osobito u Hrvatskom zagorju? Ozelenjivanje prometa već je na popisu mjera koje ćemo predložiti Vladi RH i resornim ministarstvima, a bolja željeznička infrastruktura i kvalitetniji standard željezničkog prometa nalazi se u samom vrhu prioriteta u ovom segmentu. Treba, naime, imati na umu da Hrvatska najviše štetnih emisija u zrak nema iz industrije, već iz prometa pa tu moramo učiniti velike pozitivne promjene. Autorica ste knjiga Apokalipsa i Mitski aspekti ekofeminizma. Obje su kritika nepravednog patrijarhalnog društva u kojem živimo. Ima li ikakve šanse da ekofeminizam kao životna filozofija naiđe na pobornice i pobornike na našim prostorima? Ima ih, ali malo. Riječ je o subkulturi koja temeljito protresa temelje nepravedne patrijarhalne civilizacije u kojoj živimo već nekoliko tisuća godina. Nažalost, u Hrvatskoj je politika još uvijek muški posao. Prihvaćate li politiku kao kreativno područje na kojem se, kao u umjetnosti, žene mogu dokazati na sebi svojstven način? Gdje se vidite poslije svega? Prije gotovo petnaest godina odlučila sam se za bavljenje politikom, pa svoju bližu budućnost vidim u politici. Hoće li tako biti i za dvije, tri godine, vidjet ćemo. Politika dosta troši ljude. Htjela bih kao ministrica odraditi dobar posao i riješiti barem neke od mnogih problema u ovom sektoru. Znam da u provođenju mnogih nužnih, ali teških mjera, neću imati razumijevanje dobrog dijela javnosti, ali vjerujem da će mnogi, ipak, na kraju biti zadovoljniji kada budu imali viši komunalni standard i zdraviji okoliš. Vaša poruka Zagorkama i Zagorcima. Budite mudri i pametno gospodarite svojim iznimnim prirodnim bogatstvima. VRIJEME NADE – RIJEČ UREDNIKA Č ini se da će ova krilatica iz naslova ponovno postati aktualna. Nastala je u vremenu kada su neki, danas uglavnom veliki hrvatski domoljubi, prvim prijevoznim sredstvom otputovali na prve crte bojišnice u inozemstvo gdje su hrabro čekali da završi velikosrpskočetnička agresija. Kada su uspješno obranili Hrvatsku u teškim uličnim borbama po Berlinu, Beču i drugim europskim gradovima, vratili su se u ljubljenu domovinu. Neki su istim žarom s kojim su se borili za obranu hrvatske od velikosrpske agresije, krenuli i u obranu gospodarstva kupujući preko ortačkih političkih i bankarskih veza sve što je vrijedilo za sitniš od par kuna. To je ukratko povijesni kontekst nastanka krilati- Bože čuvaj Hrvatsku, odoh ja u Njemačku bilo u gradu, morao biti partijski, a ponekad i narodnosno podoban bez obzira na njegovu sposobnost. Nadalje, pred demokratskim svijetom je ispao demokrat i svijet mu je zauzvrat ubrzo poslao novu tranšu pomoći u dolarima koje je on fino mogao potrošiti na svoj velesvemirski projekt pokreta nesvrstanih diktatora od kojih su mnogi poznati po teškim kršenjima osnovnih ljudskih prava, a na čijim se sastancima dobro jelo i pilo. Na kraju, smirio drug Tito i Srbe u vrhu svoje domoljubne partije koji su na čelu s drugom Rankovićem vječito bili nešto nezadovoljni svojim statusom jer su očekivali da će nova II. Jugoslavija ipak postati Velika Srbija. Na kraju, s odlaskom mnogih Hrvata oslobodila su 01. VELJAČE 2012. izreka – Bože, čuvaj Hrvatsku, odoh ja u Njemačku, ulaskom Hrvatske u EU opet postati aktualna. Povijest se stalno ponavlja, kažu neki. Proizvodi se razlikuju jedino po ambalaži, ali srž ostaje ista. Velik broj mladih već je odavno napustio Hrvatsku, a uslijed ove opće krize društva u Hrvatskoj to će učiniti svi oni koji smatraju da su svojim sposobnostima zaslužili dostojanstven život za sebe i svoju obitelj. tići će u prvom redu veliki broj visoko obrazovanih ljudi, a bez njih Hrvatska će jako teško znati čuvati, razvijati i braniti svoje interese. Hrvatske političke elite nemaju ni viziju, a kamoli rješenje izlaska iz krize. Jedna kasta neće sigurno stradati – ona ista koja je bila dobar kadar u svim dosadašnjim režimima koji su vladali Hrvat- O Hrvatske političke elite nemaju ni viziju, a kamoli rješenja Piše izlaska iz krize. Jedna kasta neće sigurno stradati – ona ista koja je bila dobar kadar u svim dosadašnjim režimiZvonko Franc ma koji su vladali Hrvatskom. Oni će i dalje raspirivati [email protected] podjele u hrvatskom narodnom biću. U nedostatku će ih izmišljati i plasirati putem medija svojih produženih ruku. Jadan narod će patiti, a najčešće rješenje će mu biti – Bože, čuvaj Hrvatsku, odoh ja u Njemačku. ce – Bože, čuvaj Hrvatsku, odoh ja u Njemačku. o, neki teoretičari, vjerojatno zadrti i primitivni hrvatski nacionalisti, kažu da ona nije novijeg datuma, nego da je već bila aktualna za neprežaljenog druga Tita, zločinca svjetskih razmjera koji je u nedostatku deviza otvorio granice Hrvatima koji su bježeći preko granice često stradavali od metaka, dresiranih graničarskih pasa ili pendreka u pljesnivim prostorijama udbaških tamnica. Prema tim nacionalistima, mudar hrvatski domoljub Josip Broz Tito, najveći od svih hrvatskih sinova, shvatio je da je doista glupo natezati se s Hrvatima koji žele pobjeći iz Hrvatske kad ih može po želji i u inozemstvu likvidirati bez svjedoka i javnosti. Lijepo je skovao plan koji pokazuje sve odlike vrhunaravnog zločinačkog uma kojeg se ne bi posramio ni Staljin, a ni Hitler. tako, kažu ovi nacionalisti, lijepo naš drug Tito, najveći od svih hrvatskih sinova, pustio Hrvate da odu trbuhom za kruhom. Riješio se nezadovoljnika i ustašo-naci-fašistoidnih nacionalista kojima je smetalo recimo, zamislite ovo, to što je šef svake institucije u Hrvatskoj, bilo u selu se partijski i narodnosno podobnima za popunjavanje mnoga mjesta, kako radna tako i životna. iješio se tako Tito i mnogih socijalnih slučajeva po zagorskim, slavonskim i dalmatinskim selima i gradovima, a znao je dobro da će i sam imati velike koristi kad markice počnu pristizati rodbini, kako sam već i napisao. Uglavnom, drug Tito, najveći od svih hrvatskih sinova, ljubitelj filmova, lova i žena, jedrenja i cigara, doista je bio lik koji nadahnjuje. Zato, nemojmo mi Hrvati koji smo stalni dežurni krivci za smrt stotina tisuća nedužnih logoraša na razne načine biti nezahvalni. Dajmo drugu Titi još jedan trg! Preimenujmo Trg bana Josipa Jelačića u Trg Josipa Broza Tita, najvećeg od hrvatskih sinova. Pa što je taj Jelačić učinio dobroga? To što nije dao Međimurje Mađarima i ukinuo kmetstvo? Zar to zaslužuje glavni zagrebački trg? Svašta! o, vratimo se temi. Rođen sam u zadnjoj dekadi najdemokratskije i socijalno-pravno najuređenije države u ljudskoj povijesti – Jugoslavije pa ne znam ima li istine u tvrdnjama ovih ustašoidnih zastupnika gore spomenutih teza, ali čini mi se da će N R I N GLAS ZAGORJA broj 89 skom. Oni će i dalje raspirivati podjele u hrvatskom narodnom biću. U nedostatku će ih izmišljati i plasirati putem medija svojih produženih ruku. adan narod će patiti, a najčešće rješenje će mu biti – Bože, čuvaj Hrvatsku, odoh ja u Njemačku. S time da to neće biti krik jadnika koji vjeruje da ima nade za njegovu domovinu, nego će to biti krik djeteta koje proklinje svoju majku koja ga je napustila i prepustila strancu u sirotištu. Volio bih biti optimist i napisati da se ovaj scenarij neće dogoditi, ali kako i sam već godinu i više dana razmišljam o odlasku iz Hrvatske, nemam snage. Potajno, u sebi se ipak nadam da će upravo ulazak Hrvatske u EU u Hrvatima pobuditi prkos i ponos kojim će srušiti i iz javnoga života protjerati sve te Judine sinove koji misle samo na svoju korist i koji su u ime te koristi spremni prodati narod u bescjenje. Potajno se nadam da će hrvatski narod upravo u sklopu EU-a ponovno otkriti u sebi temelje svog identiteta i izvore svoje snage kako bi Hrvatska postala razvijena i demokratska država u kojoj će svatko htjeti i imati od čega živjeti i razvijati se kako u osobnom tako i u društvenom smislu. Želim vam svima upravo te nade! J 7 01. VELJAČE 2012. GOSPODARSTVENICI GOVORE S radilišta Piše Tanja Gregurović Ponovno otkrivena gradnja Katarina Posilović Oni su se već davno dokazali u kvaliteti niskogradnje u Krapini. Iza njih su zahtjevni projekti gradnje magistralnih i opskrbnih cjevovoda kao i vodoopskrbnih građevina na području Grada Krapine, okolnih općina pa i šire, gradili su i održavali ceste, objekte odvodnje i niz drugih projekata niskogradnje. Oni su svoje višegodišnje iskustvo pretočili u Krakom-Gradnju i tako ponovno otkrili gradnju. Krakom-Gradnja proistekla je iz radne jedinice Montaža i građenje krapinskog Krakoma. Tvrtka je osnovana u kolovozu 2009., zahvaljujući mladom vodstvu Krakoma predvođenom direktorom Damirom Beloševićem. Djeluje od 1. travnja 2010., a ovaj uglavnom muški kolektiv od tridesetak radnika različitih profila, predvodi sigurna ženska ruka, mlada diplomirana ekonomistica Katarina Posilović. – Trošenje zajedničke vizije, odgovornosti, sudjelovanje i razvijanje osjećaja vlastitog doprinosa naši su glavni pokretači – ističe Katarina Posilović i nastavlja – gradnja je 8 GLAS ZAGORJA broj 89 vrlo kompleksno područje. Isprepliću se brojni vrlo ovisni procesi, mora se uzeti u obzir lokacija, ljudi… U vrlo kratkom razdoblju svoga postojanja iza njih su kilometri izgrađenih vodoopskrbnih cjevovoda u Đurmancu, Velikoj Vesi, Gornjoj Pačetini, Dolcu, Trškom Vrhu, Grgačevom, Paradižumu, vodospremnik u Petrovskom… izgradnja I. etape sportske dvorane u Đurmancu, za Zagorski vodovod gradili su cjevovod i vodospremnik u Krapinskim Toplicama… za Niskogradnju se gradi crpna stanica u Pregradi. Važno je istaknuti – svi su ovi poslovi dobiveni natjeca- GOSPODARSTVENICI GOVORE 01. VELJAČE 2012. njem na Javnim natječajima na kojima su prolazile njihove ponude kao najpovoljnije po cijeni i kvaliteti. Polaganje kamena temeljca Tko riskira, profitira U recesijskim vremenima najveći dio poduzetnika štedi, kreše troškove, optimizira poslovanje. Da se ulaganje može isplatiti dokaz je novi, dosada najveći projekt Krakom-Gradnje, stambenoposlovna građevina u ulici Frana Galovića. Investicija je vrijedna oko 4,5 milijuna eura, ukupne bruto površine 11.332 m3, a Krakom-Gradnja je investitor i glavni izvođač radova. Od rujna prošle godine, zahvaljujući blagoj zimi koja ide naruku građevinarima, napravljen je iskop, ugrađen podložni beton i hidroizolacija, izbetonirana temeljna ploča, za što je utrošeno oko 1.800 m³ betona. Neposredno prije Božića betonirana je i gornja ploča podzemne garaže. Na gradilištu vlada uobičajena U pretprodaji su stanovi veličine od 27 m2 do 90 m2, cijena m2 stana u ovoj zgradi u centru Krapine je 1.100 EUR-a, a svi zainteresirani sve detaljne informacije o uvjetima prodaje mogu dobiti u Upravi Krakom-Gradnje, tel. 049/382-700. živost i strka, rokovi su kratki, trenutno su u punom jeku radovi na betoniranju zidova prizemlja. Stambeno-poslovna zgrada obuhvaća trgovinu mješovite robe, poslovne prostore, stanove i podzemne garaže. Najzanimljivija nam se čini činjenica koju nam je istakla direktorica Katarina Posilović, kako zgrada na svom II., III., IV. katu i u potkrovlju ima 56 stanova čija je površina od 27 m2 do 90 m2. Već u akcijskim prodajama krajem prošle godine velik interes pokazali su upravo mladi. Trenutno u pretprodaji m2 stana u ovoj zgradi je 1.100 EUR-a, dogovoren je i poseban aranžman s bankom koja prati projekt, tako da potencijalni kupci mogu ostvariti vrlo povoljne uvjete financiranja kroz povoljniju ka- Idejno rješenje zgrade matu i/ili bez osnivanja hipoteke na zamjenskoj nekretnini. Svi zainteresirani sve detaljne informacije o uvjetima prodaje mogu dobiti u Upravi Krakom-Gradnje u Krapini. Također, ovakvo ulaganje u ovim kriznim vremenima za Krakom-Gradnju znači zapošljavanje svih raspoloživih kapaciteta ovog društva, ali i ne samo ovog, već i brojnih drugih s područja našeg Grada, Županije, ali i šire. Dok neki besposleno raspredaju o krizi, ova tvrtka marljivo radi i gradi jedan od najmodernijih i najkvalitetnijih stambeno-poslovnih prostora na ovom području. Stara izreka Tko riskira, profitira ovdje se, izgleda, ostvaruje. Tlocrt zgrade GLAS ZAGORJA broj 89 9 ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA 01. VELJAČE 2012. Partnerstvo za razvoj – aktivna suradnja sudionika tržišta rada Projekt Partnerstvo za razvoj odobren je u sklopu darovnice Lokalna partnerstva za zapošljavanje u okviru Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala, financiranog iz IV. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Projekt je započeo 27. siječnja 2011., a završio 26. siječnja 2012. Nositelj projekta je Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Krapina, partneri su Krapinsko-zagorska županija i ZARA d.o.o., a suradnici Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije i HGK 2.) Razvoj internetske stranice – web portal je razvijen s ciljem pružanja svih relevantnih informacija vezanih uz tržište rada Krapinsko-zagorske županije, a koje se odnose na: poslodavce, zaposlenike, nezaposlene i neaktivne osobe, učenike i studente. Ova aktivnost jedna je od ključnih projektnih aktivnosti te je obuhvatila različite promotivne aktivnosti: okrugli stol, individualne razgovore i konzultacije s poslodavcima, prikaz sustava, letke s uputama kako koristiti portal. Cilj ovih promotivnih Dok se lokalni razvoj zapošljavanja nekada smatrao marginalnim u odnosu na makro-ekonomske i strukturne strategije, sada se smatra da mobilizacija lokalnih dionika može znatno pridonijeti uspjehu politike zapošljavanja; dapače, politike zapošljavanja mogu uspjeti samo uz sudjelovanje lokalne zajednice. Robert Strauss, The Local Dimension of the European Employment Strategy, http://www.jil.go.jp/english/events_and_information/ documents/20050209/chapter4.pdf Županijska komora Krapina. Vrijednost projekta je 99.246,90 €, a sufinanciranje Europske unije iznosi 84.359,87 €. Cilj projekta je smanjiti nezaposlenost u Krapinsko-zagorskoj županiji te povećati zapošljivost dugotrajno nezaposlenih osoba, osoba kojima prijeti socijalna isključivost te neaktivnih osoba kroz implementaciju aktivnosti koje se odnose na zapošljavanje koristeći partnerski pristup. Ključni dionici na tržištu primorani su povećati sposobnosti praćenja trendova tržišta kako bi pravovremeno mogli identificirati svoje potrebe. Na taj način razvit će se kvalitetniji kanali komunikacije i suradnje nezaposlenih osoba i poslodavaca koji će rezultirati kvalitetnijom radnom snagom i ravnotežom ponude i potražnje na tržištu rada. Aktivnosti koje je HZZ Područna služba Krapina zajedno s partnerima i suradnicima provodila u posljednjih 12 mjeseci u srednjem roku pridonijet će ostvarivanju tih ciljeva i u konačnici rezultirati povećanom zapošljivosti dionika tržišta rada. Aktivnosti koje su se provodile u sklopu projekta 1.) Razvoj regionalnog partnerstva – Regionalno partnerstvo služi za kreiranje i razvoj regionalnih politika zapošljavanja te je aktivno uključeno u razvoj i primjenu modela za identifikaciju deficitarnih zanimanja. Provedbom projekta osnovano je Regionalno partnerstvo koje djeluje kao radno tijelo – tematska radna skupina Partnerskog vijeća za tržište rada Krapinsko-zagorske županije. U njega je za sada uključeno 19 partnerskih institucija s područja Županije iz privatnog, javnog i nevladinog sektora. 10 Pripremile Anita Hlupić, HZZ PS Krapina Helena Matuša, ZARA aktivnosti je jačanje poslodavaca i obrazovnih institucija svijesti o važnosti suradnje i partnerskih odnosa te promicanje portala i njegove prednosti i mogućnosti. Izrađena je internetska stranica www. partnerstvo-razvoj.net na kojoj informacije objavljuje 19 partnera. 3.) Edukacije partnera i zaposlenika partnerskih institucija – Obrazovne aktivno- Polaznici edukacija svake godine izrađuje procjene potreba na tržištu rada i utvrđuje liste deficitarnih zanimanja i to na lokalnom/regionalnom tržištu rada, a na osnovi podataka koji su dostupni HZZ (traženi radnici po zanimanjima, nezaposlene osobe u evidenciji HZZ po zanimanjima, rezultati godišnje ankete poslodavaca – planirano otpuštanje i zapošljavanje i sl.). Kod izrade te liste nema jasno definiranih kriterija, odnosno lista se donosi na temelju samo dostupnih podataka HZZ-u, a ne na temelju svih relevantnih podataka za tržište rada. Također nedostaju informacije o potrebama poslodavaca za radnicima u nekom dužem vremenskom periodu, te o eventualnim poslodavcima koji započinju ili će uskoro započeti poslovne aktivnosti na području KZ županije i njihovim potrebama za kadrovima. Uz sve to, nedostaje Radionica – Timski rad sti između projektnih partnera i suradnika zaposlenih pridonijele su razvoju i jačanju partnerstva. Cilj ove aktivnosti je poboljšanje kapaciteta lokalnih dionika za rješavanje problema na tržištu rada. U okviru ove aktivnosti zaposlenici partnera i suradnika na projektu prošli su edukacije: timski rad, vođenje sastanaka, prezentacijske vještine i ECDL. 4.) Razvoj modela za praćenje deficitarnih zanimanja u Krapinsko-zagorskoj županiji – Hrvatski zavod za zapošljavanje povezanosti i koordinacije za zajedničko djelovanje između ključnih aktera na tržištu rada, nema sinergije u radu, a nema ni formalizirane suradnje niti se radi na uspostavljanju i jačanju partnerstva. Cilj ove aktivnosti bio je zajedničkom suradnjom svih dionika tržišta rada KZ županije, a uz pomoć stručnjaka, kreirati i prakticirati model partnerstva za unapređenje lokalnog tržišta kroz procjenu i praćenje potreba, posebno deficitarnih zanimanja kako bi dugotrajno nezapo- GLAS ZAGORJA broj 89 slene i neaktivne osobe uputili na osposobljavanje za ta deficitarna zanimanja i time povećali njihovu zapošljivost. Model koji je razvijen u sklopu projekta se može koristiti za različite svrhe na tržištu rada i može se dalje razvijati. Model služi da se temeljem empirijske analize bazirane na realnim brojkama mogu kreirati preporuke za upisne politike. Osnovni pristup bio je utvrditi da se zaista radi o deficitarnom zanimanju. Pri tome su korištena načela smislenosti, adicionalnosti, efikasnosti te održivosti. Osnovna pretpostavka modela je da postoji zaliha nezaposlenih potencijalnih kandidata. Model je fleksibilan i može se testirati i prilagođavati potrebama, modificirati i primjenjivati za široke svrhe. 5.) Edukacija neaktivnih i dugotrajno nezaposlenih osoba bazirano na rezultatima modela – Na temelju rezultata Modela ukupno 21 osoba iz ciljanih skupina završila je edukacije – usavršavanje za operatera na CNC strojevima 10 osoba, osposobljavanje za proizvođača tradicionalnih mesnih proizvoda 6 osoba i osposobljavanje za pomoćnog konobara 5 osoba. Edukacije su uključivale teoretski i praktični dio u suradnji s poslodavcima. Do sada je 10 educiranih osoba pronašlo zaposlenje. Projekt Partnerstvo za razvoj završio je 26. siječnja 2012., a završna konferencija projekta održana je 19. siječnja 2012. u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Županijskoj komori Krapina. Tom prigodom, nakon predstavljanja rezultata projekta, prisutni predstavnici partnera, suradnici i gosti istaknuli su u raspravi zadovoljstvo postignutim, a Siniša Hajdaš Dončić, župan krapinsko-zagorski uz izražavanje zadovoljstva provedbom projekta Partnerstvo za razvoj, naglasio je kako nema razvoja društvene zajednice bez kohezije društvenih dionika – obrazovnog, javnog i privatnog sektora. Osvrnuo se na postignute rezultate unutar projekta i na cilj projekta, koji je smanjenje nezaposlenosti, odnosno povećanje zaposlenosti, a što je u skladu s postavljenim ciljevima Europske unije. ODVOJENO MIŠLJENJE U z nizak odziv birača i dvotrećinsku većinu za pristup RH Uniji Hrvati su odlučili – četvrti put u 143 godine – ući u tuđu političku tvorevinu. Prihvaćanje Hrvatsko-ugarske nagodbe 1868., ulazak Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u kraljevsku Jugoslaviju 1918., stupanje Hrvatske u Kominterninu komunističku Jugoslaviju 1945. te konačno odluka Hrvata o pristupu RH Uniji izvedene su na brzinu i uz obmanu. Na svako stupanje u tuđu državu Hrvati su bili navedeni tobožnjim prijateljstvom tuđih političkih tvorevina: mađarskim, srbijanskim, komunističkim i europskim, iako je ranije bila riječ o velikomađarskom, 01. VELJAČE 2012. kažu da nakon teških pregovora RH i EU – bez obzira na to što je RH dobila izrazito nepovoljan pristupni ugovor i što je EU na Hrvatskoj vježbala strogost, kako u Glasu Koncila kaže prof. Zvonimir Lauc – nema smisla odbaciti sklopljeni ugovor. Po njima valja nagraditi i dati zadovoljštinu HDZ-u koji je u osam minulih godina vlasti osiromašio i unakazio Hrvatsku. Drugi kažu da su Hrvati pokazali da ne umiju upravljati svojom zemljom te da je bolje da Hrvatskom upravlja netko drugi – Unija. Ti Hrvati ne uviđaju da će Unija upravljati samo hrvatskim tržištem, a da neće štititi ni Hrvate ni njihovu zemlju. Jedni Hrvati opet kažu da će Unija u Hrvatsku svojih članica koje su bile suverene nacionalne države. Hrvati su se, kao i ja osobno, 1990. bili obećali takvoj EEZ, koja je na prijevaru zamijenjena unitarnom političkom tvorevinom, koja (1) uzima suverenost nacionalnim državama, iako sama nema suverenost, (2) otvara nacionalno pitanje u Europi, kojega nije bilo od Drugoga svjetskog rata, (3) trajno stvara gospodarske, političke, sigurnosne i ljudske probleme, te (4) koja je dopustila da je iznenadi postupak globalizacije i da pođe putem očitog propadanja. Drugi razlog je to što će Hrvatska, kako bi zaustavila svoje propadanje – to je sad prihvaćena dijagnoza bolesti hrvatskog društva, HDZ-u ugovor, SDP-u referendum, narodu nevolje Piše mr. sc. Zdravko Mršić www.konsenzus.com Hrvatska nema nacionalnu stranku i to je najteža nevolja hrvatskog društva i hrvatske politike. Takvu stranku valja napraviti. To je poruka niskog stupnja odziva glasača referendumu. velikosrpskom ili velikoruskom imperijalističkom posezanju za hrvatskom zemljom i za hrvatskom radnom snagom. Sad je riječ o svjetskom velikotržišnom imperijalizmu kapitala, koji kao sredstvo rabi EU, u kojoj trpe i narodi koji su bili stvorili Europsku Ekonomsku Zajednicu i narodi koji su u EU pobjegli pred mogućom obnovom snage Ruske Federacije. Unija sad poseže samo za hrvatskom zemljom, jer su nezaposleni ljudi kapitalu samo teret. Razlika prema prijašnjim ulascima Hrvata u tuđe države je u tome, što su i Mađarska 1868. i Srbija 1918. i komunizam 1945. bili u pobjedničkom usponu, a Unija je pred rasapom, koji neizostavno zadesi višenacionalne političke tvorevine, koje ne vode računa o dobrobiti svojih naroda. vaki Hrvat za pristup Hrvatske EU navodi svoj razlog, ali nisam čuo nijednoga da kaže kako će Hrvatskoj biti bolje nakon pristupa Uniji. Jedni S konačno uvesti red, iako u EU vlada politička zbrka te iako su i Mađari i Srbi i komunisti ranije trebali slijedno uvesti red u Hrvatsku, a reda još nema. Najneobičniji pristaše Unije su oni koji tvrde da su se, usprkos svojim stvarnim dvojbama oko budućeg članstva RH u Uniji, za pristup odlučili kad su vidjeli koji i kakvi ljudi prosvjeduju protiv pristupa RH Uniji. Oni se, dakako, nisu pitali kako se moglo dogoditi da usprkos svim stvarnim dvojbama Hrvata u svezi s pristupom RH Uniji, samo ti i takvi nereprezentativni i besposleni Hrvati prosvjeduju protiv Unije. Tom ću se pitanju ubrzo vratiti. avest ću dva prava i valjana razloga svojega javnog protivljenja pristupu Uniji, koje su upućeni ljudi iznimno povoljno primali. Prvi je to što je 1993. bila ukinuta Europska Ekonomska Zajednica (EEZ), koja nije stvarala probleme, nego je rješavala nastale probleme dogovorom N koju sam postavio još 2008. – morati posegnuti za izuzetnim mjerama za oporavak koje EU neće dopustiti Hrvatskoj da ih poduzme. (To se sad događa Mađarskoj, koja je gotovo propala država.) Prigovor koji neki ljudi upućuju mojem drugom argumentu je to da naše vlasti ionako ništa ne poduzimaju da se propadanje Hrvatske i naroda zaustavi. Taj prigovor je valjan. Međutim, takav će se stav dosadašnjih i sadašnjih hrvatskih stranačkih koalicija morati promijeniti prije nego što sadašnji ljudski problemi u hrvatskom društvu prerastu u sigurnosne. Tad će se nositelji vlasti pokušati prenuti, ali im Unija – ako se dotad ne raspe – neće dopustiti da naprave potreban zahvat. Ja ne vidim kojim i kakvim političkim i stručnim znanjem te kojim i kakvim proizvodnim snagama će se Hrvati hraniti i braniti, recimo, 2020., ako se nastavi dosadašnja „internacionalistička“ politika domaćih stranačkih koalicija. GLAS ZAGORJA broj 89 V ratimo se pitanju niskog ugleda i male vjerodostojnosti spomenutih prosvjednika. Ja bih to zapažanje preinačio u pitanje: Kako se moglo dogoditi da nijedna ozbiljna hrvatska politička stranka nije prvo pokušala izboriti povoljan pristupni ugovor s EU, barem toliko povoljan koliko je povoljan poljski pristupni ugovor, posebice glede poljoprivrede te, drugo, nije pred narod iznijela ni političku ocjenu pristupnog ugovora ni sudbinu koja čeka Hrvate, njihovu zemlju i njihovo gospodarstvo u Uniji, kojoj se pristupa pod ugovorenim uvjetima i u potpuno liberalističkom ozračju u Uniji, koje uništava cijelu Uniju i sve njezine članice. Desetogodišnji prijepristupni postupak učinio je naše važnije političke stranke jalovima, a političare koji su u medijskom opticaju sterilnima. Oni nisu bili u stanju ništa pružiti narodu i ljudima te nisu bili voljni ni tako formulirati nacionalni interes da se birači valjano i temeljem uviđanja svih nedostataka i prednosti hrvatskog pristupa Uniji mirne duše i bez naknadnih sumnji odluče prigodom referenduma. Neorganizirani pojedinci tome nisu mogli doskočiti. Hrvatska nema nacionalnu stranku i to je najteža nevolja hrvatskog društva i hrvatske politike. Takvu stranku valja napraviti. To je poruka niskog stupnja odziva glasača referendumu. inulih godina zagovarao sam smjenu uvriježene internacionalističke politike naših stranačkih koalicija nacionalnom politikom, znajući da nas u općem propadanju Zapada nitko osim nas samih neće nahraniti i obraniti. Moj glas je bio jedincat ozbiljan politički glas, koji je javno i potkrijepljeno upozoravao na neodgovornost političkih stranaka i na nepromišljenost stupanja u Uniju kakva je sad. Stjepan Radić je govorio: Hrvatska puška o hrvatskom ramenu, hrvatska lisnica u hrvatskom džepu. Danas hrvatska puška nije ni o čijem ramenu, a lisnica je u džepu kapitala. Radić je 1918. govorio Narodnom vijeću odmetnutih južnih pokrajina Austro-ugarske države da idu kao guske u maglu. On je zapamćen po tim dvjema izrekama. Usporedba s Radićem nije posramljujuća. Upravo na dan referenduma francuski socijalistički predsjednički kandidat, François Hollande, rekao je da njegov izborni protivnik nema ime, nema lice i nema stranku te da i ne želi da ga se bira: to je svijet kapitala. U nas su i socijalisti liberalistički pristaše kapitala. Time se sami hvale! M 11 INTERVJU 01. VELJAČE 2012. Razgovarala Monika Briševac VLADIMIR BOSNAR, načelnik Općine Stubičke Toplice Šest Zelenih cvjetova u pet načelničkih mandata Zadovoljan sam tek kada mještani iskažu svoje zadovoljstvo postignućima u razvojnim segmentima Općine Stubičke Toplice, no i nadalje ulažem napore za stvaranje što kvalitetnijih uvjeta življenja u Stubakima. 12 GLAS ZAGORJA broj 89 INTERVJU U ovom broju Glasa Zagorja naš sugovornik je načelnik općine, jedine u našoj županiji u kojoj je prema posljednjem popisu stanovništva broj stanovnika u porastu, načelnik općine u kojoj je i za stariju i za mlađu populaciju, život sve privlačniji. Riječ je o općini Stubičke Toplice i o načelniku Vladimiru Bosnaru. Poznat je po tome što vječito ističe kako se kvalitetni projekti i rezultati mogu postići samo dobrom suradnjom i zajedništvom u općini. Upravo u Stubičkim Toplicama toga su svjesni svi jer se tamo radi, gradi, organiziraju se razne manifestacije, osvajaju se nagrade. Po završetku Zdravstveno-turističkog projekta Stubičke Toplice, općina će se pretvoriti u jednu od najpoželjnijih europskih turističkih destinacija. Sveprisutna kriza donijela je niz otežavajućih okolnosti u poslovanju, ali brojni projekti u vašoj općini ipak su ostvareni. Najvažniji je glavni kolektor fekalne kanalizacije Pila – Strmec Stubički – Stubičke Toplice, prva i druga faza. O projektu? Što biste još izdvojili kao uspješno realizirano u 2011.? Tako je, iako smo prisutnost ekonomske krize i niz otežavajućih okolnosti u poslovanju osjetili u svim segmentima, Općina Stubičke Toplice nastavila je s realizacijom različitih projekata. Svakako za prošlu godinu mo- 01. VELJAČE 2012. tak financiran iz proračuna Općine. Ukupna vrijednost prve i druge faze iznosi 3 milijuna i 100 tisuća kuna. Ovim projektom najviše, ali i budućim kao što su: izgradnja fekalne kanalizacije u Ulici Augusta Šenoe i Vinogradskoj ulici, Općina nastavlja s projektima zaštite prirode i okoliša. Ostvareno je niz komunalnih projekata kojima je cilj unapređenje životnog okruženja mještana Stubičkih Toplica, kao što su izgradnja i održavanje javne rasvjete, lokalnog vodovoda, nerazvrstanih cesta i odvodnja atmosferskih voda. Uspješno je realiziran projekt sanacije klizišta u Strmcu Stubičkom, kod Kozjaka. Ova investicija vrijedna je 138.000 kn. Dovršena je i izgradnja trafostanice Sljemenski put – naselje Jarki, te izgrađen javni put u poduzetničkoj zoni. Adekvatno je uređen sanitarni čvor u Parku vozača u Pili. Park vozača mjesto je održavanja brojnih manifestacija tijekom godine. Adaptiranjem postojećeg sanitarnog čvora u drvenu kućicu, postignut je izgled primjeren okruženju. Izrađeno je deset drvenih tradicijskih štandova, prepoznatljivog i originalnog izgleda. Postavljeni su na tržnicu Stubaka, čime je i ona dobila novi, svježi izgled. Uvažavajući okolnosti poslovanja, kao načelnik sam zadovoljan ostvarenjima u 2011., iako je recesija odre- Uspješno provodimo važan ekološki projekt: projekt razvrstavanja otpada. Općina je osigurala svakom domaćinstvu plavu kantu za zbrinjavanje papira i žutu vreću za zbrinjavanje plastike, čime svi stanovnici zajedno pomažu u očuvanju i zaštiti prirode te prirodnih resursa. ram izdvojiti veliki investicijski projekt, odnosno završetak prve i druge faze izgradnje glavnog kolektora fekalne kanalizacije Pila – Strmec Stubički – Stubičke Toplice. Nastavak ovog projekta, to jest izgradnja još oko 3000 m cjevovoda, planiran je za ovu godinu. Ovaj vrlo zahtjevan investicijski projekt Općine započet krajem 2010. i završen u jesen 2011., sufinanciralo je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva iz programa Integralni razvoj lokalne zajednice EIB II sa 49,74% sredstava, dok je osta- đene aktivnosti manjeg značaja ostavila nerealizirane. Izborom nove Vlade, novog saziva Sabora, mnogi su se nadali da će biti bolje sutra. Što vi očekujete? Mislim da će biti bolje, iako će recesija ostati prisutna. Općina Stubičke Toplice je napravila svoje razvojne planove, te će vezano uz investicijske projekte tražiti sredstva preko fondova i Ministarstva. Razvojni projekti idućeg razdoblja obuhvaćaju dogradnju Osnovne škole jer su opravdane potrebe za većim prostorom, kao i nastavak izgradnje kolektora u 3. fazi. Pored kolektora, mogu reći da je realizacijom niza drugih ekoloških projekata Općina Stubičke Toplice uspješno izgradila svoju prepoznatljivost. Proračun za 2012. planirali smo u iznosu od 12 milijuna i 662 tisuće kuna, od toga je 5 milijuna 319 tisuća kuna predviđeno za izgradnju komunalne infrastrukture. U timu s kvalitetnim i stručno osposobljenim Jedinstvenim upravnim odjelom, smatram da smo, uz maksimalna ulaganja ljudskog potencijala, u mogućnosti realizirati zacrtane projekte. Nadam se da će i državna tijela dobro funkcionirati, te da ćemo ostvariti uspješnu koordinaciju glede projekata. Zdravstveni turizam i poduzetnička zona okosnice razvoja Nova Vlada stavlja naglasak na gospodarstvo. Kakva je situacija s poduzetničkom zonom Stubaki? Izgradnjom javnog puta, Općina Stubičke Toplice započela je s građevinskim radovima u budućoj poduzetničkoj zoni Stubaki, te predstoji cjelovito opremanje prostora komunalnom infrastrukturom, sukladno mogućnostima iz proračuna. Zona se nalazi u sjeverozapadnom dijelu naselja Stubičkih Toplica u granicama obuhvata Detaljnog plana uređenja polivalentnog kolodvora Stubaki. U prostoru zone predviđa se izgradnja trgovačkog centra povr- GLAS ZAGORJA broj 89 šine 850 m2, autobusnog kolodvora, te dvije stambene zgrade. Namjera je navedeni projekt prijaviti za odobrenje financijskih sredstava iz programa EIB III namijenjenog za izgradnju komunalne infrastrukture, po objavljivanju natječaja. Općina Stubičke Toplice podržava Program razvoja malog i srednjeg poduzetništva kroz subvencioniranje kamata u visini 1% poena podnositeljima zahtjeva kojima su odobreni krediti. Cilj je poticanje obrtnika i malih poduzetnika na povećanje gospodarske djelatnosti. Jedno od pitanja, koje zasigurno budi interes medija i javnosti je Zdravstveno-turistički projekt Stubičke Toplice, iza kojeg stoji Jako Andabak. Po završetku projekta, općina će se pretvoriti u jednu od najpoželjnijih europskih turističkih destinacija. Koliko će nam to značiti nakon ulaska u EU? Do kuda se došlo s jednim od najvećih projekata u regiji? Uvjeren sam da će Jako Andabak, predsjednik Uprave Sunce Koncerna, zasigurno graditi u Stubičkim Toplicama jedan od najvećih zdravstveno-turističkih kompleksa u ovom dijelu Europe, iako je recesija prolongirala ranije predviđeni početak radova. Ove godine planira se početi s bušenjem odnosno analizom izvora tople vode i čišćenjem terena, a 2013. očekuje se početak samih radova. Prema viziji investitora projekt predviđa gradnju tri ho- 13 INTERVJU 01. VELJAČE 2012. tela, wellness centra i impozantnog aqua parka. Novost u odnosu na prethodni Detaljni plan uređenja je izgradnja atraktivne, europski orijentirane Specijalne bolnice umjesto ranije predviđene sportske dvorane. Specijalna bolnica bit će kvalitetni nositelj zdravstvenog turizma i pružati usluge sanacije sportskih ozljeda sukladno najvišim europskim kriterijima medicinske struke. Vrijednost projekta procjenjuje se na 109,7 milijuna eura, a isti u budućnosti omogućava zapošljavanje oko 500 osoba. Skrb o potrebitima Prema očekivanjima, ušli smo u još jednu tešku godinu za većinu stanovništva, a to neće zaobići ni naše Zagorje. Hoćete u vašem Proračunu, dati kao i uvijek prostora socijali i najmlađima? Svakako. Općina Stubičke Toplice je u Proračunu za 2012. osigurala sredstva za potrebe socijalne skrbi odnosno provođenje Socijalnog programa u iznosu od 575.200 kn za sljedeće oblike pomoći: stipendije učenicima i studentima, sufinanciranje troškova prijevoza, jednokratna pomoć za novorođeno dijete u obitelji, poklon paketi povodom blagdana socijalno ugroženim obiteljima i samcima te djeci socijalno ugroženih obitelji sa četvero i više djece, sufinanciranje školske kuhinje siromašnoj djeci, sufinanciranje boravka djece na ljetovanju i maturalnim putovanjima, pravo na pomoć za pogrebne troškove soc. ugroženim obiteljima, pomoć soc. ugroženima putem humanitarne organizacije Crvenog križa Donja Stubica, sufinanciranje dostave toplog obroka. Uvažavajući najmlađe, Općina redovito sufinancira boravak djece u Dječjem vrtiću Zvirek, te kao osnivač osigurava sredstva za redovan rad istog. Kvalitetan timski rad u suvremeno opremljenom vrtiću bilježi niz kreativnih aktivnosti, događanja i postignuća. Osnovnoj školi također se redovito izdvajaju sredstva za redovan rad iz Proračuna Općine, a škola zauzvrat ostvaruje zapažene rezultate u odgojno-obrazovnim programima i natjecanjima, čime se Općina kao osnivač ponosi. U tijeku je provođenje akcije Općine i gradovi – prijatelji djece, u 14 koju se Općina uključila na inicijativu Društva Naša djeca, a cilj koje je afirmiranje Općine Stubičke Toplice kao prijatelja djece. Općina ste, koja je mnogo napora uložila u uređenje okoliša, zato se i koristi uzrečica čisti zeleni Stubaki. Šestu godinu za redom dobili ste vrijedno priznanje Zeleni cvijet. Koliko vam to priznanje znači i koliko se ulaže u važne ekološke projekte? Općina je, kao što ste spomenuli, šestu godinu za redom nagrađena priznanjem Zeleni cvijet. Ove godine pripao nam je Zeleni cvijet s brončanim znakom za osvojeno treće mjesto na razini kontinentalne Hrvatske, a četiri godine u kontinuitetu osvajali smo prvo mjesto. Na to smo priznanje osobito ponosni, jer je Ove godine pripao nam je Zeleni cvijet s brončanim znakom za osvojeno treće mjesto na razini kontinentalne Hrvatske, a četiri godine u kontinuitetu osvajali smo prvo mjesto. Na to smo priznanje osobito ponosni, jer je rezultat marljivog rada ne samo djelatnika Općine, već svih stanovnika Stubičkih Toplica i njihove visoko razvijene ekološke svijesti. Uz brojna osvojena priznanja na razini Krapinsko-zagorske županije, Općina se ponosi priznanjem kojim je Vladimir Strugar, komunalni djelatnik, proglašen djelatnikom godine u kategoriji čistača na razini naše županije, a 2010. Dragutin Gospočić proglašen je djelatnikom godine u kategoriji čistača na razini Republike Hrvatske. kom domaćinstvu plavu kantu za zbrinjavanje papira i žutu vreću za zbrinjavanje plastike, čime svi stanovnici zajedno pomažu u očuvanju i zaštiti prirode te prirodnih resursa. Općina ne zaostaje ni na području kulture. Turistička zajednica Općine Stubičke tek između 2025. i 2030. Koliko nam je poznato, ni vi osobno, ni mještani općine Stubičke Toplice od prvog dana niste bili oduševljeni gradnjom tunela, zbog onečišćenja okoliša i ekološke katastrofe. Jeste li zadovoljni ovakvim razvojem situacije? Tunel je bila jedna utopija i zadovoljan sam što se konačno prestalo s aktivacijom tog projekta. Uvažavam mišljenje da bi nekima dobrodošao, no Stubičkim Toplicama ni u kojem slučaju. Mi imamo dobre veze s gradom Zagrebom, preko autoputa, starom zagorskom magistralom koja će se uskoro i urediti. Općina Stubičke Toplice izgradila je svoj prostor kao ekološki prihvatljiv, uz opremljenost komunalnom infrastrukturom, pitomo smo i privlačno mjesto za življenje gdje 80% prostora pripada Parku prirode Medvednica i tunel nam ne treba. Ovo vam je peti načelnički mandat. Jeste li se umorili, zasitili politike, vođenja općine? Dugogodišnjim obavljanjem poslova načelnika stekao sam brojna iskustva koja mi pomažu u rješavanju svakodnevne problematike. Zadovoljan sam tek kada mještani iskažu svoje zadovoljstvo postignućima u razvojnim segmentima općine Stubičke Toplice, no i nadalje ulažem napore za stvaranje što kvalitetnijih uvjeta življenja u Stubakima. Nadam se da izgrađenom kvalitetnom suradnjom s mještanima, uspješnim i odgovornim radom Općinskog vijeća, vrlo dobrom koordinacijom svih društvenih čimbenika i subjekata Općine Stubičke Toplice, uz entuzijazam, možemo ostvariti još niz razvojnih projekata. rezultat marljivog rada ne samo djelatnika Općine, već svih stanovnika Stubičkih Toplica i njihove visoko razvijene ekološke svijesti. Uz brojna osvojena priznanja na razini Krapinsko-zagorske županije, Općina se ponosi priznanjem kojim je Vladimir Strugar, komunalni djelatnik, proglašen djelatnikom godine u kategoriji čistača na razini naše županije, a 2010. Dragutin Gospočić proglašen je djelatnikom godine u kategoriji čistača na razini Republike Hrvatske. Također moram napomenuti da uspješno provodimo važan ekološki projekt: projekt razvrstavanja otpada. Općina je osigurala sva- Toplice uspješno je prošle godine organizirala desetak tradicionalnih manifestacija, kako sportskih tako i kulturnih, u čemu su joj potporu pružile brojne udruge. Djelovanje udruga aktivno je i sadržajno na prostoru Stubičkih Toplica, a moram naglasiti da iste postižu vrhunske rezultate i time su kvalitetni promotori svojeg mjesta. Još je jedna tema o kojoj želimo s vama popričati. To je tunel kroz Medvednicu, koji je trebao spojiti Zagreb s Hrvatskim zagorjem, ali ostat će, izgleda, najveći nedosanjani san jer bi se prema zadnjim informacijama mogao realizirati GLAS ZAGORJA broj 89 POGLED S OPATOVINE S vašta smo preživjeli krajem 2011. i početkom 2012. Parlamentarni izbori i referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju bili su važni događaji za sve građane Hrvatske. Ne zaboravljam i velike blagdane, koji ipak nisu svima podjednako važni niti zajednički, ali ih snažno povezuje komercijalizacija, šopingiranje, petarde, sklonost obilnom jelu i piću (posljednje je, po meni, sasvim u redu). Izbore i referendum popratila je medijska buka koja prečesto nije služila informiranju, nego raspirivanju divljih strasti (koje bi također bile u redu da su zadovoljavale neke druge ljudske potrebe). Kome 01. VELJAČE 2012. umjetnika i djelatnika u kulturi. Čini mi se da kao glumac, redatelj i ravnatelj Glumačke družine Histrion, ali i kao bivši sabornik, savjetnik za kulturu predsjednika Tuđmana i ministar kulture Republike Hrvatske imam pravo svoja promišljanja podijeliti i s drugima. romišljanje o ulozi kulture u predstavljanju naše države i unapređenju njezina položaja među drugim državama neminovno uključuje i promišljanje o aktualnom stanju naše kulture i kulturne politike koje su – kao i uvijek – razapete između želja i mogućnosti, u stalnoj nestašici i u ulozi trošitelja koji treba razumjeti P preokrenuti pitanja prioriteta pa vidjeti hoćemo li mjesto i ugled u svijetu postići svojom kulturom i znanošću, očekujući da nam to donese i druge koristi, pa i one materijalne. Vjerujem da bismo u tu svrhu mnogo mogli očekivati od, primjerice, ulaganja u prijevode i distribuciju djela naše nacionalne književnosti (kao tiskovina, ali i elektroničkim putem). Pomogla bi i bolja sprega turizma i kulture, s nadom da kultura kao sastavnica turističke ponude ne bude svedena na njezine najskromnije oblike s izuzetkom jakih kulturnih središta. današnjem trenutku vrlo su prisutne dvojbe oko globali- U međusobnim nerazumijevanjem i sukobom interesa na domaćoj kulturnoj sceni i među pobornicima različitih kulturnih politika, poetika, svjetonazora i prioriteta. No, najčešće sam udarao u tvrd zid nerazumijevanja i omalovažavanja kulture od strane gospodarstvenih stručnjaka i menadžera, pravih i tobožnjih. Teško su davali kulturi pokazujući smiješkom svoje uvjerenje da oni znaju više i upravljaju važnijim stvarima. Taj snishodljivi odnos prema kulturi i nama koji se njoj posvećujemo čini se da nema uporišta u ovoj ili onoj političkoj stranci. Takvih stručnjaka i političkih moćnika bilo je prije i ima ih Kućica u cvijeću i vinogradi Sa spremnošću da budem svrstan među anakrone, nacionalno opterećene i poviješću opsjednute, ja se ipak ne bih odrekao svoje prošlosti i kulturne baPiše Zlatko Vitez štine. Samo sa svom tom dragom prtljagom mi možemo doći među druge, očekujući i uzvraćajući poštovanje. pravo – kome krivo, glasači su odlučili! Ne kažem hrvatski građani s pravom glasa, nego glasači koji su izašli na izbore i referendum. A bilo ih je znakovito malo. Vrlo malo u usporedbi s prvim hrvatskim referendumom, a sve manje i manje u odnosu na svake prethodne parlamentarne izbore. Vjerojatno će se naći kompetentnijih tumača te pojave u kontekstu hrvatske državne samostalnosti, kao i usporedbi s drugim i starijim državama i demokracijama, a ja želim o tome nešto kazati iz moga zagorskog i kulturnjačkog kuta gledanja iliti očišta. rvo, ne mogu se suspregnuti od prigovora da su Zagorci bili zapostavljeni na izbornim listama, ne samo na listi HDZ-a nego i drugih stranaka, iako uz starije ima i mlađih koji su angažman za opće dobro i svoje ljudske kvalitete dokazali i u ratu i u miru, koji nisu uvučeni u otužne priče o pretvorbi, ratnom profiterstvu i kriminalu. Imao sam prilike reći to i na drugim mjestima i to sam učinio s punim uvjerenjem. rugo, oba su me izborna događanja i prateća im medijska prezentacija neprekidno poticala na propitivanje vlastitih stavova, na ljutnju ili odobravanje, na reakcije, viđenja i komentare iz vizure P D neke druge prioritete. A nas kulturnjake i nije teško uvjeriti da su u ratu potrebniji topovi, da u poraću i u miru ljudi najprije trebaju kruha i krov nad glavom? Ali što dalje, koji su dalji prioriteti? Koliko čovjek treba biti sit i situiran da mu zatreba kultura i znanost? Čime danas i u skoroj budućnosti možemo tražiti ravnopravan položaj među drugim državama, narodima i kulturama? igurno ne (neostvarivim) tehnološkim i gospodarskih boomom ili visokim standardom svakodnevnog života, nego prvenstveno dometima naše kulture i umjetnosti, razvojem znanosti i unapređenjem naobrazbe. U to ne treba uvjeravati djelatnike u kulturi, i umjetnike, čelnike i službenike Ministarstava te državnih, regionalnih i lokalnih ustanova u kulturi i znanosti. O pitanjima prioriteta na razini raspodjele cjelokupnog kolača ili proračuna odlučuju drugi. A mi, koji na ovaj ili onaj način zapesmo za kulturu i znanost, trudimo se da im približimo i naš način razmišljanja i vrednovanja. ako spominjanje važnosti kulture, zbog prevelike zlo(uporabe), zvuči kao otrcana fraza, u te davno otkrivene vrijednosti iznova treba povjerovati. Vrijedi pokušati S I zacije. Mnogi je smatraju neminovnom, ali se različito prema njoj odnose. Koliko joj se treba prepustiti, koliko oduprijeti, prema kojim kriterijima i s koliko izgleda? Ne postoji dvojba biti ili ne biti sudionikom svjetske zajednice i komunikacije, nego kako postati građaninom svijeta, a ne izgubiti pripadnost vlastitom narodu i njegovoj kulturi. Sa spremnošću da budem svrstan među anakrone, nacionalno opterećene i poviješću opsjednute, ja se ipak ne bih odrekao svoje prošlosti i kulturne baštine. Samo sa svom tom dragom prtljagom mi možemo doći među druge, očekujući i uzvraćajući poštovanje. A da bismo to mogli, trebamo se predstaviti onim što imamo i u čemu nismo među posljednjima, a za to treba uvažiti neke nove prioritete. Svijetu se trebamo predstavljati svojom kulturnom baštinom kao i dometima suvremene kulture i znanosti, a za izbor i odnos jednoga i drugoga ne nedostaje nam znalaca i stručnjaka. U svijetu ne možemo konkurirati niti imponirati proizvodnim i tehnološkim postignućima, jer su na tim poljima mnogi jači od nas. ao umjetnik, djelatnik u kulturi pa i bivši političar u kulturi često sam se suočavao s K GLAS ZAGORJA broj 89 sada, čak im je način komuniciranja i smijuljenja isti. Čini se da je taj soj u nas teško iskorjenjiv i da će se svaki novi Sabor, Vlada i Ministarstvo kulture morati nositi s njime. Nerijetko oni su i bogati, a političku moć trebaju zbog društvenog ugleda i daljeg bogaćenja. raćajući se parlamentarnim izborima i referendumu, moram na kraju priznati da sam više puta pomislio i na onu zagorsku: ne b’ se štel mešat’. Ne mislim pri tom na tumačenje te izreke kao ziheraškog stava, nego kao dublje mudrosti. Vjerujem da mnogi nisu izašli na izbore i referendum zbog osjećaja osobne nemoći i nemogućnosti utjecaja na važna pitanja vlastite sudbine, zbog razočaranosti nespremnošću naših političara svih stranačkih pripadnosti da vode državu prema prosperitetu svih njezinih građana. Dok je država propadala, neki su se od njih obogatili. Posebice gospodarstvenici i menadžeri. Vidi vraga! Pa neš’ onda naći pametnijeg posla nego ići na izbore! A Zagorci su u Europi barem od 1960-ih. Bilo ih je na svim bauštelama, ali danas imaju koliko njima treba: kućicu u cvijeću i vinograd. V 15 01. VELJAÈE 2012. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA GRADSKA UPRAVA Suradnja gradova kulture Gradonaèelnik Grada Krapine Josip Horvat nazoèio je sveèanom otvorenju najveæeg kulturnog projekta EU – Maribora 2012. – Europske prijestolnice kulture. Svečanom ceremonijom otvorenja 14. siječnja grad Maribor službeno je postao Europska prijestolnica kulture u 2012. Navedenu titulu nosi i portugalski grad Guimarães, koji je u svoju kulturnu godinu ušao tjedan dana kasnije – 21. siječnja. Oba grada donijet će široku lepezu kulturnih događanja prožetih snažnom energijom umjetnosti kroz koje će širiti ideju multikulturalizma i veličanja različitosti. I Grad Krapina uključio se u ovaj najveći europski kulturni projekt pa će se tako kroz KULTURA Krapinski kulturni venček 2012. Ovih je dana iz tiska izašao pregled događanja u Krapini u 2012. – Krapinski kulturni venček. Osim što su navedene manifestacije i događanja kroz godinu koje organiziraju ustanove i udruge s područja Grada, Venček donosi i mali adresar krapinskih organizatora s kontak- tima, internetskim stranicama i adresama elektroničke pošte za sve znatiželjnike zainteresirane za detaljnije informacije. Svoj primjerak možete preuzeti i pročitati na službenim stranicama Grada Krapine ili ga podići u Turističkoj zajednici grada Krapine. godinu predstaviti u Mariboru sa svojim turističkim posebnostima (posebice s Muzejom krapinskih neandertalaca), kulturnom ponudom i bogatim tradicijskim naslijeđem. Zbog toga smo i razgovarali s Josipom Horvatom, gradonačelnikom Grada Krapine. Kako je došlo do ove plodne suradnje između Maribora i Krapine? Maribor i Krapinu veže pripadnost srednjoeuropskom kulturnom krugu i dugogodišnje prijateljstvo između župana Maribora, Franca Kanglera i mene te brojne dodirne točke Krapine i Maribora u povijesti i kulturi, što je dovelo i do potpisivanja Sporazuma o sudjelovanju Grada Krapine u projektu MARIBOR 2012. – Europska prijestolnica kulture. Ovaj projekt prvi je u nizu u koji ulazimo s Mariborom, a očekuju nas i drugi s kojima ćemo ravnopravno s njime konkurirati za EU fondove. Što će Krapina prezentirati u Mariboru? Krapina će pokazati u Mariboru svu raskoš kajkavske kulture kroz bogate glazbeno-scenske izvedbe te široku lepezu gastronomskih delicija. Naravno, bit će tu i promocija Muzeja krapinskih neandertalaca kroz predstavljanje monografije, izložbe i radionice, a pokazat ćemo i posebno atraktivne proizvode poznate tvornice uporabne i ukrasne keramike Krapinska kamenina iz 19. st. koje se čuvaju u depou Galerije grada Krapine. Kakvi su vaši dojmovi sa svečanog otvorenja Maribora 2012. – Europske prijestolnice kulture? Čin otvorenja bio je dostojanstven, veoma atraktivan i dostojan pojma kulturne prijestolnice. Činjenica da će u Mariboru svoje ostvarenje naći čak 238 različitih kulturno-umjetničkih programa, pokazuje da i mali gradovi, za europske pojmove, mogu iznijeti najveće projekte, što nam daje nadu da bi danas-sutra i hrvatski gradovi, a prvenstveno mislim na Krapinu, mogli partnerski ponijeti tu laskavu titulu europske prijestolnice kulture. GRADSKA UPRAVA GRADSKA UPRAVA Krapina – jedan od prvih gradova u sustavu ARHiNET ARHiNET je mrežni informacijski sustav za opis, obradu i upravljanje arhivskim gradivom. Namijenjen je arhivima i drugim imateljima arhivskog gradiva (muzeji, knjižnice i dr.) te ustanovama, upravnim tijelima i poduzećima koja stvaraju arhivsko gradivo. ARHiNET kao programsko rješenje obuhvaća sve funkcije arhiva: čuva- 16 nje, zaštitu, obradu i korištenje arhivskoga gradiva. Integracijom podataka i usluga arhiva korisnicima su na jednome mjestu dostupni svi podaci o evidentiranome gradivu i njegovim imateljima i stvarateljima. Krapina se ovih dana kao jedan od prvih gradova uključila u ovaj informacijski sustav te su uneseni svi podaci o gradivu koje nastaje radom Grada. Spojna cesta od KTI-a do zagorske magistrale Spojna cesta u dužini od 800 m uz prostor KTI-a u Žutnici koja bi se sa sadašnje županijske ceste nadovezala na državnu cestu D1 (zagorsku magistralu) već je duže vrijeme u planu Grada Krapine, a za nju postoji i odgovarajuća projektna dokumentacija. Spomenuti pravac koristio bi se za teretni promet s odlagališta otpada Gorjak, što bi pridonijelo i velikom smanjenju prometa kroz Krapinu jer bi se sav promet koji dolazi iz Varaždinske županije usmjeravao na državnu GLAS ZAGORJA broj 89 cestu. Krapinski gradonačelnik Josip Horvat zajedno s načelnicima općina Đurmanec i Jesenje poslao je prijedlog Županijskoj upravi za ceste za pokretanje postupka kategorizacije ceste Jesenje – Krapina u državnu cestu (sada je u nadležnosti ŽUC-a). A da bi ovaj projekt zaživio, nužna je i prodaja zemljišta uz spojnu cestu, što je spreman učiniti vlasnik zemljišta, ujedno i vlasnik cijelog poslovnog prostora KTI-a, Josip Mihalić. Vrijednost cijele investicije bila bi oko 2,5 do 3 milijuna kuna. KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA IZ RADA ŽUPE Sveta tri kralja U krapinskoj župi, na blagdan Sveta Tri Kralja, i ove godine su brojni vjernici sudjelovali u procesiji od raspela na Tkalcima na vrh Sveta tri 01. VELJAÈE 2012. kralja. Na mjestu gdje je nekad bila istoimena porušena crkva, krapinski župnik vlč. Tomica Šestak služio je svetu misu. NAJAVLJUJEMO Serija pričaonica Dječji odjel Gradske knjižnice Krapina od 1. veljače 2012. kreće sa serijom pričaonica pod nazivom Iza svake priče, nešto se miče. Pričaonice su namijenjene djeci od 2 do 6 godina i održavat će se svake druge srijede u terminima od 15.30 do 16.00 sati. Pozivamo sve malce i radoznalce da se odazovu u što većem broju. OBRAZOVANJE Prvašići u knjižnici Učenici prvog razreda iz OŠ Lj. Gaja iz Krapine i područne škole Lepajci posjetili su Gradsku knjižnicu Krapina. Kroz već uhodani način, putem igrokaza Koje brige muče dvije knjige, maskote dječjeg odjela – pauk Pletko i pas Dalmatiner, koje utjelovljuju knjižničarke Miljenka Presečki i Vesna Šaronja, nastoje najmlađima približiti pojam knjige i knjižnice. Toliko toga se ima za reći o knjižnici: kako se knjige traže, po čemu su enciklopedije drukčije od slikovnica i ostalih knjiga i zašto stoje odvojeno na polici, kako se postupa s knjigama i što one posebno vole (da ih djeca posuđuju, naravno), koji sve odjeli i zbirke postoje u knjižnici,… i još puuuuuno toga. Likovi koji su ispali iz priča to rade na zanimljiviji način, GLAS ZAGORJA broj 89 nego, hm, tete knjižničarke. Djeca su knjižnici poklonila svoj crtani doživljaj igrokaza, te se nakon zajedničkog fotografiranja i poigrala na dječjem odjelu, uz obećanje da će se zasigurno opet uputiti u knjižnicu. (V. Š.) 17 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. VELJAÈE 2012. Zoran Gregurović članom DVD-a Krapina postao je 1996. na poticaj prijatelja koji su već bili članovi Društva. Tada je malo znao o vatrogastvu, no vrlo brzo zavolio je ovaj humani poziv i kako sam kaže, vatrogastvo mu se od prvih dana zavuklo pod kožu. Aktivno sudjeluje u svim događanjima u Društvu, završio je osposobljavanje za vatrogasca i počeo se odazivati na intervencije. Iako je nakon završenog školovanja zbog školske spreme mogao izravno ići na osposobljavanje za vatrogasnog časnika, odlučio se ići korak po korak te je prošao sve stepenice osposobljavanja da bi konačno prošle godine nakon uspješno završenog osposobljavanja i položenih ispita postao vatrogasni časnik. Posebno je ponosan što je završio i program usavršavanja specijalnosti za aparate za zaštitu dišnih organa kao i tečaj Opasnosti od plamenih udara koji obuhvaća obuku u simulatoru plamenih udara te taktiku gašenja požara u zatvorenim prostorima. Tijekom godina u vatrogastvu primio je vatrogasnu spomenicu za 10-godišnji rad u vatrogasnoj organizaciji, brončanu vatrogasnu plamenicu za hrabrost i požrtvovnost u zaštiti i spašavanju te priznanje III. stupnja gasilske zveze Šmarje pri Jelšah. Zoran Gregurović 2005. postaje član Upravnog odbora, od 2009. zamjenik je predsjednika, a u prosincu 2011. na izvanrednoj Skupštini Društva izabran je za 16. po redu predsjednika Društva od osnivanja davne 1875. i to kao najmlađi dosadašnji predsjednik. Zbog čega izvanredna Skupština? Dosadašnji predsjednik Društva Boris Uhernik zbog zdravstvenih razloga podnio je ostavku na dužnost predsjednika. Moram reći da je Boris Uhernik čovjek od kojeg sam puno naučio i od kojeg znam da mogu još mnogo toga i naučiti te je svakako jedan od najzaslužnijih što sam došao do čelnog mjesta u Društvu. Dosadašnji predsjednik je čovjek koji je živio vatrogastvo, da se tako izrazim, i prije svega izniman učitelj koji je, atletskim rječnikom rečeno, pred mene postavio ljestvicu jako visoko i bit će jako teško dostići tu razinu, a kamoli je preskočiti i postaviti još i više. Kad govorim o izvanrednoj skupštini moram istaći da je Društvo zadovoljavaju propisane uvjete, te Razgovarala dobilo i novog tajnika, odnosno taj- kvalitetan vozni park. Nakon niza Tanja Gregurović nicu. Na tu dužnost izabrana je Tanja godina počelo se aktivnije raditi s Matković, te mogu slobodno reći da djecom i mladeži koji su u posljed- jer po mojem mišljenju, sa sedamse vodstvo Društva dosta pomladilo. nje dvije godine ostvarili i zapažene desetak članova, premda je to za raZa tajnika Društva se kaže da je duša rezultate na natjecanjima tako da i zliku od prije nekoliko godina lijepi organizacije, a svojim dosadašnjim ovim putem želim zahvaliti voditelji- broj, ne računajući djecu i mladež, radom u Društvu te u ovo kratko vri- ma Milivoju Hršaku, Tanji Matković i te dobnom strukturom društva, ne jeme na navedenoj dužnosti, Tanja Nevenu Topolovcu na trudu koji su možemo biti baš zadovoljni. Badava Matković je svakako dokazala da će uložili. Ono što sam osobno postavio nama sva tehnika, sva vozila, garato i biti. Nova tajnica je vatrogasac I. kao jedan od glavnih ciljeva u svom ža i zgrade ako nema onog što čini klase te je u Učilištu vatrogastva i za- pozdravnom govoru nakon izbora je dušu ovog društva – a to su članovi. štite i spašavanja u Zagrebu položila rad na pridobivanju novih članova, Pozivam i ovom prilikom sve koji bi specijalnost za rad s napravama za nam se željeli pridružiti i poručujem zaštitu dišnih organa. Aktivno sudjeda su im naša vrata širom otvoreluje u radu natjecateljske ekipe djena. Pozivam i djecu i mladež koji bi ce i mladeži kao pomoćnik voditelja željeli jednog dana biti vatrogasci. ekipe djece i mladeži. Pristupnica se može naći na našim Dužnost predsjednika najinternetskim stranicama ili konstarijeg DVD-a naše županitaktirajte nekog od naših članoje pridodali ste onoj predsjednika va. Bez članstva nema ništa, i Gradskog vijeća grada Krapine, tana pridobivanju novih članova kođer najstarijeg grada. Krapinska moramo posebno raditi jer morapovijest vatrogastva je impresivna. mo biti svjesni da smo ovo društvo Kako doživljavate ovu funkciju i od nekog naslijedili te da ćemo ga kako ocjenjujete današnje stanje u nekome morati i ostaviti. I zato svi Dobrovoljnom vatrogasnom drušmi koji u ovom Društvu obnašamo tvu Krapina? određene dužnosti moramo svakom Biti na čelu najstarije vatrogasne članu dati do znanja da je ovdje doorganizacije u našem kraju i jedne brodošao i moramo mu pokazati da od najstarijih u našoj domovini za želimo da bude član naše mene je velika odgovornost, ali i vatrogasne obiiznimna čast, privilegija i ponos jer sam došao na čelo Društva kao nasljednik velikih i iznimnih ljudi i vatrogasaca, počevši od prvog predsjednika Nestora Kiepacha, preko legendarnog Vilibalda Sluge, Mirka Žlepala pa sve do Josipa Zubića, Hinka Strahinca, Franje Cerovca i Borisa Uhernika koji su i danas članovi. Mislim da je stanje u DVD-u zadovoljavajuće iako uvijek može biti i bolje. U prošlih nekoliko godina nabavljeno je mnogo opreme, a napravljeni su i pomaci u učlanjivanju članova. Operativna spremnost vatrogasne postrojbe Društva je na visokoj razini. Kao centralno vatrogasno društvo u Zoran Gregurović, vatrogasni časnik, Gradu Krapini imamo predsjednik DVD-a Krapina osposobljene i opremljene članove koji Postanite dio vatrogasne obitelji 18 GLAS ZAGORJA broj 89 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA Na blagdan sv. Florijana, 4. svibnja 1875. u Krapini se sastao Privremeni upravljajući odbor. Pismenom zamolbom se obratio Poglavarstvu kr. Poveljnog trgovišta Krapine za osnivanjem Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Krapini. Zaključkom 49. Zastupničke sjednice od 13. svibnja 1875. Poglavarstvo kr. trgovišta Krapine, prihvatilo je i odobrilo ustrojstvo Dobrovoljnog vatrogasnog društva u Krapini. Već 5. i 6. lipnja 1876. održana je u Zagrebu konstituirajući Prva skupština Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice, u prisutnosti 10 Društava. Uz domaće vatrogasno društvo došli su izaslanici dobrovoljnih vatrogasnih Društava iz Krapine, Varaždina, Siska, Bjelovara, Karlovca, Križevaca, Fužina, Osijeka i Velike Gorice. telji, koja trenutno broji 71 člana od čega je 14 članica. Drugi problem nam je vatrogasni dom koji je u lošem stanju i koji će trebati što prije sanirati i adaptirati. Jedna od ideja koja se rodila i o kojoj ćemo svakako morati razmisliti je i to da se ide u izgradnju novog vatrogasnog doma. Glavni argument ove druge varijante je da bismo time riješili probleme vezane za izlazak vozila u slučaju intervencije, parkirališni prostor za vatrogasce koji dođu na intervenciju, a dobili bismo i poligon, tj. vježbalište koje sad nemamo pa se moramo snalaziti kako znamo i umijemo. Npr. djecu i mladež vozimo na vježbe na poligon DVD-a Petrovsko, kojima zahvaljujem što su nas primili. Što je zadatak vatrogasca dobrovoljca? Vatrogastvo je prije svega humani i dobrovoljni poziv i naši članovi u rad Društva unose ono što je u današnje moderno doba najvrjednije – svoje slobodno vrijeme. Vatrogastvo je sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi, životinja i imovine ugroženih požarom ili drugom nepogodom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama, nesrećama i opasnim situacijama te obavljanje i drugih poslova u ekološkim i drugim nesrećama. Usudio bih se reći da je vatrogastvo okosnica i najvažniji segment sustava zaštite i spašavanja, a poslove dobrovoljnog vatrogasca u vatrogasnoj postrojbi Društva može obavljati osoba koja posjeduje propisanu zdravstvenu sposobnost i koja je osposobljena za obavljanje tih poslova. Uz sve navedeno vatrogasci aktivno rade i na širenju vatrogasne kulture među članstvom i pučanstvom, vrše odgoj djece i mladeži u vatrogasnom duhu i na humanim načelima. Koliko je naše građanstvo odgovorno i koliko se preventivno ponaša u svakodnevnom životu, kad su u pitanju požarne opasnosti? Teško je reći da su građani neodgovorni, prije bih rekao da su možda nedovoljno informirani i ponekad neoprezni u pogledu preventivnih mjera i radnji za zaštitu od požara. Požari koji se kod nas događaju najčešće su posljedica nepažnje. Npr. najčešći požari u ovo zimsko vrijeme su požari dimnjaka do kojih dolazi zbog toga što se građani ne pripreme adekvatno za zimu i ne daju prije sezone grijanja očistiti dimnjake, a kako dimnjaci uglavnom nisu ožbukani, požari se šire i na krovište i kuću. Ili, recimo, sad nam dolazi sezona požara na otvorenom, a to su požari koji se događaju prilikom spaljivanja korova i najčešće su posljedica pretjerane sigurnosti i neopreznosti jer onaj koji ide nešto spaljivati uglavnom ne pripremi ništa čime bi gasio u slučaju da dođe do mogućnosti da mu vatra izmakne kontroli, ili ostavi vatru bez nadzora prije nego što je potpuno ugašena. Iako članovi našeg DVD-a besplatno pružaju uslugu dežurstva prilikom spaljivanja korova ili drugog biljnog otpada, tj. kontrolirano spaljivanje, mnogi još takvu uslugu ne koriste. Stoga apeliram na sve građane da prije spaljivanja kontaktiraju vatrogasce koji će potom prema dogovoru izaći na teren, i još jednom naglašavam, besplatno pružati uslugu dežurstva prilikom kontroliranog spaljivanja. Članstvo Društva kroz vatrogasnu djelatnost provodi i preventivne mjere zaštite od požara, protupožarne preglede, protupožarna osiguranja. 01. VELJAÈE 2012. pomoć u svim intervencijama. Konkretno, uz pripadajuću opremu DVD Krapina u svojem voznom parku ima navalno vozilo Mercedes 11-13 sa 4000 l vode i visokotlačnom pumpom, autocisternu MAN 14-250 sa 7500 l vode, te dva kombi vozila koja služe za prijevoz ljudi i dodatne opreme na intervencije. Naši operativni članovi redom posjeduju valjana liječnička uvjerenja i opremljeni su pripadajućom osobnom zaštitnom opremom kao i drugom vatro- Tanja Matković, nova tajnica DVD-a Krapina Opremljenost postrojbi DVD-a Krapina… spremnost za intervencije? Naše Društvo kao centralno Društvo u Gradu Krapini i JVP Grada Krapine u potpunosti su opremljeni s propisanom opremom da mogu pružiti gasnom opremom koju smo u skladu s propisima dužni imati. Svi članovi naše vatrogasne postrojbe su dobro osposobljeni vatrogasci koji mogu obaviti i najteže intervencije bez da ugroze sebe ili druge te su u mogućnosti djelovati i u najtežim uvjetima GLAS ZAGORJA broj 89 19 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA 01. VELJAÈE 2012. i terenima. Tijekom prošle godine naši članovi su za vrijeme ljetne sezone dežurali na Dugom otoku, a s našim vozilima su sudjelovali i na gašenju velikih požara na Braču i u Makarskoj. Negdje sam pročitala da u roku 60 sekundi od dojave, vatrogasci moraju, potpuno opremljeni izići vozilima iz Vatrogasne postrojbe i krenuti prema mjestu intervencije. Je li to točno? To je točno, no, međutim, tu se radi o pravilu za profesionalne vatrogasne postrojbe kao što je i naša JVP Krapina gdje su vatrogasci dežurni 24 sata dnevno. Za DVD-e bi to ipak bilo malo preambiciozno reći jer se tu ipak ne radi o stalnim dežurstvima već članovi vatrogasne postrojbe DVD-a po dojavi za intervenciju najprije moraju od svojih kuća, s posla, vinograda, njive, odnosno mjesta na kojem se u tom trenutku nalaze, doći do vatrogasnog doma, opremiti se osobnom zaštitnom opremom i krenuti, tako da to vrijeme kod dobrovoljnih vatrogasnih društava varira, a osobito ako se uzme u obzir i mogućnost prometnih gužvi prilikom dolaska do vatrogasnog doma. Moram se pohvaliti da u našem DVD-u prvo vozilo s vatrogascima izlazi iz garaže na intervenciju u prosjeku za manje od 10 minuta od dojave o intervenciji što je, ako se u obzir uzmu naprijed navedeni faktori, prilično brzo. Kakav je odnos JVP-a i DVD-a? Kao što sam prije rekao, JVP je profesionalna postrojba u kojoj vatrogasci dežuraju 24 sata dnevno tako da i na intervencije izlaze odmah po dojavi, što je izuzetno važno jer ponekad životi ovise ne o minu- tama nego o sekundama. Npr. ako se radi o prometnim nesrećama u kojima je potrebno izvlačiti ozlijeđene putnike iz automobila, tada je svaka sekunda bitna. Ako se zna da se početni požar može ugasiti čašom vode, onda vam je jasna važnost brzog izlaska na intervenciju i važnost same profesionalne postrojbe. Kod većih požara ili drugih većih intervencija gdje je potrebno više ljudstva, kolege iz JVP ne mogu uspješno završiti intervenciju bez pomoći DVD-a ili bi se njihova intervencija vremenski produžila, što bi u konačnici dovelo i do veće materijalne štete ili možda čak i do gorih neželjenih posljedica tako da mi jedni bez drugih ne možemo. Meni osobno je puno lakše kad na intervenciji imam kolege iz JVP jer ipak oni imaju daleko više iskustva i intervencija iza sebe nego ja, tako da mi onda i sama ta činjenica pruža dodatnu sigurnost. S obzirom na to da imamo iste ciljeve i zadatke, vrlo je važna međusobna suradnja između JVP i DVD-a, a mislim da je ona dobra te da postaje sve bolja. Ako su u prošlosti i postojali određeni problemi u odnosu, danas mogu slobodno reći da ih gotovo više i nema, ili su zanemarivi, a osobito ako se zna da su gotovo svi zaposlenici JVP ujedno i članovi svojih matičnih DVD-a u mjestima gdje stanuju te kad nisu na radnom mjestu na intervencije izlaze kao dobrovoljni vatrogasci. Jeste li zadovoljni vatrogasnim ustrojem? Koje nedostatke uočavate? Što se tiče DVD-a zadovoljan sam ustrojem i uz neke ideje koje unosim u Društvo mislim da će se i sadašnja vrlo dobra organizacija dići još jednu stepenicu više. U ustroju vatrogastva u Hrvatskoj, mislim da će tu neminovno u dogledno vrijeme morati doći do određenih promjena u samoj organizaciji i hijerarhiji. Javljaju se problemi koje uočavaju ljudi koji rade na terenu, ali, nažalost, još uvijek nema hrabrosti i volje da se ti problemi počnu rješavati. Npr. problem manjka članova koji sam prije spomenuo nije samo naš, isti problemi se javljaju i u drugim sredinama. Negdje sam pročitao da se na jednom našem otoku potiče učlanjivanje u DVD čak i na način da članovi DVD-a imaju veće pogodnosti kod plaćanja vrtića za djecu. Jedan od većih problema je i to što pojedini poslodavci ne puštaju svoje zaposlenike koji su članovi DVD-a da na znak uzbune napuste posao i odu na intervenciju. U nekim zapadnim zemljama stimuliraju se poslodavci određenim olakšicama da zapošljavaju dobrovoljne vatrogasce čega kod nas, nažalost, nema. Ili se, recimo, često može čuti da vatrogasci samo hodaju po skupštinama, feštama i zabavama, a nitko se ne pita je li taj vatrogasac možda cijelu noć negdje bio na požaru i onda je ujutro nakon neprospavane noći u kojoj se dobro oznojio morao ići na posao i normalno trebao odraditi cijelu smjenu kao i svatko tko se tu noć naspavao. Primjer je kad smo početkom prošle godine imali požar kuće u Doliću. Naši dečki su cijelu noć bili na intervenciji, gasili i raščišćavali zgarište, a nakon toga su mnogi morali otići na posao, a da se prije toga nisu stigli kući otići tuširati. Suradnja s Gradom Krapinom? Mislim da je suradnja dobra, ali da uvijek može biti i bolja – može. Nažalost, proračun je takav kakav je, a kad se ta sredstva moraju podijeliti na četiri DVD-a, koliko ih ima na području Grada Krapine, a tu su još Donja Šemnica, Lepajci i Škarićevo, onda svi uvijek nekako mislimo da smo možda trebali dobiti još malo više. Još pamtimo izložbu vatrogastva u Galeriji Grada Krapine čiji ste bili nositelj. Hoće li biti sličnih promocija? Na ovu izložbu koja je organizirana povodom 135. obljetnice Društva posebno sam ponosan. Prošle godine smo u sklopu Ljeta u Krapini na Hušnjakovom organizirali jedno revijalno natjecanje sa starom zaprežnom vatrogasnom štrcaljkom, po uzoru na natjecanje u Krapinskim Toplicama, za koje smo dobili pohvale i sudionika i gledatelja. Ove godine želja nam je da ovo natjecanje dignemo na jednu još višu razinu, te da to postane natjecanje u pravom smislu te riječi i to, ako će biti moguće, u festivalskom tjednu tako da Krapini poklonimo još jedno događanje. 20 GLAS ZAGORJA broj 89 KRAPINA - ZAGORSKA METROPOLA UDRUGE ŠALJIVI KUTAK Uzgoj autohtonih pasmina Tradicionalno, već 8. godinu zaredom, u Restoranu KTC-a Krapina održana je godišnja skupština Udruge uzgajivača konja Krapina na kojoj je prisustvovalo više od 500 uzvanika, uzgajivača, predstavnici Udruga Saveza hrvatskih hladnokrvnjaka, mnogi predstavnici općina i gradova, krapinski gradonačelnik Josip Horvat, župan Siniša Hajdaš Dončić, ministar gospodarstva Radimir Čačić, te gosti iz Italije, Slovenije, Mađarske. Uz brojne aktivnosti Udruge treba istaknuti uzgojno-selekcijski rad na autohtonim pasminama hrvatskog Bez probe ni moći igrati Vrijeme fašnika, vrijeme je šale. Donosimo Vam prièu koju smo pronašli na stranicama Gradskog puhaèkog orkestra Krapina nastalu na zajednièkom druženju krštenja mošta još u prigodi Martinja. posavca, hrvatskog hladnokrvnjaka i lipicanaca. U tom smislu, svojim radom i pribivanjem na svim većim manifestacijama u županiji, kao i diljem Hrvatske, Udruga je stekla mnogo prijatelja i suradnika. UDRUGE Škola informatike Pod pokroviteljstvom Grada Krapine, u srednjoj školi Krapina održana je 17. zimska škola informatike. Tradicionalno je okupila najbolje mlade hrvatske informatièare, a školu je otvorio Ivan Kataniæ, zlatni informatièki olimpijac. Ovogodišnja Zimska škola okupila je 35 mladih informatičara iz cijele Hrvatske izabranih na temelju postignutih rezultata na informatičkim natjecanjima u 2011. godini. Sudjelovali su i učenici predloženi od udruga HSIN-a, te zainteresirani učenici i profesori osnovnih i srednjih škola iz Grada Krapine i Krapinsko-zagorske županije. Radionice su vodili stručni suradnici HSIN-a, uspješni mladi 01. VELJAÈE 2012. informatičari i nositelji olimpijskih informatičkih medalja, te stručni suradnici iz Krapine. Za sve će sudionike biti organizirana i zanimljiva stručna predavanja, te drugi sadržaji, a osim zavidnog znanja kojim su se polaznici nakrcali, uživali su u znamenitostima grada Krapine koji svake godine širom otvorenih vrata dočekuje i potpomaže rad mladih informatičkih nada. Sestre i braćo, dragi moji nevjernici… što možemo zaključiti iz Evanđelja po Božeku Majsecu… Pa, možemo ustvrditi kako se jedan pastir stada brine da svoje ovce, tj. glazbenike, uvijek ima uza sebe. Jer, ako se samo jedna ovca (recimo ona koja daje ritam) izgubi i ode, recimo, za pastirom Čebom, sve ostale ovce po tko zna koji puta na pojilo će doći uzaludno. Čuli ste riječi iz Evanđelja kako vašem maestru nije teško pripraviti vam prostor i stolice da imate gdje vježbati i ko ljudi pristojno sjediti... A vi... što vi radite draga moja nevjerna braćo i sestre... Umjesto da dođete na probu – vi odlazite u lov... nekima se baš svake nedjelje kvare auti pa se time pravdaju za nedolazak... neki od vas i u nedjelju u jutro imaju gaže pa im se ne dolazi... a kako Lončareki, Slavek Plečko i Božek Majsec mogu stalno dolaziti na probe – koliko puta je to pitanje postavio vaš maestro. Zar mislite da kapelnik nema drugog posla nego još o tome mora voditi brigu...? Zar mislite da on ne treba na njivu odvesti đubar, tj. gnoj... pa makar to bilo i u nedjelju...? Razmislite o tome, jer nastavite li tako – doći ćete na razinu Veselih Čehulića i limene glazbe iz Hlevnice... Znam da svi ne možete biti redoviti na probama... Spomenimo našeg brata u vjeri, Gentu... Pa, zar je on kriv što drži vino u rasušenim bačvama...? On mora kontrolirati da mu vino ne iscuri... Brat Gento zbog toga svake godine ostane bez 13 hl vina – a nitko u njegovoj obitelji ne pije... dakle, to je opravdano... Ali, pitam ja vas, draga braćo i sestre – što to može opravdati recimo Bolfeka... zar to da nema prijevoza... Pitam vas... zašto na probe redovito dolazi Borek.... čak iz Selna...? On ni na sanjkanju u Austriji nije bio miran jer ga je mučila savjest što nije mogao doći na probu... ili recimo Krešo Kuhar... taj je GLAS ZAGORJA broj 89 dobri čovjek s Kuharovog brega petnaest godina po noći sa subote na nedjelju pravio sina, međutim, i onako umoran uvijek je dolazio na probu... Za F-basista Ivana Tušeka trebate imati razumijevanja... znate i sami da pije tablete za spavanje pa ne treba osuđivati što gotovo svaki puta prespava probu... jer tablete su tempirane na njegovo buđenje u podne... I Zdravek Šemnički na zadnju probu nije došao, ali opet iz opravdanih razloga jer je bio na hitnoj ambulanti i liječniku rekao da mu žena ima visoku temperaturu... kad ga je liječnik pitao koliko je visoka, Zdravek je odgovorio – pa oko metar i šezdeset centimetara. Promišljajte o tome što vam govorim s oltara... Ipak.... na sreću, ima više lijepih stvari koje doživljavate u vašem druženju i u orkestru... Sjetite se samo kako vam je lijepo bilo na fešti na ranču Tomice Fiketa na koju vas je pozvao kad ste išli u Viškovo... Čujem da ste se lijepo proveli, da ste jahali i pecali ribe u jezeru i zato mi je drago... Informiran sam da često putujete svijetom i svugdje gdje dođete dočekuju vas raširenih ruku... jedino me brine što su neki od vas, nakon tih putovanja, ljubomorni na jednog glazbenika... ne, ne mogu vam reći na kojeg ste to glazbenika ljubomorni, jer ako kažem da se radi o… i dalje pročitajte na stranicama Gradskog puhačkog orkestra Krapina (www.gradskipuhački-orkestar-krapina.hr). Na probe su dolazili što su dokazali i prošlogodišnjim velikim božićno-novogodišnjim koncertom Svim na Zemlji, održanim u prepunoj festivalskoj dvorani. Uz njih su ove godine nastupili KUD Ilirci, FS Viline i KUD Krapina. Osim božićnih pjesama, na repertoaru su se našle i pjesme iz filmova, te zanimljive obrade. Ovaj pak šaljivi uvod najavljuje fašničke spelancije u Krapini, u kojima Gradski puhački orkestar također sudjeluje. 21 GRAD KLANJEC 01. VELJAÈE 2012. GRADSKA UPRAVA Ministrica Mirela Holy u Klanjcu U okviru svog radnog posjeta Krapinsko-zagorskoj županiji, 13. sijeènja 2012. ministrica zaštite okoliša i prirode dr. sc. Mirela Holy obišla je i OŠ A. Mihanoviæa u Klanjcu. U pratnji župana Siniše Hajdaša Donèiæa, njegovih zamjenika te zagorskih saborskih zastupnika, u školi se susrela s gradonaèelnikom Grada Klanjca, saborskim zastupnikom Željkom Kolarom, njegovim suradnicima, ravnateljicom klanjeèke škole Sekicom Filko te Jožicom Hrestak, direktoricom poduzeæa Zelenjak koje se bavi zbrinjavanjem komunalnog otpada na podruèju Klanjca. Razlog što je ministrica posjetila klanječku osnovnu školu su svakako velika ulaganja u posljednje dvije godine u prilagodbu školske zgrade standardima energetske učinkovitosti. Uz potporu Krapinsko-zagorske županije na zgradi je promijenjena cjelokupna stolarija, izmijenjeno krovište te je krajem prošle godine dovršena i nova toplinska fasada. Osim toga klanječka škola predano sudje- luje nizom školskih aktivnosti u Međunarodnom programu eko škola te se ispred zgrade ponosno vijori Zelena zastava, štedi se električna energija, voda, brine o razvrstavanju otpada i zaštiti prirode. Ravnateljica škole Sekica Filko posebno je istaknula znatne uštede, prvenstveno kada je riječ o grijanju školske zgrade, koje su se dogodile nakon izvedenih radova. GRADSKA UPRAVA Dječji vrtić najveća ovogodišnja investicija Gradsko vijeæe Grada Klanjca donijelo je na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Program gradnje objekata i ureðaja komunalne infrastrukture na podruèju Grada Klanjca za 2012. Dvije najveće gradske investicije planirane za 2012. su izgradnja cestovnog ulaza u Poslovnu zonu Lepoglevec za koju je planiran iznos od 1,100.000 kn, te izgradnja dječjeg vrtića u koju 22 se planira uložiti 1,175.134,74 kn. U realizaciju Programa izgradnje komunalne infrastrukture Grad Klanjec namjerava ove godine uložiti ukupno 4,675.754,74 kn. Jožica Hrestak, direktorica Zelenjaka koje upravlja odlagalištem komunalnog otpada Medvedov jarek na kojem se deponira otpad s područja grada Klanjca, ali i općina Kumrovec, Kraljevec na Sutli, Tuhelj i Desinić, upoznala je ministricu s problemima vezanim uz ovo odlagalište. Velik dio smeća danas se nalazi izvan projektiranog smetlišta, na privatnim parcelama čiji vlasnici traže ili uklanjanje smeća ili otkup njihovog zemljišta. Uklanjanje smeća s tih parcela je nemoguće zbog njegove količine te je potrebno izmijeniti projektnu dokumentaciju i otkupiti parcele na koje se odlagalište proširilo. Troškovi sanacije odlagališta smeća, a koje Fond za zaštitu okoliša financira sa 74%, ne bi se bitno mijenjali jer je moguće iz njega izbaciti troškove koji ovog trenutka nisu nužni. Zahtjev je već sredinom prošle godine upućen Fondu za zaštitu okoliša, ali nije dobiven odgovor pa je ministrica zamoljena za posredovanje u rješavanju ovog problema. Ministricu Mirelu Holy u Klanjcu je pozdravio i gradonačelnik Željko Kolar koji je, između ostalog, istaknuo kako se Grad Klanjec, koji se nalazi između 19 hrvatskih gradova, potpisnika povelje o ostvarenju EU ciljeva o obvezi smanjenja ispuštanja CO2 do 2020., namjerava pridržavati odredbi svog akcijskog plana održivog korištenja energije pa će se i novi dječji vrtić u Klanjcu graditi isključivo kao niskoenergetski objekt. UPRAVA Gruntovnica ostaje u Klanjcu Rješenjem Ministarstva pravosuđa osnovan je posebni zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Zaboku za katastarske općine Črešnjevec, Klanjec, Kraljevec, Sveti Križ, Miljana, Novi Dvori, Radakovo, Ravno Brezje, Razvor, Sutlanska Poljana, Tomaševec, Tuhelj, Zagorska Sela te dio katastarske općine Gornji Čemehovec sa sjedištem u Klanjcu. Kako je Zakonom o područjima i sjedištima sudova Općinski sud u Klanjcu spojen s Općinskim sudom u Zaboku te su svi sudski poslovi preneseni u Zabok, osnivanjem posebnog zemljišnoknjižnog odjela sa sjedištem u Klanjcu građanima s područja GLAS ZAGORJA broj 89 Grada Klanjca te općina Kumrovec, Kraljevec na Sutli, Tuhelj i Zagorska Sela ipak je omogućeno da brže i jednostavnije mogu doći do nadležnog zemljišnoknjižnog odjela, odnosno gruntovnice koja ostaje na istoj adresi u Klanjcu. Na žalost, od 1. siječnja 2012. prestala je u Klanjcu, u zgradi na Trgu mira, s radom Stalna služba Općinskog suda u Zaboku. Svi sudski predmeti preseljeni su u Općinski sud u Zaboku gdje se građani mogu obratiti za informacije ili nazvati na telefon 221 468. Uz zemljišnoknjižni odjel, u Klanjcu i dalje radi Stalna služba Prekršajnog suda. GRAD KLANJEC 01. VELJAÈE 2012. VINCEKOVO Obilježen početak vinogradarskih radova Èlanovi Udruge vinara, vinogradara i prijatelja dobrog vina Antun Mihanoviæ Klanjec i ove su se godine okupili uz blagdan Svetog Vinka, kako bi zajedno sa svojim gostima, prijateljima dobre kapljice i suradnicima obilježili poèetak sezonskih radova u vinogradima. Vincekovo se slavilo u vinogradu i klijeti člana Udruge Ratka Kramarića na obroncima Cesarske gore. Nakon ceremonijalnog orezivanje trsa i blagoslova svećenika, okupljanje vinogradara i vinara nastavljeno je u dobrom raspoloženju uz tradicionalne domaće specijalitete i Tamburaški sastav Ekipa. Članovi Udruge Antun Mihanović oko podneva su obilježavanje Vincekovog nastavili u prostoru Klanječke pelnice, vinoteke i ku- šaonice vina i meda na klanječkom trgu. Prikaz narodnog običaja Novoosnovana udruga vinogradara i vinara klanječkoga kraja Trsek organizirala je u vinogradu obitelji Zebolc u Gorkovcu ceremonijalno obilježavanje otvaranja sezonskih vinogradarskih radova, uz prikaz narodnog običaja i blagoslov vinograda. U Udruzi Trsek ističu da kada Kolar lnik Željko VINOGRADARSTVO Gradonače Ledena berba Ovogodišnja ledena berba u vinogradima obitelji Sever trebala bi vlasnicima donijeti oko 300 l kraljice vina, no slijedi i do 4 godine dug proces fermentacije i dozrijevanja do ovog predikatnog vina. Hladno jutro u kojem se na obroncima Cesarske gore temperatura spustila na -6 stupnjeva obitelj Sever iskoristila je za berbu grožđa s 1200 trsova muškata žutog, traminca i graševine koji su na tri lokacije ostavljeni nakon jeseni za ovo- godišnju ledenu berbu. Zvonko, Filip i Jakov Sever proizvedu godišnje i do 50.000 l vina, a otprilike nešto manje od 10% grožđa posljednjih godina ostavljaju u svojim vinogradima za proizvodnju predikatnog vina koje će nakon prešanja i fermentacije još dvije godine dozrijevati u podrumu, a nakon toga još barem dvije-tri godine u staklenim bocama i tek tada biti spremno za tržište. Od GLAS ZAGORJA broj 89 se započinje s tako ozbiljnim poslom, u kršćanskom duhu hrvatskog naroda, to ne može proći bez Božjeg blagoslova i zaziva sveca zaštitnika, u ovom slučaju sv. Vinka. Članovi udruge žele da se običaji Vincekovog, kao dio naše katoličke vjere i dio tradicije, održe i dalje. ovogodišnje berbe očekuju 300 litara kraljice vina – ledena berba, koje se puni u bočice od 0,25 l, a takva bočica na tržištu dostiže cijenu od oko 200 kn naviše, ovisno o godištu i kvaliteti. U hladno jutro kod Severovih se okupilo dvadesetak berača, među kojima je bio i klanječki gradonačelnik Željko Kolar. Promrzlim beračima, od kojih su neki došli čak s otoka Paga, dobro je došlo prethodno zagrijavanje kuhanim vinom i domaćim kobasama. Jakov, Filip i Zvonko Sever 23 OPÆINA HUM NA SUTLI 01. VELJAÈE 2012. UPRAVNI ODJEL Pripremila Monika Briševac 54 žitelja više Prijem roditelja novorođenih Humčanki i Humčana upriličen je na samom kraju prošle godine u Uredu općinskog načelnika Zvonka Jutriše. Tom prilikom uručeno je 12 novčanih darova djeci rođenoj u rujnu, listopadu i studenom 2011., u ukupnom iznosu od 36.000 kuna kao potpore za veći natalitet u Općini. Tijekom prošle godine iz općinskog proračuna izdvojena su sredstva u ukupnom iznosu od 214.000 kn na ime potpore za poboljšanje nataliteta. Dodajmo još, u 2011. u Općini Hum na Sutli broj žitelja uvećan je za 54 novorođene djece. KOMUNALIJE PROMET Tehnički pregled kolektora Sanacija i asfaltiranje cesta Jedna od najznaèajnijih aktivnosti u opæini Hum na Sutli je završetak izgradnje Ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda, sa fekalnom stanicom te glavnim spojnim kolektorom. – Do kraja veljače očekujemo da će se obaviti tehnički pregled građevine, te će se time ishoditi privremena uporabna dozvola, naglasio je načelnik Zvonko Jutriša. Nakon toga slijedi period od 3 – 5 mjeseci u kojem će se zavisno od vremenskih uvjeta ostvariti potrebna biologija kako bi uređaj mogao dati željene rezultate. Uslijedit će i prva priključenja i to Osnovne škole, vrtića, tri veće zgrade u Donjem Humu, a potom i Vetropack Straža i Stražaplastika. – Paralelno kreću sve aktivnosti kako bismo započeli s izgradnjom sekun- darne mreže Donjeg Huma, dodaje Jutriša. Inače, projekt je zajednički s OKP-om iz Rogaške Slatine što se tiče sufinanciranja od strane EU – IPA komponente. Za sada je investicija koštala oko milijun eura i podmirena je u iznosu ugovornih obveza. Izvođač radova bio je konzorcij firmi koje predvodi Astra international iz Zagreba, izvođač građevinskih radova je firma Niskogradnja Hren, a elektroupravljačke i elektromontažerske radove izvodi firma BDF – Servisi iz Huma na Sutli, te montažu opreme poznata njemačka firma Huber. Opæina Hum na Sutli zakljuèila je Ugovor s Cestom Varaždin za sanaciju i asfaltiranje cesta na podruèju Opæine. Ugovorena vrijednost radova je 600.000 kn za oko 1.500 m cesta, što podrazumijeva sanacije postojećih i izgradnju novih cesta. Riječ je o sljedećim pravcima: Druškovec – Jančin – Čerkovci, Gornje Brezno – Dimec, Klenovec – Rebići, Hum na Sutli – Paš, Mali Tabor Majcenić – OMCO, Ciglenci – Druškovec i Vrbišnica – Očko. Sredstva koja su potrebna za realizaciju osigurana su u proračunu za 2011., ali zbog poništenja natječaja nisu angažirana te su prenesena u 2012. S financiranjem radova nema nikakvih problema, a započet će na proljeće nakon otvorenja asfaltne baze. Asfaltiranje cesta iz programa za 2012. realizirat će se u drugoj polovici godine zavisno o priljevu sredstava u proračun. OBRAZOVANJE Zimske radionice Za vrijeme zimskih praznika u školskoj knjižnici Osnovne škole Viktora Kovačića održavane su svakodnevne radionice s raznim temama: postani pisac detektivske priče, igra brzog razmišljanja i crtanja pictionary... Svatko je mogao pronaći nešto za sebe, bilo da je riječ o radionici ili nekoj igri učenja i međusobnog druženja. VATROGASTVO Poklon vatrogascima Kako je istaknuo predsjednik DVD-a Straža Ivan Kučiš, želja im je potaknuti razvoj vatrogastva u tom kraju siromašnom po pitanju vatrogasne opreme, kao i okupiti mlade ljude spremne da nastave nekad bogate aktivnosti u vatrogastvu. U svojoj zahvali domaćini su istaknuli želju da se nastave ovakvi i ini susreti i druženja vatrogasaca Slavonije i Zagorja uz razmjenu iskustva. Ovoj svečanosti nazočili su i načelnica Predstavnici DVD-a Straža Hum na Sutli i DVD-a Klenovec posjetili su svoje kolege u VZO Vrpolje. Tom prigodom predano je na korištenje kao poklon DVD-u Stari Perkovci vatrogasno vozilo. općine Vrpolje Ankica Zmajić, zapovjednik VZ Brodsko-posavske župa- 24 nije Stjepan Županić i predsjednik Milan Šulter. U ime VZ KZŽ domaćinima je uspješan nastavak rada u vatrogastvu GLAS ZAGORJA broj 89 poželio potpredsjednik VZ KZŽ Boris Uhernik. OPÆINA HUM NA SUTLI 01. VELJAÈE 2012. IZBORI UPRAVNI ODJEL Najviše ZA u humskoj općini U Krapinsko-zagorskoj županiji najviše glasova za pristupanje Europskoj uniji (iako s odazivom nešto manjim od županijskog prosjeka – odazvalo se 44,79 % birača ), dali su birači općine Hum na Sutli. Čak 78,80% izašlih Humčana na nedjeljnom se referen- dumu izjasnilo ZA ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Slijede općine Zagorska Sela gdje je 74,74% birača glasovalo ZA, te općina Desinić gdje je također više od 70%, odnosno 73,33% birača podržalo ulazak u Europsku uniju. Za potrebe športa... U proračunu Općine Hum na Sutli u ovoj je godini za potrebe športa osigurano 128.000 kn. Općinski načelnik raspisat će javni natječaj za programe u koje će biti uvrštene redovne aktivnosti šport- OBRAZOVANJE OBRAZOVANJE Pedagoški dan u OŠ Viktora Kovačića U razvojnom planu humske škole unazad nekoliko godina jedno od područja razvoja je i rad na jačanju kompetencija učitelja. Ove školske godine bave se temom pozitivne discipline. Tijekom zimskih praznika upriličen je pedagoški dan na tu temu, u kojem su učitelji tijekom cijelog dana kroz aktivno uključivanje jačali kompetencije upravljanja razredom i stvaranja učinkovite radne klime. Stručna predavanja su ostvarili stručni suradnici i ravnateljica škole na temu pozitivna okolina za učenje, postupci i razredna pravila; učinkoviti postupci uspješnih učitelja; suradnja s roditeljima i školska nedisciplina. Uz predavanja popraćena power point prezentacijama, učitelji su se aktivno pridružili radionici. Kroz rad u timu radili su na zajedničkom školskom projektu suradnje s poljskom školom. Preuzimajući uloge u grupama, učitelji su jačali vještine rada u timu, konstruktivno rješavanje problema. Po završetku rada u grupama učitelji su prezentirali svoj rad: prijem gostiju iz Poljske, uključivanje u nastavu, kako prezentirati školu, županiju i našu domovinu, osmisliti jelovnike i praktičan rad učenika, osmisliti deset dana boravka učenika iz Poljske u humskoj školi te predvidjeli nositelje projekta i troškovnik. Za dodatno dobro raspoloženje pobrinula se grupa učitelja kojima je zadatak bio pripremiti okrjepu za preostale grupe. Učitelji su pozitivno prihvatili takav način stručnog usavršavanja u školi i izrazili želju za idućim susretima. Posebno su visoko ocijenili ozračje, stručnu pripremljenost predavača, aktualan odabir tema i osmišljenost radionice kao i način podjele u grupe. skih društava, uređenje športskih objekata, održavanje športskih objekata kao i stručno usavršavanje športskih djelatnika i oblikovanje športske politike kroz zajednicu športskih udruga. Za 1000 radosti Učitelji i učenici osnovne škole Viktora Kovačića pridružili su se humanitarnoj akciji Hrvatskog Caritasa Za 1000 radosti, kojoj je cilj pomoći najpotrebnijim obiteljima u Hrvatskoj s naglaskom na pomoć obiteljima u kojima su oba roditelja nezaposlena. Doprinos Humčana bila je kušnja prigodnih straničnika s porukama otvorenosti srca, misli, ruku i doma za drugoga. Cijena straničnika bila je 5 kuna (ili manje) pa su tako prikupili 1.502 kn. Polovica iznosa (751 kn) uplaćena je na žiro-račun Hrvatskog Caritasa, dok je druga polovica iznosa (također 751 kn) usmjerena trima obiteljima unutar školske sredine, kojima je ovakva pomoć bila nadasve potrebna. UMIROVLJENICI U svijet informatike Udruga umirovljenika Općine Hum na Sutli organizira za svoje članove i sve ostale zainteresirane vježbe iz osnovnog rada na računalu. Vježbe se održavaju u Narodnoj knjižnici Hum na Sutli svakog ponedjeljka od GLAS ZAGORJA broj 89 9 do 15 sati sve do 26. veljače ove godine. Predsjednica humske udruge umirovljenika, Ružica Miklaužić, napomenula je da se tečaju mogu pridružiti svi zainteresirani, održava se u tri grupe i besplatan je. 25 OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE 01. VELJAÈE 2012. KULTURA Magija riječi i melem dobrote Priredbom u dvorcu Sveti Križ Zaèretje sveèano je obilježena 110. obljetnica roðenja Dobriše Cesariæa. U svetokriškom dvorcu, koji čuva Cesarićevu ostavštinu, održana je 15. siječnja priredba u društvu brojnih zagorskih i zagrebačkih uzvanika da probudi sjećanje na Dobrišu Cesarića, rođenog prije 110 godina. Uz domaćicu Mirnu Flögel u programu su sudjelovali Božidar Smiljanić i Ivica Kolmar. Prezentacija Mirne Flögel predočila je slikom i stihom Cesarićev životni put. U kanconijeru neprolaznog smisla i sklada Cesarić je zgusnuo sve radosti, kušnje i boli svog vrijednog života. Njegovi jasni, čvrsti i tečni stihovi nisu tek pisani trag trenutnog nadahnuća i darovitosti, nego su odjek duboko proživljene zbilje i misaonosti. Oni su izraz pjesnikove savjesti i poimanja pjesništva, plod samozahtjevnog, kritičkog i sustavnog rada. Bila socijalna, domoljubna, ljubavna i intimna, misaona ili dječja, Cesarićeva poezija uvijek je istinita i humana. Zato je uvijek aktualna, zato uklanja sve međe, staleške i dobne, generacijske i povijesne. Magijom riječi i melemom dobrote Cesarić bodri mnoge. Od suza pravio je vino. Njegova poezija govori srcem i govori srcu. Zato je dojmljiva i svima razumljiva. Uglazbljena i prevedena na brojne svjetske jezike sjajna je hrvatska kaplja koja blista u slapu europske kulture – Svjetlo za daljine u vremenu i prostoru. Svestrani kazališni umjetnik Božidar Smiljanić u kratkom izlaganju analizirao je Cesarićev pjesnički jezik, koji, uz načelno poštovan jezični standard, mjestimice sadrži razložno i dosljedno autorsko odstupanje. Ivica Kolmar otpjevao je uz gitaru pjesmu Mrtva luka koju je uglazbio Stjepan Mihaljinec te Baladu iz predgrađa u tonskoj obradi Hrvoja Hegedušića. Kao voditelj Umjetničke organizacije Netface Božidar Smiljanić je na spomen Cesariću prigodno priredio CD naslovljen Hrvatska lirika 2 – Dobriša Cesarić. CD sadrži reprezentativan izbor Cesarićevih stihova u interpretaciji Mirjane Sinožić i Božidara Smiljanića. Uz promociju Cesarićevog CD-a Smiljanić je predstavio cjelokupnu izdavačku djelatnost Netface koja uključuje različita tiskana, elektronička i audio izdanja iz područja jezikoslovlja, hrvatske književnosti, biblijskih tema i kazališne umjetnosti. Posjetitelji priredbe mogli su pribaviti ponuđena izdanja Netface po promotivnoj cijeni. (gz) Priča je namijenjena maloj i velikoj djeci, vječitim tragačima za skrivenim blagom. Najveće i najljepše tajne kriju se baš u starim i zaboravljenim stvarima. Spremili smo ih negdje duboko, u nadi da ih nitko više neće dirati. Ali, uvijek se nađe neki mali radoznali istraživač koji obriše prašinu – misli autorica. U vremenima, teškim za kulturu i knjigu, a time i čitače, veći dio financijske konstrukcije podnijela je autorica sama, a pomogla je Općina Sveti Križ Začretje i KZŽ. Promociju knjige Tajne stare pelnice u ugodnom ambijentu Žitnice, vodio je domaćin Adam Končić, uz kumovanje jedinstvenog kuma, Vida Baloga. Čestitku autorici uz pozdrav prisutnima uputio je načelnik općine Sv. Križ Začretje, Ivan Kranjčić, djeca PŠ Sekirišće (dvadesetak njih!), pripremila su prigodni program, a raspjevani Adam i Savski valovi pozvali su mnogobrojne prisutne na otkrivanje tajne... Jasnica Vukić najavljuje još dvije nove knjige, a autorica je i knjige Začarana šuma, jednostavne, iskrene pozivnice u bajkoviti kraj ispod sv. Vida, očuvane prirode, starih navada i dobrih ljudi. (D. H.) KULTURA Tajna stare pelnice Tajne su istinite mašte koje èuvaju ljubav u njezinoj ljepoti, bez obzira na prolaznost života, kaže u pogovoru knjige Ladislav Prežigalo, a tajne skrivene u staroj pelnici glavna su tema knjige autorice Jasnice Vukiæ, uèiteljice Podruène škole u Sekirišæu, Osnovne škole Sveti Križ Zaèretje. 26 GLAS ZAGORJA broj 89 OPÆINA SVETI KRIŽ ZAÈRETJE 01. VELJAÈE 2012. GLAZBA Promoviran novi spot Krajem sijeènja u ugodnom ambijentu Stare škole u Mirkovcu, glazbeni sastav iz Krapinsko-zagorske županije Kumovi (ex Xlarge), promovirali su svoj videospot za pjesmu Da mi život da. Popularni zagorski band postali su široj javnosti poznati singlom Najbolje tek dolazi, pa se nadaju da će i ova pjesma postići takav uspjeh. Tekst za novu pjesmu potpisuje Fayo (autor hitova Nine Badrić, Miše Kovača, Borisa Novkovića, Feminnem, Massima, Thompsona, Severine, Crve- ne jabuke i dr.), a glazbu i aranžman Franjo Valentić. Predstavljeni spot sniman je pod redateljskom palicom Andre Račića. Sniman je na lokaciji stare tvornice pokraj dvorane Lisinski, a u spotu se mogu vidjeti i kadrovi noćnog života Zagreba. Album Kumovi najavljuju u proljeće. Petori- Kumova ca članova Kumova sviraju gitaru, bas gitaru, bubnjeve i klavijature, a u svoju iskrenu glazbu vjeruju podjednako kao svi kvalitetni glazbenici koje su okupili na svom projektu. U staroj školi u Mirkovcu promociju spotova koja je potrajala do dugo u noć, uveličali su brojni uvaženi gosti, pročelnik upravnog odjela općine Sveti Križ Začretje Marko Kos, glazbenici, pjevači i mediji, među ostalima i ekipa RHZK-a. Poštovani ! Obavještavamo Vas da Udruga za kulturu, zabavu i šport iz Svetog Križa Začretja i ove godine tradicionalno organizira Fašničku povorku u subotu, 18. veljače 2012. godine. Povorka će se početi okupljati od 13:30 sati ispred restorana Dunav u Svetom Križu Začretju. Nakon okupljanja i formiranja povorka će krenuti u 14 sati ulicom I. K. Sakscinskog prema Trgu hrvatske kraljice Jelene gdje će biti postavljena pozornica na kojoj će se maskirane grupe i pojedinci moći predstaviti publici. Za najbolje maske udruga je pripremila nagrade : 1. NOVČANA NAGRADA 2.000,00 kuna 2. NOVČANA NAGRADA 1.500,00 kuna 3. NOVČANA NAGRADA 1.000,00 kuna 4. NOVČANA NAGRADA 500,00 kuna 5. NOVČANA NAGRADA 500,00 kuna 6. NOVČANA NAGRADA 500,00 kuna Osim novčanih nagrada tu su i tradicionalno nagrade naših ugostitelja u obliku konzumacija pića, te kozmetičkih salona i salona za ljepotu u obliku frizura, masaža i šminkanja. VAŽNA OBAVIJEST !!! I ove godine Udruga za kulturu, zabavu i šport u suradnji s Turističkom zajednicom grada Krapine dodjeljuje i posebnu novčanu nagradu od 5.000,00 kuna. Za ovu vrijednu novčanu nagradu kandidirat će samo maskirane osobe ili grupe koje će nastupiti na obje povorke. Povorka u Krapini je u nedjelju, 19.02.2012. u 14 sati, a u Svetom Križu Začretju u subotu, 18.02.2012. godine u 14 sati, nakon koje će se nagrada i dodjeliti !!!! Nagrade će se dodjeljivati u Restoranu MAXX u Roses f ashion outlet centru koji će počastiti sve maske hranom, a neke darivati poklon bonovima ! U MAXX restoranu organizirana je zabava uz tamburaše. NAJAVLJUJEMO Svetokriški fašnik Svetokriški fašnik Vas zove, Dojdite i godine ove. V subotu, 18. veljače, Oblječite stare gače, I dojdite v povorku našu, Mi garanteramo zabavu Vašu. Roses i sponzori naši, Častiju, kaj sve se praši. Nagrade velke se deliju, Ali tek kad fašnika spaliju. V Maxx restoranu je hvečer ples, Tamburaši buju Vam zlječili stres. Zate dojdite i ljetes knam, I maske z ormare zvadite van. Svetokriški fašnik i povorka ta, Z parkirališta Dunava kreće v dva!!! OSOBE ZA KONTAKT : Sveti Križ Začretje :Franjo Kučko e-mail:[email protected], tel. 049/228-389, 091/ 205 0 502 Krapina :Nedjeljka Vodolšak e-mail:[email protected] tel. 049/ 371-330, 091/ 564 3 802 GLAS ZAGORJA broj 89 27 OPÆINA MARIJA BISTRICA 01. VELJAÈE 2012. OPĆINSKA UPRAVA Piše Elvis Lacković Radovi u Mariji Bistrici U Opæini Marija Bistrica sijeèanj je donio nastavak radova, ovaj puta realizaciju projekta iz EIB II po pitanju vodoopskrbe, kroz sredstva Ministarstva regionalnog razvoja za koji je ugovor potpisan još 2009. za vrijeme ministra Èobankoviæa. - Ovo je sada konačna realizacija tog projekta, našeg glavnog cjevovoda, koji je odrađen u dvije trećine, a sada se spaja mreža od izvorišta do spremnika u Cerinama novim cjevovodom, a istovremeno se ugrađuje i povratni vod za opskrbu. Time će se zaokružiti cjelina i omogućiti drugačije snabdijevanje vodom, veća količina vode, a i mogućnost proširenja vodovodne mreže na ostale dijelove Općine koji do sada nisu bili obuhvaćeni našim vodovodom – istaknuo je načelnik bistričke Općine Stjepan Muhek i dodao – Kako se na taj cjevovod nadovezuje i onaj Zagorskog vodovoda, koji je također u izgradnji, Marija Bistrica će vodu imati sa dva neovisna izvorišta, što garantira da ni u jednom trenutku, bez obzira na vremenske uvjete, nećemo ostati bez vode – KULTURA Na recital Željka Boc čak 476 radova Knjižnica i èitaonica Marija Bistrica i ove godine organizira Recital ljubavne poezije Željka Boc, koji æe se održati na samo Valentinovo. Riječ je o recitalu koji nosi ime po tragično stradaloj pjesnikinji i djelatnici Radija Marija Bistrica. Na ovogodišnji natječaj pristiglo je čak 476 radova od ukupno 115 autora i to iz svih dijelova Hrvatske od Hvara i Splita preko Fažane do npr. Vukovara i Osijeka. Stručni sud u sastavu Ludwig Bauer, Enes Kišević i Dubravka Težak odabrao je 58 ra- dova za objavu u zborniku Hod se nastavlja, i 30-ak koji će biti izvedeni na samoj završnici te nagrađene i pohvaljene pjesme. Sama završnica recitala održat će se na Valentinovo u Domu kulture u Mariji Bistrici. Stihove će interpretirati Martina Čvek i Dubravko Sidor, a u glazbenom dijelu programa nastupit će Dalibor Prochazcka. KULTURA Koncert BeBop sax quarteta i gostiju BeBop sax quartet i ove godine organizirao je zanimljiv koncert, točnije Jazz večer uz Saxophon u Bluesun Hotelu Kaj u Mariji Bistrici. Ovogodišnje, treće izdanje jazz večeri održano je u subotu 21. siječnja, a uz organizatore, nastupili su još neki zaljubljenici u jazz s područja Hrvatskog zagorja: Jurica Vugrek, Local Jazz Combo iz Sv. Križa Začretja i Katarina Zovak. – U kombinaciji solističkih nastupa i zajedničkog muziciranja, pokušavamo predstaviti Zagorju i zagorskoj publici, ali i šire, jedan novi pogled i novi (stari) pravac u kulturi slušanja i uživanja 28 u glazbi – napominje član BeBop sax quarteta Dražen Škrlec (Sopran sax, Alt sax), uz kojega u quartetu djeluju Matija Forko (alt sax), Hrvoje Forko (Bariton sax) i Tomislav Frigan (Tenor sax). A da publika u Zagorju za ovaj pravac postoji, dokazuje ispunjen Restoran Bistrizca Bluesun Hotela Kaj. kaže Muhek, koji očekuje da će do kraja svibnja imati kompletni dio zaokružen i spojen: magistralni cjevovod – izvorište Stupa – vodoopskrba Cerine. Ovo nisu jedini radovi u Ma- riji Bistrici na početku godine. Tijekom veljače, ovisno o vremenskim uvjetima trebali bi se privesti kraju i radovi na kanalizacijskom sustavu Kolektor 2. KULTURA Nemreš pobjeć od nedjelje Veljaèa u Mariji Bistrici donosi nastavak KUMB-a, Kazališta u Mariji Bistrici. Podsjetimo, riječ je o projektu pokrenutom prošle godine, kada je u Mariji Bistrici izvedeno ukupno pet predstava. Novu sezonu KUMB-a započet će Ludens Teatar s komičnom predstavom Tene Štivičić, Nemreš pobjeć od nedjelje, koju je režirao Dario Hajraček, a glume izvrsni Jelena Hadži-Manev i Filip Juričić. Predstava govori o dvoje mladih ljudi koji predstavljajući razvoj vlastite ljubavne veze, od zaljubljenosti do rutine, zamora i netrpeljivosti, svjedoče o gomili problema s kojima se, živeći ovdje i sada, svakod- nevno susrećemo. Kroz svima poznate, klišeizirane, situacije Ona i On prolaze svoje intimne, egzistencijalističke i materijalne krize, vrteći se u neprekidnom krugu nesigurnosti, bespomoćnosti i želje za nečim boljim. Predstava Nemreš pobjeć od nedjelje na rasporedu je u petak 24. veljače s početkom u 20 sati u Domu kulture u Mariji Bistrici. Karte po cijeni od 50 kuna mogu se 10-ak dana prije predstave nabaviti u Knjižnici u Mariji Bistrici, Caffe baru Dioniz i Art Galeriji Ptiček. OBIČAJI Vincekovo u Mariji Bistrici Vinogradari diljem Zagorja obilježili su blagdan Sv. Vinka, Vincekovo, kojim tradicionalno započinju radovi u vinogradima. Vincekovo u organizaciji Udruge vinogradara Marija Bistrica, uz pomoć bistričke Turističke zajednice i Planinarskog društva Grohot održano je u subotu 21. siječnja. Nakon bistričke dobrodošlice, nastupa Limene glazbe KUD-a Lovro Ježek i GLAS ZAGORJA broj 89 sastava Bistrički licitari, na središnjem bistričkom trgu, sam ceremonijal Vincekovoga održan je u vinogorju Cerine, a predvodio ga je prof. dr. Stjepan Pepeljnjak, popularni meštar Štef u pratnji članova KUD-a Lovro Ježek i Udruge kuburaša Barun Hellenbach. SVETIŠTE MAJKE BOŽJE BISTRIÈKE 01. VELJAÈE 2012. KORIZMENE NEDJELJE Križni put na Bistričkoj kalvariji u 15 sati 26. II.; 4., 11., 18., 25. III. i 1. IV. 2012. * * * 30. III. 2012. Žalosni petak Križni put sa svijećama na kalvariji SVETE MISE U SVETIŠTU MBB ponedjeljak - subota 10:30 i 18h nedjelja 7:30, 9, 11 i 16h Sveta ispovijed - svakodnevno prije svete mise OPÆINA ÐURMANEC 01. VELJAÈE 2012. UPRAVNI ODJEL UPRAVNI ODJEL Dvorana pred završnom etapom Najviše za komunalnu infrastrukturu i obrazovanje U općini Đurmanec, od planiranih proračunskih sredstava za ovu godinu u iznosu od 8,464.600 kn, najviše, odnosno 3,021.800 kn ili 36% planira se uložiti u održavanje i izgradnju komunalne infrastrukture. Za predškolsko i osnovno obrazovanje planirano je 2,217.500 kn ili 26%, za socijalnu zaštitu 518.000 kn ili oko 6%, za uređenje okoliša 405.000 ili oko 4,8%, u zaštitu od požara se planira uložiti 371.000 kn ili oko 4,2%, u srednje i tercijarno obrazovanje 300.000 kn ili oko 3,5%… (N. V.) Naziru se završne konture Sportske dvorane u Đurmancu. Općina nastavlja s borbom zatvaranja financijske konstrukcije za sljedeću, 3. etapu, koja je financijski najzahtjev- nija i u kojoj se očekuje ozbiljnija pomoć Krapinsko-zagorske županije i konkretno uključivanje države u sufinanciranje ovog kapitalnog projekta. (N. V.) ZLATNI PIR Dani zajedništva i ljubavi UPRAVNI ODJEL Predložite dobitnike općinskih priznanja I Opæina Ðurmanec uz dane opæine, škole i župe dodjeljuje opæinska priznanja zaslužnim pravnim osobama i pojedincima i to: Nagradu za životno djelo, Povelju, Plaketu, Zahvalnicu Opæine i Priznanje poèasni graðanin. Inicijativu za dodjelu priznanja uz odgovarajuće obrazloženje mogu dati vijećnici Općinskog vijeća, općinski načelnik i njegov zamjenik, ustanove, građani i udruge građana, političke stranke, vjerske zajednice i druge pravne osobe s područja općine Đurmanec. Prijedloge za dodjelu priznanja treba dostaviti najkasnije do 15. veljače ove godine u pismenom obliku, uz naznaku vrste priznanja za koju se pojedinac ili pravna osoba predlaže, njihove osnovne podatke, kratak osvrt na rad i ostvarene rezultate i kratko obrazloženje razloga predlaganja. Adresa je Općina Đurmanec, Đurmanec 137, Povjerenstvo za dodjelu priznanja. (N. V.) UDRUGE Svi na zajedničkom projektu Zagorska Koprivnica meðu onim je zagorskim sredinama i šire, koja se može podièiti onim što je zajednièkim radom i hvalevrijednim inicijativama postigla u relativno kratkom vremenu. Najveći im je projekt novoizgrađeno igralište koje su svečano otvorili prošle godine. U svim aktivnostima zajednički rade svi mještani. Solidar- no su sakupili novac kojim je kupljeno zemljište u centru mjesta, a u daljnjoj izgradnji veliku pomoć i podršku pružila im je Općina kao i velik broj Piše Nada Vincelj 30 Zlatni pir i 50 godina zajednièkoga života u braku želja je svih supružnika i dogaðaj vrijedan pažnje. Rudolf i Cecilija Beloševiæ iz Ðurmanca proslavili su u krugu svoje obitelji i prijatelja upravo takav dogaðaj. Rudek i Cilika, kako od milja zovu slavljenike svi koji ih poznaju, najsretnije dane zajedničkog života vežu uz rođenje njihove djece, sina Žarka i kćerke Gordane, te rođenje četvero unuka kojima se ponose i koji su im bili dodatna snaga i potpora u životu. Slavljeničku atmosferu u kući još uvijek zaljubljenih slavljenika, svojim su dolaskom začinili tamburaši koje je u tajnosti angažirao i pozvao sin Žarko. Ako se pitate koji je par prvi zaplesao na taktove mužikaša, odgovor je jednostavan: pa, Rudek i Cilika – naravno. Dokaz su da se ljubi i voli i nakon 50 godina braka, i sve te zajedničke gorke i slatke trenutke tuge i sreće su prebrodili i ostali zajedno veseli i sretni kao da su tek vjenčani. Inače, svoj radni vijek Rudek je proveo u Krapinskoj tekstilnoj industriji, napredujući od radnika do rukovodeće funkcije. Sjeća se da je puno vremena posvetio društveno političkom životu, nastojeći tako pridonijeti boljitku svoje radne i životne sredine. Cilika je radila u drvnoj industriji, tadašnjoj tvornici štapova iz koje je kasnije ustrojeno poduzeće Šavrić. (M. B.) sponzora, kojima su uvelike zahvalni. Mještani djeluju kroz Udrugu za sport, kulturu i rekreaciju Zagorska Koprivnica, koja trenutno broji 67 članova. Najmlađi član ima tek 1 godinu, a najstariji 79. Predsjednik je Marijan Koprivnjak, a rizničar Dubravko Cvrtila, od kojeg doznajemo i daljnje planove kako bi stvorili sve preduvjete za svoje još kvalitetnije okruženje. – Plan Udruge je u ovoj godini postaviti reflektore kako bi i u večernjim satima na igralištu mogli održavati različite sportske aktivnosti, te organizirati prvi turnir. Nastojimo dovršiti i boćalište za koje smo napravili teren uz igralište. Zatim, planirano izgraditi čvrsti objekt do 50 m2 u kojem bi naši stariji mogli provoditi vrijeme u društvenim igrama, dječju igraonicu za naše najmlađe (tobogani, ljuljačke, klackalice, itd)... Naravno, sve ovisi koliku ćemo financijsku podršku imati u ovoj godini. Veoma je teško dobiti bilo kakvu pomoć zbog teške gospodarske situacije, no ipak se nadamo... Sve to što je napravljeno vrijedi truda i zahvalni smo svima koji su nam pomogli jer sada se djeca mogu nesmetano igrati na svom prostoru, na igralištu – ističu u Udruzi. Čestitamo im na dosad učinjenom i želimo im realiziraju projekta u cijelosti. GLAS ZAGORJA broj 89 OPÆINA JESENJE 01. VELJAÈE 2012. OPĆINSKA UPRAVA OPĆINSKA UPRAVA Izgradnja dječjeg igrališta Darivanje novorođenih beba Mališani s podruèja Gornjeg Jesenja nisu imali adekvatan prostor za igru i zabavu. Školsko igralište nije moglo zadovoljiti potrebe svih uzrasta te je odluèeno da se izgradi i opremi igralište za potrebe onih najmanjih. Relativno povoljne vremenske prilike pogoduju nastavku izgradnje dječjeg igrališta započete u prošloj godini. Prema planiranom, igralište se gradi s istočne strane ulaza u centar Gornjeg Jesenja, pored mjesnog groblja. Na spomenutom zemljištu planirana je bila izgradnja vatrogasnog doma, ali se zbog trusnog terena odustalo od gradnje na toj lokaciji. Godinama neodržavano zemljište u vlasništvu DVD-a Jesenje, koje je zemljište ustupilo Općini postalo je predmet sudskog spora pa je time i prolongirana izgradnja igrališta. Uz igralište, na kojem će na postavljenim spravama zabavu naći oni najmlađi, dogradit će se parkiralište. Uz zelene površine bit će zasađeno ukrasno bilje, te će to biti svojevrsni parkić koji će se uklopiti u okoliš i stvarati lijepu sliku na samom ulazu u mjesto. (I. H.) VATROGASTVO Dobri rezultati vatrogasaca U dvorani vatrogasnog doma u Gornjem Jesenju, održana je 17. sjednica predsjedništva Vatrogasne zajednice Krapinsko-zagorske županije. Predsjedništvo prakticira održavati sjednice širom županije kako bi se i na taj način upoznali s radom svojih dobrovoljnih vatrogasnih društava, napomenuo je na početku Ivica Glas, predsjednik VZ koji je ujedno vodio sjednicu. Sve okupljene pozdravio je predsjednik DVD-a Jesenje, koji je kratko kronološki prošao kroz povijest DVD-a, te ih upoznao s aktivnostima koje se trenutno provode na pripremama za proslavu 60-godišnjice djelovanja, koja će se održati u lipnju 2012. Sjednici je kao gost nazočio načelnik Ivan Maligec koji je pozdravio prisutne te im ukratko predstavio općinu Jesenje. Uz ostalo, načelnik je istaknuo kako je suradnja Općine i DVD-a Jesenje izvrsna pa su i rezultati vidljivi. Na sjednici se nakon pozdravnih riječi raspravljalo o imenovanju radne skupine koja će raditi na izmjenama Statuta VZ KZŽ-a, te usklađivanje sa zakonom. U radnu skupinu po službenoj dužnosti ušli su predsjednik Ivica Glas, tajnik Rajko Jutriša, te zapovjednik Marijan Lovrenčić, uz njih komisiju će još sačinjavati tri predstavnika predsjednika VZ gradova: Josip Zubić, Nikola Pasariček i Rudolf Zajec. Predsjednik je informirao predsjedništvo da će prema svim pokazateljima financijsko poslovanje za 2011. završiti pozitivno. Pomagalo se vatrogasnim društvima u opremanju; naravno, u okviru mogućnosti, a jedan dio sredstava prenosi se u iduću godinu kako bi se u prvom tromjesečju mogao financirati rad VZ-a, a što se najviše odnosi na edukaciju članstva. Po izvršenom inspekcijskom nadzoru, rad i aktivnosti u VZ-u ocijenjeni su pozitivno. Zapovjednik Marijan Lovrenčić izvijestio je prisutne da je u 2011. osposobljeno 146 vatrogasnih časnika i dočasnika, što je vrhunac uspjeha jer je osposobljen maksimalni moguć broj članova, a što se operativnog dijela tiče, nije bilo nikakvih problema. U nastavku sjednice raspravljalo se o kriterijima za dodjelu odlikovanja Počasni časnik te je dogovoreno da će se doraditi kriteriji za dodjelu, a u skladu s odredbama VZRH. Prijedlog je predsjedništva da se godišnje skupštine vatrogasnih društava održe u siječnju i veljači, skupštine VZ gradova i općina u ožujku i prvoj polovici travnja kako bi se na kraju travnja mogla održati skupština VZKZŽ-a. (I. H.) UDRUGE Obilježen blagdan Sv. Vinka Proslavu Vincekovog Udruga vinogradara sv. Martin iz Jesenja organizirala je ove godine u Cerju na brijegu Lijeskovec, u vinogradu Josipa Kanjčeca. Početak proslave obilježili su pucnjevima kuburaši novoosnovane udruge Kubura iz Jesenja. Vinograd je blagoslovio župnik Josip Krčmar koji je s prisutnima molio sv. Vinka za zaštitu od bolesti i dobar urod svih vinograda. Početak novog ciklusa radova u vinogradu, vinogradarske i vinske nove godine, na simbolični je način započeo domaćin koji je obrezao trs okićen kobasicama – simbolom dobre rodnosti trsova. Godina je uvijek neizvjesna što se tiče vremenskih prilika, a u vinogradarstvu i vinarstvu priro- da je iznad čovjeka te se molitvom sv. Vinku obraćamo kako bi zaštitio naše vinograde. Okupljene vinogradare i goste zabavljali su Strmosi. Prema narodnoj uzrečici Ak na Sv. Vinka sunce peče, najesen v lagve vino teče ova godina mogla bi biti plodonosna, sudeći prema lijepom vremenu koje je bilo na Vincekovo. (I. H.) Pred božićno-novogodišnje blagdane upriličeno je drugo ovogodišnje primanje najmlađih stanovnika općine Jesenje. U drugoj polovici 2011. rođeni su: Katarina Cvrtila, Ivona Draganić, Sara Forjan, blizanke Iva i Tina Janžek, Erik Katalenić, Petra Klasić, David Kovačec, Franka Kranjčec i Noa Malogorski. U vijećnici Općine načelnik Ivan Maligec primio je malene i njihove roditelje kako bi primili jednokratnu novčanu pomoć koju Općina dodjeljuje novorođenčadi. Načelnik je istaknuo kako Općina Jesenje nastavlja s darivanjem novorođenčadi, te se nada da će u ovim kriznim vremenima ova pomoć dobro doći. Kad maleni porastu, Općina će sufinancirati boravak u vrtiću i maloj školi, a kasnije, na razne načine, pomoći će se u njihovom školovanju jer djeca su naša zajednička budućnost, o njima ovisi opstanak cijelog društva. (I. H.) SOCIJALNA SKRB Anamarija i Antonija Janžek u udomiteljskoj obitelji Igrom sudbine malenoj djeci koja zbog spleta životnih okolnosti svoje djetinjstvo ne provode kod svojih bioloških roditelja, udomiteljska obitelj u kojoj žive nastoji nadoknaditi nužno potrebnu ljubav i pažnju. Jedanaestogodišnje blizanke, Anamariju i Antoniju Janžek iz Brda Jesenjskog su, zbog bolesti vlastitih roditelja i nemogućnosti brige za njih, privremeno zbrinuli Drago i Mirjana Karažija iz Brezna Gornjeg. Njihova teško bolesna majka Đurđa, koja je u međuvremenu preminula, teškom mukom se odvojila od svoje dvije ljubimice blizanke, a i otac Marijan bolestan je čovjek pa ni on nije bio sposoban pružiti potrebnu skrb svojim djevojčicama. Odlukom Centra za socijalnu skrb one su smještene u udomiteljsku obitelj Drage i Mirjane, koji uz njih imaju dvoje vlastite djece. U njihovom domu u Breznu Gornjem, Anamarija i Antonija sada žive u okruženju koje im pruža nužno potrebnu podršku, zaštitu i skrb. Drago i Mirjana prihvatili su djevojčice kao svoje i one su sada uz njihovo dvoje djece članovi šesteročlane obitelji. Djevojčice i njihove udomitelje primio je načelnik Ivan Maligec kako bi im uručio novčanu pomoć povodom božićno-novogodišnjih blagdana, a koju su djevojčice ostvarile kao korisnice obiteljske mirovine. Načelnik Maligec upoznao ih je s aktivnostima koje Općina Jesenje provodi kako bi pomogla roditeljima u skrbi za njihovu djecu. – Želja nam je da i vi osjetite radost ovih blagdana, da niste GLAS ZAGORJA broj 89 prepuštene sudbini koja vas je zadesila, želimo vam puno uspjeha u vašem djetinjstvu i daljnjem školovanju – završio je načelnik, uručivši im prigodne darove. – Ponosni smo na njih, djevojčice su super, nismo požalili što smo ih udomili; odlične su učenice, Antonija je i vrsni matematičar. Želja nam je da ih pripremimo za život, potičemo ih na učenje kako bi završile više obrazovanje i tako lakše krenule u samostalni život – istaknuli su udomitelji. Čestitku i zahvalnost izrazio je načelnik Maligec i udomiteljskoj obitelji koja je odlučila, u toplini svojeg doma, primiti i brinuti se o djevojčicama te ih na najbolji mogući način pripremiti za izazove koji ih u životu očekuju. (I. H.) 31 OPÆINA KRAPINSKE TOPLICE 01. VELJAÈE 2012. OPĆINSKA UPRAVA Prioriteti vrtić i ceste Recesijska godina nije zaobišla ni Općinu Krapinske Toplice, pa je tijekom prošle godine dinamika proračunskih rashoda usklađivana s prihodima. Najviše se to odrazilo u financiranju izgradnje komunalne infrastrukture – vodovodne mreže i asfaltiranje nerazvrstanih cesta. Ovogodišnjim proračunom planirani su prihodi i rashodi u visini 23,713.000 kn (prihodi – 10,000.000 kn kredit, 500.000 kn iz proračuna i 1,260.000 kn od Fonda za energetsku učinkovitost). U strukturi prihoda 43% su vlastiti porezni prihodi, a kad govorimo o rashodima, naJviše će se utrošiti za izgradnju dječjeg vrtića – 11,030.000 kn, i to je ujedno najznačajniji ovogodišnji projekt. Slijedi asfaltiranje nerazvrstanih cesta (oko 4500 m), sanacija cesta, kraći sekundarni vodovi na vodovodnoj mreži i mreži odvodnje. ma u razvoju. Prema projektu vrtić će imati i višenamjensku dvoranu organiziranu s malim auditorijem i mogućnošću korištenja izvan vrtićkog režima kao doprinos društvenom životu lokalne zajednice. ODGOJ Dječji vrtić Maslačak Novi vrtiæ bit æe površine 1600 m2 i smještajnog kapaciteta za 140-ero djece. Prema planu vrtiæ bi trebao biti gotov na jesen i do kraja godine useljen u nove prostore. Krajem prosinca načelnik općine Krapinske Toplice Vladimir Huzak i ravnateljica tamošnjeg dječjeg vrtića Katica Cerovec, svečano su položili kamen temeljac za novi Dječji vrtić Maslačak. Riječ je o vrlo značajnom projektu i jednom od prioriteta te Općine. Gradnja novog vrtića investicija je vrijedna oko 13 milijuna kuna. Od toga iznosa 10 milijuna kuna Općina je osigurala putem kredita, a osta- tak u proračunu za ovu godinu. Kamen temeljac za novi vrtić blagoslovio je domaći župnik Mato Herceg. Novi će vrtić omogućiti upis u vrtićke programe sve djece s liste čekanja. Upis će biti moguć i za djecu s drugih općina, a čiji roditelji rade u Krapinskim Toplicama. Kvalitetni prostorni uvjeti omogućit će uvođenje novih programa poput onih za rad s djecom s poteškoća- VATROGASTVO Obuka budućih vatrogasaca VATROGASTVO Jubilarna skupština Članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Specijalna bolnica Krapinske Toplice održali su svoju 50. izvještajnu skupštinu. Tom prigodom okupljene vatrogasce pozdravio je predsjednik DVD Krešimir Svažić. Izvještaj o radu podnio je Darko Špoljar, financijski izvještaj podnio 32 je Milan Čanžek, a s planom rada za 2012. članove je upoznao Milan Kramarić. Pozdravnu riječ uputio je mr. Vladimir Huzak kao delegat VZ KZŽ i predsjednik VZO KT, te načelnik Općine. Obilježavanje 50. obljetnice ovog DVD-a održat će se 28. travnja. VZO Krapinske Toplice u Maloj Erpenji organizirala je predavanje za zvanje vatrogasac. Prijavila su se 32 polaznika iz tri zajednice (VZO KT, VZG Pregrada, VZO Veliko Trgovište). Nastavni plan za osposobljavanje: predmet gorenje i gašenja, protupožarna preventiva, vatrogasne sprave i oprema, ustrojstvo zaštite od požara, vatrogasna taktika, tehnička služba u vatrogastvu, vatrogasne vježbe, ukupno 74 sata. Predavači nastavnici koji su sve to odraditi bili su Vladimir Huzak, GLAS ZAGORJA broj 89 Darko Špoljar, Marjan Čuček, Rudolf Tršinski, Nadica Sinković-Špoljar, Miljenko Lunder i kao voditelji Vinko i Marko Sinković. Polaganje ispita bit će u ožujku. TUHELJSKI GLASNIK Informativni list Općine Tuhelj Broj 2 veljača, 2012. IZ BROJA IZDVAJAMO: NAŠA OPĆINA: Armando Slaviček: Investicijama do radnih mjesta TUHELJSKA KRONIKA: KULTURNO OKO: Uskoro počinje Uspjesi KUD-a gradnja dječjeg Naša lipa, Zbora i vrtića dramske družine GLAS ZAGORJA broj 89 NAŠE UDRUGE: 105. godišnjica DVD Tuhelj 33 TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. UMJESTO UVODNIKA Dragi mještani i mještanke Općine Tuhelj Nakon prošlogodišnjeg prvog broja Tuheljskog glasnika, koji ste vrlo dobro prihvatili, pred vama je novi broj u kojem vas želimo izvijestiti o radu Općine Tuhelj, Općinskog vijeća i Jedinstvenog upravnog odjela u prošloj godini. Svi napori koje smo ulagali bili su u želji da život u našoj sredini bude što kvalitetniji i bolji. Naravno da su ti napori usporeni s trenutnom gospodarskom situacijom, no vjerujemo da ćemo i to razdoblje prebroditi uz pojačani rad, a uz vaše razumijevanje i pomoć. Unatoč usporenim gospodarskim aktivnostima i slabijim punjenjem proračuna, uspjeli smo asfaltirati nerazvrstane ceste u Svetom Križu i Črešnjevcu, uređivali nerazvrstane ceste u Općini, rješavali vodoopskrbu stanovništva, provodili pronatalitetnu brigu, brinuli o socijalno ugroženim pojedincima i obiteljima, sufinancirali naše srednjoškolce i studente, podupirali rad udruga i kulturni i društveni život. Nakon kapitalnog projekta, školske sportske dvorane koja je u kratkom vremenu postala tuheljski hram kulture i sporta, pred nama je ostvarenje i dugoočekivanog i željenog dječjeg vrtića za koji je projektna dokumentacija gotova i zatraženo sufinanciranje od Ministarstva regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva. Čim sredstva budu odobrena krećemo u realizaciju investicije. Predali smo dokumentaciju i za sufinanciranje uređenja nerazvrstane ceste – Gajeva ulica u Tuheljskim Toplicama. Sredstva predviđena za tu namjenu trebaju se osigurati iz općinskog programa u visini od 20% i od MRRŠVG u visini od 80%. Predmetna projektna dokumentacija nalazi se trenutno na recenziji na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Vjerujemo da su to sve radnje kojima ćemo stvoriti uvjete za bolji i kvalitetniji život naših građana, kako onih koji već žive ovdje, tako i onih koji će doći. Načelnik Općine Tuhelj Armando Slaviček Ponedjeljkom kod načelnika Naša općina U podnožju i na padinama živopisnih zagorskih brežuljaka, podno sjeveroistočnog dijela Cesargradske gore, smjestio se Tuhelj. Ime je dobio po staroslavenskoj riječi tuhl koja označava udubinu, vlažno mjesto, što u kajkavskom narječju objašnjava riječ tuhtina. Prva pisana isprava o Tuhlju datira iz 1402. Ona je prvo i najdragocjenije povijesno vrelo za Tuhelj. Kroz svoju prošlost Tuhelj se istakao kao povijesno, crkveno, političko, turističko i kulturno središte. U središtu Tuhlja sagrađena je Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, spomenik kulture prve kategorije s gotičkim obilježjima, koja je svojom velebnošću te kulturnim i povijesnim značajem nadaleko poznata. Uz obnovljeni interijer danas je resi i uređen okoliš gdje je i nedavno izgrađena kapelica-špilja Majke Božje Lurdske. Kao političko središte, Tuhelj ponovno dobiva priznanje stvaranjem hrvatske države kada postaje samo- stalna općina. Njezinim djelovanjem potiče se razvoj gospodarstva, a osobito turizma jer se u blizini nalaze Terme Tuhelj koje su jedan od najkompletnijih turističko-rekreacijskih centara kontinentalnog turizma u Hrvatskoj. Današnja općina Tuhelj prostire se na jedanaest naselja, a prema zadnjem popisu stanovništva ovdje živi 2099 stanovnika. Primarni je zadatak općinske vlasti stvoriti preduvjete razvoja i napretka tuheljskog kraja kako bi što više mladih ljudi ostalo na ovom području. Općina Tuhelj kroz svoje programe djelovanja vodi brigu o svim dobnim populacijama. Uz javno i kulturno djelovanje, čega je znak i sudjelovanje žitelja općine Tuhelj u radu brojnih udruga, Tuhelj resi zajedništvo i sloga njegovih ljudi. Bez obzira na probleme, Tuhljani su uvijek znali naći zajednički jezik. Svakom namjerniku, putniku i gostu rekli bismo da je ovdje doista dobrodošao. Dragi mještani općine Tuhelj, želite li posjetiti načelnika i porazgovarati o svojim eventualnim problemima, imate li kakav prijedlog ili sugestiju, načelnik vas očekuje u svom uredu Općinske uprave u Tuhlju: UMJESTO UVODNIKA . . . . . . . . . . . . . . 34 svakog ponedjeljka od 10 do 13 sati. NAŠA OPĆINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 SADRŽAJ TUHELJSKA KRONIKA . . . . . . . . . . . . . . 37 TUHELJSKI GLASNIK: Za općinu Tuhelj: Armando Slaviček Uredila: Tanja Gregurović Općina Tuhelj, 49215 Tuhelj, Tuhelj 36, tel: 049/557-244, tel./fax.: 049/556-105 e-mail: [email protected] 34 IZ RADA TUHELJSKE ŽUPE . . . . . . . . . . 43 KULTURNO OKO . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 USPJEŠNE TVRTKE . . . . . . . . . . . . . . . . 46 NAŠE UDRUGE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 TUHELJSKI ADRESAR . . . . . . . . . . . . . . 52 GLAS ZAGORJA broj 89 TUHELJSKI GLASNIK INTERVJU 01. VELJAÈE 2012. ARMANDO SLAVIČEK, dipl. ing. geod., načelnik općine Tuhelj Kako biste ocijenili godinu iza nas? Zadovoljavajuće, u skladu s gospodarskim prilikama u svijetu, državi i općini. Ona je odraz svjetske gospodarske krize, gospodarskih aktivnosti u državi, povećanja broja nezaposlenih kao i onih koji rade, a ne primaju plaće. To je utjecalo i na punjenje općinskog proračuna, koji je jedan od najmanjih od formiranja lokalne samouprave Općine Tuhelj. Proračun se tako od 2007. kada je bio oko 6,5 milijuna kn, ove godine zbog svih navedenih razloga zaustavio na iznosu od oko 3,9 milijuna kn. Sve je to utjecalo i na naš sporiji rad nego što smo ustvari planirali i priželjkivali. Neke su aktivnosti usporene, ali ne i zaustavljene. Uspjeli smo tako ishoditi potvrdu glavnog projekta za uređenje dječjeg vrtića, asfaltirati nerazvr- pomoći. Vjerujemo da će nam sredstva biti odobrena iz programa EIB3 – Integralni razvoj lokalne zajednice. Odmah potom prišli bismo realizaciji još jednog kapitalnog objekta u Općini Tuhelj, uređenju Gajeve ulice u Tuheljskim toplicama. Pored Ministarstva u sufinanciranju će sudjelovati i Općina u određenom postotku. Terme Tuhelj pokretač gospodarstva Posebna pažnja u Tuhlju pridaje se razvoju turizma. O Termama Tuhelj ovisi ukupan razvoj općine? U kojoj mjeri, ima li prostora za razvoj obrtništva, poljodjelsku proizvodnju, osobito zdrave hrane… čiste industrije manjeg kapaciteta koji bi se razvili u funkciji turizma? Jednosmjenska nastava u školama, besplatan prijevoz za srednjoškolce, stipendije… vaše mišljenje o tome? Koliko je važno ulaganje u obrazovanje? Visokoobrazovani su garancija gospodarskog razvoja. U našoj osnovnoj školi ukupno je 145 učenika i nastava za sve razrede održava se u jednoj smjeni. Naravno, to doprinosi kvalitetnijoj nastavi, a zahvaljujući učiteljima postižu se izvanredni rezultati u obrazovanju učenika, potvrđeni i na županijskim i državnim natjecanjima. Imamo iznimno dobru suradnju sa školom i ravnateljicom Natalijom Knezić Medvedec. Skrb za djecu, učenike i studente ogleda se u brojnim potporama, vjerujemo da će doći bolji dani pa ćemo u proračunu i te stavke povećati. čeno je da spomenute naknade, vaša i vašeg zamjenika u 2012. budu 10% umanjene. Smanjeni prihodi u proračunu zahtijevaju i određene intervencije na rashodovnoj strani. Uvijek u životu određeni rezovi moraju kretati od onih koji ih predlažu i onih koji su odgovorni za provođenje odgovarajućih mjera. Zahvaljujući razumijevanju općinskih vijećnika ti rezovi su krenuli od njih samih tako što su se odrekli naknade za prisustvovanje sjednicama u 2011., a ja kao načelnik odrekao sam se jedne naknade. Ujedno sam predložio da naknade načelniku i zamjeniku u idućoj godini budu 10% umanjene. To je mjera koja će opravdati smanjenja i na drugim Investicijama do novih radnih mjesta stane ceste u Svetom Križu i Črešnjevcu, proširili vodovodnu mrežu u Svetom Križu, izradili projektnu dokumentaciju za potvrdu glavnog projekta novog groblja, ishodili lokacijsku dozvolu za rasvjetu do novog groblja... Tome treba pridodati uobičajene godišnje potpore i pomoći. Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva uputili ste molbu za pomoć u sufinanciranju projekta uređenja nerazvrstanih cesta. Projekt je prošao, sporazum potpisan. Koliko je teško malim lokalnim jedinicama ostvariti nekakav razvoj, ako se nema potpore s državne razine? Sporazum za uređenje nerazvrstanih cesta je prošao u MRRŠVG, potpisan je, sredstva u iznosu od 179.769,72 kn uplaćena su na naš račun i već su proslijeđena izvođaču. Preko Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i osobnim zalaganjem saborskog zastupnika u prošlom sazivu, Milivoja Škvorca, uspjeli smo dobiti binu za školsku sportsku dvoranu kao i tapison za pokrivanje parketa. Odobreno je i puno radno vrijeme za čistačicu u sportskoj dvorani. Dakle, jedno radno mjesto više u Općini. Vjerovanja smo da se za kvalitetne projekte uvijek trebaju i moraju pronaći sredstva. Razvoj i najmanje lokalne jedinice pridonosi i cjelokupnom razvoju naše zemlje. Tako treba shvatiti i potpore s državne razine. Male lokalne jedinice svakako su ovisne o potporama s državne razine i o njima im ovisi i razvoj. Tu bi svakako trebalo doći do izražaja i fiskalno izravnanje kojim država ublažava nejednakosti koje su proizašle zbog nejednolikog rasporeda prihoda na nižim razinama. Nakon velikog kapitalnog projekta školske sportske dvorane aktivnosti ste usmjerili izgradnji dječjeg vrtića. U kojoj je fazi taj projekt? Nakon školske sportske dvorane sve smo snage usmjerili na izgradnju dječjeg vrtića. Potvrda glavnog projekta je ishođena i Ministarstvu regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva predana je zamolba za financijskom Armando Slavièek, dipl. ing., naèelnik je Opæine Tuhelj, naèelnik kojemu možemo pripisati mnogo funkcija. Èlan je Hrvatskog društva za promicanje informatièkog obrazovanja, predsjednik KUD-a Naša lipa Tuhelj i voditelj zbora od 1998., pjesnik, veliki glazbenik, skladatelj, èlan sektorskog vijeæa za graditeljstvo i geodeziju RH, èlan Hrvatskog društva skladatelja, èlan je župnog pastoralnog vijeæa, suvoditelj crkveno-liturgijskog zbora župe Tuhelj, takoðer i èlan Sportskog društva. Dobitnik je priznanja za poseban doprinos napretku i ugledu Tuhlja. A nama, novinarima, poznat je kao naèelnik koji se bori za dobrobit svih Tuhljana. Od kad je izabran neposredno od graðana na funkciju èelnog èovjeka Opæine, uvijek konstatira da èovjek nikad ne smije biti zadovoljan s onim što je uèinio, jer uvijek se može više. Već dosadašnji kompleks i hotel nosi epitet biser kontinentalnog turizma. To je najbolji kontinentalni hotel u svojoj kategoriji. Zasluga je to svih ljudi koji rade u njemu na čelu s direktoricom Ivanom Kolar. Izgradnja novog hotela još će značajnije utjecati na razvoj općine, očekujemo dodatna zapošljavanja, što će potaknuti i razvoj izvanpansionske ponude. Što se tiče novog hotela, radovi su tekli izvanrednom dinamikom i u završnoj su fazi. Podizanju kvalitete življenja u Općini Tuhelj pridonijele su i privatne investicije, kako domaćem stanovništvu tako i gostima koji dolaze. Izgradnja ambulante – ordinacije opće medicine dr. Tučić uz koju se nalazi i ordinacija dentalne medicine dr. Arar Kurdija, a na samom ulazu u Tuheljske Toplice izgrađena je i ljekarna obitelji Lepeš. Poduzeće PA-EL, koje je proširilo svoju djelatnost i na turizam, otvorilo je sobe za iznajmljivanje pod nazivom Stari mlin, te tako povećalo smještajne kapacitete u Općini. Sve će to biti kotač zamašnjak za razvoj popratnih djelatnosti kao što je proizvodnja zdrave hrane, razvoj obrtništva, naravno, razvoj svega onoga što će biti u funkciji naših žitelja i turizma, naše osnovne gospodarske grane. Za tako malu sredinu imate vrlo intenzivan kulturno-sportski život u Općini. Osobno ste predsjednik KUD-a Naša lipa Tuhelj, voditelj zbora… Koliko općina pomaže aktivnosti udruga i koliko su značajne za društveni život općine? Sve udruge puno rade, marljive su i postižu izvanredne rezultate. One su čuvari kulturnog identiteta našeg kraja i najbolji promotori Tuhlja i Tuheljskih Toplica u Hrvatskoj pa i diljem svijeta. Svim udrugama općina pomaže u njihovom radu, a to će činiti i dalje u skladu s financijskim mogućnostima. Poticat ćemo i osnivanje novih udruga. Nažalost, financijska sredstva u ovom trenutku zbog recesijskih vremena nisu adekvatna njihovom radu. Vjerujem da neće posustati, a da će nagrada za rad stići u što skorije vrijeme. Osobnim primjerom u štednju Jedan pohvalan, ali još uvijek rijedak primjer, u kojem vodeći smanjenje troškova počinju od sebe. Naime, u ovim teškim ekonomskim vremenima vijećnici Općine Tuhelj odrekli su se naknade za prisustvovanje sjednicama za 2011. Također, Vi kao načelnik odrekli ste se jedne naknade, a odlu- GLAS ZAGORJA broj 89 pozicijama, jer teret recesije moramo, nažalost, raspodijeliti i po drugim pozicijama u proračunu. I za kraj, budućnost općine Tuhelj je u vrijednim, školovanim ljudima, u izgradnji, proizvodnji, novim radnim mjestima. Planovi, ambicije, prioriteti za ovu godinu? Planovi se temelje na realnom proračunu koji je usklađen s gospodarskim vremenom u kojem živimo. Želimo stvarati uvjete poželjne za život mladih, visokoobrazovanih generacija koje su garancija gospodarskog razvoja. Nova radna mjesta donosi uspješno poslovanje i nove investicije u Termama Tuhelj. Prioritet je izgradnja Dječjeg vrtića u starom dijelu zgrade OŠ Lijepa naša koji je sada u vlasništvu općine Tuhelj (Program EIB III), potom uređenje Gajeve ulice u Tuheljskim Toplicama s izgradnjom nogostupa (Program EIB II), uređenje dijela novog groblja temeljem ishođene potvrde glavnog projekta. Planiramo javnu rasvjetu do novog groblja, slijedi izrada projekta i ishođenje potvrde glavnog projekta i prijava projekta MRRŠVG i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Očekujemo i nastavak radova na županijskoj cesti Pristava – Zelenjak. Natječaj je objavljen, a radovi počinju na proljeće. U suradnji s Hrvatskim vodama prići ćemo realizaciji izrade idejnog projekta za lokacijsku dozvolu, te glavnog i izvedbenog projekta za glavni kolektor od uređaja za pročišćavanje otpadnih voda od Tuheljskih Toplica do centra Tuhlja. Briga o sigurnosti na prometnicama, postavljanje pokazivača brzine. Nastavit ćemo i sve oblike socijalne skrbi i brojnih pomoći našim mještanima: paketi za socijalno ugrožene obitelji, samačka i staračka domaćinstva, sufinanciranje sadnje loznih cijepova, voćki, osjemenjivanje krava, pomoć pčelarima, pronatalitetna briga, učeničke i studentske pomoći. 35 TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. DARKO MEDVEDEC, dipl. ing. stroj., zamjenik načelnika Poštovani stanovnici Općine Tuhelj! Što se tiče komunalne infrastrukture na području današnje općine Tuhelj i trenutnog stanja moramo se prisjetiti 90-tih godina. Gledano u odnosu na neke veće i razvijenije Općine ili gradove,Tuhelj zaostaje u razvoju ali ako se vratimo u 1993. godinu, kada je konačno došlo do osnivanja općine Tuhelj gdje je do 1997. pripadao i Kumrovec te promatramo stanje u odnosu na danas - moramo reći da je napravljeno mnogo. Od asfaltiranja desetaka kilometara nerazvrstanih cesta (uz sufinanciranje građana), vodoopskrbe tj. izgradnje vodovodne mreže, plinofikacije cijelog područja, izgradnja i dogradnja groblja i mrtvačnica te njihovo održavanje kao i održavanje sakralnih objekata i okoliša itd. Za bolje održavanje navedenog u 2011. godini zaposleno je pored stalna 2 djelatnika još 6-ero ljudi sa zavoda za zapošljavanje na rok od 3 mjeseca a krajem godine još 4-ero također na 3 mjeseca. Potrebno je još dosta toga napraviti i moramo priznati da nas je recesija zakočila u brzini ostvarenja nekih ciljeva za poboljšanje uvjeta života na našem području. Uz konačnu izgradnju dječjeg vrtića te pojačanog održavanja i investicijskog održavanja već asfaltiranih cesta koje su zrele za presvlačenje novim asfaltnim slojem, izgradnju nogostupa kroz Sv. Križ do Tuh. Toplica, nastavak uređenja Gajeve ulice te Bolničke ulice, nastavak nogostupa od Tuhlja prema Proseniku, uređenje vodotoka potoka Horvatske i njezinih pritoka, dovršenje proširenja novog groblja u Tuhlju, dovršenje uređenja groblja u Lenišću, proširenja javne rasvjete na cijelom području Općine kao i izgradnji kanalizacijske mreže – najbitniji uvjet opstanka života na ovim prostorima je osim navedenoga omogućavanje te otvaranje novih radnih mjesta obiteljskim obrtima, malim i srednjim poduzećima, poljoprivrednim proizvođačima kao i u turizmu kako bi ne samo zadržali ljude, posebno mlade, nego i privukli nove stanovnike da dođu živjeti, raditi i stvarati nove vrijednosti za dobrobit sviju nas i jedine nam-domovine Hrvatske! OPĆINSKI PRORAČUN Što je Proračun? Proračun je temeljni financijski dokument Općine u kojem su iskazani svi planirani go- dišnji prihodi i primici, te rashodi i izdaci. Proračun se odnosi na fiskalnu godinu koja predstavlja razdoblje od 12 mjeseci – od 1. siječnja do 31. prosinca. On je sredstvo za os- Ukupno planirani prihodi općine Tuhelj u 2012. Porez na dohodak 550.000,00 Općinski porezi 450.000,00 Administrativne pristojbe (grobne takse, ...) 300.000,00 Pomoći iz proračuna (državni – županijski) 100.000,00 Ostalo UKUPNO Proračun 2012. – prihodi 36 Proračun 2012. – rashodi 2,500.000,00 Komunalni doprinosi i komunalne naknade Prihodi od imovine tvarenje potreba i volje građana naše Općine raspoloživim sredstvima, način dokazivanja fiskalne odgovornosti općinske uprave te iskaz političkih ciljeva vlasti. 50.200,00 2.000,00 3.952.200,00 Porez na dohodak Komunalni doprinosi i komunalne naknade Općinski porezi Administrativne pristojbe (grobne takse, ...) Pomoći iz proračuna (državni – županijski) Prihod od imovine Ostalo Opće javne službe (predstavnička, izvršna i upravna tijela) Vatrogasne službe i sigurnost Gospodarstvo, poljoprivreda, ceste Zaštita okoliša Stam. objekti i objekti zajednice (j. rasvjeta, vodov., groblje i dr.) Kultura i sport Obrazovanje Socijalna zaštita Ukupno planirani rashodi općine Tuhelj u 2012. Opće javne službe (predstavnička, izvršna i upravna tijela) 995.000,00 kn Vatrogasne službe i sigurnost 230.000,00 kn Gospodarstvo, poljoprivreda, ceste 610.000,00 kn Zaštita okoliša 60.000,00 kn Stam. objekti i objekti zajednice ( j. rasvjeta, vodov., groblje i dr.) 863.100,00 kn Kultura i sport 170.600,00 kn Obrazovanje 621.400,00 kn Socijalna zaštita 190.000,00 kn UKUPNO RASHODI 3,740.100,00 kn proračunska rezerva u iznosu od 50.000 kn višak prihoda za pokriće troškova iz prethodnih godina u iznosu od 162.100 kn GLAS ZAGORJA broj 89 TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. JOSIP KUHAR, predsjednik Općinskog vijeća Općinsko vijeće Općine Tuhelj recesijska vremena i smanjen priljev novaca u Općinski proračun nije se moglo učiniti puno više. Posebno smo Opæinsko vijeæe je glavno, predstavnièko tijelo u opæini, èije predstavnike biraju graðani opæine, a obavlja poslove koje su mu zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug. U 2011. godini Opæinsko vijeæe održalo je 5 sjednica Opæinskog vijeæa na kojima se raspravljalo i rješavalo o tekuæoj problematici opæine i njenih mještana. Više o radu Opæinskog vijeæa i donesenim odlukama možete proèitati na web stranici Opæine Tuhelj. Vijeæem je predsjedavao Josip Kuhar kojem smo i postavili nekoliko pitanja. Na početku godine rezimira se učinjeno. Kako ste zadovoljni s učinjenim u prošloj godini u Općini? Uglavnom sam zadovoljan učinjenim u prošloj godini. S obzirom na vodili brigu o mladima i sufinanciranju njihovih potreba. Bio bih zadovoljniji da smo mogli više mogli uložiti u gospodarstvo, turizam i infrastrukturu. Jeste li zadovoljni s visinom proračuna i mislite li da su sredstva utrošena na najbolji mogući način? S obzirom da teško možemo utjecati na priljev novaca u Općinski proračun pa tako i na visinu proračuna moramo voditi brigu o rashodima. Štedjeti moramo na svakom koraku i novcem naših sumještana raspolagati racionalno. Što biste u ovom trenutku poručili mještanima Tuhlja? Planova i želja imamo puno. Pozivam mještane Tuhlja da nas podrže u našem radu, da nam se javljaju sa svojim idejama i prijedlozima da bi zajedno mogli čim više napraviti za naš Tuhelj. SASTAV OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE TUHELJ JOSIP KUHAR (HDZ), predsjednik Općinskog vijeća BRANKO ILIĆ (HDZ), potpredsjednik Općinskog vijeća RUDOLF ŽLENDER (HSS), potpredsjednik Općinskog vijeća MARIO BIŠĆAN (HDZ), IVAN BURIĆ (HSS), ZLATKO CVETKO, dipl. ing. arh. (SDP), MATEJA FILKO (SDP), RENATO ILIĆ, ing. (SDP) ZDRAVKO ILIĆ (HSS), BORIS KOLMAN (HDZ), MLADEN MUSTAČ (ZDS), JOSIP POLJANEC (HDZ), ROBERT ROMIĆ (SDP). NAČELNIK OPĆINE ARMANDO SLAVIČEK, dipl. ing. geod. ZAMJENIK NAČELNIKA DARKO MEDVEDEC, dipl. ing. stroj. TUHELJSKA KRONIKA Sufinanciranje vrtića Općina Tuhelj također je sufinancirala boravak djece u dječjim vrtićima (65% ekonomske cijene): DV Kesten Klanjec (sedmero), DV Jaglac Kumrovec (troje od kojih jedno dijete s posebnim potrebama), DV Rožica Veliko Trgovišće (četvero), DV Zipkica Zabok (dvoje), DV Šlapica (dvoje), Savjet mladih DJI Indiana (jedno), DV Kapljica (jedno). Općinsko vijeće je na sjednici 22. prosinca 2011. zbog smanjenja proračunskih sredstava, donijelo odluku o sufinanciranju dječjih vrtića za djecu s područja Općine Tuhelj u visini od 810 kn. Ostatak do pune ekonomske cijene snose roditelji. Skrb o učenicima i studentima Osnova svakog razvoja su uvijek i prije svega ljudi. Općina Tuhelj tako se trudi pomoći mladima i olakšati im školovanje. Ove školske godine sufinancira se prijevoz učenika u iznosu od 20% cijene mjesečne karte za sedamdesetak učenika s područja općine. U ovoj školskoj godini Općinsko vijeće je učenicima i studentima odobrilo isplatu 23 pomoći pri školovanju za studente u iznosu od 250 kn mjesečno i 7 učeničkih pomoći u iznosu od 100 kn mjesečno za učenike srednjih škola koji borave u mjestu školovanja, odnosno smješteni su u učeničkim domovima. Sve molbe za pomoć pri školovanju koje su pristigle na ovogodišnji raspisani natječaj su uvažene, a isplaćivat će se shodno financijskim mogućnostima u razdoblju od listopada 2011. do lipnja 2012. Načelnik je 30. prosinca prošle godine pozvao studente i učenike na zajedničko druženje i razgovor te su tom prilikom isplaćene dvije rate pomoći u ukupnom iznosu od 12.400 kn. Nabavljene kante za kućni otpad Tijekom prošle godine nabavljene su nove kante za kućni otpad. Poštovani mještani Općine Tuhelj i svi vikendaši s područja Općine Tuhelj koji do sada niste dobili kantu za kućni otpad, možete se javiti u Općinu Tuhelj svakog radnog dana od 11 do 13 sati kako biste istu dobili. Početkom prošle godine održana je konstituirajuća sjednica Savjeta mladih Općine Tuhelj. Za predsjednika je izabran Ivan Šurina, a za njegovog zamjenika Filip Šurina. Sve informacije možete pogledati i na stranici Facebooka – Savjet mladih Općine Tuhelj. Uz njih boljitku mladih ovog kraja pridonose i ostali članovi Savjeta: Veronika Kolman, Vlatka Matečić, Kristina Petrinec, Filip Šurina, Ivan Šurina, Ivan Tramišak i Martin Turčin. Na posljednjoj sjednici usvojen je opširan plan i program rada za ovu godinu. Okosnica mu je osam ciljeva kojima će Savjet mladih posvetiti svoj rad ove godine: obrazovanje i informatizacija pod nazivom SMOT, zapošljavanje i poduzetništvo, socijalna politika, zdravstvena zaštita i reprodukcijsko zdravlje, aktivno sudjelovanje mladih u društvu, mladi i civilno društvo, kultura mladih u slobodno vrijeme, mobilnost, informiranje i savjetovanje. Općinsko vijeće krajem prošle godine prihvatilo je ovakav Program rada i priloženi Financijski plan u ukupnom godišnjem iznosu od 7.000 kn. Asfaltirane nerazvrstane ceste Na sreću i zadovoljstvo svih mještana i općine uspješno je realiziran program asfaltiranja nerazvrstanih cesta. Radove je izvodila tvrtka Konstruktor iz Zlatara, ukupne vrijednosti od 427.036,32 kn. Cesta u Črešnjevcu, pravac Poljak – Bolnička – Horvateki spojna je cesta prema Općini Krapinske Toplice, a uređena je u dužini od 1210 m. Cesta u Svetom Križu – odvojak Barlovići uređena je u dužini od 270 m. GLAS ZAGORJA broj 89 Općina je uložila sve napore kako bi došlo do realizacije ovog programa asfaltiranja, uzimajući u obzir da ovdje živi mali broj stanovništva koji su pretežno stariji ili slabijeg imovinskog stanja. Stoga je Općina za realizaciju programa zamolila za financijsku pomoć Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, koje je za ovu namjenu odobrilo 179.769,72 kn. 37 TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. TUHELJSKA KRONIKA OBILJEŽEN DAN OPĆINE I ŽUPE Na dobrom razvojnom putu Osobito dragog gosta, počasnog građanina Općine Tuhelj Ivana Jarnjaka, bivšeg načelnika Milivoja Škvorca, predstavnike Županije, gradonačelnika grada Klanjca Željka Kolara, predstavnike javnih poduzeća, gradonačelnike i načelnike susjednih općina, predstavnike udruga s područja općine Tuhelj, te uvažene goste iz slovenske općine Dolenjske Toplice na čelu sa županom Jože Muhićem, u nedjelju 14. kolovoza, u prostorijama Općine Tuhelj dočekao je načelnik općine Armando Slaviček, zamjenik načelnika Darko Medvedec, predsjednik Općinskog vijeća Josip Kuhar i članovi Općinskog vijeća Općine. U svečanoj povorci sa zastavama gosti i domaćini uputili su se na misu povodom Dana Općine koju je u župnoj crkvi predvodio vlč. Josip Vnučec. Potom je održana svečana sjednica u sportskoj dvorani OŠ Lijepa naša koju je otvorio predsjednik Općinskog vijeća Josip Kuhar. Načelnik Općine Armando Slaviček u svom je govoru istaknuo ostvarene rezultate u Općini u proteklih godinu dana. Poticaj daljnjem razvoju Općine vidi u investicijama Termi Tuhelj. Izgradnja novog hotelskog kompleksa značit će nova radna mjesta i otvoriti mogućnosti poduzetničkih inicijativa. Tadašnji potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Jarnjak, čestitajući Dan Općine Tuhelj poželio je mještanima još veći napredak i razvoj cijele općine, na dobrobit posebno mladih na kojima svijet ostaje. Prigodnim riječima obratio se Željko Kolar, izaslanik KZŽ i gradonačelnik grada Klanjca, istaknuvši dobru suradnju Grada Klanjca i općine Tuhelj. U kulturno-umjetničkom programu nastupili su Pjevački zbor KUD-a Naša lipa, Puhački orkestar Lipa, harmonikaš Vjekoslav Matečić, mlada pjevačica Kristina Petrinec i francuski gitarist Frederik Bernard. Plakete, priznanja, nagrade… Plakete su dodijeljene: vlč. Josipu Vnučecu Vlč. Josip Vnučec je 6 godina službovao u našoj župi ostvarujući duhovne i materijalne ciljeve svoga rada. Trudio se u vjerskom odgoju djece i mladih pripremajući ih za sakramente, poticao nas na humaniji i angažiraniji odnos prema drugima, te pokretao obilježavanje događaja koji potiču župu na zajedništvo i solidarnost poput Dana bolesnika i Dana župnog zajedništva. Uređenjem okoliša crkve i izgradnjom kapele Majke Božje Lurdske ostavio je pečat utisnut u povjesnici Tuhlja. Na sveèanoj sjednici dodijeljene su plakete, priznanja i nagrade zaslužnim pojedincima, udrugama i tvrtkama. OŠ Lijepa naša Tuhelj Doprinosi razvoju i promoviranju ugleda Općine, prije svega stručnom edukacijom djece i odgojnim radom. Osluškivanjem interesa učenika, otvorenošću za nove programe, uključivanjem u projekte, osuvremenjivanjem nastavnog procesa i permanentnim usavršavanjem djelatnika, podiže razinu odgojno-obrazovnog djelovanja na dobrobit učenika, roditelja i cijele društvene zajednice. DVD-u Tuhelj Građevinsko zanatskoj radnji Kolman, vlasnika Borisa Kolmana Slaveći 105. obljetnicu svoga djelovanja, zauzima istaknuto mjesto u društvenim događanjima u Tuhlju, prije svega svojim primarnim zadatkom, a to je prevencija i zaštita građana od požara te služenje ljudima u potrebama pri elementarnim nepogodama. Između ostalog, DVD Tuhelj brine o sustavnoj edukaciji vatrogasne mladeži, ostvarujući kontakte s vatrogascima diljem Lijepe Naše. Nastoji očuvati višegodišnju tradiciju bavljenja građevinskim poslovima na dobrobit naše Općine i šire. Zapošljavanjem mladih ljudi i primjerom obiteljskog poslovanja pridonosi općem boljitku mjesta i ekonomskoj stabilnosti obitelji zaposlenih. Temeljem odluke Općinskog vijeća od 9. kolovoza 2011. dodijeljeno je jedno priznanje za osobit uspjeh mladih. Ovog puta uručeno je mladoj Barbari Iveković za postignute uspjehe u području kulture i promoviranju ugleda Općine Tuhelj. 38 Priznanja mladima za postignute uspjehe GLAS ZAGORJA broj 89 Priznanja su dodijeljena za osobitu promociju Općine Tuhelj: Udruzi za uzgoj, zaštitu i lov divljači Srndać Tuhelj – za poseban doprinos očuvanju okoliša, Puhačkom orkestru Lipa Tuhelj – za postignute uspjehe u području glazbene kulture. Društvu Naša djeca Tuhelj – za postignute uspjehe u radu s djecom, Tomislavi Iliću – za poseban uspjeh na području dramske umjetnosti, dr. Vladimiru Bledšnajderu i Rudolfu Žlenderu – za doprinos napretku i ugledu Općine Tuhelj, Mariju Glogoškom – za postignute uspjehe u športu. Priznanja najboljim učenicima i studentima u školskoj godini 2010./11. Nagradom od 1.000 kn nagrađeni su osnovnoškolac Ivan Barlović, srednjoškolka Marina Žnidarec i studentica Martina Matečić. TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. TUHELJSKA KRONIKA Dušom i srcem Stvaralačka snaga iz srca med bregima Jednom davno, još u gimnaziji, Bernarda je umjesto sastavka u školskoj zadaći zapisala pjesmu. Na njeno iznenađenje, profesorici se dopao njen uradak i te je stihove pročitala pred cijelim razredom. Od tada seže istinska i neraskidiva veza Bernarde Despot i stihova. Kajkavski stihovi vraćaju je med njezine zagorske brege u djetinjstvo i mladost, u drage običaje. Ova iskrenost i nadahnuće zasigurno su razlogom prepune dvorane O.Š. Lijepa naša Tuhelj, gdje je u prigodi Dana općine, održana književna večer Bernardice Despot. Predstavljajući njen pjesnički opus, prof. Đuro Vidmarović istakao je da je Bernarda prije svega pjesnikinja koja svojim kajkavskim idiomom osli- kava Zagorje. Stihove s puno osjećaja i topline recitirala je poznata glumica Gradskog dramskog kazališta Gavella, Biserka Ipša. Zapise svojih lijepih trenutaka, svoje misli i osjećaje Bernarda rado dijeli s prijateljima, a dokazala je to i svojom zbirkom Popevke z srca i duše. Večer su glazbom dopunili Vjekoslav Matečić koji je na harmonici na poseban način dočarao radost muziciranja. Potom, popevku Bele rože su cvele, za koju je glazbu i aranžman napisao Toni Eterović, izvela je Kristina Petrinec, mlada članica pjevačkog zbora KUD-a Naša lipa Tuhelj. Pjesmu je gospođa Bernarda posvetila svojoj pokojnoj majci, a prvi put izvedena je na prošlogodišnjem Festivalu kajkavskih popevki. Godine nisu važne Godine nisu važne – dokazali su to u srijedu 10. kolovoza brojni sudionici Dječjeg dana. Smijeh i veselje bile su jedine istinske poveznice i zarazno su se širili na sve pridošle. Mnogi su se okušali u kreativnim radionicama. Voditeljica Ančica Slaviček prenijela je umijeće izrade lutki od kukuruzovine na mlade, kako bi se stari običaji i umijeća sačuvali za buduće naraštaje. Potom su slijedile za- bavne igre i nogometni susret najmlađih, koji treniraju nogomet pri Športskom društvu Tuhelj. Mali nogometaši i nogometašice u bijelim i narančastim dresovima privukli su svojom zanimljivom i vrlo borbenom igrom prijatelje i roditelje koji su bučnim navijanjem podržali svaku njihovu akciju. Veselo druženje nastavljeno je do večernjih sati uz pečenje kukuruza, igru i pjesmu. Nogometno druženje ŠD Tuhelj i ŠD Bistrica ob Sotli započelo je utakmicom malih nogometaša koji treniraju nogomet pri Športskom društvu Tuhelj i nogometaša iz Zagorskih Sela koji su bili prethodnica utakmicama odigranim između mladih ekipa i ekipa veterana članova ŠD Tuhelj i ŠD Bistrica ob Sotli. U svim su utakmicama pobjednici bili gosti, te im domaćini na tome od srca čestitaju. Druženje sportaša nastavilo se u prostorima DVD-a Tuhelj Međudržavne utakmice U prostorima OŠ Lijepa naša Tuhelj održana je Dramska večer. S predstavom Svoga tela gospodar Slavka Kolara, glumci, članovi dramske družine KUD-a Naša lipa Tuhelj, još jednom su dokazali svoju superiornost na domaćem terenu. Oduševili repertoarom i mladošću Uz Dan opæine, prvi put u Tuhlju, Puhaèki orkestar Lipa održao je koncert u školskoj sportskoj dvorani. Nasmijani, mladolikih lica, odjeveni u narančaste majice, treperili su neizvjesnošću prije samog početka koncerta. Ovo mlado društvo od četrdesetak članova, a ipak staro po postojanju (osnovano 1927.) pod voditeljskom palicom profesora Ivana Kšeneka, oduševilo je prisutnu brojnu publiku svojim bogatim repertoarom. Aktivno sviraju i sudjeluju na svim svečanostima, a najviše nastupa bilježe na području naše županije, a potom i diljem države i u susjednoj Republici Sloveniji. Također, zapaženi su im božićno-novogodišnji koncerti u Tuhlju, Klanjcu i Kumrovcu. GLAS ZAGORJA broj 89 Svečanost koncerta uveličala je i gošća večeri, sopranistica Josipa Lončar koja je zajedno s orkestrom otpjevala nekoliko pjesama. Moramo naglasiti da je ona rado viđena gošća u Tuhlju, jer nas oduševljava pjevanjem na tradicionalnim božićno-novogodišnjim koncertima, a svojim glazbenim nastupom počastila nas je i u župnoj crkvi. Još jednom čestitke i svim članovima Puhačkog orkestra koji marljivo rade i vježbaju te njihovom voditelju prof. Ivanu Kšeneku, predsjedniku Boži Kolmanu i svim dobrim ljudima koji su zajedničkim angažmanom pridonijeli održavanju ovog koncerta. 39 TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. TUHELJSKA KRONIKA Dječji vrtić Gajeva ulica Općina Tuhelj je 6. studenog 2006. sklopila ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja šumarstva i vodnoga gospodarstva o zajedničkom financiranju za asfaltiranje nerazvrstanih cesta i sanaciju klizišta koji se financira po programu integralni razvoj lokalne zajednice – EIB II u neto vrijednosti izvedenih radova 3,500.000 kn u omjeru financiranja 60% ministarstvo, 40% općina. Zbog nepredviđenih okolnosti nije došlo do realizacije navedenog projekta pa se Općina Tuhelj 27. srpnja 2011. obratila Ministarstvu molbom za smanjenje sudjelovanja Općine u financiranju projekta uređenja nerazvrstane ceste – Ga- jeve ulice u Tuheljskim Toplicama. Ministarstvo je 30. kolovoza 2011. odobrilo smanjenje sudjelovanja općine na 20%, ali je i neto vrijednost radova smanjena na 2,625.000 kn, od kojih bi 525.000 kn financirala Općina. Slijedom navedenoga bit će potpisan aneks ugovora EIB II osnovnom ugovoru iz 2006. Projekt za uređenje Gajeve i Hotelske ulice u Tuheljskim Toplicama izradili su projektanti iz Inženjersko-projektantskog ureda Car iz Zagreba, uz veliku pomoć i angažman vijećnika Zlatka Cvetka iz Tuheljskih Toplica. Projekt je na recenziji na Građevinskom fakultetu u Zagrebu. Održavanje komunalne infrastrukture O održavanju nerazvrstanih cesta u prošloj godini temeljem sklopljenog Ugovora brinula je tvrtka Autoprijevoz i građevinska mehanizacija u vlasništvu Josipa Tramišaka. Izvedeni su radovi održavanja kamenog kolnika ugradnjom kamenog materijala. U Bolničkoj ulici kod starih bazena skinute su osuline s kolnika i bankine te je odvezena zemlja koja se odronila na potezu iza Mustača. U Svetom Križu na nerazvrstanoj cesti prema kletima Pavlinića saniran je odron. U Banskoj Gorici iskopan je odvodni jarak u dužini 180 m, a u Svetom Križu kod Brankice Kantura odvodni jarak u dužini 25 m. U naselju Sveti Križ uz novoproglašenu autobusnu postaju produžen je propust u dužini 6 m. Time je ispunjen plan i program prve polovice prošle godine. Higijeničarska služba Na području Općine Tuhelj ustrojena je higijeničarska služba za zbrinjavanje uginulih i životinja lutalica. Obavlja je Veterinarska stanica Klanjec, po pozivu komunalnog redara Općine Tuhelj, gospodina Darka Babića. Zimsko održavanje nerazvrstanih cesta Održavanje cesta i objekata u zimskim uvjetima povjereno je tvrtki Autoprijevoz i građevinska mehanizacija u vlasništvu Josipa i Ivana Tramišaka. Obuhvaćaju čišćenje nerazvrstanih cesta Općine Tuhelj priključnom ralicom i posipavanje roto-posipačem, a prema Programu čišćenja i posipanja. Održavanje javne rasvjete Održavanje javne rasvjete, uključivo postavljanje i skidanje božićne rasvjete u naseljima Tuhelj i Tuheljske Toplice tijekom 2011. obavljalo je poduzeće Elektro i PTT instalacije iz Svetog Križa, a najam platforme – poduzeće Antonio – hidraulika iz Zagreba i PA-EL iz Velikog Trgovišća. Ujedno vas obavještavamo da smo u vrijeme bitno smanjenog punjenja proračuna Općine Tuhelj odlučili štedjeti, te se javna rasvjeta gasi noću od ponoći do 5 sati. Ako primijetite da negdje nije tako, molimo vas da nas o tome što prije obavijestite. Općina Tuhelj ishodila je Potvrdu glavnog projekta za uređenje dječjeg vrtića u prizemlju stare školske zgrade. Još 7. ožujka prošle godine upućena je molba Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva za sufinanciranje uređenja dječjeg vrtića. Projekt vrtića prijavljen je u EIB III program, te vjerujemo kako će sredstva biti odobrena za što brže uređenje i otvaranje vrtića. Postojeći prostor će se urediti na način da funkcionalno i oblikovno bude prilagođen potrebama djece, za grupu od 25 mališana, za dvije vrtićke skupine u jednoj smjeni. Projektirana ukupna neto korisna površina vrtića je 226 m2, a sastoji se od 11 prostorija. S obzirom na to da smo se i ranijih godina obraćali Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta za pomoć u realizaciji ovog projekta, treba istaknuti, veći dio opreme, igračaka i namještaja već je nabavljen. Pronatalitetna briga Opæina Tuhelj vodi brigu o pronatalitetnoj politici, pomaže obiteljima utiruæi tako puteve buduænosti tuheljskog kraja. Općina Tuhelj u stvaranju preduvjeta napretka i boljitka ovog kraja, sa sviješću da na obiteljima počiva odgovornost za bolju budućnost, a s namjerom podrške, isplaćuje financijske potpore za novorođenu djecu – za prvo dijete u obitelji 1.000 kn, za drugo 2.000 kn, a za treće i svako sljedeće 5.000 kn. Tako je 12. kolovoza prošle godine u prostorijama Općine Tuhelj načelnik Armando Slaviček zajedno s predsjednikom Općinskog vijeća Josipom Kuharom, primio roditelje čija su djeca rođena u prvoj polovici godine i uručio im novčane nagrade. Susret s roditeljima i djecom koja su rođena u drugoj polovici godine upriličen je 30. prosinca. U obje prigode načelnik je čestitao roditeljima na prinovama zaželjevši u ime Općine Tuhelj svako dobro obiteljima, obilje zdravlja i obiteljske topline. Na području općine u 2011. rođeno je 19 mališana. Za financijsku potporu novorođenoj djeci iz proračuna je izdvojeno 46.000 kn. Ekološki program Svakog proljeća, 22. travnja povodom Dana planeta Zemlje, Općina Tuhelj u suradnji s djecom i djelatnicima OŠ Lijepa naša Tuhelj, organizira akciju čišćenja centra Tuhlja, pristupnih ulica i Gajeve ulice u Tuheljskim Toplicama. U suradnji s komunalnim redarom, Lovačkom udrugom Srndać Tuhelj, te Komunalnim poduzećem Zelenjak iz Klanjca uklanjane su divlje deponije smeća te olupine starih automobila. Ove je godine u suradnji s Hrvatskim cestama, mještanima Svetog Križa te zaposlenim djelatnicima za javne radove uređen prostor parkirališta u vlasništvu Hrvatskih cesta, na način da su Hrvatske ceste sudjelovale radom stroja, djelatnici Općine su raskrčili granje i raslinje, a gospodin Franjo 40 Mihalić iz Svetog Križa financirao je postavljeni oglasni pano. Općinsko vijeće Općine Tuhelj na sjednici održanoj 7. prosinca 2010. donijelo je odluku o isplati subvencija poljoprivrednicima i to za: sadnju vinove loze najmanje 50 sadnica 5 kn po sadnici; sadnju najmanje 20 voćki 50% od vrijednosti sadnice; umjetno osjemenjivanje 100 kn; uginuće stoke krupnog zuba 1.000 kn za neosiguranu stoku; pomoć pčelarima 40 kn po košnici; pokriće poljoprivrednih usjeva i stoke temeljem police osiguranja u iznosu od 25% njene vrijednosti. Molimo za strpljenje i razumijevanje ukoliko dođe do kašnjenja u isplatama subvencija. Nastojimo isplaćivati, kako to financijske mogućnosti dozvoljavaju. Subvencije poljoprivrednicima Općinsko vijeće općine Tuhelj na sjednici održanoj 7. prosinca 2010. donijelo je odluku o isplati subvencija poljoprivrednicima i to za: sadnju vinove loze najmanje 50 sadnica 5 kn po sadnici; sadnju najmanje 20 voćki 50% od vrijednosti sadnice; umjetno osjemenjivanje 100 kn; uginuće stoke krupnog zuba 1.000 kn za neosiguranu stoku; pomoć pčelarima 40 kn po košnici; pokriće poljoprivrednih usjeva i stoke temeljem police osiguranja u iznosu od 25% njene vrijednosti. Molimo za strpljenje i razumijevanje ukoliko dođe do kašnjenja u isplatama subvencija. Nastojimo isplaćivati, kako to financijske mogućnosti dozvoljavaju. GLAS ZAGORJA broj 89 TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. TUHELJSKA KRONIKA Svečano uz Dan državnosti Tradicionalnim ranojutarnjim okupljanjem èlanova svih tuheljskih udruga na Trgu Majke Božje u Tuhlju svake godine zapoèinje obilježavanje Dana državnosti. Nekoliko minuta prije 7 sati članovi kuburaških udruga Munja iz Tuhlja i Gromovi Zagorja iz Tuheljskih Toplica razbudili su Tuhljane gromoglasnim pucnjem svojih kubura, a potom su nas članovi Puhačkog orkestra ohrabrili taktovima budnice i prigodnih pjesama završno s himnom Lijepa naša domovino. Žiteljima Općine Tuhelj Dan državnosti čestitao je načelnik Armando Sla- viček, osvrnuvši se u svom govoru na povijesni put stvaranja samostalne i suverene Republike Hrvatske. Sv. misu za domovinu predvodio je vlč. Franjo Glas. Predvođeni tadašnjim saborskim zastupnikom Milivojem Škvorcom, predstavnici Općinskog vijeća, načelnik Općine Armando Slaviček i njegov zamjenik Davor Medvedec uputili su se prema Zelenjaku gdje su zajedno sa županom KZŽ Sinišom Hajdašem Dončićem i njegovim zamjenicima odali počast domovini pred spomenikom Lijepe naše. Položili su cvijeće i zapalili svijeće za sve poginule u Domovinskom ratu. Vijenac su položili i predstavnici Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH, ogranak Klanjec. Po završetku svečanosti članovi DVD-a Tuhelj pripremili su pokaznu vježbu i ukratko upoznali nazočne sa svojim aktivnostima. U poslijepodnevnim satima, počeo je malonogometni turnir na školskom igralištu u kojem su sudjelovale udruge i tvrtke s područja naše općine. Ukupno je sudjelovalo 10 ekipa: Udruga vinogradara Trs Tuhelj, Kuburaška udruga Munja, Kuburaška udruga Gromovi Zagorja, KUD Naša Lipa Tuhelj, Puhački orkestar Lipa Tuhelj, Lovačka udruga Srndać, DVD Tuhelj, Športsko društvo Tuhelj, Terme Tuhelj i PZ Tuhelj. Nakon vrlo kvalitetno odigranih utakmica, jer možemo reći da su sve ekipe podjednake, pobjedu je odnijelo ŠD Tuhelj, 2. mjesto osvojilo je KUD Naša Lipa Tuhelj, a 3. su bili svirači Puhačkog orkestra Lipa Tuhelj. Predsjednik KUD-a i načelnik Općine Armando Slaviček podijelio je priznanja sudionicima turnira, a druženje se nastavilo uz svirku poznatog zagorskog sastava Vedra srca. Uskrsni i božićni Velika Gospa u Tuhlju paketi potrebitima U prošloj godini uz uskrsne i božiæne blagdane, u Opæini Tuhelj podijeljeno je 70 paketa s osnovnim prehrambenim namirnicama i higijenskim potrepštinama, socijalno ugroženim, staraèkim i samaèkim domaæinstvima. U vatrogasnom domu u Tuhlju uoči Uskrsa 18. travnja, te uoči Božića 19. studenog, sve pozvane dočekao je i pozdravio načelnik Armando Slaviček, izražavajući im dobrodošlicu riječima ohrabrenja. Tradicionalno, sve prisutne načelnik je počastio grahom s kobasicama, koji je pri- premila kuharica Milena Poljanec. Učenici OŠ Lijepa naša Tuhelj izveli su prigodni program, a uz čašu vina koje je donirao općinski vijećnik Ivan Burić nastavilo se druženje, često puta potrebnije od same materijalne pomoći, u dobrom raspoloženju do kasnih sati. Misno slavlje pred Lurdskom špiljom na otvorenom predvodio je vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac u koncelebraciji s tuheljskim župnikom vlč. Josipom Vnučecom i svećenicima iz susjednih župa. Svetoj misi prethodila je procesija kroz centar Tuhlja u kojoj su djevojke u bjelini nosile tron s Bogorodicom, a mladi u narodnim nošnjama prikazne darove. Svirao je puhački orkestar Lipa Tuhelj, a uz crkveni zbor pjevali su i članovi KUD-a Naša Lipa Tuhelj. Sudjelovalo je mnoštvo vjernika. Na kraju misnog slavlja župnik vlč. Josip Vnučec zahvalio je svima na suradnji u proteklih 6 go- GLAS ZAGORJA broj 89 dina te pozvao da jednako srdačno surađujemo i s novim župnikom. Župljani su kao dar predali vitraj župne crkve UBDM u Tuhlju, rad Lilijane Javorić Ilić te košaru crvenih ruža. U govoru je pastoralna vijećnica Pavica Iveković istaknula: Kao da ste jučer došli u našu župu, a prošlo je već šest godina otkad ste postali našim župnikom, župnikom župe Uznesenja Blažene Djevice Marije ovdje u Tuhlju. A danas se već opraštamo s Vama jer odlazite na službu u novu župu. I ne možemo sakriti tugu i žaljenje jer osjećamo da smo još mnogo toga trebali napraviti zajedno. 41 TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. TUHELJSKA KRONIKA Dječji tjedan Pod motom – Ljubav djeci prije svega!, ali i uz naglasak da su djeca puna ideja – Odrasli, imajte u vidu i naše prijedloge!, u suradnji s OŠ Lijepa naša obilježen je Djeèji tjedan. Na školskom igralištu djeci se uz ravnateljicu škole Nataliju Knezić Medvedec i predsjednicu DND Tuhelj Snježanu Romić obratio načelnik Armando Slaviček. U razredima i na Dječjem forumu Tuheljko pisane su poruke djece odraslima i raspravljalo o temi Živjet ćemo u Europskoj uniji. Teatar Tirena gostovao je u školi predstavom Čarobni kolačić i glazbeno-plesnim radionicama za djecu. Prvi put je organizirana Olimpijada za djecu i roditelje. Otvorena je nogometnom utakmicom Limača koji su ponosno nastupali u novim dresovima. Potom u još dvije nogometne utakmice ogledali su se stariji u razred- nim ili mješovitim ekipama. U dvorani su odigrane rukometne i odbojkaške utakmice, a u odbojci su se ogledale i volonterke DND-a protiv sedmašica. Prvi put je priređen i zabavno šaljivi Obiteljski kviz za djecu i roditelje. Četiri obitelji su se ogledale u snalažljivom odgovaranju na pitanja te osvojile besplatan odlazak na prvi izlet u organizaciji DND-a. Veselo druženje završilo je uz karaoke u kojima su najaktivniji bili najmlađi. Svaki sudionik dobio je simboličnu karticu kao uspomenu na prvu Olimpijadu za djecu i roditelje u Tuhlju. U ostvarivanju svih aktivnosti sudjelovali su roditelji i volonteri. Spojimo zeleno i plavo Festival izvorne hrane, pića, gastronomskih delicija, izvornog suvenira i folklora pod nazivom U susret ljetu 2011. uz slogan Spojimo zeleno i plavo održan je od 3. do 5. lipnja 2011. u Biogradu na Moru u povodu početka turističke sezone. Među 350 izlagača iz svih županija Hrvatske na stolu dugom više od 1000 m predstavila se po drugi puta i Krapinsko-zagorska županija. Turistička zajednica općine Tuhelj promovirala je svoj promidžbeni materijal kao i materijal Termi Tuhelj. Dijeljeni su i letci s posebnom ponudom (antistress paketi Termi Tuhelj), te letci Otkrijte srce Hrvatske koji stranim turistima nude paket aranžman uz 10% popusta. Dobro se dobrim vraća U predbožićno vrijeme ugostili smo gospođu Danicu, koja se u ime Željka Erdelića došla zahvaliti Općini Tuhelj, načelniku Armandu Slavičeku i Socijalnom vijeću na čelu s Darkom Medvedcem, zamjenikom načelnika, komunalnom referentu Davorinu Cimperšaku i svima koji su radom ili financijski sudjelovali da se ovom čovjeku pomoglo u nevolji. Prije otprilike pola godine općini se obratio Željko Erdelić iz Prosenika za pomoć u popravku krovišta na gospodarskom objektu, koje se uslijed vremenskih prilika, starosti i trošnosti urušilo. U to je vrijeme živio s teško bolesnom majkom koja je kasnije i preminula, u teškim materijalnim uvjetima. Njegov zahtjev za pomoć u općinu je donijela susjeda Danica Kanceljak (Bran- dstatter), osoba meka srca i dobre duše koja je brinula o njegovoj nepokretnoj majci jer Željko radi u Velikom Trgovišću, gdje putuje svakodnevno biciklom i vraća se u kasnim večernjim satima. Zajedničkim snagama općine, Caritasa župe Tuhelj, te drugih dobrih ljudi koje možda nismo spomenuli, Željko danas ima novi krov na staji. Općina je poklonila trupce smreke koji su porušeni uz ogradu Novog groblja i ispiljeni na pilani Glogoški u Tuhlju. Troškovi piljenja podmireni su zahvaljujući dobroj volji Općine, predsjednika Socijalnog vijeća Darka Medvedca, te Branka Glogoškog. Komunalni djelatnici općine na čelu sa Cimperšakom, ispiljene trupce dostavili su na Željkovu adresu koji je dalje u dogovoru s ljudima dobre volje uspio realizirati gradnju krovišta na svojoj staji. Učenici i učitelji OŠ Lijepa naša Tuhelj, Dan škole obilježili su 10. lipnja 2011. vrlo bogatim programom koji je obilovao pjesmama, recitacijama, glumom i plesovima. Detaljnije o radu i uspjesima škole govorila je tom prigodom ravnateljica Natalija Knezić-Medvedec. Iz njenih je izvješća vidljivo kako se u školi zaista puno radi pa učenici postižu zavidne rezultate. Tom je prigodom najboljima podijelila priznanja. Također, učenicima koji su sudjelovali na natjecanjima čestitao je i načelnik Općine, gospodin Armando Slaviček te im je ovom prigodom poklonio knjige kao znak pažnje za postignuti uspjeh jer, kako je rekao, znanje je najveće blago mladima u vremenu koje je pred nama. Vjerujemo da su mještani naše općine već pomalo nestrpljivi po pitanju uređenja novog dijela Novog groblja. Ovim vas putem obavještavamo da je Uredu za prostorno uređenje i gradnju u Klanjcu predana sva potrebna dokumentacija za ishođenje glavnog projekta za uređenje novog dijela Novog groblja. Poslovi izrade projektne dokumentacije su povjereni Uredu ovlaštenog arhitekta, Nevenki Tramišak iz Tuhlja temeljem ranije sklopljenog ugovora. Ishođena je lokacijska dozvola za gradnju javne rasvjete uz županijsku cestu 2153 prema Novom groblju. U tijeku su pregovori za izradu projektne dokumentacije za ishođenje Potvr- de glavnog projekta nakon čega bi se u skladu s mogućnostima pristupilo realizaciji. Općina Tuhelj investirala je i u uređenje dijela ograde oko Novog groblja. Zbog starosti i trošnosti prijetila je opasnost nanošenja štete uređenim grobovima uz sam rub ograde. Bit će postavljena nova žičana ograda na betonskim stupovima. Najboljim osnovcima za nagradu knjige Sv. Nikola razveselio školsku djecu U organizaciji Etno udruge Kolovrat, OŠ Lijepa naša Tuhelj i Općine Tuhelj, povodom blagdana Sv. Nikole u tuheljskoj školi organizirano je druženje sa sv. Nikolom i Krampusom. Općina Tuhelj nabavila je i donirala poklone za svu Uređenje Novog groblja školsku djecu, a Ruda Žlender, predsjednik Etno udruge Kolovrat, na najuvjerljiviji način dočarao je djeci svetog Nikolu. Pokloni su na Nikolinje podijeljeni svoj školskoj djeci, a za one najmanje organizirano je posebno zajedničko druženje. 100% zagorsko Manifestacija 100% zagorsko okupila je više od 60 poljoprivrednih proizvođača, nekoliko agroturizama, hotela, restorana, obrtnika, tvrtki, kulturnih ustanova i udruga koje su izlagale i prodavale svoje proizvode, te promovirale svoje usluge od 30. rujna do 2. listopada 2011. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Na ovoj promociji TZ Općine Tuhelj zajedno s Termama Tuhelj promovirala je kompletnu ponudu tuheljske općine s posebnim naglaskom na hotelsku i wellness ponudu Termi Tuhelj. Posjećenost je bila jako dobra zahvaljujući bogatom programu, sveobuhvatnoj ponudi i lijepom vremenu. Bilo je mnogo stranaca koji su bili oduševljeni bogatom zagorskom ponudom, te su im podijeljeni letci Otkrij srce Hrvatske s kojim do kraja travnja ove godine mogu ostvariti popust od 10% na paket usluga u 4 hotela (Terme Tuhelj, Terme Jezerčica, hotel Dubrovnik i hotel Palace u Zagrebu). 42 GLAS ZAGORJA broj 89 TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. IZ RADA TUHELJSKE ŽUPE PROSLAVA GOSPE LURDSKE Obilježen Dan bolesnika U župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Tuhlju 11. veljače 2011. svečano je proslavljen blagdan Gospe Lurdske. Budući da je taj dan proglašen svjetskim danom bolesnika i starijih osoba, njima je posvećena posebna pažnja. Nakon sakramenta Pomirenja, svetu Misu je predvodio pater Franjo Jesenović iz Klanjca. U svetoj Misi podijeljen je i sakrament Bolesničkog pomazanja. Slavlje je završilo kod Lurdske špilje, procesijom sa svijećama oko crkve i pjevanjem Mariji u čast. Križni put kroz župu Tuhelj Proslavljena prva pričest Na Drugu vazmenu nedjelju, 1. svibnja 2011., proslavljeno je slavlje prve Svete pričesti za 20 djece, 14 učenika iz škole u Tuhlju te 6 iz škole u Kumrovcu. Župnik je uputio poruku prvopričesnicima: Niste sami. Isus vam daje snagu za put koji je počeo vašim krštenjem prije 9 ili 10 godina. Dan župnog zajedništva Na Risvici je 29. svibnja obilježen Dan župnog zajedništva. Svetu misu predvodio je mons. Ivan Miklenić. Prije i poslije mise svirao je puhački orkestar Lipa Tuhelj, a kasnije su mladi iz Kumrovca izveli predstavu Svi me vole samo tata ne. Vani je druženje nastavljeno uz kuhani grah koji su pripremili lovci. Sakrament potvrde U nedjelju 8. svibnja proslavljen je sakrament Potvrde. Svetu misu je predvodio mons. Mijo Gorski, pomoćni zagrebački biskup, koji dobro poznaje tuheljsku župu jer je nekoliko godina pomagao u blagoslovu kuća. U homiliji je istaknuo da u dvojici učenika koji su bježali iz Jeruzalema prepoznajemo i sebe, jer mnogo toga ulažemo s puno zanosa: u brak, u posao, u ljubav, u prijateljstvo, u Domovinu; a onda se sve to sruši. Ako mi napuštamo Isusa kao i učenici, on nas nikad ne napušta. Novi tuheljski župnik vlč. Vladimir Trkmić U subotu 12. ožujka 2011. održan je 5. korizmeni križni put kroz župu Tuhelj. Pobožnost je započela u kapeli svetog Roka u Kumrovcu. Sudjelovalo je dvjestotinjak pješaka. Put je vodio uz rijeku Sutlu, i samu hrvatsko-slovensku granicu, a nakane se bile obilježene nacionalnim značenjem. Molilo se za hrvatske branitelje, za vjernike koji trpe zbog vjere, za ljude koji vode državu i koji će se kandidirati na izborima, za žrtve križnog puta koje su ovdje stradale bez suđenja. Trasa križnog puta u dužini 20 km. Zajedno u Kristu s papom Benediktom XVI. Na Bdijenju s papom Benediktom XVI. bilo je i 11 mladih Tuhljana. To poslijepodne provedeno je u pjesmi i klicanju, osobite pjesme Aleluja koja je dočekala i samog Svetog Oca. Najupečatljiviji dio Bdijenja bilo je klanjanje pred Presvetim, kada su mladi zajedno s Papom, u potpunoj tišini klečali i molili. Na Trgu uvijek prepunom vreve i buke, čuo se samo pjev ptica. Noć smo proveli na zagrebačkom velesajmu, a u 6 sati već smo bili na hipodromu. Dočekali smo i naše župljane koji su stigli autobusom. Papu smo ponovno pozdravili iz neposredne blizine dok je prolazio u papamobilu i radosno sudjelovali u misnom slavlju. Vladimir Trkmić rođen je 6. srpnja 1958. u Ivaniću Desinićkom, župa Desinić. Svećenički red primio je 24. lipnja 1984. u Zagrebu. Mladu je misu proslavio 15. srpnja 1984. u Desiniću. U dušobrižničkom poslu pomažu mu pomoćnici: Josip Kuzel, Stjepan Antolović, Željko Blagus, Tomislav Fridl i Vlado Mikšić. Član je i suradnik Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić. Djela: Pretisak starog molitvenika bratovštine sv. Barbare iz 17. st. (2005.), Župni razgovori i razmišljanja (2010.), Prilozi za povijest župe sv. Vida Brdovec (2010.), u pripremi Razgovori s Ivanom Amos. U nedjelju 28. kolovoza 2011. na Starim temeljima u Kumrovcu svečano je uveden u službu tuheljskog župnika u misnom slavlju koje je predvodio mons. Ivan Miklenić, zagorski arhiđakon. Zlatna misa vlč. Franje Glasa U Tuhlju je u nedjelju 4. rujna 2011. svečano proslavljena zlatna misa vlč. Franje Glasa. Slavlje je započelo procesijom u kojoj je svirao Puhački orkestar Lipa Tuhelj, a pjevanje predvodio KUD Naša lipa Tuhelj. U homiliji je vlč. Ivan Kobeščak istaknuo kako su čitanja prigodna za razmišljanje o svećeništvu. Dužnost je svećenika, ali i svih kršćanina, opominjati ako vidimo da netko griješi, jer inače postajemo sukrivci nedjela. Na kraju misnog slavlja zlatomisniku su čestitali i zahvalili stanovnici rodnog sela Razdrtog te darovali sliku kapelice koju je blagoslovio, župljani župe Tuhelj sa svjetiljkom na kojoj su motivi iz Kristova života, te svećenici koji su mu predali papin apostolski blagoslov za ovaj vrijedan jubilej. Vlč. Franjo je radosno primio sve čestitke i zahvalio Bogu i svima koji su ga podržavali te svima koji su pripremili i sudjelovali u slavlju. Blagoslov raspela u Svetom Križu Početkom rujna u Svetom Križu blagoslovljeno je obnovljeno raspelo. Nazočili su mještani Svetog Križa, uz čiju financijsku pomoć je raspelo obnovljeno, i ostali dobrodošli župljani. Raspelo je blagoslovio župnik vlč. Vladimir Trkmić, a uz njega su bili vlč. Josip Vnučec koji je pokrenuo obnovu križa, vlč. Ivan Režek, p. Ferdo Posavec i p. Franjo Tomašević. Budući da je za obnovu križa prikupljeno više sredstava no što je utrošeno, preostali iznos će se upotrijebiti za postavljanje rasvjete u kapeli Svetog Križa. Obilježen blagdan Sv. Cecilije U Tuhlju je 22. studenog 2011. svečano proslavljen blagdan svete Cecilije, zaštitnice pjevača i glazbenika. U proslavi su sudjelovali pjevači dječjeg i crkveno-liturgijskog zbora iz Tuhlja i Kumrovca te pjevači KUD-a Naša lipa iz Tuhlja, zajedno sa sviračima puhačkog orkestra Lipa Tuhelj. Oni kroz godinu sudjeluju u svim župnim proslavama. Misno slavlje predvodio je tuheljski župnik vlč. Vladimir Trkmić. U homiliji je istaknuo da je pjevanje i sviranje u bogoslužju prisutno već tisućama godina, što nam potvrđuju starozavjetni tekstovi, a osobito psalmi. GLAS ZAGORJA broj 89 43 TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. KULTURNO OKO MEGA TV KONCERT Zlatni hitovi – legende pjevaju Pred oko 800 gledatelja, na Jožefovo je u školskoj sportskoj dvorani održan veliki koncert u organizaciji Udruge glazbenih menadžera i producenata Hrvatske pod nazivom Mega TV-koncert Zlatni hitovi – legende pjevaju. Nastupili su: Marina Tomašević, Duško Lokin, Dalibor Brun, Darko Domjan, Alen Slavica, Juraj Goluban, Danijel Popović, Đuka Čajić, Džo Maričić Maki, Rajko Suhodolčan, Boris Barbarović Barba, Željko Krušlin Kruška i Podvinčani, a vodio ih je Vid Balog. Svojim zlatnim hitovima oduševili su i podsjetili publiku na dobra stara vremena. IZLOŽBE Rocine radosti crtanja U atriju OŠ Lijepa naša Tuhelj 9. lipnja otvorena je izložba Radost crtanja – slikanja i oblikovanja u prostoru autora Josipa Roce, akademskog slikara – grafičara. Izložbu je do 16. lipnja razgledao velik broj Tuhljana, a mogli su vidjeti vrlo zanimljive radove našeg dragog prijatelja – sumještanina koji se rodio u Šibeniku, živi u Zagrebu, ali vrlo rado već godinama dolazi u svoju kućicu na brijegu u Svetom Križu. Tu i nalazi inspiraciju za svoje radove. 2. MEĐUNARODNI FESTIVAL PJEVAČKIH ZBOROVA Zlatna lipa u Veliku Goricu U crkvi Uznesenja BDM u Tuhlju 28. svibnja 2011. održan je 2. međunarodni festival pjevačkih zborova. Tuhljani i dragi prijatelji, te ljubitelji zborske glazbe uživali su u taktovima pjesama koje su izvodili: Mješoviti pjevački zbor Korona iz Umaga, KUD Dolenjske Toplice, Gradski zbor Franjo pl. Lučić iz Velike Gorice, Mješoviti pjevački zbor Podravka Koprivnica i naš zbor KUD Naša lipa. Nakon održanog koncerta nastavilo se zajedničko druženje u Termama Tuhelj gdje su od strane KUD-a Naša lipa Tuhelj kao organizatora podijeljena priznanja i nagrade najboljima. Prvo mjesto i Zlatnu lipu osvojio je Gradski zbor Franjo pl. Lučić, Velika Gorica pod ravnanjem dirigentice Dubravke Veliki, drugo mjesto i Srebrnu lipu osvojio je KUD Naša lipa Tuhelj pod ravnanjem Armanda Slavičeka i treće mjesto i Brončanu lipu KUD Dolenjske Toplice, mešani pevski zbor, Slovenija pod ravnanjem Boštjana Tisovca. DRAMSKA DRUŽINA KUD-a NAŠA LIPA TUHELJ Odlična dramatizacija Kolarove pripovijetke Dramska družina KUD-a Naša lipa Tuhelj predstavila je Hrvatsko zagorje na 51. festivalu Hrvatskih kazališnih amatera od 18. – 22. svibnja. Zastupajući Hrvatsko zagorje u Starom Gradu na Hvaru, izvedbom Kolarove drame Svoga tela gospodar, otvorili su 51. festival hrvatskih kazališta. Spiritus agens ove iznimno uspješne družine i autorica adaptacije teksta je Pavica Iveković, dok je režija zajednički rad dvadestpeteročlane družine. Nakon 14 županijskih smotri te dva festivala kazališnih amatera (Savez Čeha i Grad Zagreb) i prema odabiru ovogodišnjeg selektora, redatelja Roberta Raponje, od 147 prijavljenih predstava, među 16 veličanstvenih je i Dramska družina KUD-a Naša lipa Tuhelj, s predstavom Svoga tela gospodar. Ovo je peti nastup tuheljskih amaterskih glumaca na državnim smotrama. Sadržaj predstave je poznat: Pritisnut velikim siromaštvom, Iva se ženi hromom djevojkom Rožom koja donosi bogati miraz. Točnije, mladi Iva svojim je nemarom na paši skrivio smrt obiteljske junice, stoga se mora pokoriti želji strogog oca Jakova i oženiti se njemu neprivlačnom i hromom Rožom, kćerkom imućnih suseljana. Roža je dobra duša i Iva joj se sviđa, no on ju sustavno ignorira, ogorčen prisilnim ulaskom u brak. Ne može prijeći pre- Glumci i uloge: Miljenko Turčin (Jakob), Jelena Škalec (Bara), Tomislav Ilić (Iva), Barbara Iveković (Marica), Tomislav Gmajnički (Jura), Kristina Petrinec (Kata), Tamara Moguljak (Roža), Valentina Posavec (Janica), Mirko Pukljak (kum Šimun), Stjepan Petrina (deda Markan), Zlatko Ilijaš (djever Jankić), Josip Ilić (gospon), Mateja Petrinec (Marena), Vilim Kuhar (pandur), Marta Čaržavec (Ljuba), Josip Glogoški (Joža), Sandra Pukljak (Katica), Snježana Turčin i Zorica Petrina (žene). 44 ko njene mane, muči i sebe i nju, ostajući Svoga tela gospodar. Nastup Tuhljana na 51. festivalu hrvatskih kazališnih amatera, bio je zapažen od strane stručnog povjerenstva i publike. U stručnom povjerenstvu koje je pratilo predstave bili su: teatrologinja, redateljica i glumica Dubravka Crnojević Carić, dramski pedagog, glumac i redatelj Vjekoslav Janković te glumica i redateljica Barbara Rocco. Prethodila je generalka u Tuhlju. U prepunoj blagovaonici OŠ Lijepa naša u 80-minutnoj predstavi, ljubitelji dramske umjetnosti su zdušno uživali u predstavi kojom su ih akteri kroz sedam slika upoznali s bitnim momentima priče, a otkrivaju slojevitost likova, odnosa, mentaliteta i životne problematike. Predstava s dozom humora oslikava i aktualizira teme o ljudskoj slabosti, nepravdi prema čovjeku, praznovjerju, položaju žene i općenito utjecaju socijalnog miljea na život ljudi. GLAS ZAGORJA broj 89 Nakon ogledanih 16 predstava koje je selektor Robert Raponja odabrao za 51. FHKA, stručno povjerenstvo je Dramskoj družini KUD-a Naša lipa uputilo mnogo pohvala čega su rezultat i 4 nominacije. To znači da je predstava Svoga tela gospodar među najboljima na Festivalu. Nominacije su dodijeljene za: najbolju predstavu u cjelini, najbolju režiju, najbolji glavni muški lik, Tomislavu Iliću za ulogu Ive, najbolji ženski sporedni lik, Barbari Iveković za ulogu Marice. Dodijeljene nominacije izuzetno su razveselile članove jer je to veliko priznanje jednoj takvoj potpuno amaterskoj družini. TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. KULTURNO OKO 2. mjesto na županijskom natjecanju iz vjeronauka VIJESTI IZ NAŠE ŠKOLE Tihomir Kožina zabavljao učenike Mladi, talentirani pjevaè, miljenik svih generacija, osvaja srca publike gdje god da se pojavi i jamèi dobru zabavu. Povodom Valentinova, 14. veljače 2011. OŠ Lijepa naša Tuhelj ugostila je poznatog glazbenika Tihomira Kožinu. Zahvaljujući originalnoj ideji školskog knjižničara, Valentinovo će svima ostati u lijepom sjećanju. Nakon tri sata nastave, knjige i učenje zamijenjeni su igrom, plesom i pjesmom. U plesnim igrama od natjecatelja se tražila spretnost, izdržljivost, brzina i, naravno, određena doza sreće. Dobra atmosfera još se više zahuktala kada je u školu ušao Tihomir Kožina Tihy. Mini koncert, posvećen samo učenicima, bio je pun pogodak! Kajkavska družina predložena na državnu smotru Na prijedlog Županijskog povjerenstva KZŽ za Državnu smotru Lidrano 2011. u kategoriji dramsko-scenskih skupnih nastupa predložena je i dramsko-scenska igra Kajkavske družine OŠ Lijepa naša Tuhelj pod nazivom A kaj je to?, autorice Pavice Iveković. U predstavi se kroz igru upoznaju nazivi za stare predmete koje su naši preci koristili u domaćinstvu: vedrica, rifljača, lopar, ponavka, haudrica, svitjak i štokrlin. Glumci su učenici 3. i 4. razreda: Mladen Jelačić, Josip Škreblin, Marko Haramina, Valentina Hercigonja, Antonela Horvatin i Rene Javorić-Ilić. Na Županijskom natjecanju iz vjeronauka održanom 28. siječnja 2011. u OŠ Ante Kovačića u Zlataru, Osnovnu školu Lijepa naša Tuhelj i župu Uznesenja BDM Tuhelj predstavljali su: Dario Mustač, Ivan Barlović (8. razred), Petra Poljanec i Lucija Kuhar (7. razred). S osvojenih 259 bodova zauzeli su 2. mjesto. Na natjecanju je sudjelovalo 76 učenika iz 19 osnovnih škola s područja naše županije. Tema ovogodišnje olimpijade bila je: Marija – Isusova i naša majka. Učenike je za natjecanje pripremala vjeroučiteljica Mirjana Mišković. Županijsko natjecanje iz njemačkog jezika Na županijskom natjecanju iz njemačkog jezika održanom 14. veljače u Maču, Osnovnu školu Lijepa naša predstavljala je učenica 8. r. Sofija Iveković i osvojila 3. mjesto. Pripremala ju je učiteljica njemačkog jezika, Vlatka Matečić. U Maču se okupila ekipa od 17 učenika iz KZ županije. Županijsko natjecanje iz košarke U školskoj športskoj dvorani OŠ Lijepa naša Tuhelj, 22. veljače 2011. održano je županijsko natjecanje iz košarke. Natjecali su se dječaci osnovnih škola iz B i D skupine, dok su utakmice A i C skupine odigrane u Zaboku. Sudjelovale su OŠ Lj. Gaja i OŠ A. Cesarca iz Krapine, OŠ A. Kovačića iz Zlatara, OŠ Đurmanec i OŠ Bedekovčina, dok je ekipa OŠ iz Velikog Trgovišća odustala. Utakmice je sudio Branko Zelanto. Čovjek čovjeku Povodom Dana kajkavske riječi Zlatar 2011., na likovnoj manifestaciji Čovjek čovjeku, izloženi su radovi učenika Nikole Štrucelja i Kristijana Ilijaša, 3. razred. Čestitamo učenicima i učiteljici Pavici Iveković! Susret s predsjednikom Josipovićem Tjedan kajkavske kulture u Krapini 2011. U Tjednu kajkavske kulture – Krapina 2011., na izložbi dječjih likovnih radova bili su izloženi radovi učenika: Lane Javorić-Ilić i Martine Ptujec, 1. razred, Veronike Barlović, 2. razred, Kristijana Gajšaka, Antonija - Josipa Grebličkog, Neli Kovačić, Ede Kruneša-Kunšta i Nikole Ruseka, 3. razred, te Leonarda Žlendera, 8. razred. Čestitamo učenicima i njihovim učiteljicama Tanji Šurina, Snježani Romić, Pavici Iveković i Milkici Vincetić! U Klanjcu su 9. rujna, u prigodi svečanog obilježavanja 150. godišnjice smrti Antuna Mihanovića, na prigodnom umjetničkom programu uz dramske umjetnike, pjevačke zborove, soliste i ostale goste nazočili učenici od 5. do 8. razreda. Najveći događaj bio im je susret s našim predsjednikom, prof. dr. Ivom Josipovićem. Sudeći prema fotografijama, to je zaista susret koji će zauvijek pamtiti i rado ga uvijek iznova prepričavati. 40. festival dječje kajkavske popevke Zlatar U Zlataru je 25. rujna, na 40. jubilarnom Festivalu dječje kajkavske popevke, s učenicima osnovnih škola kajkavskog govornog područja, nastupila Antonela Horvatin, 5. razred i Sara Petrinec, 6. razred. Učenice su izvele pjesmu Diši šuma, diše brazda, čije je stihove napisala Dora Trogrlić. Pjesmu je uglazbio Armando Slaviček koji već desetak godina sudjeluje na Festivalu. GLAS ZAGORJA broj 89 45 TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. GOSPODARSTVO U INTERVJ Čestitamo vam na prestižnoj nagradi. Svojom kreativnošću dajete poseban doprinos razvoju cijelog društva i ne samo turizma. Dok drugi razmišljaju i planiraju, vi ste djelom pokazali koliko se brzo mogu pozitivno iskoristiti turistički potencijali Zagorja. Terme danas? Osnovna vizija našeg poslovanja je biti najpoželjnija destinacija za odmor u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Cilj nam je biti suvremeno poduzeće s prepoznatljivom uslugom, što znači pružati našim gostima vrhunsku kvalitetu suvremenih usluga, razvijati poslovanje i rasti te postavljati standarde topličkog i wellness turizma na domaćem tržištu. S obzirom na to da se to ne može postići odjednom, od samog početka našeg poslovanja trudili smo se napredovati manjim ili većim koracima, ali kontinuirano. Gosti su to prepoznali i često nas bodre u tim nastojanjima, prvenstveno tu mislim na iskazivanje silnog razumijevanja za trenutne radove u Termama Tuhelj. U travnju planiramo otvorenje novog hotela sa 4*, sa 126 soba i suvremenim kongresnim centrom, ali i nizom unapređenja i preuređenja postojećih sadržaja. Razvoj Terma Tuhelj u smislu izgradnje i preuređenja objekta te u smislu osmišljavanja naše ponude vodimo s ciljem stvaranja prvog pravog wellness & spa resorta u kontinentalnoj Hrvatskoj. Terme Tuhelj su u nekoliko godina poslovanja značajno utjecale na posjet turista Krapinskozagorskoj županiji i zasigurno će i dalje biti predvodnik razvoja zagorskog turizma. S obzirom na ukupne kapacitete, novi hotel dopunit će postojeće hotelske kapacitete i omogućiti bolju kategorizaciju cijelog objekta. Što će konkretno novo donijeti u vašoj ponudi? Terme Tuhelj postat će prvi cjeloviti turistički centar u kontinentalnoj Hrvatskoj i najveći hotel zelene Hrvatske (imat ćemo u ponudi 540 kreveta u 264 dvokrevetnih soba i apartmana), 46 Ivana Kolar, direktorica Termi Tuhelj Dobar primjer kontinentalnog turizma su Terme Tuhelj, danas najveæi termalni centar u Hrvatskoj. Slovenski vlasnik Terme Olimia kupio je tvrtku u steèaju, a pametnim ulaganjem i dobrim timom predvoðenim Ivanom Kolar, mladom ekonomisticom, ovogodišnjom dobitnicom Cromine nagrade za menadžera godine u inozemnim poduzeæima, Terme postaju i vodeæi wellness centar. Turbulentno vrijeme razvoja, mnogo gradnje i istovremeno neprekinuto poslovanje zahtijevalo je besprijekornu organiziranost posla. Trud se isplatio, jer Terme Tuhelj kvalitetan su proizvod vrlo konkurentan slovenskom i austrijskom tržištu s kojim se volimo usporeðivati. osim Zagreba, što je izuzetno značajno za Zagorje, jer će to omogućiti dovođenje većeg broja, pored domaćih, i stranih gostiju, koji će posjećivati okolne zagorske sadržaje. Novim kongresnim centrom kapaciteta 500 osoba otvorit ćemo potpuno novu stranicu naše ponude za poslovne goste i u tom segmentu pripremamo niz noviteta i suvremenih sadržaja za poslovne grupe, ali i individualce. Veće promjene dogodit će se i u wellness ponudi, s obzirom na to da uređujemo dvije nove dvorane za bogatije tretmane – hammam i wellness suite za dvoje te potpuno novu finsku saunu za programe na terasi Svijeta sauna s pogledom na zagorske brege te čitav niz noviteta u svakodnevnoj wellness i termalnoj ponudi. Pokrenut ćemo i savjetovalište za kvalitetniji život i uspostavljanje fizičke i psihičke ravnoteže. Turisti traže doživljaj, imate kvalitetne smještajne kapacitete, restorane s prepoznatljivom kuhinjom, vodeći ste wellness centar… Koje potencijale mislite još iskoristiti u idućem vremenu? Sve koji su nam na raspolaganju! Trudimo se našu ponudu bazirati na prirodi i domaćoj hrani. Svi naši bazeni punjeni su termalnom vodom, a naši wellness tretmani baziraju se na prirodnim tehnikama, na znanju i stručnosti našeg osoblja te na prirodnom dodiru ruku naših terapeuta. U novoj ponudi zasigurno ćemo više koristiti naše ljekovito blato i osmisliti niz novih primjena istoga. Vrlo je zanimljivo da je ono osim za bolove, reumu i nje- GLAS ZAGORJA broj 89 gu kože, izuzetno za rješavanje problema peruti te za anticelulitne tretmane. Više ćemo uključiti u wellness programe fizičke aktivnosti te vježbe opuštanja i zdravu hranu. U pakete boravka u hotelu aktivnije ćemo uključiti ponudu okolice, izlete i kulturu kraja. Koliko su u vašem okruženju važne manifestacije i programi tradicijske kulture i naše nacionalno blago? Izuzetna su važna događanja u okolici te kulturna i tradicijska ponuda. Isto je premalo obrađeno i ponuđeno, a gosti, posebno oni iz udaljenijih krajeva žele upoznati obilježja kraja u koji su doputovali. Današnji turisti sve češće putuju na kraća putovanja i često su glavne odrednice njihova izbora destinacije, upravo specifičnosti i vrijednosti destinacije. Puno nam pomaže u prezentaciji Zagorja brošura Bajka na dlanu, koju su pripremile KZŽ i TZ KZŽ, jer na vrlo slikovit i bajkovit način pokazuje niz vrijednosti i ljepota naše županije. Suradnja s Općinom, turističkim zajednicama… što bi vam dodatno pomoglo u promociji i dopuni turističke ponude? Posljednjih nekoliko godina suradnja sa svim turističkim i gospodarskim institucijama u Općini i Županiji je puno bolja i češća, s obzirom na to da se županija opredijelila za turizam kao jednu od glavnih gospodarskih grana razvoja. To je dobro jer razvoj turizma pokreće i podizanje opće kulture i razvoja kraja. Puno bi značilo popunjavanje turističke ponude, što znači pokretanje niza popratnih turističkih ponuda i manifestacija u županiji, čime bi se još lakše privukli turisti te sigurno nastavak razvoja projekta Bajka na dlanu i zajedničke promocije. Zagorje je zajednička destinacija koja bi morala imati zajedničke turističke proizvode ili pakete u kojima bi se gostima ponudila cijela naša ponuda, ne samo spavanje u jednim toplicama, već i upoznavanje kraja i kušanje niza naših specifičnosti. TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. NAŠE UDRUGE DRUŠTVO NAŠA DJECA KUD NAŠA LIPA TUHELJ Lucija Kuhar nova načelnica Do posljednjeg zbora Lucija Kuhar postala je treæa djeèja naèelnica, a za njenog zamjenika izabran je Mario Barloviæ. Novi vijeænici iznijeli su niz ideja o buduæem radu koje æe dalje razraðivati. KUD Naša lipa djeluje 14 godina, trenutno u dvije sekcije – pjevaèki zbor pod ravnanjem Armanda Slavièeka, koji je ujedno i predsjednik KUD-a, te dramsku družinu koju je u 2011. vodila Pavica Ivekoviæ, a trenutno djeluje pod voditeljskom rukom zamjenice Jelene Škalec. Dječje vijeće Tuhelj održalo je 3. listopada 2011. konstituirajuću sjednicu drugog saziva. Novoizabrani vijećnici razreda i Dječjeg foruma Tuheljka, njih 13 uz 6 zamjenika iza- brali su novu dječju načelnicu. Dogovorili su projekt Plesom i pjesmom do igre koji su prijavili na natječaj za najoriginalniji projekt Dječjeg vijeća Hrvatske. Dječji forum Tuheljko Djeèji forum Tuheljko djeluje pri Društvu Naša djeca treæu godinu i okuplja djecu od 9 – 15 godina starosti. Monika Poljanec, Paula Škreblin i Rene Ilić Javorić uz voditeljicu Valentinu Kunšt, u lipnju prošle godine prvi put su sudjelovali na godišnjem susretu Dječjih foruma Hrvatske koji se održao u dječjem odmaralištu DND Virje u Selcu, u organizaciji Saveza DND Hrvatske. Mali foru- maši su vrlo uspješno prezentirali svoj rad kroz dvije radionice za sve sudionike Susreta. Radionica verbalne i neverbalne komunikacije i nenasilnog rješavanja sukoba, te radionica prava djece na zaštitu kod elementarnih nepogoda – potres, vrlo su uspješno provedene. Program igraonica veselo je druženje uz igru i učenje djece koja nisu obuhvaćena predškolskim odgojem u vrtićima okolnih mjesta. Voditeljice igraonica su volonterke, osposobljene za rad s djecom. Osmišljavaju rad prema potrebama djece, aktualnosti godišnjih doba i zbivanja u okružju. Dolaskom u igraonice djeca su do sada stekla veće samopouzdanje, upoznala drugu djecu i družila se, stekla nove prijatelje, oslobodila se u komunikaciji. Uče dijeliti igračke s drugom djecom, zainteresiraju se za nešto novo, drugačije, kulturnije se ponašaju u društvu. Budi im se volja i radost za odlazak u školu, izostaje strah i sram te se lakše i brže privikavaju na novonastale situacije. Dječje igraonice Dijete je srce obitelji U povodu Dana obitelji i Majèinog dana Društvo Naša djeca u OŠ Lijepa naša organiziralo je priredbu Dijete je srce obitelji. Prikazana su glazbena, plesna, glumačka i recitatorska umijeća. Djecu i roditelje pozdravila je dječja načelnica Valentina Posavec. Prostor škole odzvanjao je veselom pjesmom školskog zbora i predškolaca, recitacijama posvećenim majci i obitelji recitatora škole, razigranim igrokazom članova dramske skupine Gumbeka DND Tuhelj i kajkavske družine škole, sviračkim umijećima mladih članova puhačkog orkestra Lipa te djece koja uče sviranje u glazbenim školama. Kako se obraniti od napada demonstrirali su članovi Taekwondo kluba Hrvatski vuk. Svojim nastupom i spontanošću roditelje uvijek osvoje najmlađa djeca koja se okupljaju u igraonicama DND-a, a dječji vijećnici i forumaši pročitali su kako zamišljaju svijet u kojem žele živjeti. Gošće priredbe bile su mažoretkinje iz susjednog Dubrovčana. Na smotri u Varaždinu Predstavnici DND Tuhelj sudjelovali su na 17. smotri djeèjeg stvaralaštva DND Hrvatske koja je pod nazivom Radost, igra i stvaralaštvo djece održana u Varaždinu. Predstavili su se ostvarenjima nastalim u radionicama Maštalice. Izložili su likovne radove rađene glinamolom, s motivima Tuhlja, te skupni rad članova Dječjeg vijeća i Dječjeg foruma koji prikazuje Veselo mjesto. Svojom recitacijom i odličnim kraslovljem predstavila se Karolina Kuhar, a Veronika Barlović odlično je izvela monolog na kajkavskom narječju. Veronika Iveković, Ana Ilić, Lana Herceg, Mateja Tušak, Mateja Bednjanec, Ana Zanoški i Lea Tušak uspješno su izvele recital. Pjevački zbor od brojnih nastupa rado ističe šest na Susretima hrvatskih pjevačkih zborova u Novigradu Istarskom, a dramska družina pet nastupa na festivalima Hrvatskih kazališnih amatera. U prošloj godini niz je značajnih nastupa kojima se KUD Naša lipa predstavljao u Županiji i šire. Tako je od 18. – 22. svibnja 2011. dramska družina u Starigradu na Hvaru sudjelovala na 51. festivalu kazališnih amatera s predstavom Slavka Kolara Svoga tela gospodar. S istom predstavom predstavili su se u Tuhlju, te gostovali u Jesenju, Đurman- najavio međunarodnu razmjenu zborova koja je bogato iskustvo za svaki zbor. Na 2. međunarodnom susretu pjevačkih zborova u Tuhlju 28. svibnja 2011., susrelo se 5 zborova koji su se tuheljskoj publici i jedni drugima predstavili u župnoj crkvi u Tuhlju. Pjevački zbor veoma dojmljivo nastupa i na božićno-novogodišnjim koncertima u Klanjcu, Kumrovcu i Tuhlju, Županijskoj smotri zborova u Kumrovcu, na Susretu pjevačkih zborova u Pregradi, na proslavi Dana Općine u Tuhlju, te na obilježavanju Još jedno veliko priznanje zboru KUD Naša Lipa stiglo je od HRT-a. Zbor je uvršten u užu konkurenciju showa Do posljednjeg zbora. cu, Oroslavju i Sotinu kraj Vukovara. Nastup u Sotinu, 24. rujna 2011. potaknuo je Hrvatski sabor kulture koji je financijski podržao put u Vukovar kao nagradu za 4 nominacije na 51. FHKA. S predstavom Audicija za film – To je moj život, 12. veljače 2011. dramska družina gostovala je u Draganiću čime je završila ciklus nastupa s ovom predstavom koju su u 2010. izvodili u Tuhlju, Oroslavju, Krapini, Starigradu na Hvaru, Martincu Orehovičkom, Začretju, Zaboku, Petrijancu, Zlataru i Bistrici ob Sotli. Za božićno-novogodišnji koncert u Tuhlju, dramska družina je pod vodstvom i režijom Jelene Škalec uprizorila dirljivu priču Djevojčica sa šibicama. Pjevački zbor 7. svibnja 2011. gostovao je u Podnartu u Sloveniji i tako GLAS ZAGORJA broj 89 150. godišnjice smrti Antuna Mihanovića u Klanjcu. Ovih godina dobili su još jedno veliko priznanje. Zbor je uvršten u užu konkurenciju zborova na HRT-ovo natjecanje Do posljednjeg zbora. Za svoj nastup kažu: – Trudit ćemo se dostojno predstaviti našu Općinu i Županiju širokom gledateljstvu HRT-a kao što smo to činili i dosad na nastupima širom Lijepe naše. Radost druženja i zajedništvo, dragocjena su iskustva koja susretima u KUD-u oplemenjuju svakodnevni život njegovih članova. To potvrđuju i na zajedničkoj proslavi Martinja, Dana državnosti te na izletu koji svake godine s veseljem realiziraju pa su tako prošle godine posjetili Krašić, Etno kuću Okić i bio park Bundek. 47 TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. NAŠE UDRUGE DVD TUHELJ www.dvd-tuhelj.bloger.hr 105. GODIŠNJICA DVD-a TUHELJ Stalni napredak vatrogasaca DVD Tuhelj je 18. rujna proslavio 105. obljetnicu svog postojanja i uspješnog djelovanja. Doprinos crkve u razvoju tuheljskog vatrogastva i hvalevrijedan rad s mladim vatrogascima kroz stalno pomlađivanje pridonijeli su prije svega dobrom radu ovog DVD-a – naglasio je u svom obraćanju okupljenim vatrogascima i njihovim mnogobrojnim gostima tadašnji potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Jarnjak, čestitajući ovu visoku obljetnicu. Prisutnima se obratio i tuheljski načelnik, Armando Slaviček koji se podsjetio župnika Homotarića, jednog od osnivača društva i njegovog prvog predsjednika. Obilježavanje ove istaknute obljetnice započelo je svečanom Svetom misom u tuheljskoj župnoj crkvi Uznesenja BDM Tuhelj. Potom je mimohod vatrogasaca, domaćih, ali i mnogobrojnih gostiju, ostalih udruga koje djeluju u općini, svih u svečanim odorama i uz pratnju tuheljskog puhačkog orkestra, krenuo prema mjestu slavlja, u Vatrogasni dom Tuhelj. Predsjednik DVD-a Tuhelj Dubravko Lunko govorio je o 105 godina dugoj povijesti ovog društva. Bilo je uspona i padova, ali u posljednjih 20 godina i velikog napretka. Uz HRVATSKI VUK - KLUB BORILAČKIH VJEŠTINA Zlatni sjaj Hrvatskog vuka Nakon 2 godine od svog osnutka Hrvatski vuk Tuhelj može se pohvaliti mnogim odlièjima, kao i proširenjem svog borilaèkog opusa, te je uz ostale zagorske klubove koji nose isto ime zapoèeo s kombinacijom borilaèkih sportova pri èemu još uvijek najveæi naglasak daje na Itf taekwondo. U prošloj godini odradili smo drugi po redu Itf taekwondo Tuhelj open. Na turnir je iznad očekivanja stiglo više od 180 natjecatelja iz raznih krajeva naše domovine, ali i šire regije. U Tuhlju se 5. ožujka 2011. moglo vidjeti 6 državnih zastava što je za naše malo mjesto ogromna promocija. Isto tako naš je klub uz pomoć ostalih zagorskih klubova koji nose isto ime uspio osvojiti odličje drugog najboljeg kluba prema osvojenim bodovima dok su gosti odnosno natjecatelji uplatom kotizacije za natjecanje dobili i ulaznicu za noćno kupanje u termama Tuhelj, što je kod natjecatelja osobito onih najmlađih pobudilo ogromne simpatije. Hrvatski vuk također je bio i organizator Državnog prvenstva u savate boxingu (francuski box) gdje je također s bratskim klubovima osvojio prvo mjesto kao najbolji klub u kadetskoj kategoriji, a Hrvatski vuk donio je i 5 državnih prvaka, te 3 doprvaka. Nadalje, što se tiče sportskih događanja bila je tu još i organizacija Državnog kupa u taekwondou gdje smo također uz organizaciju polučili i odlične rezultate. 48 Naše aktivnosti tijekom godine bile su nešto smanjene, ali oni turniri na kojima smo sudjelovali ostali su nam u prekrasnom sjećanju. Ukupno, Hrvatski vuk Tuhelj u svim borilačkim granama (Itf taekwondo, kickboxing, savate boxing), osvojio je 88 odličja, a od toga 59 zlata, 10 srebra i 19 bronci. Možda najinteresantniji turnir osim onog u našem Tuhlju bio je Znojmo cech itf taekwondo open gdje su u Češkoj nastupila 3 naša borca – Paula Škreblin, Leon Beber i Rene Javorić Ilić. Nakon 4 teške borbe Paula Škreblin osvojila je zlato u svojoj kategoriji, Rene Javorić Ilić je nakon 5 mečeva u finalu slavio, te time treću godinu za redom osvojio zlato na turniru u Češkoj. Predstoji nam organizacija trećeg po redu Tuhelj itf taekwondo opena u školskoj sportskoj dvorani OŠ Lijepa naša u Tuhlju, gdje također očekujemo veliki odaziv, a do kraja školske godine plan nam je s našom mladom ekipom pohoditi desetak turnira kako bi stekli što je moguće veće iskustvo i pripremili se za ozbiljne turnire. (Renato Ilić) stručno osposobljavanje i masovno pomlađivanje društva, opremanje dom koji koriste za svoj rad i sve ostale udruge građana ove općine. DVD Tuhelj je svojim članovima dodijelio 11 brončanih medalja, 9 brončanih plamenica, 9 srebrnih medalja. Ivanu Jarnjaku dodijeljena je posebna povelja u znak zahvalnosti za sve što je učinio za tuheljsko vatrogastvo. Počasni vatrogasni časnici su Zlatko Ilijaš st. i Ivan Slovenec. Spomenice za 30 godina rada dobili su: Marijan Cvetko, Stjepan Hercigonja, Viktor Kolman, Vladimir Kunšt, Božo Lončarić, Dubravko Lunko, Ivica Pavunc, Zvonimir Petek, Ivan Petrinec, Josip Poljanec, Robert Romić i Zdravko Šurina. vatrogasnim vozilima i opremom uspješno su odrađivani svi zadaci zaštite i spašavanja ljudi i imovine od požara. Zahvaljujući svesrdnoj pomoći Općine Tuhelj, DVD Tuhelj ima danas moderan Vatrogasni Prisutnima se obratio predsjednik Vatrogasne zajednice KZŽ Ivica Glas koji je pohvalio rad i napredak tuheljskih vatrogasaca spremnih odraditi svaku zadaću koja se pred njih postavi. ETNO UDRUGA KOLOVRAT Čuvar narodnih običaja Njegovanje narodnih običaja, pjesme i plesa Hrvatskog zagorja, okosnica su djelovanja Etno udruge Kolovrat. Najviše posjetitelja okupe na Ivanje kad tradicionalno pale krijes visok preko 20 m. Ova mlada udruga vrlo je marljiva i ima uvijek što pokazati. Već početkom godine sudjeluju u fašničkoj povorci koju zajedno organiziraju Grad Klanjec i općine Tuhelj i Kumrovec, u suradnji sa OŠ u Tuhlju organiziraju za djecu prezentacije starih zanata, a povodom uskrsnih blagdana Vuzmeno pucanje na Žlenderovom bregu. Glavna manifestacija u organizaciji Kolovrata je Ivanjski krijes, koja se godinama obilježava na blagdan Sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja na Žlenderovom brijegu kada se slaže i pali ogromni krijes visok i do 20 m. Ivanjski krijesovi vezani su uz žetvene običaje i početak ljeta kad je padao ljetni suncostaj, te je to bio najduži dan u godini. Ovu manifestaciju posjećuje oko petstotinjak što uzvanika, što dragih prijatelja Tuhlja – s ponosom ističe predsjednik ove udruge Rudolf Žlender iz Pristave. Organiziraju još običaje žetve pod motom kak se negda šenica žela, a u jesensko i zimsko doba beljatve i čehatve. Za Martinje njeguju običaje tradicionalnog krštenja mošta. Za Nikolinje predsjednik Udruge oblači odijelo svetog Nikole i uvijek rado, u suradnji s općinom, daruje malu djecu i djecu iz naše škole, zajedno sa svojim prijateljem Krampusom. GLAS ZAGORJA broj 89 TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. NAŠE UDRUGE Iz dnevnika tuheljskih vatrogasaca 12. veljače 2011. 13. svibnja 2011. 28. kolovoza 2011. Na izvještajnoj skupštini DVD-a Tuhelj, prisustvovao je velik broj susjednih DVD-a, čak 35 iz Hrvatske i susjedne Slovenije. DVD Tuhelj aktivno sudjeluje u životu i radu lokalne zajednice. Posebno su ponosni na svoje mlade snage, tj. rad s mladim članovima DVD-a Tuhelj koji uspješno sudjeluju na mnogobrojnim vatrogasnim natjecanjima. U Vatrogasnom domu održana je edukacija o vatrogastvu za osnovce od 1. – 4. razreda. Pažljivo su slušali i pratili vatrogasnog časnika Ivana Šurinu, a najzanimljivije im je bilo predavanje o gašenju vatre vatrogasnim aparatom što je svaki od učenika 4. razreda i osobno isprobao na pokaznoj vježbi. U organizaciji DVD-a Tuhelj održan je 5. po redu vatrogasni kup Općine Tuhelj. Okupile su se tako 22 natjecateljske ekipe iz DVD-a Radakovo, Mala Erpenja, Veliko Trgovišće, Dubrovčan – Ravnice, Stipernica, Bobovec, Krapinske Toplice, Kuče, Mače, Špičkovina, Poljana Sutlanska, Sloga-Plavić, Brezova, Pregrada, Zlatar, Desinić i Tuhelj. 17. travnja 2011. Na poseban poziv velečasnog Zlatka Korena, rektora Svetišta Majke Božje Bistričke vatrogasci DVD-a Tuhelj prisustvovali su križnom putu na Mariji Bistrici sa još oko 250 vatrogasaca s područja KZ županije i Grada Zagreba. 7. svibnja 2011. Vatrogasci DVD-a Tuhelj krenuli su putem Istre na redovnu godišnju skupštinu dragih prijatelja iz DVD-a Pićan. 29. kolovoza – 4. rujna 2011. 21. svibnja 2011. Predstavnici DVD-a Tuhelj krenuli su put Dolenjskih Toplica na proslavu 130. godišnjice PGD-a Dolenjske Toplice. Tuheljski vatrogasci nisu bili jedini Tuhljani, budući da je sedamdesetih godina iz Tuhlja veći broj mladih ljudi krenuo na školovanje upravo u Dolenjske Toplice. Mnogi su tamo ostali i osnovali svoje obitelji te vrlo srdačno dočekali i počastili svoje Tuhljane. Ekipa mladeži koja redovito trenira i sudjeluje na raznim natjecanjima (15 članova mladeži i 4 voditelja) ljetovala je u kampu Vatrogasne mladeži u Fažani. 22. listopada 2011. DVD Tuhelj sudjelovao je na 9. međunarodnom natjecanju vatrogasaca u terenskim vozilima u Medulinu. 19. studenoga 2011. U vatrogasnom domu DVD-a Tuhelj Vatrogasna zajednica KZ županije u suradnji s DVD-om Tuhelj organizirala je osposobljavanje za vatrogasne časnike I. klase za 76 pripadnika vatrogasnih društava s područja županije. Skupu su se obratili predsjednik DVD-a Tuhelj Dubravko Lunko, zapovjednik Vatrogasne zajednice KZŽ Ivica Glas, načelnik Armando Slaviček, te župan KZŽ Siniša Hajdaš Dončić sa zajedničkom željom očuvanja tradicije vatrogastva u KZŽ. Nakon završetka obuke uslijedila je svečana promocija gdje su vatrogasnim časnicima (62) i vatrogasnim časnicima I klase (76) uručene diplome za stečeno zvanje. 18. prosinca 2011. Obilježena je godišnjica smrti vlč. Vjekoslava Homotarića, tuheljskog župnika i prvog osnivača DVD-a Tuhelj. Organizirana je misa zadušnica, a nakon mise zajedničko druženje u vatrogasnom domu u Tuhlju. TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE TUHELJ Običaji utkani u manifestacije Manifestacije u organizaciji Turističke zajednice općine Tuhelj spoj su običaja utkanih u kulturu ovog kraja i u novije vrijeme, turizma. Tuhljani ih uglavnom pripremaju organizirani u brojne udruge i usprkos uloženom trudu u organizaciju, često je to odmor u opuštenoj atmosferi u društvu dragih prijatelja. Neke pokušavaju obnoviti tradiciju, neke su već dobrano tradicija same po sebi. Od jednodnevnih slavlja unutar mjesta, sve više plijene pažnju posjetitelja iz ostalih dijelova županije. Sigurno je da iz njih progovara naša kultura, u ovom slučaju dvanaest mjeseci u godini i sigurno je da sudionici uvijek darivaju posjetitelju najbolje od sebe. FAŠNIK 6. ožujka 2011. Na Trgu Majke Božje u Tuhlju 18. puta zaredom predstavljene su i izabrane najbolje maske i dodijeljene nagrade. Prigodan program u kojem je po istini rečeno sakomu kaj ga ide, izvela je Nezavisna fašnička udruga Klanjec, Kumrovec i Tuhelj. USKRSNA KUBURA 24. travnja 2011. Na Trgu Majke Božje u Tuhlju Uskrsno jutro započelo je oglašavanjem kubura s okolnih bregova. Nakon Velike svete mise održano je glavno Uskrsno slavlje na kojem su okupljeni članovi kuburaških udruga Gromovi Zagorja i Munja započeli s uskrsnom pucnjavom koja se kasnije nastavila na bregu u Pristavi sve do kasnih noćnih sati, a završila velikim Uskrsnim krijesom. 2. MEĐUNARODNI FESTIVAL PJEVAČKIH ZBOROVA 28. svibnja 2011. 2. međunarodni festival pjevačkih zborova u Tuhlju pod geslom Cum cantu populorum unio – U pjesmi su narodi ujedinjeni, održao se u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. 24. POLUMARATON MIHANOVIĆ i 2. DAN ZDRAVLJA, SPORTA I REKREACIJE 29. svibnja 2011. U organizaciji triju turističkih zajednica (Klanjec, Kumrovec i Tuhelj), Športskog društva Tuhelj i Termi Tuhelj održao se tradicionalni 24. polumaraton Mihanović u dužini od 21,1 km. Start utrke bio je u Klanjcu, a cilj na bazenima Termi Tuhelj. Start utrke simbolično je obilježen pucnjem iz kubure i nastupom limene glazbe. Ove se godine natjecalo 93 trkača iz nekoliko zemalja (Mađarska, Hrvatska, Slovenija, Srbija). Prva mjesto u muškoj kategoriji zauzeo je Tivadar Toth (Mađarska), a prvo mjesto u ženskoj kategoriji osvojila je Marija Vrajić (Veteran Zagreb). Kao i svake godine TZ općine Tuhelj natjecateljima osigurava prijevoz iz Zagreba do starta, ručak, kupanje na bazenima, novčane nagrade za prva 4 mjesta po kategorijama, pehare i medalje. Isti se dan u organizaciji Turističke zajednice općine Tuhelj i Termi Tuhelj održao 2. dan zdravlja, sporta i rekreacije. U cjelodnevnom sportskom programu održana su tri tur- rak do zdravlja, Etno udruga Japica, te Crveni križ mjerili su šećer, tlak, kolesterol, te održavali radionice o zdravom načinu života. Najpoznatija zagorska zumbašica Marijana Maček zajedno sa svojim djevojkama održala je primamljiv zumba fitness u kojem su sudjelovali i ostali posjetitelji. Djeca su uživala u dječjem kutku uz razne kreativne radionice, a u večernjim satima posjetitelje su zabavljali glazbeni gosti, grupa Krivi smjer, Kristina Iveković i Tihomir Kožina. IVANJSKI KRIJES 24. lipnja 2011. Društvo za zaštitu starinskih običaja iz Pristave obilježilo je još jednu manifestaciju Ivanjskog krijesa. TUHELJSKA NOĆ U TERMAMA TUHELJ 23. srpnja 2011. I prošle je godine održana tradicionalna nira – u boćanju, mini golfu i stolnom tenisu, zatim tri mini maratona za djecu u kategorijama od 0-5 godina, od 5-10 godina i od 10-15 godina. Podijeljene su medalje za prva tri mjesta za svako natjecanje. Osim sportskih turnira posjetitelji su mogli isprobati nove elemente na trim stazi koju je svečano otvorila predstavnica Ministarstva turizma Tatjana Gredičak, načelnica odjela za ruralni turizam. Tijekom dana Udruga Korak po ko- GLAS ZAGORJA broj 89 Tuheljska noć u organizaciji Termi Tuhelj uz bogat i raznovrstan zabavni program i iznimno kvalitetnu ugostiteljsku ponudu. Večer je započela nastupom tuheljskog Puhačkog orkestra Lipa te mažoretkinja iz Dubrovčana. Goste su zabavljali bandovi X-large i Rapsodija te plesna skupina Salsam u vrućem ritmu latino plesova. Nastupili su i kuburaši Gromovi Zagorja iz Tuheljskih Toplica, a ponoćno nebo bilo je obasjano tradicionalnim vatrometom. MARTINJE 12. studenoga 2011. U organizaciji Turističke zajednice općine Tuhelj i Kuburaške udruge Gromovi Zagorja, održana je proslava Martinja u vatrogasnom domu Tuhelj. Ceremonijal krštenja mošta obavio je Rudolf Žlender iz Pristave, zajedno sa svojim kolegama iz Etno udruge Kolovrat. 49 TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. NAŠE UDRUGE PUHAČKI ORKESTAR LIPA TUHELJ Koncertom potvrdili kvalitetu Puhački orkestar Lipa Tuhelj vrlo aktivno djeluje od 1927. Sudjeluju na svečanostima općinskog, županijskog i državnog te ujedno i vjerskog karaktera. Najviše nastupa bilježe na području Krapinsko-zagorske županije, ali i diljem Hrvatske i susjedne Slovenije. Također, zapaženi su im božićno-novogodišnji koncerti u Tuhlju, Klanjcu i Kumrovcu. Unazad nekoliko godina Orkestar je unutar svoga uobičajenog djelovanja, a za svoje potrebe uvrstio i glazbenu edukaciju mladih. Zasniva se na stručnom i od strane predavača predanom osposobljavanju svakog pojedinca, koji je prethodno, od strane stručnjaka selektiran i usmjeren na određeni instrument. Ove godine sudjelovali su u tradicionalnoj fašničkoj povorci Tuhelj – Kumrovec – Klanjec, na smotri Puhačkih orkestara KZŽ u Maču, u obilježavanju blagdana Uskrsa, Tijelova, Dana državnosti u Tuhlju kad su se predstavili i svojim prvim cjelovečernjim koncertom u školskoj sportskoj dvorani i svojim nastupom oduševili publiku. Sudjeluju u obilježavanju blagdana Velike Gospe, Sv. Roka, Svih Svetih, a kraj godine obilježavaju nastupima na božićno-novogodišnjim koncertima Tuhelj – Kumrovec – Klanjec. Proširuje se suradnja s drugim udrugama na području općine Tuhelj i s Termama Tuhelj, što je od velike važnosti zbog bolje turističke promocije samog mjesta, pa se i tu ulaže veliki trud. Predsjednik udruge je Božidar Branimir Kolman, a učitelj sviranja i dirigent orkestra je gospodin Ivan Kšenek, kojemu zahvaljuju za predivni zvuk pjesama koje izvode puhači. SPORTSKO DRUŠTVO TUHELJ Sportsko društvo Tuhelj osnovano je u ljeto 2000. na prijedlog nekoliko sportskih entuzijasta. Trenutaèno broji èetrdesetak èlanova koji sudjeluju u raznim sportskim aktivnostima od organizacije tradicionalnog malonogometnog turnira povodom Dana državnosti, te suorganizacije polumaratona Mihanoviæ. Nogometne ekipe U 2011. u ŠD Tuhelj igrao se nogomet od najmlađih do veterana. Uspješno radi škola nogometa za najmlađe. Juniorska ekipa sudjelovala je na malonogometnim turnirima diljem KZŽ i bližoj okolici. Seniorska ekipa natjecala se u ligi malog nogometa u Miljani, Zagorskim Selima i Klanjcu i osvojili su prosječne rezultate. U svibnju su organizirali tradicionalni memorijalni turnir na ko- jem je sudjelovalo 12 ekipa. Nisu uspjeli proći natjecanje u grupi, ali je postignuta lijepa promocija našeg mjesta. Isto tako sudjeluju u tradicionalnom malonogometnom turniru udruga s područja općine Tuhelj koji se svake godine održava na školskom igralištu povodom Dana državnosti. Uz desetak malonogometnih turnira na kojima su ove godine nastupili, organizirali su i tradicionalno druženje sa pobratimskim športskim društvom Bistrica ob Sotli koje je održano uz Dan općine Tuhelj. Veteranska ekipa nastupila je u Ligi Zagorska Sela – Miljana i osvojila 8. mjesto. Stolnoteniska ekipa ŠD Tuhelj među svojim članovima ima ekipu stolnog tenisa. Treću godinu zaredom igra se županijska liga stolnog tenisa. Upornim radom ostvaruju sve bolje rezultate. Škola nogometa Pozivamo mještane da se pridruže sportskim druženjima tijekom zimskog perioda u školskoj sportskoj dvorani 50 Tuheljska škola nogometa za djevojčice i dječake od 6 do 12 godina djeluje dvije godine i okupila je oko 20 limača i mlađih pionira, koji su izrazili želju naučiti osnove nogometne igre, čime su se složili i njihovi roditelji koji ih stalno potiču i podržavaju da redovno dolaze na treninge. S trenerom, gospodinom Ivom Šućurom, inače trenerom sa C licencom, imaju korektan odnos, djeca su mu privržena, što je preduvjet za kontinuirano napredovanje u nogometnoj igri. Cilj škole je da nadareni pojedinci na kraju trogodišnjeg školovanja, prijeđu u neki od obližnjih klubo- GLAS ZAGORJA broj 89 va, kako bi se dalje razvijali treniranjem i igranjem velikog nogometa. Tako su blizanci Filip i Karlo Pavlinić već pristupili u ekipu Limača NK Predionice Klanjec, a prije njih i Ivan Iveković. Pozvano je još nekoliko naših dječaka (Andrija i Antun Slaviček, Erik Hercigonja), ali su oni zasad izrazili želju da ostanu u školi nogometa do kraja. Škola nogometa sada ima dva termina u Školskoj sportskoj dvorani OŠ Lijepa naša Tuhelj. U prvom, (utorkom, od 16 – 17 sati) treniraju selekcionirani igrači – oni koji su u svojim psiho-fizičkim predispozicijama natprosječni: Andrija i Antun Slaviček, Erik Hercigonja, Filip Trnjar, Silvio Trnjar, Karlo Sušec, Jurica Bogović, Mihael Štih, Alen Javorić Ilić i Nikola Gavrić. To je ujedno i ekipa koja predstavlja ŠD Tuhelj na prijateljskim i trening utakmicama. Svi skupa treniraju petkom, od 16 do 17,30 sati u ŠSD OŠ Tuhelj. Važno je reći da Tuheljska škola nogometa radi marljivo, stručno, uz dobru logistiku ŠD Tuhelj te velikodušnost sponzora i donatora. TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. NAŠE UDRUGE UDRUGA ZA UZGOJ, ZAŠTITU I LOV DIVLJAČI SRNDAĆ TUHELJ Skrb za divljač i okoliš Lovaèko društvo osnovano je 18. sijeènja 1946. Danas, je lovaèka udruga Srndaæ ustrojena kao udruga koja se bavi uzgojem, zaštitom i lovom divljaèi, te zaštitom okoliša. Udruga tuheljskih lovaca učlanjena je u Lovački savez Krapinskozagorske županije, a preko njega u Hrvatski lovački savez. Trenutno broji 61 člana, poznata je po vrlo dobroj organizaciji, uspješno gospodari lovištem od 3250 hektara, te ima vrlo dobre odnose sa susjednim lovačkim udrugama. U radnim akcijama tijekom prošle godine uređivali su lovački dom i njegov okoliš. Tako je uređen tavanski prostor, rasvjeta i sanitarni čvor te obojena kompletna drvenarija. Uređena je također, rasvjeta na velikoj terasi koja je djelomično i preasfaltirana. Da bi se postizali što bolji rezultati na lovištu i vodilo pravilno gospodarenje, obavezno se izrađuju lovno gospodarske osnove za 10 godina planskog gospodarenja, te godišnji planovi programskog uzgoja, zaštite i lova divljači. Organizirali su gađanje puškama risanicama, obnovljene su dvije čeke i sagrađene tri nove, obnovljena su i sagrađena nova srneća i fazanska hranilišta. Vodila se briga i o uređenju lovišta uz vodotoke te pojilišta i hranilišta za divljač. Također, organiziran je lov za goste i održano druženje sa susjednim lovačkim udrugama Kuna Pregrada i Šljuka Desinić. U lovište je unijeto šest zečeva koje je donirao Lovački savez KZŽ, a kupljeno je i trideset kljunova fazanske divljači. Sudjelovanje na županijskoj proslavi svetog Huberta u procesiji lovaca hodočasnika do Bazilike Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici bila je velika čast za ovo skromno, ali vrijedno društvo. Uz osnovnu aktivnost – bavljenje uzgojem, zaštitom i lovom divlja- či naši lovci sudjeluju i u mnogim drugim akcijama od koristi za zajednicu u kojoj žive. Tako u suradnji s općinom i komunalnim po- duzećem Zelenjak iz Klanjca vode brigu i o uređenju i zaštiti čovjekove okoline na način da sudjeluju u akcijama čišćenja divljih deponija. KUBURAŠKA UDRUGA GROMOVI ZAGORJA Očuvanje kuburaške tradicije Kubura se u Zagorju spominje 1476., a služile su za najavu opasnosti od Turaka u njihovim osvajačkim pohodima prema Europi. Tradicija je vezana i uz Uskrsno vrijeme za čuvanje straže Isusova groba kao i pradavni običaji pucanja za Uskrs. Kuburaška udruga Gromovi Zagorja od 1998. Okuplja članove koji žele sačuvati tradiciju pucanja iz kubu- re. Bilježe nastupe za Vincekovo u Novom Marofu, Velika subota u Kostelu, Uskrs u Tuhlju, Uskrs u Klaniku, Uskršnji ponedjeljak u Svetom Križu, Dan državnosti u Tuhlju, Dan državnosti u Cisti Provo, Tuheljska noć, Zagreb - promocija Krapinskozagorske županije. Više o Kuburaškoj udruzi Gromovi Zagorja na www.gromovizagorja.hr KUBURAŠKA UDRUGA MUNJA TUHELJ Ljubav prema kuburi Tuheljski kuburaši zacrtane ciljeve ostvaruju nastupima povodom obilježavanja većih vjerskih blagdana i državnih praznika. (Uskršnji pucanj, Dan državnosti), organiziranjem kuburaških manifestacija, poticanjem čla- nova udruge i ostalih građana na aktivnosti u društvenom životu i unapređenjem i afirmiranjem kuburaštva kao djelatnosti za promicanja turizma. Adresa udruge: Kuburaška udruga Munja Tuhelj 36, Tuhelj UDRUGA UMIROVLJENIKA OPĆINE TUHELJ Radost podijeljena s prijateljima Svaki sretan èovjek zraèi i širi oko sebe zadovoljstvo, pa æe tako i èlanovi obitelji i okruženja u kojem se nalazi naš zadovoljan èlan osjetiti te blagodati, mudrost je èlanova ove udruge. Ukupan broj članova mijenja se, no prosječno doseže njih 133. Kako bi postigli zadovoljstvo svojih članova i njihovih najbližih, organiziraju razne izlete, posjećuju kazalište, priređuju zabave, a bolesnim i nemoćnim donose skromne poklon pakete. Najsiromašnije posjećuju uoči Božića i daruju ih bogatijim paketom, kako bi osjetili skrb, te vidjeli da nisu sami i zaboravljeni. Udruga i dalje ne posjeduje prostor gdje bi se sastajali, već zahvaljuju Lovačkoj udruzi Srndać iz Tuhlja, koji im velikodušno otvaraju vrata svog doma, kako bi se mogli pripremiti i odraditi osnovne sjednice, zborove i pokoju fešticu. Prošle godine u siječnju su posjetili kazalište EXIT i pogledali predstavu Kauboji, a u veljači proslavili Valen- tinovo u restoranu Zelenjak kod Venteka. Održana je i redovna godišnja skupština, nakon koje se plesalo uz harmoniku. Krapinsko-zagorska županija već tradicionalno svake godine organizira susret umirovljenika cijele KZŽ na Dan državnosti 25. lipnja. Tu se razmjenjuju iskustva i razmišljanja, a sve završava ručkom u restoranu Kušan u Zaboku. U kolovozu su krenuli put Mošćeničke Drage na jednodnevni izlet da osjete miris mora. Po povratku nije izostala janjetina i odojak u Bosiljevu. Vedra duha i dobra srca uspješno kreću naprijed. Sve to rade na dobrovoljnoj osnovi i, hvala Bogu, na dobrim ljudima koji su spremni pomoći, kako bi drugi mogli biti sretniji i zadovoljniji. Predsjednica Udruge je Brankica Pleško. DRUŠTVO VINARA I PRIJATELJA DOBROG VINA TRS Društvo je u proteklim godinama djelovanja uspjelo održati niz predavanja kao pomoć vinogradarima i seljacima pri uzgoju voća i ostalih kultura. Također, redovito organizira ocjenjivanje vina u kojem postiže sve bolje rezultate. Danas su zastupljeni Sauvignonom, Chardonnayom, Rizlinzima, Frankovkom kao i različitim miješanim vinima vi- GLAS ZAGORJA broj 89 soke kakvoće i okusa. Članovi društva redovito obilaze ostala društva i vinarije, kao i sajmove u domovini i izvan nje. Uspjeli su nabaviti različite naprave koje služe za kvalitetniju proizvodnju i čuvanje vina. Društvo Trs Tuhelj trenutno broji 30 članova, a dužnosti obavljaju: predsjednik Srećko Dvoršak, tajnik Zdravko Šurina. 51 TUHELJSKI GLASNIK 01. VELJAÈE 2012. TUHELJSKI ADRESAR LJEKARNE LEPEŠ Vl. Božica Lepeš Ljudevita Gaja 4, Tuheljske Toplice 49215 Tuhelj 049/557-387 Zajednički obrt Autoprijevoz i građevinska mehanizacija Vl. Josip i Ivan Tramišak Pristava 126, 49215 Tuhelj Tel: 049/556-558 Mob: 098/292-941 Niskogradnja – auto-prijevoz IVEKOVIĆ Ured ovlaštenog arhitekta projektiranje, građenje i nadzor TIBRA COMMERCE d.o.o. NEVENKA TRAMIŠAK, dipl. ing. arh. Pristava 22, 49215 Tuhelj Tel/fax: 049/556-400 Mob: 095/86519-47 E-mail: [email protected] Zajednička obrtnička radnja Vl. Ivančica Poljanec i Martina Bišćan Prijevoz pokojnika, prodaja pogrebne opreme, izrada vijenaca, buketa, vjenčanih buketa, besplatna dostava vijenaca Tuhelj 9, 49215 Tuhelj Tel: 049/556-327 Mob: 098/250-016 RESTORAN ”TURIST” KLANJEC CATERING USLUGE TERME TUHELJ D.O.O. DAGOR D.O.O. AUTO ŠKOLA ”CESARGRAD” TUHELJ POLJOPRIVREDNA ZADRUGA GRAĐEVINSKO-ZANATSKA RADNJA ”KOLMAN” Vl. Stjepan Kovačićek Ljudevita Gaja 17, Tuheljske Toplice 49215 Tuhelj Tel: 049/556-001 Direktorica Ivana Kolar Tuheljske Toplice Ljudevita Gaja 4, 49215 Tuhelj Tel: 049/203-000 www.terme-tuhelj.hr Kuharski vitez Slavko Večerić Vl. Krunoslav Večerić 049/550-036 Vl. Vinko Iveković Sveti Križ 94, 49215 Tuhelj Tel: 049/556-254 Mob: 098/231-272 Direktor Stjepan Matečić Pristava 88a, 49215 Tuhelj Tel: 049/556-040 i 049/556-037 Mob: 098/953-37-46 Podružnica Klanjec: 049/550-133 Podružnica Zabok: 049/222-607 ORDINACIJA OPĆE MEDICINE MODNI STUDIO ”NINA” Dr. Angelina Tučić Tuheljske Toplice, Bolnička 3a 49215 Tuhelj Tel: 049/557-166 Tuheljske Toplice, Gajeva 6 Zaboka, Matije Gupca 89 Mob: 098/505-063 Mob: 098/281-454 www.vjencanice-nina.hr Izrada vitraja i dekorativnih predmeta u tiffany tehnici Vl. Lilijana Javorić-Ilić Pristava 148 49215 Tuhelj www.lart.hr Mob: 091/730-45-97 Tel: 049/557-561 PROMUS d.o.o. Poduzeće za vanjsku i unutarnju trgovinu Vl. Mladen Mustač Bolnička 10/1, Tuheljske Toplice 49215 Tuhelj Tel: 049/556-320 Mob: 098/1620-760 RUDOMAR D.O.O. Vl. Boris Kolman Trsteno 16, 49215 Tuhelj Tel: 049/556-287 Mob: 098/982-88-55 CAFFE BAR ”LIVIL” Tuheljske Toplice Vl. Ivica Žnidarec Ljudevita Gaja 12, Tuheljske Toplice 49215 Tuhelj Tel: 049/556 165 BETONSKA GALANTERIJA BURIĆ BISTRO ”MONACO” Vl. Ivan Burić Sveti Križ 91 49215 Tuhelj Tel: 049/556-409 Fax: 098/196-50-48 Pilarsko tesarska radnja Vl. Branko Glogoški Tuhelj 72 49215 Tuhelj Tel: 049/556-048 Mob: 098/1630-171 Sveti Križ 154 49215 Tuhelj Tel: 556-233 Fax: 049/503-477 Geodetske usluge Direktor Gordan Glas Novodvorska 5 49290 Klanjec Tel: 049/551-000 091/503-17-55 Vl. Valentina Kunšt Tuhelj 30 49215 Tuhelj Tel: 049/556-320 GLOGOŠKI D.O.O. OSNOVNA ŠKOLA LIJEPA NAŠA TUHELJ Pozivamo sve športaše i rekreativce zainteresirane za iznajmljivanje školske športske dvorane, da se jave u upravu škole. 52 Upravitelj: Marina Kovačićek Tuhelj 39, 49215 Tuhelj Tel: 049/556-108 Fax: 049/503-599 e-mail: [email protected] CAFE BAR PUTNIKU L ART ovdje je mogao biti i vaš oglas CVJEĆARNICA IVANČICA Vl. Krešimir Koletić Sveti Križ 56, 49215 Tuhelj Tel: 049/556 253 www.david-express.hr STARI MLIN - sobe za iznajmljivanje Tvrtka vlasnik: PA-EL d.o.o. Vl. Neda Pavliša Ljudevita Gaja 2 A, Tuheljske Toplice, 49215 Tuhelj Mob.: +385 99 256 09 85 Zahvaljujemo svim sponzorima koji su omoguæili izdavanje Tuheljskog glasnika GLAS ZAGORJA broj 89 OPĆINA RADOBOJ 01. VELJAČE 2012. OPĆINSKA UPRAVA Proračun prihvaćen jednoglasno Na posljednjoj prošlogodišnjoj sjednici Općinskog vijeća Radoboj, prvi put od 1993. jednoglasno je prihvaćen proračun općine za ovu godinu u iznosu od 12,120.000 kn. Proračun je predložen u skladu s potrebama Općine – istaknuo je općinski načelnik Anđelko Topolovec, ali je isto tako naglasio da visina prihoda ovisi o tome u kojoj će mjeri županija i država sudjelovati u njegovom ostvarenju. Najsigurniji su prihodi koje će Općina ostvariti izvorno, radi se o porezu na dohodak, porez na promet nekretnina, porezu na kuće za odmor, na potrošnju, komunalnu naknadu, naknadu za groblje, naknade na koncesiju i još neke manje prihode, u ukupnom iznosu od oko 6,535.000 kuna. Ono što je pod znakom pitanja odnosi se na pomoći iz državnog i županijskog proračuna. Predviđeno je da to bude u ukupnom iznosu od 3,690.000 kuna. Prema tome, općinski proračun za 2012. godinu trebao bi iznositi 12.120.000 kuna. U skladu s takvim predviđanjima napravljen je i plan rashoda. Najveća stavka, 2,790.000 kn predviđeno je za održavanje i izgradnju komunalne infrastrukture. Za nastavak uređenja stare školske zgrade predviđa se utrošiti 2,440.000 kn, a za razvoj malog poduzetništva 1,450.000 kn. Velika stavka predviđena je i za javnu rasvjetu, 1.020.000 kn od čega na potrošnju struje treba odvojiti 250.000 kn, a za postavljanje novih i zamjenu postojećih rasvjetnih tijela 500.000 kn. Troškovi općinske administracije znatno su smanjeni i sada iznose 484.800 kn. Održavanje groblja i mrtvačnice odnijet će 293.000 kn, vatrogasna društva podijelit će 262.000, a sportske udruge 260.000 kn. Sufinanciranje predškolskog obrazovanja Općinu će u 2012. stajati ukupno 430.000 kn, od čega 340.000 otpada na sufinanciranje troškova smještaja djece u dječje vrtiće. Srednjoškolci će Općinu stajati 80.000 kn koliko iznose troškovi sufinanciranja prijevoza, a socijalna skrb i zdravstvo mogu računati na ukupno 294.350 kn. Udruge koje djeluju na području Općine Radoboj u oblasti kulture i ove će godine dobivati pomoć iz općinskog proračuna, KUD Zagorec dobit će 6.400 kn, KUD Sida Košutić 3.200, Limena glazba Mirna 4.000, Limena glazba Radobojska zvona 4.000, kuburaške udruge 2.400, a ostale udruge ukupno 3.200 kn. Pored toga za nabavu knjiga predviđeno je 5.000 kn, a za ZLATNI PIR pomoć župi Radoboj 50.500 kn. Općina Radoboj sufinancirat će GDCK sa 41.600 kn, za troškove školske kuhinje djece iz obitelji čiji prihodi po članu ne prelaze 800 kn planirano je 30.000 kn, projekt Pomoć u kući starijim osobama sufinancirat će se sa 51.150 kn, roditelji novorođenog djeteta imaju pravo na 1.000 kn pomoći, za prigodne poklone siromašnim pojedincima planirano je ukupno 10.000 kn, Udruga umirovljenika će dobiti 10.000, a sve ostale udruge iz oblasti socijalne zaštite ukupno 8.600 kn. (gz) OBRAZOVANJE Proživljene želje Sredinom siječnja 1962. nije bilo snijega kao ni ove godine, ali su obitelji Crnek i Kunštek slavile. Ženili su se Dragutin Crnek i Ana Kunštek. Dvadesetdvogodišnji Dragutin i dvije godine mlađa Ana u nazočnosti roditelja, rodbine, prijatelja i znanaca stupili su u brak. Nakon pedeset godina zajedničkog života uz njih su tri sina, tri snahe, tri unuka, dvije unuke i jedan praunuk. Upravo sinovi Vlado, Damir i Viktor sa svojim suprugama priredili su prigodnu svečanost svojim roditeljima prigodom njihova zlatnoga pira. Pedeset godina u ljudskom je životu i dugo i kratko razdoblje. Dragutin je školovanjem stjecao osnovno i dodatno zanimanje. Od polaznika Škole za učenike u privredi stigao je do nastavnika stručnih predmeta u Srednjoj školi u Krapini, dok je Ani pripalo obavljanje kućanskih i poljoprivrednih poslova u domaćinstvu i odgoj sinova. Nastavljajući obiteljsku tradiciju glazbenika, roditelji kako Dragutina tako i Ane bili su mužikaši u Radobojskoj limenoj glazbi, Dragutin je svoje slobodno vrijeme posvećivao sviranju u različitim radobojskim limenim glazbama. Danas je voditelj Limene glazbe Radobojska zvona i s velikim uspjehom obučava nove glazbenike i uključuje ih u sastav. Osim toga, aktivno nakon odlaska u mirovinu sudjeluje u društveno političkom životu kako nekada u okviru mjesne zajednice tako i sada u okviru Općine Radoboj. Dragutin i Ana Crnek mogu se pohvaliti da su među najmlađim pradjedovima i prabakama jer se njihov praunuk Jakov rodio prije dvije godine, a njegovi djed Vlado i baka Nada našli su se među najmlađima u našoj sredini u toj funkciji. Slavljenici Dragutin i Ana Crnek s pravom se danas ponose sa svoja tri sina: Vladom, Damirom i Viktorom, unucima Nikolom, Patrikom i Karlom, unukama Anamarijom i Emom, te praunukom Jakovom jer su time ispunili najveći dio svojih želja od prije pedesetak godina. (vir) Zbirka priča o nenasilju Istraživanje koje je još 2003. provela Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba o pojavi vršnjačkog nasilja, pokazalo je da svako četvrto dijete, 27% ispitanih učenika, doživljava barem jedan od oblika nasilja (fizičko, verbalno, emocionalno, spolno, ekonomsko) svakodnevno. Dobiven je i podatak da s godinama raste količina nasilja među djecom. Knjiga Zbirka priča o nenasilju rezultat je realizacije projekta vezanog uz Program prevencije nasilja koji se realizira u OŠ Side Košutić Radoboj. Učenici razredne nastave motivirani su na pisanje priča o nenasilju i njihovo likovno prikazivanje, kroz obradu poznatih narodnih i lektirnih djela i realizaciju prigodnih radionica u sklopu Programa prevencije nasilja. Na ovakav su način učenici u osmišljavanju priča stavljali naglasak na prepoznavanje osjećaja likova, prihvaćanje različitosti i nenasilno rješavanje sukoba, a nakon svake priče uz pomoć učiteljica osmislili su i popratna pitanja. Tekst priča je veličinom slova i kratkim odlomcima prilagođen za lakše čitanje učenicima s disleksijom i ostalim učenicima koji imaju teškoće čitanja. Učenici su prikazali bajku Ružno pače, H. C. Andersena, Priču o čovjeku s fenjerom, Side Košutić, odlomak iz Čudnovatih zgoda Šegrta Hlapića, Ivane Br- GLAS ZAGORJA broj 89 lić Mažuranić te radobojsku Legendu o dedeku i babici. Polaznici Male filmske radionice proučavali su narodnu priču Pošla koka u dućan, te nakon toga animirali lutke. Nastao je istoimeni film prema predlošku djela, ali na potpuno nov način. Ovakvim načinom rada učenici su potaknuti na cjelovito doživljavanje nastavnih sadržaja, približena im je još jedna od vrijednosti književnih djela i potaknut razvoj socijalnih vještina. Nadamo se da smo s našom Zbirkom pridonijeli osvještavanju što je to nasilje i u kakvim se oblicima javlja, kako na njega reagirati i što možemo učiniti da pojavu nasilja i njegove posljedice smanjimo. Tisak knjige sufinanciran je iz programa sufinanciranja knjiga u Krapinskoj-zagorskoj županiji, a Zbirka je krajem prosinca 2011. objavljena na portalu za izdavaštvo knjiga Unibook. com. Voditelj projekta, Elizabeta Končić Trlek, prof. defektolog 53 OPĆINA MAÈE 01. VELJAČE 2012. OPĆINSKA UPRAVA Najviše za uređenje prometnica Vijećnici Općine Mače izglasavanjem proračuna, krajem prošle godine, usvojili su i plan kapitalnih investicija za ovu godinu, težak više od milijun kuna. Najveći dio toga planira se utrošiti za izgrad- nju objekata i uređaja komunalne infrastrukture, pri čemu prednjači asfaltiranje nerazvrstanih cesta s predviđenih 300 tisuća kuna; 200 tisuća određeno je za sanaciju mosta u Velikom Komoru; 180 tisuća za održavanje Doma kulture, 120 za sanaciju klizišta, te 100 tisuća kuna za mrtvačnicu na groblju u Maču. Radit će se i na vodovodnoj mreži za koju je predviđeno 40 tisuća, te na javnoj rasvjeti čija bi vrijednost radova bila 20 tisuća kuna. Općina Mače će u ovoj godini osigurati 40 tisuća kuna za izradu detaljnog plana uređenja te izmjene prostornog plana dok su za kupnju zemljišta za proširenje groblja predviđena sredstva od 20 tisuća. Inače, proračun za ovu godinu općinsko je vijeće utvrdilo u iznosu od 3,8 milijuna kuna. DND MAČE Igraonica, fašnik... Briga za održavanje i rad te oprema igraonice, prioriteti su udruge DND-a Mače. Aktivnosti će ove godine započeti Malim fašnikom 21. veljače 2012. u Maču koji se održava već treću godinu za redom. Sudionici male fašničke povorke su polaznici Igraonice sa svojim tetama kojima se znaju pridružiti mali maskirani mještani i dječja folklorna skupina KUD-a Ljudevit Gaj Mače. Povorka prođe mjesnim trgom, a potom se okupi 54 u domu kulture na druženju uz krafne i izbor najboljih maski. Ove godine fašnik će biti u utorak 21. veljače u 16 sati. Igraonica djeluje već 10 godina i ima suglasnost Ministarstva prosvjete i sporta. Vode je apsolven- tice predškolskog odgoja uz predsjednicu društva, medicinsku sestru. Tijekom godine kontinuirano se provode preventivne aktivnosti o zdravlju djece i obilježavaju sva kalendarska zbivanja (Valentinovo, Majčin dan, Dan obitelji, Dani kruha, obilježavanje blagdana). – Djeca uče crtati, bojati, igraju se, druže i s prijateljima slave rođendane – saznajemo od predsjednice DND-a Mače Dragice Čehulić. Posebno zahvaljuje Općini koja im pomaže besplatnim prostorom i grijanjem, a od ostalih aktivnosti pri Društvu Naša djeca uz rad Dječjeg foruma u Osnovnoj školi Mače, izdvaja: – Surađujemo sa županijskim druš- GLAS ZAGORJA broj 89 tvima i savezom DND-a Hrvatske. Vodimo brigu o soc. ugroženoj djeci i djeci s obiteljskim nasiljem. Na kraju godine, uz prigodni program, darujemo svu djecu od 1. – 6. godine s područja Općine Mače. Ove godine bit će izborna godišnja skupština Društva Naša djeca o kojoj ćemo vas obavijestiti. OPĆINA PETROVSKO 01. VELJAČE 2012. Kapitalni projekti uz potpore OPĆINSKA UPRAVA Od planiranih izvornih prihoda Općine Petrovsko u iznosu od 1,4 milijuna kuna, najviše će se izdvojiti za predškolski i školski uzrast, odnosno sufinanciranje male škole, boravka djece u vrtićima, troškove prijevoza srednjoškolaca, stipendije. Tako je za sufinanciranje prijevoza srednjoškolcima u ovogodišnjem proračunu predviđeno 150 tisuća kuna, sufinanciranje boravka djece u vrtićima 100 tisuća kuna, za studentske i učeničke stipendije 60 tisuća i nešto više od 60 tisuća kuna za rad male škole. – To je nešto više od četvrtine izvornih općinskih prihoda - kaže načelnik općine Ivan Šanjug. Inače, ukupni planirani proračun za 2012. iznosi nešto preko 5 milijuna kuna. No u tome su iznosu planirane potpore za kapitalne projekte. Naime, tu se računa na pomoć ministarstava jer od svojih izvornih prihoda Općina Petrovsko uz sva svoja nastojanja nije u mogućnosti značajno financirati izgradnju prijeko potrebne komunalne infrastrukture kao što je vodovod i odvodnja, te izgradnju školske športske dvorane i drugo – navodi načelnik općine Petrovsko. (N. V.) OBRAZOVANJE Bili su podijeljeni u dvije skupine: Kapljice (Valentino Leljak, Marko Jugec, Karla Poslončec, Marija Golec) i Pahuljice (Petra Ovčariček, Monika Rumbak, Ivana Ovčarić, Helena Dolovčak). Podizanjem palice učenici su signalizirali da znaju točan odgovor i odgovarali na 50ak pitanja vezanih uz dječji roman. Jedan je učenik bio zadužen za kontroliranje prijava, a dva su učenika bilježila bodove. Tijekom kviza razvila se žestoka borba između dvije skupine, a kako bolji uvijek pobjeđuje, ovaj put su to bili članovi skupine Kapljice. Pobjednici su nagrađeni najljepšom nagradom – knjigom, a u g e j i n s u k a Kviz Vl Neobičan sat lektire pripremila je školska knjižničarka za učenike 3.a razreda Osnovne škole Antuna Mihanovića Petrovsko. Kako bi pokazali svoju uspješnost u čitanju Lovrakovog Vlaka u snijegu, učenici su sudjelovali u kvizu. svi sudionici su dobili priznanje za sudjelovanje. Natjecanjem u kvizu učenici stječu sigurnost u nastupu, razvijaju natjecateljski duh te mogu uživati u čarima pobjede koju su zaslužili čitajući lektirno djelo. (J. M.) GLAS ZAGORJA broj 89 55 OPĆINA STUBIÈKE TOPLICE 01. VELJAČE 2012. OPĆINSKA UPRAVA Timskim radom do uspjeha Osnovnoj školi Stubičke Toplice tijekom 2011. redovito su se izdvajala sredstva za redovan rad iz proračuna Općine, a škola je zauzvrat ostvarila zapažene rezultate u odgojno-obrazovnim programima i natjecanjima, čime se Općina kao osnivač ponosi. Inače, od ostalih aktualnosti u Općini, u tijeku je provođenje akcije Općine i gradovi – prijatelji djece, u kojoj Općina sudjeluje na inicijativu Društva Naša djeca Stubičke Toplice, a cilj koje je afirmiranje Općine kao prijatelja djece. I dalje se nastavlja stipendiranje učenika i studenata, sufinanciranje njihovog prijevoza do škola i fakulteta, a i dalje se pomaže najosjetljivijoj socijalno ugroženoj skupini građana, pomažući im u troškovima stanovanja. Stubičke Toplice postaju sve privlačnije mjesto za život. To dokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku. Naime, prema posljednjem popisu stanovniš- tva, broj stanovnika je u porastu. Općina ne zaostaje ni na području kulture. Turistička zajednica Općine Stubičke Toplice uspješno je organizirala prošle godine desetak tradicionalnih manifestacija, kako sportskih tako i kulturnih, u čemu su joj potporu pružile brojne aktivne udruge. Za kvalitetnu realizaciju projekata u prošloj godini načelnik Bosnar zahvaljuje vijećnicima Općinskog vijeća Općine Stubičke Toplice, Radnim savjetodavnim tijelima, Mjesnim odborima, Jedinstvenom upravnom odjelu, mještanima. – Marljivim radom, upornošću i suradnjom s mještanima nastavljamo dalje, ističe. SPORT Športsko-rekreacijsko jezero Jarki Priznanje OŠ St. Toplice u projektu Volim Hrvatsku SPORT Savršeni domaćini navijača Snježne kraljice Općina Stubičke Toplice investirala je u izgradnju vrlo zapaženog, ekološkog projekta, športsko-rekreacijskog jezera za ribolov. Za njegovu izgradnju, Općina je otkupila zemljište ukupne površine 5800 m2. Do ovog zanimljivog i vrijednog prirodnog lokaliteta dolazi se ugodnom šetnjom preko Kapelščaka, pa šumovitom cestom do pitomog naselja Jarki, gdje se, okruženo šumom, prostire jezero, dužine 250 metara, širine 50 metara. Od centra mjesta udaljeno je 2,6 km. Jezero je izgrađeno radi daljnjeg unapređenja ribolova, ugodnog boravka u prirodi, razvoja ribolovnog turizma te za potrebe škole u prirodi. U okruženju jezera izgrađena je drvena ribarska kućica. Općina je jezero dala na korištenje Sportsko-ribolovnom društvu Stubaki u namjeri razvijanja i unapređenja sportskog ribolova s ciljem da sportski ribolovci brinu o zaštiti voda i ribljeg fonda, uzgoju ribe, poribljavanjima, edukaciji mladih o gospodarenju ribolovnim vodama, razvoju sporta i sportske etike, sportsko-ribolovnim natjecanjima, rekreacijama i očuvanju okoliša. Općina Stubičke Toplice i ove se godine, već tradicionalno, pokazala kao savršeni domaćin posjetitelja i navijača koji su se uputili na Sljeme u zonu C, kako bi bodrili skijaše, sudionike ovogodišnjeg osmog Svjetskog skijaškog kupa za žene i muškarce Snow Queen Trophy. I ove godine su sve službe, od policije, vatrogasaca, liječnika, vučne službe bile u stanju pripravnosti. Na usluzi posjetiteljima je na dane utrka 3. i 5. siječnja bio i Turistički ured u kojem su prodavane ulaznice, a dijelili su se i promidžbeni materijali. Posebno ažurni i ovaj puta, kao i svake godine, bili su komunalni dje- SOCIJALNA SKRB Paketi podrške Dobrota je zapaziti drugoga, uvažiti ga, uočiti okolnosti u kojima se nalazi. Upoznavanja i susreti, razgovori i osmjesi bili su često mnogo vredniji od same materijalne vrijednosti darovanih paketa. Predstavnici Općine Stubičke Toplice posjetili su 26 socijalno ugroženih obitelji i darivali ugrožene obitelji, samce, djecu socijalno ugroženih obitelji s prigodnim poklon paketima. Želje spomenutih bile su da ova 2012. bude ispunjena blagostanjem, 56 pronalaskom zaposlenja, boljim egzistencijalnim i životnim uvjetima. Humanost i socijalnu osjetljivost pokazala je i Udruga Hrvatska žena Stubičke Toplice. Članice Udruge obišle su starije, nemoćne osobe te socijalno ugrožene obitelji i udijelile prigodne poklon pakete. I Udruga umirovljenika Stubičke Toplice posjetila je nemoćne i starije članove Udruge. Teško pokretnim umirovljenicima pružena je pomoć i darivani su adekvatnim poklon paketima. GLAS ZAGORJA broj 89 latnici Općine, koji su uložili mnogo truda kako bi sve prošlo bez zastoja i problema. Iako je posljednje dvije godine smanjen interes za utrku Svjetskog skijaškog kupa Snow Queen Trophy, polučeni uspjesima Ivice Kostelića, intenzivno se povećao broj posjetitelja na utrkama za trofej Snježne kraljice. OPĆINA VELIKO TRGOVIŠĆE 01. VELJAČE 2012. OPĆINSKA UPRAVA Privući ulagače u gospodarsku zonu U prošloj su godini ostvarenim proračunom stabilizirani općinski prihodi i tako ostvarene mogućnosti za rad u ovoj godini. Načelnik Zdravko Vutmej mišljenja je kako će izglasanim proračunom ostvariti zacrtane planove, a nove mogućnosti razvoja općine Veliko Trgovišće vidi u privlačenju ulagača za izgradnju proizvodnih pogona u gospodarskoj zoni. Proračun Općine Veliko Trgovište izglasan je u iznosu od 8,700.000 kn. Rashodovna strana uravnotežena je s prihodima, a najveća stavka 3,500.000 kn odnosi se na komunalnu infrastrukturu, pri tome se 2,100.000 kn planira utrošiti na izgradnju objekata komunalne infrastrukture, a 1,400.000 kn za održavanje postojeće. U proračunu je tako planirano asfaltiranje cesta u iznosu od 320.000 kn, 100.000 kn za vodoopskrbu, 250.000 kn za nastavak izgradnje kanalizacija prema Zaboku, 100.000 kn za proširenje javne rasvjete, 470.000 kn za stvaranje uvjeta komunalne infrastrukture u gospodarskoj zoni, 610.000 kn za troškove groblja (400.000 kn za održavanje 4 groblja u nadležnosti općine i 140.000 kn za izgradnju mrtvačnice pri groblju Tri kralja). Znatna sredstva Općina Veliko Trgovišće 1,000.080 kn izdvojit će za sufinanciranje predškolskog obrazovanja i odgoja. U Dječjem vrtiću Rožica smješteno je trenutno 64 -ero djece. Srednjoškolci i osnovci mogu računati sa 130.000 kn koliko iznose troškovi sufinanciranja prijevoza. U ovoj općini sufinanciraju i prijevoz osnovnoškolaca, za što trenutno nije bilo novaca u županijskoj blagajni, doznajemo od načelnika Zdravka Vutmeja. Program sporta odnijet će 465.000 kn, a kul- ture 145.000 kn. Socijalne pomoći i socijalna skrb predviđene su u proračunu s iznosom od 380.000 kn, u što ulazi i 12 učeničkih stipendija od po 400 kn i 8 studentskih stipendija od po 700 kn. Planova i želja ima, no njihova realizacija uvelike ovisi o novčanim mogućnostima. Načelnik vidi izlaz u stvaranju povoljnih uvjeta za ulagače u gospodarsku zonu. Otvaranje proizvodnih pogona donijelo bi nova radna mjesta i tako sigurnu kunu u općinski proračun. OPĆINSKA UPRAVA Promjena prostornog plana U tijeku je postupak III. izmjena i dopuna Prostornog plana općine Veliko Trgovišće, u izradi Zavoda za prostorno uređenje Krapinsko-zagorske županije. Obrađeni su svi zaprimljeni zahtjevi, primjedbe i prijedlozi, održana je pret- hodna i javna rasprava te u tijeku javne rasprave i javno izlaganje. Trenutno se obrađuju primjedbe zaprimljene u tijeku javne rasprave, nakon čega će se utvrditi prijedlog koji će se uputiti nadležnim tijelima na suglasnost. ODGOJ Rožici sretan rođendan Dječji vrtić Rožica iz Velikog Trgovišća u četvrtak, 2. veljače obilježava svoj 3. rođendan. Ovaj mali vrtić sa svojih samo tri godine postojanja iza sebe ima pravo malo bogatstvo aktivnosti i sadržaja za djecu i roditelje, kojima zapravo čini nezaobilazni dio života cijele zajednice. Prvih nekoliko mjeseci rada vrtić je imao dvije mješovite vrtićke skupine, da bi već krajem 2008. proširio predškolski program ustrojem predškole, ali i dopunio primarni program otvaranjem nove skupine za djecu jasličke dobi. Trenutno u vrtiću Rožica boravi 64-ero sretne djece o kojima brine jedanaestero zaposlenih. Program predškole koji se provodi na tri lokacije (područne škole i dječji vrtić) polazi 42-oje djece. U prekrasnoj drvenoj hižici čija je jednostavna, a opet posebna arhitektura već prepoznata i izvan okvira naše županije, rad s djecom od samog početka ima humanističku i razvojnu programsku orijentaciju u kojoj se poštuju prava djece, prepoznaju njihove potrebe i interesi, a u zajedničko učenje i razvoj uključeni su roditelji kao nezaobilazan i važan partner u razvoju vrtića i predškolskog odgoja općenito. Upravo stoga vrtić Rožica djeluje poput otvorene zajednice i proširene obitelji u kojoj svatko ima svoju važnu ulogu, a zajedništvo i međusobno uvažavanje prepoznaje se već pri samom ulasku u vrtić. Vedre boje, ugodan i bogato osmišljen prostor, otvorena vrata svih grupa i briga svih djelatnika o svoj djeci daju dušu ovom vrtiću koji pred sobom ima brojne planove za daljnji razvoj. Nakon predstavljanja vrtića putem vlastite web stranice: djecji-vrtic-rozica.hr, od prošle godine dječji vrtić ima i svoj časopis, novice naziva Hižica. Upravo za treći rođendan predstavit ćemo i drugi broj našeg godišnjaka u kojemu se ogleda dobar spoj suvremenog odgoja i poštivanja tradicija našeg kraja s dragim nam kajkavskim narječjem. Kao i prethodne dvije godine, i ove godine djeca sa svojim vrijednim odgajateljima pripremaju bogati program za proslavu vrtićkog rođendana. U prijepodnevnim satima djecu će posjetiti mađioničar Kiki Riki, a djeca će uz pomoć svojih teta i kuhara Vladeka pripraviti čak 3 rođen- GLAS ZAGORJA broj 89 danske torte. – Puno pjesme, igre i smijeha pratit će nas i na svečanoj priredbi pod nazivom Z našega brega, koju pripremamo za roditelje, prijatelje i goste vrtića. Samo se bojimo da će i ove godine naš vrtić biti pretijesan da primi sve koji žele vidjeti svečani program, koji u našem mjestu predstavlja svojevrstan društveni događaj. Naime, dobra suradnja s našom lokalnom sredinom i osnivačem, ali i sa svim mještanima, daje nam za pravo osjećati se važnom karikom u životu svih Trgovišćanaca – završila nam je priču o Rožici ravnateljica Gordana Pavlinić te podsjetila na njihovu omiljenu pjesmu: Z našeg brega vidi se sega, polja i njive i još koječega. Cerkvica žuta, rojžice kraj puta, vrtić i škola i sve oduozdola. Vidi se torenj, visoki i cieli, tvornica, hiže i mostek bieli. I još se vidiju cestice vuske, pajceki, kokoši, konji i guske. I nigda ne znaš jel gradec il sele, ovo moje male meste vesele. Vidi se tvoje i moje dvorišće, z brega se vidi ciele Trgovišće. 57 OPĆINA ZLATAR BISTRICA 01. VELJAČE 2012. UPRAVNI ODJEL Jeftinija rasvjeta Općina Zlatar Bistrica pridružila se projektu energetske učinkovitosti rekonstrukcijom javne rasvjete u središtu mjesta. Sama investicija vrijedna je 150 tisuća kuna, a sa 70% je sufinancira Fond za energetsku učinkovitost. Izvođač radova je poduzeće Čeha elektro iz Zlatar Bistrice, a rok završetka radova je 28. veljače. CRVENI KRIŽ Darivanje krvi U prvom ovogodišnjem trodnevnom ciklusu dobrovoljnog darivanja krvi u organizaciji GDCK Zlatar i Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu, akcijama u Zlataru, Konjščini i Zlatar Bistrici pristupilo je čak 576 građana. Iz zdravstvenih razloga odbijeno ih je 66 pa je prikupljeno ukupno 510 doza krvi, a zabilježena su i 24 nova darivatelja. U akciji u Zlatar Bistrici odazvalo se 178 osoba, krv ih je dalo 157, među kojima je sedmero to učinilo prvi put. Sljedeći ciklus dobrovoljnog darivanja krvi u Gradskom društvu planiraju od 17. do 19. travnja. Ukupno će se zamijeniti 70 rasvjetnih tijela u Ulici Vladimira Nazora, Sportskom prolazu, Buntakovoj ulici i dijelu Lovrečanske. Rekonstrukcijom javne rasvjete smanjit će se ujedno trošak struje, produžiti trajanje i omogućiti daljnje širenje mreže i to za ona rasvjetna tijela gdje je potrebna zamjena za smanjenje potrošnje. EKOLOGIJA Prva edukativna radionica u OŠ Zlatar Bistrica Krapinsko-zagorska županija zajedno s hrvatskim i slovenskim partnerima u Operativnom programu za prekograničnu suradnju IPA SI-HR 20072013 provodi projekt Poboljšanje kvalitete života stanovnika i očuvanje bioraznolikosti kroz sanaciju i remedijaciju onečišćenih lokaliteta pod akronimom REMEDISANUS. Jedna od aktivnosti koje projekti partneri moraju odraditi jesu radionice u osnovnim školama s ciljem obuke učenika o mogućnostima ponovne uporabe otpadnih materijala odnosno sortiranju otpada. Pri tome se županija opredijelila na održavanje radionica u četvrtim razredima u sklopu nastavnog programa prirode, a prva takva dvosatna radionica održana je u OŠ Zlatar Bistrica. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području KZŽ pridružila se projektu u 20 osnovnih škola. EKOLOGIJA Petnaesti rođendan EU Lijepa naša Tradicionalno, svakog prvog dana u godini članovi Ekološke udruge Lijepa naša iz Zlatar Bistrice organiziraju pohod svojom stazom, Šumaricom, prvom Poučnom stazom u Zagorju. Uz inventuru što treba popraviti, što dopuniti u novoj godini, planiraju i aktivnosti, a one su brojne: od sudjelovanja u uređenju mjesta, uređenja starih bunara, edukativnih izleta i predavanja uz dane važne u zaštiti okoliša i mjesta Zlatar-Bistrice, do izleta u arboretume, parkove prirode… 58 Ove godine udruga navršava 15 godina rada, a planiraju je proslaviti kako već znaju – radno. Ako financije dopuste, krenut će put Vukovara i Kopačkog rita, a za malo predaha, kao i svake godine pogledat će neku od predstava u varaždinskom kazalištu. Važno je pročistiti i dušu, oplemeniti osjećaje da bi se moglo lakše sagledati i rješavati probleme svakidašnjice, misli njihova predsjednica Vjenceslava Pavleković. Zaštita okoliša i program Uklonimo smeće, zasadimo cvijeće, namijenjen zlatar- bistričkim okućnicama dopunjavaju teme iz kulture, suradnja sa OŠ, KUD-om, Vrtićem i briga za kaj. Naime, članica udruge, Ankica Galic, samozatajna je pjesnikinja, a njeni topli kajkavski stihovi upućeni zlatarbistričkom kraju i starim običajima čitaju se na okupljanjima udruge i priredbama. Uz malo potpore i sreće stihovi će u obliku knjige biti dostupni i širem krugu, možda i do kraja godine. U planu je još puno toga, možda i kakav izlet u EU, kao onaj u Mozirski gaj, s kojeg se mnoštvo GLAS ZAGORJA broj 89 dobrih ideja hortikulturnog uređenja prenese na domaće okućnice i parkove. Pozivaju se građani koji se još nisu uključili da se pridruže i ulože dio svog znanja i truda kako bi životni prostor učinili ugodnijim i ljepšim – ne samo nama već i svima koji dođu u Zlatar Bistricu, uputila je poziv predsjednica udruge, gđa Pavleković, inicijatorica dobrih ideja i akcija, nesebična volonterka, nepopravljivi optimist, odgovorna – u svakom slučaju za 15 godina uspješnog rada udruge. (dh) ZAGORJE INFO 01. VELJAČE 2012. KRAPINSKE TOPLICE ZLATAR Hospicij uz bolnicu Kolegij Savjeta vatrogasne mladeži Ministar zdravlja Rajko Ostojić došao je u prvi službeni posjet Krapinsko-zagorskoj županiji te je u pratnji domaćina, župana Siniše Hajdaša Dončića, posjetio Specijalnu bolnicu Krapinske Toplice. Tamo je održan sastanak s ravnateljima i predsjednicima upravnih vijeća zdravstvenih ustanova čiji je osnivač Krapinsko-zagorska županija. U Zlataru je održan redovni Kolegij savjeta vatrogasne mladeži Hrvatske vatrogasne zajednice. Glavna tema kolegija bila je organizacija kampa vatrogasne mladeži u Fažani, te državnih i međunarodnih natjecanja na kojima će sudjelovati mladež Hrvatske vatrogasne zajednice, najavio je predsjednik Savjeta Nikola Sočev. Vatrogasna mladež danas je najbrojnija organizacija koja radi s mladeži u Hrvatskoj, imamo preko 15 tisuća mladih u našoj organizaciji. To nema nijedna organizacija na nivou Hrvatske i stalno se polaže na edukaciju voditelja koji će raditi s mladima za budućnost vatrogastva, istaknuo je Sočev. Pohvalio je i rad organizacije mladeži na području Krapinsko-zagorske županije, gdje se za što kvalitetniji rad zalaže član Kolegija Darko Brlić, inače član DVD-a Zlatar. Vatrogasne predstavnike na početku skupa pozdravio je i gradonačelnik Zlatara, dr. Miroslav Kopjar, dajući podršku ovim aktiv- nostima, a osvrnuo se i na važan segment za još bolje funkcioniranje zlatarske vatrogasne zajednice, a to je izgradnja Vatrogasnog centra na izmještenoj lokaciji u Martinečkoj ulici. – Zemljište je kupljeno, radi se na projektnoj dokumentaciji, a za daljnju gradnju bit će nam potrebna pomoć države – rekao je dr. Kopjar. Domaćini, DVD Zlatar i Gradska Vatrogasna zajednica, ugostili su predstavnike savjeta mladeži iz šireg područja Hrvatske u OPG-u Posarić, a podršku aktivnostima Savjeta dao je i načelnik HVZ-a Željko Popović. KRAPINA Teme sastanka bile su vezane za postojeći sustav skrbi o zdravlju na području županije, ali i nacionalna politika zdravlja. Govoreći o tome Ostojić je ponovio kako je prioritet poboljšati Hitnu medicinsku pomoć, zatim pomirba svjetonazora i medicinskih spoznaja koji se odnose na umjetnu oplodnju, smanjenje listi čekanja i ukidanje poreza od tri posto koji plaćaju umirovljenici. Ministar zdravlja Rajko Ostojić u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama izjavio je kako je zadovoljan zdravstvenim sustavom u Županiji iza kojega se ne vuku financijske dubioze. – Detektirali smo uska grla zbog kojih se stvaraju liste čekanja, rekao je ministar Ostojić i dodao kako su se dogovorili o opremi koju će nabaviti za zajednički bolnički prijam u Općoj bolnici u Zaboku te da se uz tu bolnicu, na inicijativu krapinsko-zagorskog župana Siniše Hajdaša Dončića, napravi i hospicij, ne samo za Zagorce nego i stanovnike susjednih županija. Više noćenja i turista Na području Krapinsko-zagorske županije u prošloj godini ostvareno je 141.287 noćenja, što je u odnosu na prethodnu godinu 10% više. U Krapinsko-zagorskoj županiji prošle godine zabilježeno je 60.603 dola- ZLATAR Županija nastavlja projekte u zlatarskim školama MILJANA Započela gradnja mosta U Miljani je označen početak radova na izgradnji prekograničnog mosta koju će zajednički financirati Slovenija i Hrvatska. Riječ je o mostu koji je neophodan za životno i gospodarsko povezivanje dviju prijateljskih općina, slovenskog Podčetrtka i hrvatskih Zagorskih Sela, a koji će osigurati i turistički razvoj, posebice hrvatske strane u čijoj se neposrednoj blizini nalazi dvorac Miljana, ali i Kumrovec, Veliki Tabor i Terme Tuhelj. Gradnja bi trebala završiti za četiri mjeseca, odnosno do kraja svibnja. Inače, cjelokupna investi- cija s dokumentacijom, izgradnjom pristupnih cesta i samog mosta je u vrijednosti oko 4,5 milijuna kuna. Prigodom početka radova na izgradnji tog važnog infrastrukturnog objekta govorili su župan krapinsko-zagorski Siniša Hajdaš Dončić, načelnik općine Zagorska Sela Željko Kodrnja, župan slovenske općine Podčetrtek Peter Misja, direktor Direkcije Republike Slovenije za ceste Gregor Ficko, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić i ravnatelj Županijske uprave za ceste KZŽ Jasmin Krizmanić. zaka turista, što je porast za 17%. Doznaje se to od direktorice Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije, Sanje Škrinjar, koja je izrazila zadovoljstvo ostvarenim rezultatima. (N. V.) Nakon završetka projekta energetske učinkovitosti u Osnovnoj školi u Zlataru, u koji je uložila 1,5 milijun kuna, Krapinsko-zagorska županija nastavit će ulaganja u škole na području grada Zlatara, najavio je župan Siniša Hajdaš Dončić. Ove godine očekuje se završetak sanacije područne škole u Donjoj Batini, gdje je u prvoj fazi uređeno krovište, a u nastavku će se izgraditi toplinska fasadna ovojnica. Također, naručena je i bit će izrađena projektna dokumentacija za osnovnu školu u Belcu i sljedeće godine se planira završiti i taj projekt. Prioritet županije ove godine GLAS ZAGORJA broj 89 bit će dovršenje Srednje škole u Zlataru, gdje se radi o iznosu između devet i deset milijuna kuna, najavio je župan. Time bi sve škole koje administrativno pripadaju gradu Zlataru bile energetski učinkovite, ali i vizualno prilagodljive okolišu, odnosno Zagorju kao destinaciji Bajka na dlanu, zaključio je župan Siniša Hajdaš Dončić. 59 ZAGORJE INFO 01. VELJAČE 2012. KRAPINA KRAPINA Rekordan odaziv U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Krapina, ekipa Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu iz Zagreba prikupila je 770 doza krvi u prvom ovogodišnjem ciklusu darivanja krvi. Obrtnici i Zagrebačka banka Predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije Davor Pleško i direktor obiteljskog, osobnog i poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke za regiju Zagrebački prsten Jozo Èakalić, sredinom siječnja potpisali su III Dodatak Ugovoru o poslovnoj suradnji Krapinski darivatelji postigli su rekordan broj davanja krvi u samo 5 dana kroz 6 akcija. To je do sada najbolji rezultat u jednom ciklusu. Na posljednjoj akciji u Restoranu Zagorka u Đurmancu postignut je najbolji rezultat do sada, 144 doze. Akcijama je pristupilo 860 dobrovoljnih davatelja krvi, a njih 90 zbog zdravstvenih razloga nije moglo dati krv. U dva dana u Srednjoj školi Krapina prikupljeno je 167 doza, u Kotki Krapina 29, a u dva dana u Pučkom otvorenom učilištu u Krapini 430 doza i u akciji u Restoranu Zagorka u Đurmancu 144 doze krvi. Krv je prvi put dalo 34 do- brovoljnih davatelja krvi, a oni su; Tomislav Rafaj, Martin Ptičar, Mario Šenjug, Antonio Družinec, Igor Znika, Darko Kuhar, Martin Sinković, Goran Belačić, Danijel Jurinjak, Dorian Krajinović, Iris Oberški, Toni Potrebić, Evan Artić, Filip Janžek, Antonio Belančić, Tomislav Đebro, Ivana Tepeš, Luka Lovrenčić, Ivan Peček, Mihael Pospiš, Mateja Valjavec, Viktorija Herceg, Tanja Kralj, Marina Krasnik, Tomislav Majcen, Jagoda Haramina, Ivana Ptičar, Tomislav Bajcer, Petra Grmovšek, Mladen Novački, Nino Režan, Dubravko Nežmahen, Petar Horvat i Patricija Belošević. LJEKARNA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE LJEKARNIČKA JEDINICA ZABOK M. Gupca 63, Zabok, tel: 049/221-618, e-mail: [email protected] Radno vrijeme od 7 do 20 sati, nedjeljom i blagdanom od 9 do 12 sati, izvan toga dežurstvo LJEKARNIČKA JEDINICA SVETI KRIŽ ZAČRETJE Trg dr. Lembergera 1, Sv. Križ Začretje, tel: 049/228-027 Radnim danom od 8 do 16, subotom od 8 do 11 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA KRAPINA Magistratska 11, Krapina, tel/fax: 049/370-582 Radnim danom od 7 do 20, subotom od 7 do 14, a nedjeljom od 9 do 12 sati. LJEKARNIČKA JEDINICA HUM NA SUTLI Hum na Sutli 172/1, tel/fax: 049/341-049 Radno vrijeme od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. 60 Ovim će dokumentom Zagrebačka banka obrtnicima na području županije osigurati nastavak posebnih kreditnih uvjeta za financiranje povremenih potreba u obrtnim sredstvima. Potpisivanje ovog III Dodatka temeljnom ugovoru rezultat je do sada realiziranih 200-tinjak kredita članova Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije u vri- jednosti preko 20,000.000 kn, a što ujedno predstavlja nastavak OKKZŽ da se članstvu osiguraju povoljnija sredstva za olakšanje poslovanja obrtnika u ovom turbulentnom vremenu. Osim OKKZŽ III Dodatak temeljnom ugovoru sa Zagrebačkom bankom u idućem razdoblju potpisat će svih devet Udruženja obrtnika OKKZŽ. ZLATAR Obnova Sokolane Prema planiranim radovima na obnovi zlatarske Sokolane, nedavno su započela geostatička ispitivanja na vanjskom dijelu zgrade, kako bi se pripremila podloga za daljnje radove. Nedavno su Sokolanu u pratnji gradonačelnika dr. Miroslava Kopjara, obišli predstavnici izvođača radova i stručnih institucija, kako bi dogovorili plan obnove. Zgrada Sokolskog doma izgrađena je 1910., te je jedan od važnijih secesijskih kulturno-povijesnih spomenika u ovom dijelu Hrvatske i kao takva iziskuje pomno razrađeni plan obnove, istaknuo je dr. Kopjar. Za sada je utvrđeno da je potrebno izmije- niti kompletno dotrajalo krovište, te riješiti pitanje vlage, a svakako je važno očuvati i zidne slike Bogumila Cara iz 1914. Prethode ispitivanja koja će pokazati na koji način će se zgrada obnavljati. Izrada projektne dokumentacije povjerena je zadarskoj tvrtki D&Z, a izrada geotehničkog elaborata za rekonstrukciju i dogradnju Geotehničkom studiju Zagreb. Obnova Sokolane uvrštena je i u ovogodišnji gradski proračun, s ukupno 360 tisuća kuna. Dio tih sredstava, odnosno 140 tisuća kuna, planirano je iz spomeničke rente, a 220 tisuća kuna iz državnog proračuna, odnosno Ministarstva kulture. KRAPINA Posjet sajmu Rimini Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije organizirala je jednodnevni posjet 33. međunarodnom obrtničkom sajmu slastičarstva, pekarstva, proizvodnje tjestenine i prateće industrije Rimini – Italija. Posjetitelji su imali priliku na 14 izložbenih paviljona vidjeti 730 izlagača GLAS ZAGORJA broj 89 najnovijih materijala, poluproizvoda, postrojenja i alata te namještaja i opreme u pekarskoj i slastičarskoj industriji. Održane su i razne prezentacije, radionice i drugi događaji. Za odlazak na sajam Komora je organizirala prijevoz autobusom iz Krapine i Zaboka. ZAGORJE INFO 01. VELJAČE 2012. KUMROVEC / ZAGORSKA SELA / DESINIĆ Zajednička Turistička zajednica U Kumrovcu je održan sastanak predstavnika općine Zagorska Sela, Kumrovca i Desinića vezano za inicijativu osnivanja zajedničke Turističke zajednice. Inicijativa koju je pokrenula općina Kumrovec prema svojim susjednim općinama Desinić i Zagorska Sela za osnivanjem zajedničke Turističke zajednice ima više ciljeva. – Po- vezivanje jednog kompatibilnog turističkog proizvoda u jednu cjelinu, udruživanje, jer je činjenica da zajednički možemo puno više toga napraviti i, napose, podjela troš- KRAPINA Donacija bolnici Zaljubljenici u likovnu umjetnost, okupljeni u Likovnom društvu Ernest Tomašević Krapina donirali su Općoj bolnici Zabok petnaestak svojih radova – slika i oslikanih ukrasnih pladnjeva. S velikim zadovoljstvom predajem ovu donaciju u ime Društva svom dragom prijatelju Stanku Belini. Društvo broji dvadeset i pet aktivnih članova, a autori djela koje danas darujemo su: Ivanka Kveton, Đurđa Barilar, Janko Dunaj, Ivica Hršak, Jelena Mlakar, Vesna Gruica i Tomislav Hršak, Rajko Fureš i Zlatko Kuhar. Pomažemo koliko god možemo donirajući sredstva i naše radove dječjim vrtićima, školama i, naravno, našoj zagorskoj bolnici. Može se reći da smo s njom od početka. Dali smo svoj doprinos za njezinu izgradnju i opremanje, a sada nam je namjera oplemeniti njezin interijer. Uvjereni smo da će naši radovi pronaći mje- sto u vašim prostorima te ih oplemeniti i učiniti ugodnijim mjestom za rad, te pacijentima olakšati boravak u bolnici – rekao je Zlatko Kuhar, predsjednik Likovnog društva Ernest Tomašević, te predao ravnatelju Belini monografiju Društva. – Zahvaljujem na gesti i lijepim riječima. Činjenica da smo u krugu dvadeset hrvatskih bolnica koje su na putu akreditacije, te priznanja koja nam je dalo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi dokaz su da radimo kvalitetno. Zahvaljujući ovakvim i sličnim donacijama i naši će prostori pružiti ugodan domaćinski ambijent svima koji u njima rade i borave – zaključio je ravnatelj OB Zabok, prim. Stanko Belina. kova koji i nisu beznačajni za male općine koje imaju relativno niske prihode – rekao nam je, među ostalim, načelnik kumrovečke općine Dragutin Ulama. Stvaranje zajedničkog turističkog proizvoda mislimo da u budućnosti može donijeti puno pozitivnih stvari našem gospodarstvu, našim ljudima koji žive od turizma i činjenica je da je nama kao lokalnim zajednicama dužnost na taj način razmišljati i na taj način se povezivati upravo u tom smjeru – naglasio je također. Cilj je zajedničkom organiziranom turističkom ponudom postići što bolje ekonomske efekte. Načelno, načelnici su podržali osnivanje zajedničke Turističke zajednice, te će određeni dokumenti u smislu Sporazuma i Statuta biti upućeni općinskim vijećnicima spomenutih triju općina na kojima je donošenje odluke. (N. V.) RADOBOJ Kruškina duša Nakon uspješne promocije u Termama Tuhelj, diljem zagorskih kafića i restorana nastavlja se promocija viljamovke Kruškine duše OPG-a Ferek Jambrek. U Maloj Ramoni u Krapini, bilo je veselo uz nagradne igre, muziciranje Four Roses, ex Smoota iz Oroslavja. Kruškina duša je ponos vlasnika voćnjaka i vodstva Poljoprivredne zadruge i Općine Radoboj, a da ovo piće odlikuje prirodno na- glašen miris i okus kruške uzgojene na tradicionalan način, uvjerili su se svi posjetitelji Male Ramone. kako ističe jedan od vlasnika Branko Ferek Jambrek, okus Kruškine duše podsjeća na lijepe i ukusne plodove kruške grijući naše tijelo postupno, ali postojano još dugo nakon prvog gutljaja, a s promocijom će nastaviti i dalje. Sljedeća će biti u restoranu Kapelščak, 11. veljače. (M. B.) KRAPINA Uniforme za interventni tim Zamjenica župana Sonja Borovčak u prostorima Gradskog društva Crvenog križa Krapina predala je Društvu Crvenog križa Krapinsko-zagorske županije 24 uniforme za volontere Županijskog interventnog tima koji je u osnivanju. U ovoj godini također za potrebe navedenog tima kao i za ostale potrebe županijskog Crvenog križa osigurano je 30 tisuća kuna za nabavu kombi vozila za prijevoz djelatnika i volontera, rečeno je prilikom primopredaje GLAS ZAGORJA broj 89 uniformi, kojoj je uz ravnatelja županijskog Crvenog križa Davora Šimunovića, te ravnatelje gradskih društava Crvenog križa, nazočila i zamjenica izvršnog predsjednika Hrvatskog Crvenog križa Dubravka Horvat. (n. v.) 61 IZNIMNI LJUDI 01. VELJAČE 2012. Piše Dunja Horvatin Kad bi svi ljudi na svijetu... Ujedno, ovom suradnjom i aktivnostima provodimo zdravstveno prosvjećivanje pojedinaca i društva, promoviramo Ligu, stječemo nove suradnike i članove, te ostvarujemo prihod za provođenje humanitarnih akcija. Što se drugih Udruga i pojedinaca tiče, sigurna sam da ih ima vrlo aktivnih i vrijednih, ali nisam dovoljno upućena da bih ih mogla rangirati. uskrsne čestitke, a 2011. kalendar. Promocija kalendara uz predavanje o karcinomu dojke u Klanjcu prošla je odlično. Bilo je nazočno više desetaka ljudi koji su sa simpatijama upoznali, a Dr. Nadica Jačmenica Raditi za dobrobit drugih, podsjetiti na važne stvari u životu koje se ne mogu opipati ni izmjeriti, ostaviti drugima svoj otisak srca, odlika je tek rijetkih. Najveća je pogreška ne činiti ništa samo zato što misliš da možeš učiniti tek malo! – životni je moto svetokriške humanitarke, liječnice i borca za ljudska prava i dostojanstvo življenja, dr. Nadice Jačmenice. Uz radno vrijeme u Specijalnoj bolnici u Krapinskim Toplicama, uz dužnosti prema obitelji, dr. Jačmenica radi na zdravstvenom prosvjećivanju unutar Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, Inicijative za dostojanstvo i kvalitetu života Sveti Križ Začretje, Zagorske lige protiv raka… Krajem prošle godine, Međunarodne godine volontera, Zagorska liga protiv raka pokrenula je zapaženu humanitarnu akciju… 62 Život je zanimljiva pustolovina. Èim se rodimo žudimo za nekim ciljem. Život je besmislen ako je potraćen na nešto što svjesno ili nesvjesno znamo da je pogrešno. A uvijek, bez iznimke, znamo je li ispravno ili pogrešno, samo smo stvorili obrambene mehanizme toliko dobre da ponekad i sami sebe možemo uvjeriti da smo na pravom putu. Presudna je iskrenost prema samome sebi i spremnost preuzeti odgovornost, u prvom redu za samoga sebe, a onda, jasno, krenuti dalje. U Ligi sam deset godina, a već drugi mandat i dopredsjednica. Program zdravstvenog prosvjećivanja započela sam 2008., u tom kontekstu sam do sada pokrenula tri projekta koja je Županija prihvatila i podržala. Do sada smo odradili više od 30 tribina, predavanja i radionica na temu prevencije, ranog otkrivanja, liječenja i rehabilitacije zloćudnih bolesti, psihološke potpore oboljelima i njihovim obiteljima, ali i druge teme koje podižu kvalitetu života i spadaju u okupacijske sadržaje. Predložila sam 2009. tiskarsku djelatnost, te smo izdali božićne i potom i kupili kalendar tako da ih je na kraju bilo i premalo. Takva događanja okupe istomišljenike, bez obzira na granice i daljinu… Tijekom godina smo surađivali s Mrežom zdravih gradova, Inicijativom za dostojanstvo i kvalitetu života Sveti Križ Začretje, Udrugom Korak po korak do zdravlja iz Klanjca, Amaterskim dramskim kazalištem Sveti Križ Začretje, te knjižnicama. Prelazimo granice županije, jer surađujemo s Udrugom Pomoć neizlječivima iz Međimurja čime razvijamo inicijativu za razvoj palijativne medicine na ovim prostorima. GLAS ZAGORJA broj 89 Nešto bolje poznajem Korak po korak do zdravlja iz Klanjca s kojom i više surađujem. Oni plijene svojim entuzijazmom, vrlo su aktivni, homogeni, svestrani, a osobito se ističu dr. Gmajnički, te gospođe Greblički i Kolar. Planirane aktivnosti u 2012.? Nakon odlične reakcije pacijenata u bolnici u Toplicama na kazališno uprizorenje moje kajkavske komedije Pervi put na moru, nastala je nova ideja: U svjetlu spoznaje stresa kao uzročnog faktora u nastanku bolesti, raznih oblika depresija kao posljedice bolesti, te blagotvornog učinka humora i smijeha, osmislila sam Biblioteku: SMIJEH JE LIJEK u kojoj ćemo tiskati ovu komediju (komedija je na 30. susretu neprofesionalnih hrvatskih pisaca 2011. dobila prvu nagradu, Plaketu Mihovil Pavlek Miškina). Promocija knjižice, uz kazališnu izvedbu komedije bit će na Valentinovo, 14. veljače u 17 sati, u Plavoj sali Specijalne IZNIMNI LJUDI REÈ ZAGORSKOG MUŽA Uz sav rad i obaveze liječnice, majke, humanitarke, dr. Nadica Jačmenica nađe i vremena za predah – u vodama literarnog i likovnog stvaralaštva. Među 166 pristiglih haiku radova na međunarodni natječaj u Japanu njezin haiku je ocijenjen visokom drugom nagradom. Inspiraciju autorica crpi iz prirode svog svetokriškog zavičaja, gdje nalazi i građu za svoje slike. Naime, ona već više od 30 godina stvara kompozicije u tehnici cvjetnog kolaža. Prekid u likovnom stvaralaštvu ispunila je srećom majčinstva i odgojnog stvaralaštva, a povratak je okrunila izložbom Latice duše koju je posvetila svojoj mami i kćeri, porukom o neprocjenjivoj vrijednosti obitelji u otuđenom svijetu, gdje je pojedinac poput latice na vjetru. Njene slike ukazuju na neprolaznost ljepote i vrijednosti nepresušnog izvora, prirode, istovremeno podsjećajući na njenu krhkost. Sve to moguće je zamijetiti ako čovjek zastane, predahne od svakodnevice i prizna sam sebi koliko je odsutan i neosjetljiv, oguglao na stvarnu ljepotu – tu, kraj puta kojim svakodnevno prolazi. U tome i leži bit, tankoćutna poruka umjetnice-humanitarke: otkriti taj trenutak spoznaje, trenutak iskrenosti prema samom sebi i preuzimanju odgovornosti, prvenstveno za samoga sebe, a onda i druge i svijet u kojem živimo. To nas podsjeća na duhovnu dimenziju svijeta, na važne stvari u životu koje se ne mogu opipati ni izmjeriti. Podsjeća na važnost ljubavi. bolnice za med. rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama. Naravno, bit će i prigodna prodaja knjižice. Time ćemo ostvariti terapeutski učinak humora i smijeha, ponovo promovirati Ligu i steći određena materijalna sredstva za poznate humanitarne ciljeve – sada za nabavu medicinske opreme. Empatija, spremnost na pomoć čovjeku u nevolji, osobine su koje ne jamči ni jedna diploma Sklonost k ovoj vrsti aktivnosti svakako je vezana uza zvanje, ali mislim Komor. Neki dan sam bila ganuta i ponosna zbog sjećanja jedne moje pacijentice. Evocirala je uspomene na vrijeme kada je kao dijete, s mamom, dolazila u našu kuću u Svetom Križu u mjenjačnicu brašna. Rekla je: Vaš je tata znao da smo mi bili siromašni i uvijek nam je vagao dobru vagu. Jednom je pitao mamu koliko ima djece i kada je čuo da nas je mnogo, za svako je dijete u naš žakljec ubacio po još jednu mjericu brašna. Po tome ga pamtim cijeli život. da su korijeni ipak dublje, u obitelji. Moja sjećanja iz djetinjstva pamte vječitu brigu mojih roditelja, ne samo za nas, djecu, već: imaju li naši susjedi jesti, je li nekom starcu u selu toplo u kući, ima li stric Pavel u Komoru penez i slično. I onda bi mama krenula s lončićem u selo, a tata s pokojim dinarom k bratu u Stane li sve zamišljeno u jedan dan? Pa, kako nam dan svima jednako traje, ne stigne se sve. Ali, stvar je u percepciji onoga što je ostalo za sutradan. Ako kao obitelj vjerujemo u svoje zajedničke prioritete, onda smo, umjesto prigovora ponosni na učinjeno i na više ciljeve, prionemo zajednički i nadoknadimo zaostatke. Krive nasajene! Duge već ide, duge i pre duge, kak god da češ se zmeknuti i vrnuti nazaj, vse une kaj triebale vrnuti i bi, ti te mnogi put nemreš, kaj vsem nam je i poznate. Ti te zaistinu nemreš vrnuti, ne zate kaj te nebi štel, nek zate kaj te teške ti je, kak i vsakomu drugomu. I zaistinu je teške te, sam na svietu, vrnuti nazaj, kak god da te te hude i išče, kak god da ti se ni neda same tak oteči, kak god da ti se neda same tak ni povrnuti. I kak god da se bi štel morti male i povrnuti, morti bi se štel i hutomu cajtu male i otprieti pred nekterami pajdaši, pak se bi štel male pred njimi i pojadati, ali prie nek prejdeš tam dobre ti se je trieba otom spremisliti, da ti nebi naopak vse te skup pak prešle, kak i mnogi put do zdaj. Kak hutu jutranjku zgledi, da nie ni drugač mogle, pak ti vse te skup same se na jenu stran mogle je obrihtati, tak kak smele nigdar ziti vse te skup ni nie. Te kaj zišle vse te skup je tak, kak triebale nigdar nie, tek pak je une kaj si zameriti nemreme, jer z vsem tem skup se nemre i nesme igrati, kak god da te negdar mnogi med nami je i bi štel. Unda gda krive nekaj je nasajene, te nie od prie kratkoga cajta. Une kaj krive nasajene je, nasajene je več dugi cajt, od gda ga i pozname. Retke se dogodi da nehči teri h vredu je, teri se reda drži, teri navek na mestu je bil, retke se dogodi da ti krive prejde, da krajiti počne, da ž njem se naopak ide kušuvat, da pak se ide unde gde smele se nebi. I pak, tak vse te skup je – kak je, pak vse te more tak i biti ak te tomu dame da nam tak i je. Iste tak, vse te skup ma i une zakaj je, vse te skup more biti morti i tak kak je, ali iste tak i vse te skup negdar i nie unak kak se h prvu dobu vsemi i vidi. Da življenje vriedi, da ga se morti i splati prijeti, da ga se more zestanoviti, da se more ž njem pospominati, te je une kaj vsi mi skup bi i šteli, te je une kaj vsaki med GLAS ZAGORJA broj 89 01. VELJAČE 2012. Piše Rajko Fureš nami bi morti i mogel, kak god da te je nekaj kaj i nie same tak za oddelati. Najgorše ti je pak, vse te skup, ak vse te skup krive je nasajene, ak krive ma vse te potriete, jer une kaj naopak je nasajene, nemre delati nekaj kaj praf i je. Praf delati i iti more same une kaj praf nasajene je, kaj vriedi i za kaj se vriedi na sve strani boriti. A nie ljehke nigdar bile, pak ni zdaj nie, nie ljehke pogledati i glavu ne obrnuti, a preveč nas je kaj ju obračame unda gda te nie trieba. Tu vrieme, ta doba, vse te kaj vse te nam nanaša, vse te skup ni nemre praf ni biti, ak nie nam tuj vsega unoga kaj triebale tuj bi biti. Tuj trieba nem je i poštenja, tuj trieba nam je i življenja, tuj trieba nam je i veseljiča, tuj vsega toga nam je trieba, vsega toga kaj življenje nam ga za svoje meti trieba. I pak, kak god da ljehke nie, kak god da te meglina ta jutranjska če zadušiti, sunčeke nam, vsem skup, vsaku naopačnu reč odtira, vsu ju odtrgne i vsikud ju pospravi tam gde se une najvrednejše meče. I vsaki med nami, ak po pravice bi štel, ak se bi štel negdar i praf deti, ak i male je zabludil, vsaki med nami mora prve sam sebe priznati si da vrnuti se je trieba, same te od srčeka trieba nam je šteti. A šteti mnogi put i nie dosti, mnogi put šteti nie same tak, jer kak god da štel bi ovak ili unak, vse ti te skup i nie moči. Moči je moči same unda i same unak kak te je i trieba. Od navek dobre je poznate, od navek te dobre je i zapisane, da same praf nasajene, same une kaj dobre je, dobre more i biti. Naopačne i krive nasajene, more same naopak i krive iti i prejti. Vsaki med nami teri napoprek h življenju ide i štel bi iti, zate niti nemre praf dojti i iti, navek same uni napoprečni naopak prejdeju i završiju, kak god da morti negdar te vsem nam skup i drugač zgledi. 63 MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA 01. VELJAČE 2012. NOĆ MUZEJA Pripremila Vlasta Krklec Noć kulturne i umjetničke baštine U Dvorcu Veliki Tabor su nakon obilaska izložbe Veliki Tabor u svjetlu otkrića te Vrijeme utvrda: plemićki grad Vrbovec na Sutli posjetitelji pratili zanimljivo predavanje o arhitekturi ove obnovljene renesansne utvrde, te sudjelovali u interaktivnoj radionici upoznavanja srednjovjekovnog oružja i izrade pancira. Na kraju U organizaciji Hrvatskog muzejskog društva 27. siječnja 2012. održana je VII. noć muzeja. U 80-ak hrvatskih gradova i mjesta oko 300 tisuća posjetitelja besplatno je razgledalo 170 muzeja, galerija i ustanova. U zanimljivim muzejskim programima uživali su i posjetitelji Muzeja Hrvatskog zagorja. su uživali plešući tango na plesnom podiju gdje je postavljena Tangente, skulpturalna instalacija Maje Šimonović. U spomen kumrovečkog svjetskog putnika i poliglota Alojza/Luiza Ulamu muzej Staro selo Kumrovec organizirao je Kumrovečkoameričku noć. Posjetitelji boa te projekciji Vode u Hrvatskoj i pustolovine Hucka Finna. U Klanjcu je Galerija Antuna Augustinčića organizirala likovno-plesnu večer pod nazivom Tango Tangente u Noći muzeja. Do kasno u noć posjetitelji noćnog programa organizirano je druženje s Veronikom Desinićkom. U Gornjoj Stubici su posjetitelji pratili zanimljiv program na temu vode. Uz predstavljanje i instalaciju Muzeja voda autora Krešimira Bauera te predavanje dr. sc. Nenada Raosa Što je voda?, održavala se i likovna radionica u kojoj su djeca izražavala svoj doživljaj vode. U kasnijim večernjim satima posjetitelji su uživali u glazbi Local Jazz Com- Muzej voda U dvorcu Oršić u Gornjoj Stubici uz Noć muzeja otvoren je i jedinstveni Muzej voda. Inicijator njegovog osnivanja je prof. Krešimir Bauer, predsjednik Udruge za poboljšanje života na Kamenjaku. – Muzej kao sredstvo interakcijskog određenja pitanje voda. Provokativna instalacija koju čine riblje konzerve na pješčanom dnu ispred grafičkog predloška vode, s namjerom da se otvore pitanja kakav je naš odnos prema vodi i općenito prema prirodi. Nije li konzerviranje sredstvo čuvanja, 64 baš kao što se čuva muzejski eksponat? U ovom slučaju riba koje žive u vodi. Muzej je konzervativna institucija, zato su izložene riblje konzerve kao ostatak školjaka (arte)fakti, dokumenti opstojnosti! Kako osigurati održivost vode – upravo onako kako ćemo uspjeti suživjeti s njom, a najmanje samo konzervirati i potrošiti! – pojašnjava autor ove originalne zamisli. U performansu su sudjelovali mališani Društva Naša djeca iz Donje Stubice, a predavanjem Što je voda? na svoj osebujan način zaokupio je pažnju prisutnih svih životnih dobi, dr. sc. Nenad Raos. Svaki pokušaj da se ispriča iscrpna priča o GLAS ZAGORJA broj 89 vodi nužno je golem zadatak. Ako se priča pretvori u trajnu aktivnost i ako postane muzej u kojem je zbirka sve što je na temu vode napravljeno ili napisano – tada je to osobit muzej. Zašto ne bi postojao u Zagorju gdje je voda, kao rijetko gdje, u izdašnoj količini i kvaliteti netom ispod naših nogu? Poštenje i poštovanje prema prirodi, ili ovaj puta prema vodi, uvijek se na kraju pretvori u dostojniji život. To je cilj ovog muzeja – zaključio je prof. dr. sc. Tomislav S. Šola.(D. H.) MUZEJI HRVATSKOG ZAGORJA su uz fotodokumentarnu izložbu o suradnji malog zagorskog sela Kumrovec i američkog grada Chestera uživali i u bogatom kulturnoumjetničkom programu. Brojnim posjetiteljima je Noć muzeja bila prilika da upoznaju muzeje i njihove stalne postave i izložbe, da se zainteresiraju za njihove edukativne programe i uopće za prirodnu, kulturnu i umjetničku baštinu Hrvatskog zagorja. Nakon obilaska postava posjetitelji su mogli razgledati suvenirnicu u kojoj su prvi put predstavljeni 01. VELJAČE 2012. suveniri članova Udruge Naši dani iz Đurmanca. Cjelokupni program Noći muzeja u Muzeju krapinskih neandertalaca popraćen je i izravnim prijenosom Radija Hrvatsko zagorje Krapina. Krapinske neandertalce posjetilo 855 posjetitelja Muzej krapinskih neandertalaca obišlo je 855 posjetitelja. Prije obilaska stalnog postava za posjetitelje je organiziran glazbeno-plesni program u izvedbi Krapinskih mažoretkinja, te radionica izrade kamenih alatki. Radionicu je vodio preparator Muzeja Zlatko Mirt koji je svojom vještinom, te autentičnim odijelom pračovjeka privlačio pažnju svih posjetitelja. VII. zimske radionice i igraonice Od 9. do 13. siječnja 2012. u Muzeju krapinskih neandertalaca održane su VII. zimske radionice i igraonice za djecu predškolske dobi i učenike osnovnih škola. Svaki dan od 10-12 sati zadnjeg tjedna zimskih praznika, tridesetak polaznika iz Krapine, Radoboja, Zlatara, Bedekovčine, Konjščine, Zagreba i Ludbrega sudjelovalo je u interaktivnim radionicama te kroz igru i zabavu spoznavalo tajne pretpovijesti. Uz obilazak novog stalnog postava te Nalazišta Hušnjakovo djeca su se upoznala sa zbirkama Muzeja krapinskih neandertalaca, proučavala su originalne fosile, izražavala se u likovnim radionicama, ispunjavala radne listiće i komentirala razne tematske filmove. Polaznici su s velikim zanimanjem proučavali fosile u malom laboratoriju služeći se mikroskopom i lupom, izrađivali geološke stupove, a posebno ih je razveselila ilustrirana igra Evoluiraj i ne ljuti se…. Za najmlađe su organizirane dino radionice te igre sa slagalicama i modelima pretpovijesnih vrsta. Uz druženje i zabavu djeca su mnogo naučila o tajanstvenom svijetu fosila, otkrila su zanimljivosti iz života krapinskog pračovjeka, pronašla su odgovore na mnoga svoja pitanja o razvoju života na Zemlji, omiljenim dinosaurima i drugim pretpovijesnim životinjama. Otkriveni podzemni dijelovi dvorca Prilikom pripremnih radova za projekt izrade drenažnog sustava i hidro-izolacije baroknog dvorca Oršić u Gornjoj Stubici otkriveni su podzemni dijelovi dvorca, koji su vrlo vjerojatno zatrpani tijekom 20. st. Dvorac je u 18. st. sagradila plemićka obitelj GLAS ZAGORJA broj 89 Oršić, međutim, arheolozima je zanimljiva činjenica da je dvorac izgrađen na mjestu nekadašnje srednjovjekovne utvrde Samci. Na dubini od dva metra otkriveni su i ostaci temelja zida čija će se starost ustvrditi daljnjim istraživanjima. 65 01. VELJAÈE 2012. MARIJAN GAJŠAK – svećenik, kipar, rođen: 14. kolovoza 1944. u Dolu Klanječkom, umro: 6. veljače 1996. u Zagrebu Osmogodišnju školu je s odličnim uspjehom završio u rodnom mjestu 1959. Od ranog djetinjstva veselio se svakom odlasku u crkvu, a kod kuće služio svoje svete mise. Već u tim prvim školskim danima bilo je jasno da je njegov ideal postati svećenikom. Iz školskih dana, njegove kolege pamte i kako je Marijan zaokupljen oblikovanjem gline, u čemu već u najranijoj dobi iskazuje veliku darovitost. Nakon završenog drugog razreda gimnazije, 1961. ulazi u novicijat Družbe Isusove na Fratrovcu. Studij filozofije i teologije završio je na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu 1973. Studij istočne teologije na Orijentalnom Institutu sveučilišta Gregoriane u Rimu 1975. Zaređen je za svećenika 1973. Studij kiparstva završio je na Accademia di Belle Arti di Roma u Rimu 1978. u klasi prof. Pericla Fazzinia, a specijalni studij kiparstva 1979. u Parizu. Od 1980. predaje umjetnost u funkciji sakralnoga na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove. Bio je član Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 1987. Talent i vjera, predanost vjeri do potpune samozatajnosti i poriv za oblikovanjem i individualnim izrazom, isprepliću se tijekom čitavog života p. Marijana Gajšaka – zapisala je mr. sc. Snježana Pintarić u predgovoru kataloga njegove samostalne izložbe u Klanjcu 1991. Ostavio je u svom kratkom životu umjetnička djela sakralne tematike izuzetne vrijednosti. Izdvajamo raspelo CONSUMMATUM EST za crkvu u Gornjim Andrijevcima, skice za vitraje Mostarske katedrale, skice za vitraje kapela na Fratrovcu i Jordanovcu… Njegova izložbena djelatnost obuhvaća više međunarodnih i skupnih izložbi, te četiri samostalne izložbe. SIDONIJA RUBIDO-ERDÖDY rođena: 7. veljače 1819. u Zagrebu, umrla: 17. veljače 1884. na imanju Gornja Rijeka kraj Križevaca Među pjevačima koji su 28. ožujka 1846. sudjelovali na praizvedbi prve hrvatske opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog najveći uspjeh postigla je interpretkinja jedine ženske uloge – Ljubice, prva hrvatska koncertna i operna pjevačica Sidonija Rubido-Erdödy. U danima zanosa ilirskog pokreta, već sa 14 godina nastupila je prvi put javno na koncertu u Streljani i otpjevala Gajevu budnicu Još Hrvatska ni’ propala, na veliko oduševljenje općinstva. Godine 1843. udala se za Antuna plemenitog Rubida Zagorskog. U to vrijeme Vatroslav Lisinski piše svoju operu Ljubav i zloba. Kad je djelo bilo gotovo, mladi se entuzijasti obratiše Sidoniji Rubido, koja je s najvećim veseljem preuzela ponuđenu ulogu Ljubice i otpjevala je na praizvedbi i ostale četiri reprize u ožujku i travnju 1846. Slavlje što su ga tada doživjeli Lisinski, njegovo djelo i svi izvođači, na čelu sa Sidonijom, bilo je golemo. Nakon tih događaja punih zanosa i slavlja Sidonija Rubido-Erdödy nije više javno nastupala. Bavila se dobrotvornim radom, te je, među ostalim, osnovala u Zagrebu prvu hrvatsku ustanovu za nezbrinutu i zapuštenu djecu. Nakon smrti 66 VREMEPLOV PJESNIÈKA RIJEÈ muža 1863. povlači se na imanje Gornja Rijeka kraj Križevaca. Ondje je i grob prve hrvatske primadone. Opera Ljubav i zloba izvodi se i u naše vrijeme. Stanko Dominić FRANJO BARTUŠ rođen: 8. veljače 1860. u Krapini, umro: 6. travnja 1934. u Zagrebu Iako rođen u Krapini, ovaj pedagog i književnik školovao se u Zagrebu, a službovao po cijeloj Hrvatskoj. Počasni član humanitarnog društva Dobrotvor, Pedagoškog književnog zbora i drugih kulturno-prosvjetnih ustanova. Uređivao je đačke listove, te listove za mladež, objavljuje i velik broj knjiga, priča, narodnih pripovijetka i pjesama, kojima obogaćuje saznanja mladih o stvaralaštvu svoga naroda. STJEPAN VUKOVINSKI rođen: 23. listopada 1853. u Samoboru, umro: 12. veljače 1925. u Krapini Nakon školovanja, za krapinskog župnika dolazi 1898. Bavi se spisateljstvom surađujući s ondašnjim katoličkim glasilima, a zapažena mu je publikacija Božićne slike namijenjene mladeži (1898.). Zahvaljujući njegovom zalaganju, domaći slikar Lovro Sirnik obnovio je sve zidne slike u cintoru crkve Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu. Posebno se angažirao u izgradnji nove župne crkve sv. Nikole u Krapini (1901. – 1903.). JOSIP BREZINŠČAK rođen: 15. veljače 1931. u Vrbišnici, umro: 28. veljače 1993. u Vrbišnici Josip Brezinščak osnovnu školu završio u Taborskom, a soboslikarski zanat, Školu primijenjene umjetnosti i Višu pedagošku školu u Zagrebu. Kao likovni pedagog ostavio je nevelik, ali osebujan slikarski i karikaturalni opus. Njegova je specifičnost upravo veza sa zavičajem njegova djetinjstva. Oslikao je selo kakvo je nekad bilo. Naslikao je upečatljiva lica muževa, pipničarke, majke, kumica na placu i gužvu u vlaku drvenih klupa bez ikakvog uljepšavanja, ali s vrlo istančanim osjećajem za svjetlo. Svjestan prolaznosti i promjena, opredijelio se za čuvara uspomena i promotora tradicijskog humskog identiteta. LOVRO SIRNIK rođen: 9. kolovoza 1877. u Šentvidu kraj Ljubljane, umro: 18. veljače 1952. na Trškom Vrhu Nakon završene pučke škole 1892./93. upisuje u Ljubljani Stručnu školu za umjetnost i obrt, za rezbarstvo u drvnoj industriji. Odlazi u talijansku Goricu kod majstora slikara Gosara. Zajednički su 1895. na Placuti u Gorici oslikali strop sv. Vida. Usavršava se u Münchenu, Beču i Budimpešti, a 1900. dolazi na Trški Vrh gdje ostaje do kraja života. Obnavlja u cintoru sve stropne slike. Sirnik se istakao kao autor zidnih slika većih formata po crkvama u Hrvatskom zagorju. Većinom su to monumentalni radovi u crkvenim kompleksima motivnog karaktera te ilustracije biblijske tematike. Ostavština njegovog pedesetogodišnjeg umjetničkog rada su i mnogobrojna ulja na platnu portreta zagorskih obitelji, vedute Starog grada Krapine, Hušnjakova i Trškog Vrha. Pripremila Tanja Gregurović Molitva za Hrvatsku Molitva za Hrvatsku domoljubna pjesma Zlatarčanina Stanka Dominića, pisana je sredinom prošlog stoljeća i objavljena u zbirci Mila si nam ti jedina…, koja sabire najljepše hrvatsko rodoljubno pjesništvo od Bašćanske ploče do danas. Sjetih je se ovih dana jer je iz pera našeg zagorskog sina i svjedoči o povijesnoj ulozi Hrvata tijesno vezanih uz zapadni kulturni krug. Sjetih je se u želji potaknuti vas stvaranju bolje Hrvatske. U predgovoru spomenute zbirke Božidar Petrač će zapisati: Stoljeća hrvatske književnosti jasno i neporecivo pokazuju dva bitna izvorišta ukupne europske uljudbe i kulture: veliku antičku i rimsku-latinsku, a kasnije u živim prožimanjima i susretanjima i kršćansku katoličku. Jezik zavičaja nepogrešivo pamtimo cijelog svog života. Tu nikada nije bilo granica, nema ničeg skrivenog, ni prešućenog. Lako dolazimo do čovjeka s kojim nam je lakše biti čovjek. Povijesnim iskustvom poučeni, uvijek će biti ljudi koji će nanovo, između sebe, preporađati prisutnost u kojoj se prepoznaje zavičaj. Budite dio te zavičajne prepoznatljivosti, čitajući stihove Stanka Dominića. Kao što je zapisao u predgovoru njegove prve zbirke Sunce z naših bregov Marko Radmilo, osjetit ćete - dah zagorskog povjetarca, miris polja i šuštanje žitnih vlati, osmjeh gorica Bu črešnjica razc i kleti, malo vela veselja i tuge. Pošle nam je vuletje. Vidjet ćete bu čreš njica razcvela, obris zagor- s tr naca vre se smej e ke strehe, a krošnja njejna be nam la. ispod nje sitna, iskrena Duga zima, hudi mraz, o k a n c a … vništit su ju šteli; Sve je tako grdi lju di cigani sitno, a na kaj su ju deli! ipak snažno i veliko Al je drago vu letje – neza- došlo čisto z rana, mjenjivo. na čreš Molitva za Hrvatsku ljeća Probudi Bože, u nama mrtva pro i stopi srca ledena. svoja Utišaj vjetrove strašne i u korita e. povrati blatne nabujale vod Nek opet se vrati sunce smirenja, da nam pozlati stare zvonike i ne dopusti, da ova polja naša korovom rode. i raspeća, Jer zemlja je ova, zemlja ljubavi ona je patnica , pribijana o raskršću sviju stoljeća svjedočanstva, g živo krvavih snova istina i zbilja anstva. kršć živ bedem zapada i predziđe je Za nju se molim, o Bože, jer - ona a, krvavo uzdarje trnj gdje ljubav je rođena moja: Ona je suza slična suzi, la majka Tvoja. što ju nad Tvojim raspećem ima Otpri obločec Daj otpri obločec, nalukni se malo, ak ti nje jošče, kaj do mene stalo. Stara se ljubav mam vrnula bude, i srčece bu se zmekšalo hude. Lepog ti nekaj prišepnut bi rado i kušnut te v slatko ličece mlado. Daj otpri obločec, kak negda si znala, ak nisi već morti drugog si zbrala? GLAS ZAGORJA broj 89 njici je precva vsaka njena gran la a. A gda nam bu do zrela puna slatkog plod a, srećna buju dečic a vseg hrvatskog ro da. Došle nam je vu letje. je črešnjica proc vela, s trnaca vre se sm eje nam krošnja njena be la! Srčecu Zakaj su drage ti oči tak tihe, tak plave i tak žarko gliboke; si mislila morti, da nem denes došel pod one tvoje male obloke? Kaj mogla bi misliti takvoga nekaj, Gda znaš da bez tebe ja nemrem biti? Večera vsakog gda tebi me vleče Hiljadu niti. Im ti samo roža si moja, - anjgelek blagi. Vu srčecu mojem ljubav je tvoja Kak smešak mu Nevini dragi. Z naših bregov Od kud id eš kumek da su ško sad, rn gde je de ji v blatu celi, ne da si tak s curel dešč, veseli? ------Vražji pu tec da ne mo , kaj zavija tud, rem ravn o iti; sinek ne bu nekam m m nikaj hud oram ziti . Još su pu ne flaše tu , v blatu n eb Tak si gun um nikak ostal. d pri hižici ra i kak vsnu je postal. Jel je mo ja, premale ne znam prav, se mi sve ti… Skoči žen a, - došel se otpri daj m od kleti ! GLAS SRCA KULTURA RADOBOJ Mladen Kušec u Radoboju OŠ Side Košutić Radoboj ugostila je 27. siječnja posebnog gosta: dječjeg pisca, novinara i publicista Mladena Kušeca. Susret je upriličen za učenike od 1. do 5. razreda i sve zainteresirane koji su došli vidjeti legendarnog dječjeg književnika. Da su dobri domaćini, učenici su pokazali na početku susreta. Kroz život i djelo gospodina Kušeca posjetitelje su proveli učenici iz Područnog odjela Jazvine, dok su recitacije pripremili učenici iz Gornje Šemnice. Tada su se svi prepustili smijehu i zabavi koja je počela čim je gost uzeo riječ. Govorio o tome kako je počeo pisati jer je morao čuvati i zabavljati svoje male nećake, o svojim putovanjima, životu i radu. Predstavio je najnovije knjige Kuštravi, Pamti Damti, Pitalice skitalice, Potraga za Bijajom te Zagonetno putovanje. Gost je djeci ispričao nekoliko legendi koje je sam izmislio, recitirao im pjesme, a nije izostalo ni zajedničko interaktivno oponašanje zvukova iz prirode čime je nastala prava mala pjesma. Nakon susreta, učenice iz novinarske skupine intervjuirali su pisca i saznali ponešto o književnikovoj inspiraciji i onome što ga najviše veseli – djeci koja su prošla kroz njegov život. Iako već u 74-toj godini života, gospodin Kušec zrači vitalnošću, a i sam kaže da je u duši još uvijek dijete. Učenicima je poručio da se raduju malim stvarima, vjeruju u sebe i da čuvaju obitelj jer je ona najvažnija na svijetu.(J.M.) Prijave za Tabor film festival nagradu u protuvrijednosti od 500 eura. Inače prema programu, otvaranje i zatvaranje festivala održat će se u dvorcu Veliki Tabor dok će se glavni program održati u Kumrovcu, Zaboku i Klanjcu. Festival ima podršku Hrvatskog audiovizualnog centra, a njegov organizator je udruga Gokul uz pomoć Muzeja Hrvatskog zagorja, Krapinsko-zagorske županije te drugih partnera. Festivalski program će uz regularni natjecateljski dio biti obogaćen retrospektivnim filmskim programom, radionicama, izložbama te glazbenim i drugim događanjima. LOBOR Otvoren natječaj za Loborfest Upravni odbor glazbenog festivala Loborfest raspisao je natječaj za nove skladbe glazbenih sastava s područja Hrvatskog zagorja, sjeverozapadne Hrvatske, te iz zapadne Europe, koje će biti izvedene na 4. festivalu Loborfest, 24. lipnja 2012. Na natječaj treba poslati dvije skladbe: jednu novu autorsku, dosad neizvođenu i neobjavljenu i jednu postojeću skladbu, već objavljenu, na kajkavskom Iskazujemo svoju vjeru javno Sjetimo se da su najveæi doPiše prinos priznanju Hrvatske i Stjepan Kralj naše samostalnosti, uz branitelje, naravno, dale i poznate osobe: sportaši, umjetnici, znanstvenici..., koji su bili u prilici javno iskazivati svoje domoljublje, ali i vjersku pripadnost Svetoj Katolièkoj Crkvi, odnosno, odanost Bogu Ocu i Sinu Isusu Kristu. ZABOK Otvoren je natječaj za 10. izdanje Tabor film festivala, koji će se i ove godine održavati u Zaboku zbog preuređenja dvorca Veliki Tabor. Kopije filma za selekciju treba poslati na DVD-u. Prihvaćaju se svi filmovi (igrani, dokumentarni, animirani, eksperimentalni), koji su nastali nakon 1. siječnja 2011. godine, dužine do 30 minuta. Prijavni formulari i ostali detalji mogu se pronaći na web stranici Tabor film festivala, a prijave traju do 1. travnja. Autoru ili autorici najboljeg filma u domaćoj konkurenciji bit će dodijeljen festivalski trofej Veronikina lubanja uz novčanu 01. VELJAÈE 2012. narječju ili jeziku izvođača. Na natječaj se šalju demo snimke, a rok je do 2. travnja. Skladbe koje će biti izvedene na ovogodišnjem Loborfestu odabrat će stručni sud, a svi detalji i uvjeti natječaja mogu se pronaći na web stranicama festivala, www.loborfest.com. Inače novost je da ove godine Loborfest izlazi iz termina manifestacije Janine i ubuduće će se održavati zadnju nedjelju u šestom mjesecu. U zadnjih nekoliko godina u našoj domovini stječe se dojam da sve više ljudi okreće leđa dragome Bogu, odnosno, da ima sve manje pravih, istinskih vjernika, a da i ne spominjem vjernika koji prakticiraju svoju vjeru. Je li to doista tako, ili nas zavaravaju raznim anketama koje se objavljuju u medijima. Po nekim primjerima moglo bi se i zaključiti da je tako, jer ljudi su povodljivi kada im se nešto nameće, pa čak i ako se radi o pogrešnom i nepoštenom sugeriranju na iskrivljavanje moralnih vrijednosti. Razlog takvog stanja indiferentnosti ljudi prema vjeri, mogli bismo naći i u tome što mnogi teško egzistiraju u ovim kriznim vremenima, pa su zbog problema takvih vrsta tihi i najčešće zatvoreni u svojim domovima. Također, i privatno poduzetništvo uzelo je svoj danak, te pridonijelo takvom stanju, jer mnogi žele imati svoju tvrtku, misleći kako će se brzo obogatiti, ne razmišljajući o tome kako će postati robovi vlastitih odluka, te da će ih zarobljenost i zaokupljenost u borbi za opstanak, otuđiti od pravih kršćanskih vrijednosti, odnosno, zamagliti zrelu vjersku svijest, te da će se vratiti na Božji put, tek nakon pada, poraza ili propasti. Nedavno su neki, koji su osjetili moć svojeg položaja u društvu, pokušali maknuti križeve s javnih mjesta, isto tako i vjeronauk izbaciti iz škola. Iako im to, naravno, nije uspjelo, ipak, koliko je vjerovati anketama, bio je prevelik postotak onih koji su odobravali te sulude namjere. Promašeni je svaki pokušaj oduzimati nama vjernicima najveću svetinju, koja nam je istinska vodilja kroz život, Isusa Krista Sina Božjeg, koji GLAS ZAGORJA broj 89 nas spašava od svih zala, i koji nam uvijek pomaže u najtežim trenucima života: bolestima, tugama, raznim nevoljama, neimaštini... Naša država je mlada, priznata od svijeta tek prije dva desetljeća. Sjetimo se da su najveći doprinos priznanju Hrvatske i naše samostalnosti, uz branitelje, naravno, dale i poznate osobe: sportaši, umjetnici, znanstvenici..., koji su bili u prilici javno iskazivati svoje domoljublje, ali i vjersku pripadnost Svetoj Katoličkoj Crkvi, odnosno, odanost Bogu Ocu i Sinu Isusu Kristu. Svi redom su to činili, pa ih zbog brojnosti nisam u mogućnosti navesti po imenima. No, ima jedna osoba koja je svojim sportskim talentom, za koji je i sama bila svjesna da ga je primila od Gospodina, pobijedila svu svoju konkurenciju, čime je začudila mnoge svjetske stručnjake. Naravno, radi se o nenadmašnoj Janici Kostelić, koja je osvojila sve što se osvojiti može. Dragi čitatelji, nikad nećemo zaboraviti da je Janica osvojila sve svjetske i olimpijske zlatne medalje, ali i srca milijuna ljudi koji su je gledali, prekriživši se prije svakog laufa. Da bismo i mi tako uspješno dolazili do naših ciljeva, gdje god se nalazili: u privatnom ili javnom prijevozu prije puta, u svojim domovima ili restoranima prije ručka, u uredima ili na javnim prezentacijama svojih poslovnih ideja..., ne sramimo se krenuti vidljivim pokazivanjem znaka svetog križa. Javnim iskazivanjem svoje vjere možemo doći do svakog uspjeha, i to putovima obasjanim Božjom svjetlošću, kao što su bili i putovi Janice Kostelić, koje je uvijek započinjala u ime Oca i Sina i Duha Svetoga... 67 SJEÆANJE 01. VELJAÈE 2012. Učiteljica najljepši poziv na svijetu Dr. Nadica Jačmenica Zahvalnost je najprimjereniji odnos prema životu, tko zaboravi biti zahvalan zaboravit æe živjeti – pouèeni ovom mišlju donosimo vam sjeæanje Suzane Pracaiæ, dipl. bibliotekarke OŠ Ljudevita Gaja Krapina. Sjeæanje je na uèiteljicu Mariju koja je svoj odmor nalazila èineæi dobro, odgajajuæi i uèeæi generacije Krapinaca. Moj život je osobno vezan uz učiteljicu Mariju jer je bila moja prva učiteljica, a one se ne zabo- 68 ravljaju. Smatramo ih i drugom mamom, a ona je to za mene i bila, druga mama – brižna i pra- vedna. Kao dijete bila sam vrlo malena i sitna. To se može vidjeti na fotografiji, među najmanji- GLAS ZAGORJA broj 89 Piše Suzana Pracaić dipl. bibliotekarka sjećanje na učiteljicu Mariju Smrekar Majsec koja je svoj život posvetila odgoju i obrazovanju mnogih Krapinčana ma u razredu. Išla sam godinu dana ranije u školu, s napunjenih 6 godina. Razlog mog ranijeg polaska u školu bila je moja, tada najbolja prijateljica Marija. Ona je bila dobila poziv za školu (kao i još neke moje prijateljice iz vrtića) i rekla mi, ja sam prisilila svoje roditelje da me na taj dan upisa odvedu u školu. Sjećam se da smo mama i ja ostale u dvorani za tjelesni s još nekoliko djece i roditelja koji također nisu zadovoljavali uvjete za upis. Tadašnji ravnatelj bio je gosp. Dragutin Tumpa. Kada mi je rekao da dođem sljedeće godine na upis, počela sam jako plakati i nisu mogli ništa drugo, nego poslati me u razred. Ugledavši u razredu moju Macu, nije bilo nikog sretnijeg od mene. Jako se dobro sjećam te sreće koju sam tad osjetila. Kasnije su mi roditelji rekli da su me u školu primili samo na probnih tjedan dana jer nisu vjerovali da ću ustrajati, no kako nije bilo problema oko učenja i zadaća, nastavila sam školovanje. Učiteljica Marija tražila je od nas da budemo ljudi, pomagala nam u našim nastojanjima i postignućima. Jednom za vrijeme odmora, nas nekoliko učenika, otišli smo izvan dvorišta škole prema Autobusnom kolodvoru i kad smo se vratili, u razredu nas je čekala vrlo ljutita učiteljica. Poredala nas je u vrstu ispred cijelog razreda, održala bukvicu svakom ponaosob, kao mama kad bismo učinili neku nepodopštinu. Prema meni je bila blaža jer sam bila sitna, ali me je bilo tako sram da pod odmorom, nikad više, nisam odlazila negdje izvan školskog dvorišta. A vjerujem, ni drugi. Sat ljubavi i prijateljstva Proslava 100-te obljetnice škole nikako nije mogla proći bez nje. Tako je 7. travnja, uz svečanost Dana škole, gostovala u školi na inicijativu i poziv učiteljice Branke Grmovšek. Upriličili smo susret s učenicima 7.a i 8.a razreda SJEÆANJE 01. VELJAÈE 2012. Sijeva nadesno: knjižničarka Suzana Pracaić, učiteljica Branka Grmovšek, učiteljica Marija Smrekar-Majsec, pedagoginja Božica Horvat, defektologinja Aleksandra Podsečki kojima je govorila o prošlim vremenima obrazovanja i škole. Podsjetila nas je da u školi postoji dokument - Povelja kojom je car Franjo Josip I. dao dozvolu za izgradnju nove pučke škole u Krapini. Povelja je potpisana 2. listopada 1911. Pripovijedala je o povijesti školstva na ovim prostorima: o postojanju pučkih škola (niže, od 1. do 4. razreda) NDH (1941.) vraćeno joj je ime Državna realna gimnazija. Govorila je o vremenu kad je ona bila dijete i pohađala ovu školu. Pričala je kako se sjeća ogromne kompozicije vagona, koji su stajali na željezničkoj pruzi, a u njima žedni i gladni ljudi koje se deportiralo dalje prema Bleiburgu i kako nikada više nije vidjela toliko vagona (oko 50) u nizu. Posebno Kotke. Njezin prvi susret s bilježnicom dogodio se nakon oslobođenja, kada su saveznički avioni prelijetali Krapinu i bacali pakete. Mislili su da je to hrana, ali bile su bilježnice. Susret je prošao prebrzo; 45 minuta je bilo premalo za reći o svemu što je naša ljepotica prošla u 100 go- Draga Marija, hvala Vam! i Male realne gimnazije (više, od 5. do 8. razreda tj. od 1. do 4. razreda gimnazije), koja je 1927. bila pretvorena u Građansku školu, jer se željela spriječiti hiperprodukcija intelektualaca. Građanska škola trebala je pružiti praktično znanje za trgovačka, obrtnička i druga zanimanja, ali nije omogućavala učenicima nastavak školovanja. Uspostavom je bilo zanimljivo kada je pričala kako su za vrijeme 2. svjetskog rata školu zaposjeli Gestapo i njegova vojska i čemu je služila naša škola. Nastava se tada održavala s prekidima, u privatnim kućama – iznad Borova, u današnjoj veterinarskoj stanici gdje je u to vrijeme bila ubožnica, u Polju i Žutnici… Također su neke sadržaje imali i u prostorima današnje dina. Bio je to zadnji nastavni sat umirovljene učiteljice Marije, na kojem nam je dala svoju ljubav i svjedočanstvo o najljepšem pozivu na svijetu – biti učiteljica. S ponosom i radošću je pratila i ostale aktivnosti uz Dan škole te sudjelovala u pripremi izložbe kroz povijesna razdoblja svojim materijalima, zapisima, učeničkim bilježnicama… Tih dana ži- vjela je s nama i svojom starom školom. Posebno oduševljenje je izrazila nakon multimedijskog kulturno-umjetničkog programa u Festivalskoj dvorani i čestitala svima kako smo prekrasno obilježili 100-tu obljetnicu škole. Ostat će nam u najljepšem sjećanju.... Marija Smrekar-Majsec (5. siječnja 1931. – 22. prosinca 2011.) Kao učiteljica radila je 42 godine. Umrla je u 81. godini života. Njezin život i rad ostali su u sjećanju generacijama djece i učitelja. Mnogi učenici je znaju i kao autoricu priručnika Prirode i društva za učenike – Krapina i okolni krajevi u izdanju Školske knjige, iz kojeg su učili. U OŠ Ljudevit Gaj Krapina radila je od 1. rujna 1958. do umirovljenja. Proslavu 100-te obljetnice škole koju smo obilježili u travnju 2011. uveličala je svojim dolaskom i probudila sjećanja na neka vremena kad je u školi sve bilo drugačije... Njezina uloga u školstvu mlađima je nepoznata, ali sigurno možemo reći – HVALA u ime sve djece i učitelja! GLAS ZAGORJA broj 89 69 SPORT 01. VELJAČE 2012. KRAPINA Dobri domaćini i organizatori U Krapini se 28. i 29. siječnja uz potporu Grada Krapine u Športskoj dvorani Srednje škole održao 3. otvoreni turnir Hrvatskog stolnoteniskog saveza – Trofej Reno Vinek. HSTS-ov turnir Trofej Reno Vinek Za Stolnoteniski klub Zagorec nau dva je dana okupio 397 stolno- stupili su Hrvoje Puljko u kategotenisača i stolnotenisačica iz veći- riji najmlađih kadeta i Igor Pavić u ne hrvatskih klubova. Igralo se u kategoriji mlađih kadeta. Stolnočetiri kategorije: najmlađi kadeti teniski klub Zabok imao je predi kadetkinje, kadeti i kadetkinje, stavnike u svim kategorijama. mlađi kadeti i kadetkinje i juniori – Pokazali smo se ponovno doi juniorke. brim organizatorima i domaćiniMogli su se prijaviti samo regi- ma, saznajemo od Branka Krkale strirani igrači u HSTS-u, a osim višegodišnjeg predsjednika Stolbodovanja za Trofej Reno Vinek, noteniskog kluba Zagorec Krapi3:28:13 PM natjecanjeoglas_fasade.pdf se bodovalo12/20/2011 i za služna. Moglo bi se mnogo više učinibeni rang prvenstva Hrvatske. ti u promociji i organizaciji stolnog tenisa u Krapini, time i postizati bolje rezultate, no za to su potrebna sredstva. Žao mi je što više Krapinaca nije došlo u dvoranu bodriti natjecatelje. Maglo se uživati u zaista dobrom stolnom tenisu – rezimirao je natjecanje u Krapini Branko Krkalo, zahvalivši na potpori Gradu Krapini i Srednjoj školi Krapina. Također, natjecatelji iz svih dijelova Hrvatske, mogli su po prigodnoj cijeni ulaznice, posjetiti Muzej Krapinskih neandertalaca, a uz popust bilo im je omogućeno piće u Caffe baru Barock. 70 Znate li... Stolni tenis vuče svoje korijene iz Engleske kao večernja razonoda viktorijanske klase u 1880., oponašajući veliki tenis u kući. Nadimak ping-pong dobio je zbog zvuka udaranja loptice. Prvu celuloidnu lopticu izradio je Englez James Gibb 1901. Popularnost mu raste od 1901. kada se počinju organizirati turniri, a 1902. održava se i neslužbeno svjetsko prvenstvo. Na Olimpijskim igrama predstavljen je 1988. Za igrača važna je izdržljivost, inovacija, tehnika i taktika. Također i puno treninga kako bi sve te elemente mogli dobro uskladiti. GLAS ZAGORJA broj 89 SPORT 01. VELJAČE 2012. RADOBOJ RADOBOJ Uzorni sportski kolektiv Sve nagrade u Radoboj Svečanom sjednicom kojoj su nazočili brojni sportski uglednici NK Radoboj obilježio je 35 godina postojanja. O tridesetpet godina djelovanja NK Radoboj na svečanoj sjednici Skupštine govorio je jedan od osnivača, te predsjednik i tajnik kluba u više mandata Vinko Rihtar. Čestitajući obljetnicu osnivanja NK Radoboj, predsjednik NS Krapinsko-zagorske županije, Stjepan Merkaš naglasio je da NK Radoboj s ponosom slavi 35. godišnjicu djelovanja jer je kroz sve to vrijeme razvijao sportski duh i dostojno zastupao kako mjesto svog sjedišta Radoboj, tako i kada je to bio u mogućnosti, nogomet Hrvatskog zagorja. Predsjedniku NK Radoboj, Anđelku Topolovcu predao je posebno priznanje NS KZŽ i izrazio uvjerenje da će NK Radoboj i ubuduće služiti kao primjer uzornog sportskog kolektiva. Svečanoj sjednici NK Radoboj pored ostalih bili su prisutni i neki od najzaslužnijih ljudi za izgradnju igrališta i klupskih prostorija. Veliki doprinos tako su dali i Josip Poljak, Slavko Švaljek i Željko Šalković. (gz) KRAPINSKE TOPLICE Pozivamo vas na treking utrku Udruga za sportsku rekreaciju Zagorje adventure team iz Zaboka, u suradnji s Klubom pustolovnih sportova Multisport iz Zagreba, te Toplice Hotelom iz Krapinskih Toplica organizira treking utrku Brooks Zagorje Trek 2012., 11. veljače 2012. u Krapinskim Toplicama. Treking je naziv za sportsku utrku u kojoj natjecatelji na nogama, uz pomoć kompasa, zemljovida i obavezne propisane opreme moraju u ograničenom vremenskom razdoblju što brže proći sve zadane kontrolne točke. U Hrvatskoj navedeni sport je organiziran kroz Treking ligu (www.trekingliga.com) kao skup planinarskih utrka koje ove godine obuhvaćaju čak 11 destinacija diljem Hrvatske: Medvednica, Zagorje, Pašman, Istra, Mosor, Mljet, Velebit, Jastrebarsko, Cres, Krk i Rab. Treking liga održava se kontinuirano od 2005., utrke su podijeljene u tri težinske kategorije – za vrhunske sportaše, amatere i rekreativce. Prošlogodišnja utrka u Zagorju, održana na širem području Krapinskih Toplica i Zaboka, iako prva, postavila je rekord lige u broju natjecatelja – nastupilo je 500 trekera iz Hrvatske, Slovenije i BiH, te je bio sportsko-turistički događaj od velikog značaja za našu Županiju. Inače, 2010. u Hrvatskoj je u utrkama sudjelovalo 1000 ljudi, a već 2011. broj sudionika povećao se na 1600. Utrka u Krapinskim Toplicama počinje 11. veljače 2012. u 9:30 sati, a prijave se primaju do 3. veljače 2012. Prijaviti se mogu svi zainteresirani sportaši i rekreativci, a više informacija o utrci se može pronaći na www.treking-liga. com. (Igor Gregurić) Početkom godine sport Hrvatskog zagorja bio je u znaku održavanja tradicionalnog malonogometnog Cupa Zagorja – Memorijal Rudolfa Mraza na kojem su pravo nastupa imali registrirani nogometni klubovi iz KZ županije. Turnir se održavao u Zaboku, a konačni pobjednici još su jednom postali nogometaši Radoboja. Turnir je prema propozicijama počeo razigravanjem po skupinama. Radoboj je svrstan u skupinu B s Tondachom, Rudarom iz Dubrave i Matijom Gupcem. Nogometaši Radoboja pobijedili su Tondach i M. Gubec, dok su protiv Rudara igrali neriješeno. Sa 7 osvojenih bodova u skupini osvojili su prvo mjesto i osigurali nastavak natjecanja. Radoboj je 13. siječnja pobijedio Vatrogasca, sljedećeg dana Oroslavlje. U polufinalu Radoboj je pobijedio domaćina Zabočku Mladost i ušao treću godinu za redom u finale. Ovaj put prepreka za osvajanje prvog mjesta bili su nogometaši Ru- GLAS ZAGORJA broj 89 dara iz Dubrave s kojima su igrali u skupini 0:0. Finale je, međutim, bio u punom smislu riječi Radobojski. Golovima Šalkovića 2, Košutića 2, Dleska 2, Vidovića 2 i autogolom Franca na kraju je bilo 9:0 za Radoboj. Tako je još jedan pehar otišao u Radoboj. I ne samo to, najbolji igrač turnira bio je Ivica Košutić, najbolji golman Hrvoje Ranogajec, a najbolji strijelac Dragutin Dlesk, svi iz Radoboja. U finalnoj utakmici za momčad Radoboja nastupili su: Ranogajec, Pastorčić, Leljak, Košutić, Šemnički, Šalković, Gotlin, Pučjek, Dlesk i Vidović. (gz) 71 JUNAK NAŠEG DOBA 01. VELJAÈE 2012. Piše Monika Briševac [email protected] pomeranskih gušana je i više nego zadovoljan. Na izložbi malih životinja u Nedelišću, pohvala i šampiona također nije nedostajalo. U postav su bile uključene i tri specijalne izložbe – pomeranskog gušana, međimurske kokoši i bantama, a kurioziteti ovogodišnjeg susreta uzgajivača malih životinja su višestruki. Odazvao se najveći broj izlagača dosad, a posjećenost je Svjestan sam da za izložbu moram pripremiti posebnog goluba. Èovjek mora biti korak ispred kako bi shvatio vrijednost u biti toga što ima. Treba dalje raditi, napredovati, brinuti još više, uèiti, truditi… Život uz golubove Zahvaljujuæi velikoj ljubavi prema golubarstvu, Vladimir Haramina je sa svojim ljepotanima golubovima do sada osvojio mnoge prestižne nagrade. Nakon sedamnaest godina bavljenja golubarstvom, reæi æemo, zasluženo. Zaposlenik Kotke, Vladimir iz Krapinskog Vidovca, poznat je danas nadaleko kao uspješan uzgajivač vrsnih golubova, no pera su se cijeloj obitelji već odavno zavukla pod kožu. Nedavno, na sajamskom prostoru 72 Bjelovarskog sajma u Gudovcu od 9. do 11. prosinca 2011. održana je 20. državna izložba malih životinja i 1. sajam kućnih ljubimaca kojima je uspješno okončana sajamska godina. Čak 60 sudaca iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske odlučivalo je o bodovima koji su donosili šampionske titule. Naravno, Vladimir se i iz Bjelovara vratio sa tri šampiona, a s obzirom na to da su šampioni većinom mladi uzgoj, krapinski uzgajivač GLAS ZAGORJA broj 89 premašila i najhrabrija očekivanja. Iz cijele Hrvatske pristigla su 102 uzgajivača i u postav izložbe uvrstila nepunih tisuću primjeraka malih životinja, preciznije 951. Izložbom je bilo obuhvaćeno 540 golubova, 100 kunića, 70 ptica i 241 perad. Na specijalnoj izložbi pomeranskog gušana izloženo je bilo 168 golubova, potom 72 međimurske kokoši na vlastitoj specijalnoj izložbi te 25 bantama na vlastitoj izložbi. Na specijalnoj izložbi Vladimir je osvojio 6 šampiona, a ocjenjivala su se od svih šampiona prva tri mjesta. Vladimir je osvojio prvo i drugo mjesto, uz posebnu nagradu glinenog goluba u prirodnoj veličini, kao i zidni ukras goluba. – Jednu od nagrada poklonio sam gospodinu Ivici Cerovečkom, većinskom vlasniku Kotke, kojemu i ovim putem želim od srca zahvaliti na pomoći i sponzorstvu. Veliko hvala i gospodinu Pelinu, direktoru, odnosno cijeloj firmi Kotka koji su me podržali na izložbama, dodaje Vladimir. Svjestan je koliko su mu dali i pomogli, a nada se njihovoj podršci i u daljnjoj budućnosti. – Gospodin Cerovečki je ponosan kad netko dođe u firmu, pa se malo i pohvali mojim šampionima. A podrška radne okoline je uvijek i više nego dobrodošla, riječi su našeg poznatog golubara. Vladimir – Hrvatski majstor uzgoja Ovo je inače sad već četvrta generacija mladih golubova s kojima Vladimir nastupa, odnosno koju je unaprijedio, na što su mnogi ugodno iznenađeni. Uzgajivači iz Srbije, BiH, Austrije i Slovenije, kao i domaći uzgajivači, složili su se da se ta linija gu- JUNAK NAŠEG DOBA 01. VELJAÈE 2012. Golubovi su ljubimci, netko ih ima iz koristoljublja, a netko iz ljubavi. Ja iz ljubavi. Prošle godine izlagao sam 70 mladih golubova, i od njih mogu oèekivati vrhunske primjerke… ma, pristupaju mu ljudi, posjećuju ga iz svih krajeva Hrvatske i mnogo šire u njegovom Krapinskom Vidovcu. Sve traženiji uzgajivač Daljnji cilj mu je Europska izložba u Austriji, jer još nikad nije bio u inozemstvu na izložbi s golubovima. To planira ove, 2012. Najveći ponos i zadovoljstvo nisu mu ocjene sudaca, nego kad poznati golubari ispred njegovih golubova i kaveza raspravljaju koji mu je golub bolji i ljepši. Važno je da su mladi golubovi uspješni i da se ta linija golubova održi i unaprijedi. Godišnje proda puno golubova, ali i kupi kojeg da ima novu krv. – Golubovi su ljubimci, netko ih ima iz koristoljublja, a netko iz ljubavi. Ja iz ljubavi. Prošle godine izlegao sam 70 mladih golubova, i od njih mogu očekivati vrhunske primjerke, dodaje. U razgovoru s njim možete primijetiti da su golubovi njegov život šana svake godine diže na viši nivo. Za to je potrebno znanje, rad, ali i veliki trud, pojašnjava Vladimir. Veliki uspjeh u svom dosadašnjem uzgoju potvrđuje priznanje Hrvatskog majstora uzgoja. U sezoni 2011./2012. Vladimir je osvojio sve što se osvojiti moglo. Danas ima čak 150 golubova i ne odvaja se od njih ni dana. U posljednje vrijeme Vladimiru se na izložbama pridružuje Vlado Špiljak iz Krapine, njegov prijatelj koji se također posvetio golubovima. – Zajedno odlazimo na izložbe, dijelimo troškove i promoviramo Zagorje na ovaj način, ističe Haramina. Prijatelj Vlado je osvojio 2 šampiona na izložbi u Bjelovaru u bijeloj liniji. Zahvala ide i njegovom kolegi i uzoru u golubarstvu, Franji Čanadiju iz okolice Čakovca. Da nije bilo Čanadija, ni Vladimir ne bi imao ove golubove i šampione. A danas je s njima stvorio novu mladu liniju. Sada, na svakoj i da ne može zamisliti dana bez njih. Kako kaže, svakog ljubimca poznaje u dušu i zna koji što voli, gdje spava, golubinjak se redovno i temeljno čisti, a vodi se briga i o zdravlju golubova. Što golubovi imaju kvalitetnije uvjete, brže promijene perje i prije su spremni za nastupe, pojašnjava uzgajivač golubova. Kad čujete gugutanje, znate da niste sami, reći će Vladimir, koji zna sate i sate sjediti promatrajući ih u golubinjaku. Zaključak je znači da za kvalitetne i pitome golubove treba puno vremena i rada. Uvijek mora biti čisti golubinjak, kvalitetna ishrana i redovita opskrba vitaminskomineralnim preparatima, svježa voda. Jasno je i da svaki golubar ima neke svoje principe oko uzgajanja golubova. – Ponajviše obožavam pomeranske gušane, kaže Vladimir. Svakodnevno im posvećuje najmanje sat vremena, a često i mnogo više. Da se golubovima tjedan dana ne posvećuje pažnja, pali bi u formi i ne bi imali dobru kondiciju za nastup na izložbama. – Sada su ti mladi golubovi sve bolji i bolji, obaraju rekorde u uzgoju, tako da se nadam da ću ih imati još. Ne samo golubova, nego i još mnogo šampiona. Dokaz je to da naš junak napreduje i da ne gubi na tempu, da mu ne pada kvaliteta uzgoja. Na izložbama se i najbolje vidi koliko su te ptice zapravo odane svom vlasniku, jer daju sve od sebe kako bi osvijetlile njegov obraz i kako bi bile najljepše upravo u tom trenutku kada se dijele ocjene. – Svjestan sam da za izložbu moram pripremiti posebnog goluba. Čovjek mora biti korak ispred kako bi saznao u biti to što ima. Treba dalje raditi, napredovati, brinuti još više, učiti, truditi, naglašava na kraju Vladimir Haramina. izložbi na kojoj se pojavi, osvaja po nekoliko šampiona. Stoga ne čudi da je Vladimir postao tražen na izložba- Na državnoj izložbi malih životinja Vladimir je osvojio 3 šampiona i postao majstor uzgoja što je poseban prestiž, a na specijalnoj izložbi osvojio je 6 šampiona, a ocjenjivala su se od svih šampiona prva tri mjesta. Vladimir je osvojio prvo i drugo mjesto, uz posebnu nagradu glinenog goluba u prirodnoj velièini, kao i zidni ukras goluba. Jednu od nagrada poklonio je gospodinu Ivici Ceroveèkom, veæinskom vlasniku Kotke, kojemu od srca zahvaljuje na pomoæi i sponzorstvu. GLAS ZAGORJA broj 89 73 ZAGORSKI TOP 10 01. VELJAČE 2012. Top lista emisije Nek tambura svira – Radija Hrvatsko zagorje Krapina – utorak od 17 do 20 sati Urednici i voditelji: Monika Briševac i Siniša Miklaužić ZAGORSKI Ni me briga kaj veliju, svoje posle nek glediju, Tračaju kaj stare babe, naj počiste svoje prage – siječanjski je hit emisije Nek tambura svira! Autor glazbe je Siniša Miklaužić, autor stihova Snježana Šoštarko, a za hit godine aranžman je također zaslužan Siniša Miklaužić. Hit 2011. smo izabrali, a sada vam predstavljamo novi Zagorski TOP 10. Glasovati i komentirati možete cijeli tjedan na web stranici: www.radiokrapina.hr, zatim mobitelom na broj 1. AKUD Jesenje Ni me briga 1021 glas 2. Ronald Braus Naš grad 744 glasova 3. Simpatizeri Ne moraš mi nikaj reći 318 glasova 4. Željko Grozaj Dora 190 glasova 5. Kavaliri Zagorja i Zagorko 163 glasa Gruda zagorska 150 glasova 7. Kvartet Gubec Moj angelek 135 glasa 8. ŽVG Kajda Golubek moj beli 109 glasova 9. Ausswinkl muzikanti Štikltanc 99 glasova 10. Strmosi Popičila se 64 glasa 6. Slavko Blažinović, Klapa Bistrica i sastav Dimnjačar 66 248 (ključna riječ RHZK, razmak, glasovi), na mailove: program@ra- dio-krapina.hr, [email protected], ili na facebook profil – Rhzk Krapina. Također, primamo vaše prijedloge. Glasajte za vaše favorite, jer samo najbolji opstaju na Top 10 listi. Također možete preslušati refrene pjesama na web stranici klikom na ikonicu pokraj pjesme… Utorkom, od 17 sati… NARUDŽBENICA Dolazi u Vaš dom! KAKO? datum _____________ Naručujemo pretplatu regionalnog informativnog mjesečnika – GLAS ZAGORJA Godišna pretplata: 36 kuna + troškovi dostave 64 kune Polugodišnja pretplata: 18 kuna + troškovi dostave 32 kune za tvrtku: Naziv tvrtke: ________________________________________________ OIB: ______________________________________________________ Za osobu:__________________________________________________ za fizičke osobe: Ime i prezime: ______________________________________________ Adresa: ___________________________________________________ Telefon: ___________________________________________________ Fax: ______________________________________________________ E-mail: ____________________________________________________ Popunjenu narudžbenicu vratite na fax. 049/370 190, a po uplaćenoj pretplati poslat ćemo vam račun i primjerak GLASA ZAGORJA Glas Zagorja, Ivana Rendića 15, 49000 Krapina e-mail: [email protected] 74 GLAS ZAGORJA broj 89 IZLOŽBA 01. VELJAČE 2012. U Zagrebu otvorena izložba umjetničkih fotografija Dražena Zetića, suradnika Glasa Zagorja Harna djeca Boke Kotorske U Hrvatskoj kulturnoj zakladi, u četvrtak 19. siječnja 2012. otvorena je izložba umjetničkih fotografija kolumniste našeg Glasa Zagorja, Dražena Zetića pod nazivom Harna djeca Boke Kotorske te predstavljena knjiga Spomenica 600. obljetnice Crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi. Izložbu je otvorio prof. Đuro Vidmarović, a autor, mladi zagrebački umjetnik Dražen Zetić, je tom prigodom rekao: U nadanom času riječi - zapis s groba u Kotoru ’Harna djeca’ (Čestita djeca), u zaboravu vremena neumitno stoji desetljećima, čekajući da ga neka blaga duša izgovori... “Harna djeca”. I to su ‘marljiva’ djeca, i to je naša povijest, i to je naša kultura, i to je naša zemlja i to je hrvatski narod. Da se na zaboravi, treba spominjati. Ne smije se prestati govoriti. Prije dvadeset godina, kao dvanaestogodišnjak izgubio sam zavičaj - u Boki sam ga našao. Našao sam svoje ljude, svoj narod, svoga davno izgubljenog Boga. U tišini crkve sv. Antuna molio sam, u zagrljajima Tripunovih zvonika divio sam se, u pomorskim zavjetima Gospe od Oriza, dao sam i svoj zavjet. Prenosit ću svijetu ovo malčice ljepote što je stalo u moje srce, zrcalo objektiva. Mada se ponekada govori da je Boka suza u oku hrvatskog naroda, večeras je Boka osmijeh na licu jednog hrvatskog čovjeka. Obećajem da više neću nikada stajati u šutnji dok netko drugi bude gubio svoj zavičaj. Draga Boko, mada si morem daleko, večeras si srcem i mišlju blizu. Zagreb Te pozdravlja! Mirno snij! Ne boj se! Tvoja Harna djeca su progovorila i neće nikada prestati govoriti: o Tebi, tvojoj ljepoti, tvome sjaju, tvojoj svetost. Ova izložba Harna djeca posvećena je skorašnjem otvaranju Hrvatskog doma u Donjoj Lastvi nadomak Tivta. Postavka obuhvaća dvadesetak fotografija s motivima Boke Kotorske. Fotografije su prožete kulturom, povješću i krajobrazom, te porukom i opomenom na stanje zaboravljenog hrvatskog naroda. Harna djeca, zapis s groba u Kotoru koji nadasve simbolično uprizoruje da su Hrvati Boke kotorske marljiva, čestita djeca hrvatskog naroda. To posebno biva vidljivo naspram crkvenih Tripunovih zvonika, mauzoleja Marovića, stražara naraštaja sv. Vida na 400-tinjak metara. rekao je prigodom otvaranja prof. Vidmarović. Knjigu Spomenica 600. obljetnice Crkve Male Gospe u Gornjoj Lastvi predstavili su autori - voditelj Područnog centra Dubrovnik Instituta Ivo Pilar iz Zagreba i urednik Spomenice Vinicije Lupis, književnik Đure Vidmarovića, dogradonačelnik Tivta Ilija Janović te upravitelj župe u Donjoj Lastvi don Dejan Turza. Hrvati Boke Kotorske gube bitku s asimilacijom, ali ostaju kao baštinici blistave i bogate kulture, prožete kršćanskim moralnim vrijednostima i estetskim nazorima. Ako mi nemamo ovakve izložbe i knjige, tko će nas prepoznati? kazao je dr. Lupis. Iznoseći statističke podatke o broju Hrvata u Crnoj Gori dogradonačelnik grada Tivta Ilija Janović je istakao da je: Gornja Lastva GLAS ZAGORJA broj 89 danas napuštena, te kako je opće nazadovanje broja Hrvata u Boki kotorskoj pogodilo i ovo naselje. Ovakva izložba i knjiga su nešto što nas štiti, čini nam poveznicu s maticom. Don Dejan Turza izrazio je zadovoljstvo što je važna župna obljetnica uspješno prepoznata kao znak vremena, kao pokretač za razna kulturna i vjerska događanja u cilju naviještanja Boga i omogućavanja spasenja po Kristu te da je bila i glavna inspiracija i nadahnuće i za ovu izložbu. Zahvalio je svima koji su učestvovali u ovim projektima te je posebno istaknuo radost da je u ovaj projekt uključen i mladi, do sada neafirmirani, umjetnik kršćanskog nadahnuća, Dražen Zetić. Također, istakao je da poetika fotografskog zapisa, fragmentarni obrisi bokeljskog podneblja iščitani umjetnikovim zjenicama izazivaju čuđenje, divljenje i sjećanje. Izložba umjetničkih fotografija u Hrvatskoj kulturnoj zakladi u Zagrebu otvorena do 29. siječnja. Ovaj značajni kulturni događaj izazvao je veliku pozornost publike, koja se u velikom broju odazvala. 75 KOZMETIKA 01. VELJAČE 2012. Stres, umor, bolovi u mišićima, mnogima su svakodnevica. Izlaz potražite u aroma masaži, kao kombinaciji čistih biljnih i eteričnih ulja i posebne tehnike masiranja. Opći i specijalni hvatovi masaže djeluju na mišiće i vezivno tkivo tako da potiču cirkulaciju i kretanje limfe, omekšavaju tkivo i opuštaju ga. Uzrok boli često puta su nakupljeni toksini, a upravo masažom možete pospješiti njihov odlazak. Osjećat ćete se zadovoljnim, bez fizičkih tegoba, oslobođeni od stresa i obnovljene vitalnosti. Masaža je također priznata metoda prevencije. Osim što duboka relaksacija tijela i uma omogućava tijelu oslobađanje od stresa i toksina, poboljšava Piše Nadica Cerovečki Aroma masaža U salonu ljepote Kompa i snovi postaju stvarnost… KUPON % 0 Glas Zagorja broj 89 Salon Kompa i Glas Zagorja pomoći će vašem ljepšem izgledu. Poklanjamo vam kupon koji donositeljici donosi 10% popusta na tretman masaže. Salon Kompa, Magistratska 46, Krapina 049 371 549. 1 76 dotok kisika i hrane u organe, te cirkulaciju. Aroma masaža je masaža tijela uz upotrebu eteričnih ulja koja snažno djeluju na emocije i duh. Radi se o čistim biljnim eteričnim uljima koja kroz pore naše kože ulaze u tkivo i krvotok, prenose se po tijelu i djeluju na određene organe. Eterična ulja su prirodni ekstrakti iz aromatičnih biljaka dobiveni pomoću destilacije, ekstrakcije ili nekom drugom metodom izolacije. Za dobivanje ulja ko- GLAS ZAGORJA broj 89 riste se dijelovi biljke: cvjetovi, stabljike, osušeni pupoljci, drveni dijelovi, kore, listovi, trava, korijenje, sjemenje i plodovi. Aroma masaža u Salonu Kompa može vam pomoći kod uklanjanja mentalnog i fizičkog umora, oslobađanja kronične napetosti u ramenima, vratu i leđima, potaknuti probavu, asimilaciju i eliminaciju, cirkulaciju u mišićima, a time i prokrvljenost organa, u otklanjanju glavobolja čiji je uzrok u bolestima jetre, želuca, žučnog mjehura i pms-a. Želimo vas potaknuti na razmišljanje Odgoj djeteta – 10 zlatnih pravila 01. VELJAČE 2012. Piše Verica Jačmenica-Jazbec, dr. med., specijalist za dječje bolesti [email protected] Svatko od nas teži tome da bude što bolji roditelj svom djetetu. Svako dijete je unikat, jedinstvena osoba. Svaki odnos između roditelja i djeteta je različit pa često nema smisla slijepo se držati nekih univerzalnih savjeta. Ipak, postoje neka pravila kojih bi se svaki roditelj, kojem je stalo do dobrog odnosa s djetetom, trebao pridržavati... 1. Nikada ne udarajte svoje dijete Svaki roditelj zna kako ga dijete može izludjeti i dovesti u situaciju da poželi udariti ga po guzi. No nemojte si dozvoliti da to doista i učinite. U takvom slučaju radije se odmaknite od djeteta, umijte se hladnom vodom, vrištite u jastuk... Pokušajte potrošiti nakupljenu negativnu energiju na bilo koji drugi način koji ne ugrožava vaše dijete. Zašto ne udarati? Mnogo je razloga. Evo nekih od njih: Udaranjem djetetu šaljete one poruke koje mu vjerojatno nikada ne biste htjeli usaditi: da je u redu udariti slabijeg od sebe – da je u redu udariti osobu koju voliš – da je u redu udariti kad ne znaš drugi, miroljubivi izlaz iz situacije – da je u redu primijeniti fizičku silu – da se roditelje mora slušati zbog straha... Neka vaš autoritet nad djetetom, koji je neosporno potreban, počiva na ljubavi, a ne na strahu! Zadnje, ali ne i najmanje važno – u našoj je državi udaranje djece kažnjivo zakonom. 2. Poštujte dijete Vaše dijete, ma koliko malo bilo, ima svoju osobnost, interese i želje. Iako je maleno, ono je također ljudsko biće. Ono koje zahtijeva odnos pun ljubavi i uvažavanja. To ne znači da mu morate ispunjavati svaki prohtjev. No, trebali biste ga pustiti da slobodno izrazi svoje želje, iako će neke od njih možda biti odbijene. Ne ismijavajte ga, ne umanjujte njegove strahove ili dvojbe, nikada ga ne vrijeđajte niti omalovažavajte. Nikada nemojte smetnuti s uma da to maleno biće ima svoj osobni integritet koji vi, a niti itko drugi ne smije narušavati. 3. Igrajte se s djetetom Vašem djetetu je potrebna igra s vama. Ne morate se igrati satima – stručnjaci tvrde kako je dovoljno i Ne udarajte dijete, poštujte ga, hvalite, igrajte se i komunicirajte s njim, budite iskreni i dosljedni, vjerujte svojim instinktima, brinite za djetetovu sigurnost i prehranu – deset je zlatnih pravila odgoja djeteta. Zboreći o njima želimo vas potaknuti na razmišljanje, a svoje dileme podijelite s nama. pola sata dnevno. No, to mora biti vrijeme u kojem vas neće prekidati zvonjava mobitela i tijekom kojeg nećete paralelno kuhati ručak. Najbolja je metoda spustiti se s djetetom na pod: tada se igrajte figuricama, crtajte, napravite cestu i vozite autiće, gađajte se jastucima, škakljajte se međusobno, vježbajte, pjevajte, plešite, modelirajte... Slijedite dijete i njegove želje i budite sigurni da će takva potpuno predana igra napuniti vašem djetetu sve njegove baterije! 4. Komunicirajte Pokažite iskren interes za ono što dijete radi. Razgovarajte o njegovim razmišljanjima, osjećajima i svakodnevici. Pričajte mu o tome što ste radili kao dijete, što volite i ne volite... Malo dijete učite izražavati osjećaje. Nakon toga će ono, kad malo odraste, moći točno prepoznati svoje osjećaje i naučit će se nositi s njima na pravilan način. Dopuštajte mu da samo iskaže svoje želje. Dajte mu što češće mogućnost biranja. Sve mu objašnjavajte. Razgovarajte s djetetom od najranije dobi. Kad vaše dijete progovori, ne zaboravite ga i slušati. 5. Budite iskreni prema djetetu Većina djece gotovo instinktivno osjeća kada im roditelji nešto muljaju. Izbjegavajte takav odnos i od početka i uvijek budite iskreni s djetetom. Uvijek mu govorite istinu o važnim događajima. Dijete instinktivno osjeća kad mu nešto tajite, ali ne zna dokučiti zašto to činite. Istinom odgovarajte i na djetetova škakljiva pitanja. To se osobito tiče dječjih pitanja iz područja seksualnosti. Roditeljska je obveza reći djetetu istinu. To činite na djetetu prihvatljiv i razumljiv način. Ne morate ulaziti u detalje. Odgovarajte samo onoliko koliko vas dijete pita. Ono će s takvim odgovorima biti sasvim zadovoljno. 6. Hvalite dijete Pohvala je daleko učinkovitija od kazne. Dokazano je da su djeca sklona ponavljati ono ponašanje za koje su nagrađena, makar to bilo samo u obliku pohvale. Nemojte se bojati da ćete stvoriti razmaženo dijete, jer se to neće dogoditi. Pokušajte izbjegavati kažnjavanje i pridavanje pažnje neželjenim oblicima ponašanja. Usredotočite se u potpunosti na pozitivne stvari koje je dijete učinilo. Na kraju svakog dana prisjetite se jedne dobre stvari koje je dijete taj dan napravilo (podijelilo igračke s drugim djetetom, pojelo cijeli ručak, pospremilo igračke... ) i pohvalite ga za to. Neki roditelji vole nagraditi dijete putem smješkića tj. nasmijanog lica koje nacrtaju na papiru i stave na zid. Ako vam se ta ideja sviđa, možete je isprobati. Dogovorite se s djetetom da će za 5 dobivenih smješkića zaraditi neku željenu privilegiju ili dobiti neku sitnicu. 7. Vjerujte svojim instinktima Čini vam se, na primjer, da je vaše dijete bolesno, no rodbina vam govori da paničarite. Imate osjećaj da ste nečim povrijedili svoje dijete, ali vam netko od rodbine tvrdi kako si to samo umišljate. Ne dajte se smesti! Roditelji najbolje poznaju svoje dijete i mogu predosjetiti ako nešto ne valja. Ne potiskujte svoje instinkte i dopustite im da vam oni budu vodiči pri vašim postupcima i odlukama. 8. Budite dosljedni To nije uvijek lako, ali je dugoročno jedino isplativo. Većina roditelja padne u zamku popuštanja da bi (kratkoročno) riješili neki problem. Na primjer, kažete djetetu da mu nećete kupiti neku igračku, ali nakon njegovog vrištanja, plakanja i moljenja vi popuštate i kupujete igračku. Takve GLAS ZAGORJA broj 89 situacije srežite u startu – čim vidite da će doći do neke konflikte situacije, odmah se upitajte hoćete li na kraju popustiti pod pritiskom. Ako hoćete, onda bolje popustite odmah na početku. U suprotnom – vi djetetu šaljete poruku da ćete uvijek promijeniti svoju odluku, ako se ono dovoljno potrudi. Time gubite kredibilitet u očima vašeg djeteta. Odvojite bitno od nebitnog i ne inzistirajte na stvarima koje vam nisu doista važne. 9. Brinite se za djetetovu sigurnost Ako imate malo dijete koje puže ili tek prohodava, obavezno zaštitite sve utičnice. Oštre rubove u kući zaštite sigurnosnim silikonskim navlakama. Uklonite sve opasne stvari (upaljače, noževe, sredstva za čišćenje) s mjesta na kojima ih dijete može dosegnuti. Djecu uvijek vozite u odgovarajućoj autosjedalici. Veću djecu vežite sigurnosnim pojasom. Od malena ih učite da cestu prelaze isključivo na pješačkom prijelazu kada je upaljeno zeleno svjetlo. Manju djecu na cesti obavezno držite za ruku. 10. Pazite na djetetovu prehranu Nije nužno hranu za djecu kupovati isključivo u trgovinama sa zdravom hranom. Poželjno je težiti uravnoteženoj prehrani, te izbjegavati lošu hranu. Slatkiše dajte djetetu u malim količinama. Pazite da vam dijete ne uzima previše soli i masti (čips i smoki su slani i masni). Dakle, djetetov jelovnik treba se temeljiti na voću, povrću, žitaricama, mliječnim proizvodima, ribi i mesu. Hranu poput pašteta, hrenovki, grickalica, jela prženih u puno ulja (prženi krumpirići), te instant hranu (juhe iz vrećica), djeca bi trebala u potpunosti izbjegavati. Ako vaše dijete ipak jede takve namirnice, svedite ih na što manju mjeru. Obogatite mu jelovnik primjerenijom hranom. Ne zaboravite, prehrambene navike stvaraju se u najranijem djetinjstvu. U Hrvatskoj su glavni uzroci smrti bolesti krvožilnog sustava. One su uvijek usko povezane s lošom prehranom. Priuštite svom djetetu mogućnost da doživi duboku starost. Time ćete mu biti najbolji mogući roditelj. Onaj tko vas je obdario djetetom, to od vas i očekuje. 77 ZANIMLJIVOSTI 01. VELJAČE 2012. MALA ŠKOLA Cvjetne kompozicije Pripremila Vesna Cigula cvjećarna tratinčica tel: 049 371 327 Krapina, Trg Lj. Gaja 18 78 GLAS ZAGORJA broj 89 TZ KRAPINA 01. VELJAÈE 2012. Krapinske špelancije 2012. Prvo događanje koje očekuje Krapinčane i goste je u srijedu, 15. veljače u 19 sati u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta. Radi se o Promociji Zvonca gdje ćete saznati koje vesele zgode i nezgode su se ove godine našle na tapeti uredništva ovog vremešnog lista koji uveseljava Krapinčane već punih 106 godina! A da bi se smijeh čuo i u krapinskoj ljepotici, Festivalskoj dvorani, tu su članovi dramske skupine KUD-a Naša lipa iz Tuhlja koji će u četvrtak, 16. veljače u 19 sati predstaviti svoju izvedbu poznatog kazališnog komada i televizijskog uratka Svoga tela gospodar. Dođite i saznajte kako su Tuhljani oživotvorili ovo veoma popularno djelo Slavka Kolara! U petak, 17. veljače smijeh i dalje stanuje u Festivalskoj dvorani gdje nam dolaze u goste glumci Teatra EXIT s hvaljenom, nagrađivanom i uvijek rasprodanom predstavom Kako misliš mene nema. Kroz dva sata nabrijane farsične i iskrene, kalamburične i dramatične, istodobno smiješne i gorko-tužne igre, glumci putuju kroz niz svojih unutrašnjih i zamišljenih identiteta i pretvaraju ih alkemijom svoje igre u niz osoba, situacija, realnih i fantastičnih događaja koje prepoznajemo kao naše vlastite, kao stvarnost koja nas okružuje i koju u svom apsurdu, konfliktu i dramatičnosti živimo. Filip Jurčić i Amar Bukvić briljiraju u ovom ose- Piše Martina Živičnjak U fašnièko vrijeme najbolje je prepustiti se valu maskiranja i smijeha te tako uljepšati svakodnevicu! Upravo zbog toga morate sudjelovati u Krapinskim špelancijama, manifestaciji prepunoj veselja i zabave koju organizira Turistièka zajednica grada Krapine od 15. do 19. veljaèe 2012. GLAS ZAGORJA broj 89 bujnom dramskom djelu, a na vama je da se u to i uvjerite! A kakve bi to Špelancije bile bez nezaobilazne izložbe Maski? U subotu, 18. veljače u 18 sati očekuje vas maskirano otvorenje ove međunarodne izložbe uz prigodni zabavno-maškaradni program. Potrebno je samo navući i obući masku, a dobra zabava je zagarantirana! Vesele Krapinske špelancije završavaju tradicionalnom Fašničkom povorkom u nedjelju 19. veljače gdje se očekuje dolazak maskiranih skupina ne samo iz Krapine i okolnih općina nego i dalje... Najljepše maske po ocjeni stručnog žirija očekuju vrijedne nagrade (u iznosu od 2.000 kn, 1.500 kn, 1.000 kn i 500 kn). I ove godine Turistička zajednica grada Krapine u suradnji s Udrugom za kulturu, zabavu i šport iz Sv. Križa Začretje dodjeljuje i posebnu novčanu nagradu od 5.000 kuna uz uvjet da maskirane grupe ili pojedinci nastupe na obje povorke: 18. veljače u Sv. Križu Začretju i 19. veljače u Krapini. Pozivaju se svi zainteresirani i maskirani za sudjelovanje u krapinskoj Fašničkoj povorci da dođu ispred OŠ Ljudevita Gaja u 13.45 sati otkud će povorka krenuti prema Trgu Ljudevita Gaja gdje prigodan program počinje u 14 sati. Za sve sudionike povorke poslije programa na Trgu druženje je u KTC-u od 16 sati. Grupe i pojedinci mogu se prijaviti u Uredu Turističke zajednice (Magistratska 28) ili na e-mail: [email protected]. Budite dio Krapinskih špelancija – odvojite malo svoga vremena za puno smijeha, veselja i maskiranja! 79 01. VELJAČE 2012. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA Zemlja je jedini planet čije ime ne potječe iz grčko-rimske mitologije; iako je čovjek proučava otkad zna za sebe, ipak je samo u starogrčko i novije doba doživljavamo kao samosvojnu cjelinu. Snimke iz svemira, osim što pomažu o svemu što se događa na Zemlji, pokazuju i nešto što bi oduševljavalo pjesnike svih era; Zemlja je najljepši i najraznovrsniji planet u našem Sunčevom sustavu nastao voljom Stvoritelja ili slučajno, kako tvrde neki. To je jedini planet za koji znamo da je niknuo život, je li slučajno ili uz Božju pomoć, sasvim je svejedno, ali jedini za sada čudesnom tvorevinom, koju zovemo ljudska kultura. Zemlju zato znanost doživljava kao nositeljicu života zahvaljujući Suncu čiji sićušni dio energije koji padne na Zemlju 100.000 puta je veći nego sva energija upotrijebljena u svjetskim industrijama. Energija koju Sunce emitira u jednoj sekundi bila bi dovoljna da održi potrošak od jednog kilovata nekog električnog uređaja u vremenu od 10.000 milijuna godina ili koje je čovječanstvo potrošilo u svojoj povijesti. Ekologija po tome nije samo znanost protiv zagađenja, nego zakonitost te jedinstvene i neobične svemirske pojave – života koji nam je darovan. Zemlja je najgušće tijelo Sunčeva sustava i ima samo jedan satelit – Mjesec. Stara je otprilike 4,5 milijardi godina i još se mijenja, SUNCOKRET vrće Tamno se oko os okreće. uvijek za suncem ret, ok nc Pitala zeba su cvijet ti žu eo zr je li mu do em osvrće zašto se za sunc reće. zašto se suncu ok to vr “Kako se ne bi os ? to re ok kako se ne bi klijalo, Kad mi je sjeme e grijalo nejakog sunce m e budilo. stasitog sunce m lijene, op Kada me ptice ne, ve po i moje tijelo vrati, po se da k zemlji ka sjati. sunce će nad njim a Agat truhelka a život kakav poznajemo tek je od nedavna, a za Sunčev sustav reći će naši potomci – naš je nebeski zavičaj – sa središtem Sunca kao moćne zvijezde, koja podaruje život nama i našoj Zemlji. Količina energije u svijetu proizvedena vjetroturbinama, solarnim pločama ili biomasom i drugih obnovljivih izvora energije u 2010. premašila je kapacitete nuklearnih elektrana, a Hrvatska se obvezala da će do 2020. reducirati 20% stakleničkih plinova. Kako bi to postigla, potrebno je za 20% povećati energiju iz obnovljivih izvora. Trenutačno iskorištavamo 2%, a potrebno je više od 2 milijarde eura da stignemo tih 20%. Da bi se to vencije, nema dovoljno sredstava za takvu energiju koja bi bila čista, bez stakleničkih plinova. No, uza sve to mi možemo iskoristiti Sunce i na drugačiji način, bez farmaceutskih proizvoda koji nam se nude putem medija, kao što su boje za samotamnjenje bez sunčanja, a koje se u zadnje vrijeme propagiraju umjesto solarija i prirodnog Sunca jer su navodno Uv zrake strahovito štetne i izazivaju karcinom kože. Ti isti propagatori koji imaju ogromnu korist od farmaceuta, što najbolje uočavamo prilikom pisanja recepata, zaboravljaju da Zemlja ima obrambeni mehanizam od zračenja u obliku ozona, a da i samo Sunce ima obrambeni me- Povratak Suncu postiglo, potrebno je čak 66 raznih papira i dozvola, a to traje u prosjeku dvije godine, te tehnologija koju smo mislili ugraditi postaje već zastarjelom, a kako smo se oslonili na poticaje uglavnom malih privatnih poduzetnika, to postaje nemoguća misija, jer najveći problem je HEP, koji i dalje drži proizvodnju i distribuciju energije bez konkurencije i njegova mreža nije spremna za priključivanje alternativnih izvora od privatnih distributera bez gore navedenih papira. Danas imamo niz krovova pokrivenih solarnim kolektorima (uglavnom privatnih kuća) i to onih koji imaju dovoljno kapitala, i nekoliko turističkih objekata koji uglavnom s viškom energije nemaju kuda zbog birokracije, a i zbog toga što se već proizvode pokretni kolektori koji nisu fiksni nego se kreću poput suncokreta dnevnom putanjom Sunca. Kod nas u Krapinsko-zagorskoj županiji osim nešto privatnih kuća imamo jedan mali kolektor na jednoj školi i to je sve, a ostale državne ustanove nisu zainteresirane iako bi to trebalo od njih početi. Dakle, društvena zajednica i trgovački lobiji koji prodaju fosilna goriva, nisu zainteresirani, a privatni sektor uza sve sub- hanizam ozračivanja, kako bi štitilo planete, a to je heliosfera ili mjehur za sprečavanje direktnog zračenja UV zrakama. Sva upozorenja imaju svrhu ako pretjeramo, kao što štetna može biti i najbolja hrana ako smo neumjereni. U Suncu je ključ zdravlja čak za dijete u majčinom trbuhu, ovisno o tome koliko je bilo izvrgnuto sunčevom zračenju za vrijeme trudnoće. O tome ovisi djetetovo zdravlje, dugovječnost i kreativnost. U Suncu je ključ čovjekova zdravlja i sreće, tako barem tvrde znanstvenici koji se time bave. Oni, naime, tvrde da zdravlje osobe ovisi i o tome koliko je vremena bilo izloženo Sunčevom zračenju još u majčinom trbuhu i o tome u koje je godišnje doba rođeno. Vjeruje se da ultraljubičaste zrake koje emitira Sunce utječe na genetske promjene djeteta i to u pozitivnom i negativnom smislu. Time bi se dalo objasniti zašto mnogi od nas rođeni u istom razdoblju imaju slične osobine i karakteristike. tako su znanstvenici u Rostocku (Njemačka) istraživali koliko godišnje doba u kojem je osoba rođena utječe na duljinu i kvalitetu života, a znanstvenici iz čikaškog sveučilišta pokazali su da ljudi rođeni u Piše Krešimir Horvatić (2. dio) prosincu žive dulje za tri godine od ostalih, a da su kreativniji ljudi rođeni između 53. i 54. paralele sjeverne zemljopisne širine. Iako će neki reći da je to obična bizarnost, ipak je dokazano da postoji poveznica između datuma i mjesta rođenja. Poveznica još nije objašnjena, ali činjenica je da Sunčevo zračenje znatno utječe na čovjeka, tvrdi dr. Georg David. Tako on tvrdi da su sretniji ljudi začeti u ljeto, a znanstvenici iz švedskog sveučilišta tvrde da su ljudi rođeni između siječnja i travnja inovativni, a zimska djeca imaju veći stupanj kvocijenta inteligencije i kreativnosti i postižu bolje uspjehe u školi. Ispitivano je 2.000 ispitanika. Najviše ljudi rođeno je u rujnu i oni imaju najmanje problema u srednjim godinama, a oni rođeni u kasnu jesen (studeni – prosinac) imaju češće probleme sa srcem i pretilošću. No, ostavimo se tih teorija, ali je dokazano da bi čovjek trebao svaki dan provesti barem 15 minuta na suncu ili šetnji po suncu i na taj način dobiti dovoljnu količinu D vitamina za taj dan ili ako promatra Sunce prilikom izlaska ili zalaska sunca barem 3 minute bez obzira na godišnje doba. veliki vizionar i jedan od glavnih astronoma današnjice Seth Shostak reći će da putovanje našim dijelom svemira sliči na davna putovanja istraživača koji su otkrivali nepoznate dijelove zemlje (Marko Polo, Kolumbo, vasco da Gama, James Cook, Magellan i dr.). Oni su probijali granice nepoznatog kao što mi danas to činimo u pronalasku novih putova, ali ovaj put u svemiru. Ima ipak jedno živo biće na našoj Zemlji koje u potpunosti iskorištava Sunčevu energiju, a mi ga dušmanski uništavamo i razaramo zbog pohlepe i zarade. No, o tome drugi put ako ćete biti zainteresirani. Literatura o tome je prilično opsežna, samo treba zaviriti u nju i ljudima otvoriti oči, kako ne bi bili iskorištavani od bezobzirne idustrije našega vremena. Ipak, čovjek je Suncu posvetio pjesme, eseje, kipove, slike i sl. Još su stari Grci načinili veličanstveni kip visok 40 m na Rodosu 291. g. p.n.e. (Nažalost nije više sačuvan). Pa i naš umjetnik i akademik Kauzlarić Atač bavio se Suncem i načinio skulpturu – Prizemljeno Sunce – a meni preostaje samo da dodam lijepu pjesmicu o suncokretu pjesnikinje Truhelke. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA – ZELENA ŠKRINJA Sjenice (Paridae) Česti gosti zimskih hranilica i kućica za gniježđenje su sjenice. Ima ih u svijetu 46 vrsta, dok ih je u Hrvatskoj zastupljeno 7: crnoglava, planinska, kukmasta, jelova, plavetna, velika i mrka sjenica. Sjenice obično gnijezde u duplji, a kako su stara stabla prava rijetkost, potražnja za stambenim prostorom je velika. Zato rado prihvaćaju kućicu-gnjezdilicu, čiji otvor ne bi smio biti veći od 29-30 mm; nerijetko naprave gnijezdo u pukotinama ograda i u poštanskom sandučiću! Glavna hrana su im sjemenke i insekti, (jaja, ličinke, larve) i time pridonose održavanju prirodne ravnoteže. Rado se okupljaju oko pogača od loja – s lojem ili neslanom masnoćom umijese se sjemenke suncokreta, bundeva, repe, grožđice…, oblikovani knedli omotaju se tkaninom vreće za krumpir i povješaju po granama voćaka. To će privući i zadržati sjenice u blizini voćnjaka, gdje će i gnijezditi. Prilikom zimskog hranjenja ptica, važno je da ni jedan dan dok traje najlošije vrijeme, ne zaboravimo staviti hranu na određena mjesta: ptice navikle na hranilišta bespomoćno ugibaju ako tamo ne nađu hranu. Znanstveno je dokazano da je prirodni način borbe protiv štetnika najdjelotvorniji, pri čemu najznačajniju ulogu imaju upravo ptice. Jedna obitelj sjenica u jednoj sezoni servisira hranimo ptice - sjenica na voćnjak površine oko 1000 m2, hranilici oslobađa troškova prskanja s kemijskim sredstvima. Sjenice su privržene čovjeku i odabranom staništu i ostaju cijeli svoj životni vijek (oko 5 godina) u njegovoj blizini. Sve ptice pjevice zaštićene su u RH Zakonom o zaštiti prirode. 01. VELJAČE 2012. Lipa čuvar doma Vrijeme je za U selu Osredek nad Desinićem stoljetna lipa prkosi vjetrovima i s vrha svog brijega nadgleda desinićki kraj. Zub vremena ostavio je i u njenoj krošnji trag, nagrizao dio stabla i poremetio mu statiku. Da bi joj život potrajao još koje stoljeće, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZŽ kod stručnjaka je naručila dijagnozu, a provedena studija preporučila je sanaciju oštećenja: orezivanje suhih grana, uklanjanje vodenih izbojka i skraćivanje grana za 1/3 visine. Zima je razdoblje mirovanja vegetacije, vrijeme kad se takvi zahvati izvode najbezbolnije po stabla. Tako je u prosincu provedena prva faza sanacije, uređena krošnja desiničke lipe i produžen njen životni vijek. Staro je vjerovanje da stablo lipe čuva dom i ukućane od sveg zla i uroka, a sadilo se u dvorištu u godini rođenja dje- šišanje teta. Zbog obilne paše za pčele i ljekovitosti cvijeta, lipa je važila za sveto drvo, a namjerno rušenje njenog stabla bio je predznak nesreće i zla. U slučaju potrebe sječe lipe, čuvarice doma, iste se godine sadila nova, što objašnjava postojanje starih stabala ne samo u Zagorju, već i širom Hrvatske. Eko kalendar Veljača, svečen, februar... Veljača je prevrtljive naravi, mjesec izmeðu zime i proljeæa, osim mačkama, najomiljeniji penziæima. Najkraæi je, a tek svake četvrte godine dobije dan više i Olimpijadu. 2012. je ta, četvrta godina s veljačom od 29 dana i Olimpijadom u Londonu. Vjerovanja: 2. veljače od davnina je blagdan Svijećnice, kad se na blagoslov nose svijeće, koje će se te godine paliti u slučaju požara, tuče i groma. 2. veljače od 1971. i Ramsarske konvencije o razumnom korištenju močvara i vlažnih staništa je datum obilježavanja Međunarodnog dana močvarnih staništa. Četiri močvarna područja na području RH uvrštena su na Ramsarski popis. Zagorje ima tek vlažne nizinske livade, koje polako, ali sigurno nestaju, zajedno s kockavicom čije su stanište. 3. veljače dan je Sv. Blaža, zaštitnika grla. Prema legendi sv. Blaž nekom je dječaku spasio život riješivši ga zapele riblje kosti iz grla. Kasnije se netko napio hladnog mlijeka i usprkos Blaževom blagoslovu ostao bez tona. Zahvaljujući tom brbljav- cu, sv. Blažu se prišiva uzrečica – pomaže ko´ sv. Blaža blagoslov! 4. veljače imendan slave Veronike. Prema predaji Veronika je pratila Isusa na križnom putu i pružila mu svoj rubac. 14. veljače je Valentinovo, dan kad se ženiju ptičeki, a postao je dan svih zaljubljenih i dan otvorenih vrata cvjećarni! Tog se dana izdašno hrane ptice oko naših domova; postavljaju se kućice gnjezdilice koje će ubrzo dobiti prve stanare. Jedna sjenica, provjereno, dnevno očisti u voćnjaku toliko nametnika koliko je sama teška! Jedna kućica, naseljena parom sjenica i njihovom gladnom djecom oslobađa voćnjak svake dalje kemije… 21. veljače je utorak, fašnik, koji od davnina važi kao istjerivač zime. Ružne maske, zvonjava, pucnjava, sve bi to trebalo prestrašiti babu zimu. Pravi se ona ponekad da je uplašena, ali se u pravilu vrati i pokaže čija je zadnja. Pro- Dan močvarnih staništa – prof. Dario Kadoić vjera je prema starom katoličkom kalendaru bila sokova. Oni koji se ravnaju prema na dan Sv. Matije, 24. veljače, i na- Mjesecu, znaju da rezidbu voćaka, rodne izreke: sv. Matija leda razbi- ukrasnog grmlja, trsja… treba obaja, če ga pak ni, ga naredi… viti u razdoblju iza punog do mlaU novijoj povijesti, zahvaljujući po- dog mjeseca. remećenoj klimi i sv. Matija više Zimski san je privid. Veliko klatno nije što je bio, pa je deložiran na sunčanog sata otkucalo je trenunovi datum u svibnju. tak zimskog solsticija, probudilo Ako su dopuštale vremenske prili- pritajene životne sile: dani su duži, ke, naše su bake na fašnik posijale sunce je toplije. Visibabe, jaglaci, u vrtu prvu salatu, a Varaždinke pa- šafrani, likovac i plučnjak u okrilju priku u sandučiće na prozoru. šume čekaju tren da ih Sunčeva Za mirnih, sunčanih dana u veljači zraka pozove na pozornicu probuvinogradari nastavljaju posao za- đenog svijeta. Ipak, do proljeća je počet 22. siječnja, na Vincekovo, još dugih mjesec i pol. Nek je još kad se prema starom običaju zare- zima hladna, nek lepršaju snježne zivanjem jednog trsa otvara sezona pahulje: prepustimo se otvorenog rezanja i radova u vinogradima. U srca s nadom i vjerom događanjima voćnjacima, krajnje je vrijeme va- koja nam je namijenila priroda. Ne pnom pobijeliti stabla voćaka, kako samo na Valentinovo, za sve življekora ne bi ispucala: nebeski vodo- nje, ususret proljeću koje dolazi. A instalateri, Fabijan i Sebastijan (20. dolazi, bez obzira na sve, jer prirosiječnja) otvaraju slavinu životnih da sama tako odluči. (D. H.) IZ DRUGOG KUTA 01. VELJAČE 2012. U protekla dva desetljeća, u Hrvatskoj je to pitanje stubokom bilo potisnuto, skriveno pod mnoštvom raznih kulisa, interesnih grupacija, političkih doktrina, ideologija. No, jesu li svi ti navedeni pravci – zapravo svojevrsne utopije? Ima li uopće u njima smisla tražiti smisao. Rascjepkanost naših bitnih zemljopisnih tvorevina, konfuzna geopolitička određenost, slaba definirana ishodišna djelovanja – donijela su prije svega hrvatskom narodu nesumnjivo poniženje. Odraz sveopćeg kukavičluka, u svim strukturama, neminovno dovodi ovo iznutra dezorijentirano društvo do još bolnijih beznađa, beščašća… Ostaje spomen riječi domovina u magli, u Matoševim stihovima u Parizu, u bolnim jecajima nekog bokeljskog Hrvata iz Budve – koji kroz svoje suze nariče: Zašto ste nas izdali… A izdali smo, izdajemo i izdat ćemo… Mi, Hrvati Hrvate… Zaboravit’ ćemo vlastite žrtve, strah bojažljivih očiju u skloništima, zaboraviti ćemo zvuk uzbune, glad pred Caritasovim domovima… a tim sam neizvjesnim raskrižjima odrastao ovih proteklih godina… Izrastajući iz jednog doba u drugo, mijenjajući države, gradove… sela, škole, prijatelje, dijalekte, navike, običaje, ritmove sna, kulturna podneblja… još sam dublje žalostan... jer Hrvatsku mi moju zavadiše. Kada čovjek napusti svoje ognjište, neumorno traga za novim kutkom mira, topline… kolijevke. Neumorno tražeći, uzdajući da je to ta Obećana zemlja, nebrojeno puta sam se razočarao, ponerijetko bivao iznevjeren, no unatoč i dalje vjerujem da je moguće ovu zemlju, ovaj narod i ove ljude povesti da budu oličenje ne vazda uvijek besmisla, negoli da budu odista po nečemu i prepoznatljivi, cijenjeni i vrednovani. No, da bi se krenulo u tome nadasve željenome smjeru, u svakome slučaju će se morati radikalno iskorije- N niti mnogo nataloženog grizodušja, i karikiranje samoga života kao robe, bar koda, etikete na odjeći…. Hrvatska treba duboko sagledati samu sebe, da bi uopće mogla krenuti dalje… Svjetionici svijetle, al’ brodovi bivaju nerijetko sve tustiji i tromiji… Samoj Hrvatskoj je prije svega potrebno poštovanje prema samoj sebi… Ova podijeljena zemlja mora naći žilu kucavicu u samoj sebi, u svome tisućljetnom neslomljivom Duhu… Naime, samo nas zrela pribranost može sačuvati od još drastičnijih procijepa – crnila pesimizma… U blizini projiciranog ruba naših bjesomučnih koprcanja, N čivo čistom predanošću, preobraženim idejnim konceptima i produhovljenim društvenim poretcima. vakako ne treba omogućiti da nas laž zasjeni, otrgne od samih sebe, svojih zasada, uporišta i, što je možda još bitnije, neizostavnih izazova. Širiti ozračje kulture ljubavi, zapodjenuti kampanju dobra, na tv, radijskim kanalima, dnevnom tisku, znači uhvatiti se u koštac s grabežljivošću jadnih i bijednih novopečenih dilera iluzija (kocke, droge, paravana poduzetničkih inicijativa), koji sramote svakom prilikom ljepotu i sjaj naše domovine. Odreći se zlokobnih na- S Za brončanu Hrvatsku Piše Dražen Zetić [email protected] Najdublja razočaranja su u preplašenim intelektualcima, lažnim obećanjima... tim beskičmenjačkim spuštenim pogledima u tlo… otvrdnjelim buržujskim srcima. Na trgovima, uzvikuju se parole, protesti, paraju se zastave, na utakmicama se zviždukom ispraćaju himne... Zar je to ova zemlja zaslužila? Jesu li to zavrijedili naši sinovi, kojih nema više... “ uvelike postoji mogućnost da identitet ove male zemlje potone, i neprimjetno se zamijene lažnom pričom o nekom imaginativnom svjetskom zajedništvu, prividnom miru – iza kojega čuče u oružanom stavu zapete puške, sablje i mačete… Ne, takav svijet… Stoga je upravo danas najvažnije znati prosuditi, dobrano odmjeriti, te naposljetku odvagnuto djelovati…. Izrazito je u tome pogledu razmišljanja, strahovito zabrinjavajuća bezvolja hrvatskih građana o bitnim stvarima za njezinu budućnost, ali i prošlost. U sadašnjosti ne odlučujemo samo svojim glasom za svoju sigurniju sutrašnjicu, nego i dajemo određeno povijesno značenje – i političku težinu onome što se događalo jučer… aime, sramotni odnosi izrabljivanja poslodavaca na plećima zanemarenih radnika, prekomjerni neplaćeni sati, nepoštovanje Osoba, grube riječi.. zar Hrvatska ne može ponuditi bolje svojoj bosonogoj djeci... Sumnjivi poduzetnici, uzurpirana materijalna dobra... s druge strane sve brojnija sirotišta, sve prazniji hladnjaci, sve dulji redovi pred pučkim kuhinjama, sve dublje poderani džepovi, izmučeniji želuci... Izuzetno nepovoljni pokazatelji prepunih kockarnica, srednjoškolaca i studenata koji neprestano izbjegavaju nerijetko zamorne školske sate... pri tome nalazeći svoju utjehu, svoj spas u kocki. U komunama se mnogobrojni mladi ljudi bore za spas vlastita N 82 života. Nismo li češće mogli primjećivati njihova traženja, praznine u licu, nismo li češće mogli razgovarati, razumijevati njihove potrebe i nagnuća... !? ajdublja razočaranja su u preplašenim intelektualcima, lažnim obećanjima... tim beskičmenjačkim spuštenim pogledima u tlo… otvrdnjelim buržujskim srcima. Na trgovima, uzvikuju se parole, protesti, paraju se zastave, na utakmicama se zviždukom ispraćaju himne... Zar je to ova zemlja zaslužila? Jesu li to zavrijedili naši sinovi, kojih nema više... Sprega politikantstva i sporta, umreženost kriminala i umjetnosti, ne dovoljno zauzeto sudjelovanje dušobrižnika u bitnim trenucima za životno odrastanje i formiranje kvalitetnih međuljudskih odnosa, iziskuje također bunt... Zašto ste ušutjeli? Zar mislite da je ugodno preuzeti takvu ulogu, i onda šutjeti, boraviti po luksuznim restoranima, voziti nove linije peugeota, mazde... nositi nalakirane cipele, mirisave parfeme, uglančana odijela svjetskih modnih marki, družiti se s gradonačelnicima, lokalnim korumpiranim grabežljivcima... uzimati donacije, rente, subvencije, i pri tome umuknuti... Vrijeme iskupljenja tek dolazi! Vrijeme neophodnih, korjenitih promjena tek navire, još je, nažalost, u došašću, u povojima... No, ovo društvo kao dio jednog većega društva zahtijeva puno veće promjene iznutra i izvana. Nema više čekanja... Strpljenje je ovaj put ostalo u svlačionici. Istrčali smo na teren, nepripremljeni, zadihani od prekobrojnih mesnih štruca, šteka cigareta, crnih kava, iluzornog sna. Vladavina prava mora prvenstveno biti vladavina ljubavi. Ne samo de iure, i ne samo de facto – negoli prije svega srcem činiti jer se to čini ljubavlju. Ne iz straha, ne od medijskog šarma ili pak montiranog linča novih medijskih biskupa – samodopadljivih televizijskih voditelja, ne zbog nečijih interesa, ne zbog okoštalih dugovječnih katedri i laskavog mesingova sjaja na svojim podaničkim imenima, ne zbog nečijih bilo kakvih očekivanja... Upravo to što činim činim, jer vjerujem da se zemlja može očistiti isklju- GLAS ZAGORJA broj 88 uma, mora se prije svega ponaosob svaki pojedinac. Ne.., lakše. Ne prečacem. Ne... samo hedonistički. Ne... ne strepiti pred prijetnjama, iznudama, ucjenama. Ne dati da nam ulice postanu smetlište lopovluka, prijevara, kradljivaca, lažova, ratnih profitera, mafijaša svih kalibara i profila... Ne dati da nam škole postanu stjecišta izgubljenih generacija. Protivit se tomu... Pisat‘ ću, molit ću... borit ću se... Nastojat‘ ću živjeti u istini, za istinu... Već prije nekoliko godina žrtvovao sam svoju udobnost... možda i mogućnost zasjedanja u udobne tapecirane sveučilišne stolice, sustave koje održavaju samo goropadni i izopačeni karijeristički interesi, plagijatori pravde, oni koji kopiraju istinu, umnožavaju je kao svete sličice na sajmovima brončanih kipova, zvona... Sve je to biznis... No, budimo iskreni, pa napokon više priznajmo... a komu to zaboga miloga uopće treba. Neprestano skrećemo pažnju s bitnog na sporedno… Ponajčešće se bavimo svojim opravdanjima, traženjima dobro režiranih izgovora, ekskluzivnim filmskim suzama, a gdje su za one kojima je doista potrebna naša ljubav, prijateljstvo, pomoć. Zar je jedna obična minuta, vrjednija od osmijeha na nečijem licu… Hrvatska zasada dobiva brončane medalje na europskim prvenstvima, što samo pokazuje da možemo izdržati do kraja i s drugima podijeliti radost svojih brončanih nada… Stoga, za brončanu Hrvatsku... STRAHINJČICA d.o.o. ZABOK – Krapina, Ante Starčevića 3, Krapina, Trg Ljudevita Gaja 1, Krapina, Tkalci 55, Krapina, Podgora 133, Krapina, Polje Krapinsko 170, Petrovsko, Svedruža 64, Đurmanec, Hromec 69, Sv. Križ Začretje, Pustodol Začretski 43, Sv. Križ Začretje, I. K. Sakcinskog 16, Krapinske Toplice, A. Mihanovića 3h, Krapinske Toplice, M. Gupca 1, Pregrada, Janka Leskovara 1, Pregrada – ZTC, ZTC Obrtnička 2, Desinić, Stjepana Radića 2, Oroslavje, M. Prpića bb, Oroslavlje, M. Prpića 118, St. Toplice, Lj. B. Đalskog 15, Tuhelj, Tuhelj 8a, Tuhelj, Dubrovčan 177a, Lepoglava, Hrvatskih Pavlina 12, Trakošćan, Jazbina Cvetlinska 37, Bednja Trg Sv. Marije 15a, Bednja, Vrbno 21b, Bednja, Rinkovec 37c. TRGOCENTAR d.o.o. ZABOK – Zabok, Prodavaona Špičkovina bb, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 8, Zabok, SAMOPOSLUGA M. Gupca 67, Zabok, SUPERCENTAR Radničko naselje bb, Bedekovčina, SAMOPOSLUGA S. Radića 9/2, Veliko Trgovišće, SUPERCENTAR S. Radića 52, Krapinske Toplice, PRODAVAONA Lj. Gaja 1, Krapinske Toplice, SAMOPOSLUGA Lj. Gaja 2, Sveti Križ Začretje, SAMOPOSLUGA Trg hrvatske kraljice Jelene 1, Klanjec, SAMOPOSLUGA Trg mira bb, Klanjec, DISKONT Novodvorska 1, SUPERCENTAR, Zagrebačka cesta 31, Zlatar, DISKONT Trg slobode 13, Lobor, SAMOPOSLUGA Zagrebačka bb, Petrovsko, PRODAVAONA Petrovsko 65. TRGOSTIL d.o.o. DONJA STUBICA – Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Matije Gupca 17, Donja Stubica, SAMOPOSLUGA Toplička 5, Gornja Stubica, SAMOPOSLUGA Trg Sv. Jurja 10, Stubičke Toplice, PRODAVAONA Park Matije Gupca 1, Stubičke Toplice, SAMOPOSLUGA Viktora Šipeka 26, SAMOPOSLUGA Andraševec 1, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Zagorsko Naselje 65 A, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Stubički Slatina 139, Oroslavje, SAMOPOSLUGA, Mokrice 89, Oroslavje, SAMOPOSLUGA Milana Prpića 61, Oroslavje, PRODAVAONA Milana Prpića 69, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Ulica Kralja Tomislava 18, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Tugonica 57B, Marija Bistrica, SAMOPOSLUGA Nova cesta BB, Zlatar Bistrica, SAMOPOSLUGA Lovrenčanska 1, Ivanec , SAMOPOSLUGA, Gundulićeva 17, Lepoglava, SAMOPOSLUGA, Hrvatskih pavlina 43, Novi Golubovec, PRODAVAONA Novi Golubovec 29. POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Krapina – Radoboj, PRODAVAONICA br 6, Jazvine, PRODAVAONICA br. 7, Đurmanec PRODAVAONICA br. 8, Lepajci PRODAVAONICA br 13, Velika Ves bb, , Krapina PRODAVAONICA br. 20, A. Mihanovića. SAMOIZBOR – Magistratska 12, Krapina, MARKET JEDVAJ Jesenje, B.A.M.T. Mače, POLJOPRIVREDNA ZADRUGA Tuhelj.
© Copyright 2024 Paperzz
