Erol Mujanović Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini Trenutna situacija, izazovi i Preporuke Erol Mujanović Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini trenutna situacija, izazovi i preporuke Naslov: Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini – Trenutna situacija, izazovi i preporuke Autor: Erol Mujanović Izdavač: Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) Kupreška 20 71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel.: +387 (0)33 722-010 E-mail: [email protected] www.fes.ba Za izdavača: Judith Illerhues Lektura: Zinaida Lakić DTP: Filip Andronik Sva prava pridržava Friedrich-Ebert-Stiftung BiH. Stavovi i mišljenja izneseni u ovoj publikaciji su autorski i ne predstavljaju izričite stavove i mišljenja izdavača. Friedrich-Ebert-Stiftung ne garantuje za tačnost podataka koji su izneseni u ovoj publikaciji. CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 331.56-053.81(497.6)(049.5) MUJANOVIĆ, Erol Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini : trenutna situacija, izazovi i preporuke / Erol Mujanović. - Sarajevo : Friedrich-Ebert-Stiftung, 2013. - 62 str. : graf. prikazi ; 21 cm Bibliografija: str. 61-62 i uz tekst. ISBN 978-9958-884-24-5 COBISS.BH-ID 20777478 Erol Mujanović Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini Trenutna situacija, izazovi i Preporuke Sarajevo, 2013. SADRŽAJ Uvod......................................................................................... 7 Makroekonomska situacija u Bosni i Hercegovini.........................14 Nezaposlenost mladih: opća situacija i rizici................................18 Nezaposlenost mladih prema spolu............................................20 Nezaposlenost mladih i nivo obrazovanja...................................25 Nezaposlenost mladih i trajanje perioda nezaposlenosti..............34 Nezaposlenost mladih kao generacijski fenomen ........................37 NEET kategorija obuhvata sve veći broj mladih............................39 Neke od karakteristika zaposlenosti mladih................................40 Uloga radnog zakonodavstva ..................................................43 Politike i mjere borbe protiv krize i nezaposlenosti mladih ..........50 Zaključak i preporuke................................................................55 Preporuke za politike ................................................................58 Bibliografija .............................................................................61 5 Uvod Sa stalnim opadanjem rejtinga u pogledu lakoće poslovanja, sa smanjenim stranim investicijama i padom kreditnog rejtinga kao posljedicom trajne političke krize i izostanka ekonomskog razvoja, Bosna i Hercegovina prema službenim podacima ima stopu nezaposlenosti mladih višu od 54 posto u 2012. godini, odnosno 57,9 posto u prvoj polovici 2013. godine.1 Ogromna zaduženja2, 235.000 nezaposlenih bez radnog iskustva i više od 10.000 ugašenih kompanija u prošloj godini3 također su neke od logičnih posljedica takve situacije koje imaju značajan negativan utjecaj na nezaposlenost. Proces integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju jedan je od faktora koji stvaraju snažne konkurentske pritiske u poslovnom sektoru, a samim tim i na tržištu rada. Prilagođavanje koje proizlazi iz tog procesa rezultira velikom preraspodjelom radne snage između i unutar privrednih sektora, kao i promjenama u kvalifikacijama potrebnim za različita zanimanja. To će zahtijevati zatvaranje nekih radnih mjesta i otvara-nje novih, za koja su potrebna specifična znanja i vještine. Radnici bez odgovarajućih 1South East Europe Regular Economic Report No. 4, Svjetska banka, juni 2013. godine. 2Direkcija za ekonomsko planiranje, Izvještaj o razvoju BiH za 2012. godinu, www.dep.gov.ba. 3Izvještaj o radu Federalnog zavoda za zapošljavanje, http://fzzz.ba/izvjestaji. 7 kvalifikacija, znanja i vještina, posebno oni bez sposobnosti stjecanja potrebnih kvalifikacija, sigurno će povećati broj dugotrajno nezaposlenih. Upravo takvu transformaciju prolazi još uvijek i samo tržište rada EU4, odnosno sve njene zemlje članice.5 Jedan od najvažnijih primjera jest struktura ekonomije, odnosno zaposlenost po grupama djelatnosti, pa je tako trenutno u sektoru usluga u EU u prosjeku zaposleno čak 70,1 posto radne snage, dok u Bosni i Hercegovini taj procent iznosi 49,1 posto.6 Neke od osnovnih karakteristika tržišta rada u Bosni i Hercegovini su i visoka stopa nezaposlenosti (i anketne i registrirane), niska stopa aktivnosti, neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada te slaba mobilnost radne snage. Sve karakteristike odnose se ujedno i na nezaposlene mlade osobe. Nezaposlenost mladih direktno je povezana s ukupnom stopom nezaposlenosti kao posljedicom ekonomskih aktivnosti u državi. Smanjenje nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini predstavlja veliki izazov za vlasti kako s ekonomskog tako i socijalnog aspekta. Pored ratom uništenih, prije svega velikih, uglavnom izvozno orijentiranih kompanija (Unis, Energoinvest, Šipad, Soko, Famos, Hidrogradnja, Agrokomerc), kao i privredne infrastrukture, ukupnu socioekonomsku situaciju i problem nezaposlenosti u posljednjem periodu dodatno su učinile kompleksnim recesija i globalna ekonomska kriza. To se posebno odrazilo na perspektivu zapošljavanja mladih. Situacija na tržištu rada postaje sve teža iz više razloga, što se ogleda u smanjenoj potražnji za radnom snagom, strukturalnoj nezaposlenosti, sporom razvoju sektora obrazovanja, koji treba pratiti razvoj novih 4http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Labour_market_ and_labour_force_statistics Navedeni procent je porastao širom EU u odnosu naprimjer na 2010. godinu za jedan posto u prosjeku, dok je tržište rada u BiH zabilježilo porast radne snage angažirane u poljoprivrednim djelatnostima u istom omjeru. 5 Eurostat pocketbooks, Labor market statistics, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/ cache/ITY_OFFPUB/KS-32-11-798/EN/KS-32-11-798-EN.PDF 6Anketa o radnoj snazi 2012, http://www.bhas.ba/tematskibilteni/lfs_bh.pdf. 8 tehnologija, nedostatku adekvatnih politika za poboljšanje poslovnog ambijenta itd. Osim navedenog, jedna od većih prepreka za mlade na tržištu rada je nedostatak radnog iskustva, a veliki broj oglasa i konkursa za posao kao glavni uvjet za prijem u radni odnos navodi upravo radno iskustvo ili radni staž od barem jedne ili dvije godine. I dok Evropska unija investira osam milijardi eura kako bi pomogla mladima da steknu prvo radno iskustvo samo u 2012. godini, u Bosni i Hercegovini ogroman broj mladih i nekoliko godina nakon ulaska na tržište rada nema nikakvo radno iskustvo.7 Rezultati pojedinih8 istraživanja provedenih u posljednjem periodu potvrđuju da brojni faktori predstavljaju uzroke trenutno teškog položaja mladih na tržištu rada. Neki od njih su: • Teška ekonomska situacija, koja negativno utječe na otvaranje novih radnih mjesta i na planove zapošljavanja kod poslodavaca; • Nedostatak radnog iskustva kod mladih, koji predstavlja problem za poslodavce jer moraju uložiti više vremena i novca da bi podigli mlade novozaposlene osobe na zadovoljavajući nivo produktivnosti i vještina potrebnih za obavljanje posla; • Zastario i nefunkcionalan obrazovni sistem (nepripremljenost mladih za tržište rada), koji je i dalje veoma udaljen od potreba poslodavaca, jer naprimjer ne nudi u dovoljnoj mjeri mladima praktičan rad u kompanijama. Na taj način mladi se nalaze u situaciji da posjeduju 7Od ukupnog broja nezaposlenih u Federaciji BiH u junu 2013. godine (385.253), njih 168.181 (43,65 posto) prvi put traži zaposlenje. Bilten Federalnog zavoda za zapošljavanje, statistički pregled, juni 2013. godine. 8 Istraživanje o mladima u BiH, „Glasovi mladih“: http://www.undp.org/content/ dam/bosnia_and_herzegovina/docs/Research&Publications/Democratic%20 Governance/Voices%20of%20Youth/VoY%20BHS_web.pdf. Studija Svjetske banke „Are Skills Constraining Growth in Bosnia and Herzegovina?: https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/3186/549010ES W0WHIT101Official0Use0Only1.pdf?sequence=1 9 • • • • diplomu, ali su bez vještina i kompetencija koje bi im otvorile vrata kompanija i donijele puno brže prva radna iskustva te napredovanje u karijeri; Korupcija, jer stvara lošu percepciju poslovnog okruženja u BiH i tako na radikalan način tjera strane investitore koji bi do sada otvorili nekoliko hiljada novih radnih mjesta da naprimjer BiH znatno bolje kotira na listi Transparency International indeksa9; Pasivnost mladih, među kojima dvije trećine nezaposlenih, iz niza razloga, ne traži aktivno posao10; S obzirom na veliki broj nezaposlenih mladih osoba i uprkos ulaganju u postojeće aktivne mjere na tržištu rada, i dalje je prisutan nedostatak podsticaja i olakšica za zapošljavanje koje bi pomogle poslodavcima da finansijski lakše podnesu teret zapošljavanja mladih; Nedostatak informacija vezanih za funkcioniranje i situaciju na tržištu rada koje bi pomogle bolju razmjenu informacija o mogućnostima zaposlenja i podstakle mobilnost radne snage, što bi dovelo do većeg broja zaposlenih mladih osoba. Rezultati istraživanja tržišta rada za 2011/2012.11 godinu u Federaciji BiH, koje Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe za zapošljavanje provode putem anketiranja poslodavaca, ukazuju na to da su razlozi nezadovoljstva poslodavaca radnom snagom u tome što kandidati nemaju kvalitetno praktično i radno iskustvo (32,5 posto), opće znanje i socijalne i organizacijske vještine (po 13,4 posto) te poduzetničke vještine (7,7 posto). Prema istom istraživanju, oblasti u kojima je iskazana najveća potražnja za radnom snagom jesu prerađivačka industrija (metal, tekstil, 9 http://www.transparency.org/country#BIH_DataResearch. 10 Istraživanje o mladima u BiH „Glasovi mladih“ (str. 24) pokazuje da 65,5 posto nezaposlenih ispitanika nije aktivno tražilo posao u posljednjih mjesec dana u periodu anketiranja. 11http://www.fzzz.ba/publikacije1/Analiza_trzista_rada_i_zaposljavanja_2011-2012.pdf 10 drvo, hrana), trgovina, građevinarstvo. U posljednje vrijeme IT sektor je također prepoznat kao sektor u razvoju i kao sektor u kojem je upravo tražena radna snaga mlađe dobi. I pored usvojenih strateških dokumenata i zakona, institucionalni okvir za provođenje politika u oblasti zapošljavanja, obrazovanja i razvoja ljudskih potencijala u Bosni i Hercegovini veoma je fragmentiran, s nejasno raspodijeljenim nadležnostima i ulogama. Ovo se posebno odnosi na Federaciju BiH, gdje postoji dodatna podjela nadležnosti između entiteta i kantona, te se može zaključiti da je zbog toga provođenje strateških ciljeva nekoordinirano, neefikasno i neefektivno, dugotrajno i kompleksno. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske (RZS) i Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske (ZZZRS) početkom 2013. godine u Republici Srpskoj bilo je zaposleno 236.975 osoba, a nezaposlena 150.601 osoba, od kojih 43.948 ulazi u kategoriju mladih (osobe starosne dobi od 15 do 30 godina). Podaci iz Ankete o radnoj snazi12 2012. godine RZS-a o aktivnosti mladih u Republici Srpskoj također predstavljaju osnovu za zabrinutost. Naime, prema ovoj anketi, koja se izrađuje prema standardima Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization – ILO), mogu se uočiti negativni trendovi nezaposlenosti mladih na tržištu rada Republike Srpske u 2012. i prethodne dvije godine. Naime, ovi trendovi su prije svega vezani za pad stope ukupne aktivnosti radno sposobnog stanovništva sa 47,9 posto iz 2010. godine (što je jedna od najnižih stopa aktivnosti u Evropi) na 47,4 posto te porast stope nezaposlenosti sa 23,6 posto iz 2010. godine na 25,6 posto u toku 2012. godine. Radi se o mjerenju ILO metodologijom, koja je i zvanična metodologija prema Agenciji za statistiku BiH. Ovim putem nastoje se uzeti u obzir samo osobe koje zaista traže zaposlenje, dok 12 h t t p : / / w w w. r z s . r s . b a / s t a t i c / u p l o a d s / b i l t e n i / a n k e t a _ o _ r a d n o j _ s n a z i / AnketaORadnojSnazi_5.pdf 11 je druga stopa nezaposlenosti, znatno veća (44,3 posto), registrirana pri zavodima za zapošljavanje. U tom drugom slučaju računaju se osobe koje su registrirane kao nezaposlene i koje ostvaruju druga prava (zdravstveno osiguranje) putem zavoda za zapošljavanje bez obzira na to da li traže zaposlenje ili ne. U brojnim medijskim nastupima tokom 2013. godine direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH procijenio je da u Bosni i Hercegovini oko 200.000 osoba radi na crno, odnosno da nisu prijavljene od poslodavca. Posebno su zabrinjavajući podaci o tome da se u godinama nakon ekonomske krize značajno povećava pritisak na jednu od najranjivijih kategorija nezaposlenih osoba – mlade. U tom smislu podaci iz Ankete o radnoj snazi iz 2012. godine, prema kojima je samo 30,6 posto mladih aktivno na tržištu rada, te da je stopa njihove zaposlenosti samo 14 posto, a nezaposlenosti 54,3 posto, alarmantni su, te zahtijevaju poduzimanje hitnih mjera i aktivnosti koje bi za cilj imale povećanje aktivnosti mladih na tržištu rada i njihovo zapošljavanje. Podaci za cijelu 2013. godinu bit će objavljeni za nekoliko mjeseci, ali s obzirom na to da je, prema podacima Svjetske banke, u junu 2013. godine stopa nezaposlenosti mladih već bila porasla na 57,9 posto za očekivati je da na kraju ove godine stopa nezaposlenosti mladih pređe 58 posto. Navedeni pokazatelji ukazuju na to da je ogromna većina mladih izložena riziku ekonomske, pa i socijalne isključenosti, što svakako može proizvesti brojne negativne posljedice, prije svega na demografskom i socijalnom planu. Nadalje, veoma ozbiljna posljedica visoke stope nezaposlenosti i neaktivnosti mladih ogleda se i u njihovoj migraciji prema inostranstvu. Prema podacima iz istraživanja o mladima u Bosni i Hercegovini – „Glasovi mladih“13, koje je objavljeno u 2012. godini, 65,6 posto ispitanika napustilo bi zemlju radi privremenog rada, 52,3 posto kako bi se nastanili u drugoj zemlji i 42 posto radi sklapanja braka. Nešto više od 13 12 http://www.undp.ba/upload/publications/VoY%20BHS_web.pdf trećine ispitanika (38,1 posto) otišlo bi na duže vrijeme (ili zauvijek) u inostranstvo. Samo nešto manje od petine ispitanika (18,9 posto) navodi da ne bi napustili Bosnu i Hercegovinu na duže vrijeme, ni zauvijek, što je podatak koji govori da bi većina mladih zapravo željela napustiti ovu zemlju. Kada je riječ o budućnosti, ispitanici u navedenom istraživanju su pesimistični i najčešće vjeruju da se njihov životni standard neće promijeniti u iduće tri godine, bilo da je riječ o prihodima, radnom statusu, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, stambenom pitanju ili kvalitetu života općenito. Stav da se njihov standard neće promijeniti znatno češće iskazuju ispitanici koji pripadaju ranjivim grupama (36,6 posto) u odnosu na opću populaciju mladih (28,1 posto). 13 Makroekonomska situacija u Bosni i Hercegovini Proteklih nekoliko godina, u kojima je ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini išla od loše ka goroj, predstavljaju period kada je stopa rasta bila posebno slaba, broj otvaranja novih radnih mjesta nedovoljan, a u isto vrijeme stopa nezaposlenosti mladih, koja je već i bila iznimno visoka, polako ali sigurno je nastavila rasti iz godine u godinu. U ovom periodu izlazak iz recesije nekoliko razvijenih evropskih zemalja, o kojima je posebno ovisna ekonomija BiH, pozitivno se odražava na Bosnu i Hercegovinu iako će očekivani ekonomski rast u ovoj godini biti tek oko 0,5 posto, ali i to je napredak u odnosu na negativni rast u prošloj godini (-0,6 posto).14 Prema izvještaju15 Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH indeks potrošačkih cijena je rastao bez prekida od 2012. godine i imao je stopu rasta od 2,1 posto u 2012. godini. Što se tiče trgovinskog balansa, odnosno u slučaju Bosne i Hercegovine stalnog trgovinskog deficita jer je vrijednost uvoza uvijek veća od vrijednosti izvoza, ovaj indikator, prema istom izvještaju, ima trend opadanja. Naime, izražen u procentima bruto domaćeg proizvoda, trgovinski deficit je sa 20,7 posto, 22,9 posto i 23 posto u periodu 2010-2012. prešao na 19,7 14Dokument Svjetske banke: South East Europe Regular Economic Report No. 4. 15 14 Bosna i Hercegovina, Ekonomski trendovi januar-juni 2013. godine, www.dep.gov.ba. posto, koliko se očekuje za 2013. godinu, što je svakako pozitivan znak za domaću ekonomiju. U pogledu reformi i razvoja Bosna i Hercegovina je među zemljama u regiji najslabiji učenik, odnosno s najmanjim ekonomskim rastom u ovoj godini. Utoliko je važnije provesti ključne strukturalne reforme jer je trenutna situacija takva da političko i ekonomsko okruženje tjera strane investitore i smanjuje razvojne mogućnosti domaćih poslovnih subjekata. I pored rasta izvoza, bankarski sektor u Bosni i Hercegovini je bio osjetno pogođen krizom, a profitabilnost banaka je drastično smanjena između ostaloga i jer je potražnja za kreditima bila smanjena zbog ekonomske i finansijske neizvjesnosti.16 Poboljšanje poslovnog okruženja, kao i fiskalna konsolidacija, samo su neke od ključnih oblasti u kojima je neophodno hitno djelovati, a Bosna i Hercegovina je posebno loša u izdavanju građevinskih dozvola, u stimuliranju poduzetništva, u infrastrukturi, i pogotovo kada su u pitanju raspoložive vještine na tržištu rada. Navedena studija Svjetske banke precizira i da će Bosna i Hercegovina, ako želi da održi ovakav skromni rast, morati povećati otvaranje novih radnih mjesta, ciljajući posebno poduzetništvo, poboljšanje vještina i mobilnost radne snage. Navedeno istraživanje Svjetske banke ističe i da privatni sektor kreira 9 od 10 stvorenih radnih mjesta, te da se, s obzirom na takav utjecaj, privlačenje stranih investicija čini kao apsolutni prioritet, koji je posebno važan u Bosni i Hercegovini, gdje je javni sektor precijenjen kako u pogledu percepcije tražilaca posla tako i u pogledu prosječnih plaća koje su znatno veće nego u privatnom sektoru koji stvara rast. Otvaranje novih radnih mjesta obično vodi manja grupa od oko 20 posto kompanija,17 a proces je usko povezan s kvalitetom poslovnog okruženja, sa smanjenjem korupcije i s više konkurencije, te čini profitabilnijim navedene kompanije, uz istovremeno otvaranje novih radnih mjesta. 16Dokument Svjetske banke: South East Europe Regular Economic Report No. 4. 17Dokument Svjetske banke: South East Europe Regular Economic Report No. 4. 15 Strani investitori, kao grupa poslodavaca koja je od posebne važnosti za otvaranje novih radnih mjesta, već godinama u svojim izvještajima ukazuju na nekoliko veoma konkretnih prepreka čije bi uklanjanje dovelo do drastičnog poboljšanja poslovnog ambijenta i otvaranja novih radnih mjesta. Tu spadaju registriranje poslovanja, modernizacija pravnog okvira koji se tiče naprimjer privrednih društava i tržišta vrijednosnih papira te porezi i građevinske dozvole.18 Dok je svakako veoma važno povećati sam broj novih radnih mjesta, neophodno je i truditi se da ona budu što kvalitetnija, odnosno da uvjeti rada za zaposlenu osobu budu dostojanstveni i što kvalitetniji. Recesija je dovela i do rasta „srednjeg“ siromaštva, odnosno sloja osoba koje preživljavaju sa 2,5 do pet dolara dnevno, sa 22 posto na 26 posto.19 Nezaposlenost mladih je u proteklom periodu dostigla rekordan nivo iako je sve veći broj mladih koji duže ostaju u obrazovnom sistemu i koji kasnije ulaze na tržište rada. Postoji obrnuta korelacija između nezaposlenosti mladih i ciklusa ekonomskog razvoja, jer kada indikatori ekonomskog razvoja prate opadajući trend onda nezaposlenost mladih prati trend rasta. Konkretno, kada pokazatelji ekonomskog razvoja (npr. nivo stranih ulaganja, nivo proizvodnje i izvoza, broj otvorenih radnih mjesta itd.) bilježe pad ili samo stagnaciju, onda nezaposlenost mladih obično bilježi rast jer ekonomija nije u stanju apsorbirati odnosno ponuditi priliku za zaposlenje generacijama mladih koje pristižu na tržište rada svake godine. Stoga kao posljedicu loše ekonomske situacije imamo stvaranje negativne spirale jer prilikom pogoršanja ekonomske situacije dodatno i ubrzano raste nezaposlenost mladih. Kada jednu takvu sliku stavimo u kontekst tranzicijske ekonomije u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina, i koji donosi dodatne izazove i pritiske na tržište rada, te rastuću nezaposlenost mladih uslijed niza navedenih razloga, onda su situacija i perspektiva u pogledu nezaposlenosti mladih u BiH 18 Bijela knjiga Vijeća stranih investitora u BiH, dostupna na www.fic.ba. 19Dokument Svjetske banke: South East Europe Regular Economic Report No. 4. 16 još teže. Isti trendovi i kretanja zabilježeni su i u drugim zemljama, bilo da su u stadiju tranzicije ili već razvijene ekonomije, a većina zemalja je u takvim situacijama aktivnije i brže provodila adekvatne politike i reforme, poput onih koje su navedene na kraju ovog dokumenta. Pozitivna strana je da mladi, kada im se pruži prilika, mogu dosta brzo naučiti neke od ovih vještina (za razliku od starijih generacija) i tako se ipak mogu integrirati na tržište rada. Domaće tržište rada također nije sposobno odgovoriti zahtjevima i potrebama za fleksibilnijim oblicima zaposlenja kao i ponuditi dovoljne mogućnosti cjeloživotnog učenja i podizanja modernih vještina, što bi svakako doprinijelo zapošljavanju mladih. 17 Nezaposlenost mladih: opća situacija i rizici Prema Anketi o radnoj snazi iz 2012. godine stopa nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini najveća je u Evropi i iznosi 54,3 posto. Od 2009. do 2012. godine stopa nezaposlenosti bilježi rast od 3,9 posto, dok stopa nezaposlenosti mladih u tom istom periodu bilježi rast od čak 14,4 posto. Ovakvu situaciju dodatno pogoršava činjenica da je istovremeno smanjena stopa zaposlenosti sa 33,1 posto iz 2009. na 31,7 posto u 2012. godini. Smanjena je i stopa zaposlenosti mladih sa 16,7 posto iz 2009. na poražavajućih 10,8 posto u 2012. godini. Prikazani negativni trend predstavlja crni scenarij kada je u pitanju (ne)zaposlenost mladih. Kada se ovakvoj situaciji dodaju neizvjesna perspektiva otvaranja novih radnih mjesta i rastući broj kompanija koje se gase, onda je rizik i pritisak na mlade nezaposlene osobe još veći. Kratkoročno ispravljanje ovakvih trendova danas se čini nemogućim. Dokument „Analiza politika zapošljavanja u BiH“, koji je predstavio Centar civilnih inicijativa (CCI) 2013. godine, potvrđuje da mladi nezaposleni mogu u veoma maloj mjeri računati na institucionalnu pomoć zavoda za zapošljavanje, koji su opterećeni brojnim drugim problemima. To uveliko otežava situaciju mladih na tržištu rada jer su uglavnom prepušteni sami sebi. Jedna od brojnih nelogičnosti je da najveći dio prihoda zavodi ostvaruju od uplata doprinosa zaposlenih osoba, kojih je u periodu 18 krize sve manje. Samo u Federaciji BiH službe za zapošljavanje servisiraju zdravstveno osiguranje za više od 245.000 osoba, a procjenjuje se da je oko 120.000 osoba registrirano kao nezaposleno samo radi ostvarenja prava na obavezno zdravstveno osiguranje. Tako se svi prihodi koji se prikupe putem uplata doprinosa potroše u najvećoj mjeri na pasivna sredstva, koja imaju efekt socijalne pomoći, i na administrativne troškove. Zbog takvog načina poslovanja stiče se utisak da su javne službe izgubile osnovnu svrhu postojanja i mladi ljudi moraju poduzeti znatno veće napore kako bi našli posao nego njihovi vršnjaci širom Evrope. Širom EU službe za zapošljavanje imaju znatno aktivniju ulogu na tržištu rada i obavljaju više aktivnosti, poput posredovanja u zapošljavanju ili aktivnijeg kontakta s poslodavcima, poput analiza i studija, naprimjer o plaćama, koje su od koristi svim akterima na tržištu rada. 19 Nezaposlenost mladih prema spolu Kada je u pitanju nezaposlenost mladih prema spolu, treba istaći da su žene u nepovoljnijem položaju jer ih je znatno više na evidencijama nezaposlenih i istovremeno znatno manje u radnom odnosu nego muškaraca. Naime, barem kada je riječ o Federaciji BiH, prema podacima o broju nezaposlenih osoba iz decembra 2012. godine žene čine 69,6 posto od ukupnog broja mladih nezaposlenih osoba s visokom stručnom spremom, dok od ukupnog broja mladih nezaposlenih osoba sa srednjom stručnom spremom ima 53,2 posto žena. 20 Grafikon 1: Nezaposlenost mladih i stepen stručnog obrazovanja 30000 25000 20000 15 - 19 god. Ukupno 15 - 19 god. Žene 15000 20 - 24 god Ukupno 20 - 24 god Žene 10000 25 - 29 god. Ukupno 25 - 29 god. Žene 5000 0 VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV Stepen stručnog obrazovanja Izvor: Bilten Federalnog zavoda za zapošljavanje za decembar 2012. godine 2012 Prema Anketi o radnoj snazi iz 2012. godine stopa anketne nezaposlenosti mladih žena također je znatno veća od stope anketne 2011 nezaposlenosti mladih, a samim tim i od ukupne stope nezaposlenosti Stopa anketne nezaposlenosti mladih žena mladih, što je vidljivo iz tabele i grafikona koji slijede. Stopa anketne nezaposlenosti mladih 2010 2009 0 20 40 60 80 21 0 VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV Stepen stručnog obrazovanja Grafikon 2: Stopa nezaposlenosti mladih žena u odnosu na stopu nezaposlenosti mladih 2012 2011 Stopa anketne nezaposlenosti mladih žena Stopa anketne nezaposlenosti mladih 2010 2009 0 20 40 60 80 Što se tiče Republike Srpske, prema podacima sa evidencije nezaposlenih osoba ZZZRS-a u posljednje tri godine broj nezaposlenih mladih (osobe starosne dobi od 15 do 30 godina) na dan 31. decembra 2012. godine sa ukupno 42.985 povećao se na 46.091 osobu. U ovom periodu procent učešća žena u ukupnom broju nezaposlenih mladih kretao se oko 47 posto, što je vidljivo iz tabele 1. Tabela 1: Nezaposlene osobe dobi od 15 do 30 godina na dan 31. decembra 2012. godine 2010. 2011. 2012. Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene 42.985 20.669 46.158 22.153 46.091 21.865 Učešće žena (%) 48,08 22 47,99 47,44 Analizirajući podatke iz Ankete o radnoj snazi 2012. godine, primjetna je razlika u stopama aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti mladih u Republici Srpskoj, a taj dokument ukazuje i na pojavu znatno pasivnije uloge mladih žena na tržištu rada. Kao jedan od značajnih razloga za manje učešće (mladih) žena na tržištu rada, pored postojanja stereotipne podjele rodnih uloga u društvenom životu,20 protiv koje podjele se ulažu značajni napori kako vladinog tako i nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini, možemo naglasiti i činjenicu da u posljednjih nekoliko godina postoje jasni trendovi dužeg zadržavanja u sistemu obrazovanja i povećanog broja mladih žena koje studiraju i diplomiraju na visokoškolskim ustanovama. Prema podacima iz Statističkog biltena visokog obrazovanja 9 za 2012. godinu21 RZS-a, u 2011. godini od ukupno 7855 diplomiranih studenata njih 4718 su bile žene. Tabela 2: Diplomirani studenti u RS-u 2009. 2010. 2011. Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene 6931 3912 7328 4336 7855 4718 Učešće žena (%) 56,44 20 59,17 60,06 Više podataka o učešću žena na tržištu rada u BiH može se naći u publikaciji „Rodne (ne)jednakosti na tržištu rada u BiH - Ženska strana priče, Sanela Bašić, Milanka Miković, Sarajevo, 2012, http://www.fes.ba/publikacije/2012/Rodne%20 nejednakosti/RODNE%20NEJEDNAKOSTI.pdf. 21http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/bilteni/obrazovanje/visoko_obrazovanje/ Bilten_Visoko_Obrazovanje_9.pdf 23 Proučavajući dalje strukturu diplomiranih studenata po naučnim oblastima, može se zaključiti da u određenim oblastima postoji značajno veće učešće žena nego muškaraca, što opravdava postojanje stereotipa o takozvanim muškim i ženskim zanimanjima. Ovo su zvanične tabele i ne objavljuju se detaljnije (tj. koji tačno smjer i koliko studenata, već se rezultati objavljuju samo po grupama, tako da se ne može doći do preciznijih podataka koji bi dozvolili kvalitetniju analizu). Tabela 3: Diplomirani studenti u RS-u po naučnim oblastima (2011) Ukupno Muški Ženski Učešće žena (%) Obrazovanje 1140 241 899 78,86 Humanističke nauke i umjetnost 617 207 410 66,45 Društvene nauke, poslovanje i pravo 3898 1618 2280 58,49 Prirodne nauke, matematika i informatika 514 316 198 38,52 Inženjerstvo, proizvodne tehnologije i građevinarstvo 525 322 203 38,67 Poljoprivreda i veterinarstvo 175 102 73 41,71 Zdravstvo i socijalna zaštita 745 173 572 76,78 Usluge 241 158 83 34,44 Naučna oblast 24 Nezaposlenost mladih i nivo obrazovanja Razvoj ljudskih resursa, ulaganje u obrazovanje, povećanje konkurentnosti radne snage, ulaganje u istraživanje i razvoj, kao i zapošljavanje mladih, među ključnim su elementima za uspostavu socijalne i ekonomske stabilnosti i rast države. Stoga je neminovno ovom pitanju posvetiti posebnu pažnju. Svijet rada stalno se mijenja, između ostalog i kao posljedica strukturalnih promjena i globalizacije, što bitno utječe na stalne promjene u zahtjevima za stručnim obrazovanjem i obukom u društvima koja razvoj ekonomije baziraju na znanju. Na tržištu rada danas se pored poznavanja specijalističkih ili tehničkih znanja traži i poznavanje modernih tehnologija u mnogim oblastima. Strateški gledajući, razvoj ljudskih resursa postaje veoma važan, a za adekvatan razvoj ljudskih resursa, društva u cjelini, ekonomije i privrede, kao nosilaca razvoja u globalnoj ekonomiji, suštinski pokretač je efikasan i kvalitetan sistem obrazovanja i obuke. Radi se o kvalitetnom obrazovanju koje omogućava svakom pojedincu da održi visok nivo zapošljivosti, a firmama kvalificiranu radnu snagu. Na taj način sistem obrazovanja igra veoma važnu ulogu u razvoju ljudskih potencijala i postaje garant socijalne i ekonomske stabilnosti u državi. Ministarstvo civilnih poslova BiH nadležno je za obrazovanje na nivou Bosne i Hercegovine i ima koordinacijsku ulogu. Obrazovni sistem u Federaciji BiH je u nadležnosti kantona, u Republici Srpskoj na nivou 25 entiteta, te u Brčkom u nadležnosti Vlade Brčko Distrikta. U Federaciji svaki kanton ima vlastiti zakon o predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, a kantoni u kojima postoje univerziteti imaju i svoje zakone o visokom obrazovanju. U RS-u svi nivoi obrazovanja su regulirani entitetskim zakonodavstvom, a Distrikt Brčko ima svoje zakone koji reguliraju svaki od četiri nivoa obrazovanja.22 Svjetska banka je u brojnim studijama u ovoj23 i u proteklih nekoliko godina potvrdila vezu između nivoa vještina kod mladih i nivoa zaposlenosti odnosno nezaposlenosti. Bosna i Hercegovina je i dalje žrtva rudimentarnog sistema obrazovanja koji ne može pratiti trendove i ponuditi mladima vještine za „novu ekonomiju“ (analiziranje podataka i informacija, kreativno razmišljanje, komunikacijske i druge interpersonalne vještine itd.), što ograničava mogućnosti zapošljavanja mladih. Ovakav sistem stvara niz problema, a jedan od njih je i nedostatak usklađenosti s tržištem rada, zbog čega veliki broj osoba koje završe proces obrazovanja završava na zavodima za zapošljavanje. Evidentno je da obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini pravi male ili nikakve pomake u prilagođavanju potrebama tržišta, a rezultat toga je izdvajanje velikih finansijskih sredstava iz budžeta države za obrazovanje bez ekvivalentnih rezultata u kvalitetu kadrova koje proizvede ovaj sistem. Ovi konkretni problemi, kao i brojni drugi, potvrđeni su i od ključnih aktera 22 Od drugih aktera vezanih za obrazovanje i tržište rada, Agencija za rad i zapošljavanje, koja djeluje na državnom nivou, ima koordinacijsku ulogu u oblasti zapošljavanja. Tu je i Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH, kao i parlamentarne komisije na različitim nivoima koje se bave pitanjima mladih i obrazovanjem, za koje se detalji mogu naći na web portalu www.mladi.info, koji je ujedno i najveća baza podataka za mlade u BiH. U oblasti traženja posla, mladima mogu pomoći sljedeće organizacije odnosno web portali: www.posao.ba, www. prviposao.ba, www.pokreniposao.ba, www.posaomarket.ba, www.zaposlite. ba, www.ads.gov.ba, www.adsfbih.gov.ba, www.adu.vladars.net, www.europa. eu.int/jobs/eures. Što se tiče zakonske regulative, web portal Abeceda karijere nudi listu relevantne regulative u oblasti obrazovanja i traženja posla: http:// abecedakarijere.ba/trazite-posao/zakonska-regulativa.html, a tu su i svi relevantni kontakti na kantonalnom nivou na istom web portalu. 23Dokument Svjetske banke: South East Europe Regular Economic Report No. 4. 26 koji djeluju u oblasti obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a nekoliko primjera je navedeno ispod:24 • Nedovoljno kvalitetan sadržaj obrazovanja jer nedostaju u udžbenicima i u metodama nastave fokusi na ključne kompetencije i na životne vještine, što je jedinstveni najveći problem jer direktno sprečava rast kvaliteta obrazovanja, • S ulaganjima u obrazovni sistem od oko pet posto bruto domaćeg proizvoda Bosna i Hercegovina je u nivou zemalja iz okruženja, međutim kvalitet utroška nije odgovarajući jer 77 posto ulaganja u obrazovanje odlazi na plaće osoblja u tom sektoru, • Obrazovni sistem zasnovan na segregaciji, diskriminaciji i podjeli djece od rane dobi, što negativno utječe na opći kvalitet obrazovanja. Obrazovne ustanove u Bosni i Hercegovini svoje upisne politike prilagođavaju više vlastitim resursima i profilu nastavnog kadra kojim raspolažu nego tržištu rada u BiH. Posljedica takvog djelovanja je nizak kvalitet obrazovanja,25 visoka nezaposlenost i deficit određenih profila kadrova, što se ogleda u nemogućnosti velikog broja kompanija da popune oglašena radna mjesta uprkos desetinama hiljada obrazovanih mladih ljudi koji su proizašli iz obrazovnog sistema i koji su raspoloživi.26 Jedan od konkretnih problema je činjenica da je obrazovni sistem baziran na nastavi bez praktične nastave, što uzrokuje nedovoljnu osposobljenost mladih za savremene uvjete rada, odnosno nedostatak znanja i vještina potrebnih na tržištu rada.27 24http://www.unicef.org/about/annualreport/files/Bosnia_and_Herzegovina_ COAR_2012.pdf 25 Nijedan bh. univerzitet nije priznat u Evropi, http://www.vijesti.ba/vijesti/ bih/160326-Nijedan-univerzitet-BiH-nije-priznat-Evropi.html 26 Posao.ba, Analiza tržišta rada u BiH za 2012. godinu. 27 CPU, Centar za politike i upravljanje, Analiza politika u oblasti povezanosti obrazovnog sistema i tržišta rada u BiH. 27 Mladi se suočavaju sa ozbiljnim preprekama koje ih onemogućavaju da se uključe u tržište rada. To se naročito odnosi na mlade s nižim stepenom obrazovanja, odnosno na one koji nemaju nikakve kvalifikacije. Svjedoci smo da velika nezaposlenost pogađa i mlade s visokim obrazovanjem, ali ipak u manjoj mjeri nego prethodno navedenu kategoriju. Imajući u vidu značaj obrazovanja uopće, a posebno srednjeg stručnog i visokog obrazovanja, kao sredstva u borbi protiv nezaposlenosti, Bosni i Hercegovini su neophodni ljudski resursi koji će moći odgovoriti modernim tehničkim i tehnološkim izazovima. To se može postići jedino značajnim ulaganjem svih ključnih stakeholdera u ljudske resurse koji će biti konkurentni i na regionalnom tržištu rada, što također direktno utječe na ekonomski razvoj naše zemlje. Dio odgovornosti je svakako i na poslodavcima koji bi trebali, u granicama mogućnosti, povećati ulaganja u ljudske potencijale, ali nerealno je očekivati da oni sami nadoknade sve propuste države odnosno obrazovnog sistema. Trenutno velika većina radne snage ne zadovoljava ispod opisane potrebe savremenog tržišta rada u vremenu globalizacijskih procesa, brzog razvoja informacijsko-komunikacijskih, ali i novih tehnologija općenito, te načina poslovanja, zbog čega se na tržištu rada u Bosni i Hercegovini javlja paradoks da u ogromnoj armiji nezaposlenih osoba poslodavci često ne mogu da nađu potrebnu radnu snagu. Navedena studija Svjetske banke,28 kao i prikupljena iskustva osoblja portala Posao.ba u radu sa svim ključnim poslodavcima u Bosni i Hercegovini, pokazuju da poslodavci smatraju kako većini mladih svih profila i dalje nedostaje osnovni nivo jedne ili više vještina koje su ili direktno vezane za obavljanje posla (IT, poznavanje stranih jezika ili specijaliziranih programa) ili ‘meke vještine’ (komunikacijske i pregovaračke vještine, upravljanje vremenom, timski rad i druge). Veliki je broj nezaposlenih osoba koje nemaju nikakvu kvalifikaciju, gotovo 30 posto, što za sobom 28 28 Studija Svjetske banke „Are Skills Constraining Growth in Bosnia and Herzegovina?: https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/3186/549010ES W0WHIT101Official0Use0Only1.pdf?sequence=1 povlači pitanje potrebe organiziranja programa obuke, to jest stručnog osposobljavanja i usavršavanja za potrebe tržišta rada i razvoja koncepta cjeloživotnog učenja. Što se tiče traženih kvalifikacija i stvarnih potreba tržišta rada u 2012. godini,29 analize zavoda za zapošljavanje te godišnja studija o bosanskohercegovačkom tržištu rada koju realizira najposjećeniji portal za zapošljavanje www.posao.ba ukazuju na to da su posebno bili traženi inženjeri informatike, elektrotehnike i strojarstva te magistri farmacije. Također su bili traženi varioci, šivači i trgovci, a radi se o zanimanjima gdje nedostaje kvalitetne radne snage. Među online oglasima za posao kategorija komercijale i prodaje zabilježila je najveći broj otvorenih pozicija, te su se komercijalisti, prodavači i trgovci ponovno našli na prvom mjestu među 10 najtraženijih zanimanja. Osim očekivanja nastavka tih istih trendova u 2013. godini, mladi mogu očekivati i povećan broj oglasa za posao u oblasti građevinarstva te u metalnoj industriji uslijed intenziviranja radova na izgradnji koridora Vc. Činjenica je da su unapređenje znanja i vještina, kao i razvoj karijere, veliki izazov za društvo u cjelini, a posebno za sistem obrazovanja i tržišta rada u Bosni i Hercegovini, koja teži da postane društvo znanja i jaka ekonomija u regiji. Očigledno je da je neophodno hitno unaprijediti obrazovni sistem jer u sadašnjoj situaciji mladi apsolutno nisu pripremljeni za prijelaz iz škole na tržište rada, a nedostatak strategije karijerne orijentacije otežava taj prijelaz. Država i javni sektor su ti koji trebaju pokrenuti reformu obrazovnog sistema i pravnog okvira kako bi se što prije uzele u obzir potrebe tržišta rada. Nastavni planovi i programi u školama i na univerzitetima većinom su fokusirani na teoriju i učenici/studenti u većini slučajeva nemaju priliku za kvalitetno obavljanje praktičnog rada kako bi stekli potrebna praktična radna iskustva i znanja. Kvalitetno uspostavljene veze između 29 http://www.posao.ba/articles.php?user=b412518133f11c1340bfeac1e7697520 &act=complete&aCat=0&aID=6468&type=A 29 obrazovnih institucija i kompanija prava su rijetkost, a značajan broj obrazovnih ustanova ima veoma siromašne kabinete za praktičnu nastavu. Iako je sistemski predviđena kroz nastavne planove i programe, praktičnu nastavu je potrebno unaprijediti i osavremeniti. Evidentno je da postoji strukturna neravnoteža na tržištu rada, koja se manifestira u neusklađenosti između ponude i potražnje za radnom snagom sa aspekta zanimanja, obrazovanja, kvalifikacija, dodatnih znanja i vještina ili regionalnog rasporeda. Neravnoteža je najmanje dvostruke prirode. S kvalitativne strane, sve i kada proizvodi pojedina potrebna zanimanja za tržište rada obrazovni sistem to ne radi na pravi način, pa tako osobe završe na tržištu rada sa visokoškolskom diplomom, ali bez ijednog dana relevantne i kvalitetne prakse kojom bi istinski razvili pojedine vještine i znanja koja mogu valorizirati i unovčiti kod poslodavca. Dakle, radi se o nedostatku vještina. Bez obzira na to o kojim zanimanjima se radi, postoji određeni skup vještina koje poslodavci konstantno ističu kao deficitaran kod mladih ljudi koji traže posao, a najčešće se radi o timskom radu, komunikacijskim i organizacijskim vještinama, ili nedovoljnom poznavanju IT-a ili stranih jezika.30 Zatim, s kvantitativne strane, sama činjenica da postoje deficitarna zanimanja ukazuje na to da obrazovni sistem ni u ovom pogledu ne prati tržište rada jer ne proizvodi kadar koji se traži (npr. varioci ili informatičari). Dio problema vezan je i za nedovoljnu mobilnost31,32 radne snage, pa tako mlade nezaposlene osobe većinom nisu voljne da putuju iz jednog dijela države u drugi radi zaposlenja. Pored navedenog, vrlo često i sama primanja nisu dovoljna da pokriju troškove „osamostaljivanja“ mlade osobe, odnosno najma smještaja, troškova puta i slično, a 30 Studija Svjetske banke „Are Skills Constraining Growth in Bosnia and Herzegovina?: https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/3186/549010ES W0WHIT101Official0Use0Only1.pdf?sequence=1 31 Federalni zavod za zapošljavanje, Analiza tržišta rada i zapošljavanja: http://www. fzzz.ba/publikacije1/Analiza_trzista_rada_i_zaposljavanja_2011-2012.pdf 32Direkcija za ekonomsko planiranje, Izvještaj o ekonomskom razvoju BiH 2012. 30 tu su i drugi razlozi kulturološke, socijalne ili političke prirode koje mladi u Bosni i Hercegovini često percipiraju kao barijere u prihvaćanju posla u drugom gradu od njihovog mjesta boravka. Nedovoljna mobilnost radne snage je općeprisutan izazov s kojim se nosi i EU tržište rada, pa se tako ova tema nalazi gotovo svake godine među ključnim temama godišnjeg evropskog Foruma zapošljavanja u Bruxellesu, a u Bosni i Hercegovini je ovaj problem još više izražen. Dakle, obrazovni sistem još uvijek nije efikasno povezan s tržištem rada, te ga je potrebno unaprijediti i u određenim segmentima prilagoditi potrebama privrede. Ovo se može ostvariti kroz razvoj saradnje obrazovnih ustanova s poslodavcima kao ključnim partnerima na tržištu rada, povećanje broja časova praktične nastave i primjene novih tehnologija, što bi sigurno utjecalo na smanjenje neprihvatljive strukturne neravnoteže na tržištu rada. U procese i aktivnosti koje bi dovele do prevazilaženja ovog stanja neophodno je uključiti sve sudionike na tržištu rada. Izuzetno poražavajući je podatak koji ukazuje na nemogućnost zadržavanja ljudskih resursa, posebno mladih i kvalificiranih kadrova. Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Bosna i Hercegovina je peta najgora zemlja u svijetu po „odlivu mozgova“, odnosno procentu odlaska studenata i visokoobrazovanih kadrova u inostranstvo,33 a iza nje se nalaze samo Srbija, Burundi, Haiti i Alžir. Što se tiče Republike Srpske, prema podacima ZZZRS-a najveći broj mladih nezaposlenih osoba (oko 70 posto) jesu osobe sa završenom srednjom školom u trogodišnjem (KV) i četverogodišnjem trajanju (SSS). Poslije ove najzastupljenije grupe nezaposlenih osoba, u prethodnim godinama su bile najzastupljenije osobe iz grupe mladih koje imaju završenu samo osnovnu školu (NK radnici), ali se taj trend od 2011. godine izmijenio na način da su u 2011. i 2012. godini druga najzastupljenija grupa nezaposlenih postali mladi s visokom stručnom spremom. 33 Konkurentnost 2012-2013 – Bosna i Hercegovina, Federalni zavod za programiranje i razvoj, 2012. (Također, Bosna i Hercegovina je ocijenjena sa 3,93 poena od ukupnih 7, čime je zauzela 88. mjesto po konkurentnosti ekonomije.) 31 Tabela 4: Kvalifikaciona struktura mladih na evidenciji ZZZRS-a 31. decembra 2012. NK PK-NSS KV SSS VKV VŠS VSS 2010. 6293 431 17.835 13.468 35 762 4161 2011. 6001 390 17.318 14.406 42 660 7341 2012. 5547 343 16.837 15.359 36 469 7500 Sama činjenica da oko 13 posto mladih na evidenciji nezaposlenih osoba uopće nema kvalifikacija te da na današnjem tržištu rada postoje vrlo ograničene mogućnosti zapošljavanja osoba bez kvalifikacija predstavlja osnovu za zabrinutost. Pored toga, činjenica da je u posljednjih nekolikog godina moguće uočiti trend značajnog povećanja broja nezaposlenih mladih sa završenim fakultetom na evidenciji nezaposlenih ukazuje na to da u Republici Srpskoj također postoji ozbiljan nesklad između obrazovnog sistema i potreba na tržištu rada. Zbog neizvjesnosti u pronalaženju posla nakon završetka srednje škole značajan broj mladih odlučuje se za studiranje na visokoškolskim ustanovama iako u određenom broju slučajeva nemaju afinitete i predispozicije za uspješno studiranje. S obzirom na to da se određeni broj mladih upisuje na fakultet, a ponekad i na postdiplomske studije, samo da bi izbjegli stanje opće apatije, na tržištu rada dolazi do daljih poremećaja u odnosima ponude i potražnje. U tom smislu u posljednjih pet godina može se primijetiti ozbiljan porast broja nezaposlenih osoba s visokom stručnom spremom, od kojih je najveći broj u kategoriji mladih, na evidencijama ZZZRS-a, što je vidljivo iz tabele 5. 32 Tabela 5: Ukupan broj osoba s VSS (sve starosne kategorije) na evidenciji ZZZRS-a Mart Sept. Mart Sept. Mart Sept. Mart Sept. Mart +/Broj 2008. 2008. 2009. 2009. 2010. 2010. 2011. 2011. 2012. osoba s VSS 2857 3457 3337 4250 5832 5806 6660 8852 10.587 7730 33 Nezaposlenost mladih i trajanje perioda nezaposlenosti Mladima u Bosni i Hercegovini treba u prosjeku znatno više od jedne godine da pronađu posao, a s obzirom na oblasti u kojima se radna mjesta otvaraju mnogi od njih se zapošljavaju izvan struke za koju su se školovali. Dodatni problem predstavlja činjenica da veliki broj osoba na tržištu rada zapravo radi na crno, među kojima značajan dio čine upravo mladi, koji uglavnom rade one poslove za koje nisu školovani, odnosno umjesto da razvijaju svoja znanja u struci za koju su se školovali ovakvim stanjem gube i ona znanja koja su imali. Nije rijedak slučaj i da rade poslove koji zahtijevaju niže kvalifikacije od onih koje imaju. Prema izvještaju „Globalni trendovi zapošljavanja u 2013. godini“, objavljenom od Međunarodne organizacije rada (ILO), broj radnika na crno povećan je u svim zemljama regije. U Bosni i Hercegovini taj procent je sa 20 posto porastao na 23 posto. To znači da gotovo svaki četvrti radnik radi na crno, te da ima znatno smanjena radnička prava, kao i kupovnu moć, odnosno otežanu finansijsku i socijalnu situaciju. Gotovo pet posto radnika u regiji pripada kategoriji ekstremno i umjereno siromašnih jer žive u domaćinstvima u kojima se po članu porodice dnevno troši manje od četiri konvertibilne marke (KM). Mladi često pristaju na rad na crno pod pritiskom velike nezaposlenosti i nedostatka primanja, a brojni slučajevi primjetni su u industriji turizma i u građevinarstvu, 34 gdje je ova pojava posebno rasprostranjena tokom ljetne sezone. U svojim drugim studijama koje su bilo posebno fokusirane na Bosnu i Hercegovinu ILO procjenjuje učešće neformalnog zapošljavanja na oko 30 posto od ukupne zaposlenosti, koje je najviše izraženo u poljoprivredi i među mladima te među najniže kvalificiranim radnicima.34 Rad na crno među mladima je za oko 30 posto veći nego rad na crno među radnicima starijih dobnih skupina.35 Za mlade rad na crno predstavlja često jedinu strategiju preživljavanja i bijega od nezaposlenosti, ali nudi malu nadu za napredovanje ka formalnom zaposlenju. Velika prisutnost rada na crno ima ozbiljne posljedice na akumuliranje ljudskog kapitala, na produktivnost, kao i opću fiskalnu situaciju u državi.36 U okviru brojnih aktivnosti i projekata Međunarodna organizacija za migracije (IOM) često je registrirala slučajeve gdje mlade osobe iz Bosne i Hercegovine odu na rad na crno u inostranstvo, što otvara vrata još većem broju opasnosti i problema. Nerijetko su poslodavci oni koji koriste tešku ekonomsku situaciju i stavljaju mlade osobe u bezizlaznu situaciju nudeći im rad na crno kao jedinu moguću opciju, ostvarujući pritom uštede uslijed korištenja besplatno dostupne radne snage.37 U nastavku su navedeni pokazatelji za Republiku Srpsku, a trendovi su identični na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Prema podacima s evidencija nezaposlenih ZZZRS-a najveći broj mladih u Republici Srpskoj ulazi u kategoriju dugoročno nezaposlenih osoba (osobe koje su 34Rosas, G., Corbanese, V., O’Higgins, N., Roland, D., & Tanovic, L. (2009). Employment Policy Review Bosnia and Herzegovina. Strasbourg: Council of Europe, str. 10. 35Ibid. 36Kamenica, A. (2009). Strengthening Social Partnership in Bosnia and Herzegovina: Addressing the Problem of Undeclared Work in the Construction Sector through Social Partnership, str. 18. 140International Labour Office (ILO). 2011. A comparative Overview of Informal Employment in Albania, Bosnia and Herzegovina, Moldova and Montenegro (Budapest). 37http://www.banjaluka.com/vijesti/drustvo/2013/09/02/nezaposlenost-u-bihnebriga-vlasti-pasivnost-mladih-i-izrabljivanje-na-crno-recept-za-katastrofu/ 35 nezaposlene 12 i više mjeseci). Činjenica da na dan 31. decembra 2012. godine čak 17.330 osoba (37,6 posto od ukupnog broja nezaposlenih mladih) na posao čeka više od dvije godine jasno ilustrira izuzetno težak položaj mladih na tržištu rada. Analizirajući podatke o nezaposlenim mladima u zavisnosti od njihovih kvalifikacija, najbrojnija je grupa mladih koji posao čekaju od jednog dana do šest mjeseci, a nakon nje grupa koja čeka posao od tri do pet godina (izuzev grupe mladih s VSS kod kojih je po brojnosti druga po veličini grupa koja na posao čeka od 12 do 18 mjeseci). Tabela 6: Kvalifikaciona struktura mladih i dužina čekanja na evidenciji ZZZRS-a (31. decembra 2012. godine) NK PK-NSS KV SSS VKV VŠS VSS 0-6 mjeseci 1094 48 4131 4641 11 101 3027 6-9 mjeseci 293 16 1007 1122 3 25 660 9-12 mjeseci 357 17 986 959 4 27 613 12-18 mjeseci 575 29 1896 2168 3 59 1530 18-24 mjeseca 409 23 1177 1164 2 60 524 2-3 godine 749 46 2154 1991 6 71 725 3-5 godina 1038 68 2816 2025 2 91 376 5-7 godina 570 48 1394 817 1 26 33 7-9 godina 317 32 855 371 3 7 11 9+ godina 145 16 421 101 1 2 1 36 Nezaposlenost mladih kao generacijski fenomen Iz svih podataka navedenih u tekstu iznad, i uzimajući u obzir činjenicu da Bosna i Hercegovina ima rekordne stope nezaposlenosti, posebno mladih, jasno je da se radi o generacijskom fenomenu i da nezaposlenost puno teže pogađa mlađe nego starije dobne skupine. S jedne strane, generacije današnjih mladih odrastaju u domaćinstvima gdje je nezaposlenost u domaćinstvu percipirana kao gotovo normalna stvar, i gdje su nekada i oba roditelja nezaposlena, te s relativno malim trenutnim izgledima za promjenu takve situacije. Navedena situacija čini da je za cijelu jednu generaciju mladih ljudi, ili čak za više generacija, nezaposlenost postala dio svakodnevnice i gotovo pa normalna pojava. S druge strane, kao i širom Evropske unije, gdje je fenomen i pojam „izgubljena generacija“ (engl. lost generation) stvoren kako bi opisao generacije mladih ljudi koji su čak i dovoljno obrazovani ali koji ne mogu naći posao, u Bosni i Hercegovini je takva situacija još više izražena. Cijela generacija mladih odrasta i razvija se u takvoj atmosferi da već prilikom odabira studija većina mladih svjesno ili podsvjesno ima znatno smanjena očekivanja i planove te veće strahove i brige o zaposlenju s obzirom na visoku stopu nezaposlenosti koja ih očekuje po završetku studija. U tom kontekstu radi se zaista o već općeprisutnom generacijskom fenomenu koji je mnogo više izražen u Bosni i Hercegovini nego u Evropskoj uniji jer jednostavno zahvata, procentualno gledajući, veću 37 populaciju mladih osoba u svim dijelovima i svim gradovima Bosne i Hercegovine. Razlika je tolika da ekonomski najdinamičniji dijelovi Bosne i Hercegovine imaju uglavnom veću stopu nezaposlenosti mladih od većine članica Evropske unije, tako da je nezaposlenost mladih kao generacijski fenomen općeprisutna u BiH. Do koje mjere je nezaposlenost mladih fenomen koji je ukorijenjen među mladim osobama pokazuju i istraživanja provedena među mladima o najpoželjnijem poslodavcu ili idealnom poslu. Na vrhu liste svake godine nađu se poslovi u javnom sektoru i uglavnom javna preduzeća, gdje je trenutno zaposlenje i dalje puno sigurnije i znatno bolje plaćeno nego u većini drugih ekonomskih sektora. 38 NEET kategorija obuhvata sve veći broj mladih NEET (not in employment, education or training – izvan posla, školovanja ili obuke) i nezaposlenost mladih su srodni pojmovi, ali postoje značajne razlike između njih. Naime, stopa nezaposlenosti obuhvata populaciju onih koji su ostali bez posla, ali su tražili posao u proteklom mjesecu i u stanju su početi raditi u iduće dvije sedmice. Ove osobe po statističkoj metodologiji Međunarodne organizacije rada spadaju u ekonomski aktivnu populaciju. Prema navedenoj metodologiji u populaciju ekonomski aktivnih osoba mogu se uključiti i pojedinci koji su u obrazovanju. Definicija NEET kategorije uključuje sve osobe koje nisu u radnom odnosu, obrazovnom sistemu, niti se osposobljavaju za posao, ali imaju želju i sposobnost da rade. Iako se u Bosni i Hercegovini ne vode posebne statistike o NEET populaciji, podaci iz Ankete o radnoj snazi i podaci zavoda za zapošljavanje govore u prilog tome da i u BiH postoji značajna populacija mladih u ovoj kategoriji. Analitičari tržišta rada značajan porast broja neaktivnih i nezaposlenih mladih vide kao rezultat ekonomske krize i recesije koja se manifestirala 2008/2009. godine te dodatno opteretila izuzetno slabu i neelastičnu ekonomiju Bosne i Hercegovine. Međutim, iako je nesporno da je recesija nesumnjivo pogoršala situaciju za mlade ljude, broj mladih koji su bili u NEET kategoriji počeo se povećavati i prije toga. 39 Neke od karakteristika zaposlenosti mladih Mladi u Bosni i Hercegovini koji imaju sreću i vještine da budu zaposleni nalaze se u različitim situacijama. Veoma je česta pojava da su primorani prihvatiti posao koji zahtijeva nižu stručnu spremu od one koju oni posjeduju ili raditi u drugoj oblasti od one za koju su se školovali. Što se tiče vrste zaposlenja, gotovo svi su zaposleni u javnom i u privatnom sektoru. Nevladin sektor je, brojčano gledajući, relativno mali poslodavac, dok je četvrta moguća opcija (samozapošljavanje/poduzetništvo) najmanje zastupljena, kao i širom Evropske unije.38,39 Direkcija za ekonomsko planiranje u prethodno navedenim izvještajima očekuje u 2013. godini stagnaciju ili smanjenje broja zaposlenih u privatnom sektoru, dok bi se višegodišnji rast broja zaposlenih u javnom sektoru mogao nastaviti, što je suprotno efikasnim mjerama za smanjenje nezaposlenosti. Disproporcija finansijskih uvjeta između privatnog i javnog sektora učinila je da javni sektor bude najtraženiji i najpopularniji među mladima, što je donekle i razumljivo jer prosječna plaća u javnom sektoru za pojedine industrije iznosi i 50 posto više nego u privatnom sektoru,40 što 38 Podaci Eurostata o trendovima i situaciji na tržištu rada EU: http://epp.eurostat. ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Labour_market_and_labour_force_ statistics 39Agencija za statistiku BiH, Anketa o radnoj snazi 2012. 40http://www2.rzs.rs.ba/static/uploads/saopstenja/rad/mesecna_saopstenja/2013/ 40 Bosnu i Hercegovinu stavlja na posljednje mjesto u Evropi, gdje je situacija potpuno obrnuta i u sektoru koji stvara vrijednost u ekonomiji (privatni sektor) plaće su znatno više od javnog sektora. Slabija konkurentnost, manji pritisak na poslu i fleksibilniji pristup mjerenju učinka u javnom sektoru su, pored navedenih većih primanja, dodatni razlozi koji kod većine mladih čine da ovaj sektor bude privlačniji za raditi. Naravno, postavlja se pitanje dugoročnosti ovakvih izbora odnosno opcija jer ekonomija ne može opstati s takvim kvalitativnim i kvantitativnim jazom između ova dva sektora pa je grčki scenarij poprilično izvjestan, što znači da će se vrlo brzo dodatnih nekoliko hiljada mladih ljudi naći u još težoj situaciji nego sada. Dakle, za očekivati je da u narednih nekoliko godina, kao u Grčkoj, jednostavno nestane novca za finansiranje rada javnog sektora i brojnih institucija jer se jednostavno smanjuje broj privrednih subjekata koji privređuju, dok broj zaposlenih i nivo primanja u javnom sektoru uglavnom ima trend rasta ili stagnacije. To je i dovelo Bosnu i Hercegovinu u situaciju koju mnogi ekonomski analitičari smatraju samo na korak do grčkog scenarija jer je s jedne strane situacija na tržištu rada toliko neuravnotežena a s druge strane nema nikakvih znakova poboljšanja od strane vlasti. Zbog nefunkcioniranja institucija Bosne i Hercegovine, i s najgorim kreditnim rejtingom u regiji, poslovno okruženje u BiH ima sve manje šansi da se oporavi.41 Deficiti budžeta i nedostatak razvojne komponente, koji karakteriziraju budžete, čine da je posebno teško početi pozitivno djelovati i otvarati nova radna mjesta. Zahvaljujući sredstvima MMF-a značajne javne institucije, poput penzionih fondova, u mogućnosti su preživjeti od jedne tranše do druge, a posljedica takvog političkog i ekonomskog okruženja je da je Bosna i Hercegovina po kreditnom rejtingu samo jednu stepenicu iznad Grčke.42 Rad_Avgust_2013.pdf, http://www.seebiz.eu/svjetska-banka-troskovi-plata-za-javnisektor-u-bih-najveci-u-evropi/ar-28129/ 41 http://www.slobodnaevropa.org/content/bih_prijeti_finansijski_slom/24422011. html; http://www.capital.ba/hasic-prijeti-grcki-scenario/ 42 Mišljenje Agencije Moody’s o BiH potvrđuje situaciju: „BiH ima slabu perspektivu 41 Jedna od karakteristika zaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini je i smanjenje trajanja ugovora o radu. Prema studiji o tržištu rada43 u Bosni i Hercegovini, koju svake godine objavljuje web portal Posao.ba, raste procent korištenja ugovora na određeno vrijeme, dok se procent ugovora na neodređeno vrijeme smanjuje. Mladi su dakle i u ovom slučaju žrtve slabe perspektive i teške ekonomske situacije, koja poslodavcima ne dozvoljava da se ugovorno obavežu na duži odnosno neodređeni vremenski period. U 2012. godini stalni radni odnos je nuđen u 70 posto oglasa, rad na određeno vrijeme u 14 posto slučajeva, a honorarni kratkoročni posao u 16 posto oglasa. Kategorija honorarnih poslova više je nego udvostručena u odnosu na 2011. godinu, kada je taj procent iznosio 7,7 posto. Svi navedeni trendovi dotiču i mlade ljude na tržištu rada u Bosni i Hercegovini. ekonomskog rasta i visoku stopu nezaposlenosti. Sa smanjenjem stranih investicija, krizom u Evropi i dugotrajnom političkom nestabilnošću, ekonomija u BiH rasla je sporo nakon izlaska iz recesije i sada se čini da ponovo ulazi u recesiju. Slab rast otežat će pokušaje da se konsolidiraju javne finansije, a mogu se pogoršati političke tenzije“, (http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih-eu/samo-su-plate-administracijeuredne). 43http://www.posao.ba/downloads/Trziste_rada_2012.pdf 42 Uloga radnog zakonodavstva Zakon o radu ne postoji na državnom nivou44 i stoga je na nivou entiteta i Brčko Distrikta BiH potreban značajan broj adaptacija i modernizacija kako bi navedeni zakoni mogli odgovoriti potrebama današnjeg tržišta rada. Zaključivanje ugovora o radu, radno vrijeme, plaće, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa i druga pitanja iz radnog odnosa regulirana su zakonom o radu. Ovaj zakon regulira i pitanje pripravništva i volontiranja, što je posebno značajno za mlade. U Zakonu o radu u institucijama Bosne i Hercegovine pripravnik je osoba zaposlena prvi put u profesiji za koju je obrazovana, u cilju stručne obuke ili samostalnog rada. Prava, obaveze i odgovornosti koje se odnose na zaposlenog, propisane odredbama ovog zakona, odnose se i na pripravnika i utvrđuju se ugovorom o radu koji se zaključuje na određeno vrijeme, i to s pripravnikom visoke i više školske spreme na jednu godinu, a s pripravnikom srednje školske spreme na šest mjeseci. Također, pod određenim uvjetima, poslodavac može osobu koja završi školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno osposobljavanje za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). 44 Prema Ustavu BiH nema nadležnosti u pogledu rada i zapošljavanja, a nadležnosti u toj oblasti su na nivou entiteta. sve 43 Što se tiče Federacije BiH, Zakonom o radu Federacije BiH u članu 26. precizirano je da poslodavac može zaključiti ugovor o radu s pripravnikom, kojim se smatra osoba koja prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovala, radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad. Ugovor o radu s pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najduže godinu dana, ako zakonom, propisom kantona ili ugovorom o radu nije drugačije određeno. Dakle, s pripravnikom se zaključuje ugovor o radu, odnosno pripravnik zasniva radni odnos, dok volontiranje ne podrazumijeva zasnivanje radnog odnosa iako se i pripravnik i volonter stručno osposobljavaju za samostalan rad. U Federaciji BiH nedavno je usvojen Zakon o volontiranju FBiH, a na državnom nivou je razmatran Prijedlog zakona o volontiranju. Zanimljivo je da navedenim prijedlogom zakona nije predviđena mogućnost da organizator volontiranja bude privatno preduzeće. Naime, navedeni prijedlog zakona precizira da organizatori volontiranja mogu biti državni i entitetski organi uprave, organi jedinica lokalne samouprave, organi sudske, zakonodavne i izvršne vlasti, javne ustanove, te svaka pravna osoba registrirana u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama Bosne i Hercegovine odnosno entiteta. S obzirom na navedeno, budućim zakonom o radu u Federaciji BiH, čije usvajanje tek treba da nastupi, ostavit će se mogućnost organiziranja osposobljavanja za rad u struci bez zasnivanja radnog odnosa kod poslodavaca iz privatnog sektora. Ova konstrukcija zapravo asocira na volontiranje. Zakon o volontiranju Federacije BiH definira kao volontiranje aktivnost od interesa za Federaciju BiH kojom se doprinosi poboljšanju kvaliteta života, aktivnom uključivanju građana u društvene procese i razvoju humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog društva. Postoji i dugoročno volontiranje u struci (volontiranje duže od 240 sati tokom najmanje tri mjeseca bez prekida), koje se priznaje kao radno iskustvo. 44 Kada je riječ o volontiranju, u nekim ranijim istraživanjima pokazalo se da dio mladih ima negativan stav prema volontiranju jer se u većini slučajeva radi o neplaćenom radu. U istraživanjima je isticano da to nije rješenje za mlade ljude, koji ionako žive u teškim ekonomskim uvjetima, pogotovo jer volontiranje na određenom radnom mjestu ne mora nužno značiti i zaposlenje na tom mjestu. Ipak, ohrabruje činjenica da je većina mladih spremna volontirati i da ovaj vid rada smatra povećavanjem šanse za zaposlenje. Prema izvještaju „Glasovi mladih” iz 2012. godine čini se da volonterski rad nije uobičajena praksa ni u obrazovnim institucijama u Bosni i Hercegovini. Relativno nizak procent ispitanika (16,4 posto u 2011/2012. i 15,2 posto u 2008. godini) svjedoči o postojanju organiziranog volonterskog rada u obrazovnim institucijama pri kojima se školuju ili su se školovali. S obzirom na koristi koje volonterizam ima i za pojedinca koji se u njemu angažira i za društvo, čini se da bi bilo korisno kada bi škole svoje učenike više podsticale da se njime bave i kada bi se više ukazivalo na značaj volonterskog rada. Rezultati tog istog istraživanja ukazuju na to da je svega 10,3 posto ispitanika volontiralo u zajednici/lokalnoj organizaciji ili grupi. Činili su to najčešće jednom ili dvaput godišnje. Većina mladih nije se angažirala u volonterskim aktivnostima – najčešće jer, kako navode, to od njih niko nije zatražio (38,9 posto), zatim zbog nedostatka vremena (24,4 posto). Određen broj mladih kao prvu asocijaciju kada se spomene volontiranje navodi i stjecanje iskustva ili prakse. Stoga se kao preporuka nameće provođenje jače kampanje promocije značaja volontiranja, informiranja i jačanja svijesti mladih, učenika, studenata, nezaposlenih, poslodavaca i javnog sektora o važnosti volontiranja u smislu povećanja mogućnosti zapošljavanja, te izrada registra organizatora volontiranja.45 Promociju volontiranja treba da obavljaju svi akteri na tržištu rada jer svi 45Značajan doprinos promoviranju značaja volontiranja daje nevladin sektor putem različitih projekata, kao što su: Volontiraj – kreditiraj, Volontiranje je cool i dr. 45 imaju interes da mladi steknu što više kvalitetnog i praktičnog radnog iskustva. Zakon o radu Republike Srpske46 u najvećem dijelu usklađen je s relevantnim konvencijama Međunarodne organizacije rada i ostalim međunarodnim dokumentima kojima je uređena posebna zaštita mladih u procesu rada. Zakon je nizom odredbi osigurao prilično visok stepen zaštite zdravlja maloljetnika uključenih u proces rada i brojnim odredbama tretira sigurnost mladih ljudi na poslu (npr. Zakonom je propisano da je radnicima mlađim od 18 godina života zabranjen prekovremeni i noćni rad). U Zakonu o radu posebna pažnja posvećena je i uređenju pitanja stjecanja radnog iskustva osoba koje se nakon završetka obrazovanja prvi put zapošljavanju u svojoj struci. U skladu sa Zakonom o radu, pripravnikom se smatra osoba koja je završila srednju školu, višu školu ili fakultet, a koja prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju i koja treba, prema zakonu, položiti stručni ispit, a potrebno joj je prethodno radno iskustvo u njezinom zanimanju ili profesiji. S ovim osobama poslodavac može zaključiti ugovor o radu na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž propisan za zanimanje na koje se odnosi. Pripravnički staž u pravilu za osobe sa srednjom stručnom spremom traje do šest mjeseci, s višom devet mjeseci, a s visokom stručnom spremom 12 mjeseci.47 Zakonom o radu propisan je i minimum prava po osnovu rada koje pripravnik ostvaruje. Naime, za vrijeme obavljanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na 80 posto minimalne zarade prije polaganja 46 Službeni glasnik Republike Srpske, br. 55/07. 47 Pripravnik može stjecati radno iskustvo bilo gdje. U RS-u postoji i termin pripravnikvolonter, koji u suštini radi isto što i pripravnik, s tim da nema pravo na naknadu za rad. U RS-u također postoji Zakon o volontiranju, ali on se odnosi isključivo na društveno koristan rad, koji se formalno-pravno ne priznaje kao radno iskustvo. (To dovodi do raznoraznih zabuna i nerazumijevanja, i za očekivati je da se tekst modernizira, a nedovoljno jasni i potrebama adaptirani dijelovi adaptiraju novim zakonom o radu u RS-u.) 46 stručnog ispita, što plaća poslodavac. Isto tako, poslodavac osigurava invalidsko osiguranje u slučaju povrede na poslu. Pripravnik ima pravo na zdravstveno osiguranje kako je to regulirano propisima u pogledu nezaposlenih osoba. Ove beneficije osigurava nadležni zavod za zapošljavanje (u tom slučaju to nije dodatni trošak za poslodavca jer se pripravnik tretira kao nezaposlena osoba). Trenutnim zakonskim rješenjem nije propisana obaveza poslodavca da nakon isteka pripravničkog staža pripravniku ponudi zaključenje ugovora o radu na određeno ili neodređeno vrijeme, ali u posljednje vrijeme može se uočiti trend da najveći broj ozbiljnih poslodavaca to učini za pripravnike koji su se naročito istakli za vrijeme obavljanja svog pripravničkog staža. Naime, obavljanje pripravničkog staža, između ostalog, omogućuje međusobno upoznavanje pripravnika i poslodavca te mladima omogućuje da se svojim radom i zalaganjem nametnu poslodavcima. Iako su Zakonom o radu definirana značajno umanjena prava po osnovu rada pripravnika, što znači da poslodavci uz znatno manje troškove mogu dobiti radnu snagu, značajan broj poslodavaca iz sektora malih i srednjih preduzeća nerado zapošljava mlade bez prethodnog radnog iskustva. Osnovni razlog za nezapošljavanje je činjenica da pripravnici u najvećem broju slučajeva uopće nemaju praktično znanje i vještine koje mogu primijeniti, te je za njihovu obuku i „uvođenje u posao“ neophodno odrediti mentora, što podrazumijeva da ni mentor neće biti u mogućnosti da u potpunosti izvršava sve svoje radne zadatke i obaveze. Radi se o otežavajućoj okolnosti za kompaniju jer je potrebno odvojiti vrijeme za uvođenje u posao novozaposlene mlade osobe, posebno u kontekstu recesije i nedostatka sredstava te u situacijama kada su pritisak i očekivanja u pogledu produktivnosti od zaposlenih još veći zbog racionalizacije resursa. Isto tako, poslodavci iz ove kategorije izražavaju i zabrinutost da će pripravnici nakon završetka svog pripravničkog staža i obuke napustiti preduzeće te kao obučeni radnici s određenom količinom radnog iskustva potražiti zaposlenje u 47 konkurentskim kompanijama. Ovakva situacija značajno utječe na broj dostupnih pripravničkih mjesta jer od ukupnog broja registriranih poslovnih subjekata u realnom sektoru njih gotovo 99 posto ulazi u kategoriju mikro i malih preduzeća, odnosno poslodavaca koji se izuzetno teško opredjeljuju za angažiranje pripravnika. Zakonom o radu, pored pripravnika, uređen je i položaj pripravnika volontera. U skladu s odredbama Zakona o radu, rad koji obavlja pripravnik volonter izjednačen je s „klasičnim“ pripravničkim stažom, te se vrijeme provedeno u obavljanju rada u statusu pripravnika volontera računa u radno iskustvo pojedinca i evidentira u njegovoj radnoj knjižici. Osnovna razlika u statusu pripravnika volontera u odnosu na „klasičnog“ pripravnika je obim prava po osnovu rada koje uživa pripravnik volonter. Iako je za poslodavce ovaj način angažiranja pripravnika s materijalne strane puno povoljniji od angažiranja „klasičnih“ pripravnika, posljednjih godina relativno mali broj poslodavaca se opredjeljuje za angažiranje pripravnika volontera. Isto tako, kod mladih je također izražen nedostatak zainteresiranosti za ovaj vid stjecanja neophodnog radnog iskustva zbog činjenice da za svoj rad ne dobijaju naknadu. Zakonom propisana mogućnost zaključivanja ugovora o radu s nepunim radnim vremenom, koji bi zbog svoje fleksibilnosti mogli biti sredstvo za postepeno uvođenje mladih u procese rada, najveći broj poslodavaca ne koristi ovu zakonom propisanu mogućnost, već prilikom zapošljavanja u najvećem broju slučajeva traže radnike za rad s punim radnim vremenom. Zbog te činjenice tržište rada postaje nedostupno za nekoliko desetaka hiljada studenata koji se školuju na visokoškolskim ustanovama, a koji nemaju mogućnost da, za razliku od kolega u Evropskoj uniji i SAD-u, uporedo studiraju i rade ako to žele. Navedena činjenica, uz druge istaknute poteškoće, poput nedovoljnog kreiranja radnih mjesta, dalje postaje uzrokom problema nesnalaženja mladih na tržištu rada i u samim procesima rada. Poslodavci su često u anketama kao osnovni problem prikazivali nedostatak ‘mekih 48 vještina’ (soft skills)48 kao osnovnog nedostatka prilikom zapošljavanja mladih. Zbog nedostatka ‘mekih vještina’, koje su same po sebi skup osobina ličnosti, socijalnih osobina, komunikativnosti, verbalnih vještina, ličnih navika i stavova, koje utječu na odnose s drugim ljudima i radnom sredinom, mladi se osjećaju ugroženima na tržištu rada i u radnoj sredini, te sve više i više postaju apatični i nezainteresirani za uključivanje u procese rada. 48 Studija Svjetske banke „Are Skills Constraining Growth in Bosnia and Herzegovina?: https://openknowledge.worldbank.org/bitstream/handle/10986/3186/549010ES W0WHIT101Official0Use0Only1.pdf?sequence=1. 49 Politike i mjere borbe protiv krize i nezaposlenosti mladih U dokumentu „Evropa 2020“ jasno su definirane smjernice za EU ekonomske politike, koje obuhvaćaju održivost javnih finansija i makroekonomsku stabilnost, pametan, održiv i inkluzivan rast. Dokument definira i smjernice za EU politike zapošljavanja, koje se baziraju na povećanju učešća radne snage, razvijanju kvalificirane radne snage, unapređenju sistema obrazovanja i obuke te na borbi protiv socijalne isključenosti. Politike zapošljavanja u Bosni i Hercegovini formulirane su u strategijama zapošljavanja, i to u Strategiji zapošljavanja u Bosni i Hercegovini 2010-2014, Strategiji zapošljavanja Federacije BiH 2009-2013. i Strategiji zapošljavanja Republike Srpske 2011-2014. Tu su i strategije razvoja entiteta ili pojedinih kantona u kojima je posebna pažnja posvećena oblasti zapošljavanja. Međutim, ovako veliki broj strategija zapošljavanja na malom području kao što je Bosna i Hercegovina, koja broji manje od četiri miliona stanovnika, ipak nije doveo do rezultata koji su očekivani u navedenim strategijama i koje čak ne obuhvaćaju ni iste vremenske periode. Državnom strategijom za zapošljavanje (Strategija zapošljavanja u Bosni i Hercegovini 2010-2014) određeno je da će finansijska sredstva za realizaciju strateških aktivnosti i dostizanje zacrtanih ciljeva osigurati entitetske vlade. Radi se i o paradoksalnoj situaciji u kojoj država priprema strategiju za čiju implementaciju nema sredstava. Dakle, 50 u državnom budžetu finansijska sredstva za realizaciju ovih aktivnosti nažalost nisu ni planirana, a njome su definirani opći i specifični ciljevi: • Promoviranje inkluzivnog i zapošljavanjem bogatog rasta i smanjenje deficita produktivnog zaposlenja i dostojanstvenog rada • Unapređenje zapošljivosti žena i muškaraca, naročito najugroženijih • Unapređenje djelotvornosti, efikasnosti i upravljanja politikama i institucijama tržišta rada • Dva posto godišnje povećanje ukupne stope zaposlenosti • 2,5 posto godišnje povećanje stope zaposlenosti žena • Nezaposlenost mladih smanjena na 30 posto do 2014. godine Već sada je jasno da nije postignut nijedan cilj i da su se trendovi kretali u suprotnom smjeru. Evidentno je da politike zapošljavanja moraju pokazati progresivniji pristup rješavanju problema nezaposlenosti mladih i osigurati sistemsku kontinuiranu podršku od obrazovanja do tržišta rada, uz primjenu evaluacije dosadašnjih efekata, s ciljem popravljanja efikasnosti i odabira najbolje mjere za zapošljavanje mladih. Izvještaj Svjetske banke „Lakoća poslovanja u Bosni i Hercegovini za 2011. godinu“ prema indikatorima lakoće poslovanja Bosnu i Hercegovinu pozicionira na 110. mjesto od 183 analizirane svjetske ekonomije, iza zemalja bivše Jugoslavije i Albanije.49 Kada je riječ o implementaciji aktivnosti iz strateških dokumenata, može se reći da su u posljednje vrijeme uglavnom službe za zapošljavanje davale doprinos i izdvajale finansijska sredstva za rješavanje problema nezaposlenosti putem sufinansiranja programa obuke, dokvalifikacija i prekvalifikacija ili programa podsticanja zapošljavanja i pokretanja malog biznisa kako za mlade tako i za druge kategorije nezaposlenih osoba. Provođenje mjera bi podrazumijevalo interakciju, usku saradnju i uključivanje 49http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/BOSNIAHERZE XTN/0,,contentMDK:22754504~menuPK:362032~pagePK:2865066~piPK:2865 079~theSitePK:362026,00.html 51 gotovo svih ministarstava i institucija na državnom i na entitetskom nivou, kao i aktera iz privatnog sektora, jer se aktivnosti iz strateških dokumenata tiču i poduzetništva, i socijalnih politika, i obrazovanja, i statističkih pokazatelja, što se u proteklom periodu nije desilo.50 Ove institucije zasigurno ne mogu same učiniti puno na rješavanju problema nezaposlenosti, te je potrebno uraditi analizu loših učinaka navedenih strateških dokumenata i preispitati nedovoljno djelovanje drugih institucija. Domaćim institucijama značajnu podršku na strateškom i na operativnom nivou pružili su pojedini donatori, odnosno međunarodne organizacije aktivne u oblasti zapošljavanja, i samo u protekle četiri godine više od 5000 mladih ljudi steklo je prvo radno iskustvo, a napravljeno je i nekoliko veoma važnih sistemskih poboljšanja, prvenstveno pri zavodima/službama za zapošljavanje. Ovdje se prvenstveno misli na otvaranje 17 centara za informiranje, savjetovanje i obuku mladih ljudi (CISO), kao i na otvaranje Job klubova, koji su napravili revoluciju u pristupu ka korisniku od navedenih institucija i gdje je nekoliko desetaka hiljada mladih ljudi dobilo konkretne i korisne informacije i vještine. Koncept CISO centara u Bosni i Hercegovini upravo je preuzela i Hrvatska otvarajući lanac sličnih centara za podršku mladim osobama koje traže posao (CISOK centri). Inicijativa je vrijedna spomena jer je ovo jedan od iznimnih slučajeva gdje se u Bosni i Hercegovini implementirala jedna veoma vrijedna, dobra i potrebna praksa prije nego u Hrvatskoj.51 50Primjeri mjera: realizirati pravne i institucionalne pretpostavke za uspostavljanje sistema za obrazovanje i obuku odraslih; uključiti programe poduzetničkog obrazovanja u obrazovne programe; uspostaviti sistem međusektorske saradnje socijalnih partnera u obrazovanju; poboljšati izradu, monitoring i evaluaciju intervencija na tržištu rada itd. 51Otvaranje CISOK-a u Hrvatskoj nastupilo je tri godine nakon otvaranja istih centara u BiH; http://www.mrms.hr/pocelo-otvaranje-centara-za-informiranje-isavjetovanje-o-karijeri-cisok/. Nekoliko hiljada mladih je steklo prvo radno iskustvo zahvaljujući programima zapošljavanja za mlade provedenim od međunarodnih organizacija i u saradnji s domaćim partnerima: http://www.un.ba/novost/10397/odrzana-zavrsna-konfe52 Što se tiče Republike Srpske, u gotovo svim strateškim dokumentima koji se odnose na oblasti zapošljavanja, obrazovanja i omladinske politike nezaposlenost i neaktivnost mladih prepoznati su kao značajni društveni problemi, te su tim dokumentima predviđene mjere i aktivnosti kojima je cilj smanjenje stope nezaposlenosti i neaktivnosti mladih u RS-u. U tim dokumentima kao ključni akteri prepoznati su Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite, Ministarstvo prosvjete i kulture te Ministarstvo porodice, omladine i sporta, sa zavisnim javnim ustanovama i drugim institucijama koje potpadaju pod nadležnost navedenih ministarstava. Pored strateškog prepoznavanja problema, u Republici Srpskoj tokom posljednjih nekoliko godina implementirane su i brojne mjere koje imaju za cilj povećanje zaposlenosti mladih te otklanjanje uzroka za njihovu nezaposlenost. U cilju pružanja prilike mladim visokokvalificiranim radnicima da odrade pripravnički staž Zavod za zapošljavanje Republike Srpske od 2007. godine, uz finansijsku podršku Vlade Republike Srpske, provodi projekte podrške zapošljavanju pripravnika. Projektom iz 2007. godine u svojstvu pripravnika zaposlena su 554, a projektom iz 2008. godine zaposlen je 1191 pripravnik s visokom stručnom spremom. Projektom iz 2010. godine „Prvi posao“, čija realizacija je okončana u 2011. godini, u svojstvu pripravnika zaposleno je 1500 osoba. U oblasti zapošljavanja u cijeloj Bosni i Hercegovini od posebne bi koristi bila rigoroznija i preciznija kontrola učinaka različitih projekata i provedenih mjera zapošljavanja. Imali smo recentne primjere kada su se utrošena sredstva mogla rasporediti na još bolji način, poznati primjer je projekt zapošljavanja pripravnika visoke stručne spreme u Republici Srpskoj,52 u okviru kojeg je previše mladih zapošljavano u administraciji u odnosu na privatni sektor. Također, za razliku od uglavnom obuhvaćenih pravnika rencija-un-programa-yerp 52www.capital.ba/vlada-rs-potrosila-26-miliona-km-na-zaposljavanje-pripravnikaefekti-izostali/ 53 i ekonomista, od veće koristi za ekonomiju bi bilo obuhvatiti u većem omjeru i deficitarna zanimanja navedena u ovoj publikaciji. Trenutno se provodi projekt pod nazivom „Znanjem do posla“, kojim je obuhvaćeno sufinansiranje zarada 1500 mladih i stručnih osoba s visokom i višom stručnom spremom s evidencije Zavoda za zapošljavanje koje nemaju radnog iskustva u svom zanimanju, a što im je potrebno kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa, odnosno polaganje stručnog ili pripravničkog ispita. Dalje intervencije koje imaju za cilj usklađivanja obrazovnog sistema i potreba tržišta urađene su u oblasti obrazovanja odraslih. Naime, u Republici Srpskoj obrazovanje odraslih je istaknuto kao sastavni dio sistema obrazovanja u Strategiji razvoja obrazovanja, a svoju potvrdu dobilo je donošenjem niza važnih dokumenata. Najvažniji korak u razvoju obrazovanja odraslih bilo je donošenje Zakona o obrazovanju odraslih i osnivanje Zavoda za obrazovanje odraslih, stvaranje uvjeta za rad i akreditiranje ustanova i institucija za obrazovanje odraslih te izrada i usvajanje podzakonskih akata. Tokom posljednjih nekoliko godina učinjen je određeni napredak u razvoju i promociji sistema poduzetništva kod mladih. Naime, značaj poduzetništva i poduzetničkog duha do određene mjere prepoznat je i u obrazovnom sistemu Republike Srpske. Učenje o poduzetništvu prije šest godina postalo je sastavnim dijelom redovnog obrazovnog procesa u srednjim stručnim školama kada je uveden predmet Osnove preduzetništva. Uvođenje ovog predmeta inicirala je Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća u okviru VET reforme srednjeg stručnog obrazovanja te pomogla u kreiranju nastavnog plana i programa za ovaj predmet. 54 Zaključak i preporuke Analizirajući problem nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini, može se zaključiti da su dostignuti historijski maksimumi. Izuzetno visoke stope nezaposlenosti i neaktivnosti mladih i nemogućnost ekonomske emancipacije mladih postaju jednim od ključnih faktora koji usporava i čak onemogućava društveni rast i ekonomski razvoj. S obzirom na to da mladi bez mogućnosti ekonomskog osamostaljivanja sve kasnije zaključuju brakove te u sve kasnijim godinama života dobijaju djecu, u narednih nekoliko desetljeća ukupan broj stanovnika Bosne i Hercegovine mogao bi se prepoloviti, a struktura tog stanovništva bi mogla biti ekonomski neodrživa jer bi najveći broj osoba bio u poznim godinama i ekonomski neaktivan. Za otvaranje novih radnih mjesta potrebno je stvarati uvjete za lakše pokretanje biznisa i poslovanje općenito, to jest rasterećenje privrede putem promjene poreske politike i smanjenja birokratskih procesa, pokretanje kapitalnih infrastrukturnih projekata te privlačenje stranih investicija. Država ima glavnu i najveću odgovornost za stvaranje uvjeta ekonomskog rasta. Stoga je neophodno jasno i konkretno političko opredjeljenje usmjereno na ekonomski razvoj i efektivnu saradnju sa svim faktorima na tržištu rada (vlada, odnosno njen resor finansija, poduzetništva, industrije, 55 obrazovanja, te poslodavci, javne službe za zapošljavanje i dr.). S tim u vezi potrebno je pokrenuti/inicirati i sljedeće aktivnosti: • Integrirati potrebe tržišta rada u obrazovne politike na svim nivoima – povezati sistem obrazovanja s tržištem rada (provesti zakonske odredbe o formiranju i radu tripartitnih i savjetodavnih vijeća na entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou, gdje bi partneri direktno utjecali na veze obrazovanja i tržišta rada). U oblasti obrazovanja neophodno je nastaviti započete reforme u cilju uspostavljanja efikasnog sistema profesionalne orijentacije i karijernog savjetovanja, usklađivanja upisne politike s potrebama tržišta rada, razvoja savremenih nastavnih planova i programa u kojima će puno veća pažnja biti posvećena praktičnoj nastavi te daljem razvoju sistema obrazovanja odraslih. • Izraditi nastavne planove i programe koji će sadržavati veći obim praktične nastave bazirane na rezultatima ispitivanja tržišta rada i saradnji s poslodavcima. Ovim bi se značajno približio svijet rada učenicima i studentima, te bi se stvorila mogućnost da se upoznaju s poslodavcima i njihovom politikom rada. • Razvijati učenje za poduzetništvo kao ključnu kompetenciju na svim nivoima obrazovanja te podsticati samozapošljavanje/pokretanje malog biznisa za mlade (formirati fondove za razvoj i podsticanje omladinskog poduzetništva, kreirati poduzetničke inkubatore za mlade s inovativnim biznisima). Omladinsko poduzetništvo još uvijek je u začecima i nije prepoznato kao adekvatan odgovor na nezaposlenost mladih. • Promovirati volonterizam i njegov značaj u kontekstu zapošljavanja i razvoja socijalnih vještina. Svijest o volonterizmu nije dovoljno razvijena. U ovu aktivnost potrebno je uključiti sve aktere tržišta rada, odnosno učenike i studente, poslodavce i javne institucije, kako bi se kod mladih povećala motivacija za volontiranjem, kod poslodavaca stvorio veći broj prilika pruženih mladima, a država bi trebalo 56 da napravi pogodan okvir za ovu aktivnost, tako da svi imaju svoju odgovornost za uspjeh. • Uraditi analizu (ne)učinkovitosti strategija zapošljavanja radi bolje pripreme novih politika zapošljavanja. Reformske procese u oblasti posredovanja u zapošljavanju treba nastaviti u cilju potpunog reformiranja položaja i uloge zavoda za zapošljavanje na tržištu rada. Naime, neophodno je da zavodi za zapošljavanje fokus svojih aktivnosti s pukog evidentiranja nezaposlenih i drugih administrativnih funkcija usmjere ka puno aktivnijoj ulozi koja bi se zasnivala na posredovanju u zapošljavanju. • Oblast uređenja rada i radnih odnosa neophodno je u potpunosti uskladiti s pravnom stečevinom Evropske unije te osigurati veću fleksibilnost radnih odnosa, uz istovremeno garantiranje socijalne sigurnosti u slučaju gubitka zaposlenja – održiva fleksigurnost. Isto tako, u narednom periodu potrebno je raditi na podizanju svijesti o mogućnostima zapošljavanja s nepunim radnim vremenom mladih, u svim djelatnostima u kojima mladi žele raditi, po uzoru na EU tržište rada, kako bi mladi mogli studirati i raditi. • Potrebno je da se javne službe za zapošljavanje fokusiraju na aktivne mjere na tržištu rada umjesto na servisiranje zdravstvenog osiguranja. 57 Preporuke za politike Donosioci politika trenutno se suočavaju sa osnovnim izazovima u zapošljavanju, koji su drugačiji i kompleksniji u odnosu na one koji su postojali u prošlosti. Ti izazovi ne podrazumijevaju samo kvantitativna pitanja, kao što su visoka stopa nezaposlenosti ili niska stopa zaposlenosti, nego i ona kvalitativna, kao što su oblici nesigurnog stanja u oblasti rada i zapošljavanja, uključivanja socijalnih kategorija stanovništva, uključivanja mladih i žena na tržište rada, siromaštvo i drugo. U ovom kontekstu vrijedi pogledati neke od dobrih praksi Evropske unije. Izvještaj Evropske fondacije za poboljšanje uvjeta rada i života nudi veoma kvalitetno predstavljena i analizirana rješenja u vidu politika i konkretnih mjera za poduzeti. Radi se o komplementarnim intervencijama koje nastupaju u različitim stadijima i situacijama mladih osoba, ali koje svakako imaju za cilj pomoći što uspješniju integraciju na tržište rada. Prije svega, izvještaj ističe mjere koje sprečavaju rano napuštanje obrazovnog sistema i različite vidove podrške u okviru školskog okruženja, u kući ili putem drugih mjera koje mogu povećati šanse mlade osobe da ostane u obrazovnom sistemu. Potom, tu su mjere koje imaju za cilj vratiti one koji su ranije napustili školovanje i pružiti im blagovremeno drugu priliku da se vrate u obrazovni sistem, bilo da se radi o nastavku istih studija ili o otpočinjanju studija koji više odgovaraju njihovim željama i mogućnostima. 58 Prijelaz između školstva i radnog mjesta je posebna oblast zasnovana na adekvatnim politikama i mjerama koje pomažu mladim ljudima da pređu sa učenja na zarađivanje. Za kraj, mjere koje jačaju zapošljivost mladih osoba, odnosno njihov kapacitet da nađu i da zadrže posao, te mjere koje dozvoljavaju da se uklone barijere zapošljavanju mladih jesu intervencije koje se dešavaju najbliže tački na kojoj mlade osobe ulaze u tržište rada. To podrazumijeva, naprimjer, razvijanje specifičnih vještina potrebnih za određeno zanimanje koje osoba nije stekla tokom obrazovanja, dok drugi paket mjera podrazumijeva olakšavanje pronalaska posla za mlade iz pojedinih ranjivih grupa. U svakom slučaju, u budućnosti je prilikom izrade strategije kojom će se definirati politika zapošljavanja potrebno kvalitetno izanalizirati faktore i okvir formuliranja politika zapošljavanja. To se prije svega odnosi na analizu faktora ponude radne snage, faktora potražnje za radnom snagom i faktora koji utječu na ponudu i potražnju. Put ka formuliranju politika zapošljavanja trebao bi slijediti kružni pristup koji uključuje proces u pet koraka: analiza postojeće situacije, identifikacija ključnih pitanja, generiranje i evaluacija mogućnosti politika i odlučivanje, planiranje implementacije politika te monitoring i procjena učinka politika. Iz perspektive planiranja politika i intervencija može se definirati pet ključnih dimenzija zapošljavanja, a to su: • Stvaranje novih radnih mjesta • Povećanje nivoa zapošljivosti radne snage • Usklađivanje tržišta rada • Poboljšanje radnih uvjeta • Jednak pristup zapošljavanju 59 Bibliografija Analiza tržišta rada i zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2011. godini, s procjenama za 2012. godinu, Federalni zavod za zapošljavanje, Sarajevo, 2012. Anketa o radnoj snazi 2012, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2012. Bilten Federalnog zavoda za zapošljavanje, decembar 2012. EUROPE 2020 – A European strategy for smart, sustainable and inclusive growth. EUROSTAT. http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/ eurostat/home/ South East Europe Regular Economic Report No. 4, Svjetska banka, juni 2013. „Glasovi mladih“ – Istraživanje o mladima u BiH, Kvantitativni rezultati, MDGF, Sarajevo, 2012. Global Entrepreneurship Monitor 2012, Global Report. „Lakoća poslovanja u Bosni i Hercegovini za 2011. godinu“, Svjetska banka, Federalni zavod za programiranje i razvoj, 2011. Zakon o radu, Službene novine Federacije BiH, br. 43/99, 29/03. Zakon o volontiranju, Službene novine Federacije BiH, br. 110/12. Strategija zapošljavanja Federacije Bosne i Hercegovine (2009-2013), Ministarstvo civilnih poslova BiH, Sarajevo, 2008. 61 The Global Competitiveness Report 2012-2013, The World Economic Forum. Al Jazeera Balkans web: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/zaposljavanje-u-vrijeme-mrsavih-budzeta Analiza politika zapošljavanja u BiH, CCI, nacrt dokumenta, juni 2013. Strategija zapošljavanja u Bosni i Hercegovini 2010-2014. Studija Svjetske banke „Are Skills Constraining Growth in Bosnia and Herzegovina?” Bijela knjiga za 2011. godinu, Vijeće stranih investitora u BiH, www.fic.ba Analiza tržišta rada za 2012. godinu web portala Posao.ba. Strategija zapošljavanja Republike Srpske 2011-2015. Podaci Eurostata o trendovima i situaciji na EU tržištu rada: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/ Labour_market_and_labour_force_statistics CPU – Centar za politike i upravljanje, http://www.cpu.org.ba/media/8126/CPU-Povezanost-trzista-rada-i-obrazovanja.pdf 62
© Copyright 2024 Paperzz
