Osnovne informacije o EU fondovima Sadržaj Važnost EU fondova 3 O EU fondovima 3 Osnovna obilježja bespovratnih sredstava 3 Raspoloživi EU fondovi 4 Ukratko o IPA programu 5 Strukturni i kohezijski fondovi 7 Programi Zajednice 9 Mogućnosti financiranja u 2013. godini 11 A) Prva polovica godine – IPA Program 11 B) Druga polovica godine – ESF Program 13 Što bi Vam još moglo biti korisno? 14 www.algebra.hr 2 Važnost EU fondova Bespovratna sredstva fondova Europske Unije jedan je od načina pružanja financijske pomoći koji daje mogućnost organizacijama i institucijama iz javnog i privatnog sektora te organizacijama civilnog društva da financiraju svoje projektne ideje. U Hrvatskoj je trenutno aktivan pretpristupni program IPA (Instrument za pretpristupnu pomoć) i nekoliko programa Zajednice u kojima se bespovratna sredstva dodjeljuju putem natječaja najboljim projektnim prijedlozima. Jedan od temeljnih ciljeva IPA programa je priprema države korisnice na članstvo u Europskoj Uniji, te stimuliranje njenog razvoja. Područja koja se financiraju su definirana u strateškim dokumentima koje su zajednički definirale Hrvatska i Europska komisija. U budućnosti će se mogućnosti financiranja projekata od strane domaćih donatora sve više smanjivati, a hrvatske organizacije sve više će biti usmjeravane na ostvarivanje sufinanciranja iz EU fondova. Ovakav trend imat će utjecaj na najširi spektar hrvatskih organizacija – od sektora malog i srednjeg poduzetništva i civilnog društva, do institucija i organizacija u javnom vlasništvu. Stoga je trenutno apsolutni prioritet svih hrvatskih organizacija stvaranje internih kapaciteta za iskorištavanje financijskih i poslovnih prilika koje nam se otvaraju kroz EU fondove. Posebno je važno ojačati kapacitete organizacija za osmišljavanje projektnih ideja, ispunjavanje detaljnih projektnih prijava, učinkovitu provedbu projekata te stvaranje partnerske i informacijske mreže za uspješno upravljanje EU projektima. O EU fondovima Osnovna obilježja bespovratnih sredstava U izvornom rječniku Europske unije bespovratna se sredstva nazivaju grant sheme (engl. grant schemes). Naziv „bespovratno“ često dovodi do zablude u javnosti s obzirom na to da je riječ o sredstvima koja su strogo namjenska, definirana ugovorom i bespovratna samo ako se potroše u skladu s pravilima ugovora. U suprotnom, itekako su povratna. Nekoliko osnovnih obilježja grant shema o kojima je potrebno voditi računa: 1. Neprofitnost: Iz granta se ne smije izravno, za vrijeme trajanja projekta, generirati profit. Troškovi koji se smiju pokrivati su redovito navedeni u natječaju, a obično su to plaće i honorari osoba uključeni u projektne aktivnosti, putni troškovi, dnevnice za putovanja, promotivne aktivnosti, troškovi ureda, revizija i evaluacija itd., a ovisno o namjeni i veličini granta često su to također i nabava roba i opreme, građevinski radovi i nadzor itd. 2. Jednaki tretman: Procedure dodjele ugovora o bespovratnim sredstvima moraju biti potpuno nepristrane, a svi potencijalni prijavitelji unaprijed imaju istu informaciju o kriterijima prema kojima će se donositi odluka o odabiru. 3. Nekumulativnost: Za jedan projekt prijavitelj smije dobiti samo jedan grant. Ako se s istom www.algebra.hr 3 aktivnošću natječe na više natječaja iz javnih sredstava, samo s jednim ugovornim tijelom smije potpisati ugovor o bespovratnim sredstvima 4. Neretroaktivnost: Bespovratna sredstva iz proračuna koji je dio grant ugovora smiju pokriti samo troškove nastale nakon potpisivanja grant ugovora. U uvjetima članstva u Europskoj uniji, dakle u strukturnim fondovima, ovo će se pravilo promijeniti u korist pokrivanja nekih troškova unazad, odnosno i prije potpisa ugovora. 5. Načelo sufinanciranja: Uobičajeno je da grant nikad ne pokriva u stopostotnom iznosu sve troškove koji nastaju u projektnim aktivnostima, odnosno da prijavitelj mora sufinancirati projekt u određenom postotku koji varira ovisno o uvjetima pojedinog natječaja. Raspoloživi EU fondovi Već danas je broj europskih programa raspoloživih organizacijama iz Hrvatske izuzetno velik, a ulaskom Hrvatske u EU mogućnosti će se višestruko uvećati. Generalno, postoje i nekoliko vrsta EU pomoći. One su: Pomoć trećim zemljama (CARDS, TACIS) Pomoć zemljama kandidatkinjama - pretpristupna pomoć (Phare, ISPA, SAPARD / IPA) Pomoć zemljama članicama - Strukturni fondovi i kohezijski fond, Programi zajednice U Hrvatskoj su danas dostupni IPA i programi zajednice, a ulaskom u EU će postati dostupni i Strukturni fondovi i kohezijski fond. Više informacija o dostupnim programima EU pomoći te o kohezijskoj politici za razdoblje 2014-2020 potražite u brošuri: Kohezijska politika 2014.-2020. Ulaganje u rast i radna mjesta. www.algebra.hr 4 Ukratko o IPA programu Program IPA (engl. Instrument for Pre-Accession Assistance) aktualni je pretpristupni program u Hrvatskoj koji financira domaće potrebe razvoja. Europska ga je komisija osmislila kao cjeloviti program s nekoliko komponenti koji je zamijenio sve dotadašnje parcijalne pretpristupne programe. Kako možemo zaključiti iz samog naziva, riječ je o programu kojemu je cilj pospješiti aktivnosti i napore koje država kandidat čini u pretpristupnom razdoblju radi članstva u Uniji, a prema određenim svojstvima je napredniji od prethodnih, odnosno sličniji strukturnim fondovima pa se smatra boljim instrumentom pripreme za članstvo. Jedan od glavnih ciljeva programa IPA je i taj da posluži kao svojevrsna vježba svih uključenih za korištenje budućeg sustava strukturnih fondova. IPA ima 5 komponenti: I. Pomoć u tranziciji i razvoj institucija Prvu komponentu programa IPA koriste ponajprije tijela državne uprave u resornim pripremama za članstvo i izravni je nastavak programa PHARE. Projekti koji se financiraju namijenjeni su uglavnom usklađivanju s pravnom stečevinom Europske unije. II. Prekogranična suradnja Ova komponenta se dijeli na dva dijela, s time da je prvi dio sredstava (tzv. IPA II A) rezerviran za bilateralne prekogranične programe sa susjednim državama članicama (Slovenija, Mađarska i Italija), dok je drugi dio programa (tzv. IPA II B) rezerviran za programe sa istočnim susjedima (Srbija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora). Uobičajena područja koja se financiraju u prekograničnoj suradnji vežu se uz turizam, zaštitu okoliša, promociju poduzetništva itd. IPA prekogranična suradnja uključuje i dva transnacionalna programa, u koje se mogu uključivati pojedine hrvatske regije. Radi se o programima Mediteran i SEE (Jugoistočni europski prostor). Specifičnost prekogranične suradnje je da su predlagatelji projekta neprofitne pravne osobe koje moraju pripadati sljedećim kategorijama: udruge, ustanove, gospodarske komore, tijela regionalne i lokalne vlasti, regionalne razvojne agencije, centri za istraživanje i razvoj, poljoprivredne udruge itd. Natječaj nije namijenjen profitnom sektoru, malim i srednjim poduzećima, obrtima. Prekogranični karakter projekta mora biti jasno vidljiv te se mora provoditi i imati pozitivan utjecaj s obje strane granice. III. Regionalni razvoj iznosom je III komponenta programa IPA najveća, a podijeljena je na tri podkomponente: a. Promet (IPA IIIa) – podupire infrastrukturne projekte u sektoru prometa te predstavlja nastavak programa ISPA b. zaštita okoliša (IPA IIIb) – namijenjena je financiranju projekata iz područja zaštite okoliša c. regionalna konkurentnost (IPA IIIc) – namijenjena je financiranju projekata iz područja regionalne konkurentnosti. Operativni program za regionalnu konkurentnost sastoji se od sljedećih prioritetnih osi: 1. Poboljšanje razvojnih mogućnosti područja s poteškoćama u razvoju 2. Jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva (poboljšanje ulagačke klime, te transfer tehnologije i potpora na znanju utemeljenim novoosnovanim poduzećima) 3. Tehnička pomoć www.algebra.hr 5 IV. Razvoj ljudskih potencijala Ova komponenta priprema za budući Europski socijalni fond (ESF – engl. European Social Fund), a podupire mjere usmjerene na poticanje zapošljavanja, obrazovanja i usavršavanja te socijalnog uključivanja. Sastoji se od sljedećih prioritetnih osi: 1. Poboljšanje pristupa zapošljavanju i održivo uključivanje u tržište rada 2. Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba kojima je otežan pristup tržištu rada 3. Jačanje ljudskog kapitala i zapošljivosti V. Ruralni razvoj Ruralni je razvoj posebno područje programa IPA, koje se iz prethodnog razdoblja nastavlja na program SAPARD, a u uvjetima članstva prenosi se u područje tzv. Zajedničke poljoprivredne politike (CAP – engl. Common agricultural policy). IPA rural development odnosno IPARD program provodi se kroz tri osnovna strateška prioriteta/cilja: 1. Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedba standarda Zajednice 2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja 3. Razvoj ruralne ekonomije. Ta tri cilja predstavljaju okosnicu pripreme za buduće korištenje fondova namijenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju nakon pristupanja Europskoj uniji, jer se kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) provode mjere na gotovo identičan način www.algebra.hr 6 Sredstva namijenjena Hrvatskoj unutar IPA programa za razdoblje 2007. – 2013. su kako slijedi: GODINA SREDSTVA EUR (mil.) 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 141 146 151 154 157 156 1 /2 2013. 95 Pri čemu je raspodjela sredstava po komponentama za čitavo programsko razdoblje prikazana slikom: Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija; 31,09% Ruralni razvoj; 17,50% Razvoj ljudskih potencijala; 8,70% Prekogranična suradnja; 10,08% Regionalni razvoj; 32,60% Od navedenog financiranja 85% dolazi iz sredstava EU, dok je 15% nacionalni doprinos i financira se iz budžeta RH. Strukturni i kohezijski fondovi Strukturni fondovi u službi su Kohezijske politike Europske unije, čiji je cilj ostvarenje gospodarske i društvene kohezije, odnosno ujednačenog razvoja Europske unije. Strukturnim fondovima se financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva: Strukturni fondovi postaju dostupni Republici Hrvatskoj trenutkom pristupanja Europskoj uniji te se radi o znatno obimnijim sredstvima u odnosu na ona dostupna kroz IPA program. Fondovi iz kojih se financira Kohezijska politika EU su: 1. Europski socijalni fond (European Social Fund - ESF) pruža podršku povratku nezaposlenih među aktivnu radnu snagu, primjerice financirajući seminare, treninge i slično. Sredstvima iz ESF-a financira se jačanje ljudskih resursa u cilju povećanja izgleda pri zapošljavanju, povećanja radne produktivnosti, te jačeg stimuliranja ekonomskog rasta. Također se www.algebra.hr 7 financiraju projekti koji promoviraju borbu proziv diskriminacije, te razvoj partnerstva za zapošljavanje i socijalnu uključenost. 2. Europski regionalni razvojni fond (European Regional Development Fund - ERDF) pruža financijsku podršku infrastrukturnim ulaganjima, ulaganjima u nova radna mjesta, projektima lokalnoga razvoja, te pruža pomoć malim poduzećima. Iz ERDF-a se financiraju projekti u području: prometa, zaštite okoliša, energetike, obrazovanja, zdravlja, istraživanja i inovacija, te projekti s ciljem prevencije od rizika. 3. Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF) daje financijsku podršku projektima iz područja prometa i zaštite okoliša. Također se financiraju projekti iz područja energetike koji imaju jasnu dimenziju zaštite okoliša: obnovljivi izvori energije, energetska efikasnost itd. Kohezijski fond namijenjen je isključivo članicama čiji BDP leži ispod 90% prosjeka EU (Hrvatska je u 2008 dosegla svega 63%), a njegova sredstva mogu koristite sve regije u takvim državama. 4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development, EAFRD) usmjeren je na smanjivanje razlika između regija EU kroz razvoj poljoprivrede. Sastoji se od četiri grane: (1) poboljšanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i šumarstva, (2) poboljšanje okoliša i krajolika, (3) kvaliteta života u ruralnim područjima i diverzifikacija ruralne ekonomije, i (4) Leader pristup. 5. Europski ribarski fond (European Fisheries Fund, EFF) je koncipiran tako da osigurava održivo ribarstvo i industriju akvakulture u EU. Financira industriju koja prilagođava svoju flotu radi postizanja konkurentnosti, kao i mjere zaštite okoliša, te pomaže ribarskim zajednicama pogođenim promjenama da diverzificiraju svoju ekonomsku bazu. Odnos strukturnih i kohezijskih fondova sa pretpristupnim instrumentima pomoći, primjer Hrvatske: Pretpristupno razdoblje www.algebra.hr 8 Strukturni fondovi biti će dostupni pojedinim regijama unutar RH, sukladno BDP po glavi stanovnika i to kako slijedi: Strukturni fondovi dostupni su za sve regije, pri čemu je glavnina predviđena za manje razvijene regije. Podrška manje razvijenim regijama i dalje je važan prioritet kohezijske politike. Za proces u kojem manje razvijene regije hvataju korak s ostalima potrebni su dugoročni i trajni napori. Ova kategorija odnosi se na regije u kojima je BDP po glavi stanovnika manji od 75 % prosječnog BDP-a 27 članica Europske unije. RH trenutno danas ima BDP po glavi stanovnika na razini 61% EU 27 i dostupna su joj sredstva za manje razvijene regije, budući da kroz podjelu na dvije statističke NUTS 2 regije, niti jedna ne premašuje gore navedenu granicu od 75%. Kohezijski fond i dalje će podržavati zemlje članice čiji je bruto nacionalni dohodak (BDP) po glavi stanovnika manji od 90 % prosječnog BDP-a 27 zemalja članica Europske unije pri ulaganjima u transeuropske prijevozne mreže (TEN-T) i zaštitu okoliša. Dio sredstava Kohezijskog fonda (10 milijardi eura) odvojit će se za financiranje ključnih prijevoznih mreža u sklopu novog Instrumenta za povezivanje Europe. Programi Zajednice Uz navedene fondove su s ciljem rješavanja specifičnih problema uspostavljeni i tzv. Programi Zajednice koji se financiraju iz strukturnih fondova. Pojam“program Zajednice”odnosi se na integriran niz aktivnosti koje usvaja Europska Unija kako bi promicala suradnju među državama članicama u različitim područjima povezanima s politikama Zajednice u razdoblju od nekoliko godina. Trenutno je osim programa IPA, Hrvatskoj na raspolaganju sudjelovanje u 26 programa Zajednice koji su otvoreni za države članice Unije, države kandidatkinje i treće zemlje u proračunskom razdoblju od 2007. do 2013. godine. Programima Zajednice pristupa se centralizirano, preko internetske stranice agencije Europske komisije ili same Europske komisije, kamo se i šalju projektni prijedlozi. Lista programa svake godine se ažurira. Pristup natječajima je ravnopravno otvoren institucijama u svim zemljama sudionicama programa i sredstva se u pravilu dodjeljuju najboljim projektima bez obzira na geografsko porijeklo (odnos troškova i koristi programa je prema tome određen isključivo kvalitetom projekata koje svaka zemlja / predlagač predlaže). Nekoliko značajnijih programa zajednice u kojima sudjeluje i RH su : Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (Seventh Framework Programme on Research and Technical Development – FP7) glavni je financijski instrument Zajednice u razdoblju 2007.–2013., namijenjen financiranju projekata iz svih znanstvenih područja. Nadležno tijelu u Hrvatskoj je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. U novom programskom razdoblju 2014. – 2020. ovaj program biti će i dalje dostupan ali u nešto izmijenjenom obliku pod nazivom Horizon 2020. Novi program biti će još više usmjeren prema SME sektoru i primjenjivosti rezultata istraživanja, pri čemu će se izdvajanje u ICT povećati 46% u odnosu na PF 7. www.algebra.hr 9 Na osnovi ciljeva Lisabonskog procesa, EU je 2005. pokrenula CIP (Competitiveness and Innovation Framework Programme – Okvirni program za konkurentnost i inovacije), središnji program Zajednice u području inovativnosti i konkurentnosti za radoblje 2007.–2013. CIP program ima tri potprograma: - Poduzetništvo i inovacija (Entrepreneurship & Innovation Programme – EIP). Nadležno tijelo je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. - ICT politike (ICT Policy – ICT). Nadležno tijelo je Središnji državni ured za e-Hrvatsku) - Inteligentne energije u Europi (Intelligent energy in Europe II – IEE II). Nadležno tijelo u RH je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. CIP program završava krajem 2013. godine. Ciljevi programa Marco Polo II, pristup kojemu je Hrvatska ratificirala 2009., su smanjenje opterećenja cestovnog prometa, smanjenje negativnog učinka teretnog prijevoza na okoliš u zemljama Europske unije i jačanje intermodalnosti, čime se želi pridonijeti učinkovitu i održivu prometnom sustavu. U svrhu ostvarenja tog cilja program podupire aktivnosti u teretnom transportu, logistici i drugim relevantnim tržištima, uključujući tzv. “morske autoceste” i mjere izbjegavanja cestovnog preopterećenja. Glavni cilj programa Europa za građane je ohrabrivanje građana Europe na aktivno uključivanje u proces europskih integracija te osnaživanje osjećaja pripadnosti europskom identitetu. Nadležno tijelo je Ured za udruge, a podijeljen je u 3 glavne kategorije: 1. Aktivni građani Europe 2. Aktivno civilno društvo Europe 3. Zajedno za Europu Program Kultura 2007 financira kulturne projekte koji osnažuju transnacionalnu mobilnost kulturnih djelatnika, transnacionalni optjecaj umjetničkih radova i/ili međukulturalni dijalog, a nadležno tijelo je Ministarstvo kulture. Niz preostalih dostupnih programa Zajednice je vrlo velik, a u nastavku navodimo još nekoliko programa: - PROGRESS - Program zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost (nadležno tijelo je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva). - MEDIA 2007 - financiranje aktivnosti audiovizualnog sektora (nadležno tijelo je Ministarstvo kulture). - Program za cjeloživotno učenje (LLP) najveći je europski program u području obrazovanja koji se sastoji od podprograma: Comenius, Leonardo da Vinci, Erasmus i Grundtvig, a želi pridonijeti razvoju EU kao naprednog društva znanja. - Mladi na djelu (Youth in Action Programme - YAP) nudi brojne mogućnosti mobilnosti i neformalnog učenja za mlade, te promiče međukulturalni dijalog. - Erasmus Mundus je program suradnje i mobilnosti u području visokog obrazovanja kojem je cilj poboljšati kvalitetu visokog obrazovanja u Europi. www.algebra.hr 10 - HEALTH - Drugi program Zajednice na području zdravstva s ciljem poboljšanja zdravstvene sigurnosti građana, promicanja zdravlja i zdravog starenja, te širenje informacija o zdravlju kao i unaprjeđenje kontakata između zdravstvenih stručnjaka i organizacija, te razmjenu iskustava. Sukladno Odluci Vlade RH od 28. veljače 2007. Hrvatska sudjeluje i u drugim programima Zajednice, koji uključuju sektore obrazovanja, prometa, zaštite okoliša, jačanja pravosuđa, porezne politike, migracija, sigurnosti granica itd. Mogućnosti financiranja u 2013. godini Mogućnosti za financiranje u 2013. godini treba podijeliti na dva razdoblja. U provom koje bi trebalo trajati do sredine 2013. donosno do ulaska RH u EU, biti će i dalje dostupan IPA program. Projekti koji budu ugovoreni unutar programa IPA, biti će realizirani za vrijeme kada će RH već biti članica EU, što vrijedi i za projekte koji su već sada u ugovaranju ili provedbi, a čiji se završetak očekuje nakon 01. srpnja 2013. Nakon ulaska u EU biti će u drugoj polovici godine dostupni strukturni i kohezijski fond i to prema planiranim projektnim prioritetima za programsko razdoblje 2007. – 2013. A) Prva polovica godine – IPA Program Dvije su temeljne skupine projekata u aktualnom IPA pretpristupnom programu: ‘Veliki’ projekti čiji su korisnici tijela državne uprave, a mogu biti ugovori o uslugama, ugovori o nabavi roba / opreme, te ugovori o izvršenju građevinskih radova. ‘Mali / sekundarni’ projekti odnosno ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava tzv. grantovi. Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava rezultat su natječaja, odnosno poziva za dostavu projektnih prijedloga (tzv. grant sheme), a namijenjeni su poticanju razvoja civilnog društva, regionalnog i lokalnog razvoja, zaštite okoliša, razvoja malog i srednjeg poduzetništva, znanosti i školstva, socijalne skrbi itd. Ovo je jedina vrsta ugovora namijenjena financiranju projekata raznih organizacija koje ne ulaze u segment državne uprave, a putem kojih organizacije razvijaju, prijavljuju i ostvaruju sufinanciranje vlastitih projekata. Pozivi za dostavu projektnih prijedloga (grant sheme) u programu IPA obično se pojavljuju u sljedećim područjima: razvoj civilnog društva (primjerice u području antidiskriminacijskih i antikorupcijskih mjera, demokratizacije, održivog razvoja itd.), regionalni i lokalni razvoj te prekogranična suradnja između lokalnih susjednih zajednica (najčešće u području zaštite okoliša, poticaja poduzetništva, zajedničkih turističkih aktivnosti itd.), školstvo (primjerice unapređenje strukovnih kurikuluma, izrada novih programa za obrazovanje odraslih, izrada kvalifikacijskog okvira itd.), www.algebra.hr 11 mjere koje potiču smanjenje stope nezaposlenosti (primjerice lokalna partnerstva za zapošljavanje, poticanje zapošljavanja mladih, osoba s poteškoćama, žena itd.), unapređenje poslovne infrastrukture (za općine, gradove, županije koje su vlasnici lokacija na kojima se nalazi ili planira poslovna infrastruktura), poticanje unapređenja poslovanja proizvodnih izvoznih poduzeća (za mala i srednja poduzeća), unapređenje inovacija i transfera tehnologija (znanstvenih i istraživačkih institucija) itd. Mogućnosti za hrvatske prijaviteljle su vrlo široke, a mogućnosti sudjelovanja u EU projektima su znatno šire od mogućnosti korištenja pozicije nositelja projekta ili partnera u projektu koja je obično ograničena na pojedine vrste pravnih osoba (npr. udruge, javne institucije, neprofitne ustanove, jedinice lokalne samouprave, socijalne partnere…). Ponekad je unutar IPA programa moguće prijaviti projektnu ideju u svojstvu nositelja i gospodarstveniku, ali to je slučaj samo u razmjerno malom broju grant shema. Ipak, osim u Hrvatskoj, domaći gospodarstvenici mogu pratiti i natječaje koji se objavljuju u drugim zemljama putem internetske stranice EuropeAid-a (http://ec.europa.eu/ europeaid/index_en.htm ), te imaju još nekoliko mogućnosti (uloga) koje su im dostupne: 1. Korisnik bespovratnih sredstava. Aplikacijom na grant sheme daje se mogućnost identificiranim ciljnim skupinama (prihvatljivim nositeljima projekata) da ostvare sufinanciranje vlastitog projekta kao nositelji projekata, za potrebe čega je potrebno ispuniti projektnu aplikaciju zajedno s logičkom matricom projekta i detaljnom razradom projektnog budžeta. Vrsta pravne osobe koja može biti korisnik projekta jasno je navedena u natječaju za svaki projekt. 2. Partner / suradnik na projektu. Natječajima su definirani prihvatljivi partneri koji mogu imati ulogu u provođenju dijela projektnih aktivnosti, a time i pravo na financiranje troškova projekta, dok se od suradnika traži volonterski angažman uz plaćanje samo putnih troškova. Treba imati na umu ograničenja partnerske pozicije kao i pozicije suradnika jer nositelju nije dopustivo njihovo podugovaranje, nego su obično partneri zaduženi za provedbu dijela aktivnosti unutar projekta (za što dobiju sufinanciranje plaća) te je moguće za njih nabavljati usluge i opremu u skladu sa projektnim prijedlogom. 3. Dobavljač opreme/roba. Primarni korisnici sredstava, najčešće su to tijela državne uprave, na natječajima potražuju opremu, softver, vozila, plovila, laboratorijsku opremu itd. Ugovor se dodjeljuje najpovoljnijoj tehnički prihvatljivoj ponudi, pri čemu obično jednaku mogućnost nuđenja imaju pravne i fizičke osobe, sukladno uvjetima nadmetanja. 4. Izvođač građevinskih radova. Primarni korisnici (tijela državne uprave), na natječajima traže izvođače radova za javnu infrastrukturu, kao što je izgradnja željezničke, vodovodne, kanalizacijske mreže, centra za gospodarenje otpadom i sl. 5. Nadzor nad građevinskim radovima. Uz svaki projekt vezan uz građevinske radove, potreban je i nadzor kao zasebne usluga. 6. Dobavljač usluga. Uobičajeni dobavljači koji se traže u natječajima na području usluga su konzultantske tvrtke i druga poduzeća koja pružaju stručne usluge, a najčešće nastupaju u konzorcijima kako bi kumulirali tražene reference. 7. Stručnjaci na ugovorima o uslugama. Za potrebe projekta uobičajeno se angažira niz lokalnih stručnjaka na obavljanju specifičnog posla. Za informacije o potrebama projekata, potrebno je pratiti objave natječaja (Service Tender notice), a korisno je pratiti i objave o dodjeli ugovora o uslugama te kontaktirati pobjednički konzorcij radi potencijalne suradnje. www.algebra.hr 12 8. Podugovaratelj na projektu. Svaki projekt sastoji se od niza sekundarnih nabava usluga, opreme i katkad radova koje naručuje nositelj projekta odnosno partneri na koje se primjenjuju pravila Europske unije o javnoj nabavi (PRAG). Na ovakve natječaje mogu se ravnopravno javljati fizičke i pravne osobe, pri čemu se izbor najboljeg ponuđača temelji na evaluaciji tehničkih i financijskih elemenata ponude. Tehnički elementi ponude valoriziraju se sa 80% a financijski sa 20% udjela. 9. Izravni korisnik projekta. Svaki projekt koji se financira bespovratnim sredstvima ima svoju određenu ciljnu skupinu i skupinu krajnjih korisnika, a katkad se u te skupine uvrštavaju i gospodarski subjekti koji će na izravan ili neizravan način imati koristi od projekta (npr. u slučaju poticanja poduzetništva, gradnje infrastrukture, osposobljavanja ljudi itd.) B) Druga polovica godine – ESF Program Strukturni fond uspostavljen radi smanjivanja razlika u razini razvoja između država članica i europskih regija s ciljem jačanja gospodarske i socijalne kohezije. Cilj: omogućiti stalni rast stope zapošljavanja, održivi razvitak zemlje te jačanje gospodarskog potencijala i socijalne kohezije u skladu sa Strategijom Europe 2020. Obuhvaćeni sektori: zapošljavanje, obrazovanje i socijalna uključenost, jačanje OCDa i promocija socijalnog dijaloga. Veća financijska sredstva/nova pravila i novi izazovi (60 mil. eura samo za pola godine). Upravljačko tijelo (Managing Authority) Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2013/2. je krajnje odgovorno za upravljanje i provedbu Operativnog programa u skladu s propisima EU Ministarstvo, rada i mirovinskoga sustava / Uprava za koordinaciju programa i projekata EU u području rada i socijalne sigurnosti Posrednička tijela/Intermediate bodies (razine I) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Ministarstvo socijalne politike i mladih Ured za udruge Vlade RH (dobivena akreditacija 16.8.2012.) Posrednička tijela(razine II) Hrvatski zavod za zapošljavanje Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva (dobivena akreditacija 16.8.2012.) Temeljna pravila: Načelo usmjeravanja EU sredstva upotpunjuju nacionalna ulaganja Višegodišnje planiranje potreba, aktivnosti i sredstava Partnersko promišljanje i provedba www.algebra.hr 13 Sustavno nadziranje korištenja sredstava Procjena učinka ESF - dostupan regijama Cilja 1 i 2 alokacija: 24,3% ukupnih sredstava kohezijske politike razina EU sufinanciranja: 50 – 85% kriteriji za utvrđivanje alokacije za pojedinu regiju: ovisno o GDP-u po stanovniku (u usporedbi s EU 25 i EU 15) namjena: ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja; podrška europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti Što bi Vam još moglo biti korisno? Za obavijesti o najavljenim, objavljenim i zatvorenim natječajima koji financiraju projekte iz IPA programa potrebno je pregledavati internetske stranice IPA provedbenih agencija: Središnja agencija za financiranje i ugovaranje http://www.safu.hr/hr/ Agencija za regionalni razvoj http://www.arr.hr/ Hrvatske željeznice Infrastruktura http://www.hznet.hr/fondovieu Hrvatske vode http://www.voda.hr/Default.aspx?sec=428 Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost http://www.fzoeu.hr/hrv/index.asp?s=ipa Hrvatski zavod za zapošljavanje http://www.hzz.hr/dfc/ Agencija za strukovno obrazovanje http://www.aoo.hr/defco/default.aspx?id=154#1 Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja http://mps.hr/ Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije http://www.mrrfeu.hr/default.aspx Ministarstvo turizma http://www.mint.hr/default.aspx?id=5272 Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju http://www.apprrr.hr/ Ovime se može dodati i internetska stranica Agencija za mobilnost i programe EU na kojoj se mogu pronaći programi Unije koji se vežu za područje obrazovanja, a financiranje se dijelom odvija decentralizirano (http://www.mobilnost.hr/index.php), kao i vrlo korisna i informativna stranica Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr Godišnje planove dodjele bespovratnih sredstava (Annual Work Programme) s osnovnim informacijama o najavljenim natječajima te okvirnim terminskim planovima objava natječaja možete preuzeti ovdje: Godišnji plan Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (CES DFC) možete preuzeti ovdje http://www. hzz.hr/dfc/userdocsimages/AWPfG(CES%20DFC)-2012.pdf Godišnji plan Agencije za strukovno obrazovanje (ASOO DEFCO) možete preuzeti ovdje http:// www.asoo.hr/UserDocsImages/Natječaji/Grant/AWPfG_2012.pdf Godišnji plan dodjele bespovratnih sredstava unutar komponente IPA III C možete preuzeti ovdje http://www.safu.hr/datastore/filestore/10/Annual_Work_Programme_under_IPA_IIIC.pdf www.algebra.hr 14 Godišnja najava objave shema za dodjelu bespovratnih sredstava iz programa IPA 2001, komponenta I TAIB http://www.safu.hr/datastore/filestore/10/AWP_for_Grants_2012.pdf Plan raspisivanja natječaja iz programa IPARD http://www.apprrr.hr/ipard-31.aspx Osnovna internetska stranica na kojoj se objavljuju svi natječaji iz pretpristupnih programa (ali ne i programa Zajednice) je internetska stranica Europske komisije, tzv. EuropeAid: https://webgate. ec.europa.eu/europeaid/online-services Dobra internetska stranica za pregled programa Zajednice dostupnih Hrvatskoj je Enter Europe: http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=158 Sve EU pravila vezana uz bespovratna sredstva regulirana su u PRAG-u (Practical Guide to contract procedures for EC external actions), koji možete preuzeti sa http://ec.europa.eu/europeaid/work/ procedures/implementation/practical_guide/index_en.htm ZAGREB ZADAR SPLIT RIJEKA OSIJEK PULA DUBROVNIK Maksimirska 58a Špire Brusine 16 Slavićeva 15 Korzo 24a Reisnerova 74 Ciscuttijeva 2 Vukovarska 19 [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] [email protected] www.algebra.hr 15 +385 (0) 1 2332 861 +385 (0) 23 315 888 +385 (0) 21 444 555 +385 (0) 51 214 036 +385 (0) 31 373 400 +385 (0) 52 350 380 +385 (0) 20 295 333
© Copyright 2024 Paperzz
